Bosna i Hercegovina

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.6</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>830</id>
    <revision>
      <id>3898279</id>
      <parentid>3894961</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:59:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="145752" sha1="2bw1nf8dkmwtkbrsyw3jpc1kzi5ji0a" xml:space="preserve">{{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Bosna i Hercegovina
| izvorno_ime                    = Босна и Херцеговина
| ime_genitiv                    = Bosne i Hercegovine
| zastava                        = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| grb                            = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
| uzrečica                       =
| himna                          = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&lt;br/&gt;{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}}
| mapa                           = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png
| glavni_grad                    = [[Sarajevo]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}}
| najveći_grad                   = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik                 = '''''[[De jure]]'':''' ''nema''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;'''''[[De facto]]'':''' {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Srpski jezik|srpski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/dokumenti/ustav_precisceni_tekst.pdf|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|title=Ustav Republike Srpske|website=narodnaskupstinars.net|publisher=[[Narodna skupština Republike Srpske]]|access-date=6. 4. 2025|archive-date=7. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250307102248/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf|title=Statut Brčko distrikta|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;}}}}
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}
| etničke_grupe                  = 50,11% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;30,78% [[Srbi]]&lt;br /&gt;15,43% [[Hrvati]]&lt;br /&gt;3,68% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       = {{unbulleted list
|51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]]
|{{Tree list}}
* 46% [[Kršćanstvo]]
** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]]
** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Katoličanstvo]]
{{Tree list/end}}
|3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}&lt;/ref&gt;}}
| demonim                        = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| državno_uređenje               = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]&lt;ref&gt;{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en|archive-date=24. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124195757/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_prve_vlasti              = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Christian Schmidt]]{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni izabrane i neizabrane zvaničnike i donese zakone.}}
| vrsta_druge_vlasti             = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| vladar_druga_vlast             = {{unbulleted list
|[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]])
}}
| vrsta_treće_vlasti             = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]]
| vladar_treća_vlast             = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| zakonodavstvo                  = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]]
| događaj1                       = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]]
| događaj_datum1                 = 9. vijek
| događaj2                       = [[Bosanska Banovina]]
| događaj_datum2                 = 1154.
| događaj3                       = [[Povelja Kulina bana]]
| događaj_datum3                 = 29. august 1189.
| događaj4                       = [[Bosansko Kraljevstvo]]
| događaj_datum4                 = 1377.
| događaj5                       = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]]
| događaj_datum5                 = 1451.
| događaj6                       = [[Bosanski sandžak]]
| događaj_datum6                 = 1463.
| događaj7                       = [[Bosanski pašaluk]]
| događaj_datum7                 = 1580.
| događaj8                       = [[Bosanski vilajet]]
| događaj_datum8                 = 1867.
| događaj9                       = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]]
| događaj_datum9                 = 20. oktobar 1878.
| događaj10                      = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]]
| događaj_datum10                = 6. oktobar 1908.
| događaj11                      = [[Stvaranje Jugoslavije]]
| događaj_datum11                = 1. decembar 1918.
| događaj12                      = [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|Pokrajina BiH]]
| događaj_datum12                = 1918−1924.
| događaj13                      = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
| događaj_datum13                = 25. novembar 1943.
| događaj14                      = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| događaj_datum14                = 29. novembar 1945.
| događaj15                      = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi višestranački izbori]]
| događaj_datum15                = 18. novembar 1990.
| događaj16                      = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]]
| događaj_datum16                = 1. mart 1992.
| događaj17                      = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| događaj_datum17                = 6. april 1992.
| događaj18                      = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]]
| događaj_datum18                = 8. april 1992.
| događaj19                      = Pristupanje u [[Ujedinjene nacije|UN]]
| događaj_datum19                = 22. maj 1992.
| događaj20                      = Kraj [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] ([[Vašingtonski sporazum]])
| događaj_datum20                = 18. mart 1994.
| događaj21                      = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]])
| događaj_datum21                = 14. decembar 1995.
| događaj22                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]
| događaj_datum22                = 5. decembar 2018.
| događaj23                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum23                = 15. decembra 2022.
| događaj24                      = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum24                = 21. mart 2024.
| površina                       = 51.129&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 125. na svijetu
| procenat_vode                  = 1.4%
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.531.159&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = 2013
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu
| procjena                       = {{Gubitak}}3.434.000
| procjena_godina                = 2020
| gustoća                        = 69
| po_broju_gustoće_na_svijetu    =
| bdp_ukupno                     = {{Rast}}$82,89 milijardi &lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=6. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2026.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 112. u svijetu
| bdp_per_capita                 = {{Rast}}$24.123&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 84. u svijetu
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Rast}}$36,77 milijardi&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_nominalni_godina           = Procjena 2026.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 109. u svijetu
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Rast}}$10.701&lt;ref name=&quot;imf2&quot;/&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 88. u svijetu
| hdi                            = {{Rast}}0.804&lt;ref&gt;{{Cite web |date=6. 5. 2025 |title=Human Development Report 2025 |url=https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250506051232/https://hdr.undp.org/system/files/documents/global-report-document/hdr2025reporten.pdf |archive-date=6. 5. 2025 |access-date=6. 5. 2025 |publisher=undp.org}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2023
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#228B22;&quot;&gt;veoma visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 74. na svijetu
| gini                           = {{Pozitivan pad}}27,1&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2024/CIS_01_2022_Y1_1_BS.pdf |title=Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini 2021/22. |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=24. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2022
| gini_nivo                      = &lt;span style=&quot;color:#00c400;&quot;&gt;niska nejednakost&lt;/span&gt;
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najveća_tačka_ime              = [[Maglić]]
| najveća_tačka_metara           = 2386
| najveće_jezero_ime             = [[Buško jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 56,7
| najveća_rijeka_ime             = [[Sava]]
| najveća_rijeka_dužina          = 945
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA]]
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| komentar                       =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika.

Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska Banovina]],&lt;ref&gt;Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; &quot;Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204).&quot;&lt;/ref&gt; koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmansko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995.

Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt; Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanci|Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.&lt;ref&gt;&quot;The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina&quot;. Toronto Slavic Quarterly.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski &quot;patent&quot;. |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske saradnje|Organizaciji islamske saradnje]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008).

== Etimologija ==

Prvi sačuvani, opće priznati spomen oblika imena &quot;[[Bosna (regija)|Bosna]]&quot; nalazi se u djelu ''[[O upravljanju carstvom|De Administrando Imperio]]'', političko-geografskom priručniku koji je napisao bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet]] sredinom 10. stoljeća (između 948. i 952. godine), a u kojem se opisuje &quot;mala zemlja&quot; (χωρίον) na grčkom jeziku &quot;Bosona&quot; (Βοσώνα).&lt;ref name=&quot;Moravcsik-153&quot;&gt;{{cite book|editor=Gyula Moravcsik|author=Constantine VII''Porphyrogenitus''|date=1993|publisher=Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies|title=De Administrando Imperio|pages=153–55}}&lt;/ref&gt;

Vjeruje se da naziv zemlje potiče od imena rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] koja teče kroz centralni dio Bosne. Prema [[Filologija|filologu]] Antonu Mayeru, naziv Bosna mogao bi potjecati od ilirskog *&quot;Bass-an-as&quot;, što bi pak moglo potjecati od protoindoevropskog korijena bʰegʷ-, što znači &quot;tekuća voda&quot;.{{sfn|Malcolm|2002}}

Naziv Hercegovina znači &quot;hercegova [zemlja]&quot;, a &quot;Herzog&quot; potiče od njemačke riječi za &quot;vojvodu&quot;. Potječe od titule bosanskog magnata iz 15. stoljeća, [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]], koji je bio &quot;Herceg Huma i Primorja&quot; (1448). Hum (ranije nazvan Zahumlje) bio je ranosrednjovjekovna kneževina koju je osvojila Bosanska banovina u prvoj polovini 14. stoljeća. Kada su Osmanlije preuzele upravu nad regijom, nazvana je [[Hercegovački sandžak]]. Bio je sastavni dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] sve do formiranja kratkotrajnog [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]] 1830-ih, koji se ponovo pojavio 1850-ih, nakon čega je administrativna regija postala općepoznata kao Bosna i Hercegovina.&lt;ref name=&quot;Encyclopedia Britannica&quot;&gt;{{cite web | title=Facts, Geography, History, &amp; Maps | website=Encyclopedia Britannica | url=https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | access-date=15. 10. 2025 | archive-date=3. 4. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190403215257/https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina | url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Prilikom proglašenja nezavisnosti 1992. godine, službeni naziv države bio je [[Republika Bosna i Hercegovina]], ali nakon Daytonskog sporazuma iz 1995. i novog ustava koji ga je pratio, službeni naziv je promijenjen u Bosna i Hercegovina.&lt;ref&gt;''The World Factbook'' (Washington DC: National Foreign Assessment Center, Central Intelligence Agency, 2013), 90–93. {{ISBN|0160921953}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Historija BiH}}
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}

=== Prahistorijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}}
Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e.

Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.&lt;/ref&gt;

Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]].

Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]].

=== Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}}
Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. p.n.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e, i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu.

Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]].

Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]].

Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[tumuli]]ma, koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze).

U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija
[[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima.

Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture.

Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva.

=== Nova era ===
U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači &quot;Rimljanin&quot;.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad [[Bobovac]].]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosanska Banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&amp;pg=PA1178&amp;lpg=PA1178&amp;dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&amp;source=bl&amp;ots=iSPplsMmqe&amp;sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&amp;q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}&lt;/ref&gt; Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}}

Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I, kralj Bosne|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti.

=== Osmanlijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi.

U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda.

Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanskog Carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi.

=== Austrougarsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] od 3.8.1878, godine 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct, 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta &quot;[[Mlada Bosna]]&quot;. On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama.

=== Prvi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}}
Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]]

=== Kraljevina Jugoslavija ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav kratkotrajne [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti.

Politički život u Bosni i Hercegovini u to vrijeme obilježila su dva glavna trenda: društveni i ekonomski nemiri zbog preraspodjele imovine i formiranje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim regijama.

Dominantni ideološki sukob koji je tada vladao u jugoslovenskoj državi, između hrvatskog regionalizma i srpske centralizacije, različito su shvatale glavne etničke grupe u Bosni i Hercegovini i zavisio je od ukupne političke atmosfere. Političke reforme provedene u novoosnovanom jugoslavenskom kraljevstvu nisu imale mnogo koristi za tadašnje bosanske muslimane; prema konačnom popisu vlasništva nad zemljištem i stanovništva prema vjerskoj pripadnosti iz 1910. godine, provedenom u Austro-Ugarskoj, muslimani su posjedovali 91,1%, pravoslavni Srbi 6,0%, katolički Hrvati 2,6%, a ostali 0,3% imovine.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Danijela Nadj|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium &quot;Southeastern Europe 1918–1995&quot;|publisher=Hic.hr|access-date=14. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|archive-date=22. 8. 2006|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon reformi, bosanskim muslimanima je oduzeto ukupno 1.175.305 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara, poput [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]], osigurali su da šest oblasti izdvojenih iz Bosne i Hercegovine odgovara teritoriji nekadašnjih šest sandžaka iz osmanlijskog doba i, na taj način, odgovara historijskim granicama Bosne i Hercegovine u cjelini.

Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena jer su granice banovina odudarale od historijskih i etničkih linija koje su do tada dominirale.{{sfn|Malcolm|2002}}

Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]].

Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]].

Taj sporazum, kojim je stvorena hrvatska banovina, ohrabrio je ono što je u suštini bila [[podjela Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije.&lt;ref name=&quot;Imamović, Mustafa 1996&quot;&gt;Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka. Sarajevo: BZK Preporod; {{ISBN|9958-815-00-1}}&lt;/ref&gt; Međutim, rastuća prijetnja nacističke Njemačke Adolfa Hitlera prisilila je jugoslovenske političare da preusmjere svoju pažnju. Nakon perioda pokušaja smirivanja situacije, potpisivanja [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] i [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] koji je uslijedio, Njemačka je napala Jugoslaviju 6. aprila 1941.{{sfn|Malcolm|2002}}

=== Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}}
[[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|250px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]]
[[Datoteka:Sarajevo_-_Bosnia_-_War_Memorial.jpg|thumb|[[Vječna vatra]] u Sarajevu, spomenik vojnim i civilnim žrtvama tokom drugog svjetskog rata]]
Nakon njemačke invazije na Kraljevinu Jugoslaviju tokom Drugog svjetskog rata i njene brze kapitulacije, cijela Bosna i Hercegovina je predata nacističkom marionetskom režimu, [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) koju su predvodile ustaše [[Ante Pavelić]]a a koja je formirana 10. aprila 1941. godiner, nekoliko dana nakon njemačkog napada na Jugoslaviju. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo|domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr, [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva.

Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], u okviru koje je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika.

=== Doba SFRJ ===
{{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}}
U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost.

Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije.
[[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]]
U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije.

Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]].

=== Samostalnost ===
{{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena.

Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz &quot;Otadžbinski&quot;, a u hrvatskim &quot;Domovinski rat&quot;. Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku &quot;Musliman&quot;. Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet.

U američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. [[Dejtonski sporazum]] potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.

Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. odobren status kandidata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi.

== Geografija ==
[[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]], jedini primorski grad BiH.]]
[[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|Planina [[Igman]] u blizini Sarajeva.]]
[[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]] kao dio [[Dinaridi|Dinarida]], sa najvišim vrhom od 1534 metara.]]
{{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}}

=== Položaj ===
Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;/&gt; (51.209,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; kopno, a 12,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; površina mora).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;/&gt; Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&amp;nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&amp;nbsp;km, riječna 751&amp;nbsp;km, a morska 13&amp;nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&amp;nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&amp;nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&amp;nbsp;km]]).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu.

Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Geografske cjeline ===
{{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]].

Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga).

Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]].

Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Manufaktura|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]].

Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne.

[[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]].

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta
Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje
&lt;/gallery&gt;

=== Rijeke i jezera ===
{{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more.

S površinom 55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd.

=== Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini ===
[[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|NP Sutjeska]].]]
{{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}}
Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode.

===== Nacionalni parkovi =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Osnovan
!Površina (km²)
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1965.
|173
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|34
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|198
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2017.
|63
|}

==== Parkovi prirode ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²)
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Hutovo blato]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|74,11
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|6
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Bardača (jezero)|Bardača]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|35
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Vrelo Bosne]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|6,03
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Trebević]]
| align=&quot;center&quot;|2004.
| align=&quot;center&quot;|4
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]]
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]]
| align=&quot;center&quot;|2002.
| align=&quot;center&quot;|14,31
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Bijambare]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|4,97
|}

=== Biodiverzitet ===

{{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}}

U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]]

Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Christian Schmidt]] iz [[Njemačka|Njemačke]].

=== Predsjedništvo ===
{{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:&lt;ref name=&quot;REZ_F&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;REZ_RS&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Konstitutivni narod
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj glasova
! %
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|90px]]
|[[Denis Bećirović]]
|[[Bošnjaci]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
|330.238
|57,37
|-
|[[Datoteka:Željka Cvijanović (2024-12-18).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željka Cvijanović]]
|[[Srbi]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|327.720
|51,65
|-
|[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željko Komšić]]
|[[Hrvati]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|227.540
|55,80
|}

=== Parlamentarna skupština ===
{{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}
[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]].

Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]].

Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje.

=== Vijeće ministara ===
{{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}
[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref name=&quot;VIM&quot;&gt;{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Ustavni sud ===
{{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}}
[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti.

=== Oružane snage ===
{{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}}
{{Multiple image
|title   =
||total_width= 490
|image1  = AFBIHIR16.jpg
|caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16.
|image2  = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg
|caption2= &lt;nowiki&gt;Bell Huey II (TH-1H) &lt;/nowiki&gt;[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnom aerodromu Sarajevo]].
}}
Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma;
* pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada;
* pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće;
* protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini;
* ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

=== Vanjska politika i međunarodni odnosi ===
{{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}}
[[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine.]]

Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva.

[[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu.

=== Diskriminacija ===
[[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]]
Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva.

Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda.

Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)&lt;ref name=&quot;ASBIH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba |title=Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH |access-date=13. 10. 2013 |archive-date=13. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113143123/http://www.bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina.

=== Gradovi i općine ===
{{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika
| ime_države_u_lokativu     = Bosni i Hercegovini
| drž_ref      = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;)
| list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini
| class       =
| int_ime     = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
| int_link    = Entitet
| grad_1      = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG
| grad_2      = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg
| grad_3      = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg
| grad_4      = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg
| grad_5      = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715
| grad_6      = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797
| grad_7      = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397
| grad_8      = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516
| grad_9      = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441
| grad_10     = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149
| grad_11     = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516
| grad_12     = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856
| grad_13     = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765
| grad_14     = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261
| grad_15     = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727
| grad_16     = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220
| grad_17     = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520
| grad_18     = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938
| grad_19     = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678
| grad_20     = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340
| grad_21     = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133
}}

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017).]]
Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva.

Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]].

Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot;&gt;{{cite web |title= Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&amp;godina2=2017&amp;po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot; /&gt;

Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene.

== Infrastruktura ==
=== Energetika ===
{{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}
{{Energetski izvori BiH}}
Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja.

Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi.

Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Jablanička brana|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]].

=== Saobraćaj ===
{{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri.

==== Cestovni saobraćaj ====
{{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}}
Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&amp;nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&amp;nbsp;km izgrađeno je 52&amp;nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&amp;nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove.

Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.&lt;ref&gt;[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]].

[[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini.

==== Željeznički saobraćaj ====
{{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}

Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju.

Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&amp;nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&amp;nbsp;km.

Najvažnije željeznički pravci jesu:
* Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&amp;nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj)
* Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom.

==== Zračni saobraćaj ====
{{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]].]]
Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina:
* 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma)
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* do 914 m (dva aerodroma)

i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina:
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* 914 do 1,523 m (pet aerodroma)
* do 914 m (11 aerodroma).&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika
|-
| [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||399.174 (2024)
|-
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||47.544 (2024)
|-
| [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.821.762 (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 207.551 (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]].

Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]]
{{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]]
{{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012&lt;ref name=&quot;T&quot;&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]&lt;/ref&gt; kasnije odgođen za oktobar.&lt;ref name=&quot;Zakon&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR |title=Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2013 |archive-date=23. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123094144/https://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa.

U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi|Srba]] i 15,43% [[Hrvati|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%.

Prema podacima američke agencije [[Centralna obavještajna agencija|CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993.

Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; width:300px; font-size: 90%;&quot;
! !! Broj &lt;br&gt;stanovnika&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;!! %
|-
|'''Bosna i Hercegovina'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''3.531.159'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''100,00%'''
|-
|[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2.219.220 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 62,84%
|-
|[[Republika Srpska]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.228.423 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 34,78%
|-
|[[Brčko distrikt]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 83.516 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 2,36%
|}
{{raščistiti}}

=== Prema nacionalnosti ===
{{Stanovništvo prema nacionalnosti
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta    = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta  = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno              = 3531159
| 2013 bosnjaci            = 1769592
| 2013 srbi                = 1086733
| 2013 hrvati              = 544780
| 2013 ostali              = 96539
| 2013 bez odgovora        = 6460
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno              = 4377033
| 1991 muslimani           = 1902956
| 1991 srbi                = 1366104
| 1991 hrvati              = 760852
| 1991 jugosloveni         = 242682
| 1991 crnogorci           = 10071
| 1991 makedonci           = 1596
| 1991 slovenci            = 2190
| 1991 albanci             = 4295
| 1991 cesi                = 590
| 1991 italijani           = 732
| 1991 jevreji             = 426
| 1991 madari              = 893
| 1991 njemci              = 470
| 1991 poljaci             = 526
| 1991 romi                = 8864
| 1991 rumuni              = 162
| 1991 rusi                = 297
| 1991 rusini              = 133
| 1991 slovaci             = 297
| 1991 turci               = 267
| 1991 ukrajinci           = 3929
| 1991 ostali              = 17592
| 1991 nisu izjasnili      = 14585
| 1991 regionalno          = 224
| 1991 nepoznato           = 35670
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno              = 4124256
| 1981 muslimani           = 1630033
| 1981 srbi                = 1320738
| 1981 hrvati              = 758140
| 1981 jugosloveni         = 326316
| 1981 crnogorci           = 14114
| 1981 makedonci           = 1892
| 1981 slovenci            = 2755
| 1981 albanci             = 4396
| 1981 cesi                = 690
| 1981 italijani           = 616
| 1981 zidovi              = 343
| 1981 madari              = 945
| 1981 njemci              = 460
| 1981 poljaci             = 609
| 1981 romi                = 7251
| 1981 rumuni              = 302
| 1981 rusi                = 295
| 1981 rusini              = 111
| 1981 slovaci             = 350
| 1981 turci               = 277
| 1981 ukrajinci           = 4502
| 1981 ostali              = 946
| 1981 nisu izjasnili      = 17950
| 1981 regionalno          = 3649
| 1981 nepoznato           = 26576
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno              = 3746111
| 1971 muslimani           = 1482430
| 1971 srbi                = 1393148
| 1971 hrvati              = 772491
| 1971 jugosloveni         = 43796
| 1971 crnogorci           = 13021
| 1971 makedonci           = 1773
| 1971 slovenci            = 4053
| 1971 albanci             = 3764
| 1971 cesi                = 871
| 1971 italijani           = 673
| 1971 zidovi              = 708
| 1971 madari              = 1262
| 1971 njemci              = 300
| 1971 poljaci             = 757
| 1971 romi                = 1456
| 1971 rumuni              = 189
| 1971 rusi                = 189
| 1971 rusini              = 141
| 1971 slovaci             = 279
| 1971 turci               = 477
| 1971 ukrajinci           = 5333
| 1971 ostali              = 602
| 1971 nisu izjasnili      = 8482
| 1971 regionalno          =
| 1971 nepoznato           = 9598
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno              = 3277948
| 1961 muslimani           = 842248
| 1961 srbi                = 1406057
| 1961 hrvati              = 711665
| 1961 jugosloveni         = 275883
| 1961 crnogorci           = 12828
| 1961 makedonci           = 2391
| 1961 slovenci            = 5939
| 1961 albanci             = 3642
| 1961 cesi                = 1083
| 1961 italijani           = 717
| 1961 zidovi              = 381
| 1961 madari              = 1415
| 1961 njemci              = 347
| 1961 poljaci             = 801
| 1961 romi                = 588
| 1961 rumuni              = 113
| 1961 rusi                = 934
| 1961 rusini ukrajinci    = 6136
| 1961 slovaci             = 272
| 1961 turci               = 1812
| 1961 ostali              = 811
| 1961 nisu izjasnili      =
| 1961 regionalno          =
| 1961 nepoznato           = 1885
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno              = 2847459
| 1953 srbi                = 1264372
| 1953 hrvati              = 654229
| 1953 jugosloveni         = 891800
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno              = 2564308
| 1948 srbi                = 1136116
| 1948 hrvati              = 614123
| 1948 neopredje muslimani = 788403
| 1948 rusini ukrajinci    = 7883
| 1948 crnogorci           = 3094
| 1948 slovenci            = 4338
| 1948 siptari             = 755
| 1948 makedonci           = 675
| 1948 turci               = 80
| 1948 madari              = 532
| 1948 cesi                = 1978
| 1948 rusi                = 1316
| 1948 italijani           = 964
| 1948 cigani              = 442
| 1948 bugari              = 94
| 1948 vlasi               = 1
| 1948 njemci              = 1174
| 1948 rumuni              = 71
| 1948 slovaci             = 274
| 1948 ostali nepoznato    = 2964
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno              = 1890440
| 1921 srbi hrvati         = 1826657
| 1921 slovenci            = 4682
| 1921 cesi slovaci        = 6377
| 1921 rusini              = 8146
| 1921 poljaci             = 3094
| 1921 rusi                = 4338
| 1921 madari              = 532
| 1921 nijemci             = 755
| 1921 arnauti             = 675
| 1921 turci               = 80
| 1921 rumuni cincari      = 71
| 1921 italijani           = 964
}}

=== Religija ===
Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Katolička crkva 15% (od kojih se većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%.

=== Prema maternjem jeziku ===
{{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}}
Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%).

=== Prema spolu ===
{{Stanovništvo prema spolu
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta      = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta    = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno                = 3531159
| 2013 muskarci              = 1732270
| 2013 zene                  = 1798889
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno                = 4377033
| 1991 muskarci              = 2183795
| 1991 zene                  = 2193238
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno                = 4124256
| 1981 muskarci              = 2050913
| 1981 zene                  = 2073343
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno                = 3746111
| 1971 muskarci              = 1834600
| 1971 zene                  = 1911511
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno                = 3277948
| 1961 muskarci              = 1599665
| 1961 zene                  = 1678283
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno                = 2847459
| 1953 muskarci              = 1385559
| 1953 zene                  = 1461900
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno                = 2564308
| 1948 muskarci              = 1236932
| 1948 zene                  = 1327376
&lt;!-- *** 1931 *** --&gt;
| 1931 ukupno                = 2323555
| 1931 muskarci              = 1185040
| 1931 zene                  = 1138515
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno                = 1890440
| 1921 muskarci              = 966209
| 1921 zene                  = 924231
&lt;!-- *** 1910 *** --&gt;
| 1910 ukupno                = 1898044
| 1910 muskarci              = 994854
| 1910 zene                  = 903192
&lt;!-- *** 1895 *** --&gt;
| 1895 ukupno                = 1568092
| 1895 muskarci              = 828190
| 1895 zene                  = 739902
&lt;!-- *** 1885 *** --&gt;
| 1885 ukupno                = 1336091
| 1885 muskarci              = 705025
| 1885 zene                  = 631066
&lt;!-- *** 1879 *** --&gt;
| 1879 ukupno                = 1158440
| 1879 muskarci              = 607789
| 1879 zene                  = 550651
}}

=== Zdravstvo ===
Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta.

U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

==Obrazovanje==
{{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola &quot;Lipanjske zore&quot; u [[Višići]]ma.]]
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.&lt;ref name=&quot;IG&quot;&gt;[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.&lt;/ref&gt;

Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.&lt;ref&gt;http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=81:gazi-husrev-begova-medresa&amp;catid=66&amp;Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovni sistem ===
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* predškolski odgoj i obrazovanje
* osnovno obrazovanje
* srednje obrazovanje
* visoko obrazovanje.

Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini;
* Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013;
* Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015;
* Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i
* Mladi u akciji.
Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini;
* Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu
* Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu.

=== Visoko obrazovanje ===
Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]].

=== Segregacija ===
U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

== Dokumenti ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.svg|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]]

=== Pasoš ===
{{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}}
[[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš.

Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]].

=== Lična karta ===
[[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]]
{{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine.

Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina.

Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Međunarodne integracije ==
Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i ﻿[[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države.

=== Pristupanje Evropskoj uniji ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}}
Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata.

=== Integracija u NATO ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}}
Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi.

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]].

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]].]]
{{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}}
Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države.

=== Muzika ===
[[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike.]]
{{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj &quot;knivanja&quot; mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih &quot;susreta&quot; vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]).

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za &quot;''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''&quot;. Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}}
Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u.

=== Gastronomija ===
{{Glavni|Bosanska kuhinja}}
[[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]] kao zaštićeni autohtoni  domaći proizvod.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/sarajevski-cevapi-i-zvanicno-zasticeni-kao-autohtoni-domaci-proizvod/|title=Sarajevski ćevapi i zvanično zaštićeni kao autohtoni domaći proizvod|last=BiH|first=N1|date=13. 8. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;|alt=]]
[[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Srednja Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.

Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]].

Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu.]]
Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Gazi Husrev-begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}}
[[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]].]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u.]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}}

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}}

=== Mediji ===
{{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}}
U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska.

U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[Hayat TV]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}
U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* [[BH Pošta|BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu
* [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru
* [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;140px&quot;&gt;
Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa
Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske
Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar
&lt;/gallery&gt;
[[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]]

== Turizam ==
{{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}}

Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu.

U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. &quot;Best in Travel&quot; Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre &amp; Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys &amp; Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
{{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]]

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}}
Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]].

== Simboli ==
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}}

=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}}
[[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]].]]

=== Grb ===
{{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}}
[[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998.

Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom.

=== Himna ===
{{Glavni|Intermezzo (himna)}}
&quot;[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&quot; (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]]. Prethodna nacionalna himna BiH bila je &quot;[[Jedna si jedina]]&quot; usvojena 24. novembra 1995, čiji je tekstopisac [[Dino Merlin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450|title=Na današnji dan usvojena himna &quot;Jedna si jedina&quot;|date=24. 11. 2013|website=Sarajevski.ba|language=bs-BA|access-date=16. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Ordeni, odlikovanja i medalje ===
{{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}}
[[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003.

Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno.

Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].

== Praznici i blagdani ==
{{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}
=== Državni praznici ===
Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Administrativna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019|archive-date=25. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190925101419/https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Entitetski nivo ===
Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].

==== Federacija Bosne i Hercegovine====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[1. mart]]
|[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[25. novembar|25. novemar]]
|[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|title=Zakonom o praznicima (&quot;Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;
|}
Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu (&quot;Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

==== Republika Srpska ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[9. januar]]
|[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]]
|[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[21. novembar]]
|Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno
|}
Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

==== Brčko distrikt ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|-
|[[9. mart]]
|Dan uspostavljanja Brčko distrikta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|}

Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Vjerski praznici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Praznuju
|-
|1. [[ševval]]
|[[Ramazanski bajram]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[musliman]]i
|-
|10. [[zul-hidždže]]&lt;br&gt;(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a)
|[[Kurban-bajram]]
|-
|[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]]
|Badnji dan i katolički [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Katoličanstvo|katolici]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs]]
|-
|[[6. januar|6.]] i [[7. januar]]
|Badnji dan i pravoslavni [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs|Vaskrs]]
|}

== Također pogledajte ==
{{BiHPortal}}
{{Div col|cols=3}}
* [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]]
* [[Regije Bosne i Hercegovine]]
* [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]]
* [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]]
* [[Bosanska imena]]
* [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]]
{{Div col end}}

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}}
{{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}}
* {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}}
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}}
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na &quot;International Futures&quot; {{en simbol}}
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}}
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Geografska lokacija
| Centar       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| Sjever       = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}}
| Istok        = {{ZID|Srbija}}
| Jugoistok    = {{ZID|Crna Gora}}
| Jug          = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}}
| Jugozapad    = [[Jadransko more]]
| Zapad        = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}}
}}
{{Istaknuti članak}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Države Evrope}}
{{Evropska unija}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{Navkutija teme o BiH}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}
{{Balkanske države}}
{{Mediteranske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Federalne republike]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države posmatrači Organizacije islamske saradnje]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]]</text>
      <sha1>2bw1nf8dkmwtkbrsyw3jpc1kzi5ji0a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvati</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2879</id>
    <revision>
      <id>3898455</id>
      <parentid>3849746</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T11:24:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34467-72</username>
        <id>182434</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3898455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24351" sha1="8nq663k6ikkxmnt4hkosdg01j1ebex4" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Tačnost}}{{Kontroverzno}}{{Infokutija etnička grupa|
|grupa=Hrvati
|slika=Map of the Croatian Diaspora in the World.svg
|ukupno= 6,2&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hrv Hrvatski jezik na Ethnologue.com]&lt;/ref&gt; - 9 miliona&lt;ref name=&quot;HWC&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general |title=Hrvatski Svjetski Kongres |access-date=16. 2. 2009 |archive-date=23. 6. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030623031342/http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
|jezici=[[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|vjera=pretežno [[katolicizam|rimokatolička]]
|vezano=[[Slaveni]]&lt;br /&gt;[[Južni Slaveni]]
|pop1=3,874,321|pop10=40,848|pop2=544,780|pop3=414,714 – 1.2 millijuna|pop4=441,000|pop5=200,000 – 380,000|pop6=250,000|pop8=133,965|pop9=57,900|regija1={{ZD|HRV}} [[Hrvatska]]|regija2={{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]|regija3={{ZD|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|regija4={{ZD|NJE}} [[Njemačka]]|regija5={{ZD|ČIL}} [[Čile]]|regija6={{ZD|ARG}} [[Argentina]]|regija8={{ZD|KAN}} [[Kanada]]|regija9={{ZD|AUS}} [[Australija]]|regija10={{ZD|SRB}} [[Srbija]]|pop11=57,900|pop12=40,000|pop13=35,642|pop14=35,000|regija11={{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]]|regija12={{ZD|FRA}} [[Francuska]]|regija13={{ZD|SLO}} [[Slovenija]]|regija14={{ZD|ŠVE}} [[Švedska]]}}
'''Hrvati''' su [[narod]] u grupi  [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]], koji uglavnom nastanjuje područje [[Hrvatska|Hrvatske]] i  [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine.]] U Hrvatskoj si jedini konstitutivni narod a u Bosni i Hercegovini jedan od tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]]. Znatne hrvatske manjine stoljećima žive u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Austrija|austrijskoj]] pokrajini [[Gradišće]], [[Italija|Italiji]] u području [[Molise]], u [[Moravska|Moravskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]] te u pograničnim područjima zapadne [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovenija|Slovenije]],{{Izvor}} [[Rumunija|Rumunije]]. Hrvati se često, iako ne samo određuju kroz vezanost uz [[katoličanstvo]] i [[hrvatski jezik]].

Hrvata ima oko 4,5 miliona u Hrvatskoj i oko 0,55 Hiljada u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].{{Izvor}} O broju Hrvata u inozemstvu se može samo nagađati.{{Izvor}}Najveće emigrantske grupe žive u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]], prvenstveno u [[Njemačka|Njemačkoj]], a zatim u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Od drugih kontinenata, [[Amerika]] ima najbrojniju hrvatsku imigraciju, i to u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] ([[Ohio]], [[California]]) i [[Kanada|Kanadi]] ([[Mississauga]]), kao i u [[Argentina|Argentini]], [[Čile]]u, [[Brazil]]u. {{Izvor}}. Postoje i hrvatske manjine u [[Australija|Australiji]] ([[Perth]], [[Sydney]]) i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], kao i u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Samo u periodu od 1900-14 iselilo se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] evidentiranih 600.000 Hrvata, koji su otišli u ekonomsku emigraciju.{{Izvor}}

Porijeklo Hrvata prije nije sigurno.{{Izvor}} Poznato je da riječ Hrvat nije slavenskog porijekla.{{Izvor}} Prvi navod njihova imena, ''Horovathos'', nalazi se na dva kamena ispisana [[grčki]]m pismom iz [[200]] godine, nađenima u luci [[Tanais]] na poluotoku [[Krim]]. Oba kamena se čuvaju u arheološkom muzeju ruskog grada [[Sankt Petersburg]]a, a otkrio ih je [[Hido Bišćević]], hrvatski ambasador u [[Rusija|Rusiji]].{{Izvor}}

Početkom [[7. vijek]]a, Hrvati su napustili područje sjeverno od [[Karpati|Karpata]] i istočno od rijeke [[Visla|Visle]] gdje su osnovali jedno od dva svoja kraljevstva ''[[Bijela Hrvatska|Bijelu Hrvatsku]]'') i na Istok do [[Dnjepar|Dnjepra]] gdje su imali svoje drugo kraljevstvo pod imenom [[Crvena Hrvatska]] i naselili se uzduž [[Dinaridi|Dinarida]]. Davnašnja povezanost s tim pradomovinama{{Nedostaje referenca}} naročito se ogleda u ikavici kojom govore samo [[Ukrajinci]], Hrvati i [[Bošnjaci]].{{Izvor}} Nove države zapremale su prostor uz [[Jadransko more|jadransku obalu]] između današnje [[Albanija|Albanije]] na jugoistoku i današnje [[Venecija|Venecije]] na sjeverozapadu, te do [[Mačva|Mačve]] i [[Podravina|Podravine]] na sjeveru. Kasnije su ta dva imena nestala, a pojavile su se dvije nove kneževine: Panonska i Dalmatinska, čiji su kneževi Ljudevit i Tomislav otjerali Franke i [[Bugari|Bugare]] s područja svojih država. (Pogledati Historiju Hrvata Ferde Šišića. Bijela Hrvatska je okupirana od  [[Poljska|Poljske]], a grupa od stotinjak hiljada Bijelih Hrvata u Poljskoj postojala je do staljinskog režima.{{Izvor}} Majka nedavno preminulog Pape Ivana Pavla Drugog bila je Bijela Hrvatica.{{Izvor}} Najveći dio Bijelih Hrvata iselio se u USA.{{Izvor}}

[[Genetika]], kaže da je većina Hrvata miješani genotip, ali glavna grupa gena specifična je za jednu &quot;dinarsku&quot; podgrupu, koja je vjerovatno naslijeđena od predslavenskih stanovnika [[Dinara|dinarske]] Hrvatske i to u gotovo 50% populacije.
[[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|mini|278x278piksel|Oton Iveković: Dolazak Hrvata na Jadran.]]
Iako malobrojna nacionalna grupa, Hrvati kroz svoju dvadeset vijekova dugu historiju{{Nedostaje referenca}} učestvuju u gotovo svim područjima ljudske civilizacije s priličnim doprinosom. Iako je prvi pisani dokument iz početka 12. vijeka, jedno hrvatsko ime (knez Trpimir) zapisano je već 850. godine, što znači da njihova pismenost datira mnogo prije nego prvi sačuvani pisani dokument. Prvi univerzitet u Hrvata postojao je već u 13. vijeku,{{Izvor}} a razorili su ga Križari u svom pljačkaškom pohodu na Palestinu. Pet naučnika i umjetnika hrvatskog porijekla su dobitnici Nobelove nagrade, a hrvatski jezik je u Srednjem vijeku bio jedan od pet jezika na kojima se po evropskim univerzitetima odvijala nastava: italijanski, latinski, njemački, hrvatski i poljski.{{Izvor}} Car Karlo Veliki, prvi ujedinitelj Evrope govorio je hrvatski.{{Izvor}} Od južnoslavenskih naroda stanovnici današnje Dalmacije medju prvima dolaze u dodir s [[Arapi]]ma i prvi prihvaćaju [[Islam]].{{Izvor}} Još dvije afričke metropole duguju svoju historiju Hrvatima, braća Seljan su izradili plan za urbanizaciju [[Adis Abeba|Adis Abebe]] a Dragutin Lerman je utemeljio [[Leopoldville]]{{Izvor}}. U sportovima su brojne hrvatske ekipe i pojedinci dosegli najviši svjetski nivo od [[rukomet]]a, [[Vaterpolo|vaterpola]], [[nogomet]]a, [[Odbojka|odbojke]], do [[boks]]a, hrvanja, borilačkih azijskih sportova, [[tenis]]a i [[Skijanje|skijanja]]. Brojne naučne discipline su obogaćene doprinosom naučnika hrvatskog porijekla: [[Julije Klović]], [[Faust Vrančić]], [[Marin Getaldić]], [[Ruđer Bošković]], [[Lavoslav Ružička]], [[Vladimir Prelog]], [[Miroslav Radman]] i drugi, koje se može u svjetskim enciklopedijama naći pod nadimkom Dalmata, dok je u muzičkoj umjetnosti značajano mjesto zauzelo nekoliko operskih pjevačica Maja Strozzi, Milka Trnina, Zinka Kunc, Ruža Pospiš i brojne druge. Popularnost Mike Trnine u ono doba nadilazi slavu najvećih operskih diva, a Zinka Kunc dugo godina bila je neprikosnovena primadona njujorškog Metropolitena. Jednu od najvrijednijih svjetskih kolekcija umjetnina, procijenjenu na više od 10 milijardi eura, svojem narodu poklonio je [[Ante Topić Mimara]].
[[Datoteka:02 Ferdinand Quiquerez Dolazak Hrvata k moru.JPG|mini|Slika Ferde Quiquereza (Kikereca) ''&quot;Dolazak Hrvata k moru&quot;'']]
Od Hrvata također potječe i ideja ujedninjenja svih [[Slaveni|Slavena]] u jedan narod.{{Izvor}} Prvi, [[panslavist]], je bio, u 17. vijeku, [[Juraj Križanić]] porijeklom iz [[Bihać]]a, koji je sanjao o slavenskom carstvu od [[Rusija|Rusije]] do [[Jadransko more|Jadrana]], a drugi, idejni otac južnoslavenstva bio je osječki nadbiskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. Obje ideje su neslavno propale.

Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. godine formirana je kratkotrajna [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se potom [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] spojila u novo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca]] , kasnije nazvano [[Jugoslavija]] . U novom kraljevstvu prvotno je zadržana teritorijalna podjela na povijesne pokrajine, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] , ali je kasnija podjela zemlje na područja i banove smanjila nacionalni i historijski karakter administrativne podjele. Nakon formiranja banovine 1929. godine, Hrvati su se uglavnom nastanili na područjima [[Sava|Save]] i [[Primorje (župa)|Primorja]]., ali u manjoj mjeri je bilo i područja u susjednim banovima. U pokušaju da se riješi hrvatsko pitanje u Jugoslaviji, 1939. nastala je [[Banovina Hrvatska]] koja je obuhvaćala područja nekadašnje [[Sava|Save]] i [[Primorska banovina|Primorske Banovine]], kao i dijelove [[Zetska banovina|Zetske]] , [[Drinska banovina|Drinske]] , [[Vrbaska banovina|Vrbaske]] i [[Dunavska banovina|Podunavske banovine]] . U Banovini je [[Hrvatska]] pronašla najveći broj kriški&lt;sup&gt;(?)&lt;/sup&gt; [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u kojima su Hrvati činili većinu stanovništva, ali i jedan broj kriški&lt;sup&gt;(?)&lt;/sup&gt; u kojima su većinu činili [[Srbi]] .

Okupacija i podjela [[Jugoslavija|Jugoslavije]] 1941. formirala je, pod pokroviteljstvom [[Njemačka|Njemačke]] i [[Italija|Italije]] , marionetsku [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u kojoj je uspostavljen [[Ustaše|ustaški režim]] . Pored većine bivše [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] obuhvaćala je i cijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i cijeli [[Srem]] , odnosno područja nastanjena uglavnom [[Srbi]]ma i [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]. Vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] proglasile su [[Muslimani (narod)|muslimane]] Hrvatima [[Islam|islamske vjeroispovijesti]], dok su [[Srbi]] u ovoj zemlji podvrgnuti [[progon]]u i [[genocid]]u. [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] nije obuhvaćala neka obalna područja bivše [[Banovina Hrvatska|hrvatske Banovine]], koju je [[Italija]] okupirala i pripojila, niti to područje.[[Međimurje]] je okupirala i pripojila [[Mađarska]] . Iako je većina Hrvata u početku surađivala s ustaškim režimom, jedan se dio pridružio i jugoslavenskim [[partizani]]ma .

Nakon vojnog poraza Sila Osovine , [[Jugoslavija]] je obnovljena kao socijalistička federacija, u kojoj je jednu od šest republika činila i [[Hrvatska]] . U odnosu na [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], nova [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalistička Hrvatska]] nije obuhvaćala [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i istočni [[Srem]], ali su joj pripale [[Baranja]] i [[Istra]] i obuhvaćale su [[Međimurje]], kao i obalna područja bivše [[Banovina|Banovine]]. Znatan broj Hrvata ostao je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] , gdje je imao jednak status sa [[Srbi]]ma i [[Muslimani (narod)|muslimanima]] . Dugogodišnji predsjednik socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bio je [[Josip Broz Tito]] , hrvatski državljanin.

U trenutku raspada Jugoslavije, 1990-ih , [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] proglasile su nezavisnost. Do 1995. godine u tim je zemljama vodio [[građanski rat]] u kojem su sudjelovali Hrvati. Srbi u Hrvatskoj , nasuprot novom hrvatskom režimu na čelu s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] , formirali su [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]] , koju je 1995. godine porazila [[Oružane snage Republike Hrvatske|vojska Hrvatske]], nakon čega je veliki dio [[Srbi|Srba]] pobjegao iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati iz Bosne i Hercegovine]] naselili su se na područjima koja su [[Srbi]] ostavili u Hrvatskoj . Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] , Hrvati su se formirali s ovih prostora - [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] . Kasnije je ukinut i uključen u novoformiranu  [[Federacija Bosne i Hercegovine|federaciju]] (današnja [[Federacija Bosne i Hercegovine]] ). Nakon [[Dejtonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] 1995. godine , kojim je okončan rat u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Hrvati imaju status jednog od tri konstitutivna naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], kao i stupanj teritorijalne autonomije na kantonalnoj razini .

== Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948. – 1991 ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Bivše republike
! colspan=&quot;2&quot; |1948.
! colspan=&quot;2&quot; |1953.
! colspan=&quot;2&quot; |1961.
! colspan=&quot;2&quot; |1971.
! colspan=&quot;2&quot; |1981.
! colspan=&quot;2&quot; |1991.
|-
|{{ZID|SR Bosna i Hercegovina}}
|614,123
|23,9 %
|654,229
|23,0 %
|711,665
|21,7 %
|772,491
|20,6 %
|758,140
|18,4 %
|755,895
|17,3 %
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|granica|25x25piksel{{Mrtav link}}|26x26px]] [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]]
|6,808
|1,8 %
|9,814
|2,3 %
|10,664
|2,3 %
|9,192
|1,7 %
|6,904
|1,2 %
|6,249
|1 %
|-
|{{ZID|SR Hrvatska}}
|2,975,399
|78,7 %
|3,128,661
|79,5 %
|3,339,890
|80,3 %
|3,513,647
|79,4 %
|3,454,356
|75,1 %
|3,736,356
|78,1 %
|-
|{{ZID|SR Makedonija}}
|2,060
|0,2 %
|2,710
|0,2 %
|3,750
|0,3 %
|3,882
|0,2 %
|3,307
|0,2 %
|2,450
|0,1 %
|-
|{{ZID|SR Slovenija}}
|16,069
|1,1 %
|17,978
|1,2 %
|31,429
|2,0 %
|42,657
|2,5 %
|55,625
|2,9 %
|54,212
|2,8 %
|-
|[[Datoteka:Flag_of_SR_Serbia.svg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Flag_of_SR_Serbia.svg|granica|24x24piksel{{Mrtav link}}|25x25px]] [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]]
|169,894
|2,6 %
|162,158
|2,3 %
|196,411
|2,6 %
|184,913
|2,2 %
|149,368
|1,6 %
|105,406
|1,1 %
|-
|{{ZID|Jugoslavija}}
|3,784,353
|24,0 %
|3,975,550
|23,5 %
|4,293,809
|23,1 %
|4,526,782
|22,1 %
|4,428,005
|19,7 %
|4,660,568
|19,8 %
|}

== Broj Hrvata današnjim republikama bivše SFRJ ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Današnje republike
! colspan=&quot;2&quot; |
|-
|{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
|544.780&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.popis2013.ba/|title=Popis 2013 BiH|website=www.popis2013.ba|access-date=1. 12. 2019|archive-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180201115627/http://www.popis2013.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;(2013)
|15%
|-
|{{ZID|Crna Gora}}
|6811
| -
|-
|{{ZID|Hrvatska}}
|3.874.321&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=17. 9. 2019|title=Stanovništvo Hrvatske|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske&amp;oldid=5325717|journal=Wikipedija|language=hr}}&lt;/ref&gt;(2011)
|90,42%
|-
|{{ZID|Sjeverna Makedonija}}
|2.686&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17749|title=HRVATI U MAKEDONIJI|date=23. 2. 2011|website=Hrvatski Glas Berlin|access-date=1. 12. 2019|archive-date=13. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130413023627/http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17749|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;(2003)
| -
|-
|{{ZID|Slovenija}}
|35.642&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&amp;st=7|title=Statistični urad RS - Popis 2002|website=www.stat.si|access-date=1. 12. 2019|archive-date=23. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123204739/https://www.stat.si/Popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&amp;st=7|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; (2002)
|1,81%
|-
|{{ZID|Srbija}}
|70 602 (2002)
| -
|}

== Hrvati na Balkanu ==
[[Datoteka:BiH Popis 2013 Hrvati.svg|mini|Udio [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Hrvata u Bosni i Hercegovini]] prema popisu iz 2013.]]
[[Datoteka:Croatia_ethnicities_2021.svg|mini|300x300piksel|Ethnic structure of Croatia in 2021.]]
Danas etnički prostor Hrvata obuhvaća cjelokupan prostor [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], od rijeke Dragonje na zapadu u Istri do Prevlake i Boke Kotorske na jugoistoku, te od rijeke Sutle na sjeverozapadu do rijeke Dunava na istoku.

'''[[Hrvati u Bosni i Hercegovini]]'''

* [[Srednja Bosna]]: ([[Jajce]], [[Dobretići]], [[Novi Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Žepče]] i [[Usora (višeznačnica)|Usora]], te djelomično [[Vareš]], [[Travnik]], [[Maglaj]], [[Fojnica]], [[Bugojno]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Tuzla]], [[Kraljeva Sutjeska]]-[[Kakanj]], i Stup-[[Sarajevo]]).
* [[Zapadna Hercegovina|Zapadna]], južna i dijelom sjeverna [[Hercegovina]]: ([[Široki Brijeg]], [[Posušje]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čapljina]], [[Mostar]], [[Stolac]], [[Ravno]], [[Čitluk]], [[Neum]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]], [[Kupres]],[[Prozor-Rama|Prozor- Rama]], te dijelove Doljani i Slatina-[[Jablanica]], Bijela i Neretvica-[[Konjic]]).
* [[Bosanska Posavina]]: ([[Orašje]], [[Odžak]], [[Domaljevac-Šamac]] te određene dijelove općina: [[Brčko]], [[Bosanski Šamac]], [[Bosanski Brod]], [[Derventa]], [[Modriča]] i [[Gradačac]]).
* [[Bosanska krajina|Zapadna Bosna]] (Bosanska krajina): Značajan udio Hrvata živi na području Zavalja oko [[Bihać]]a, naselja Sasina, Haramine, Ljubija, Stara Rijeka i okolna naselja između [[Prijedor]]a i [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], Hrvati su zastupljeni i u okolici [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Kotor-Varoš|Kotor Varoša]] i [[Teslić]]a.

[[Datoteka:Subotica, Trg žrtava fašizma, katedrála svaté Terezie avilské.jpg|mini|Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici]]
'''[[Hrvati u Srbiji]]''', '''[[Hrvati u Vojvodini]]''',

* '''[[Hrvati u Srbiji]]''' su tek od 2005. priznati kao nacionalna manjina.Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81% stanovništva Srbije.
* '''[[Hrvati u Vojvodini]]''' su jedna od nacionalnih manjina u toj autonomnoj pokrajini Republike Srbije. Prema popisu iz 2002. godine, Hrvata je u [[Vojvodina|Vojvodini]] bilo 56.546 i činili su 2,78% stanovništva ove pokrajine. Po vjeroispovijesti, Hrvati u Vojvodini su uglavnom katolici, ali ima i drugih vjeroispovijesti, dok je hrvatski jezik jedan od šest službenih jezika Vojvodine.Mnogo Hrvata u Vojvodini živi u [[Subotica|Subotici]],[[Sombor]]u i [[Novi Sad|Novom Sadu]].

'''[[Bunjevci]]''', '''[[Šokci]]''', '''[[Janjevci]], [[Karaševski Hrvati]]'''

*'''[[Bunjevci]]''' jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda koji žive u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],[[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Vojvodina|Vojvodini]].Neka glavna naselja Bunjevaca ([[Cesarica]], [[Klenovica]], Krasno Polje, Krmpote, [[Krivi Put]], [[Lič]], [[Lukovo Šugarje]], [[Senjska Draga]], [[Stinica]], [[Seline]], [[Zagon]]. Osim u ovim naseljima Bunjevaca ima dosta po drugim gradovima i naseljima. Značajna takva naselja su: [[Bakar (naselje)|Bakar]], [[Bjelovar]], [[Brinje]], [[Buje]], [[Buzet]], [[Crikvenica]], [[Čakovec]], [[Čazma]], [[Daruvar]], [[Delnice]], [[Donji Miholjac]], Drniš, [[Duga Resa]], [[Đakovo]], Glina, [[Gospić]], [[Ilok]], [[Imotski]], Jastrebarsko, [[Karlovac]], [[Krapina]], [[Kutina]], [[Kutjevo]], [[Metković]], [[Novi Vinodolski]], [[Ogulin]], [[Oštarije]], [[Otočac]], [[Pakrac]], [[Pleternica]], [[Poreč]], [[Pula]], [[Ražanac]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Rovinj]], [[Samobor]], [[Sibinj]], [[Sinj]], [[Sisak]], Starigrad-Paklenica, [[Subotica]], [[Sombor]], [[Šibenik]], [[Trilj]], [[Trogir]], [[Udbina]], [[Valpovo]], [[Varaždin]], [[Virovitica]], [[Zadar]], [[Zagreb]], [[Žuta Lokva]]).
*'''[[Šokci]]''' su hrvatska etnička skupina naseljena u području [[Slavonija|Slavonije]], gdje su se doselili u 17. stoljeću, te [[Vojvodina|Vojvodine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] i [[Mađarska|Mađarske]]
*'''[[Janjevci]]''' su regionalna hrvatska manjina na [[Kosovo|Kosovu]] i najstarija hrvatska dijaspora. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu živi.
*'''[[Karaševski Hrvati]]''' (''Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci'', [[Rumunski jezik|rum.]] ''Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi'') su hrvatska etnička grupa koja živi u zapadnoj [[Rumunija|Rumuniji]] u kantonu Karaš-Severin, u gradu Rešici te susjednim općinama Karaševo i Lupak u kojima čine većinsko stanovništvao u svim naseljima općine. Porijeklom su iz okoline grada [[Velika Gorica|Velike Gorice]] i područja između [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]] zvanom Turopolje.&lt;gallery&gt;
Datoteka:Croatia-Ethnic-2011.png|Hrvati (narančasto) u Hrvatskoj po općinama u 2011. godini
Datoteka:BiH - Udeo Hrvata po opstinama 2013.gif|Udio Hrvata u [[Bosna i Hercegovina|BIH]]
Datoteka:Vojvodina south slavs.png|Procjena s hrvatskom većinom u [[Vojvodina|Vojvodini]] u 2002
Datoteka:South slavs romania.png|Općine s hrvatskom većinom u rumunskom Banatu
&lt;/gallery&gt;

== Hrvati u inozemstvu ==

*Broj Hrvata u inozemstvu može se procijeniti samo otprilike. Najveće emigrantske skupine žive u zapadnoj Evropi , ponajprije u [[Njemačka|Njemačkoj]] , zatim [[Švicarska|Švicarskoj]] , [[Švedska|Švedskoj]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] . Od ostalih kontinenata, u Sjevernoj Americi je najveća hrvatska imigracija koja je pretežno koncentrirana u SAD ( Ohio , Kalifornija ), kao i Kanadu ( Misisaga ). Ima i Hrvata u Argentini , Čileu , Peru , Brazilu i Boliviji .  Postoje također značajne skupine Hrvata u Australiji ( Perth , Sydney ) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi .
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Croatian ancestry by country.png|Broj Hrvata u svijetu
&lt;/gallery&gt;
[[Datoteka:Croatian dialects in Cro and BiH 2.PNG|mini|Mapa lokacije dijalekata u Hrvatskoj i područjima u BiH]]

=== '''Jezik''' ===
{{Glavni|Hrvatski jezik}}
Hrvati govore [[Hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]], koji pripada slavenskoj grupi indoeuropske obitelji jezika. [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] je službeni jezik [[Hrvatska|Hrvatske]] i jedan od tri službena jezika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (s [[Bosanski jezik|bosanskim]] i [[Srpski jezik|srpskim]]; sva su tri jezika gotovo identična). Također je jedan od šest službenih regionalnih jezika u Autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.

Standardni hrvatski jezik temelji se na [[Štokavsko narječje|štokavskim]] govorima. Pored štokavskih, u govornom hrvatskom su zastupljeni i čakavski i kajkavski govori. Od štokavskih narječja Hrvate uglavnom predstavljaju mlađi ikavski, slavonski, istočnohercegovački i istočno [[bosanski jezik]]. Mali dio [[Srijem]]skih Hrvata govori dijalektom šumadija-vojvođanski, dok u rumunjskom [[Banat]]u i Kosovu i Metohiji govore prizren-timočki dijalekt.

=== Religija ===
Hrvati su pretežno [[katolici]], ali među njima ima [[Ateizam|ateista]] i [[Protestantizam|protestanata]].

== Simboli ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Flag of Croatia at the UN.svg|[[Zastava Hrvatske]]
Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Zastava [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske republike Herceg-Bosne]]
Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|Zastava [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]
Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|Zastava Nezavisne Republika Hrvatske
Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|[[Grb Hrvatske]]
Datoteka:Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Grb [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg Bosne]]
Datoteka:Croatian Chequy.svg|Grb Hrvata u [[Srbija|Srbiji]]
Datoteka:Coa central croatia.png|Najstariji hrvatski grb
Datoteka:HRV Dubrovnik COA.svg|Grb [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]
Datoteka:HRV Dalmatia COA.svg|Grb [[Dalmacija|Dalmacije]]
Datoteka:HRV Istria COA.svg|Grb [[Istra|Istre]]
Datoteka:CoA Slavonia.svg|Grb [[Slavonija|Slavonije]]
Datoteka:CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|[[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|Grb Federacije BIH]]
Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|[[Grb Hrvatske|Hrvatska šahovnica]] na grbu [[Posavski kanton|Posavskog kantona]]
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatski jezik]]
* [[Popis katoličkog stanovništva u Bosni 1743.]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hrvatska portal}} {{Commonscat|Croats}}
{{Slavenski narodi}}

[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]]
[[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvati|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe SFRJ]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
[[Kategorija:Konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Slavenski narodi]]</text>
      <sha1>8nq663k6ikkxmnt4hkosdg01j1ebex4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>748.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11240</id>
    <revision>
      <id>3898336</id>
      <parentid>3646808</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:59:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>džizija-&gt;džizja</comment>
      <origin>3898336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3493" sha1="3offnh0tnlvb3luv302t4oo80150hqf" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''748.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCXLVIII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 748. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* 18. januar – vojvoda Odilo od Bavarske umire nakon 12-godišnje vladavine. Grifo, najmlađi sin [[Karlo Martel|Karla Martela]], nastoji uspostaviti vlastitu vlast preuzimajući vojvodstvo za sebe i otima Odilovog malog sina Tasila III.
* U Rimu, papa Zaharije zatvara pijacu robova, gdje su venecijanski trgovci prodavali kršćanske zarobljenike muslimanima u sjevernoj Africi &lt;ref&gt;McCormick, Michael (2002). &quot;New Light on the 'Dark Ages': How the Slave Trade Fuelled the Carolingian Economy&quot;. Past &amp; Present (177): 17–54. doi:10.1093/past/177.1.17. ISSN 0031-2746. JSTOR 3600877.&lt;/ref&gt;.

=== Britanija ===
* Kralj Æthelbert II od Kenta šalje poruku Bonifaciju, nadbiskupu Mainza, tražeći dva dobro obučena jastreba za lov. Ranije je poklonio dva sokola i jastreba kralju Æthelbaldu od Mersije (približan datum).

=== Emevijski halifat ===
* 14. februar – Abasidska revolucija: Hašimijski pobunjenici pod komandom Abu Muslima Horasanija zauzimaju Merv, glavni grad [[Emevijski halifat|Emevijske]] provincije Horasan (moderni Iran), čime se obilježava konsolidacija pobune [[Abasidski halifat|Abasida]]. Qahtaba ibn Shabib al-Ta'i zauzima gradove Nishapur i Rey, porazivši vojsku Emevija (10.000 ljudi) kod Gorgana.
* 9. decembar – Nasr ibn Sayyar, arapski guverner Horasana, umire nakon desetogodišnje uprave u kojoj se energično borio protiv disidentskih plemena, susjeda Turgeša i Abasida. Nasr je nametnuo [[porez]] (džizju) nemuslimanima i uveo sistem oporezivanja zemljišta za muslimanske Arape.
* Grad Baalbek (moderni Liban) je opljačkan uz velike pokolje.
* Kada je egipatski vali dao uhapsiti patrijarha Aleksandrije, koptski nubijski kralj Dongole, Cyriacus, prešao je granicu u Asuanu i napredovao do Fostata. Patrijarh je oslobođen, a mirovni ugovor je obnovljen između Nubije i Egipta &lt;ref&gt;Jean Jolly Histoire du continent africain, Volume 1. Editions L'Harmattan, 1996 (ISBN 978-2-7384-4688-6)&lt;/ref&gt;.

=== Bizantijsko carstvo ===
* Proljeće: vrhunac epidemije [[Justinijanova kuga|kuge u Konstantinopolu]]. Ubija možda i do trećine stanovništva. [[Konstantin V Kopronim|Konstantin V]] je doveo stanovnike iz Grčke da ponovo nasele grad &lt;ref&gt;Charles Le Beau, Hubert Pascal Ameilhon Histoire du Bas-Empire, Volume 12 [archive] Firmin Didot, 1831&lt;/ref&gt;.

== 748. u temama ==
=== Geografija ===
* Zemljotres je pogodio Bliski istok od sjevernog Egipta do sjeverozapadne Mezopotamije, uništavajući mnoge ostatke bizantijske kulture (približan datum).

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Al-Waqidi, muslimanski historičar i biograf (približan datum)
* Karlo Veliki, kralj i car Franaka (ili 747.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 18. januar – Odilo, vojvoda od Bavarske
* 22. maj – Genšo, carica Japana (r. 683.)
* 9. decembar – Nasr ibn Sayyar, arapski general (r. 663.)
* Cellan od Clonferta, irski opat
* Eadbert I, kralj Kenta (približan datum)
* Indrechtach mac Dungalaig, kralj Brege (Irska)
* Vasil ibn Ata, muslimanski teolog i pravnik (r. 700.)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|748|748.}}</text>
      <sha1>3offnh0tnlvb3luv302t4oo80150hqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Namjerna sila&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11596</id>
    <revision>
      <id>3898438</id>
      <parentid>3831753</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:42:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1995.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1731" sha1="r2t5362csg9nxzgc7ks4x87w0olpe72" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{NATO-ova intervencija u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bombing republika srpska.jpg|mini|desno|Bombardovanje]]
'''Operacija Namjerna sila''' (eng.:''Operation Deliberate Force'') je bila vojna intervencija međunarodne zajednice sa [[NATO]] savezom i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om na čelu koja je ima za cilj da onemogući vojni arsenal Srba u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], a koji su prijetili i/ili napadali [[Ujedinjene nacije|UN-ove]] ” [[sigurnosna zona|sigurnosne zone]] ” u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Operacija je počela oko 2:00 sata 30. augusta 1995. i završila se 20. septembra 1995, a uključila je oko 400 aviona i 5000 ljudi iz 15 zemalja svijeta. 
Tokom operacije izvršeno je 3.515 letova protiv 338 ciljeva. Avioni koji su učestvovali u operaciji su letjeli iz vojne baze u [[Italija|Italiji]] i s američkog nosača aviona [[Theodore Roosevelt]]. 68% bombi korištenih u operaciji su bile tipa ”precizno navođene municije”.

Srpski zračno odbrambeni sistem koji se sastojao od aviona i [[PAT]] postrojenja je učinio operaciju opasnim poduhvatom. 30. augusta 1995.  francuski [[Mirage 2000]] borbeni [[avion]] je oboren od strane srpskog protivavionskog topa.
Ipak operacija je bila efikasna i time da je dovela Srbe za pregovarački sto.

== Također pogledajte ==
* [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|Operacija Saveznička sila]]

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Commonscat|Operation Deliberate Force}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:NATO-ova intervencija u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1995.]]
[[Kategorija:Bitke u 1995.]]</text>
      <sha1>r2t5362csg9nxzgc7ks4x87w0olpe72</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>713.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12217</id>
    <revision>
      <id>3898340</id>
      <parentid>3710444</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5036" sha1="samxf01lzvq9aylu6inif35442g5n47" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''713.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 713. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Bizantijsko carstvo ===
* 3. juni – Car Filipik je oslijepljen, svrgnut i poslan u progonstvo od strane zavjerenika Opsikionske vojske u Trakiji, nakon vladavine od 1 godine i 6 mjeseci. Nasljeđuje ga Anastasije II, birokrata i carski sekretar, koji uspostavlja unutrašnji red i započinje reorganizaciju bizantijske vojske. Pogubljuje oficire koji su bili direktno uključeni u zavjeru protiv Filipika.
* Arapsko-bizantijski ratovi: Emevijski Arapi pod vodstvom al-Abbasa ibn al-Valida, sina halife al-Valida I, pljačkaju Antiohiju u Pisidiji (moderna Turska).

=== Emevijski halifat ===
* Emevijsko osvajanje Hispanije: Vizigotsko kraljevstvo je konačno poraženo u bici kod Segoyuele (Kastilja i León). Princ Theudimer potpisuje Orihuelski sporazum s Abdulazizom, guvernerom [[El-Andaluz]]a, i dozvoljeno mu je da zadrži svoju vlast u području koje je kasnije poznato kao Tudmir. Zadržava citadelu Orihuela i nekoliko drugih naselja, uključujući Alicante i Lorcu na Sredozemnom moru.&lt;ref&gt;David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 17). ISBN 978-184603-230-1&lt;/ref&gt;
* Arapske snage pod Musom ibn Nusajrom osvajaju tvrđavu Méridu, koja se nalazi na granicama Andaluzije. Postaje dio Emevijskog emirata Córdoba.
* Arapi stižu do Inda. Muhammed ibn al-Qasim je zauzeo Multan, što ga je učinilo gospodarom Sinda&lt;ref&gt;N. Jayapalan History of India, Atlantic Publishers &amp; Distri, 2001 (ISBN 978-81-7156-928-1)&lt;/ref&gt;. Zarobljeni vojnici su pogubljeni, ali su hindusi i budisti tretirani kao dhimmi (&quot;zaštićeni&quot;) i mogli su zadržati svoju religiju plaćanjem [[džizja|džizje]].


=== Britanija ===
* Kralj Istočne Anglije Ealdwulf umire, a nasljeđuje ga sin Ælfwald. Kraljica Cuthburh od Northumbrije putuje na jug kako bi osnovala manastir u Wimborneu (Dorset).

=== Kina ===
* Car Xuan Zong likvidira vrlo unosnu &quot;Neiscrpnu riznicu&quot;, kojom upravlja istaknuti budistički manastir u Čang'anu. Ovaj manastir prikuplja ogromne količine novca, svile i blaga kroz mnoštvo pokajanja bogatih ljudi, anonimno ostavljenih u prostorijama. Iako je manastir velikodušan u donacijama, Xuan Zong izdaje dekret o ukidanju njihove riznice, uz obrazloženje da su njihove bankarske prakse bile prevarantske, prikuplja njihovo bogatstvo i distribuira ga raznim drugim budističkim manastirima, taoističkim opatijama, te za popravak statua, dvorana i mostova u gradu.
* U Čang'anu, za ovogodišnji Festival lampiona, nedavno abdicirani car Rui Zong podiže ogroman točak lampiona na gradskoj kapiji, čija je zabilježena visina bila 60 metara. Okvir je prekriven brokatom i svilenom gazom, ukrašen zlatnim i žadnim nakitom, a kada se upali ukupno oko 50.000 čaša za ulje, njegov sjaj se može vidjeti kilometrima daleko.
* Xuan Zong dodjeljuje 20 miliona bakrenih novčića i angažuje oko 1.000 majstora da izgrade dvoranu u budističkom manastiru s mnoštvom oslikanih portreta njega samog, božanstava, duhova itd.
* Xuan Zong pobjeđuje u borbi za vlast boreći se protiv svoje sestre, princeze Taiping. Pogubljuje veliki broj njenih saveznika i prisiljava je na samoubistvo.

=== Azija ===
* Pisanje regionalnih hronika (fudoki). Japanska vlada se na taj način obavještava o tome šta se dešava u provincijama&lt;ref&gt;Seiichi Iwao, Teizō Iyanaga Dictionnaire historique du Japon, Volume 1. Maisonneuve &amp; Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1575-1)&lt;/ref&gt;.

== 713. u temama ==
=== Književnost ===
* Za vrijeme dinastije Tang, objavljene su Kaijuan Za Bao (&quot;Bilten dvora&quot;), prve novine, ručno štampane na svili (približan datum).

=== Geografija ===
* 28. februar: Zemljotres u Sirij&lt;ref&gt;Mémoires couronnés par l'Académie royale des sciences et belles-lettres de Bruxelles, 1850&lt;/ref&gt;. 

=== Religija ===
Počela je izgradnja Velikog Bude u Lešanu u blizini Lešana, provincija Sečuan (Kina). Nakon završetka 803. godine, postat će najveći [[Buda]] isklesan u kamenu na svijetu.

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* Karloman, gradonačelnik palače (približan datum)
* Stefan Mlađi, bizantijski teolog (ili 715.)
* Zhang Xuan, kineski slikar (umro 755.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* [[Zejnul-Abidin]], četvrti šiitski imam i praunuk Muhammeda
* Ealdwulf, kralj Istočne Anglije
* Huineng, kineski zen budistički patrijarh (rođen 638.)
* Li Džiao, kancelar dinastije Tang (rođen 644.)
* Philippicus, bizantijski car
* Taiping, princeza dinastije Tang
* Suitbert, anglosaksonski misionarski biskup
* Ursmar, franački opat i misionarski biskup
* Jidžing, kineski budistički monah i putnik (rođen 635.)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|713|713.}}</text>
      <sha1>samxf01lzvq9aylu6inif35442g5n47</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Oluja&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12673</id>
    <revision>
      <id>3898439</id>
      <parentid>3790305</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:43:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1995.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8519" sha1="64bgfygvnciqy139l4m8kboi1lq8y0l" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija Oluja
| dio            = [[Rat u Hrvatskoj]], [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 49 - Croatia - Operation Oluja, 4-8 August 1995.jpg|250px]]
| datum          = 4–7. august 1995.
| mjesto         = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat       = Pobjeda hrvatskih i snaga Armije Republike Bosne i Hercegovine
| strana1        = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana2        = [[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|20px]] [[Srpska vojska Krajine]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[Zvonimir Červenko]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Željko Glasnović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Atif Dudaković]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Izet Nanić]]{{KIA}}
| komandant2     = [[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|20px]] [[Mile Mrkšić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Fikret Abdić]]
| snage1         = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[HV]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[HVO]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|border|20px]] [[Peti korpus Armije RBiH]]
| snage2         = 
| žrtve1         = 
| žrtve2         = 
| napomena       = 
}}
'''Operacija &quot;Oluja&quot;''' bila je vojna operacija [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] iz ljeta 1995, kad su zauzeti veliki krajevi [[Hrvatska|Hrvatske]] uz granicu sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], gradovi [[Knin]], [[Obrovac (Hrvatska)|Obrovac]], [[Benkovac]] i drugi, srušena [[Republika Srpska Krajina]] i stvoren put za izlazak najzapadnijih područja Bosne i Hercegovine iz srpskog obruča i izolacije.

== Uvod ==
Nakon operacije [[Operacija &quot;Bljesak&quot;|&quot;Bljesak&quot;]] u maju 1995. pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i srpskih snaga.

Početkom augusta 1995, nakon problema koje su Srbi imali u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] oko [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Takva akcija ipak nije bila očekivana jer se Hrvatskoj stalno iz [[Sjedinjene Američke Države|Washingtona]] prijetilo sankcijama ako krene u ofanzivu. Presudno je bilo akciju završiti u manje od sedmicu dana, jer &quot;[[Operacija &quot;Bljesak&quot;|Bljesak]]&quot; je vojno trajao manje od 48 sati.

== Omjer sukobljenih strana ==
* Hrvatska vojska:
** Stalna vojska: 50.000 ljudi 
** Mobilizirano: preko 100.000 ljudi
** Ukupno vojnika: preko 150.000 
** 350 [[tenk]]ova
** Artiljerija: oko 200 [[top]]ova, neodređen broj [[minobacač]]a

* Vojska Republike Srpske Krajine:
** 40.000 vojnika 
** 200 tenkova
** Artiljerija: 250 topova, i neodređen broj minobacača

Omjeri Vojske SAO Krajine i Hrvatske Vojske:
* Ljudstvo: 1 / 3,7
* Tenkovi: 5 / 7
* Artiljerija: 5 / 4

Očita je bila nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu i manja prednost u tenkovima. Vojska RS Krajine je jedino bila nadmoćnija po broju artiljerijskog oružja, ali ne u tolikom broju. Po broju vojnika i vojnih oružja na bojnom polju kao i u pogledu morala, vojska SAO Krajine nije imala velikih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom.

== Operacija ==
=== Petak, 4. august ===
U 5 sati ujutro počela je ofanziva. Na cijeloj dužini fronta počela je raketno-topovska paljba. Prvog dana akcije onesposobljen je [[odašiljač]] Ćelavac, čime je onemogućena komunikacija Srbima, zauzet je Sveti Rok, a [[Knin]] se nalazio u okruženju hrvatske vojske.

=== Subota, 5. august ===
[[Knin]] je zauzet do podne a na južnom dijelu ratišta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, te je ofanziva nastavljena prema Petrinji, Glini, Plitvičkim jezerima.

=== Nedjelja, 6. august ===
U nedjelju su se spojile Hrvatska vojska s HVO-om i [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Petim korpusom Armije BiH]] na granici BiH, time je bivša Srpska Krajina &quot;prepolovljena&quot;, ujutro je zauzeta Petrinja, a kasno navečer Glina. Srpskim civilima, koji su to odabrali, ostavljeni su koridori za bijeg preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okruženju.

=== Ponedjeljak, 7. august ===
Osvojeni su Turanj i Tušilović. Ministar odbrane [[Gojko Šušak]] u 18 sati objavio je da je akcija završena. Do petka se &quot;čistio&quot; teren i srpski vojnici su se predavali, u 19 sati u utorak počela je predaja 21. korpusa.

== Gubici ==
Po hrvatskim podacima, poginula su 174 pripadnika OSRH i MUP-a, a od toga 20 oficira i 18 podoficira. O gubicima srpske strane postoje različiti podaci, a pretpostavlja se, uz sve korekcije i naknadne informacije, da je poginulo 560 pripadnika vojske &quot;RSK&quot;, dok je oko 1850 ranjeno.

== Posljedice ==
Unatoč neprestanim pozivima predsjednika RH upućenoga građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zagarantovana sva građanska prava, najveći je broj Srba iz samoproglašene &quot;Krajine&quot; na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Zapovijed (br. 12-3113-1195) o evakuaciji Srba iz tzv. &quot;Krajine&quot; potpisali su srpski general [[Mile Mrkšić]] 4. VIII., kao i predsjednik &quot;Krajine&quot; [[Mile Martić]]. Broj izbjeglih Srba različito se procjenjuje: hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o 200.000-250.000.

Tokom operacije Oluja OS RH nisu srušile niti jedan vjerski (pravoslavni) objekt. Ali, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubistva iz osvete ili koristoljublja nad pojedinim preostalim Srbima, kao i paljenje napuštenih kuća i drugih objekata (preko 20 hiljada). Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski izvori govore o 2.500 nestalih Srba. Na hrvatskim je sudovima optuženo 1949 prekršitelja hrvatske nacionalnosti, dok su osuđene 1492 osobe, od toga za ubistvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina).

Zbog sklopa političkih, vojnih, geostrateških i drugih razloga Hrvatska nije krenula u vojno oslobađanje preostalih okupiranih područja u Baranji i istočnoj Slavoniji, nego je integracija tih dijelova u pravni sistem Hrvatske odgođena do sporazuma u Daytonu, kada su dogovoreni detalji o procesu reintegracije.

== Rezultat ==
Za vrijeme vojno-policijske akcije oluja zauzeta je većina hrvatskog područja koji je do tada bio pod kontrolom lokalnih srpskih vlasti. &quot;Oluja&quot; se danas smatra najvažnijom akcijom u ratu u Hrvatskoj koji je trajao od 1991. do 1995. kada je &quot;Oluja&quot; i održana. Prije izvršenja cijelog procesa, većinsko srpsko civilno i vojno stanovništvo bilo je upozoreno na više načina, a jedan dio je i odveden u sigurnije krajeve.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Operation Storm}}
* [https://web.archive.org/web/20060828001418/http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950809/H090895082922.html Načelnik GS HV Červenko o operaciji Oluja]
* [http://www.kakarigi.net/croatia/news/dossier/index.html Dossier Oluja]
* [http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/126327/index.do?_vl_backlink=/newsroom/news/croatia/127983/index.do Navodni brijunski transkripti o planiranju operacije Oluja]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.vojska.net/hrv/oruzane-snage/operacija/oluja-1995/ Operacija Oluja]

{{Operacije u Ratu u Hrvatskoj}}
{{Rat u Hrvatskoj}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1995.]]
[[Kategorija:Bitke u 1995.]]</text>
      <sha1>64bgfygvnciqy139l4m8kboi1lq8y0l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak sevdalija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14223</id>
    <revision>
      <id>3898348</id>
      <parentid>3898226</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:20:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Abecedni spisak, a dobar dio bio mimo abecede.</comment>
      <origin>3898348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3610" sha1="9w4v22res550opmxaihmsikzojacwmn" xml:space="preserve">Ovo je '''abecedni''' spisak; upisivati prema prvom slovu prezimena (npr., [[Himzo Polovina]] svrstava se pod slovo P). 

{{TOC}} 

== A ==
* [[Hasiba Agić]]
* [[Orhan Ahmagić]]
* [[Irfan Ajanović]]
* [[Arif Alajbegović]]
* [[Ismet Alajbegović Šerbo]]
* [[Nihad Alibegović]]
* [[Silvana Armenulić]]
* [[Minka Ašćerić]]
* [[Ferid Avdić]]

== B ==
* [[Milan Babić]]
* [[Enes Begović]]
* [[Ljubica Berak]]
* [[Munevera Berberović]]
* [[Dino Berković]]
* [[Rešad Bešlagić]]
* [[Halid Bešlić]]
* [[Nedjeljko Bilkić]]
* [[Muaz Borogovac]]
* [[Muhamed Borogovac]]
* [[Asim Brkan]]
* [[Avdo Buzar]]

== C ==
* [[Ksenija Cicvarić]]
* [[Nadežda Cmiljić]]

== Č ==
* [[Ekrem Čamdžić]]
* [[Kadira Čano]]
* [[Muhamed Čejvan]]
* [[Ćazim Čolaković]]
* [[Zekija Čuturić]]

== D ==
* [[Safet Dedajić]]
* [[Emir Dedić]]
* [[Zehra Deović]]
* [[Zora Dubljević]]

== Đ ==
* [[Zekerijah Đezić]]

== E ==
* [[Enver Ekić]]

== F ==
* [[Reuf Feković]]

== G ==
* [[Damir Galijašević]]
* [[Amila Golub]]
* [[Azemina Grbić]]
* [[Mehmed Gribajčević]]

== H ==
* [[Bahrija Hadžialić]]
* [[Vejsil Hadžibegić]]
* [[Osman Hadžić]]
* [[Rizo Hamidović]]
* [[Amir Haskić]]
* [[Latif Havkić]]

== I ==
* [[Nedžad Imamović]]
* [[Zaim Imamović]]
* [[Nazim Isanović]]
* [[Omer Isović]]
* [[Safet Isović]]

== J ==
* [[Bora Janjić Šapčanin]]
* [[Mirko Janjić]]
* [[Rade Jovanović]]
* [[Ibrahim Jukan]]

== K ==
* [[Fatima Kadrić]]
* [[Safet Kafedžić]]
* [[Ismet Kaliman]]
* [[Hakija Karabegović]]
* [[Ismet Karga]]
* [[Fadil Karić]]
* [[Lela Karlović]]
* [[Nusreta Kobić]]
* [[Jasna Kočijašević]]
* [[Šerif Konjević]]
* [[Esad Kovačević]]
* [[Elvidin Krilić]]
* [[Mustafa Krilić]]
* [[Jozo Kristić]]
* [[Fikret Kujundžić]]
* [[Sabahudin Kurt]]
* [[Husein Kurtagić]]
* [[Muriz Kurudžija]]

== L ==
* [[Avdo Lemeš]]
* [[Omer Livnjak]]
* [[Slobodan Lukić]]

== Lj ==
* [[Edo Ljubić]]
* [[Behka Ljuca]]
* [[Igbal Ljuca]]

== M ==
* [[Imšir Malkić]]
* [[Kemal Malovčić]]
* [[Nada Mamula]]
* [[Mišo Maunaga]]
* [[Smail Mehurić]]
* [[Lejla Mešalić]]
* [[Muhamed Mešanović]]
* [[Ćamil Metiljević]] 
* [[Mijat Mijatović]]
* [[Mersa Miljković]]
* [[Hašim Muharemović]]
* [[Meliha Muhović]]
* [[Muhamed Mujkanović]]
* [[Zumra Mulalić]]
* [[Halid Musić]]
* [[Halid Muslimović]]

== N ==
* [[Fadil Namgalija]]
* [[Dragiša Nedović]]
* [[Sofka Nikolić]]

== O ==
* [[Sena Ordagić]]
* [[Sadeta Osmanović]]

== P ==
* [[Hanka Paldum]]
* [[Edin Pandur]]
* [[Muhamed Pašić Mašura]]
* [[Vida Pavlović]]
* [[Jozo Penava]]
* [[Jovica Petković]]
* [[Mile Petrović]]
* [[Ekrem Pilić]]
* [[Sejo Pitić]]
* [[Omer Pobrić]]
* [[Himzo Polovina]]
* [[Ibrica Puce]]
* [[Meho Puzić]]

== R ==
* [[Hamid Ragipović]]
* [[Senad Ramić]]
* [[Bajro Redžić]]
* [[Salih Redžić]]
* [[Marinko Rokvić]]
* [[Mirko Rondović]]

== S ==
* [[Selim Salihović]]
* [[Nedžad Salković]]
* [[Beba Selimović]]
* [[Ibro Selmanović]]
* [[Sidik Semiz]]
* [[Selim Sivić]]
* [[Zemira Ališa Smajić]]
* [[Alma Subašić]]
* [[Šemsa Suljaković]]
* [[Zekija Suman]]

== Š ==
* [[Sulejman Šarić]]
* [[Vuka Šeherović]]
* [[Subhija Šehović]]
* [[Andrija Števanić]]

== T ==
* [[Mubera Tafro]]
* [[Mustafa Terzić]]
* [[Milorad Todorović]]
* [[Mladen Tomić]]
* [[Mira Torbica]]
* [[Šukrija Trako]]
* [[Salem Trebo]]
* [[Himzo Tulić]]

== U ==
* [[Amra Uzunović]]

== V ==
* [[Avdaga Vrabac]]

== Z ==
* [[Emina Zečaj]]
* [[Zekija Zećo]]

== Također pogledajte ==
* [[Sevdalinka]]
* [[Spisak sevdalinki]]

[[Kategorija:Sevdalije]]
[[Kategorija:Spiskovi]]</text>
      <sha1>9w4v22res550opmxaihmsikzojacwmn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19757</id>
    <revision>
      <id>3898303</id>
      <parentid>3351879</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T23:39:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2033" sha1="ovngeff71wcyg9fw5m0jcvb5h1ey5wa" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Chin''' je jedna od [[Etnička grupa|etničkih grupa]] u [[Mjanmar]]u (bivšoj Burmi). Čini se uglavnom mogu naći u zapadnom dijelu Burme ([[Država Chin]]) te broje oko 5 miliona pripadnika. Također žive u susjednim [[Indija|indijskim]] državama [[Nagaland]], [[Mizoram]], [[Manipur]] i [[Assam]]. Zahvaljujući utjecaju Mizoa kao i [[baptisti]]čkih misionara, 80%-90% China su [[Kršćanstvo|kršćani]]. Međutim, znatna manjina China je ostala vjerna tradicionalnim vjerovanjima, kao i [[Theravada budizam|Theravada budizmu]].

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.globalchin.org Global Chin News]
*[http://khonumthung.org Khonumthung News Group]
*[http://www.vaphual.net Zomi Chin News &amp; Online Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090826151808/http://www.vaphual.net/ |date=26. 8. 2009 }}
*[https://web.archive.org/web/20120227181026/http://www.zophualva.com/  All About Zomi/Chin]
*[http://www.myanmarbible.com/bible/Tedim/html/index.html Chin Bible] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120819101059/http://www.myanmarbible.com/bible/Tedim/html/index.html |date=19. 8. 2012 }}
*[https://web.archive.org/web/20090122081307/http://www.zogam.org/ Zomi Re-unification Organisation]
*[http://www.chinland.org Chin National Front]
*[https://web.archive.org/web/20050707084213/http://www.chro.org/ Chin Human Rights Organization]
*[http://www.chinworld.info  Chin news media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191110030249/http://chinworld.info/ |date=10. 11. 2019 }}
*[http://www.zodictionary.com  English - Zomi/Chin Online dictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190918223223/http://www.zodictionary.com/ |date=18. 9. 2019 }}
*[http://www.norwaychin.no  English - Chin Community in Norway]{{Mrtav link}}
*[http://chinlandguardian.com Chinland Guardian News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070307095456/http://www.chinlandguardian.com/ |date=7. 3. 2007 }}

{{stub-narod}}
{{Commonscat|Chin people}}

[[Kategorija:Kuki-Čin]]</text>
      <sha1>ovngeff71wcyg9fw5m0jcvb5h1ey5wa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nafija Sarajlić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20486</id>
    <revision>
      <id>3898373</id>
      <parentid>3891366</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:46:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8849" sha1="9r040btkgylvatkafietl7ksxa8aqgk" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
|ime = Nafija Sarajlić
|slika = nafija.jpg
|opis_slike =
|rođen_kao = Nafija Hadžikarić
|datum_rođenja = {{datum rođenja|1893|10|3}}
|mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Osmanlijsko Carstvo]]
|datum_smrti = {{datum smrti i godine|1970|01|15|1893|10|3}}
|mjesto_smrti = Sarajevo, [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
|zanimanje = Književnica
|supružnik= {{brak |Šemsudin Sarajlić|1910|1960|kraj=s.}}
|djeca= 5
}}
'''Nafija Sarajlić''' (rođ. '''Hadžikarić'''; [[Sarajevo]], 3. oktobar 1893 – Sarajevo, 15. januar 1970&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=Tb0MAQAAMAAJ&amp;q=Nafija+Sarajli%C4%87|title=Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ|year=1970|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117112935/https://books.google.com/books?id=Tb0MAQAAMAAJ&amp;q=Nafija+Sarajli%C4%87|archive-date=17. 11. 2023|url-status=live|access-date=31. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] književnica.

Rođena je u Sarajevu, gdje je pohađala žensku osnovnu školu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://arhiva.tacno.net/knjizevnost/izlozba-o-nafiji-sarajlic/|title=Izložba o Nafiji Sarajlić|website=Tacno.net|language=hr-HR|access-date=20. 8. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Zatim je završila učiteljsku školu i radila kao učiteljica u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Hawkesworth|first1=Celia|url=https://books.google.com/books?id=rGSqi3EKxL4C|title=Voices in the Shadows: Women and Verbal Art in Serbia and Bosnia|year=2000|isbn=9789639116627|access-date=31. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Jedna je od prvih proznih književnica iz Bosne i Hercegovine koja je pisala prosvjetiteljski angažovanu književnost.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Šehabović|first=Šejla|url=https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2022/03/Omaz-BiH-zenama-od-znacaja_C5_bos-FINAL.pdf|title=Omaž BiH ženama od značaja i njihovim dostignućima|publisher=Fondacija CURE|year=2019}}&lt;/ref&gt;

== Književni opus ==
Prve priče objavila je u ''Zemanu'' 1912. i ''[[Biser (časopis)|Biseru]]'' 1913–1915 i 1918. Izlazak njene zbirke ''Teme'' u izdanju [[Bekir Kalajdžić|Bekira Kalajdžića]] u [[Mostar]]u&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=ywDXAAAAMAAJ&amp;q=Nafija+Sarajli%C4%87|title=Islamske teme|year=1990|access-date=31. 3. 2016|last1=Čengić|first1=Hasan}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=EB5pAAAAMAAJ&amp;q=Nafija+Sarajli%C4%87|title=Anali Gazi Husrev-begove bibliotheke|year=2001|access-date=31. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; omeo je [[Prvi svjetski rat]]. Knjiga je objavljena 1986. u izdanju ''[[Zadrugar (časopis)|Zadrugara]]'' u Sarajevu. Ranije ju je objavila i izdavačka kuća Muhameda Bekira Kalajdžića, već 1922,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Delić|first=Zlatan|date=2021|title=Nafija Sarajlić als kanonisierte Autorin: Zur ethnonationalen und patriarchalen Organisation von Literatur|url=https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/92232563/Reflexionen_20des_20Gesellschaftlichen_Band_209_Close_20Reading_20_E2_80_93_20Distant_20Reading-libre.pdf?1665392943=&amp;response-content-disposition=inline%3B+filename%3DClose_Reading_Distant_Reading_Spannungsf.pdf&amp;Expires=1755691892&amp;Signature=MKWwpsTZmG8uVDGP7RWGTQzTeSinDP-OQQEKshRgo7jEPQ9KH0Sk1TKKQr9eBDsym9yiQr-NUaA-ceUAsCp03Ib44BHtfS6~yzYKA2CwSG5ET7nEGH0YM4JJ0QQGHYb3pzASOyVsBIPuuYphgJJM~8~nYMxkKZ0TtSHXGjtD0WwqhvYm4XMq-15jAhhpcJPhugXBSh1UyZfBAisUr5~Wr8ZN1MuXNnQbF4u4kPKJxe0t3tUHp~vpU32VFeN1C6LXoRXzo-hOgvuGlq4YQtysJT2No6NuhQ1TCFeJrLbTgx6W~D-P6Dv2ozm6qWaN2PKbDfCaiSNUHjQMCPjOEqdDZg__&amp;Key-Pair-Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA|journal=Reflexionen des Gesellschaftlichen in Sprache und Literatur. Hallesche Beiträge. Band 9|doi=10.25673/36970}}&lt;/ref&gt; u &quot;improvizovanom izdanju&quot;.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Njeni radovi nastajali su između dva svjetska rata i bili su uveliko posvećeni emancipaciji žena u društvu.

Prvu pripovijetku &quot;Rastanak&quot; napisala je s 19 godina, o iskustvu žene koja napušta poziciju učiteljice nakon ukora uprave škole zbog podučavanja djevojčica o etici i čitanju.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Mujić|first=Medina|date=2018|title=Political Participation of Women in BiH: The 2018 General Election|url=https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=844618|journal=CEEOL|doi=https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=844618}}&lt;/ref&gt;

Kroz pripovijetku &quot;Teme&quot; Sarajlić opisuje fiktivno iskustvo junakinje čija književna dostignuća obezvređuju jer je žena.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Selimović|first=Ema|date=2024|title=Mansplaining: Mala studija slučaja na primjeru nekoliko bosanskohercegovačkih pripovijetki|url=https://d1wqtxts1xzle7.cloudfront.net/120576962/Rod_i_umjetnost_Zbornik-libre.pdf?1735826346=&amp;response-content-disposition=inline%3B+filename%3DUpotreba_dnevnicke_forme_u_artikulaciji.pdf&amp;Expires=1755686050&amp;Signature=MhvTBoqH0UEO9WMt6~dW7cfEjtJhDo9X-3hB9tKC9ytfSpyigI23IxetTDXyRHaKYNDtSfuWasLL9n8VSU8PJFADNRd~V5qPBsb8eJeezzPY1MKfAwHQMe6f~ljbOeyp8FZQUNwiduqkHwAZagjxHYNhyXRaQ~w9iM7oHD1Z42-Y4eK5Dr0WfhPJTjxQEPg7I9zrPPNQyCTAJJDFqkEo7aa4pN9EaM-MQonI04fXugokJog5j00KpuH3OMnQBMRXOW3WbRjjMzOE2gjOkK7gKTtYjdYssLNHqARCne~vQGiC5-ifAXXLUfE-r5-v17d9xBjWxL6h2n9S~dV2NaSPkQ__&amp;Key-Pair-Id=APKAJLOHF5GGSLRBV4ZA#page=72|journal=Rod i umjetnost|doi=}}&lt;/ref&gt;

Priča &quot;Nekoliko stranica tebi&quot;, objavljena u ''Biseru'', poziva muškarce i žene da &quot;barem napišu jednu stranicu, izražavajući potrebu da i žene budu spomenute i upamćene uprkos svim javnim i privatnim preprekama.&quot;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

Sarajlić se zalagala za obrazovnu i društvenu emancipaciju muslimanskih žena u ovom periodu. Bila je aktivna u radu društveno-političkih organizacija u Sarajevu, između ostalog, kao članica udruženja &quot;Osvitanje&quot;, koje je, također, imalo taj cilj.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last= Kujraković|first=Nusret|date=2009|title=Osvitanje – Prvo udruženje muslimanki u Bosni i Hercegovini|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=247550|journal=Prilozi|language=Bosnian|issue=38|pages=145–164|issn=0350-1159}}&lt;/ref&gt;

Njen književni rad nije obiman; sastoji od deset kratkih priča i jedne pjesme, &quot;Ustaj, ženo!&quot;, objavljene 1920. u ''[[Gajret (časopis)|Gajretu]]'':&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; &lt;blockquote&gt;&quot;Ustaj, ženo, / iz zakutka, iz zavitka! / Čuješ onaj zvučni glas / gdje te zove svjetska žena / da se dižeš, da se boriš / za slobodu ljudskog roda i za spas / [...] Tvoja ruka nek' je jaka, / ne daj naprijed dušmaninu / da ti bombom zemlju ruši / iz ognjišta vatru gasi, / da ti djecu ratom hara / i tvoj narod uništava.&quot;&lt;/blockquote&gt;

== Privatni život ==
Potječe iz sarajevske porodice krojača.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Spahić|first=Aida|url=https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/09/Zabiljezene_final-drugo-izdanje_web_0909.pdf|title=Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku|last2=Ždralović|first2=Amila|last3=Aganović|first3=Arijana|last4=Đokanović|first4=Bojana|publisher=Sarajevski Otvoreni Centar|year=2015|isbn=978-9958-536-36-6}}&lt;/ref&gt; Njeni roditelji, Avdaga i Dževahira, imali su šest kćerki i tri sina.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Sa svojih pet sestara bila je jedna od rijetkih školovanih žena svog vremena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosanskasumejja.com/nafija-sarajlic-prva-bosnjakinja-prozni-pisac/|title=Nafija Sarajlić-prva Bošnjakinja prozni pisac|last=Amina|date=18. 10. 2020|website=Bosanska Sumejja|language=bs-BA|access-date=20. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;

S 18 godina udala se za književnika [[Šemsudin Sarajlić|Šemsudina Sarajlića]]. Povukla se iz književnosti, a njena kćerka Nedreta Sarajlić kasnije je objasnila da je razlog njenog povlačenja iz javnog života bila smrt kćerke Halide.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

[[Drugi svjetski rat]] provela je u Sarajevu i Knežini. Kuća joj biva bombardovana 1941, kada je uništena bogata porodična biblioteka. Posljednje dvije godine života provela je u Semizovcu baveći se [[voćarstvo]]m i [[pčelarstvo]]m.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== Djela ==
*&quot;Rastanak&quot; (1912)
*&quot;Nekoliko stranica tebi&quot; (1918)
*&quot;Kokošija pamet&quot;
*&quot;Kamen na cesti&quot;
*&quot;Jedan čas&quot;
*&quot;Ustaj, ženo&quot;[https://osnsarajlic.edu.ba/wp-content/uploads/2023/03/USTAJ-ZENO.pdf]{{Mrtav link}}''

== Zanimljivosti ==
Po njoj su nazvane jedna osnovna škola, ulica u Sarajevu i ulica u [[Bihać]]u.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U [[Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine|Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u zbirci &quot;Nafija Sarajlić&quot; čuva se svjedočanstvo na arapskom jeziku, potpisano autoricinom rukom. To je jedno od rijetkih svjedočanstava o njenoj pedagoškoj karijeri, koji je Muzej dobio od jedne njene učenice.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sarajlić, Nafija}}
[[Kategorija:Rođeni 1893.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]</text>
      <sha1>9r040btkgylvatkafietl7ksxa8aqgk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20954</id>
    <revision>
      <id>3898261</id>
      <parentid>3895657</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T12:37:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8476" sha1="c4ecqbsprvzd2gxuy014p5jy8an9vr3" xml:space="preserve">'''Blog'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html|title=Rebecca Blood :: Weblogs: A History And Perspective|date=30. 5. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 9. 2024|archive-date=30. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; ([[engleski jezik|anglizam]], duži naziv weblog) je publikacija na [[Internet]]u ([[World Wide Web|web]]-u) koja sadrži prvenstveno periodične članke u obrnutom vremenskom slijedu - najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice.

Blogovi mogu biti individualni i kolaborativni. Terminološki za sada nema dinstinkcije kao u engleskom jeziku gdje se termin weblog češće koristi za kolaborativne, a blog za individualne projekte. Mogu biti u obliku časopisa, tematski, osobni. Mogu biti povezani u grupe, tematski ili vezano uz domenu koju se nalaze - blogosfera.

== Historija ==
Blogovanje se razvilo iz ranih oblika digitalne komunikacije i ličnih online zapisa. Jedan od najranijih primjera bloga u formi dnevnika zabilježen je 1995, kada su tekst i slike prenošeni u stvarnom vremenu putem nosivog [[računar]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mediashift.org/2008/09/scott-rosenberg-traces-the-blogospheres-origins266/|title=Scott Rosenberg Traces the Blogosphere's Origins|date=22. 9. 2008|website=MediaShift|language=en|access-date=26. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;

Pojam ''weblog'' uveo je Jorn Barger 17. decembra 1997, dok je skraćeni naziv ''blog'' nastao u maju 1999, kada je Peter Merholz izraz ''weblog'' razložio u frazu ''we blog''. Ubrzo potom, Evan Williams iz kompanije Pyra Labs počeo je koristiti termin ''blog'' kao [[Imenice|imenicu]] i [[Glagoli|glagol]] te uveo pojam ''bloger'' kroz platformu ''Blogger'', čime je terminologija široko prihvaćena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kottke.org/03/08/its-weblog-not-web-log|title=It’s “weblog” not “web log”|date=26. 8. 2003|website=kottke.org|language=en|access-date=26. 12. 2025}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Blogosphere_map.jpg|desno|mini|Umjetnički prikaz povezanosti između blogova i autora blogova u &quot;blogosferi&quot; 2007.]]

== Specifičnosti blog alata ==

Blog alati dijele se na dedicirane, koji se instaliraju na vlastiti server (domenu). Velik broj [[CMS]] sistema ima i opciju postavljanja novosti u formi bloga. Recenzije besplatnih alata održava OpenSourceCMS.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.opensourcecms.com/|title=Default Parallels Plesk Page|website=www.opensourcecms.com|access-date=3. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Wordpress&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://wordpress.com/|title=WordPress, Your Way|website=WordPress.com|language=en|access-date=3. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; nudi mogućnost instalacije na vlastite stranice ili besplatni server. Moguće je blog kategorizirati po specifičnim kategorijama, što omogućava da isti autor tekstove organizira u kolekcije. blogger.com&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.blogger.com/|title=Blogger.com - Create a unique and beautiful blog easily.|website=www.blogger.com|language=en|access-date=3. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; omogućava kolaborativni blog, te upload bloga na lokaciju po želji, te je dobar izbor u slučaju potrebe promjene lokacije bloga. Također ima napredno upravljanje komentarima, moderiranje i google ad-sense integraciju. Livejournal (popularno LJ)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.liverournal.com/|title=Wayback Machine|website=www.liverournal.com|access-date=3. 6. 2026|archive-date=7. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071007120614/http://www.liverournal.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ima napredno pretraživanje po kategorijama, RSS kanale za praćenje prijatelja (friends lista) te je najčešći izbor za teen blogove.

== Tipovi ==
Pojedini alati za blog omogućuju kategorizaciju tekstova, dok su drugi pisani s posebnom svrhom. Najčešća su pojava nespecifični blogovi, koji zadiru u razne teme.

Postoje razne vrste blogova:
* [[internet]]ski dnevnici osobnog karaktera opisuju svakodnevne aktivnosti autora
* dnevnici pojedinih manifastacija, popularnih emisija [[masovni mediji|masovnih medija]]
* ''e-zine'' [[časopis]]i u formi bloga
* tematski blogovi koje vode pojedinci – filmske kritike, recenzija računarskih programa itd.
* pjesnički blogovi 
* regionalni blogovi
* kolaborativni blogovi, na kojima učestvuje veći broj autora 
* priče 
* putopisni blog 
* blogovi koje vode popularne ''javne osobe'' u okviru propagandnih aktivnosti
* promotivni blogovi
* političke kampanje na blogovima
* ''fan fiction'' blogovi – slično pričama 
* tinejdžerski blogovi

== Popularnost ==
'''Popularnost blogova''' javlja se kao fenomen uslijed pada interesa za masovne medije. Čitanost štampanih medija je u padu, javlja se pomak u &quot;medijsko žutilo&quot;. U Sjedinjenim Američkim državama pada gledanost nacionalnih TV mreža, publika se okreće većem broju kablovskih kanala, raste broj satelitskih kanala, a izdavaštvo je krenulo u smjeru [[mikro publikacija]].

Neprofitni autori kao i autori na početku svog stvaralačkog rada često se zanimaju za kolaborativne projekte u koje se ubrajaju i blogovi.

Nagli porast popularnosti ubrzo po pokretanju alata na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] upućuje na pomodni karakter razvoja blogosfere u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Naša je blogosfera specifična, pa u određenim slučajevima vrijede i druga pravila u odnosu na svjetske standarde. Cool ili slične liste na bilo kojem servisu ne garantiraju i kvalitetu, niti to znači da je vaš blog uspješan. Vlastita domena daje i dosta veću slobodu, a u odnosu na broj blogova na domaćim servisima, svakako će se samim tim što je na vlastitoj domeni izdvojiti.

=== Praćenje popularnosti blogova ===
Samostalni blogovi svoju popularnost prate putem tagova, brojem linkova koje vode na njih i internim statistikama. Dobar vid praćenja popularnosti neke stranice je i njen [[page rank]].

Neprofitni autori kao i autori na početku svog stvaralačkog rada često se zanimaju za kolaborativne projekte u koje se ubrajaju i blogovi.

Nagli porast popularnosti ubrzo po pokretanju alata na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] upućuje na pomodni karakter razvoja blogosfere u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Kontroverza blogova ==
Javno iznošenje osobnih stavova vezanih uz poslovne aktivnosti dovela je do nekoliko evidentiranih slučajeva gubitka.
Blogovi nemaju isti tretman kao štampa, te se blogeri ne smatraju novinarima, stoga nisu zaštićeni sa [[sloboda štampe|slobodom štampe]]. Javljali su se i slučajevi senzacionalističkog iskorištavanja pojedinih blogera u masovnim medijima, pa su pojedini blogovi imali dimenziju [[reality show]]-a.

== Blogerska etika ==
Blogeri vrlo često nastupaju kao interesna grupa. 
Čest je običaj ostavljanja komentara, najčešće međusobne pohvale istomišljenika.

== Pouzdanost informacija na blogu ==
Individualni blogovi često predstavljaju ''trač rubrike'' koje prenose minorna događanja, glasine i  osobne stavove. Kako najčešće nemaju uredništvo, već se radi o laicima koji samostalno iznose teme koje su interesantne njima i uskoj grupi istomišljenika, [[javno mjenje]] blogove često smatra neozbiljnim.

Ozbiljni kolaborativni projekti svog svoje ažurnosti često ne zaostaju sa masovnim medijima. U tzv. ozbiljnoj, često [[žuta štampa|žutoj štampi]] ponekad se prenose poluinformacije iznesene na blogovima, što upućuje da ovaj informativni sistem ponekad ima znatni uticaj. Na blogu se bilježe i propagandne aktivnosti, primjerice političke kampanje.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Blogs}}
* [https://www.eff.org/bloggers/lg/ Legal Guide for bloggers] iz [[Electronic Frontier Foundation]]
* [http://lcweb2.loc.gov/diglib/lcwa/html/lawlb/lawlb-overview.html Law Library Legal Blawgs Web Archive] iz U.S. [[Kongresna biblioteka]]

=== Bosanskohercegovački blog servisi ===
* [http://www.blog.ba blog.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060615002559/http://blog.ba/ |date=15. 6. 2006 }}
* [http://www.blogger.ba blogger.ba]

=== Blog servisi iz drugih zemalja ===
* [https://web.archive.org/web/20161007092326/http://blog.com/ blog.com]
* [http://www.blog.hr/ blog.hr]
* [http://www.blogger.com/ blogger.com]
* [http://www.livejournal.com livejournal]
* [http://www.wordpress.com/ wordpress.com]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Internetski servisi]]
[[Kategorija:Novinarstvo]]</text>
      <sha1>c4ecqbsprvzd2gxuy014p5jy8an9vr3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tizian</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24056</id>
    <revision>
      <id>3898288</id>
      <parentid>3761469</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T16:34:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Tizian_080.jpg datotekom [[:File:Cariani_Giovanni;_Portrait_of_a_Venetian_Gentleman.jpg|Cariani_Giovanni;_Portrait_of_a_Venetian_Gentleman.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]</comment>
      <origin>3898288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1847" sha1="ls9p7u5s8t9m2tcq6u9sowi3d818ewu" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Tizian
| slika             =Vecellio di Gregorio Tiziano - autoritratto.jpg
| opis_slike        =''[[Autoportret]]'', 1956. 
| datum_rođenja     =[[1490]]
| mjesto_rođenja    =Veneto, [[Italija]]
| datum_smrti       =[[27. august]] [[1576]]
| mjesto_smrti      =[[Venecija]], [[Italija]]
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =Visoka [[renesansa]]
| vrsta_umjetnosti  =[[Slikarstvo]]
| djela             =''[[Urbinska Venera]]'' 1538 &lt;br&gt; ''[[Madona Pesaro]]'' &lt;br&gt; ''[[Uznesenje Djevice]]''
| utjecao           =[[Tintoretto]], [[El Greco]], [[Peter Paul Rubens]]
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
[[file:Frari (Venice) nave right - Monument of Titian.jpg|thumb|Tomb of Ticijan u Veneciji.]]
'''Tiziano Vecelli''' ili '''Vecellio''' zvan ''Titian'' (''c.'' [[1488]]-[[1490|90]] - [[27. august]] [[1576]]) je [[Renesansa|renesansni]] [[slikar]], jedan od najznačajnijih slikara [[Venecijanska škola|Venecijanske škole]] iz 16. vijeka. Tizian je jedan od najsvestranijih italijanskih slikara, jednako se usavršio u portretu, pejzažu, kao i mitološkim i religijskim temama.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Titian - Allegorie der Zeit.jpg|''Alegorija vremena'', ulje na platnu, 1565.-70.
File:Tizian 058.jpg|''Portret Laure de'Dianti'', ulje na platnu, 1523.
File:Cariani Giovanni; Portrait of a Venetian Gentleman.jpg|''Portret venecijanskog plemića'', ulje na platnu, 1507.
File:Titian - Diana and Actaeon - 1556-1559.jpg|''Dijana i Akteon'', ulje na platnu, 1556 - 1559.
&lt;/gallery&gt;

{{Commons|Category:Tizian|Titian}}
{{stub-biog}}

[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1490.]]
[[Kategorija:Umrli 1576.]]
[[Kategorija:Biografije, Veneto]]</text>
      <sha1>ls9p7u5s8t9m2tcq6u9sowi3d818ewu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sporedni profesori u Hogwartsu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25706</id>
    <revision>
      <id>3898281</id>
      <parentid>3242348</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T15:21:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cakla</username>
        <id>165904</id>
      </contributor>
      <comment>umetnut spisak referenci</comment>
      <origin>3898281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11914" sha1="hf6lgxmh08p7xdph4f2nfek8tsy1el9" xml:space="preserve">'''Sporedni profesori u Hogwartsu''' jesu profesori koji se samo spominju, ili su manje relevantni unutar [[Harry Potter|Harry Potter franšize]]. Važniji profesori kao što su: [[Albus Dumbledore]], [[Minerva McGonagall]], [[Severus Snape]], [[Filius Flitwick]], [[Horace Slughorn]], [[Profesor Quirrell]], [[Gilderoy Lockhart]], [[Remus Lupin]], [[Alastor Moody]], [[Dolores Umbridge]], [[Rubeus Hagrid]], [[Pomona Sprout]] i [[Sybill Trelawney]] imaju svoje članke.

Likovi navedeni u ovom članku su pretežno spomenuti u knjigama, manje ili nikako se pojavljuju u filmovima o [[Harry Potter (lik)|Harry Potteru]].

== Profesor Binns ==
{{HP Infokutija
| slika =
| bgcolor = gold
| fgcolor = black
| ime = Profesor Binns
| rod = muškarac
| kosa = srebrnasta (duh)
| oči = srebrnasta (duh)
| vjernost = [[Hogwarts]]
| pojavljivanje = [[Harry Potter i Kamen mudraca]]
}}

'''Profesor Binns''' predaje [[Školski predmeti u Hogwartsu#Historija magije|Historija magije]] i jedini je profesor duh u [[Hogwarts]]u. Rečeno je da je preminuo dok je drijemao u zbornici, ali je nastavio predavati kao da se ništa nije dogodilo; može se reći da on još uvijek ne zna da je mrtav. Njegova predavanja svi učenici smatraju dosadnima, a najzanimljiviji trenutak predavanja njegov je ulazak u učionicu (kroz zid). U starim bilješkama, koje je [[J. K. Rowling]] stavila na svoju web stranicu u [[mart]]u [[2006]]., njegovo ime je '''Cuthbert'''. Taj podatak ne mora nužno biti tačan zato što su se neki podaci iz njenih bilješki mijenjali u knjigama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.harrypotter.com/fact-file/characters-and-pets/cuthbert-binns|title=Cuthbert Binns {{!}} Official Harry Potter Encyclopedia|website=www.harrypotter.com|language=en|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (1997). Harry Potter and the Philosopher's Stone. London: Bloomsbury.

&lt;/ref&gt;

Binns se nije pojavljivao u filmu. Njegovo objašnjenje o [[Odaja tajni|Odaji tajni]] u [[Harry Potter i Odaja tajni (film)|drugom filmu]] daje [[Minerva McGonagall|profesorica McGonagall]].
 
&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Dilys Derwent ==
{{HP Infokutija
| slika =
| bgcolor = gold
| fgcolor = black
| ime = Dilys Derwent
| rod = žena
| kosa = srebrnasta
| vjernost = [[Hogwarts]]
| pojavljivanje = [[Harry Potter i Red feniksa]]
}}

'''Dilys Derwent''' je lik iz serije romana o [[Harry Potter]]u. Bila je vidarica u [[Bolnica Svetog Munga za magične ozljede i bolesti|Bolnici svetog Munga za magične ozljede i bolesti]] od [[1722]]. do [[1741]]. te direktorica [[Hogwarts]]a od [[1741]]. do [[1768]]. [[Dumbledore]] u ''[[Harry Potter i Red feniksa|Harry Potteru i Redu feniksa]]'' opisuje Dilys Derwent i još jednog direktora kojeg zove Everard, kao &quot;dvoje najslavnijih direktora Hogwartsa&quot;. Njeni portreti vise u Sv. Mungu i u direktorovom uredu pa ona može putovati iz jednog u drugi.&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (2003). Harry Potter and the Order of the Phoenix. London: Bloomsbury.

&lt;/ref&gt;

Dilys i Everard su bili uključeni u potragu za [[Arthur Weasley|Arthurom Weasleyem]] zato što su dovoljno slavni da njihovi portreti vise u Sv. Mungu i u [[Ministarstvo magije|Ministarstvu Magije]].

== Profesor Everard ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime= ??? Everard
|rod=muškarac
|kosa= crna
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje= [[Harry Potter i Red feniksa]]
|}}

'''Profesor Everard''' je bio direktor [[Hogwarts]]a i ugledni član [[Čarobnjački svijet|čarobnjačke zajednice]]. Ima kratku crnu kosu, a njegovi portreti vise u [[Ministarstvo magije|Ministarstvu Magije]] i u Hogwartsu pa može putovati kroz portrete i razgovarati sa ministrom.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesorica Grubbly-Plank ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime= Wilhelmina Grubly-Plank
|rod= žena
|kosa= sijeda
|vjernost=[[Hogwarts]]
|glumac=[[Apple Brook]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i Plameni pehar]]
|}}

'''Wilhelmina Grubly-Plank''' je profesorica [[Školski predmeti u Hogwartsu|Brige za magična stvorenja]] na zamjeni. Prvi se put pojavljuje u ''[[Harry Potter i Plameni pehar|Harry Potteru i Plamenom Peharu]]'' kad mijenja [[Hagrid]]a i ponovno u ''[[Harry Potter i Red feniksa|Harry Potteru i Redu feniksa]]'' kad Hagrid obavlja zadatak koji mu je povjerio [[Albus Dumbledore]].&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (2000). Harry Potter and the Goblet of Fire. London: Bloomsbury.&lt;/ref&gt;

O njoj se ne zna puno, ali važno je istaknuti da je vrlo sposobna nastavnica. Uvijek je vesela, a tokom inspekcije profesorice [[Dolores Umbridge]] strpljivo je odgovarala na sva pitanja. Tvrdila je da je zadovoljna načinom na koji Dumbledore vodi školu. U Harry Potteru i Redu feniksa [[Harry Potter (lik)|Harry]] ima dovoljno povjerenja u nju da joj na brigu povjeri svoju ozlijeđenu sovu, ali ga ipak pomalo smeta što je Grubly-Plank bolja nastavnica od Hagrida kojem Harry ostaje odan bez obzira na njegova gotovo pogibeljna predavanja.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Madam Rolanda Hooch ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|slika = 
|ime= Rolanda Xiomara Hooch
|rod=žena
|kosa=sijeda
|oči=žuta
|vjernost=[[Hogwarts]]
|glumac=[[Zoe Wanamaker]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i Kamen mudraca]]
|}}

'''Madam Rolanda Hooch''' je učiteljica letenja i sudkinja na [[metloboj]]skim utakmicama. Madam Hooch ima kratku, sijedu, kosu i žute oči nalik sokolovim očima. Hooch je učila letjeti na staroj Srebrnoj strijeli. Čini se da je sve što Madam Hooch radi u Hogwartsu suđenje metlobojskih utakmica i podučavanje učenika prve godine letenju, iako ne znamo tačan broj lekcija iz letenja.&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (1997). Harry Potter and the Philosopher's Stone. London: Bloomsbury.&lt;/ref&gt;

Kao i [[profesor Quirrell]], Madam Hooch u knjigama, ni u filmu nije dobila ime. U Igraćim karta Harry Potter, spomenuto je da se zove Romilda. Internetska kolekcija filmova ju je nazvala Xiomara, iako se to ime nigdje drugo ne pominje. Mnogi ljubitelji [[Harry Potter]]a i Madam Hooch tvrde da ona ima dva imena:Romilda i Xiomara, što bi je činilo jednim od rijetkih likova kojima je spomenuto srednje ime.

Madam Hooch u [[Harry Potter i Kamen mudraca (film)|Harry Potteru i Kamenu mudraca]] glumi [[Zoe Wanamaker]]. Madam Hooch se ne pojavljuje ni u jednom od preostalih filmova zato što je Wanamaker potpisala ugovor za samo jedan film.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesor Kettleburn ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime=??? Kettleburn
|rod=muškarac
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje= spomenut u [[Harry Potter i zatočenik Azkabana|Harry Potteru i Zatočeniku Azkabana]]
|}}

'''Profesor Kettleburn''' je predavao [[Školski predmeti u Hogwartsu|Brigu o magičnim stvorenjima]] prije nego što je otišao u mirovinu kako bi &quot;proveo više vremena sa svojim preostalim udovima&quot;. Zamijenio ga je [[Rubeus Hagrid]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.harrypotter.com/writing-by-jk-rowling/professor-kettleburn|title=Harry Potter {{!}} Professor Kettleburn {{!}} Wizarding World|last=Rowling|first=J. K.|website=www.harrypotter.com|language=en|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesorica Merrythought ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime=Galatea Merrythought
|rod=žena
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje=spomenuta u [[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harry Potteru i Princu miješane krvi]]
|}}

'''Profesorica Galatea Merrythought''' je bivša nastavnica [[Školski predmeti u Hogwartsu#Odbrana od mračnih sila|Odbrane od mračnih sila]] spomenuta u [[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harry Potteru i Princu miješane krvi]]. Otišla je u penziju kad je [[Horace Slughorn|Slughorn]] prvi put bio profesor [[Školski predmeti u Hogwartsu#Čarobni napici|Čarobnih napitaka]]. [[Tom Riddle]] je tada završavao svoje školovanje i obratio se [[Armando Dippet|Armandu Dippetu]], a kasnije i Dumbledoreu sa svojom ambicijom da je zamijeni. Oba je puta odbijen pa je zato navodno prokleo posao učitelja Odbrane od mračnih sila (ni jedan profesor poslije toga nije podučavao predmet duže od jedne školske godine). Merrythought je u Hogwartsu radila duže od pedeset godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/galatea-merrythought/|title=Galatea Merrythought|date=2015-10-03|website=Harry Potter Lexicon|language=en-US|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rowling, J. K. (2005). Harry Potter and the Half-Blood Prince. London: Bloomsbury.&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesorica Sinistra ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime=Aurora Sinistra
|rod=žena
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i Odaja tajni]]
|}}

'''Profesorica Sinistra''' predaje [[Školski predmeti u Hogwartsu#Astronomija|Astronomiju]]. Ne pojavljuje se često u knjigama. Njena predavanja se održavaju u ponoć na vrhu astronomske kule, najvišeg tornja u Hogwartsu, gdje je inače mimo nastave zabranjen pristup učenicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/aurora-sinistra/|title=Professor Sinistra|date=2015-08-17|website=Harry Potter Lexicon|language=en-US|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;

Sinistra se prvi put pojavljuje u ''[[Harry Potter i Odaja tajni|Harry Potteru i Odaji tajni]]'' kad pomaže u prebacivanju skamenjenog [[Manje važni Hufflepuffi#Justin Finch-Fletchley|Justina Finch-Fletchleya]] u bolničko krilo. Ponovno se pojavljuje na [[Tromagijski turnir#Božićni bal|Božićnom balu]] u ''[[Harry Potter i Plameni pehar|Harry Potteru i Plamenom peharu]]'' kad pleše dvokorak s [[Alastor Moody|profesorom Moodyjem]].

Prezime profesorice Sinistre dolazi od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''sinister'' što znači lijev ili nepovoljan, a ime, koje još nije službeno potvrđeno, također dolazi od latinske riječi ''aurora'' što znači zora.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Profesorica Vector ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=gold
|fgcolor=black
|ime=Septima Vector
|rod=žena
|vjernost=[[Hogwarts]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i zatočenik Azkabana]]
|}}

'''Profesorica Vector''' predaje [[Školski predmeti u Hogwartsu|Aritmanciju]]. Harry ne sluša njen predmet pa se ona vrlo rijetko pojavljuje. Svojim učenicima zadaje komlicirane domaće zadaće. Aritmancija je [[Hermione Granger|Hermionin]] najdraži predmet.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/professor-vector/|title=Professor Vector|date=2015-08-12|website=Harry Potter Lexicon|language=en-US|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;

&quot;[[Vektor]]&quot; je inače termin koji se koristi u [[matematika|matematici]] za usmjerenu duž, naprimjer kod brzine i ima određeni smjer i veličinu.

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Wilkie Twycross ==
{{HP Infokutija
|bgcolor=red
|fgcolor=black
|ime=Wilkie Twycross
|rod=muškarac
|vjernost=[[Ministarstvo magije]]
|pojavljivanje=[[Harry Potter i Princ miješane krvi]]
|}}

'''Wilkie Twycross''' je učitelj kojeg je odobrilo [[Ministarstvo magije]]. On na tečaju koji traje dvanaest sedmica priprema učenike u [[Hogwarts]]u (koji su stariji od 17 godina ili će navršiti 17 prije početka sljedeće školske godine) za ispit iz aparacije. Učenici nisu baš bili prijateljski raspoloženi prema Twycrossu pa su mu nadjenuli razne nadimke poput &quot;Opaljeni&quot; i &quot;Otrovni&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hp-lexicon.org/character/wilkie-twycross/|title=Wilkie Twycross|date=2014-05-17|website=Harry Potter Lexicon|language=en-US|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;clear: both&quot;&gt;
== Reference ==
&lt;/div&gt;
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Likovi u djelima o Harryju Potteru]]

[[de:Figuren der Harry-Potter-Romane#Lehrer und Schulbedienstete auf Hogwarts]]
[[he:הארי פוטר - דמויות משנה#אנשי הוגוורטס]]
[[ru:Список основных персонажей серии романов о Гарри Поттере#Преподаватели и персонал]]
[[sv:Hogwarts#Personal]]</text>
      <sha1>hf6lgxmh08p7xdph4f2nfek8tsy1el9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zastava Ukrajine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29219</id>
    <revision>
      <id>3898276</id>
      <parentid>3498603</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:49:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2843" sha1="7ykrqh6ijvt41nx6lg8oe6462fieydh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|mini|desno|300px|Zastava Ukrajine]]

'''[[Zastava]] [[Ukrajina|Ukrajine]]''' sastoji se iz dva vodoravna polja jednake veličine. Ukrajina je uglavnom ravničarska zemlja, prepuna velikih polja [[pšenica|pšenice]], te je stoga donje polje na zastavi žute boje, a iznad njega je svijetloplava, boja [[nebo|neba]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://elmersflag.com/the-history-of-the-ukrainian-flag/|title=The History of the Ukrainian Flag|last=ElmersScribe|date=2022-05-17|website=Elmers Flag and Banner|language=en-US|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt; Porijeklo [[zastava|zastave]] je u čestoj upotreni plave i žute boje na grbovima u području [[Galicija|Galicije]], a i današnji grb grada [[Lavov]]a je zlatni [[lav]] na plavoj podlozi. Slične zastave plave i bijele boje koristili su i [[kozaci]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.flagcolorcodes.com/ukraine,%20https://www.flagcolorcodes.com/ukraine|title=Ukraine flag color codes|website=www.flagcolorcodes.com|language=en|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;

Savremeno porijeklo zastave potječe iz nacionalne revolucije iz 1848. godine. Prvi put je tom prilikom na zgradi magistrata Lavova istaknuta žuto-plava zastava. Iako je pokret ostao bez značajnijih političkih posljedica, novoformirane ukrajinske [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] u [[Austro-Ugarska|austrougarskoj]] vojci koristile su žuto-plave zastave na svojim oznakama.

Iako su prvobitne zastave iz 1848. godine bile žuto-plave, sa [[Žuta|žutom]] bojom kao gornjom, prijelaz ka sadašnjem izgledu urađen je sa namjerom da se širim narodnim slojevima [[Ukrajina|ukrajinskog]] stanovišta lakše objasni njeno značenje. Tako je nastalo uobičajeno tumačenje da zastava predstavlja nebo iznad polja [[Pšenica|žita]], koje se održalo do danas iako nema veze sa historijskim nastankom zastave.

Zastava Ukrajine prvi put je usvojena 1918. godine kao zastava kratkotrajne [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]]. Pored tamnije nijanse [[Plava|plave]], zastava je u gornjem lijevom uglu imala ukrajinski trozubac, koji će danas biti usvojen za [[grb Ukrajine]]. Zastava se mijenjala dva puta nakon 1937. Od 1949. do 1991. godine, Sovjeti su održavali crvenu zastavu sa srpom i čekićem u zlatnoj boji. Donja pruga zastave bila je plave boje. Plava pruga je dodana nakon što se Ukrajinska SSR pridružila [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/place/Ukraine/The-Poroshenko-administration|title= ''Flag of Ukraine''|work= britannica.com|access-date= 25. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Grb Ukrajine]]

== Reference ==
{{Commonscat|Flags of Ukraine}}
{{Refspisak}}

{{Ukrajina po temama}}
{{Zastave Evrope}}

[[Kategorija:Zastave država|Ukrajina]]
[[Kategorija:Ukrajina]]</text>
      <sha1>7ykrqh6ijvt41nx6lg8oe6462fieydh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898277</id>
      <parentid>3898276</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:49:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>De71la</username>
        <id>163722</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Zastave Sovjetskog Saveza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2884" sha1="5jsb1r8xkj3jl6mckmxwyqbrs7qtqcs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|mini|desno|300px|Zastava Ukrajine]]

'''[[Zastava]] [[Ukrajina|Ukrajine]]''' sastoji se iz dva vodoravna polja jednake veličine. Ukrajina je uglavnom ravničarska zemlja, prepuna velikih polja [[pšenica|pšenice]], te je stoga donje polje na zastavi žute boje, a iznad njega je svijetloplava, boja [[nebo|neba]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://elmersflag.com/the-history-of-the-ukrainian-flag/|title=The History of the Ukrainian Flag|last=ElmersScribe|date=2022-05-17|website=Elmers Flag and Banner|language=en-US|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt; Porijeklo [[zastava|zastave]] je u čestoj upotreni plave i žute boje na grbovima u području [[Galicija|Galicije]], a i današnji grb grada [[Lavov]]a je zlatni [[lav]] na plavoj podlozi. Slične zastave plave i bijele boje koristili su i [[kozaci]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.flagcolorcodes.com/ukraine,%20https://www.flagcolorcodes.com/ukraine|title=Ukraine flag color codes|website=www.flagcolorcodes.com|language=en|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;

Savremeno porijeklo zastave potječe iz nacionalne revolucije iz 1848. godine. Prvi put je tom prilikom na zgradi magistrata Lavova istaknuta žuto-plava zastava. Iako je pokret ostao bez značajnijih političkih posljedica, novoformirane ukrajinske [[Divizija (vojna formacija)|divizije]] u [[Austro-Ugarska|austrougarskoj]] vojci koristile su žuto-plave zastave na svojim oznakama.

Iako su prvobitne zastave iz 1848. godine bile žuto-plave, sa [[Žuta|žutom]] bojom kao gornjom, prijelaz ka sadašnjem izgledu urađen je sa namjerom da se širim narodnim slojevima [[Ukrajina|ukrajinskog]] stanovišta lakše objasni njeno značenje. Tako je nastalo uobičajeno tumačenje da zastava predstavlja nebo iznad polja [[Pšenica|žita]], koje se održalo do danas iako nema veze sa historijskim nastankom zastave.

Zastava Ukrajine prvi put je usvojena 1918. godine kao zastava kratkotrajne [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]]. Pored tamnije nijanse [[Plava|plave]], zastava je u gornjem lijevom uglu imala ukrajinski trozubac, koji će danas biti usvojen za [[grb Ukrajine]]. Zastava se mijenjala dva puta nakon 1937. Od 1949. do 1991. godine, Sovjeti su održavali crvenu zastavu sa srpom i čekićem u zlatnoj boji. Donja pruga zastave bila je plave boje. Plava pruga je dodana nakon što se Ukrajinska SSR pridružila [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/place/Ukraine/The-Poroshenko-administration|title= ''Flag of Ukraine''|work= britannica.com|access-date= 25. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Grb Ukrajine]]

== Reference ==
{{Commonscat|Flags of Ukraine}}
{{Refspisak}}

{{Ukrajina po temama}}
{{Zastave Evrope}}

[[Kategorija:Zastave država|Ukrajina]]
[[Kategorija:Ukrajina]]
[[Kategorija:Zastave Sovjetskog Saveza]]</text>
      <sha1>5jsb1r8xkj3jl6mckmxwyqbrs7qtqcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Koridor&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32352</id>
    <revision>
      <id>3898435</id>
      <parentid>3790051</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:42:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6941" sha1="5i2xzeo58sn3ziq5vez3q620ewy5tdh" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija Koridor 
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] 
| datum          = 7- 26. juni 1992. 
| mjesto         = [[Bosanska Posavina]], [[Republika BiH]]
| rezultat       = Pobjeda srpskih snaga 
| strana1        = {{ZD|Republika Srpska}} [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|20px]] [[Srpska vojska Krajine]]
| strana2        =[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]][[Hrvatska vojska]]
| komandant1     = {{ZD|Republika Srpska}} [[Momir Talić]]&lt;br/&gt;{{ZD|Republika Srpska}} [[Novica Simić]]
| komandant2     = {{ZD|HRV}} [[Petar Stipetić]]&lt;br/&gt; {{ZD|HRV}} [[Vinko Štefanek]]
| snage1         = [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] 28.000 vojnika
| snage2         =[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] 8 brigada [[HVO]]-a&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] 15 brigada [[HV]]-a
| žrtve1         = 
| žrtve2         = 
}}
'''Operacija Koridor''' je naziv za vojnu operaciju [[Srbi|srpskih]] snaga u ljeto 1992. u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] čiji cilj je bio uspostavljanje kopnene veze između zapadnog i istočnog dijela Srpske Republike BiH.

== Uvod ==
Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] [[Srbi|srpske]] snage su počele sprovoditi [[etničko čišćenje]] na području [[Podrinje|istočne Bosne]], [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] i [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Ranije su Srbi u Hrvatskoj osnovali [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]] u kojoj su sproveli sličan scenarij etničkog čišćenja.

Cilj srpskog rukovodstva je bio implementiranje ''Strateškog plana'' što je uključivalo povezivanje srpskih teritorija, uspostavljanje kontrole nad tim teritorijama i kreiranje posebne srpske države iz koje bi većina nesrba bila trajno uklonjena. Za sprovođenje tog plana je bilo potrebno upotrijebiti vojnu silu i teror.
.Prema podacima generala [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]], u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] ljeta 1992. se nalazilo osam brigada [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]] i petnaest brigada [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] koje su se izmjenjivale ili su cijelo vrijeme bile prisutne. Četiri brigade [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]]-a su bile cjelovite 108, 139, 157. i 3. gardijska, a ostale su brigade bile sastavljene od jednog ili dva bataljona, ojačane artiljerijom i s nešto tenkova, a brojile su od 600 do 1200 ljudi. Brigade kao što je 111. riječka, 105. bjelovarska, dijelovi 2. gardijske - jedna satnija sa 150 ljudi - maksimalno su brojale do 400 ljudi.

Početkom maja 1992. svi putni pravci koji su zapadne dijelove Srpske Republike BiH spajali sa istočnim dijelom i [[Srbija|Srbijom]] bili su presječeni. Posljednja kopnena veza između zapadnog i istočnog dijela [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]] pod kontrolom srpskih snaga bila je saobraćajnica [[Banja Luka]] - [[Doboj]] - [[Tuzla]] - [[Bijeljina]], ali i ta veza je presječena 15. maja 1992. Tog dana se desio sukob između JNA i Teritorijalne odbrane Tuzle, koji je završio porazom JNA.

== Ofanziva ==
19. marta 1992. [[Momir Talić]] je postao komandant 5. korpusa JNA odnosno [[Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiškog korpusa]]. Imao je komandu nad svim akcijama srpskih snaga koje su bile potčinjene 5. korpusu [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]/1. krajiškom korupus.

Sredinom juna 1992, Momir Talić je izdao potpukovniku [[Novica Simić|Novici Simiću]], tadašnjem načelniku Štaba Prve oklopne brigade i komandantu Taktičke grupe jedan, naređenje da probije koridor ka [[Srbija|Srbiji]] preko Trebave do 28. juna ([[Vidovdan]]a).

Pored Talića, kao glavnog kreatora operacije &quot;Koridor&quot;, akciju su planirali načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa general [[Boško Kelečević]], komandant specijalne jedinice MUP-a RSK general [[Borivoje Đukić]], general [[Slavko Lisica]] i tadašnji načelnik Štaba Prve oklopne brigade general [[Novica Simić]].

Prema navodima Slavka Lisice, akcija &quot;Koridor&quot; započela je 14. juna 1992, kada su pripadnici Šesnaeste brigade VRS, uz podršku tenkovske čete iz [[Doboj]]a, krenuli u napad na južnom dijelu derventskog ratišta. Borbe su intenzivirane 24. juna, kada je snažna artiljerijska priprema na širokom frontu formacije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] navela na pogrešan zaključak da srpske snage namjerava da zauzme Tuzlu. Da bi spriječili proboj Armija RBiH je angažovale 16 brigada: pet motorizovanih i jedanaest lakih pješadijskih. Motorizovane brigade činili su pripadnici regularne Vojske Hrvatske: Prva ZNG iz [[Zagreb]]a, Druga i 108. ZNG iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], treća ZNG iz [[Osijek]]a i 153. ZNG iz [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Od lakih pješadijskih brigada bile su angažovene 101. HVO iz Bosanskog Broda, 102. iz [[Odžak]]a, 103. iz [[Derventa|Dervente]], 104. iz [[Šamac|Bosanskog Šamca]] - Domaljevaca, 105. iz [[Modriča|Modriče]], 107. iz [[Gradačac|Gradačca]], 110. iz [[Usora|Usore]], 111. iz [[Žepče|Žepča]], te brigade Armije RBiH, 201. iz [[Maglaj]]a i 109. iz [[Gračanica|Gračanice]]. U osvit 26. juna vojnici Prvog krajiškog i Istočnobosanskog korpusa VRS, susreli su se u rejonu sela Kornica i Čardak, na razmeđi Modriče i Šamca spojivši zapadni i istočni dio teritorije BiH pod njihovom kontrolom. Nastavkom borbi u julu srpske snage zauzimaju [[Derventa|Derventu]] (7. juli), [[Modriča|Modriču]] (10. juli) i [[Odžak]] (13. juli]), a konačni slom odbrane snaga u Posavini uslijedio je 6. septembra godine srpskim zauzimanjem [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]].

U operaciji &quot;Koridor&quot; su prema nepotvrđenim podacima poginula 293 vojnika, a 1.129 pripadnika VRS i specijalaca [[MUP]]-a [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] teže je ili lakše ranjeno.{{izvor}}

== Reference ==
*[http://www.un.org/icty/brdjanin/trialc/judgement/brd-tj040901e1.htm#VIIIC ''Radoslav Brdjanin - Judgement C. The Accused’s participation in the implementation of the Strategic Plan'']
*''&quot;Komandant po potrebi&quot;'', Slavko Lisica, Banja Luka, 2000. http://www.krajinaforce.com/dokumenti/komandant_po_potrebi_slavko_lisica.pdf
* ''&quot;Sjećanje vojnika&quot;'', Martin Špegelj
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html
* https://web.archive.org/web/20060719010810/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/prvi/04.html
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

{{Poluzaštita}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Koridor]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>5i2xzeo58sn3ziq5vez3q620ewy5tdh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>349. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39992</id>
    <revision>
      <id>3898316</id>
      <parentid>3655532</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T06:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3898316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2096" sha1="4quy3hxxttx2f1wqfw9lbqaoclx6gfy" xml:space="preserve">{{godina PNE|349}}
{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''349. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Kamila i Krasa'''&lt;ref&gt;{{citeweb|url=http://ancienthistory.about.com/od/romeconsuls/g/071407consul.htm|title=Who Were the Roman Consuls and How Did They Rule Rome?|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20170121170312/http://ancienthistory.about.com/od/romeconsuls/g/071407consul.htm|archive-date=21. 1. 2017|url-status=dead|access-date=17. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; (ili, rjeđe, '''godina 405. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''' ). Oznaka 349. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== 349. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>4quy3hxxttx2f1wqfw9lbqaoclx6gfy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prozerpina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58987</id>
    <revision>
      <id>3898365</id>
      <parentid>2458771</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2696" sha1="pgmnruypltrhbv2kst7xgsrvuq9o6by" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Drugo značenje|Prozerpina}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Dante Gabriel Rossetti - &quot;Persephone&quot;.jpg|180 px|Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina, sa šipkom]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Prozerpina'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Proserpine, Prosperine i Prosperina
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] godišnjih doba
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Cerera (mitologija)|Cerera]] i [[jupiter (mitologija)|Jupiter]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Pluton (mitologija)|Pluton]] (amidža/dajdža)
 |- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Perzefona|Kora (Perzefona)]]
|}
'''Prozerpina''' ('''Proserpine''', '''Prosperine''' ili '''Prosperina''') je [[rimska mitologija|rimska]] [[božica]]. Njen [[Stara Grčka|grčki]] pandan je [[Perzefona]], a [[etruščanska mitologija|etruščanski]] [[Persipnei]]. Prozerpina je kći božice zemljoradnje [[Cerera (mitologija)|Cerere]] i njenog brata [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]], [[bog]]a neba. Opisana je kao mlada i lijepa djevojka.

== Otmica Prozerpine ==
[[Venera (mitologija)|Venera]], božica ljepote, htjela je donijeti [[ljubav]] [[Pluton (mitologija)|Plutonu]]. Poslala je svog sina [[Amor]]a da ispali čarobnu strijelu ljubavi prema Plutonu. Pluton je bio pogođen i zaljubio se. Prozerpina je bila na [[Sicilija|Siciliji]], na ostrvu koje je njena majka jako voljela. Igrala se sa [[nimfa]]ma i brala cvijeće. Iz [[vulkan]]a [[Etna]] došao je Pluton i odveo je u [[Had (podzemni svijet)|podzemlje]]. Pluton je Prozerpin amidža (Jupiterov brat) i dajdža (Cererin brat), a ona se udala za njega i postala kraljica podzemlja. Bijesna Cerera je prošla cijelu [[zemlja|Zemlju]] tražeći svoju kćer. Bila je vrlo tužna te je zaboravila na usjeve i plodove, pa je priroda opustjela. Odbila se vratiti na planinu [[Olimp]]. Hodala je Zemljom stvarajući pustinju. Jupiter je bio zabrinut za svoju sestru Cereru i svoju kćer Prozerpinu pa je poslao [[Merkur (mitologija)|Merkura]], svog sina, da nađe Prozerpinu kod Plutona. Pluton je odbio pustiti svoju ženu, tvdeći da je ona njegova i zato što je pojela zrnje šipka. Ali postignut je dogovor - Prozerpina će ostati 6 mjeseci kod njega, ostatak godine kod majke. To je dovelo do smjene [[godišnje doba|godišnjih doba]].

== Kult ==
Prozerpinin je festival slavljen na Siciliji, a zvao se ''Anthesphoria''.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Proserpina|Božica Prozerpina}}
{{Rimska mitologija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>pgmnruypltrhbv2kst7xgsrvuq9o6by</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bunjevci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59773</id>
    <revision>
      <id>3898292</id>
      <parentid>3851247</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T19:02:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23019" sha1="g802l79lc5zsm1s8033jtcjdcwkin6w" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Neutralnost}}
{{Preuređivanje}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Bunjevci migrations.png|mini|desno|300px|Migracije Bunjevaca]]
'''Bunjevci''' jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna [[Hercegovina]] i kontinentalna [[Dalmacija]], odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području [[Velebit]]a, dijelovima [[Lika|Like]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] ([[Lič]]) i kasnije po [[Vojvodina|Vojvodini]], odnosno po [[Podunavlje|Podunavlju]] i Potisju. Život ranih Bunjevaca u područjima [[Zagora|Zagore]], [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], na područjima [[Dinara|Dinare]], [[Promina|Promine]] i [[Svilaja|Svilaje]], nije bio lahak. Živjeli su od stočarstva, po kamenim kućicama poznatim kao bunje (jedn. [[bunja]]). Ove nastambe od suhozida sačuvale su se sve do danas i najvjerovatnije su dale Bunjevcima njihovo ime.

Područje koje su nastanjivali u [[16. vijek]]u (tada nazivano [[Hercegovački sandžak]]) bio je pod masovnom [[islam]]izacijom koju su širili [[Osmanlijsko carstvo|Turci]] i vjerovatno su bili glavni uzrok što se bunjevački narod (nazivali su se ''Krmpoćanima'') krenuo prema [[sjever]]u i naselio u zaleđe [[Senj]]a. [[1605]]. godine prvi Bunjevci dolaze u utvrđeni grad Senj. Iste godine dobili su i dozvolu grofova [[Nikola Zrinski|Nikole]] i [[Juraj Zrinski|Jurja Zrinskog]] da se mogu naseliti u Liču kod [[Fužine (Hrvatska)|Fužina]]. Bila je to prva seoba Bunjevaca u Lič u kojoj je učestvovalo 49 porodica. Bunjevačka plemena na [[Velebit]]u kasnije su osnovala više naselja od kojih su najpoznatija [[Krivi Put]], [[Krmpote]] i [[Alan]] u senjskom i novljanskom zaleđu. Tamo su Bunjevci Krmpoćani nastavili živjeti starim načinom života. Stada [[Ovca|ovaca]] ovih ljudi često su zalazila na polja Senjanima što je dovodilo do sukoba i čestog sporenja na sudu. Bunjevačke kuće su malene, bave se proizvodnjom vrhnja i [[sir]]a [[škripavac|škripavca]], a od divljih [[Šumsko voće|šumskih plodova]] ([[kupina]]) izrađuju sok poznat kao [[trambuva]]. Svoja malehna polja opasavali su kamenim zidovima kako bi ih zaštitili od erozije. Porodice su velike s mnogo djece.

== Seoba u Lič ==
Prvi put Bunjevci (49 porodica) dolaze u Lič, u blizini Fužina, [[1605]].-[[1606]]. godine, pristankom koji su im ''teškog srca'', po Juliju Čikulinu{{izvor}}, dali grofovi Zrinski. Grofovi su ih nastojali dovesti u red svojih kmetova, ali to nije odgovaralo ovim Krmpoćanima koji su na području pod osmanlijskom vlašću pripadali [[martolozi]]ma, pa su kao vojnici uživali posebne povlastice. U Liču su sebi sagradili crkvu na čijem mjestu danas stoji veliki [[križ]] u spomen na nju. Sve ove grupe Bunjevaca koje su se našle u Liču počeli su isticati svoje hrvatsko ime.{{izvor}} Između [[1608]]. i [[1614]]. godine Bunjevci iz Liča, vjerovatno zbog visokih nameta, počinju se seliti prema [[More|moru]] i [[ostrvo|ostrvima]]. Dio Bunjevaca do [[1609]]., naročito Butorci, predvođeni Pericom Butorčićem, napuštaju Lič, oni osnivaju nova naselja između [[Ledenice|Ledenica]], Liča i [[Kapela|Kapele]]. Većina Butoraca naselila se u području [[Krmpote|Krmpota]] gdje mnogi i danas žive.

== Druga seoba u Lič ==

Plodnim bunjevačkim porodicama područja u senjskom zaleđu uskoro su postala pretijesna. Već na početku [[1627]]. godine dolazi do novih pokreta Bunjevaca-Krmpoćana koji su se uputili prema Liču. Neveliko [[Ličko polje]], veoma plodno i poznato po uzgoju [[krompir]]a, brzo im je postalo pretijesno, pa su se Krmpoćani uskoro opet počeli seliti prema moru. Radoševići i Starčevići, danas najbrojniji stanovnici Liča još se uvijek tamo nalaze.

== Treća seoba ==

Nakon druge seobe Bunjevaca u Lič mnogi su se vratili u krajeve između Ledenica i Senja. Došavši s mnogo stoke i tražeči pašnjake  počeli su upadati na pasišta i polja Ledeničanima i Senjanima. Uzurpiraju i pašnjake, a i na nekim sjenokošama počinju obrađivati tlo. Nemogavši im statio na kraj Ledeničani i Senjani počinju voditi sudske sporove protiv ovih Bunjevaca. Zapisi o sudskim sporovima protiv Bunjevaca Krmpoćana javljaju se sve do [[1681]]. godine. Krmpoćani do [[1636]]. osvojili su sva zemljišta od Ledenica do Senja. ''Treća seoba'' započinje [[1654]]. Bunjevci su naselili Senjsku Dragu, [[Melnice]], [[Vratnik]] te na područje [[Krasno]]g. Svega skupa na tlo Like, [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i Primorja naselilo se preko 6.500 Bunjevaca. Pred Osmanlijama je u to vrijeme od Senja do [[Karlobag]]a izbjeglo preko 12.000 Hrvata-čakavaca, ovi su nastanili područje Gradišća. Vidi [[Gradišćanski Hrvati]].

== Seoba u Bačku ==

Bunjevci u [[Bačka|Bačku]] i [[Mađarska|Mađarsku]] sele u prvoj polovini [[17. vijek]]a (negdje [[1620]]. godine) pod vodstvom franjevaca Andrije Dubočca (sa 2.700 ljudi), Mihovila iz Velike sa 2.300 ljudi, Ivana Seočanina (1.500 ljudi), zatim Ilije Dubočca, Josipa Rančanina i Šimuna iz Modriča sa 6.500 ljudi koji su poveli i svoju stoku, zatim Grge Zgonščanina iz područja [[Mostar]]a sa 4.500 ljudi i Jure Turbića sa 5.300 ljudi. Gotovo 23.000 Bunjevaca naselilo je Podunavlje i Potisje. Naselili su gradove i mjesta u krajevima od Deronja preko Sombora i dalje do Pešte i Ostrogona. U starim rukopisima nazvali su ove ljude ''Dalmatincima'' navodeći da s njima pod vodstvom franjevaca došli i Bunjevci iz Hercegovine. Bunjevci u Bačkoj, usprkos teškoj političkoj situaciji, sačuvali su također svoj jezik, kulturu, pjesme i pisanu riječ.

== Plemena ==

* ''Baleni''- poznati su još od ranog 17. vijeka kao Balenovići, 1605. sele u [[Lič]], četiri godine kasnije (1609) nalaze se u selima [[Šator]] i [[Podomar]], gdje su se još zadržali. Dio Balena kasnije odlazi u Balensku Dragu, a kasnije i u [[Lovinac]] (Lika). [[1745]]. dolaze u [[Skočaj]] i [[Sveti Rok]]. Baleni su snažno bunjevačko hrvatsko pleme koje danas nalazimo po mnogim mjestima. Mnogo ih je (kao Balenovića) kod [[Slavonski Brod|Slavonskog broda]].
* ''Blaževići''- ovo pleme veoma se razgranalo po [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], Primorju i Lici, naročito u [[Mrkopalj|Mrkoplju]], [[Sunger]]u, [[Smokvica|Smokvici]], Starom Selu, i Mrzlom Dolu. Pleme kasnije odlazi u [[Lovinac]] i [[Gračac]], pa u [[Bužim]] i [[Smiljan]], na kraju i [[Sibinj]] kod Slavonskog Broda gdje su odselili i mnogi Pavelići. 
* ''Budisalići'' ili Budiselići- veoma poznato bunjevačko pleme koje se 1605. nalazi u Liču. Prenapučenost ih tjera u Liku ([[Lovinac]]). Oni se uskoro se šire po [[Lokve|Lokvama]], [[Sunger]]u i [[Mrkopalj|Mrkoplju]], na kraju polaze tragom Balena i Pavelića u Sibinj kod Slavonskog Broda gdje se nazivaju Budisavljevićima. Pleme je veoma plodno a šire se i nadalje pod imenom Budiselići.
* ''Butorci'' - Ovo je jedno od najpoznatijih plemena Bunjevaca, selili su se u [[Lič]] ali su odselili u Mrkopalj, [[Tuk]] i Sunger. Odlaze i u područje [[Ledenice|Ledenica]].
* ''Cvitkovići''- Cvitkovići su porijeklom iz Hercegovine (područje rijeke [[Neretva|Neretve]]), također sele u [[Krmpote]], ([[Klenovica|Klenovicu]]) i više naselja u Lici. 
* ''Krmpotići'' - Pleme Krmpotića nalazi se još u 15. vijeku u Hercegovini. U Lič dolaze [[1605]]. odlaze a neki u naseljavaju [[Veljun]], dio Krivog Puta. Jedno od najmnogoljudnijih plemena Bunjevaca naseljavaju i područja Senjske Drage, Stolca, [[Senj]]a, zatim u Pazarište, [[Bilaj]] pa i u [[Udbina|Udbinu]]. 
* ''Krpani''- Pleme Krpana također je snažno, od [[1627]]. mnogo ih je u Mrkoplju. Naročito ih ima u Krmpotama, i to [[Drinak|Drinku]] i [[Ruševo|Ruševu]], otuda neki sele u Liku, Lovinac i Lipe kod Gospića. Mnogi odlaze u [[Zagreb]], Rijeku, Crikvenicu, Novi Vinodolski i Slavoniju. 
* ''Matijevići''- U Lič 1605. seli dvije porodice, napustili su ga kao i Pavelići. Matijevići sele u područje Prizne, a otuda kasnije i Pazarišta, Lovinac i Kanižu u Lici.
* ''Miletići''- Ovo pleme također seli 1605 u Lič, ali ih više tamo nema. Pleme kasnije odlazi u krmpotsku Klenovicu, pa i u Smiljan, Pazarište i Lovinac. 
* ''Pavelići'' - su jedno od najsnažnijih i najpoznatijih bunjevačkih plemena, najpoznatiji pripadnik zasigurno je [[poglavnik]] bivše [[NDH]] dr. [[Ante Pavelić]], čija je porodica u [[Bradina|Bradinu]] (BiH) došla s područja Krivog Puta. U zaseoku Serdari Pavelići su sebi podigli dom. Sam Ante rodio se u Bradini. Kuće u Serdarima više nema, mjesto gdje se nalazila danas je obraslo travom. Pavelići u Lič sele u drugoj seobi ([[1627]].) ali se tamo nisu dugo zadržali i tamo više nema nijedne njihove porodice. U Poljicama podno [[Mosor]]a (po [[Rikard Pavelić|R. Pavelićevim]]) podacima postoje 3 porodice, nadalje ima ih u selu Čaporice kod Sinja gdje žive kao Pavelići i pod prezimenom Pavel. Iz Liča Pavelići se vraćaju natrag i naseljavaju se u spomenutom Krivom Putu, tačnije u Mrzlom Dolu i Serdarima, a jedna grupa odlazi u Krmpotsko selo Bilo. U 18. vijeku dio Pavelića naseljava Zabukovac i [[Podbilo]]. Pavelići se dalje šire u Liku, pa dolaze u [[Smiljan]], [[Otočac]] i [[Lovinac]]. Otuda mnogi odlaze i u [[Sibinj]] kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]].
* ''Pavličevići'' - Iz Liča Pavličevići sele samo u Krmpotsku Luku i [[Drinak]]. Neke porodice sele u Slavoniju. Od ovog plemena poznat je historičar dr. [[Dragutin Pavličević]], autor knjiga o porijeklu Bunjavaca Like i Hrvatskog Primorja.
* ''Pećanići'' - u Lič dolazi [[1605]]. jedna porodica, odlaze zatim u Šator pa u Pazarište u Lici. 
* ''Petrovići''- Pleme Petrovića porijeklom je od krmpotskog kneza Damjana Krmpotića koji ih 1605. dovodi u Lič. Danas žive u Mrkoplju, Sungeru i Fužinama. 
* ''Pilipovići''- Pilipovići ili ponekad Filipovići su iz Hercegovine došli u Dalmaciju, pa u Lič. Godine [[1626]]. naseljavaju Bilo, Podomar i Ruševo. Ovo pleme snažno se razvilo pa su mnogi naseljeni u Zagrebu, Senju, Novom Vinodolskom, BiH i Slavoniji.
* ''Prpići''- Ovaj snažan rod Bunjevaca u 17. vijeku naseljava Primorje i sve do Karlobaga. Veoma se brzo šire, pa odlaze u Mrkopalj, Švicu, Gospić. Ima ih po svim kontinentima. Jedan od Prpića (Rudi Prpić) bio je i guverner države Minnesote{{izvor}}. 
* ''Radoševići'' -Druga najjača bunjevačka grupa u Liču. Ima ih dosta u Mrkoplju i nešto u Tuku i Sungeru. Preko Primorja neki Radoševići odlaze u Pazarišta a kasnije sele u Slavoniju.
* ''Rukavine''- 
* ''Starčevići''- Oni su uz Radoševiće najbrojniji stanovnici Liča, 107 kuća (1933), nadalje tridesetak kuća u Mrkoplju, nešto u Sungeru i Tuku. Starčevići su brojni i u Lici, naročito u Gospiću i Smiljanu. Najpoznatiji im je pripadnik dr. [[Ante Starčević]] iz [[Žitnik]]a (1823-96.)
* ''Šojati''- Šojati također učestvuju u područje Liča gdje ih još ima. Dio Šojata naseljava kasnije i Senjsku Dragu, neki prelaze i u Liku, naročito u Gospić. Između dva svjetska rata mnogi odlaze u Slavoniju. Danas su brojni u [[Zagreb]]u.
* ''Tomičići''- Ovo pleme 1633. iz Liča odlazi na [[Stanića Brig]], zatim dolaze bliže moru, kod Tomišine Drage, i na kraju se za stalno naseliše u naselju Rupa. Veliki dio Tomičića danas živi u Senju, Rijeci, Novom Vinodolskom ,Zagvozdu i [[Zagreb]]u.
* ''Tomljanovići''- Ponekad se nazivaju i Tomljenovići, učestvuju u seobi u Lič a neki odlaze i u [[Sunger]]. Porodice Tomljanovića [[1633]]. prelaze na područje između Ledenica i Senja pa i na područje Karlobaga, Lukovog Šugarja i Crnog Dabra. Naseljavaju se i u Lici u Smiljanu i Lovincu. Tomljanovići su veoma brojni, mnogo ih je danas u Zagrebu.
* ''Vrkljani''- Vrkljani iz [[Senj]]a naseljavaju Lovinac (1691) pod vodstvom Petra Vrkljana. Njegovi potomci potom su naselili Sveti Rok i Pazarišta u Lici. Neke porodice Vrkljana postaju plemićke. U Hrvatskom Zagorju 1828, baron Vrkljan sagradio je dvorac Januševac. 
* ''Vukelići''- su veoma brojan rod, nalazi se u Drežnici gdje ima i Srba Vukelića. Vukelića ima nadalje u Vukelić Dragi, Kuterevu (odakle je i pleme Rončevića), zatim u Klancu, Melnicama, Žutoj Lokvi, Krasnu, Donjem Kosinju, naselju Lipe u Gospiću. 1964. zbog izgradnje HE Sklope, akumulaciono jezero Kruščica iseljeno je naselje Antinovica gdje su svi stanovnici nosili prezime Vukelić.

== Rani običaji ==

Bunjevci su izvorno pastirski narod koji živi od uzgoja stoke, goveda, ovaca i koza, bili su svakako vrsni stočari. Poljoprivreda im je bila dosta oskudna, povrće nisu nikada uzgajali, a na stolu se najčešće našla palenta i mlijeko, zatim sir, maslo, jaja, meso se iz štednje jelo rjeđe. Siromašni bunjevački narod ipak je bio veoma gostoljubiv, a to su ostali i danas. Pred gosta, bio poznat ili stran, stavlja se sve što se ima. Žene su se prije bavile predenjem, pletenjem i tkanjem od vunene pređe. Kuće su imale jednu ili dvije prostorije, često u zavjetrini od metar i više debelog kamenog zida, goveda su često bila pod istim krovom s ljudima. Namještaj je bio oskudan a jelo se iz iste posude, obično zemljane,  drvenim kašikama.

== Glavna naselja ==

Glavna naselja Bunjevaca su sljedeća:

[[Cesarica]], [[Klenovica]], [[Krasno Polje]], [[Krmpote]], [[Krivi Put]], [[Lič]], [[Lukovo Šugarje]], [[Senjska Draga]], [[Stinica]], [[Seline]], [[Zagon]]. Osim u ovim naseljima Bunjevaca ima dosta po drugim gradovima i naseljima. Značajna takva naselja su: [[Bakar (naselje)|Bakar]], [[Bjelovar]], [[Brinje]], [[Buje]], [[Buzet]], [[Crikvenica]], [[Čakovec]], [[Čazma]], [[Daruvar]], [[Delnice]], [[Donji Miholjac]], Drniš, [[Duga Resa]], [[Đakovo]], [[Glina (grad)|Glina]], [[Gospić]], [[Ilok]], [[Imotski]], Jastrebarsko, [[Karlovac]], [[Krapina]], [[Kutina]], [[Kutjevo]], [[Metković]], [[Novi Vinodolski]], [[Ogulin]], [[Oštarije]], [[Otočac]], [[Pakrac]], [[Pleternica]], [[Poreč]], [[Pula]], [[Ražanac]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Rovinj]], [[Samobor]], [[Sibinj]], [[Sinj]], [[Sisak]], [[Starigrad-Paklenica]], [[Subotica]], [[Sombor]], [[Šibenik]], [[Trilj]], [[Trogir]], [[Udbina]], [[Valpovo]], [[Varaždin]], [[Virovitica]], [[Zadar]], [[Zagreb]], [[Žuta Lokva]].

== Jezik ==

Narječje Bunjevaca je [[štokavsko narječje|štokavsko]], ikavskog govora; u Hrvatskoj se sačuvalo u dijelovima Dalmacije, odakle su ga sa sobom donijeli na područje od Senja do Krmpota (naselja Krivi Put, [[Alan]] i Krmpote). Daljnjom seobom Bunjevci ovaj govor šire i u Liku gdje još govore. I u seobi u Bačku isti je slučaj i čuvaju svoje dragocjeno ''i'' ('pisma', itd.).

== Legenda o Krivom Putu ==

Naseljavanjem Bunjevaca na područje Velebita te u zaleđu Senja, ovo područje postaje poznato kao [[Krmpote|krmpotsko]]. U području kod današnjeg Krivog Puta, iznad Senja, izgubili su se konji senjskih [[venturini|venturina]] (izbjeglice pred venecijanskom vlasti). Prema predaji, u potrazi za njima, jedan ih je Bunjevac uputio da su otišli ''onim krivim putićem''. Kraj inače dotada poznat kao svetojakovski i kasnije krmpotski, dobio je od tog vremena naziv Krivi Put.

=== Mediji ===

[[26. juli|26. jula]] [[1945]]. godine subotički dnevnik &quot;[[Hrvatska riječ (novine, Subotica)|Hrvatska riječ]]&quot; je napisala poduži članak naslovljen &quot;Mi smatramo da su Bunjevci po narodnosti Hrvati&quot;, u kojem su obrazložili o nacionalnom porijeklu Bunjevaca. Od bitnijih djelova, ističe se da: &quot;''Takozvano &quot;nacionalno pitanje&quot; Bunjevaca postoji... Ono postoji još samo kao zabluda, ostatak u mišljenju, navika, a negdje kao zlonamjerna tendencija da stvori jedno pitanje više i u tome prave teškoće. Starije ljude, koji još žive u tradicijama, mi razumijemo. I nama je ime &quot;Bunjevac&quot; drago, ali kao oznaka porijekla, a ne kao nacije, jer po naciji mi smo Hrvati. Mi smo samo protiv onih koji ovakav naš stav zlonamjerno tumače kao zabranjivanje imena &quot;Bunjevac&quot;'', kaže se u pisanju tadašnjih novina.

=== Zloupotrebe ===

Projekt stvaranja umjetnog bunjevačkog naroda, na štetu Hrvata je bio dijelom projekta, kojim se išlo zatrti trag postojanja Hrvata uopće. Promoviranje bunjevačke nacije, sve u cilju smanjenja broja Hrvata i stvaranja umjetne nacije Bunjevaca, sve u cilju pripisivanje iste Srbima (''Srbi katoličke vjere'') je bilo izraženo za zadnjih desetljeća Jugoslavije, a u pojedinim srpskim političkim i jezikoslovačkim ekspanzionističkim krugovima još i prije.

Problematičnost te politike je dovela i do Otvorenog pisma od [[18. februar]]a [[2005]]. godine &lt;ref&gt;[http://www.croatianhistory.net/etf/dshv.html Otvoreno pismo DSHV]&lt;/ref&gt; i Otvorenog pisma [[25. juli|25. jula]] (objavljenog 26. jula 2007. godine) u vezi uvođenja izmišljenog bunjevačkog govora u škole u Vojvodini, naslovljenog na predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, predsjednika Vlade Hrvatske Ivu Sanadera, predsjednika Hrvatskog Sabora Vladimira Šeksa, predsjednika [[HAZU]] Milana Moguša i predsjednika [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Igora Zidića.&lt;ref&gt;[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=8&amp;pid=94 Informativne stranice Radio Subotice na hrv.jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927010219/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=8&amp;pid=94 |date=27 Septembar 2007 }} Otvoreno pismo glede uvođenja bunjevačkog govora u škole u Vojvodini od 25. jula 2007.&lt;/ref&gt;. U pismu je istaknuto ''da se pripadnost Bunjevaca, koji osim u Srbiji, žive u Hrvatskoj, BiH te Mađarskoj, cjelini hrvatskog naroda danas osporava jedino u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnjeg hrvatskog nacionalnog bića u cilju njegove lakše asimilacije. Posljednji primjer — najavljeno uvođenje „bunjevačkog govora“ u škole i priprema „bunjevačke“ gramatike i pravopisa pruža najjasnije dokaze o krajnjim ciljevima takve politike.''

Pismo su potpisali uglednici Hrvata iz AP Vojvodine: [[Branko Horvat]], predsjednik [[Hrvatsko nacionalno vijeće|Hrvatskog nacionalnog vijeća]] u Srbiji, Tavankut, [[Petar Kuntić]], predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, dopredsjednik općine Subotica, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Subotica, [[Petko Vojnić Purčar]], književnik, dobitnik nagrade [[NIN]]-a za roman godine, Novi Sad, [[Vojislav Sekelj]], književnik, urednik [[Glas ravnice|Glasa ravnice]], Subotica, [[Ljiljana Dulić]], glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom jeziku [[Radio Subotica|Radio Subotice]], Subotica, Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, urednik katoličkog mjesečnika Zvonik 1994.-2007., direktor izdavačkog odjela [[Katolički institut za kulturu, historiju i duhovnost Ivan Antunović|Katoličkog instituta za kulturu, historiju i duhovnost &quot;Ivan Antunović&quot;]] iz Subotice, Subotica, mr. Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], Subotica i drugi.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

* Rikard Pavelić 
** ''Stope Predaka'', Rijeka, 1991
** ''Bunjevci''. Zagreb, 1973.
* J. Butorac, ''Ustanak Bunjevaca u Lici''. Subotica, 1938
* I. Ivanić,  '''Bunjevci i Šokci''. Subotica, 1899.
* M. Evetović, ''Kulurna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata'', Subotica, 2010.
* M. Miković, 
**''Život i smrt u gradu''. Subotica, 1999.
** ''Iznad žita nebo''. Subotica - Zagreb, 2003.
* A. Rački, ''Iz prošlih dana Liča''. Rijeka, 1945.
* A. Sekulić, 
** ''Prilozi za povijest Liča''. Zagreb, 1961.
** ''Narodni život i običaji Bačkih Bunjevaca''. Zagreb, 1986.
** ''Bački Bunjevci i Šokci'', Školska knjiga, Zagreb, 1989.
** ''Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u bačko-bodroškoj županiji'', Školska knjiga, Zagreb, 1994.
** ''Rasprave o jeziku bačkih Hrvata'', Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
** ''Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata'', Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
** ''Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata'', Subotica, 2006. i 2010.
** ''Rječnik govora bačkih Hrvata'', IHJJ, Zagreb, 2005.
* B. G. Tomljanović, ''Bunjevački dijalekti senjskog i novljanskog zaleđa''. Osijek, 1910.
* S. Vulić, ''Vitezovi hrvatskog jezika u Bačkoj''. Subotica, 2009.
* ur. Slaven Bačić, ''Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca'', (dosad izašlo 7 svezaka)

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_3.nsf/AllWebDocs/bunjevci Proslava 250. godišnjice doseljavanja veće grupe Bunjevaca (1686.-1936.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208014003/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_3.nsf/AllWebDocs/bunjevci |date=8. 2. 2012 }}
* [https://web.archive.org/web/20090917063438/http://www.bunjevci.com/ Bunjevci]
* [http://www.bunjevacke-novine.com/ Bunjevačke novine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214221253/http://www.bunjevacke-novine.com/ |date=14. 2. 2009 }}
* [https://web.archive.org/web/20160304002104/http://www.senj.hr/Dogadjaji/Bunjevci_muzej_Senj.htm Bunjevački muzej]
* [https://web.archive.org/web/20070927235929/http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2217913&amp;no=108 Hrvatska riječ]
* [http://www.hr/darko/etf/bunjevci.html Bunjevci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060912061216/http://www.hr/darko/etf/bunjevci.html |date=12. 9. 2006 }}
* populacija (srpski izvor) [https://web.archive.org/web/20070810080401/http://www.vojvodina.srbija-info.yu/ingles/stanovnistvo/stanovnistvo9.html Stanovništvo]
* [http://www.balkans.eu.org/article5832.html Balkans.eu.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051104014205/http://www.balkans.eu.org/article5832.html |date=4. 11. 2005 }}
* [https://web.archive.org/web/20070927010233/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=1622 Bačić upozorava: nastavlja se projekt «stvaranja bunjevačke nacije»] Članak na Radio-Subotici
* [https://web.archive.org/web/20070927010310/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=8&amp;pid=93 Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije] Članak na Radio-Subotici
* [https://web.archive.org/web/20070927194442/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/07-11-2002/Strane/pero.htm Živeti zajedno] Nacionalne manjine u Vojvodini: Hrvati - Pravi test vojvođanske tolerancije, članak u novosadskom &quot;Dnevniku&quot;
* [https://web.archive.org/web/20071008180041/http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?gl=200506030000007&amp;jezik=1&amp;sid= Članak u &quot;National Geographicu&quot; od juna 2005.] Hej salaši na sjeveru Bačke
* [https://web.archive.org/web/20070927234723/http://www.zvonik.org.yu/1531/ZV21.html Predstavljanje knjige &quot;Bunjevačke studije&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20071231021302/http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0130422 Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca]

{{Slavenski narodi}}

[[Kategorija:Hrvati]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Mađarske]]
[[Kategorija:Južni Slaveni]]
[[Kategorija:Slavenski narodi]]</text>
      <sha1>g802l79lc5zsm1s8033jtcjdcwkin6w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanski oštrodlaki gonič - barak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63659</id>
    <revision>
      <id>3898274</id>
      <parentid>3843927</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:37:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8811" sha1="knafiomkbt1ff1dsfk2txkz5pumzyan" xml:space="preserve">{{Dodaj_infokutiju|}}
{{Standardi}}
{{Infokutija pasmine pasa}}
{{Infobox
 |naslovstil       = 
 |iznadstil        = background:#cfc;
 |podzaglavljestil =
 |naslov           = 
 |iznad            = Barak 
 |slikastil        = 
 |tekststil        = 
 |slika            = [[Datoteka: BIR Grupp 6- BOSANSKI OSTRODLAKI GONIC-BARAK, Sandy (23866392689).jpg|250px|alt=]]
 |tekst            = 
 |zaglavljestil    = background:#ccf;
 |oznakastil       = background:#ddf;
 |podacistil       = 
 |zaglavlje1 = FCI klasifikacija
 |   oznaka1 = 
 |   podaci1 = 
 |   oznaka2 = Grupa
 |   podaci2 = 6. grupa 
 |   oznaka3 = Sekcija 
 |   podaci3 = 1.2 
Polaže radni ispit
 |   oznaka4 = Datum priznavanja od strane FCI
 |   podaci4 = 09. 04. 1955.
 |   oznaka5 = Broj standarda
 |   podaci5 = 155
 |   oznaka6 = Datum standarda
 |   podaci6 = 15. 01. 1973.
 |   oznaka7 = Status pasmine
 |   podaci7 = Definitivno priznata
 |   oznaka8 = URL_standard_en
 |   podaci8 = http://www.fci.be/en/nomenclature/BOSNIAN-BROKEN-HAIRED-HOUND-CALLED-BARAK-155.html
 |zaglavlje9 = Ime
 |   oznaka9 = 
 |   podaci9 = 
 |   oznaka10 = Originalno ime
 |   podaci10 = Bosanski oštrodlaki gonič – Barak
|   oznaka11 = Zemlja porijekla
 |   podaci11 = Bosna i Hercegovina
 |zaglavlje12 = Osobine
 |   oznaka12 = 
 |   podaci12 = 
 |   oznaka13 = Upotreba
 |   podaci13= Lov na krupnu i sitnu divljač
 |   oznaka14 = 
 |   podaci14 = 
 |   oznaka15 = Visina 
 |   podaci15 = Mužjaci i ženke 46-56 cm
 |   oznaka16 = Težina 
 |   podaci16 = Mužjaci i ženke 16-24 kg
 |ispodstil  = background:#ddf;
 |ispod      = ''Canis familiaris''
}}

'''Bosanski oštrodlaki [[gonič]] - barak''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] autohtona pasmina [[pas|psa]], prvenstveno namijenjena za lov na krupnu i sitnu divljač. Glavne osobine psa su temperamentnost, hrabrost i upornost. Veoma je dobrog karaktera, otporan i tvrd u teškim uslovima lova na bosanskohercegovačkim planinama. Dobar je, istrajan i uporan gonič, sa srednje visokim do dubokim glasom. Barak je snažan pas, duge i srednje široke glave. Ima dugu i čekinjastu dlaku, koja se sastoji od dva sloja. Osnovne boje su mu pšenično žuta, žutocrvena, zemljanosiva i tamnosiva.

== Historija ==
Barak je 19. 06. 1965. registriran u [[Međunarodni kinološki savez|F.C.I. (Međunarodnoj kinološkoj federaciji)]] pod imenom Ilirski gonič. Pod nazivom &quot;bosanski oštrodlaki gonič - barak&quot;, pojavljuje se od [[15. januar]]a [[1973]], kada je pod brojem 155 upisan u VI FCI grupi, sa danas važećim standardom.
U prošlosti je bio lovački pas bosanskih plemića.

Postoje veoma stari pisani dokumenti koji opisuju pse oštre dlake na području Balkana. U Lovačkom listu br. 12. iz 1998. uvaženi prof. dr. [[Avdo Sofradžija]] iznosi nekoliko tema o bosanskim kerovima, te u ovom broju obrađuje bosanskog kostrušavog kera navodeći referentnu literaturu, tj. navode iz knjige o bosanskim kerovima čiji je autor Franc Laska, austrijski oficir na službovanju u Bosni. Laska je detaljno opisao te pse i vršio mjerenja pasa u raznim okruzima u Bosni. Oštrodlakog kera nazivao je bosanski kostrušavi ker. Laska navodi da su ga Turci nazivali barak (što je srodno sa nazivom brakirac) dakle gonič, a na arapskom jeziku barak doslovce znaći munja. Laska kao dokaz podastire pisani dokument o baraku iz 1683. godine i sam Laska (koji je u Bosni prakticirao lov) opisuje barake kao hrabre, tvrde i pouzdane goniče&lt;ref&gt;http://www.bhtornjak.com/barak/historijat.htm{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;.

Uslijed ratnih dešavanja brojno stanje pasmine je smanjeno. U Bosni postoji izreka: &quot;Dobar barak - sto dukata!&quot;

== Opći izgled ==
Barak je snažan pas sa dugom i čekinjastom dlakom, duge i srednje široke glave, izraženih i gustih obrva, temperamentan, ozbiljnog - strogog izraza, uporan i hrabar. Iz važećeg standarda koji se koristi pri ocjenjivanju na izložbama mogu se naglasiti karakteristike bosanskog baraka kako slijedi.&lt;ref&gt;http://www.fci.be/en/nomenclature/BOSNIAN-BROKEN-HAIRED-HOUND-CALLED-BARAK-155.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.bhtornjak.com/barak/standard.htm{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
&lt;br&gt;'''Veličina''': Visina baraka je 46–56&amp;nbsp;cm, idealno 52&amp;nbsp;cm, a dužina trupa mora biti veća od visine grebena za 10%. Težina je 16–24&amp;nbsp;kg, idealno 20&amp;nbsp;kg. Ženke su nešto manje od mužjaka.
&lt;br&gt;'''Glava''': potiljna kost je izražena, čelo neznatno ispupčeno, stop blago izražen, nosnik prav. Njuška je snažna i pravougaona, obrasla gustim brkovima i bradom, a gledano odozgo, srednje široka i sužava se prema nosu. Njuška je nešto duža od lobanje. Ukupna dužina glave je 20–25&amp;nbsp;cm.
&lt;br&gt;'''Nos''': Nosna pečurka je široka, nozdrve široke, duboko razvijene, crne ili zatvorenosmeđe – kestenjste boje.
&lt;br&gt;'''Usne''': Duboko pripijene i nešto mesnatije.
&lt;br&gt;'''Zubalo''': Makazasto i potpuno, zubi jaki.
&lt;br&gt;'''Oči''': Krupne, ovalne, kestenjaste boje, pametnog i veselog izraza.
&lt;br&gt;'''Uši''': Visoko postavljene, srednje veličine. Prema vrhu su tanje i zokružene, pravo vise, nešto punije.
&lt;br&gt;'''Vrat''': Prijelaz u potiljnom dijelu je izražen i koso na trup usađen. Snažan, srednje širok, a prema grudima se povećava. Koža je pripijena, elastična, na cijeloj površini odlakana.
&lt;br&gt;'''Trup''': Leđna linija se blago spušta od grebena prema sapima. Greben je srednje izražen. Leđa su široka i mišićava, slabinski dio kratak i mišićav. Sapi su blago nategnute i široke (naročito kod ženki). Kukovi malo primjetni.
&lt;br&gt;'''Grudni koš''': Dug, srednje širok, slabo zaobljen i dubok bar do laktova. Prsa srednje široka.
&lt;br&gt;'''Rep''': Srednje visoko postavljen, u korjenu deblji, prema vrhu se sužava i dopire do skočnog zgloba ili ga malo prelazi. Nošen je nešto malo nagore, povijen i dobro odlakan.
&lt;br&gt;'''Prednje noge''': Pravilnih stavova gledano sa strane i sprijeda. Plećke duge, kose i mišićave. Nadlaktica duga i mišićava. Lakat umjereno priljubljen. Nadlaktica i podlaktica treba da sklapaju ugao od 90 stepeni. Podlaktica je vertikalna, mišićava i prava, sa jakim kostima. Šaplje je slabo primjetno. Došaplje je vertikalno i blago nagnuto do 10 stepeni i kratko. Šape mačje, skupljene, sa punim i tvrdim tabanima i jakim dobro pigmentiranim noktima.
&lt;br&gt;'''Zadnje noge''': Pravilnog stava gledano sa strane i otpozadi. Butine su srednje duge, široke i mišićave. Potkoljenica je jaka, duga, kosa i mišićava. Skočni zglob snažan i dobro postavljen. Došaplje je vertikalno, kratko i snažno. Zadnje šape su, nešto, duže od prednjih. Hod je izdašan i siguran. 
&lt;br&gt;'''Koža''': Srednje debela, elastična, pripijena, dobro pigmentirana i dobro odlakana. 
&lt;br&gt;'''Dlaka''': Duga, oštra i rastresito stršeća, sa gustom podlakom.
&lt;br&gt;'''Boja''': Osnovna boja je pšenično žuta, žutocrvena, zemljanosiva i tamnosiva. Često s bijelim povšinama po glavi u obliku lise, nosniku, podvratku, grudima, donjim djelovima nogu ili na vrhu repa. Osnovne boje mogu biti kombinovane – dvobojni ili trobojni psi.

&lt;br&gt;'''Lakše mane''': 
*Slabije izražena neproporcionalnost pojedinih dijelova tijela;
*Slaba struktura skeleta;
*Slaba muskulatura;
*Preduga i preteška glava;
*Klještasto zubalo;
*Slabija pigmentacija očiju i vidljivih sluzokoža;
*Naborane i odstojeće uši;
*Podgušnjak slabije izražen;
*Nepravilnost u stavovima i uglovima nogu;
*Preširoke ili preplitke grudi;
*Blago ulegnuta ili izbačena leđa;
*Zaperci.
&lt;br&gt;'''Diskvalifikacijske mane''': 
*Agresivan ili plašljiv pas;
*Atipična, izrazito neplemenita glava;
*Nesrazmjernost između pojedinih djelova tijela, naročito između visine i dužine tijela;
*Depigmentacija nosa i vidljivih sluzokoža;
*Degenerativne pojave na zubima (podgrizač, predgrizač, nedostatak zuba) i spolnim organima;
*Suviše svijetle, riblje oči;
*Naročito jako izraženo &quot;O&quot; i &quot;X&quot; stavovi nogu;
*Visine i dužine nedovoljne ili pretjerane;
*Iskrivljen ili uvrnut rep;
*Preduga, mehka, talasasta i kovrdžava dlaka;
*Sve druge boje osim navedenih, naročito čokoladna i crna.

== Temperament ==
Barak je hrabar i uporan pas živahnog temperamenta i odličnog karaktera. Sve navedene fizičke osobine, a naročito karakteristike temperamenta, omogućile su da ovaj pas predstavlja jednu od najboljih i najpopularnijih pasmina lovačkih pasa goniča u Bosni i Hercegovini ali i šire.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.barak.bhtornjak.com/ Barak]{{Mrtav link}}
* [http://kkbarak.tripod.com/ Kinološki klub &quot;Bosanski ostrodlaki gonic - BARAK&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516203215/http://kkbarak.tripod.com/ |date=16. 5. 2008 }}
{{Commonscat|Bosanski Oštrodlaki Gonič - Barak}}

[[Kategorija:Rase pasa]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke autohtone pasmine]]</text>
      <sha1>knafiomkbt1ff1dsfk2txkz5pumzyan</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hathor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70565</id>
    <revision>
      <id>3898392</id>
      <parentid>3766934</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2151" sha1="rnyu3n6vhf0izq141za5asglalrnltg" xml:space="preserve">'''Hathor'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ancientegyptonline.co.uk/hathor/|title=Hathor {{!}} Ancient Egypt Online|language=en-GB|access-date=30. 9. 2025}}&lt;/ref&gt; ('''Hator''') je u [[egipat]]skoj mitologiji božica ljubavi, [[muzika|muzike]] i sreće. Predstavlja je se u obliku žene s [[krava|kravljim]] [[rog]]ovima ili [[hijeroglifi|hijeroglifskim]] znakom na glavi, a ponekad se čak predstavlja i u obliku krave. Hathor je, kao i [[Izida]], božica čarobnica. Hathor je i zaštitnica [[mumija]], te je njen muž [[Horus]]. [[Grčka mitologija|Grčki]] pandan joj je [[Afrodita]].
[[Datoteka:Hathor.svg|mini|170px|Hathor s rogovima i Suncem]]

== &quot;Oko boga Ra&quot; ==
[[Datoteka:GD-EG-Caire-Musée091.JPG|lijevo|mini|210 px|Hathor u obliku krave, statua]]
Prema mitologiji, Hathor je nastala iz [[Ra]]ovog [[oko|oka]] te mu je najdraža kćer. Tokom pobune ljudi protiv Ra, Hathor je bila osvetnica. Ljudi su mislili da je Ra prestar da bi bio kralj. Tada reče Ra tada [[Nun (mitologija)|Nunu]] (prvom [[okean]]u): &quot;Najstariji među [[bog]]ovima od koga postadoše bogovi. Gle, ljudi stvoreni od oka moga smisliše zla dijela protiv mene i bogova. Čekao sam, nisam ih ubio, prije nego što čujem riječi vaše o tome.&quot; Reče tada Njegovo Veličanstvo Nun: &quot;Sine moj, Ra, ti si bog veći od onog što ga je stvorio i onih koji ga stvoriše! Tvoje prijestolje je snažno, veliki je strah među ljudima od tebe zavladao. Neka tvoje oko kazni one koji te uvrijediše!&quot; I slože se tada svi bogovi i božice (bili su to [[Geb]], [[Nut]], [[Šu]] i [[Tefnut]]) i rekoše oni Ra: &quot;Veliki Ra, pobjegoše ljudi od tebe u [[pustinja|pustinju]], njihova srca su u strahu. Pošalji oko svoje da uništi one koji smisliše zlo protiv tebe, neka ono siđe u obliku Hathor.&quot; Hathor siđe i pretvori se u groznu [[lav]]icu [[Sekhmet]], koja donosi [[kuga|kugu]] i [[bolest]]. Ali, Ra je zaustavio Sekhmet te su ljudi preživjeli. Hathor se poslije udala za [[Horus]]a i rodila mu [[Četiri Horusova sina|4 sina]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Egipatska mitologija}}
{{Commonscat}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>rnyu3n6vhf0izq141za5asglalrnltg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Kupres (1994)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72953</id>
    <revision>
      <id>3898452</id>
      <parentid>3790299</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:52:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1994.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3785" sha1="7wc5y58m8rf3tj6whwrog6s2npd38cg" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Jesen '94 / Cincar '94
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| datum          = 20. oktobar – 3. novembar 1994.
| mjesto         = [[Kupreška visoravan]], [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat       = Pobjeda Armije Republike Bosne i Hercegovine i HVO-a 
| strana1        = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px|border]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px|border]] [[Mehmed Alagić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Tihomir Blaškić]]
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Ratko Mladić]]
| snage1         = [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpus Armije BiH]]&lt;br /&gt;[[Prva gardijska brigada HVO-a|1.]] i [[Druga gardijska brigada HVO-a|2. gardijska brigada HVO-a]]
| snage2         = Drugi korpus [[VRS]]-a
}}
'''Bitka za Kupres''' bila je prva združena operacija [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] nakon potpisivanja [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] u proljeće 1994. Tokom ove operacije zauzet je [[Kupres]] i veći dio [[Kupreško polje|Kupreškog polja]]. Trajala je od 20. oktobra do 3. novembra 1994. ARBiH je operaciju nazvao '''&quot;Jesen '94&quot;''', a HVO '''operacija &quot;Cincar&quot;'''.

== Prije operacije ==
U oktobru 1994. Armija Republike Bosne i Hercegovine počela je napadne operacije u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Jedan od pravaca napada bio je i u području Kupresa u odgovornosti [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Sedmog korpusa]] Armije Republike Bosne i Hercegovine. Područje Kupresa bilo je u rukama Vojske Republike Srpske, uključujući strateški važne prijevoje Malovan i [[Kupreška vrata]]. Armiji Republike Bosne i Hercegovine to područje bilo od je strateške važnosti jer bi oslobađanje ceste [[Bugojno]] – [[Livno]] moglo bitno popraviti rute opskrbe iz Dalmacije prema srednjoj Bosni. S druge strane, i HVO-u je to područje bilo zanimljivo jer bi uklanjanje jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] s Kupreške visoravni smanjilo vjerovatnoću za napad Vojske Republike Srpske prema [[Šuica|Šuici]], Livnu i [[Tomislavgrad]]u. Stoga je donesena odluka o uključivanju snaga HVO-a u operacije Armije Republike Bosne i Hercegovine.

== Cilj ==
Cilj operacije bilo je zauzimanje [[Kupres]]a i Kupreškog polja, otvaranje puta prema Bugojnu i Livnu te otklanjanje opasnosti od napada na Šuicu.

== Rezultat ==
Zauzeto je područje ukupne površine 400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, Vojska Republike Srpske odbačena je dalje od planine [[Cincar]], otvorena je cesta Bugojno – Livno, oslobođen je veći dio strateški važnog Kupreškog polja te sam Kupres i okolna sela. Velik uspjeh operacije bila je i koordinacija Armije Republike Bosne i Hercegovine i HVO-a, čime se pokazalo da bi njihova daljnja saradnja promijenila stratešku situaciju u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini|Cincar]]
[[Kategorija:Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
[[Kategorija:Kupres (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Sukobi u 1994.]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>7wc5y58m8rf3tj6whwrog6s2npd38cg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semir Štilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75551</id>
    <revision>
      <id>3898271</id>
      <parentid>3803386</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15131" sha1="c0gpw6utd1x0a1ffoxzg3zek64g42ck" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Semir Štilić
| slika                      = Semir_Stilic.jpg
| punoime                    = 
| nadimak                    = Štila
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1987|10|8|}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 183&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Vezni igrač|Ofanzivni vezni]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| omladinskegodine           = 2001–2005.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| godine1                    = 2005–2008.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 49 (17)
| godine2                    = {{Nowrap|2008–2012.}}
| klubovi2                   = [[Lech Poznań]]
| nastupi(golovi)2           = {{Nowrap|106 (18)}}
| godine3                    = 2012–2013.
| klubovi3                   = [[Karpaty Lavov]]
| nastupi(golovi)3           = 22 (1)
| godine4                    = 2013–2014.
| klubovi4                   = [[Gaziantepspor]]
| nastupi(golovi)4           = 6 (1)
| godine5                    = 2014–2015.
| klubovi5                   = [[Wisła Kraków]]
| nastupi(golovi)5           = 52 (16)
| godine6                    = 2015–2016.
| klubovi6                   = [[APOEL FC|APOEL]]
| nastupi(golovi)6           = 16 (3)
| godine7                    = 2017.
| klubovi7                   = [[Wisła Kraków]]
| nastupi(golovi)7           = 14 (1)
| godine8                    = 2017–2019.
| klubovi8                   = [[Wisła Płock]]
| nastupi(golovi)8           = 39 (4)
| godine9                    = 2019–2024.
| klubovi9                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)9           = 104 (25)
| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 2007–2008.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (1)
| nacionalnegodine2          = 2008–2015.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0)
| zadnjeuređivanje           = 10. juni 2026
}}
'''Semir Štilić''' (rođen 8. oktobra 1987) jest [[Bosanci|bosanskohercegovački]] bivši nogometaš koji je nastupao na poziciji ofanzivnog veznog igrača.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/profil/spieler/46340|title=Semir Stilic - player profile  {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Štilić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo 2005. u nogometnom klubu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva. Nakon tri provedene sezone u ekipi Željezničara, Štilić se odlučuje na prelazak u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań|Lech Poznan]]. Štilić se sjajnim igrama u ovom klubu upisao u klupsku historiju, te je uvršten u idealni tim Lecha sastavljenog od igrača koji su za ovaj klub nastupali od njegovog osnutka.

=== '''Lech Poznan''' ===
U junu 2008, Štilić za oko 600 hiljada eura prelazi u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań]] i potpisuje četverogodišnji ugovor.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Debi za Lech ostvaruje u utakmici prvog kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|kup UEFA]] protiv ekipe [[Xäzär Länkäran]] u julu 2008, a meč Lech dobiva rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/915060|title=Xäzär Länkäran - Lech Poznan, Jul 17, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech postiže u uzvratnom meču prvog kola kvalifikacija za kup UEFA protiv ekipe Xäzär Länkäran krajem jula 2008, dok se utakmica završava pobijedom Lecha rezultatom 4-1 i plasmanom Lecha u naredno kolo kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/918487|title=Lech Poznan - Xäzär Länkäran, Jul 31, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj debi u prvoj ligi Poljske bilježi u meču protiv ekipe [[GKS Belchatow]] u augustu 2008, a meč završava porazom Lecha rezultatom 2-3.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/924948|title=Lech Poznan - GKS Belchatow, Aug 8, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech u prvoj ligi Poljske bilježi u utakmici protiv [[Jagiellonia Białystok]] polovinom augusta 2008, a utakmica se završava pobijedom Lecha rezultatom 3-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/925458|title=Jagiellonia Bialystok - Lech Poznan, Aug 17, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 15 postignutih golova na čak 48 odigranih mečeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2008|title=Semir Stilic - Performance data 08/09 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Karpaty Lavov ===
U junu 2012, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Ukrajina|ukrajinski]] klub [[Karpaty Lavov]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Svoj prvi meč za Karpaty upisuje u augustu 2012. protiv ekipe [[Chornomorets]]a, a utakmica završava rezultatom 1-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2222986|title=Chornomorets Odessa - Karpaty Lviv, Aug 11, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi pogodak za Karpaty bilježi u utakmici protiv ekipe [[Kryvbasa]] u novembru 2012, dok se meč završava rezultatom 6-0 za Karpaty.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2223075|title=Karpaty Lviv - Kryvbas Kryvyi Rih, Nov 4, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa tri postignuta gola i četiri asistencije na 24 odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2012|title=Semir Stilic - Performance data 12/13 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Gaziantepspor ===
U augustu 2013, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Turska|tursku]] ekipu [[Gaziantepspor]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Prvu utakmicu za Gaziantepspor bilježi u utakmici protiv ekipe [[Rizaspora]] u septembru 2013, a meč je okončan porazom Gaziantepspora rezultatom 5-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2346041|title=Gaziantepspor - Caykur Rizespor, Sep 14, 2013 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, Štilić postiže prve golove za novu ekipu i to hat-trick u drugom kolu kupa Turske protiv ekipe [[Corum Belediye]], a meč biva okončan pobijedom Gaziantepspora rezultatom 3-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2370341|title=Gaziantepspor - Corum Belediyespor, Sep 24, 2013 - Türkiye Kupasi - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom prvog dijela sezone, Štilić je uglavnom bio u drugom planu, te nije dobivao previše prostora i vremena za igru. U konačnici prvi dio sezone završava sa četiri gola na samo 8 odigranih utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2013|title=Semir Stilic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Wisla Krakow ===
Već u januaru 2013, Štilić odlučuje da kao slobodan igrač pređe u poljski klub [[Wisla Krakow]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U februaru 2013, Štilić upisuje svoj prvi nastup za Wislu u utakmici Poljske lige protiv ekipe [[Piast Gliwice]], a Wisla meč pobijeđuje rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330232|title=Piast Gliwice - Wisla Kraków, Feb 17, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Već u narednom kolu prve lige Poljske, Štilić u pobijedi Wisle protiv ekipe [[Cracovia Kraków]] postiže svoj prvi gol za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330224|title=Wisla Kraków - Cracovia Kraków, Feb 23, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Naredne sezone postiže 9 golova na 36 utakmica za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2014|title=Semir Stilic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== APOEL FC ===
U junu 2015, prelazi u [[kipar]]ski klub [[APOEL FC]] kao slobodan igrač i potpisuje ugovor na tri godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mondo.ba/a574899/Sport/Fudbal/Stilic-u-Apoelu.html|title=Štilić u Apoelu|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup za APOEL bilježi u remiju 1-1 protiv ekipe [[FK Vardar]] u sklopu drugog kola kvalifikacija [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] u julu 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2587328|title=Vardar Skopje - APOEL Nicosia, Jul 21, 2015 - UEFA Champions League Qualification - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi gol za APOEL postiže u augustu 2015. u pobijedi APOELA 5-1 protiv ekipe [[Ermis Aradippou]] u sklopu prve lige Kipra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2632702|title=Ermis Aradippou - APOEL Nicosia, Aug 22, 2015 - First Division - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa četiri postignuta gola na 23 ukupno odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2015|title=Semir Stilic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U ljeto 2016, APOEL objavljuje da Štilić napušta klub.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportprimus.ba/stilic-definitivno-napusta-apoel-zna-se-odgovor-u-vezi-povratka-u-zeljeznicar/|title=Štilić definitivno napušta APOEL, zna se odgovor u vezi povratka u Željezničar! {{!}} Sport Primus|website=sportprimus.ba|access-date=21. 8. 2016|archive-date=24. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190824061058/http://sportprimus.ba/stilic-definitivno-napusta-apoel-zna-se-odgovor-u-vezi-povratka-u-zeljeznicar/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije BIH]], Štiliće je nastupao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentaciju BIH]]. Za seniorski tim debitovao je 30. januara 2008. na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentacije Japana]]. Štilić iako je pružao dobre partije za svoje klubove nije bio pozvan da nastupi za BIH na Svjetskom prvenstvu BIH u Brazilu 2014. Tokom godina stekao je epitet povremenog reprezentativca Bosne i Hercegovine.

== Statistika ==
=== Klubovi ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340|title=Semir Stilic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Dvizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2005.-2008.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|49
|17
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
|49
|17
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!49
!17
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
!0
!0
!49
!17
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Lech Poznań|Lech Poznan]]
|2008/09.
|[[Ekstraklasa]]
|29
|9
|7
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
|12
|3
|48
|15
|-
|2009/10.
|Ekstraklasa
|26
|2
|1
|0
|1
|0
|4
|0
|32
|2
|-
|2010/11.
|Ekstraklasa
|28
|6
|6
|2
|1
|0
|14
|1
|49
|9
|-
|2011/12.
|Ekstraklasa
|23
|1
|4
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
|0
|0
|27
|2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!106
!18
!18
!6
!2
!0
!30
!4
!156
!28
|-
|[[Karpaty Lavov]]
|2012/13.
|[[Premijer liga Ukrajine|Premier Liga]]
|22
|1
|2
|2
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|24
|3
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gaziantepspor]]
|2013/14.
|[[Superlig]]
|6
|1
|2
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|8
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!28
!2
!4
!5
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!32
!7
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Wisla Krakow]]
|2013/14.
|Ekstraklasa
|16
|7
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|16
|7
|-
|2014/15.
|Ekstraklasa
|36
|9
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|36
|9
|-
!Ukupno
!
!52
!16
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!52
!16
|-
|[[APOEL FC]]
|2015/16.
|[[First Division Kipar|First Division]]
|16
|3
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|7
|1
|23
|4
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!251
!56
!22
!11
!2
!0
!37
!5
!312
!72
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/nationalmannschaft/spieler/46340|title=Semir Stilic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2008.||1||0
|-
|2009.||1||0
|-
|2010.
|1
|0
|-
|2011.||3||0
|-
|2012.
|0
|0
|-
|2013.
|0
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||7||0
|}

== Trofeji i priznanja ==
=== Klubovi ===
==== Lech Poznań ====
* '''[[Ekstraklasa|Poljska prva liga]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2009/10.
* '''[[Poljski kup (nogomet)|Poljski kup]]'''
** '''Pobjednici (1)''': 2008/09.
* '''[[Poljski superkup (nogomet)|Poljski superkup]]'''
** '''Pobjednici (1)''':  2009.

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Semir Štilić}}
* [http://www.90minut.pl/kariera.php?id=9752 Profil na 90minut.pl]
* [http://www.national-football-teams.com/player/24572/Semir_Stilic.html Profil na national-football-teams.com]
* [http://www.transfermarkt.de/de/semir-stilic/profil/spieler_46340.html Profil na transfermarkt.de]

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Štilić, Semir}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]]
[[Kategorija:Nogometaši Wisłe Kraków]]
[[Kategorija:Nogometaši APOEL-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Gaziantepspora]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]</text>
      <sha1>c0gpw6utd1x0a1ffoxzg3zek64g42ck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76685</id>
    <revision>
      <id>3898400</id>
      <parentid>3785061</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="662" sha1="of7k567zqkr3w6360x27ctok6wxhtn4" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Nut at Dendera.JPG|mini|160 px|Nut, hram u Denderi u kojem se štovala Hathor]]
'''Nut''' ili '''Nuit''' je egipatska božica neba i zvijezda. Ona je majka zvijezda i [[bog]]ova.

Nutin je muž stasiti [[Geb]], a djeca su im [[Oziris]], [[Izida]], [[Set]] i [[Neftis]]. Majka Geba i Nut je [[Tefnut]], a otac im je [[Šu]]. Šu pridržava svoju kćer kako bi živa bića mogla postojati na površini. Svake noći, Nut guta [[Sunce]] ([[Ra]]), pa ga ujutro ponovno rađa.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Egipatska mitologija}}
{{Commonscat|Nuts|Nut}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>of7k567zqkr3w6360x27ctok6wxhtn4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tefnut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76721</id>
    <revision>
      <id>3898403</id>
      <parentid>3162653</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2868" sha1="4gt6mbdnxgipf1oeanwsve2pybmcvxh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Dodaj infokutiju}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:BD Weighing of the Heart - Tefnut.jpg|centar|140 px|Tefnut sa glavom lavice i Sunčevim diskom ]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Tefnut
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Tefnet, Tefenet 
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| [[Atum]], [[Ra]] ili [[Amon]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Šu]] (brat), [[Tefen]]
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Geb]] i [[Nut]]
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[božica]] [[voda|vode]], vlage i [[kiša|kiše]]
|}
'''Tefnut''' je [[egipat]]ska [[božica]] [[voda|vode]], vlage i [[kiša|kiše]]. Njen brat je [[Šu]] (bog [[zrak]]a) koji joj je istovremeno i [[brak|muž]]. Roditelj im je [[bog]] [[sunce|Sunca]]. Njeno [[ime]] prevodi se kao &quot;ona od vlage&quot;.

== Opis i mitovi ==
Na početnom [[ostrvo|ostrvu]], tokom stvaranja [[svemir]]a, nastao je bog Sunca. Najstariji [[mit]]ovi kažu da je to [[Atum]], koji je stvorio Šua i Tefnut [[ejakulacija|ejakulacijom]] ili &quot;tako što je kihnuo i izbacio iz sebe Šua te ispljunuvši Tefnut&quot;. U drugim mitovima je to [[Ra]], [[Amon]] ili [[Amon-Ra]] koji ih je stvorio pljuvanjem. Dok su bili maleni, Tefnut i Šu su se izgubili u [[okean]]u [[Nun (mitologija)|Nunu]]. Raovo [[oko]] - [[Dvije dame|Wadjet]] ih je vratilo. Kad su odrasli, Tefnut i Šu su se vjenčali i počinili [[incest]]. Tefnut je rodila [[Geb]]a i [[Nut]] (Geb je [[Zemlja (planeta)|Zemlja]], Nut je [[nebo]]). I oni su počinili incest, te su dobili četvero djece. Daljnji incest prekinuo je Šu, jer je razdvojio Geba i Nut. Geb se pobunio i pobijedio ga, a svoju majku silovao. Na kraju ''Starog kraljevstva'', Tefnut se posvađala sa Šuom i pobjegla u [[nubija|Nubiju]], gdje se pretvorila u [[lav]]icu i ubijala ljude. Rau je nedostajala, pa je poslao Šua i [[Thoth|Tota]], boga [[Mjesec]]a, po nju. Oni su je vratili, a ona i Tefnut su se pomirili. Ovom pričom se objašnjava suša na kraju ''Starog kraljevstva'' - kad je Tefnut otišla, nestalo je vode. Tefnut ima lavlju glavu, pa se može zamijeniti sa svojom sestrom [[Sekmet]]. Priča o Tefnutinom bijegu je slična priči o Sekmet. U vrijeme [[atonizam|atonizma]] je štovan samo [[Aton]], ali su [[faraon]]-heretik [[Ehnaton]] i prelijepa [[Nefertiti]] iskoristili Šua i Tefnut u [[politika|političke]] svrhe i proglasili sebe bogovima blizancima. Tefnut nije imala veće [[hram]]ove, ali joj je bio posvećen dio [[hram]]a u [[Dendera|Denderi]], gdje je poštovana njena sestra [[Hator]]. Drugi Tefnutin muž je [[Tefen]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Tefnut|Božica Tefnut}}
{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>4gt6mbdnxgipf1oeanwsve2pybmcvxh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Egipatske boginje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>79031</id>
    <revision>
      <id>3898406</id>
      <parentid>2047080</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:54:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Egipatske božice]] na [[Kategorija:Egipatske boginje]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>2047080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="153" sha1="htgf7pcpckacvp6gogww6dw6zmdluyn" xml:space="preserve">Ova kategorija popisuje [[egipatska mitologija|egipatske božice]], od kojih su najpoznatije [[Hathor]] i [[Izida]].

[[Kategorija:Egipatska mitologija]]</text>
      <sha1>htgf7pcpckacvp6gogww6dw6zmdluyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ma'at</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79234</id>
    <revision>
      <id>3898398</id>
      <parentid>3703826</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2967" sha1="e6g95991bk7yscl2ennibw6fd1twnuy" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Maat.svg|centar|160 px|Ma'at u crvenoj haljini, sa perom na glavi]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Ma'at 
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Maat, Majet
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| [[Ra]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[bog|božica]] reda i pravde
|}

'''Ma'at''', '''Maat''' ili '''Majet''' je [[bog|božica]] iz [[egipatska mitologija|egipatske mitologije]], čiji je znak [[noj]]evo pero.
== Personifikacija svemirskog reda ==
[[Datoteka:Maat.jpg|mini|190 px|lijevo|Ma'at sa perom na glavi]]

Ma'at je kćer [[Ra]]a, boga [[Sunce|Sunca]], božica je istine, reda i pravednosti. Ona održava red u [[svemir]]u. Bez nje bi svemir propao. Sestra je [[faraon]]a i pomaže mu voditi dužnosti. Riječ &quot;ma'at&quot; se koristi i za red i harmoniju. Sve more imati red i sklad, a održava ga faraon, kojemu ovlast daje Ma'at. Ma'at se pojavljuje i u [[Duat]]u, [[Oziris]]ovu carstvu. Naime, dok [[Anubis]] mjeri [[duša|duše]] pokojnika, a [[Thoth]] zapisuje rezultat, [[srce]] mora težiti jednako kao i Ma'atino pero. Ma'atina se glava pojavljuje na vagi. Ma'at se u [[egipat]]skoj [[umjetnost]]i prikazuje kao žena u crvenoj haljini, sa perom na glavi, ili je samo pero. Uvijek se prikazuje sa ljudskom glavom, antropomorfno. Ma'atina se imena mogu pisati na razne načine:

&lt;hiero&gt;U5:a-t-C10 ! ili H6 ! ili U5:D36-X1-Y1:Z1*Z1*Z1*Z1 ! ili U1-Aa11:X1-C10 ! ili C10 ! ili U5:D42-X1:Y1:Z2-I12 ! ili U5:D42:X1-H6-C10-Y1-Z3 ! ili H6-X1:H8-C10 &lt;/hiero&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Sešat]]

== Literatura ==
* Siegfried Morenz (1973). Egyptian Religion: Siegried Morenz. p.&amp;nbsp;273. {{ISBN|978-0-8014-8029-4}}.
Norman Rufus Colin Cohn (1993). Cosmos, Caos and the World to Come: The Ancient Roots of Apocalyptic Faith. p.&amp;nbsp;9. {{ISBN|978-0-300-05598-6}}.
* John Romer, &quot;Testament&quot;, pp.&amp;nbsp;41–42, Guild Publishing, 1988.
* &quot;Religion and Cultural Memory: Ten Studies&quot;, Jan Assmann, Translated by Rodney Livingstone, p.&amp;nbsp;34, Stanford University Press, 2006, {{ISBN|080474523}}.
* James P. Allen (2000). Middle Egyptian: An Introduction to the Language and Culture of Hieroglyphs. p.&amp;nbsp;116. {{ISBN|978-0-521-77483-3}}.
* Edwin Oliver James (1970). Creation and Cosmology: A Historical and Comparative Study. Brill Academic Pub. p.&amp;nbsp;50. {{ISBN|978-90-04-01617-0}}.
* Siegfried Morenz (1973). Egyptian Religion: Siegried Morenz. pp.&amp;nbsp;117–125. {{ISBN|978-0-8014-8029-4}}.
* See Russ VerSteeg, Law in Ancient Egypt 19 (Carolina Academic Press 2002)

== Vanjski linkovi ==
* https://mywebspace.wisc.edu/jrblack/web/diss.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
{{Commonscat|Maat}}
{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>e6g95991bk7yscl2ennibw6fd1twnuy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79419</id>
    <revision>
      <id>3898396</id>
      <parentid>3877242</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7445" sha1="fhxj6n91eids7xj1vd37zcfhvwoa82f" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Egyptian Isis.svg|centar|145 px|Izida sa hijeroglifom za prijestolje]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Izida
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Aset
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| [[Geb]] i [[Nut]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Oziris]] (brat)
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Horus]], [[Min]] i [[Sopdet]]
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[božica]] plodnosti i [[ljubav]]i
|}

'''Izida''' je [[božica]] iz drevne [[egipatska mitologija|egipatske mitologije]] i slavi se kao idealna majka i žena, zaštitnica [[prirod]]e i žena, prijateljica robova, grešnika, majstora, koja sluša njihove molitve. Ona je i božica jednostavnosti, &quot;Gospa kruha, piva i zelenih polja&quot;. Egipćani su vjerovali da svake godina Izida plače i nastaju [[poplave]] [[Nil]]a. Bogoslužje Izidi se proširilo do [[Grci|Grka]] i [[Rim]]ljana. [[Etimologija]] imena: &quot;kraljica prijestolja&quot;. Izida na glavi nosi hijeroglif za prijestolje. Njena svetišta nalaze se u [[Giza|Gizi]], [[Abydos]]u i [[Philae]]u. Izidin kult došao je iz [[delta|delte]] Nila. Štovana je i u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], u [[Grčka|Grčkoj]] ([[Delfi]]), na [[Crno more|Crnom moru]] i u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Izidin je [[grčka mitologija|grčki pandan]] [[Demetra]]. Izida je povezana i sa [[Heqet|Heket]].

== Opis ==

Izida nosi crvenu haljinu, ima tamnu [[kosa|kosu]], a u ruci drži štap. Tako je prikazana na zidovima [[hram]]ova, a često se prikazivala i na kipovima. Govorilo se da je &quot;snažnija od hiljadu vojnika&quot; i &quot;pametnija od milion bogova&quot;. Izida-[[Hathor]] nosi [[rog]]ove i [[Sunce]] na glavi. Izida-Hathor se počinje prikazivati u [[Novo egipatsko kraljevstvo|Novom kraljevstvu]]. Izida drži i ''sistrum'', metalnu svetu čegrtaljku i [[ankh]]. Na glavi nosi znak za prijestolje. Nju simbolizira i [[krava]], jer je Izida božica [[reinkarnacija|reinkarnacije]] i plodnosti. Mnogo njenih imena je opisuje kao pogrebnu božicu. Povezana je sa [[Sopdet]], božicom koja ima [[zvijezda|zvijezdu]] na glavi. [[Plutarh]] piše da je Izida &quot;i mudra, i ljubiteljica mudrosti, kao što joj ime govori, te znanje pripada njoj&quot;.

=== Izidini epiteti ===

* &quot;Ona rađa [[nebo]] i [[Zemlja|Zemlju]]&quot;
* &quot;Ona zna ko je udovica&quot; 
* &quot;Ona traži pravdu za siromašan narod&quot;
* &quot;Ona je koja traži zaklon za slabe ljude&quot;
* &quot;Kraljica neba&quot;
* &quot;Majka [[bog]]ova&quot; 
* &quot;Ona je sve&quot;
* &quot;Gospa zelenih usjeva&quot;
* &quot;Mudra na nebu&quot;
* &quot;Velika [[magija|magična]] gospa&quot;
* &quot;[[Mjesec]] nad [[more]]m&quot;
[[Datoteka:VdR TIV5.jpg|mini|170 px|Izida, sarkofag faraona Tutmozisa IV.]]

== Saga o Izidi i Ozirisu ==
[[Datoteka:Our Mother of Perpetual Help.jpg|mini|lijevo|209 px|Marija sa Isusom, po uzoru na Izidu i Horusa]]
[[Geb]], bog Zemlje i [[Nut]], božica neba, imali su četvoro djece: [[Oziris]]a, Izidu, [[Set]]a i [[Neftis]]. Oziris je lijep i tamnokos, Izida mudra čarobnica, Neftis prelijepa, a Set ima crvenu kosu i glavu [[vuk]]a. Geb je dao Setu [[pustinje]], a Ozirisu plodnu dolinu uz Nil, što je manji dio [[Egipat|Egipta]]. Oziris se oženio Izidom, a Set Neftis. Set i Neftis nisu imali dijete, pa je Neftis, nezadovoljena, otišla Ozirisu i spavala sa njim, te mu rodila božanstvo sa glavom [[šakal]]a, [[Anubis]]a, ali ga zbog izgleda odbacuje. Anubisa prihvata Izida, njegova teta. Oziris je bio omiljen, pa je Set postao ljubomoran. Ubio je Ozirisa: pretvorio se u [[vodenkonj]]a ili [[krokodil]]a, ili kako prenosi Plutarh, Oziris je žrtva zavjere. Prema toj verziji, Oziris je utopljen. Set je rasjekao Ozirisovo tijelo bacivši njegov spolni organ u Nil. Tamo ga je pojela [[riba]]. Set je potom zavladao, a Izida i Neftis su potražile sve dijelove tijela i oživjele svog brata. Anubis je napravio njegovu [[mumija|mumiju]] i Oziris je postao vladar smrti, koji nudi vječni život dobrim [[duša]]ma, pomoću suđenja u podzemlju, [[Duat]]u. Izida i Oziris su dobili sina, boga sa glavom [[sokol]]a, [[Horus]]a, koji je pobijedio Seta i zavladao Egiptom. Izida je zaštitnica svog unuka, Horusovog sina [[Horusovi sinovi|Imseta]], te je također [[Min]]ova majka, a štiti pokojnike, dok joj pomažu [[Neit]], [[Selkis]] i Neftis.

== Izida i Ra ==
Izida i Horus su htjeli saznati [[Ra]]ovo tajno [[ime]], koje bog Sunca nikada ne otkriva. Izida je slijedila Raa i čekala dok nije zaspao. Tada je uzela malo njegove sline i pomiješala ju sa zemljom, te napravila [[zmije|zmiju]]. Zmija je ugrizla Raa, koji je osjetio strašnu bol. Svi su bogovi došli u pomoć, ali niko nije znao za lijek. Izida mu je rekla da će ga izliječiti ako joj kaže tajno ime. Udaljio je ostale bogove i nabrajao imena - &quot;Stvorioc neba i Zemlje&quot;, &quot;Vladar [[planina]]&quot;, ali je Izida znala da joj laže. Pritisnut bolovima, Ra otkrije Izidi i Horusu tajno ime, koje oni nisu nikom rekli. Zato je Ra izgubio moć na Zemlji, a Izida je postala &quot;gospodarica bogova koja poznaje Raa prema njegovom vlastitom imenu&quot;.

== Izida izvan Egipta ==

Kad je [[Aleksandar Veliki]] osvojio Egipat, Izida se počela štovati svugdje u [[Stara Grčka|grčko-rimskom svijetu]]. [[Tacit]] piše da je nakon ubistva [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]], Izidin kult u Rimu ugašen. [[Kaligula]] je dopustio štovanje Izide. Tada je bio i Izidin festival. Za rimske svećenike Izida je bila aspekt [[Kibela|Kibele]]. [[Herodot]] navodi da joj je [[rimska mitologija|rimski pandan]] [[Cerera]], božica žita. U kasnijim godinama, Izida je imala hramove u cijeloj [[Evropa|Evropi]], [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]].
[[Datoteka:Louvre 042007 57.jpg|mini|210 px|Izida-Hathor i faraon, reljef iz Sakare, Louvre]]

== Izida i kršćanstvo ==

Izida i Horus se mogu usporediti sa [[Djevica Marija|Blaženom Djevicom Marijom]] i [[Isus|Djetetom Isusom]], odnosno, njihovi kipovi su slični. Will Durant tvrdi: &quot;Rani [[hrišćanstvo|hrišćani]] ponekad su se klanjali kipovima Izide i Horusa, videći ih kao oblik drevne i plemenite majke po kojoj žena stvara sve, slična je [[Bog Otac|Majci Božijoj]].&quot; Dakle, Izidn je kult oblikovao štovanje Marije, što pokazuju i mnogi Marijini crni kipovi. Izida se štuje i danas.
[[Datoteka:Philae Temple Egypt Goddess Isis As Angel Mural Artwork 2004-10-11.jpg|mini|lijevo|180 px|Oziris i Izida-Hathor, reljef iz Izidinog hrama u Philaeu]]

== Hramovi ==

Većina su egipatskih bogova bili strogo lokalni, te su se Egipćani klanjali u svom gradu samo jednom božanstvu. Izida je nezavisna i popularna od svojih početaka. U Novom kraljevstvu je Izida izjednačena sa Hathor, pa nastaje Izida-Hathor, koja se štuje i u [[Dendera|Denderi]], u Hathorinom hramu. Posljednji poganski hram u Egiptu bio je Izidin, u Philaeu. Postoje i mnogi grčki i rimski Izidini kipovi iz njenih hramova. Hram u Philaeu je jedan od najoučuvanijih, a potječe iz doba kad su hrišćani uništavli slike i kipove egipatskih bogova i božica. Mnogo rimskih pisaca svjedoči o obredima i otajstvu vjere koji su slavljeni u Izidinu čast. Izidu su štovali i svećenici i svećenice. [[Izidin čvor]] je magični [[simbol]], a svećenici su pleli kosu u čvorove.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Isis|Izida}}
{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>fhxj6n91eids7xj1vd37zcfhvwoa82f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Neftida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79449</id>
    <revision>
      <id>3898399</id>
      <parentid>3040561</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3596" sha1="qdmc29nhxusx8fgcgjjh7h20oikxo5p" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Nepthys.svg|centar|150 px|Neftida sa hijeroglifom za &quot;damu&quot;]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Neftida
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Nephthys, Neftis
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| [[Geb]] i [[Nut]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Set]] (brat)
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Anubis]] (sa [[Oziris]]om)
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[božica]] [[grob]]nica i [[noć]]i
|}
'''Neftida''' ili '''Neftis''' je [[egipatska mitologija|egipatska božica]] [[grob]]nica i [[noć]]i.

== Opis ==
Neftida na glavi nosi [[hijeroglifi|hijeroglif]] za damu, odjevena je obično u crvenu haljinu. U ruci drži štap te ima tamnu [[kosa|kosu]]. Vrlo se često prikazuje uz svoju sestru [[Izida|Izidu]], kao [[božica]] smrti. Njih dvije čine [[simbol]]e života i smrti. Neftida se spominje u [[mit]]u [[Eneada|Eneadi]].

== Neftis u Eneadi ==
[[Geb]], [[bog]] [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] i [[Nut]], božica [[nebo|neba]], imaju četvero djece: [[Oziris]]a, Izidu, [[Set]]a i Neftidu. Oziris je lijep i tamnokos, Izida mudra čarobnica, Neftida prelijepa, a Set ima crvenu kosu i glavu [[vuk]]a. Geb je dao Setu [[pustinje]], a Ozirisu plodnu dolinu uz [[Nil]], što je manji dio [[Egipat|Egipta]]. Oziris se oženio Izidom, a Set Neftidu. Set i Neftida nisu imali djece, pa je Neftis, nezadovoljena, otišla Ozirisu i spavala sa njim, te mu rodila boga sa glavom [[šakal]]a, [[Anubis]]a, ali ga zbog izgleda odbacuje. Anubisa prihvata Izida, njegova teta. Oziris je bio omiljen, pa je Set postao ljubomoran. Ubio je Ozirisa: pretvorio se u [[nilski konj|nilskog konja]] ili [[krokodil]]a, ili kako prenosi [[Plutarh]], Oziris je žrtva zavjere. Prema toj verziji, Oziris je utopljen. Set je rasjekao Ozirisovo tijelo bacivši njegov [[penis|spolni organ]] u Nil. Tamo ga je pojela [[riba]]. Set je potom zavladao, a Izida i Neftida su potražile sve dijelove tijela i oživjele svog brata. Anubis je napravio njegovu [[mumija|mumiju]] i Oziris je postao vladar smrti, koji nudi vječni život dobrim [[duša]]ma, pomoću suđenja u podzemlju, [[Duat]]u. Izida i Oziris su dobili sina, boga sa glavom [[sokol]]a, [[Horus]]a, koji je pobijedio Seta i zavladao Egiptom.

== Neftidin kult ==
[[Datoteka:Totenbuch.jpg|mini|lijevo|150 px|Izida i Neftida ''[[Knjiga mrtvih]]'']]
Neftida u starom Egiptu nije bila zaboravljena te je imala [[hram]]. Bila je vrlo poznata i štovana, jer je njena dužnost štiti grobnice mrtvih. Faraoni [[Ramzes]]i su osobito slavili Seta u [[19. dinastija|19. dinastiji]], a time i njegovu ženu Neftidu. Njen se hram naziva &quot;Kuća Neftide i Ramzesa&quot;. Polja oko hrama pripadaju hramu i dvojici proroka. Neftidin hram je svakako povezan sa hramom zvanim &quot;Setova kuća&quot;. Kod hrama Neftide svećenici u svetištu su imali odobrenje [[Ramzes II|Ramzesa II]]. Temelje hrama su [[arheologija|arheolozi]] otkrili [[1980]]. Sumnja se da kulta nije bilo u velikom gradu [[Herakleopolis]]u. Ali dokaz za kult je statua Neftide, pronađena u blizini hrama. Ali u tom gradu je postojao Neftidin prorok što znači da je kult Neftide bio veoma razvijen.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20170628162023/http://www.thekeep.org/~kunoichi/kunoichi/themestream/nephthys.html Neftida]
{{Commons|Category:Nephthys|Božica Neftida}}
{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>qdmc29nhxusx8fgcgjjh7h20oikxo5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79640</id>
    <revision>
      <id>3898368</id>
      <parentid>3875214</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2089" sha1="27ejyv858lhkl6tk7k9oma2b7lf2pre" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sebastiano Ricci - Neptune and Amphitrite - WGA19413.jpg|mini|250px|Sebastiano Ricci - Neptune i Amfitrita - WGA19413]]
'''Salacia''' ili '''Salacija''' je [[božica]] iz [[rimska mitologija|rimske mitologije]].&lt;ref&gt;Smith, W., Anthon, C. ''A new classical dictionary of Greek and Roman biography, mythology and geography''. 1862.&lt;/ref&gt; Njen pandan u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] je [[Amfitrita]].&lt;ref&gt;Frazer, J. G. ''Adonis Attis Osiris: Studies in the History of Oriental Religion''. 2003.&lt;/ref&gt; Ime joj znači &quot;[[so|slana]]&quot;.

== Opis i mitovi ==
Salacija je [[more|morska]] [[nimfa]], preuzeta iz grčke mitologije, po uzoru na Amfitritu. 

Rimski pjesnik [[Vergilije]] je smatrao da je Amfitrita kćerka [[tetija (mitologija)|Tetije]], ali nije spomenuo oca. [[Apulej]] ju je nazvao Nerejevom kćeri (u Grčkoj je Nerej Amfitritin otac). 

Salacija je žena [[bog]]a mora [[Neptun (mitologija)|Neptun]]a,&lt;ref&gt;A. S. Asher. ''Manual of Mythology: for the use of schools, art students, and general readers founded on the works of Petiscus, Preller, and Welcker, Murray''.&lt;/ref&gt; kojem je rodila [[Triton (rimska mitologija)|Triton]]a, boga - [[vodenjak]]a, sa tijelom [[čovjek]]a i [[riba|ribljim]] repom. Kada se Salacija trebala udati, pobjegla je do [[atlas (mitologija)|Atlasa]], koji je držao [[nebo]], ali je Neptun poslao morska bića po nju. Tako je poslao i delfina zvanog Delfin, koji je pronašao i odveo Neptunu. Iz zahvalnosti ga je Neptun stavio na nebo kao [[sazviježđe]]. 

U rimskoj [[mit]]ologiji Salacija ima malu ulogu, nije štovana, ali se ponekad pojavljuje na [[fontana]]ma. Njen muž Neptun je vrlo često prikazan u [[umjetnost]]i. 

Salacija se prikazuje kao lijepa mlada žena, slično Amfitriti, dok se vozi u Neptunovoj kočiji, a posvećen joj je [[delfin]], koji je doveo do njenog muža. Najpoznatiji prikaz Salacije je onaj kod [[mozaik]]a u [[Pompeji]]ma, gdje Salacija ima smeđu [[kosa|kosu]].

== Reference ==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Salacia (mythology)|Božica Salacija}}
[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>27ejyv858lhkl6tk7k9oma2b7lf2pre</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rimske boginje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>79641</id>
    <revision>
      <id>3898351</id>
      <parentid>2044213</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:28:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Cat-a-lot: &quot;...božice&quot; u &quot;...boginje&quot;.</comment>
      <origin>3898351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="n9mmpmravertdnc53dvedse9wk3wvhj" xml:space="preserve">{{Commonscat|Roman deities}}
[[Kategorija:Rimska mitologija|Boginje]]</text>
      <sha1>n9mmpmravertdnc53dvedse9wk3wvhj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898371</id>
      <parentid>3898351</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:44:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Rimske božice]] na [[Kategorija:Rimske boginje]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>3898351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="n9mmpmravertdnc53dvedse9wk3wvhj" xml:space="preserve">{{Commonscat|Roman deities}}
[[Kategorija:Rimska mitologija|Boginje]]</text>
      <sha1>n9mmpmravertdnc53dvedse9wk3wvhj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Junona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79656</id>
    <revision>
      <id>3898357</id>
      <parentid>2976898</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3836" sha1="fyn00dq1gh8yiog44b8fbfx6zaxdt8b" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Veronese, Paolo - Juno Showering Gifts on Venetia (detail) - 1554-56.jpg|210 px|Paolo Veronese: Junona raspršuje darove na Veneciju]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Junona'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Juno
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] [[brak]]a
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Saturn (mitologija)|Saturn]] i [[Ops]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Mars (mitologija)|Mars]], [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]], [[Juventas]] i [[Diskordija]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Hera]]
|}
'''Junona''' je zaštitnica i posebna savjetnica [[Rimska imperija|Rimskog carstva]]. [[Grčka|Grčki]] ekvivalent joj je [[Hera]], a [[etrušćanska mitologija|etrušćanski]] [[Uni]]. Kao zaštitnička [[božica]] [[Rim]]a i Rimskog carstva bila je prozvana Regina (&quot;kraljica&quot;). Junona je i božica [[brak]]a. Često se pojavljuje sa štitom i oklopom, poput grčke božice [[Atena (mitologija)|Atene]]. Po Junoni je nazvan jedan [[asteroid]].
[[Datoteka:Carracci Jupiter et Junon.jpg|mini|180 px|lijevo|[[Agostino Carracci]]: [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]] i Junona, ''[[hieros gamos]]'']]

== Opis i mitovi ==
Junona je kćer [[bog]]a novca [[Saturn (mitologija)|Saturna]] i njegove žene [[Ops]]. Braća su joj [[Neptun (mitologija)|Neptun]], [[Pluton (mitologija)|Pluton]] i [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], a sestre [[Cerera]] i [[Vesta (mitologija)|Vesta]]. Saturn je progutao svako svoje dijete, a poslije ih je oslobodio Jupiter. Junona je tad odvedena na [[ostrvo]] [[Samos]], gdje je posebno odgajana do puberteta. Tada je po nju došao Jupiter i oženio je. Jupiter je postao kralj bogova i bog [[nebo|neba]], Neptun bog [[more|mora]], a Pluton bog [[Had (podzemni svijet)|podzemlja]]. Junona je Jupiteru rodila [[Mars (bog)|Marsa]], [[Vulkan (mitologija)|Vulkana]], [[Juventas]] i [[Diskordija|Diskordiju]]. Kad je rođen Vulkan, bio je ružan, pa ga je Junona bacila u more. [[Seks]]ualno sjedinjenje između Jupitera i Junone (i [[Zeus]]a i Here) je nazvano ''hieros gamos'', &quot;sveti brak&quot;, a tada se slavilo vjenčanje bogova i ljudi. Kad su [[Gali]] opsjedali Rim, Junonine [[guska|guske]] su glasanjem upozorile Rimljane.

=== Epiteti ===
Junona ima mnoge značajne [[epitet|naslove]], zbog svoje uloge.
* ''Interduca'' (&quot;koja vodi mladenku u brak&quot;) – božica zaštitnica braka.
* ''Domiduca'' (&quot;ona koja daje mladenki novi dom&quot;) – božica slavlenja vjenčanja.
* ''Cinxia'' (&quot;ona koja gubi mladenkin pojas&quot;) – božica gubitka nevinost.
* ''Juno Regina'' (&quot;Junona kraljica&quot;) – Junona kao žena Jupitera, time kraljica bogova.
* ''Juno Moneta'' (&quot;Junona koja opominje&quot;) – zaštitnica novca.
* ''Lucina'' (&quot;ona koja donosi djecu svjetlu dana&quot;) – zaštitnica rađanja djece.
* ''Pomona'' (&quot;božica [[voće|voća]]&quot;) – zaštitnica voćnih plodova.
* ''Saturnia'' ([[Vergilije]]) – jer je Saturnova kćerke.

== Kult ==
Svake godine, žene su održavale [[festival]] u čast Junoni nazivan ''Matronalia''. Drugi festival u njenu čast, ''Nonae Caprotinae'' je održan u sedmom mjesecu. Juni je smatran mjesecom posvećenim Junoni, a budući da je ona božica braka, tada je najbolje sklopiti brak. Junona je i božica ženstvenosti, zaštitnica žena. Hera, iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]], je osvetoljubiva božica. Kao božica-zaštitnica žena, Junona upravlja [[menstruacija|menstrualnim]] ciklusom. Junona je imala [[hram]]ove u mnogim gradovima.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Juno|Božica Junona}}
{{Rimska mitologija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>fyn00dq1gh8yiog44b8fbfx6zaxdt8b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tetida (rimska mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79738</id>
    <revision>
      <id>3898367</id>
      <parentid>3823586</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4080" sha1="duqx0la6jmgkj3zzo8wwxmrcq4ce79i" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Júpiter y Tetis, por Dominique Ingres.jpg|200px|Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida, Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njenog sina]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Tetida'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] mora
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Nerej]] i [[Dorida]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Pelej]]
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Ahilej]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Tetida (grčka mitologija)|Tetida]]
|}
'''Tetida''' je u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[more|morska]] [[božica]].&lt;ref&gt;[[Vergilije]]. ''Georgics''.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Higin. Astronomica&quot;&gt;[[Higin]]. ''Astronomica''.&lt;/ref&gt; Božica poistovjećena sa njom, iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]], također se naziva [[Tetida (grčka mitologija)|Tetida]].&lt;ref&gt;[http://www.theoi.com/Pontios/NereisThetis.html Tetida u grčkoj i rimskoj mitologiji (''Theoi'')]&lt;/ref&gt;

== Spašavanje [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]]a ==
Tetida, koja prema mitu živi u moru sa morskim [[nimfa]]ma&lt;ref&gt;Statius. ''Silvae''.&lt;/ref&gt; i [[životinja]]ma,&lt;ref&gt;Ovidije. ''Heroides''.&lt;/ref&gt; kćerka je [[Nerej]]a i [[Dorida|Doride]].&lt;ref&gt;Likofron, ''Alexandra''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Propertius, ''Elegies'' (1. vijek prije nove ere).&lt;/ref&gt; Kada su [[Jupiter (mitologija)|Jupter]] i [[Junona]] bacili svog sina [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]]a u more, pronašla ga je Tetida. Tetida i morska nimfa [[Eurinoma]] su se brinule za Vulkana. Vulkan je kao dječak otkrio [[vatra|vatru]] i postao bog vatre. Otvorio je svoju kovačnicu u pećini i iskovao ukrase od [[zlato|zlata]], [[srebro|srebra]] i [[dragulj]]a, te oružje i oruđe od [[željezo|željeza]]. Tetida ga je odgojila kao sina, pa joj je on iskovao lijepu ogrlicu od srebra i [[safir]]a.

Junona je priredila zabavu na [[planina|planini]] [[Olimp]]u, a i Tetida je pozvana. Vulkan joj je darovao ogrlicu te ju je ona pokazala svima na Olimpu. Sve su božice bile ljubomorne, pogotovo Junona, koja je tražila da se Vulkan vrati kako bi njoj napravio nešto tako lijepo. Hromi Vulkan se dosjetio zamci za svoju majku - iskovao je [[magija|čarobno]] zlatno prijestolje i poslao ga svojoj majci. Junona je na njega sjela, ali se više nije mogla dići sa njega. Vulkan ju je oslobodio, kad mu je [[Venera (mitologija)|Venera]] dana za ženu.
== Drugi [[mit]]ovi ==
Sljedeće mitove o Tetidi donosi [[Higin]], koji ih je preuzeo iz grčkog pjesništva: Proročanstvo o Tetidi, koje su izrekle [[Parke]], je govorilo da će ona roditi sina većeg od oca. Okovani [[Prometej (mitologija)|Prometej]] je to rekao Jupiteru, a ovaj ga je, za nagradu, oslobodio. Prometej je rekao Jupiteru da će mu se, ako oženi Tetidu, roditi sin koji će svrgnuti njega, kao što je on već svrgnuo svog oca [[Saturn (mitologija)|Saturna]].&lt;ref name=&quot;Higin. Astronomica&quot;/&gt; I tako se Tetida udala za kralja [[Pelej]]a, koji je bio [[smrt]]nik.&lt;ref&gt;[[Ovidije]]. ''[[Metamorfoze]]''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Valerije Flaccus, ''Argonautica''.&lt;/ref&gt; Na vjenčanje su bili pozvani svi bogovi i božice, ali Jupiter nije pozvao svoju vlastitu kćerku, [[Diskordija|Diskordiju]], koja se ipak došuljala na vjenčanje i bacila zlatnu jabuku razdora među veliku Junonu, lijepu [[Venera (mitologija)|Veneru]] i mudru [[Minerva (mitologija)|Minervu]], koje su se potom natjecale oko ljepote.

== [[Grčka mitologija]] ==
U [[grčka|grčkoj]] [[mitologija|mitologiji]], Tetida ima sina [[Ahilej]]a, a spasila je [[Hefest]]a, Vulkanovog pandana, od njegove majke [[Hera|Here]] ([[rim]]ske Junone). [[Jean Auguste Dominique Ingres]] je naslikao sliku [[:File:IngresJupiterAndThetis.jpg|Jupiter i Tetida]], gdje Tetida moli Jupitera da uzveliča njenog sina. Tako su povezani grčki i rimski [[mit]]ovi o Tetidi.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Rimska mitologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>duqx0la6jmgkj3zzo8wwxmrcq4ce79i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ops</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79806</id>
    <revision>
      <id>3898361</id>
      <parentid>3822880</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2586" sha1="aojrarr9ispc4r8p1ehnt0s150spu67" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Rubens Abundance.jpg|237 px|Peter Paul Rubens: Ops, sa dvoje djece]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Ops'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Opis, Opa
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] plodnosti 
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Terra]] i [[Cel]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Saturn (mitologija)|Saturn]] (brat)
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Vesta (mitologija)|Vesta]], [[Cerera]], [[Junona]], [[Pluton (mitologija)|Pluton]], [[Neptun (mitologija)|Neptun]] i [[jupiter (mitologija)|Jupiter]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Reja (mitologija)|Reja]]
|}
'''Ops''' ili '''Opis''' je [[božica]] plodnosti u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. [[Grčka mitologija|Grčki]] pandan joj je [[Reja (mitologija)|Reja]], a [[frigija|frigijski]] i [[Anadolija|anadolijski]] [[Kibela]]. Simbol joj je ''lunar'' - [[Mjesec (satelit)|Mjesec]].

== Ops, Saturn i njihova djeca ==
Ops je dijete [[Terra|Terre]] i [[Cel]]a. Njen brat je [[Saturn (mitologija)|Saturn]], koji joj je i muž. Saturn je kastrirao svog oca Cela, bacivši njegove genitalije u [[more]], iz kojih je nastala lijepa [[Venera (mitologija)|Venera]]. Saturn je oženio Ops, te su postali vladari [[zlato|zlatnog]] doba. Ops je rodila [[Vesta (mitologija)|Vestu]], [[Cerera|Cereru]], [[Junona|Junonu]], [[Pluton (mitologija)|Plutona]] i [[Neptun (mitologija)|Neptuna]], a Saturn ih je sve progutao, jer se bojao da će ga djeca svrgnuti. Kad je rodila Jupitera, Ops ga je sakrila, te je preživio i svrgnuo svog oca. Jupiter je postao vladar bogova, a svoju majku je poštedio. Saturnov [[grčka|grčki]] pandan je [[Kron]].

== Kult ==
Ops je u [[Rim]]u bila [[Majka Božica]]. Ops je označavala obilje, blagostanje, a njen [[kult]] uveden je za vrijeme kralja Titusa Tatiusa. Opsin se festival slavio 10. augusta. Festival je zvan ''Opalia''. Ops je vjerovatno oblik velike božice, Terre, [[Majka Zemlja|Majke Zemlje]], kao što je Reja oblik [[Geja|Geje]]. 
U [[latinski|latinskom]] se riječ ops koristi za &quot;rad&quot;, posebno u smislu &quot;koji rade na zemlji, oru, siju&quot;. Ove su aktivnosti bile svete, te se slavljenje žetve povezuje sa [[religija|religijskim]] svečanostima.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Ops|Božica Ops}}
{{Rimska mitologija}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>aojrarr9ispc4r8p1ehnt0s150spu67</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakantice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79999</id>
    <revision>
      <id>3898353</id>
      <parentid>3630168</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1722" sha1="62zx319jqkf62ae26ydblewg9k9pxtf" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - Bacchante (1894).jpg|210 px|William-Adolphe Bouguereau: Bakantica,&lt;small&gt; okrunjena bršljanom, držeći pehar vina&lt;/small&gt;]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Bakantice'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[Bakus (mitologija)|Bakus]]ove [[nimfa|nimfe]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[menada|Menade]]
|}
[[Rim]]ske sljedbenice [[kult]]a [[vino|vina]] su '''Bakantice''', a u [[Grčka|Grčkoj]] su to [[Menada|Menade]]. Razlikujemo [[mitologija|mitološke]] i [[historija|historijske]] Bakantice.
== Nimfe ==
Bakantice su [[nimfa|nimfe]] koje lutaju [[šuma]]ma i [[planina|brdima]], štujući [[bog]]a vina [[Bakus (mitologija)|Bakus]]a po kojem su dobile ime. On nosi [[lisica|lisičje]] [[krzno]] (''bossoris''), pa su zvane i '''Basaride'''. U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], Menade se također ponekad nazivaju Bakantice. Bakantice su lude i divlje nimfe koje uništavaju sve pred sobom.
== Bakusove štovateljice ==
U Grčkoj su Menade obavljale tajne [[ritual]]e koji su poslije prenijeti u [[Rimsko Carstvo|Rim]], a uključuju i [[orgije]]. [[Senat]] je bio protiv ritualnog [[seks]]a te je pogubljeno mnogo sljedbenica boga Bakusa. Poslije je seks izbačen iz kulta. Žene Bakantice su učestvovale u ritualima zvanim [[Bakanalije]].
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}
{{Commons|Category:Bacchanals|Božice Bakantice}}
[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>62zx319jqkf62ae26ydblewg9k9pxtf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerera (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80077</id>
    <revision>
      <id>3898352</id>
      <parentid>3483398</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3879" sha1="da6k1stcr7mvwzs75rm5bw7zc8foqg4" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:03574 - Porta Venezia, Milano - Divinità romana - Foto Giovanni Dall'Orto 23-Jun-2007.jpg|195 px|Democrito Gandolfi: Cerera,&lt;small&gt; sa žitom, statua&lt;/small&gt;]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Cerera'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Ceres
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] [[žitarice|žita]]
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Ops]] i [[saturn (mitologija)|Saturn]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]] (brat)
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Prozerpina]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Demetra]]
|}
U [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], '''Cerera''' je [[božica]] rastućih [[biljke|biljaka]] (naročito [[žitarice|žitarica]]), plodnosti i majčinske ljubavi. Cereri se klanjalo u [[rim]]skoj [[religija|religiji]], a i danas joj se klanjaju u [[neopaganizam|neopaganizmu]]. Cerera je obično istovjetna sa [[grčka|grčkom]] božicom [[Demetra|Demetrom]], te sa [[Izida|Izidom]] u [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]].

== Etimologija ==
Cererino ime znači &quot;rast&quot;. Također, može značiti &quot;napraviti&quot; ili &quot;povećati&quot;. Demetrino ime znači [[Majka Zemlja]], a možda je Demetra istovjetna i [[Dijana (mitologija)|Dijani]], [[Rimsko Carstvo|rimskoj]] božici [[lov]]a i [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a, Cererinoj nećakinji, iako se ne mogu [[etimologija|etimološki]] povezati.
[[Datoteka:N04Ceres-u-Bacchus.jpg|mini|lijevo|150 px|Cerera i Bakus, njen nećak, statue]]

== Opis i mitovi ==
[[Datoteka:Ceres symbol.svg|mini|lijevo|178 px|Cererin znak]]
Cerera je kćerka [[Saturn (mitologija)|Saturna]] i [[Ops]]. Braća su joj [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[Pluton (mitologija)|Pluton]] i [[Neptun (mitologija)|Neptun]], a sestre [[Junona]] i Vesta. Ona je i Jupiterova žena.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Srejović|first=Dragoslav|title=Rečnik grčke i rimske mitologije|last2=Cermanović-Kuzmanović|first2=Aleksandrina|publisher=Srpska književna zadruga|year=1987|edition=2.|location=Beograd|pages=494-495}}&lt;/ref&gt; S njim ima kćer [[Prozerpina|Prozerpinu]]. Cerera se prikazuje sa žezlom, košarom [[cvijet|cvijeća]] i [[voće|voća]], [[rog]]om obilja. Jupiter je, nakon što je pobijedio Saturna, dao Cereri vlast nad [[Zemlja (planeta)|Zemljom]]. Cerera je pomlađeni oblik [[Terra|Terre]], svoje bake. Cerera je zaštitnica [[ostrvo|ostrva]] [[Sicilija|Sicilije]], gdje je [[vulkan]] [[Etna]], u kojem živi Cererin nećak [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]]. Cerera je molila Jupitera da Sicilija bude dio [[raj]]a, a Jupiter je ostrvu dao [[trougao|trouglasti]] oblik, po jednom [[sazviježđe|sazviježđu]]. Cereri služe mnogi manji [[bog]]ovi, koji joj pomažu oko posla sa [[žito]]m.

== Kult ==
[[Datoteka:Demeter.png|mini|desno|190 px|Cerera na prijestolju, prema reljefu iz Pompeja]]
U Grčkoj, Demetra je štovana u [[Eleuzina|Eleuzini]], a u vrijeme velikih gladi u Rimu, njen [[kult]] uveden je u Rim, te tako nastaje Cerera u rimskoj [[mitologija|mitologiji]]. Cerera je slavljena u tajnim [[ritual]]ima, a njen festival je ''Ambarvalia''. Cerera je imala [[hram]] u Rimu. U augustu su se održavale igre posvećene njoj. [[Plebejci]] su štovali Cereru zbog trgovine žitom. Cerera se također slavila i u oktobru.

== Kultura ==
[[Patuljasta planeta]] [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]] je otkrivena [[1801]]., a nazvana je po božici. [[Hemijski element]] [[cerij]] je također nazvan po božici. Otkriven je [[1803]]. Također, postoji i pjesma posvećena Cereri. Danas se još uvijek Cerera štuje, pa njeno ime nije zaboravljeno.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Ceres|Božica Cerera}}
{{Rimska mitologija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>da6k1stcr7mvwzs75rm5bw7zc8foqg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vesta (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80175</id>
    <revision>
      <id>3898370</id>
      <parentid>3897942</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11184" sha1="ca3lsshfh1v2orysectrephcwa058vr" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | 
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Vesta'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Vestija
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] [[vatra|vatre]], zaštitnica [[Rim]]a
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Ops]] i [[Saturn (mitologija)|Saturn]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Hestija]]
|}

'''Vesta''' ili '''Vestia''' je [[božica]] djevica, božica [[vatra|vatre]], zaštitnica ognjišta, doma i porodice u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Vesta-Roman-goddess|title=Vesta {{!}} Roman Goddess of Hearth &amp; Home {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=10. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Iako se često spominje da je ona [[rim]]ski pandan [[Hestija|Hestije]] iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]], ona je imala velike, ali tajanstvene uloge u [[Rimsko Carstvo|rimskoj]] [[religija|religiji]] dugo prije nego se Hestija pojavila u [[grčka|grčkoj]] kulturi. Vesta je puno važnija za Rimljane, nego Hestija za [[Grci|Grke]]. Vesta je vrlo rijetko prikazivana, kao i Hestija.

[[Datoteka:Temple of Vesta (4292736669).jpg|mini|desno|[[Hram Veste]] u Rimu, Italija]]
== Opis ==
Vesta je kćer [[Saturn (mitologija)|Saturna]] i [[Ops]], koji su vladali svijetom tokom [[zlato|zlatnog]] doba. Braća su joj [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[Neptun (mitologija)|Neptun]] i [[Pluton (mitologija)|Pluton]], a sestre [[Cerera]] i [[Junona]]. Jupiter je kastrirao svog oca i proglasio se kraljem. Vesti je dao vlast nad Rimom, Cereri nad [[zemlja|Zemljom]], Neptunu nad [[more]]m i Plutonu nad [[Had (podzemni svijet)|podzemljem]], a sebi je preuzeo [[nebo]] i [[zrak]]. Vesta je imuna na [[Venera (mitologija)|Venerine]] moći, ne može se zaljubiti, te nema muža ni djecu. Vesta je i božica [[srce|srca]] te središta. Ona predstavlja srce Rimskog Carstva. Vestina se prisutnost vidi po svetoj vatri. Budući da se vatra pali u [[hram]]ovima i na ognjištima, ona je vrlo važna božica, štovana svuda.

== Kult ==

Vestine su svećenice [[vestalke]], a najpoznatija je [[Mars (mitologija)|Marsova]] ljubavnica [[Reja Silvija]]. Svećenice su čuvale svetu vatru u hramovima. To su činile do [[391]]. kad je uvedeno [[kršćanstvo]], a štovanja svih [[poganizam|poganskih]] božanstava su zabranjena. Vestalke su morale biti djevice, iako se u [[mitologija|mitologiji]] spominje da je Reja Silvija začela sa Marsom [[Romul]]a i [[Rem]]a. Vestalke su bile poput [[samostan|redovnica]], a živjele su u kući kraj [[Forum]]a. Ako bi optuženika vodili na pogubljenje, a on bi vidio vestalku, oslobodili ga, što svjedoči o važnosti Veste. Vestalke su bile samostalne i slobodne, te su smjele izlaziti izvan grada. Vestin je festival ''Vestalia''. Vesta je i zaštitnica kuće, štovana bacanjem hrane u vatru.

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

=== Moderna literatura ===
{{refbegin|30em}}
*{{cite book|last1=Beard|first1=Mary|title=Religions of Rome: Volume 1, A History|url=https://archive.org/details/religionsofrome0001bear_a7h0|last2=North|first2=John|last3=Price|first3=Simon|publisher=Cambridge University Press|year=1998a|isbn=0-521-30401-6}}
*{{cite book|last1=Beard|first1=Mary|title=Religions of Rome: Volume 2, A Sourcebook|url=https://archive.org/details/religionsofrome0002bear|last2=North|first2=John|last3=Price|first3=Simon|publisher=Cambridge University Press|year=1998b|isbn=0-521-45015-2}}
*{{cite book|last=Beekes|first=Robert|title=Etymological Dictionary of Greek|publisher=Brill|year=2010|isbn=978-900417418-4|location=Leiden-Boston}}
*{{cite book|last=Benveniste|first=Émile|title=Le vocabulaire des institutions indo-européenes|publisher=Éditions de Minuit|year=1969|location=Paris|language=fr|author-link=Émil Benveniste}}
*{{cite book|last1=Bowerstock|first1=Glenn Warren|url=https://archive.org/details/lateantiquitygui00bowe|title=Late Antiquity: A Guide to the Postclassical World|last2=Brown|first2=Peter|last3=Grabar|first3=Oleg|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0-674-51173-6|via=[[Internet Archive]]}}
*{{cite book|last=Brulé|first=Pierre|title=La Fille d'Athènes: la religion des filles à l'époque classique: mythes, cultes et société|publisher=Belles lettres|year=1987|isbn=978-2-25160-363-6|location=Paris|language=fr}}
*{{cite journal|last=Cecere|first=M. G. Granino|year=2003|title=Vestali non di Roma|journal=Studi di Epigrafia Latina|language=it|volume=20}}
*{{cite book|url=https://archive.org/details/chirondictionary0000unse|title=The Chiron Dictionary of Greek &amp; Roman Mythology: Gods and Goddesses, Heroes, Places, and Events of Antiquity|publisher=Chiron Publications|year=1993|isbn=978-0-933029-82-8|ref={{harvid|''Chiron Dictionary''|1993}}|url-access=registration|via=[[Internet Archive]]}}
*{{cite book|last=Deroux|first=Carl|title=Studies in Latin Literature and Roman History|publisher=Latomus|year=2008|volume=315}}
*{{cite book|last=DiLuzio|first=Meghan J.|title=A Place at the Altar: Priestesses in Republican Rome|publisher=Princeton University Press|year=2016|isbn=978-0-691-16957-6}}
*{{cite book|last=Dixon-Kennedy|first=Mike|title=Encyclopedia of Greco-Roman Mythology|url=https://archive.org/details/encyclopediaofgr0000dixo|year=1998|isbn=978-1-57607-094-9}}
*{{cite book|last=Dubourdieu|first=Annie|title=Les Origines et le développement du culte des pénates à Rome|publisher=École française de Rome|year=1989|isbn=978-2-72830-162-1|language=fr}}
*{{cite book|last=Dumézil|first=Georges|title=La religion romaine archaïque, avec un appendice sur la religion des Étrusques|publisher=Payot|year=1974|location=Paris|at=part 2|language=fr|chapter=2}}
*{{cite book|last=Fraschetti|first=Augusto|title=Roman Women|publisher=University of Chicago Press|year=2001|isbn=978-022626093-8|translator=Linda Lappin}}
*{{cite book|last=Frazer|first=James George|title=Fastorum libri sex|publisher=Macmillan and Co.|year=1929|volume=IV|location=London}}
*{{cite journal|last=Frothinghom|first=A. L.|year=1914|title=Circular Templum and Mundus. Was the Templum Only Rectangular?|journal=American Journal of Archaeology|volume=18}}
*{{cite book|last1=Geffcken|first1=Katherine A.|title=Rome and Her Monuments: Essays on the City and Literature of Rome in Honor of Katherine A. Geffcken|url=https://archive.org/details/romehermonuments0000unse|last2=Dickison|first2=Sheila Kathryn|last3=Hallett|first3=Judith P.|publisher=Bolchazy-Carducci Publishers|year=2000|isbn=978-0-86516-457-4|location=Wauconda, Illinois}}
*{{cite book|last=Hemelrijk|first=Emily|title=Hidden Lives, Public Personae: Women and Civic Life in the Roman West|url=https://archive.org/details/hiddenlivespubli0000heme|publisher=Oxford University Press|year=2015|isbn=978-019025188-8|location=New York}}
*{{cite book|last=Herbert-Brown|first=Geraldine|title=Ovid and the Fasti: An Historical Study|url=https://archive.org/details/ovidfastihistori0000herb|publisher=Clarendon Press Oxford|year=1994|isbn=978-0-19-814935-4|location=Oxford}}
*{{cite book|last=Hersch|first=Karen K.|title=The Roman Wedding: Ritual and Meaning in Antiquity|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-19610-9}}
*{{cite book|last=Johnston|first=Sarah Iles|title=Religions of the Ancient World: A Guide|url=https://archive.org/details/religionsofancie0000unse_d0s1|publisher=The Belknap Press of Harvard University Press|year=2004|isbn=978-0-674-01517-3}}
*{{cite book|last1=Lefkowitz|first1=Mary R.|url=https://books.google.com/books?id=LV-FPLMeHgoC&amp;pg=PA306|title=Women's Life in Greece and Rome: A Source Book in Translation|last2=Fant|first2=Maureen B.|publisher=Johns Hopkins University Press|year=2005|isbn=978-0-8018-8310-1}}
*{{cite book|last=Littlewood|first=R. Joy|title=A Commentary on Ovid: Fasti book VI|url=https://archive.org/details/commentaryonovid0000litt|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0-19927-134-4|location=Oxford; New York}}
*{{cite book|last=Marouzeau|first=Jules|title=Revue des études latines|publisher=Société d'Édition Les Belles Lettres|year=2006|language=fr}}
*{{cite journal|last=Middleton|first=John Henry|year=1886|title=The Temple and Atrium of Vesta and the Regia|url=https://books.google.com/books?id=AT5GAQAAIAAJ&amp;pg=PA395|journal=Archaeologia|page=395}}{{PD-notice}}
*{{cite book|last=Middleton|first=John Henry|title=The Remains of Ancient Rome|year=1892|volume=1|page=295}}{{PD-notice}}
*{{cite book|last=Mommsen|first=Theodor|url=https://books.google.com/books?id=-EEZAAAAYAAJ|title=The History of Rome|year=1894|volume=I|author-link=Theodor Mommsen}} {{PD-notice}}
*{{cite book|last1=Morford|first1=Mark P. O.|title=Classical Mythology|last2=Lenardon|first2=Robert J.|publisher=Oxford University Press|year=1999|edition=Sixth}}
*{{cite book|last=Newlands|first=Carole Elizabeth|title=Playing with Time: Ovid and the Fasti|publisher=Cornell University Press|year=1995|isbn=978-0-8014-3080-0|volume=55}}
*{{cite journal|last=Noehden|first=G. H.|year=1817|title=On the Worship of Vesta, and the Holy Fire, in Ancient Rome: with an Account of the Vestal Virgins|url=https://books.google.com/books?id=1iVCbaFwr9AC&amp;pg=PP7|journal=The Classical Journal|volume=15}}
*{{cite book|last=Paschalis|first=Michael|title=Virgil's Aeneid: Semantic Relations and Proper Names|publisher=Clarendon Press Oxford|year=1977|isbn=978-0-19-814688-9}}
*{{cite book|last=Salzman|first=Michele Rene|title=On Roman Time: The Codex-Calendar of 354 and the Rhythms of Urban Life in Late Antiquity|url=https://archive.org/details/onromantimecodex0000salz|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0-520-06566-6}}
*{{cite book|last=Schroeder|first=Jeanne Lorraine|title=The Vestal and the Fasces: Hegel, Lacan, Property, and the Feminine|publisher=University of California Press|year=1998|isbn=978-0-520-21145-2|location=London}}
*{{cite book|last=Severy|first=Beth|title=Augustus and the Family at the Birth of the Roman Empire|url=https://archive.org/details/augustusfamilyat0000seve|publisher=Routledge|year=2003|isbn=978-0-203-21143-4}}
*{{cite book|last=Thédenat|first=Henry|title=Le Forum romain et les forums impériaux|publisher=Hachette et Cie|year=1908|location=Paris|language=fr}}
*{{cite book|last=Watkin|first=David|url=https://archive.org/details/romanforum00watk|title=The Roman Forum|publisher=Harvard University Press|year=2009|isbn=978-0-674-03341-2|via=[[Internet Archive]]}}
*{{cite book|last=Williams|first=Rome|title=The Original Dysfunctional Family: Basic Classical Mythology for the New Millennium|url=https://archive.org/details/originaldysfunct0000will|publisher=Bolchazy-Carducci|year=2008|isbn=978-0-86516-690-5|location=Mundelein, Illinoi}}
*{{citation|title=Remus: A Roman Myth|last=Wiseman|first=Timothy Peter|year=1995|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-41981-6}}
{{refend}}

{{Commons|Vesta|Božica Vesta}}
{{Rimska mitologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>ca3lsshfh1v2orysectrephcwa058vr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80213</id>
    <revision>
      <id>3898369</id>
      <parentid>3574046</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5404" sha1="kdgvum08dwx26hsk37m9qe49psnxuxa" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Birth of Venus detail.jpg|190 px|Sandro Botticelli: Rođenje Venere, detalj prikazuje samu lijepu Veneru]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Venera'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] [[ljubav]]i, ljepote, plodnosti i [[spol]]nosti
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Cel]] (rođena iz [[More|morske pjene]])
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]]
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Kupid]], [[timor (mitologija)|Timor]], [[Formido]], [[Konkordija]], [[Mutinus Mutunus]], [[Eneja]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Afrodita]]
|- valign=&quot;top&quot;
| egipatski pandan || [[Hathor|Hator]]
|}
'''Venera''' je jedna od glavnih [[rimska mitologija|rimskih božica]]. [[Božica]] je [[ljepota|ljepote]], [[ljubav]]i, plodnosti i [[spol]]nosti. Njen [[grčka mitologija|grčki pandan]] je [[Afrodita]], a [[egipatska mitologija|egipatski]] [[hathor|Hator]].

== Opis i mitovi ==
Venera je rođena iz [[more|mora]], a nastala je iz [[testis]]a [[bog]]a [[nebo|neba]] [[Cel]]a, kad ga je kastrirao njegov sin [[Saturn (mitologija)|Saturn]]. Venerin muž je ružni bog-[[kovač]], [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]], a ljubavnici su joj [[Mars (mitologija)|Mars]], Vulkanov pravi brat, [[Merkur (mitologija)|Merkur]] i [[Bakus (mitologija)|Bakus]], Vulkanova polubraća. Vulkan je svoju majku [[Junona|Junonu]] privezao za [[zlato|zlatno]] prijestolje, a oslobodio je kad mu je Venera data za ženu. Venera sa Marsom ima [[Kupid]]a, [[timor (mitologija)|Timora]], [[Formido|Formida]] i [[Konkordija|Konkordiju]]. Venerin sin je i [[Eneja]], praotac [[Rimsko Carstvo|Rimljana]]. Jedan od njenih [[epitet]]a, ''Venus Urania'', pokazuje kako je ona i nebeska božica, jer je [[Uran (mitologija)|Uran]] [[grčka|grčki]] Celov pandan. Venera je Bakusu rodila [[Mutinus Mutunus|Mutinusa Mutunusa]]. Kad god Venera spava sa Marsom, Vulkan se ljuti i nastaju [[erupcija|erupcije]] [[Etna|Etne]].

=== Epiteti ===
Venerini epiteti su:
[[Datoteka:Womanpower logo.jpg|mini|Venerin znak za [[feminizam]]]]
* ''Venus Acidalia'' 
* ''Venus Cloacina'' 
* ''Venus Erycina'' ili ''Venus Erucina'' (zaštitnica [[prostitucija|prostitutki]]) 
* ''Venus Felix''  (božica sreće u ljubavi) 
* ''Venus Genetrix'' (Majka Venera) 
* ''Venus Libertina'' 
* ''Venus Murcia'' 
* ''Venus Obsequens'' (dobrohotna Venera)
* ''Venus Urania'' (nebeska Venera) 
* ''Venus Victrix''  (pobjedonosna Venera)
* ''Venus Amica'' (prijateljica Venera) 
* ''Venus Aurea'' (zlatna Venera)

== Kult ==
Njen [[kult]] je počeo u Ardiji i Laviniumu. 25. aprila  215. p. n. e., Venerin [[hram]] je napravljen na Kapitolu. Veneri su se molile djevojke, zbog ljepote. Venera je i božica ozdravljenja od [[spolne bolesti|spolnih bolesti]]. 
[[Datoteka:Sandro Botticelli - La nascita di Venere - Google Art Project - edited.jpg|mini|190 px|[[Sandro Botticelli]]: Rođenje Venere, &lt;small&gt;Venera izlazi iz školjke, sa dugom plavom kosom, dok je slijeva gleda [[Eol]], a s desna [[flora (mitologija)|Flora]], [[Firenca]]&lt;/small&gt;]]
== Pandani ==

* [[Grčka mitologija]]
** [[Afrodita]]
* [[Etruščanska mitologija]]
** [[Turan]]
* [[Aztečka mitologija]]
** [[Tlahuizcalpantecuhtli]]
* [[Nordijska mitologija]]
** [[Freyja]]
[[Datoteka:Bouguereau venus detail.jpg|mini|160 px|[[William Adolphe Bouguereau]]: Rođenje Venere, &lt;small&gt;Venera se rađa iz školjke, sa plavo-smeđom kosom, detalj slike&lt;/small&gt;]]
* [[Hinduizam]]
** [[Ushas]]
* [[Egipatska mitologija]]
** [[Hathor|Hator]]

== Umjetnost ==

U [[umjetnost]]i Venera se prikazuje kao lijepa, često gola [[žena]]. Najčešće se na obojenim slikama u [[renesansa|renesansi]] prikazuje sa [[crna kosa|tamnom kosom]], dok je [[Sandro Botticelli]] prikazuje sa [[plava kosa|plavom]]. Najčešće se prikazuje [[mit]] o njenom rođenju iz mora ili divovske [[školjke]]. Taj prikaz je nazvan ''Venera Anadiomena''. Dolje su navedeni primjeri Venerinih kipova:

* [[:Datoteka:Paris Louvre Venus de Milo Debay drawing.jpg|Venus de Milo]] 
* [[:Datoteka:Venus demedici.jpg|Venus de' Medici]] 
* [[:Datoteka:Capitoline Venus Musei Capitolini MC0409.jpg|Capitoline Venus]] 
* [[:Datoteka:Venus von Esquilin.jpg|Esquiline Venus]] 
* [[Venus Itallica]] 
* [[:Datoteka:Venus Felix Pio-Clementino.jpg|Venus Felix]] 
* Venera, [[Faun]] i Kupid
* [[:Datoteka:Venus Genetrix.jpg|Venus Genetrix]] 
* [[:Datoteka:Callipygian Venus Barois Louvre MR1999.jpg|Venus Kallipygos]] 
* [[:Datoteka:Venus pudica Massimo.jpg|Venus Pudica]] 
[[Datoteka:VenusWillendorf.jpg|mini|lijevo|190 px|[[Venera iz Willendorfa]],&lt;small&gt; sa velikim grudima, kao [[Majka Zemlja]]&lt;/small&gt;]]
[[Venera iz Willendorfa]] je jedan mali kipić koji prikazuje debelu ženu, a nazvan je Venera jer se radi o božici plodnosti. Venera je možda oblik božice plodnosti koja je štovana od davnina, kao i [[Majka Zemlja]].

== Kultura ==
Po Veneri je nazvana [[Venera|planeta Venera]]. Venerin znak je znak za ženski spol i [[feminizam]]. U [[horoskop]]u, Venera je vladarica [[Vaga (znak)|Vage]] i [[Bik]]a.

== Također pogledajte ==
* [[Venera]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Venus (dea)|Božica Venera}}
{{Rimska mitologija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>kdgvum08dwx26hsk37m9qe49psnxuxa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diskordija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80357</id>
    <revision>
      <id>3898355</id>
      <parentid>3875217</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1620" sha1="q7hgiht6wqefp130zrywjs394l2sphs" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Eris (Discordia).jpg|227 px|Diskordija, atenska slika]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Diskordija'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] svađe i razdora
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji||[[Jupiter (mitologija)|Jupiter]] i [[Junona]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Erida (mitologija)|Erida]]
|}
'''Diskordija''' je [[rimska mitologija|rimska božica]] svađe i razdora, njihova [[personifikacija]].&lt;ref&gt;[[Vergilije]], ''[[Eneida]]''&lt;/ref&gt; U [[Grčka|Grčkoj]] je to [[božica]] '''[[Erida (mitologija)|Erida]]'''. 

Diskordija je opisana u mitu kao kćerka boga [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]a i [[Junona|Junone]],&lt;ref&gt;Ipak, [[Higin]] ju opisuje kao kćerku božice noći [[Noks]].&lt;/ref&gt; sestra [[Mars (mitologija)|Mars]]a, [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]]a i [[Juventas]], te kao [[Prozerpina|Prozerpinina]] polusestra. 
== Kult ==
Diskordija u [[Rim]]u nije štovana, ali se danas štuje u [[neopaganizam|neopaganizmu]]. Ta [[religija]] je nazvana [[diskordijanizam]].

U toj religiji se Diskordija shvaća znatno manje štetnom nego kod Rimljana.

Prva sveta knjiga o Diskordiji je ''Principia Discordia''. Tamo piše da se Disklordijin brat zove &quot;Duhovnost&quot;.&lt;ref&gt;''Principia Discordia''&lt;/ref&gt; 
== U kulturi ==
Ime Diskordija koristi [[Stephen King]] u jednoj svojoj knjizi.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Rimska mitologija}}
[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>q7hgiht6wqefp130zrywjs394l2sphs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juventas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80450</id>
    <revision>
      <id>3898359</id>
      <parentid>3877244</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1795" sha1="74irufbluqfcjsw6nkz84ucdlyl28rs" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Canova-Hebe 30 degree view.jpg|230 px|Antonio Canova: Heba (Juventas), mramorna statua sa zlatnim peharima]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Juventas'''
 |- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] mladosti, vrčonoša 
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Junona]] i [[jupiter (mitologija)|Jupiter]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Herkules]]
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || Aleksijar i Aniket (u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]])
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Heba]]
|}

'''Juventas''' je [[Rimsko Carstvo|rimska]] [[božica]], preuzeta iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]], gdje je to [[Heba]]. Ona je vrčonoša [[olimpski bogovi|olimpskim bogovima]]. Ime joj znači &quot;mladost&quot;, jer je njena [[personifikacija]].

Juventas je kćer vrhovnog [[bog]]a [[nebo|neba]] [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]a i njegove žene [[Junona|Junone]]. Braća su joj [[Mars (mitologija)|Mars]] i [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]], a sestra [[Diskordija]]. Polusetra joj je [[Prozerpina]]. Tete su joj [[Cerera]] i [[Vesta (mitologija)|Vesta]], a stričevi [[Neptun (mitologija)|Neptun]] i [[Pluton (mitologija)|Pluton]]. Juventas je [[Herkules]]ova žena. Najpoznatiji prikaz Juventas je statua koju je napravio [[Antonio Canova]]. Juventasin [[hram]] u [[Rim]]u je stariji od Jupiterovog. Kad su dječaci prvi put oblačili togu, prinosili su Juventas [[novac|novčić]].
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20121020093559/http://pantheon.org/articles/j/juventas.html
{{Rimska mitologija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>74irufbluqfcjsw6nkz84ucdlyl28rs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80490</id>
    <revision>
      <id>3898360</id>
      <parentid>3875218</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1428" sha1="hxflbslt376q9ljt2mneqycolxv3pv2" xml:space="preserve">{{Dodaj infokutiju}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - La Nuit (1883).jpg|130 px|William-Adolphe Bouguereau: Noć (Nikta ili Noks)]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Noks'''
|- valign=&quot;top&quot;
| Djeca || [[Cel]], [[Terra]], [[Parke]], [[Mors]] i [[Somnus]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Grčki pandan || [[Nikta]]
|}
'''Noks''' ([[latinski]] ''Nox'' = &quot;[[noć]]&quot;) je primordijalna [[rimska mitologija|rimska božica]],&lt;ref&gt;[[Vergilije]]. ''[[Eneida]]''.&lt;/ref&gt; a u [[Grčka|Grčkoj]] je to [[Nikta]].

Noks je božica tame i noći. Nastala je iz [[Haos (mitologija)|Haosa]].&lt;ref&gt;[[Higin]]. ''Preface''.&lt;/ref&gt; Rodila je [[Cel]]a i [[Terra|Terru]] te ih odgojila u pećini. Ona je i majka [[Parke|Parka]] - Suđenica. 

U [[rim]]skoj [[mit]]ologiji ima manji značaj nego u [[grčka mitologija|grčkoj]] Nikta. 

Noksini su sinovi [[Mors]] i [[Somnus]]. 
== U kulturi ==
[[William-Adolphe Bouguereau]] je naslikao sliku ''Noć'', koja prikazuje ženu u crnoj odjeći, Noks, koja je [[personifikacija]] noći. 

U serijalu ''[[Harry Potter]]'' ''Nox'' je naziv [[čarolija|čarolije]] koja gasi svjetlo.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Rimska mitologija}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>hxflbslt376q9ljt2mneqycolxv3pv2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aurora (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81677</id>
    <revision>
      <id>3898349</id>
      <parentid>3898208</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:26:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3409" sha1="6v0932ow1xrgiznxbboaam9wycqmdhl" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Aurora and Tithonus by Francesco De Mura.jpg|190 px|Francesco de Mura: Aurora i Titon, &lt;small&gt;Aurora i Titon su na oblacima&lt;/small&gt;]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Aurora'''
|- valign=&quot;top&quot; 
| Roditelji|| [[Titani]]da i [[Hiperion (mitologija)|Hiperion]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| Djeca || [[Anemoi]] - vjetrovi i [[zvijezde]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Grčki pandan || [[Eja]]
|}
'''Aurora''' je [[rimska mitologija|rimska božica]] [[zora|zore]] i jutra. Slična je [[grčka mitologija|grčkoj božici]] zore [[Eja|Eji]].&lt;ref&gt;[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Aurora_(goddess) 1911 Encyclopædia Britannica/Aurora (goddess)]&lt;/ref&gt; Njeno ime znači &quot;zora&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theoi.com/Titan/Eos.html|title=EOS - Greek Goddess of the Dawn (Roman Aurora)|website=www.theoi.com|access-date=2026-06-09}}&lt;/ref&gt; Svako jutro, Aurora izlazi iz [[okean]]a i najavljuje izlazak [[Sunce|Sunca]]. Njenom djecom se smatraju vjetrovi i [[zvijezde]], brat joj je Sunce ([[Sol (mitologija)|Sol]]), a sestra [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] ([[Luna]]).

Boginja zore, Aurora, odavno se smatra simbolom novih početaka i duhovnog prosvjetljenja. U mnogim drevnim kulturama, ona je utjelovljenjem nade, koja se svakog jutra budi kako bi svijetu dala svjetlost i toplinu. Pojavom prvih sunčevih zraka na horizontu, ona budi zemlju iz sna i signalizira početak novog dana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldwidetempleofaurora.com/the-goddess-aurora/|title=The Goddess Aurora|date=2024-12-25|website=Worldwide Temple of Aurora|language=en-GB|access-date=2026-06-09}}&lt;/ref&gt;

==Titon==
Aurora se pojavljuje u [[poezija|poeziji]] sa svojim ljubavnikom. To je bio [[troja]]nski knez [[Titan (mitologija)|Titon]]. Bio je smrtnik te je trebao umrijeti. Aurora je željela biti njegova ljubavnica zauvijek, pa je pitala [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]], [[grom]]ovnika, [[vrh]]ovnog [[bog]]a, da učini Titona [[božanstvo]]m. 

Time je Jupiter njemu dao besmrtnost, ali je to moralo značiti da će Titon beskrajno ostariti, postajući sve krhkiji kako je vrijeme prolazilo. U nekim verzijama ovog mita, na kraju se transformisao u cvrčka, osuđenog na vječno cvrčanje dok je zarobljen u svom već slabašnom tijelu. Ova priča obuhvata i emotivno Aurorino srce i tragične posljedice božanskih grešaka. Prikazuje je kao više od obične boginje zore; ona je personifikacija duboke ljubavi i sjete.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.centreofexcellence.com/aurora-in-roman-mythology/|title=Aurora in Roman Mythology: Myths, Powers and Symbols - Centre of Excellence|website=www.centreofexcellence.com|language=en|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Ime ''Aurora'' izvedeno je iz praitalske riječi ''ausos'' i od praindoevropskog ''h&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;éusōs,'' što znači &quot;zora&quot;, protumačeno kao božansko biće. Ima sličnosti s imenima božanstava [[Eos]], [[Uṣas]], [[Aušrinė]], [[Auseklis]] i [[Ēostre]].

== Također pogledajte ==
* [[Eja]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Aurora (mythology)}}

{{Rimska mitologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rimske božice]]
[[Kategorija:Rimska mitologija]]</text>
      <sha1>6v0932ow1xrgiznxbboaam9wycqmdhl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898350</id>
      <parentid>3898349</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:27:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3409" sha1="7h4slvkurilet8hyp6pf7z566qhtja9" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Aurora and Tithonus by Francesco De Mura.jpg|190 px|Francesco de Mura: Aurora i Titon, &lt;small&gt;Aurora i Titon su na oblacima&lt;/small&gt;]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Aurora'''
|- valign=&quot;top&quot; 
| Roditelji|| [[Titani]]da i [[Hiperion (mitologija)|Hiperion]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| Djeca || [[Anemoi]] - vjetrovi i [[zvijezde]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Grčki pandan || [[Eja]]
|}
'''Aurora''' je [[rimska mitologija|rimska boginja]] [[zora|zore]] i jutra. Slična je [[grčka mitologija|grčkoj boginji]] zore [[Eja|Eji]].&lt;ref&gt;[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Aurora_(goddess) 1911 Encyclopædia Britannica/Aurora (goddess)]&lt;/ref&gt; Njeno ime znači &quot;zora&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theoi.com/Titan/Eos.html|title=EOS - Greek Goddess of the Dawn (Roman Aurora)|website=www.theoi.com|access-date=2026-06-09}}&lt;/ref&gt; Svako jutro, Aurora izlazi iz [[okean]]a i najavljuje izlazak [[Sunce|Sunca]]. Njenom djecom se smatraju vjetrovi i [[zvijezde]], brat joj je Sunce ([[Sol (mitologija)|Sol]]), a sestra [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] ([[Luna]]).

Boginja zore, Aurora, odavno se smatra simbolom novih početaka i duhovnog prosvjetljenja. U mnogim drevnim kulturama, ona je utjelovljenjem nade, koja se svakog jutra budi kako bi svijetu dala svjetlost i toplinu. Pojavom prvih sunčevih zraka na horizontu, ona budi zemlju iz sna i signalizira početak novog dana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldwidetempleofaurora.com/the-goddess-aurora/|title=The Goddess Aurora|date=2024-12-25|website=Worldwide Temple of Aurora|language=en-GB|access-date=2026-06-09}}&lt;/ref&gt;

==Titon==
Aurora se pojavljuje u [[poezija|poeziji]] sa svojim ljubavnikom. To je bio [[troja]]nski knez [[Titan (mitologija)|Titon]]. Bio je smrtnik te je trebao umrijeti. Aurora je željela biti njegova ljubavnica zauvijek, pa je pitala [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]], [[grom]]ovnika, [[vrh]]ovnog [[bog]]a, da učini Titona [[božanstvo]]m. 

Time je Jupiter njemu dao besmrtnost, ali je to moralo značiti da će Titon beskrajno ostariti, postajući sve krhkiji kako je vrijeme prolazilo. U nekim verzijama ovog mita, na kraju se transformisao u cvrčka, osuđenog na vječno cvrčanje dok je zarobljen u svom već slabašnom tijelu. Ova priča obuhvata i emotivno Aurorino srce i tragične posljedice božanskih grešaka. Prikazuje je kao više od obične boginje zore; ona je personifikacija duboke ljubavi i sjete.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.centreofexcellence.com/aurora-in-roman-mythology/|title=Aurora in Roman Mythology: Myths, Powers and Symbols - Centre of Excellence|website=www.centreofexcellence.com|language=en|access-date=9. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Ime ''Aurora'' izvedeno je iz praitalske riječi ''ausos'' i od praindoevropskog ''h&lt;sub&gt;a&lt;/sub&gt;éusōs,'' što znači &quot;zora&quot;, protumačeno kao božansko biće. Ima sličnosti s imenima božanstava [[Eos]], [[Uṣas]], [[Aušrinė]], [[Auseklis]] i [[Ēostre]].

== Također pogledajte ==
* [[Eja]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Aurora (mythology)}}

{{Rimska mitologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]
[[Kategorija:Rimska mitologija]]</text>
      <sha1>7h4slvkurilet8hyp6pf7z566qhtja9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naunet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85204</id>
    <revision>
      <id>3898397</id>
      <parentid>3162135</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1670" sha1="t3trrurlh5gr57z2yrou1vhltn6dcw3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Dodaj infokutiju}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | 
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Naunet
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Nunet
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| sama se stvorila
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Nun]] (brat)
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Ptah]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[bog|božica]] [[okean]]a
|}

'''Naunet''' je drevna primordijalna [[božica]] iz [[egipatska mitologija|egipatske mitologije]]. 
  
== Mit o stvaranju ==
[[Mit]] [[Eneada]], nastao u [[Heliopolis]]u, kaže da je u početku postojao samo beskrajan [[okean]] [[Nun]] (slično vjerovanje su imali [[Grčka|Grci]], kod kojih je [[pont (mitologija)|Pont]] bio prvobitno [[more]]). U mitu [[Ogdoada]], iz [[Hermopolis]]a, Nun je [[bog]], a Naunet je njegova žena. Ona je božica okeana, a njeno ime izvedeno je od Nunovog. Uz Nuna i Naunet u okeanu su prebivali još neki bogovi. Oni su stvorili prvo [[ostrvo]]. Potom su obrađivali tlo ostrva koje je raslo. Naunet je poslala prvu [[kiša|kišu]] (slika desno). U [[umjetnost]]i je Naunet prikazana kao žena sa [[zmija|zmijskom]] glavom. Ipak, u [[knjiga mrtvih|Knjizi mrtvih]] je prikazana sa ljudskom glavom, kako izlijeva kišu na [[zemlja|Zemlju]]. Prema jednom mitu, ona i Nun su [[Ptah]]ovi roditelji. U [[mesopotamija|Mesopotamiji]] se vjerovalo u 2 okeana – [[Apsu]] i [[Tiamat]], što je slično Nunu i Naunet.

[[Kategorija:Egipatske boginje]]
{{Egipatska mitologija}}</text>
      <sha1>t3trrurlh5gr57z2yrou1vhltn6dcw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anput (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85259</id>
    <revision>
      <id>3898390</id>
      <parentid>3852428</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1889" sha1="1otcez0bqivie5v1mvcsh28cknijxx3" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Pharaoh Menhaure triad statue, Caire-Musée.jpg|centar|160px|Hathor, faraon Menkaura i Anput (iznad nje je šakal koji predstavlja Anubisa)]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Anput
|- valign=&quot;top&quot;
| Muž|| [[Anubis]]
|- valign=&quot;top&quot;
| Djeca || [[Kebehet]]
|}
'''Anput''' je [[egipat]]ska [[božica]].&lt;ref name=&quot;Seawright&quot;&gt;{{cite web|last1=Seawright|first1=Caroline|title=Anubis, God of Embalming and Guide and Friend of the Dead|url=http://www.thekeep.org/~kunoichi/kunoichi/themestream/anubis.html#.WTT7Y5KGOUk|access-date=5. 6. 2017|date=8. 10. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20140108181614/http://www.thekeep.org/~kunoichi/kunoichi/themestream/anubis.html#.WTT7Y5KGOUk|archive-date=8. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Anput je žena [[Anubis]]a, [[bog]]a balzamiranja, koji ima glavu [[šakal]]a. Ona je zamišljena kao [[žena]] s glavom šakala ili jednostavno kao žena. Zaštitnica je 17. egipatskog administrativnog kruga, u [[Gornji Egipat|Gornjem Egiptu]]. Ona je zapravo ženski aspekt Anubisa. Ona i Anubis su roditelji božice čistoće [[Kebehet]].

U egipatskoj [[umjetnost]]i se Anput nikada ne predstavlja, osim na jednom mjestu – u [[hram]]u [[faraon]]a [[Menkaura|Menkaure (Mikerina)]] pronađene su tri [[kiparstvo|statue]] koje prikazuju božicu [[Hathor]], samog faraona i nepoznatu ženu, koja predstavlja Anput. Iznad njene glave je maleni šakal, koji je povezuje s Anubisom. Nigdje drugdje ne postoji prikaz Anput.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Anput|Božica Anput}}

{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>1otcez0bqivie5v1mvcsh28cknijxx3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kebehet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85320</id>
    <revision>
      <id>3898395</id>
      <parentid>3873021</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1810" sha1="8ieavorgnrh6w6y796vfqck2nvmdjj8" xml:space="preserve">U [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]], '''Kebehet''' (također '''Qeb-Hwt''', '''Kebhut''', '''Kebehut''', '''Kebechet''', '''Qébéhout''' i '''Kabechet''') je [[egipat]]ska [[božica]]. Njeno ime se povezuje sa ispiranjem [[voda|vodom]].
&lt;hiero&gt;-N29-D58-V28-w-t-W16-I10:R12-&lt;/hiero&gt;

== Opis ==
[[Datoteka:Offering_vessel_of_Pepi_I.jpg|mini|216px|Pepijeva vaza sa hijeroglifima, &lt;small&gt;spominjana u ''Tekstovima piramida''&lt;/small&gt;]]
Kebehet je božica svježe vode i svježine. Ona je kćer [[Anubis]]a, [[bog]]a sa glavom [[šakal]]a i njegove [[žena|žene]] [[Anput]], koja također ima glavu šakala. Kebehet nema glavu šakala, već je zamišljena kao [[zmija]], te je tako i prikazivana. 

Anubis, njen otac, bog je balzamiranja i zaštitnik [[mumija]], a kao takav, dok priprema mumije, potrebna mu je voda za ispiranje. U tu svrhu služi Kebehet, te pomaže svom ocu. Ponekad se povezuje s božicom [[Ma'at]]; ona je božica reda, a Kebehet je božica čistoće (a čistoća je važna za red i [[zdravlje]]). Kebehet se spominje u [[hermopolis]]kom [[mit]]u, [[ogdoada|Ogdoadi]]. 

U [[hram]]ovima su svećenici čistili [[kip]]ove bogova, pa se vjerovalo da Kebehet čisti, odnosno, kupa bogove te se brine za njihovu čistoću. Tako je Kebehet i zaštitnica svećenika. 

U ''Tekstovima [[piramida]]'' piše: &quot;Božica Kebehet, kćer Anubisa, pronađe [[Pepi]]ja, i ona mu dođe u susret sa četiri vaze. Ona pere Pepija.&quot;&lt;ref&gt;''[[Tekstovi piramida]]'' faraona Pepija&lt;/ref&gt; U tekstu se objašnjava kako Kebehet nakon smrti čisti [[faraon]]ovo tijelo kako bi faraon ponovo oživio u [[Oziris]]ovu [[car]]stvu.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Egipatska mitologija}}
{{Commonscat|Egyptian deities}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]
[[ca:Llista de personatges de la mitologia egípcia#K]]</text>
      <sha1>8ieavorgnrh6w6y796vfqck2nvmdjj8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amaunet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85430</id>
    <revision>
      <id>3898389</id>
      <parentid>3547448</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3781" sha1="m1jhirjjxhnqpggri5v3dyho1g3bb7u" xml:space="preserve">{| align=left
|- 
| &lt;hiero&gt;i-mn:n-t&lt;/hiero&gt;
|}

{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:La tombe de Horemheb (KV.57) (Vallée des Rois Thèbes ouest) -2.jpg|centar|190 px|Faraon Horemheb i božica Amaunet (kao Hathorin aspekt), koja ga pozdravlja u podzemlju, slika iz njegove grobnice]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Amaunet
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Amunet, Amonet, Amentit, Imentet, Imentit, Ament
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| sama se stvorila
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Amon]] (brat), Amenteth (brat)
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[bog|božica]] [[život]]a i [[duat|podzemlja]]
|}

'''Amaunet'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Daniel|first=Robert W. Daniel Robert W.|url=https://books.google.com/books?id=qCq2BgAAQBAJ&amp;pg=PA64|title=Two Greek Magical Papyri in the National Museum of Antiquities in Leiden: A Photographic Edition of J 384 and 395 (=PGM XII and XIII)|date=17. 4. 2013|publisher=Springer-Verlag|isbn=978-3-663-05377-4|language=el}}&lt;/ref&gt; je izvorno&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Wilkinson|first=Richard H.|url=https://books.google.ba/books/about/The_Complete_Gods_and_Goddesses_of_Ancie.html?id=ozgBOQAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=The Complete Gods and Goddesses of Ancient Egypt|date=2017|publisher=Thames &amp; Hudson|isbn=978-0-500-28424-7|language=en}}&lt;/ref&gt; [[žena|žensko]] [[bog|božanstvo]] u [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]].
== Mit o postanku svijeta ==
Tokom stvaranja svijeta, prema [[mit]]u iz [[Hermopolis]]a, postojali su &quot;očevi i majke... prije pravih bogova&quot;, u velikom [[okean]]u. To su [[Nun]] i [[Naunet]], božanstva [[voda|vode]], [[Kek]] i [[Kauket]], [[Huh]] i [[Hauhet]], te [[Amon]] i Amaunet. Amaunet se ne spominje u mitu iz [[Heliopolis]]a. Amon i Amaunet su božanstva [[sunce|Sunca]]. Kad je [[svemir]] doveden u red, hermopoliski svećenici su tvrdili da Huh pomaže vječno [[Šu]]u držati [[božica|božicu]]-[[nebo]] - [[Nut]]. Za njih je Amon bio bog [[zrak]]a i Sunca, kao i za [[teba]]nske svećenike. Amaunet je Amonova žena [[zmija|zmijske]] glave, što sliči [[Dvije dame|Wadjet]] ili [[Meretseger]]. Nije mu rodila djece, pa se oženio [[Mut]], koja je rodila [[Khonsu]]a, ali se ovaj mit spominje u Tebi. U Heliopolisu se Amaunet uopće ne spominje, ali su zato spomenuti Nun, i, u jednoj verziji, Amon-[[Ra]]. Amaunet ima zmijsku glavu u svijesti Egipćana jer su vjerovali da postoje samo ženske zmije. Ali Amaunet je prikazana i kao ljudska žena koja na glavi nosi [[jastreb]]a ili [[pero]].
== Božica podzemlja ==
Amaunet se na neki način može gledati kao božica podzemlja. Njeno se ime ponekad koristilo za [[podzemlje]], [[Oziris]]ovo [[car]]stvo, imenom [[Duat]]. Kad bi se njeno ime koristilo za ime podzemlja, izgovaralo bi se Amentet ili Imentit. U nekim [[hijeroglifi]]ma je opisana kao zapadna božica, što je inače [[Hathor]], Raova kćer. U tom slučaju, Amauntino ime znači &quot;zapad&quot;, &quot;ona od zapada&quot;, kao ogledalo zapada. Njena uloga kao pogrebne božice vidi se u tome što je vodila duše na zapad, u podzemlje, kamo Sunce zalazi. Prema tome je Amaunet samo jedan aspekt Hathor. Možda postoji i muška verzija ove božice. U ''[[Knjiga Zemlje|Knjizi Zemlje]]'', prikazan je [[muškarac|muški]] bog koji blagoslivlja Sunce – '''Amenteth'''. On je Amaunetin drugi muž, čije je ime slično Amaunetinom alternativnom imenu Amentet. Kao što je isprva Amaunet bila samo ženski Amonov aspekt, tako se poslije razvio njen vlastiti muški aspekt.

== Reference ==
{{Refspisak}}{{Egipatska mitologija}}
{{Commonscat|Amunet}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>m1jhirjjxhnqpggri5v3dyho1g3bb7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wosret</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86491</id>
    <revision>
      <id>3898404</id>
      <parentid>2509384</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1736" sha1="owb3vsdvw8cfe8iwnnlh9huo5nmih6f" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Dodaj_infokutiju|}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Dual stela of Hatsheput and Thutmose III (Vatican).jpg|centar|220 px|Amon, Hatšepsut, Tutmozis III. i Wosret. Hatšepsut prinosi žrtvu Amonu, dok Wosret gleda u suprotnom smjeru.]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Wosret
|- valign=&quot;top&quot; 
| druga imena|| Wasret, Wosyet, Vosret
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| sama se stvorila
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Amon]]
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[bog|božica]] žezla
|}
'''Wosret''' je drevna [[egipat]]ska [[božica]]. [[Faraon]]i imenom [[Senusret]] su nazvani po njoj, a ime im se još piše ''Senwosret''. [[Ime]] joj znači &quot;moćna&quot;.

== Opis ==

Wosret je [[teba]]nska božica. Vrlo rijetko je prikazivana, a najpoznatiji prikaz je na slici desno, gdje su prikazani [[Amon]], [[Hatšepsut]], [[Tutmozis III]] i Wosret. Wosret je prikazana sa žezlom – ''was'' na glavi, koje se povezuje sa njenim imenom. Žezlo je u Egiptu bilo znak moći i vlasti te su ga nosili [[kralj]]evi, svećenici i zli [[bog]] [[Set]]. Wosret je poslije zamijenjena sa [[Hathor|Hator]] i [[Mut]]. U [[mit]]ologiji se spominje kao božica koja je čuvala malog [[Horus]]a u močvari. Budući da je štovana u Tebi, ona je jedna od Amonovih žena, uz [[Amaunet]] i Mut. Na desnoj slici je Amon skroz lijevo, a Wosret desno.

== Također pogledajte ==
* [[Amaunet]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Wosret|Božica Wosret}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]
{{Egipatska mitologija}}</text>
      <sha1>owb3vsdvw8cfe8iwnnlh9huo5nmih6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Heket</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86835</id>
    <revision>
      <id>3898393</id>
      <parentid>3852462</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2669" sha1="a63qdw7mms52zbx6wlt17398y6dootw" xml:space="preserve">{{Dodaj infokutiju}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Abydos Tempelrelief Ramses II.jpg|centar|140 px|Heket s glavom žabe]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Heket 
|- valign=&quot;top&quot; 
| Roditelj(i)|| [[Ra]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| Supruzi|| [[Hnum]], [[Šu]] (brat)
|}
'''Heket''' ('''Heqat''', '''Heqet''', rijetko '''Hegit''', '''Heget''') je [[božica]] s glavom [[žabe]] u [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]]. Ona je prikazana kao žaba, ili kao žena sa žabljom glavom, šta ju povezuje s [[voda|vodom]] te je ona božica rađanja. Naslov &quot;Heketine sluge&quot; je korišten za njene sveštenice.&lt;ref&gt;Franklin, Rosalind (2005). ''Baby Lore: Superstitions and Old Wives Tales from the World Over Related to Pregnancy, Birth and Babycare''. Diggory Press.&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Drevni Egipćani bi viđali hiljade žaba duž [[Nil]]a u određeno doba godine. Ovo pojavljivanje [[vodozemci|vodozemaca]] simbolizira plodnost i budući život. Heket je žena [[bog]]a-[[ovca|ovna]] [[Hnum]]a, koji ima [[ljubav]]nicu [[Satis]]. Hnum na svom lončarskom kolu stvara ljude,&lt;ref&gt;Wilkinson, Richard H. (2003). ''The Complete Gods and Goddesses of Ancient Egypt''. Thames &amp; Hudson. str. 229.&lt;/ref&gt; daje im [[duša|dušu]] i čini ih lijepima ili ružnima. Heket im usađuje dah života. 

Ponekad je Heket smatrana [[Horus]]ovom ženom, a ona je pomogla [[izida|Izidi]] pri njegovom rođenju. U jednoj priči su Heket, Izida i [[Neftida]] pomogle jednoj ženi pri rađanju. Heket je [[Ra]]ova kćerka, a ponekad je smatrana [[Šu]]ovom ženom, umjesto [[Tefnut]]. U [[dendera|Denderi]] je prikaz Izidinog oplođenja, gdje je Heket prikazana kao žaba, kao simbol plodnosti. Heketine amulete su nosile žene da ih štite tokom rađanja. Ti su amuleti obično njeni prikazi u obliku žabe. 
=== Kult ===
Tokom ''Srednjeg kraljevstva'' ritualni [[željezo|željezni]] noževi nose njeno ime ili sliku kao zaštitu za dom. Njen kult potječe iz još ranijih perioda. Ona je također ponekad prikazana na željeznim &quot;magičnim štapićima&quot;, koji su također povezani s božanstvima rađanja [[Bes]]om i [[Tawaret]] te su se rabili za tjeranje zla. Postojao je [[ptolomej]]ski [[hram]] Heket u Gesyju, od kojeg je ostao samo pilon.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Heqet|Božica Heket}}
{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]
[[ca:Llista de personatges de la mitologia egípcia#H]]</text>
      <sha1>a63qdw7mms52zbx6wlt17398y6dootw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sešat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87188</id>
    <revision>
      <id>3898402</id>
      <parentid>3829946</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2728" sha1="abqypuegn5w00dcj5nqewpnbxfytn3u" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Seshat edit2.svg|centar|120 px|Sešat u haljini od leopardove kože, sa pisaljkom]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Sešat
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Seshat, Sashet, Sesheta, Sašet, Sešeta
|- valign=&quot;top&quot;
| roditelji|| [[Geb]] i [[Nut]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak|| [[Tot]] (nećak)
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca|| Hornub
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[bog|božica]] pisanja i [[matematika|matematike]]
|}

'''Sešat''' ('''Sašet''', '''Sešeta''' ili '''Seshat''' [Sešat]) je [[egipat]]ska [[božica]] pisanja, znanja, mudrosti, [[matematika|matematike]], zapisivanja. Njeno [[ime]] znači &quot;ženski pisar&quot;.

== Opis ==

Sešat je prikazana kao lijepa [[žena]] odjevena u [[leopard]]ovu [[koža|kožu]]. Na glavi joj je neobičan simbol, koji predstavlja [[zvijezda|zvijezdu]] ili [[cvijet]] sa sedam latica ispod naopako okrenutih [[rog]]ova. Rogovi možda predstavljaju [[polumjesec]], dok bi u tom slučaju znak ispod rogova bila zvijezda. Druga božica povezana sa zvijezdom je [[Sopdet]], božica [[Sirius]]a. Sešatin muž je [[thoth|Tot]], a sin im je Hornub. I Sešat i Tot su povezani sa pisanjem i znanjem. U kasnije vrijeme je Sešat povezana sa [[Neftis|Neftidom]], pa se vjerovalo da je kćer [[Geb]]a i [[Nut]]. U tom rijetkom mitu, Sešat je [[Oziris]]ova [[ljubav]]nica i [[Anubis]]ova majka.

== Uloga ==
[[Datoteka:Lepsius RamesseII ised.JPG|mini|210 px|lijevo|[[Atum]], [[faraon]] [[Ramzes II]]., Sešat i njen muž [[Tot]], pred Drvetom života. Bogovi zapisuju faraonovu vladavinu na drvo, dok faraon sjedi na prijestolju.]]
Egipćani su vjerovali da je Sešat izumila pismo, a njen muž Tot ga je prenio ljudima. Ona je zaštitnica knjiga i biblioteke. Titule su joj: &quot;Gospodarica kuće knjiga&quot;, &quot;Gospodarica kuće [[arhitektura|arhitekata]]&quot; i &quot;Ona koja odijeva dva roga&quot;. U Egiptu su samo bogati [[ljudi]] učili pisati i čitati, te svećenici. Jedine žene koje su znale pisati su bile kraljice. Kraljica [[Hatšepsut]] je poslala ekspediciju u [[Punt]] a na zidu svog [[hram]]a u Deir-el-Bahariju je dala naslikati Sešat i Tota zajedno, te je navela popis svih stvari kraj njih. Sešat nije imala [[hram]]ove, ali je nekada imala sveštenike, u najranijim dinastijama. Vjerovalo se da ona na [[drvo|Drvetu]] života zapisuje dužinu vladavine [[faraon]]a.

== Vanjski linkovi ==

{{Commons|Category:Seshat|Božica Sešat}}

{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]
[[Kategorija:Pisanje]]</text>
      <sha1>abqypuegn5w00dcj5nqewpnbxfytn3u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Selkis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87503</id>
    <revision>
      <id>3898401</id>
      <parentid>2459853</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2684" sha1="iikl6qz4sd3tit8hscp37hwivm62whm" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;300px&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Serket.svg|centar|180 px|Selkis u liku žene-škorpije]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Selkis
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Selqet, Selket, Selkit, Serqet, Serket
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelj(i)|| [[Ra]]
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Nehebkau]]
|- valign=&quot;top&quot;
| opis|| [[božica]] [[škorpija]] i [[medicina|medicine]]
|}
'''Selkis''' ('''Selqet''' [Selket], '''Selkit''', '''Serqet''' [Serket]) je u [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]] [[božica]] [[škorpija]].

== Opis ==
Selkis je božica [[magija|magije]], koja na glavi nosi škorpiju. Ponekad je prikazana kao škorpija sa glavom [[žena|žene]], te sa [[hathor|Hatorinim]] [[rog]]ovima i [[sunce|Sunčevim diskom]]. Ponekad je prikazana sa krilima. U [[Tutankhamon]]ovoj grobnici je pronađena Selkisina [[zlato|zlatna]] [[umjetnost|statua]]. Budući da najopasnije škorpije žive u [[Afrika|sjevernoj Africi]] i mogu ubiti, njoj se molilo za milost i zaštitu. Po njoj se prozvao jedan [[faraon]] - [[Kralj Škorpion]].

== Mitovi ==
[[Datoteka:Selket eg mus kairo 2002.png|100 px|lijevo|mini|Selkis, zlatna statua iz [[Tutankhamon]]ove grobnice]]
Selkis je [[Mafdet]]ina sestra, [[Ra]]ova kćer. Ona živi u [[duat|podzemlju]], gdje zajedno sa [[izida|Izidom]], [[neftis|Neftidom]] i [[Neit]] štiti organe pokojnika. Kad je [[Horus]] bio malen, ugrizla ga je škorpija u [[močvara|močvari]]. Selkis je pomogla Horusu tako što je izvukla [[otrov]] iz njegovog tijela. U drugom [[mit]]u, to je učinio [[thoth|Tot]]. Selkis ima sedam škorpija: Tjetet, Matet, Mesetet, Mesetef, Tefen, Befen i Petet. Posljednje tri je dala Izidi za Horusovu zaštitu. Također, zaštitnica je [[Horusovi sinovi|Horusovog sina Kebehsenufa]]. Njen sin je [[Nehebkau]], koji je također [[bog]] škorpija. Dok Selkisin otac Ra putuje podzemljem, napada ga [[zmija]] [[Apop]], a Selkisina zadaća da je sveže do jutra.

== Kult ==
Selkis nije imala [[hram]]ove, ali je imala sveštenike koji su učili liječiti rane [[zmija]] i škorpija. Prvobitno su je poštovali u [[delta|delti]] [[Nil]]a. Prizivana je za zaštitu od [[pustinja|pustinjskih]] [[životinja]]. Smatrana je dobrom, ali i strašnom, te su zmije i škorpije bili pod njenom kontrolom. Posebno je zazivana zbog zaštite djece i majki.

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Serket|Božica Selkis}}
{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>iikl6qz4sd3tit8hscp37hwivm62whm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Durga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88173</id>
    <revision>
      <id>3898381</id>
      <parentid>3199047</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1460" sha1="grym2mos8a11ghbrkzbzgw8uvn2d8nb" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Durga Mahisasuramardini.JPG|mini|Boginja Durga u borbi protiv Mahišasura, bika-demona.]]

'''Durga''' ([[sanskrit]]: दुर्गा) je jedno od božanstava iz [[hinduizam|hinduističke]] [[mitologija|mitologije]]. Zovu je i &quot;nedodirljiva, nepristupačna&quot;, &quot;ona koja može izbaviti i iz najbezizlaznijih situacija&quot;, ''Maa Durga'' (Majka Durga). Dakle, Durga je [[Devi]], žensko božanstvo. Prikazuje se sa deset ruku u kojima nosi oružje ili cvijet [[lotos]]a i kako jaše [[lav]]a ili [[tigar|tigra]]. Često je predstavljena sa rukama u simboličkim pozama i meditirajućim osmijehom na licu.

Durga je utjelotvorenje [[Šakti]], ženske kreativne moći, i egzistira i stanju kojem ne ovisi ni od čega osim [[univerzum]]a – ona je dovoljna samoj sebi, a pri tome ispoljava &quot;silinu&quot; samilosti. Za [[Hindusi|Hinduse]], Durga je jedan od aspekata boginje [[Kali (mitologija)|Kali]], strašnog borca protiv [[demoni|demona]], odnosno ratnička forma [[Parvati]], [[Šiva|Šivine]] žene. Zato što je jedna od formi Parvati, Durga je i majka [[Ganeša]] i [[Kartikeja]]. Durga je neustrašiva i strpljiva, nikada ne gubi svoj smisao za humor, čak ni za vrijeme epskih bitaka protiv zla.

== Etimologija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Opis ==
{{Proširiti sekciju}}

== Mitologija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Izvori i vanjski linkovi ==

{{Hinduistička mitologija}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>grym2mos8a11ghbrkzbzgw8uvn2d8nb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lakšmi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88187</id>
    <revision>
      <id>3898380</id>
      <parentid>2965329</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="820" sha1="ni4mucg7962fo4ry57mz7plpf11gk8i" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Lakshmi''' ([[Sanskrit]]: लक्ष्मी|लक्ष्मी) je boginja obilja, plemenitosti i blagostanja prema [[hinduizam|hinduističkom]] vjerovanju. Ona je također i otjelotvorenje ljepote, šarma i milosti. Lakšmi je predstavljena i u [[budizam|budizmu]], zapravo, njeni najraniji prikazi pronađeni su upravo u [[arheologija|arheološkim]] nalazištima budističkih spomenika. 

Lakšmi je pratilja boga [[Višnu]]a, a u svojoj inkaranciji kao [[Sita]] udata je za [[Rama|Ramu]], dok je za [[Krišnu]] udata inkarnirana kao [[Rukmini]].

== Etimologija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Opis ==
{{Proširiti sekciju}}

== Mitologija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Izvori i vanjski linkovi ==

{{Hinduistička mitologija}}
{{Commonscat|Lakshmi}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>ni4mucg7962fo4ry57mz7plpf11gk8i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iabet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88193</id>
    <revision>
      <id>3898394</id>
      <parentid>3852504</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1725" sha1="81kwy7jtdtveo4dp2ie2shktyer5zqf" xml:space="preserve">{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid #FFCC00; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:#ffffde; color:#993300;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#FFCC00;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Karnak Khonsou 080522.jpg|centar|125 px|Iabet je prikazana na lijevoj strani reljefa]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Iabet
|- valign=&quot;top&quot; 
| Roditelj(i)|| [[Ra]] 
|- valign=&quot;top&quot;
| Supruzi || [[Min (bog)]], [[Iabeth]]
|}
'''Iabet''' ('''Iabtet, Iab, Abet, Abtet, Ab''') je [[egipatska mitologija|egipatska božica]] istoka i istočne [[pustinja|pustinje]].&lt;ref&gt;Caroline Seawright: ''Iabet, Cleanser of Ra, Personification of the East''&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Iabet je [[božica]] koja svakog jutra pere [[bog]]a [[sunce|Sunca]] [[Ra]]a, prije nego šta on krene na put po [[nebo|nebu]]. Kao božici istoka, njoj je suprotna božica zapada [[Amaunet]]. Obično je Iabet prikazana kako pozdravlja Sunce, a na glavi kao krunu ima [[hijeroglif]] svog [[ime]]na. Njen muž je bog plodnosti [[Min (bog)|Min]].

U ''[[Knjiga Zemlje|Knjizi Zemlje]]'' se spominje drugi Iabetin muž – '''[[Iabeth]]''', koji je samo njen muški aspekt. U tekstu ''[[Amduat]]u'' Iabet je prikazana s rukama uz tijelo, pod imenom ''Iab-iab''. Štovana je u [[Panopolis]]u sa svojim mužem Minom. Jedna princeza, [[Nefertiabet]],&lt;ref&gt;Aidan Dodson i Dyan Hilton. ''The Complete Royal Families of Ancient Egypt''. Thames &amp; Hudson. 2004. {{ISBN|0-500-05128-3}}.&lt;/ref&gt; nosi u svom imenu ime ove božice, a ime joj znači &quot;Iabetina ljepota&quot;.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Iabet}}

{{Egipatska mitologija}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>81kwy7jtdtveo4dp2ie2shktyer5zqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88964</id>
    <revision>
      <id>3898356</id>
      <parentid>3513438</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2069" sha1="bw5bkzqp9rijqlw798ecap8kmomxz3d" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chiron_instructs_young_Achilles_-_Ancient_Roman_fresco.jpg|mini|Filirin sin [[Hiron]] poučava [[Ahilej]]a&lt;small&gt;, [[rim]]ski [[mozaik]]&lt;/small&gt;]]
'''Filira''' ([[Grčki jezik|grč]]. Φιλύρα) je grčka morska božica.&lt;ref&gt;[http://www.theoi.com/Nymphe/NymphePhilyre.html Aaron J. Atsma. PHILYRE]. &quot;''PHILYRE (Philyra) was an Okeanid-nymph of Mount Pelion in Thessalia (Thessaly) loved by the Titan Kronos (Cronus)''.&quot;&lt;/ref&gt;

== Grčka mitologija ==
Filira je bila kćerka [[Okean (mitologija)|Okean]]a i [[Tetija (mitologija)|Tetije]], [[Okeanide|Okeanida]]. 

Dok je [[Zeus]] bio dijete i dok ga je [[Geja|Majka Zemlja]] odgajala na [[Kreta|Kreti]], njegov otac [[Kron]], vladar [[zlato|zlatnog]] doba, se zaljubio u Filiru, ali njegova žena [[Reja (mitologija)|Reja]], Zeusova majka, sumnjala je u svog muža te ga je potražila. On se pretvorio u [[konj]]a i spavao sa Filirom, ali ih je Reja u tom trenutku pronašla. Kron je pobijegao, a posramljena Filira je otišla daleko od bogova i rodila [[Hiron]]a, prvog [[Kentaur]]a, koji je napola [[čovjek]], a napola konj,&lt;ref&gt;[[Hesiod]]. ''[[Teogonija]]''.&lt;/ref&gt; ali je bila zgađena njegovim čudovišnim izgledom te ga je ostavila u prirodi. Za razliku od ostalih Kentaura, Hiron je bio besmrtan, ali ga je [[Heraklo]] ranio i Zeus je Hironu oduzeo besmrtnost te je umro. Filiru je Kron pretvorio u [[lipa (biljka)|lipu]]. U drugom mitu, Filira je rodila Afrosa, morskog Kentaura, također sa Kronom.
   
== Rimska mitologija ==
U [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], bog [[Saturn (mitologija)|Saturn]] (Kron) je lovio svog sina [[Jupiter (mitologija)|Jupitera (Zeusa)]] preko cijele [[Zemlja|Zemlje]] te je naišao na lijepu Filiru. Ona je rodila Hirona,&lt;ref&gt;[[Ovidije]]. ''[[Metamorfoze]]''.&lt;/ref&gt; ali se sramila njegovog izgleda. Poslije je zamolila Jupitera, kad je postao kralj, da ju pretvori u nešto drugo, a on ju je pretvorio u lipu, [[biljke|biljku]] čiji cvijet lijepo miriše te je tako Filira božica mirisa.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Nimfe}}
[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>bw5bkzqp9rijqlw798ecap8kmomxz3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89126</id>
    <revision>
      <id>3898366</id>
      <parentid>3834439</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4107" sha1="j44d30v6zeff5j8x72rjd2emz71bzww" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | 
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Tera'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Terra, Terra Mater, Tellus Mater
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[Majka Zemlja]]
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[eter (mitologija)|Eter]] ili [[Noks]]
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Cel]] i [[pont (mitologija)|Pont]]
|- valign=&quot;top&quot;
| djeca || [[Titani]], [[Centimani]], [[Taumant]], [[Giganti]], četiri godišnja doba, [[ljudi]], [[demon]]i, [[Fama]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Geja]]
|}
'''Tera Mater''' ili '''Tellus Mater''' je u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Majka Zemlja]] (Majka [[Priroda]]), [[božica]] [[zemlja|Zemlje]] i [[personifikacija]] Zemlje. U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] joj je jednaka [[Geja]].

== Opis i [[mit]]ovi ==
Tera je [[Rim]]ljanima bila &quot;Velika Majka&quot;, majka [[bog]]ova i [[ljudi]]. Jedna je od četiri elemenata – [[vatra]], [[voda]], zemlja i [[zrak]]. Sama se stvorila, pa se udala za [[Otac Nebo|Oca Neba]] [[Cel]]a. Prema drugoj verziji, Tera je rođena iz Etera ([[Svjetlost]]). Celu je rodila [[titani|Titane]] (od kojih su najvažniji [[saturn (mitologija)|Saturn]] i [[Ops]]), te [[centimani|Centimane]], storuke [[div]]ove koje je Cel zbog njihova čudovišnog izgleda zatvorio u podzemlje, te [[godišnje doba|četiri godišnja doba]]. Higin piše da su se Teri i Celu rodili: &quot;[[Okean (rimska mitologija)|Okean]], [[Temida]], Tartar, Pont; Titani: Brijarej, Gig, Sterop, [[Atlas (mitologija)|Atlas]], Hiperion, te [[Pol (mitologija)|Pol]], Saturn, Ops, [[Moneta]], Diona&quot;. Ona je naredila Saturnu da svrgne svog oca, i on je to i učinio tako što je kastrirao Cela, ali je Cel preživio. Udala se za [[pont (mitologija)|Ponta]] ([[More]]), a dijete im je [[Taumant]]. Nakon što je mladi [[jupiter (mitologija)|Jupiter]] srvgnuo svog oca Saturna, te zavladao svijetom s braćom i sestrama ([[vesta (mitologija)|Vesta]], [[Cerera (mitologija)|Cerera]], [[Junona]], [[Pluton (mitologija)|Pluton]] i [[neptun (mitologija)|Neptun]]), Tera je rodila užasno čudovište - [[bik]]a-zmiju, ali ga je zatvorila [[Stiks]], upozorena od strane [[Parke|Suđenica Parka]] ([[Ovidije]]). Tera je rodila i djecu sa [[tartar (mitologija)|Tartarom]], mračnim podzemljem - bili su to [[Giganti]] (divovi). Jedan od njih bijaše grozni Tifon (koji se spominje i u grčkom pjesništvu, ali je tamo rođen tek nakon Giganata), a njega je Jupiter bacio pod [[Etna|Etnu]] na [[Sicilija|Siciliji]], gdje još i danas, njegov dah stvara dim, a [[lava]] teče kao [[krv]] iz njegova tijela. Giganti su slagali [[planina|planine]] da bi došli do [[zvijezda]], jer se Tera naljutila na svoje unuke te ih je htjela ukloniti, ali ih je ''Pater Omnipotens'' (&quot;Svemoćni Otac&quot;, tj. Jupiter) poubijao [[munja]]ma; bijesna i tužna Terra je potom podigla novu rasu ljudi iz njihove krvi. Terina djeca sa Eterom su: Dolor (Tuga), Dolus (Obmana), Ira (Ljutnja), Luktus (Naricanje), Mendakium (Laž), Jusiurandum (Zakletva), Vltio (Osveta), Intemperancija (Neumjerenost), Alterkatio (Svađa), Obliuio (Zaboravljivost), Sokordija (Zavist), Timor (Strah), Superbija (Ponos), Incestum (Incest) i Pugna (Borba). Njeno najmlađe dijete, koje je sama rodila, jest [[Fama]].

== Kult ==
Zajedno sa svojom unukom Cererom, Tera je odgovorna za usjeve. Tera je slavljena na festivalu ''Fordicia'' (''Hordicia''), koji je održavan [[15. april]]a. Tada su joj žrtvovane [[krava|krave]]. Slavljena je i na kraju [[zima|zime]]. 
[[Datoteka:Ara pacis fregio lato nord2 saturnia tellus.jpg|mini|180 px|Terra sa svojom djecom i [[nimfa]]ma]]

== [[Umjetnost]] ==
U [[umjetnost]]i se prikazuje uz Cela i svoju djecu, često kako leži na tlu, odjevena u zeleno. Na jednom mozaiku je prikazana sa djecom i svojim mužem Celom koji ima [[zodijak]].

== Vanjski linkovi ==

{{Commons|Category:Tellus|Božica Tera}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>j44d30v6zeff5j8x72rjd2emz71bzww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomona (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89714</id>
    <revision>
      <id>3898363</id>
      <parentid>3826977</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1802" sha1="hu82ccke5l5m8oaf5mhjomv9pcw2wxp" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
''Za druga značenja, pogledajte [[Pomona (višeznačnica)]].''
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Versailles Demi-Lune Pomone.jpg|170 px|Pomona u [[Versailles]]u]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Pomona'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] voća i vrtova
|- valign=&quot;top&quot;
| brak || [[Vertumno]] 
|}
'''Pomona''' je mlada [[rim]]ska [[božica]] voća i vrtova.
== Etimologija ==
Pomonino [[ime]] potječe od [[latinski jezik|latinske riječi]] ''pomum'' – &quot;[[voće]]&quot;. Po njoj su nazvani [[asteroid]] [[32 Pomona]] i prof. [[Pomona Sprout]] u [[Harry Potter|Harryju Potteru]], te čitav niz [[grad]]ova. 
== Opis i mitovi ==
Pomona nikad nije bila povezana sa nekom [[grčka|grčkom]] božicom. Zaljubila se u [[bog]]a šume [[Silvan]]a i kralja [[Pikus]]a. Udala se za [[vertumno|Vertumna]], koji ju je na to nagovarao. Njen visoki svećenik je zvan ''flamen Pomonalis''. U [[umjetnost]]i se prikazuje kao lijepa mlada [[žena]] sa voćem ili cvijećem. Mnogi su gradovi nazvani po njoj. Osim što je božica, također je i [[nimfa]] drveća.
[[Datoteka:Pomona-Summer Garden-Saint Petersburg.jpg|mini|170 px|F. Cabianca: Pomona, u [[Sankt Peterburg]]u]]
== Mjesta nazvana po Pomoni ==
* Pomona, [[Argentina]], 
* Pomona, [[Australija]],
* Pomona, [[Kalifornija]],
* Pomona, [[Kansas]],
* Pomona, [[New York]],
* [[Pomona Valley]], [[Kalifornija]].

== Također pogledajte ==
* [[Pomona (višeznačnica)]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Commons|Category:Pomona|Božica Pomona}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>hu82ccke5l5m8oaf5mhjomv9pcw2wxp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Burj Al Arab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97495</id>
    <revision>
      <id>3898293</id>
      <parentid>3531849</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T19:06:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9410" sha1="slt0u2sjtmwwu8avecahern26qsnca0" xml:space="preserve">{{Infokutija građevina
| naziv               = Burdž El-Arab
| nativno_ime         = برج العرب
| domaći_jezik        = ar
| logo                = 
| logo_veličina       = 
| logo_alt            = 
| logo_tekst          = 
| slika               =
| veličina_slike      = 
| alt_slika           = 
| tekst               = 
| vrsta_karte         = Ujedinjeni Arapski Emirati
| alt_karta           = 
| map_caption         = Lokacija Burdž el-Araba u UAE
| map_size            = 
| latitude            = 25.141975
| longitude           = 55.186147
| latd                = 
| latm                = 
| lats                = 
| latNS               = 
| longd               = 
| longm               = 
| longs               = 
| longEW              = 
| map_dot_label       = 
| reljef              = 
| bivši_nazivi        = 
| alternativna_imena  = 
| etimologija         = doslovno značenje: Toranj Arapa
| status              = Završen
| prekinuto           = 
| vrsta_građevine     = [[hotel]]
| stil                = 
| klasifikacija       = 
| lokacija            = [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
| adresa              = 
| lokacija_grad       = &lt;!-- ili |lokacija_naselje =  --&gt;
| država              = 
| iso_region          = 
| coordinates_display = 
| coordinates_format  = 
| coordinates         =
| altitude            = 
| trenutni_stanari    = 
| nazvano_po          = 
| datum_kamen_temeljac= 
| početak             = [[1994]].
| završetak_datum     = [[1999]].
| datum_otvaranja     = 
| datum_inauguracije  = 
| datum_preještanja   = 
| datum_renoviranja   = 
| datum_zatvaranja    = 
| datum_demoliranja   = &lt;!-- ili |datum_uništenja = --&gt;
| trošak              = 650 mil. [[američki dolar|$]]
| trošak_renoviranja  = 
| klijent             = 
| vlasnik             = [[Jumeirah Group]] ([[Dubai Holding]])
| gazda               = 
| udruženje           = 
| visina              = 321
| arhitektonski       = 
| tip                 = 
| antena_na_tornju    = 
| krov                = 210
| zadnji_sprat        = 
| osmatračnica        = 
| prečnik             = 
| obim                = 
| težina              = 
| ostale_dimenzije    = 
| strukturni_sistem   = 
| materijal           = [[čelik]], [[beton]], [[staklo]], [[aluminij]]
| veličina            = 
| broj_spratova       = 60
| podna_površina      = 202 sobe na 111.500
| broj_liftova        = 18
| temelji             = 
| arhitekt            = [[Tom Wright (arhitekta)|Tom Wright]] ([[Atkins (kompanija)|Atkins]])
| kompanija_izgradnje = [[Murray &amp; Roberts]]
| razvojnik           = 
| inženjer            = 
| građevinski_inženjer= 
| ostali_dizajneri    = 
| potpisnik_ugovora   = 
| nagrade             = 
| poznato_po          = 
| ren_arhitekt        = 
| ren_kompanija       = 
| ren_inženjer        = 
| ren_građ_inženjer   = 
| ren_ostali_dizajneri= 
| ren_potpisnik       = 
| ren_nagrade         = 
| tip_sjedala         = 
| kapacitet_sjedišta  = 
| broj_sob            = &lt;!-- ili |broj_jedinica = --&gt;
| parking             = 
| web-sajt            = &lt;!-- [http://.... ] --&gt;
| reference           = 
| fusnote             = 
}}
'''Burj Al Arab'''  ([[Arapski jezik|arapski]]: '''برج العرب''', doslovno &quot;Toranj [[Arapi|Arapa]]&quot;) jedan je od najluksuznijih i najskupljih [[hotel]]a na svijetu. Nalazi se na umjetnom otoku u [[Dubai]]ju, u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]]. Visok je (s antenom) 321 m, čime je drugi po visini hotel u svijetu, iza [[Rose Tower]]a, koji se također nalazi u Dubaiju.&lt;ref&gt;[http://archive.gulfnews.com/articles/07/11/22/10169274.html Rotana to bring 10,000 more rooms under management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080405024328/http://archive.gulfnews.com/articles/07/11/22/10169274.html |date=5. 4. 2008 }} {{en simbol}}&lt;/ref&gt;
Vlasnik Burj Al Araba je hotelski lanac [[Jumeirah Group]], u vlasništvu šeika [[Muhamed bin Rašid Al Maktum|Muhameda bin Rašida Al Maktuma]]. Hotel je projektovao [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Arhitektura|arhitekta]] [[Tom Wright (arhitekta)|Tom Wright]], a izvođač radova je bila [[Južnoafrička Republika|južnoafrička]] kompanija [[Murray &amp; Roberts]].
Hotel u obliku jedra je, od otvorenja [[1999]]. godine, postao simbol Dubaija i jedna od najprepoznatljivijih svjetskih građevina.

== Gradnja ==
{{Također pogledajte|Spisak najviših struktura u svijetu}}

Gradnja Burj al Araba počela je [[1994]]. godine. Građen je da izgleda kao jedro tradicionalnog arapskog [[brod]]a. Dva &quot;krila&quot; raširena u obliku slova &quot;V&quot; imaju ulogu [[jarbol]]a, dok prostor između njih služi kao golemi atrij. Arhitekta Tom Wright je izjavio &quot;Klijent je želio građevinu koja će postati ikona ili simbol za grad Dubai, nešto poput Operne kuće u [[Sydney]]u ili [[Eiffelov toranj|Eiffelovog tornja]] u [[Pariz]]u. Trebalo je sagraditi nešto što će postati sinonim za čitavu državu.&quot;

[[Arhitektura|Arhitektonski]] i [[inženjer]]ski konzultant projekta bio je Atkins, najveća [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] multidisciplinarna kompanija za savjetovanje. Građevinski radovi povjereni su [[JAR|južnoafričkoj]] kompaniji Murray &amp; Roberts. Izgradnja hotela koštala je 650 miliona [[američki dolar|dolara]].

== Obilježja ==

Nekoliko obilježja hotela zahtijevalo je kompleksne ili pionirske inženjerske poduhvate. Hotel se nalazi na umjetnom otoku udaljenom 280 metara od obale. Zbog sigurnosti temeljenja, graditelji su postavili konstrukciju na 230 pilona koji zadiru 40 metara u pijesak. Inženjeri su potom sagradili površinski sloj od velikog kamenja, okruženog [[beton]]skim slojem u obliku [[Pčele|pčelinjeg]] saća koji štiti temelje od [[Erozija|erozije]]. Gradnja samog umjetnog otoka i temelja trajala je tri godine, jednako koliko i gradnja samog hotela. Građevina sadrži 70.000 [[Kubni metar|kubnih metara]] betona, te još 9.000 kubnih metara [[čelik]]a.

Heliodrom hotela je postao poznat kada su [[Andre Agassi]] i [[Roger Federer]] na njemu odigrali prijateljski [[tenis]]ki susret.

Burj Al Arab je samoproglašen jedinim hotelom na svijetu sa 7 zvjezdica što neki turistički profesionalci smatraju preuveličavanjem, budući da prema službenom kategoriziranju hotel može imati najviše pet zvjezdica, iako neki najelitniji hoteli pokušavaju izboriti nepostojeći status od &quot;šest zvjezdica&quot;. Prema službenim internet stranicama hotela, Burj Al Arab ima 5 zvjezdica. Hotel je najviša građevina na svijetu s napetom fasadom, najviši hotel na svijetu (uz [[Rose Tower]] u Dubaiju), te prvi hotel s pet zvjezdica koji je premašio visinu od 300 metara.

{{clear}}
=== Sobe i cijena ===

Menandžment hotela vodi kompanija Jumeirah Group. Unatoč veličini, Burj Al Arab ima svega 28 dvostrukih etaža s 202 sobe. Najmanja soba je površine 169 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a najveći apartman 780 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Hotel je među najskupljima u svijetu. Cijene za noćenje se kreću od 1000 dolara za najmanje sobe, do 28.000 dolara za kraljevski apartman.

Dizajn soba je podređen i istoku i zapadu. Bijeli [[Toskana|toskanski]] red stubova i spiralne stepenice od [[mramor]]a s ogradom od kovanog čelika ukrašenim [[Zlato|zlatnim]] listovima pokazuje utjecaj od [[Klasicizam|klasicizma]] do [[art nouveau]]a. Spa kupaonice naglašene su mozaicima od keramičkih šablona na podovima i zidovima, inspirisanih arapskom [[Geometrija|geometrijom]], koja se može naći u gotovo cijeloj zgradi.

=== Restorani ===

[[Datoteka:Al Mahara Burj al Araba Dubai March 2008pano.jpg|mini|250px|Restoran &quot;Al Mahara&quot;]]
Jedan od hotelskih restorana, Al Muntaha (arapski: &quot;najviši&quot;), lociran je 200 metara iznad [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] i omogućuje panoramski pogled na grad Dubai. Izgrađen je kao konzolni dodatak konstrukciji te izlazi i po 27 metara izvan gabarita zgrade, a pristupa mu se s panoramskog lifta. Glavnom kuharu Edah Semaj Leachimu, [[2006]]. godine, dodijeljeno je priznanje &quot;Kuhara godine&quot;.

Drugi restoran je nazvan &quot;Al Mahara&quot;, što znači &quot;kamenica&quot;. Nalazi se na dnu hotela, pristupa mu se iz simulirane [[Podmornica|podmornice]] i okružen je golemim [[akvarij]]ima kapaciteta milion [[Litra|litara]], prepunih morskih životinja. Restoran također spada među najelitnije u svijetu, a vodi ga Kevin McLaughlin.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
|Apartman
Slika:Al Muntaha on 25 December 2007 Pict 1.jpg|Restoran
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Turizam u Dubaiju]]
* [[Spinnaker Tower]]
* [[Spisak hotela s 5 zvjezdica u Dubaiju]]
* [[Spisak najviših zgrada u Dubaiju]]
* [[Spisak najviših hotela u svijetu]]
* [[Spisak nebodera]]
* [[Spisak najviših slobodnostojećih struktura u svijetu]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.burj-al-arab.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071020045855/http://www.burj-al-arab.com/ |date=20. 10. 2007 }} {{en simbol}} {{ar simbol}}  {{ja simbol}} {{ru simbol}} {{fr simbol}}
* [http://www.atkinsdesign.com/ Atkins - službena stranica] {{en simbol}}
* [http://www.tomwrightdesign.com/ Tom Wright - službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120720221655/http://www.tomwrightdesign.com/ |date=20. 7. 2012 }} {{en simbol}}

{{Neboderi po državama}}

[[Kategorija:Neboderi]]
[[Kategorija:Ujedinjeni Arapski Emirati]]
[[Kategorija:Hoteli u Dubaiju]]</text>
      <sha1>slt0u2sjtmwwu8avecahern26qsnca0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97919</id>
    <revision>
      <id>3898362</id>
      <parentid>2936144</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1873" sha1="snchc01plc4qoly826vd29kk28bi1a9" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Nedostaju izvori}}
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Justitia et pax osculatae sunt - BS - Pinacoteca Tosio-Martinengo - foto G. Dall'Orto.jpg|230 px|Justicija ljubi svoju kćerku Paks]]
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Paks'''
|- valign=&quot;top&quot;
| druga imena || Pax
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] mira
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[Justicija]] i [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Irena (mitologija)|Irena]]
|}
'''Paks''' je [[rim]]ska [[božica]] mira, a [[etimologija]] njenog [[ime]]na je &quot;mir&quot;. [[grčka mitologija|Grčki pandan]] joj je [[irena (mitologija)|Irena]] (na [[grčki jezik|grčkom]] &quot;mir&quot;).

== Opis, mitovi i kult ==
Paks je božica koja donosi mir [[ljudi]]ma. Kćerka je vrhovnog [[bog]]a [[jupiter (mitologija)|Jupiter]]a i njegove tete [[justicija|Justicije]], božice mira i pravde. Nema muža ni djecu. [[Ovidije]] kaže da je dojila [[Cerera (rimska mitologija)|Cereru]], te da je Cerera njeno dijete. Paks je u [[umjetnost]]i uvijek prikazana sa tipičnim simbolima mira – [[maslina|maslinove]] grančice, žezlo i [[rog]] obilja, a zbog grančica je smatrana i božicom proljeća. Paks nije postojala u ranoj rimskoj [[mit]]ologiji, već je stvorena po uzoru na Irenu. Ona je uvijek ostala djelimična [[personifikacija]], ali nju se počelo smatrati pravom božicom u doba [[car]]a [[Avgust]]a, koji joj je dao podići žrtvenik mira, te je imala i svoj hram na [[Poljana boga Marsa|Marsovom polju]] (bog rata [[mars (mitologija)|Mars]] joj je polubrat).

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Pax (mythology)|Božica Paks}}
[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>snchc01plc4qoly826vd29kk28bi1a9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dijana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101231</id>
    <revision>
      <id>3898354</id>
      <parentid>3341211</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7447" sha1="0q9bjne4m6bgojgb963mjjj8wfxbokk" xml:space="preserve">
{|tableborder=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; color:black;&quot; width=&quot;30%&quot;
|- valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#green;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | 
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | '''Dijana'''
|- valign=&quot;top&quot;
| opis || [[božica]] lova, šuma, [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a
|- valign=&quot;top&quot; 
| roditelji|| [[jupiter (mitologija)|Jupiter]] i [[Latona]]
|- valign=&quot;top&quot;
| grčki pandan || [[Artemida]]
|}
[[Datoteka:Diana of Versailles.jpg|mini|Dijana iz Versaja]]
'''Dijana''' je [[božica]] iz [[rimska mitologija|rimske mitologije]]. U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] joj odgovara [[Artemida]], o kojoj postoji više [[mit]]ova nego o Dijani.
== [[Etimologija]] ==
''Dijana'' dolazi od ''*divios'', što odgovara kasnijim riječima ''divus'' i ''dius'', a povezuje se s riječju ''deus'' – &quot;[[bog]]&quot;. Korijen riječi je ''*d(e)y(e)w'', što znači &quot;danje [[nebo]]&quot;, &quot;svijetlo nebo&quot; ili &quot;danje svjetlo&quot;. 
== Opis ==
Dijana je božica lova, povezana sa divljim [[životinja]]ma i [[šuma]]ma, a također je i vladarica [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a, što je postala nakon [[luna|Lune]], prijašnje božice Mjeseca. Zaštitnica je djevica, jer je i sama jedna od triju božica-djevica. Njen glavni atribut – djevičanstvo, učinio ju je simbolom čednosti. Njena sveta biljka je [[hrast]]. U [[umjetnost]]i je Dijana uvijek prikazana sa lukom i strijelama, ponekad u pratnji [[jelen]]a ili neke druge šumske životinje. 
== [[Mitologija]] ==
=== Rođenje ===
Dijana je kćer [[jupiter (mitologija)|Jupitera]], vrhovnog boga, i [[latona|Latone]], njegove ljubavnice. Njen brat blizanac je [[Apolon (rimska mitologija)|Apolon]], bog [[sunce|Sunca]], svjetlosti, poezije, koji i u grčkoj mitologiji ima isto ime. Jupiter je spavao sa Latonom, i to je saznala njegova žena [[Junona]], koja je poslala [[Piton]]a na Latonu, te je zabranila svim mjestima na svijetu da prime jadnu Letu, koja se na zapovijed svog ljubavnika sklonila na Ortigiju, [[ostrvo]] koje je stvorio [[neptun (mitologija)|Neptun]], a koje se nad njom sažalilo, te je tamo, blizu masline, rodila Apolona i Dijanu. Ostrvo je zatim prozvano [[Del]]os. Blizanci bijahu prelijepi, i njihova majka se jako ponosila njima. Njihov polubrat [[vulkan (mitologija)|Vulkan]] im je poklonio strijele: za Apolona je izradio strijele od Sunčeve svjetlosti, za Dijanu strijele od Mjesečeve svjetlosti. 
=== Život ===
Dijana je odrasla i bila prelijepa, te je ostala djevica, kao i njena polusestra [[Minerva]] i njihova zajednička teta, [[vesta (mitologija)|Vesta]].

Kad je Junona vidjela da je Epaf, kralj [[egipat|Egipta]], Jupiterov sin, rođen od konkubine, bilo joj je to krivo, pa je odlučila da Epaf mora biti ubijen u lovu. Zato je ohrabrila [[titani|Titane]] da napadnu Jupitera. Ali Jupiter je uz pomoć Minerve, Apolona i Dijane bacio Titane u [[Tartar (pakao)|Tartar]]. 

Kad je [[Tifon]], sin [[terra|Tere]] i [[Tartar (bog)|Tartara]], napao bogove, oni su pobjegli u Egipat, pretvorivši se u životinje. Dijana je postala [[mačka]], te je zato egipatska božica-mačka [[Bast]]et smatrana njenim egipatskim pandanom. 

Neptunovi sinovi divovi – Ot i Efijalt – su pokušali nauditi Dijani, koju je njen brat Apolon obranio, tako što je poslao jelena među njih, pa su se oni međusobno poubijali, jer su gađali lijepu životinju. 

Jednom je Dijana brala cvijeće na livadi blizu [[etna|Etne]], zajedno sa svojim polusestrama – [[prozerpina|Prozerpinom]], [[venera (mitologija)|Venerom]] i Minervom, te je došao bog [[pluton (mitologija)|Pluton]] i oteo Prozerpinu, a Dijana je bila svjedokinja tog događaja. 

Dok se Dijana jednom kupala u šumi, vidio ju je lovac [[Akteon]], na kojeg se razbjesnjela te ga je pretvorila u jelena, kojega su rastrgali vlastiti psi. 

Lovac [[orion (mitologija)|Orion]], sin Neptuna, lovio je na [[kreta|Kreti]] s Dijanom, ali se želio natjecati s njom, pa ga je ona ubila, no, budući da joj je prije bio drag, pretvorila ga je u prelijepo [[sazviježđe]]. Druga verzija kaže da je Tera, božica [[Zemlja]], na njega poslala škorpiju, jer se on hvalisao da je dobar lovac. Latona je potom stavila Oriona na nebo, njemu za nagradu. Postoji još jedna verzija – Dijana se zaljubila u Oriona, koji je bio najljepši smrtnik, te se htjela udati za njega, ali se Apolon naljutio te je rekao Dijani, dok je Orion plivao a glava mu je izgledala kao tačka u [[more|moru]], da mora pogoditi tu tačku, ili ju niko neće smatrati dovoljno vještom; ona je to i učinila, a kad je shvatila da je pogodila svog voljenog, plakala je, te ga je stavila na nebo.

Kad je kralj [[Agamemnon]] morao žrtvovati svoju kćer [[Ifigenija|Ifigeniju]] Dijani, Dijana je došla i uzela ju sa sobom, i postala je svećenica i božica. 

Takođe, Dijana je na nebo stavila svoju službenicu Kalistu, koju je prije toga ubila, jer ju je Jupiter silovao, a Junona pretvorila u [[medvjed]]icu. 
== Kult ==
Dijana je štovana na festivalu održavanom 13. augusta, a [[kralj]] [[Servije Tulije]] (6. [[rim]]ski kralj) joj je posvetio [[hram]] na [[Aventino brdo|Aventinom brdu]], [[sedam rimskih brda|najjužnijem od sedam rimskih brda]], te je završio hram njenog oca Jupitera na [[Kapitol (Rim)|Kapitolu]]. Dijanu su voljeli robovi i siromašni građani, koji su u njenom hramu tražili zaštitu. Takođe, štovale su ju žene kao božicu koja štiti djecu i porođaje. 
== Kultura ==
=== [[Religija]] ===
Dijanin je kult bio povezan u [[evropa|Evropi]] sa ženskim likom zvanim ''Kraljica Alfheima''. Riječ je o vilinskoj vladarici iz [[nordijska mitologija|nordijske mitologije]], koja vlada nad svijetlim vilenjacima. 

Postoji jedna grana [[wicca|Wicce]], neopaganske religije, koja se naziva ''Dijaničkom Wiccom'', a posvećena je Dijani. Naziva se i ''Dijaničko vještičarenje'', te većina pripadnika te grupe štuje samo svoju Božicu. U nekim se tekstovima [[ime]] ''Lucifer'' koristi za Dijaninog brata Apolona. 

''Stregerija'' je naziv za [[italija]]nsko vještičarenje, gdje je Dijana ''Kraljica vještica'', koja je stvorila svijet i svog brata Apolona, s kojim je postala vladarica [[svemir]]a. 

== Također pogledajte ==
* [[Janus (mitologija)]]

=== Literatura ===
Dijanino se ime pojavljuje u nekoliko djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], među ostalima i u [[Romeo i Julija|Romeu i Juliji]]. 
=== Jezik ===
Rimska riječ ''Zână'' (&quot;[[vila]]&quot;) i leonska riječ ''xana'' (&quot;vodena [[nimfa]]&quot;) dolaze od Dijaninog imena. 
=== Pogreb princeze [[Diana Spencer|Diane]] ===
Na sprovodu princeze [[Diana Spencer|Diane Spencer]], prve žene princa [[Charles, princ od Velsa|Charlesa]], njen brat je [[Charles Spencer|Charles]] napravio vezu između svoje sestre i božice lova, rekavši da je ona bila najviše lovljena osoba modernog doba.
==Vanjski linkovi==

* [http://www.liverpoolmuseums.org.uk/picture-of-month/displaypicture.asp?venue=7&amp;id=130 ''Pejzaž sa Dijanom i Kalisto'' slika]
* [http://www.wga.hu/art/d/domenich/diana.jpg ''Dijana i njene Nimfe'' slika]
* [http://warburg.sas.ac.uk/vpc/VPC_search/subcats.php?cat_1=5&amp;cat_2=86 The Warburg Institute Iconographic Database: oko 1150 slika Dijane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130430152110/http://warburg.sas.ac.uk/vpc/VPC_search/subcats.php?cat_1=5&amp;cat_2=86 |date=30. 4. 2013 }}
{{Commonscat|Artemis}}

[[Kategorija:Rimske boginje]]</text>
      <sha1>0q9bjne4m6bgojgb963mjjj8wfxbokk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Nafija Sarajlić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>115400</id>
    <revision>
      <id>3898387</id>
      <parentid>3898203</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zašto izmjene ove stranice još uvijek nisu odobrene? */ odgovor</comment>
      <origin>3898387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="695" sha1="q9hh1drpjbgpnlgxjvz7pss0elq000l" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Zašto izmjene ove stranice još uvijek nisu odobrene? ==

Da li postoji neki period u kojem se može očekivati pregled izmjena i objava? Hvala unaprijed na odgovoru. Vidim da stranica nije pregledana od 2023, a misim da je korisno da sabrani podaci budu javni. Unaprijed se izvinjavam ako ne razumijem dobro procedure &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~Smoltoks&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; [[Korisnik:Smoltoks|Smoltoks]] ([[Razgovor s korisnikom:Smoltoks|razgovor]]) 22:43, 9 juni 2026 (CEST)

:Ne postoji. Pregleda kada ko uhvati vremena i volje od drugih stvari na Wikipediji i obaveza u životu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 11 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>q9hh1drpjbgpnlgxjvz7pss0elq000l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898388</id>
      <parentid>3898387</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:49:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Zašto izmjene ove stranice još uvijek nisu odobrene? */</comment>
      <origin>3898388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="788" sha1="ngz8mzcx8wxdsrrz2tey32i4xnnel1f" xml:space="preserve">{{Stranica_za_razgovor}}

== Zašto izmjene ove stranice još uvijek nisu odobrene? ==

Da li postoji neki period u kojem se može očekivati pregled izmjena i objava? Hvala unaprijed na odgovoru. Vidim da stranica nije pregledana od 2023, a misim da je korisno da sabrani podaci budu javni. Unaprijed se izvinjavam ako ne razumijem dobro procedure &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~Smoltoks&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; [[Korisnik:Smoltoks|Smoltoks]] ([[Razgovor s korisnikom:Smoltoks|razgovor]]) 22:43, 9 juni 2026 (CEST)

:Ne postoji. Pregleda kada ko uhvati vremena i volje od drugih stvari na Wikipediji i obaveza u životu. I kad neko dobronamjerno skrene pažnju (jer teško je malom broju ljudi sve pohvatati). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 11 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>ngz8mzcx8wxdsrrz2tey32i4xnnel1f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Breza '94&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>125056</id>
    <revision>
      <id>3898422</id>
      <parentid>3852984</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:37:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1994.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3801" sha1="amszxezq6jo0pfrtcxkwec63m2lgonh" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Breza 94
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 37 - Bosnia - Bihac, August-September 1994.jpg|280px]]
| datum          = [[4. septembar]] - [[12. septembar]] [[1994]].
| mjesto         = [[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat       = Taktički poraz VRS
*Odbijen napad 1. krajiškog korpusa VRS
*Zauzeto 20 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; područja koje je bilo pod kontrolom VRS
| strana1        = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Peti korpus Armije RBiH]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag_ of_Republika_Srpska.svg|border|20px]] [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiški korpus VRS]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_ of_Republika_Srpska.svg|border|20px]] [[Panteri]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Atif Dudaković]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Izet Nanić]]
| komandant2     = [[Datoteka:Flag_ of_Republika_Srpska.svg|border|20px]] [[Ratko Mladić]]&lt;br /&gt; [[Datoteka:Flag_ of_Republika_Srpska.svg|border|20px]] [[Momir Talić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_ of_Republika_Srpska.svg|border|20px]] [[Ljubiša Savić]]
| snaga1         = vojnika:~10 000, ranjenih:?, poginulih:13,
| snaga2         = vojnika:9 500, ranjenih:?, zarobljenih:~10 vojnika Poginulih:~80 vojnika&lt;ref name=&quot;breza&quot; /&gt;
}}
'''&quot;Breza 94&quot;''' je naziv za vojnu operaciju koju je izveo [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiški korpus]] [[VRS]] u vremenskom periodu od 4. septembra do 12. septembra 1994. godine protiv [[Peti korpus Armije RBiH|5. korpusa Armije BiH]] i protiv [[505. viteška brdska brigada|505. bužimske brigade]]. Operaciju je vodio, pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|haških sudom]] osuđeni general [[VRS]] [[Ratko Mladić]].&lt;ref name=&quot;breza&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izetnanic.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=100:breza-94&amp;catid=1:latest-news |title=Nisvet Porić: ''BREZA 94.'' |access-date=12. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091125123429/http://www.izetnanic.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=100:breza-94&amp;catid=1:latest-news |archive-date=25. 11. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glavni cilj operacije je bilo slamanje 5. korpusa.

== Cilj operacije ==
Navodi iz zarobljenih vojnih dokumenata generala VRS Ratka Mladića govore o probijanju linija 5. korpusa i slomu 505. bužimske viteške brigade.

== Tok operacije ==
Glavni napadi [[VRS]] su uslijedili u ranim jutarnjim satima 4. septembra 1994 godine na pravcu Sip-Radoč. Peti korpus Armije RBIH je pojačao odbranu na pravcu Sip-Radoč, zatim je uslijedio silovit napad [[VRS]] sa svim raspoloživim sredstvima na prve linije odbrane 505. bužimske brigade, međutim 505. bužimska brigada nije popuštala uprkos silovitim napadima [[VRS]]. Komadant 505. bužimske brigade [[Izet Nanić]] je odlučio da se izvrši iznenadni kontranapad 6. septembra. Napad je izveden tako što su snage 505. bužimske brigade tajno prošle kroz linije 1. krajiškog korpusa VRS i uspješno sprovele kontranapad.

== Rezultati operacije ==
Zaustavljena je operacija [[VRS]] &quot;Breza 94&quot;, 5. korpus je zarobio jedan [[tenk]] [[T-55]], a jedan uništio, te nekoliko topova, minobacača, vojne opreme, municije, zarobljen je i džip [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] u kojem su pronađeni vojni dokumenti operacije &quot;Breza 94&quot;. U ovoj operaciji je učestvovao general VRS [[Ratko Mladić]] kada je bio i ranjen .

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>amszxezq6jo0pfrtcxkwec63m2lgonh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Toni Šunjić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>138007</id>
    <revision>
      <id>3898456</id>
      <parentid>3755088</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T11:28:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13675" sha1="68ogmftvp8055kz7evvsjdgpaobgba0" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Toni Šunjić
| slika                      = 20150331 2205 AUT BIH 2624.jpg
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1988|12|15}}
| rodnigrad                  = [[Mostar]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| visina                     = 194&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]]
| trenutniklub               = [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]]
| brojnadresu                = 44
| godine1                    = {{nowrap|2007–2012.}}
| klubovi1                   = [[HŠK Zrinjski]]
| nastupi(golovi)1           = 76 (1)
| godine2                    = 2010–2011.
| klubovi2                   = {{nowrap|→ [[KV Kortrijk|Kortrijk]] (posudba)}}
| nastupi(golovi)2           = 15 (0)
| godine3                    = 2012–2014.
| klubovi3                   = [[FK Zorja Lugansk|Zorja Lugansk]]
| nastupi(golovi)3           = 63 (0)
| godine4                    = 2014–2015.
| klubovi4                   = [[FK Kuban Krasnodar|Kuban]] 
| nastupi(golovi)4           = 28 (1)
| godine5                    = 2015–2017.
| klubovi5                   = [[VfB Stuttgart]]
| nastupi(golovi)5           = 29 (3)
| godine6                    = 2017.
| klubovi6                   = {{nowrap|→ [[Palermo FC|Palermo]] (posudba)}}
| nastupi(golovi)6           = 7 (0)
| godine7                    = 2017–2020.
| klubovi7                   = [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]]
| nastupi(golovi)7           = 77 (5)
| godine8                    = 2020–2021.
| klubovi8                   = Beijing Guoan FC
| nastupi(golovi)8           = 0 (0)
| godine9                    = 2020.
| klubovi9                   = [[Henan FC|Henan]]
| nastupi(golovi)9           = 0 (0)
| godine10                   = 2021–2023.
| klubovi10                  = [[Henan FC|Henan]]
| nastupi(golovi)10          = 71 (1)
| godine11                   = 2024–2025.
| klubovi11                  = [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| nastupi(golovi)11          = 20 (1)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2006.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0)
| nacionalnegodine2          = 2008–2010.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 10 (0)
| nacionalnegodine3          = 2012–2020.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| zadnjeuređivanje           = 11. juni 2026
|}}
'''Toni Šunjić''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometaš i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/toni-sunjic/profil/spieler/60790|title=Toni Sunjic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[Moskva|moskovski]] [[FK Dinamo Moskva|Dinamo]] na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Klupska karijera ==
=== Početak karijere ===
Ponikao je u omladinskoj školi mostarskog kluba [[HŠK Zrinjski]], a u dresu prve ekipe debitovao je u [[Beograd]]u protiv ekipe [[FK Partizan|Partizana]]. U sezoni 2007/08, u kojoj je Zrinjski osvojio [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]], uglavnom je ulazio sa klupe, dok je standardan prvotimac postao u sezoni 2008/09, u kojoj je Zrinjski osvojio naslov prvaka [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]]. U sezoni 2009/10, od strane navijača dobio je trofej &quot;Filip Šunjić-Pipa&quot; za najboljeg igrača u sezoni. Od dresa Zrinjskog oprostio se upisavši ukupno 89 nastupa.&lt;ref&gt;http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=12388:unji-prelazi-u-belgijski-kortrijk&amp;catid=8:sport&amp;Itemid=9&lt;/ref&gt;

Sezone 2009/10. biva posuđen [[Belgija|belgijskom]] klubu [[KV Kortrijk|Kortrijk]] na jednu godinu s mogućnošću otkupa ugovora na kraju sezone.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Debi za Kortrijk ostvaruje krajem septembra 2010. u porazu 3:0 protiv [[RSC Anderlecht|Anderlechta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/1049141|title=RSC Anderlecht - KV Kortrijk, Sep 19, 2010 - Jupiler Pro League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Do kraja sezone odigrao je ukupno 16 utakmica, te se na kraju sezone vratio u Zrinjski.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/toni-sunjic/leistungsdaten/spieler/60790/plus/0?saison=2010|title=Toni Sunjic - Performance data 10/11 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U Zrinjskom ostaje sve do februara 2012. godine, kada mu se pruža šansa za prelazak u ukrajinski klub Zorja Lugansk.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Zorja Lugansk ===
U februaru 2012, Šunjić za oko 50.000 [[Euro|eura]] prelazi u [[Ukrajina|ukrajinski]] klub [[FK Zorja Lugansk|Zorja Lugansk]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/sunjic-na-korak-do-zorje/72568|title=Šunjić na korak do Zorje|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Debi za Zorju upisuje protiv ekipe [[FK Karpati|Karpati]] u sklopu [[Ukrajinska premijer liga|prve lige Ukrajine]], a meč Zorja pobijeđuje rezultatom 5-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/1163089|title=Zorya Luhansk - Karpaty Lviv, Mar 3, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Odmah po dolasku u Zorju, Šunjić se nameće kao najbolji centralni bek u klubu i tokom dvije i po godine u ovom klubu osigurava sebi mjesto u prvom timu.

=== Kuban Krasnodar ===
U julu 2014. Šunjić privlači interes mnogih klubova, ali [[FK Kuban Krasnodar|Kuban]] iz [[Krasnodar]]a uspijeva prvi otkupiti Šunjićev ugovor.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/zvanicno-toni-sunjic-tri-sezone-u-kuban-krasnodaru/135495|title=Zvanično: Toni Šunjić tri sezone u Kuban Krasnodaru|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvu utakmicu za Kuban bilježi u pobijedi protiv [[FK Ufa|Ufe]] u okviru [[Premijer liga Rusije|Premijer lige Rusije]] u augustu 2014. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2479929|title=Kuban Krasnodar - FK Ufa, Aug 3, 2014 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Kuban postiže protiv ekipe [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotive]] krajem augusta 2014. godine, a Kuban utakmicu pobijeđuje rezultatom 2-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2487350|title=Kuban Krasnodar - Lokomotiv Moscow, Aug 24, 2014 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== VfB Stuttgart ===
U augustu 2015, zbog finansijskih problema Kubana, Šunjić za blizu tri miliona eura prelazi u [[Njemačka|njemački]] klub [[VfB Stuttgart]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/23565/jos_jedan_zmaj_u_bundesligi_toni_sunjic_potpisao_za_stuttgart.html|title=JOŠ JEDAN ZMAJ U BUNDESLIGI: Toni Šunjić potpisao za Stuttgart|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Debi i prvi gol bilježi u porazu Stuttgarta rezultatom 2-1 protiv [[Hertha BSC|Herthe]] u septembru 2015. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2581198|title=Hertha BSC - VfB Stuttgart, Sep 12, 2015 - 1.Bundesliga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Krajem sezone 2015/16. Stuttgart ispada iz [[Bundesliga|Bundeslige]], ali Šunjić odlučuje ostati u klubu i u sljedećoj sezoni.

== Reprezentacija ==
Šunjić je skupio deset nastupa za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 selekciju Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;http://www.transfermarkt.co.uk/en/toni-sunjic/leistungsdaten-detail/spieler_60790.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Debi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] ostvario je u augustu 2012, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]] kad je u igru ušao s klupe u drugom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/toni-sunjic/nationalmannschaft/spieler/60790|title=Toni Sunjic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014. pozvan je da nastupi za selekciju Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]]. Tokom grupne faze prvenstva, odigrao je dvije utakmice, i to protiv selekcija [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186511/index.html|title=2014 FIFA World Cup Brazil™ - Matches - Nigeria-Bosnia and Herzegovina - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|access-date=21. 8. 2016|archive-date=13. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813083456/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186511/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/index.html|title=2014 FIFA World Cup Brazil™ - Matches - Bosnia and Herzegovina-Iran - FIFA.com|last=FIFA.com|website=FIFA.com|access-date=21. 8. 2016|archive-date=14. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160814115901/http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186464/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U junu 2016. nastupio je na revijalnom [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Odigrao je obje utakmice, protiv selekcija [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] i [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]], a Bosna i Hercegovina okončala je turnir pobijedom nad Japanom i osvojila trofej.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/toni-sunjic/nationalmannschaft/spieler/60790|title=Toni Sunjic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=22. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
{{Starost sekcija}}

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 22. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/toni-sunjic/leistungsdaten/spieler/60790/plus/0?saison=ges|title=Toni Sunjic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=22. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=6|[[HŠK Zrinjski]]
|2007/08.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]] 
|7||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||1||0||8||0
|-
|2008/09.
|Premijer Liga
|22||1||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||4||1||26||2
|-
|2009/10.
|Premijer Liga
|28||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||2||0||30||0
|-
|2010/11.
|Premijer Liga
|5||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||6||1||11||1
|-
|2011/12.
|Premijer Liga
|12||0||3||1||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||15||1
|-
!colspan=2|Ukupno
!74!!1!!3!!1!!colspan=&quot;2&quot;|–!!13!!2!!90!!4
|-
|[[VK Kortrijk|Kortrijk]] (posudba)
|2010/11.
|[[Belgian Pro League]]
|15||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||16||0
|-
|rowspan=4|[[FK Zorja Lugansk|Zorja]]
|2011/12.
|[[Ukrajinska premijer liga|Ukrajinska Premijer Liga]]
|10||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||11||0
|-
|2012/13.
|Ukrajinska Premijer Liga
|28||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||29||0
|-
|2013/14.
|Ukrajinska Premijer Liga
|25||0||1||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||26||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!78!!0!!4!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!colspan=&quot;2&quot;|–!!82!!0
|-
|rowspan=3|[[FK Kuban Krasnodar|Kuban]]
|2014/15.
|[[Premijer liga Rusije|Ruska Premijer Liga]]
|22||1||4||2||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||26||3
|-
|2015/16.
|Ruska Premijer Liga
|6||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||6||0
|-
!colspan=2|Total
!28!!1!!4!!2!!colspan=&quot;2&quot;|–!!colspan=&quot;2&quot;|–!!32!!3
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[VfB Stuttgart|Stuttgart]]
|2015/16.
|[[Bundesliga]]
|19||1||3||1||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||22||2
|-
|2016/17.
|[[2. Bundesliga]]
|2
|0
|1
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|3
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!21
!1
!4
!1
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!25
!2
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!201!!3!!15!!4!! colspan=&quot;2&quot; |–!!13!!2!!229!!9
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 22. august 2016.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=6|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2012.||3||0
|-
|2013.||2||0
|-
|2014.||9||0
|-
|2015.||6||0
|-
|2016.||3||0
|-
!colspan=2|Ukupno||23||0
|}

==Reference==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Toni Šunjić}}
*{{NFT player|pid=48337}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}

{{DEFAULTSORT:Šunjić, Toni}}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]]
[[Kategorija:Nogometaši KV Kortrijka]]
[[Kategorija:Nogometaši Zorje Lugansk]]
[[Kategorija:Nogometaši Kuban Krasnodara]]
[[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]]
[[Kategorija:Nogometaši Palerma]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Moskve]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]</text>
      <sha1>68ogmftvp8055kz7evvsjdgpaobgba0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Masakr u Križančevom Selu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139582</id>
    <revision>
      <id>3898451</id>
      <parentid>3887076</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:51:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <comment>[[WP:ORIG]]</comment>
      <origin>3898451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10508" sha1="oiujp5n0pqzbddc97w7i2n81ogwgr1r" xml:space="preserve">[[Datoteka:Spomenik žrtvama-Križančevo selo09420.JPG|Spomenik žrtvama masakra u Križančevom Selu|desno|mini]]

'''Masakr u Križančevom Selu''' se odnosi na događaje koji su se desili u zaseoku [[Križančevo Selo]] u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], gdje je [[Armija RBiH]] ubila desetke [[Hrvati|Hrvata]] tokom napada na položaje [[HVO]]-a 22. i 23. decembra 1993.&lt;ref name=ap&gt;{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/world/feedarticle/9032957 |title=Croatian president honors war victims in Bosnia |author=Aida Cerkez-Robinson |date=15. 4. 2010 | work=[[Associated Press]] foreign report | publisher=[[The Guardian]]|access-date=16. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

Napad se desio u vrijeme dok je region bio zahvaćen [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskim sukobom]], osam mjeseci nakon [[Masakr u Ahmićima|Masakra u Ahmićima]]. Križančevo Selo se nalazi u blizini [[Vitez (općina)|Vitez]]a, 
i sela [[Dubravica (Vitez)|Dubravica]] i [[Šantići]]. Prema izjavi svjedoka na suđenju u Hagu, selo je predstavljalo vojnu bazu HVO-a.&lt;ref&gt;{{cite web 
| url = http://secnet069.un.org/x/cases/kordic_cerkez/trans/en/000203it.htm 
| title = Transcript of the testimony of one Mirsad Ahmić 
| publisher = UN [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]] 
| work = Case number IT-95-14/2-T The Prosecutor versus [[Dario Kordić]] and [[Mario Čerkez]] 
| quote = Q. Is Krizancevo Selo in Vitez, and was it a military base for any particular group? A. Well, yes, it's in Vitez, it's situated in Vitez. We were brought to a place which they called a command or something like that. 
| date = 3. 2. 2000 
| access-date = 15. 4. 2010 
| archive-url = https://web.archive.org/web/20110728142716/http://secnet069.un.org/x/cases/kordic_cerkez/trans/en/000203it.htm 
| archive-date=28. 7. 2011 
| url-status = dead 
}}&lt;/ref&gt;

Nije poznat tačan tok događaja, što je otvorilo vrata za medijske špekulacije. Također ne postoji sudska verifikacija kako od strane međunarodnih, tako ni od strane domaćih sudova.

Vlasti [[Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] su tvrdile da se radi o masakru koji se desio nakon vojnog napada, gdje su pogubljeni vojni zarobljenici, dok su neki mučeni, a potom ubijeni zajedno sa nekoliko civila. Tvrdile su da su identifikovale 52 osobe koje su masakrirane.&lt;ref&gt;{{cite web
| url = http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/vitez.htm
| language = Croatian
| title = Izvješće predstojnika Ureda predsjednika HR Herceg-Bosne
| date = 8. 1. 1994
| publisher = Zločin s pečatom by [[Ivica Mlivončić]]
| access-date = 18. 4. 2010
| archive-url = https://web.archive.org/web/20100421005618/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/vitez.htm
| archive-date=21. 4. 2010
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

Dana 6. januara 1994, mjesto događaja je istražio lokalni [[UNPROFOR]], o čemu se raspravljalo na suđenju Kordiću i Čerkezu pred Haškim tribunalom. Tada je svjedok, britanski pukovnik Peter Gage Williams, koji je u to vrijeme bio dio lokalnih snaga UNPROFOR-a, odgovarajući na pitanje tužioca o &quot;smrti između 60 i 70 Hrvata u Križančevom Selu&quot; objasnio da je januara 1994. godine provedena istraga tokom koje je pronađeno 27 tijela, a ekshumirano 9, tvrdeći da nije postojao ni jedan dokaz koji bi potvrdio teoriju o masakru.&lt;ref&gt;{{cite web
| url = http://www.icty.org/x/cases/kordic/trans/en/000131ed.htm
| title = Transcript of the testimony of one Peter Gage Williams
| publisher = UN [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]
| work = Case number IT-95-14/2-T The Prosecutor versus [[Dario Kordić]] and [[Mario Čerkez]]
| quote = Q. All right. Indeed, sir, that [Muslim offensive in late December, 1993] involved one particular incident involving the deaths of 60 or 70 Croats at Krizancevo Selo. Do you recall that? A. I do recall that.
| date = 31. 1. 2000
| access-date = 17. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
| url = http://www.icty.org/x/cases/kordic/trans/en/000131ed.htm
| title = Transcript of the testimony of one Peter Gage Williams
| publisher = UN [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]
| work = Case number IT-95-14/2-T The Prosecutor versus [[Dario Kordić]] and [[Mario Čerkez]]
| quote = Q. [...] There's also a reference to 60 or 70 HVO being
killed by a surprise attack at Krizancevo Selo near
Dubravica. Would it be fair to say, sir, that that
event involving so many deaths raised some particularly
hard feelings on the part of the Croats battling for
their lives against this sustained assault?
A. Indeed. There were immediate allegations
that this was a massacre, and we followed this up later
on, early in the new year, to investigate the
situation. 
| date = 31. 1. 2000
| access-date = 17. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
| url = http://www.icty.org/x/cases/kordic/trans/en/000131ed.htm
| title = Transcript of the testimony of one Peter Gage Williams
| publisher = UN [[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]
| work = Case number IT-95-14/2-T The Prosecutor versus [[Dario Kordić]] and [[Mario Čerkez]]
| quote = Q. [...] You indicated that there
was an investigation as to the allegations of massacre
by the Croats -- Croats alleging massacre on the
Croats. What conclusion was reached as to massacre?
A. The elaborate investigation was taken -- was
conducted at the spot where 27 of the bodies of those
who had allegedly been killed were buried. We exhumed
nine bodies in the presence of the BBC, amongst other
people. To the best of our limited knowledge, they all
appeared to be of military age and to have died in
extreme traumatic ways, that we assessed as being in
combat.
We then interviewed three men who had been
captured, who were in the gaol in Zenica, and we
eventually presented a report, not only to the U.N.
authorities, but also to the Croat military authorities
in the Vitez pocket.
Q. Then did your investigation sustain the
allegations by the Croats?
A. The investigation suggested that there was --
there was no evidence to support the theory of a
massacre. The evidence pointed to a tactical success
that had led to a considerable loss of life.
| date = 31. 1. 2000
| access-date = 17. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

Slučaj je dobio medijsku pažnju u aprilu 2010, kada su hrvatski predsjednik [[Ivo Josipović]], katolički kardinal [[Vinko Puljić]] i reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH, [[Mustafa Cerić]] posjetili mjesto pokolja u Ahmićima, a potom i Križančevo Selo.&lt;ref name=&quot;novilist-josipovic-visit-2010&quot;/&gt; Ivo Josipović je bio u zvaničnoj posjeti BiH tokom koje je izrazio &quot;duboko žaljenje&quot; zbog učešća Republike Hrvatske u podjeli BiH 90-ih godina, što je rezultiralo Bošnjačko-hrvatskim ratom i patnjom ljudi na obje strane.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.croatiantimes.com/news/General_News/2010-04-15/10325/Josipovic_apologizes_for_Croatia%B4s_role_in_war_in_Bosnia | work = [[Croatian Times]] | title = Josipovic apologizes for Croatia´s role in war in Bosnia | date = 15. 4. 2010 | access-date =  | 6 = April 16, 2010 | archive-date = 2. 1. 2013 | archive-url = https://archive.today/20130102065025/http://www.croatiantimes.com/news/General_News/2010-04-15/10325/Josipovic_apologizes_for_Croatia%B4s_role_in_war_in_Bosnia | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Prema izvještaju emitovanom na RTVFBiH o Josipovićevoj posjeti, tokom događaja u Križančevom Selu stradala su 34 hrvatska vojnika uključujući i nekoliko civila, a 30 preostalih vojnika je zarobljeno.&lt;ref&gt;{{cite video
 |people      = Nađa Ridžić
 |date        = 15. 4. 2010
 |title       = Report from the site of Josipović's visit
 |url         = rtsp://195.222.58.181:7070/ftv/federacija100415-1.rm
 |format      = rm
 |medium      = 
 |language    = 
 |publisher   = RTVFBIH, branch of the [[Radiotelevision of Bosnia-Herzegovina]]
 |location    = 
 |archive-url  = 
 |archive-date = 
 |access-date  = 18. 4. 2010
 |time        = 
 |id          = 
 |isbn        = 
 |oclc        = 
 |quote       = 
 |ref         = 
}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Međutim, Novi list iz Rijeke kao i neki hrvatski web sajtovi u svojim izvještajima su navodili informaciju o 74 ubijena vojnika i civila neprecizirajući tačno koliko je bilo jednih, a koliko drugih, niti okolnosti u kojima su navodno ubijeni.&lt;ref name=&quot;novilist-josipovic-visit-2010&quot;&gt;{{cite news | url = http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/josipovic-s--puljicem-i--cericem.aspx | language = Croatian | publisher = [[Novi list]] | title = Predsjednik RH u Ahmićima - Josipović s Puljićem i Cerićem odao počast žrtvama rata u BiH | date = 15. 4. 2010 | access-date = 15. 4. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Suđenje ==
Suđenje bivšim  oficirima i vojnicima [[325. brdska brigada|325. brdske brigade Armije RBIH]] započelo je u aprilu 2019. Kao prvooptuženi je zapovjednik Ibrahim Purić, koji  zapovijedio napad na vojnike i civile u Križančevu Selu, a drugooptuženi Nijaz Sivro je osobno izdao nalog za strijeljanje najmanje dvanaest zarobljenih pripadnika HVO-a. Uz Purića i Sivru optuženi su i Ibrahim Tarahija, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hr.n1info.com/Regija/a396378/Pred-Sudom-BiH-pocelo-sudjenje-za-ratni-zlocin-protiv-Hrvata-u-Krizancevu-selu.html|title=Pred Sudom BiH počelo suđenje za ratni zločin protiv Hrvata u Križančevu selu|publisher=[[N1 (television)|N1]]|date=19. 4. 2019|access-date=16. 4. 2020|archive-date=20. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190420153827/http://hr.n1info.com/Regija/a396378/Pred-Sudom-BiH-pocelo-sudjenje-za-ratni-zlocin-protiv-Hrvata-u-Krizancevu-selu.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dana 19. septembra 2023. za ubistvo dvanaest zarobljenih vojnika HVO-a, Almir Sarajlić je osuđen na kaznu zatvora od 20 godina.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Tausan|first=Marija|date=20 9. 2023|title=Bosnian Army Ex-Soldier Convicted of Killing Croat Prisoners of War|website=Balkan Insight|url=https://balkaninsight.com/2023/09/20/bosnian-army-ex-soldier-convicted-of-killing-croat-prisoners-of-war/|access-date=19. 3. 2025| language=en}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vitez]]
[[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]]</text>
      <sha1>oiujp5n0pqzbddc97w7i2n81ogwgr1r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibrahim Šehić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142642</id>
    <revision>
      <id>3898268</id>
      <parentid>3830625</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T13:55:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9312" sha1="eztigytzzfhsugq62vnkqbixsst4aqw" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ibrahim Šehić
| slika                      = Ibrahim Šehić (cropped).png
| punoime                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1988|09|02}}
| rodnigrad                  = [[Rogatica]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                     = 190&amp;nbsp;cm
| trenutniklub               = [[Çorum FK|Çorum]]
| brojnadrsu                 = 23
| pozicija                   = Golman
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogon            = 
| godine1                    = 2007–2011.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 108 (0)
| godine2                    = 2011–2013.
| klubovi2                   = [[Mersin İdmanyurdu|Mersin]]
| nastupi(golovi)2           = 36 (0)
| godine3                    = 2013–2018.
| klubovi3                   = [[Qarabağ FK|Qarabağ]]
| nastupi(golovi)3           = 120 (0)
| godine4                    = 2018–2020.
| klubovi4                   = [[Erzurumspor FK|Erzurumspor]]
| nastupi(golovi)4           = 66 (0)
| godine5                    = 2020–2023.
| klubovi5                   = [[Konyaspor]]
| nastupi(golovi)5           = 95 (0)
| godine6                    = 2023–2025.
| klubovi6                   = [[Al-Khaleej FC|Al-Khaleej]]
| nastupi(golovi)6           = 51 (0)
| godine7                    = 2025–
| klubovi7                   = [[Çorum FK|Çorum]]
| nastupi(golovi)7           = 30 (0)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2008–2010.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (0)
| nacionalnegodine2          = 2010–2024.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 55 (0)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjiuređaj               = 10. juni 2026
}}
'''Ibrahim Šehić''' (rođen 2. septembra 1988) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesionalni nogometaš i bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ibrahim-sehic/profil/spieler/46252|title=Ibrahim Sehic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[Saudijska Arabija|saudijski]] klub [[Al-Khaleej FC|Al-Khaleej]] na poziciji golmana.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Klupska karijera ==
Šehić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo u omladinskom timu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Godine 2008. potpisuje ugovor za prvi tim Željezničara. Nakon prve sezone u Željezničaru, Šehić postaje jedan od najboljih golmana [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Također je bio najmlađi kapiten Željezničara u historiji ovog kluba.

=== Mersin İdmanyurdu ===
U junu 2011, Šehić za oko pola miliona [[Euro|eura]] prelazi u [[Turska|turski]] klub [[Mersin İdmanyurdu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/sehic-potpisao-za-turski-mersin-idmanyurdu/110621110|title=Željezničaru pola miliona eura? / Šehić potpisao za turski Mersin Idmanyurdu|access-date=20. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820234903/https://www.klix.ba/sport/nogomet/sehic-potpisao-za-turski-mersin-idmanyurdu/110621110|archive-date=20. 8. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Potpisao je ugovor na ukupno pet godina, odnosno do ljeta 2016. Svoj debi za Mersin bilježi u utakmici protiv [[Fenerbahçe SK|Fenerbahcea]] u oktobru 2011. kada ulazi u igru na početku drugog poluvremena, a meč završava porazom Mersina 2-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/1143280|title=Mersin Idmanyurdu - Fenerbahce SK, Oct 17, 2011 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U Mersinu ostaje do ljeta 2013, kada se odlučuje na prelazak u [[azerbejdžan]]ski klub [[Qarabağ FK|Qarabag]].

=== Qarabag ===
U oktobru 2013, Šehić napušta Mersin i kao slobodan igrač prelazi u [[azerbejdžan]]ski klub [[Qarabağ FK|Qarabag]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rogatica.com/index.php/sport/2504-ibrahim-sehic-potpisao-za-qarabag|title=Ibrahim Šehić potpisao za Qarabağ|last=rogatica.com|access-date=20. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20131013220200/http://www.rogatica.com/index.php/sport/2504-ibrahim-sehic-potpisao-za-qarabag|archive-date=13. 10. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Svoje debi za Qarabag ostvaruje u meču protiv ekipe [[Ravan Baku]]a u novembru 2013. koji završava remijem rezultatom 0-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ibrahim-sehic/leistungsdaten/spieler/46252/plus/0?saison=2013|title=Ibrahim Sehic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske selekcije]] igrao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21]] reprezentaciju u kojoj je bio kapiten. Prvi poziv za A selekciju dobio je u maju 2010, a debitovao je 17. novembra 2010. na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Slovačka|Slovačke]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hercegovina.info/vijesti/sport/nogomet/prijateljski-susret-slovacka-bih-2-3|title=Prijateljski susret: Slovačka - BIH 2:3|website=www.hercegovina.info|access-date=20. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161022095841/http://www.hercegovina.info/vijesti/sport/nogomet/prijateljski-susret-slovacka-bih-2-3|archive-date=22. 10. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tokom svoje reprezentativne karijere bio je rezervni golman seniorske selekcije BIH, dok je prvi golman još uvijek [[Asmir Begović]].

Početkom juna 2016, Šehić je sa reprezentacijom BIH učestvovao na [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Branio je na dvije utakmice polufinala i finala protiv selekcija [[Danska|Danske]] i [[Japan]]a.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.com&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ibrahim-sehic/nationalmannschaft/spieler/46252|title=Ibrahim Sehic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Klubovi ===
''Ažurirano: 20. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ibrahim-sehic/leistungsdaten/spieler/46252|title=Ibrahim Sehic - Performance data 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=6|[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2006/07.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|1||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||1||0
|-
|2007/08.
|Premijer Liga
|20||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||20||0
|-
|2008/09.
|Premijer Liga
|29||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||29||0
|-
|2009/10.
|Premijer Liga
|28||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||28||0
|-
|2010/11.
|Premijer Liga
|29||0||4||0||colspan=&quot;2&quot;|–||2||0||35||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!107!!0!!4!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!2!!0!!113!!0
|-
|rowspan=3|[[Mersin İdmanyurdu|Mersin]]
|2011/12.
|[[Süper Lig]]
|22||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||22||0
|-
|2012/13.
|Süper Lig
|14||0||2||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||16||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!36!!0!!2!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!colspan=&quot;2&quot;|–!!38!!0
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Qarabağ FK|Qarabağ]]
|2013/14.
|[[APL]]
|22||0||3||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||25||0
|-
|2014/15.
|APL
|29||0||3||0||colspan=&quot;2&quot;|–||12||0||44||0
|-
|2015/16.
|APL
|32||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||12||0||32||0
|-
|2016/17.
|APL
|1
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|4
|0
|5
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!84!!0!!6!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!!28!!0!!118!!0
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!227!!0!!12!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!!30!!0!!269!!0
|}

=== Reprezentacija ===
====  Nastupi ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;15&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2010.
|2
|0
|-
|2011.
|1
|0
|-
|2012.
|0
|0
|-
|2013.
|0
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.
|0
|0
|-
|2016.
|3
|0
|-
|2017.
|0
|0
|-
|2018.
|12
|0
|-
|2019.
|9
|0
|-
|2020.
|5
|0
|-
|2021.
|8
|0
|-
|2022.
|6
|0
|-
|2023.
|8
|0
|-
|2024.
|1
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||55||0
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.footballdatabase.eu/football.joueurs.ibrahim.sehic.111365.en.html Profil] na footballdatabase.eu
*[http://www.transfermarkt.co.uk/en/spieler/46252/sehic-ibrahim/profil.html Profil]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} na transfermarkt.de

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šehić, Ibrahim }}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Mersin İdmanyurdua]]
[[Kategorija:Nogometni golmani]]</text>
      <sha1>eztigytzzfhsugq62vnkqbixsst4aqw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna Film</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146122</id>
    <revision>
      <id>3898278</id>
      <parentid>3853520</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:57:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2592" sha1="swh82b1wiafsljwzvd9u244hc2n4z62" xml:space="preserve">'''Bosna Film''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[filmska kompanija]] osnovana 1947. godine. Produkciju filmova je započela svojim prvim filmom ''[[Major Bauk]]'' 1951. godine. Od svog osnivanja ova filmska kompanija je proizvela 41 igranih i preko 250 dokumentarnih filmova. Godine 1990. državna kompanija Bosna Film postaje dioničko društvo sa 50,46% privatnog vlasništva, a krajem 1999. je i potpuno privatizirana.&lt;ref&gt;http://bosnafilm.tripod.com/about_us.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180428093503/http://bosnafilm.tripod.com/about_us.htm |date=28. 4. 2018 }} Historija i profil kompanije&lt;/ref&gt;  

== Produkcija filmova ==
{{Div col|2}}
* 1951 - [[Major Bauk]]
* 1954 - [[Stojan Mutikaša (film)|Stojan Mutikaša]]
* 1955 - [[Hanka]]
* 1957 - [[Tuđa zemlja]]
* 1957 - [[Vratiću se]]
* 1959 - [[Noći i jutra]]
* 1959 - [[Pet minuta raja]]
* 1959 - [[Vrata ostaju otvorena]]
* 1961 - [[Parče plavog neba]]
* 1961 - [[Velika turneja]]
* 1962 - [[Krst Rakoč]]
* 1962 - [[Mačak pod šljemom]]
* 1962 - [[Srešćemo se večeras]]
* 1963 - [[Kozara (film)|Kozara]]
* 1963 - [[U sukobu]]
* 1964 - [[Dobra kob]]
* 1964 - [[Na mesto građanine pokorni]]
* 1964 - [[Narodni poslanik]]
* 1964 - [[Vrtlog]]
* 1965 - [[Glasam za ljubav]]
* 1965 - [[Ubica na odsustvu]]
* 1966 - [[Glineni golub]]
* 1966 - [[Konjuh planinom]]
* 1966 - [[Sretni umiru dvaput]]
* 1967 - [[Diverzanti]]
* 1967 - [[Mali vojnici]]
* 1967 - [[Zlatna praćka]]
* 1967 - [[Soledad]] - Fruits Amers Soledad
* 1968 - [[Quo vadis Živorade|Quo vadis Živorade]]
* 1968 - [[Sunce tuđeg neba]]
* 1969 - [[Horoskop]]
* 1969 - [[Moja strana sveta]]
* 1969 - [[Most (film)|Most]]
* 1969 - [[Bitka na Neretvi (film)]]
* 1969 - [[Neka daleka svjetlost]]
* 1969 - [[Sramno leto]]
* 1971 - [[Klopka za generala]]
* 1971 - [[Nokaut]]
* 1971 - [[Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji]]
* 1972 - [[Valter brani Sarajevo]]
* 1974 - [[Derviš i smrt]]
* 1990 - [[Seks - partijski neprijatelj br. 1]]
{{div col end}}

== Također pogledajte ==
* [[Privatizacija u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi ==
*[http://bosnafilm.tripod.com/ Zvanični sajt Bosna filma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050206024238/http://bosnafilm.tripod.com/ |date=6. 2. 2005 }}
*[http://www.imdb.com/company/co0050416/ Filmografija na IMDB]
*[http://www.filmovi.com/yu/producenti/23.shtml Filmografija na filmovi.com]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Filmska umjetnost u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kompanije osnovane 1947.]]</text>
      <sha1>swh82b1wiafsljwzvd9u244hc2n4z62</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Lipanjske zore&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148359</id>
    <revision>
      <id>3898437</id>
      <parentid>3809030</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:42:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14390" sha1="8gj3nh2ylos8fvzljtn6hkiwpruko63" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Preuređivanje}}{{Prijevod}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Lipanjske zore 
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] 
| datum          = [[7. juni]] 1992. - [[26. juni]] 1992. 
| mjesto         = dolina rijeke [[Neretva|Neretve]], [[BiH]]
| rezultat       = Pobjeda hrvatskih snaga 
| strana1        = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[Hrvatska vojska]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:HOS flag.svg|border|20px]] [[Hrvatske odbrambene snage]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]{{nedostaje referenca}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[Janko Bobetko]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Slobodan Praljak]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Petar Zelenika]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Jasmin Jaganjac]]
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|20px]] [[Momčilo Perišić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Radovan Grubač]]
| snaga1         = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[HVO]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijska brigada HV-a - &quot;Pauci&quot;]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:HOS flag.svg|border|20px]] [[HOS]]
| snaga2         = {{ZD|JUG}} [[Užički korpus]] [[JNA]] [[Titogradski korpus]] [[JNA]] [[Hercegovački korpus]] [[JNA]]
| žrtve1         = 14 poginulih, 23 ranjenih
| žrtve2         = ?
}}
'''Operacija &quot;Lipanjske zore&quot;''' ili '''Operacija &quot;Čagalj&quot;''' je zajednička operacija [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]], [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] i [[Hrvatske odbrambene snage|HOS-a]] iz juna 1992. Akcija je trajala od 7-26. juna 1992. To je prva pobjeda nad jedinicama [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Operacijom Lipanjske zore oslobođena je dolina rijeke [[Neretva|Neretve]], a na nekim mjestima (poput [[Ošanjići|Ošanića]] kod [[Stolac|Stoca]]) združene hrvatske snage su izbile na današnju crtu razgraničenja između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

== Stanje prije bitke ==
[[Datoteka:Stanje u Hercegovini prije operacije Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Hercegovina prije operacije Lipanjske zore]]
Već nakon incidenta na [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvicama]] ([[Krvavi Uskrs]]), [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i [[Bošnjaci]] [[Hercegovina|Hercegovine]] preko kriznih stožera počinju formirati seoske postrojbe, a usporedno počinje formiranje i bolje opremljenih i pokretnijih vojnih postrojbi. Već 3. januara 1992. utemeljen je štab [[Hrvatske odbrambene snage|HOS-a]] za [[Hercegovina|Hercegovinu]]. U septembru 1991, u [[Mostar]] dolaze rezervne jedinice JNA. Iako je njihov dolazak bio nenajavljen, mostarski krizni stožer u suradnji sa hrvatskim kadrovima u ondašnjem MUP-u zaustavlja prvi nalet ''rezervista'' da uđu u grad. Jedinice rezervista JNA se zaustavilo u [[Gnojnice (Mostar)|Gnojnicama]] i mostarskoj zračnoj luci, gdje je ondašnji MUP postavio svoje policijske punktove. Tek kasnije rezervisti JNA uspijevaju zaposjesti crtu [[Čapljina]] - [[Dretelj]] te crtu [[Slipčići]] - [[Krivodol (Mostar)|Krivodol]] - brdo Orlovac (kod Mostara) - brdo Hum (iznad Mostara) - grad Mostar - [[Potoci (Mostar)|Bijelo Polje]] - [[Borci (Konjic)|Borci]] - [[Konjic]]. Dogovorom tadašnjeg MUP-a općine Mostar i Kriznog stožera vrši se mobilizacija pričuvnog sastava policije, u koju je uključen i velik broj dobrovoljaca, koji preuzimaju točke po prometnicama i dežurstva po gradu. Jedinica [[ZNG]] izlazi na plato Bile i 20. septembra 1991. sprječava [[desant]] čime [[Hrvati]] i [[Bošnjaci]] [[Mostar]]a praktično ulaze u rat sa JNA. 29. aprila 1992. Krizni stožer općine Mostar, a kasnije i krizni stožeri općina [[Čapljina]] i [[Široki Brijeg]] svu vlast i obranu tih općina povjeravaju Hrvatskom vijeću obrane. U međuvremenu, osnivaju se i omasovljuju jedinice HOS-a. Daljnjim borbama jedinice HVO-a i HOS-a jačaju i bolje se naoružavaju te se pokreću planovi za oslobodilačke akcije.

== Hrvatske snage ==
U operaciji Lipanjske zore sudjelovalo je ukupno 4.670 hrvatskih vojnika. Sudjelovali su pripadnici HV-a, HVO-a i HOS-a kao i postrojbe policije iz općina Mostar, [[Čapljina]] i [[Stolac (BiH)|Stolac]] te jedna bošnjačka dobrovoljačka jedinica.

* zapovjednik južnog bojišta: general [[Janko Bobetko]]
* Glavni stožer HVO-a u [[Posušje|Posušju]], načelnik: [[Slobodan Praljak]]
* Stožer HVO-a općina Mostar, zapovjednici: [[Petar Zelenika]] i [[Jasmin Jaganjac]]
* [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijska brigada]] HV-a: general [[Damir Krstičević]]
* [[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjenička bojna]] HVO-a: zapovjednik [[Mladen Naletilić|Mladen Naletilić &quot;Tuta&quot;]]
* [[Poskok bojna HVO]]-a
* diverzantski odred HVO-a iz Čitluka: zapovjednik [[Miljenko Dugandžić|Miljenko Dugandžić &quot;Midža&quot;]]
* dvije postrojbe HVO-a iz Čapljine
* dvije postrojbe HVO-a iz [[Ljubuški|Ljubuškog]]
* bojna HVO-a iz [[Grude|Gruda]]
* [[1. bojna mostarskog HVO]]-a Bijelo Polje
* [[2. bojna mostarskog HVO]]-a Rudnik
* [[3. bojna mostarskog HVO]]-a Cim
* [[4. bojna mostarskog HVO]]-a Balinovac
* [[5. bojna mostarskog HVO]]-a Ilići
* [[6. bojna mostarskog HVO]]-a Kruševo
* [[7. bojna mostarskog HVO]]-a Gnojnice
* [[8. bojna mostarskog HVO]]-a Rodoč
* [[9. bojna mostarskog HVO]]-a Jasenica
* Samostalni bataljun obrane Mostara HVO (sačinjen od [[Bošnjaci|Bošnjaka]]): zapovjednik [[Arif Pašalić]]
* [[Vojna policija HVO]]-a
* postrojbe MUP-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
* dio [[IX. bojna &quot;Rafael vitez Boban&quot;|IX. bojne HOS-a]] (u sastavu 4. gardijske brigade HV-a
* [[I. bojna HOS-a|I. bojna]] HOS-a: zapovjednik [[bojnik]] [[Stanko Primorac|Stanko Primorac &quot;Ćane&quot;]]
* [[Satnija &quot;Lovac&quot;|satnija HOS-a &quot;Lovac&quot;]] (iz sastava [[156. brigada HV|156. brigade HV-a]])
* postrojba MUP-a [[RH]]

== Srpske snage ==
Na području [[Hercegovina|Hercegovine]] od septembra 1991. godine djelovala su 4 korpusa JNA, a od tih korpusa posebno su bili aktivni Užički, Titogradski i Bilećki korpus, koji je poslije postao Hercegovački korpus VRS-a. Cilj im je bio prijelaz preko [[Neretva|Neretve]] i prodor ka [[Jadransko more|Jadranskom moru]], u čemu ipak nisu uspjeli. Predvodio ih je general [[Momčilo Perišić]].
* Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske: general [[Radovan Grubač]]
* [[10. mehanizirana brigada]] Mostar
* [[13. mehanizirana brigada]] Nevesinje
* [[472. mehanizirana brigada]] Trebinje
* [[15. hercegovačka pješadijska brigada]] [[Bileća]]
* [[13. mješovita artiljerijska pukovnija]] (MAP) 
* [[13. mješovita protuoklopna artiljerijska pukovnija]] (MPOAP) 
* [[13. lakoartiljerijska pukovnija protuzračne obrane]] (LAP PVO)
* [[13. četa Vojne policije]] (ČVP)
* ostatci [[Titogradski korpus|Titogradskog]] i [[Užički korpus|Užičkog korpusa]] JNA

== Tok operacije ==
[[Datoteka:Klepci 1992.jpg|mini|desno|250px|Hrvatski vojnici u osvojenom selu [[Klepci]] (općina Čapljina) tokom operacije.]]
Akcija je počela 7. juna 1992. kada diverzantski odred iz Čitluka i diverzantski vod bojne Grude probijaju neprijateljske bunkere, a združene hrvatske snage prelaze rijeku Neretvu i zauzimaju veliki prostor sve do [[Domanovići|Domanovića]], a odatle kreću i oslobodilačke akcije prema Mostaru i [[Stolac|Stocu]]. 8. juna 1992. od srpskog je agresora oslobođeno područje [[Čapljina|Čapljine]] u čemu posebnu zaslugu imaju postrojbe HVO-a iz Čitluka, Gruda, Ljubuškog i Čapljine te vojnici [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijske brigade HV-a]] i [[156. brigada HV|156. brigade HV-a]]

Oslobađanje desne obale rijeke Neretve kreće 11. juna 1992. HVO potpomognut [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. Splitskom brigadom HV-a]] kreće iz šest pravaca, a od postrojbi HVO-a u akciji sudjeluju Kažnjenička bojna, Poskok bojna, dvije postrojbe HVO-a iz [[Čitluk]]a i [[Ljubuški|Ljubuškog]], 5. ilićka bojna HVO-a Mostar, 4. bojna HVO-a Mostar, te satnija 2. bojne civilne policije. U Mostaru su u to vrijeme bile Vojna policija, civilna policija, dio 2. bojne HVO-a Mostar i Samostalni mostarski bataljun. Prvo je oslobođeno područje Kruševa i brda Orlovac, a zatim brdo [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]] i zapadni dio grada [[Mostar]]. Podizanje [[Hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]] na vrhu Huma, kao bitne kote za nadzor Mostara, navjestilo je oslobađanje i istočnog dijela grada Mostara. Toga 11. juna hrvatske su snage ušle u Vojarnu &quot;Stanislav Baja Kraljević&quot; i naselja [[Rodoč]] i [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenica]] te u krug razorene tvornice Aluminij svladavši žilav neprijateljski otpor. U samo jednom danu oslobođena je čitava desna obala rijeke [[Neretva|Neretve]].

U noći s 13. na 14. juni 1992. general [[Slobodan Praljak]] donosi odluku da se krene u oslobađanje lijeve obale rijeke Neretve. U Općinskom stožeru HVO-a u Mostaru zapovjednici postrojbi dobivaju zapovijedi prema kojima Neretvu treba početi prelaziti rano ujutro 14. juna i tako iznenaditi jedinice JNA.
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] 
Uz topničku i tenkovsku potporu [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|Četvrte gardijske brigade HV-a]], u 3 sata ujutro združene snage od Bovana i [[Donja Drežnica|Drežnice]] do [[Salakovac|Salakovca]], prelaze na lijevu obalu. Prva bojna mostarskog HVO-a Bijelo Polje prelazi Neretvu iz smjera [[Vojno|Vojna]]. U Cernici rijeku prelazi jedna satnija &quot;Samostalnog mostarskog bataljuna&quot;, predvođena Karlom Džebom, a druga bojna rudnička HVO-a Mostar dolazi iz Raštana. Oko 6 sati pristiže Vojna policija HVO-a i snage HOS-a Hercegovine. Vode se žestoke bitke, a snage HVO-a zauzimaju položaje oko Ulice Maršala Tita u istočnom dijelu Mostara. Oko podneva 14. juna pristiže još hrvatskih snaga te se u sklopu združene akcije, korak po korak oslobođa cijeli niz naselja i mjesta na lijevoj obali Neretve. Borbe traju i 15. juna kada snage HVO ovladavaju strateški važnim Sjevernim logorom (IV. bojna HVO &quot;Tihomir Mišić&quot; potpomognuta sa nekoliko boraca iz Bjelovara). Tada je oslobođen istočni dio grada [[Mostar]]a te naselja [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] i [[Buna (Mostar, BiH)|Buna]]. Osobito uspješna i vrhunska je akcija oslobođenja dijela [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)|kotline Bijelog Polja]] (naselja na lijevoj obali Neretve: [[Potoci (Mostar)|Potoci]], [[Željuša (Mostar)|Željuša]], [[Salakovac]], [[Kutilivač]], [[Podgorani (Mostar)|Podgorani]], [[Humilišani]], [[Prigrađani]]) koja je izvedena 19. juna 1992.

S drupe, pak, strane tokom 12. i 13. juna oslobođeno je i područje [[Stolac (BiH)|Stoca]], a 5 dana kasnije hrvatske snage su izbile na Ošaniće, gdje je i današnja međuentitetska crta razgraničenja. HVO je doslovce pregazio istočni dio grada Mostara i zaposje brdo Fortica. Dok HVO nije ušao u tada već okruženo Bijelo Polje, srpske snage su se izvukle prema Nevesinju preko brda Ruišta.

Pri povlačenju digli su u zrak sve mostove, osim [[Stari most|Starog mosta]], jer je hrvatski snajperist ubio srpskog vojnika koji je imao zapovijed i taj most srušiti. HVO, odmah po oslobođenju istočnog dijela grada Mostara, okiva Stari most debelim daskama i gumama da bi ga zaštitio od granata. Dana 21. juna 1992, nakon žestokih borbi hrvatske snage ovladavaju i relejem na [[Velež (planina)|Veležu]], a srpsko-crnogorski agresor je odbačen u [[Podveležje (regija)|Podveležje]]. Tokom 26. juna, dan koji se smatra danom oslobođenja mostarske općine, hrvatske snage odguruju srpskog neprijatelja i sa snažnog uporišta Merdžan glave.

== Rezultat operacije ==
Združene hrvatske snage (HVO, HV i HOS) operacijom Lipanjske zore su oslobodile dolinu rijeke [[Neretva|Neretve]] odnosno općine [[Mostar]], [[Čapljina]] i [[Stolac]]. Oslobođeno je područje od oko 1800&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;s gradovima Mostar, Čapljina i Stolac te njihovom okolicom, a nekim mjestima (poput Ošanića kod [[Stolac|Stoca]]) hrvatske snage su izbile današnju međuentitetsku liniju.

Tom odlučnom akcijom dijelom su spriječeni napadi srpskog agresora na Južnu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a u potpunosti na Srednju Dalmaciju što je u potpunosti spasilo Dalmaciju od katastrofe. &quot;Lipanjske zore&quot; su ujedno i prvi poraz JNA u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Veličina pobjede je još veća jer je na području koje je oslobođeno bila iznimno velika koncentracija postrojbi JNA, njihovog naoružanja i objekata.

U vojnom smislu, taktički poduzete radnje mogu biti predmetom izučavanja za neke buduće ratove. Te radnje se ne mogu podvesti ni pod jedne metode dotad poznatih doktrina ratovanja. Drugim riječima kazano, veliki dio je bila improvizacija, a aktivnih vojnih lica s praktičnim znanjem bilo jako malo. Osobito uspješan i poseban dio akcije je oslobođenje dijela Bijelog Polja (naselja: Potoci, Željuša, Salakovac, Kutilivač, Podgorani, Humilišani, Prigrađani). Veliki značaj u operaciji je imala izrazita usklađenost rada i međusobna potpora vojnih jedinica: HVO-a, HOS-a, HV-a i policije te samog stanovništva.

== Reference ==
* [http://www.hic.hr/domov-rat00-bh-razno02.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120607030738/http://www.hic.hr/domov-rat00-bh-razno02.htm |date=7. 6. 2012 }} Operacija Lipanjske zore
* Republika - Petak, 5. lipnja 2009. - Broj 10/11 - Godina I. - Povijest: Munjevito hrvatsko oslobađanje Mostara, str. 30

{{Operacije u Ratu u Hrvatskoj}}
{{Rat u Hrvatskoj}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Bitke JNA u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>8gj3nh2ylos8fvzljtn6hkiwpruko63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Kupres (1992)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148582</id>
    <revision>
      <id>3898428</id>
      <parentid>3896295</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:39:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2906" sha1="povmkx7n8jp10uokjgi25xipfa460o7" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka za Kupres
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 8 - Bosnia - Kupres, April 1992.jpg|300px]]
| datum          = [[3. april]] - [[10. april]] [[1992]].
| mjesto         = [[Kupres]], [[Kupreška visoravan]], [[Bosna i Hercegovina]] 
| rezultat       = Pobjeda JNA
| strana1        = [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:HOS flag.svg|20px]] [[Hrvatske odbrambene snage]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|border|20px]] [[Željko Glasnović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:HOS flag.svg|border|20px]] [[Ivan Mami]]ć&lt;br /&gt;[[Datoteka:HOS flag.svg|border|20px]] [[Marinko Beljo]]
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|border|20px]] [[Slavko Lisica]]
| snaga1         = TO Tomislavgrad&lt;br /&gt;Kupreška bojna HVO&lt;br /&gt;13. bojna HOS-a&lt;br /&gt;Satnija HOS-a Prozor
| snaga2         = 13. partizanska brigada [[JNA]]
}}
'''Bitka za Kupres''' bila je jedna od prvih velikih bitaka u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Sa jugo-srpske strane učestvovalo je 6.000 vojnika, 3-4 topničke i minobacačke [[Divizija (vojna formacija)|divizije]], jedan oklopni [[bataljon]] i zrakoplostvo. Kupres je branila Kupreška bojna [[HVO]]-a, Teritorijalna odbrana [[Tomislavgrad]], 13. bojna HOS-a, satnija HOS-a iz [[Prozor-Rama|Prozora]] i dobrovoljci iz [[Hrvatska|Hrvatske]], sveukupno njih 2.500 naoružani puškama s nešto ručnih raketnih bacača i minobacača. Nakon sedam dana borbe i otpora nadmoćnijem srpskom neprijatelju, Kupres pada, 10. aprila 1992, u srpske ruke. U sedam dana borbe poginulo je 160 kupreških Hrvata. Srpske snage su na Kupreškoj visoravni imale 85 poginulih i 154 zarobljene osobe. Kupres je ostao pod kontrolom vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] sve do 1994. kada su ga oslobodile snage HVO-a i [[Armija BiH|Armije BiH]] u [[Operacija Cincar|Operaciji Cincar]].

{{U_začetku}}
== Povezani članci ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Operacija Lipanjske zore]]
* [[Operacija Cincar]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{SFRJ portal}}
* [http://hrcak.srce.hr/file/4877 Davor Marijan o bitci za Kupres]

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)]]
[[Kategorija:Kupres (Republika Srpska)]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Kupres]]
[[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Bitke JNA u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>povmkx7n8jp10uokjgi25xipfa460o7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>166394</id>
    <revision>
      <id>3898391</id>
      <parentid>3616619</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Egipatske božice]] to [[Category:Egipatske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3672" sha1="8kz1r2stzbw19r9mawxfim4mli926si" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Bastet-E 2533-IMG 0630-gradient.jpg|mini|237px|Egipatska skulptura Bast, &lt;small&gt;Louvre&lt;/small&gt;]]
U [[egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]], '''Bast''' ('''Bastet''', '''Baset''', '''Ubasti''' ili '''Pasht''') je drevna [[božica]]-[[mačka]], poštovana od druge dinastije. Središte njenog [[kult]]a bilo je u [[Per-Bast]]u ([[grčki jezik|grč]]. ''Bubastis''), koji je imenovan njoj u čast. U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], Bast je također poznata kao ''Ailuros''.
== Bast kao mačka ==
[[Datoteka:Louvres-antiquites-egyptiennes-p1020061.jpg|mini|lijevo|180 px|Bastini kipovi]]
Kasniji zapisi ponekad su je preimenovali u Bastet, varijaciju imena Bast koja je sadržavala dodatni [[sufiks]] uz postojeći, za koji se smatralo da je dodat radi naglašenog izgovora. Ali, radi tumačenja njenog [[ime]]na, koje je u ovom slučaju značilo ''žena iz ćupa masti'', Bast je postupno postala i božica [[parfem]]a, i dobila nadimak &quot;mirisne zaštitnice&quot;. Istovremeno, kada je [[Anubis]] postao [[bog]] [[balzamiranje|balzamiranja]], Bast je, kao božica [[masti]], smatrana njegovom ženom, dok je vjerovanje da je Bastet Anubisova majka prekinuto godinama kasnije kada je Anubis postao [[Nefertiti]]n sin. Ipak, povremeno je prikazivana kako drži masku [[lav]]ice, koja je navodila na prikrivenu divlju stranu. Zbog činjenice da se domaće mačke ponašaju zaštitnički i nježno prema svojim potomcima, Bast se također smatralo dobrom majkom, i često ju se prikazivalo u društvu mnoštvo mačića. Nadalje, žena koja je željela djecu ponekad je nosila privjesak koji je prikazivao božicu s mačićima (broj mačića na privjesku predstavljao je broj djece koji je žena priželjkivala). Zbog ogromne katastrofe koju su štetočine poput [[miš]]eva i [[štakor]]a činile zalihama hrane, i njihove sposobnosti da ubiju zmije, posebno [[kobra|kobre]], mačke u [[Egipat|Egiptu]] smatrane su uzvišenima, i ponekad im se davalo da nose [[nakit]], ili da jedu iz jednakih tanjura poput njihovih vlasnika. Kako je Bast postala glavna božica i zaštitnica mačaka, u hram Per-Basta donosile su se mrtve (i [[mumija|mumificirane]]) mačke radi pokopa. Više od 300 000 mumificiranih mačaka pronađeno je u Per-Bastu tokom iskapanja Bastinog [[hram]]a. Egipćani vjeruju kako, nakon što mačka ugine, obitelj mora &quot;izložiti&quot; tijelo izvan kuće kako bi joj odalo odgovarajuću počast. Kao mačja ili lavlja ratna božica, i zaštitnica zemlje, kada je tokom Novog kraljevstva divlji lavlji bog [[Nubija|Nubije]] [[Maahes]] postao dijelom egipatske [[mit]]ologije, Bast se, u Donjem Egiptu, smatralo njegovom majkom. Usporedno tome, ratna lavlja božica [[Sekhmet]] smatrana je njegovom majkom u Gornjem Egiptu.
== Povezivanje s drugim božanstvima ==
Spajanje identiteta sličnih božica dovelo je do značajnije zbunjenosti, što je kasnije dovelo do ideje Grka i tumačenja Bast kao lunarne božice. I zbilja, došlo je do veće zbunjenosti u kasnijim generacijama, kada su se identiteti postepeno spajali, kao i kod Grka tokom njihovog okupiranja, koji su je katkad nazivali ''Ailuros'' (grč. ''mačka''), poistovjetivši Bast s [[grčka mitologija|grčkom božicom]] [[Artemida|Artemidom]], božicom [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a. Radi prilagođavanja vlastitoj kozmologiji, [[grčka|Grci]] su Bast smatrali [[Horus]]ovom sestrom, kojeg su poistovjetili s [[Apolon]]om (Artemidinim bratom) te, kasnije, kćerkom uzdižućih božanstava, [[Oziris]]a i [[Izida|Izide]].
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bastet}}
* http://www.per-bast.org/
{{Stari Egipat}}

[[Kategorija:Egipatske boginje]]</text>
      <sha1>8kz1r2stzbw19r9mawxfim4mli926si</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Islamske teme</title>
    <ns>10</ns>
    <id>172453</id>
    <revision>
      <id>3898323</id>
      <parentid>3817780</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:26:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9411" sha1="7t3d65on1crdnruuksx4t8xf8ekb2ol" xml:space="preserve">{{Navkutija sa sklopivim grupama
 | ime    = Islamske teme
 | naslov = [[Islam]]ske teme
 | iznad  = '''[[Pregled islama]]'''
 | stanje = {{{state|autocollapse}}}
 | selected = {{{selected|{{{1|}}}}}}
 | tijeloklasa = hlist
 | osnovastil = background-color:#dcf5dc;

 | podaci1 = {{Navkutija podgrupa
   | grupaširina = 8em
   | grupastil = background:#dcf5dc;
   | evenstyle  = background-color:#f7fdf7;

   | grupa1 = [[Akida|Vjerovanje]]
   | podaci1 =
* [[Bog u islamu]]
** [[Allah]]
* ''[[Tevhid]]''
* [[Muhammed]]
** [[Muhammed u islamu|u islamu]]
* [[Poslanici u islamu|Poslanici]]
* [[Melek|Meleci]]
* [[Islamske svete knjige|Svete knjige]]
* ''[[Kadar]]''
* [[Sudnji dan (islam)|Sudnji dan]]
* [[Najsvetija mjesta u islamu|Najsvetija mjesta]]
   | grupa2 = [[Islamski šarti]]
   | podaci2 =
* ''[[Šehadet]]''
* ''[[Namaz]]''
* ''[[Ramazanski post|Post]]''
* ''[[Zekat]]''
* ''[[Hadž]]''

   | grupa3 = {{hlist | [[Historija islama|Historija]] | [[Islamske vjerske vođe|Vođe]] }}
   | podaci3 =
* [[Hronologija historije islama|Hronologija]]
* [[Nasljedstvo Muhammeda]]
* [[Rana muslimanska osvajanja|Rana osvajanja]]
* [[Zlatno doba islama|Zlatno doba]]
* [[Historiografija ranog islama|Historiografija]]
* ''[[Ashabi]]''
* ''[[Ehli-Bejt]]''
* [[Imam (šiitski islam)|Šiitski imami]]
* [[Hilafet]]i
** [[Pravedni halifat|Pravedni]]
** [[Emevijski halifat|Emevijski]]
** [[Abasidski halifat|Abasidski]]
** [[Kordopski Emirat|Kordopski]]
** [[Fatimidski halifat|Fatimidski]]
** [[Almohadski halifat|Almohadski]]
** [[Sokotski halifat|Sokotski]]
** [[Osmanski halifat|Osmanski]]

   | grupa4 = [[Islamske svete knjige|Religijski tekstovi]]
   | podaci4 =
* [[Kur'an]]
* [[Hadis]]
* [[Tefsir]]
* [[Poslanikova biografija|Sīra]]
* ''[[Qisas al-Anbiya]]''

   | grupa5 = [[Pravci u islamu|Pravci]]
   | podaci5 =
* [[Sunitski islam|Sunitski]]
** [[Ahmedije]]
*** [[Pokret Ahmadija u Lahoreu|Lahori]]
** [[Ašarizam]]
** [[Atarizam]]
** [[Maturidizam]]
** [[Mu'tezile]]
** [[Selefizam]]
*** [[Vehabizam]]
* [[Tesavuf]]
* [[Šiizam]]
** [[Alawiti]]
** [[Aleviti]]
*** [[Bektašijski tarikat|Bektašizam]]
** [[Gulat]]
** [[Ismailije]]
** [[Dvanaestoimamizam]]
** [[Zejdije]]
* [[Muhakimiti]]/[[Haridžije]]
** [[Azrakiti]]
** Umjerene haridžije
*** [[Ibadizam|Ibadi]]
**** [[Azabas]]
**** [[Jezidi]]
**** [[Ibadizam#Vahbijska škola|Vahbi]]
*** [[Sufriti]]
** [[Najditi]]
* [[Nacija islama]] 
* [[Kuranije]]
* [[Bezmezhebizam]]

   | grupa6 = {{hlist | [[Islamski svijet|Život]] | [[Islamska kultura|Kultura]] }}
   | podaci6 =
* [[Musliman|Pristalice]]
* [[Životinje u islamu|Životinje]]
* [[Islamska umjetnost|Umjetnost]]
* [[Islamski nogomet|Nogomet]]
* [[Islamski kalendar|Kalendar]]
* [[Islam i djeca|Djeca]]
* [[Islamska odjeća|Odjeća]]
* [[Islamske zastave|Zastave]]
* [[Islamski blagdani|Blagdani]]
* [[Džamija|Džamije]]
* [[Medresa|Medrese]]
* [[Moralnost u islamu|Moralnost]]
* [[Islamska muzika|Muzika]]
* [[Mir u islamskoj filozofiji|Mir]]
** [[Pacifizam u islamu|Pacifizam]]
* [[Islamska filozofija|Filozofija]]
* [[Politički aspekti islama|Politički aspekti]]
** [[Islam i demokratija|Demokratija]]
** [[Petro-Islam]]
** [[Liberalizam i progresivizam u islamu|Liberalizam i progresivizam]]
* ''[[Kurban]]i''
* [[Islam i nauka|Nauka]]
* [[Islam i humanost|Humanost]]
* [[Žene u islamu|Žene]]
* [[Islam i homoseksualnost|LGBT]]
* [[Islam po državama]]

 }}

&lt;!----------------------------------------------------------&gt;
 | skra2 = Šerijat
 | stanje2 = &lt;noinclude&gt;expanded&lt;/noinclude&gt;
 | odl2 = {{hlist | [[Šerijat|Zakon]] | [[Fikh|Jurisprudencija]] }}
 | podaci2 = {{Navkutija podgrupa
   | grupaširina = 8em
   | grupastil = background:#dcf5dc;
   | evenstyle  = background-color:#f7fdf7;

   | grupa1 = [[Islamska ekonomija|Ekonomija]]
   | podaci1 =
* [[Islamsko bankarstvo|Bankarstvo]]
* [[Historija islamske ekonomije|Ekonomska historija]]
* ''[[Sukuk]]''
* ''[[Islamsko osiguranje|Tekaful]]''
* ''[[Murabaha]]''
* ''[[Riba (islam)|Kamata]]''

   | grupa2 = [[Taharat|Higijena]]
   | podaci2 =
* ''[[Gusul]]''
* ''[[Misvak]]''
* ''[[Nadžasa]]''
* ''[[Tajemum]]''
* [[Islamski bonton u toaletu|Toalet]]
* ''[[Abdest]]''

   | grupa3 = {{hlist | [[Islamsko porodično pravo|Porodica]] | [[Islamsko bračno pravo|Brak]] | [[Seksualnost u islamu|Seks]] }}
   | podaci3 =
* ''[[Haja (Islam)|Haja]]''
* ''[[Islamske bračne prakse#Vjenčanje/Nikah|Vjenčanje]]''
* ''[[Mehr]]''
* ''[[Mahram]]''
* ''[[Brak u islamu|Nikah]]''
* ''[[Nikah mut'ah]]''
* ''[[Zina (islam)|Zina]]''

   | grupa4 = Ostali aspekti
   | podaci4 =
* ''[[Balik]]''
* [[Islamski propisi o čistoći|Čistoća]]
* [[Islamsko krivično pravo|Krivično pravo]]
** [[Islam i nasilje|Nasilje]]
*** [[Islam i nasilje u porodici|U porodici]]
** [[Islamski ekstremizam]]
** [[Islamski terorizam]]
** [[Apostasija u islamu|Apostasija]]
** [[Islam i bogohuljenje|Bogohuljenje]]
** [[Smrtna kazna u islamu|Smrtna kazna]]
* ''[[Zabiha]]''
* ''[[Zimi]]''
* [[Razvod u islamu|Razvod]]
* [[Islamski zakoni o ishrani|Dijeta]]
* [[Islamska etika|Etika]]
* [[Adab|Ponašanje]]
** [[Selam]]
* [[Maisir|Kockanje]]
* [[Islam i rodna segregacija|Rodna segregacija]]
* [[Islamske počasne oznake|Počasne oznake]]
* ''[[Hudud]]''
* [[Islamsko pravo nasljedstva|Nasljedstvo]]
* ''[[Džizija]]''
* [[Nasljedstvo Muhammeda|Nasljedstvo]]
* ''[[Ma malakat aymanukum]]''
* [[Islamsko vojno pravo|Vojska]]
** [[Islamski stavovi o ratnim zarobljenicima|Ratni zarobljenici]]
* [[Islamski stavovi o ropstvu|Ropstvo]]
* [[Izvori šerijata|Izvor prava]]
* [[Islamsko teološko pravo|Teologija]]
** ''[[Kalam]]''
* [[Mezheb|Islamska škola mišljenja]]

 }}

&lt;!----------------------------------------------------------&gt;
 | skra3 = Nauke
 | stanje3 = &lt;noinclude&gt;expanded&lt;/noinclude&gt;
 | odl3 = {{pad|2.5em}}[[Islamske nauke]]
 | podaci3 = {{Navkutija podgrupa
   | grupaširina = 8em
   | grupastil = background:#dcf5dc;
   | evenstyle  = background-color:#f7fdf7;

   | grupa1 = [[Islamska umjetnost|Umjetnost]]
   | podaci1 =
* [[Arabeska]]
* [[Islamska arhitektura|Arhitektura]]
* [[Islamska kaligrafija|Kaligrafija]]
* [[Orijentalni tepih|Tepisi]]
* [[Islamski vrt|Vrt]]
* [[Islamski geometrijski uzorci|Geometrijski uzorci]]
* [[Islamska muzika|Muzika]]
* [[Islamsko grnčarstvo|Grnčarstvo]]

   | grupa2 = [[Nauka u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Srednjovjekovna nauka]]
   | podaci2 =
* [[Alhemija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Alhemija]]
* [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|Astronomija]]
* [[Kosmologija u srednjovjekovnom islamu|Kosmologija]]
* [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|Geografija i kartografija]]
* [[Matematika u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Matematika]]
* [[Medicina u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Medicina]]
* [[Oftalmologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Oftalmologija]]
* [[Fizika u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Fizika]]

   | grupa3 = [[Islamska filozofija|Filozofija]]
   | podaci3 =
* [[Rana islamska filozofija|Rana]]
* [[Savremena islamska filozofija|Savremena]]
* [[Islamska eshatologija|Eshatologija]]
* [[Kalam|Teološka]]

   | grupa4 = Ostala područja
   | podaci4 =
* [[Astrologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Astrologija]]
* [[Islam i evolucija|Evolucija]]
* [[Islamski feminizam|Feminizam]]
* [[Spisak izuma u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Izumi]]
* [[Islamska književnost|Književnost]]
** [[Islamska poezija|Poezija]]
* [[Psihologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Psihologija]]
* ''[[Šu'ubija]]''
* [[Pretvaranje neislamskih bogomolja u džamije|Pretvaranje bogomolja u džamije]]
 }}

&lt;!----------------------------------------------------------&gt;
 | skra4 = Ostalo
 | stanje4 = &lt;noinclude&gt;expanded&lt;/noinclude&gt;
 | odl4 = {{pad|2.5em}}Ostalo
 | podaci4 = {{Navkutija podgrupa
   | grupaširina = 8em
   | grupastil = background:#dcf5dc;
   | evenstyle  = background-color:#f7fdf7;

   | grupa1 = [[Islam i ostale religije|Ostale religije]]
   | podaci1 =
* [[Islam i kršćanstvo|Kršćanstvo]]
** [[Islam i katoličansvo|Katoličansvo]]
** [[Islam i mormonizam|Mormonizam]]
** [[Islam i pravoslavlje|Pravoslavlje]]
** [[Islam i protestantizam|Protestantizam]]
* [[Druzi#Odnos s muslimanima|Druzizam]]
* [[Islam i hinduizam|Hinduizam]]
* [[Islam i Džainizam|Džainizam]]
* [[Islam i judaizam|Judaizam]]
** [[Muslimanske pristalice Izraela|Cionizam]]
* [[Islam i Sikizam|Sikizam]]

   | grupa2 = [[Apostasija u islamu|Apostasija]]
   | podaci2 = 
* [[Apostasija u islamu po državama]]
* [[Bivši muslimani]]
* [[Spisak bivših muslimana]]
* [[Spisak bivših muslimanskih organizacija]]

   | grupa3 = Povezane teme
   | podaci3 =
* [[Kritika islama]]
** [[Kritika Muhammeda|Muhammed]]
** [[Kritika Kur'ana|Kur'an]]
* [[Sekularni muslimani]]
* [[Druzi|Druzizam]]
* [[Islamizam]]
** [[Kritike islamizma|Kritike]]
** [[Panislamizam]]
** [[Postislamizam]]
** [[Kutbizam]]
** [[Šiitski islamizam|Šiitski]]
* [[Islamofobija]]
* [[Mudžiza]]
* [[Islam i nacionalizam|Nacionalizam]]
** [[Islamski nacionalizam]]
** [[Ummet]]
* [[Sestrinstvo u islamu|Sestrinstvo]]
* [[Progon muslimana]]
** [[Progon manjinskih muslimanskih grupa|Manjinskih grupa]]
** [[Sektaško nasilje među muslimanima|Sektaško nasilje]]
* [[Idžaz]]
* [[Šabakizam]]
* [[Simboli islama|Simbolizam]]
}}

| ispod = 
* {{portal-inline|Islam|size=tiny}}
* {{icon|category}} [[:Kategorija:Islam|Kategorija]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7t3d65on1crdnruuksx4t8xf8ekb2ol</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898332</id>
      <parentid>3898323</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:55:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9410" sha1="fnnnk1aza0cpktxug41seimh1fwizip" xml:space="preserve">{{Navkutija sa sklopivim grupama
 | ime    = Islamske teme
 | naslov = [[Islam]]ske teme
 | iznad  = '''[[Pregled islama]]'''
 | stanje = {{{state|autocollapse}}}
 | selected = {{{selected|{{{1|}}}}}}
 | tijeloklasa = hlist
 | osnovastil = background-color:#dcf5dc;

 | podaci1 = {{Navkutija podgrupa
   | grupaširina = 8em
   | grupastil = background:#dcf5dc;
   | evenstyle  = background-color:#f7fdf7;

   | grupa1 = [[Akida|Vjerovanje]]
   | podaci1 =
* [[Bog u islamu]]
** [[Allah]]
* ''[[Tevhid]]''
* [[Muhammed]]
** [[Muhammed u islamu|u islamu]]
* [[Poslanici u islamu|Poslanici]]
* [[Melek|Meleci]]
* [[Islamske svete knjige|Svete knjige]]
* ''[[Kadar]]''
* [[Sudnji dan (islam)|Sudnji dan]]
* [[Najsvetija mjesta u islamu|Najsvetija mjesta]]
   | grupa2 = [[Islamski šarti]]
   | podaci2 =
* ''[[Šehadet]]''
* ''[[Namaz]]''
* ''[[Ramazanski post|Post]]''
* ''[[Zekat]]''
* ''[[Hadž]]''

   | grupa3 = {{hlist | [[Historija islama|Historija]] | [[Islamske vjerske vođe|Vođe]] }}
   | podaci3 =
* [[Hronologija historije islama|Hronologija]]
* [[Nasljedstvo Muhammeda]]
* [[Rana muslimanska osvajanja|Rana osvajanja]]
* [[Zlatno doba islama|Zlatno doba]]
* [[Historiografija ranog islama|Historiografija]]
* ''[[Ashabi]]''
* ''[[Ehli-Bejt]]''
* [[Imam (šiitski islam)|Šiitski imami]]
* [[Hilafet]]i
** [[Pravedni halifat|Pravedni]]
** [[Emevijski halifat|Emevijski]]
** [[Abasidski halifat|Abasidski]]
** [[Kordopski Emirat|Kordopski]]
** [[Fatimidski halifat|Fatimidski]]
** [[Almohadski halifat|Almohadski]]
** [[Sokotski halifat|Sokotski]]
** [[Osmanski halifat|Osmanski]]

   | grupa4 = [[Islamske svete knjige|Religijski tekstovi]]
   | podaci4 =
* [[Kur'an]]
* [[Hadis]]
* [[Tefsir]]
* [[Poslanikova biografija|Sīra]]
* ''[[Qisas al-Anbiya]]''

   | grupa5 = [[Pravci u islamu|Pravci]]
   | podaci5 =
* [[Sunitski islam|Sunitski]]
** [[Ahmedije]]
*** [[Pokret Ahmadija u Lahoreu|Lahori]]
** [[Ašarizam]]
** [[Atarizam]]
** [[Maturidizam]]
** [[Mu'tezile]]
** [[Selefizam]]
*** [[Vehabizam]]
* [[Tesavuf]]
* [[Šiizam]]
** [[Alawiti]]
** [[Aleviti]]
*** [[Bektašijski tarikat|Bektašizam]]
** [[Gulat]]
** [[Ismailije]]
** [[Dvanaestoimamizam]]
** [[Zejdije]]
* [[Muhakimiti]]/[[Haridžije]]
** [[Azrakiti]]
** Umjerene haridžije
*** [[Ibadizam|Ibadi]]
**** [[Azabas]]
**** [[Jezidi]]
**** [[Ibadizam#Vahbijska škola|Vahbi]]
*** [[Sufriti]]
** [[Najditi]]
* [[Nacija islama]] 
* [[Kuranije]]
* [[Bezmezhebizam]]

   | grupa6 = {{hlist | [[Islamski svijet|Život]] | [[Islamska kultura|Kultura]] }}
   | podaci6 =
* [[Musliman|Pristalice]]
* [[Životinje u islamu|Životinje]]
* [[Islamska umjetnost|Umjetnost]]
* [[Islamski nogomet|Nogomet]]
* [[Islamski kalendar|Kalendar]]
* [[Islam i djeca|Djeca]]
* [[Islamska odjeća|Odjeća]]
* [[Islamske zastave|Zastave]]
* [[Islamski blagdani|Blagdani]]
* [[Džamija|Džamije]]
* [[Medresa|Medrese]]
* [[Moralnost u islamu|Moralnost]]
* [[Islamska muzika|Muzika]]
* [[Mir u islamskoj filozofiji|Mir]]
** [[Pacifizam u islamu|Pacifizam]]
* [[Islamska filozofija|Filozofija]]
* [[Politički aspekti islama|Politički aspekti]]
** [[Islam i demokratija|Demokratija]]
** [[Petro-Islam]]
** [[Liberalizam i progresivizam u islamu|Liberalizam i progresivizam]]
* ''[[Kurban]]i''
* [[Islam i nauka|Nauka]]
* [[Islam i humanost|Humanost]]
* [[Žene u islamu|Žene]]
* [[Islam i homoseksualnost|LGBT]]
* [[Islam po državama]]

 }}

&lt;!----------------------------------------------------------&gt;
 | skra2 = Šerijat
 | stanje2 = &lt;noinclude&gt;expanded&lt;/noinclude&gt;
 | odl2 = {{hlist | [[Šerijat|Zakon]] | [[Fikh|Jurisprudencija]] }}
 | podaci2 = {{Navkutija podgrupa
   | grupaširina = 8em
   | grupastil = background:#dcf5dc;
   | evenstyle  = background-color:#f7fdf7;

   | grupa1 = [[Islamska ekonomija|Ekonomija]]
   | podaci1 =
* [[Islamsko bankarstvo|Bankarstvo]]
* [[Historija islamske ekonomije|Ekonomska historija]]
* ''[[Sukuk]]''
* ''[[Islamsko osiguranje|Tekaful]]''
* ''[[Murabaha]]''
* ''[[Riba (islam)|Kamata]]''

   | grupa2 = [[Taharat|Higijena]]
   | podaci2 =
* ''[[Gusul]]''
* ''[[Misvak]]''
* ''[[Nadžasa]]''
* ''[[Tajemum]]''
* [[Islamski bonton u toaletu|Toalet]]
* ''[[Abdest]]''

   | grupa3 = {{hlist | [[Islamsko porodično pravo|Porodica]] | [[Islamsko bračno pravo|Brak]] | [[Seksualnost u islamu|Seks]] }}
   | podaci3 =
* ''[[Haja (Islam)|Haja]]''
* ''[[Islamske bračne prakse#Vjenčanje/Nikah|Vjenčanje]]''
* ''[[Mehr]]''
* ''[[Mahram]]''
* ''[[Brak u islamu|Nikah]]''
* ''[[Nikah mut'ah]]''
* ''[[Zina (islam)|Zina]]''

   | grupa4 = Ostali aspekti
   | podaci4 =
* ''[[Balik]]''
* [[Islamski propisi o čistoći|Čistoća]]
* [[Islamsko krivično pravo|Krivično pravo]]
** [[Islam i nasilje|Nasilje]]
*** [[Islam i nasilje u porodici|U porodici]]
** [[Islamski ekstremizam]]
** [[Islamski terorizam]]
** [[Apostasija u islamu|Apostasija]]
** [[Islam i bogohuljenje|Bogohuljenje]]
** [[Smrtna kazna u islamu|Smrtna kazna]]
* ''[[Zabiha]]''
* ''[[Zimi]]''
* [[Razvod u islamu|Razvod]]
* [[Islamski zakoni o ishrani|Dijeta]]
* [[Islamska etika|Etika]]
* [[Adab|Ponašanje]]
** [[Selam]]
* [[Maisir|Kockanje]]
* [[Islam i rodna segregacija|Rodna segregacija]]
* [[Islamske počasne oznake|Počasne oznake]]
* ''[[Hudud]]''
* [[Islamsko pravo nasljedstva|Nasljedstvo]]
* ''[[Džizja]]''
* [[Nasljedstvo Muhammeda|Nasljedstvo]]
* ''[[Ma malakat aymanukum]]''
* [[Islamsko vojno pravo|Vojska]]
** [[Islamski stavovi o ratnim zarobljenicima|Ratni zarobljenici]]
* [[Islamski stavovi o ropstvu|Ropstvo]]
* [[Izvori šerijata|Izvor prava]]
* [[Islamsko teološko pravo|Teologija]]
** ''[[Kalam]]''
* [[Mezheb|Islamska škola mišljenja]]

 }}

&lt;!----------------------------------------------------------&gt;
 | skra3 = Nauke
 | stanje3 = &lt;noinclude&gt;expanded&lt;/noinclude&gt;
 | odl3 = {{pad|2.5em}}[[Islamske nauke]]
 | podaci3 = {{Navkutija podgrupa
   | grupaširina = 8em
   | grupastil = background:#dcf5dc;
   | evenstyle  = background-color:#f7fdf7;

   | grupa1 = [[Islamska umjetnost|Umjetnost]]
   | podaci1 =
* [[Arabeska]]
* [[Islamska arhitektura|Arhitektura]]
* [[Islamska kaligrafija|Kaligrafija]]
* [[Orijentalni tepih|Tepisi]]
* [[Islamski vrt|Vrt]]
* [[Islamski geometrijski uzorci|Geometrijski uzorci]]
* [[Islamska muzika|Muzika]]
* [[Islamsko grnčarstvo|Grnčarstvo]]

   | grupa2 = [[Nauka u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Srednjovjekovna nauka]]
   | podaci2 =
* [[Alhemija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Alhemija]]
* [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|Astronomija]]
* [[Kosmologija u srednjovjekovnom islamu|Kosmologija]]
* [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|Geografija i kartografija]]
* [[Matematika u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Matematika]]
* [[Medicina u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Medicina]]
* [[Oftalmologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Oftalmologija]]
* [[Fizika u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Fizika]]

   | grupa3 = [[Islamska filozofija|Filozofija]]
   | podaci3 =
* [[Rana islamska filozofija|Rana]]
* [[Savremena islamska filozofija|Savremena]]
* [[Islamska eshatologija|Eshatologija]]
* [[Kalam|Teološka]]

   | grupa4 = Ostala područja
   | podaci4 =
* [[Astrologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Astrologija]]
* [[Islam i evolucija|Evolucija]]
* [[Islamski feminizam|Feminizam]]
* [[Spisak izuma u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Izumi]]
* [[Islamska književnost|Književnost]]
** [[Islamska poezija|Poezija]]
* [[Psihologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu|Psihologija]]
* ''[[Šu'ubija]]''
* [[Pretvaranje neislamskih bogomolja u džamije|Pretvaranje bogomolja u džamije]]
 }}

&lt;!----------------------------------------------------------&gt;
 | skra4 = Ostalo
 | stanje4 = &lt;noinclude&gt;expanded&lt;/noinclude&gt;
 | odl4 = {{pad|2.5em}}Ostalo
 | podaci4 = {{Navkutija podgrupa
   | grupaširina = 8em
   | grupastil = background:#dcf5dc;
   | evenstyle  = background-color:#f7fdf7;

   | grupa1 = [[Islam i ostale religije|Ostale religije]]
   | podaci1 =
* [[Islam i kršćanstvo|Kršćanstvo]]
** [[Islam i katoličansvo|Katoličansvo]]
** [[Islam i mormonizam|Mormonizam]]
** [[Islam i pravoslavlje|Pravoslavlje]]
** [[Islam i protestantizam|Protestantizam]]
* [[Druzi#Odnos s muslimanima|Druzizam]]
* [[Islam i hinduizam|Hinduizam]]
* [[Islam i Džainizam|Džainizam]]
* [[Islam i judaizam|Judaizam]]
** [[Muslimanske pristalice Izraela|Cionizam]]
* [[Islam i Sikizam|Sikizam]]

   | grupa2 = [[Apostasija u islamu|Apostasija]]
   | podaci2 = 
* [[Apostasija u islamu po državama]]
* [[Bivši muslimani]]
* [[Spisak bivših muslimana]]
* [[Spisak bivših muslimanskih organizacija]]

   | grupa3 = Povezane teme
   | podaci3 =
* [[Kritika islama]]
** [[Kritika Muhammeda|Muhammed]]
** [[Kritika Kur'ana|Kur'an]]
* [[Sekularni muslimani]]
* [[Druzi|Druzizam]]
* [[Islamizam]]
** [[Kritike islamizma|Kritike]]
** [[Panislamizam]]
** [[Postislamizam]]
** [[Kutbizam]]
** [[Šiitski islamizam|Šiitski]]
* [[Islamofobija]]
* [[Mudžiza]]
* [[Islam i nacionalizam|Nacionalizam]]
** [[Islamski nacionalizam]]
** [[Ummet]]
* [[Sestrinstvo u islamu|Sestrinstvo]]
* [[Progon muslimana]]
** [[Progon manjinskih muslimanskih grupa|Manjinskih grupa]]
** [[Sektaško nasilje među muslimanima|Sektaško nasilje]]
* [[Idžaz]]
* [[Šabakizam]]
* [[Simboli islama|Simbolizam]]
}}

| ispod = 
* {{portal-inline|Islam|size=tiny}}
* {{icon|category}} [[:Kategorija:Islam|Kategorija]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fnnnk1aza0cpktxug41seimh1fwizip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradac (srednjovjekovno naselje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173485</id>
    <revision>
      <id>3898335</id>
      <parentid>3853989</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:59:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3405" sha1="gtnbwvp2h3xiywzjfnc6k3znrai0vxe" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
Gradac se prvi put spominje vjerovatno 1352. u pismu bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]], jer se sa sigurnošću ne može tvrditi da je tu navedeni Gradec istovjetan Gracu kod Hadžića. Radi se o dosta raširenom toponimu na južnoslavenskom području. Ako se u kojem slučaju radi o istom naselju, onda on nije iščezlo do kraja srednjeg vijeka. Navodi se u tursko-osmanlijskim popisima džizje, koji su izdati 1488/89. i 1490/91. U starijem popisu pod stavkom 23 upisana su naselja pod Sarajevom: ''Popoviça ve Gradişde'', ''Lasva ve Milne'', a u napomeni ''[[Visoko]] ma'a Lepeniça ve [[Dubrovnik]] ve Graç'', dok se u mlađem popisu navode: ''Boboviçe'', ''Gradişte'', ''Laşva et Milena'', odnosno ''Visoko'', ''Lipniçe'', ''Dubrovnik'', ''Graç'', kao naselja koja pripadaju Sarajevu (''Saray ovasi''). Kao što se vidi, Gradište i Gradac (Graç) različita su naselja. Gradac se nalazi zajedno s Visokim, Lepenicom i Dubrovnikom, što ojačava hipotezu prema kojoj je Gradac na mjestu Hadžića. Već je od ranije postojalo ilirsko naselje. Postoji i [[Nekropola stećaka kod Graca (Hadžići)|nekropola stećaka]] kod Graca. Od utvrde koja se vidi sa magistralnog puta M-17, sjeverno i sjeveroistočno od nje nalazi se Varda stijena. Riječ ''varda'' je nastalo iz srednjovjekovnog latinskog, zapravo italijanskog ''gvardia'' i ovdje se udomaćilo posrednim putem preko obližnjeg primorja, prvenstveno preko Dubrovnika, ali i od domaćeg, preostalog romaniziranog stanovništva. Ako ovaj podatak uzmemo u obzir, ovdje se radilo o kombinaciji trga (trgovišta) i vojno-strateškog utvrđenja, jer se u pismu bana Stjepana II Kotromanića navode trgovi, a jedan od njih je Gradec (Gradac), te pored toga imamo djelimično sačuvanu utvrdu i toponim Varda.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika novembra 2013. donijela je Odluku o proglašenju historijskog područja Gradac, općina Hadžići, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. &lt;ref&gt;Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Historijsko područje Gradac, općina Hadžići.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

* '''Ћирковић''', Сима: ''Писмо бана Стјепана II Котроманића кнезу и општини дубровачкој о дугу дубровачких трговаца'', Грађа о прошлости  Босне, књ. 1, АНУРС, Бања Лука, 2008, 23-35 стр.
* '''Kovačević-Kojić''', Desanka: Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, &quot;Veselin Masleša&quot;, Sarajevo, 1978.
* '''Mazalić''', Đoko: Gradac kod Hadžića, Glasnik zemaljskog Muzeja, LIV, Sarajevo, 1942, 193-206 str.
* '''Mazalić''', Đoko: Novi podaci o Gradcu kod Hadžića, Naše starine, XIII, Sarajevo, 1972, 79-84 str.
* '''Стојановић''', Љубомир: Старе српске повеље и писма, I-1, Српска школска књига-Филозофски факултет Београд, приредио Раде Михаљчић, Београд, 2006.
* Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, Bosne i Hercegovine Istorijsko područje Gradac, opština Hadžići, [https://web.archive.org/web/20160303181402/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3806]

{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}
[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>gtnbwvp2h3xiywzjfnc6k3znrai0vxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ličnosti i imena u Kur'anu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>177238</id>
    <revision>
      <id>3898322</id>
      <parentid>3734066</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8854" sha1="ku05mbtt92tdpwdjtcnav5dlv3i7vtu" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime = Ličnosti i imena u Kur'anu
| stanje = {{{stanje&lt;includeonly&gt;|{{{1|collapsed}}}&lt;/includeonly&gt;}}}
| naslov = Ličnosti i imena u [[Kur'an]]u
| tijeloklasa = hlist

| podaci1 =
{{Navkutija |dijete |stanje=collapsed |navtraka=obična
| ime = &lt;!--Likovi--&gt;
| naslov = [[Spisak ličnosti i imena spomenutih u Kur'anu|Ličnosti]]

| grupa1 = Bog u Islamu ([[Allah]])
| podaci1 =
* [[99 Allahovih imena|Allahova imena]]

| grupa2 = [[Melek|Meleci]]
| podaci2 =
* [[Azrail|Azrail (melek smrti)]]
* [[Džibril|Džibril (Al-Ruh al-Amin)]]
* [[Harut i Marut]]
* [[Israfil]]
* [[Malik (melek)|Malik]]
* [[Mikail]]
| grupa3 = [[Džin (islam)|Džini]]
| podaci3 =
* [[Iblis]] &lt;small&gt;(Šejtan)&lt;/small&gt;
* [[Ifrit]]

| grupa4 = [[Džennet]]
| podaci4 =
* [[Hurija]]
* [[Vildan i Gilman]]

| grupa5 = [[Poslanici u islamu|Poslanici i vjerovjesnici]]
| podaci5 =
 {{navkutija|okvir=podgrupa
 | grupa1 = Spomenuti&lt;br&gt; u Kur'anu
 | podaci1 =
* [[Adem]]
* [[Davud]]
* [[Ejjub]]
* [[El-Jese']]
* [[Harun]]
* [[Hud]]
* [[Ibrahim]]
* [[Idris]]
* [[Ilijas]]
* [[Imran]]
* [[Isa]]
* [[Ishak]]
* [[Ismail]]
* [[Jahja]]
* [[Jakub]]
* [[Junus]]
* [[Jusuf]]
* [[Lut]]
* [[Muhammed]] 
* [[Musa]]
* [[Nuh]]
* [[Salih]]
* [[Sulejman (islam)|Sulejman]]
* [[Šuajb]]
* [[Uzejr]]
* [[Zekerijja]]
* [[Zulkifl]]

 | grupa2 = Postojanje ovih ličnosti &lt;br&gt; implicirano u Kur'anu
 | podaci2 =
* [[Irmija]]
* [[Jošua]]
* [[Samuel]]
 }}

| grupa6 = Dobri ljudi&lt;br&gt;(prije pojave Islama)
| podaci6 =
 {{navkutija|okvir=podgrupa
 | grupa1 = Spomenuti
 | podaci1 =
* [[Lukman]]
* [[Merjem bint Imran|Merjem]]
* [[Talut]] &lt;small&gt;(Saul)&lt;/small&gt;
* [[Zul-Karnejn]]

 | grupa2 = Implicitno&lt;br&gt;spomenuti
 | podaci2 =
* [[Asija bint Muzahim]]
* [[Asif pisar Sulejmanov]]
* [[Vjernik iz faraonove porodice]]
* [[Benjamin]] &lt;small&gt;(sin Jakubov)&lt;/small&gt;
* [[Habib Nedždžar|Habib Nedždžar (vjernik spomenut u suri Ja-sin)]]
* [[Hidr]]
* [[Kaleb]]
* [[Kraljica Sabe]] &lt;small&gt;(Belkis)&lt;/small&gt;
* [[Musa|Faraonovi mađioničari]]
* [[Havarijun Petar]]
 }}

| grupa7 = Ostali ljudi&lt;br&gt;(prije pojave Islama)
| podaci7 =
 {{navkutija|okvir=podgrupa
 | grupa1 = Spomenuti
 | podaci1 =
* [[Azer]]
* [[Džalut]]
* [[Faraon (ličnost iz Kur'ana)|Faraon]]
* [[Haman (ličnost iz Kur'ana)|Haman]]
* [[Korah#Quranic reference|Qarun/Korah]]
* [[Samirija]]

 | grupa2 = Implicitno&lt;br&gt;spomenuti
 | podaci2 =
* [[Ebreha]]
* [[Bal'am]]
* [[Barṣīṣā]]
* [[Nedžašija]]
* [[Nimrud ibn Kenan|Nimrud]]
* [[Putifar]] &lt;small&gt;(faraon)&lt;/small&gt;
* [[Shaddad]]
* [[Simeon]]
* [[Qaddar ibn Salif]]
* [[Valid ibn Rayyan]]
* [[Zulejha]]
 }}

| grupa8 = Spomenuti u Kur'anu&lt;br&gt;(nakon pojave Islama)
| podaci8 =
* [[Ebu Leheb]]
* [[Zayd ibn Harithah]]

| grupa9 = Poslanikove&lt;br&gt;porodice
| podaci9 =
 {{navkutija|okvir=podgrupa
 | grupa1 = Spomenuta&lt;br&gt;rodbina
 | podaci1 =
* [[Lutove kćerke]]
* [[Ali Imran|Imranova porodica]]
* [[Habil i Kabil]]
* [[Hava]]
* [[Merjem (sestra Musaova)|Merjem]]
* [[Safura (supruga Musaova)|Safura, Musaova supruga]] i [[Layya (Safurina sestra)|Layya, Safurina sestra]]
* [[Sara (supruga Ibrahima|Sara]]
* [[Jukabid|Musaova majka]]

 | grupa2 = Nenaznačena&lt;br&gt;rodbina
 | podaci2 =
* [[Amtelai, kćerka Karnebo|Abiona/Amtelai kćerka Karnebo (majka Ibrahimova)]]
* [[Bathsheba#Islam|Bathsheba (supruga Dawudova)]]
* [[Muhammed#Poslanikova porodica|Muhammedove supruge]]
* [[Muhammed#Poslanikova porodica|Muhammedove kćerke]]
* [[Hadžera (supruga poslanika Ibrahima)|Hadžera]]
* [[Hana (majka Merjemina)]]
* [[Imran (otac Musaov)|Imran]]
* [[Nuh#Islamski prikaz|Lameh]]
* [[Rahela (supruga poslanika Jakuba|Rahela]]
* [[Rahma (supruga poslanika Ejjuba)|Rahma]]
* [[Betenos|Shamkha bint Anush/Betenos (majka Nuha)]]
* [[Lukmanov sin]]

 | grupa3 = Ostala rodbina
 | podaci3 =
* [[Jusuf|Braća Jusufova]]
* [[Ejjubova djeca]]
* [[Sulejman (islam)|Mrtvi sin Sulejmana]]
* [[Habil i Kabil]]
* [[Azer|Otac Ibrahima]]
* [[Ummu Džemila El-Avra]]
* [[Nuhova supruga]]
* [[Lutova supruga]]
* [[Jam (ili Kenan)|Sin Nuhov]]
 }}
}}

| podaci2 =
{{Navkutija |dijete |stanje=collapsed |navtraka=obična
| ime = &lt;!--Narodi i grupe ljudi spomenuti u Kur'anu--&gt;
| naslov = [[Narodi i grupe ljudi spomenuti u Kur'anu|Narodi i grupe ljudi]]
| grupa7 = Plemena&lt;br&gt;etničke grupe
| podaci7 =
 {{navkutija|okvir=podgrupa
 | grupa1 = Spomenuti
 | podaci1 =
* [[Ad]]
* [[Arapi]] i [[Ajam]]
* [[Izraelićani]]
* [[Je'džudž i Me'džudž]]
* [[Kurejš]]
* [[Rum (historija)|Rum]]
* [[Sabejci]]
* [[Semud]]
* [[Šuajb#Stanovnici Medjena i Šuajb|Stanovnici Medjena i Ejke]]
* [[Stanovnici Ressa]]
* [[Narod Tubba|Tubba]]

 | grupa2 = Implicitno&lt;br&gt;spomenuti
 | podaci2 =
* [[Ehli-Bejt]]
* [[Amalek]]
* [[Benu Hašim]]
* [[Benu Nadir]]
* [[Benu Kajnuka]]
* [[Benu Kurejza]]
* [[Emevije]]
* [[Iranski narodi]]
}}

| grupa8 = Grupe ljudi
| podaci8 =
 {{navkutija|okvir=podgrupa
 | grupa1 = Spomenuti
 | podaci1 =
* [[Isaovi havarijuni]]
* [[Nuhova lađa]]
* [[El-Kehf|Stanovnici pećine]] 
* [[El-Fil|Ebreha i slon]]
* [[Ljudi iz Uhduda]]
* [[Antiohija|Ljudi iz sure Ja-sin]]
* [[Ljudi iz vrta|Ljudi iz spaljenog vrta]]
* [[Poslanici u islamu]]

 | grupa2 =  Implicitno&lt;br&gt;spomenuti
 | podaci2 =
* [[Ljudi sa sofe]]
* [[Benu Aus]] i [[Benu Hazredž]]
* [[Kopti]]
* [[Hezbollah]]
* [[Muhadžir]]i i [[Ensarije]]
* [[Islamski svijet|Ummet]]

 | grupa3 = Religijske grupe
 | podaci3 =
* [[Nemuslimani]]
* [[Kršćani]]
* [[Jevreji]]
* [[Kafir]]i
* [[Majus]]
** [[Zoroastrizam]]
* [[Munafik]]
** [[Licemjerje]]
* [[Mušrici]]
** [[Politeizam]]
* [[Musliman|Muslimani]]
* [[Narodi knjige]]
* [[Sabijci]]
* [[Hakham]]
* [[Svećenik]]
* [[Rabin]]
* [[Monah]]
 }}
}}

| podaci3 =
{{Navkutija |dijete |stanje=collapsed |navtraka=obična
| ime = &lt;!--Other names--&gt;
| naslov = Lokacije, entiteti i događaji

| grupa9 = Lokacije
| podaci9 =
 {{navkutija|okvir=podgrupa
 | grupa1 = Spomenuti
 | podaci1 =
* [[El-Ahkaf]]
* [[Mesdžidul-aksa]]
* [[Arefat]] i [[Mash'ar al-Harām]]
* [[Babilon]]
* [[Bedr]]
* [[Kapija oprosta|Hitta]]
* [[Mada'in Salih]] &lt;small&gt;(Hidžr)&lt;/small&gt;
* Sveta zemlja &lt;small&gt;([[Palestina]] i [[Levant]])&lt;/small&gt;
* [[Bitka kod Hunejna|Hunejn]]
* [[Irem (grad)|Irem]]
* [[Kaba]]
* [[Medjen]]
* [[Medina]] (Jesrib)
* [[Majma' al-Bahrain]]
* [[Meka]]
* [[Mesdžidul-haram|Ibrahimov kamen]]
* [[Mesdžidud-dirar]] &lt;small&gt;(Opoziciona džamija u Kubi)&lt;/small&gt;
* [[Mesdžidul-haram]]
* [[Brdo Džudi]]
* [[Sodoma i Gomora]]
* [[Stanovnici Ressa]]
* [[Sheba|Saba'/Sheba]]
* [[Safa i Merva]]
* [[Sinajska gora|Brdo Sinaj]] i [[Tur (brdo)|Brdo Tur]]
* [[Egipat]]
* [[Dolina Tuwa]]

 | grupa2 =  Implicitno&lt;br&gt;spomenuti
 | podaci2 =
* [[Antiohija]]
** Antakija
* [[Ayla (grad)|Ayla]]
* [[Jerusalem|Bejtul-makdis]] i [[Jerihon]]
* [[Brana Marib]]
* [[Crni kamen]] i [[Kaba]]
* [[Dār al-Nadwa]]
* [[Džamija u Kubi]]
* [[Kan'an]]
* [[Sporazum na Hudejbiji|Hudejbija]]
* [[Mezopotamija]]
* [[Niniva]]
* [[El-Kehf|Pećina]] &lt;small&gt;(iz sure El-Kehf)&lt;/small&gt;
* [[Hira|Pećina Hira]] i [[Pećina Thawr]]
* [[Poslanikova džamija]]
* [[Sinaj|Pustinja Sinaj]]
* [[Tīh|Pustinja Tīh]]
* [[Jordan (rijeka)|Rijeka Jordan]]
* [[Nil|Rijeka Nil]]
* [[Palestina (rijeka)|Rijeka Palestina]]
* [[Irem (grad)|Šaddadova imitacija dženneta]]
* [[Ta'if]]
* [[Zulkarnejn|Zulkarnejn i dva brda]]

 | grupa3 = Religiozna mjesta
 | podaci3 =
* [[Crkva]]
* [[Mihrab]]
* [[Manastir]]
* [[Džamija]]
* [[Sinagoga]]
 }}

| grupa10 = Neljudski&lt;br&gt;fizički&lt;br&gt;objekti
| podaci10 =
 {{navkutija|okvir=podgrupa
 | grupa1 = Religijski tekstovi
 | podaci1 =
* [[Biblija#Islamski pogled na Bibliju|Indžil]]
* [[Kur'an]]
* [[Ibrahimov suhuf]]
* [[Tora#Islamski pogled na Toru|Tevrat]], [[Musaov suhuf]] i [[Kamene ploče]]
* [[Zebur]]

 | grupa2 = Životinje
 | podaci2 =
* [[El-Bekare|Krava]] i [[Zlatno tele]]
* [[El-Kehf|Pas stanovnika pećine]]
* [[Junus i riba]]
* [[Sulejman (islam)|Sulejman i pupavac]]
* [[Salih i kamila]]

 | grupa3 = Objekti i stvari
 | podaci3 =
* [[Zabranjeno drvo u Džennetu]]
* [[Isusovi učenici u islamu]]
* [[Noina arka|Nuhova lađa]]
* [[Musaov štap]]
* [[Kovčeg Saveza|Kovčeg Musaov]]
* [[Kraljica Sabe|Belkisin zlatni prijesto]]
* [[Israfil|Israfilov rog]]

 | grupa4 = Spomenuti idoli&lt;br&gt; i božanstva
 | podaci4 =
* [[Baal]]
* [[Al-Lat]], [[Al-Uzza]] i [[Menat]]
* [[Wadd]], [[Suwa']], [[Jegus]], [[Je'uk]] i [[Nesr]]
* ([[Džibt]] i [[Tagut]]
* [[Anaāb]])
 }}

| grupa11 = Događaji
| podaci11 =
* [[Bitka kod Hajbera]]
* [[Bitka kod Hunejna]]
* [[Bitka na Bedru]]
* [[Bitka na Hendeku]]
* [[Bitka na Tebuku]]
* [[Bitka na Uhudu]]
* [[Događaj El-Ifk]]
* [[Hadis o opominjanju rodbine]]
* [[Lejletul-mebit]]
* [[Mubahala]]
* [[Gadir-Hum]]
* [[Oproštajni hadž]]
* [[Osvajanje Meke]]
* [[Prvi hadždž nakon hidžre]]
* [[Sporazum na Hudejbiji]]
}}
| ispod = '''Napomena:''' Nazivi su poredani abecedno.
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Kur'anski šabloni]]
[[Kategorija:Islamski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ku05mbtt92tdpwdjtcnav5dlv3i7vtu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edhem Šljivo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>179894</id>
    <revision>
      <id>3898269</id>
      <parentid>3896582</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4604" sha1="smdj0f5r3hwy9oharoiuuck130qd7hp" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Edhem Šljivo 
| slika                      = 
| punoime                    = Edhem Šljivo 
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1950|3|16}} 
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]] 
| visina                     = 178&amp;nbsp;cm
| datumsmrti                 = 
| državasmrti                =
| pozicija                   = Srednji vezni
| omladinskegodine           = 1964–1968.
| omladinskipogoni           = [[FK Sarajevo]]
| godine                     = 1968–1978.
| klubovi                    = [[FK Sarajevo]]
| nastupi(golovi)            = 268 (37)
| godine2                    = 1978–1981.
| klubovi2                   = [[RFC de Liège]]
| nastupi(golovi)2           = 91 (29)
| godine3                    = 1981–1982.
| klubovi3                   = [[OGC Nice]]
| nastupi(golovi)3           = 36 (3)
| godine4                    = 1981–1982.
| klubovi4                   = [[OGC Nice|OGC Nice B]]
| nastupi(golovi)4           = 1 (0)
| godine5                    = 1982–1983.
| klubovi5                   = [[1. FC Köln]]
| nastupi(golovi)5           = 37 (2)
| godine6                    = 1983–1987.
| klubovi6                   = [[RFC de Liège]]
| nastupi(golovi)6           = 101 (14)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine           = 1976–1982.
| nacionalneekipe            = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)  = 12 (2)
| zadnjeuređivanje           = 10. juni 2026
}}
'''Edhem Šljivo''' (rođen 16. marta 1950. u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]) bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš i  [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentativac Jugoslavije]]. Igrap je na sredini terena, nastupio je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] za reprezentaciju [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]].

Karijeru je započeo u [[FK Sarajevo]], gdje je kasnije postao jedan od najboljih veznih igrača Prve jugoslavenske lige.&lt;ref name=&quot;fksinfo.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://fksinfo.com/legende/edhem-sljivo/1890|title=Edhem Šljivo, legendarni fantazista FK Sarajevo i jedan od najboljih igrača Kluba svih vremena|website=FKSInfo|language=bs|access-date=16 March 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hayat-2004-intervju-turnir-oslobođenje.ba&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/sportski-vremeplov--edhem-sljivo-nekadasnji-fudbaler-u-belgiji-turnir-nosi-njegovo-ime|title=&quot;Sportski vremeplov&quot; Hayat TV: Edhem Šljivo: U Belgiji turnir nosi njegovo ime|website=Oslobođenje|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207093657/http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/sportski-vremeplov--edhem-sljivo-nekadasnji-fudbaler-u-belgiji-turnir-nosi-njegovo-ime|archive-date=7 February 2015|url-status=dead|access-date=16 March 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;doznajemo.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://doznajemo.com/2013/04/04/zaboravljeni-junaci-jednog-vremena-30-edhem-sljivo-bosanski-kajzer/|title=Zaboravljeni junaci jednog vremena: Edhem Šljivo, bosanski Kajzer|website=Doznajemo.com|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207093518/http://doznajemo.com/2013/04/04/zaboravljeni-junaci-jednog-vremena-30-edhem-sljivo-bosanski-kajzer/|archive-date=7 February 2015|url-status=dead|access-date=16 March 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;šljivo-reprezentacija.rs&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.reprezentacija.rs/sljivo-edhem/#content|title=Šljivo Edhem|date=20 January 2010|website=Reprezentacija.rs|language=sr-RS|access-date=16 March 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{NFT igrač|pid=21900}}
*{{Nogometni reprezentativac Srbije|1566}}

{{Navkutije
|ime        = Sastavi Jugoslavije
|naslov     = Sastavi Jugoslavije
|naslovstil = background-color:#0c1c8c; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000;
|podaci1    =
{{Sastav Jugoslavije na EP 1976. u nogometu}}
{{Sastav Jugoslavije na SP 1982. u nogometu}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šljivo, Edhem}}
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1976.]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1982.]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši RFC Liègea]]
[[Kategorija:Nogometaši Nice]]
[[Kategorija:Nogometaši Kölna]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]</text>
      <sha1>smdj0f5r3hwy9oharoiuuck130qd7hp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Sana '95&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263118</id>
    <revision>
      <id>3898442</id>
      <parentid>3839823</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:43:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1995.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6114" sha1="16o7tsyzj7irhvhr2iaprt9z5ypl3r5" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob          = Sana '95
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]
| datum          = 13. septembar – 13. oktobar 1995.
| mjesto         = [[Bosanska krajina]], [[Republika Bosna i Hercegovina]] 
| teritorija     = ARBiH zauzima [[Bosanski Petrovac]], [[Ključ]] i [[Sanski Most]]
| rezultat       = pobjeda Armije RBiH
| strana1        = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Peti korpus]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Sedmi korpus]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag_ of_Republika_Srpska.svg|border|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag_ of_Serbia.svg|border|20px]] [[Željko Ražnatović|Arkanove]] paravojne formacije
| komandant1     = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Atif Dudaković]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Mehmed Alagić]]
| komandant2     = [[Datoteka:Flag_ of_Republika_Srpska.svg|border|20px]] [[Ratko Mladić]]&lt;br /&gt; [[Datoteka:Flag_ of_Serbia.svg|border|20px]] [[Željko Ražnatović]]
| snage1         = 25.000 vojnika
| snage2         = 20-30.000 vojnika
}}
'''Operacija &quot;Sana '95&quot;''' bila je posljednja vojna operacija [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. Odvijala se u septembru i oktobru 1995. u seriji kontranapada Armije RBiH i [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] nakon što je uspješno okončana [[operacija &quot;Oluja&quot;]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nakon uspješne inicijalne faze i izuzetno brzog zauzimanja [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], operacija &quot;Sana '95&quot; je završena zbog potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] i završetka rata.

== Pozadina ==
Bihaćki okrug je područje u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini oko grada Bihaća i šire okoline, gdje su snage Armije BiH (Peti Korpus Armije BiH, snage pet pješadijskih brigada) bile okružene srpskim snagama od početka rata 1992. godine. Sredinom 1995. godine združene [[Vojska Republike Srpske|srpske snage]] iz Republike Srpske, potpomognute srpskim snagama iz [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] i secesionističkih snaga [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]] pod zapovjedništvom [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]], započeli su veliku ofanzivu na ovo područje, ali bez uspjeha. I dalje je Bihaćki okrug bio u opasnosti od zauzimanja, a međunarodna zajednica se plašila ponavljanja [[genocid]]a poput onog [[Genocid u Srebrenici|u Srebrenici]]. To je bio jedan od razloga da se Hrvatskoj vojsci dadne podrška u oslobađanju okupiranih područja koja su držali Srbi u Hrvatskoj, što je učinjeno tokom operacije &quot;Oluja&quot;. Nakon uspješno okončane akcije &quot;Oluja&quot;, Bihaćki okrug je deblokiran nakon 1201 dana opsade.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://krajina.ba/115140/u-opsadi-1201-dan-sigurna-zona-un-a-bihac/ |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130506234627/http://krajina.ba/115140/u-opsadi-1201-dan-sigurna-zona-un-a-bihac/ |archive-date=6. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na zapadu i sjeveru spojen je sa Hrvatskom, te su se mogli pripremiti za kontraofanzivu prema istoku i rijeci [[Sana|Sani]].

== Tok operacije ==
=== 10. oktobar ===
Operacije je započela u 3:00 sata ujutro 10. oktobra 1995. godine. Snage Petog i Sedmog korpusa Armije RBiH ([[17. viteška krajiška brdska brigada|17. viteška krajiška brigada]]), potpomognute drugim jedinicama Armije RBiH ([[Crni labudovi]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bihac.net/vijest/video-sanski-most-2-operacija-sana-95/16521|title=SANSKI MOST: 2 Operacija Sana '95|website=www.bihac.net|access-date=18. 12. 2025|archive-date=23. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250123064120/http://www.bihac.net/vijest/video-sanski-most-2-operacija-sana-95/16521|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kakanjska [[329. brdska brigada|329. brigada]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kaportal.ba/na-danasnji-dan-1995-godine-kakanjska-329-brdska-brigada-umarsirala-u-sanski-most/|title=Na današnji dan 1995. godine kakanjska 329. brdska brigada umarširala u Sanski Most|website=kaportal.ba|access-date=18. 12. 2025}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;) uspješno su prešle rijeku Sanu u 4:00 sata ujutro, a već navečer oko 5:00 stigli su do predgrađa [[Sanski Most|Sanskog Mosta]].

=== 11. oktobar ===
Snage Armije RBiH drže u okruženju srpske snage u Sanskom Mostu, a na njihove položaje djelovali artiljerijskim oružjem. Srpske snage su pokušale izvršiti kontranapad, angažujući i [[helikopter]]e.

=== 12. oktobar ===
Srpsko civilno stanovništvo masovno bježi, dok jedinice Armije RBiH zauzimaju pojedine dijelove grada. Potpunu kontrolu nad gradom Armija RBiH ostvaruje za 9-10 sati. Srpske snage su pružile manji otpor, nakon što su se utvrdili u zgradi gradske pošte.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sanskimost.com/historija/|title=Sanski Most - Historija|website=sanskimost.com|access-date=18. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Nakon slamanja otpora, Peti korpus postavlja svoje istureno komandno mjesto u današnjem Hotelu Sanus u centru grada.

=== 13. oktobar ===
Pošto su u toku bili pregovori u američkom gradu [[Dayton (Ohio)|Dayton]], [[Ohio]], [[međunarodna zajednica]] traži od Armije RBiH da zaustavi svako napredovanje i sva ofanzivna djelovanja dok se ne postigne sporazum. Ofanziva je završena, a time i rat u Bosni i Hercegovini, isti dan kada je postignut [[Dejtonski sporazum|sporazum u Daytonu]]. Kao rezultat mirovnog sporazuma iz Daytona, danas je Sanski Most dio [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1995.]]
[[Kategorija:Bitke u 1995.]]</text>
      <sha1>16o7tsyzj7irhvhr2iaprt9z5ypl3r5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka lanaca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>264015</id>
    <revision>
      <id>3898347</id>
      <parentid>3854770</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>džizija-&gt;džizja</comment>
      <origin>3898347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8954" sha1="h7eqrswa4gemc6e085j597o3ml8bgla" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka lanaca
| dio            =  [[Muslimansko osvajanje Perzije]]
| slika          =   
| opis           = Karta sa lokacijama Kazime, Uballe i Hufeira u današnjem [[Kuvajt]]u i [[Irak]]u
| datum          = april 633.
| mjesto         = [[Kuvajt]] 
| casus          = 
| rezultat       = Pobjeda vojske Pravednog halifata
| posjed         = 
| strana1        = Pravedni halifat (muslimani)
| strana2        = [[Perzijsko Carstvo]], kršćanski Arapi, saveznici
| komandant1     = [[Halid ibn Velid]]
| komandant2     = [[Hormuz]]† 
| snage1         = 18.000
| snage2         = 20.000&lt;br&gt;(primarni izvori)
17.000&lt;br&gt;(moderne procjene)
| žrtve1         = male
| žrtve2         = teške
| napomena       = 
}}
'''Bitka lanaca''' ili bitka za Salasil je prva bitka vođena između [[Pravedni halifat|Pravednog halifata]] i Sasanidskog [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Vođena je ubrzo nakon [[Ratovi protiv odmetnika od islama|ratova povedenih protiv odmetnutih od islama]], odnosno ratova za ujedinjenje Arabije pod vlašću prvog halife [[Ebu-Bekr]]a. To je ujedno bila i prva važnija bitka Pravednog halifata u kojem je muslimanska vojska nastojala da proširi svoje granice te predstavlja jednu od bitaka u pohodu koji će kasnije kroz historiju postati poznat kao [[muslimansko osvajanje Perzije|muslimansko osvajanje Perzije]]. 

== Povod za bitku ==
Nakon ratova vođenih protiv otpadnika, Musenn ibn Haris, vođa plemena koje je nastanjavalo sjeveroistočnu Arabiju, uz granicu sa Perzijom, je vršio učestale upade na perzijsku teritoriju pri čemu je pustošio perzijske gradove. Upadi su bili uspješni, uz osvajanje znatne količine plijena. Nakon izvjesnog vremena, Musenn ibn Haris je otišao u Medinu da obavijesti halifu Ebu Bekra o svojim uspjesima. Ebu Bekr ga je imenovao komandantom svog naroda, nakon čega je Haris počeo dublje upadati u perzijsku teritoriju, tj. u današnji [[Irak]]. Koristeći mobilnost svoje lahke konjice, upadao je u pogranične gradove u pustinji, izbjegavajući direktni okršaj sa perzijskom vojskom koja ga je nakon tih upada neuspješno proganjala. Ove akcije su navele Ebu Bekra na odluku da napadne Perzijsko Carstvo. Da bi bio siguran u pobjedu, Ebu Bekr je insistirao na dvije stvari: invaziona vojska se morala sastojati isključivo od dobrovoljaca i komandant takve vojske morao je biti njegov najbolji vojskovođa, [[Halid ibn Velid]]. Nakon što je porazio samoproglašenog poslanika u [[Bitka kod Jemame|bici kod Jemame]], Halid se i dalje nalazio u blizini Jemame kada je dobio nalog od Ebu bekra da pokrene invaziju na Perziju.  U drugoj polovini marta 633, Halid je krenuo iz Jemame prema gradu Hiri. Ali prije toga napisao je pismo Hormuzu, namjesniku susjedne perzijske provincije Ubulle, u kojem je stajalo:

{{Citat|''Prihvati islam i bićeš spašen. Ili pristani na plaćanje džizje, ti i tvoj narod bićete pod našom zaštitom, u protivnom ćeš sam sebe kriviti za posljedice, jer dolazim sa vojskom koja više voli smrt nego što vi volite život''.&lt;ref name=&quot;Tabari: Vol. 2, p. 554&quot;&gt;Tabari: Vol. 2, str. 554.&lt;/ref&gt;}}
 
S obzirom da je imao premalo vojnika u svojim redovima, Halid ibn Velid je tražio pojačanje od Ebu Bekra. Ebu Bekr je odobrio pojačanje i iz plemena Et-Temim Halidu je stiglo oko 2.000 dobrovoljaca na čelu sa Sulm ibn Kajnom i Harmele ibn Mirjatom. Zatim mu se pridružio Musenn ibn Haris, koji je već ratovao protiv Perzijanaca, sa svojih 4.000 vojnika. Osim toga pridružio mu se i Me'zur ibn Adijj sa oko 2.000 boraca. Osim toga, na putu između Nebbadža i Iraka, Halid je uspio prikupiti još oko 8.000 dobrovoljaca iz dva velika plemena, Rebia i Mudar, tako da je pod svojom kontrolom imao ukupno oko 18.000 dobrovoljaca.&lt;ref name=&quot;Tabari: Vol. 2, p. 554&quot;&gt;Tabari: Vol. 2, str. 554.&lt;/ref&gt; To je do tada, bila najbrojnija muslimanska vojska skupljena pod jednim komandantom i jednom zastavom.

== Strategija Halida ibn Velida ==
Vojska sasanidskog Perzijskog carstva je u to doba bila jedna od najmoćnijih i najbolje opremljenih vojski. Bila je idealno obučena za frontalne borbe s borbenim rasporedom koji je podsjećao na šahovske figure na ploči.. Jedina slabost perzijske vojske bio je nedostatak mobilnosti jer teško naoružani i oklopljeni Perzijanci nisu bili u mogućnosti da se brzo kreću. S druge strane, Halidove trupe su bile mobilne, s kamilama i lahkom konjicom spremnom za napad. Halid ibn Velidova strategija se ogledala u tome da iskoristi pokretljivost svoje vojske protiv trome perzijske vojske. Planirao je da prisili Perzijance na obavljanje marševa i kontramarševa, onda bi napao kada su Perzijanci najiscrpljeniji. Reljef i topografija terena mu je pomogla u uspješnom provođenju ove strategije. Postojale su dvije rute do Uballe, preko Kazima ili preko Hufejra, s tim da je direktni i kraći put bio onaj preko Kazima.

== Bitka ==
[[Datoteka:Battle of chains-mohammad adil rais.gif|thumb|right|240px|
{{legend|#ef1000|Muslimanska vojska}}
{{legend|#5200FA|Perzijska vojska}}&lt;br&gt;Pokreti muslimanske i perzijske vojske prije same bitke. Strategija Halida ibn Velida je bila u tome da iscrpi teško pokretnu perzijsku vojsku prije odlučujuće bitke]]

Očekujući Halida ibn Velida iz pravca Kazima, Hormuz je sa vojskom iz Uballe otpočeo marširati prema tom gradu. Vojska se sastojala od pješadije i konjice. Kod Kazima je Hormuz rasporedio svoje snage sa centrom i dva krila. Naredio je da se vojnici međusobno povezu lancima, te čekao dolazak Halida. Međutim, kod Kazima nije bilo nikakvih naznaka o dolasku muslimanske vojske. Uskoro su izviđači Hormuzu dali informacije o tome da se Halid s vojskom kreće ka Hufejru. Pošto se Hufejr nalazi nešto više od 30 km od Uballe, važne perzijske luke i njegove baze, Hormuz se osjetio ugroženo pa je odmah naredio pokret do Hufejra koji se nalazio na oko  90 km udaljenosti.
Prije nego je napustio Jemamu, Halid je imao zamisao kako ce se sresti sa Hormuzom. Njegov zadatak, dobijen od Ebu Bekra je bio borba protiv Perzijskog carstva a poraz perzijske vojske je bio uslov zauzimanja Iraka i ostvarivanja halifine zamisli. Halid je znao da Hormuz nece dopustiti da padne Ubulla, najvažnija perzijska luka i ''vrata Perzije'' pa ce krenuti za njim. Pa iako je Hormuz sa vojskom krenuo prema Hufejru, Halid je prečicom, preko pustinje krenuo prema Kazimi očekujući da se Hormuz sa teško oklopljenom vojskom neće usuditi ući u pustinju. Po dolasku u Hufejr Hormuz je shvatio Halid maršira prema Kazimu. Perzijancima je još jedanput naređen brz manevar i marš prema Kazimi gdje su stigli u stanju velike iscrpljenosti što je i bio Halidov plan. Međutim, Halid nije želio prvi stici u Kazimu i zauzeti položaj za bitku, jer bi Hormuz tada bio u mogucnosti da menevrise. Prepustio je Hormuzu da izabere položaj za bitku dok je on sa svojom vojskom zauzeo poziciju tako da mu pustinja bude iza leda. Hormuz je odmah rasporedio vojsku u uobicajenu formaciju sa centrom i dva krila. Komandanti dva krila su bili Kubejz i Anusjan. Vojnici su ponovo vezani lancima.
Prije bitke, Hormuz je pozvao Halida ibn Velida na dvoboj. Halid je prihvatio dvoboj u kojem je i ubio Hormuza. Hormuz je postavio svoje najbolje vitezove u blizini prednjih redova, da u slučaju svoje smrti, ubiju Halida. Vitezovi su nakon smrti Hormuza pokušali stići i ubiti Halida ali su ubijeni od strane Qa'qa ibn Amra, jednog od komandanata Halidove vojske.&lt;ref&gt;Tabari: Vol. 2, str. 555.&lt;/ref&gt; Hormuzova smrt je bila psihološka pobjeda za muslimane, pa je Halid naredio opći napad kako bi iskoristo ovu psihološku prednost nad sasanidskom vojskom. Iscrpljena perzijska vojska nije mogla dugo odolijevati napadu muslimana koji su ubrzo probili perzijske linije na više mjesta. Osjetivši da neće moći odoliti napadu muslimana, perzijski generali koji su komandovali krilima perzijske vojske, Qubaz i Anušjan, naredili su  povlačenje, uslijed čega je uslijedilo opće povlačenje. Većina Perzijanaca koji nisu bili okovani uspjelo je pobjeći, dok su oni vojnici koji su bili vezani i kojima je bilo otežano kretanje uglavnom poginuli u bitci. 

== Posljedice bitke ==
Nakon bitke lanaca, Halid je u još tri navrata porazio perzijsku vojsku i zauzeo njihov strateški grad Hiru, čime je ostvario svoj cilj. Prva muslimanska invazija Iraka završena je u roku od četiri mjeseca. Poslije ovoga, Ebu Bekr nije usmjeravao Halida za osvajanje u dubini perzijske teritorije jer su Perzijanci poslali pojačanja.

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Battle of Chains}}
* [https://web.archive.org/web/20020224232028/http://www.swordofallah.com/html/bookhome.htm A.I. Akram, ''The Sword of Allah: Khalid bin al-Waleed, His Life and Campaigns'' Lahore, 1969]

==Reference==
{{refspisak}}

{{Bitke Halida ibn Velida}}
[[Kategorija:Bitke]]
[[Kategorija:Bitke Halida ibn Velida]]
[[Kategorija:Historija islama]]
[[Kategorija:633.]]</text>
      <sha1>h7eqrswa4gemc6e085j597o3ml8bgla</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Hire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>266355</id>
    <revision>
      <id>3898338</id>
      <parentid>3854989</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:00:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>džizija-&gt;džizja</comment>
      <origin>3898338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4245" sha1="kijv0847z6sfr8u273o089ldm519jjc" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka kod Hire
| dio            = Muslimansko osvajanje [[Perzijsko Carstvo|Perzije]]
| slika          =    
| opis           = 
| datum          = [[maj]] [[633]]. godine
| mjesto         = [[Mezopotamija]] (današnji [[Irak]]) 
| casus          = 
| rezultat       = Pobjeda muslimanske vojske i ukidanje Lahmidske dinastije
| posjed         = 
| strana1        = Muslimani ([[Pravedni halifat]])
| strana2        = Sasanidsko [[Perzijsko Carstvo]]
| komandant1     = [[Halid ibn Velid]]
| komandant2     = [[Iyas]]&lt;br&gt;[[Abd al-Masih]]
| snage1         = ~10.000 - 15.000&lt;ref name=A.I.Ekrem&gt;http://www.archive.org/stream/HalidibnVelid_radijallahuanhu-A.I.Ekrem/halidbinvelida.i.ekrem_djvu.txt A.I.Ekrem [[Halid ibn Velid]]: ''[[Allah]]ova sablja''&lt;/ref&gt;
| snage2         = Nepoznato 
| žrtve1         = Male
| žrtve2         = Male
| napomena       = 
}}
'''Bitka kod Hire''' je naziv za kratkotrajni i manje intenzivan okršaj koji se desio u maju 633. između muslimanske vojske [[Pravedni halifat|Pravednog halifata]] predvođene [[Halid ibn Velid|Halid ibn Velidom]] i vojske [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] koja je branila važan grad Hiru.

== Pozadina bitke ==
Nakod ratova vođenih protiv odmetnutih iz islama (Ridda ratovi) i učvršćivanja vlasti u Arabiji, prvi halifa [[Ebu-Bekr|Ebu Bekr]] je odlučio da pokrene vojnu kampanju protiv Perzijskog Carstva. U toj fazi kampanje glavni cilj je bilo osvajanje grada Hire, nadaleko poznatog po svojoj veličini i bogatstvu. Hira je bila Sasanidsko vojvodstvo&lt;ref&gt;The Battles That Changed History By Fletcher Pratt, str. 80&lt;/ref&gt; i glavni grad perzijske pokrajine. Mnogi Lahmidski kršćanski Arapi su sarađivali sa Sasanidima te se kretali po pustinji i špijunirali za njih.&lt;ref&gt;Conflict and Cooperation: Zoroastrian Subalterns and Muslim Elites in Medieval Iranian Society By Jamsheed Kairshasp Choksy, str. 14&lt;/ref&gt;  Prema rimskom historičaru, Prokopiju, Lahmidi su bili ''iskusni u ratu, i potpuno lojalni Perzijancima'' (prije 608. kada ih je Sasanidsko Carstvo porobilo).&lt;ref&gt;The History of Iran By Elton L. Daniel, pg. 65&lt;/ref&gt; U svom pismu Halid ibn Velidu, Ebu Bekr navodi da je: ''osvajanje Hire i Kufe povjereno tebi''.&lt;ref&gt;Lives of Mahomet and His Successors By Washington Irving, str. 177&lt;/ref&gt; U pohodu koji je predhodio osvajanju Hire, Halid ibn Velid je u tokom nekoliko prethodnih mjeseci, u četiri bitke ostvario četiri velike pobjede nad brojčano superiornijim perzijskim vojskama i na taj način pod muslimansku kontrolu stavio velike dijelove današnjeg Iraka.

== Bitka ==
Za razliku od prethodne četiri velike bitke između Halifata i Sasanidskog Perzijskog Carstva, bitka za osvajanje u to doba važnog grada Hire nije bila intenzivna. Muslimanska vojska je poslije pobjede i potpunog razbijanja perzijske vojske u [[Bitka kod Uleisa|bitci kod Uleisa]] krenula u pravcu Hire i napala utvrđeni grad. Bitka se odvijala kratkotrajno u toku koje su Halidove snage bile izložene gađanju projektilima branioca grada. Završena je predajom grada a stanovnici Hire su poslali Halid ibn Velidu delegaciju sa poklonima. Padom grada, u ruke muslimana je došlo 5 lijepo ukrašenih gradskih tvrđava a stanovnici su pristali da djeluju kao špijuni protiv Sasanidskog Carstva, baš kao što su na to pristali i stanovnici Uleisa.&lt;ref&gt;Iraq After the Muslim Conquest By Michael G. Morony, str. 233&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
Nakon gubitka Hire, srušena je Lahmidska dinastija a stanovnici Hire su plaćali džizju prema sklopljenom ugovoru o miru. Međutim, nakon smrti Ebu Bekra i povlačenja Halid ibn Velida sa položaja glavnokomandujućeg muslimanske vojske, stanovnici Hire su podlegli pritisku kojem su bili izloženi od strane Rustema, perzijskog vojskovođe, i prekršili ovaj ugovor.&lt;ref&gt;http://mojummet.com/forum/28-Historija-islama/2861-bitka-na-kadisiji{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Grad su ponovo preuzeli Perzijanci ali nedugo poslije je vraćen pod muslimansku kontrolu.

==Reference==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Battle of Hira}}

{{Bitke Halida ibn Velida}}
[[Kategorija:Bitke]]
[[Kategorija:Bitke Halida ibn Velida]]
[[Kategorija:Historija islama]]
[[Kategorija:633.]]</text>
      <sha1>kijv0847z6sfr8u273o089ldm519jjc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muslimansko osvajanje Perzije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>267986</id>
    <revision>
      <id>3898407</id>
      <parentid>3855184</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T09:02:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>džizija-&gt;džizja</comment>
      <origin>3898407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28255" sha1="k79ibp1vqgzcwd3jyy0eb91ad2sgex8" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
|sukob          = Muslimansko osvajanje Perzije
|dio            = [[Muslimanska osvajanja]]
|slika          = [[Datoteka:IslamicConquestsIroon.png|350px]]
|opis           = Mapa [[Perzijsko Carstvo|Sasanidskog Perzijskog Carstva]], [[Bizantija|Bizantijskog carstva]] i Rašidunskog halifata
|datum          = 633–651.
|mjesto         = [[Mezopotamija]], [[Kuvajt]], [[Mediteran]] i [[Bliski istok]], [[Perzija]]
|casus          = 
|rezultat       = Pobjeda muslimana i pad Sasanidskog carstva
|posjed         = 
|strana1        = Muslimani Rašidunskog halifata
|strana2        = [[Perzijsko Carstvo|Sasanidsko Perzijsko carstvo]]
|strana3        =
|komandant1     = [[Ebu-Bekr]]&lt;br /&gt;[[Omer ibnul-Hattab]]&lt;br /&gt;[[Halid ibn Velid]]&lt;br /&gt;[[Muthana ibn Haris]]&lt;br /&gt;[[Ebu-Ubejde Amir ibnul-Džerrah]]&lt;br /&gt;[[Sa'd ibn Ebu Vekkas]]&lt;br /&gt;[[Hašim ibn Utbe]]&lt;br /&gt;[[Ebu Musa el-Ensari]]&lt;br /&gt;[[Amar ibn Jasir]]&lt;br /&gt;[[Numan ibn Mukarin]]&lt;br /&gt;[[Huzajfe ibn al-Jemen]]&lt;br /&gt;[[Osman ibn Ebi al-As]]&lt;br /&gt;[[Asim ibn Amr]]&lt;br /&gt;[[Ahnaf ibn Kais]]&lt;br /&gt;[[Abdulah ibn Amr]]
|komandant2     = [[Jezdegerd III]]&lt;br /&gt;[[Rustem]]†&lt;br /&gt;[[Mahbuzan]]&lt;br /&gt;[[Huzail ibn Imran]]&lt;br /&gt;[[Hormuz]]&lt;br /&gt;[[Anusjan]]†&lt;br /&gt;[[Endarzagar]]&lt;br /&gt;[[Bahman Jaduya]]†&lt;br /&gt;[[Piruz Kušro]]†&lt;br /&gt;[[Džaban]]&lt;br /&gt;[[Hormuzan]]&lt;br /&gt;[[Mardanšah]]†&lt;br /&gt;[[Bahram]]&lt;br /&gt;[[Isfandijar]]&lt;br /&gt;[[Karinz ibn Karianz]]&lt;br /&gt;[[Jalinus]]†&lt;br /&gt;[[Al-Bajruzan]]†&lt;br /&gt;[[Sijavakš]]†&lt;br /&gt;[[Grigor]]†&lt;br /&gt;[[Mihran-i Hamadani]]†&lt;br /&gt;[[Šahrvaraz Jadhuji]]†&lt;br /&gt;[[Musel III Mamikonian]]†&lt;br /&gt;[[Varaztirots]]†&lt;br /&gt;[[Muta]]†&lt;br /&gt;[[Narsi]]&lt;br /&gt;[[Tirujih]]
|komandant3     =
|snage1         = 
|snage2         =
|snage3         =
|žrtve1         = 
|žrtve2         = 
|žrtve3         =
|napomena       =
}}
'''Muslimansko osvajanje Perzije''', također poznato i kao arapsko osvajanje Irana&lt;ref&gt;http://www.iranicaonline.org/articles/arab-ii&lt;/ref&gt; je u konačnici dovelo do pada [[Perzijsko Carstvo|perzijskog Sasanidskog Carstva]] 651. i opadanja rasprostranjenosti [[Zoroastrizam|zoroastrijske]] religije u [[Iran]]u. [[Arapi]] (Rašidunski halifat) su prvi put napali sasanidsku teritoriju 633. kada je general [[Halid ibn Velid]] napao [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] (današnji [[Irak]]), koja je bila politički i ekonomski centar sasanidske države.&lt;ref&gt;[http://books.google.nl/books?id=WLY4GML3GBoC&amp;pg=PA180&amp;dq=iraq+political+economic+centre+sassanid&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=f1InUfafIYuR0QW7wIGYBQ&amp;ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=iraq%20political%20economic%20centre%20sassanid&amp;f=false Between Memory and Desire: The Middle East in a Troubled Age (p. 180)]&lt;/ref&gt; Nakon osvajanja Mezopotamije i odlaska Halida ibn Velida sa glavninom vojske na [[Rimsko Carstvo|rimski]] front u [[Levant]], u perzijskom kontranapadu muslimani su izgubili osvojene teritorije. Druga invazija je pokrenuta 636. pod komandom [[Sa'd ibn Ebu Vekkas]]a, pri čemu je [[musliman]]ska vojska pod njegovim komandovanjem ključnom pobjedom u  [[Bitka kod El-Kadisije|bici kod Kadisije]] dovela do trajnog gubitka perzijske vlasti nad zapadnim dijelom Sasanidskog carstva. Planina [[Zagros]] je tada postala prirodna prepreka i granica između Rašidunskog halifata i Sasanidskog carstva. Usljed stalnih upada perzijanaca na osvojenu teritoriju, drugi [[halifa]] [[Omer ibnul-Hattab|Omer]] je naredio invaziju Sasanidskog carstva 642, koja je završena potpunim osvajanjem ovog carstva  651. Brzo osvajanje Perzije, u nizu dobro organizovanih višestrukih napada pod vođstvom halife Omera iz  [[Medina|Medine]] koja je bila udaljena nekoliko hiljada kilometara od ratišta u Perziji, je postalo njegov najveći trijumf, doprinoseći njegovom ugledu kao velikog vojnog i političkog stratega.

Iranski [[historičar]]i su tražeći da odbrane svoje pretke koristili arapske izvore koji pokazuju da &quot;suprotno tvrdnjama nekih historičara, Iranci su se u stvari borili dugo i teško protiv arapske invazije.&quot;&lt;ref&gt;Milani A. ''Lost Wisdom''. 2004 {{ISBN|978-0-934211-90-1}} p.15&lt;/ref&gt; Od 651. većina urbanih centara u iranskim zemljama, sa izuzetkom [[Kaspijsko jezero|kaspijskih]] pokrajina i [[Transoksijana|Transoksijane]], dolazi pod dominaciju arapskih vojski. Na mnogim mjestima u Iranu organizovana je odbrana protiv okupatora, ali na kraju niko nije bio u stanju da odbije arapsku invaziju. Čak i nakon što su Arapi pokorili zemlju, u mnogim gradovima podignute su pobune, u kojima je ubijen arapski guverner ili su bili napadnuti vojni garnizoni, ali pojačanjima iz drugih krajeva halifata uspješno su ugušene sve pobune i nametnuta je vladavina [[islam]]a. Nasilno potčinjavanje [[Buhara|Buhare]] nakon mnogih ustanaka potvrđuje tvrdnje iranskih historičara.

Međutim, prelazak na islam je bio samo postepen. Tokom ovog procesa mnoga djela nasilja su počinjena, zoroastrijski spisi su spaljeni i mnogi pripadnici ove religije pogubljeni.&lt;ref&gt;(Balāḏori, Fotuḥ, p.&amp;nbsp;421; Biruni, Āṯār, p.&amp;nbsp;35)&lt;/ref&gt; Nakon što su politički osvojeni, Perzijanci su ponovno počeli sami da se uzdižu održavanjem [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]] i [[Perzijska kultura|kulture]]. Bez obzira na to, islam je usvojen od strane mnogih zbog političkih, sociokulturoloških i duhovnih razloga, ili jednostavno kroz nagovaranje, postajući preovladavajuća religija.&lt;ref&gt;Mohammad Mohammadi Malayeri, ''Tarikh-i Farhang-i Iran'' (Iran's Cultural History). 4 volumes. Tehran. 1982.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=ʻAbd al-Ḥusayn Zarrīnʹkūb|authorlink=Abdolhossein Zarinkoob|title=Dū qarn-i sukūt : sarguz̲asht-i ḥavādis̲ va awz̤āʻ-i tārīkhī dar dū qarn-i avval-i Islām (Two Centuries of Silence)|location=Tihrān|publisher=Sukhan|year=1379 (2000)|id={{OCLC|46632917}}, {{Nevalidni ISBN brojevi|964-5983-33-6}} }}&lt;/ref&gt;
==Sasanidsko carstvo prije osvajanja==
Još od 1. vijeka p. n. e. granica između [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (kasnije [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskog]]) i [[Partsko Carstvo|partskog carstva]] (kasnije sasanidskog) je bila rijeka [[Eufrat]]. Granica je stalno bila osporavana. Većina bitaka je vođena u ovom području, a samim time najveći broj utvrđenja se nalazio upravo u ovom brdovitom području na sjeveru, što je ogromnu [[Arapi|arapsku]] (ili [[Sirija|sirijsku]]) [[Pustinja|pustinju]] razdvajalo na dva dijela koja su pripadala rivalskim carstvima. Jedina opasnost je dolazila sa juga, povremenim napadima nomadskih arapskih plemena sa neutralne teritorije. Oba carstva su iz tog razloga ostvarivala saveze sa malim, polunezavisnim arapskim plemenima, koja su služila kao neutralna područja. Bizantski saveznici su bili [[Gasanidi]] dok su perzijancima bili naklonjeni [[Lahmidi]]. Tokom 6. i 7. vijeka, razni faktori su doveli do toga da je ta ravnoteža uništena iako je održavana toliko vijekova unazad kroz [[Historija|historiju]].

===Pobuna arapskih vazalnih država===
Arapsko pleme Gasanida, koje je u to doba bilo bizantijski vazal, je prihvatilo monofizitski oblik [[Kršćanstvo|kršćanstva]], koje je od bizantijske [[Pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]] smatrano heretičkim. Bizantijci su pokušali suzbiti širenje ove religije što je izazvalo pobunu na njihovoj granici. Lahmidi su se također pobunili protiv perzijskog kralja [[Kušro II|Kušroa II]]. Nu'man III, prvi hrišćanski kralj Lahmida je svrgnut i ubijen od strane Kušroa II 602, zbog njegovog pokušaja da se oslobodi perzijskog tutorstva. Nakon atentata na Khušroa, Perzijsko carstvo je slomljeno i Lahmidi su postali polunezavisni. 
Široko je rasprostranjeno mišljenje da je priključenje Lahmidskog kraljevstva bila jedan od glavnih razloga pada Sasanidske dinastije i muslimanskog osvajanja Perzije, jer su Lahmidi pristali da špijuniraju za muslimane, nakon što su poraženi u bici kod Hire od strane Halida ibn Velida.&lt;ref&gt;Iraq After the Muslim Conquest By [[Michael G. Morony]], pg. 233&lt;/ref&gt;
==Uspon halifata==
Nakon smrti [[Muhammed]]a [[Salallahu alejhi ve sellem|s.a.w.s.]] 632, na mjesto prvog halife izabran je [[Ebu-Bekr]]. Neposredno nakon toga, Ebu Bekr je morao povesti ratove protiv nekoliko arapskih plemena koji su se odmetnuli od islama. Tokom tih ratova protiv otpadnika (632-633) uspio je objediniti Arabiju pod centralnu vlast halife čije je sjedište bilo u [[Medina|Medini]]. Nakon što je u potpunosti porazio pobunjenike, pokrenuo je i vojnu kampanju protiv sasanidskog [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] (koju su poslije nastavile i halife [[Omer ibnul-Hattab|Omer ibn el-Hattabi]] [[Osman ibn Affan]]) čime je započeo proces tokom kojeg će u samo nekoliko desetljeća doći do formiranja jednog od najvećih carstava u historiji.&lt;ref name=&quot;Donner&quot;&gt;Fred M. Donner, &quot;Muhammad and the Believers: At the Origins of Islam&quot;, Harvard University Press, 2010, {{ISBN|978-0-674-05097-6}} ''[http://books.google.com/books?id=qBzRj7OajmEC&amp;lpg=PP1&amp;pg=PP1#v=onepage&amp;q&amp;f=false]''&lt;/ref&gt; Kampanja je započela sa [[Mezopotamija|Mezopotamijom]], bogatom pokrajinom tadašnjeg Perzijskog Carstva pod komandom [[Halid ibn Velid|Halida ibn Velida]].

==Prva invazija Mezopotamije (633)==
[[Datoteka:Mohammad_adil-Khalid%27s_conquest_of_Iraq.PNG|mini|desno|300px|Detaljna mapa rute Halida ibn Velida pri osvajanju Mezopotamije]]
Nakon ratova vođenih protiv otpadnika u vjeri (Ridda ratovi), vođa plemena koje je nastanjivalo sjeveroistok Arabije, Muthana ibn Haris, je vršio upade u perzijske gradove u Mezopotamiji. U to doba, Ebu Bekr je raspolagao dovoljno jakom vojskom da napadne Perziju na sjeveroistoku i Bizantiju na sjeverozapadu. 
Postojala su tri razloga za ova osvajanja: 
* 1 - Duž granice između Arabije i ova dva velika carstva živjela su su brojna arapskih plemena koja su vodila nomadski život i činila su tzv. tampon zonu između ove tri strane. Ebu Bekr se nadao da će prihvatanje islama od strane ovih plemena doprinjeti daljnjoj ekspanziji islama. 
* 2 - Perzijski i rimski zakoni oporezivanja su prema Ebu Bekru bili proizvoljni i okrutni te je smatrao da može nagovaranjem uvjeriti da se pomogne muslimanima.
* 3 - Arabiju su okruživala dva ogromna carstva te je bilo nesigurno ostati pasivan prema ove dvije sile na svojim granicama. Ebu Bekr se nadao da bi napadom na Irak i Siriju mogao otkloniti opasnost sa granica svoje islamske države.&lt;ref name=&quot;Najeebabadi&quot;&gt;Akbar Shah Najeebabadi, The history of Islam&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući uspješnim upadima na neprijateljsku teritoriju zarobljena je značajna količina plijena. Muthana ibn Haris je otišao u Medinu te obavijestio halifu Ebu Bekra o tom svom uspjehu nakon čega je imenovan za komandanta svog naroda, te su uslijedili upadi dublje u teritorij Mezopotamije. Koristeći mobilnost svoje lahke konjice mogao je lahko upasti u bilo koji grad u blizini pustinje i ponovo jednostavno nestati u pustinji, u čemu sasanidska vojska nije bila u stanju da ga prati. Ovi postupci su Ebu Bekra nagnali na pomisao o proširenju Rašidunskog halifata.&lt;ref name=&quot;Tabari&quot;&gt;Tabari: Vol. 2, p. 554.&lt;/ref&gt;

Da bi bio siguran u pobjedu, Ebu Bekr je donio dvije odluke vezane za napad na Perziju. Kao prvo, odlučio je da se invaziona vojska u potpunosti sastoji od dobrovoljaca jer je znao za nemjerljivu hrabrost takvih vojnika a kao drugo odabrao je da glavnokomandujući u invaziji bude jedan od njegovih najboljih generala, Halid ibn Velid. Nakon pobjede nad samoproglašenim poslanikom, u [[Bitka na Jemami|bici na Jemami]], Halid se još uvijek nalazio u Jemami kada je Ebu Bekr poslao naredbu o napadu na Perzijsko carstvo. Određujući osvajanje grada Hire kao cilj te invazije, Ebu Bekr je poslao pojačanje i naredio plemenskim vođama na sjeveroistoku Arabije, Misnah ibn Harisu, Mazhur bin Adiju, Harmali i Sulmi da se zajedno sa svojim ljudima potčine Halidovoj komandi. Marta 633. (prva sedmica [[muharrem]]a 12. godine po [[Islamski kalendar|Hidžri]]) Halid je krenuo sa svojom vojskom od 10.000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Tabari&quot;/&gt; Svaki plemenski vođa mu se pridružio sa oko 2.000 ljudi pa je Halid ušao na teritoriju Perzijskog carstva sa oko 18.000 boraca. Nakon ulaska na neprijateljski teritorij, Halid je sa svojom vojskom od 18.000 vojnika ostvario odlučujuće pobjede u 4 uzastopne bitke: [[bitka lanaca]], (april 633), [[bitka na rijeci]] (3. sedmica aprila 633), [[bitka kod Veledže]] (maj 633) i u [[Bitka kod Uleisa|bici kod Uleisa]] (sredinom maja 633). U posljednjoj sedmici maja 633. osvojen je i važan grad Hira nakon opsade u [[Bitka kod Hire|bici kod Hire]]. Nakon što je odmorio svoju vojsku, u junu iste godine, Halid je izvršio opsadu grada Al Anbara, koji se predao u muslimanske ruke u julu 633. Poslije toga, sa vojskom je krenuo prema jugu, i osvojio grad Ajn Temr zadnje sedmice jula. Već u tom trenutku, većina teritorije koja danas čini Irak je bila pod vlašću muslimanske vojske.

==Druga invazija Mezopotamije (636)==
Nakon dolaska na položaj, halifa Omer je nastavio sa osvajanjem Sirije i Mezopotamije  a prema želji svoga prethodnika Ebu Bekra. Na sjeveroistočnom dijelu Arabije, u Mezopotamiji, situacija se u to doba pogoršavala iz dana u dan. Za vrijeme Ebu Bekra, nakon što je ovo područje osvojio, Halid ibn Velid je prema naredbi sa polovinom svoje vojske krenuo prema Siriji. Perzijanci su iskoristili odsutnost Halida i stavili pod svoju kontrolu izgubljenu teritoriju. Muslimanska vojska je napustila prethodno osvojena područja i skoncentrisala se u graničnim područjima. Zbog takvog razvoja situacije, Omer je odmah poslao pojačanje pod komandom Misna ibn Harisa da pomogne muslimanskoj vojsci u Mezopotamiji koja je bila pod komandom Ebu Ubejda. Perzijske snage su porazile Ebu Ubejda u [[Bitka na mostu|bici kod mosta]]. Međutim, poslije toga Misnah bin Haris je porazio Perzijance u bici kod Bajouba. 
Zbog toga je 635, Jezdegerd III tražio savez sa Heraklom, carem Istočnog Rimskog Carstva (BIzantije). Kao potvrdu tog savezništva, Heraklo je dao svoju kćerku za ženu Jezdegerdu III, što je bio stari rimski običaj i tradicija kod uspostavljanja saveza. Dok se Heraklo pripremao za veliku ofanzivu na Levantu, Jezdegerd III je u međuvremenu naredio koncentracija ogromne vojske sa namjerom povlačenja muslimanske vojske iz Mezopotamije.
Cilj se sastojao u tome da se dobro koordiniranim napadima oba cara, Herakla iz Levanta i Jezdegerda III iz Mezopotamije, uništi moć njihovog zajedničkog neprijatelja halife Omera.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;Shadows in the Desert: Ancient Persia at War, By Kaveh Farrokh, Published by Osprey Publishing, 2007 {{ISBN|978-1-84603-108-3}}&lt;/ref&gt;

===Bitka na Kadisiji===
[[Datoteka:Mohammad adil rais-battlefield of qadisiyyah.PNG|thumb|right|290px|Mapa bitke kod Kadisije, koja prikazuje muslimansku (crveno) i sasanidsku vojsku (plavo)]]

Razvojem situacije, Omer je naredio svojoj vojsci da se povuče u pogranična područja Mezopotamije, u blizini arapske pustinje, i počeo okupljanjem dodatne vojske za vojnu kampanju u Mezopotamiji. Arapska vojska se skoncentrisala u blizini [[Medina|Medine]], a kao njen komandant izabran je Sad ibn Ebu Vekkas. Sa vojskom je napustio Medinu i stigao u Kadisiju u maju 636. Iako je Heraklo pokrenuo svoju ofanzivu u maju, Jezdegerd nije bio u stanju da blagovremeno skupi svoju vojsku da pruži podršku Bizantijcima. Halifa Omer, svjestan ovog saveza i snage obe vojske, iskoristio je ovaj propust neprijatelja. Ne želeći rizikovati i ući u bitku sa dvije velike vojske istovremeno, naredio je brzi pokret sa ciljem pojačavanje muslimanske vojske na Jermuku i uvođenjem iste u bitku sa namjerom da porazi Perzijance. Bizantijski car Heraklo je svom generalu Vahanu naredio da se ne uključuje u borbu sa muslimanskom vojskom prije no što primi izričitu naredbu za to. Međutim, u strahu od većeg muslimanskog pojačanja, Vahan je napao muslimansku vojsku u [[Bitka na Jermuku|bici na Jermuku]] u avgustu 636, gdje je muslimanska vojska razbila Heraklovu imperijalnu vojsku.&lt;ref&gt;Serat-i-Hazrat Umar-i-Farooq, by Mohammad Allias Aadil, page no:67&lt;/ref&gt;

Iako su otkronili bizantijsku prijetnju, muslimanska vojska se suočavala sa prijetnjom velike perzijske vojske koja je skupljena iz svakog kutka carstva i kojom su komandovali najistaknutiji generali. Među vojskom su se nalazili i ratni slonovi koje je perzijski komandant doveo isključivo u svrhu pobjede nad muslimanima. U roku od tri mjeseca, Sad ibn Ebu Vekkas je porazio perzijsku vojsku u bici kod Kadisije čime je završena sasanidska vladavina nad zapadnom Perzijom.&lt;ref&gt;The Muslim Conquest of Persia By A.I. Akram. Ch: 5 {{ISBN|978-0-19-597713-4}}, 9780195977134&lt;/ref&gt; Ova pobjeda se uglavnom smatra kao odlučujuća prekretnica u širenju tj. usponu islama. Poslije je osvojen i Babilon, Koosie, Bahrahšer i Madein. [[Ktesifon]], glavni grad Sasanidskog carstva, je osvojen u martu 637. nakon opsade od tri mjeseca.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;

==Osvajanje Mezopotamije (636–638)==
Nakon osvajanja [[Ktesifon]]a, nekoliko odreda je odmah poslano ka zapadu da osvoje Karkeesiju i utvrdu Heetna koja se nalazila na granici Bizantije. Nekoliko utvrđenih perzijskih vojski se i dalje nalazilo sjeveroistočno od Ktesifona u Jaluli i sjeverno od rijeke Tigris, u gradovima Tikritu i [[Mosul]]u.

Nakon povlačenja iz Ktesifona, perzijske vojske su se okupile kod Jalule, sjeveroistočno od Ktesifona. Jalula je bilo mjesto od strateške važnosti, jer je iz tog mjesta put vodio u Mezopotamiju, Kurasan i Azerbejdžan. Tim perzijskim snagama je komandovao general Mihran a zamjenik mu je bio general Farukzad, brat generala Rustama, koji je komandovao perzijskim snagama u bici kod Kadisije. Po nalogu halife Omera, Saad ga je o svemu izvještavao. Halifin plan je bio da se prvo očistiti put ka sjeveru prije poduzimanja odlučnu akciju protiv perzijskih vojski u Tikritu i Mosulu. Halifa Omer je imenovao Hašima ibn Utbaha za ekspediciju u Jalulu a Abdullaha ibn Muta'ama da osvoji Tikrit i Mosul. U aprilu 637, Hašim predvodi 12.000 vojnika iz Ktesifona sa zadatkom osvajanja Jalula. Opsada je trajala sedam mjeseci. Nakon osvajanja Jalule, Abdullah ibn Muta'am maršira do Tikrita i zauzima ga nakon žestokog otpora. Potom šalje vojsku na grad Mosul koji pristaje na džizju. Nakon pobjede kod Jalule i zauzimanja regije Tikrit-Mosul, uspostavljena je muslimanska vladavina u Mezopotamiji.

Nakon osvajanja Jalule, muslimanske snage su marširale u potrazi za Perzijancima. Ostaci perzijske vojske koja je pobjegla iz Jalule zauzela je novi položaj oko 25&amp;nbsp;km od Jalule, pod komandom generala Mihrana. Međutim, i ta vojska je poražena te osvojen grad Kaniqeen. Perzijanci su se i dalje povlačili tako da je muslimanska vojska i grad Hulvan u januaru 638.&lt;ref&gt;Muslimansko osvajanje Perzije, A.I. Ekrem. Poglavlje:6 {{ISBN|978-0-19-597713-4}}, 9780195977134&lt;/ref&gt; Komandant muslimanske vojske je tražio dozvolu od halife Omera da dublje prodre u perzijsku teritoriju, odnosno da zauzme glavni grad Perzije, ali halifa Omer nije odobrio prijedlog i piše historijsko pismo Saadu u kojem se kaže:

&quot;Želio bih da između Suwada i perzijskih brda postoje zidovi koji će sačuvati njih od nas i nas od njih''&lt;ref&gt;''Al Farooq, Umar'' By [[Muhammad Husayn Haykal]]. poglavlje: 5 str. 130&lt;/ref&gt; Plodna Suwad je dovoljna za nas. Više volim sigurnost muslimana od ratnog plijena.&quot;''

== Osvajanje Perzije (642-651) ==
Nakon godina bez borbe, halifa Omer je usvojio novu ofanzivnu politiku. Invazija Sasanidskog carstva totalnih razmjera mogla je otpočeti. [[Bitka kod Nahavand]]a je bila jedna od najvažnijih odlučujućih bitaka u historiji islama. Pokazalo se da je ova bitka bila ključna za osvajanje Perzije. Nakon razornog poraza na Nahavandu, posljednji sasanidski car Yazdegerd III, je pobjegavši pokušao da u različitim dijelovima Perzije podigne novu vojsku. Halifa će pokušati uhvatiti ili ubiti Yazdegerda III.

=== Strateško planiranje osvajanja Perzije ===
Halifa Omer je sa svojom vojskom odlučio napasti Perzijance odmah nakon njihovog poraza kod Nahavanda, sada kada je stekao psihološku prednost nad njima. Pri tome je morao odlučiti kojim pravcem to izvesti: preko provincije [[Fars (provincija)|Fars]] koja se nalazila na jugu, [[Azerbejdžan (Iran)|Azerbejdžan]]a sa sjevera ili preko grada [[Isfahan]]a, centralnim pravcem. Izabrao je centralni pravac, preko Isfahana, koji je bio srce Perzijskog carstva i ruta za opskrbu kao i komunikacija između perzijskih garnizova širom Perzije. Drugim riječima, osvajanjem Isfahana, Fars i Azerbejdžan bi ostali izolovali od [[Veliki Horasan|Horasan]]a. Nakon što bi osvojio srce Persije (Fars i Isfahan), u slijedećem koraku bi se pokrenula akcija protiv Azerbejdžana, sjeverozapadne perzijske provincije i istovremeno protiv provincije Sistan, najistočnije provincije. Osvajanjem tih provincija, Horasan, uporište cara Yazdegerda III bi postalo izolovano i ranjivo. U posljednjoj fazi ove kampanje, trebalo je osvojiti i Horasan, čime bi se kompletiralo osvajanje Sasanidske Perzije.

Ovaj plan je formulisan i pripreme su završene do januara 642. Uspjeh plana je zavisio od pouzdanosti halifinog komandovanja iz Medine, koja je bila udaljena oko 1.600&amp;nbsp;km od ratišta i vještine i sposobnosti njegovihih vojnih komandanata na terenu. Imenovao je svoje najbolje komandante za ove zadatke. Ova kampanja je dovela do drugačije komandne strukture i halifa je  umjesto jednog imenovao nekoliko komandanata, svakom dodijelivši različite misije. Kada se misija završi komandant se potčinjava komandi novog komandanta.

Godine 638, na vrhuncu njegove vojne karijere, halifa je smijenio Halida ibn Velida. Pa ipak 642, uoči osvajanja Perzije, halifa je želeći dati moralnu podsticaj svojim vojnicima, odlučio da ponovo Halida postavi kao komandanta pri osvajanju Perzije. Reputacija Halida kao vrhunskog komandanta i osvajača istočne rimske provincije je demoralisala perzijske komandante, od kojih je većina njih već bila poražena od Halida tokom njegovog osvajanja Mezopotamije 633. Međutim, prije izdavanja naloga za njegov reizbor, Halid koji je bio nastanjen u [[Homs]]u, nije više bio među živima.

Halifa je svojim komandantima naložio da ga konsultuju prije donošenja bilo kakvog odlučujućeg poteza u Perziji. Prije kampanje svima im je naređeno da pošalju detaljan izvještaj o položaju i terenu regiona i podatke o garnizonima, utvrdama, gradovima i trupama u njima. Halifa bi im  poslao svoj detaljan plan o tome kako da se data regiji osvoji. Taktička pitanja su prepuštena komandantima na terenu da ih riješe u skladu sa trenutnom situacijom na frontu. Za kampanju je izabrao najbolje dostupne komandante i komandante sa najboljom reputacijom.

=== Osvajanje centralne Perzije ===
[[Datoteka:Choghazanbil2.jpg|thumb|left|250px|[[Zigurat]] Choqa Zanbil u Khuzestanu]]

Abdullah ibn Osman je imenovan za komandanta muslimanskih snaga određenih za invaziju Isfahana. Od Nahavanda, koji je već bio u muslimanskim rukama Nu'man je marširao do Hamadana. Kada je osvojio ovaj grad, nastavio je marširati oko 370&amp;nbsp;km jugoistočno prema Isfahanu pri čemu je porazio sasanidsku vojsku pod komandom Šahrvaraza Jadhujiha i drugih značajnih perzijskih generala. Nakon podizanja opsade grada, muslimanske snage su pojačane trupama iz [[Basra|Basre]] i [[Kufa|Kufe]] pod komandom Abu Muse Ashaaria i Ahnafa ibn Qaisa. Grad je osvojen nakon nekoliko mjeseci opsade.

651. Nu'aym maršira sjeveroistočno do grada Raja kojeg osvaja nakon žestokog otpora a onda i prema gradu [[Kom (Iran)|Kom]] udaljenom oko 320&amp;nbsp;km od [[Hamadan]]a, kojeg osvaja bez većeg otpora čime izbija na granice Isfahan provincije. Dalje sjeveroistočno se nalazio Horasan, a jugoistočno Sistan. U međuvremenu podignuta je pobuna u Hamadanu i Raju te se šalje Nu'aym Muqaarin da uguši pobunu i čisti najzapadnije granice Isfahana. Nu'aymm iz Isfahana maršira prema Hamadanu i nakon krvave bitke grad se ponovo osvaja. Nu'aym potom kreće prema Raju i pobjeđuje perzijance van tvrđave i osvaja grad. Dolasko do grada [[Tabaristan]]a, njegov vladar potpisuje mirovni sporazum sa Hilafetom.

=== Osvajanje južne Perzije (Farsa) ===
Sa [[Isfahan]]om koji se našao čvrsto u muslimanskim rukama, osvajanje južnog dijela Perzije (Farsa) je započelo otprilike u isto vrijeme  kad i osvajanje [[Tabaristan]]a. Cilj prve armije koja je ušla na teritoriju Farsa bio je grad Sabur. Muslimanska vojska je marširala od grada Bosre, na jugu današnje Sirije, prema Tawwaju gdje su se perzijske snage zaustavile i bile poražene u brzoj bitci koja je uslijedila. Od Tawwaja vojska je nastavila prema Saburu koji je bio utvrđeni grad.&lt;ref&gt;Akram, A. I. &quot;12&quot;. The Muslim Conquest of Persia. {{ISBN|978-0-19-597713-4}}.&lt;/ref&gt; Grad je opsjednut i nakon nekoliko sedmice se predao. Nakon osvajanja i ovog grada misija predvodnika muslimanske vojske nije završena. Pojačanje muslimanskoj vojsci je stiglo pod komandom Osmana ibn Ebi el-Aasa, koji je preuzeo komandu nad muslimanskom vojskom. Osmanov cilj je bio drevni perzijski glavni grad [[Persepolis]]. Osmanova vojska je marširala od Tawwaja do [[Širaz]]a, koji su se predao bez borbe.

Od Širaza vojska je krenula sjeverno prema gradu Persepolisu koji je opsjednut. Nakon nekoliko sedmica opsade, grad se predao čime je završena Osmanova misija. Nakon toga došlo je do ponovne promjene nad komandom vojske. Misija zauzimanja istočnog dijela regije Fasa i Daraba je pripala Sarijahu ibn Zuneimu, koji je sa sa svojom vojskom na oko 96&amp;nbsp;km od Fasa sukobio sa perzijskim garnizonom. Nakon što je uspješno savladana i zadnja prepreka, osvajanje Farsa je kompletirano krajem 642. Dalje istočno od Farsa nalazili su se Kerman i Sistan.

Istovremeno je pokrenuta vojna kampanja protiv istočnih (Sistan i Baločistān), južnih (Kerman i Makran) i sjeverozapadnih dijelova Perzijskog carstva (Azerbejdžan).

=== Osvajanje Azerbejdžana ===
Osvajanje iranskog Azerbejdžana (današnje sjeverozapadno područje Irana) počelo je 651. To je bio dio simultanih napada na sjeverni, južni i istočni dio tadašnje Perzije, nakon što su zauzeti Isfahan i regija Fars. Ovi koordinirani višestruki napadi pod vodstvom halife Omera su paralizirali ono što je ostalo od Perzije. Vojne snage su upućene prema Kermanu i Makranu na jugoistok, ponovo ka Sistanu na sjeveroistoku i ponovo protiv Azerbejdžana na sjeverozapadu. Hudhejfa ibn el-Jaman je imenovan za komandanta koji treba da osvoji Azerbejdžan. Hudhejfine snage su marširale od Reja, u centralnoj Perziji, ka Zandžanu, uporištu Perzijanaca na sjeveru. Zandžan je bio dobro branjeni utvrđeni grad. Perzijanci su izašli iz grada i bitka je otpočela. Hudhejfine snage su porazile Perzijance i zauzele grad. Iz Zandžana, Hudhejfa je nakon toga marširao ka Ardabilu, koji se predao, poslije čega Hudhejfa sa svojom vojskom maršira na sjever, duž zapadne obale [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog mora]]. Na tom putu, uz upotrebu sile zauzima grad Bab al-Abwab. U tom periodu, Hudhejfu je pozvao halifa Omera, a zamijenili su ga Bukair ibn Abdullah ibn Utba i Farqad. Oni su poslani da izvrše napad na Azerbejdžan duž dva pravca: Bukair je trebao da maršira sjeverno duž zapadne obale Kaspijskog mora, dok je Uthba dobio zadatak da maršira direktno u samo srce Azerbejdžana. Na putu ka sjeveru, Bukaira su zaustavile jake perzijske snage predvođene Isfandijarom. U bitci koja se dogodila, Perzijanci su poraženi a Isfandijar zarobljen. U zamjenu za sigurnost svog života, on je pristao da se preda svoje posjede i imanja u Azerbejdžanu i da ubijedi druge da se povinuju muslimanskoj vlasti. S druge strane, drugi pravac muslimanske vojske je napredovao pri čemu je Uthba ibn Farqad porazio Bahrama, brat Isfandijara. I on je također tražio primirje. Pakt je napravljen, pri čemu je Azerbejdžan došao pod vlast Halife Omera. Ova vojna kampanja protiv Azerbejdžana je vođena krajem 651.

==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Historija]]
[[Kategorija:Historija islama]]
[[Kategorija:Historija Azije]]
[[Kategorija:Historija Saudijske Arabije]]
[[Kategorija:Muslimansko osvajanje Perzije]]
[[Kategorija:Perzijsko carstvo]]
[[Kategorija:Vojni pohodi]]</text>
      <sha1>k79ibp1vqgzcwd3jyy0eb91ad2sgex8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Tigar '94&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>358008</id>
    <revision>
      <id>3898425</id>
      <parentid>3790300</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:37:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1994.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4065" sha1="ppkyl9mj4sg6b9gb7irc9m9ywo5gzkg" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = ''Operacija Tigar-sloboda 94''
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| datum          = 2. juni - 21. august 1994.
| mjesto         = [[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]] 
| rezultat       = pobjeda Armije RBiH, zauzimanje [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]] 
| strana1        = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Peti korpus Armije RBiH]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|border|20px]] [[Vojska Srpske Krajine]]
| komandant1     =  [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Atif Dudaković]]
| komandant2     =  [[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Fikret Abdić]]
| snage1         =
| snage2         = 
}}
'''Operacija Tigar-sloboda 94'''  je bila vojna operacija [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], njenog [[Peti korpus Armije RBiH|petog korpusa]] protiv snaga [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]], njenog lidera [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]] i njegovih saveznika: [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) i [[Vojska Srpske Krajine|Vojske Srpske Krajine]] (VSK). Operacija je značila uspjeh za Armiju RBiH, koja je razbila Abdićeve snage i zauzela Veliku Kladušu i teritoriju Zapadne Bosne. Uz pomoć svojih saveznika, [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]] je u decembru 1994, tokom [[Operacija Pauk|Operacije &quot;Pauk&quot;]] ponovo zauzela Veliku Kladušu.

==Tajni plan ==
Plan operacije su skovali komandant 5. korpusa, Dudaković i komandant [[502. viteška brdska brigada|502. viteške brdske brigade]], Hamdija Abdić-Tigar u najvećoj tajnosti. Plan je predviđao da Hamdija Abdić nakon što bude smijenjen s dužnosti komandanta brigade i demobilisan, kao nezadovoljni bivši vojni komandant prebjegne Fikretu Abdiću, te ga ubijedi da uz istomišljenike koji su ostali u Bihaću, uz vojnu pomoć koju će mu pružiti, može poraziti 5. korpus i ući u Bihać.

==Tok operacije==
Nakon što je od januara 1994, kada je formalno smijenjen s dužnosti komandanta 502. brigade, stigmatizovan, [[Hamdija Abdić]] odlazi 2. juna 1994. u Veliku Kladušu gdje se sastaje sa Fikretom Abdićem i obrazlaže mu plan.&lt;ref name=&quot;tigar-sloboda94&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/feljton/33857-Tigar-Sloboda.html |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 5. 2014 |archive-date=27. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140827021729/http://www.e-novine.com/feljton/33857-Tigar-Sloboda.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ubjeđuje Abdića da uz pomoć 100 ''[[Tigrovi|Tigrova]]'' koji su ostali u Bihaću i još oko 2.000 vojnika i pobunjenika koji bi se priključili planu a kojima je dosadila ''tortura sarajevske vlasti'', može slomiti otpor 5. korpusa i zauzeti slobodnu teritoriju. Fikret Abdić je prihvatio plan i već je 4. juna u Bihać poslao prve količine oružja i municije iz skladišta sa okupirane [[Hrvatska|hrvatske]] teritorije. U naredna 3 dana pošiljke potrebnih sredstava su preko kontrolnog punkta Poljskog bataljona, koji je djelovao u sklopu [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a, stizale u Bihać&lt;ref name=&quot;tigar-sloboda94&quot; /&gt; pri čemu su snage UN-a prekršile embargo na uvoz oružja, te su dozvoljavale isporuke oružja pobunjenicima dok su prema Armiji RBiH držale embargo na uvoz naoružanja.

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* Peti korpus 1992 - 1995, Bejdo Felić

{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]]
[[Kategorija:Sukobi u 1994.]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>ppkyl9mj4sg6b9gb7irc9m9ywo5gzkg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tino-Sven Sušić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>358098</id>
    <revision>
      <id>3898267</id>
      <parentid>3828555</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T13:46:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16271" sha1="hprqnt3pnbksi9zcuzt8x1gx45mkml2" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Tino Sven Sušić
| slika                      = 20150331 2219 AUT BIH 2698.jpg
| punoime                    = Tino Sven Sušić
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1992|2|13}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti                 = 
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 186&amp;nbsp;cm
| pozicija                   = [[Vezni igrač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = &lt;br /&gt;2004–2007.&lt;br /&gt;2007–2009.&lt;br /&gt;2009–2012.
| omladinskipogoni           = [[Standard Liège]]&lt;br /&gt;[[CS Visé]]&lt;br /&gt;[[KRC Genk|Genk]]&lt;br/&gt;[[Standard Liège]]
| godine1                    = 2012–2016.
| klubovi1                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)1           = 104 (19)
| godine2                    = 2016–2018.
| klubovi2                   = [[KRC Genk|Genk]]
| nastupi(golovi)2           = 15 (0)
| godine3                    = 2017–2018.
| klubovi3                   = → [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi]] 
| nastupi(golovi)3           = 4 (0)
| godine4                    = 2018.
| klubovi4                   = [[Royal Antwerp F.C.|Antwerp]]
| nastupi(golovi)4           = 2 (0)
| godine5                    = 2018–2019.
| klubovi5                   = [[VVV-Venlo|Venlo]]
| nastupi(golovi)5           = 27 (5)
| godine6                    = 2019.
| klubovi6                   = [[TSV Hartberg]]
| nastupi(golovi)6           = 2 (0)
| godine7                    = 2020–2021.
| klubovi7                   = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)7           = 26 (2)
| godine8                    = 2021–2022.
| klubovi8                   = [[FC Kuban Krasnodar (2018)|Krasnodar]]
| nastupi(golovi)8           = 8 (0)
| godine9                    = 2022.
| klubovi9                   = [[NK Tabor Sežana|Tabor]]
| nastupi(golovi)9           = 3 (0)
| godine10                   = 2023.
| klubovi10                  = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]]
| nastupi(golovi)10          = 4 (0)
| godine11                   = 2023–2024.
| klubovi11                  = [[FK Tuzla City|Tuzla City]]
| nastupi(golovi)11          = 23 (0)
| godine12                   = 2024.
| klubovi12                  = [[FC Francavilla|Francavilla]]
| nastupi(golovi)12          = 3 (0)
| godine13                   = 2025–2026.
| klubovi13                  = [[US Trodica|Trodica]]
| nastupi(golovi)13          = 0 (0)
| godine14                   = 2026.
| klubovi14                  = [[Potenza Picena]]
| nastupi(golovi)14          = 0 (0)
| reprezentacija             = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
| nacionalnegodine1          = 2010.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Belgije U-18|Belgija U-18]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)
| nacionalnegodine2          = 2010.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Belgije u-18|Belgija U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (0)
| nacionalnegodine3          = 2014–2016.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 9 (0)
| zadnjeuređivanje           = 10. juni 2026
}}
'''Tino Sven Sušić''' (rođen 13. februara 1992) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskogercegovački]] [[nogomet]]aš i bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/tino-sven-susic/profil/spieler/140790|title=Tino-Sven Susic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nastupa na poziciji [[Vezni igrač|veznog igrača]].&lt;ref name=&quot;transfermarkt.co.uk&quot;/&gt;

== Klupska karijera ==
Tino Sven Sušić rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], ali je rano u svom životu emigrirao sa porodicom u [[Belgija|Belgiju]]. Počeo je trenirati u drugorazrednom [[CS Visé|Visé]]u, prije prelaska u mlade redove [[KRC Genk|Genk]]a. Sa svojih 16 godina, on je prešao u [[Standard Liège]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.jutarnji.hr/sport/nogomet/sven-tino-susic-odbio-hrvatsku-hvala-gracanu-ali-ja-zelim-s-bih-na-sp-u-brazil/916004/|title=SVEN TINO SUŠIĆ ODBIO HRVATSKU 'Hvala Gračanu, ali ja želim s BiH na SP u Brazil'|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U augustu 2010, pozvan je u [[Nogometna U-19 reprezentacija Belgije|belgijsku U-19 reprezentaciju]], odigravši dvije utakmice kao zamjena. U to vrijeme je također igrao i prijateljske utakmice za prvi tim [[Standard Liège]]. Pored toga je nastavio igrati za U-21 i rezervne sastave ekipe.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== HNK Hajduk Split ===
U junu 2012, Sušić se pridružio [[Hrvatska|hrvatskoj]] ekipi [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], potpisavši ugovor na četiri godine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/178042/Default.aspx|date=6. 2012|access-date=6. 2012|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|language=Croatian|title=Tino Sven Sušić je nova snaga ‘bijelih’}}&lt;/ref&gt; U početku je imao problema sa prilagođavanjem na poziciju desnog krila koju mu je zadao tadašnji trener [[Mišo Krstičević]]. U novembru 2012, postiže svoj prvi gol za Hajduk u kup utakmici protiv gradskoj rivala [[RNK Split|RNK Splita]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/tino-sven-susic/leistungsdaten/spieler/140790|title=Tino-Sven Susic - Performance data 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Kasnije, u proljetnom dijelu [[Hrvatska nogometna liga|Prve HNL]], trener Krstičević ga je počeo koristiti na pozicijama odbrambenog i napadačkog veznog igrača gdje je dokazao da se mnogo bolje snalazi i brzo je postao važan igrač prvog tima.

U aprilu 2013, trener [[Igor Tudor]] preuzeo je ekipu Hajduka i koristio je Sušića najviše na poziciji odbrambenog veznog igrača gdje se on pokazao kao najefikasniji. U [[Finale Hrvatskog nogometnog kupa 2013.|finalu hrvatskog nogometnog kupa 2013.]] Sušić se pokazao kao najbolji igrač Hajduka u tom trenutku. Proglašen je za igrača utakmice u drugom susretu protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] gdje je postigao impresivan pogodak, a kasnije je sa ekipom osvojio kup što je ujedno bila i prva titula u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U početku sezone 2013/14, igrao je na poziciji desnog krila zbog određenih povreda. Kasnije u derbiju protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreba]] koju je Hajduk pobjedio sa 2-0 on se vratio na svoju poziciju odbrambenog veznog igrača i bio je jedan od ključnih igrača te utakmice.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U toj sezoni je sakupio 39 nastupa i postigao tri gola i upisao pet asistencija.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U sezoni 2014/15, Sušić postaje ključni igrač Hajduka. Postigao je gol i upisao asitenciju u uzvratnom meču trećeg kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] protiv ekipe [[FC Shakhter Karagandy|Shakhter Karagandy]] koju Hajduk pobijeđuje rezultatom 3-0 i plasira se u naredno kolo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.goal.com/ba/match/hajduk-split-vs-shakhter-karagandy/1802747/report|title=Hajduk Split vs Shakhter Karagandy Izvještaj 8/7/14 UEFA Europa League - Goal.com|website=www.goal.com|access-date=21. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; U prvoj ligi Hrvatske uglavnom je igrao na poziciji isturenog veznog, te je na 26 nastupa postigao tri gola i upisao sedam asistencija.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; U februaru 2015, Sušić produžuje svoj ugovor sa Hajdukom do 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hajduk.hr/vijest/tino-susic-potpisao-novi-ugovor-s-hajdukom-do-ljeta-2018--godine/5435|title=Tino Sušić potpisao novi ugovor s Hajdukom do ljeta 2018. godine!|website=hajduk.hr|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Sezonu 2015/16, Sušić započinje neočekivano na klupi za rezervne igrače, ali kako je sezona odmicala tako je i on dobivao sve više prostora za igru. Početkom aprila 2016, Sušić postaje kapiten tima u utakmici protiv [[NK Istra 1961|NK istra]] kada i postiže dva gola za svoj tim, a meč završava pobijedom Hajduka rezultatom 3-0.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Krajem aprila 2016, odigrao je svoj 100. meč za Hajduk i postigao gol protiv ekipe [[HNK Rijeka|HNK Rijeke]], ali Hajduk na kraju gubi 1-2.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Sezonu završava sa 12 golova na 27 utakmica, te za njega ta sezona biva najbolja u njegovoj profesionalnoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Sezonu 2016/17, Sušić otvara sa dva gola u uzvratnom meču trećeg kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] protiv ekipe [[FK Oleksandria|Oleksandrije]], a Hajduk meč dobiva rezultatom 3-1 i plasira se u naredno kolo kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/hajduk-oleksandrija-uzvratna-utakmica-treceg-pretkola-europa-lige---445526.html|title=Hajduk izborio play-off rundu kvalifikacija Europa lige! - Gol.hr|language=hr-HR|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== KRC Genk ===
Krajem augusta 2016, Sušić za oko 2 miliona [[Euro|eura]] prelazi u [[Belgija|belgijski]] klub Genk sa kojim potpisuje trogodišnji ugovor sa mogućnošću produženja na još dvije godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/tino-sven-susic/transfers/spieler/140790/transfer_id/1585380|title=Tino-Sven Susic - Transfer history {{!}} Transfermarkt|access-date=30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.index.hr/sport/clanak/susic-potpisao-za-genk-pogledajte-koji-je-broj-uzeo/916148.aspx|title=Sušić potpisao za Genk, pogledajte koji je broj uzeo|access-date=30. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sušić je primao godišnju platu u iznosu od 750 hiljada eura, te je izabrao broj 10 na svom dresu.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== FK Sarajevo ===
Tino Sven Sušić krajem januara 2020. dolazi u [[Antalya|Antaliju]] na pripreme [[FK Sarajevo|Sarajevo]], gdje ubrzo potpsuje ugovor na dvije godine za istoimeni bosanskohercegovački klub. U bordo klub dolazi kao slobodan igrač, a mnogi su ovaj transfer okarakterisali kao jedan od najboljih zadnjih godina sarajevskog kluba i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Lige BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/tino-sven-susic-potpisao-za-fk-sarajevo/350149|title=Tino Sven Sušić potpisao za FK Sarajevo!|website=SportSport.ba|language=bs-BA|access-date=5. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; Krajem augusta 2021, Sušić sporazumno raskida ugovor sa Sarajevom i napušta klub.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tino-sven-susic-sporazumno-raskinuo-ugovor-sa-sarajevom/210825061|title=Tino Sven Sušić sporazumno raskinuo ugovor sa Sarajevom|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=25. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Sušić je imao pravo igrati za čak tri seniorske reprezentacije: [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]]. U oktobru 2013, Sušić potvrđuje da će igrati za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.sport.ba/drugi-pisu/tino-susic-hvala-selektoru-hrvatske-ali-ja-zelim-da-igram-za-svoju-drzavu|title=Tino Sušić: Hvala selektoru Hrvatske, ali ja želim da igram za svoju državu|access-date=21. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20131107155305/http://www.sport.ba/drugi-pisu/tino-susic-hvala-selektoru-hrvatske-ali-ja-zelim-da-igram-za-svoju-drzavu/|archive-date=7. 11. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tadašnji selektor reprezentacije BIH bio je [[Safet Sušić]], ujak Tine Sven Sušića, te je i on svakako imao uticaj na odabir reprezentacije svoga nećaka.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

U martu 2014, odigrao je svoju prvu utakmicu za reprezentaciju BIH u [[Prijateljska utakmica|prijateljskoj utakmici]] protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipta]] na stadionu [[Tivoli-Neu]] u [[Innsbruck]]u, u [[Austrija|Austriji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://us.soccerway.com/matches/2014/03/05/world/friendlies/bosnia-herzegovina/egypt/1635681/|title=Bosnia-Herzegovina vs. Egypt - 5 March 2014 - Soccerway|website=us.soccerway.com|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

U junu 2014, Sušić je pozvan da zaigra na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu]] za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Upisao je dva nastupa na Svjetskom prvenstvu, te zabilježio jednu asistenciju u meču trećeg kola grupne faze protiv selekcije [[Iran]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/uzivo-bih-iran-0-0/140625106|title=UŽIVO: BiH - Iran 3:1|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; BIH završava grupnu fazu kao treća u grupi, te se nije plasirala u daljnji tok takmičenja.

== Statistika ==
=== Klubovi ===
''Ažurirano: 30. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/tino-sven-susic/leistungsdaten/spieler/140790/plus/0?saison=ges|title=Tino-Sven Susic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;6&quot; |[[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
|2012/13.
|[[Hrvatska nogometna liga|Prva HNL]]
|17||1||7||3||colspan=&quot;2&quot;|–||1||0||25||4
|-
|2013/14.
|Prva HNL
|32||3||3||0||1||0||4||0||40||3
|-
|2014/15.
|Prva HNL
|26||3||4||1||colspan=&quot;2&quot;|–||3||2||33||6
|-
|2015/16.
|Prva HNL
|27||12||5||3||colspan=&quot;2&quot;|–||5||0||37||15
|-
|2016/17.
|Prva HNL
|2
|0
| -
| -
| colspan=&quot;2&quot; |–
|5
|2
|5
|2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!104!!19!!19!!7!!1!!0!!18!!4!!142!!30
|-
|[[KRC Genk|Genk]]
|2016/17.
|[[Jupiler Pro Liga]]
| -
| -
| -
| -
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
| -
| -
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!104
!19
!19
!7
!1
!0
!18
!4
!142
!30
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/tino-sven-susic/nationalmannschaft/spieler/140790|title=Tino-Sven Susic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2014.||7||0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||8||0
|}

== Privatni život ==
Tino Sven Sušić je sin bivšeg [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] internacionalca [[Sead Sušić|Seada Sušića]] i bratić legendarnog fudbalera i trenera [[Safet Sušić|Safeta Sušića]].

== Nagrade ==
{{ZD|HRV}} '''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]'''
*[[Hrvatski nogometni kup]] (1) : [[Hrvatski nogometni kup 2012/13|2013]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.transfermarkt.de/en/tino-sven-susic/profil/spieler_140790.html Profil] na ''transfermarkt.de''

{{Žuta majica &quot;Sportskih novosti&quot;}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslov     = Sastavi Bosne i Hercegovine
|naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00;
|podaci1    =
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sušić, Tino Sven}}
[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Tuzla Cityja]]
[[Kategorija:Nogometaši Maccabi Tel Aviva]]
[[Kategorija:Nogometaši Genka]]
[[Kategorija:Nogometaši VVV-Venloa]]
[[Kategorija:Nogometaši Standard Liègea]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]</text>
      <sha1>hprqnt3pnbksi9zcuzt8x1gx45mkml2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zijad Švrakić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>365301</id>
    <revision>
      <id>3898457</id>
      <parentid>3834787</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T11:54:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8137" sha1="g4d4e0wreftnprf9ocupa5ga2otp1rx" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Zijad Švrakić
| slika                      = ZijadŠvrakić.jpg
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1960|9|21}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 
| pozicija                   = Krilo/napadač
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1970-1979.
| omladinskipogoni           = [[FK Sarajevo]]
| godine1                    = 1979-1987.
| klubovi1                   = [[FK Sarajevo]]
| nastupi(golovi)1           = 164 (36)
| godine2                    = 1987-1989.
| klubovi2                   = {{Nowrap|[[Adana Demirspor]]}}
| nastupi(golovi)2           = 86 (42)
| godine3                    = 1989-1990.
| klubovi3                   = [[Galatasaray SK]]
| nastupi(golovi)3           = 22 {{0}}(2)
| godine4                    = 1990-1991.
| klubovi4                   = [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]
| nastupi(golovi)4           = 66 (26)
| godine5                    = 1991-1994.
| klubovi5                   = [[Karşıyaka SK|Karşıyaka]]
| nastupi(golovi)5           = 120 (37)
| godine6                    = 1994–2001.
| klubovi6                   = [[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]]
| nastupi(golovi)6           = 148 (34)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 1979.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije U-21|Jugoslavija U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (3)
| nacionalnegodine2          = 1983–1984.
| nacionalneekipe2           = [[Olimpijska nogometna reprezentacija Jugoslavije|Olimpijska Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0)
| nacionalnegodine3          = 1983.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0)
| nacionalnegodine4          = 1993.
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (1)
| trenergodine               = 1994–1996.&lt;br /&gt;1996–2001.&lt;br /&gt;2001–2004.&lt;br /&gt;2004–2006.&lt;br /&gt;2006–2010.&lt;br /&gt;2010–2011.&lt;br /&gt;2012–2013.&lt;br /&gt;2014–2015.&lt;br /&gt;2016–2017.&lt;br /&gt;2020–2021.
| trenerklubovi              = [[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]] (v.d)&lt;br /&gt;[[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]]&lt;br /&gt;[[FK Florijana|Florijana]]&lt;br /&gt;[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (juniori)&lt;br /&gt;[[El-Jahra SC|El-Jahra]]&lt;br /&gt;[[El Salmija Club|El Salmija]]&lt;br /&gt;[[El-Seeb Club|El-Seeb ]]&lt;br /&gt;[[Sur SC|Sur]]&lt;br /&gt;[[FK Sarajevo|Sarajevo]]&lt;br /&gt;[[FK Unis Vogošća|Unis]]
| zadnjeuređivanje           = 11. juni 2026
}}
'''Zijad Švrakić''', poznat i pod imenom '''Ziya Yildiz''' nakon stjecanja [[Turska|turskog]] državljanstva&lt;ref name=zijo2&gt;{{cite web|url=http://www.http://sport033.com/dok-sam-ziv-bicu-fanatik-za-sarajevom/|title=Dok sam živ biću fanatik Sarajeva|publisher=Sport033.ba|access-date=16. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110519173408/http://http/|archive-date=19. 5. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i turski je trener i bivši [[nogometaš]].

== Igračka karijera ==
Švrakić je potekao u [[FK Sarajevo]], prošavši omladinsku školu. Prvi profesionalni ugovor sa koševskim timom potpisao je 1979, te je naslijedio dres s brojem sedam od [[Safet Sušić|Safeta Sušića]]. Poznat po svojoj brzini, bio je član druge šampionske generacije kluba koja je 1985. osvojila titulu prvaka [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref name=history1&gt;{{cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/144354/zijad-svrakic-titulu-1985-osvojila-su-djeca-kluba-s-koseva|title=Zijad Švrakić: Titulu 1985. osvojila su djeca kluba s Koševa|publisher=Radiosarajevo.ba|access-date=12. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140821132024/http://www.radiosarajevo.ba/novost/144354/zijad-svrakic-titulu-1985-osvojila-su-djeca-kluba-s-koseva|archive-date=21. 8. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Švrakić je 1987. napustio Jugoslaviju, te je zatim sedam godina nastupao u turskoj [[Süper Lig]]i, braneći boje [[Adane Demirspor]], [[Galatasaray SK|Galatasaray]], [[Ankaragücü]] i [[Karşıyake]], čiji je bio kapiten, a ujedno i drugi inozemni kapiten u historiji turskog šampionata. Karijeru je završio u dresu [[Rabat Ajax]]a u [[Malta|malteškoj]] Premier ligi. U dresu reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]] debitovao je 1983. protiv [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Zapadne Njemačke]], s ukupno četiri nastupa.

==Trenerska karijera==
Švrakić je počeo trenersku karijeru kao aktivni nogometaš u Rabat Ajaxu 1994. U trenerskoj karijeri vodio je i [[Floriana FC]]&lt;ref&gt;Azzopardi, Kevin. [https://www.timesofmalta.com/articles/view/20020925/sport/yildiz-makes-his-mark.166484 &quot;Yildiz makes his mark&quot;], ''[[Times of Malta]]'', Malta, 25 September 2002. Retrieved on 9 June 2014.&lt;/ref&gt;, [[kuvajt]]ske klubove Al-Jahra&lt;ref name=Svrakic9&gt;{{cite web|url=http://www.world-coach.com/april__2008.html|title=Kuwait club Al-Jahra appointed Zijad Švrakić|publisher=World-coach.com|access-date=12. 8. 2014|archive-date=19. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419175847/https://img1.wsimg.com/parking-lander/static/js/2.2851f9fa.chunk.js|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[El-Salmija]]&lt;ref name=Svrakic12&gt;{{cite web|url=http://www.worldcoachs.com/kuwait-news/2611-kuwait-.html|title=Salmiya have appointed Zijad Svrakic|publisher=Worldcoachs.com|access-date=12. 8. 2014|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826160720/http://www.worldcoachs.com/kuwait-news/2611-kuwait-.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, te [[oman]]ske klubove [[El-Seeb]] i [[Sur SC]].

== Pregled klubova ==
'''Igračka karijera:'''
* 1979-87. [[FK Sarajevo]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) {{ZD|JUG}}
* 1987-89. Adana Demirspor ([[Turska]]) {{ZD|TUR}}
* 1989-90. [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Turska]]) {{ZD|TUR}}
* 1990-91. Ankaragücü ([[Turska]]) {{ZD|TUR}}
* 1991-94. Karşıyaka ([[Turska]]) {{ZD|TUR}}
* 1994-96. Rabat Ajax ([[Malta]]) {{ZD|MLT}}

'''Trenerska karijera:'''
* 1994-01. Rabat Ajax ([[Malta]]) {{ZD|MLT}}
* 2002-04. Floriana ([[Malta]]) {{ZD|MLT}}
* 2006-10. Al Jahra ([[Kuvajt]]) {{ZD|KUV}}
* 2010-11. Al Salmiya ([[Kuvajt]]) {{ZD|KUV}}
* 2012-13. Al-Seeb ([[Oman]]) {{ZD|OMA}}
* 2014-15. Sur SC ([[Oman]]) {{ZD|OMA}}

== Uspjesi==
=== Kao igrač ===
{{flagicon|JUG}} '''[[FK Sarajevo]]'''
*Prva savezna liga Jugoslavije (1): 1984–85; Viceprvak (1): 1979–80.

{{flagicon|TUR}} '''Ankaragücü'''
*Kup turskog kancelara (1): 1990–91.
*Kup Turske (1): Drugo mjesto: 1990–91.

{{flagicon|TUR}} '''Karşıyaka'''
*TFF Druga liga (1): 1991–92.

=== Kao trener ===
{{flagicon|KUV}} '''Al Jahra'''
*Kup kuvajtskog emira (1): Drugo mjesto: 2009-10.

=== Lične nagrade ===
*Prva savezna liga Jugoslavije, tim godine (1): 1983–84.
*Süper Lig tim godine (1): 1987–88.
*Süper Lig Igrač mjeseca (5): 1987–88, 1988–89, 1990–91.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.tff.org/Default.aspx?pageID=30&amp;kisiID=22196 Profil TNS] {{tr simbol}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Švrakić, Zijad}}
[[Kategorija:Rođeni 1960.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]]
[[Kategorija:Nogometaši MKE Ankaragücü]]
[[Kategorija:Treneri FK Sarajeva]]
[[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]</text>
      <sha1>g4d4e0wreftnprf9ocupa5ga2otp1rx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Incident u Dobrovoljačkoj 1992.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>367986</id>
    <revision>
      <id>3898433</id>
      <parentid>3833856</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:40:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22848" sha1="q6siibvnbvw6xnt0zrvzif4ejreuy68" xml:space="preserve">'''Incident u Dobrovoljačkoj ulici''' dogodio se [[3. maj]]a 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici (''danas: Ulica Hamdije Kreševljakovića'') tokom [[Opsada Sarajeva|opsade]] [[Sarajevo|Sarajeva]] od strane [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Kolona vozila [[JNA]], koja se povlačila iz zgrade Komande [[Druga armijska oblast JNA|2. armijske oblasti]] na [[Bistrik]]u u pravcu [[Lukavica|Lukavice]], napadnuta je od strane pripadnika [[Armija RBiH|Armije RBiH]], [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane BiH]], [[Patriotska liga|Patriotske lige]] i [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]], kao i jedinica specijalne policije [[MUP BiH]]&lt;ref name=&quot;oslobodjenje&quot;/&gt; prilikom čega je ubijeno između 6 (5 vojnika i jedan civil)&lt;ref name=&quot;24 sata&quot;/&gt; i 42 ljudi,&lt;ref name=&quot;О Ганићевој одговорности&quot;&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/%D0%A5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0/543301/%D0%9E+%D0%93%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98+%D0%BE%D0%B4%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8.html РТС: О Ганићевој одговорности]&lt;/ref&gt; a ranjeno je 73 vojnika&lt;ref name=&quot;О Ганићевој одговорности&quot;/&gt; Oko 215 vojnika je zarobljeno.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa&quot;/&gt; Napad na kolonu JNA, uslijedio je nakon oružanih sukoba u Sarajevu 2. maja 1992. godine.

== Prethodni događaji ==
Nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti]] i proglašavanja samostalnosti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] 1. marta 1992. godine, došlo je do otvorenih sukoba između jedinica [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane BiH]], [[Armija RBiH|Armije RBiH]], i paravojnih formacija [[Patriotska liga|Patriotske lige]] i [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]], sa jedinicima [[JNA]] u Sarajevu. Grad je već polovinom aprila bio djelomično blokiran, a snage JNA su držale položaje na okolnim planinama, kao i na nekim prometnicama. [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]] (TO BiH) je u to vrijeme blokirala šest kasarni JNA.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa&quot;&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/svjedoci_rata_divjak/1841868.html Svjedoci rata Divjak]''slobodnaevropa.org'',objavljeno 6.10.2009;pristupljeno: 21.10.2014&lt;/ref&gt; Nakon nekoliko manjih oružanih incidenata, 2. maja u 3:30 počelo je bombardovanje grada, koje je trajalo do pet ujutru. Gađana je zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gradsko jezgro, općine [[Stari Grad]] i [[Novo Sarajevo]], što je bila artiljerijska priprema za napad koji će potom uslediti. Oštećeni su zgrade Doma sindikata, Skupština i televizijski relej na Humu. Tog jutra je izvršena i diverzija u Glavnoj pošti na Obali, čime je komunikacija u Sarajevu između jedinica TO BiH i štaba oslabljena. Nakon artiljerijskog napada, slijedio je napad na Sarajevo iz tri pravca: pravca [[Lukavica|Lukavice]], [[Nedžarići|Nedžarića]], [[Trebević]]a uz korištenje [[tenk]]ova, oklopnih transportera i pješadijskog naoružanja.&lt;ref name=&quot;AL&quot;&gt;[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/slucaj-dobrovoljacka-falsifikovanje-istine''Slučaj Dobrovoljačka: Falsifikovanje istine'']&lt;/ref&gt; Sukobi su se vodili oko zgrade Doma JNA, te je napadnuta i uništena jedna grupa vojnika JNA sa dva oklopna transportera kod tramvajske stanice na [[Skenderija|Skenderiji]].&lt;ref name=&quot;KAI&quot;/&gt; U tim sukobima poginulo je 5&lt;ref name=&quot;AL&quot;/&gt;{{Napomena|Podatak Mirsada Tokače direktora Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) u Sarajevu, o broju poginulih vojnika JNA,odnosi se samo na građane BiH}} do 14 vojnika JNA,&lt;ref name=&quot;GN&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD/885296/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%99%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0,+%D0%B7%D0%BB%D0%BE%D1%87%D0%B8%D0%BD+%D0%B1%D0%B5%D0%B7+%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B5.html |title=Годишњица напада на колону ЈНА |author= |authorlink= |coauthors= |date=3. 5. 2011 |format= |work= |publisher=Радио-телевизија Србије |pages= |language=ср |archive-url= |archive-date= |quote= |access-date=24. 4. 2012 }}&lt;/ref&gt; šest civila i 16 pripadnika Armije RBiH&lt;ref name=&quot;AL&quot;/&gt; Istoga dana [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]] i [[Zlatko Lagumdžija]], vratili su se sa državnom delegacijom [[RBiH]], sa međunarodne konferencije u [[Lisabon]]u o budućnosti Republike Bosne i Hercegovine. [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom Butmir]] je bio pod kontrolom JNA, te su postojale nedoumice, da li da se u povratku sleti u [[Zagreb]] ili u [[Split]].&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KAI&quot;&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/iz_sveg_glasa_vicem_knjiga_jovana_divjaka_8_deo/24215109.html Kidnapovanje Alije Izetbegovića (8. deo)]&lt;/ref&gt; Nakon slijetanja, vojnici JNA su Aliju Izetbegovića i ostale članove delegacije, odveli do aerodromske zgrade, gdje ih je primio komandant [[Četvrti korpus JNA|4. Korpusa JNA]] [[Vojislav Đurđevac]]. Pod izgovorom da JNA zadržava delegaciju zbog haotičnog stanja u gradu, delegacija je odvedena u kasarnu u Lukavici.&lt;ref name=&quot;KAI&quot;/&gt; U daljim pregovorima, Izetbegović telefonski uz posredovanje novinara i [[Radio televizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]] proglašava [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]] kao svog zamjenika, te dogovora prekid vatre do 3. maja 9:30 i razmjenu, odnosno omogućavanje jedinicama JNA sa [[general-pukovnikom]] [[Milutin Kukanjac|Milutinom Kukanjcem]], da se povuku iz središta Sarajeva u kasarnu u Lukavici. U dogovorima o razmjeni učestvuje i [[kanadski]] [[general-major]], zapovjednik jedinica [[UNPROFOR]]-a [[Lewis MacKenzie]]. General Kukanjac je insistirao da Izetbegović sa UNPROFOR-om dođe u kasarnu na Bistriku, te da zajedno napuste kasarnu, a zatim da Izetbegović na dogovorenom mjestu napusti kolonu.&lt;ref name=&quot;oslobodjenje&quot;&gt;[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/rafal-u-pukovnika-radulovica Rafal u pukovnika Radulovića]''oslobodjenje.ba'',objavljeno 3.5.2012;pristupljeno: 21.10.2014&lt;/ref&gt;

== Kolona JNA napušta kasarnu ==

Oklopnim vozilima UNPROFOR-a, oko 10:45 Izetbegović sa ostalim članovima delegacije kreće prema Sarajevu, a nakon dolaska u kasarnu na Bistriku u koloni vozila JNA i pratnji dva bijela transportera UNPROFOR-a kreće se Dobrovoljačkom ulicom u pravcu Skenderije, gdje je predviđeno da delegacija napusti kolonu. Oko 13 sati posredstvom kanadskog generala [[Luis Mekenzi|Mekenzija]] (komandant [[UNPROFOR]]-a u [[BiH]]), sa generalom JNA Kukanjcem dogovorena je razmjena. S Bosanske strane, [[Ejup Ganić]] je obavljao pregovore kako bi dogovorio da se predsjednik i njegova kćerka oslobode, a da se zauzvrat osigura siguran prolaz generala Kukanjca. Nije dogovoreno da vojni konvoj napusti kasarnu sa vojnicima i vojnom opremom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/files.php?force&amp;file=documents%2Fejup_ganic_presuda%2FEjup_Ganic_27_7_2010_BOS_109286030.pdf |title=Presuda u slučaju Ejup Ganić |access-date=24. 5. 2022 |archive-date=20. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110920025520/http://www.e-novine.com/files.php?force&amp;file=documents%2Fejup_ganic_presuda%2FEjup_Ganic_27_7_2010_BOS_109286030.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U popodnevnim satima, Alija Izetbegović, njegova ćerka Sabina i Zlatko Lagumdžija, iz kasarne Lukavica gde su proveli noć, vojnim transporterima UNPROFOR-a, zajedno sa generalom Lewis MacKenzie, dolaze do komande 2. armijske oblasti.&lt;ref name=&quot;Radovanović&quot;/&gt; Dolaskom u kasarnu naređeno je da se oprema i dokumentacija ukrca u kamione i vojnici i vojno osoblje, kao i civilna lica na službi u JNA pripreme za evakuaciju. Oko 17:30 sati, kolona od 38 vozila sa vojnom opremom, uglavnom kamiona, na čelu s bijelim terenskim vozilom UNPROFOR-a, polazi sa Trga 6. aprila sporo se krećući ka [[Skenderija|Skenderiji]]. Na čelu kolone je bilo malo terensko vozilo u kome su bili general Lewis MacKenzie i Lagumdžija. Pozadi je bio oklopni transporter u kome su se nalazili Alija Izetbegović i general Kukanjac.&lt;ref name=&quot;danas.org&quot;&gt;[http://www.danas.org/content/svjedoci_rata_divjak/1841868.html Jovan Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj]&lt;/ref&gt; Čelo kolone sa 38 vozila i 261 osobom,&lt;ref name=&quot;oslobodjenje&quot;/&gt; zaustavljeno je kod broja 55-57,&lt;ref name=&quot;KAI&quot;/&gt; te nakon kratkog razgovora [[Jovan Divjak|Jovana Divjaka]] i Izetbegovića, kolona je nastavila put, a delegacija je ubrzo napustila kolonu i vratila se u zgradu Predsjedništva. Pripadnici TO BiH su oteli oko 15 kamiona u kojima je bio jedan ili dva vojnika.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa&quot;/&gt; Cilj evakuacije je bio da se preostale snage JNA evakuišu iz Sarajeva i povežu sa snagama koje su vršile opsadu grada. Dolaskom u Dobrovoljačku ulicu, kolona je presječena i zaustavljena.&lt;ref name=&quot;Radovanović&quot;&gt;{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/makale/slucaj-dobrovoljacka-falsifikovanje-istine |title=Slučaj Dobrovoljačka: Falsifikovanje istine |access-date=22. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120514225813/http://balkans.aljazeera.net/makale/slucaj-dobrovoljacka-falsifikovanje-istine |archive-date=14. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dobrovoljačka ulica (danas Hamdije Kreševljakovića), nalazi se nedaleko od zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u blizini [[Miljacka|Miljacke]]. Desnu obalu Miljacke kontrolisale su snage Teritorijalne odbrane BiH, a stotinjak metara nizvodno snage bosanskih Srba. Na tom mjestu se trebao izdvojiti transporter UNPROFOR-a u kojem se nalazio zatočeni predsjednik Alija Izetbegović.
== Napad ==
Tokom razgovora Divjaka i Izetbegovića, na začelju, oko 200 do 300 metara dalje, je otvorena vatra na kolonu, na šta je [[Jovan Divjak]] reagovao naredbom iz sveg glasa: &quot;Ne pucaj, ne pucaj!&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.slobodnaevropa.org/media/video/1843827.html |title=Jovan Divjak viče &quot;Ne pucaj!&quot; u Dobrovoljackoj ulici |access-date=22. 10. 2014 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305112753/http://www.slobodnaevropa.org/media/video/1843827.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema izjavama svedoka, u napadu na kolonu učestvovali su pripadnici Teritorijalne odbrane BiH, Zelenih beretki, Patriotske lige, kao i više samostalnih naoružanih grupa.&lt;ref name=&quot;rts.rs&quot;&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/%D0%A5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0/543301/%D0%9E+%D0%93%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98+%D0%BE%D0%B4%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8.html О Ганићевој одговорности]&lt;/ref&gt; Komanda tih grupa tada još uvek nije bila objedinjena, a telefonske veze nisu radile.&lt;ref name=&quot;danas.org&quot;/&gt;

{{citat|Mogao sam da vidim kako vojnici teritorijalne odbrane proturaju cevi kroz prozore civilnih automobila, koji su bili deo konvoja, i pucaju. Video sam kako se krv sliva niz vetrobrane kola.... Bio je to definitivno najgori dan u mom životu.&lt;ref&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD/885296/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%99%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0,+%D0%B7%D0%BB%D0%BE%D1%87%D0%B8%D0%BD+%D0%B1%D0%B5%D0%B7+%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B5.html RTS: Dobrovoljačka, zločin bez kazne, 03. maj 2011]&lt;/ref&gt; | general [[Lewis MacKenzie]], „Čuvar mira - put u Sarajevo“}}

Nakon što je razmjena izvršena, Izetbegović, Kukanjac, ali ni tadašnji komandant UNPROFOR-a, Lewis MacKenzie, nisu znali šta se desilo, niti zbog čega je došlo do pucnjave.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/tema_sedmice_ganic/1976474.html Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu]&lt;/ref&gt; Jovan Divjak veruje da niko nije izdao naređenje, već je to bila samoinicijativa pojedinaca.&lt;ref name=&quot;danas.org&quot;/&gt; Bivši pripadnik Specijalne jedinice MUP-a BiH [[Zoran Čegar]] kaže da je incident nastao zato što je jedan od prisutnih naoružanih ljudi iz Sarajeva otvorio vrata transportera i od pukovnika (misli da je bio Radulović) tražio revolver, a kad mu ovaj mu nije dao, on mu je oteo i pucao u glavu.&quot;&lt;ref name=&quot;Dva skupa u Dobrovoljačkoj&quot;&gt;[http://www.dw.de/dw/article/0,,15923504,00.html Dva skupa u Dobrovoljačkoj]&lt;/ref&gt; Prema navodima srbijanskog Tužilaštva, kolona je napadnuta na osnovu naredbe koju je izdao [[Zaim Backović]] Zagi, pomoćnik komandanta TO:

{{citat|Naređenje za sve jedinice: Sva pokretna vozila neprijatelja uništiti. Pripremiti zapaljive smese i sve paliti. Blokirati jedinicu i odmah po njima. Obarajte stabla da se ne mogu ni milimetra maknuti. Nema prilaza UNPROFOR-ovim vozilima dok predsjednik ne bude u Predsjedništvu. Odmah, odmah zarobiti sve. Neka sve jedinice koje su blizu Dobrovoljačke dejstvuju po ovoj vojsci&quot;.&lt;ref name=&quot;rts.rs&quot;&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/%D0%A5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0/543301/%D0%9E+%D0%93%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98+%D0%BE%D0%B4%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8.html О Ганићевој одговорности]&lt;/ref&gt;}}

{{Citat|Ne znam ja ko je odgovoran. Odgovorni su oni koji su držali te horde koji su ih naoružali, a nisu ih mogli držati pod kontrolom. Prvi su zapucali ti koji su bili naoružani. Da li su to Zelene beretke, ili Patriotska liga, ili kako su se već oni zvali, ja to ne znam, ali znam da nisu bili pripadnici MUP-a, kao jedina regularna vojno-policijska formacija'' &lt;ref name=&quot;camo&quot;&gt;[http://www.camo.ch/aktuelno/depo-intervjuzoran-cegar/ DEPO INTERVJU/ZORAN ČEGAR]{{Mrtav link}}''camo.ch'',objavljeno;pristupljeno: 21.10.2014&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;([[Zoran Čegar]], bivši zamjenik specijalne policije MUP RBiH)}}
== Posljedice ==
Posljedice incidenta su značajne za razvoj rata u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Do tada se JNA prezentirala kao borac protiv narastajućeg nacionalizma, te garant miru u Bosni i Hercegovini. Neprekidno su poricani zločini u [[Napad na Ravno|Ravnom]], [[Masakar u Bijeljini|Bijeljini]], te [[Bitka za Kupres 1992.|sukobi na Kupresu]] i zauzimanje nekoliko važnijih strateških gradova od strane JNA, te dijeljenje oružja srpskom stanovništvu Bosne i Hercegovine. Oružanim sukobom je započeo otvoreni rat, koji je u Sarajevo počeo totalnom blokadom grada.

Manipulacije o incidentu traju decenijama. Neke od najgorih su one o broju poginulih, ali i one koje poistovjećuju događaje od 2. maja kada su tenkovi JNA krenuli na zvanične institucije BiH i 3. maja kada se desio napad u Dobrovoljačkoj. Iako je riječ je o dva odvojena događaja, njih mediji u Srbiji dovode u isti kontekst, čime se mitologizira cijela priča.

U medijima se govori i preko 200 zarobljenih pripadnika JNA, ali oni su zapravo ubrzo pušteni.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/dobrovoljacka/1974825.html Šta se desilo u &quot;Dobrovoljačkoj&quot; 1992.?]&lt;/ref&gt; Televizijski snimci napada su manipulirani, te korišženi u propagandne svrhe. [[Jovan Divjak]], komandant obrane Sarajeva, nikada nije osporio činjenicu da se u Dobrovoljačkoj ulici desio zločin i da on mora da dobije sudski epilog, zato je odmah poslije rata zahtijevao da događaji u Dobrovoljačkoj moraju da budu procesuirani i to u BiH, u protivnom sve će se izroditi u nakazne forme.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/region/region-tema/45530-Ruganje-pravdom.html |title=Ruganje s pravdom |access-date=22. 10. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307160620/http://www.e-novine.com/region/region-tema/45530-Ruganje-pravdom.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sarajevski politički analitičar [[Enver Kazaz]] smatra da je u Dobrovoljačkoj „počinjen ratni zločin koji ne služi na čast onima koji baštine oslobodilačku borbu Armije BiH“ i da negirati taj zločin podrazumijeva puhati u njedra negatorima [[genocid]]a.&lt;ref name=&quot;Dva skupa u Dobrovoljačkoj&quot;/&gt;

Kasnije će se pojaviti razne kontroverze oko slučaja &quot;Dobrovoljačka&quot;. Sefer Halilović će, u svojoj knjizi &quot;Lukava strategija&quot;, nakon što je Alija Delimustafić napustio Sarajevo dotičnog optužiti da je 2. maja pokušao državni udar.
&lt;ref&gt;{{cite news|title=POROK I PROFESIJA|url=http://bhdani.com/arhiva/84/tekst584.htm|access-date=1. 12. 2017|work=Arhiva BH Dani broj 84|agency=[[BH Dani]]|date=14. 9. 1998|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522123303/http://bhdani.com/arhiva/84/tekst584.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Intervju Kukanjca za RTRS ===
[[General]] [[Milutin Kukanjac]], koji je također bio u koloni, 1994. godine dao je intervju za [[Radio televizija Republike Srpske|Radio televiziju Republike Srpske]] (RTRS) gdje je izjavio da je poginulo 6 osoba i da je ogorčen što je ostavljen u koloni na cjedilu. Tužilaštvo Srbije je preko [[Interpol]]a 2009. raspisalo potjernice za 19 osoba, između ostalima i [[Ejup Ganić|Ejupom Ganićem]] i [[Jovan Divjak|Jovanom Divjakom]], koji su bili i uhapšeni.&lt;ref name=&quot;diepresse&quot;&gt;Florian Bieber [http://diepresse.com/home/meinung/gastkommentar/639744/Jovan-Divjak_Der-falsche-serbische-General Jovan Divjak der falsche serbische General] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110312063901/http://diepresse.com/home/meinung/gastkommentar/639744/Jovan-Divjak_Der-falsche-serbische-General |date=12. 3. 2011 }}''diepresse.com'',objavljeno 7. 3.2011;pristupljeno: 21.10.2014 {{de simbol}}&lt;/ref&gt; [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] donio je zaključak da nijedna od 19 navedenih osoba nije odgovorna za poginule u Dobrovoljačkoj ulici.&lt;ref name=&quot;republika&quot;&gt;[http://www.republikainfo.com/index.php/top-teme/13228-kukanjac-u-dobrovoljackoj-je-poginulo-6-a-ne-200-ljudi-kako-tvrdi-beograd Kukanjac: U Dobrovoljačkoj je poginulo 6, a ne 200 ljudi, kako tvrdi Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701103344/http://republikainfo.com/index.php/top-teme/13228-kukanjac-u-dobrovoljackoj-je-poginulo-6-a-ne-200-ljudi-kako-tvrdi-beograd |date=1. 7. 2014 }}''republika.info'',objavljeno 5. 3.2014;pristupljeno: 21.10.2014 {{bs simbol}}&lt;/ref&gt; Iskaz generala Kukanjca je Haški tribunal uzeo kao ključni dokaz o slučaju Dobrovoljačka. U tom intervjuu je Kukanjac, između ostalog izjavio:

{{Citat|Ušli smo u treću godinu, a vi ste se Tek sada te se setili da obavite nekakav razgovor sa mnom da bi čuli nekakve istine o tim događajima pred rat, u početku rata i u kasnijoj fazi gdje sam ja bio jedan od ključnih aktera događaja. To što se niste ranije javili, to je vaš problem &lt;ref name=&quot;republika&quot;/&gt; Moram vam kazati nepobitnu istinu. Mene kao čoveka, ljudsko biće, zapovjednika, najviše vređaju izmišljotine o broju poginulih u Dobrovoljačkoj ulici. Ja vam tvrdim da to nekome uopšte nije u interesu da se zna prava istina. U Dobrovoljačkoj ulici je poginulo šest ljudi.&lt;ref name=&quot;republika&quot;/&gt; Od toga tri pukovnika: dr. Bijedić, Boško Mihajlović i Miro Cokić, potpukovnik Božanić i jedna žena Nurmela Šuko, muslimanka, koja je išla sa nama i rekla 'idem s vama, pa da i poginem' i jedan vojnik Tomović iz [[Han Pijesak|Han Pijeska]]. Molim vas, od vojnika je poginuo samo Zdravko Tomović iz Han Pijeska. Ja bih i ovu priliku iskoristio da posebno izrazim saučešće obitelji i ocu i majci tog hrabrog vojnika, kojeg su ubili iz čista mira... Ja ne znam što je tom svetu koji toliko dramatizira tu Dobrovoljačku, te maskari te kaosi itd. Bilo je puno težih slučajeva od toga, ali je to u nekom trenutku nekome trebalo u politici, našoj politici.&lt;ref name=&quot;republika&quot;/&gt; Valjda su ovi u [[Beograd]]u izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke je nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. &quot;[[Novosti (novine)|Novosti]]&quot; nisu smele, &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot; - ma ni govora. &quot;[[Televizija Srbije]]&quot; - ma ni govora. &quot;[[Radio Beograd]]&quot; - ma kakvi - do dan-danas''&lt;ref name=&quot;24 sata&quot;&gt;[http://www.24sata.info/vijesti/dogadjaji/30824-Kukanjac-razotkrio-srbijansku-propagandu-Dobrovoljackoj-ulici-stradalo-samo-sest-osoba.html Kukanjac razotkrio srbijansku propagandu u Dobrovoljačkoj stradalo samo šest osoba]{{Mrtav link}}''24sata.info'',objavljeno 19. 4.2010;pristupljeno: 21.10.2014&lt;/ref&gt;|}}

== Suđenje ==

Srbijansko [[Tužilaštvo za ratne zločine Jugoslavije|tužilaštvo za ratne zločine]] je predmet „Dobrovoljačka“ preuzelo od [[Vojni sud JNA|Vojnog suda]] u Beogradu pokrenutog još [[1992.]] godine, protiv 19 državljana BiH osumnjičenih za napad na kasarnu u Sarajevu i kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 2.  3. maja [[1992]]. godine. Među optuženima za ove ratne zločine nalaze se [[Ejup Ganić]], [[Haris Silajdžić]], [[Hasan Efendić]] tada komandant Teritorijalne odbrane BiH, [[Sefer Halilović]], [[Mustafa Hajrulahović]], [[Zaim Backović]], [[Jovan Divjak]], [[Fikret Muslimović]], [[Kerim Lončarević]], [[Ivo Komšić]], [[Stjepan Kljujić]]. Predstavnici BiH su zaključili da je Srbija prekršila [[Rimski dogovor]] jer nije tražila mišljenje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] prije podnošenja istrage.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Mackic|first=Erna|title=Serbian Probe into JNA Deaths Alarms Bosnians|url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/18366/|publisher=Balkan Investigative Reporting Network}}&lt;/ref&gt; Potjernice raspisane preko [[Interpol]]a od srbijanskog tužilaštva su protivrječne stavu Srbije koja se do tada pravdala da nije bila učesnik [[Rat u BiH|rata u BiH]].&lt;ref name=&quot;diepresse&quot;/&gt; Istu tezu postavio je [[Mirsad Tokača]] u intervjuu za [[BH Dani|BH Dane]] u 2012, koji je prenio portal ''Peščanik'':

{{Citat|Srbija je više od deceniju negirala da je uopće bila prisutna u ratovima, pa se ispostavilo da jeste&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jurišić|first1=Duška|title=Mirsad Tokača – intervju|url=http://pescanik.net/intervju-mirsad-tokaca/|website=Peščanik|access-date=1. 12. 2017|language=15. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;}}

== Također pogledajte ==
* [[Dragan Vikić]]
* [[Ratko Mladić]]
* [[Radovan Karadžić]]
* [[Sefer Halilović]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [[Kemal Kurspahić]], [https://www.slobodnaevropa.org/a/kemal_kurspahic_zloslutno_o_dobrovoljackoj/24457561.html &quot;Zloslutno o Dobrovoljačkoj&quot;], [[Radio Slobodna Evropa]]

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Opsada Sarajeva]]
[[Kategorija:Bitke JNA u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>q6siibvnbvw6xnt0zrvzif4ejreuy68</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boja očiju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>368160</id>
    <revision>
      <id>3898264</id>
      <parentid>3887176</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T13:15:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38029" sha1="lmrpbgvp6jhyyfubtizojq82n5mlt2v" xml:space="preserve">[[Datoteka:A blue eye.jpg|thumb|Šarenica (dužica, ''iris'') ljudskog [[oko|oka]]]]
==Pigmentacija==
Individualna varijacija [[boja kože|kože]], [[oko|očiju]] i [[boja kose|kose]] počiva na gotovo istovjetnim kvalitativnim i količinskim razlikama u prisustvo nekoliko istovrsnih pigmenata. 
Glavni determinator svih oblika i pozicija pigmentacije je mrko-smeđa supstanca ''[[melanin]]'', koji je najčešće tamnosmeđ, ali se javlja i u žućkasto-smeđim i crvenkastim nijansama. Stvara se u citoplazmi specijalnih ćelija – hromatofora i to oksidacijom aminokiseline tirozina, a preko međuprodukta dioksifenilalanina. Ove karike u lancu sinteze tjelesnog pigmenta samo su jedan od pravaca transformacije aminokiseline fenilalanina u ljudskom organizmu:
*''[[fenilalanin]]'' →‎ ''[[tirozin]]'' →‎ ''dioksi[[fenilalanin]]'' →‎ '''[[melanin]]'''.
U [[citoplazma|citoplazmi]] pigmentiranih [[ćelije (biologija)|ćelija]] melanin obrazuje fina zrnca, a osim njega tu se mogu naći i drugi pigmenti, koji daju specijalne kolorne efekte.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1995&quot;&gt;Hadžiselimović R. (1995): Tjelesni pigmenti i boja očiju. Mala škola popularne humane genetike, Biološki list, 43: 2-4.&lt;/ref&gt;

Prednji granično-epitelni sloj irisa je mezodermskog porijekla, a zadnji sloj strome čine dva ektodermalna lista. Različite kategorije boje očiju se ne ostvaruju miješanjem osnovnih [[boja]] (kao u slikarstvu), nego su posljedica razlika u prisustvu, količini i raspršenosti melanina u prednjem i zadnjem sloju dužice. Odnosi pigmentacije u ovim slojevima izazivaju osobene efekte u refleksiji svjetlosti, a koji se vide kao različite boje očiju (vidi priloženu galeriju). U plavim očima, npr., uopće nema plavog pigmenta, a njihovo plavetnilo je ustvari [[optika|optički]] fenomen koji se registrira nakon odbijanja ulazne [[svjetlost]]i (prema posmatraču) od pigmentnih zrnaca zadnjeg sloja irisa. To se odvija pod istovjetnim [[optika|optičkim]] zakonitostima na kojima počiva nebesko plavetnilo.

Ostale nijanse svjetlijih i tamnijih očiju primarno potiču od različitoh kvantiteta, kvaliteta i disperzije pigmenata u prednjem graničnom sloju šarenice. Malo raspršenog melanina u ovom sloju izaziva sivkaste efekte, a u zelenim očima tu se nalazi i nešto žutog pigmenta (moguće i rastvorenog melanina), tj. zelena boja nastaje kao i pri međusobnom preklapanju žute i plave prozirne ploče. Različite količine žutog i svijetlo-smeđeg pigmenta i specifične varijante njihove raspršenosti, u irisu stvaraju utisak svih ostalih boja. [[Albino]] fenotip je uvjetovan potpunim nedostatkom melanina u oba pomenuta sloja, kao i u koži i njenim tvorevinama ([[kosa (glava)|kosa]], [[nokat|nokti]] i dr.). Crvenkasti efekat nastaje usljed refleksije [[hemoglobin]]a unutar očnih krvnih sudova. Albinizam je posljedica nedostatka enzima tirozinaze (što uzrokuje mutacija na odgovarajućem lokusu), ali se ta deficijencija može desiti i na bilo kojoj drugoj od postojećih karika u preradi fenilalanina u njegove sukcesorske derivate.&lt;ref name=&quot;Hadziselimović&quot;&gt;{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}&lt;/ref&gt;

Pigmentacija [[šarenica]] kod ljudi varira od svijetlo smeđe do crne, ovisno o koncentraciji [[melanin]]a u pigmentnom [[epitel]]u irisa (na njegovoj poleđini) i sadržaja melanina u [[stroma (tkivo)|stromi]] (na prednjoj strani) te gustoći [[ćelije (biologija)|ćelija]] u stromi.&lt;ref name=&quot;Wang H. 2005&quot;&gt;Wang H., Lin S., Liu X., Kang S. B. (2005): Separating reflections in human iris images for illumination estimation. Tenth IEEE International Conference on Computer Vision, 2 : 1691–1698.&lt;/ref&gt;

Boja [[šarenica|šarenice]], dakle, zavisi od:
*melanina u pigmentnom epitelu šarenice, 
*melanina unutar strome šarenice i 
*gustoći [[ćelije (biologija)|ćelija]] u stromi šarenice.
Pojava plave i zelene šarenice, kao i kestenjastih očiju, posljedica je refleksije i loma [[svjetlost]]i u stromi, fenomen sličan onome koji stvara utisak [[nebo|nebeskog]] plavetnila. U oku nema ni plavih ni zelenih pigmenata (ni u irisu ni u očnoj tekućini).&lt;ref&gt;Mason C. W. (1924): Blue eyes. Journal of Physical Chemistry, 28 (5): 498–501.&lt;/ref&gt;

Od ostalih - modificirajućih pigmenata u šarenici se najčešće sjavljaju ''karoteni'', ''purini'', ''pteridini'', ''lipofuscin'' (''lipohrom''), ''melanoidi'', ''karotenoidi'' i dr.

Boja očiju može uočljivo da varira ovisno o uvjetima osvjetljenja, posebno kod svjetlijih nijansi.
[[Datoteka:Human eye color.PNG|thumb|center|400px|Prikaz utjecaja pozicije loma svjetlosti u šarenici na boju očiju]]

==Genetička kontrola==
'''Boja očiju''' je [[poligensko nasljeđivanje|poligenska]] [[fenotip]]ska [[osobina]], koju određuju [[pigment]]acije [[šarenica|šarenice]] (dužice, ''irisa'') i frekvencijski-zavisni lom svjetlosti u njegovoj stromi.&lt;ref name=&quot;Fox D. L. 1979&quot;&gt;Fox D. L. (1979): Biochromy: Natural coloration of living things. University of California Press, Los Angeles.&lt;/ref&gt;. Preciznije, ona je pod utjecajem više od jednog gena. Odgovorni geni su traženi analizom asocijacija za male promjene u njima samim i susjednim genima. Ove promjene su poznate kao pojedinačni nukleotidni polimorfizmi – ''SNP'' (''single-nucleotide polymorphisms''). Stvarni broj gena koji doprinose formiranju boje očiju je trenutno nepoznat, ali postoji nekoliko pretpostavki. Studija u Roterdamu ([[2009]].) je utvrdila da je boju očiju (za plave i smeđe) bilo moguće predvidjeti s više od 90% pouzdanosti, a primjenom samo šest ''SNP''. Postoje dokazi da čak 15 ili 16 različitih gena može biti odgovorno za boju očiju kod ljudi. Međutim, dva gena su povezana s varijacijom boje očiju: ''OCA2'' i ''HERC2'', a oba su locirana u [[hromosom]]u 15.&lt;ref&gt;Wielgus A. R., Sarna T. (2005): Melanin in human irides of different color and age of donors. Journal Pigment Cell Res., 18 (6): 454–64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Prota G., Hu D. N., Vincensi M. R., McCormick S. A., Napolitano A. (1998): Characterization of melanins in human irides and cultured uveal melanocytes from eyes of different colors. Journal Exp. Eye Res., 67 (3): 293–9.&lt;/ref&gt;

Jarke boje u očima mnogih [[Vrsta (biologija)|vrsta]] [[ptica]] su rezultat prisustva drugih pigmenata, kao što su ''pteridini'', ''purini'' i ''karotenoidi''. Ljudi i druge [[životinja|životinje]] imaju mnoštvo fenotipskih varijacija u boji očiju. Njena [[genetika]] je komplicirana, a opće je suglasje da je određuje više gena. Među njima najproduktivniji su ''OCA2'' i ''HERC2''. Ranija uvjerenja da je plava boja očiju jednostavna recesivna [[osobina]] su se pokazala kao netačna. Složenost kontrole nasljednog dijela varijacije boje očiju ilustrira činjenica da se svaka boja može javiti u bilo kojoj kombinaciji roditelj-dijete. Ipak je teško objašnjiva, a davno uočena pojava, da se u potomstvu dvije osobe iste nijanse boje očiju rađa tek nešto oko 2% onih koji imaju neku od tamnijih boja oka od njihove.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1995&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Scheinfeld A. (11956): The human heredity handbook. J. B. Lippincott Company. Philadelphia and New York, Library of Congress Catalog Card Number 56-5861.&lt;/ref&gt;
Međutim, nema dvojbe da je lokacija ''OCA2'' [[gen]]skog polimorfizma locirana blizu proksimalne 5' regulatorne regije i da on objašnjava većinu varijacija boje ljudskog [[oko|oka]].

Najveći dio raspona varijacije boje očiju kontrolira [[polimorfizam]] ''OCA2'' [[genski lokus|lokusa]]. U pojednostavljenoj praksi javljaju se i manje ili više simplificirani modeli nasljeđivanja ovog svojstva. [[Oligogensko nasljeđivanje]] podrazumijeva prisustvo &quot;major&quot; gena sa odlučujućom ulogom u ekspresiji boje očiju, dok &quot;minor&quot; geni dopunjavaju ili modificiraju njegove učinke. [[Monogensko nasljeđivanje]] ovog svojstva polazi od pretpostavke da su produktivniji aleli u sintezi melanina uvijek dominantni nad onim manje djelotvornim, tj. da je alel za tamne oči dominantan nad (recesivnim) alelom za svijetlije (plave, npr.) oči.&lt;ref name=&quot;Wang H. 2005&quot;/&gt;

==Klasifikacija==
*– '''Martinova skala''' –
Prije savremene upotrebe refraktometra za pouzdanu – direktnu determinaciju boje očiju (na bazi upijanja i refleksije različitih dijelova spektra), u praksi su bila izvjesna pomagala. U tu svrhu su široko primijenjivani različiti (standardizirani) modeli po kojima se, komparirajući boju irisa ispitanika sa nizom (obično [[porculan]]skih) [[model]]a determinirala njegova kategorija. Najprihvatljiviju skalu je predložio Martin, inače jedan od najvećih autoriteta u klasičnoj [[bioantropologija|bioantropologiji]]. 
[[File:Augenfarbe.svg|thumb|Distribucija svijetlih očiju u [[Evropa|Evropi]] (Peter Frost, prema: Beals &amp; Hoijer, 1965)]]
Carleton Coon je kreirao tabelu prema Martinovoj skali. Numeracija je izmijenjena na sljedećoj skali, a prema kasnijoj Martin–Schultzovoj skali, koja je se još uvijek upotrebljeva u [[fizička antropologija|fizičkoj antropologiji]].
{{ordered list|type=upper-roman
| Svijetle oči
Svijetle oči i svijetlo-mješovite 16–12 u Martinovoj skali.
;Svijetle: 15: Plave, samo sive. 16: Ekskluzivno plave; 16-1a: čisto svijetlo-plave
;Svijetlo-miješane: 14–12 u Martinovoj skali.
{{ordered list|type=lower-alpha
|Vrlo svijetlo-mješovite (plave sa sivim ili zelenim, ili zelene ili zelene sa sivim primjesama)
| Svijetlo-mješovite (svijetle ili vrlo svijetno-mješovite sa malim primjesama smeđeg pigmenta).
}}
| Mješovite oči
;Mješovite: 12–6 u Martinovij skali. Mješavina svijetlih očiju (plave, sive ili zelene) sa smeđim pigmentom kada su svijetli i smeđi pigment na istoj razini.
| Tamne oči
;Tamno-mješovite: 6–4 u Martinovoj skali. Smeđe sa primjesama svijetlog pigmenta.
;Tamne: 4–1 u Martinovoj skali. Smeđe (svijetlo-smeđe i tamno-smeđe (gotovo crne).
}}

;Pojednostavljana Martinova skala
*1-2: Plave; 
**1a, 1b, 1c, 2a: Svijetloplave;
**2b: Tamnoplave;
*3: Plavo-sive; 
*4: Sive;
*5: Plavo-sive sa žutim / smeđim mrljama;
*6: Sivo-zelene sa žutim / smeđim mrljama;
*7: Zelene;
*8: Zelene sa žutim / smeđim mrljama;
*9-11: Svjetlo-smeđe; 
*10: Lješnikaste;
*12-13: Srednje smeđe; 
*14-15-16: Tamno-smeđe / crne

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Distribucija, kvalitet i kvantitet pigmenata u irisu različitih boja]]'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''Boja očiju'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; |'''[[Zadnji (anteriorni) sloj]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; |'''[[Prednji (frontalni ) sloj]]''' 
|-
|'''[[Albino]]'''
|align=center|''' –'''
|align=center|''' –'''
|-
|'''[[Plava]]'''
|Blagi depoziti melanina 
|align=center|''' –'''
|-
|'''[[Siva]]'''
|Blagi depoziti melanina
|Malo raspršenog melanina
|-
|'''[[Zelena]]'''
|Blagi depoziti melanina   
|Raspršen žuti pigment
|-
|'''[[Smeđa]]'''
|Jaki depoziti melanina 
|Blagi depoziti melanina
|-
|'''[[&quot;Crna&quot;]]'''
|Jaki depoziti melanina
|Jaki depoziti melanina
|-
|}
===Tamne=== 
*('''&quot;Crne&quot;''' i '''smeđe''')
[[Datoteka:Lens5.jpg|thumb|100px|left|Tamni iris je najčešći u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]].]]
[[Datoteka:MyStrangeIris.JPG|thumb|135px|Svijetlo smeđi irisi mogu se naći u južnoj [[Evropa|Evropi]], zapadnoj [[Azija|Aziji]] i među [[Amerika]]ncima.]]

Kod ljudi, tamne oči su rezultat relativno visoke koncentracije melanina u stromi irisa, što uzrokuje svjetlu i kraće i duže talasne dužine da se apsorbira.&lt;ref name=&quot;Fox D. L. 1979&quot;/&gt; Tamno smeđe (&quot;crne&quot;) oči, prema konceptima oligogenskog i monogenskog nasljeđivanja dominantna fenotipska oznaka u odnosu na svjetlije nijanse.&lt;ref&gt;Eiberg H., Mohr J. (1996): Assignment of genes coding for brown eye colour (BEY2) and brown hair colour (HCL3) on chromosome 15q. Eur. J. Hum. Genet., 4 (4): 237–41.&lt;/ref&gt;, a u mnogim dijelovima svijeta to je gotovo jedina boja šarenice.&lt;ref&gt;{{OMIM|227220|SKIN/HAIR/EYE PIGMENTATION, VARIATION IN, 1; SHEP1}}&lt;/ref&gt; Tamna nijansa smeđih očiju je uobičajena u istočnoj, zapadnoj, jugoistočnoj, južnoj i centralnoj [[Azija|Aziji]], [[Okeanija|Okeaniji]], [[Afrika|Africi]], kao i u [[Amerika|Americi]] i dijelovima istočne i južne [[Evropa|Evrope]]. Prema tome, većina sveukupnog čovječanstva ima tamno smeđe oči. Među [[Arapi]]ma i [[Jevreji]]ma i na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]] najčešće su takve nijanse očiju.
Svijetlo- ili srednje-pigmentirane smeđe oči obično se sreću u južnoj [[Evropa|Evropi]], [[Amerika|Americi]], na [[Bliski Istok|Srednjem Istoku]] i ostalim dijelovima [[Azija|Azije]].

Blago-pigmentirane smeđe oči se označavaju i kao [[oko|oči]] boje [[med]]a ili kao &quot;medene oči&quot;. 
*U irisu uopće nema crnog pigmenta, pa se uobičajeni termin &quot;crne oči&quot; odnosi na fenotipove koji nastaju gomilanjem velikih količina '''smeđeg''' pigmenta melanina u oba sloja šarenice.

===Sive===
[[Datoteka:Gray Eye With Yellow Ring.jpg|100px|left|thumb|Sivo [[oko]] sa žutim [[prsten]]om]]
[[Datoteka:Gray eyes.jpg|thumb|Sive [[oko|oči]]]]
Kao i plave, i sive oči u poleđini šarenice imaju tamni [[epitel]] i naprijed relativno jasnu stromu. Moguće objašnjenje različitosti između njih je to što sive oči u stromi imaju veće depozite [[kolagen]]a, tako da se svjetlost (od epitela) reflektira silazno, što ne zavisi jako od frekvencije svjetlosnih zraka (na kraćim talasnim dužinama se jače prelama). To bi bilo analogno promjenama boje neba iz plave pri raspršenju sunčeve svjetlosti od malih molekula gasa (kada je nebo vedro); prelazak u sivu uzrokovan je raspršenjem velikih kapi vode, kada je nebo oblačno.&lt;ref&gt;http://www.thetech.org/genetics/ask.php?id=232 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927085904/http://www.thetech.org/genetics/ask.php?id=232 |date=27. 9. 2011 }} |title=Are gray eyes the same as blue in terms of genetics? |work=Understanding Genetics: Human Health and the Genome |publisher=Stanford School of Medicine |author=Southworth L.|access-date=2011-10-19}}&lt;/ref&gt; Alternativno, razlike u sivoj i plavoj boji očiju mogu javiti zbog razlika u koncentraciji [[melanin]]a u frontalnom sloju strome.

Sive oči su uobičajene u sjevernoj i istočnoj [[Evropa|Evropi]],&lt;ref&gt;Risley H., Crooke W. (1999): The people of India.&lt;/ref&gt;, [[Alžir]] i drugdje.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=7rwBAAAAYAAJ&amp;pg=PA272 Provincia: bulletin trimestriel de la Société de Statistique...], Volumes 16–17 By Société de statistique, d'histoire et d'archéologie de Marseille et de Provence: 273 ''l'iris gris est celui des chaouias...''&lt;/ref&gt; na Zlatnim planinama (''Aurès Mountains'') u sjeverozapadnoj [[Afrika|Africi]], na [[Bliski Istok|Srednjem Istoku]], te u centralnoj i južnoj [[Azija|Aziji]].

Pod uvećanjem, u sivoj šarenici se zapažaju male količine žute i smeđe boje.

===Zelene===
[[Datoteka:Greeneye.jpg|thumb|125px|right|Zeleno oko]]
[[Datoteka:Greeneyes.jpg|thumb|155px|left|Zelene oči]]
Kao i u slučaju plavih očiju, i zelene ne rezultiraju samo iz pigmentacije irisa. Umjesto toga, njegova pojava je uzrokovana kombinacijom žute ili svijetlo smeđe pigmentacije strome sa niskim ili umjerenim koncentracija melanina, uz raspršenje odbijenih zraka svjetlosti koje bi se vidjele u plavom tonu.&lt;ref name=&quot;Fox D. L. 1979&quot;/&gt;
Zelene oči su vjerovatno rezultanta interakcije multiplih varijanti unutar ''[[OCA2]]'' lokusa i deugih [[gen]]a. Bile su prisutne u južnom [[Sibir]]u još tokom [[Bronzano doba|Bronzanog doba]].&lt;ref name=bronzeage&gt;{{cite journal|title=Ancient DNA provides new insights into the history of south Siberian Kurgan people|doi=10.1007/s00439-009-0683-0|quote=Indeed, among the SNPs tested was rs12913832, 
među SNP testiran je rs12913832, pojedinačna DNK varijacija regulatornog [[fgen]]a HERC2 koji je povezan sa plavim [[oko|očima]] kod ljudi. Ovaj polimorfizam, zajedno sa diplotipom iz varijacije OCA2 lokuse (glavni doprinositelj varijacije boje irisa) pokazao je najmanje 60% osoba proučavanog drevnog [[sibir]]skog uzorka imalo plave (ili zelene oči.|year=2009|last1=Keyser|first1=Christine|last2=Bouakaze|first2=Caroline|last3=Crubézy|first3=Eric|last4=Nikolaev|first4=Valery G.|last5=Montagnon|first5=Daniel|last6=Reis|first6=Tatiana|last7=Ludes|first7=Bertrand|journal=Human Genetics|volume=126|issue=3|pages=395–410|pmid=19449030}}&lt;/ref&gt; 
Zelene oči se najčešće javljaju u sjevernoj i centralnoj [[Evropa|Evropi]].&lt;ref&gt;[http://www.eyedoctorguide.com/eye_general/eye_color.html Blue Eyes Versus Brown Eyes: A Primer on Eye Color] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121208222443/http://www.eyedoctorguide.com/eye_general/eye_color.html |date=8. 12. 2012 }}. Eyedoctorguide.com. Retrieved on 2011-12-23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://cogweb.ucla.edu/ep/Frost_06.html Why Do Europeans Have So Many Hair and Eye Colors?]. Cogweb.ucla.edu. Retrieved on 2011-12-23.&lt;/ref&gt; Mogu se također naći i u južnoj Evropi, zapadnoj i južnoj i centralnoj [[Azija|Aziji]]. Na [[Island]]u čak 89% [[žena]] i 87% [[muškarac]]a imaju plave ili zelene oči.&lt;ref name=Rafnsson&gt;{{cite journal |author=Rafnsson V, Hrafnkelsson J, Tulinius H, Sigurgeirsson B, Olafsson JH |title=Risk factors for malignant melanoma in an Icelandic population sample |journal=Prev Med |volume=39 |issue=2 |pages=247–52 |year=2004|pmid=15226032 |doi=10.1016/j.ypmed.2004.03.027 }}&lt;/ref&gt; Studija odraslih [[Island|Islanđana]] i [[Nizozemska|Nizozemaca]]  pronašla je da zelene [[oči]] mnogo više preovlađuju više kod žena, nego kod muškaraca.&lt;ref&gt;[https://uni.hi.is/apalsson/files/2011/10/PM_NG07.pdf Genetic determinants of hair, eye and skin pigmentation in Europeans]. Retrieved on 2012-08-07.&lt;/ref&gt; Među Evropljanima i evropskim [[Amerika]]ncima zelene oči su najučestalije među potomcima [[Kelti|Kelta]] i [[Germani|Germana]] (oko 16%).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gnxp.com/blog/2008/12/nlsy-blogging-eye-and-hair-color-of.php |title=Gene Expression: NLSY blogging: Eye and hair color of Americans |access-date=25. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111227063338/http://www.gnxp.com/blog/2008/12/nlsy-blogging-eye-and-hair-color-of.php |archive-date=27. 12. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Boja lješnika===
[[Datoteka:Hazel green eyes close up.jpg|mini|155px|lijevo|Oči boje lješnika]]
[[Datoteka:Hazel Eye HD.JPG|mini|130px|desno|[[Oko]] boje lješnika]]
Utisak boje lješnika u irisu stvara kombinacija koma [[svjetlo]]snih zraka i prisustva umjerenih količinamelanina na prednjem graničnom sloju.&lt;ref name=&quot;Wang H. 2005&quot;/&gt;
&lt;ref name=Lefohn&gt;{{cite journal |author=Lefohn A., Budge B., Shirley P., Caruso R., Reinhard E. |title=An Ocularist's Approach to Human Iris Synthesis |journal=IEEE Comput. Graph. Appl. |volume=23 |issue=6 |pages=70–5 |year=2003 |doi=10.1109/MCG.2003.1242384 }}&lt;/ref&gt; Ova boja očiju se mijenja, od smeđe do zelene. Iako se najčešće sastoji od smeđe i zelene, dominantna boja u oku određuje da li će biti zlatno-smeđe ili zelene. Ovo navodi na pogrešno mijenjanje naziva kestenjastih očiju u &quot;amber&quot; i obrnuto.&lt;ref name=Zhu&gt;{{cite journal |title=A genome scan for eye color in 502 twin families: most variation is due to a QTL on chromosome 15q |journal=Twin Res |volume=7 |issue=2 |pages=197–210 |year=2004 |pmid=15169604 |doi=10.1375/136905204323016186 |last1=Zhu |first1=G. |last2=Evans |first2=D.M. |last3=Duffy |first3=D. L. |last4=Montgomery |first4=Grant W. |last5=Medland |first5=Sarah E. |last6=Gillespie |first6=N. A. |last7=Ewen |first7=Kelly R. |last8=Jewell |first8=M.|last9=Liew |first9=Y. W. |first10=N. K. |last10=Hayward |first11=R.A. |last11=Sturma |first12=J. M. |last12=Trenta |first13=N. G. |last13=Martina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Iris melanocyte numbers in Asian, African American, and Caucasian irides|journal=Trans Am Ophthalmol Soc|volume=101|pages=217–21; discussion 221–2|year=2003|pmid=14971580|pmc=1358991|url=http://www.aosonline.org/xactions/2003/1545-6110_v101_p217.pdf|last1=Albert|first1=D. M.|last2=Green|first2=W. R|last3=Zimbric|first3=M. L.|last4=Lo|first4=C.|last5=Gangnon|first5=R. E.|last6=Hope|first6=K. L.|last7=Gleiser|first7=J|date=|access-date=25. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20080821204706/http://www.aosonline.org/xactions/2003/1545-6110_v101_p217.pdf|archive-date=21. 8. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Mitchell&gt;{{cite journal |author=Mitchell R., Rochtchina E., Lee A., Wang J. J., Mitchell P. |title=Iris color and intraocular pressure: the Blue Mountains Eye Study |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_2003-03_135_3/page/384 |journal=Am. J. Ophthalmol. |volume=135 |issue=3 |pages=384–6 |year=2003 |pmid=12614760 |doi=10.1016/S0002-9394(02)01967-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Lindsey J. D., Jones H. L., Hewitt E. G., Angert M., Weinreb R. N. |title=Induction of tyrosinase gene transcription in human iris organ cultures exposed to latanoprost |journal=Arch. Ophthalmol. |volume=119 |issue=6 |pages=853–60 |year=2001|pmid=11405836 |doi=10.1001/archopht.119.6.853}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Frank&gt;{{cite journal |author=Frank R. N., Puklin J. E., Stock C., Canter L. A. |title=Race, iris color, and age-related macular degeneration |journal=Trans Am Ophthalmol Soc |volume=98 |pages=109–15; discussion 115–7 |year=2000 |pmid=11190014 |pmc=1298217 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Regan&gt;{{cite journal |author=Regan S., Judge H. E., Gragoudas E. S., Egan K. M. |title=Iris color as a prognostic factor in ocular melanoma |journal=Arch. Ophthalmol. |volume=117 |issue=6 |pages=811–4 |year=1999 |pmid=10369595 |doi=10.1001/archopht.117.6.811}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hawkins T. A., Stewart W. C., McMillan T. A., Gwynn D. R. |title=Analysis of diode, argon, and Nd: YAG peripheral iridectomy in cadaver eyes |journal=Doc Ophthalmol |volume=87 |issue=4 |pages=367–76 |year=1994 |pmid=7851220 |doi=10.1007/BF01203345 }}&lt;/ref&gt; 
Kako varira utisak boje lješnika, tako su različite i definicije očiju boje lješnika, tako da su ponekad sinonimne za svijetlo smeše ili zlatne, kao boja istoimene [[školjka|školjke]].&lt;ref name=Zhu /&gt;&lt;ref name=Mitchell /&gt;&lt;ref name=Regan /&gt;&lt;ref name=Hammond&gt;{{cite journal |author=Hammond B. R., Fuld K., Snodderly D. M. |title=Iris color and macular pigment optical density |journal=Exp. Eye Res. |volume=62 |issue=3 |pages=293–7 |year=1996 |pmid=8690039 |doi=10.1006/exer.1996.0035}}&lt;/ref&gt;

Oči boje lješnika su uobičajene u [[kavkazoidi|kavkazoidnim]] [[populacija]]ma, osobito u područjima gdje su plavooki, zelenooki i smeđooki ljudi izmiješani.

===Jantarne===
[[Datoteka:Ambereye.jpg|thumb|175px|right|Oko boje jantara]]
[[Oko|Oči]] boje [[jantar]]a jednolike su s jakim žućkastim i/ili zlatno-hrđastim nijansama (mrljama) uz jednoliku boju i jaku žućkastu. To bi mogla biti posljedica odlaganja žutog pigmenta ''lipokroma'' u dužici. Taj pigment se također nalazi i u zelenim i ljubičastim očima. Ova boja se često brka s bojom lješnika, iako te oči mogu sadržavati dijelove jantarne ili zlatne. One obično imaju tendenciju da obuhvaćaju mnoge druge boje, uključujući i zelene, smeđe i narančaste. Pored toga, oči boje lješnjaka mogu se javiti i u mješovitom obliku od od mrljica boja, dok jantarne imaju solidne zlatne nijanse. 
Irisi nekih [[golub]]ova također sadrže žuti pigment, ali kod njih je to fluorescentni ''pteridin''. Svijetlo-žute oči [[sova]] potječu od pteridinskog pigmenta ''ksantopterina'' unutar osobenih hromatofora (''ksantofore'') u stromi šarenice. Smatra se da je kod ljudi prisutne Žućkaste mrljice ili zakrpe kod [[čovjek|ljudi]] producira pigment ''lipofuscin'', poznat i kao ''lipohrom''.

===Plave===
[[File:BrightBlueEyes.JPG|thumb|150px|left|Svijetlo-plavi iris]] 
{{bar box
|title= Učestalost plavih očiju
|titlebar=#ddd
|left1='''Zemlja'''
|right1='''Plavooki'''
|float=right
|bars=
{{bar percent|[[Alžir]] (Odrasli)|Blue|2.6}}
{{bar percent|[[Belgija]] (Odrasli)|Blue|28.9}}
{{bar percent|[[Bosna]] (Regruti)|Blue|≈10-30}}
{{bar percent|[[Engleska]]|Blue|48}}
{{bar percent|[[Francuska]] (Odrasli)|Blue|20.2}}
{{bar percent|[[Irska]]|Blue|50}}
{{bar percent|[[Maroko]] (Odrasli)|Blue|2.1}}
{{bar percent|[[SAD]]|Blue|16.6}}
{{bar percent|[[Škotska]]|Blue|57}}
{{bar percent|[[Španija]]|Blue|16.3}}
{{bar percent|[[Tunis]] (Odrasli)|Blue|1.2}}
{{bar percent|[[Vels]]|Blue|45}}
|caption= Izvori:&lt;ref&gt;[http://usatoday30.usatoday.com/news/health/2008-02-05-blue-eyes_N.htm Blue eyes]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.boston.com/yourlife/articles/2006/10/17/dont_it_make_my_blue_eyes_brown/|title=Don't {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250219134655/https://www.boston.com/wp-content/uploads/2015/07/t-rotated.jpg |date=19. 2. 2025 }} it make my blue eyes brown Americans are seeing a dramatic color change|work=The Boston Globe, 17 October 2006, Douglas Belkin.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.edinburghnews.scotsman.com/news/health/why-edinburgh-residents-are-likely-to-be-blue-eyed-1-3577755 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923234127/http://www.edinburghnews.scotsman.com/news/health/why-edinburgh-residents-are-likely-to-be-blue-eyed-1-3577755 |date=23. 9. 2015 }}, Why Edinburgh residents are likely to be blue-eyed, Edinburghnews.Scotsman.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weisbach A. 1895&quot;&gt;Weisbach A. (1895): Die Bosnier. Mitteilungen der anthropologischen Gesellschaft in Wien, XXV: 206-240.&lt;/ref&gt;
}}

Kao što je istaknuto, ne postoji plava pigmentacije ni u irisu ni u očnoj tekućini. Seciranje otkriva da je pigmentni epitel irisa je smeđkasto-crn – zbog prisustva [[melanin]]a.&lt;ref name=Menon&gt;{{cite journal |author=Menon IA, Basu PK, Persad S, Avaria M, Felix C. C., Kalyanaraman B. |title=Is there any difference in the photobiological properties of melanins isolated from human blue and brown eyes? |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-ophthalmology_1987-07_71_7/page/n91 |journal=Br J Ophthalmol |volume=71 |issue=7 |pages=549–52 |year=1987|pmid=2820463 |pmc=1041224 |doi=10.1136/bjo.71.7.549}}&lt;/ref&gt; Za razliku od smeđih očiju, plave imaju niske koncentracije melanina u stromi, koji se nalazi ispred tamnog epitela. Duže talasne dužine svjetlosti imaju tendenciju da se apsorbiraju u zamućenju osnove epitela, a kraće se odražavaju silazno u mutnoći središta strome irisa. Ta pojava je istovjetna onoj koja se javlja pri frekvencijski-ovisnom lomu svjetla koji se javlja na plavom nebu.&lt;ref name=&quot;Fox&quot;&gt;Denis Llewellyn Fox, [http://books.google.com/books?id=c2xyxwlm2UkC&amp;pg=PA9 ''Biochromy: Natural Coloration of Living Things''], (Berkeley: University of California Press, 1979)&lt;/ref&gt; To je rezultat Tyndallovog efekta sa spoljnjim uvjetima osvjetljenja.

Za obrazac nasljeđivanja ove varijante boje očiju kod ljudi smatra se da je sličan onome kod ostalih recesivnih [[osobina]], iako, generalno, za boja očiju se pretpostavlja da je se višegenska [[osobina]], što znači da se formira u interakciji više gena, a ne samo sa jednog [[lokus (genetika)|lokusa]].

Novija istraživanja ([[2008]]). sugeriraju da ljudi s plavim očima imaju jednog zajedničkog pretka. U traganju za mutacijom koja se (u homozigotnom stanju) ispoljava kao plave oči, nazire se zaključak : &quot;u početku smo svi imali smeđe oči&quot;.&lt;ref name=&quot;msnbc.msn.com&quot;&gt;{{cite news|first=J.|last=Bryner|title=Genetic mutation makes those brown eyes blue|publisher=MSNBC|date=31. 1. 2008|access-date=19. 10. 2009|url=http://www.msnbc.msn.com/id/22934464/|archive-date=19. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121219040544/http://www.msnbc.msn.com/id/22934464/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
Eiberg i saradnici su pretpostavili mutaciju u 86. [[intron]]u [[gen]]a ''HERC2'' i da interakcija sa njegovim [[gen]]om promotorom reducira na ekspresiju samog ''OCA2'', uz sljedstveno smanjenje proizvodnje melanina.&lt;ref name=&quot;blue mutation&quot;&gt;{{cite journal |title=Blue eye color in humans may be caused by a perfectly associated founder mutation in a regulatory element located within the HERC2 gene inhibiting OCA2 expression |journal=Hum. Genet. |volume=123 |issue=2 |pages=177–87 |year=2008 |pmid=18172690 |doi=10.1007/s00439-007-0460-x |last1=Eiberg |first1=Hans |last2=Troelsen |first2=Jesper |last3=Nielsen |first3=Mette |last4=Mikkelsen |first4=Annemette |last5=Mengel-From |first5=Jonas |last6=Kjaer |first6=Klaus W. |last7=Hansen |first7=Lars }}&lt;/ref&gt; Autori su zaključili da je mutacija mogla proisteći u samo jednoj osobi na sjeverozapadu crnomorske regije, prije 6.000–10,000 godina tokom tzv. [[Neolit]]ske revolucije.&lt;ref name=&quot;blue mutation&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;telegraph.co.uk&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/3323607/Blue-eyes-result-of-ancient-genetic-mutation.html | location=London | work=The Daily Telegraph | title=Blue eyes result of ancient genetic 'mutation' | first=Roger | last=Highfield | date=30. 1. 2008 | access-date=19. 10. 2011 | archive-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140315225211/http://www.telegraph.co.uk/science/science-news/3323607/Blue-eyes-result-of-ancient-genetic-mutation.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pretpostavljeno je da genetička mutacija gena koji utiču na ''OCA2'' u našem hromosomu rezultirala stvaranjem &quot;switch&quot; varijante koja mu doslovno isključi sposobnost proizvodnje pigmenta za smeđe oči.&quot; Genetički prekidač se nalazi u genu pored ''OCA2'' i umjesto da isključi gena u potpunosti, prekidač ograničava svoje akcije, što smanjuje proizvodnju melanina u irisu. Ustvari, okrenuo je ''down'' prekidač za razrijeđene smeđe oči u funkciju za plave. Ako bi funkcija ''OCA2'' gena bila u potpunosti &quot;zatvorena&quot;, [[kosa (glava)|kosa]], [[oko|oči]] i [[koža]] bi bili bez melanina, što je poznato [[albinizam]].&lt;ref name=msnbc.msn.com/&gt;

U [[Estonija|Estoniji]], 99% ljudi ima plave oči, konstatirao je Hans Eiberg iz ''Department of Cellular and Molecular Medicine at the University of Copenhagen''.&lt;ref name=&quot;More than&quot;&gt;Weise E. (2008-02-05) [http://www.usatoday.com/news/health/2008-02-05-blue-eyes_N.htm More than meets the blue eye: You may all be related]. Usatoday.com. Retrieved on 2011-12-23.&lt;/ref&gt; Plave oči su također uobičajene u sjevernoj i istočnoj [[Evropa|Evropi]], osobito u [[Baltik|Baltičkoj]] regiji. Prema Eibergu &quot;u [[Danska|Danskoj]] prije 30 godina, samo 8% [[populacija|populacije]] je imalo smeđe oči, iako je bilo imigracija. Danas ta učestalost iznosi oko 11%. U [[Njemačka|Njemačkoj]], oko 75% ljudi imaju plave oči&quot;&lt;ref name=&quot;More than&quot;/&gt; Plave oči su također nađene i širom južne Evrope, centralne, južne i zapadne [[Azija|Azije]], posebno u [[jevrej]]skoj populaciji u [[Izrael]]u.&lt;ref&gt;Cavalli-Sforza, L. L., Menozzi, P., &amp; Piazza, A. (1994). the history and geography of human genes.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;altervista1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://carnby.altervista.org/troe/08-05.htm |title=Distribution of Bodily Characters. Pigmentation, the Pilous System, and Morphology of the Soft Parts |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726095519/http://carnby.altervista.org/troe/08-05.htm |archive-date=26. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;toqonline5&quot;&gt;{{cite journal|title=In Quest of Our Linguistic Ancestors: The Elusive Origins of the Indo-Europeans|journal=The Occidental Quarterly|year= 2002|first=John V.|last=Day|volume=2|issue=3|pages=5–2|url=http://www.toqonline.com/archives/v2n3/TOQv2n3Day.pdf |format=PDF|access-date=8. 5. 2010 }}&lt;/ref&gt; Mnogi današnji izraelski Jevreji su porijeklom evropski [[Aškenazi]], među kojima je ova osobina uobičajena. Oko 53.7% [[Ukrajina|ukrajinskih]] Jevreja također ima plave oči.&lt;ref&gt;http://www.nature.com/news/2010/100603/full/news.2010.277.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Maurice Fishberg|title=Jews, race &amp; environment|url=http://books.google.com/books?id=CkRV_HaCAxEC|access-date=23. 12. 2011|year=1911|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-1-4128-0574-2}}&lt;/ref&gt;

DNK studije o drevnim ostacima pokazuju da su plave oči bile prisutne u širokom geografskom rasponu od brončanog doba, iako ima premalo kostura za procjenu frekvencije. A ostaci lovaca-sakupljača datiraju još od oko 5000 godine prije naše ere.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.infoukes.com/history/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 10. 2014 |archive-date=17. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141117210431/http://infoukes.com/history/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sharma S., Rai E. Sharma P., Jena M., Singh S., Darvishi K., Bhat A. K., Bhanwer A. J. et al. (2009). The Indian origin of paternal haplogroup R1a1(*)substantiates the autochthonous origin of Brahmins and the caste system. J. Hum.Genet. 54 (1).&lt;/ref&gt;
Studija iz [[2002]]. godine je utvrdila da je prevalencija plave boje očiju među bijelim [[Amerika]]ncima u SAD-u bila 33,8% za one rođene od [[1936]]. do [[1951]]., u odnosu na 57,4 % za one koji su rođeni od [[1899]]. do [[1905]].

Istraživanja iz [[2006]]. pokazuju da 16,6% ukupnog stanovništva, a 22,3% bijelaca, ima plave oči. To znači da plave oči postaju sve rjeđe kod [[Amerika|američke]] djece.&lt;ref name=BostonGlobe&gt;{{cite web |url=http://www.boston.com/yourlife/articles/2006/10/17/dont_it_make_my_blue_eyes_brown/|title=Don't it make my blue eyes brown Americans are seeing a dramatic color change|work=The Boston Globe|date=17. 10. 2006|author=Douglas Belkin }}&lt;/ref&gt;
====Ljubičaste====
Duboko plave oči se mogu ispoljavati i sa ljubičastim nijansama (kao u [[Elizabeth Taylor]], npr.), a &quot;istinski&quot; ljubičaste oči se javljaju samo u slučajevima [[albinizam|albinizma]].&lt;ref name=&quot;palmer20110325&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.slate.com/blogs/blogs/browbeat/archive/2011/03/25/elizabeth-taylor-beautiful-mutant.aspx | title=Elizabeth Taylor: Beautiful Mutant | access-date=26. 3. 2011 | author=Palmer R. | date=25. 3. 2005 | work=Slate | archive-date=23. 6. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110623160740/http://www.slate.com/blogs/blogs/browbeat/archive/2011/03/25/elizabeth-taylor-beautiful-mutant.aspx | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Crvene===
*- '''Albino'''
[[Datoteka:OCA1 Auge.jpg|thumb|&quot;Crvene&quot; albino oči]]
Oči nekih osoba sa [[albinizam|albinizmom]] mogu se ispoljavati kao crvene ili u nešto blažim nijansama, što je posljedica slabašnih količina melanina u šarenici i refleksije [[svjetlo]]snih zraka sa krvnih žilica [[oko|očnog]] dna.&lt;ref name=&quot;albinism&quot;&gt;[http://www.albinism.org/publications/what_is_albinism.html NOAH — What is Albinism?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120514003907/http://albinism.org/publications/what_is_albinism.html |date=14. 5. 2012 }}. Albinism.org. Retrieved on 2011-12-23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Johnson D. (2009): |newspaper=PC World (časopis)#Countries|New Zealand PC World|date=2009-01-16&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://pcworld.co.nz/pcworld/pcw.nsf/digi/D193D7DD8DD78628CC257540000F4A4F {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100224065704/http://pcworld.co.nz/pcworld/pcw.nsf/digi/D193D7DD8DD78628CC257540000F4A4F |date=24. 2. 2010 }} |access-date=2010-01-09.&lt;/ref&gt;

==Medicinske implikacije==
Utvrđeno je da osobe sa svjetlijim bojama irisa imaju veću prevalenciju [[makularna degeneracijea|starosne makularne degeneracije]] (''SUDM'') od onih s tamnijim očima&lt;ref name=Frank /&gt;, a također su povezane i sa povećanim rizikom od progresije ''ARMD''.&lt;ref name=Nicolas&gt;{{cite journal |title=Iris colour, ethnic origin and progression of age-related macular degeneration |journal=Clin. Experiment. Ophthalmol. |volume=31 |issue=6 |pages=465–9 |year=2003|pmid=14641151 |doi=10.1046/j.1442-9071.2003.00711.x |last1=Nicolas |first1=C. M. |last2=Robman |first2=Luba D |last3=Tikellis |first3=Gabriella |last4=Dimitrov |first4=P. N. |last5=Dowrick |first5=A. |last6=Guymer |first6=R. H. |last7=McCarty |first7=Catherine A.}}&lt;/ref&gt; Sive oči mogu upućivati na prisustvo ''[[uveitis]]a'', a povećani rizik od uvealnog [[melanom]]a je evidentiran u onih sa plavim, zelenim ili sivim očima.&lt;ref name=Rafnsson/&gt;&lt;ref name=Stang&gt;{{cite journal |author=Stang A., Ahrens W., Anastassiou G., Jöckel K. H. |title=Phenotypical characteristics, lifestyle, social class and uveal melanoma |journal=Ophthalmic Epidemiol |volume=10 |issue=5 |pages=293–302 |year=2003 |pmid=14566630 |doi=10.1076/opep.10.5.293.17319 |last2=Ahrens |last3=Anastassiou |last4=Jöckel }}&lt;/ref&gt; Međutim, jedna studija iz [[2000]]. ukazuje na to da da osobe s tamno-smeđim očima imaju povećan rizik od razvoja [[katarakta|katarakte]] pa bi preventivno trebale zaštititi svoje oči od izravnog izlaganja suncu.&lt;ref name=Cumming&gt;{{cite journal |author=Cumming R. G., Mitchell P., Lim R. |title=Iris color and cataract: The Blue Mountains Eye Study |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_2000-08_130_2/page/237 |journal=American journal of ophthalmology |volume=130 |issue=2 |pages=237–238 |year=2000 |doi=10.1016/S0002-9394(00)00479-7 |pmid=11004303 |last2=Mitchell |last3=Lim }}&lt;/ref&gt;

==Spektar boje očiju==
&lt;gallery&gt;
File:eye55.jpg
File:Blue-green eye closeup.JPG
File:Eye Central Heterochromia crop and lighter.jpg
File:Humaniris.jpg
File:Hazel Eyes, Caucasian Male, Age 23.jpg
File:Human Iris JD052007.jpg
File:Greeneye.jpg
File:Hazel green eye close up.jpg
File:Hazel eye1.png
File:Green Eye.jpg
File:Green light mixed type B.JPG
File:Eye big.JPG
File:Amber Brown Green.jpg
File:Amber_eye1.jpg
File:Menschliches auge.jpg
File:MyStrangeIris.JPG
File:Indianeye.png
File:Lens5.jpg
&lt;/gallery&gt;

==Reference==
{{refspisak|2}}

==Također pogledajte==
*[[Boja kože]]
*[[Boja kose]]
*[[Oko]]
*[[Genetika]]

[[Kategorija:Oko]]
[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Crte lica]]</text>
      <sha1>lmrpbgvp6jhyyfubtizojq82n5mlt2v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>369011</id>
    <revision>
      <id>3898286</id>
      <parentid>3857069</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T16:32:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>111699</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3898286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5470" sha1="qmpbfnyxokloje3prv5h0o6cptpdj0e" xml:space="preserve">{{slično|znanosti koja se bavi proučavanjem periodičnosti životnih ciklusa biljaka i životinja|pseudoznanstvenu disciplinu koja tvrdi da se iz izbočina na lubanji može zaključivati o psihološkim osobitostima čovjeka|frenologija}}
'''Fenologija'''   (grč. φαίνω  – '' phainō'' = predstaviti,  da bi se vidjelo + λόγος  – ''logos'' = nauk, znanost, znanje, učenje) je znanost o periodičnosti [[život]]nih ciklusa [[biljke|biljaka]] i  [[životinja]]  pod uticajem  sezonskih  i međugodišnjih  varijacija [[klima]]ta, kao i [[ekologija|ekoloških]] faktora ([[nagib]], [[geomorfologija|geomorfološke]] odnosi, [[insolacija]], [[vlažnost]] , [[biocenoza]], [[vegetacija]] i dr.).&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dfai%2Fnw]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dlo%2Fgos λόγος],Liddell H. G., Scott R.: A Greek-English Lexicon, on Perseus&lt;/ref&gt; Fenologija se prvenstveno bavi datumima prvog pojavljivanja bioloških događaja u njihovom godišnjem ciklusu. Primjeri uključuju datume pojave [[list]]ova i [[cvijet|cvjetova]], prvi let [[leptir]]a i prvo pojavljivanje [[ptice|ptica]] selica, datum listanja promjena boje i opadanje kod  listopadnog drveća, datume polaganja jaja [[ptica]] i [[vodozemac]]a, odnosno tajming razvojnih ciklusa u kolonijama  [[pčela]].

U [[ekologija|ekologiji]], termin se koristi općenito za označavanje vremenskog okvira za bilo koji sezonski [[biologija|biološki]] fenomen, uključujući i datume posljednjeg pojavljivanja (npr. sezonska fenologija jedne vrste može biti od aprila do septembra).

Pošto su mnogi takvi fenomeni osjetljivi čak i na male varijacije u [[klima|klimi]], posebno temperature, fenološki podaci su upotrebljivi za [[historija|historijsku]] [[klimatologija|klimatologiju]], osobiti za studije klumatskih promjena i [[globalno zatopljavanje|globalnog zagrijavanja]]. Na primjer, vinogradarske evidencije o berbi grožđa u [[Evropa|Europi]] se koriste za rekonstrukciju zapis ljetne sezone rasta temperature  u ljetnoj sezoni tokom više od proteklih 500 godina .&lt;ref name=Meier2007a&gt;{{cite journal| author = Meier N.| year = 2007| title = Grape Harvest Records as a Proxy for Swiss April to August Temperature Reconstructions| url = http://www.giub.unibe.ch/klimet/docs/diplom_nmeier.pdf| access-date = 25. 12. 2007| publisher = [[University of Bern]]| work = Diplomarbeit der Philosophisch-naturwissenschaftlichen Fakultät der Universität Bern (Thesis of Philosophy and science faculty of the University of Bern)| quote = Phenological grape harvest observations in Switzerland over the last 500 years have been used as a proxy indicator for reconstructing past temperature variability.| date = | journal = | archive-url = https://web.archive.org/web/20081217053707/http://www.giub.unibe.ch/klimet/docs/diplom_nmeier.pdf| archive-date=17. 12. 2008| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Meier2007b&gt;{{cite journal
| author = Meier N.
| coauthors = Rutishauser T., Luterbacher J., Pfister C., Wanner H.
| year = 2007
| title = Grape Harvest Dates as a proxy for Swiss April to August Temperature Reconstructions back to AD 1480
| journal = Geophysical Research Letters
| volume = 34
| pages = L20705
| doi = 10.1029/2007GL031381
| url = http://www.agu.org/pubs/crossref/2007/2007GL031381.shtml
| quote = Phenological grape harvest observations in Switzerland over the last 500 years have been used as a proxy indicator for reconstructing past temperature variability.
| issue = 20
| bibcode = 2007GeoRL..3420705M
| access-date = 2. 11. 2014
| archive-date = 29. 9. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120929070810/http://www.agu.org/pubs/crossref/2007/2007GL031381.shtml
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
Pored pružanja podataka za [[historija|historijski]] period koji je duži instrumentalnih mjerenja, fenološke zapažanja imaju  „visoku vremenske rezoluciju“  tekućih promjena koje se odnose na [[globalno zagrijavanje]].&lt;ref name=Menzel2006&gt;{{cite journal
| author = Menzel A.
| coauthors = Sparks T. H., Estrella N., Koch, E., Aasa A., Ahas R., Alm-kübler K., Bissolli P., Braslavská O., Briede A. et al,
| year = 2006
| title = European phenological response to climate change matches the warming pattern
| journal = Global Change Biology
| volume = 12
| issue = 10
| pages = 1969–1976
| doi = 10.1111/j.1365-2486.2006.01193.x
| quote = One of the preferred indicators is phenology, the science of natural recurring events, as their recorded dates provide a high-temporal resolution of ongoing changes.
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
| author = Schwartz, M. D.
| coauthors = Ahas, R.; Aasa, A.
| year = 2006
| title = Onset of spring starting earlier across the Northern Hemisphere
| journal = Global Change Biology
| volume = 12
| issue = 2
| pages = 343–351
| doi = 10.1111/j.1365-2486.2005.01097.x
| quote = SI first leaf dates, measuring change in the start of ‘early spring’ (roughly the time of shrub budburst and lawn first greening), are getting earlier in nearly all parts of the Northern Hemisphere. The average rate of change over the 1955–2002 period is approximately -1.2 days per decade.
}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
== Također pogledajte ==
*[[Ekologija]]
*[[Biosistematika]]

[[Kategorija:Periodični fenomeni]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Hronobiologija]]
[[Kategorija:Grane biologije]]</text>
      <sha1>qmpbfnyxokloje3prv5h0o6cptpdj0e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898287</id>
      <parentid>3898286</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T16:33:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>111699</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3898287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5230" sha1="6c0dv95stjcro650686kzvljikana2i" xml:space="preserve">'''Fenologija'''   (grč. φαίνω  – '' phainō'' = predstaviti,  da bi se vidjelo + λόγος  – ''logos'' = nauk, znanost, znanje, učenje) je znanost o periodičnosti [[život]]nih ciklusa [[biljke|biljaka]] i  [[životinja]]  pod uticajem  sezonskih  i međugodišnjih  varijacija [[klima]]ta, kao i [[ekologija|ekoloških]] faktora ([[nagib]], [[geomorfologija|geomorfološke]] odnosi, [[insolacija]], [[vlažnost]] , [[biocenoza]], [[vegetacija]] i dr.).&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dfai%2Fnw]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dlo%2Fgos λόγος],Liddell H. G., Scott R.: A Greek-English Lexicon, on Perseus&lt;/ref&gt; Fenologija se prvenstveno bavi datumima prvog pojavljivanja bioloških događaja u njihovom godišnjem ciklusu. Primjeri uključuju datume pojave [[list]]ova i [[cvijet|cvjetova]], prvi let [[leptir]]a i prvo pojavljivanje [[ptice|ptica]] selica, datum listanja promjena boje i opadanje kod  listopadnog drveća, datume polaganja jaja [[ptica]] i [[vodozemac]]a, odnosno tajming razvojnih ciklusa u kolonijama  [[pčela]].

U [[ekologija|ekologiji]], termin se koristi općenito za označavanje vremenskog okvira za bilo koji sezonski [[biologija|biološki]] fenomen, uključujući i datume posljednjeg pojavljivanja (npr. sezonska fenologija jedne vrste može biti od aprila do septembra).

Pošto su mnogi takvi fenomeni osjetljivi čak i na male varijacije u [[klima|klimi]], posebno temperature, fenološki podaci su upotrebljivi za [[historija|historijsku]] [[klimatologija|klimatologiju]], osobiti za studije klumatskih promjena i [[globalno zatopljavanje|globalnog zagrijavanja]]. Na primjer, vinogradarske evidencije o berbi grožđa u [[Evropa|Europi]] se koriste za rekonstrukciju zapis ljetne sezone rasta temperature  u ljetnoj sezoni tokom više od proteklih 500 godina .&lt;ref name=Meier2007a&gt;{{cite journal| author = Meier N.| year = 2007| title = Grape Harvest Records as a Proxy for Swiss April to August Temperature Reconstructions| url = http://www.giub.unibe.ch/klimet/docs/diplom_nmeier.pdf| access-date = 25. 12. 2007| publisher = [[University of Bern]]| work = Diplomarbeit der Philosophisch-naturwissenschaftlichen Fakultät der Universität Bern (Thesis of Philosophy and science faculty of the University of Bern)| quote = Phenological grape harvest observations in Switzerland over the last 500 years have been used as a proxy indicator for reconstructing past temperature variability.| date = | journal = | archive-url = https://web.archive.org/web/20081217053707/http://www.giub.unibe.ch/klimet/docs/diplom_nmeier.pdf| archive-date=17. 12. 2008| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Meier2007b&gt;{{cite journal
| author = Meier N.
| coauthors = Rutishauser T., Luterbacher J., Pfister C., Wanner H.
| year = 2007
| title = Grape Harvest Dates as a proxy for Swiss April to August Temperature Reconstructions back to AD 1480
| journal = Geophysical Research Letters
| volume = 34
| pages = L20705
| doi = 10.1029/2007GL031381
| url = http://www.agu.org/pubs/crossref/2007/2007GL031381.shtml
| quote = Phenological grape harvest observations in Switzerland over the last 500 years have been used as a proxy indicator for reconstructing past temperature variability.
| issue = 20
| bibcode = 2007GeoRL..3420705M
| access-date = 2. 11. 2014
| archive-date = 29. 9. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120929070810/http://www.agu.org/pubs/crossref/2007/2007GL031381.shtml
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
Pored pružanja podataka za [[historija|historijski]] period koji je duži instrumentalnih mjerenja, fenološke zapažanja imaju  „visoku vremenske rezoluciju“  tekućih promjena koje se odnose na [[globalno zagrijavanje]].&lt;ref name=Menzel2006&gt;{{cite journal
| author = Menzel A.
| coauthors = Sparks T. H., Estrella N., Koch, E., Aasa A., Ahas R., Alm-kübler K., Bissolli P., Braslavská O., Briede A. et al,
| year = 2006
| title = European phenological response to climate change matches the warming pattern
| journal = Global Change Biology
| volume = 12
| issue = 10
| pages = 1969–1976
| doi = 10.1111/j.1365-2486.2006.01193.x
| quote = One of the preferred indicators is phenology, the science of natural recurring events, as their recorded dates provide a high-temporal resolution of ongoing changes.
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
| author = Schwartz, M. D.
| coauthors = Ahas, R.; Aasa, A.
| year = 2006
| title = Onset of spring starting earlier across the Northern Hemisphere
| journal = Global Change Biology
| volume = 12
| issue = 2
| pages = 343–351
| doi = 10.1111/j.1365-2486.2005.01097.x
| quote = SI first leaf dates, measuring change in the start of ‘early spring’ (roughly the time of shrub budburst and lawn first greening), are getting earlier in nearly all parts of the Northern Hemisphere. The average rate of change over the 1955–2002 period is approximately -1.2 days per decade.
}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
== Također pogledajte ==
*[[Ekologija]]
*[[Biosistematika]]

[[Kategorija:Periodični fenomeni]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Hronobiologija]]
[[Kategorija:Grane biologije]]</text>
      <sha1>6c0dv95stjcro650686kzvljikana2i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898337</id>
      <parentid>3898287</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:59:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[User talk:Šaholjubac|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3857069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5228" sha1="oufud61b1cgszrkfk43smep5kt4r2dq" xml:space="preserve">'''Fenologija'''   (grč. φαίνω  – '' phainō'' = predstaviti,  da bi se vidjelo + λόγος  – ''logos'' = nauka, znanost, znanje, učenje) je nauka o periodičnosti [[život]]nih ciklusa [[biljke|biljaka]] i  [[životinja]]  pod uticajem  sezonskih  i međugodišnjih  varijacija [[klima]]ta, kao i [[ekologija|ekoloških]] faktora ([[nagib]], [[geomorfologija|geomorfološke]] odnosi, [[insolacija]], [[vlažnost]] , [[biocenoza]], [[vegetacija]] i dr.).&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dfai%2Fnw]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dlo%2Fgos λόγος],Liddell H. G., Scott R.: A Greek-English Lexicon, on Perseus&lt;/ref&gt; Fenologija se prvenstveno bavi datumima prvog pojavljivanja bioloških događaja u njihovom godišnjem ciklusu. Primjeri uključuju datume pojave [[list]]ova i [[cvijet|cvjetova]], prvi let [[leptir]]a i prvo pojavljivanje [[ptice|ptica]] selica, datum listanja promjena boje i opadanje kod  listopadnog drveća, datume polaganja jaja [[ptica]] i [[vodozemac]]a, odnosno tajming razvojnih ciklusa u kolonijama  [[pčela]].

U [[ekologija|ekologiji]], termin se koristi općenito za označavanje vremenskog okvira za bilo koji sezonski [[biologija|biološki]] fenomen, uključujući i datume posljednjeg pojavljivanja (npr. sezonska fenologija jedne vrste može biti od aprila do septembra).

Pošto su mnogi takvi fenomeni osjetljivi čak i na male varijacije u [[klima|klimi]], posebno temperature, fenološki podaci su upotrebljivi za [[historija|historijsku]] [[klimatologija|klimatologiju]], osobiti za studije klumatskih promjena i [[globalno zatopljavanje|globalnog zagrijavanja]]. Na primjer, vinogradarske evidencije o berbi grožđa u [[Evropa|Europi]] se koriste za rekonstrukciju zapis ljetne sezone rasta temperature  u ljetnoj sezoni tokom više od proteklih 500 godina .&lt;ref name=Meier2007a&gt;{{cite journal| author = Meier N.| year = 2007| title = Grape Harvest Records as a Proxy for Swiss April to August Temperature Reconstructions| url = http://www.giub.unibe.ch/klimet/docs/diplom_nmeier.pdf| access-date = 25. 12. 2007| publisher = [[University of Bern]]| work = Diplomarbeit der Philosophisch-naturwissenschaftlichen Fakultät der Universität Bern (Thesis of Philosophy and science faculty of the University of Bern)| quote = Phenological grape harvest observations in Switzerland over the last 500 years have been used as a proxy indicator for reconstructing past temperature variability.| date = | journal = | archive-url = https://web.archive.org/web/20081217053707/http://www.giub.unibe.ch/klimet/docs/diplom_nmeier.pdf| archive-date=17. 12. 2008| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Meier2007b&gt;{{cite journal
| author = Meier N.
| coauthors = Rutishauser T., Luterbacher J., Pfister C., Wanner H.
| year = 2007
| title = Grape Harvest Dates as a proxy for Swiss April to August Temperature Reconstructions back to AD 1480
| journal = Geophysical Research Letters
| volume = 34
| pages = L20705
| doi = 10.1029/2007GL031381
| url = http://www.agu.org/pubs/crossref/2007/2007GL031381.shtml
| quote = Phenological grape harvest observations in Switzerland over the last 500 years have been used as a proxy indicator for reconstructing past temperature variability.
| issue = 20
| bibcode = 2007GeoRL..3420705M
| access-date = 2. 11. 2014
| archive-date = 29. 9. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120929070810/http://www.agu.org/pubs/crossref/2007/2007GL031381.shtml
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
Pored pružanja podataka za [[historija|historijski]] period koji je duži instrumentalnih mjerenja, fenološke zapažanja imaju  „visoku vremenske rezoluciju“  tekućih promjena koje se odnose na [[globalno zagrijavanje]].&lt;ref name=Menzel2006&gt;{{cite journal
| author = Menzel A.
| coauthors = Sparks T. H., Estrella N., Koch, E., Aasa A., Ahas R., Alm-kübler K., Bissolli P., Braslavská O., Briede A. et al,
| year = 2006
| title = European phenological response to climate change matches the warming pattern
| journal = Global Change Biology
| volume = 12
| issue = 10
| pages = 1969–1976
| doi = 10.1111/j.1365-2486.2006.01193.x
| quote = One of the preferred indicators is phenology, the science of natural recurring events, as their recorded dates provide a high-temporal resolution of ongoing changes.
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
| author = Schwartz, M. D.
| coauthors = Ahas, R.; Aasa, A.
| year = 2006
| title = Onset of spring starting earlier across the Northern Hemisphere
| journal = Global Change Biology
| volume = 12
| issue = 2
| pages = 343–351
| doi = 10.1111/j.1365-2486.2005.01097.x
| quote = SI first leaf dates, measuring change in the start of ‘early spring’ (roughly the time of shrub budburst and lawn first greening), are getting earlier in nearly all parts of the Northern Hemisphere. The average rate of change over the 1955–2002 period is approximately -1.2 days per decade.
}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}
== Također pogledajte ==
*[[Ekologija]]
*[[Biosistematika]]

[[Kategorija:Periodični fenomeni]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Hronobiologija]]
[[Kategorija:Grane biologije]]</text>
      <sha1>oufud61b1cgszrkfk43smep5kt4r2dq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898339</id>
      <parentid>3898337</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:00:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5250" sha1="bg14eljp5gw9x0tgs7o6ksfe6jtkgif" xml:space="preserve">'''Fenologija'''   (grč. φαίνω  – '' phainō'' = predstaviti,  da bi se vidjelo + λόγος  – ''logos'' = nauka, znanje, učenje) jest nauka o periodičnosti [[život]]nih ciklusa [[biljke|biljaka]] i  [[životinja]]  pod uticajem  sezonskih  i međugodišnjih  varijacija [[klima]]ta, kao i [[ekologija|ekoloških]] faktora ([[nagib]], [[geomorfologija|geomorfološke]] odnosi, [[insolacija]], [[vlažnost]] , [[biocenoza]], [[vegetacija]] i dr.).&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dfai%2Fnw]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dlo%2Fgos λόγος],Liddell H. G., Scott R.: A Greek-English Lexicon, on Perseus&lt;/ref&gt; Fenologija se prvenstveno bavi datumima prvog pojavljivanja bioloških događaja u njihovom godišnjem ciklusu. Primjeri uključuju datume pojave [[list]]ova i [[cvijet|cvjetova]], prvi let [[leptir]]a i prvo pojavljivanje [[ptice|ptica]] selica, datum listanja promjena boje i opadanje kod  listopadnog drveća, datume polaganja jaja [[ptica]] i [[vodozemac]]a, odnosno tajming razvojnih ciklusa u kolonijama  [[pčela]].

U [[ekologija|ekologiji]], termin se koristi općenito za označavanje vremenskog okvira za bilo koji sezonski [[biologija|biološki]] fenomen, uključujući i datume posljednjeg pojavljivanja (npr. sezonska fenologija jedne vrste može biti od aprila do septembra).

Pošto su mnogi takvi fenomeni osjetljivi čak i na male varijacije u [[klima|klimi]], posebno temperature, fenološki podaci su upotrebljivi za [[historija|historijsku]] [[klimatologija|klimatologiju]], osobiti za studije klumatskih promjena i [[globalno zatopljavanje|globalnog zagrijavanja]]. Na primjer, vinogradarske evidencije o berbi grožđa u [[Evropa|Europi]] se koriste za rekonstrukciju zapis ljetne sezone rasta temperature  u ljetnoj sezoni tokom više od proteklih 500 godina .&lt;ref name=Meier2007a&gt;{{cite journal| author = Meier N.| year = 2007| title = Grape Harvest Records as a Proxy for Swiss April to August Temperature Reconstructions| url = http://www.giub.unibe.ch/klimet/docs/diplom_nmeier.pdf| access-date = 25. 12. 2007| publisher = [[University of Bern]]| work = Diplomarbeit der Philosophisch-naturwissenschaftlichen Fakultät der Universität Bern (Thesis of Philosophy and science faculty of the University of Bern)| quote = Phenological grape harvest observations in Switzerland over the last 500 years have been used as a proxy indicator for reconstructing past temperature variability.| date = | journal = | archive-url = https://web.archive.org/web/20081217053707/http://www.giub.unibe.ch/klimet/docs/diplom_nmeier.pdf| archive-date=17. 12. 2008| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Meier2007b&gt;{{cite journal
| author = Meier N.
| coauthors = Rutishauser T., Luterbacher J., Pfister C., Wanner H.
| year = 2007
| title = Grape Harvest Dates as a proxy for Swiss April to August Temperature Reconstructions back to AD 1480
| journal = Geophysical Research Letters
| volume = 34
| pages = L20705
| doi = 10.1029/2007GL031381
| url = http://www.agu.org/pubs/crossref/2007/2007GL031381.shtml
| quote = Phenological grape harvest observations in Switzerland over the last 500 years have been used as a proxy indicator for reconstructing past temperature variability.
| issue = 20
| bibcode = 2007GeoRL..3420705M
| access-date = 2. 11. 2014
| archive-date = 29. 9. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120929070810/http://www.agu.org/pubs/crossref/2007/2007GL031381.shtml
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
Pored pružanja podataka za [[historija|historijski]] period koji je duži instrumentalnih mjerenja, fenološke zapažanja imaju  „visoku vremenske rezoluciju“  tekućih promjena koje se odnose na [[globalno zagrijavanje]].&lt;ref name=Menzel2006&gt;{{cite journal
| author = Menzel A.
| coauthors = Sparks T. H., Estrella N., Koch, E., Aasa A., Ahas R., Alm-kübler K., Bissolli P., Braslavská O., Briede A. et al,
| year = 2006
| title = European phenological response to climate change matches the warming pattern
| journal = Global Change Biology
| volume = 12
| issue = 10
| pages = 1969–1976
| doi = 10.1111/j.1365-2486.2006.01193.x
| quote = One of the preferred indicators is phenology, the science of natural recurring events, as their recorded dates provide a high-temporal resolution of ongoing changes.
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal
| author = Schwartz, M. D.
| coauthors = Ahas, R.; Aasa, A.
| year = 2006
| title = Onset of spring starting earlier across the Northern Hemisphere
| journal = Global Change Biology
| volume = 12
| issue = 2
| pages = 343–351
| doi = 10.1111/j.1365-2486.2005.01097.x
| quote = SI first leaf dates, measuring change in the start of ‘early spring’ (roughly the time of shrub budburst and lawn first greening), are getting earlier in nearly all parts of the Northern Hemisphere. The average rate of change over the 1955–2002 period is approximately -1.2 days per decade.
}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Ekologija]]
* [[Biosistematika]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Periodični fenomeni]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Hronobiologija]]
[[Kategorija:Grane biologije]]</text>
      <sha1>bg14eljp5gw9x0tgs7o6ksfe6jtkgif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Pauk&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382654</id>
    <revision>
      <id>3898445</id>
      <parentid>3835394</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:44:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1994.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9473" sha1="2b8y5cea35o6roh1eov7f7cf1bh36ci" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija Pauk
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| datum          =  16. novembar 1994 - 17. decembar 1994.
| mjesto         =  Cazinska Krajina, [[Bosna i Hercegovina]] 
| rezultat       =  Pobjeda Srpskih snaga
*Ponovno uspotaljvljanje APZB&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=3176&amp;reportid=173 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107121952/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=3176&amp;reportid=173 |archive-date=7. 11. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| strana1        = [[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:State Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px|border]] [[Republika Srpska Krajina]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Republika Srpska]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Savezna Republika Jugoslavija]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|20px]] [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| komandant1     =  [[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Fikret Abdić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Slobodan Milošević]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Franko Simatović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Jovica Stanišić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Milorad Ulemek Legija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Radojica Božović]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:State Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px|border]] [[Milan Martić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:State Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px|border]] [[Mile Novaković]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Radovan Karadžić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Ratko Mladić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Manojlo Milovanović]]
| komandant2     =  [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|20px]] [[Atif Dudaković]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|20px]] [[Izet Nanić]]
| snage1         =  [[Datoteka:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|border|20px]] [[Narodna odbrana Zapadne Bosne]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:State Flag of Serbian Krajina (1991).svg|25px|border]] [[Srpska Vojska Krajine]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|border|20px]] [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Crvene beretke]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|border|20px]] [[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]
| snage2         =  [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|20px]] [[Peti korpus Armije RBiH|5. korpus Armije RBIH]]
}}

'''Operacija Pauk''' je naziv za združenu vojnu operaciju snaga [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodne odbrane Zapadne Bosne]], [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i srpskih paravojnih formacija koja je imala za cilj da [[Fikret Abdić]] ponovno dođe na vlast u Velikoj Kladuši i slamanje snaga [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Petog korpusa Armije RBiH]].

==Uvod u operaciju==
Nakon što je 5. korpus u augustu 1994. zauzeo [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]], [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna]] je doživjela poraz, dio snaga NO APZB se predao 5. korpusu, a dio prebjegao na teritorij Republike Srpske Krajine, dok je Fikret Abdić pobjegao u [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Nakon vojnog poraza Fikret Abdić se želi vratiti pod svaku cijenu na vlast u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], kako je za ovakav pothvat trebao vojnu snagu koje nije više imao, Fikret Abdić je sklopio dogovor sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]]. Rezultat ovog dogovora je bio formiranje operativne grupe poznate pod nazivom &quot;Pauk&quot;. Prema ovome dogovoru paravojne formacije Fikreta Abdića su obučavane od strane instruktora [[Crvene beretke|Crvenih beretki]] u vojnim kampovima u [[Slunj]]u. Obuka je trajala 45 dana, a snage su bile uvježbane za ulazak i zauzimanje Velike Kladuše, te za daljnje napredovanje prema [[Cazin]]u i [[Bužim]]u. Milošević je trebao Abdiću obezbjediti oružje za vojna djelovanja i obuku, te pomoć srpskih paravojnih formacija, a zauzvrat Fikreta Abdić je trebao osigurati gorivo koje dobivao trgovinom s [[Hrvatska|Hrvatskom]], te novčana sredstva koja je Abdić obezbjeđivao na osnovu trgovine i šverca s Bihaćkim okrugom. Politička korist Slobodana Miloševića i srpske strane u ovoj operaciji je bilo pokazivanje svjetskoj javnosti da ni Bošnjaci kao narod nisu jedinstveni u stavu za cjelovitu državu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu.]]&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=3176&amp;reportid=173 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141107121952/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=3176&amp;reportid=173 |archive-date=7. 11. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Komandni kadar operacije Pauk je bio: rukovodeći general SVK [[Mile Novaković]], kojeg je kasnije trebao zamijeniti načelnik GŠ VRS [[Manojlo Milovanović]] koji je trebao primati naređenja od [[Jovica|Jovice Stanišića]], šefa SDB iz [[Beograd]]a, također u komandi operacije bio je [[Franko Simatović]], na terenu su postojale tri taktičke grupe od kojih je prva bila pod komandom Fikreta Abdića, druga pod komandom Milorada Ulemeka-Legije i treća pod komandom Radojice Božovića poznatog kao Kobac. Sjedište komande operacije je bilo na Petrovoj Gori.

== Tok operacije ==
Komanda operacije Pauk se uspostavlja 6. novembra 1994. na [[Petrova gora|Petrovoj gori]], nakon čega do kraja 1994. srpske i Abdićeve snage zauzimaju Veliku Kladušu. Jedinice 5. korpusa na čelu sa 505. bužimskom brigadom uslijed nepovoljne vojne situacije u decembru napuštaju gradsku jezgru Velike Kladuše. Jedinice 5. korpusa iz gradskih borbi prelazi u borbe brdskoj sredini u selima južno od Velike Kladuše, što je bilo otežavajuća oklonost borbe jer su srpske snage konačno mogli intenzivno koristiti artiljeriju, što nisu mogli upotrijebiti tokom gradskih borbi. Tokom daljnih borbi na brdu Prokres je poginuo komadant IDČ-a 5. korpusa Armije RBIH Jasmin Kulenović. Snage 5. korpusa zaustavljaju daljnje napredovanje srpskih i Abdićevih snaga na liniji Johovica-Donja Lučka-Podzvizd. Daljnjo težište napada je bilo prema linijama [[505. viteška brdska brigada|505. bužimske brigade]] kojom je komandovao [[Izet Nanić]] koja je imala pod kontrolom putnu komunikaciju Velika Kladuša-Vrnograč-Bužim. Do marta 1995. vode se borbe za sela Podzvizd i Kumarica koje se nalaze u zoni odgovornosti 505. brigade. U martu 1995. 505. brigada probija liniju prema Velikoj Kladuši i ulazi duboko prema selu prigardskom mjestu Polje gdje se nalazio nalazio štab NO APZB. Ovaj plan biva osujećen, te snage 505. brigade potpomognute jedinicama 502. i 1. bosansko-oslobodilačke brigade upadaju u okruženje. NO APZB potpomognute srpskim snagama zauzimaju selo Kumarice i dovode pomenute jedinice u okruženje. Snage 5. korpusa se povlače prema selu Kumarice, probijaju linije Fikreta Abdića i izvlače se iz okruženja u pravcu Vrnograča. krajem proljeća 1995. [[Fikret Abdić]] i njegovi saveznici zauzimaju [[Vrnograč]] te se približavaju [[Bužim]]u. Tijekom ovih borbi, linija Johovica-Gornja Vidovska-Donja Lučka miruje, te na ovoj liniji nije bilo izvođenja operativnih dejstava niti s jedne strane. kako je težište operacije bilo prema Bužimu snage se koncentrišu na liniji Bosanska Bojna-Zborište-Crvarevac-Šestanovac, a najveće borbe na ovoj linije se izvode u mjestu Žuta Zemlja. Abdićeve i srpske snage probijaju ove linije i potiskivaju 505. brigadu na zadnju liniju odbrane Bužima kod brda Pehovo gdje se vode odlučujuće borbe za Bužim. Krajem jula 1995. Abdićeve snage probijaju liniju kod Johovice i prodiru prema Cazinu. Do 4. augusta 1995. izbijaju na liniju Tržac-Krivaja-Čajići-Skokovi i dolaze pred grad [[Cazin]]. U noći s 4. na 5. august s ovih područja se povlače srpske paravojne formacije kojima je komandovao [[Franko Simatović]], te snage Fikreta Abdića ostaju same u borbi protiv 5. korpusa Armije RBIH.

==Rezultat operacije==
Fikret Abdić ponovno uspostavlja [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]] u Velikoj Kladuši, nakon čega zauzima teritoriju gotovo do Bužima i Cazina. Cijena ovoga su bili veliki gubici s obje strane, raseljavanje stanovništva i pričinjena materijalna šteta. Operacija je obustavljena uslijed početka operacije Oluja koju je izvela Hrvatska vojska.

==Izvori==
{{Refspisak}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini|Pauk]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Velika Kladuša]]
[[Kategorija:Sukobi u 1994.]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>2b8y5cea35o6roh1eov7f7cf1bh36ci</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>D'Angelo Russell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>390300</id>
    <revision>
      <id>3898309</id>
      <parentid>3661151</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T04:07:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8526" sha1="e1q5h7jj49vojtev66zjxujnlhnp2oy" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = D'Angelo Russell
| slika               = D'Angelo Russell rookie.jpg
| veličina_slike      = 250px
| opis_slike          =
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            =
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1996|2|23}}
| mjesto_rođenja      = [[Louisville]] ([[Kentucky]])
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti        =
| nacionalnost        = Amerikanac
| državljanstvo       = Američko
| visina              = 196 cm
| težina              = 88 kg
| nadimak             =
| pozicija            = [[Plejmejker]]
| početak_karijere    = 2014 (koledž)
| NBA_draft           = [[NBA draft 2015.|2015]] (2. pik – [[Los Angeles Lakers|LA Lakers]])
| kraj_karijere       =
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = [[Brooklyn Nets]]
| broj_na_dresu       = 1
&lt;!-- Profesionalni klubovi --&gt;
| godine1             = [[NBA 2015/2016.|2015]]–2017
| klub1               = [[Los Angeles Lakers]]
| godine2             =2017-
| klub2               =[[Brooklyn Nets]]
| godine3             =
| klub3               =
&lt;!-- ******
**** --&gt;
| godine15            =
| klub15              =
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             =
}}
'''D'Angelo Russell''' je [[SAD|američki]] [[košarka]]š. Igra na poziciji [[plejmejker]]a.

== Srednjoškolska karijera ==
Pohađao je [[Centralna srednja škola (Louisville)|Centralnu srednju školu]] u [[Louisville]]u prije prelaska u [[Montverde Academy]] u [[Montverde]]u na [[Florida|Floridi]] nakon svoje prve sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kentucky.com/2014/04/02/3175422/mcdonalds-all-american-notes-louisville.html |title=Louisville native Russell gives credit to hometown |access-date=27. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150908123526/http://www.kentucky.com/2014/04/02/3175422/mcdonalds-all-american-notes-louisville.html |archive-date=8. 9. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Stranica [[Rivals.com]] ocijenila ga je s 5 zvjezdica.&lt;ref&gt;[https://sports.yahoo.com/ncaa/basketball/recruiting/player-D'Angelo-Russell-127378 Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130801142440/https://sports.yahoo.com/ncaa/basketball/recruiting/player-D%27Angelo-Russell-127378 |date=1. 8. 2013 }} na Rivals.com&lt;/ref&gt;

== Karijera na koledžu ==
7. juna 2013. odabrao je [[Ohio State Buckeyes|Ohio State]], a u konkurenciji su još bili [[Louisville Cardinals|Louisville]], [[Michigan State Spartans|Michigan State]] i [[North Carolina Tar Heels|Sjeverna Karolina]].&lt;ref&gt;[http://espn.go.com/mens-college-basketball/story/_/id/9354242/shooting-guard-dangelo-russell-commits-ohio-state-buckeyes D'Angelo Russell commits to Ohio State.]&lt;/ref&gt; U svom debiju zabilježio je 16 poena, 6 [[asistencija (košarka)|asistencija]] i 4 [[skok (košarka)|skoka]]. 9. januara 2014. postavio je lični rekord zabilježivši 14 skokova u pobjedi protiv [[Maryland Terrapins (muška košarka)|Marylanda]]. 21. januara postigao je 33 poena (također lični rekord) u pobjedi protiv [[Northwestern Wildcats|Northwesterna]] 69-67. 8. februara ostvario je ''triple double'' (23 poena i po 11 skokova i asistencija). To je bio prvi ''triple double'' koji je ostvario neki brucoš Ohio Statea.&lt;ref&gt;[http://www.cleveland.com/osu/index.ssf/2014/11/sam_thompson_no_20_ohio_state.html Sam Thompson, No. 20 Ohio State roll over Lowell, 92-55, in season opener]&lt;/ref&gt; Imao je impresivan nastup protiv [[VCU Rams|Virginije]], 7. nosioca na [[NCAA prvenstvo u košarci|NCAA prvenstvu]], postigavši 28 poena i odvevši svoju ekipu do pobjede iako se za njega sezona završila nedugo nakon toga kad su Buckeyesi izgubili od Arizone 58-73. U glasanju za nagradu [[Nagrada &quot;John R. Wooden&quot;|&quot;John R. Wooden&quot;]] završio je na 5. mjestu. 22. aprila 2015. odlučio se odreći preostale 3 godine na koledžu i prijaviti se za [[NBA draft]].
{{NBA player statistics start}}
|-
|style=&quot;text-align:left;&quot;|2014/15.
|style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Ohio State Buckeyes|Ohio State]]
|35||35||33.9||.449||.411||.756||5.7||5.0||1.6||.3||19.3
|-
|}

== Profesionalna karijera ==
25. juna 2015. [[Los Angeles Lakers]]i izabrali su Russella kao 2. pik na [[NBA draft 2015.|NBA draftu 2015.]]&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Holmes|first1=Baxter|title=No. 2 pick: Lakers select D'Angelo Russell|url=http://espn.go.com/blog/nba/post/_/id/5106/no-2-pick-lakers-select-dangelo-russell|access-date=26. 6. 2015|work=ESPN.com|date=25. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; 10. jula 2015. potpisao je ugovor s ovim klubom&lt;ref&gt;{{cite news|title=Lakers Sign D'Angelo Russell|url=http://www.nba.com/lakers/releases/150710_russellSigns|access-date=10. 7. 2015|work=NBA.com|date=10. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; i u 5 utakmica [[NBA Ljetna liga 2015.|Ljetne lige]] imao je prosjek od 11,8 poena i 5,2 skoka.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Murphy|first=Dylan|url=http://bleacherreport.com/articles/2527822-should-dangelo-russells-summer-league-game-have-los-angeles-lakers-concerned|title=Should D'Angelo Russell's Summer League Game Have Los Angeles Lakers Concerned?|work=BleacherReport.com|date=22. 7. 2015|access-date=28. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Za Lakerse je debitirao u prvoj utakmici sezone protiv [[Minnesota Timberwolves]]a 28. oktobra, zabilježivši 4 poena i 3 skoka u porazu 111–112.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20151028/MINLAL/gameinfo.html|title=Wolves edge Lakers 112-111 in first game since Flip's death|work=NBA.com|date=28. 10. 2015|access-date=29. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026213514/http://www.nba.com/games/20151028/MINLAL/gameinfo.html|archive-date=26. 10. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U porazu od [[Atlanta Hawks]]a 4. decembra postigao je svoj prvi ''double-double'' u karijeri (16 poena i 10 skokova).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20151204/LALATL/gameinfo.html|title=Horford, Hawks spoil Bryant's last game in Atlanta|work=NBA.com|date=4. 12. 2015|access-date=8. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20181020145554/http://www.nba.com/games/20151204/LALATL/gameinfo.html|archive-date=20. 10. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 7. januara 2016. postigao je 11 od svojih 27 poena u posljednjoj četvrtini u porazu 115–118 od [[Sacramento Kings]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20160107/LALSAC/gameinfo.html|title=Kings blow big lead, beat Lakers in Kobe's Sacramento finale|work=NBA.com|date=7. 1. 2016|access-date=8. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20190621041453/https://www.nba.com/games/20160107/LALSAC/gameinfo.html|archive-date=21. 6. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Učestvovao je u [[Rising Star Challenge]]u 2016. zabilježivši 22 poena i 7 asistencija u pobjedi SAD-a protiv ekipe Svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/lakers/news/160212_risingstars|title=Clarkson, Russell Fuel USA's Rising Stars Victory|work=NBA.com|date=12. 2. 2016|access-date=22. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 1. marta postavio je rekord karijere postigavši 39 poena, uz 8 [[trica (košarka)|trica]], u pobjedi 107–101 protiv [[Brooklyn Nets]]a. To je bio najveći broj poena koji je postigao neki novajlija u sezoni 2015/16. i najveći broj poena koji je postigao novajlija Lakersa u utakmici regularnog toka sezone još od [[Elgin Baylor|Baylorovih]] 55 poena iz marta 1959.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20160301/BKNLAL/gameinfo.html|title=Russell scores 39 points, Lakers end skid with win over Nets|work=NBA.com|date=1. 3. 2016|access-date=1. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160302204613/http://www.nba.com/games/20160301/BKNLAL/gameinfo.html|archive-date=2. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Russell je postigao 20 ili više poena u 4 utakmice uzastopno, i to protiv [[Memphis Grizzlies]]a (2 utakmice), Netsa i [[Denver Nuggets]]a.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|D'Angelo Russell}}
* [http://www.draftexpress.com/profile/D-Angelo-Russell-7175/ D'Angelo Russell] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210323150519/http://www.draftexpress.com/profile/D-Angelo-Russell-7175/ |date=23. 3. 2021 }} na draftexpress.com
* [https://web.archive.org/web/20150626130519/http://www.ohiostatebuckeyes.com/sports/m-baskbl/mtt/dangelo_russell_908069.html D'Angelo Russell] na ohiostatebuckeyes.com

{{NBA draft 2015.}}

{{DEFAULTSORT:Russell, D'Angelo}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Biografije, Louisville (Kentucky)]]
[[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Lakersa]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>e1q5h7jj49vojtev66zjxujnlhnp2oy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CATIA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>391770</id>
    <revision>
      <id>3898294</id>
      <parentid>3887253</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T20:00:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10463" sha1="bq5zblevimxq13j90mta2kmbh734oec" xml:space="preserve">{{Infokutija softver
| naziv                            = CATIA
| logo                             = CATIA_Logotype_RGB_Blue.png
| alt_logoa                        = 
| tekst_logoa                      = Rad u CATIA okruženju
| snimak_ekrana                    = &lt;!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --&gt;
| alt_snimka_ekrana                = 
| tekst                            = 
| sklopivo                         = &lt;!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --&gt;
| autor                            = 
| programer                        = Dassault Systèmes
| prvo_izdanje                     = 
| obustavljeno                     = &lt;!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite &quot;da&quot;. U suprotnom, izostavite. --&gt;
| izgled_verzija                   = &lt;!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --&gt;
| najnovija_stabilna_verzija       = 3DEXPERIENCE Platform R2014x
| datum_najnovije_stabilne_verzije = 2014.
| najnovija_probna_verzija         = 
| datum_najnovije_probne_verzije   = 
| centralna_arhiva                 = &lt;!-- {{URL|primjer.org}} --&gt;
| razvojno_stanje                  = 
| programski_jezik                 = 
| operativni_sistem                = Windows, Linux, Unix
| platforma                        = x86, x64
| veličina                         = 
| standard                         = 
| jezici                           = 
| broj_jezika                      = 
| fusnota_o_jezicima               = 
| vrsta                            = CAD/CAM/CAE
| licenca                          = Vlasnički softver
| alexa                            = 
| veb-sajt                         = &lt;!-- {{URL|primjer.org}} --&gt;
| ažurirano                        = 
}}
'''CATIA''' ('''Computer Aided Three-dimensional Interactive Application'''; fonetski: ketja) multiplatformni je [[CAD]]/CAM/CAE komercijalni [[Softver|softverski paket]] kojeg izdaje francuska kompanija Dassault Systèmes koju vodi Bernard Charlès. Napisana je u [[C++]] [[Programski jezik|programskom jeziku]], te je kamen temeljac Dassault Systèmes softverskih paketa.

== Historija ==
CATIA (Computer Aided Three-Dimensional Interactive Application) počela je u kućnom razvoju 1977 od strane francuskog avio proizvođača Avions Marcel Dassault, u to vrijeme klijent CAD/CAM [[CAD]] softvera&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ridwan.staff.gunadarma.ac.id/Downloads/files/8426/history-catia.pdf |title=A history of CATIA by former CEO of Dassault Systèmes Francis Bernard |access-date=20. 7. 2015 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303215240/http://ridwan.staff.gunadarma.ac.id/Downloads/files/8426/history-catia.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; za razvoj Dassaultovog Mirage fighter džeta. Kasnije je usvojena u aerosvemirstvu, autoindustriji, brodogradnji i ostalim industrijama.

Sprva nazvan CATI (''Conception Assistée Tridimensionnelle Interactive''&amp;nbsp;– francuski za ''interaktivni pomognuti 3D dizajn'' ), preimenovan u CATIA 1981. godine kada je Dassault kreirao podružnicu za razvoj i prodaju softvera i kada je potpisao neekskluzivnu distribucijski ugovor sa [[IBM|IBM-om]].&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://isicad.net/articles.php?article_num=14120|title = isicad :: The DASSAULT SYSTEMES Success Story|publisher = |access-date = 17. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Godine 1984, [[Boeing|Boeing Company]] izabrala je softver CATIA V3 kao glavni 3D CAD alat, postajući tako najveći klijent.

Godine 1988, CATIA V3 je portovana iz mainframe računara u [[UNIX]].

Godine 1990, General Dynamics Electric Boat korporacija izabrala je CATIU kao glavni 3D CAD alat za dizajn SAD mornaričke podmornice Virginia class. Također, Boeing je prodavao svoj ''CADAM'' CAD sistem širom svijeta kroz IBM od 1978.

Godine 1992, CADAM je kupio [[IBM]], i sljedeće godine CATIA CADAM V4 je objavljena.

Godine 1996, portovana je iz jednog na četiri Unixova operativna sistema, uključujući IBM AIX, Silicon Graphics IRIX, Sun Microsystems SunOS, i Hewlett-Packard HP-UX.

Godine 1998, V5 je izdana kao potpuno prepisana verzija CATIE sa podrškom za UNIX, [[Windows NT]] i [[Windows XP]] (od 2001).

U godinama prije 2000, problemi su se javljali zbog nekompatibilnosti između verzija CATIE (v4 i v5) što je dovelo do $6,1 milijardi u dodatnim troškovima zbog godina odgađanja projekta u proizvodnji Airbusa A380.&lt;ref name=&quot;calleam.com&quot;&gt;{{cite web|url = http://calleam.com/WTPF/?p=4700|title = Airbus – A380|publisher = |access-date = 17. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008, Dassault Systèmes je objavio CATIA V6.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.schwindt.eu/fileadmin/user_upload/CIMdata_DS_V6_Program.pdf |title=CIMdata Introduces V6 |access-date=20. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150514022815/http://www.schwindt.eu/fileadmin/user_upload/CIMdata_DS_V6_Program.pdf |archive-date=14. 5. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.indiacadworks.com/blog/catia-a-cad-software-review/|title = CATIA CAD Software Review by IndiaCADworks|publisher = |access-date = 17. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Dok se server mogao pokretati na [[Microsoft Windows]]u, [[Linux]]u ili AIXu, klijentna podrška za bilo koji OS osim Windowsa je odbačena.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.firstratemold.com/about-us/newsshows/961-what-is-catia.html|title = What is CATIA?|work = Professional industrial design services, High value-added mold and High quality product suppliers|access-date = 17. 6. 2015|archive-date = 3. 1. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150103090836/http://www.firstratemold.com/about-us/newsshows/961-what-is-catia.html|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2010, Dassault Systèmes je pokrenuo CATIA V6R2011x, zadnje izdanje svoje PLM2.0 platforme, dok je nastavljao podršku i poboljšanje svojeg CATIA V5 softvera.

U junu 2011, Dassault Systèmes je objavio V6 R2012.

Tokom 2012, Dassault Systèmes je izdao V6 2013x.

Tokom 2014, Dassault Systèmes je objavio 3DEXPERIENCE Platform R2014x &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.3ds.com/products-services/catia/portfolio/catia-3dexperience/latest-release/ |title=Latest release of CATIA |access-date=20. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140619003247/http://www.3ds.com/products-services/catia/portfolio/catia-3dexperience/latest-release/ |archive-date=19. 6. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i CATIA na Cloud servisu, cloud verzija svog softvera.&lt;ref name=&quot;engineering.com&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.engineering.com/DesignSoftware/DesignSoftwareArticles/ArticleID/7791/CATIA-3DEXPERIENCE-on-the-Cloud-brings-High-Power-Design-Tools-to-Small-Design-Teams.aspx|title = CATIA 3DEXPERIENCE-on-the-Cloud brings High Power Design Tools to Small Design Teams &gt; ENGINEERING.com|publisher = |access-date = 17. 6. 2015|archive-date = 17. 6. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20150617211036/http://www.engineering.com/DesignSoftware/DesignSoftwareArticles/ArticleID/7791/CATIA-3DEXPERIENCE-on-the-Cloud-brings-High-Power-Design-Tools-to-Small-Design-Teams.aspx|url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.yankodesign.com/2014/06/13/social-design-with-catia-3dexperience-on-the-cloud/|title = Social Design on the Cloud with CATIA - Dassault Systèmes » Yanko Design|publisher = |access-date = 17. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Historija izdanja ==
{| data-cx-weight=&quot;192&quot; data-source=&quot;150&quot; class=&quot;wikitable&quot; id=&quot;cx150&quot; contenteditable=&quot;true&quot;

! id=&quot;153&quot; | Ime/Verzija
! id=&quot;155&quot; | Vrijednost historije izdanja&lt;br&gt;
! id=&quot;157&quot; |Datum izdavanja 
|- id=&quot;159&quot;
| id=&quot;160&quot; | Catia v5
| id=&quot;162&quot; | R__
| id=&quot;164&quot; | _/_/1998
|- id=&quot;166&quot;
| id=&quot;167&quot; | Catia v6
| id=&quot;169&quot; | R__
| id=&quot;171&quot; | _/_/2008
|- id=&quot;173&quot;
| id=&quot;174&quot; | Catia v6
| id=&quot;176&quot; | R__
| id=&quot;178&quot; | _/_/2011
|- id=&quot;180&quot;
| id=&quot;181&quot; | Catia v6
| id=&quot;183&quot; | R20
| id=&quot;185&quot; | _/_/2013
|- id=&quot;187&quot;
| id=&quot;188&quot; | Catia v6
| id=&quot;190&quot; | R__
| id=&quot;192&quot; | _/_/2014

|}

== Datotečna kompatibilnost i pretvorba CATIA V4 /V5 /V6 datoteka ==
Dassault Systèmes omogućava alate za pretvaranje CATIA V4 podatkovnih datoteka tako da one postaju dostupne za CATIA V5 i CATIA V6. I dalje, sličajevi pokazuju da mogu postojati problemi u pretvorbi podataka iz CATIA V4 u V5 bilo zbog razlika u geometrijskom jezgru između CATIA V4 i CATIA V5 ili zbog metoda modeliranja koju obavljaju krajnji korisnici. Procentualni gubici mogu se smanjiti korištenjem adekvatne metode čišćenja prije pretvorbe, odabirom adekvatnih opcija pretvorbe, i čišćenjem aktivnosti nakon pretvorbe. Pretvorba iz CATIA v4 u v5 kreira konstrukcijske probleme za Airbus A380 koji je uzrokovao $6,1 milijardi u dodatnim troškovima zbog godina odgađanja projekta kada je ožičenje aviona bilo prekratko da bi napravilo konekcije.&lt;ref name=&quot;calleam.com&quot;/&gt;

Tranzicija iz V5 u V6 je olakšana jer oni dijele isti geometrijski kernel. Trećerazredni datotečni pretvarači također mogu pretvarati CATIA datoteke iz verzije u verziju.

== Konkurencija ==
CATIA konkuriše u vrhunskom [[CAD]]/CAM/CAE tržištu sa Siemens NX i PTC Creo Elements/Pro.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:EiffelCATIALeg.jpg|Sjeverna noga [[Eiffelov toranj|Eiffelovog tornja]]
Datoteka:CATIA cre.jpg|Konceptualni proizvod
Datoteka:CATIA Rendering.jpg|CATIA renderiranje
Datoteka:CATIA Diamond rendering.jpg|CATIA renderiranje [[dijamant]]a
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[SolidWorks]]
* [[AutoCAD]]
* [[ADINA]]

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Vanjski linkovi ==
* &lt;span class=&quot;official website&quot;&gt;&lt;span class=&quot;url&quot;&gt;[http://www.3ds.com/products/catia/ Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105161114/http://www.3ds.com/products/catia |date=5. 1. 2010 }}&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;url&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;span&gt;  &lt;/span&gt;
* [https://www.youtube.com/user/3dsCATIA CATIA's channel]&lt;span&gt; on &lt;/span&gt;[[YouTube]]
* [https://swym.3ds.com/ CATIA official communities]
* [http://ridwan.staff.gunadarma.ac.id/Downloads/files/8426/history-catia.pdf History of CATIA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303215240/http://ridwan.staff.gunadarma.ac.id/Downloads/files/8426/history-catia.pdf |date=3. 3. 2016 }}
* [http://www.coe.org/ CATIA user group]{{Mrtav link}}
* [http://www.catiastudent.com/ CATIA for students] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150703202135/http://www.catiastudent.com/ |date=3. 7. 2015 }}
{{CAD softver}}

[[Kategorija:CAD softver]]
[[Kategorija:Metoda konačnih elemenata]]
[[Kategorija:3D prikazivanje]]
[[Kategorija:3D računarska grafika]]</text>
      <sha1>bq5zblevimxq13j90mta2kmbh734oec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bojska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399253</id>
    <revision>
      <id>3898265</id>
      <parentid>3861282</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T13:22:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3809" sha1="6aeot9wir6bc225mqn1haupktnlmyju" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Bojska
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.0142
| dužina_stepeni               = 17.5603
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 522
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 119555&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=9. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Bojska u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Bojska''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Bojska
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 119555
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 522
| g2013_bosnjaci           = 521
| g2013_muslimani          = 1
| g1991_ukupno             = 869
| g1991_muslimani          = 859
| g1991_hrvati             = 9
| g1981_ukupno             = 1075
| g1981_muslimani          = 1040
| g1981_hrvati             = 35
| g1971_ukupno             = 1078
| g1971_muslimani          = 932
| g1971_srbi               = 2
| g1971_hrvati             = 133
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>6aeot9wir6bc225mqn1haupktnlmyju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boljkovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399254</id>
    <revision>
      <id>3898266</id>
      <parentid>3861283</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T13:37:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3754" sha1="qt0nhdbb0v7a5mfcctfkadgpaxl7g2n" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Boljkovac
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.8864
| dužina_stepeni               = 17.6472
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 322
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 119563&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=9. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Boljkovac u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Boljkovac''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Boljkovac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 119563
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 322
| g2013_bosnjaci           = 321
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 397
| g1991_muslimani          = 396
| g1981_ukupno             = 370
| g1981_muslimani          = 369
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 326
| g1971_muslimani          = 310
| g1971_srbi               = 1
| g1971_hrvati             = 14
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>qt0nhdbb0v7a5mfcctfkadgpaxl7g2n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borova Ravan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399255</id>
    <revision>
      <id>3898270</id>
      <parentid>3861284</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:17:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3700" sha1="izq5d63g4gajt9nr7vbhcaw3e2y1isp" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Borova Ravan
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.8564
| dužina_stepeni               = 17.6833
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 84
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 119571&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=9. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Borova Ravan u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Borova Ravan''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Borova Ravan
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 119571
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 84
| g2013_bosnjaci           = 84
| g1991_ukupno             = 198
| g1991_muslimani          = 194
| g1981_ukupno             = 231
| g1981_muslimani          = 227
| g1981_srbi               = 4
| g1971_ukupno             = 162
| g1971_muslimani          = 159
| g1971_hrvati             = 2
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>izq5d63g4gajt9nr7vbhcaw3e2y1isp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkvice (Gornji Vakuf-Uskoplje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399281</id>
    <revision>
      <id>3898307</id>
      <parentid>3861291</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T03:11:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3624" sha1="6nahhb9vt9t5quejnrh2lwj0ljkezmk" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Crkvice
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.8939
| dužina_stepeni               = 17.7133
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 175
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 119580&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Crkvice u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Crkvice''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Crkvice
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 119580
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 175
| g2013_bosnjaci           = 175
| g1991_ukupno             = 271
| g1991_muslimani          = 269
| g1981_ukupno             = 266
| g1981_muslimani          = 266
| g1971_ukupno             = 228
| g1971_muslimani          = 227
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>6nahhb9vt9t5quejnrh2lwj0ljkezmk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cvrče</title>
    <ns>0</ns>
    <id>399284</id>
    <revision>
      <id>3898308</id>
      <parentid>3861292</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T04:01:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3620" sha1="45tax0jmy5j7drhx92omtmgiw6s220o" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Cvrče
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     = 
| kanton                       = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| općina                       = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.8581
| dužina_stepeni               = 17.6967
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 183
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 30
| matični broj                 = 119598&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=10. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 10375
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Cvrče u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Cvrče''' je naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Cvrče
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 119598
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 183
| g2013_bosnjaci           = 183
| g1991_ukupno             = 272
| g1991_muslimani          = 271
| g1981_ukupno             = 319
| g1981_muslimani          = 319
| g1971_ukupno             = 330
| g1971_muslimani          = 330
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }}

{{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}}</text>
      <sha1>45tax0jmy5j7drhx92omtmgiw6s220o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjaci u Turskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>402006</id>
    <revision>
      <id>3898282</id>
      <parentid>3844519</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T15:31:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39974" sha1="g1hs7832fsuxfntxwg5i29chj9incn3" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Bošnjaci u Turskoj
| zastava         =  
| opis_zastave    = 
| ukupno          = 106.000&lt;br&gt;
~ 2 miliona (bošnjačko porijeklo)&lt;ref name=&quot;Sofos2023&quot;&gt;{{cite report |last=Sofos |first=Spyros A. |title=Turkey's Presence in the Western Balkans |publisher=PeaceRep: The Peace and Conflict Resolution Evidence Platform |year=2023 |url=https://peacerep.org/wp-content/uploads/2024/01/Turkeys-Presence-in-the-Western-Balkans-DIGITAL.pdf |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
| regija1         = 
| pop1            = 
| regija2         = 
| pop2            = 
| regija3         = 
| pop3            = 
| regija4         = 
| pop4            = 
| jezici          = [[Turski jezik|turski]], [[bosanski jezik|bosanski]]
| vjera           = pretežno [[islam]]
}}

'''Bošnjaci u Turskoj''' jesu stanovnici [[Turska|Turske]] bošnjačkog porijekla, odnosno potomci [[Bošnjaci|Bošnjaka]] doseljenih iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Sandžak]]a, [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Srbija|Srbije]], [[Kosovo|Kosova]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] i drugih područja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Njihovo prisustvo u Turskoj oblikovano je dugim procesom migracija [[Musliman|muslimanskog]] stanovništva s Balkana u [[Osmansko Carstvo]], a zatim u [[Turska|Republiku Tursku]], posebno od 1878. do druge polovine 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;&gt;{{cite journal |last=Demirel |first=Muammer |title=Türkiye'de Bosna Göçmenleri |journal=Atatürk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Dergisi |volume=12 |issue=2 |year=2008 |pages=285–306 |url=https://dergipark.org.tr/en/pub/ataunisosbil/article/38079 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dedeic2013&quot;&gt;{{cite journal |last=Dedeić-Kırbaç |first=Amra |title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri |journal=Akademik Bakış Dergisi |issue=35 |year=2013 |url=https://www.ajindex.com/dosyalar/makale/acarindex-1423867858.pdf |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Bošnjačka zajednica u Turskoj nije nastala jednim preseljenjem, nego nizom valova potaknutih ratovima, promjenama granica, agrarnim i političkim pritiscima, gubitkom osmanske vlasti na Balkanu i kasnijim jugoslavensko-turskim migracijskim aranžmanima. U brojnim porodicama, mahalama, selima i udruženjima očuvani posebni oblici bošnjačkog porijekla, sjećanja na zavičaj, [[Bosanska kuhinja|ishrane]], usmene tradicije i [[Bosanski jezik|jezika]].&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;&gt;{{cite book |last=Giesel |first=Christoph |chapter=The Bosniaks in Turkey Between Assimilation and Ethnic Revival: Social and Political Issues Since the Migration to the Present Day |title=Ethnocultural Diversity in the Balkans and the Caucasus |publisher=Austrian Academy of Sciences Press |year=2023 |pages=105–142 |url=https://austriaca.at/?arp=0x003e0c8c |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Dedeić-Kırbaç |first=Amra |title=Bosniaks in Turkey in the context of history, tradition and culture |journal=International Journal of Human Sciences |volume=9 |issue=1 |year=2012 |url=https://j-humansciences.com/index.php/IJHS/article/view/2245/880 |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Terminologija i identitet ==
[[Datoteka:Za_doselenicite_od_Bosna,_1911.pdf|lijevo|mini|283x283piksel|Izvještaj iz 1911. o doseljenicima iz Bosne i naseljavanju muhadžira.]]
U osmanskom i turskom kontekstu doseljenici iz Bosne često se nazivaju ''Boşnak ili'' ''Bosnalı''. Izraz ''Boşnak'' u turskom jeziku obično označava Bošnjake kao etničku i kulturnu zajednicu, dok ''Bosnalı'' može označavati i šire bosansko porijeklo, bez nužnog razlikovanja savremenih nacionalnih identiteta.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;/&gt;

U Turskoj su Bošnjaci dugo bili uključeni u državni i društveni okvir [[Tursko državljanstvo|turskog građanskog identiteta]]. Od kraja 20. stoljeća, naročito nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i intenzivnijih veza između Turske i Bosne i Hercegovine, u dijelu zajednice ojačalo je zanimanje za bošnjačko porijeklo, bosanski jezik, sjećanje na migraciju i veze s Bosnom i Hercegovinom.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;&gt;{{cite report |last=Schad |first=Thomas |title=The Rediscovery of the Balkans? A Bosniak-Turkish Figuration in the Third Space Between İstanbul and Sarajevo |publisher=Istanbul Bilgi University, European Institute |year=2015 |url=https://www.academia.edu/150274131/The_rediscovery_of_the_Balkans_a_Bosniak_Turkish_figuration_in_the_third_space_between_%C4%B0stanbul_and_Sarajevo |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Promjena prezimena među Bošnjacima povezana je s procesom uključivanja izbjeglica u osmanski, a zatim republikanski administrativni sistem. U osmanskom periodu porodice su se često bilježile po ličnom imenu, očevom imenu, nadimku, zavičaju ili oznaci porijekla, dok savremeni sistem obaveznih porodičnih prezimena u Turskoj nastaje nakon donošenja [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakona o prezimenima]] 1934.&lt;ref name=&quot;Lewis1999&quot;&gt;{{cite book|last=Lewis|first=Geoffrey|url=https://www.worldcat.org/title/40444589|title=The Turkish Language Reform: A Catastrophic Success|publisher=Oxford University Press|year=1999|isbn=978-0-19-823856-0|location=Oxford|language=en|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zakon o prezimenima obavezao je sve građane Turske da uzmu stalno nasljedno prezime na turskom građanskom obrascu. Za doseljene bošnjačke porodice to je značilo da su ranija prezimena često skraćivana, fonetski prilagođavana turskom jeziku ili potpuno zamjenjivana novim prezimenima. Zbog toga se među potomcima javljaju prezimena kao što su ''Boşnak'', ''Bosna'', ''Bosnalı'', ''Sancaklı'', ''Yenipazarlı'', ''Akova'', ''Mostarlı'' ili druga prezimena koja upućuju na Bosnu, Sandžak, [[Novi Pazar]], [[Bijelo Polje]] i druge krajeve porijekla.&lt;ref name=&quot;Kırbaç20122&quot;&gt;{{cite journal|last=Dedeić-Kırbaç|first=Amra|year=2012|title=Tarih ve Gelenek Bağlamında Türkiye'de Boşnaklar|trans-title=Bošnjaci u Turskoj u kontekstu historije i tradicije|url=https://j-humansciences.com/index.php/IJHS/article/view/2245|journal=Uluslararası İnsan Bilimleri Dergisi|language=tr|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Promjene nisu bile rezultat prisile usmjerene posebno protiv Bošnjaka, nego dio opće republikanske politike pod [[Mustafa Kemal Atatürk|Kemalom Ataturkom]] i stvaranja jedinstvenog sistema državljanstva, administracije i turskog jezičkog standarda. Terenska istraživanja u Karamürselu i Halilbejliju, naprimjer, bilježe porodična stabla, promjene prezimena i sjećanja na mjesta porijekla.&lt;ref name=&quot;Hadziomerovic2025&quot;&gt;{{cite web|url=https://preporod.info/bs/article/67526/zlatko-hadziomerovic-bosnjaci-u-turskoj-cuvaju-jezik-i-sjecanje-na-bosnu|title=Zlatko Hadžiomerović: Bošnjaci u Turskoj čuvaju jezik i sjećanje na Bosnu|date=22. 10. 2025|website=Preporod.info|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Historijska pozadina i migracijski valovi ==
[[Datoteka:Muhajir.jpg|desno|mini|Balkanske muslimanske izbjeglice u Turskoj tokom Prvog balkanskog rata, 1912.]]
Prvi veliki migracijski pritisci bili su posljedica ratova i promjene granica u 19. stoljeću. Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] je okupirala Bosnu i Hercegovinu, dok su [[Kraljevina Srbija|Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] dobile međunarodno priznanje i teritorijalna proširenja. Muslimansko stanovništvo iz [[Bosna (regija)|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Nikšić|Nikšića]], [[Podgorica|Podgorice]], [[Bar (Crna Gora)|Bara]] i drugih krajeva našlo se u novim političkim okolnostima, što je potaklo iseljavanje prema preostalim osmanskim oblastima i [[Anadolija|Anadoliji]].&lt;ref name=&quot;Demirel&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Mrduljaš |first=Saša |title=Broj Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine u Turskoj |journal=Polemos |volume=21 |issue=41 |year=2018 |pages=13–31 |url=https://hrcak.srce.hr/file/339967 |language=hr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

U osmanskoj administraciji doseljenici su tretirani kao [[Izbjeglica|izbjeglice]] i doseljenici iz izgubljenih ili nesigurnih krajeva carstva. Njihovo naseljavanje nije bilo isključivo spontano: osmanske vlasti su ih upućivale prema područjima gdje su postojale potrebe za stanovništvom, [[Poljoprivreda|zemljom za obradu]], vojnim i sigurnosnim naseljavanjem ili obnovom opustošenih naselja.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot; /&gt;
=== Prvi val: nakon 1878. ===
Prvi veliki val bošnjačkog iseljavanja prema osmanskim područjima nastao je nakon 1878, kada je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu. Dio muslimanskog stanovništva novu vlast doživljavao je kao gubitak dotadašnjeg državnog i pravnog poretka, a dodatni pritisci nastajali su zbog neizvjesnosti oko zemljišnih odnosa, vojne obaveze, poreza i političkog položaja muslimana u novonastalim okolnostima. Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine u tom periodu nije bilo jednokratno, nego se nastavilo tokom austrougarske uprave.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot;/&gt;

Demirel navodi da su bosanski muhadžiri nakon 1878. naseljavani u više osmanskih oblasti, uključujući [[Edirne]], [[Tekirdağ]], [[Kırklareli]], [[Bursa|Bursu]], [[Izmit]], [[Adapazarı]], [[Izmir]], [[Eskişehir]], [[Ankara|Ankaru]] i [[Adana|Adanu]]. Dio doseljenika privremeno se zadržavao u Istanbulu i Trakiji, a dio je premještan u unutrašnjost Anadolije.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;/&gt; 

Dio stanovništva odlazak je shvatao kao [[Hidžra|hidžru]] iz zemlje koja više nije bila pod muslimanskom vlašću, dok su vjerski autoriteti, pisci i javni radnici nastojali pokazati da ostanak u domovini nije vjerski sporan i da masovno napuštanje zemlje slabi muslimansku zajednicu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Lavic1996&quot;&gt;{{cite journal|last=Lavić|first=Osman|year=1996|title=Iseljavanje Bošnjaka muslimana iz BiH za vrijeme Austro-Ugarske vladavine i risala Mehmeda Teufika Azapagića|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/404/789|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Protiv iseljavanja su djelovali i književnici. [[Aleksa Šantić]] je 1896. objavio pjesmu &quot;Ostajte ovdje&quot;, u kojoj se obraća onima koji napuštaju zavičaj i odlaze u tuđinu. Pjesma je postala jedan od najpoznatijih književnih odgovora na muhadžirske valove iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Santic1896&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-4-2006-october/stay-here/|title=Ostajte ovdje|last=Šantić|first=Aleksa|website=Spirit of Bosnia / Duh Bosne|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema austrougarskoj evidenciji, do 1911. iz BiH se trajno iselilo 57.119 Bošnjaka.&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot; /&gt;

=== Drugi val: aneksija Bosne i Hercegovine 1908. ===
[[Datoteka:Balkan_Göçmenleri_Karaköy'de_(1912).jpg|desno|mini|Balkanske izbjeglice u Karaköyu u Istanbulu, 1912.]]
[[Aneksija Bosne i Hercegovine|Aneksija Bosne i Hercegovine]] 1908. bila je novi politički poticaj iseljavanju. Formalno uključivanje Bosne i Hercegovine u Austro-Ugarsku kod dijela muslimanskog stanovništva pojačalo je osjećaj trajnog odvajanja od osmanskog političkog prostora.&lt;ref name=&quot;Dedeic2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot; /&gt;

Novi talas iseljavanja ponovo je otvorio pitanje opstanka Bošnjaka u domovini. [[Osman Đikić]] se tom temom bavio u publicističkim tekstovima i u drami ''Muhadžir'', izvedenoj u Mostaru 1909. Drama je nastala kao angažirani pokušaj da se zaustavi iseljavanje nakon aneksije.&lt;ref name=&quot;BiserjeDjikic&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.biserje.ba/godisnjica-smrti-osmana-djikica-pisca-bosnjacke-preporodne-knjizevnosti/|title=110. godišnjica smrti Osmana Đikića, pisca bošnjačke preporodne književnosti|website=Biserje|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Treći val: Balkanski ratovi i gubitak osmanske Rumelije ===
[[Balkanski ratovi]] 1912–1913. pogodili su muslimansko stanovništvo Sandžaka, Kosova, Makedonije i drugih područja koja su izašla iz osmanskog sastava. Ovaj val nije obuhvatao samo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine, nego i Bošnjake i slavenske muslimane iz drugih krajeva tadašnjeg balkanskog prostora.&lt;ref name=&quot;Emgili2012&quot;&gt;{{cite journal |last=Emgili |first=Fahriye |title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri 1878–1934 |journal=History Studies |year=2012 |url=https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/144769 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Giesel2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Giesel |first=Christoph |title=Uvod u selektivne historijske, sociološke, političke i kulturne aspekte Bošnjaka u Turskoj |journal=Godišnjak BZK Preporod |year=2022 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1062673 |language=bs |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Četvrti val: međuratna Jugoslavija ===
U vrijeme Kraljevine SHS i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Bošnjaci u Tursku su odlazili zbog kombinacije političke nesigurnosti, [[Agrarna reforma u Kraljevini Jugoslaviji|agrarnih odnosa]], nacionalnih pritisaka i očekivanja da će u Turskoj živjeti u poznatom muslimanskom i osmanskom kulturnom okruženju.&lt;ref name=&quot;Emgili2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Emgili20123&quot;&gt;{{cite journal|last=Emgili|first=Fahriye|year=2012|title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri 1878–1934|trans-title=Migracije Bošnjaka u Tursku 1878–1934|url=https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/144769|journal=History Studies|language=tr|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dedeic20133&quot;&gt;{{cite journal|last=Dedeić-Kırbaç|first=Amra|year=2013|title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri|trans-title=Migracije Bošnjaka u Tursku|url=https://www.ajindex.com/dosyalar/makale/acarindex-1423867858.pdf|journal=Akademik Bakış Dergisi|language=tr|issue=35|pages=1–19|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

U prvim godinama nove države muslimansko stanovništvo u dijelovima Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Crne Gore i južne Srbije bilo je izloženo nasilju, pljački, pritiscima na prodaju imovine i slaboj zaštiti državnih vlasti.&lt;ref name=&quot;Purivatra1974&quot;&gt;{{cite book|last=Purivatra|first=Atif|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/26562567|title=Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|publisher=Svjetlost|year=1974|location=Sarajevo|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jahic2014&quot;&gt;{{cite book|last=Jahić|first=Adnan|url=https://www.katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=42008894|title=Vrijeme izazova: Bošnjaci u prvoj polovini XX stoljeća|publisher=Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju; Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića|year=2014|location=Zagreb; Sarajevo|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Poseban pritisak stvaralo je agrarno pitanje. [[Mehmed Spaho]] je već 1919. ostavku u prvoj vladi Kraljevine SHS obrazlagao neslaganjem s provođenjem agrarne reforme, tvrdeći da se posjedi oduzimaju prvenstveno muslimanskim zemljoposjednicima, dok se pitanje naknade odgađa na neodređeno vrijeme.&lt;ref name=&quot;Kamberovic2009&quot;&gt;{{cite book|last=Kamberović|first=Husnija|url=https://www.calameo.com/books/005453518c45f14d7f595|title=Mehmed Spaho: politička biografija 1883–1939|publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca|year=2009|location=Sarajevo|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Peti val: socijalistička Jugoslavija i migracije nakon 1950-ih ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] migracije prema Turskoj nisu prestale. U socijalističkoj Jugoslaviji dio muslimanskog stanovništva iz Sandžaka odlazio je  na osnovu porodičnih veza, administrativnih procedura i pritisaka koji su se mijenjali po periodima. U literaturi se naročito ističu pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća, kada su mnoge porodice iz Sandžaka i drugih krajeva prešle u Tursku.&lt;ref name=&quot;Giesel2022&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Dedeic2013&quot;/&gt; 

=== Šesti val: rat u Bosni i Hercegovini i savremene veze ===
[[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u Bosni i Hercegovini 1992–1995]]. nije proizveo trajnu migraciju u Tursku u razmjerama ranijih valova, ali je snažno utjecao na obnovu javnog bošnjačkog identiteta u Turskoj. Turska je primila dio izbjeglica, a brojne bošnjačke porodice u obnovile su veze s Bosnom i Hercegovinom kroz humanitarnu pomoć, udruženja, kulturne programe, komemoracije i medijsko praćenje rata.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;/&gt;

Nakon rata razvijaju se institucionalne, kulturne i obrazovne veze između bošnjačkih udruženja u Turskoj i institucija u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;/&gt;

== Rasprostranjenost ==
Njihove zajednice nalaze se u velikim gradovima, prigradskim mahalama, manjim [[Kasaba|kasabama]] i selima.&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hodzic2014&quot;&gt;{{cite book |last1=Hodžić |first1=Amir |last2=Kalajdžić |first2=Mirsad |title=Bošnjaci u Turskoj |publisher=El-Kalem |location=Sarajevo |year=2014 |isbn=978-9958-23-380-7}}&lt;/ref&gt; Knjiga ''Bošnjaci u Turskoj'' Amira Hodžića i Mirsada Kalajdžića zasnovana je na višegodišnjim posjetama i istraživanjima u Turskoj od 2008. do 2013. i obuhvata bošnjačke zajednice u više turskih općina i njihovoj okolini.&lt;ref name=&quot;Smajlovic2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Smajlović |first=Salih |title=Bošnjaci u Turskoj |journal=Novi Muallim |volume=16 |issue=61 |year=2015 |pages=125–126 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/download/184/156/335 |language=bs |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;COBISS&quot;&gt;{{cite web |title=Bošnjaci u Turskoj / Amir Hodžić, Mirsad Kalajdžić |website=COBISS+ |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/21297158 |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Istanbul ===
[[Datoteka:Yenibosna metro station platform.jpg|mini|Metrostanica u Yenibosni]]
Bošnjaci se u [[Istanbul|Istanbulu]] nalaze u više četvrti i mahala, među kojima su [[Bayrampaşa]], [[Pendik]], [[Kartal]], [[Zeytinburnu]], [[Küçükköy]], [[Alibeyköy]], [[Fatih]], [[Edirnekapı]] i [[Yenibosna]].&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot; /&gt; Bayrampaşa se posebno ističe kao prostor koncentracije stanovništva porijeklom s Balkana, posebno iz Sandžaka i Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot; /&gt;

U Istanbulu je bošnjački identitet često više urban i udruženički nego seoski. Održavaju se kulturni programi, komemoracije, sportske aktivnosti i kontakti s Bosnom i Hercegovinom, a bosanski jezik iako nije korišten u svakodnevnici, ostaje simbol porijekla, naročito kroz pjesme, porodične izraze, nazive hrane i javne kulturne manifestacije.&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;/&gt;

=== Marmarska regija ===
[[Datoteka:Karamürsel.jpg|mini|Karamürsel, grad sa bošnjačkim četvrtima]]
U [[Marmara|Marmarskoj regiji]] prisutni su u Istanbulu, [[Bursa|Bursi]], [[Kocaeli (pokrajina)|Kocaeliju]], [[Sakarya (pokrajina)|Sakaryi]], Yalovi, [[Karamürsel|Karamürselu]], [[Düzce (pokrajina)|Düzceu]], [[Kırklareli (pokrajina)|Kırklareliju]] i [[Tekirdağ (pokrajina)|Tekirdağu]]. Ova regija bila je privlačna zbog blizine evropskog dijela Osmanskog Carstva, razvijenih komunikacija, poljoprivrednih mogućnosti i kasnijeg industrijskog razvoja.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;/&gt;

[[Sakarya]] i [[Kocaeli]] važni su i zbog podataka o bosanskom jeziku iz turskog popisa 1965, u kojem su upravo ove provincije imale vidljivije udjele stanovništva koje je bosanski navelo kao prvi jezik.&lt;ref name=&quot;Virtanen2003&quot;&gt;{{cite report |last=Virtanen |first=Özlem Eraydin |title=Recent Changes in Turkey's Language Legislation |publisher=Mercator Education |year=2003 |url=https://eric.ed.gov/?id=ED479897 |language=en |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Egejska regija i zapadna Anadolija ===
U [[Egejsko more|Egejskoj]] regiji i zapadnoj Anadoliji bošnjačko stanovništvo nalazi se u [[İzmir|Izmiru]], [[Balıkesir (pokrajina)|Balıkesiru]], [[Ayvalık|Ayvalıku]], [[Burhaniye|Burhaniyeu]], [[Havran|Havranu]], [[Edremit|Edremitu]] i okolnim naseljima. Ova područja bila su uključena u osmanske i republikanske politike naseljavanja muhadžira, a kasnije su se pojedine zajednice uklopile u lokalni gradski i poljoprivredni život.&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;/&gt;

U zapadnoj Anadoliji važan je i [[Eskişehir]], posebno zbog sela i naselja koja su osnovali ili naselili bošnjački doseljenici. Studije o selu [[Lütfiye]] kod [[Mihalıççık|Mihalıççıka]] pokazuju kako su bošnjački doseljenici krajem 19. i početkom 20. stoljeća oblikovali lokalnu zajednicu u kojoj su se održavali elementi jezika, ishrane i običaja.&lt;ref name=&quot;Sahin&quot;&gt;{{cite journal |last1=Şahin |first1=İsmail |last2=Şahin |first2=Cemile |title=Eskişehir'in kültürel yapısında Boşnaklar: Lütfiye Köyü örneği |journal=Eskişehir Osmangazi Üniversitesi Sosyal Bilimler Dergisi |year=2010 |url=https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/105716 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Centralna i južna Anadolija ===
U Centralnoj Anadoliji i južnim područjima Bošnjaci se spominju u [[Ankara|Ankari]], [[Niğde (pokrajina)|Niğdeu]], [[Adana|Adani]], [[Konya|Konji]] i drugim mjestima. U ovim krajevima bošnjačke porodice često su naseljavane zajedno s drugim muslimanskim izbjeglicama s [[Balkan|Balkana]] i [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]].&lt;ref name=&quot;Hodzic2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Smajlovic2015&quot;/&gt;

=== Sela i lokalne zajednice ===
Bošnjačka sela u Turskoj nastajala su na nekoliko načina: osnivanjem novih muhadžirskih sela, naseljavanjem napuštenih ili djelimično naseljenih sela, te doseljavanjem u već postojeća naselja. U osmanskim i republikanskim izvorima pojedina sela nose nazive koji upućuju na porijeklo stanovnika, kao što su [[Boşnak|Boşnak Köyü]] (sada [[Kesikkavak]], kod [[Hayman|Haymane]]), [[Boşnaklı]] (kod [[Vakfıkebir|Vakfıkebira]]) ili [[Yenibosna]], ali su mnogi nazivi kasnije promijenjeni u okviru turskih administrativnih i toponimskih reformi.&lt;ref name=&quot;Demirel&quot;/&gt; 

Primjer sela [[Lütfiye]] u okolini [[Eskişehir (pokrajina)|Eskişehira]] pokazuje tipičan obrazac ruralne bošnjačke zajednice u Anadoliji. Doseljenici su donijeli porodična predanja o Bosni, zavičajne običaje, elemente bosanskog govora i tradicionalnu ishranu, ali su se tokom generacija sve više uključivali u turski jezički i obrazovni sistem. U takvim selima bosanski se duže održavao nego u velikim gradovima, ali je i ondje postepeno slabio kod mlađih generacija.&lt;ref name=&quot;Sahin&quot;/&gt; Prema neformalnoj listi, u Turskoj postoji 299 sela s bošnjačkim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;BosnackaSela299&quot;&gt;{{cite web|url=https://bosnakhaber.com/300-bosnjackih-mjesta-u-turskoj/|title=300 bošnjačkih mjesta u Turskoj|date=30. 6. 2023|website=Boşnak Haber|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Brojnost ===
Ne postoji pouzdan savremeni službeni podatak o ukupnom broju Bošnjaka u Turskoj. Republika Turska u savremenim popisima stanovništva ne objavljuje etničku strukturu na način koji bi omogućio precizno utvrđivanje broj i zbog toga se pojavljuju vrlo različite procjene, od nekoliko stotina hiljada do više miliona osoba bošnjačkog porijekla.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mrduljas2018&quot;/&gt;

Jedan od rijetkih kvantitativnih pokazatelja odnosi se na jezik. Prema podacima popisa iz 1965, 17.627 stanovnika navelo je bosanski kao prvi jezik, a 34.892 kao drugi jezik. Ti podaci ne predstavljaju ukupan broj Bošnjaka, jer su mnogi već tada govorili turski kao prvi jezik ili se u popisnim kategorijama nisu iskazivali kroz bosanski jezik.&lt;ref name=&quot;Virtanen2003&quot;/&gt;

== Jezik ==
[[Datoteka:Mother language in 1965 Turkey census - Bosniak.png|mini|Maternji jezik prema popisu iz 1965.]]
Bošnjaci u Turskoj tradicionalno su govorili [[bosanski jezik]], ali je tokom 20. stoljeća u većini porodica došlo do prelaska na [[turski jezik]]. Taj proces nije bio jednak u svim sredinama. U selima i zbijenim mahalama bosanski se održavao duže, naročito među starijim generacijama, dok je u gradovima turski brže postao glavni jezik obrazovanja, rada, javnog života i međugeneracijske komunikacije.&lt;ref name=&quot;Karahan2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Karahan |first=Firdevs |title=Ethnolinguistic vitality, attitudes, social network and codeswitching: the case of Bosnian-Turks living in Sakarya, Turkey |journal=International Journal of the Sociology of Language |volume=2004 |issue=165 |year=2004 |pages=59–92 |doi=10.1515/ijsl.2004.007 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kırbaç2012&quot;/&gt;

Karahanovo Istraživanje pokazuje da bosanski u takvim zajednicama može imati snažnu simboličku vrijednost, ali da svakodnevna upotreba jezika zavisi od porodične mreže, starosti govornika, obrazovanja, braka i intenziteta kontakta s drugim govornicima bosanskog.&lt;ref name=&quot;Karahan2004&quot;/&gt; 

Govor im nije jedinstven, jer odražava različita područja porijekla doseljeničkih porodica. [[Alma Genjac-Nakičević]] utvrdila je da su neke porodice očuvale zapadnobosanske i srednjobosanske [[Ikavski govor|ikavske]] osobine, druge [[Istočnohercegovački dijalekt|istočnohercegovački]] [[Ijekavski govor|jekavski]] govor, dok se kod trećih javljaju [[Istočnobosanski dijalekt|istočnobosanske]] akcenatske osobine s ikavskim i [[Ekavski govor|ekavskim]] elementima, naprimjer oblici &quot;lipše&quot;, &quot;ne smiš&quot; i &quot;ovde&quot;.&lt;ref name=&quot;GenjacNakicevic2012&quot;&gt;{{cite journal|last=Genjac-Nakičević|first=Alma|year=2012|title=Govor Bošnjaka u Turskoj: Fonetsko-fonološke osobenosti|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1116426|journal=Bosanskohercegovački slavistički kongres|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;  

Prva generacija doseljenika često je bila pretežno bosanskojezična, uz postepeno učenje turskog. Druga generacija obično je bila dvojezična, naročito ako je živjela u bošnjačkim selima ili mahalama. Treća i kasnije generacije sve češće su turski usvajale kao prvi jezik, dok se bosanski svodio na porodične izraze, razumijevanje starijih, pjesme, viceve, poslovice, nazive hrane i povremene razgovore s rodbinom.&lt;ref name=&quot;Karahan2004&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sargın2025&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sargın |first1=Saliha |last2=Karakaş |first2=Mehmet |title=Boşnak Kültürünün Türkiye'deki Sürdürülebilirliği |journal=İçtimaiyat |volume=9 |issue=2 |year=2025 |pages=819–833 |doi=10.33709/ictimaiyat.1528810 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/4125146 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U mnogim porodicama bošnjačko porijeklo održava se kroz sjećanje na &quot;Bosnu&quot;, kroz kulinarske običaje, porodične priče, [[Sevdalinka|tradicionalne pjesme]] i udruženja.&lt;ref name=&quot;Giesel2023&quot; /&gt;

Udruženje [[Türkiye Bosna Sancak Derneği]] organizira kurseve i online nastavu bosanskog jezika koji obično traju četiri mjeseca.&lt;ref name=&quot;TBSKurs2023&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.turkiyebosnasancak.com.tr/etkinlikdetay/2022-2023-bosnakca-kurslarimiz|title=2022–2023 Boşnakça Kurslarımız|date=23. 2. 2023|website=Türkiye Bosna Sancak Derneği|language=tr|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
Bošnjačka kultura u Turskoj održava se kroz porodična predanja, udruženja, vjerske običaje, kulinarstvo, muziku, igre, sjećanje na zavičaj i javne manifestacije. Među najčešće spominjanim elementima su [[burek]], [[ćevapi]], [[Kolo (igra)|kolo]], teferič, porodična okupljanja i posebni izrazi koji su ušli u lokalni govor zajednice.&lt;ref name=&quot;Schad2015&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sargın2025&quot;/&gt;

Sargın i Karakaş u radu o održivosti [[Kultura Bošnjaka|bošnjačke kulture]] u Turskoj naglašavaju da se kulturni identitet održava kroz kombinaciju usmenog predanja porodične historije i savremenih udruženja. Kulturni elementi nisu jednako očuvani u svim sredinama: u nekim porodicama naglašeni su jezik i rodbinske veze s Bosnom i Hercegovinom, dok se u drugim bošnjačko porijeklo prvenstveno prepoznaje kroz ishranu, prezime ili priče starijih.&lt;ref name=&quot;Sargın2025&quot;/&gt;

U udruženjima se održavaju kursevi bosanskog jezika, večeri [[Sevdalinka|sevdalinke]], folklorne i književne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Preporod2023&quot;&gt;{{cite web|url=https://preporod.info/bs/article/47849/bosnjaci-u-turskoj-vazno-nam-je-da-bosna-zna-da-postojimo|title=Bošnjaci u Turskoj: Važno nam je da Bosna zna da postojimo|date=3. 12. 2023|website=Preporod.info|language=bs|access-date=2. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;  

== Poznate osobe bošnjačkog porijekla u Turskoj ==
[[Datoteka:Sabiha gokcen2.jpg|mini|227x227piksel|[[Sabiha Gökçen]]]]
[[Datoteka:Hedo Turkoglu 11-27-08.jpg|mini|250x250piksel|[[Hedo Türkoğlu]]]]
U turskom javnom životu djelovao je veći broj osoba koje se u biografskim, publicističkim ili zajedničkim izvorima navode kao osobe bošnjačkog porijekla.

{{colbegin|2}}
* [[Ajda Pekkan]], pjevačica
* [[Almir Gegić]], košarkaški trener
* [[Arif Şentürk]], pjevač
* [[Asım Pars]], košarkaš
* [[Ayşe Kulin]], književnica
* [[Ayşegül Aldinç]], pjevačica i glumica
* [[Banu Alkan]], glumica
* [[Birkan Sokullu]], glumac
* [[Bülent Ecevit]], političar i premijer Turske
* [[Canan Ergüder]], glumica
* [[Cedi Osman]], košarkaš
* [[Cem Adrian]], pjevač
* [[Cem Uzan]], poslovni čovjek i političar
* [[Cihat Arslan]], nogometaš i trener
* [[Cihangir İslam]], političar
* [[Çağatay Ulusoy]], glumac
* [[Demet Akalın]], pjevačica
* [[Ediz Bahtiyaroğlu]], nogometaš
* [[Ekrem Akurgal]], arheolog
* [[Emir Preldžić]], košarkaš
* [[Emina Jahović]], pjevačica
* [[Erdem Şanlı]], glumac
* [[Erkan Baş]], političar
* [[Farah Zeynep Abdullah]], glumica
* [[Faruk Süren]], sportski funkcioner
* [[Fatih Artman]], glumac
* [[Furkan Andıç]], glumac
* [[Handan Sultan]], osmanska sultanija
* [[Hedo Türkoğlu]], košarkaš
* [[Hüsrev Gerede]], vojnik i diplomata
* [[Hüseyin Beşok]], košarkaš
* [[Kaan Yıldırım]], glumac
* [[Kıvanç Tatlıtuğ]], glumac
* [[Melek Bilge]], košarkašica
* [[Melih Mahmutoğlu]], košarkaš
* [[Meliha İsmailoğlu]], odbojkašica
* [[Metin Boşnak]], univerzitetski profesor
* [[Mete Horozoğlu]], glumac
* [[Mirsad Türkcan]], košarkaš
* [[Müge Boz]], glumica
* [[Nazlı Ecevit]], slikarica
* [[Nevzat Tandoğan]], političar i guverner
* [[Ömer Çatkıç]], nogometaš
* [[Parti Pehlivan]], hrvač
* [[Sabiha Gökçen]], aviatičarka
* [[Saffet Sancaklı]], nogometaš i političar
* [[Sead Halilagić]], nogometaš
* [[Seda Bakan]], glumica
* [[Sedef Avcı]], glumica
* [[Semih Erden]], košarkaš
* [[Suat Atalık]], šahist
* [[Sümeyra Koç]], rukometašica
* [[Şarık Tara]], poslovni čovjek
* [[Tuğçe Kazaz]], manekenka i glumica
* [[Tuncel Kurtiz]], glumac
* [[Zehra Güneş]], odbojkašica
{{colend}}

== Literatura ==
{{Refbegin|40em}}
* {{cite journal |last=Demirel |first=Muammer |title=Türkiye'de Bosna Göçmenleri |trans-title=Bosanski doseljenici u Turskoj |journal=Atatürk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Dergisi |year=2008 |url=https://dergipark.org.tr/en/pub/ataunisosbil/article/38079 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last=Dedeić-Kırbaç |first=Amra |title=Tarih ve Gelenek Bağlamında Türkiye'de Boşnaklar |trans-title=Bošnjaci u Turskoj u kontekstu historije i tradicije |journal=Uluslararası İnsan Bilimleri Dergisi |year=2012 |url=https://j-humansciences.com/index.php/IJHS/article/view/2245 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last=Dedeić-Kırbaç |first=Amra |title=Boşnakların Türkiye'ye Göçleri |trans-title=Migracije Bošnjaka u Tursku |journal=Akademik Bakış Dergisi |year=2013 |url=https://www.ajindex.com/dosyalar/makale/acarindex-1423867858.pdf |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last=Emgili |first=Fahriye |title=Yeniden Kurulan Hayatlar: Boşnakların Türkiye'ye Göçleri (1878–1934) |trans-title=Ponovo uspostavljeni životi: migracije Bošnjaka u Tursku (1878–1934) |publisher=Bilge Kültür Sanat |location=Istanbul |year=2012 |isbn=978-605-5261-08-5 |url=https://www.worldcat.org/title/yeniden-kurulan-hayatlar-bosnaklarn-turkiyeye-gocleri-1878-1934/oclc/813837710 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite thesis |last=Emgili |first=Fahriye |title=Bosna Hersek'ten Türkiye'ye Göç (1878–1934) |trans-title=Migracija iz Bosne i Hercegovine u Tursku (1878–1934) |type=doktorska disertacija |publisher=Ankara Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Ankara |year=2011 |url=https://tez.yok.gov.tr/UlusalTezMerkezi/ |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last=Çoban |first=Melih |title=Caught Between the Notions of Ethnicity, Citizenship and Diaspora: The Case of the Bosniaks in Turkey |journal=Poligrafi |year=2021 |doi=10.35469/poligrafi.2021.286 |url=https://ojs.zrs-kp.si/index.php/poligrafi/article/view/286 |language=en |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last=Giesel |first=Christoph |chapter=The Bosniaks in Turkey Between Assimilation and Ethnic Revival: Social and Political Issues Since the Migration to the Present Day |title=Ethnocultural Diversity in the Balkans and the Caucasus |editor1-last=Aminian Jazi |editor1-first=Ioana |editor2-last=Kahl |editor2-first=Thede |publisher=Austrian Academy of Sciences Press |location=Vienna |year=2023 |url=https://austriaca.at/?arp=0x003e0c8c |language=en |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite report |last=Schad |first=Thomas |title=The Rediscovery of the Balkans? A Bosniak-Turkish Figuration in the Third Space Between İstanbul and Sarajevo |publisher=Istanbul Bilgi University, European Institute |series=Working Paper Series |location=Istanbul |year=2015 |url=https://eu.bilgi.edu.tr/media/files/WORKING_PAPER_8-041215.pdf |language=en |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last=Karahan |first=Firdevs |title=Ethnolinguistic vitality, attitudes, social network and codeswitching: the case of Bosnian-Turks living in Sakarya, Turkey |journal=International Journal of the Sociology of Language |year=2004 |doi=10.1515/ijsl.2004.007 |url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/ijsl.2004.007/html |language=en |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite report |last=Virtanen |first=Özlem Eraydin |title=Recent Changes in Turkey's Language Legislation |publisher=Mercator Education |year=2003 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED479897.pdf |language=en |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last1=Şahin |first1=İsmail |last2=Şahin |first2=Cemile |title=Avusturya'nın Bosna-Hersek'i İşgalinden Sonra Anadolu'ya Yapılan Boşnak Göçleri: Eskişehir Lütfiye Köyü Örneği |trans-title=Bošnjačke migracije u Anadoliju nakon austrijske okupacije Bosne i Hercegovine: primjer sela Lütfiye kod Eskişehira |journal=Karadeniz Araştırmaları |year=2014 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/karadearas/article/123929 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last1=Sargın |first1=Saliha |last2=Karakaş |first2=Mehmet |title=Boşnak Kültürünün Türkiye'deki Sürdürülebilirliği |trans-title=Održivost bošnjačke kulture u Turskoj |journal=İçtimaiyat |year=2025 |doi=10.33709/ictimaiyat.1528810 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/ictimaiyat/article/1528810 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last=Mrduljaš |first=Saša |title=Broj Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine u Turskoj |journal=Polemos |year=2018 |url=https://hrcak.srce.hr/file/339967 |language=hr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last1=Hodžić |first1=Amir |last2=Kalajdžić |first2=Mirsad |title=Bošnjaci u Turskoj |publisher=El-Kalem |location=Sarajevo |year=2014 |isbn=978-9958-23-380-7 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/21297158 |language=bs |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last=Smajlović |first=Salih |title=Bošnjaci u Turskoj |journal=Novi Muallim |year=2015 |url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/download/184/156/335 |language=bs |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last=Babuna |first=Aydın |title=Bir Ulusun Doğuşu: Geçmişten Günümüze Boşnaklar |trans-title=Rođenje jedne nacije: Bošnjaci od prošlosti do danas |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=2000 |isbn=978-975-333-132-6 |url=https://www.worldcat.org/title/bir-ulusun-dogusu-gecmisten-gunumuze-bosnaklar/oclc/48100178 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last=Gündüz |first=Tufan |title=Alahimanet Bosna: Boşnakların Osmanlı Topraklarına Göçü (1879–1912) |trans-title=Alahimanet Bosno: migracija Bošnjaka u osmanske zemlje (1879–1912) |publisher=Yeditepe Yayınevi |location=Istanbul |year=2012 |isbn=978-605-5200-16-9 |url=https://www.worldcat.org/title/alahimanet-bosna-bosnaklarn-osmanl-topraklarna-gocu-1879-1912/oclc/819318057 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last=Kaçapor |first=Sait |title=Boşnaklar Türkiye'nin Sadık Vatandaşları |trans-title=Bošnjaci: odani građani Turske |publisher=Kastaş Yayınevi |location=Istanbul |year=2014 |url=https://www.worldcat.org/search?q=Bo%C5%9Fnaklar+T%C3%BCrkiye%27nin+Sad%C4%B1k+Vatanda%C5%9Flar%C4%B1 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last=Kolaşinli |first=Hayri |title=Muhacirlerin İzinde: Boşnakların Trajik Göç Tarihinden Kesitler |trans-title=Tragom muhadžira: isječci iz tragične historije migracija Bošnjaka |publisher=Lotus Yayınevi |location=Ankara |year=2003 |url=https://www.worldcat.org/search?q=Muhacirlerin+%C4%B0zinde+Bo%C5%9Fnaklar%C4%B1n+Trajik+G%C3%B6%C3%A7+Tarihinden+Kesitler |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last=Tekin |first=Cemile |title=Yugoslavya'dan Türkiye'ye Göçün Nedenleri (1950–1958) |trans-title=Uzroci migracije iz Jugoslavije u Tursku (1950–1958) |journal=Selçuk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Dergisi |year=2018 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/susbed/issue/61823/925038 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last=Karpat |first=Kemal H. |title=Osmanlı'dan Günümüze Etnik Yapılanma ve Göçler |trans-title=Etnička struktura i migracije od Osmanlija do danas |publisher=Timaş Yayınları |location=Istanbul |year=2013 |isbn=978-605-08-1046-2 |url=https://www.worldcat.org/title/osmanldan-gunumuze-etnik-yaplanma-ve-gocler/oclc/879604586 |language=tr |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite journal |last=Lavić |first=Osman |title=Iseljavanje Bošnjaka muslimana iz BiH za vrijeme Austro-Ugarske vladavine i risala Mehemda Teufika Azapagića |journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |year=1996 |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/404 |language=bs |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite web |last=Özsu |first=Umut |title=Adaptation of the 1858 Ottoman Land Code in Bosnia and Herzegovina under Austro-Hungarian Rule, 1878–1918 |website=Islamic Law Blog |publisher=Harvard Law School |date=16. 2. 2024 |url=https://islamiclaw.blog/2024/02/16/adaptation-of-the-1858-ottoman-land-code-in-bosnia-and-herzegovina-under-austro-hungarian-rule-1878-1918/ |language=en |access-date=2. 5. 2026}}

* {{cite book |last=Imamović |first=Mustafa |title=Historija Bošnjaka |publisher=Bošnjačka zajednica kulture Preporod |location=Sarajevo |year=1997 |isbn=9958-815-00-1}}

* {{cite book |last=Purivatra |first=Atif |title=Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca |publisher=Svjetlost |location=Sarajevo |year=1974}}

* {{cite book |last=Karčić |first=Fikret |title=The Bosniaks and the Challenges of Modernity: Late Ottoman and Hapsburg Times |url=https://archive.org/details/bosniakschalleng0000kari |publisher=El-Kalem |location=Sarajevo |year=1999 |isbn=9958-23-064-X}}
{{Refend}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Bošnjaci}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bosnjaci u Turskoj}}
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]]
[[Kategorija:Islam u Turskoj]]
[[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]]</text>
      <sha1>g1hs7832fsuxfntxwg5i29chj9incn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Vozuću</title>
    <ns>0</ns>
    <id>418107</id>
    <revision>
      <id>3898429</id>
      <parentid>3896296</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:39:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1995.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5219" sha1="tjzihwo2it686nq6e2da4lho405ag1o" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka za Vozuću
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = {{Lokacijska karta+| Bosna i Hercegovina| width=300| float=center |caption=|alt=Location map of Bosnia and Herzegovina | places =
{{Lokacijska karta~ | Bosna i Hercegovina | label = Vozuća | lat = 44.38 | long = 18.37  | region = BH | label_size = 75 | marksize = 6 | position = right| mark= Red pog.svg}}
{{Lokacijska karta~ | Bosna i Hercegovina | label = [[Sarajevo]] | lat = 43.852531 | long = 18.364953 | region = HR | label_size = 75 | marksize = 6 | position = right| mark= Blue pog.svg }}
}}
| opis_slike     = Lokacija Vozuće
| datum          = 27 maj – 10 septembar 1995.
| mjesto         = Vozuća
| casus          = 
| rezultat       = Pobjeda snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
| posjed         = 
| strana1        = {{ZD|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| strana2        = {{ZD|Republika Srpska}} [[Vojska Republike Srpske]]
| komandant1     = {{ZD|Bosna i Hercegovina|1992}} Refik Lendo&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} Muatez Billah
| komandant2     = {{ZD|Republika Srpska}} ''Nepoznat''
| snage1         = {{ZD|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpus]]&lt;br /&gt;{{ZD|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpus]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of Jihad.svg}} [[El Mudžahid]]&lt;br /&gt;{{ZD|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Crni labudovi]]
| snage2         = {{ZD|Republika Srpska}} 3. ozrenska brigada&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Srpska}} 4. ozrenska brigada&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Srpska}} 1. prnjavorska brigada&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Srpska}} 1. srbačka brigada
| žrtve1         = ~129 ubijenih
| žrtve2         = ~614{{-}}~60 zarobljenih
| karta_država   = &lt;!-- N.pr. Austrija/BiH/Italija, Pogledaj: Šablon:Lokacijska karta --&gt;
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
[[Datoteka:Map 62 - Bosnia - Ozren Mountains, September-October 1995.jpg|250px|mini|desno|Mapa borbenih dejstava na prostoru planine Ozren od septembra do oktobra 1995]]
'''Bitka za Vozuću''' je bio napad [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i jedinice [[El Mudžahid]], sastavljene od arapskih mužahedina 10. septembra 1995. protiv strateški važne pozicije u selu Vozuća koju je držala [[Vojska Republike Srpske]] u općini [[Zavidovići]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;ex-yupress.com&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ex-yupress.com/slobos/slobos11.html|title=Slobodna Bosna, War crimes: &quot;Vozuca case&quot;, six years later, 9/13/01|publisher=|access-date=14. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.loc.gov/item/2010588135|title=Balkan battlegrounds /  - Library of Congress|publisher=|access-date=14. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Napad ==
Napad su izvršili pripadnici odreda El Mudžahid iz 3. korpusa, a bili su popraćeni nekim pripadnicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]].&lt;ref&gt;Biblioteci Informacije i Istraživanja Službe, &quot;Bliskom Istoku&quot;, Indeks Strana 31&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tran4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.un.org:80/icty/transe83/070924IT.htm|title=Transkript Tribunala|website=www.un.org|access-date=18. 12. 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je već planiran u maju 1995. i imao je tri faze koje su sprovedene. Prva faza je imala naziv &quot;Crveni lav&quot; i glavni cilj ove operacije bio je presjeći komunikaciju VRS-a u Vozući. Operacija je uspjela te su srpske snage istjerane. Drugi faza nazvana je &quot;Bitka za ponos&quot;. Cilj je bio pripremiti izbjeglice iz [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Žepa (Rogatica)|Žepe]] za premještanje u područje nakon što je oslobođeno. Međutim nakon napada, samo mala grupa ljudi je doselila u uništenu zonu Vozuće.&lt;ref name=&quot;ex-yupress.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.aina.org/reports/tabmnie.pdf Bitka za prema ranije - Afganistanske-Bosanska Mudžahedinima Mrežu u Evropi]&lt;/ref&gt;

== Završna faza ==
Konačni napad je imao kodno ime &quot;Uragan&quot;. Napad je započeo 10. septembra i završio je istog dana s potpunom pobjedom snaga Armije RBiH. Vojska i Mudžahedini su dobili pomoć od specijalne jedinice [[Crni labudovi]].&lt;ref name=&quot;ex-yupress.com&quot;/&gt; Kraj bitke se smatra zloglasnim zbog brutalnog ponašanja Mudžahedina protiv preživjelih vojnika Vojske Republike Srpske i civilnog srpskog stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010927/temedana.htm|title=SLOBODNA DALMACIJA, ETVRTAK 27. rujna 2001. - teme dana|publisher=|access-date=14. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, Volume 1|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|isbn=978-0160664724}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Vozuća]]
[[Kategorija:Masakri nad Srbima]]
[[Kategorija:Masakri u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1995.]]
[[Kategorija:Bitke u 1995.]]</text>
      <sha1>tjzihwo2it686nq6e2da4lho405ag1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emevijski halifat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446172</id>
    <revision>
      <id>3898346</id>
      <parentid>3642649</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:03:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>džizija-&gt;džizja</comment>
      <origin>3898346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8539" sha1="f0stv52jdekx87iy726ihjge29bmf90" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime                   = Emevijski halifat
| izvorno_ime                    = ٱلْخِلافَةُ ٱلأُمَوِيَّة
| genitiv                        = 
| razdoblje                      = 661–750.
| država_prije1                  = Rašidunski halifat
| država_prije_zastava1          = Rashidun Caliphate Flag.png
| država_prije2                  = Bizantijsko Carstvo
| država_prije_zastava2          = Byzantine imperial flag, 14th century.svg
| država_prije3                  = Vizigotsko kraljevstvo
| država_prije_zastava3          = 
| država_prije4                  = Heftalitsko carstvo
| država_prije_zastava4          = 
| država_prije5                  = Afrički egzarhat
| država_prije_zastava5          = 
| država_poslije1                = Abasidski halifat
| država_poslije_zastava1        = Abbasid_banner.svg
| država_poslije2                = Kordopski emirat
| država_poslije_zastava2        = 
| država_poslije3                = Emirat Nekor
| država_poslije_zastava3        = 
| država_poslije4                = 
| država_poslije_zastava4        = 
| država_poslije5                = 
| država_poslije_zastava5        = 
| zastava                        = 
| grb                            = 
| uzrečica                       = 
| himna                          = 
| karta                          = Umayyad Caliphate 720 AD (orthographic projection).svg
| glavni_grad                    = [[Damask]] (661–744)&lt;br /&gt;[[Haran]] (744–750)
| glavni_grad_koordinate         = 
| najveći_grad                   = 
| službeni_jezik                 = Klasični arapski
| etničke_grupe                  = 
| državno_uređenje               = Nasljedni halifat
| vrsta_vlasti                   = Halifa
| godina_prve_vlasti             = 661–680.
| vladar_prva_vlast              = [[Muavija ibn Ebu-Sufjan]]
| godina_druge_vlasti            = ⠀
| vladar_druga_vlast             = [[Marvan ibn Muhammed]]
| godina_treće_vlasti            = 
| vladar_treća_vlast             = 
| nezavisnost                    = 
| nezavisnost_priznato           = 
| površina                       = '''(720)''' 11.100.000 
| po_površini_na_svijetu         = 
| procenat_vode                  = 
| stanovnika                     = 
| religija                       = [[Islam]]
| stanovnika_godina              = 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 
| gustoća                        = 
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| valuta                         = 
• [[Zlatni dinar|Dinar]] (zlatna kovanica)
* [[Dirhem]] (srebrna kovanica)
* [[Fals]] (bakarna kovanica)
| vremenska_zona                 = 
| internetski_nastavak           = 
| pozivni_broj                   = 
| komentar                       = 
}}
'''Emevijski halifat''' ({{jez-ar|ٱلْخِلافَةُ ٱلأُمَوِيَّة}}) bio je drugi [[Hilafet|halifat]] koji je uspostavljen nakon smrti [[islam]]skog [[Muhammed|poslanika Muhammeda]]. Halifatom je vladala [[Emevije|Emevijska dinastija]] ({{jez-ar|ٱلأُمَوِيُّون}}) koja je vodila porijeklo iz [[Meka|Meke]]. Prvi član Emevijske dinastije [[Osman ibn Affan]] (644–656) došao je na vlast kao treći halifa [[Pravedni halifat|Pravednog halifata]]. Emevijska dinastija je uspostavila nasljednu vladavinu kada je dugogodišnji guverner [[Sirija (regija)|Sirije]] [[Muavija ibn Ebu-Sufjan]], nakon završetka [[Prva fitna|Prve fitne]] 661, postao šesti halifa. Nakon Muavijine smrti 680. izbili su sukobi oko nasljedstva, koji su rezultirali [[Druga fitna|Drugom fitnom]] iz koje je kao pobjednik izašao [[Marvan I]]. Sirija je nakon toga postala sjedište Emevijskog halifata, a [[Damask]] glavni grad.

Emevije su nastavili [[Širenje Islama|muslimanska osvajanja]] zauzimajući [[Transoksijana|Transoksijanu]], [[Sind]], [[Magrib]] i [[Pirenejsko poluostrvo]] ([[El-Endelus]]). Nakon ovih osvajanja Emevijski halifat je obuhvatao 11.100.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i 62 miliona ljudi (29% svjetske populacije) čineći ga jednim od [[Najveća carstva svijeta|najvećih imperija u historiji]]. Dinastija je svrgnuta 750. u pobuni koju su organizovali [[Abasidi]]. Preživjeli članovi dinastije su pobjegli u [[Córdoba|Kordobu]] gdje su osnovali [[Kordopski Emirat]], a kasnije i [[Kordopski halifat|halifat]] koji je postao svjetski centar nauke, medicine, filozofije i izuma tokom [[Zlatno doba islama|Zlatnog doba islama]].

Emevijski halifat vladao je ogromnim multietničkim i multikulturalnim stanovništvom. [[Kršćanstvo|Kršćanima]], koji su i dalje činili većinu stanovništva halifata, i [[Judaizam|Jevrejima]] je bilo dopušteno da prakticiraju vlastitu religiju, ali su morali plaćati [[Glavarina|glavarinu]] ([[Džizja|džizju]]) od koje su muslimani bili oslobođeni. Za muslimane je postojao [[zekat]] koji je izričito bio određen za različite programe [[Islamski socijalizam|socijalne zaštite]]. Istaknute položaje su držali kršćani što je bio dio šire politike koja je povećala popularnost i učvrstila moć Emevija.

== Historija ==
=== Porijeklo i rani utjecaj ===
{{Glavni|Emevije}}

Prema tradiciji, [[Emevije]] (poznate i kao pleme Abdu Šems) i poslanik Muhammed su imali zajedničkog pretka [[Abdu Menaf ibn Kusaj|Abdu Menafa ibn Kusaja]]. Muhammed je vodio porijeklo od njegovog sina [[Hašim ibn Abdu Menaf|Hašima]], a Emevije preko njegovog drugog sina [[Abdu Šems ibn Abdu Menaf|Abdu Šemsa]] čiji je sin bio [[Emevija ibn Abdu Šems|Emevija]]. Prema tome, dvije porodice se smatraju različitim klanovima (Hašimovići i Emevije) plemena [[Kurejš]]. Međutim, šiitski historičari sumnjaju da je Emevija bio potomak Abdu Menafa ibn Kusaja. Sunitski historičari se ne slažu s ovim zbog šiitskog neprijateljstva prema Emevijama. Oni ukazuju na činjenicu da su Osmanovi unuci, Zaid bin Amr bin Utman bin Affan i Abdulah bin Amr bin Osman, oženili Rukaju i Fatimu, kćerke Alijevog sina [[Husejn ibn Ali|Huseina]], kako bi ukazali na bliskost Hašimovića i Emevija.

Ova bliskost se pretvorila u ozbiljan slučaj plemenskog animoziteta nakon [[Bitka na Bedru|bitke na Bedru]] 624. Tokom ove bitke sukobila su se tri najveća lidera Emevija ([[Utba ibn Rabiah]], [[Valid ibn Utba]] i Shajbah) i Hašimovića ([[Ali ibn Ebu-Talib]], [[Hamza ibn Abdul-Muttalib]] i [[Ubejda ibn al-Haris]]). To je dovelo do animoziteta Emevijinog unuka [[Ebu-Sufjan|Ebu-Sufjana ibn Harbe]] prema Muhammedu i muslimanima. On je pokušao istrijebiti pripadnike nove religije vođenjem mnogih bitki. Međutim, pet godina nakon [[Bitka na Uhudu|bitke na Uhudu]], Muhammed je preuzeo kontrolu nad Mekkom najavivši opštu amnestiju za sve. Tada su Ebu-Sufjan, njegova žena Hind i njihov sin (budući halifa [[Muavija ibn Ebu-Sufjan]]) prihvatili islam.

Nakon smrti Muhammeda 632, došlo je do otvorene borbe oko nasljednika nove muslimanske zajednice. [[Ensarije]], stanovnici Medine koji su Muhammedu osigurali sigurno utočište nakon njegovog [[Hidžra|iseljavanja iz Meke]] 622, su htjeli svog kandidata zbog zabrinutosti da će [[Muhadžir]]i, rani sljedbenici Muhammeda, zajedno sa Kurejšijama preuzeti kontrolu nad muslimanskom državom. Muhadžiri su dali prednost [[Ebu-Bekr]]u, pratiocu Muhammeda, čime su okončali Ensarijske rasprave i izabrali ga za [[Halifa|halifu]] (vođu muslimanske zajednice). On je Emevijama pokazao naklonost dodjeljujući im zapovjedne uloge tokom [[Muslimansko osvajanje Sirije|muslimanskog osvajanja Sirije]]. Jedan od imenovanih bio je [[Jezid ibn Ebu-Sufjan|Jezid]], sin Ebu-Sufjana, koji je održavao trgovačke mreže u Siriji.

Ebu-Bekrov nasljednik [[Omer ibnul-Hattab|Omer]] (634 - 644) je smanjio uticaj Kurejšija u administraciji i vojsci, ali je ipak omogućio veću ulogu Ebu-Sufjanovim sinovima u Siriji koja je osvojena 638. Nakon smrti komandanta islamske vojske [[Ebu-Ubejde Amir ibnul-Džerrah|Ebu-Ubejde Amira ibnul-Džerraha]] 639, Omer je imenovao Jazida za guvernera sirijskih okruga Damask, Palestina i Jordan. Jazid je umro ubrzo nakon toga, pa je Omer na njegovo mjesto imenovao njegovog brata [[Muavija ibn Ebu-Sufjan|Muaviju]]. Izuzetna naklonost prema sinovima Ebu-Sufjana je možda proizašla iz njegovog poštovanja prema porodici, njihovom moćnom savezu sa plemenom [[Banu Kalb]] ili nedostatku prikladnog kandidata tokom [[Emauska kuga|Emauske kuge]] koja je ubila Ebu-Ubejdu i Jazida. Pod upravom Muavije, Sirija se dobro odbranila od napada bizantijskog carstva.

{{Imperije}}

[[Kategorija:Emevijski halifat]]</text>
      <sha1>f0stv52jdekx87iy726ihjge29bmf90</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ashokasundari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>447667</id>
    <revision>
      <id>3898377</id>
      <parentid>2955243</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1236" sha1="b52bd0guz6v4kazspm0m5lbqeezx0b9" xml:space="preserve">U [[Hinduizam|hinduizmu]], '''Ashokasundari''' ([[sanskrt]]: अशोकसुंदरी, ''Aśokasundarī'') je [[božica]] mašte. Njeni roditelji su [[bog]] [[Šiva]] i njegova supruga, božica [[Parvati]] – božanski par koji predstavlja mušku i žensku energiju. Ashokasundari je pomenuta u tekstu ''[[Padma Purana]]'' (पद्म पुराण) te je uglavnom štovana u južnoj [[Indija|Indiji]] kao [[Bala Tripurasundari]].

Božica Parvati je zamolila svog muža da ju odvede u najljepši vrt na Zemlji te ju je on odveo u vrt nazvan Nandanvana, gdje je Parvati ugledala drvo imenom [[Kalpavriksha]], koje je moglo ispuniti bilo koju želju. Budući da se Parvati osjećala iznimno usamljeno jer su ju njeni sinovi, koji su već bili odrasli, napustili, poželjela je da dobije kćerku kako bi bila manje usamljena te je tako rođena Ashokasundari, koja se kasnije udala za kralja [[Nahusha|Nahushu]] (नहुष). Njihov sin je kralj [[Yayati]]&lt;ref&gt;Bibek Debroy, Dipavali Debroy (2002). ''The holy Puranas''. str. 152. &quot;''Nahusha and Ashokasundari had a son named Yayati''.”&lt;/ref&gt; (ययाति), muž [[Devayani]].

== Izvori ==
{{Refspisak}}
{{Hinduistička mitologija}}
[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>b52bd0guz6v4kazspm0m5lbqeezx0b9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prasuti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448823</id>
    <revision>
      <id>3898382</id>
      <parentid>3870490</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1326" sha1="337ax1j9d6qvzpuw0yfl5zjx3h55xoy" xml:space="preserve">[[Datoteka:(A) Hindu wedding, Saptapadi ritual before Agni Yajna.jpg|180px|mini|Sveta vatra Agnija tokom hinduističkog vjenčanja. U hindizmu, Prasuti i [[Daksha]] su imali prvo vjenčanje u historiji.]]
'''Prasuti''' (''Prasūti'') je [[božica]] iz [[Hinduizam|hinduističke]] mitologije; jedna od supruga velikog boga [[Daksha|Dakshe]].&lt;ref&gt;Hansa B. Bhatt (2004). ''A critical study of the Mahābhāgavatapurāṇam''. str. 492. &quot;''Daksa accompanied by his wife Prasuti...''”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;B. K. Chaturvedi i Bhojraj Dwivedi (2016). ''Linga Purana''. &quot;''Daksha married Prasuti and they had twenty four daughters...''”&lt;/ref&gt;

== Mitologija ==
Roditelji božice Prasuti su čovjek imenom [[Svayambhuva Manu]] i njegova supruga, božica [[Shatarupa]], koju je stvorio [[Brahma]].

Prasuti se udala za Dakshu, sina Brahme, koji je odlučio stvoriti mnogo žena. Vjenčanje Dakshe i Prasuti bilo je prvo vjenčanje u hinduizmu (prema svetim spisima). Daksha i Prasuti su stvorili mnogo božica – prema tekstu ''Padma Purana'', ovo su najpoznatije kćeri Prasuti i njenog supruga:
*[[Sati (božica)]]
*[[Svaha]] – božica žrtve te supruga svog amidže [[Agni|Agnija]]
*[[Khyati]] – majka [[Lakšmi]], velike božice ljepote

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Hinduistička mitologija}}
[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>337ax1j9d6qvzpuw0yfl5zjx3h55xoy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Hinduističke boginje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>448824</id>
    <revision>
      <id>3898385</id>
      <parentid>2955184</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:48:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Hinduističke božice]] na [[Kategorija:Hinduističke boginje]]: Uobičajen naziv</comment>
      <origin>2955184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="056vm0zeole2xju47snhjd286it859o" xml:space="preserve">[[Kategorija:Hinduistička mitologija]]</text>
      <sha1>056vm0zeole2xju47snhjd286it859o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svaha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448834</id>
    <revision>
      <id>3898383</id>
      <parentid>3870492</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1071" sha1="6zqcmeqj7hwq5q9hxz0uwij16v6ho4x" xml:space="preserve">[[Datoteka:Agni and consort.jpg|170px|mini|&lt;center&gt;[[Agni]] i Svaha&lt;/center&gt;]]
U [[Hinduizam|hinduizmu]], '''Svaha''' (''Svāhā''; [[sanskrt]]: स्वाहा) je [[božica]] povezana s vatrom i žrtvom. Njeno ime se također koristi u [[Budizam|budizmu]] na kraju mantre.

== Mitovi ==
Njeni roditelji su [[bog]] [[Daksha]] – sin velikog boga [[Brahma|Brahme]] – i njegova supruga [[Prasuti]], unuka Brahme. Svaha je isprva bila smrtna [[nimfa]], ali je dobila besmrtnost udajom za [[Agni]]ja,&lt;ref&gt;Antonio Rigopoulos (1998). ''Dattatreya: The Immortal Guru, Yogin, and Avatara: A Study of the Transformative and Inclusive Character of a Multi-faceted Hindu Deity''. State University of New York Press. str. 72. {{ISBN|978-0-7914-3696-7}}.&lt;/ref&gt; boga [[Vatra|vatre]] i topline. Njihovo jedino dijete je kćerka [[Agneya]] (Aagneya).&lt;ref&gt;Neki mitovi opisuju boga [[Kartikeya|Kartikeyu]] kao sina Svahe jer je on opisan kao bog koji ima više majki ili pomajki.&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Hinduistička mitologija}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>6zqcmeqj7hwq5q9hxz0uwij16v6ho4x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Zvornik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>448839</id>
    <revision>
      <id>3898430</id>
      <parentid>3870495</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:40:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21042" sha1="horai99h7zx2ggpogdnmukpgpq919i4" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka za Zvornik
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Zvornik fortress 4.jpg|300px]]
| opis_slike     = Pogled na Zvornik sa Kula Grada
| datum          = 8–26. april 1992.
| mjesto         = [[Zvornik]] i [[Kula Grad]], [[Bosna i Hercegovina]] 
| rezultat       = Pad Zvornika i Kula Grada u ruke JNA i srpskih paravojski; povlačenje branilaca prema [[Kalesija|Kalesiji]].
| strana1        = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Datoteka:Эмблема &quot;Патриотской лиги&quot; Боснии.png|20px]] [[Patriotska liga]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|20px]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:White eagles.svg|20px]] [[Beli orlovi]]&lt;br /&gt;[[Žute ose]]
| komandant1     = [[Datoteka:Flag_ of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|20px]] [[Datoteka:Эмблема &quot;Патриотской лиги&quot; Боснии.png|20px]] [[Samir Ništović]]
| komandant2     = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Milutin Kukanjac]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Marko Pejić]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Serb Volunteer Guard.svg|20px]] [[Željko Ražnatović]]
| snage1         = 150 naoružanih i 150 nenaoružanih branilaca&lt;ref name=snagebranilaca&gt;{{cite web|author=|url=http://www.kalesija.info/kula-grad-sjecanje-na-cudo-bosanskog-otpora/|title=Kula Grad: Sjećanje na čudo bosanskog otpora|publisher=kalesija.info|date=9. 4. 2014|access-date=24. 9. 2018|archive-date=22. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190822035051/http://www.kalesija.info/kula-grad-sjecanje-na-cudo-bosanskog-otpora/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| snage2         = 
}}
'''Bitka za Zvornik''' jedna je od prvih bitaka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Započela je 8. aprila 1992. napadom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpskih paravojnih jedinica na [[Zvornik]], a završila se padom Kula Grada u ruke istih i povlačenjem branilaca prema [[Kalesija|Kalesiji]].

==Uvod==
Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim slobodnim izborima]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], održanim [[18. novembar|18. novembra]] [[1990.|1990]], pobjedu u općini Zvornik odnijela je [[Stranka demokratske akcije]], osvojivši 43 od 90 mandata u Skupštini općine.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|title=Izbori u Bosni i Hercegovini '90.: Analiza izbornog procesa|publisher=Promocult|date=1996|pages=120}}&lt;/ref&gt; [[Srpska demokratska stranka]] osvojila je 36 mandata.

[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popis]] održan u [[mart]]u [[1991.]] pokazao je da općina ima 81.295 stanovnika, od čega 48.102 (59,17%) [[Bošnjaci|Bošnjaka]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127/8)|work=fzs.ba |access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

Strateški značaj grada ogleda se u činjenici da je Zvornik bitna tačka na putevima [[Beograd]]-[[Tuzla]] i Beograd-[[Sarajevo]]. Značajni su i granični prijelazi u [[Karakaj]]u i Zvorniku, koji je mostom preko [[Drina|Drine]] povezan sa [[Mali Zvornik|Malim Zvornikom]].&lt;ref name=LBIoHR&gt;{{Cite web|url=http://bim.lbg.ac.at/sites/files/bim/BIM%20Zvornik%20Study%20Ethnic%20Cleansing%20Operations_0.pdf|title=Ethnic Cleansing Operations’ in the
northeast-Bosnian City of Zvornik from April through June 1992|publisher=Ludwig Boltzmann Institute of Human Rights|access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt; Okupacija Zvornika bi omogućila nesmetan transport ljudstva i logističkog materijala JNA i paravojski prema Tuzli i Sarajevu. Najveći strateški značaj za branioce imalo je naselje [[Kula Grad]], sa kojeg se nadgleda veliki dio grada, kao i hidroelektrana na [[Divič]]u.

Do tenzija na području Zvornika dolazi izbijanjem [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]]. Nekoliko mjeseci prije napada na Zvornik, JNA je u [[Osmaci]]ma i drugim mjestima organizirala dvosedmične vojne vježbe na koje su pozvani samo Srbi, pod izgovorom obuke Teritorijalne odbrane. U sedmicama prije napada dolazi do masovne nabavke naoružanja. Srpsko stanovništvo uglavnom je oružje dobivalo od SDS-a ili JNA, a bošnjačko je oružje nabavljalo na crnom tržištu.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

Preko vikenda, 28. i 29. marta 1992, srpsko stanovništvo napušta Zvornik i prelazi u Srbiju, vraćajući se nazad u ponedjeljak. Srpska propaganda ovaj događaj tumači kao strah srpskog stanovništva od pokolja i egzodusa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html|title=Širenje mržnje i straha|publisher=e-novine.com|date=31. 3. 2010|access-date=30. 9. 2018|archive-date=11. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190411132146/http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Postoje naznake da su zvornički Srbi znali za napad na grad, čemu u prilog ide i činjenica da su žene i djeca mahom bili evakuisani prije početka napada.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

4. i 5. aprila Srbi podižu barikadu koristeći kamione [[Milići|milićkog]] Boksita, čime razdvajaju Zvornik od Karakaja. 6. aprila s barikada su vraćeni Bošnjaci koji su išli na posao i u školu. Kao reakcija na srpsku barikadu, Bošnjaci postavljaju sopstvenu barikadu na istom mjestu. Na barikadama će 6. i 7. aprila doći do demonstracija za miran suživot. 6. aprila došlo je i do konačnog rascjepa policije. Srpski policajci uzimaju oružje, opremu i vozila i premještaju ih u Karakaj.

7. aprila bošnjačko stanovništvo Lipovca i Karakaja bježi u Zvornik. Navečer 7. aprila srpski mediji opravdavaju prisustvo velikog broja snaga JNA tvrdnjom da &quot;muslimanski ekstremisti&quot; sa Kula Grada planiraju napad.

8. aprila dolazi do pregovora na kojima su učestvovali predstavnici SDA, SDS-a i Arkan. Cilj pregovora je bila predaja grada i kapitulacija bošnjačkog stanovništva. Navodno je dogovorena podjela grada, prema kojoj Bošnjaci dobijaju centar, dok sjeverni dijelovi i Karakaj pripadaju Srbima. Sa rezultatima pregovora nezadovoljan je bio Arkan. Nova runda pregovora bez ikakvih rezultata održana je 9. aprila.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

==Snage napadača==
===Jugoslavenska narodna armija===
Općina Zvornik bila je u zoni odgovornosti 17. korpusa sa sjedištem u Tuzli. 17. korpus pripadao je 1. vojnoj oblasti sa sjedištem u Beogradu. Reorganizacijom JNA u proljeće 1992, Zvornik formalno pripada 2. vojnoj oblasti sa sjedištem u Sarajevu, ali ostaje pod komandom 1. VO.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Na prijelazu između 1991. i 1992, u blizini Zvornika su stacionirane prve tenkovske jedinice iz napuštenog garnizona u [[Jastrebarsko]]m. Tokom februara i marta 1992, dolaze nove tenkovske, artiljerijske i protivzračne jedinice. Od početka godine dolazi do stvaranja tenkovskih položaja i sa srbijanske strane Drine. Kasnije dolazi i do nastanka artiljerijskih položaja, a dodato je i protivzračno naoružanje.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

U Domu kulture u [[Čelopek (Zvornik)|Čelopeku]] smješteno je oko 100 vojnika, a još veći broj se nalazio u fabrici Novi Standard u Karakaju. Za smještaj vojnika korištena je i jedna zgrada u samom gradu, koja je bila vlasništvo preduzeća Birač. Avioni i helikopteri koji su učestvovali u napadu su, kao i vojnici, vjerovatno bili iz Tuzle.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt; Dijelom na bosanskoj, a dijelom na srbijanskoj obali Drine bile su smještene i jedinice JNA iz [[Šabac|Šapca]], [[Sremska Mitrovica|Sremske Mitrovice]] i [[Valjevo|Valjeva]]. Jedna jedinica iz Šapca stacionirana je u Domu kulture u Malom Zvorniku, a navodno je postojala i manja kasarna u naselju [[Radalj]], sjeverno od Malog Zvornika. Postoje naznake da je u napadu učestvovala i 63. padobranska brigada iz [[Niš]]a, kao i neke jedinice povučene iz [[Vukovar]]a.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Komandant tuzlanskog garnizona, general Janković navodno je stalno obilazio snage smještene oko Zvornika. Penzionisan je u maju 1992. General [[Milutin Kukanjac]] bio je komandant 2. VO, u čiju zonu odgovornosti je ulazila i općina Zvornik. Major Marko Pejić bio je glavni komandant srpskih snaga. Bio je zadužen za pripremu i izvršenje napada. Pukovnik Marko Pavlović preuzima komandu nakon pada Kula Grada. Smatra se odgovornim za kampanju etničkog čišćenja. Formalno se od juna 1992. naziva komandantom zvorničke Teritorijalne odbrane. Tenkovskim jedinicama iz Tuzle komandovao je poručnik Radovan Tičić.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Snage JNA su tokom napada koristile ražna oružja, uključujući tenkove, oklopna vozila, samohotke, minobacače, haubice, protivavionske topove i mitraljeze, borbene avione ([[MiG-21]] i [[MiG-29]]) i helikoptere.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

===Paravojne formacije===
Osim [[Srpska dobrovoljačka garda|arkanovaca]], sve paravojske su prihvatale komandu JNA tokom izvođenja borbenih operacija. Od početka napada pa do završetka etničkog čišćenja, u Zvorniku je boravio veliki broj paravojnih formacija. Najorganizovanijim se smatraju arkanovci, [[Beli orlovi]] ili šešeljevci i tzv. Teritorijalna odbrana. Potpuno razlikovanje različitih paravojski nije moguće.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Već od marta 1992, pojedini vojnici i oficiri ne nose obilježja JNA, već kokarde i ostale srpske simbole. Pojavljuju se i bijele trake nošene na rukama i duge brade kao način identifikacije. Pojedini rezervni oficiri bili su aktivisti SDS-a. Ubrzo nakon napada, Teritorijalna odbrana postala je dijelom rezervnih jedinica JNA.

U napadu na Zvornik, pored poznatijih, učestvovale su i brojne manje paravojske, kao što su draganovci, Žute ose, antićevci, Vukovarci i Dušan Silni.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;
====Teritorijalna odbrana====
Od jeseni 1991. zvornički SDS regrutuje, obučava i naoružava tzv. Teritorijalnu odbranu, čije se sjedište nalazilo u Karakaju. Vođa ove paravojske bio je [[Branko Grujić]], a drugi istaknuti članovi Ljupko Ilić, Drago Krstanović i &quot;Marko&quot;. Kao i druge paravojske, sarađivali su sa JNA i djelovali pod njenom komandom. S obzirom da su bili lokalci, članovi ove paravojske identifikovali su mnoge poznate i bogate zvorničke Bošnjake, koji su zatim opljačkani i uhapšeni, od kojih su mnogi predati kao zarobljenici arkanovcima.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;
====Srpska dobrovoljačka garda====
Arkanovci se smatraju vodećom snagom napada na Zvornik. [[Željko Ražnatović|Arkanov]] autoritet tokom napada nadmašivao je ne samo autoritet oficira JNA, već i vodećih ličnosti lokalnog SDS-a. Arkanovci nisu potpadali pod komandu JNA, glavni komandant je bio Arkan. Druge značajne ličnosti su &quot;Rambo&quot; (navodno Arkanov zet koji je poginuo prilikom borbi za Kula Grad), &quot;Žučo&quot;, &quot;Topola&quot;, braća Dragan Jole i Pero Jović iz Malog Zvornika, &quot;Vuk&quot; ili &quot;Vučo&quot; i &quot;Lela&quot;, koja je odgovorna za mučenja i ubistva zarobljenika. Sjedište arkanovaca bilo je u hotelu &quot;Jezero&quot; u Malom Zvorniku, dok je sam Arkan bio u [[Radaljska banja|Radaljskoj banji]]. Među arkanovcima je vladala stroga disciplina. Opisivani su kao hladnokrvne ubice. Nisu se opijali čime su se isticali od ostalih srpskih jedinica, ali ima naznaka da su koristili narkotike. Od lokalnih Srba dobijali su liste bogatih Bošnjaka, čije su kuće pljačkali.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

Pripadnici jedinice u civilnoj odjeći su u Zvorniku bili prisutni od kraja marta. Sam Arkan je u grad došao 7. aprila, na pregovore o budućnosti grada. Izdaje ultimatum o predaji grada i svog naoružanja do 9. aprila. Nekoliko dana kasnije vratit će se u grad kako bi kidnapovanjem pacijenata u bolnici izborio razmjenu Rambovog leša.

Učešće arkanovaca u borbama započinje 8. aprila minobacačkom i snajperskom vatrom iz Malog Zvornika. Preuzeli su kontrolu nad gradom 9. aprila, nakon zauzimanja ključnih tačaka i objekata (bolnica, radio stanica) u gradu. Logističku i artiljerijsku podršku im je pružala JNA. Tada pristižu druge paravojske sa zadatkom da vojno osiguraju grad. Nakon 10. i 11. aprila veći dio snaga je napustio grad.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;
====Šešeljevci i Beli orlovi====
Šešeljevci su, prema izjavama svjedoka, često bili pijani, regrutovali su kriminalce i smatrani su &quot;vikendnim ratnicima&quot;. Njihova sjedišta nalazila su se na više mjesta u gradu i Karakaju. Pojedini šešeljevci su bili prisutni u gradu i prije napada. Učestvovali su u borbama od 9. aprila do pada Kula Grada. Sarađivali su sa JNA.

Borci Belih orlova uglavnom su bili iz pograničnih srbijanskih gradova ([[Loznica (Mačva)|Loznica]], Valjevo). Učestvovali su u borbama pod komandom JNA.&lt;ref name=&quot;LBIoHR&quot; /&gt;

==Snage branilaca==
Snage branilaca činilo je oko 150 naoružanih i 150 nenaoružanih boraca.&lt;ref name=snagebranilaca /&gt; Općinski štab PL Zvornik, čiji je komandant Samir Ništović ([[pseudonim]] &quot;kapetan Almir&quot;), nailazi na poteškoće u saradnji s civilnim organima vlasti, koji su i dalje vjerovali JNA. Nepovjerenje prema braniocima iskazivalo je i lokalno bošnjačko stanovništvo, koje je branioce prilikom povlačenja tjeralo iz svojih naselja vjerujući da je Kula Grad razrušen zbog pružanja otpora.&lt;ref name=PL&gt;{{cite web|author=|url=http://bosnae.info/index.php/bitka-za-kula-grad-kod-zvornika-jedan-od-prvih-ozbiljnijih-otpora-agresiji|title=Bitka za Kula Grad kod Zvornika – jedan od prvih ozbiljnijih otpora agresiji|publisher=bosnae.info|date=14. 12. 2016|access-date=29. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Pojačanje tokom borbi dolazi iz [[Živinice|Živinica]] i Kalesije.&lt;ref name=PL /&gt; Na Kula Grad su upućene i dvije čete iz [[Konjevići (Bratunac)|Konjević Polja]], ali nisu stigle na lokaciju zbog opstrukcija civilnih organa vlasti iz Bratunca.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://bosnae.info/index.php/odbrana-sjeveroistocne-bosne-1992-godine-kako-je-losa-vojna-organizacija-politicka-bezazlenost-prouzrokovala-pad-podrinja|title=Odbrana sjeveroistočne Bosne 1992. godine – kako je loša vojna organizacija i politička bezazlenost prouzrokovala pad Podrinja|publisher=bosnae.info|date=14. 6. 2018|access-date=30. 9. 2018|archive-date=20. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180620103412/http://bosnae.info/index.php/odbrana-sjeveroistocne-bosne-1992-godine-kako-je-losa-vojna-organizacija-politicka-bezazlenost-prouzrokovala-pad-podrinja|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jedna od jedinica koja je učestvovala u borbama je i interventni vod [[Prnjavor (Kalesija)|Prnjavorske]] čete.

==Napad==
===Pad grada===
Nakon sporadične pucnjave, napad na grad počinje u kasnim jutarnjim satima 8. aprila minobacačkom vatrom iz Karakaja i Malog Zvornika po Bukoviku, Meterizama i položajima branilaca na Debelom brdu. Napad je izvela JNA koristeći tenkove i artiljeriju. Djelovali su snajperisti arkanovaca iz Malog Zvornika i sa pojedinih zgrada u samom gradu. Tog istog dana pada položaj branilaca na Debelom brdu.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

Tokom noći grad je žestoko granatiran. Narednog jutra obavljeni su pregovori, koji su rezultirali ultimatumom prema kojem se svo oružje kao i grad mora predati do 20:00. U 8:00 započinje pješadijski napad, potpomognut minobacačkom vatrom. Arkanovci zauzimaju centar grada preko Bukovika i Meteriza. Do popodneva okupirali su bolnicu i radio stanicu. U drugom talasu napada, pješadija JNA i razne paravojske napadaju grad sa zapada, preko Šćemlije i Lišišnjaka. Do 10. i 11. aprila grad je okupiran. Već tada počinju masakri, mučenja, silovanja i protjerivanja. U samom je gradu pri ulasku srpskih jedinica ubijeno oko 70 civila.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=https://rtvglasdrine.com/vijesti/obiljezena-manifestacija-dani-otpora-zvornik-kula-grad-2016-foto/|title=Obilježena manifestacija &quot;Dani otpora Zvornik-Kula Grad 2016&quot;|publisher=Radio Glas Drine|date=8. 4. 2016|access-date=30. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Još uvijek nisu pali Kula Grad i Divič, za kojeg su napadači vjerovali da je jako &quot;muslimansko uporište&quot; od kojeg su mogli očekivati veliki otpor.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

Veći dio arkanovaca napušta grad 10. i 11. aprila u pripremama za napad na [[Bratunac]].

===Pad Kula Grada i Diviča===
Prije samog napada srpska propaganda tvrdila je da se na Kula Gradu nalazi više hiljada &quot;muslimanskih ekstremista&quot;. Kula Grad se našao na udaru artiljerijskih napada već 8. i 9. aprila, pri čemu gine prvi branilac.&lt;ref name=PL /&gt; Od 11. aprila nadalje dolazi do stalnih napada u cilju zauzimanja tvrđave, uz podršku minobacača, tenkova i protivzračnog naoružanja. Prilikom jednog od ovih napada gine i Arkanov zet Rambo.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

24. aprila, nakon žestokih pješadijskih i zračnih napada od 19. do 23. aprila, pada [[Crni Vrh (Zvornik)|Crni Vrh]], čime su branioci dovedeni u potpuno okruženje. 25. aprila stanovnici Diviča dobijaju ultimatum o predaji oružja. Iste noći poduzima posljednju ofanzivu, koja će dovesti do pada Kula Grada u jutarnjim satima 26. aprila. Glavni napad je izvršen prema položajima branilaca iz pravca Ćuprije.&lt;ref name=PL /&gt; Oko 10:30 pristupilo se slamanju obruča i povlačenju prema [[Liplje (Zvornik)|Liplju]], a zatim prema Kalesiji, uz 100 civila. Iste večeri paravojske će bez otpora zauzeti Liplje i Divič. Divič će kasnije okupirati JNA.&lt;ref name=LBIoHR /&gt;

==Posljedice==
[[Datoteka:Map 20 - Bosnia - Srebrenica-Cerska, January 1993.jpg|mini|desno|Slobodna teritorija u [[Podrinje|Podrinju]] početkom 1993. i tok operacije Cerska '93.]]{{Glavni|Masakr u Zvorniku}}
Otpor koji su pružili branioci usporio je napredovanje JNA i paravojski kroz sjeveroistočnu Bosnu, u cilju spajanja sa jedinicima na aerodromu u [[Dubrave Gornje|Dubravama]].

U zapadnom dijelu općine vodiće se teške borbe za odbranu slobodne teritorije početkom maja 1992. Prilikom ovih borbi, 10. maja u [[Zaseok (Sapna)|Zaseoku]] gine [[Mehdin Hodžić]]. Porazom [[Vojska Republike Srpske|VRS]] i odbranom teritorije današnje [[Sapna|općine Sapna]], jedinice Općinskog štaba TO Zvornik rade na povezivanju sa slobodnom kalesijskom teritorijom i deblokadi [[Teočak]]a. Na ovom području će od već formiranih jedinica 28. februara 1993. nastati [[206/246/282. viteška brdska brigada &quot;Mehdin Hodžić&quot;|206. viteška brdska brigada]]. Od najelitnijih jedinica ove brigade 28. augusta 1994. formira se [[242. muslimanska zvornička lahka brigada]].&lt;ref name=206br&gt;{{cite web|author=|url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/u-susret-21-godisnjici-206-viteske-brigade-zvornik-oni-su-istinski-heroji-bih-foto/|title=U susret 21. godišnjici 206. Viteške brigade Zvornik: Oni su istinski heroji BiH|publisher=Radio Glas Drine|date=25. 2. 2014|access-date=30. 9. 2018|archive-date=5. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140305035159/http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/u-susret-21-godisnjici-206-viteske-brigade-zvornik-oni-su-istinski-heroji-bih-foto/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na području [[Donja Kamenica (Zvornik)|Kamenice]] djelovao je rejonski štab TO veličine dva bataljona.&lt;ref name=206br /&gt; Ovaj dio slobodne teritorije pao je između 10. i 16. februara 1993, tokom operacije VRS Cerska '93. Prilikom pokušaja stvaranja koridora prema Kamenici, 30. oktobra 1992. u [[Nezuk]]u gine [[Hajrudin Mešić]].

==Naslijeđe==
U znak sjećanja na otpor, 8. aprila svake godine održava se manifestacija &quot;Dani otpora Zvornik-Kula Grad&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://fmbi.gov.ba/bosanski/aktuelno.php?id=1255=|title=ODRŽANA MANIFESTACIJA “DANI OTPORA ZVORNIK KULA GRAD”|publisher=Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata|date=8. 4. 2016|access-date=24. 9. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/salkic-na-manifestaciji-dani-otpora-zvornik-ponosno-obiljezavamo-otpor-agresiji/180408026|title=Salkić na manifestaciji &quot;Dani otpora Zvornik&quot;: Ponosno obilježavamo otpor agresiji|publisher=[[Klix.ba]]|date=8. 4. 2018|access-date=24. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{SFRJ portal}}
*[https://www.youtube.com/watch?time_continue=181&amp;v=i8ZnbF295mQ Radio Tuzla - Gostovanje Izeta Mehinagića prilikom napada na grad]
*[https://www.youtube.com/watch?v=SZQaYAdPkuA Radio Tuzla - Proglas JNA protjeranim Zvorničanima i građanima Tuzle]
*[https://www.youtube.com/watch?v=61iortUN2C4 Snimci protesta građana Zvornika 6. aprila 1992. (1. dio)]
*[https://www.youtube.com/watch?v=pMBTzvyEF7Y Snimci protesta građana Zvornika 6. aprila 1992. (2. dio)]

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Patriotska liga]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zvornik]]
[[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Bitke JNA u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>horai99h7zx2ggpogdnmukpgpq919i4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sukobi u Bugojnu 1993.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>449533</id>
    <revision>
      <id>3898432</id>
      <parentid>3870737</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:40:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1993.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24442" sha1="90o2jpj50w2olqinygs6aah6sndi04z" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Sukobi u Bugojnu 1993.
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Bugojno-panorama-grada (1996).jpg|250px]]
| opis_slike     = Bugojno
| datum          = [[17. juli]] - [[28. juli]] [[1993]].
| mjesto         = [[Bugojno|Općina Bugojno]]
| casus          = Ubistvo 3 pripadnika [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine|MUP-a]] u [[Vrbanja (Bugojno)|Gornjoj Vrbanji]].
| rezultat       = Pobjeda ARBiH.
| posjed         = Sve teritorije pod kontrolom HVO-a zauzela ARBiH.
| strana1        = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px]] [[Republika Bosna i Hercegovina]]
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[ARBiH]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|25px]] [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]] 
*[[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]
----
[[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|25px]] [[Republika Srpska]]
*[[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
| strana3        = 
| komandant1     = 
| komandant2     = 
| komandant3     = 
| snage1         = [[307. brigada|307. motorizovana brigada]]&lt;br&gt;Općinski štab odbrane
| snage2         = [[104. brigada HVO &quot;Eugen Kvaternik&quot;|104. brigada &quot;Eugen Kvaternik&quot;]]
----
[[19. srbobranska pješadijska brigada VRS|19. srbobranska pješadijska brigada]]&lt;br&gt;[[7. kupreška motorizovana brigada VRS|7. kupreška motorizovana brigada]]
| snage3         =
| žrtve1         = 92 poginula, 211 ranjenih
| žrtve2         = 107 poginulih, 130 ranjenih&lt;ref name=bo.in&gt;{{cite web|url=http://bosnae.info/index.php/napad-hrvatskog-vijeca-odbranehrvatske-vojske-na-bugojno-1993-godine-pocetak-hrvatske-agresije|title=Napad Hrvatskog vijeća odbrane/Hrvatske vojske na Bugojno 1993. godine – početak otvorene hrvatske agresije|publisher=bosnae.info|date=21. 11. 2016|access-date=4. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;
| žrtve3         =
| karta_država   = 
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
'''Sukobi u Bugojnu 1993.''' su bili oružani sukobi na teritoriji općine [[Bugojno]] za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Sukobi su isprva bili između [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), na jednoj strani i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) na drugoj strani. Političkim razilaženjem između [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosna]] i upravnih organa [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], dolazi do [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba između HVO-a i ARBiH]], za čiji se početak u Bugojnu može smatrati 17. juli 1993, a okončan je povlačenjem HVO-a sa većeg dijela općine Bugojno 28. jula preko teritorije pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|VRS]].

== Uvod ==
[[Datoteka:Map 8 - Bosnia - Kupres, April 1992.jpg|mini|lijevo|Mapa pada Kupresa u ruke JNA i srpskih paravojski.]]
Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim slobodnim izborima]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], održanim 18. novembra 1990, najveći broj mandata u Skupštini općine u Bugojnu osvojila je [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], osvojivši 21 od 60 mandata. [[Stranka demokratske akcije]] osvojila je 20 mandata, [[Srpska demokratska stranka]] 9, a ostale stranke 10.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|title=Izbori u Bosni i Hercegovini '90.: Analiza izbornog procesa|publisher=Promocult|date=1996|pages=118}}&lt;/ref&gt; Po [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popisu]] održanom u martu 1991. u općini je živjelo 46.889 stanovnika, od čega su relativnu većinu činili [[Bošnjaci]],  sa 19.697 (42,01%). [[Hrvati|Hrvata]] je bilo 16.031 (34,19%), a [[Srbi|Srba]] 8.673 (18,50%).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|work=fzs.ba |access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] u kom su učestvovali i dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine, dolazi do utjecaja na političku opredijeljenost i stvaranje paramilitarnih nacionalnih organizacija. Po uzoru na stvaranje srpskih općina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, na inicijativu [[SDS]] 8. februara 1992. formira se Srpska opština Bugojno sa sjedištem u Čipuljiću. Naoružavanje dijela srpskog stanovništva Bugojna, potpomognuto je podjelom naoružanja bivše [[JNA]], kao i oduzimanjem vojne opreme iz skladišta Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Bugojna. Snage srpskih vojnih i paravojnih formacija, koje se vremenom priključuju u strukturu VRS se procjenjuju na oko 800 naoružanih boraca. Na inicijativu [[HDZ BiH]] i političkih struktura 8. aprila formira se ''Općinski stožer HVO Bugojno'', nabavljajući oružje za oko 700 osoba. Pod organizacijskom upravom [[SDA]] je otpor organizovala kroz [[Patriotska liga|Patriotsku ligu]]. U martu 1992. nabavljeno je naoružanja za 500 osoba.

=== Sukobi ===
U susjednom [[Kupres]]u tokom 3. aprila dolazi do [[Bitka za Kupres 1992.|sukoba]] između HVO-a i [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i drugih srpskih paravojski. Kupres zauzima JNA 7. aprila, a oko 150 Bošnjaka i Hrvata bježi u Bugojno.

Tokom aprila VRS uspostavlja punktove na [[Komar (planina)|Komaru]] i blokira put [[Donji Vakuf]]-Bugojno. Nakon rušenja mosta na rijeci [[Vrbas]] 30. aprila, bošnjačko stanovništvo bježi iz grada. Tokom 1992. 3.000 će otići u inostranstvo, a 9.000 će ostati u Bugojnu.

VRS od 23. maja svakodnevno djeluje artiljerijom iz uporišta u Kupresu i Donjem Vakufu po linijama odbrane HVO-a i ARBiH, ali i po gradu i prigradskim naseljima što dovodi do civilnih žrtava i velike materijalne štete. VRS je djelovala i avijacijom po privrednim objektima.

4. jula VRS iz kupreškog pravca izvodi diverzantsku akciju na položaje HVO-a u rejonu sela [[Jazvenik (Bugojno)|Jazvenik]] pri čemu gine 5 boraca HVO-a, a 2 civila su zarobljena. Ovaj napad je odbijen, a pripadnici VRS su natjerani na povlačenje.

14. augusta oklopno-pješadijski napad u rejonu Kunine kose primorava HVO na djelimično povlačenje. Narednog dana, u cilju ovladavanja putem [[Kupres]]-[[Prusac]]-[[Donji Vakuf]]), VRS izvodi snažan napad u rejonu [[Ajvatovica]]-[[Mala Šuljaga]]. Napad je uz pomoć izviđačkog voda TO Novi Travnik odbijen nakon 27 sati. Napadi se nastavljaju 16. augusta, kada se borci HVO-a povlače sa Đoline kose. Jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] uspijevaju stabilizovati linije odbrane na tom lokalitetu. Najžešći se napad dogodio 17. augusta kada je 2. bataljon [[19. srbobranska pješadijska brigada VRS|19. srbobranske pješadijske brigade VRS]] pokušao ovladati Pruscem, uz pomoć artiljerije i minobacača. Borci VRS su uspjeli izbiti u rejon Starog grada i prisiliti branioce na povlačenje. U ispomoć su poslati 3. bataljon, dijelovi 1. bataljona i izviđačko-diverzantske jedinice iz Bugojna, dvije jedinice iz [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]] i jedinica iz Novog Travnika. Napad je odbijen zajedničkim djelovanjem Prusačkog bataljona i pridošlih jedinica. U jedinicama VRS bilo je 9 poginulih i 37 ranjenih od kojih su 2 naknadno podlegla ranama, a jedan je tenk [[T-55]] uništen. Jedinice ARBiH su imale jednog poginulog i jednog zarobljenog, koji će kasnije biti razmijenjen mrtav. To je bio posljednji značajniji napad VRS tokom 1992. na ovom dijelu ratišta, izuzev svakodnevnih artiljerijskih djelovanja.

Već sredinom 1992. došlo je i do prvih sukoba ARBiH i HVO-a. Prvi sukob se desio 19. juna 1992. godine u [[Novi Travnik|Novom Travniku]]. Jedinice ARBiH pod zapovjedništvom Refika Lende u Novom Travniku su napale pogone tvornice namjenske industrije &quot;Bratstvo&quot;, sa ciljem zauzimanja strateških dijelova pogona proizvodnje naoružanja.&lt;ref name=&quot;KorČer&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/bcs/010226.pdf Presuda Kordić &amp; Čerkez (IT-95-14/2) [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]]]&lt;/ref&gt; Novi napad HVO-a na Novi Travnik 19. oktobra 1992. imao je za cilj zauzimanje tvornice &quot;Bratstvo&quot;, te je doveo je do podjele grada na dva dijela. U tom sukobu uništen je veći broj zgrada u vlasništvu Bošnjaka.&lt;ref name=&quot;KorČer&quot; /&gt;

Tokom septembra HVO u [[Prozor]]u hapsi i zatvara Bošnjake u logor u Srednjoškolskom centru. U noći 21/22. oktobra HVO zauzima vitalne objekte. 24. oktobra ovladavaju gradom što dovodi do egzodusa Bošnjaka. Oko 2.000 dolazi u Bugojno.

Do prvog sukoba u Gornjem Vakufu došlo je 19/20. juna kada HVO zarobljava pripadnike TO. Dolazi do hapšenja i mučenja Bošnjaka iz većinski hrvatskih sela u logorima u Srednjoškolskom centru i u osnovnoj školi u [[Trnovača|Trnovači]]. HVO i [[Hrvatska vojska]] napadaju 11. januara 1993. na naselja [[Duša (Gornji Vakuf)|Duša]], [[Uzričje]], [[Bistrica (Gornji Vakuf)|Bistrica]], [[Hrasnica (Gornji Vakuf)|Hrasnica]] i na sam grad. Do prekida sukoba dolazi 24. januara nakon neuspjeha HVO i HV u ostvarenju ciljeva. Posljedica napada bilo je veliko stradanje Bošnjaka Bistrice i Hrasnice.

Početkom 1993. bugojanska općina je sa sjevera, sjeverozapada i jugozapada bila u okruženju VRS, dok su putne komunikacije prema Novom Travniku i Gornjem Vakufu bile pod kontrolom HVO-a. Ukupna linija odbrane bila je 35&amp;nbsp;[[Kilometar|km]], od čega je ARBiH pokrivala 20&amp;nbsp;km, a HVO 15&amp;nbsp;km. Na donjevakufskom pravcu, od [[Sabljari|Sabljara]] preko Vrbasa i Prusca do Male Šuljage odbranu su izvodile jedinice ARBiH. HVO je pokrivao područje na kupreškom pravcu od Male Šuljage do [[Humac (Bugojno)|Humca]]. ARBiH je primjenjivala linijsku odbranu, dok je HVO odbranu organizovao kroz sistem otpornih tačaka. Na prostoru Bugojna i slobodne teritorije Donjeg Vakufa (naselja Prusac i [[Guvna]]) ARBiH je bila organizovana u [[307. brigada|307. motorizovanu brigadu]] sa oko 2.800 vojnih obveznika i Općinski štab odbrane sa oko 900 obveznika. HVO je bio organizovan u [[104. brigada HVO &quot;Eugen Kvaternik&quot;|104. brigadu &quot;Eugen Kvaternik&quot;]] sa oko 2.400 boraca i 1.300 u domobranskom sastavu. Bila je to jedna od najbolje naoružanih brigada HVO-a.

Kada je HVO doveo gradsko jezgro Gornjeg Vakufa u okruženje, pokušao je zauzimanjem Bistrice ovladati putem Gornji Vakuf-Novi Travnik, a zauzimanjem [[Duratbegov Dolac|Duratbegovog Dolca]] otvoriti put ka Bugojnom. Oko 300 boraca iz Bugojna poslato je u Bistricu, a oko 70 u Duratbegov Dolac. Oba napada su odbijena.

VRS se početkom 1993. ograničila na provokacije po linijama odbrane i artiljerske napade. Pokušan je pješadijski napad 28. februara u rejonu Crvenih glibova.

Sredinom juna 1993. snage HVO-a iz Travnika i Novog Travnika napuštaju položaje i prelaze na teritoriju VRS. HVO Novog Travnika tokom povlačenja iseljava Hrvate iz jugozapadnog dijela općine. Snage ARBiH uspijevaju 24. juna, nakon nekoliko dana žestokih borbi, ovladati rejonom Kamenjaš-Mravinjac, čime su stvoreni uslovi za dalja djejstva ka Komaru i Donjem Vakufu. Prilikom ovih borbi poginula su dva borca 307. brigade.

Do jula 1993. HVO je izazvao 22 incidenta, prilikom čega je ubio 11, ranio 3, a uhapsio 80 pripadnika ARBiH i MUP-a. Na 2 incidenta masovnog hapšenja odgovorili su pripadnici ARBiH, prilikom čega nije bilo poginulih. HVO 7. jula formira jedinicu za specijalne namjene, Antiterorističku grupu. Kulminacija sukoba dogodila se 17. jula u [[Vrbanja (Bugojno)|Gornjoj Vrbanji]]. Tog dana je ATG uspostavila punkt na putu Bugojno-Gornji Vakuf. Kao odgovor, mještani Vrbanje su postavili svoj punkt, kroz koji u poslijepodnevnim satima nasilno pokušava proći motorno vozilo HVO-a, pri čemu je došlo do pucnjave. Jedan pripadnik HVO-a je poginuo, jedan je ranjen, a treći zarobljen. Došlo je do napada HVO-a iz nekoliko pravaca, prilikom čega je likvidiran zarobljeni pripadnik HVO-a. U cilju smirivanja situacije, formirane su zajedničke patrole. Tokom patroliranja, borci HVO-a ubili su 3 pripadnika MUP-a.&lt;ref name=bo.in /&gt;

==Napad==
===17. juli===
Pješadijski napad HVO-a, praćen jakim artiljerijskim djejstvima, započinje u noćnim satima 17. jula.

===18. juli===
HVO djejstvuje iz Humca po [[Gračanica (Bugojno)|Gračanici]], koju su prethodno napustili Hrvati i borci HVO-a. Prvi dan borbi HVO je zaposjeo borbene položaje po gradu u objektima koje je odranije kontrolisao, a oko većinski hrvatskih naselja već pripremljene rovove ka jedinicama ARBiH. Najznačajnija djejstva su ispoljili ka rejonima Gaj i [[Kula (Bugojno)|Kula]], ali i u gradskom jezgru snajperskim djelovanjem sa hotela &quot;Kalin&quot;, pri čemu je poginuo jedan dječak, a ranjen jedan borac. Oko 20.00 sati Komanda 307. brigada poziva Zapovjedništvo 104. brigade HVO-a pokušavajući dogovoriti pregovore, što HVO odbija. U 22.00 sata kreće opći napad HVO-a. Izostala je i reakcija Komande [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine]].

===19. juli===
U jutarnjim satima počinje granatiranje grada i položaja ARBiH. U područjima sa hrvatskom većinom, HVO zarobljava civile, pljačka imovinu i pali kuće. ARBiH zauzima veći dio grada, preuzimajući kontrolu nad većinom uporišta HVO-a: Muzička škola, objekti bivše Ljubljanske banke, Robna kuća &quot;INPO&quot;, Dom kulture i GP Gorica. Pored oslobođenja dijelova grada, borci ARBiH i MUP-a zauzeli su i gotovo cjelokupni sjeveroistočni dio općine. Bilo je poginulih i zarobljenih na obje strane, uključujući civile. Prilikom cjelodnevnog granatiranja HVO-a razoreno je više objekata, a neki su i zapaljeni.

===20. juli===
2. motorizovani bataljon 307. brigade i dio snaga PDO-1 oslobođaju selo Gaj, u kojem su bile stacionirane jake snage HVO-a. Blokiran je dio snaga 1. bojne HVO-a. Oslobođen je centar Bugojna, padom objekata MUP-a i PTT-a. HVO je ponovo granatirao većinski bošnjačka naselja. Zapaljivom municijom zapaljena je zgrada pošte, a gađane su i Ratna bolnica i Dom zdravlja. Iz pravca Gornjeg Vakufa HVO je izvršio napad na Gračanicu, [[Dražev Dolac]], [[Zanesovići|Zanesoviće]] i [[Odžak (Bugojno)|Odžak]]. Aktivne su bile i snage VRS, djelujući artiljerijom po gradu i prvim linijama odbrane. ARBiH i MUP su do 20. jula imali 23 poginula i 40 ranjenih. Tokom 20. jula poginulo je 29 boraca ARBiH.

===21. juli===
HVO nastavlja s artiljerijskim djelovanjem po gradu. Najaktivniji je višecjevni bacač raketa. Zapaljena je nekadašnja zgrada hotela &quot;Jadran&quot;, granatirana je Nova bolnica koja je bila u izgradnji, a sa Gorice je tenkom razrušen Samostan časnih sestara. Na područje Gornjeg Vakufa pristižu nove snage HV sa 4 tenka T-55 i jednim [[Leopard 1|Leopardom]]. Jedinice ARBiH ovladavaju kasarnama dijelova Prve, Druge i Treće bojne HVO-a u gradu.

===22. juli===
Komandant OpŠO šalje zahtjev Komandi korpusa za pomoć nivoa ojačanog bataljona. Upućuje i zahtjev za municiju predjedništvu Travnika i travničkoj [[312. brigada|312. motorizovanoj brigadi]]. Nastavljaju se borbe u gradu. HVO je neuspješno pokušao diverzantskom akcijom zauzeti Gračanicu, pri čemu je izgubio 6 boraca. Nakon toga su po Gračanici djelovali protivavionskim topom. VRS je nastavila sa granatiranjima iz kupreškog pravca.

===23. juli===
Dijelovi jedinica PDO-1 i 2 i 4. (Prusačkog) bataljona pojačali su snage na koti Kik, iznad sela [[Vesela (Bugojno)|Vesela]], čime su spriječili pad Crničkih podova u ruke HVO-a. 2. bojna HVO-a i dalje je u blokadi. Okruženi dio 1. bojne se predao. U gradu je HVO kontrolisao još samo hotel &quot;Kalin&quot;, gdje je bila smještena Vojna policija HVO-a. ARBiH je ovladala i objektima preduzeća &quot;Špedicija&quot;, čime je 95% grada ozauszeto. HVO je nastavio sa žestokim granatiranjem. Oštećena je Sultan-Ahmedova džamija u Bugojnom. Grad i linije odbrane granatirala je i VRS.

===24. juli===
HVO nastavlja sa granatiranjem. Pojačani su napadi u Gornjem Vakufu, dolaskom novih snaga HVO-a i HV. Zauzeti su [[Goruša (Bugojno)|Goruša]] i hotel &quot;Kalin&quot;, pri čemu je zarobljeno 100 boraca i 150 civila.

===25. juli===
U 8.30 sati HVO je u [[Bristovi]]ma izvršio napad na 3. motorizovani bataljon, u cilju izbacivanja jedinica ARBiH sa desne strane Vrbasa i onemogućavanja uspostavljanja komunikacije Bugojno-Novi Travnik. U 9.00 sati HVO je iz pravca Crničkih i Garačićkih podova izvršio napad na naselja [[Crniče]], [[Garačići|Garačiće]], [[Bevrnjići|Bevrnjiće]] i [[Alibegovići|Alibegoviće]] sa ciljem stvaranja uvjeta za napad na grad. Iz pravca [[Vučipolje (Bugojno)|Vučipolja]], HVO je izvršio napad na 1. bataljon. Nakon uspješne odbrane, jedinice ARBiH su u kontraudaru zauzele Pejakove kuće. Oko 21.00 predalo se 108 boraca 2. bojne. Tokom noći, primjećen je pokret civila iz Čaušlija ka Bristovima i [[Kandija|Kandiji]], većinski hrvatskim selima.

===26. juli===
Borci HVO-a zapalili položaje i digli zemunice u zrak, napuštajući liniju odbrane ka VRS. Pod pritiskom jedinica ARBiH, napuštaju naselja [[Udurlije]], [[Lug (Bugojno)|Lug]], Bristovi i Čaušlije i bježe ka Kandiji. U strahu od odmazde civilno stanovništvo se povuklo, bez obzira na proglase ARBiH prema kojim se svim stanovnicima garantira lična i imovinska sigurnost.

===27. juli===
ARBiH zauzela Kulu Ćelepirovu, Lokvu i Bristove, čime je pod svoju kontrolu stavila put ka Novom Travniku. Protivoklopna četa je prebačena iz Kule u [[Kordići|Gornje Kordiće]] preko Odžaka, sa zadatkom da spriječi spajanje povlačećih snaga HVO-a sa Vrpećkih podova sa onim u Humcu i rejonu [[Okolište (Bugojno)|Okolišća]]. Trebala je i osigurati putnu komunikaciju Gračanica-[[Planinica (Bugojno)|Planinica]]. HVO je u 14.30 sa Gorice pokušao pješadijski napad na gradsko naselje Sultanovići. Napad je osujećen. Na prostoru koji je i dalje bio pod kontrolom HVO-a, nalazilo se oko 1.000 boraca i veliki broj civila. Preko UNPROFOR-a ponuđena je predaja, što je HVO odbio. VRS je granatirala centar grada.

===28. juli===
VRS i HVO artiljerijom djeluju po gradu. Borci HVO-a se, sa većinom civilnog stanovništva, povlače iz Kandije, Gorice i Crniča ka Crničkim podovima. Došlo je do razmjene 45 bošnjačkih civila zatočenih u &quot;Akvarijumu&quot; za 18 ranjenika HVO-a iz Ratne bolnice. U dogovoru s VRS, oko 3.000 civila se preko Dubočke rijeke i [[Mračaj (Bugojno)|Mračaja]] povlači ka Kupresu, a borci ka [[Raduša (planina)|Raduši]]. 3. bataljon je poslat sa zadatkom da sa dijelom snaga [[317. slavna brdska brigada|317. brdske brigade]] Gornji Vakuf i PDO-1, zaustavi prodor HV iz pravca Raduškog kamena u rejonu Lihe-Oglavak. Tokom cijelog dana traje izvlačenje preostalih boraca i civila iz sela pod kontrolom HVO-a, pri čemu borci spaljuju objekte, poput hotela &quot;Akvarijum&quot; i vile Gorica. Stotine projektila sa Crničkih podova pada na grad. I VRS je iz kupreškog pravca ispalila desetak projektila ka gradu.

==Posljedice==
Snage HVO i HV koje su pokušale iz pravca Gornjeg Vakufa izvršiti prodor ka Bugojnu zaustavljene su na Raduškom kamenu.
Jedinice ARBiH i OpŠO su tokom 12 dana borbi imale 92 poginula i 211 ranjenih boraca, što čini oko 30% ukupnih gubitaka bugojanskih jedinica tokom rata. Tokom borbe ARBiH je zarobila: 1 tenk T-55, 1 [[9K111 Fagot|Fagot]], 2 haubice H-105&amp;nbsp;mm, 3 haubice H-122&amp;nbsp;mm, 4 topa 76&amp;nbsp;mm [[ZiS-3|ZiS]], 2 topa [[M-48B-1|B-1]] 76&amp;nbsp;mm, 3 lahka raketna lansera 107&amp;nbsp;mm, 2 LRL 128&amp;nbsp;mm, 15 minobacača 120&amp;nbsp;mm, 5 PAM-ova i drugo oružje, uz značajne količine municije.

Značajna je saradnja HVO-a sa VRS tokom napada, koja je dogovorena prije sukoba. HVO je od maja imao pripremljen plan za povlačenje sa linija odbrane ka VRS, što je učinio već prvog dana borbi. Više puta je traženo artiljerijsko djelovanje po jedinicama ARBiH, a prvi slučaj se desio 19. jula. Kasnije će HVO i hrvatski civili, prema već ranijem dogovoru, preći preko teritorija pod kontrolom VRS.

HVO je u pokušaju prikrivanja zločina spalio &quot;Akvarijum&quot;, kao i [[Josip Broz Tito|Titovu]] vilu na Gorici gdje je bilo smješteno Zapovjedništvo 104. brigade.

Nakon poraza HVO-a u Bugojnu, čitavu liniju odbrane na donjevakufskom i kupreškom pravcu branile su jedinice ARBiH. Nova linija odbrane prostirala se od Sabljara do Raduše.

Dijelovi bugojanskih jedinica će ostatak bošnjačko-hrvatskog sukoba provesti uglavnom na položajima u Gornjem Vakufu. Odmah po okončanju borbi u Bugojnu, u Gornji Vakuf su poslati 3. motorizovani bataljon i dijelovi PDO-1, a Komanda brigade uspostavila je komandno mjesto u gornjevakufskom selu Dražev Dolac. U septembru je HVO prekinuo vodovod, onemogućivši pristup vodi zapadnom dijelu gornjevakufske općine i cjelokupnoj općini Bugojno. Od tog momenta neprestano su se u zoni odgovornosti 3. bataljona 317. brigade nalazile snage dva bataljona iz Bugojna. Ponekad su učestvovali i u odbrani zone odgovornosti 1. i 2. bataljona. Bugojanske jedinice su na ovom bojištu imale veliki broj poginulih i ranjenih, ali je pad Gornjeg Vakufa spriječen.

U borbenim djejstvima tokom 1993. bugojanske su jedinice imale 173 poginula borca, od čega je u borbi sa VRS stradalo svega 13. 142 su poginula u borbama sa HVO, od čega 39 u Gornjem Vakufu.

==Zločini==
Jedinice HVO-a su tokom bitke počinile veliki broj zločina. U Vrbanji je [[Masakr u Vrbanji|ubijeno]] 45 bošnjačkih civila. U logoru u hotelu Akvarijum došlo je do zlostavljanja, mučenja i silovanja. Sva bošnjačka imovina u Vrbanji, Crničama i [[Vrpeć]]u je opljačkana, a kuće zatim spaljene. U blizini Zapovjedništva 1. bojne ubijeno je 6 osoba, uključujući 2 civila. U Čaušlijama su ubijena 3 civila, čija su tijela pronađena u Vrbasu narednog mjeseca sa tragovima mučenja.

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] osudio je [[Enver Hadžihasanović|Envera Hadžihasanovića]], bivšeg komandanta 3. korpusa, na 3 godine i 6 mjeseci zatvora jer nije preduzeo nužne i razumne mjere da kazni podređene za kršenja zakona i običaja ratovanja protiv zarobljenika u Zenici i Bugojnu 1993. (ubistvo i okrutno postupanje).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf|title=(IT-01-47) HADŽIHASANOVIĆ &amp; KUBURA|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|access-date=3. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; [[Sud Bosne i Hercegovine|Sud BiH]] je 18. decembra 2013. osudio Senada Dautovića na 7, a Nisveta Gasala i Musajba Kukavicu na po 4 godine zatvora zbog istih zločina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sudbih.gov.ba/vijest/izreena-drugostepena-presuda-u-predmetu-nisvet-gasal-i-dr-19050|title=Izrečena drugostepena presuda u predmetu Nisvet Gasal i dr.|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|date=19. 12. 2013|access-date=3. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190225044841/http://www.sudbih.gov.ba/vijest/izreena-drugostepena-presuda-u-predmetu-nisvet-gasal-i-dr-19050|archive-date=25. 2. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Enes Handžić osuđen je na 8 godina nakon priznanja krivice 25. maja 2011.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://trialinternational.org/latest-post/enes-handzic/|title=ENES HANDZIC|publisher=TRIAL International|date=28. 4. 2016|access-date=3. 11. 2018|archive-date=3. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403064745/https://trialinternational.org/latest-post/enes-handzic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Literatura==
*{{cite book|author=Grupa autora|title=Ratna 1993. godina - Džehenem u srednjoj Bosni|publisher=Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu|location=[[Travnik]]|year=2011|isbn=}}
*{{cite book|author=Hasib Mušinbegović|title=Boj odbrana Bugojna 1993.|publisher=Biljeg|location=[[Sarajevo]]|year=2011|isbn=978-9958-891-94-6}}
*[https://de.scribd.com/doc/86449966/Hasib-Musinbegovic-Boj-odbrana-Bugojna Boj odbrana Bugojna 1993. na de.scribd.com]

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini|Bugojno]]
[[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini|Bugojno]]
[[Kategorija:Bugojno]]
[[Kategorija:Bitke u 1993.]]</text>
      <sha1>90o2jpj50w2olqinygs6aah6sndi04z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sukobi u Busovači 1993/94.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>449609</id>
    <revision>
      <id>3898450</id>
      <parentid>3833875</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:51:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Bitke u 1993.]]; +[[Kategorija:Bitke u 1994.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19165" sha1="08ko9sohfyvgy285srgegsngbpfr7dg" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Sukobi u Busovači
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Lašvanska dolina 1993.jpg|250px]]
| opis_slike     = Enklava HVO-a u [[Lašva (rijeka)|Lašvanskoj dolini]]
| datum          = [[24. januar]] [[1993]]. – [[18. mart]] [[1994]]. 
| mjesto         = [[Busovača|Općina Busovača]]
| casus          = Incident na punktu Armije RBiH u Kaćunima
| rezultat       = [[Vašingtonski sporazum]]
| posjed         = 
| strana1        = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|25px]] [[Republika Bosna i Hercegovina]]
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|25px]] [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]] 
*[[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]
| strana3        = 
| komandant1     = Dževad Mekić&lt;br&gt;Ekrem Alihodžić
| komandant2     = 
| komandant3     = 
| snage1         = [[733. brdska brigada|333. brdska brigada]]
| snage2         = [[Brigada HVO &quot;Nikola Šubić Zrinski&quot;|Brigada &quot;Nikola Šubić Zrinski&quot;]]
| snage3         =
| žrtve1         = 120 poginulih boraca 333. brigade tokom 1993.
| žrtve2         =
| žrtve3         =
| karta_država   
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
'''Sukobi u Busovači''' dio su šireg [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]]. Započeli su 24. januara 1993. incidentom na punktu u [[Kaćuni (Busovača)|Kaćunima]], koji je poslužio kao povod za opći napad [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]] narednog dana na jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]].
==Uvod==
Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim slobodnim izborima]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], održanim 18. novembra 1990, najveći broj mandata u Skupštini općine u Busovači odnijela je [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], osvojivši 20 od 50 mandata. [[Stranka demokratske akcije]] osvojila je 17 mandata.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|title=Izbori u Bosni i Hercegovini '90.: Analiza izbornog procesa|publisher=Promocult|date=1996|pages=118}}&lt;/ref&gt;

[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popis]] održan u martu 1991. pokazao je da općina ima 18.879 stanovnika, od čega su relativnu većinu činili [[Hrvati]], kojih je bilo 9.093 (48,16%), dok je [[Bošnjaci|Bošnjaka]] bilo 8.451 (44,76%).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|work=fzs.ba|access-date=1. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

Organizovanje jedinica HVO-a počinje neposredno nakon izbora. Već krajem ljeta 1991. HVO formira jedinice koje vrše obuku u rejonu Tisovca.

Bošnjaci u septembru 1991. formiraju [[Patriotska liga|Patriotsku ligu]], praveći manje seoske jedinice u kojima se uglavnom koristi lovačko i drugo lično naoružanje.

Već početkom rata dolazi do zaoštravanja odnosa. Dogovori oko iseljenja kasarni [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u Kaćunima i [[Kaonik (Busovača)|Kaoniku]] nisu ispoštovani od strane HVO-a, koji 9. i 10. maja preuzima svu vlast u Busovači, čime sa radom prestaju legalni organi vlasti. Dolazi do hapšenja i maltretiranja uglednih Bošnjaka, a razoružani su i Bošnjaci iz rezervnog policijskog sastava koji su se zatekli u policijskoj stanici.

U skladu s dobijenim uputama, Štab [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO]] formira jedinice teritorijalnog karaktera jačine četiri odreda i jedne čete na području Kaonika, [[Busovača|Busovače]], Kaćuna, Lugova i [[Gornja Rovna|Gornje Rovne]]. Sjedište je formirano u Lugovima, a po sticanju uslova premješteno u Kaćune. Funkcionisanje su otežavali punktovi HVO-a na glavnim komunikacijama. U junu 1992, po zahtjevu Štaba TO BiH, prva jedinica sastavljena od dobrovoljaca, čija je obuka izvršena u Lugovima, šalje se na bojište u [[Visoko]], gdje biva djelimično naoružana.

Sve do formiranja [[733. brdska brigada|333. brdske brigade]] 1. decembra 1992, na bojišta nisu išle jedinice kao kolektivi već skupine dobrovoljaca. Na području Busovače nisu djelovale jedinice Armije RBiH iz drugih područja.

15 dana nakon zvaničnog formiranja, brigada dobija prvi ratni zadatak. 16. decembra jedinica iz sastava 1. brdskog bataljona, jačine 134 borca, odlazi na bojište u Visoko, gdje ostaje do 30. decembra. U ovom periodu, jedinica uspješno sadjejstvuje sa Zeničkim odredom i jedinicom PL, ističući se u zauzimanju objekta Ciganija 18. decembra. Već sutradan odbijen je žestok napad jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. 27. decembra, grupa od 34 pripadnika jedinice izvodi uspješnu akciju na objektu Bandera gdje uništavaju gnijezdo protivavionskog mitraljeza (PAM) sa posadom. Za urađeno tokom boravka na ovom bojištu, jedinica je dobila pohvalu od Komande [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa]], Komande [[Operativna grupa Visoko|Operativne grupe Visoko]] i komandanata svih jedinica koje su sudjejstovale prilikom izvršenja akcija.

3. januara 1993, jedinica jačine 120 boraca 2. brdskog bataljona šalje se u [[Maglaj]], na čelu sa Idrizom Brkićem, komandantom bataljona. Jedinica dobija zonu odgovornosti u rejonu sela [[Gornji Ulišnjak|Ulišnjak]], gdje uspješno izvršava svoje zadatke. Početkom sukoba u Busovači 24. januara, jedinica se vraća u matičnu općinu.

U Busovači je u noći 20/21. januara ubijen pripadnik Armije RBiH Mirsad Delija.

== Borbe u Busovači ==
=== Zima 1993.===
24. januara u 14:40, dolazi do teškog incidenta na kontrolnom punktu kod džamije u Kaćunima na putu Busovača-[[Kiseljak]]. U navedeno vrijeme nailazi transporter HVO-a iz kojeg se bacaju ručne bombe na pripadnike 333. brigade koji su vršili dužnost kontrole prolaza vozila, nakon čega dolazi do obostranog pucanja iz pješadijskog naoružanja. Ovom prilikom poginula su dva borca HVO-a.

Navedeni incident bio je povod za opći artiljerijsko-pješadijski napad HVO-a u jutarnjim satima 25. januara. U 6:00 napadnuti su Kaćuni, a ubrzo i druga naselja. Jak otpor pružilo je oko 30 boraca Armije RBiH u samom gradu, u naselju Kadića Strana.

Prva dva dana borbi 333. brigada prelazi u defanzivu, bez tačno utvrđene linije odbrane. Većina napada je osujećena, a odbranjeni su Kaćuni, Merdani, Bukovci, Gornja Rovna, [[Milavice]], [[Solakovići (Busovača)|Solakovići]], [[Putiš]], [[Grablje (Busovača)|Grablje]] i Pridola. Veliki doprinos odbrani od napada HVO-a, posebno u Bukovcima, dala je [[17. viteška krajiška brdska brigada|17. krajiška brigada]].

Nakon uspješne odbrane, jedinice Armije RBiH prelaze u ofanzivu. 27. januara izveden je napad na pravcu Kaćuni-Bešići-[[Nezirovići]] sa ciljem spajanja 1. i 2. brdskog bataljona. U napadu je učestvovalo 155 boraca iz 1. i 2. bataljona, Vojna policija brigade i vod Odreda &quot;Šehid Resul&quot; [[7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada|7. muslimanske brigade]]. Zadatak je uspješno izveden, što će omogućiti koordinirano napredovanje i oslobađanje većeg dijela teritorije u narednim danima. U ovim borbama poginula su dva, a ranjen je jedan pripadnik Armije RBiH.

Istovremeno s borbama u Kaćunima i Lugovima, vode se žestoke borbe u Gornjoj Rovni. Od 27. do 30. januara, 210 boraca Armije RBiH, pripadnika Samostalne čete Gornja Rovna, Odreda &quot;Šehid Resul&quot; i dijelova 1. bataljona, vodilo je uspješnu bitku za odbranu sela. Zarobljeno je 15 pušaka i jedna nitroglicerinka. Gubici Armije RBiH su bili: jedan poginuli, sedam zarobljenih i 10 teže ranjenih. Ista situacija bila je i u Merdanima, Solakovićima i Putišu, koji se uspijevaju odbraniti. U ruke HVO-a padaju [[Skradno]], [[Strane (Busovača)|Strane]], [[Lončari (Busovača)|Lončari]], [[Jelinak]] i [[Kovačevac (Busovača)|Kovačevac]].

Spajanjem 1. i 2. bataljona nastavljaju se borbena djejstva. 29. januara izveden je napad pravcem Kaćuni-[[Gusti Grab]]-[[Oselište]]-Klokoti-[[Bilalovac]]. Ciljevi akcije bili su ovladavanje putnom komunikacijom Kaćuni-Bilalovac i spajanje s jedinicama u Bilalovcu. U akciji je učestvovalo 360 boraca iz 1. i 2. bataljona, jedan vod iz Odreda &quot;Šehid Resul&quot; i jedinica iz 17. krajiške brigade. Rezultat ovog napada je proširenje slobodne teritorije u busovačkoj općini, kao i potpuno oslobođenje putne komunikacije Kaćuni-Bilalovac. Zaplijenjene su i veće količine oružja i municije uz jedan transporter. Poginuo je jedan borac Armije RBiH. Zarobljeno je sedam boraca HVO-a, koji su razmijenjeni početkom februara.

Uz posredovanje [[UNPROFOR]]-a, početkom februara došlo je do uspješnih pregovora o obustavi vatre na lokalnom nivou. 8. februara izvršena je razmjena svih zarobljenika. Sklopljen je i sporazum o zatrpavanju rovova, ali on nije potpuno ispoštovan.

Kako nije došlo do ulaska 3. brdskog bataljona iz [[Kakanj|Kaknja]] u sastav 333. brigade, 3. bataljon je formiran iz jedinica 1. i 2. bataljona 18. marta 1993. Za komandanta je postavljen Mirsad Smaka. Bataljon je formiran prije svega zbog lakšeg komandovanja po teritorijalnom principu. S obzirom da su 1. i 2. bataljon sjedišta imali u Kaćunima i Lugovima, sjedište 3. bataljona smješteno je u selu [[Grablje (Busovača)|Grablje]].

=== Proljeće, ljeto i jesen 1993. ===
Do novog sukoba na teritoriji Busovače dolazi 15. aprila. Dok su se jedinice Armije RBiH pripremale za proslavu Dana Armije, HVO je napao objekat Kićin i selo Putiš. Borbe su trajale cijeli dan, a završile su se neuspjehom HVO-a. Pad Kićina i Putiša stvorio bi preduslove za zauzimanje Merdana i Grablja. U odbrani Kićina i Putiša učestvovalo je 95 boraca iz 2. i 3. čete 3. brdskog bataljona i voda Protivdiverzantskog odreda (PDO) [[Janjići (Zenica)|Janjići]]. Poginula su tri, a ranjena dva pripadnika Armije BiH.

Ponovo se vode borbe i u Gornjoj Rovni. Nakon pet dana borbi, borci Samostalne čete Gornja Rovna, 1. brdskog bataljona [[725. brdska brigada|325. brdske brigade]] iz [[Vitez (općina)|Viteza]] i dijela Odreda &quot;Šehid Resul&quot; uspjeli su odbiti napad HVO-a. Borbe su prestale 20. aprila. Armija RBiH je imala četiri poginula i jednog zarobljenog borca.

Nakon uspješno izvedenih odbrambenih zadataka, jedinice Armije RBiH prelaze u kontraofanzivu. U periodu od 19. do 24. aprila izvode ofanzivna djejstva u rejonu Dobra voda-Polom-Kapak. U njima učestvuje 180 boraca iz Čete Pridola iz 1. bataljona, vod Vojne policije i vod Službe javne bezbjednosti (SJB) Kaćuni. Rezultat ove operacije je zauzimanje značajnog dijela teritorije i dominantnih taktičkih objekata koji će kasnije omogućiti nastavak izvođenja ofanzivnih djejstava. Poginuo je jedan, a teže ranjeno sedam boraca.

Od 21. aprila, 900 boraca iz združene jedinice 7. muslimanske brigade, 2. bataljona 333. brigade, 1. brdskog bataljona [[309. brdska brigada|309. brdske brigade]] iz Kaknja i 2. PDO Općinskog štaba Teritorijalne odbrane (OpŠTO) [[Zenica]], vrši pripreme i napad na [[Kula (Busovača)|Kulu]]. Jedinice Armije RBiH uspijevaju ovladati dijelom objekta, ali daljnje napredovanje prekida dogovor komandanata Armije RBiH i HVO-a, [[Sefer Halilović|Sefera Halilovića]] i [[Milivoj Petković|Milivoja Petkovića]]. U ovim operacijama poginulo je šest, a teže ranjeno devet boraca Armije RBiH.

Nakon uspješno izvedenih odbrambenih aktivnosti, u ispomoć braniocima Kićina i Putiša dolaze jedinice zeničke [[303. viteška brdska brigada|303. brdske brigade]] koje nastavljaju aktivnosti u vezi zauzimanja dominatnih objekata oko Putiša. U akciji 2. brdskog bataljona 303. brigade i dijela 2. čete 333. brigade od 17. do 28. aprila, zauzeti su Kuber, Obla glava, Vrane stijene, Gradina i selo Jelinak. Tokom povlačenja, pripadnici HVO-a spaljuju sela Jelinak i [[Lončari (Busovača)|Lončari]], odvodeći u logor u Kaonik sve radno sposobne muškarce.

Prekomandom Dževada Mekića u OG Lašva, komandant 333. brigade 4. maja postaje major Ekrem Alihodžić. Nakon uspješnih ofanzivnih djejstava, jedinice Armije RBiH rade na utvrđivanju dostignutih linija odbrane duž cijele zone odgovornosti brigade, u kojoj se osim tri bataljona 333. brigade nalazio i 3. bataljon [[Jajce|jajačke]] [[705. slavna brdska brigada|305. brdske brigade]].

Pripadnici 3. bataljona 303. brigade su, uz učešće manjeg broja boraca 2. čete 333. brigade, 9. juna u jutarnjim satima zauzeli objekat Komari, sa kojeg je HVO kontrolisao naselja Putiš, Merdani i Grablje. U naredna tri dana, HVO neuspješno pokušava artiljerijsko-pješadijskim napadima povratiti izgubljenu teritoriju. Učešće u odbrani Komara uzeo je i 2. bataljon 303. brigade.

Postrojbe HVO-a uspijevaju 10. juna iznenadnim napadom u rejonu Milavica probiti linije odbrane 2. bataljona 333. brigade. Jedinice Armije RBiH imale su jednog poginulog, jednog ranjenog i dva zarobljena borca, koje će kasnije ubiti pripadnici HVO-a. Sutradan jedinice 2. bataljona i voda Vojne policije izvode uspješnu akciju vraćanja izgubljenih linija u kojoj nije bilo gubitaka.

Intenzivnim izviđanjem došlo se do saznanja da HVO vrši snabdijevanje materijalno-tehničkim sredstvima komunikacijom Busovača-Busovačke staje-[[Sebešić]]. 15. juna u rejonu Busovačkih staja, jedinice 333. i [[707. slavna brdska brigada|307. brdske brigade]] iz [[Bugojno|Bugojna]] izvršile su zasjedu u kojoj su HVO-u naneseni teški gubici. Poginula su dva pripadnika Armije RBiH.

1. jula došlo je do organizacijsko-formacijskih promjena u 333. brigadi, pri čemu je uvedena nova pozicija zamjenika komandanta na koju je imenovan Faik Lušija.

5. jula HVO vrši napad u rejonu Pridolaca, Kaćuna, Ferhatske kose i Poloma. Cilj napada bio je spajanje Busovače sa Kiseljakom. U odbrani je učestvovalo 290 boraca iz 1. bataljona i prištapskih jedinica 333. brigade, 3. bataljona 305. brigade i Čete Pridola. HVO je uspio probiti dio linije odbrane u rejonu [[Prosje|Prosja]], ali je daljnje napredovanje zaustavljeno. Armija RBiH imala je sedam poginulih i pet teže ranjenih boraca. Jedinice Armije RBiH naredne dane provode u pripremama za vraćanje izgubljene linije odbrane. 90 boraca iz Izviđačko-diverzantskog voda (IDV), voda Vojne policije, voda SJB i voda iz 1. bataljona uspijeva 13. jula, uz artiljerijsku podršku, povratiti izgubljene linije odbrane. Zarobljen je i PAM. Jedinice Armije RBiH imale su jednog ranjenog.

Tokom priprema za akciju u Prosju, iz [[Fojnica|Fojnice]] stiže poziv za pomoć u deblokadi grada. Poslat je Interventni vod 2. bataljona, jačine 40 boraca. Na fojničkom bojištu, jedinica ovladava značajnim objektom Malkoč nakon čega operacija deblokade Fojnice protiče bez poteškoća.

I pored vraćanja linije u Prosju, ista je i dalje imala izrazito nepovoljan strateški položaj. Stoga se u septembru vrše izviđanja linija odbrane neprijatelja u cilju utvrđivanja mogućnosti ofanzivnih djelovanja. Nakon prikupljenih podataka, donosi se odluka o napadu na glavnom pravcu Lovačka kuća-Prosje-Babjak, u cilju ovladavanja Prosjem i Lučićkim brijegom. Zbog nedostatka municije i MTS-a, donosi se odluka da se napad izvrši u poslijepodnevnim satima 21. septembra u cilju iznenađenja. Za akciju su pripremljene snage jačine dvije čete: dva voda iz 1. bataljona, vod Vojne policije, IDV, vod SJB i vod Specijalne jedinice Centra službi bezbjednosti (CSB) Zenica, uz podršku voda minobacača 82&amp;nbsp;mm i PAM-a 14,5&amp;nbsp;mm.

Akcija počinje navedenog dana u 15:05 sati. Do 15:40 sati akcija je uspješno izvršena. Zauzete su 32 zemunice, selo Prosje i Lučićki brijeg. Dostignute položaje preuzima 1. četa 1. bataljona. Istovremeno se radi na uklanjanju minskih polja. HVO narednog dana neuspješno pokušava povratiti izgubljene položaje, koji će do kraja sukoba ostati pod kontrolom Armije RBiH. Tokom akcije poginula su četiri, a teže ranjeno deset boraca, uključujući komandanta brigade Ekrema Alihodžića. Dostignute položaje obišla je 22. septembra ekipa iz Komande 3. korpusa.

30. novembra rasformiran je Općinski štab odbrane, a svo ljudstvo prešlo je u 333. brigadu.

=== Zima 1993/94. ===
[[Datoteka:End of Bosniak-Croat war.png|mini|desno|Teritorijalna kontrola na kraju bošnjačko-hrvatskog sukoba.]]
Od 12. decembra do 14. januara 1994. širom zone odgovornosti 333. brigade izvode se borbena djejstva u cilju vezivanja snaga HVO-a radi olakšanja deblokade Starog Viteza. U tom cilju je formirana Taktička grupa Alfa. Nosilac borbenih djejstava bila je 7. muslimanska brigada. Vezivanjem snaga HVO-a umnogome je olakšan položaj jedinica Armije RBiH u Starom Vitezu, čime je djelimično ispunjen cilj operacije.

S istim ciljem, jedinice 3. bataljona i dijelovi jedinica zeničke [[314. slavna brdska brigada|314. brdske brigade]], potpomognute IDV-om, vodom Vojne policije i vodom SJB, od 20. do 31. januara izvode ofanzivna djejstva u rejonu sela [[Podjele]]. Glavni pravac napada bio je Žlibine-Podjele-[[Katići (Busovača)|Katići]]. I pored činjenice da nisu zauzeti dominantni objekti (Vis, Glavica, Bobovišće, Vrata), cilj borbenih djejstava je postignut. Jedinice Armije RBiH imale su jednog poginulog i jednog teže ranjenog.

1. februara zonu odgovornosti 3. bataljona 305. brigade preuzima jedinica jačine bataljona 333. brigade formirana od vojnih obveznika sa područja kakanjske općine. Ova jedinica postala je 3. bataljon čije je sjedište smješteno u selo Pridolci. Dotadašnji 3. bataljon sa sjedištem u Grablju rasformiran je 15. aprila, a svo ljudstvo prešlo je u 1. i 2. bataljon.

Smanjenje intenziteta borbenih djejstava i potpisivanje [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] dovelo je i do mirovnih pregovora na području Busovače. Broj boraca na linijama odbrane se postepeno smanjio za 50%. Nedugo potom, došlo je do uspostavljanja osmatračnica na dotadašnjim linijama odbrane. Kako je i ova faza mirovnih pregovora uspješno izvršena, uskoro su, posredstvom UNPROFOR-a, uspostavljene zajedničke osmatračnice Armije RBiH i HVO-a. Formirani su i zajednički punktovi u Kaćunima i Gavrinim kućama.

== Posljedice ==
Glavni teret borbenih djejstava na području općine Busovače podnijela je 333. brdska brigada. Od 186 poginulih iz Busovače, 120 boraca poginulo je u 1993. godini.

Nijedan pripadnik Armije RBiH sa područja općine Busovača nije optužen za ratne zločine.

==Reference==
{{refspisak}}

==Literatura==
*{{cite book|author=Grupa autora|title=Ratna 1993. godina - Džehenem u srednjoj Bosni|publisher=Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu|location=[[Travnik]]|year=2011|isbn=}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Busovača]]
[[Kategorija:Bitke u 1993.]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>08ko9sohfyvgy285srgegsngbpfr7dg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Devi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450243</id>
    <revision>
      <id>3898379</id>
      <parentid>3870919</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1411" sha1="r3om2c6rl4llm6k6o7xq5r2ghgdkvct" xml:space="preserve">'''''Devī''''' ([[sanskrt]]: देवी) je sanskrtska riječ koja znači &quot;[[božica]]&quot; te se koristi u [[Hinduizam|hinduizmu]] kao oznaka ženskih božanstava. Muški oblik riječi je ''[[deva (hnduizam)|deva]]''. Obje riječi označavaju nešto &quot;nebesko/božansko&quot;. Riječ ''devi'' je povezana s grčkom riječju ''thea'' i latinskom ''dea''.

Kroz historiju hinduizma, božice su bile vrlo popularne te se popularnost i štovanje božica nisu smanjili ni danas. U [[Indija|Indiji]], državi u kojoj mnoge žene nailaze na probleme specifične za tu državu, kultovi božica, djelomično zbog [[Feminizam|feminizma]], ponovo oživljuju u velikom broju. Neke tradicije opisuju žensku energiju kao esenciju svemira − [[Šakti]]. Najpoznatiji tekstovi koji slave Šakti su himne ''[[Devīsūkta]]'' i ''[[Lalita Sahasranama]]''. Sekta [[šaktizam]] poštuje Šakti kao vrhovno biće&lt;ref&gt;Kinsley, David (1988). ''Hindu Goddesses: Vision of the Divine Feminine in the Hindu Religious Traditions''. University of California Press, {{ISBN|0-520-06339-2}}.&lt;/ref&gt; te su Šakti posvećeni mnogi hramovi.
[[Datoteka:Durga Idol Barisha Club.jpg|150px|mini|Durgin kip]]
== Najpoznatije božice ==
:Spisak najpoznatijih hinduističkih božica:
*[[Lakšmi]]
*[[Sarasvati]]
*[[Kali (božica)|Kali]]
*[[Parvati]]
*[[Durga]]
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Hinduistička mitologija}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>r3om2c6rl4llm6k6o7xq5r2ghgdkvct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šakti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450449</id>
    <revision>
      <id>3898384</id>
      <parentid>3870940</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1345" sha1="at34496e06rhs66o3j5ojctyioatmyt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Art on stone.jpg|170px|mini|Prikaz hinduističke božice]]
U [[Hinduizam|hinduizmu]], '''Šakti''' ([[sanskrt]]: शक्ति = &quot;moć/snaga&quot;; ''Shakti'') je primordijalna ženska energija ili esencija. Mnogi hinduisti vjeruju da je Šakti odgovorna za sve promjene u [[Svemir|svemiru]]. U sekti hinduizma zvanoj [[šaktizam]], Šakti je štovana kao vrhovno biće te energija [[Šiva|boga Šive]]. Šaktisti vjeruju da se Šakti nalazi u svim ljudima, samo šta je u muškarcima &quot;skrivena&quot;.

Južna [[Indija]] je posebno posvećena Šakti te se tamo nalaze mnogi hramovi posvećeni božicama. Za sve božice se vjeruje da su oblici vrhovne Šakti. Neke hinduističke tradicije kažu da svaki bog ima svoju ''shakti'' − drugim riječima, božanstva dolaze u parovima. Sanskrtski naziv za božicu jeste ''[[Devi]]'' te se kultovi raznih božica nikad nisu ugasili po cijeloj Indiji.&lt;ref&gt;McDaniel, June (2004). ''Offering Flowers, Feeding Skulls: Popular Goddess Worship in West Bengal''. New York: Oxford University Press.&lt;/ref&gt; 

Najviši oblik Šakti je [[Adi Parashakti]], koja je u nekim spisima opisana kao stvoriteljica svemira. Tekstovi ''[[Devi Mahatmya]]'' i ''[[Devi-Bhagavata Purana]]'' posvećeni su Šakti te slave žene.

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Hinduistička mitologija}}
[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>at34496e06rhs66o3j5ojctyioatmyt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chandi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451017</id>
    <revision>
      <id>3898378</id>
      <parentid>3870966</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1406" sha1="92si8vulgi4ndtw3two7sravyesrqjn" xml:space="preserve">'''Chandi''' (''Caṇḍī'') je [[Devi|božica]] iz [[Hinduizam|hinduističke]] mitologije, a poznata je i kao '''Chandika''' (''Caṇḍika''). Ona je najstrašniji oblik vrhovne božice [[Šakti]] (''Shakti'' = &quot;snaga&quot;). Za Chandi se kaže da nikako ne može tolerirati zlodjela te da je stoga put do nje veoma težak, budući da božica nema milosti prema zlim ljudima.
[[Datoteka:Aniruddha Chandika.jpg|160px|mini|desno|Prikaz Chandi]]
U svetom tekstu ''[[Devi Mahatmya]]'', vrhovno biće je žena. Prema mnogim interpretacijama, u tom tekstu je upravo Chandi opisana kao inkarnacija Šakti, ženske energije svemira. Ona u tekstu predstavlja snagu [[Brahman]]a te ju zato mnogi [[šaktizam|šaktisti]] − hinduisti koji posebno štuju božice − zazivaju kako bi im pomogla ukloniti zapreke s puta prema oslobođenju duše. Chandi uništava zle ''asure'' te ju smatraju &quot;bijesnom i strastvenom&quot;.
== Bengal ==
Chandi je iznimno popularna u [[Bengalski jezik|Bengalu]], gdje ju smatraju Šivinom ženom te [[Ganeša|Ganešinom]] majkom. Tamo je povezana i s [[Kali (božica)|Kali]].&lt;ref&gt;McDaniel, June. ''Offering Flowers, Feeding Skulls: Popular Goddess Worship in West''. 2004, Oxford University Press. {{ISBN|0-19-516790-2}}.&lt;/ref&gt;
==Također pogledajte==
*[[Chandigarh]] — indijski grad nazvan po Chandi
*''[[Chandi di Var]]''
== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>92si8vulgi4ndtw3two7sravyesrqjn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bhuvaneshvari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>452784</id>
    <revision>
      <id>3898376</id>
      <parentid>3871076</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2378" sha1="bbgqzs4j384igwol6j8xiwalyn06sfp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bhuvaneshwari Goddess.jpg|260px|thumb|desno|Godišnja proslava i molitveni ritual ([[Puja (hinduizam)|Puja]]) u čast božice Bhuvaneshvari u indijskom gradu [[Chandannagar]]u.]]
U [[Hinduizam|hinduističkoj]] mitologiji, [[božica]] '''Bhuvaneshvari''' ('''Bhuvaneshwari'''; [[sanskrt]]: भुवनेश्वरी, ''Bhuvaneśvarī'') jedna je od deset [[Mahavidya]]&lt;ref&gt;Kinsley, David R (1997). ''Tantric Visions of the Divine Feminine: The Ten Mahavidyas''. Berkeley: University of California Press. str. 302. {{ISBN|9780520204997}}.&lt;/ref&gt; (&quot;velike mudrosti&quot;) boginja u [[Hinduizam|hinduizmu]]. Također, ona predstavlja aspekt [[Devi]], elementa fizičkog [[svemir]]a u davanju oblika stvaranju svijeta. Ime joj je složenica riječi ''Bhuvana Iśwari''. Ona je također poznata kao najviši oblik [[Adi Parashakti]] ili [[Parvati]], koja je u [[šaktizam|šaktizmu]] opisana kao stvoriteljica svemira, moćnija od [[Trimurti]]ja.

Za Bhuvaneshvari se vjeruje da u sebi sadrži cijeli svemir. Njen suprug je veliki bog [[Šiva]] koji se pojavljuje kao Trijambak.

== Slika i značenje znakova ==
[[Datoteka:Bhubaneshwari Janbazar Sammilito Kali Puja Samiti Arnab Dutta 2011.jpg|thumb|150px|lijevo|Bhuvaneshvari obožavana zajedno sa drugim Mahavidyas božicama na festivalu [[Kali Puja]] pandal u [[Kolkata|Kolkati]].]]
Boginja Bhubaneshvari je prelijepa, mlada i nasmijana božica sa grudima punim mlijeka, sa kojima hrani sva tri svijeta. Prikazana je sjedeći na crvenom [[lotos]]u. Njeno golo tijelo ukrašeno je raznobojnim perlama, a na glavi joj je dragocjena kruna. Za nju se kaže da je “trougao” (simbol joni), a treće oko se pojavljuje u [[Šiva|Šivi]], navodno kako bi je bolje vidjelo i uživalo u njenoj ljepoti.

Bhubaneshwari ima mnogo ruku u kojima drži razne vrste oružja, a dvije ruke prikazuju zaštitu i davanje gestova. Svojim obožavateljima predstavlja magičnu moć da privuče ljude (posebno suprotnog pola) i kontroliše ih, kao i da svoje želje i riječi pretvara u stvarnost.

== Kult ==
Kult ove božice najjači je na jugu [[Indija|Indije]], te je ona posebno popularna u državi [[Kerala]]. Zaštitnica je grada poznatog kao [[Bhubaneswar]].

== Literatura ==
* L. V. Ivanova, Hinduizam, objavljeno u Moskvi 2003., str. 544., {{ISBN|5-9900148-1-3}}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>bbgqzs4j384igwol6j8xiwalyn06sfp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pešter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453878</id>
    <revision>
      <id>3898291</id>
      <parentid>3754415</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T18:36:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34335-11</username>
        <id>182408</id>
      </contributor>
      <origin>3898291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11275" sha1="02xvhyd39879afs4i1f82d3ykvuoyko" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sandzak_Landscape.JPG|mini|desno|Pejzaž između [[Nova Varoš|Nove Varoši]] i [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] u regiji [[Sandžak]], južna [[Srbija]].]]
'''Pešter''' ili '''Pešterska visoravan''' kraška je visoravan koja se prostire u jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]], na području općina [[Sjenica (Srbija)|Sjenica]] i [[Tutin]]. Nalazi se jugoistočno od grada Sjenice, a sjeverozapadno od Tutina, na nadmorskoj visini od 964 do 1.569 m.

== Etimologija ==
Riječ ''pešter'' [[Slaveni|slavenskog]] je porijekla. Njome se označava mjesto gdje postoje pećine (peštere). Moguće je da je Pešter ime dobila i po [[Iliri|ilirskim]] riječima ''špeš-ter'', što znači &quot;pretežno mračno&quot; ili &quot;tmurno&quot;.

Relevatni historijski podaci i arheološki nalazi svjedoče da je dolina rijeke Raška, od drevnih vremena bila naseljena od Ilira, čak s velikom gustoćom više nego u ostalim područjima i više nego što se mislilo do kasno. Ovo, pored ostalog svjedoče i mnogi toponimi sačuvani do današnjih dana, koji svjedoče o ilirskoj prošlosti. Imena kao Ras, Arsa (Raška, Ibar, ([[Albanski jezik|alb]]. Ibër) &lt;ref&gt;Ilić. R. u knjizi o rijeci Ibar i srpskim naseljima, piše da je regija Ibra dobila ime prema rijeci Ibar, koji prolaze kroz njih. Ovo ime, tvrdi on, nije novo. On se razlikuje od starih vremena od epohe starih stanovnika Balkana i ilirskog je porijekla ali može biti i keltskog porijekla; Nasalja Srpski Zemalja (knjiga 3) – Srpski Etnografski Zbornik (knjiga VI), Beograd 1905. Radomir Ilić – Ibar https://www.poreklo.rs/2013/07/17/kompletna-digitalna-zbirka-47-knjiga-naselja-i-poreklo-stanovnistva/ ( pristup  15. 8. 2017)&lt;/ref&gt; (Pešter, Biševo, Vapa (naselje Rijeka, jezero) Lim, jesu [[Albanija|albanskog]] porijekla Ibar (bijel), Ras (kamen pločica) Peshter peshë - terësi, Vapa (umorina), Lim (lumi-rijeka).&lt;ref&gt;Novi Pazar i Okolina grup aut., Isto, citat; Rječnik srpskohrvatski albanski, 379, 340, 540, 629, 738, 835, 1010.; Novi Pazar i Okolina grup aut., Biblioteka: Monografije mesta Jugoslavije, Botues Književne novine Beograd 1969, str. 90.&lt;/ref&gt;

Arheološka istraživanja koja su izvršena u Pešteru pokazuju da ova visoravan u cijelosti bila naseljena od [[neolit]]a, zapravo na početku epohe bronze. O ovome svjedoče mnoge mogile, koje su rasprostranjene na cijelom području i u narodu poznate su kao latinska i grčka groblja,&lt;ref&gt;Mušović, E. (1985) Tutin i Okolina.Beograd: Etnografski Institut Srpska Akademia Nauka i Umentosti.str 13&lt;/ref&gt;  što indirektno pokazuje da u kasnijem historijskom periodu, na ovom području kretali su se makar i u prolazu i narodi i karavani trgovaca i razni misionari.

Samo u jednom određenom prostoru u Pešteru, zapravo na Koštanskom polju, registrovano je 13 nekropolja, sa zidinama i dva naselja. Prema mišljenju dr. Sredojevića, Pešterska prostorna okolna područja su bila naseljena od starih stanovnika plemena Iliro-dardanskih. Na ovim krajevima došli su Autoriati, koji su vršili pritisak nad Dardancima, tjerajući ih da se iseljavaju na dolini rijeke Raška.&lt;ref&gt;Azizi, Ismet (2022)Aćif ef. Hadžiahmetović-Bljuta: Velikan Sandžaka, Novi Pazar 2022. Fondacija &quot;Memorialni centar Hadžet&quot; ISBN 978-86-904604-0-3, str.24&lt;/ref&gt;

== Geografija i klima ==
Pešter od Sjeničkog polja dijeli planina Giljeva, od [[Rožaje|rožajske]] i ostatka tutinske općine Đerekarski homar i Hum, a od [[Novi Pazar|novopazarske]] općine planina Ninaja. Preko [[Crna Gora|crnogorske]] granice prostiru se [[Korita (regija)|Korita]] i [[Bihor (regija)|Bihor]].

Klima je surova i planinska sa obilatim padavinama tokom čitave godine. Ljeta su relativno kratka, a često i sušna. Područje je izrazito vjetrovito. Zbog planinskog karaktera i kratkotrajne, ali bujne vegetacije, poznato je po stočarstvu, pogotovo uzgoju ovaca, te mliječnim proizvodima, naročito siru.

== Historija ==
U prahistorijsko doba, Pešter je bila gusto naseljena [[Dardanci]]ma, autohtonim stanovništvom čije je glavno zanimanje bilo stočarstvo. O prisustvu Dardanaca svjedoče brojne humke pronađene na više lokaliteta. Od [[2. vijek]]a pojavljuju se [[Antički Rim|Rimljani]], posebno legionari. U Boroštici je pronađena rimska stela iz [[3. vijek]]a, dok brdo Trojan kod Karajukića Bunara prema legendi nosi ime po caru Trajanu, koji je tu imao svoje dvore i odakle je pošao u pohod na [[Dakija|Dakiju]].

Slaveni su najvjerovatnije rano naselili Pešter. Ne zna se šta se dogodilo sa autohtonim stanovnicima, Ilirima i Dardancima.

Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] Pešter je ulazila u sastav [[Raška|srpske države]]. Nakon [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]] bila je dio oblasti [[Brankovići|Brankovića]]. U [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske]] ruke pada 1455, ulazeći u sastav krajišta [[Isa-beg Ishaković|Isa-bega Ishakovića]]. Prvi muslimani spominju se u [[16. vijek]]u, mada su većinu stanovništva činili pravoslavni stočari koji su se bavili hajdučijom. Tokom osmanlijskog perioda, Pešter je čas bila dio [[Skadarski pašaluk|Skadarskog]], a čas [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]].

[[Veliki bečki rat]] od 1683. do 1699. imao je teške posljedice za Novopazarski sandžak. Uz pomoć ustanika iz Starog Vlaha, Austrijanci i Mađari protjerali su Osmanlije duboko na jug, a stradali su gradovi Novi Pazar, [[Prijepolje]] i [[Bijelo Polje]]. Muslimansko stanovništvo povuklo se ka jugu, a pravoslavno ka sjeveru, preko [[Sava|Save]]. Tokom seobe Srba, iselilo se oko 5.000 Srba novopazarskog kraja. Pešterski Srbi iselili su se 1689.

Krajem [[17. vijek|17.]] i početkom [[18. vijek]]a gospodari Pešteri bili su [[peć]]ki Mahmudbegovići, koji su oblast dobili zbog ratnih zasluga. Nastojali su, kao i osmanlijska vlast, što prije naseliti pustu Pešter. Vlasti su 1689. pokušale nagovoriti iseljene Srbe da se vrate, obećavajući oslobođenje od poreza. I pored toga, rijetko koja srpska porodica se vratila.

Osmanlijske vlasti neprestano su imale problema sa malisorskim albanskim plemenima, od kojih su najveće bili katoličke [[Klimente]] čiji je zavičaj u izvornom dijelu rijeke [[Cijevna|Cijevne]] u [[Prokletije|Prokletijama]]. Bili su poznati kao hrabri ratnici koji su živjeli od pljačke. Od njihovih upada posebno su stradali Novi Pazar, [[Plav]], Peć, [[Skadar]], a ponekad i [[Skoplje]]. Slična su im bila malisorska plemena: [[Šalje]] i [[Škrijelji]]. Po završetku Bečkog rata, Osmanlije su organizovale kaznene ekspedicije protiv kršćanskih plemena koja su sarađivala sa Austrijancima. Pohod na Klimente predvodio je 1700. skadarski vezir Hudaverdi Mahmudbegović. Poslije velikih napora, Klimente su opkoljene u regionu Epaje kod Skadra, te su nakon višemjesečne opsade primorane na predaju. Prema uslovima predaje trebali su naseliti Pešter, što je i učinilo oko 270 porodica, dok se dio na putu naselio u plavsko-[[Gusinje|gusinjskom]] i rožajskom kraju, kao i u Rugovi. Sa njima su naseljeni Šalje, Škrijelji i Zatrijebač (dio katoličkog plemena koje pripada Kučima administrativno, ali ne i genetski.)

147 porodica Klimenti sa 1.362 člana vratilo se 1707. u [[Albanija|Albaniju]], i pored brojnih osmanlijskih zasjeda. Smatrajući da su za povratak krivi katolički sveštenici, Osmanlije su 1708. porušile katoličku crkvu na Pešteri koja se nalazila najvjerovatnije u Kamešnici ili Uglu. Još 50 porodica Klimenti vratilo se 1711. u Albaniju. 10 godina kasnije, Pešter je pripojena Bosanskom pašaluku.

Klimente dugo vremena nisu prihvatile islam i nastavile su se boriti protiv Osmanlija. 1737. zauzele su Novi Pazar i u njemu razvile [[Rusija|ruske]] zastave. Iste godine 500 Klimenti i 300 Srba povuklo se preko Save. Dio Klimenti se vratio, a oni koji su ostali u [[srijem]]skim selima danas se izjašnjavaju [[Hrvati]]ma.

Veliki broj Pešteraca pridružio se pokretima protiv reformi, bošnjačkom [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] i albanskom Mustafa-paše Bušatlije. Tokom 1830-ih oko Pešteri su se sukobljavale pećke i [[prizren]]ske paše. Oblast je 1832. podijeljena na dva dijela, od kojih je jedan pripao rožajskoj, a drugi novopazarskoj kazi. Od tada se kao begovi javljaju bihorski Hajdarpašići i Ćorovići.

Na Pešter se 1878. naselio veliki broj muhadžira iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Crna Gora|Crne Gore]].

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[njemačka]] vojska i lokalne muslimanske formacije spalile su Buđevo. U periodu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]], veliki broj Pešteraca iselio se u gradove. Bošnjaci, uglavnom Škrijelji i manjim dijelom Klimente, su se od 1950. do 1970. iseljavali u [[Turska|Tursku]], u gradove [[Istanbul]], [[Izmir]], [[Bursa]] i [[Adapazar]]. Srpsko stanovništvo iseljavalo se ka razvijenijim regionima Srbije, uglavnom u okolinu [[Kragujevac|Kragujevca]] i [[Kraljevo|Kraljeva]].

== Stanovništvo ==
Početkom [[18. vijek]]a na Pešter je prisilno naseljeno katoličko pleme Klimenti, ali i Hoti, Šalje, Škrijelji i Kuči od kojih je dio bio muslimanske i pravoslavne vjere. Klimente iz bratstva Voklje naseljeni su u Uglu, Tuzinju i Rasnu, iz bratstva Nikči u Doliću i Krnjoj Jeli, iz Murića u Braćaku, a iz Martinovića u Jerebicama. Klimente se poslije 1700. nisu više doseljavale na Pešter, dok su Škrijelji dolazili i u [[19. vijek]]u iz Rugove, a Hoti iz [[kolašin]]skog kraja i poslije 1878. Hoti su naselili Crniš, Paljevo i Kovače, a Šalje Žirče, Smoliću i Koniče. Stara prezimena sačuvali su Škrijelji, Hoti i dio Klimenti (prezimena Klimenta i Murić), dok su se ona kod Šalji potpuno izgubila. Većina Malisora vremenom je islamizirana, a mali broj porodica prihvatio je pravoslavlje.

Pored Klimenti najbrojniji su Škrijelji, koji potiču iz susjedstva Klimenti i Kastrata. Na Donju Pešter naselili su se direktno iz Malesije, a na Gornju iz Rugove te su zadržali stara prezimena.

Kuči koji žive na Pešteri islam su primili prije Klimenti. U tradiciji se kaže da su porijeklom iz Crne Gore te da nikad nisu govorili albanski, iako im je nošnja bila albanska. Nastojali su da se ne miješaju sa drugim plemenima. Dio Kuča albaniziran je na Pešteri. Neki su do danas zadržali staro prezime.

U vrijeme seoba muhadžira 1878. veliki broj naselio se na Pešteri, posebno u Suvom Dolu, Naboju, Boljarama, Boroštici, Biocu i Ramoševu.

Na Pešteri su živjeli i Vasojevići, Piperi i Bjelopavlići, čiji su potomci na Pešteri danas islamizirani. Pripadnici ovih plemena uglavnom su se iselili u [[Šumadija|Šumadiju]], posebno poslije 1809. Sela Buđevo i Suvi Do naselili su srpski doseljenici iz Crne Gore i Brda.

Proces islamizacije, dolazak muhadžira 1878. i događaji poslije 1912. uticali su na to da je većina Malisora izgubila svoja etnička obilježja. Albanski jezik očuvao se u svega par sela. Većina se danas izjašnjava Bošnjacima.

== Literatura ==
* Mušović Ejup (1980). ''Pešter i njegovo stanovništvo u prošlosti'' (''Glasnik Etnografskog instituta SANU''). [[Beograd]]: [[Srpska akademija nauka i umjetnosti]].

[[Kategorija:Geografija Srbije]]
[[Kategorija:Sjenica]]
[[Kategorija:Tutin]]
[[Kategorija:Sandžak]]</text>
      <sha1>02xvhyd39879afs4i1f82d3ykvuoyko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adi Parashakti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453966</id>
    <revision>
      <id>3898374</id>
      <parentid>3871125</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2062" sha1="alxvrtfuv9kf9j5nu0oh4ig8xg62edw" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Ādi Parāśakti&lt;br/&gt;आदि पराशक्ति
| slika              =Goddess Adi Parashakthi at Parashakthi Temple.jpg
| alt_slike          = Velika božica
| opis               = 
| supružnik          = [[Šiva]]
| roditelji          = 
| djeca=
}}
'''Adi Parashakti''' ([[sanskrt]]: आदि पराशक्ति; ''Ādi Parāśakti'') vrhovna je [[božica]] ([[Devi]]) u [[Hinduizam|hinduističkoj]] sekti zvanoj [[šaktizam]]. Oblik je [[Šakti]] (''Shakti'' = &quot;snaga/energija&quot;), ženske energije Svemira. Poznata je i kao '''[[Mahadevi]]''' (&quot;Velika božica&quot;) ili '''Parama Shakti''' (&quot;potpuna moć/snaga&quot;). Štovana diljem [[Indijska umjetnost|Indije]], Adi Parashakti proslavljena je u himni nazvanoj [[Lalita Sahasranama]].&lt;ref&gt;U himni ''Lalita Sahasranama'', Parashakti je nazvana '''Lalita'''.&lt;/ref&gt;

== Inkarnacije ==
Parashakti se inkarnirala na Zemlji kao [[Sati (božica)|Sati]], kćerka boga [[Daksha|Dakshe]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://lykophos.xp3.biz/Daksha |title=Valentino Križanić. Daksha, tast boga Shive. |access-date=8. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190215215728/http://lykophos.xp3.biz/Daksha |archive-date=15. 2. 2019 |url-status=dead |archive-date=15. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190215215728/http://lykophos.xp3.biz/Daksha }}&lt;/ref&gt; i kraljice [[Prasuti]]. Sati je postala prva supruga Šive, a nakon šta se ubila, reinkarnirala se kao [[Parvati]], Šivina druga supruga. Tako je Parashakti družica ili žena velikog boga Šive te &quot;[[Majka Zemlja|Majka svemira]]&quot;.

Na Zemlji, Parashakti se manifestira kroz žensku plodnost, ali se u pasivnom obliku nalazi i u muškarcima.
== Također pogledajte ==
*''[[Devi]]'' – termin za božice u hinduizmu
*[[Spol Boga u hinduizmu]]
*[[Tridevi]]

==Literatura ==
*Kinsley, David. ''Hindu Goddesses: Vision of the Divine Feminine in the Hindu Religious Traditions''. {{ISBN|81-208-0379-5}}.

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Hinduistička mitologija}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>alxvrtfuv9kf9j5nu0oh4ig8xg62edw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aditi (božica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454073</id>
    <revision>
      <id>3898375</id>
      <parentid>3871132</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:47:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Hinduističke božice]] to [[Category:Hinduističke boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1764" sha1="7s5bjvd68nzgcy9i4wif3s4jzavvl6a" xml:space="preserve">::''Za glumicu, pogledajte [[Aditi Sharma]].''
{{Infokutija osoba
| ime                =Aditi&lt;br/&gt;अदिति
| slika              =Goddess Aditi.jpg
| alt_slike          =
| opis               =Aditi
| djeca =[[Surja]] 
| roditelji=[[Panchajani]]&lt;br/&gt;[[Daksha]]
| supružnik=Mudrac [[Kashyapa]]
}}
'''Aditi''' ([[sanskrt]]: '''अदिति''') drevna je [[Hinduizam|hinduistička]] [[božica]] ([[devi]]), pomenuta u svetim spisima, ''[[Rgveda|Rigvedi]]'' i ''Puranama''. Njeno ime znači &quot;beskrajna&quot; te je ona smatrana &quot;nebeskom majkom&quot;. Poznata kao ''devamata'' − &quot;majka bogova&quot;, Aditi je najpoznatija kao majka [[Surja|Surje]], boga [[Sunce|Sunca]].

Njeni simboli, mač i ''trishula'' (trozub), predstavljaju njenu moć. Viđena je i kao feminizirana verzija Brahmana ili kao ''avatar'' velike božice [[Sarasvati]].

== Aditina porodica==
Aditi je kćerka [[Daksha|boga Dakshe]], tvorca mnogih bića. Majka božice Aditi jedna je od Dakshinih žena – božica [[Panchajani]]. Aditi je sestra božice [[Diti]] te polusestra božice [[Sati (božica)|Sati]], koja se udala za Šivu.

Premda je najpoznatija kao majka Surje, Aditi ima još sinova sa svojim mužem, mudracem zvanim [[Kashyapa]].

== Teozofija ==
U teozofiji, Aditi je viđena kao personifikacija božanske mudrosti.&lt;ref name=theosociety&gt;{{cite web|url=http://www.theosociety.org/pasadena/etgloss/adi-ag.htm |title=Adi-Ag: Encyclopedic Theosophical Glossary |publisher=Theosociety.org }}&lt;/ref&gt;

== Dodatna literatura ==
*Kinsley, David. ''Hindu Goddesses: Vision of the Divine Feminine in the Hindu Religious Traditions'', Motilal Banarsidass Publications, 1998. {{ISBN|978-81-208-0394-7}}.
== Reference ==
{{refspisak}}
{{Hinduistička mitologija}}

[[Kategorija:Hinduističke boginje]]</text>
      <sha1>7s5bjvd68nzgcy9i4wif3s4jzavvl6a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva svetog Vasilija Ostroškog u Blagaju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454557</id>
    <revision>
      <id>3898306</id>
      <parentid>3637105</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T02:36:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8711" sha1="gazkue9g4nlqj2fkwnm2zdm8os64ddg" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                       = Crkva sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju
| slika                     = 
| veličina_slike            = 
| alt_slike                 = 
| opis_slike                = 
| vrsta_karte               = 
| veličina_karte            = 
| reljef_karte              = 
| opis_karte                = 
| lokacija                  = [[Blagaj]], [[Mostar]]
| geografska_širina         = 
| geografska_dužina         = 
| religijska_pripadnost     = [[Pravoslavlje]]
| država                    = [[Bosna i Hercegovina]]
| provincija                = 
| teritorija                = 
| distrikt                  = 
| sektor                    = 
| okrug                     = 
| općina                    = 
| administracija            = 
| godina_posvećenja         = 
| organizacijski_status     = Parohijska crkva
| funkcijski_status         = 
| oznaka_baštine            = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
| vodstvo                   = 
| zaštitnik                 = 
| web_stranica              = 
| organisational_status     = 
| arhitekt                  = 
| arhitektonski_tip         = [[Crkva]]
| arhitektonski_stil        = [[Ekletika]]
| osnivač                   = 
| osnovano_od_strane        = 
| glavni_ugovarač           = 
| smjer_fasade              = istok-zapad
| kamen_temeljac            = 
| godina_dovršetka          = 1893.
| troškovi_gradnje          = 
| kapacitet                 = 
| dužina                    =  16,75 m.
| širina                    =  9,00 m.
| širina_srednje_lađe_crkve = 
| visina_maks               = 
| broj_kupola               = 
| vanjska_visina_kupole     = 
| unutrašnja_visina_kupole  = 
| vanjski_prečnik_kupole    = 
| unutrašnji_prečnik_kupole = 
| broj_munara               = 
| visina_munare             = 
| broj_tornjeva             = 1
| visina_tornja             =  
| materijali                = [[Kamen]]
| nrhp                      = 
| dodano                    = 
| refbroj                   = 
| označen                   = 
| oznaka1_službenoime       = 
| oznaka1_tip               = 
| oznaka1_kriterij          = 
| oznaka1_datum             = 
| uklonjeno1_datum          = 
}}
'''Crkva sv. Vasilija Ostroškog u Blagaju''', grad  Mostar, [[Bosna i Hercegovina]], pripada [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] i [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]].
 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 27. maja do 3. juna 2008. godine, donijela je odluku da se crkva sa pokretnim naslijeđem koje čini 15 ikona proglasi za  [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Crkva&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3817 |title=Crkva sv. Vasilija Ostroškog |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 9. 2017 |archive-date=17. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210917194549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3817 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.

Prvi indirektni pisani izvori o Blagaju, kao jednom od gradova [[Hum|Zahumlja]], potječu iz ''Spisa o narodima'' [[bizant]]ijskog cara i pisca [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogenita]], nastalog između 948. i 952. godine, u kojima se spominju dva grada - Bona i Hum. U Blagaju je rezidirao humski knez [[Miroslav Humski|Miroslav]], u čije se vrijeme gradi Crkva sv. Kozme i Damjana. Podaci o gradnji crkve nalaze se na Blagajskoj ploča sa natpisom na [[Bosančica|bosanskoj ćirilici]], koja je 1912. godine pronađena u blizini ruševina starog dvorca Bišća i lokaliteta Vrači. Ploča je danas u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]].

Crkva je izgrađena prilozima vjernika u austrougarskom periodu, od 1892. do 1893. U unutrašnjosti crkve se nalazi ploča, dimenzija 80 x 100&amp;nbsp;cm  sa natpisom koji govori o gradnji. Izvedena je u eklektičkom stilu. Zvonik crkve je sagrađen 1934. godine. Parohijska kuća izgrađena je krajem XIX i početkom XX vijeka.

Ikonostas crkve je postavljen 1893. godine. Na njemu je bilo predstavljeno dvadeset svetitelja – rađenih tehnikom ulje na platnu. Carske dveri su također bile oslikane. Ikonostas je bio u upotrebi do rata 1992-1996 godine, kada pokretno blago crkve uništeno.

Tokom čišćenja, izvršenog u decembru 2008. godine, uklonjeno je svo samoniklo rastinje i nanos zemlje iz unutrašnjosti crkve. Tom prilikom su otkrivene kamene podne ploče.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.mostar.ba/vijesti_citanje/obnovljene-crkve-u-blagaju.html |title=Obnovljene crkve u Blagaju |access-date=20. 7. 2019 |archive-date=19. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190719165207/http://www.mostar.ba/vijesti_citanje/obnovljene-crkve-u-blagaju.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Obnova ove crkve počela je 2011. godine, a najveću pomoć u obnovi dali su Ambasada SAD u BiH, Ministarstvo za izbjegle i raseljene osobe FBiH, Ministarstvo za izbjegle BiH, ali i vjernici pojedinačnim prilozima &lt;ref&gt;[https://www.bljesak.info/kultura/flash/obnovljena-crkva-u-blagaju-primjer-suzivota-i-vjere-u-buducnost/167916 Obnovljene crkve]&lt;/ref&gt;
== Opis ==
Prema konceptu prostorne organizacije crkva pripada jednobrodnim crkvama, sa pripratom, naosom i oltarskim prostorom. Dimenzije mjerene izvana, iznose oko 9,00 x 16,75 m. Apsida zasvedena polukalotom, na istočnoj strani, u osnovi je izvedena kao polukružna.

Zidovi crkve su izvedeni od kamena, debljine oko 80&amp;nbsp;cm. Ugaoni kamenovi, postavljeni na sučeljavanju vanjskih zidova su pravilno klesani i ostavljeni vidljivi na fasadi. Na isti način je naglašen i prvi red kamena u zidu crkve koji formira postament. Zidovi su završeni jednostavno profilisanim vijencem.

Zvonik, na zapadnom pročelju, je građen od pravilno klesanog kamena sa cementnim fugama. Konstrukcija zvonika je oslonjena na četiri masivna stuba, od kojih su dva «utopljena» u konstrukciju zida (sistem tetrapilona). Stubovi su dimenzija 104 x 100&amp;nbsp;cm, odnosno 74 x 100&amp;nbsp;cm (stubovi uz zid crkve). Baze i kapiteli stubova su izvedeni sa profilacijama. Stubovi su međusobno povezani polukružno izvedenim, profilisanim lukovima. Lukovi su istaknuti u odnosu na ravan zida. Stubovi nose konstrukciju krstatog svoda. Na svodu su primjetni tragovi nebo plave boje sa zlatno bojenim zvjezdicama. Zlatno bojene zvjezdice se javljaju sa unutrašnje strane lukova. Na luku iznad ulaza u crkvu primjetni su tragovi zlatne boje. Između luka ulaza i svoda vidjiva su tri zlatno i crveno bojena krsta.
    
Zvonik u funkcionalnom smislu ima prizemlje i tri etaže. U prizemnoj etaži zvonika izvedena su tri polukružno završena otvora širine oko 1,65 m. Kroz ove otvore se pristupa u prostor crkve. Prizemlje zvonika je jednostavnom trakom izvedenom od maltera, visine oko 40&amp;nbsp;cm, izdvojeno od ostatka tijela zvonika. Prozorski otvori na zvoniku su postavljeni u tri horizontalna pojasa koja odgovaraju spratovima zvonika.

Godine 1984. godine izvršeno je inventarizaciju pokretnog naslijeđa u crkvi. U časopisu Hercegovina prezentirala je 15 inventarisanih ikona. Hronološki raspon nastanka ove zbirke kreće se od XV/XVI do druge polovine XIX vijeka. Kako su sve ikone bile oštećene (oštećenje bojenog sloja i crvotočina), nakon njihove inventarizacije izvršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi.
== Literatura ==
* Ivanka Ribarević-Nikolić - Ikone pravoslavne crkve u Blagaju kod Mostara,  Hercegovina, broj 4, Mostar, 1984, 201-216.
* Svetlana Rakić - Ikone Bosne i Hercegovine 16-19 vijek, Beograd, 1998.
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.dw.com/bs/božić-u-blagaju-nema-miline-bez-hercegovine/a-37045338-0]{{Mrtav link}} 
* [https://web.archive.org/web/20190720162003/http://starmo.ba/mostar2/item/57306-na-svojoj-djedovini-osvestana-obnovljena-crkva-u-blagaju.html Obnovljena crkva sv. Vasilija Ostroškog] 
* [https://mast3rteam1.wixsite.com/blagaj/o-blagaju O Blagaju] 
* [http://eparhija-zahumskohercegovacka.com/?page_id=9549 Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru]]
[[Kategorija:Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska]]
[[Kategorija:Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpske pravoslavne crkve u Mostaru]]
[[Kategorija:Crkve Dabrobosanske mitropolije]]
[[Kategorija:1893. u arhitekturi]]</text>
      <sha1>gazkue9g4nlqj2fkwnm2zdm8os64ddg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Vlašić&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454964</id>
    <revision>
      <id>3898443</id>
      <parentid>3883602</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:43:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1995.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15157" sha1="fz5io50nweh6v6e2dgqu1403vuwgz6v" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob          = Operacija Vlašić
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Vlašić 1995.jpg|280px|Vlašić 1995]]
| opis_slike     = Borbena dejstva na Vlašiću u martu 1995.
| datum          = 20–24. mart 1995.
| mjesto         = [[Vlašić|Plato Vlašića]]
| rezultat       = Pobjeda ARBiH
| strana1        = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
| strana2        = {{ZD|Republika Srpska}} [[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
| komandant1     = {{ZD|R BIH}} [[Mehmed Alagić]]
| komandant2     = {{ZD|Republika Srpska}} [[Janko Trivić]]
| jedinice1         = {{plainlist| 
*{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpus]]
*{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpus]] 
*{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Gardijska brigada Armije Republike Bosne i Hercegovine|Gardijska brigada]] 
* '''Ukupno: 24.480 vojnika'''
}}
| jedinice2         = {{plainlist| 
* {{ZD|Republika Srpska}} [[Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiški korpus]]
* [[22. pješadijska brigada VRS|22. pješadijska brigada]]
* '''Ukupno: ~5.000 vojnika'''
}}
| žrtve1         = 70 poginulih, 390 ranjenih
| žrtve2         = ~200 poginulih, 530 ranjenih
}}
'''Operacija &quot;Vlašić&quot;''' odnosi se na dvije vojne operacije (&quot;Domet-95&quot; i &quot;Domet-1&quot;) tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], u kojoj su snage [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) zauzele srednjobosansku planinu [[Vlašić]], koja je do tada bila pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).

Nakon neuspješne operacije &quot;Domet-95&quot; koja je započela 24. februara i otkazana zbog neostvarivanja ciljeva, planirana je nova operacija &quot;Domet-1&quot; koja je započela 20. marta i trajala je do 24. marta 1995. Komandant snaga ARBiH bio je general [[Mehmed Alagić]]. U ovoj akciji zauzeto je 100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; teritorije, na kojoj je bio i relej.&lt;ref name=&quot;bosnae&quot;&gt;{{Cite web|url=http://bosnae.info/index.php/oslobodenje-vlasica-1995-godine-prekretnica-koja-je-pokrenula-val-oslobodilackih-akcija|title=Oslobođenje Vlašića 1995. godine – prekretnica koja je pokrenula val oslobodilačkih akcija|website=Bosnae|access-date=31. 8. 2019|archive-date=13. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200913192835/http://bosnae.info/index.php/oslobodenje-vlasica-1995-godine-prekretnica-koja-je-pokrenula-val-oslobodilackih-akcija|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Pred početak rata u Bosni i Hercegovini, visoravan na Vlašiću je bila pod kontrolom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), koja je kasnije preinačena u VRS. Početkom rata, VRS je zauzeo [[Babanovci|Babanovac]], [[Galica|Galicu]], [[Gostilj]], [[Smet]] i [[Komar]], dok su presječene putne komunikacije [[Travnik]] – [[Donji Vakuf]] i Travnik – [[Skender-Vakuf]]. Prvi otvoreni napad dogodio se 1. maja 1992. na vrhu Paljenika, kojeg je branilo [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine]], ali odbrana nije uspjela. Nakon toga, snage ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) počele su formirati odbrambene linije kako bi spriječile daljnje prodiranje VRS-a. Borbenim operacijama rukovodio je Općinski štab Teritorijalne odbrane Travnik i HVO. U septembru 1992. izvedena je prva akcija od Komara do Vučije glave, kada su odbrambene linije pomjerene za 4 kilometra. U to vrijeme Vlašić je postao mjesto s kojeg je VRS svakodnevno deportirala izgnanike s područja [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. U novembru 1992. VRS je okupirala Karaulu. Sljedeće godine je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] trajao, ali je potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] prekinut, a u maju 1994. omogućen je prijevoz većih snaga duž linija VRS-a. Krajem marta ARBiH je zauzela Radijevac, Kvrkušu i Rustove. U svrhu šireg oslobođenja osnovan je [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpus ARBiH]] sa sjedištem u [[Travnik]]u. Prva bitka 7. korpusa dogodila se 24. aprila, kada je VRS izvršio napad na visoravni Vlašića i zauzeo [[Meokrnje]] i Glavicu. Ipak u kontranapadu snage 7. korpusa ponovno su povratile izgubljenu teritoriju. Vojne operacije nastavile su se u maju, kada su zauzeti objekti Bjeljik, Crni vrh i sela Fonjige, Pobrđani, Šahmani, Brdo, Dolani i Korenići, a u julu je ARBiH zauzela Srneća brda.

Krajem ljeta 1994. započele su pripreme za zauzimanje Vlašića. U tu svrhu prikupljena su materijalna sredstva i angažiran je veliki broj ljudi. Pored opskrbe osnovnim resursima, sagrađeno je nekoliko brvnara za 4.000 boraca, jer su naselja bila daleko, a operacije planirane za zimu 1995. trebale su se odvijati za vrijeme niskih temperatura. Također, u Travniku je za snježnu kamuflažu sašiveno 3.000 bijelih maskirnih uniformi. Četveromjesečno primirje s VRS potpisano je krajem 1994, što je išlo u prilog akciji, kada je Komanda 7. korpusa koristila to vrijeme za organiziranje jedinica i za pružanje dodatne obuke. U skladu s tim pokrenut je plan obuke pod nazivom &quot;Bura 95&quot;, koji je uvježbavao nove i specifične metode izvođenja akcije.

Odmah nakon što je Generalštab ARBiH primio direktivu o provođenju operacije, Komanda 7. korpusa počela je pripremu operacije. Nakon pregleda jedinica 7. korpusa 7. februara 1995. u Travniku i predaje ratnih zastava, 7. korpus službeno je bio spreman za početak akcije.

Izvještaji rata pokazali su da VRS ne poštuje potpisani prekid vatre, posebno u zoni odgovornosti 5. korpusa kod Bihaća. Komandant 7. korpusa, general [[Mehmed Alagić]], više je puta naglasio da je svaki napad na 5. korpus bio i napad na 7. korpus. Početkom 1995. VRS nije poštovala primirje ni u području odgovornosti 7. korpusa. Travnik i njegova šira okolina svakodnevno su bili granatirani. U to je vrijeme 7. korpus podučavao svoje jedinice s fokusom na pripremu jedinica koje su bile planirane za nastavak rata, posebno 17. viteške, 705. slavne i 727. slavne brigade.

== Bitke ==
=== Operacija &quot;Domet-95&quot; ===
Operativni plan zauzimanja Vlašića, kodnog naziva &quot;Domet 95&quot;, završen je u februaru. Plan operacije bio je napad na VRS na širem frontu, praktično na čitavom području odgovornosti 7. korpusa na platou Vlašić, te proboj iz komunikacije Smet – Gostilj – Vitovlje – Korić. Operacija je trebala početi 20. februara 1995. i uključivala je 10 brigada, 9 tenkova i transportera, 25 haubica i topova, 191 minobacač i 24.480 vojnika. Trajanje operacije bilo je pet dana. S druge strane, odbrana Vlašića sastojala se od tri brigade VRS-a s približno 5.000 vojnika, 9 tenkova, 15 haubica i topova i 76 minobacača.

Iako je početak operacije bio planiran za 20. februar 1995, zbog lošeg vremena operacija je odgođena za 24. februar. Početak operacije obilježen je napadom specijalnih jedinica 712. i 737. brigade, kada su se dvije grupe od otprilike 400 boraca spustile preko noći na liticu 12 metara na visoravni Galica i potpuno iznenadile neprijatelja ujutro 24. februara, ubivši 62 pripadnika VRS.

Međutim, prvih dana glavni napad nije uspio zbog lošeg provođenja tokom postavljanja odbrane mosta, koji je protivnik koristio za povlačenje PAT-a čije su operacije prouzrokovale gubitke 705. brigadi ARBiH. S tim je propao plan za zauzimanje Vlašića u roku od pet dana.

=== Operacija &quot;Domet-1&quot; ===
Zbog neuspjelog zauzimanja Vlašića, komanda 7. korpusa izvršila je dodatne pripreme za provođenje nove operacije pod nazivom &quot;Domet 1&quot;. Tom prilikom su prisluškivane radiostanice VRS-a, što je provođenje akcije znatno olakšalo. Analiza neuspjeha 24. februara dala je zaključak da je glavni razlog izostanka glavnog napada nemogućnost evakuacije iz dubokog snijega ako bi bilo koja od jedinica pala u zasjedu.

Napad na planinu Vlašić (Operacija &quot;Domet-1&quot;) započeo je u 4:30, 20. marta 1995, kratkom artiljerijskom i minobacačkom paljbom protiv položaja koje je držala 22. pješadijska brigada VRS / 30. pješadijska divizija. Odabrani vojnici Gardijske brigade Generalštaba, 17. viteška krajiška brigada i 727. brdska brigada krenuli su u ranim jutarnjim satima pred zoru kako bi nadvladali isturene položaje VRS-a. Sljedećeg dana, elitna jedinica, 7. muslimanska brigada uključena je u borbu, pojačavajući napad.

Čak i nakon što je ARBiH pustila vijest o svojoj iznenadnoj ofanzivi, pravac borbi na vrhu Vlašića danima je ostao nejasan. U međuvremenu, 7. korpus ARBiH izvršio je sekundarni napad na planinama Komar zapadno od Turbeta i oko Donjeg Vakufa kako bi skrenuo rezerve 30. pješadijske divizije / 1. krajiški korpus general-majora VRS-a sa glavnog cilja napada ARBiH-a. Iza magle rata i zimske oluje, samo je sve veći broj srpskih izbjeglica u bijegu nagovještavao da ARBiH dobija prednost. Do 25. marta, zvaničnici UN-a za pomoć izvijestili su da je više od 1.200 Srba evakuiralo Imljan, nekih 12{{Razmak}}km sjeverozapadno od planine Vlašića i da je više njih bježalo. Oni su također vjerovali da je ARBiH podigla televizijski toranj na 1.933 metra visok vrh Paljenik na planini Vlašić, ali loše vrijeme i ograničenja UN-a na kretanje boraca spriječili su ih da to potvrde. Drugi izvještaji sugeriraju da je HVO aktivno pomagao u ofanzivi, gotovo sigurno topništvom. Iza nestanka izvještaja i neprobojnog vremena, borbe su trajale danima dok je Alagićev 7. korpus jurišao na planinu, temperaturama nižim i od −25{{Razmak}}°C.{{sfn|CIA - Balkan Battlegrounds|2002|p=301}}

Ishod bitke za planinu Vlašić ostao je neizvjestan sve do 4. aprila, kada je general Alagić objavio da njegove trupe održavaju proslavu pobjede na njenom vrhu. Iako je Alagić nesumnjivo zauzeo vrh Paljenika i oko 50&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;oko njega, bilo je izvještaja da su Srbi u povlačenju uništili objekte borbe, komunikacijski objekat, umjesto da to prepuste u bošnjačke ruke. Ipak, Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (RTV BiH) emitovala je slike likujućih bošnjačkih trupa. Osvajanje vrha bio je vidljiv dokaz poboljšanja vojske i dao je ogroman poticaj moralu Vlade Republike Bosne i Hercegovine. Dugoročno gledano, to će se također smatrati prvi korak ARBiH-HVO na putu ka teritorijalnom revanšu Donjeg Vakufa i Jajca.{{sfn|CIA - Balkan Battlegrounds|2002|p=302}}

ARBiH-ovo zauzimanje davno osporene planine Vlašić također je bio značajna mjera poboljšanja sposobnosti ARBiH u odnosu na VRS. Iako je na kraju pobjeda bila pješačenje s lošom prohodnošću terena da bi se dobila bitku iz neposredne blizine – osnovna taktika ARBiH od početka rata – njezino izvršenje razlikovalo se od prethodnih kampanja vidljivim poboljšanjima u opremi, planiranju, organizaciji i izvršenju. Vojni promatrači UN-a i zapadni novinari izvijestili su o bolje opremljenim jedinicama ARBiH-a koje sada izlaze na teren, a njihovi vojnici nose odgovarajuće malokalibarsko oružje i municiju, jakne, kacige i radiostanice. Posmatrači su također primijetili promjene u ARBiH-ovoj taktici prema mobilnijim, napadnijim operacijama poput poboljšanja u organizaciji brigada, iskusnijeg osoblja za planiranje, veće sposobnosti za koordinaciju istovremenih operacija i bolje obuke pojedinih vojnika. Zvaničnici UN-a primijetili su, naprimjer, da su ofanziva ARBiH na Vlašić i Stolice započele s odvojenim akcijama na bojnom polju koje su započete u razmaku od 100{{Razmak}}km, a započele su u roku od nekoliko minuta – vidljivi dokazi da je ARBiH napokon savladala usmjeravanje složenih istodobnih operacija na odvojenim lokacijama. ARBiH još nije bila jednaka VRS-u po pitanju naoružanja, operativnog planiranja i izvršenja na bojnom polju, ali jaz u mogućnostima između dviju strana izuzetno se smanjio u odnosu na prve dane početkom 1992.{{sfn|CIA - Balkan Battlegrounds|2002|p=302}}

== Epilog ==
Komanda 7. korpusa i Generalštab ARBiH smatrali su zauzimanje Vlašića najvećim uspjehom ARBiH i prekretnicom u ratu u Bosni i Hercegovini, jer je dokazano da ARBiH može obavljati vojne operacije u najekstremnijim uslovima. Na osnovu raspoložive dokumentacije 1. krajiškog korpusa VRS-a, 65 pripadnika VRS-a ubijeno je i nestalo u periodu od 20. do 23. marta 1995, dok je Generalštab ARBiH-a nakon terenske analize izvršio izvlačenje 60 tijela pripadnika VRS-a u Vlašiću. Procjenjuje se da je otprilike 200 pripadnika VRS-a poginulo tokom operacije: 180 je teško ranjeno, dok je približno 350 pripadnika VRS-a povrijeđeno. Gubici snaga ARBiH također su bili relativno veliki. U prvom pokušaju vođenja operacije – 24. februara 1995 – snage ARBiH imale su 70 mrtvih, 78 teško ranjenih i 312 lakše ranjenih vojnika. Također, nestalo je 5 boraca, dok se 54 smrzlo. U prvih pet dana operacije, dok je VRS još uvijek iznenađen napadom, gubici ARBiH bili su mnogo manji u odnosu na period uspjeha od {{Bezpreloma|1: 5}}. Ubijeno je 70% boraca iz sačmarice, a 71% ubijenih pripadnika ARBiH bili su mlađi od 30 godina.

Prilikom zauzimanja područja Šantić zarobljeni su jedan tenk T-34 i pet motornih vozila koja se, zbog nedostatka goriva, nisu mogla izvući. Za komandu 7. korpusa bilo je posebno važno zarobiti haubicu (105&amp;nbsp;mm) i top (130&amp;nbsp;mm) te tenk i pragu, ali ih je VRS izvukla na vrijeme. Međutim, jedna praga i tenk T-55 uništeni su na području Harambašinih voda i Kukotnice. Pored toga, zauzeta su 3 topa, 11 minobacača, 4 PAT-a, 6 PAM-a, 2 BST-a, 2 maljutke i jedan minobacač.

Planina Vlašić je nakon rata uključena u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]].

== Također pogledajte ==
* [[Borbe na Vlašiću 1994.]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv|last1= |first1= |author-link1= |date= maj 2002|title= Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995 |url=https://books.google.ba/books?id=xUS8--YFrlYC&amp;pg=PR1#v=onepage&amp;q&amp;f=false |location= |publisher= [[Centralna obavještajna agencija]] - CIA |isbn=978-0160664724 |access-date=2. 4. 2021|ref = {{harvid|CIA - Balkan Battlegrounds|2002}} }}
*{{cite book|ref=|last1=Mušinbegović|first1=Hasib|author-link1=|date=1999|title=Operacija Vlašić: vojna analiza, dokumenti, sjećanja|url=https://books.google.ba/books/about/Operacija_Vla%C5%A1i%C4%87.html?id=0dlHHQAACAAJ&amp;redir_esc=y|location=|publisher=|isbn=|access-date=|last2=Šiljak|first2=Remzija|last3=Bećirević|first3=Kemo}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://hrcak.srce.hr/file/298452 BITKA ZA VLAŠiĆ]
* http://zatebebih.ba/pdf/Korak_35.pdf
{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vlašić]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1995.]]</text>
      <sha1>fz5io50nweh6v6e2dgqu1403vuwgz6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Proljeće '94&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456127</id>
    <revision>
      <id>3898440</id>
      <parentid>3846554</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:43:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1994.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15561" sha1="pgy38fsgamjukanzlkkdzp35zb8edq4" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija &quot;Proljeće 94&quot;
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Bosnia - Vozuća, June-July 1994.jpg|250px]]
| opis_slike     = Stanje na [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|ozrenskom]] bojištu nakon zauzimanja Vijenca
| datum          = 11. maj 1994.
| mjesto         = [[Vijenac (Lukavac)|Vijenac]] i okolna sela i zaseoci
| casus          = 
| rezultat       = Pobjeda Armije RBiH
| posjed         = Armija RBiH zauzela Vijenac, Mihajloviće, Jaruške, Delane, Stevanoviće, Gavriće, Gligiće, Ristiće i Treštenicu Gornju
| strana1        = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} 
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana2        = {{ZID|Republika Srpska}} 
*[[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|Vojska RS]]
| strana3        = 
| komandant1     = Ramiz Šuvalić&lt;br&gt;Ismet Arapčić&lt;br&gt;Nihad Šehović
| komandant2     = 
| komandant3     = 
| snage1         = [[223. brdska brigada|117. brdska brigada]]&lt;br&gt;[[225. muslimanska brdska brigada|119. muslimanska brdska brigada]]&lt;br&gt;[[222. bosanska oslobodilačka brigada|212. bosanska oslobodilačka brigada]]&lt;br&gt;[[Živiničke Ose|Protivdiverzantski odred Živiničke ose]]
| snage2         = [[1. krnjinska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. krnjinska laka pješadijska brigada]]
| snage3         =
| žrtve1         = osam poginulih&lt;br&gt;83 ranjena
| žrtve2         = 52 poginula&lt;br&gt;48 zarobljenih
| žrtve3         =
| karta_država   
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
'''Operacija &quot;Proljeće 94&quot;'''&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=uGM1MrB981IC&amp;pg=PA486&amp;dq=Balkan+Battlegrounds+vijenac|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|isbn=978-0-16-066472-4|language=en}}&lt;/ref&gt; naziv je za vojnu operaciju [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] izvršenu 11. maja 1994. prilikom koje je zauzeto uzvišenje [[Vijenac (Lukavac)|Vijenac]] i nekoliko okolnih sela i zaseoka.

Bila je to jedna od najznačajnijih pobjeda jedinica [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Drugog korpusa]] koja je najavila prelazak u oslobodilačku, napadačku fazu rata u njegovoj zoni odgovornosti.&lt;ref name=&quot;GG&quot;&gt;{{cite journal |author=Edin Šaković |date=maj 2019 |title=Pobjeda na Vijencu – prilozi iz ratnoga tiska |url=https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2019/06/Pages-from-gg47-8.pdf |journal=Gračanički glasnik |issue=47}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Uprkos općoj oskudici i nedostatku oružja, opreme, artiljerije i oklopnih sredstava, jedinice Armije RBiH su tokom 1992. i 1993. razvijale efektivnu taktiku pješadijske borbe. Potpisivanje [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] omogućilo je Armiji RBiH da sve snage usmjeri protiv [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]].

Strategija koju je osmislio general [[Rasim Delić]], komandant Štaba Vrhovne komande, podrazumijevala je, osim uporne odbrane slobodnih teritorija, i niz manjih do srednjih borbenih djejstava bez jače artiljerijske podrške i oklopnih i motorizovanih jedinica. Takvi napadi imali su za cilj dugoročno iscrpljivanje neprijateljskih snaga, pri čemu se polazilo od pretpostavke da će Armija RBiH lakše apsorbirati gubitke u ljudstvu od VRS. U međuvremenu je izvršena i reorganizacija Armije RBiH, formiranjem manevarskih jedinica u okviru korpusa (prva takva jedinica bila je [[222. bosanska oslobodilačka brigada|212. bosanska oslobodilačka brigada]]) i dogradnjom sistema komandovanja. Širom Bosne i Hercegovine započele su intenzivne borbe za istaknute kote, uzvišenja, položaje i manja naselja koje su iznenadile neprijatelja i nanijele mu velike gubitke u ljudstvu koje je sve teže podnosio.&lt;ref name=GG/&gt;

[[Lukavac|Lukavačko]] je bojište još od ljeta 1992. i proboja i povlačenja srpskih snaga iz [[Smoluća Donja|Smoluće]] važilo za jedno od najmirnijih u zoni odgovornosti 2. korpusa.&lt;ref name=hi&gt;{{cite web |url=http://www.historija.ba/d/182-oslobadanje-vijenca/ |title=Oslobađanje Vijenca |publisher=historija.ba}}&lt;/ref&gt; Vijenac je bio dobro utvrđeno uporište VRS, duboko uklinjeno u slobodni teritorij [[tuzla]]nske regije, koje je usljed prethodna četiri neuspješna napada Armije RBiH steklo epitet neosvojivog. Zaposjela ga je jedinica [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] 13. aprila 1992, na samom početku rata, nakon što je u prethodnim mjesecima naoružala [[Srbi|srpsko]] stanovništvo u okolici. Pod rukovodstvom [[Patriotska liga|Patriotske lige]], [[Bošnjaci|bošnjačko]] stanovništvo obližnjih sela odgovorilo je uspješnim uspostavljanjem linija odbrane i kontrolnih punktova na putnim pravcima.{{sfn|Bajrić|2019|p=163}} S obzirom da je sa Vijenca VRS imala pregled slobodnih teritorija Lukavca, [[Banovići|Banovića]], Tuzle i [[Živinice|Živinica]], na njemu je bilo koncentrisano oko 20-ak artiljerijskih oruđa svih kalibara,&lt;ref name=hi/&gt; te jake snage iz [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Doboj]]a i [[Teslić]]a koje su svakodnevno izvodile napade i izviđanja, te djejstvovale po naseljenim mjestima u okolini.

== Pripreme za operaciju ==
U mjesecima prije operacije, jedinice Armije RBiH su zaposjedanjem međuprostora, posebno Odmarališta FSL i stambenih zgrada iznad Jezera, vršile popravku i korekcije svojih taktičkih položaja prema VRS.

Nakon detaljnih izviđanja, akcija zauzimanja Odmarališta i stambenih zgrada uspješno je realizovana 12. aprila 1994. pod komandom majora Ismeta Arapčića. U ovoj su se akciji dokazale napadne snage 212. brigade i posadne snage [[223. brdska brigada|117. brdske brigade]]. Bila je to jedna od prvih provjera nove taktičke upotrebe jedinica.&lt;ref name=GG/&gt;

Brigadnom generalu [[Hazim Šadić|Hazimu Šadiću]], komandantu 2. korpusa, akciju na Vijenac predložili su Osman Puškar, komandant [[Operativna grupa 2|OG-2]], i Ibrahim Nurkić, načelnik Štaba OG-2. U Banovićima je 3. maja 1994. održan sastanak na kojem su prisustovali komandanti četiriju brigada ([[221. brdska brigada|111]], 117, [[225. muslimanska brdska brigada|119.]] i 212. brigade), te Puškar, Nurkić, Rasim Sakić, koordinator ispred OG-2, i Senad Arnautović, načelnik artiljerije. Šadić je prisutne obavijestio o zadatku kojeg je zadao [[Alija Izetbegović]], predsjednik [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]; zadatak je bio da se izvede akcija koja bi značila preokret u oslobodilačkoj borbi tokom 1994.

Za koordinaciju i izvođenje akcije određeni su Nurkić, Sakić, Arnautović i Džemo Bajrić. Pripreme su započele 4. maja u Lukavcu. Formirana je Taktička grupa od članova komande 2. korpusa, a u nju su ušli Sakić, Arnautović i Nedžad Mešković, koji je dobio ulogu načelnika oklopno-mehanizovanih jedinica. U pripremi za akciju povučena su artiljerijska oruđa iz [[224. brdska brigada|109]]. i 111. brigade i [[2. mješoviti artiljerijski divizion|MAD-a]] [[Operativna grupa 5|OG-5]], te jedna posada iz [[Čelić]]a. 9. maja formirana je Taktička grupa korpusa za izvođenje akcije čiji je komandant postao Ramiz Šuvalić.&lt;ref name=GG/&gt;

== Zauzimanje Vijenca ==
Udarnu pesnicu jedinica Armije RBiH tokom napada činili su borci 212. brigade. Taktičkom grupom za izvođenje akcije komandovao je Ramiz Šuvalić, zamjenik komandanta 2. korpusa. Artiljerijom i snagama koje su napadale sa sjevera komandovao je Ismet Arapčić sa Isturenog komandnog mjesta na Tošinoj kolibi. Sa juga su, pod komandom Nihada Šehovića, napadale jedinice [[225. muslimanska brdska brigada|119. brdske brigade]] i [[Živiničke Ose|Protivdiverzantski odred Živiničke ose]]. Posadne snage činile su jedinice 117. brigade.

Napad je izvršen u dva pravca. Glavni pravac napada išao je direktno od stambenih zgrada preko barutnog magacina Fabrike sode i Jezera na Upravnu zgradu Rudnika krečnjaka na Vijencu i Kapu. Drugi pravac napada vodio je od Gradine prema [[Jaruške Gornje|Jaruškama]] sa ciljem izbijanja na rijeku Turiju, odsijecanja neprijateljskih snaga na Vijencu od [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|ozrenskog]] zaleđa i eliminisanja moguće pomoći.

U pripravnost su stavljena oruđa za protivoklopnu borbu na glavnom pravcu napada, oruđa za protivzračnu odbranu pripremljena su da osujete eventualni helikopterski desant i intervenciju iz vazduha, izvršene su nuklearno-biološke i hemijske pripreme, uspostavljen je cjelovit sistem sanitetskog obezbjeđenja, iznošenja ranjenika i hirurških intervencija na licu mjestu, te su obavljene moralno-psihološke pripreme boraca.&lt;ref name=GG/&gt;

Borbeni zadaci jedinica bili su:
* dio snaga 212. brigade napadao je pravcem Putno brdo - k. 443 sa zadatkom da razbiju neprijateljsku odbranu, ovladaju k. 443 i spoje se sa snagama na glavnom pravcu napada sa južne strane kod škole u Gornjim Jaruškama, a u daljnjem da budu spremne za produženje napada u pravcu tt. 465.
* dio snaga 212. brigada napadao je pravcem k. 296 - Sipina - Vijenac - tt. 619 sa zadatkom da razbije neprijateljske snage, ovlada tt. 619 i Upravnom zgradom Rudnika krečnjaka, a u daljnjem da budu spremne za napad prema Gavrićima i Gornjim Jaruškama.
* dio snaga 212. brigade napadao je u drugom ešalonu u sastavu snaga na pravcu napada Putno brdo - k. 443 sa zadatkom uvođenja u borbu po izvršenju bližeg zadatka jedinice u prvom ešalonu i produženja napada na pravcu Jaruške Gornje - Škola - k. 465.
* dio snaga 212. brigade napadao je u drugom ešalonu u sastavu snaga na pravcu napada k. 296 - Sipina - tt. 619 sa zadatkom uvođenja u borbu po izvršenju bližeg zadatka jedinice u prvom ešalonu i produženja napada na pravcu Sipina - Upravna zgrada - Gavrići.
* mješovita jedinica 117. i 212. brigade napadala je na pomoćnom pravcu Klisovi - Jezero - Mihajlovići sa zadatkom da razbije neprijateljske snage na pravcu napada, ovlada Mihajlovićima i raskrsnicama puteva, obezbjedi lijevi bok snagama na glavnom pravcu napada, a po izvršenju bližeg zadatka da bude u spremnosti za produženje napada prema k. 421 (Groblje) i dalje ka tt. 619.
* oklopno-mehanizovana jedinica imala je zadatak da krečući se od Odmarališta i stambenih zgrada preko Mihajlovića glavnim putem uđe na radilište Rudnika, a odatle obezbjedi podršku ukoliko se ukaže potreba.
* rezerva jačine mješovite čete iz sastava 117. brigade i Voda za protivteroristička i diverzantska djejstva Vojne policije bila je u pripravnosti sa zadatkom uvođenja u borbu po odluci komandanta 117. brigade. 
* posadne snage iz 4. i 5. brdskog bataljona 117. brigade bile su spremne za preuzimanje novouspostavljenih položaja i inžinjerijsko uređenje istih.
* sve druge jedinice 117. brigade bile su u stanju pripravnosti za očuvanje linija odbrane u zoni odgovornosti i eventualno uvođenje u borbu.
* artiljerija je dobila zadatak da djejstvuje minobacačima i artiljerijskim oruđima po putevima za snabdijevanje i uvođenje interventnih jedinica u dubini neprijateljske teritorije.&lt;ref name=GG/&gt;

Na polazne položaje jedinice su izašle tokom noći 10/11. maja do 2:00. Naređenje za početak akcije izdato je u 8:20. Od izdavanja naređenja operacija je tekla prema planu. Na glavnom pravcu napada, jedinice Armije RBiH napredovale su lijevo od barutnog magacina Fabrike sode i desno od Sipine. Borci 119. brigade i Živiničkih osa probili su neprijateljsku liniju odbrane na relaciji Ristići - k. 452 i oko 10:30 spojili su se sa snagama 212. brigade u rejonu škole u Gornjim Jaruškama. Pripadnici VRS u grupama su se pokušali izvući iz obruča što je nekima i uspjelo. Našavši se pod tenkovskom vatrom, povukli su se i pripadnici VRS iz Mihajlovića koji su zaobiđeni pri zauzimanju Kape. Nakon zauzimanja Kape, borbe su se vodile lijevo od ove tačke, a akcija je završena u popodnevnim satima oslobođenjem cjelokupnog sektora Vijenca.&lt;ref name=hi/&gt; Novu liniju odbrane jedinice VRS postavile su na lijevim obalama rijeka Seone i Turije, a položaje naspram njih preuzele su jedinice 117. brigade. Oslobođeni su: Vijenac, Mihajlovići, Jaruške, Delani, Stevanovići, Gavrići, Gligići, Ristići i [[Treštenica Gornja]].&lt;ref name=GG/&gt;

Pohvale od generala Delića za ispoljenu kolektivnu hrabrost i požrtvovanje dobili su 212. brigada i Izviđačko-diverzantska četa Banovićki tigrovi iz sastava 119. brigade, dok je brigadni general Šadić pohvalio 4. i 6. četu, Pionirski vod i Sanitetsko odjeljenje iz 212. brigade, te 4. bataljon, posadu tenka Patton, Pionirski vod, Vod veze i Sanitetsku službu iz 117. brigade.

== Posljedice ==
Zauzimanjem Vijenca uklonjena je opasnost Lukavcu, Banovićima i Tuzli, stečen je bogat ratni plijen, stvorene su bitne pretpostavke za povratak dijela izbjeglica, značajne površine obradivog zemljišta mogle su se ponovo bezopasno koristiti, a oslobađanjem Rudnika krečnjaka omogućio se nastavak rada Fabrike sode i Fabrike cementa,{{sfn|Bajrić|2019|p=175}} te nastavak rada površinskog kopa u Banovićima i šumskih gazdinstava. Osim toga, stvoreni su preduvjeti za dalje napredovanje prema [[Vozuća|Vozućoj]] i u dubinu Ozrena, a samim tim i za spajanje 2. i [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa]], odnosno sjeveroistočne i [[Srednja Bosna|srednje Bosne]].{{sfn|Bajrić|2019|p=176}}

Srpskim snagama naneseni su gubici od 52 poginula i 48 zarobljenih. Iz stroja su izbačeni 1. i 3. bataljon [[1. krnjinska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. krnjinske lake pješadijske brigade]].&lt;ref name=GG/&gt; Zarobljeni su: dva tenka [[T-34]], pet topova 76&amp;nbsp;mm ZIS, po četiri minobacača 82 i 120&amp;nbsp;mm, četiri bestrzajna topa, pet protivavionskih topova, veliki broj protivavionskih mitraljeza, dva topa bofors, jedan [[M2 Browning]], velika količina pješadijskog naoružanja, vozila, intendantske i druge opreme, te više magacina municije i granata svih kalibara.&lt;ref name=GG/&gt;

Ubrzo poslije zauzimanja Vijenca, dostignute položaje posjetio je, u pratnji [[Mustafa Hajrulahović Talijan|Mustafe Hajrulahovića Talijana]] i [[Sulejman Vranj|Sulejmana Vranja]], komandant ŠVK Delić, koji je tom prilikom ovu akciju nazvao prekretnicom rata, iako je Armija RBiH još od ranije počela nizati uspjehe, posebno u zonama odgovornosti [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3.]] i [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpusa]]. Nešto kasnije položaje na Vijencu posjetio je i predsjednik Alija Izetbegović.

Na srpskoj strani ova operacija nije protumačena kao prijelomni događaj. Ipak, slamanjem desnog krila odbrane Vozuće unesen je nespokoj u [[4. ozrenska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|4. ozrensku laku pješadijsku brigadu]], čiji su pripadnici i sami slutili da bi mogli pasti u okruženje. Padom Lazendićke rudine ([[Svinjašnica]]) u ruke Armije RBiH u junu 1994, bojazan se povećala. Vozuću su jedinice Armije RBiH [[Bitka za Vozuću|zauzele]] u septembru 1995, pred sami kraj rata.

== Literatura ==
* Bajrić, Meho (2019). ''Tuzla i regija u odbrani Bosne i Hercegovine 1992–1995.'' (2. izdanje). [[Tuzla]]: Off-set.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>pgy38fsgamjukanzlkkdzp35zb8edq4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borbe na Vlašiću 1994.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>456179</id>
    <revision>
      <id>3898431</id>
      <parentid>3394562</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1994.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15211" sha1="ci80af0ti12iqd7xq57vpsmu1wogt4y" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Borbe na Vlašiću 1994.
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Vlašić 1994.jpg|250px]]
| opis_slike     = Mapa borbenih djejstava na Vlašiću 1994.
| datum          = 1994.
| mjesto         = [[Vlašić]]
| casus          = 
| rezultat       = Ograničeni strateški uspjesi Armije RBiH
| posjed         = 
| strana1        = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} 
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana2        = {{ZID|Republika Srpska}} 
*[[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|Vojska RS]]
| strana3        = 
| komandant1     = 
| komandant2     = 
| komandant3     = 
| snage1         = [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpus]]
| snage2         = [[Operativna grupa Vlašić Vojske Republike Srpske|Operativna grupa Vlašić]] [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiškog korpusa]]
| snage3         =
| žrtve1         = 
| žrtve2         = 
| žrtve3         =
| karta_država   
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}{{Nedostaju izvori}}
Tokom 1994. [[vlašić]]ko je bojište bilo izuzetno aktivno. Gotovo sve vrijeme, uz kratkotrajne predahe, jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] vršile su ofanzivna i odbrambena borbena djejstva. Zauzet je značajan dio teritorije, a [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] naneseni su veliki gubici u živoj sili i materijalno-tehničkim sredstvima. Zauzimanje značajnih strateških objekata dovelo je VRS u znatno nepovoljniji položaj nego početkom 1994. čime su stvoreni uslovi za [[Operacija Vlašić|operaciju &quot;Vlašić&quot;]] u martu 1995.

== Pozadina ==
Početkom 1994. prioritet Armije RBiH bio je završetak, sporazumno ili vojnim sredstvima, [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukoba]] sa [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]. Potpisivanje [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] omogućilo je Armiji RBiH da sve snage usmjeri prema VRS, protiv koje je po prvi put u svom postojanju prešla u stratešku ofanzivu.

Strategija koju je osmislio general [[Rasim Delić]], komandant Štaba Vrhovne komande, podrazumijevala je, osim uporne odbrane slobodnih teritorija, i niz manjih do srednjih borbenih dejstava bez jače artiljerijske podrške i oklopnih i motorizovanih jedinica. Takvi napadi imali su za cilj dugoročno iscrpljivanje protivnika, pri čemu se polazilo od pretpostavke da će Armija RBiH lakše apsorbirati gubitke u ljudstvu od VRS. Širom Bosne i Hercegovine započele su intenzivne borbe za istaknute kote, uzvišenja, položaje i manja naselja koje su iznenadile VRS i nanijele mu velike gubitke u ljudstvu koje je sve teže podnosio. U borbama na Vlašiću jedinicama je poslužilo iskustvo stečeno u izvođenju ofanzivnih dejstava tokom sukoba sa HVO. Moral je, zbog uspjeha u tom sukobu, također bio na nivou.

== Mart–maj 1994: Prvi pokušaj oslobođenja Vlašića ==
U februaru 1994, po završetku sukoba sa HVO, došlo je do transformacije i razmještanja jedinica Armije RBiH sa ciljem stvaranja preduslova za ofanzivna dejstva. I tokom sukoba sa HVO, dijelovi brigada iz sastava [[Operativna grupa Bosanska krajina|Operativne grupe Bosanska krajina]] ([[17. viteška krajiška brdska brigada|17. slavne krajiške brdske brigade]], [[727. slavna brdska brigada|27. brdske brigade]] i [[706. brdska brigada|306. brdske brigade]]) bili su angažovani na vlašićkom platou. Prve jedinice koje su u potpunosti izvučene na vlašićki plato bile su 17. krajiška i 27. brdska brigada.

U martu su započela dugo iščekivana ofanzivna dejjstva Armije RBiH napadom elemenata [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa]] (od aprila [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|7. korpusa]]), predvođenih [[770. slavna brdska brigada|370. slavnom brdskom brigadom]], prema [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]]. Krajem marta vršena su i borbena dejstva na Vlašiću, kao sekundarni napad s ciljem podrške ofanzivi ka Donjem Vakufu. 27. brigada dobila je zadatak da izvrši napad na pravcu [[Meokrnje]] - Usko brdo, a 17. krajiška brigada trebala je napasti pravcem Meupić - Svinjska glava. Napad je, nakon izvršenih priprema, zakazan za 27. mart, ali je zbog loših vremenskih uslova izvršen tek 31. marta. Tog dana pripadnici 27. brigade izvršili su svoj zadatak i ovladali linijom Vučja glava - Kosine - Bezimeni vis, ali je očekivani napad na drugom pravcu izostao. Uporedo sa ovim aktivnostima, 7. korpus formiran je 7. aprila 1994, a u njegov sastav ušle su jedinice OG Bosanska krajina i [[Operativna grupa Zapad|OG Zapad]].

Samostalni diverzantski bataljon 3. korpusa povukao se 10. aprila 1994. sa linije koju je držao, čime je dio snaga 727. brigade, njegovog desnog susjeda, ostao u poluokruženju u rejonu Bezimenog visa. Nakon artiljerijsko-pješadijskih napada VRS, pripadnici 727. brigade bili su primorani povući se za oko kilometar u odnosu na liniju Vučja glava - Karanovice i uspostaviti rezervni položaj Šadištorine - Torovi - Jasenica. Koristeći uspavanost jedinica Armije RBiH, VRS je 24. aprila, nakon jake artiljerijske pripreme, izvela tenkovsko-pješadijski napad na liniju odbrane 727. brigade iz pravca Jezero - Vučja planina, te je uspjela zauzeti širi rejon Meokrnja i Šadištorina. Gubici 727. brigade bili su: dva poginula, tri nestala i devet ranjenih boraca.

Ovaj događaj poslužio je kao povod da jedinice tek formiranog 7. korpusa odmah krenu u zauzimanje zauzetih teritorija vlašićkog platoa. Vršena su intenzivna izviđanja i druge pripreme. Napad je počeo 27. aprila oko 6:45 sa ciljem zauzimanja Meokrnja, te zauzimanja što veće teritorije na ostalim pravcima djelovanja. Jedinice 727. brdske i [[737. muslimanska lahka brigada|737. muslimanske lahke brigade]] napadale su u rejonu Meokrnja, Šadištorina i Glavice, te su nakon žestokih borbi uspjele ovladati objektima koje je VRS zauzela nekoliko dana ranije, ponovo uspostavivši liniju odbrane Šadištorine (tt. 1398) - Meokrnje (tt. 1425) - Glavica (tt. 1400) - Kik (tt. 1200) - Pašinac - Četnička greda. Gubici su bili: tri poginula i 15 ranjenih. 17. krajiška brigada zauzela je objekat Kvrkuša, dok su borci 706. brigade zauzeli objekte Hrust (tt. 1641) i Tvrda ravan. Narednog dana VRS je uspjela zaustaviti napad, a preko naredne dvije sedmice i povratiti neka od izgubljenih područja. U ovim je borbama znatno povećana teritorija pod kontrolom Armije RBiH, a sve jedinice u potpunosti su izvršile dobijene zadatke. Po okončanju ovih dejstava, na vlašićki plato uvedene su jedinice [[725. brdska brigada|725. brdske brigade]] iz [[Vitez (općina)|Viteza]], koje su preuzele dio linije odbrane 727. brigade (Šadištorine - Meokrnje - Glavica).

Istom dinamikom nastavilo se i u maju. Napad na pravcu Usko brdo - Meupić - Svinjska glava - Vijenac izvršen je 3. maja u 6:15. U početnom dijelu akcije zauzeti su Meupić i Svinjska glava, ali su jedinice Armije RBiH primorane na povlačenje nakon uvođenja rezervi VRS u borbu. Na desnoj strani djejstva su vršile jedinice 3. korpusa koje su uspjele zauzeti i zadržati objekat Velike Karanovice. Gubici su bili: dva poginula, dva nestala i tri ranjena. Pripadnici 706. brigade zauzeli su 7. maja objekat Kraljevo guvno, što će biti od velikog značaja za nastavak borbenih dejstava na Vlašiću. Jedinice su nakon toga dobile zadatak da odmore ljudstvo, ali i da aktivno vrše izviđanja i pripreme za nova borbena djejstva koja će uslijediti nakon kraćeg prekida.

== Maj 1994: Drugi pokušaj zauzimanja Vlašića ==
Borci Izviđačko-diverzantskog voda 727. brigade izvršili su u ranim jutarnjim satima 18. maja napad na tt. 1407, dok su ostale jedinice brigade napadale na objekat Bijeljik (tt. 1488). Oba zadatka uspješno su izvršena, a VRS su naneseni znatni gubici u živoj sili i MTS-u. Borbena djejstva na ovom području trajala su cijeli dan. Padom mraka, borci IDV-a povukli su se na početne položaje usljed gubitaka (jedan poginuli i četiri ranjena borca), dok je objekat Bijeljik zadržan, te je po završetku borbenih dejstava izvršeno inžinjerijsko utvrđivanje istog. Borci 17. krajiške brigade uspjeli su istog dana ovladati linijom objekat Javorak (raskrsnica puteva Srneća brda - Javorak) - 500 m sjeveroistočno od k. 1529 – 250 m sjeverno od tt. 1597 - duž puta Dolaš i Perle - k. 1578 - Žderin potok. Gubici su bili: jedan poginuli i 15 ranjenih. Jedinice 706. brigade u popodnevnim satima izvršile su izviđanje i zauzimanje objekta Stojanovac i važnog prostora doline [[Ugar|Ugra]], čime je presječena komunikacija Javorak - Babanovac. Narednog dana nastavljene su borbe u rejonu Bijeljika, gdje su jedinice 17. i 727. brigade izvršile pomjeranje linije zapadno od Bijeljika za oko 750 m. Nakon toga izvršeno je pregrupisavanje i zauzimanje povoljnijih taktičkih pozicija za nastavak dejstava. U borbama je ranjeno pet boraca.

Pored ofanzivnih dejstava, jedinice 7. korpusa uspješno su izvodile i odbrambena djejstva. U zoni odgovornosti 706. brigade 27. maja osujećen je iznenadni napad pješadijske čete na Kraljevo guvno i Stojanovac, koji je započeo u 7:00 iz pravca Polica. Do povlačenja na početne položaje u 14:00, borci VRS pokušali su u više navrata ovladati ovim objektima. Gubici 706. brigade bili su: dva poginula i četiri ranjena borca.

Po završetku ovih borbi uslijedilo je zatišje. Borbena djejstva prenijela su se na [[Komar (planina)|Komar]], na koji je upućen dio slobodnih jedinica sa vlašićkog platoa. Ostatak jedinica dobio je zadatak da dodatno utvrdi linije odbrane, odmori dio ljudstva i čuva dostignutu liniju, te da osmatra, prati i izviđa teren ispred svog prednjeg kraja kako bi se pripremio za nastavak borbenih dejstava.
 
== Juli i august 1994: Napadi VRS i zauzimanje Srnećih brda ==
Na vlašićki plato 1. jula 1994. izmještena je [[Busovača|busovačka]] [[733. brdska brigada]] koja je preuzela cjelokupnu z/o [[712. slavna brdska brigada|712. slavne brdske]] i dio z/o 17. krajiške brigade. Jedinice VRS stalno su vršile izviđanja i procjene snaga Armije RBiH na vlašićkom platou, te su napadom 8. jula 1994. pokušale iskoristiti priliku dok se nova jedinica u potpunosti ne upozna sa terenom i položajima. Ipak, 733. brigada uspjela je u više navrata odbiti pješadijske napade, pri čemu su ranjena tri pripadnika brigade.

VRS je u narednim danima nastavila sa napadnim djejstvima. Posebno jaki pješadijski napadi izvršeni su 12. jula na k. 1407 (z/o 733. brigade) i Javorak (z/o 17. krajiške brigade), ali su završili neuspjehom.

U ofanzivnim djejstvima koja su započela 25. jula u 13:50 u z/o 17. i 727. brigade, Armija RBiH uspjela je ovladati linijom: južno Prelivode - jugoistočno Jasen (tt. 1492) - Kujin do - jugoistočno Srneća brda. Na dostignutim položajima izvršeno je inžinjerijsko uređenje, čime su stvoreni uslovi za zauzimanje Srnećih brda (tt. 1502) koje su izvršili pripadnici 17. krajiške brigade narednog dana. Gubici su bili: dva poginula i 36 ranjenih boraca.

VRS je 30. jula izvršila neuspješne napade na k. 1578 u z/o 733. brigade i Srneća brda u z/o 706. brigade. Linije odbrane ostale su nepromijenjene, a Armija RBiH je u tim borbama imala 10 ranjenih boraca. Novi napad na Srneća brda uslijedio je 2. augusta, ali je opet završio neuspjehom, te su linije odbrane dodatno utvrđene. Jedinice Armije RBiH odbile su 11. augusta još jedan napad na Srneća brda, ali uz gubitke od tri poginula i tri ranjena borca.

Borci 727. brigade 16. augusta zauzimaju Bezimeni vis (tt. 1221) i objekat Prelivode, a borci 737. brigade djelimično zauzimaju tt. 1407, neposredno uz objekat Zmajevac. Zbog slabog sadjejstva sa drugim jedinicama i nepovoljnog taktičkog položaja, padom mraka jedinice se povlače na polazne položaje. Gubici su bili: četiri poginula i 31 ranjen borac.

== Septembar 1994: Treći pokušaj zauzimanja Vlašića ==
Početkom septembra jedinice Armije RBiH pokrenule su posljednju ofanzivu s ciljem zauzimanja Vlašića tokom 1994.

Pripadnici 17. krajiške brigade zauzeli su u poslijepodnevnim satima 6. septembra objekat tt. 1390, a tom prilikom ranjeno je 17 boraca. Borbe su se nastavile narednog dana s ciljem zauzimanja k. 1485. Taj cilj je djelimično ispunjen nakon cjelodnevnih borbi, u kojima je Armija RBiH imala gubitke od dva poginula i 10 ranjenih boraca. Dva dana kasnije, VRS je oko 17:30, uz jaku artiljerijsku pripremu, otpočela uspješan napad s ciljem vraćanja izgubljenih objekata. Gubici Armije RBiH bili su: jedan poginuli, jedan nestali i 23 ranjena borca.

Najveći izazov na vlašićkom platou jedinicama 7. korpusa, poslije Opaljenika, predstavljao je objekat Police. Zadatak zauzimanja tog objekta povjeren je 706. brigadi, čiji je napad započeo 24. septembra u 17:00. Za nekoliko desetina minuta Police su ozauzete, a VRS su naneseni veliki gubici u živoj sili i MTS-u. Nepostizanje uspjeha na drugim pravcima i nedostatak svježih snaga za eksploataciju postignutih uspjeha omogućili su VRS da se pribere i organizuje kontranapad svim raspoloživim sredstvima. Napad VRS započeo je 26. septembra uz artiljerijsku pripremu koja je trajala pet sati i pri kojoj je na položaje 706. brigade ispaljeno oko 2.000 granata različitih kalibara. Zbog situacije u kojoj se brigada našla i velikog broja ranjenih, komandant 706. brigade izdao je naređenje za povlačenje, što su borci u prva dva navrata odbili. Ranjeni borci su se po previjanju rana vraćali u borbu. Tek nakon trećeg naređenja borci se nevoljno povlače. Gubici su bili: šest poginulih i 78 ranjenih boraca.

Približavanjem zime, nevoljno je napuštena ideja zauzimanja Vlašića tokom 1994. Do kraja godine uslijedilo je uglavnom zatišje, te nisu vršena značajnija borbena djejstva. Težište borbi u z/o 7. korpusa prebačeno je na [[Kupres|kupreško]] bojište na koje je upućen dio jedinica sa vlašićkog platoa. Linije odbrane na Vlašiću čuvale su 706, 725. i 733. brigada. VRS se uglavnom ograničila na granatiranje [[Travnik]]a i okoline, mada je često vršila provokativna djejstva i napade duž linije na vlašićkom platou. Najznačajniji od tih napada desio se 3. novembra kad je pokušan pješadijski napad u dva pravca. U z/o 706. brigade napad je izvršen u 11:30 u pravcu Ledenica - Čardakov, a u z/o 733. brigade u 13:00 iz pravca Šepirice. Jedinice VRS su nakon žestokih borbi vraćene na početni položaj.

== Literatura ==
* [[Centralna obavještajna agencija]] (2002). ''Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995''. [[Washington D.C.|Washington D.C]]: Centralna obavještajna agencija.
* Grupa autora (2014). ''Ratna 1994. – 1995. godina: Srednja Bosna od Washingtona do Daytona''. [[Sarajevo]]: Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu.

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vlašić]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>ci80af0ti12iqd7xq57vpsmu1wogt4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Id, ego i super-ego</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458948</id>
    <revision>
      <id>3898301</id>
      <parentid>3849486</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T22:59:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Revidiran stari članak i preveden prvi dio sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3898301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10249" sha1="72btimfixtyxw6bcerxbwbkozqlhp09" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]]
'''Id, ego i super-ego''' predstavljaju tri međusobno povezana i međudjelujuća dijela [[Psihički aparat|psihičkog aparata]], opisana u strukturnom modelu [[psiha (psihologija)|psihe]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Ovi pojmovi su teorijski konstrukti koje je Freud koristio kako bi objasnio osnovnu strukturu psihičkog života onako kako se ona ispoljava u psihoanalitičkoj praksi. Freud je koristio [[Njemački jezik|njemačke]] izraze ''das Es'', ''Ich'' i ''Über-Ich'', koji doslovno znače ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. [[Latinski jezik|Latinski]] termini ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' uvedeni su u prijevodima njegovih djela te su ostali u širokoj upotrebi.

Strukturni model uveden je u Freudovom djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a dodatno je razrađen i formalizovan u kasnijim djelima, među kojima je i ''[[Ego i Id]]'' iz 1923. Sigmund Freud razvio je ovaj model kao odgovor na nejasnoće koje su se pojavile u vezi s pojmovima ″svjesno″ i ″nesvjesno″ u njegovom ranijem topografskom modelu psihe.&lt;ref name=&quot;Bullock_Trombley_1999&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Bullock |editor1-first=Alan |editor2-last=Trombley |editor2-first=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=978-0-00-255869-3 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1920&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1920 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1920–1922): Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://www.sas.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Beyond_P_P.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U najširem smislu, ''id'' predstavlja nesvjesni skup [[Instinkt|nagonskih]] potreba, impulsa i želja koje nisu međusobno usklađene. ''Super-ego'' je dio psihe koji sadrži internalizirane društvene norme, pravila i vrijednosti, oblikovane prvenstveno pod utjecajem roditeljskih zahtjeva, zabrana i očekivanja tokom djetinjstva. ''Ego'' je psihička instanca koja nastoji uskladiti zahtjeve ida, ograničenja vanjske stvarnosti i moralne zahtjeve super-ega te na osnovu toga usmjerava ponašanje pojedinca.

Objašnjavajući odnos između ega i ida, Sigmund Freud uporedio je ego s jahačem, a id s konjem. Prema toj analogiji, jahač mora obuzdavati i usmjeravati znatno snažniju energiju konja, istovremeno mu povremeno dopuštajući ostvarenje njegovih nagona u granicama onoga što je moguće i prihvatljivo. Na sličan način, ego nastoji upravljati energijama ida i usmjeravati ih prema djelovanju koje je prilagođeno stvarnosti. Freud je stoga smatrao da ego ″ima običaj pretvarati volju ida u djelovanje kao da je riječ o njegovoj vlastitoj volji″.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt;

== Historija i prijevod termina ==

Izrazi ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' nisu termini koje je koristio sam [[Sigmund Freud]], nego latinizirani oblici koje je uveo njegov prevodilac [[James Strachey]]. Freud je u svojim djelima koristio njemačke izraze ''das Es'', ''das Ich'' i ''das Über-Ich'',&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1974&quot;&gt;{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=J.-B. |date=1974 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Donald Nicholson-Smith}}&lt;/ref&gt; koji doslovno ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. Zbog toga su ovi pojmovi njemačkim čitaocima bili relativno lako razumljivi i povezani sa svakodnevnim jezikom.

Izraz ''das Es'' prvobitno je koristio [[Georg Groddeck]], čije su ideje privukle Freudovu pažnju. U engleskim prijevodima Groddeckovih djela ovaj termin preveden je kao ''the It'' (″ono″).&lt;ref name=&quot;Groddeck_1928&quot;&gt;{{cite book |last=Groddeck |first=Georg |date=1928 |title=The Book of the It: Psychoanalytic Letters to a Friend |publisher=Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/b29815101 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Termin ''ego'' preuzet je neposredno iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]], u kojem predstavlja [[nominativ]] prvog lica jednine [[Lična zamjenica|lične zamjenice]] i doslovno znači ″ja″.

Način na koji su Freudovi termini prevedeni na engleski jezik bio je predmet kritika. Tako je [[Bruno Bettelheim]] smatrao da su engleski prijevodi otežali razumijevanje Freudovih ideja jer su svakodnevni i neposredni jezik njegovih originalnih njemačkih tekstova zamijenili formalizovanom stručnom terminologijom.&lt;ref name=&quot;Symington_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Id ==

[[Sigmund Freud]] smatrao je da je id [[Nesvjesno|nesvjesni]] izvor tjelesnih potreba, impulsa i [[Želja|želja]], posebno onih povezanih s agresivnošću i seksualnim nagonom.&lt;ref name=&quot;Martin_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Martin |first1=G. Neil |last2=Carlson |first2=Neil R. |last3=Buskist |first3=William |date=2010 |title=Psychology |edition=4. |publisher=Pearson Education Limited |location=Harlow, Essex |isbn=978-0-273-72011-9 |url=http://www.sociology.org.uk/notes/Psychology4ed.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Id djeluje u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]] — psihičkom načelom usmjerenim ka trenutnom zadovoljenju impulsa i želja.&lt;ref name=&quot;Schacter_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |date=2009 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |location=New York City |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/481 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je id opisivao kao ″tamni, nepristupačni dio naše ličnosti″. Prema njegovom mišljenju, id nije moguće neposredno spoznati, već se o njemu može zaključivati uglavnom na osnovu analize snova i neurotskih simptoma. Budući da djeluje izvan svjesnog iskustva, može se opisati prvenstveno kroz njegov odnos i suprotnost prema egu. Freud je smatrao da id nema organizovanu strukturu niti jedinstvenu volju. Njegovo djelovanje usmjereno je isključivo na zadovoljenje nagona u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U idu ne postoje logičko rasuđivanje ni pretpostavke koje karakterišu svjesni mentalni život. Suprotstavljeni impulsi mogu postojati istovremeno, bez međusobnog poništavanja, a u njemu ne postoji ništa što bi odgovaralo pojmovima negacije ili vremena. Freud je također isticao da id ne poznaje vrijednosne sudove, moralna načela niti razlikovanje dobra i zla. Prema njegovom shvatanju, id se sastoji od nagonskih ulaganja psihičke energije koja teži neposrednom pražnjenju i zadovoljenju.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Sa razvojnog stanovišta, id prethodi egu. Prema Freudovom shvatanju, id se sastoji od osnovnih nagonskih pobuda koje su prisutne od rođenja, ukorijenjene u tjelesnoj organizaciji pojedinca i vođene isključivo [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].&lt;ref name=&quot;Lapsley_Stey_2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |date=2012 |title=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |chapter=Id, Ego, and Superego |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |doi=10.1016/B978-0-12-375000-6.00199-3 |chapter-url=http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20161213073830/http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-date=13. 12. 2016 |url-status=dead |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je smatrao da psihički aparat u početku postoji kao nediferencirani id. Tokom razvoja, iz jednog njegovog dijela postepeno se oblikuje strukturirani ego, odnosno doživljaj vlastitog ja kao integrisane cjeline. Za razliku od ida, ego svoje djelovanje ne zasniva samo na principu zadovoljstva, već uzima u obzir i zahtjeve vanjske stvarnosti, odnosno princip realnosti.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Freudovska psihologija]]
[[Kategorija:Koncepti o selfu]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]
[[Kategorija:Psihološki modeli]]</text>
      <sha1>72btimfixtyxw6bcerxbwbkozqlhp09</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898342</id>
      <parentid>3898301</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:01:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Preveden još jedan dio sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3898342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20555" sha1="pud6gzq52omudw6pqqd1xg1a09ybgat" xml:space="preserve">{{Šablon:Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]]
'''Id, ego i super-ego''' predstavljaju tri međusobno povezana i međudjelujuća dijela [[Psihički aparat|psihičkog aparata]], opisana u strukturnom modelu [[psiha (psihologija)|psihe]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Ovi pojmovi su teorijski konstrukti koje je Freud koristio kako bi objasnio osnovnu strukturu psihičkog života onako kako se ona ispoljava u psihoanalitičkoj praksi. Freud je koristio [[Njemački jezik|njemačke]] izraze ''das Es'', ''Ich'' i ''Über-Ich'', koji doslovno znače ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. [[Latinski jezik|Latinski]] termini ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' uvedeni su u prijevodima njegovih djela te su ostali u širokoj upotrebi.

Strukturni model uveden je u Freudovom djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a dodatno je razrađen i formalizovan u kasnijim djelima, među kojima je i ''[[Ego i Id]]'' iz 1923. Sigmund Freud razvio je ovaj model kao odgovor na nejasnoće koje su se pojavile u vezi s pojmovima ″svjesno″ i ″nesvjesno″ u njegovom ranijem topografskom modelu psihe.&lt;ref name=&quot;Bullock_Trombley_1999&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Bullock |editor1-first=Alan |editor2-last=Trombley |editor2-first=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=978-0-00-255869-3 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1920&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1920 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1920–1922): Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://www.sas.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Beyond_P_P.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U najširem smislu, ''id'' predstavlja nesvjesni skup [[Instinkt|nagonskih]] potreba, impulsa i želja koje nisu međusobno usklađene. ''Super-ego'' je dio psihe koji sadrži internalizirane društvene norme, pravila i vrijednosti, oblikovane prvenstveno pod utjecajem roditeljskih zahtjeva, zabrana i očekivanja tokom djetinjstva. ''Ego'' je psihička instanca koja nastoji uskladiti zahtjeve ida, ograničenja vanjske stvarnosti i moralne zahtjeve super-ega te na osnovu toga usmjerava ponašanje pojedinca.

Objašnjavajući odnos između ega i ida, Sigmund Freud uporedio je ego s jahačem, a id s konjem. Prema toj analogiji, jahač mora obuzdavati i usmjeravati znatno snažniju energiju konja, istovremeno mu povremeno dopuštajući ostvarenje njegovih nagona u granicama onoga što je moguće i prihvatljivo. Na sličan način, ego nastoji upravljati energijama ida i usmjeravati ih prema djelovanju koje je prilagođeno stvarnosti. Freud je stoga smatrao da ego ″ima običaj pretvarati volju ida u djelovanje kao da je riječ o njegovoj vlastitoj volji″.&lt;ref name=&quot;Freud_1966&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt;

== Historija i prijevod termina ==

Izrazi ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' nisu termini koje je koristio sam [[Sigmund Freud]], nego latinizirani oblici koje je uveo njegov prevodilac [[James Strachey]]. Freud je u svojim djelima koristio njemačke izraze ''das Es'', ''das Ich'' i ''das Über-Ich'',&lt;ref name=&quot;Laplanche_Pontalis_1974&quot;&gt;{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=J.-B. |date=1974 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Donald Nicholson-Smith}}&lt;/ref&gt; koji doslovno ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. Zbog toga su ovi pojmovi njemačkim čitaocima bili relativno lako razumljivi i povezani sa svakodnevnim jezikom.

Izraz ''das Es'' prvobitno je koristio [[Georg Groddeck]], čije su ideje privukle Freudovu pažnju. U engleskim prijevodima Groddeckovih djela ovaj termin preveden je kao ''the It'' (″ono″).&lt;ref name=&quot;Groddeck_1928&quot;&gt;{{cite book |last=Groddeck |first=Georg |date=1928 |title=The Book of the It: Psychoanalytic Letters to a Friend |publisher=Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/b29815101 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Termin ''ego'' preuzet je neposredno iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]], u kojem predstavlja [[nominativ]] prvog lica jednine [[Lična zamjenica|lične zamjenice]] i doslovno znači ″ja″.

Način na koji su Freudovi termini prevedeni na engleski jezik bio je predmet kritika. Tako je [[Bruno Bettelheim]] smatrao da su engleski prijevodi otežali razumijevanje Freudovih ideja jer su svakodnevni i neposredni jezik njegovih originalnih njemačkih tekstova zamijenili formalizovanom stručnom terminologijom.&lt;ref name=&quot;Symington_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Id ==

[[Sigmund Freud]] smatrao je da je id [[Nesvjesno|nesvjesni]] izvor tjelesnih potreba, impulsa i [[Želja|želja]], posebno onih povezanih s agresivnošću i seksualnim nagonom.&lt;ref name=&quot;Martin_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Martin |first1=G. Neil |last2=Carlson |first2=Neil R. |last3=Buskist |first3=William |date=2010 |title=Psychology |edition=4. |publisher=Pearson Education Limited |location=Harlow, Essex |isbn=978-0-273-72011-9 |url=http://www.sociology.org.uk/notes/Psychology4ed.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Id djeluje u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]] — psihičkom načelom usmjerenim ka trenutnom zadovoljenju impulsa i želja.&lt;ref name=&quot;Schacter_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |date=2009 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |location=New York City |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/481 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je id opisivao kao ″tamni, nepristupačni dio naše ličnosti″. Prema njegovom mišljenju, id nije moguće neposredno spoznati, već se o njemu može zaključivati uglavnom na osnovu analize snova i neurotskih simptoma. Budući da djeluje izvan svjesnog iskustva, može se opisati prvenstveno kroz njegov odnos i suprotnost prema egu. Freud je smatrao da id nema organizovanu strukturu niti jedinstvenu volju. Njegovo djelovanje usmjereno je isključivo na zadovoljenje nagona u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U idu ne postoje logičko rasuđivanje ni pretpostavke koje karakterišu svjesni mentalni život. Suprotstavljeni impulsi mogu postojati istovremeno, bez međusobnog poništavanja, a u njemu ne postoji ništa što bi odgovaralo pojmovima negacije ili vremena. Freud je također isticao da id ne poznaje vrijednosne sudove, moralna načela niti razlikovanje dobra i zla. Prema njegovom shvatanju, id se sastoji od nagonskih ulaganja psihičke energije koja teži neposrednom pražnjenju i zadovoljenju.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Sa razvojnog stanovišta, id prethodi egu. Prema Freudovom shvatanju, id se sastoji od osnovnih nagonskih pobuda koje su prisutne od rođenja, ukorijenjene u tjelesnoj organizaciji pojedinca i vođene isključivo [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].&lt;ref name=&quot;Lapsley_Stey_2012&quot;&gt;{{cite book |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |date=2012 |title=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |chapter=Id, Ego, and Superego |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |doi=10.1016/B978-0-12-375000-6.00199-3 |chapter-url=http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20161213073830/http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-date=13. 12. 2016 |url-status=dead |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1949&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je smatrao da psihički aparat u početku postoji kao nediferencirani id. Tokom razvoja, iz jednog njegovog dijela postepeno se oblikuje strukturirani ego, odnosno doživljaj [[Self|vlastitog ja]] kao integrisane cjeline. Za razliku od ida, ego svoje djelovanje ne zasniva samo na principu zadovoljstva, već uzima u obzir i zahtjeve vanjske stvarnosti, odnosno princip realnosti.

Freud je id opisivao kao ″veliki rezervoar [[libido|libida]]″, odnosno psihičke energije želje, koja se u psihoanalitičkoj teoriji najčešće povezuje sa seksualnim nagonima.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |editor-last=Richards |editor-first=Angela |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/onmetapsychology0002freu |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}&lt;/ref&gt; Libido predstavlja energiju životnih nagona, usmjerenih na održavanje, obnavljanje i razvoj života. Kasnije je Freud u svoju teoriju uveo i koncept [[Nagon smrti|nagona smrti]], za koji je smatrao da teži vraćanju organskog života u neživo stanje.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Prema njegovom mišljenju, nagon smrti djelimično se ispoljava kao ''″nagon destrukcije″'' usmjeren prema vanjskom svijetu i drugim živim bićima, prvenstveno kroz agresivno ponašanje.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Budući da id obuhvata sve nagonske impulse, Freud je smatrao da su i destruktivni nagoni i [[Eros]], odnosno životni nagoni, sastavni dijelovi ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

== Ego ==
[[Datoteka:Structural-Model1.png|mini|mini|desno|300px|″Ego nije jasno odvojen od ida; njegov donji dio stapa se s njim. Potisnuti sadržaji također se stapaju s idom i predstavljaju njegov dio. Od ega su jasno odvojeni jedino otporima potiskivanja, ali s egom mogu komunicirati posredstvom ida.″ ([[Sigmund Freud]], 1923)]]
Ego djeluje u skladu s [[Princip realnosti|principom realnosti]]. Njegova funkcija je da obrađuje i organizuje opažaje, misli, sjećanja i snove, povezujući ih u logički koherentne cjeline i usmjeravajući ponašanje pojedinca. Budući da su nagoni ida često u sukobu s moralnim normama, društvenim pravilima i kulturnim zahtjevima,&lt;ref name=&quot;Freud_1930&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1930 |title=Das Unbehagen in der Kultur |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/DasUnbehagenInDerKultur |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=Die Zukunft einer Illusion |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/Freud_1927_Die_Zukunft_einer_Illusion_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}&lt;/ref&gt; ego nastoji usmjeriti nagonsku energiju i omogućiti zadovoljenje nagona na način koji je usklađen sa zahtjevima stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Noam_1984&quot;&gt;{{cite journal |last=Noam |first=Gil G. |last2=Hauser |first2=Stuart T. |last3=Santostefano |first3=Sebastiano |last4=Garrison |first4=William |last5=Jacobson |first5=Alan M. |last6=Powers |first6=Sally I. |last7=Mead |first7=Merrill |date=1984 |title=Ego Development and Psychopathology: A Study of Hospitalized Adolescents |journal=Child Development |volume=55 |issue=1 |pages=184–194 |doi=10.1111/j.1467-8624.1984.tb00283.x |url=https://www.jstor.org/stable/1129844 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud je ego opisivao kao posrednika između ida i vanjskog svijeta. U toj ulozi ego pokušava pomiriti nagonske zahtjeve ida sa ograničenjima stvarnosti, pri čemu često racionalizuje ili prikriva nesvjesne impulse ida. Prema Freudu, ego je nerijetko ″primoran prikrivati nesvjesne zahtjeve ida vlastitim [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacijama]], prikrivati sukobe između ida i stvarnosti te stvarati privid da uvažava zahtjeve stvarnosti čak i onda kada id ostaje nepopustljiv i nepromijenjen″.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;

Freud je u početku izraz ego koristio za označavanje osjećaja vlastitog ja, ali je kasnije njegovo značenje proširio tako da obuhvati različite psihičke funkcije, uključujući prosuđivanje, toleranciju, [[Testiranje realnosti|provjeru stvarnosti]], kontrolu, planiranje, [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], sintezu informacija, intelektualno funkcionisanje i [[pamćenje]]. U tom smislu, ego predstavlja organizacijsko načelo na kojem se zasnivaju mišljenje i tumačenje stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Snowden_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Snowden |first=Ruth |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000snow |publisher=Teach Yourself |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-340-88402-7}}&lt;/ref&gt;

Prema Freudu, ego je dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta. Za razliku od ida, koji sadrži nagonske strasti i impulse, ego predstavlja ono što se može nazvati razumom i zdravim razumom. Freud je odnos između ega i ida ponovo ilustrovao metaforom jahača i konja. Kao što jahač mora obuzdavati i usmjeravati snažnijeg konja, tako i ego nastoji upravljati energijama ida. Međutim, za razliku od jahača koji koristi vlastitu snagu, ego se pri tome služi energijom koju posuđuje od ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Freud je također smatrao da ego istovremeno služi ″trojici strogih gospodara″: vanjskom svijetu, super-egu i idu.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Njegova osnovna zadaća jeste održavanje ravnoteže između nagonskih zahtjeva ida, ograničenja koja nameće stvarnost i moralnih zahtjeva superega. U tom smislu, ego je usmjeren na samoodržavanje, nastojeći nagonske impulse ida zadržati u granicama koje su prilagođene stvarnosti i prihvatljive superegu.

Prema Freudu, ego se nalazi između suprotstavljenih zahtjeva ida, superega i vanjske stvarnosti te nastoji održati ravnotežu među njima. Takav položaj čini ga izloženim različitim oblicima [[anksioznost]]i: realističkoj, moralnoj i neurotskoj. Realistička anksioznost povezana je s opasnostima iz vanjskog svijeta, moralna proizlazi iz zahtjeva super-ega, dok neurotska nastaje kao posljedica pritiska nagonskih impulsa ida.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt; Freud je smatrao da ego često pokušava ublažiti sukobe između ida i stvarnosti prikrivajući ili preoblikujući određene aspekte realnosti. Istovremeno, super-ego kontroliše njegovo djelovanje i reaguje osjećajima [[Krivica (emocija)|krivice]], [[anksioznost]]i i [[Kompleks inferiornosti|manje vrijednosti]] kada procijeni da ego nije postupio u skladu s internalizovanim moralnim normama.

Kako bi se nosio s unutrašnjim konfliktima i anksioznošću, ego koristi [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]]. Njihova funkcija je smanjenje psihičke napetosti i anksioznosti tako što prikrivaju, preoblikuju ili usmjeravaju impulse koji se doživljavaju kao prijeteći.&lt;ref name=&quot;Myers_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Myers |first=David G. |date=2015 |title=Psychology in Modules |url=https://archive.org/details/psychologyinmodu0000myer |publisher=Worth Publishers, A Macmillan Education Imprint |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-4641-6752-2}}&lt;/ref&gt; Među odbrambenim mehanizmima koje je opisao Sigmund Freud nalaze se [[poricanje]], [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]], [[intelektualizacija]], [[Maštanje (psihologija)|maštanje]], [[Kompenzacija (psihologija)|kompenzacija]], [[Psihološka projekcija|projekcija]], [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacija]], [[reaktivna formacija]], [[Regresija (psihologija)|regresija]], [[potiskivanje]] i [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]]. Freudova kćerka, [[Anna Freud]], dodatno je proširila teoriju odbrambenih mehanizama opisujući [[Poništavanje (psihologija)|poništavanje]], [[Potiskivanje misli|supresiju]], [[Disocijacija (psihologija)|disocijaciju]], [[Idealizacija i devalvacija|idealizaciju]], [[Identifikacija (psihologija)|identifikaciju]], [[Introjekcija|introjekciju]], preokretanje, [[Somatizacija|somatizaciju]], [[Cijepanje (psihologija)|cijepanje]] i supstituciju kao dodatne načine psihološke odbrane.

U dijagramu koji prikazuje strukturni i topografski model psihe, ego je predstavljen kao instanca koja se jednim dijelom nalazi u svjesnom, jednim dijelom u [[Predsvjesno|predsvjesnom]], a jednim dijelom u [[Nesvjesno|nesvjesnom]] području psihe. Prema tom prikazu, približno polovina ega pripada svjesnom, četvrtina predsvjesnom, a četvrtina nesvjesnom dijelu psihe.

== Super-ego ==

Super-ego predstavlja dio psihe koji odražava internalizaciju društvenih normi, moralnih pravila i kulturnih vrijednosti. Ovi sadržaji prvenstveno se usvajaju od roditelja, ali i od drugih autoriteta te šire kulturne sredine. Sigmund Freud razvio je koncept super-ega nadovezujući se na ranije pojmove [[Ego-ideal|ego-ideal]]a i posebne psihičke instance koja kontroliše ostvarivanje ego-ideala i djeluje kao ono što nazivamo savješću.&lt;ref name=&quot;Freud_1984&quot; /&gt; Freud je smatrao da se super-ego razvija kroz identifikaciju s roditeljima. Tokom razvoja, on ne usvaja samo roditeljske norme i vrijednosti nego i utjecaje drugih osoba koje preuzimaju roditeljsku ulogu, kao što su odgajatelji, nastavnici i uzori koje pojedinac idealizuje.

{{Citat|Dječiji superego zapravo nije izgrađen prema uzoru na roditelje, nego prema uzoru na superego roditelja. Sadržaji koji ga ispunjavaju isti su, te on postaje nosilac tradicije i vrijednosnih sudova koji se na taj način prenose s generacije na generaciju.&lt;ref name=&quot;Freud_1933&quot; /&gt;}}

Super-ego teži savršenstvu.&lt;ref name=&quot;Myers_2015&quot; /&gt; On predstavlja dio strukture ličnosti, uglavnom, ali ne u potpunosti nesvjestan, koji obuhvata ego-ideal, moralne i duhovne ciljeve pojedinca, kao i psihičku instancu koja se najčešće naziva [[Savjest|savješću]]. Savjest kritikuje, procjenjuje i ograničava izražavanje nagona, fantazija, osjećaja i postupaka. U tom smislu, super-ego djeluje suprotno idu. Dok id teži neposrednom zadovoljenju nagonskih potreba, super-ego predstavlja internalizovani mehanizam koji nastoji usmjeriti ego prema ponašanju koje je prihvatljivo sa stanovišta društvenih i moralnih normi.&lt;ref name=&quot;Calian_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Calian |first=Florian |date=2012 |title=Plato's Psychology of Action and the Origin of Agency |url=https://www.researchgate.net/publication/233852125_Plato's_Psychology_of_Action_and_the_Origin_of_Agency |publisher=L'Harmattan |pages=17–19 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-963-236-587-9}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Freudovska psihologija]]
[[Kategorija:Koncepti o selfu]]
[[Kategorija:Psihodinamika]]
[[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]]
[[Kategorija:Psihoanalitička teorija]]
[[Kategorija:Psihološki modeli]]</text>
      <sha1>pud6gzq52omudw6pqqd1xg1a09ybgat</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Drina '93&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459225</id>
    <revision>
      <id>3898436</id>
      <parentid>3846542</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:42:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Bitke u 1993.]]; +[[Kategorija:Bitke u 1994.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55760" sha1="h3f3rfolgolqnded6j9m6yliadctiun" xml:space="preserve">'''Operacija &quot;Drina 93&quot;''' kodni je naziv za operaciju [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] izvršenu u zimu [[1993.|1993]]/[[1994.|1994]]. Obuhvatala je niz manjih operacija usmjerenih protiv jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] na [[Olovo (općina)|olovskom]], [[Teočak|teočansko]]-[[Sapna|zvorničkom]], [[tešanj]]sko-[[maglaj]]skom i [[bihać]]kom bojištu. Nijedna od četiriju operacija VRS nije se završila uspješnim ishodom.{{sfn|CIA|2002|p=228}} Po obimu upotrijebljenih snaga i materijalno-tehničkih sredstava, trajanju i pravcima djelovanja, &quot;Drina 93&quot; predstavlja najdužu i najkompleksniju operaciju VRS tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].

== Uvod ==
Srpska vojna strategija krajem 1993. i početkom 1994. zasnivala se na nanošenju odlučnog vojnog poraza Armiji RBiH kako bi se [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlada]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] primorala na potpisivanje mirovnog sporazuma povoljnog za srpsku stranu. Plan operacije &quot;Drina 93&quot; izradio je tokom ljeta 1993. Generalštab VRS na čelu s [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]]. VRS je računala na iscrpljenost snaga Armije RBiH uslijed rata na dva fronta, te nemogućnost opskrbe MTS-om, municijom, hranom i drugim potrepštinama uslijed blokade teritorija od [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]]. Strateška ofanziva koja je barem na početku nosila kodni naziv &quot;Drina 93&quot; uključivala je četiri različite operacije:
* primarnu operaciju na olovskom bojištu s ciljem presijecanja putnih komunikacija između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Zenica|Zenice]]
* operaciju s ciljem eliminiranja slobodnih [[Zvornik|zvorničkih]] teritorija i Teočaka
* operaciju s ciljem eliminiranja maglajsko-tešanjskog džepa
* operaciju s ciljem zauzimanja platoa Grabeža i željezničke pruge uz rijeku [[Una|Unu]] sjeverno od Bihaća.{{sfn|CIA|2002|p=228}}
Primarni napad izvršen na olovskom bojištu za cilj je imao odvajanje [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Drugog korpusa]] i slobodnih teritorija sjeveroistočne Bosne od [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]] i [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Trećeg korpusa]], te stvaranje rezervnog koridora dolinom [[Krivaja|Krivaje]] ka [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]]. Srbi su se nadali da će uspjeh &quot;Drine 93&quot; primorati Vladu Republike Bosne i Hercegovine na predaju ili da će uspjeti sklopiti zaseban sporazum sa [[Selim Bešlagić|Selimom Bešlagićem]], načelnikom Tuzle, po ugledu na sporazum s [[Fikret Abdić|Fikretom Abdićem]] u [[Cazinska krajina|Cazinskoj krajini]]. Ukoliko se ovi scenariji ne bi ostvarili, &quot;Drina 93&quot; je predviđala uništenje 2. korpusa. Ipak, borbena dejstva će pokazati da je mogućnost VRS da porazi utvrđene jedinice Armije RBiH znatno opala od početka rata.{{sfn|CIA|2002|p=228}}

== Olovsko bojište ==
{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija &quot;Drina 93&quot; – olovsko bojište
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 30 - Olovo, November 1993-January 1994.jpg|300px]]
| opis_slike     = 
| datum          = 9. novembar 1993–januar 1994.
| mjesto         = [[Olovo (grad)|olovsko]] bojište
| casus          = 
| rezultat       = Neuspjeh VRS
| posjed         = 
| strana1        = {{ZID|Republika Srpska}} 
*[[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
| strana2        = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} 
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana3        = 
| komandant1     = 
| komandant2     = 
| komandant3     = 
| snage1         ={{Složiv spisak|{{ZD|Republika Srpska}} [[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]
* [[2. romanijska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|2. romanijska motorizovana brigada]]
* mješovite jedinice iz drugih brigada korpusa
{{ZD|Republika Srpska}} [[Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske|Sarajevsko-romanijski korpus]]
* [[1. ilijaška pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. ilijaška pješadijska brigada]] (djelimično)
* manevarske jedinice linijaških brigada
{{ZD|Republika Srpska}} [[Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiški korpus]]
* taktička grupa
** [[6. sanska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|6. sanska laka pješadijska brigada]] (jedan bataljon)
** [[11. mrkonjićka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|11. mrkonjićka laka pješadijska brigada]] (jedan bataljon)
** [[43. prijedorska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|43. prijedorska motorizovana brigada]] (jedan bataljon)
{{ZD|Republika Srpska}} [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovački korpus]]
* mješovita brigada
** [[8. hercegovačka motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|8. hercegovačka motorizovana brigada]] (jedan mješoviti bataljon)
** [[15. hercegovačka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|15. hercegovačka pješadijska brigada]] (jedan mješoviti bataljon)
** [[18. hercegovačka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|18. hercegovačka laka pješadijska brigada]] (jedan mješoviti bataljon)
{{ZD|Republika Srpska}} Jedinice [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Generalštaba]]
* [[1. gardijska motorizovana brigada Glavnog štaba Vojske Republike Srpske|1. gardijska motorizovana brigada]] (jedan bataljon)
* [[65. zaštitni motorizovani puk Vojske Republike Srpske|65. zaštitni motorizovani puk]]
{{ZD|Srbija i Crna Gora}} [[63. padobranska brigada Vojske Srbije|63. padobranska brigada]]
'''Ukupno: oko 10.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=253}}}}
| snage2         = {{Složiv spisak|{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpus]]
* [[Operativna grupa 3]]
** [[161. slavna olovska brdska brigada|1. brdska brigada]]
** [[147. lahka brigada|1. samostalni sokolački bataljon]]
** rezerve
* [[Operativna grupa 2]]
** taktička grupa
*** [[224. brdska brigada|109. brdska brigada]] (jedan bataljon)
*** [[221. brdska brigada|111. brdska brigada]] (jedan bataljon)
*** [[223. brdska brigada|117. brdska brigada]] (jedan bataljon)
* [[Operativna grupa 5]]
** taktička grupa
*** [[250. slavna oslobodilačka brigada|1. tuzlanska brigada]] (jedan bataljon)
*** [[252. slavna brdska brigada|2. tuzlanska brigada]] (jedan bataljon)
* [[Živiničke Ose|&quot;Živiničke ose&quot;]]
* [[Jedinica za protivterorističku borbu &quot;Balta&quot;]]
{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Šesti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|6. korpus]]
* [[Operativna grupa Visoko]]
** [[126. lahka brigada|126. brdska brigada]]
** rezerve
{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpus]]
* taktička grupa
'''Ukupno: oko 12.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=253}}}}
| snage3         =
| žrtve1         = 
| žrtve2         = 
| žrtve3         =
| karta_država   
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
Olovo leži na glavnom putu između Tuzle i [[Sarajevo|Sarajeva]], koji je iz pravca Sarajeva do područja Olova cjelokupno bio pod kontrolom VRS, te na sporednim putevima između Tuzle i Zenice. Cilj VRS bio je zauzeti grad, napredovati prema sjeveru s ciljem presijecanja putnih komunikacija i potom izvršiti konsolidaciju zauzetih teritorija. Ukoliko bi ova operacija bila uspješna, predviđeno je bilo da snage VRS jačine 10.000 boraca iz sastava najmanje triju različitih korpusa obnove napad s ciljem spajanja s jedinicama VRS na Ozrenu, oko 35&amp;nbsp;km od Olova, čime bi u okruženje pao 2. korpus Armije RBiH.{{sfn|CIA|2002|p=228}}

Na početku rata, snage VRS zauzele su sva olovska sela uz rijeku [[Stupčanica|Stupčanicu]] te došle pred sam grad čija se šira okolica našla u okruženju s tri strane. Ofanzivu je Olovo dočekalo u veoma teškom stanju; dolazila je zima, veliki broj sela bio je spaljen, stanovništvo se većim dijelom iselilo niz dolinu Krivaje, a stigao je veliki broj izbjeglica (iz [[Ilijaš]]a, [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], [[Sokolac|Sokoca]] i [[Podrinje|Podrinja]]). Uz svakodnevna stradanja, nedostajalo je lijekova i medicinske opreme, a hrana i životne potrepštine znatno su poskupile. Pad u potpuno okruženje uslijed saradnje [[vareš]]kog HVO-a s VRS izbjegnut je nakon [[Bitka za Vareš|zajedničke operacije]] jedinica 2. i 3. korpusa izvršenoj početkom novembra 1993.

Olovsko bojište, dužine 35&amp;nbsp;km, prostiralo se od [[Olovske Luke|Olovskih Luka]] (oko 3&amp;nbsp;km istočno od grada) do džepa HVO-a u [[Daštansko]]m kojeg su činili ostaci vareškog HVO-a ([[Brigada HVO-a &quot;Bobovac&quot;|brigada &quot;Bobovac&quot;]]). Olovo se nalazilo na oko 7&amp;nbsp;km sjeverno od linija direktno na jugu, zaštićeno nizom brda visine preko 1.000 metara. Između Nišićke visoravni i Daštanskog prostirao se uski klin VRS-a oko sela [[Brgule (Vareš)|Brgula]].{{sfn|CIA|2002|p=253}} Najžešće borbe tokom &quot;Drine 93&quot; vodile su se u rejonu [[Kruševo (Olovo)|Kruševa]] i okolice. Na ovom području nalaze se, osim Kruševa, naselja [[Bakići (Olovo)|Donji]] i [[Bakići (Olovo)|Gornji Bakići]], [[Dolovi (Olovo)|Dolovi]], Musići i [[Klinčići]], te dominantni objekti koji se nadovezuju na planinski vijenac Zvijezdu: Gradina, Konjsko, Kozlovac, Popletna strana i Mačak. Od izuzetnog operativno-taktičkog značaja bila je kota Greda koja je omogućavala kontrolu nad Crnoriječkom visoravni i Olovom. Oko Kruševa, duž Grede, preko [[Krivajevići (Ilijaš)|Krivajevića]] i [[Nišići|Nišića]], VRS je instalirala veliki broj artiljerijskog oružja i oklopnih vozila. S ovog područja vršena su artiljerijska dejstva ka dolini Krivaje i ka Olovu i prigradskim naseljima.{{sfn|Muratović|2017|p=147}}

=== Raspored snaga ===
Granica [[Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske|Sarajevsko-romanijskog]] i [[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinskog korpusa]] VRS prostirala se južno od Olova, tako da je nejasno koji je korpus predvodio operaciju. Naspram slobodnih teritorija Olova raspoređena je bila [[2. romanijska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|2. romanijska motorizovana brigada]] iz sastava Drinskog korpusa uz dijelove [[1. ilijaška pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. ilijaške pješadijske brigade]] iz sastava Sarajevsko-romanijskog korpusa. Ove jedinice su tokom trajanja &quot;Drine 93&quot; pojačali najmanje jedna taktička grupa iz sastava [[Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiškog korpusa]] (po jedan bataljon iz [[6. sanska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|6. sanske lake pješadijske brigade]], [[11. mrkonjićka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|11. mrkonjićke lake pješadijske brigade]] i [[43. prijedorska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|43. prijedorske motorizovane brigade]]), dijelovi [[65. zaštitni motorizovani puk Vojske Republike Srpske|65. zaštitnog motorizovanog puka]], bataljon iz [[1. gardijska motorizovana brigada Glavnog štaba Vojske Republike Srpske|1. gardijske motorizovane brigade Glavnog štaba]], manevarske jedinice linijaških brigada Sarajevsko-romanijskog korpusa i mješovite jedinice iz sastava nekoliko brigada Drinskog korpusa. U napadima na olovskom bojištu sveukupno je učestvovalo oko 10.000 boraca VRS.{{sfn|CIA|2002|p=253}} U rejonu Kruševa i Crnoriječke visoravni učestvovao je i određen broj [[Grčka|grčkih]] i [[Rusija|ruskih]] plaćenika.{{sfn|Muratović|2017|p=149}}

Jezgro odbrambenih snaga Armije RBiH činile su [[161. slavna olovska brdska brigada|1. brdska brigada]] iz sastava [[Operativna grupa 3|OG-3]] 2. korpusa i [[126. lahka brigada|126. brdska brigada]] iz sastava [[Operativna grupa Visoko|OG Visoko]] [[Šesti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|6. korpusa]]. Glavni dio pojačanja poslao je 2. korpus koji je preusmjerio lokalne rezerve iz sastava OG-3, poslavši uz to i taktičke grupe iz sastava [[Operativna grupa 2|OG-2]] i [[Operativna grupa 5|OG-5]] (po bataljon iz [[250. slavna oslobodilačka brigada|1. tuzlanske brigade]], [[252. slavna brdska brigada|2. tuzlanske brigade]], [[224. brdska brigada|109. brdske brigade]], [[221. brdska brigada|111. brdske brigade]] i [[223. brdska brigada|117. brdske brigade]]). Taktičku grupu poslao je i 3. korpus, a 6. korpus preusmjerio je lokalne rezerve iz sastava OG Visoko. U borbama vođenim sredinom januara 1994. učestvovaće i jedinica [[Živiničke Ose|&quot;Živiničke ose&quot;]].&lt;ref name=ST2&gt;{{cite web |url=https://stav.ba/dan-kad-je-odbranjeno-olovo/ |title=Dan kad je odbranjeno Olovo |publisher=[[STAV]] |date=27. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Sveukupno, tokom trajanja &quot;Drine 93&quot; na olovskom bojištu raspoređeno je bilo oko 12.000 boraca Armije RBiH.{{sfn|CIA|2002|p=253}}
=== Borbena dejstva ===
Početni napad VRS izvršen je u dva pravca, istočno i zapadno od Olova. Uspjeha je imao samo na zapadnom pravcu: VRS je zauzela nekoliko sela napredujući 1–2&amp;nbsp;km, ali je dalje napredovanje zaustavio jak otpor jedinica Armije RBiH na planini Zvijezdi. Na desnom pravcu napada, jedinice VRS su napredovale ka Olovskim Lukama s istoka došavši na obode sela, ali nisu uspjele probiti linije odbrane 1. brdske brigade.{{sfn|CIA|2002|p=253}} Ofanziva &quot;Drina 93&quot; započela je u jutarnjim satima 9. novembra 1993. jakim dejstvima artiljerije i oklopnih vozila po Olovu i položajima branilaca, nakon čega je u 8:15 izvršen jak tenkovsko-pješadijski napad VRS na liniju odbrane 2. brdskog bataljona (Salikovac - Gradina - Konjsko); ovaj napad je odbijen, a uništen je i tenk. U isto vrijeme, kombinovani napad praćen artiljerijskim dejstvima po gradu i linijama odbrane započeo je i u rejonu Crne Rijeke. Duž linije odbrane Kundakov grob - Gradina - Šehovići - Mačak - Hajde - Kosići - Tramošnjak (raskršće) - Grad odbijeno je više napada. Zbog složene situacije, u noći 9/10. novembra izvršena je konsolidacija linija odbrane s pristiglim jedinicama iz 2. korpusa.{{sfn|Muratović|2017|p=148}}

Učestali napadi VRS bili su neuspješni, pogotovo nakon što je 2. korpus na olovsko bojište preusmjerio veći dio rezervi, gdje su kao pojačanje došli i dijelovi 3. i 6. korpusa.{{sfn|CIA|2002|p=228–29}} VRS je ubrzo promijenila pravac napada, neuspješno napadajući direktno s juga ka gradu linijom Kruševo - Bakići - Kremenjača.{{sfn|CIA|2002|p=253}} 16. novembra, u rejonu Mačka i Gradine, jedinice Armije RBiH uništile su tenk [[M-84]] i [[M53/59 Praga|Pragu]]. U popodnevnim satima 21. novembra, nakon uobičajenih granatiranja linija odbrane i grada, uslijedio je žestok tenkovsko-pješadijski napad VRS na pravcu [[Ajdinovići (Olovo)|Ajdinovići]] - Bakići. I ovaj napad je odbijen. U ranim jutarnjim satima 22. novembra, tokom priprema VRS za novi napad, branioci su u rejonu škole u Ajdinovićima uništili dva tenka [[T-55]] na što su srpske snage odgovorile artiljerijskim djelovanjem po liniji Kruševo - Bakići - Kremenjača i civilnim ciljevima. U 13:00 izvršen je još jedan napad na pravcu Ajdinovići - Bakići u kojem su VRS naneseni teški gubici: 30 poginulih, preko 50 ranjenih i dva uništena tenka. Gubici u redovima Armije RBiH bili su minimalni.{{sfn|Muratović|2017|p=148}}

VRS 29. novembra uvodi nove snage za neuspješan napad u rejonu Mačka. Po civilnim objektima i linijama odbrane dejstvovali su neprijateljska avijacija, borbeni helikopteri, te raketni sistemi [[M-77 Oganj|Oganj]] i [[M-87 Orkan|Orkan]]. Novi jači napadi VRS uslijedili su 10. decembra iz pravca [[Gajine (Ilijaš)|Gajina]] i Ajdinovića na Salikovac i Močilo, te na područje Kozlovac - Kundakov grob. Tokom ovih borbenih dejstava uništen je tenk T-55. Zbog herojskog držanja u borbama oko Olova, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] 14. decembra dodijelilo je 1. brdskoj brigadi počasni naziv slavna.{{sfn|Muratović|2017|p=151}}

Ofanziva VRS kulminaciju je doživjela 26. decembra kada su odbijeni napadi na pravcu Konjsko brdo - Velika bukvica - Kremenjača. U 14:00 27. decembra branioci su primorani povući se na rezervni položaj nakon napada VRS u rejonu Kruševa i Kremenjače pravcem Gornje Kruševo - Groblje - Donje Kruševo. U kontranapadu narednog dana vraćene su početne linije odbrane, a uništen je i tenk T-55 uz nanesene velike gubitke neprijatelju u živoj sili. Uporedo s borbenim dejstvima vršeno je inžinjerijsko uređivanje linija.{{sfn|Muratović|2017|p=152}}

Ofanziva se nastavila i u januaru 1994. Glavni pravac napada bilo je Kruševo, gdje su jedinice Armije RBiH trpjele velike gubitke. Da bi se odvukla pažnja, vršeni su napadi i po ostalim linijama odbrane. Pad Kruševa omogućio bi VRS da izbije na potez Kruševo - Dolovi i time izađe na putnu komunikaciju Olovo - Sarajevo.{{sfn|Mahmutbegović|2002|p=204}}

14. januara u 14:00, mješovita brigada iz sastava [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovačkog korpusa]] (po jedan mješoviti bataljon iz sastava [[8. hercegovačka motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|8. hercegovačke motorizovane brigade]], [[15. hercegovačka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|15. hercegovačke pješadijske brigade]] i [[18. hercegovačka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|18. hercegovačke lake pješadijske brigade]]), uz podršku elitne [[63. padobranska brigada Vojske Srbije|63. padobranske brigade]] [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] koja je ranije uzela učešća u borbama oko Teočaka, uspijeva probiti linije odbrane Armije RBiH, zauzevši Kruševo na desnom krilu.{{sfn|CIA|2002|p=253}} Tom prilikom iz stroja je izbačen veliki broj boraca Armije RBiH, uključujući i Senahida Bolića Bolu, komandanta 2. bataljona 1. brdske brigade, koji će preminuti od posljedica ranjavanja 22. januara 1994.{{sfn|Muratović|2017|p=152}} Novu liniju odbrane &quot;Živiničke ose&quot;, koje su na olovsko bojište stigle 12. januara, i jedinice 1. brdske brigade uspostavile su na rubu šume Bjelice. uslijed dejstva haubice 155&amp;nbsp;mm i višecjevnog bacača raketa iz Krivajevića, branioci se povlače na novu liniju odbrane od Đulovića, preko Vrhova do puta Dolovi - Kruševo. Padom mraka borbe su jenjavale.{{sfn|Mahmutbegović|2002|p=204–205}} Palo je i [[Prgoševo]], čime se VRS približila Olovu na 3&amp;nbsp;km.{{sfn|CIA|2002|p=253}}

U Olovo su, radi stabilizacije linija, 15. januara stigli [[Vahid Karavelić]], komandant [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|1. korpusa]], i Ramiz Šuvalić, zamjenik komandanta 2. korpusa. Tokom tog dana vršene su pripreme na obje strane. Jedinice VRS planirale su zauzimanje Dolova, a nakon toga i Olova. &quot;Ose&quot; dobijaju zadatak da 16. januara iz pravca Prgoševa izvrše napad na Kruševo uz sadejstvo s jedinicama 1. brdske brigade i [[147. lahka brigada|1. samostalnog sokolačkog bataljona]], te jedinicom Vojne policije 2. korpusa &quot;Balta&quot;.{{sfn|Mahmutbegović|2002|p=208–209}} U bliskoj borbi u rejonu Kruševa, VRS su naneseni ogromni gubici od kojih se na olovskom bojištu nije oporavila do kraja rata. Daljnja aktivnost VRS ogledala se u neprestanom granatiranju Olova i prigradskih naselja. Nove linije odbrane jedinice Armije RBiH uspostavile su na području Prgoševa. Posljednji napad VRS izvršen je upravo na nove linije odbrane 21. januara. Odbijanjem ovog napada zaustavljena je i operacija &quot;Drina 93&quot; na olovskom bojištu.{{sfn|Muratović|2017|p=153–154}}
{{clear}}

== Zvorničko-teočansko bojište ==
{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija &quot;Seminar&quot; (&quot;Kladanj 93&quot;)
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 28 - Sapna-Teocak, November-December 1993.jpg|300px]]
| opis_slike     = 
| datum          = 20. novembar–24. decembar 1993.
| mjesto         = [[Zvornik|zvorničko]]-[[Teočak|teočansko]] bojište
| casus          = 
| rezultat       = Neuspjeh VRS
| posjed         = 
| strana1        = {{ZID|Republika Srpska}} 
*[[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
| strana2        = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} 
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana3        = 
| komandant1     = {{ZD|Republika Srpska}} [[Novica Simić]]
| komandant2     = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Hazim Šadić]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Muharem Efendić]]
| komandant3     = 
| snage1         = {{Složiv spisak|{{ZD|Republika Srpska}} [[Istočnobosanski korpus Vojske Republike Srpske|Istočnobosanski korpus]]
* [[1. majevička laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. majevička laka pješadijska brigada]]
* [[2. majevička laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|2. majevička laka pješadijska brigada]]
* [[1. bijeljinska laka pješadijska brigada &quot;Panteri&quot; Vojske Republike Srpske|1. bijeljinska laka pješadijska brigada &quot;Panteri&quot;]]
* [[1. semberska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. semberska laka pješadijska brigada]]
{{ZD|Republika Srpska}} [[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]
* [[1. zvornička pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. zvornička pješadijska brigada]]
* [[&quot;Vukovi sa Drine&quot;]]
{{ZD|Republika Srpska}} [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova]]
* Centar javne bezbjednosti [[Bijeljina]]
'''Ukupno: oko 5.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=253}}}}
| snage2         = {{Složiv spisak|{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpus]]
* [[Operativna grupa 4]]
** [[255. slavna brdska brigada &quot;Hajrudin Mešić&quot;|1. teočanska brigada &quot;Hajrudin Mešić&quot;]]
** [[246. viteška brdska brigada|206. brdska brigada]]
* [[Operativna grupa 5]]
** [[250. slavna oslobodilačka brigada|1. tuzlanska brigada]] (djelimično)
** [[252. slavna brdska brigada|2. tuzlanska brigada]] (djelimično)
** [[253. brdska brigada|3. tuzlanska brigada]] (djelimično)
* [[Operativna grupa 2]]
** [[222. bosanska oslobodilačka brigada|212. bosanska brigada]] 
*** Izviđačko-diverzantski vod
* [[210. viteška oslobodilačka brigada &quot;Nesib Malkić&quot;|210. brdska brigada]]
* [[Živiničke Ose|&quot;Živiničke ose&quot;]]
* [[SDB &quot;Crni Vukovi&quot; Kalesija|&quot;Crni vukovi&quot;]]
'''Ukupno: oko 4.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=254}}}}
| snage3         =
| žrtve1         = 39+ poginulih{{sfn|MKSJ}}{{sfn|Tомић|2002|p=120–126}}&lt;br&gt;'''Prema [[Sead Delić|Seadu Deliću]]:'''&lt;br&gt;oko 200 poginulih&lt;br&gt;više stotina ranjenih&lt;br&gt;pet tenkova&lt;br&gt;jedan oklopni transporter&lt;br&gt;jedna [[M53/59 Praga|Praga]]{{sfn|Delić i dr.|2011|p=65}}
| žrtve2         = 30–40 poginulih&lt;br&gt;137 ranjenih{{sfn|Delić i dr.|2011|p=65}}{{sfn|Duraković|1998|p=}}
| žrtve3         = 
| karta_država   
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
Napad na zvorničko-teočanske slobodne teritorije koordinisan je s olovskom operacijom. Operacija na ovom bojištu nosila je naziv &quot;Kladanj 93&quot; (ili &quot;Seminar&quot;) i imala je za cilj okupaciju slobodnih teritorija, te zauzimanje brane [[Ugljevik|ugljevičke]] [[Termoelektrana Ugljevik|termoelektrane]],{{sfn|CIA|2002|p=229}} koja se nalazi na jezeru [[Sniježnica (jezero)|Sniježnici]], i putne komunikacije [[Lopare]] - [[Priboj (Lopare)|Priboj]] - Sapna - Zvornik.{{sfn|Delić i dr.|2011|p=64}} Operaciju je predvodio [[Novica Simić]], komandant [[Istočnobosanski korpus Vojske Republike Srpske|Istočnobosanskog korpusa]] VRS.
=== Raspored snaga ===
Snage VRS na području zvorničko-teočanskog bojišta sa zapada i sjevera činile su [[1. majevička laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. majevička laka pješadijska brigada]] i [[2. majevička laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|2. majevička laka pješadijska brigada]] iz sastava Istočnobosanskog korpusa. One su tokom trajanja ofanzive pojačane [[1. bijeljinska laka pješadijska brigada &quot;Panteri&quot; Vojske Republike Srpske|1. bijeljinskom lakom pješadijskom brigadom &quot;Panteri&quot;]]. S južne i istočne strane bojišta prostirala se zona odgovornosti [[1. zvornička pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. zvorničke pješadijske brigade]] iz sastava Drinskog korpusa. Nju je tokom trajanja ofanzive pojačala specijalna jedinica [[&quot;Vukovi sa Drine&quot;]]. Sveukupno, napadačke snage brojale su oko 5.000 boraca.{{sfn|CIA|2002|p=253}}

Na području slobodnih zvorničko-teočanskih teritorija prostirale su se zone odgovornosti [[255. slavna brdska brigada &quot;Hajrudin Mešić&quot;|1. teočanske brigade &quot;Hajrudin Mešić&quot;]] i [[246. viteška brdska brigada|206. brdske brigade]]. Značajan doprinos slamanju &quot;Seminara&quot; dale su i druge jedinice: [[210. viteška oslobodilačka brigada &quot;Nesib Malkić&quot;|210. viteška brigada]], jedinica MUP-a iz Teočaka, &quot;Živiničke ose&quot;,{{sfn|Mahmutbegović|2002|p=189}} dijelovi jedinica tuzlanskih brigada, [[SDB &quot;Crni Vukovi&quot; Kalesija|&quot;Crni vukovi&quot;]] i Izviđačko-diverzantski vod [[222. bosanska oslobodilačka brigada|212. bosanske brigade]].{{sfn|Delić i dr.|2011|p=65}} Odbrambene snage sveukupno su brojale oko 4.000 boraca.{{sfn|CIA|2002|p=254}}

=== Borbena dejstva ===
Napad VRS započeo je 20. novembra granatiranjem Teočaka raketama [[S-75 Dvina|SA-2]].{{sfn|CIA|2002|p=254}} Na zvorničkom bojištu dugo očekivana ofanziva započela je granatiranjem [[Vitinica (Sapna)|vitiničkog]] zaseoka Hanđelića u 8:10. Ubrzo su se na udaru artiljerije našla i ostala naselja na slobodnoj teritoriji, te linije odbrane. Ispaljene su i tri rakete zemlja-zemlja. Situaciju je dodatno otežavalo to što su dijelovi manevarskih jedinica 206. brdske brigade nekoliko dana ranije poslati na vareško bojište.{{sfn|Duraković|1998|p=}}

Glavne snage VRS angažovane su na pravcima Ugljevik - Veliki greben - [[Bilalići (Teočak)|Bilalići]], [[Gornji Lokanj (Zvornik)|Lokanj]] - Mirkova kuća - Laze - Praznitorba i Priboj - Džemat - Obršine, a pomoćne na pravcima Ugljevik - [[Peljave]] - [[Jasikovac (Teočak)|Jasikovac]],{{sfn|Delić i dr.|2011|p=64}} Rakovac - Savići - Ravni Zavid - Sandići, Ravne njive - Zečija kosa, Bijela zemlja - [[Kovačevići (Sapna)|Kovačevići]], [[Boškovići (Zvornik)|Boškovići]] - Hanđelići, Parlog - [[Zaseok (Sapna)|Zaseok]] i Pandurica - Zaseok.

21. novembra VRS bez većih borbi vrši pomjeranje svojih linija odbrane te zaposjeda do tada samo vatrom kontrolisane međuprostore u rejonima Laze - Zečija kosa i Obršine - Skakovica. U cilju obmanjivanja jedinica Armije RBiH, VRS vrši napad podržan artiljerijom u rejonu Nikolića i Pošajtovca. U Lazama pripadnici VRS uspijevaju probiti liniju odbrane u rejonu tt. 610 nakon čega ih interventna jedinica iz sastava 1. teočanske brigade vraća na početne položaje.{{sfn|Delić i dr.|2011|p=64}}

22. novembra, uslijed teškog stanja, u posjetu zone odgovornosti 206. brdske brigade došao je komandant [[Operativna grupa 4|OG-4]] Muharem Efendić. Narednog dana na slobodne teritorije vratili su se borci iz Vareša. 27. novembra uočena su pregrupisavanja VRS na području Hanđelića, Zaseoka i Skakovice koja se našla pod udarom iz više pravaca. Napadi na Skakovicu nastavili su se i narednog dana, a preko noći 27/28. novembra VRS ukopava tenkove i uspostavlja linije odbrane na Visokoj glavici,{{sfn|Duraković|1998|p=}} ključnoj koti u međuprostoru između Zečije kose i Teočaka.{{sfn|Delić i dr.|2011|p=65}}

Na zvorničko bojište 29. novembra stižu &quot;Živiničke ose&quot;, koje se smještaju u [[Goduš]] u stanju borbene pripravnosti. 2. decembra u 15:00, zajedno s Interventnim vodom 3. bataljona 206. brdske brigade, &quot;Ose&quot; vraćaju objekat Završkog brda, izgubljen u 13:45, nanoseći neprijatelju velike gubitke u ljudstvu.{{sfn|Mahmutbegović|2002|p=188–191}} U rejonu obližnjeg Ravnog Zavida likvidirano je pet vojnika VRS nakon što su se uspjeli probiti do rovova branilaca.{{sfn|Duraković|1998|p=}}

Preko noći 3/4. decembra VRS vrši napad na Zečiju kosu, a borbe se nastavljaju i 5. decembra. Uz stalne napade i artiljerijska djelovanja, VRS utvrđuje linije odbrane na Visokoj glavici i Kikovima. 6. decembra, u neuspješnom pokušaju da se protjeraju jedinice VRS s Visoke glavice, poginula su dva borca 206. brdske brigade.{{sfn|Mahmutbegović|2002|p=193}} Istog dana borci 206. brigade uništili su protivavionski mitraljez i njegovu posadu u rejonu [[Dugi Dio|Dugog Dijela]].{{sfn|Duraković|1998|p=}}

Od 7. decembra manevarske jedinice 206. brdske brigade vrše intenzivna izviđanja neprijateljskih položaja na Visokoj glavici i Kikovima. Četiri dana kasnije, jedinice Armije RBiH uspijevaju protjerati pripadnike VRS s Visoke glavice, nanoseći im pri tome velike gubitke. Poginula su i tri pripadnika Armije RBiH (jedan od posljedica ranjavanja). Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine dodijelilo je 14. decembra 206. brdskoj brigadi, za zasluge u odbrani domovine, najviše kolektivno priznanje viteška.{{sfn|Duraković|1998|p=}}

19. decembra započeo je posljednji jači napad tokom operacije &quot;Seminar&quot;. Napad VRS na Kovačeviće brzo je odbijen, ali su intenzivirana dejstva oko [[Nezuk (Sapna)|Nezuka]] i Zaseoka, gdje je VRS pokušavala iz pravca [[Šetići (Zvornik)|Šetići]] - [[Klisa (Zvornik)|Klisa]] - [[Kitovnice]] artiljerijsko-pješadijskim napadima probiti linije odbrane 206. brigade.{{sfn|Mahmutbegović|2002|p=194–195}} Borci iz Zaseoka povukli su se u srednji dio sela, ali su se, uz pomoć &quot;Živiničkih osa&quot;, do kraja dana vratili na početne položaje.{{sfn|Duraković|1998|p=}}

Operaciju &quot;Seminar&quot; obilježila su svakodnevna dejstva VRS iz raznih oruđa po slobodnim zvorničko-teočanskim teritorijama. &quot;Seminar&quot; je okončan 24. decembra 1993. potpunim neuspjehom VRS; sve važnije linije odbrane na ovom bojištu ostale su pod kontrolom Armije RBiH.{{sfn|CIA|2002|p=254}} Gubici Armije RBiH bili su: 30–40 poginulih i 137 lakše i teže ranjenih.{{sfn|Delić i dr.|2011|p=65}}{{sfn|Duraković|1998|p=}} S druge strane, VRS je imala najmanje 39 poginulih. Zvornička brigada imala je 20 poginulih i najteže je gubitke pretrpjela 11. decembra kada su jedinice Armije RBiH vratile Visoku glavicu pod svoju kontrolu.{{sfn|MKSJ}} Iz ostalih jedinica VRS poginulo je najmanje 19 boraca, od čega devet iz [[1. semberska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. semberske brigade]] (sedam na Završkom brdu 2. decembra), četiri iz brigade &quot;Panteri&quot;, po dvojica iz 2. majevičke brigade i [[Izviđački odred Istočnobosanskog korpusa Vojske Republike Srpske &quot;Crni&quot;|Izviđačkog odreda IBK &quot;Crni&quot;]], te po jedan iz [[3. bataljon vojne policije Vojske Republike Srpske|3. bataljona vojne policije]] i Centra javne bezbjednosti [[Bijeljina]].{{sfn|Томић|2002|p=120–126}} Prema [[Sead Delić|Seadu Deliću]], komandantu 2. korpusa Armije RBiH od oktobra 1994. do kraja rata, gubici VRS bili su: oko 200 poginulih, više stotina ranjenih, pet uništenih tenkova, te po jedan oklopni transporter i Praga. Borci Armije RBiH zarobili su tri puškomitraljeza M84, dva puškomitraljeza M53, 25 pušaka i 20.000 metaka raznih kalibara.{{sfn|Delić i dr.|2011|p=65}}
{{clear}}

== Maglajsko-tešanjsko bojište ==
{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija &quot;Drina 93&quot; – maglajsko-tešanjsko bojište
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 29 - Maglaj-Tesanj, November-December 1993.jpg|300px]]
| opis_slike     = 
| datum          = decembar 1993–mart 1994.
| mjesto         = [[maglaj]]sko-[[tešanj]]sko bojište
| casus          = 
| rezultat       = Neuspjeh VRS i HVO-a
| posjed         = 
| strana1        = {{ZID|Republika Srpska}} 
*[[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
{{ZD slika|Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg}} [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
*[[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|20px]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]
| strana2        = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} 
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana3        = 
| komandant1     = {{ZD|Republika Srpska}} [[Vladimir Arsić]]
| komandant2     = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Mustafa Cerovac]]
| komandant3     = 
| snage1         = {{Složiv spisak|{{ZD|Republika Srpska}} [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiški korpus]]
* [[27. derventska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|27. derventska motorizovana brigada]] (veći dio)
* [[2. oklopna brigada Vojske Republike Srpske|2. oklopna brigada]] (djelimično)
* [[1. prnjavorska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. prnjavorska laka pješadijska brigada]] (djelimično)
* [[1. teslićka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. teslićka laka pješadijska brigada]] (djelimično)
* [[43. prijedorska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|43. prijedorska motorizovana brigada]] 
** 4. bataljon
* [[3. ozrenska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|3. ozrenska laka pješadijska brigada]]
* [[1. ozrenska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. ozrenska laka pješadijska brigada]] (manevarske jedinice)
* [[2. ozrenska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|2. ozrenska laka pješadijska brigada]] (manevarske jedinice)
* [[4. ozrenska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|4. ozrenska laka pješadijska brigada]] (manevarske jedinice)
{{ZD slika|Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg}} [[111. xp brigada HVO|111. xp brigada]] (dva do tri bataljona)&lt;br&gt;
{{ZD slika|Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg}} [[1. gardijska brigada HVO &quot;Ante Bruno Bušić&quot;|Pukovnija &quot;Ante Bruno Bušić&quot;]]
* Bojna &quot;Andrija Tadić&quot;
'''Ukupno: oko 5.000–7.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=254}}
----
{{ZD|Republika Srpska}} [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiški korpus]]
* [[16. krajiška motorizovana brigada VRS|16. krajiška motorizovana brigada]]
* [[1. krnjinska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. krnjinska laka pješadijska brigada]]
* [[1. teslićka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. teslićka laka pješadijska brigada]]
* [[1. gradiška laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. gradiška laka pješadijska brigada]]
* [[43. prijedorska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|43. prijedorska motorizovana brigada]]
** 4. bataljon
* [[1. dobojska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. dobojska laka pješadijska brigada]]
* [[2. banjalučka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|2. banjalučka laka pješadijska brigada]]
* [[4. banjalučka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|4. banjalučka laka pješadijska brigada]]
* [[2. oklopna brigada Vojske Republike Srpske|2. oklopna brigada]] (djelimično)
'''Ukupno: oko 4.000–5.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=254}}}}
| snage2         = {{Složiv spisak|{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpus]]
* [[Operativna grupa 7 – Jug]]
** [[327. viteška brdska brigada|201. brdska brigada]]
** [[374. slavna lahka brigada|204. brdska brigada]]
'''Ukupno: oko 4.500 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=254}}
----
{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpus]]
* [[Operativna grupa 7 – Jug]]
** [[377. viteška pousorska ljuta brigada|207. brigada &quot;pousorska ljuta&quot;]]
** [[373. slavna motorizovana brigada &quot;Doboj-Bosna&quot;|203. motorizovana brigada &quot;Doboj-Bosna&quot;]]
** [[372. viteška brdska brigada &quot;garava&quot;|202. slavna brdska brigada &quot;garava&quot;]]
** {{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} [[110. brigada HVO Usora|110. brigada Usora]]
'''Ukupno: najmanje 5.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=254}}}}
| snage3         =
| žrtve1         = 
| žrtve2         = 
| žrtve3         =
| karta_država   
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
=== Raspored snaga ===
Operacija &quot;Drina&quot; na maglajsko-tešanjskom bojištu izvršena je u dvije faze. U prvoj fazi, na jugozapadnom pravcu napada, snage VRS činili su: veći dio [[27. derventska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|27. derventske motorizovane brigade]], dijelovi [[2. oklopna brigada Vojske Republike Srpske|2. oklopne brigade]], 4. bataljon 43. prijedorske motorizovane brigade i dva do tri bataljona iz [[1. prnjavorska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. prnjavorske lake pješadijske brigade]] i [[1. teslićka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. teslićke lake pješadijske brigade]]. Naspram Maglaja, na istočnoj obali [[Bosna (rijeka)|Bosne]], nastupala je barem jedna brigada iz sastava [[Taktička grupa Ozren Vojske Republike Srpske|TG Ozren]], vjerovatno [[3. ozrenska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|3. ozrenska laka pješadijska brigada]] pojačana manevarskim jedinicama iz triju drugih ozrenskih brigada VRS. HVO je prema Maglaju rasporedio dva do tri bataljona [[111. xp brigada HVO|111. brigade]] i bojnu &quot;Andrija Tadić&quot;. Sveukupno, u prvoj fazi napada učestvovalo je 4.000–5.000 boraca VRS i 1.000–2.000 boraca HVO-a. U drugoj fazi, na sjeverozapadnom pravcu napada, glavnu snagu činila je [[16. krajiška motorizovana brigada VRS|16. krajiška motorizovana brigada]], podržana na lijevoj strani jedinicama [[1. krnjinska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. krnjinske lake pješadijske brigade]], a na desnoj jedinicama 1. teslićke pješadijske brigade. U borbama je učestvovao i 4. bataljon 43. prijedorske motorizovane brigade, a 16. krajiška je kasnije pojačana [[1. gradiška laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. gradiškom lakom pješadijskom brigadom]]. Sveukupno, u drugoj fazi napada učešća je uzelo 4.000–5.000 boraca VRS. Pomoćne napade južno od [[Doboj]]a vršili su [[1. dobojska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. dobojska laka pješadijska brigada]], [[2. banjalučka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|2. banjalučka laka pješadijska brigada]], [[4. banjalučka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|4. banjalučka laka pješadijska brigada]] i dijelovi 2. oklopne brigade.{{sfn|CIA|2002|p=254}}

Jezgro odbrambenih snaga [[Operativna grupa 7 – Jug|OG-7 Jug]] na jugozapadnom pravcu napada činile su [[327. viteška brdska brigada|201. brdska brigada]] i [[374. slavna lahka brigada|204. brdska brigada]], ukupne jačine 4.500 boraca. Glavni teret napada u drugoj fazi ofanzive podnijele su [[110. brigada HVO Usora]] i [[377. viteška pousorska ljuta brigada|207. &quot;pousorska ljuta&quot;]], ukupne jačine oko 5.000 boraca; podršku su pružale [[372. viteška brdska brigada &quot;garava&quot;|202. slavna brdska brigada &quot;garava&quot;]] i [[373. slavna motorizovana brigada &quot;Doboj-Bosna&quot;|203. motorizovana brigada &quot;Doboj-Bosna&quot;]] koja je branila slobodne teritorije južno od Doboja koje su se našle na udaru pomoćnih napada VRS.{{sfn|CIA|2002|p=254}} 
=== Borbena dejstva ===
Udruženi napad jedinica 1. krajiškog korpusa VRS i žepačkog HVO-a počeo je početkom decembra 1993, pod komandom [[Vladimir Arsić|Vladimira Arsića]]. Cilj VRS bio je zauzimanje slobodnih teritorija na ovom području čime bi osigurala Doboj i Ozren, te zauzimanje putnih komunikacija. Glavne borbe vodile su se duž niza brda visine od 300 do 600 m koja se prostiru na području istočno od [[Teslić]]a i južno od Maglaja. Uz ova brda prostire se i glavni put koji vodi od Maglaja ka Tešnju. Jedinice HVO-a zauzele su 5. decembra brdo Banderu čime su presjekle put Maglaj - Tešanj. Sredinom decembra, TG Ozren vršila je pomoćne napade na istočnoj obali Bosne, ali oni nisu značajnije uticali na razvoj ofanzive. Osim pada Bandere, VRS i HVO nisu ostvarili značajnije uspjehe niti su okružili Maglaj, mada su se uspjeli približiti gradu. Do 1. januara napad je okončan.{{sfn|CIA|2002|p=229}}{{sfn|CIA|2002|p=254}}

Dvije sedmice kasnije otpočeo je novi napad, kodnog naziva &quot;Pepeljara&quot;,{{sfn|Kurtić i Subašić|2016|p=122}} s težištem u sjevernom dijelu enklave uz sekundarne napade prema Maglaju s istoka i juga. Glavni napad 16. krajiške brigade bio je usmjeren na dio bojišta dug 10&amp;nbsp;km između brda Bandere i rijeke [[Usora (rijeka)|Usore]] prema [[Jelah (Tešanj)|Jelahu]], pravcem Prnjavor - [[Vitkovci]] - Jelah.{{sfn|Kurtić i Subašić|2016|p=122}} 21. januara, četiri dana nakon početka druge faze ofanzive, jedinice OG-7 napredovale su iz Maglaja, probivši linije odbrane HVO-a u dužini od 2&amp;nbsp;km i zauzevši nekoliko naselja. VRS je početkom februara iz pravca Doboja započela neuspješan napad prema [[Ularice|Ularicama]]. Sredinom februara obnovljen je napad na glavnom pravcu, ali nije uspio probiti linije odbrane Armije RBiH i 110. brigade HVO-a. Još jači napad VRS odbijen je krajem mjeseca. I pored niza poraza, ofanziva se nastavila i u martu sve do potpisivanja [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] i deblokade Maglaja.{{sfn|CIA|2002|p=229}}{{sfn|CIA|2002|p=254}}
{{clear}}

== Bihaćko bojište ==
{{Infokutija rat
| sukob          = Operacija &quot;Drina 93&quot; – bihaćko bojište
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Map 31 - Bihac, February 1994.jpg|300px]]
| opis_slike     = 
| datum          = 6. februar–početak marta 1994.
| mjesto         = [[bihać]]ko bojište
| casus          = 
| rezultat       = Neuspjeh VRS
| posjed         = 
| strana1        = {{ZID|Republika Srpska}} 
*[[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
| strana2        = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}} 
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana3        = 
| komandant1     = {{ZD|Republika Srpska}} [[Grujo Borić]]
| komandant2     = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Atif Dudaković]]
| komandant3     = 
| snage1         = {{Složiv spisak|{{ZD|Republika Srpska}} [[2. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2. krajiški korpus]]
* [[15. bihaćka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|15. bihaćka laka pješadijska brigada]]
* [[1. drvarska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. drvarska laka pješadijska brigada]]
* [[3. petrovačka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|3. petrovačka laka pješadijska brigada]]
* [[17. ključka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|17. ključka laka pješadijska brigada]]
* [[5. glamočka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|5. glamočka laka pješadijska brigada]] (djelimično)
* [[2. mješoviti artiljerijski puk Vojske Republike Srpske|2. mješoviti artiljerijski puk]]
* jedan oklopni bataljon
{{ZD|Republika Srpska}} [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiški korpus]]
* [[6. sanska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|6. sanska laka pješadijska brigada]] (jedan bataljon)
{{ZD|Republika Srpska}} [[Specijalna brigada policije MUP-a Republike Srpske|Specijalna brigada policije]] 
* 6. odred (Banja Luka)
* 7. odred (Prijedor)
'''Ukupno: oko 5.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=255}}}}
| snage2         = {{Složiv spisak|{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpus]]
* [[501. slavna brdska brigada|501. brdska brigada]]
* [[502. viteška brdska brigada|502. slavna brdska brigada]]
* [[503. slavna brdska brigada|503. brdska brigada]]
* [[504. brdska brigada]]
* [[510. oslobodilačka brigada|1. bosanska oslobodilačka brigada]] (djelimično)
* [[505. viteška brdska brigada]] (djelimično)
* [[511. slavna brdska brigada]] (djelimično)
* {{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} [[101. pukovnija HVO &quot;Ante Knežević-Krpe&quot;|101. pukovnija &quot;Ante Knežević-Krpe&quot;]] 
'''Ukupno: oko 4.000–5.000 boraca'''{{sfn|CIA|2002|p=255}}}}
| snage3         =
| žrtve1         = oko 100 poginulih&lt;br&gt;300–400 ranjenih{{sfn|Felić|2002|p=177}}
| žrtve2         = 61 poginuli&lt;br&gt;133 teže ranjenih&lt;br&gt;389 lakše ranjenih{{sfn|Felić|2002|p=177}}
| žrtve3         =
| karta_država   
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
=== Raspored snaga ===
Na bihaćkom bojištu položaje VRS obično su držale tri lahke pješadijske brigade. Zona odgovornosti [[15. bihaćka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|15. bihaćke lake pješadijske brigade]] prostirala se direktno južno i jugoistočno od grada, dok su se na Grabežu rotirale [[1. drvarska laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. drvarska laka pješadijska brigada]], [[3. petrovačka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|3. petrovačka laka pješadijska brigada]] i [[17. ključka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|17. ključka laka pješadijska brigada]]. Nakon neuspjeha &quot;Drine 93&quot; na bihaćkom bojištu, sve tri brigade biće primorane preuzeti položaje na Grabežu istovremeno. Jugozapadno i zapadno od grada, u rejonu [[Plješevica|Plješevice]], položaje su držale jedinice [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]]. Za vrijeme trajanja ofanzive, četiri linijaške brigade pojačane su bataljonom 6. sanske lake pješadijske brigade i odredima [[Specijalna brigada policije MUP-a Republike Srpske|Specijalne brigade policije]] iz [[Prijedor]]a i [[Banja Luka|Banje Luke]]. Dijelovi [[5. glamočka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|5. glamočke lake pješadijske brigade]] na bojište su poslati sredinom februara. Vatrenu podršku pružali su [[2. mješoviti artiljerijski puk Vojske Republike Srpske|2. mješoviti artiljerijski puk]] i jedan oklopni bataljon. Sveukupno, napadačke snage brojale su oko 5.000 boraca.{{sfn|CIA|2002|p=255}}

Na linije odbrane Armije RBiH na Grabežu razmještena je bila mješavina bataljona iz nekoliko različitih brigada [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa]], prije svega [[501. slavna brdska brigada|501. brdske brigade]], [[502. viteška brdska brigada|502. slavne brdske brigade]], [[503. slavna brdska brigada|503. brdske brigade]] i [[510. oslobodilačka brigada|1. bosanske oslobodilačke brigade]]. Jedinica HVO-a, [[101. pukovnija HVO &quot;Ante Knežević-Krpe&quot;|101. pukovnija &quot;Ante Knežević-Krpe&quot;]], branila je položaje južno i jugozapadno od grada. Snage odbrane sveukupno je činilo oko 4.000–5.000 boraca.{{sfn|CIA|2002|p=255}}
=== Borbena dejstva ===
Ciljevi operacije na bihaćkom bojištu bili su zauzimanje željezničke pruge uz rijeku Unu sjeverno od Bihaća koja povezuje [[Knin]] i Banju Luku izbijanjem klinom u kanjon Une, razbijanje jedinica 5. korpusa na Grabežu, uništenje [[Hidroelektrana Slapovi na Uni|hidroelektrane]] na Kosteli, zatvaranje putne komunikacije Bihać - [[Cazin]], a kasnije, u sadejstvu sa Srpskom vojskom Krajine i [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodnom odbranom Zapadne Bosne]], zauzimanje Bihaća. Ipak, VRS je ovu operaciju izvodila samostalno ne uspjevši za nju pridobiti svoje saveznike.{{sfn|Felić|2002|p=168–170}}

Ofanziva [[2. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2. krajiškog korpusa]], pod komandom [[Grujo Borić|Gruje Borića]], počela je 6. februara. Napadu je prethodila dugotrajna artiljerijska priprema duž linija odbrane, ali i po područjima unutar zona odgovornosti brigada 5. korpusa. U 6:55 započeo je napad duž grabeškog dijela bojišta. Glavne snage VRS je uputila preko Zaloškog grabeža, a pomoćne duž Alibegovića kose s Hasinim vrhom i na pravcu Međugorska kosa - Jezerska glavica. Na glavnom pravcu napada angažovane su snage jačine jedne brigade, a na pomoćnom jednog do dva bataljona. Linije odbrane probijene su samo u zoni odgovornosti 501. brigade u dužini od 4 do 6&amp;nbsp;km na grabeškom dijelu bojišta, čime je VRS izbila na liniju Mala zečica - Cerik - Barakovac. U ovim borbama desetkovan je 3. bataljon 501. brigade. Uvođenjem svježih snaga iz 501, [[505. viteška brdska brigada|505.]] (specijalne jedinice &quot;Hamze&quot; i &quot;Gazije&quot;) i [[511. slavna brdska brigada|511. brdske brigade]] zaustavljen je prodor neprijatelja. Nova linija odbrane bila je Greben iznad Velikog i Malog Založja - Kazazi - Vijenac - Pokojske majine - Cerik - Spahića glavica - Čelar.{{sfn|Felić|2002|p=168–170}}

Na grmuško-srbljanskom dijelu bojišta, VRS je napala na Alibegovića kosu s Hasinim vrhom i Vrškom, te na selo Kurtoviće. Pokušajem proboja ka Spahića glavici, a sa sjeverne strane Jezerskoj glavici, VRS je željela okružiti Alibegovića kosu, značajan objekat za kontrolu Grabeškog i Grmuškog platoa, ali to nije uspjela čime su bokovi jedinica VRS na Grabežu ostali ranjivi. U toku 7. februara izvršen je napad na Hasin vrh iz pravca Podova i Krmečkog vrha, ali su ga odbile jedinice 5. korpusa. U ponovljenom napadu probijene su linije odbrane 503. brigade na Vršku. Sutradan su snage 503. i [[504. brdska brigada|504. brdske brigade]] u protivnapadu ponovo zaposjele stare linije odbrane. VRS je i dalje nastavila napadati na ova dva objekta, ali ih nije uspjela zauzeti. S ciljem vezivanja jedinica 5. korpusa, SVK i NOZP vršili su stalna pregrupisavanja. Na pravcu prema Spahića glavici napad je usporen aktivnim dejstvima združenih snaga 505. brigade, 511. brigade, 1. bosanske brigade, Inžinjerijskog bataljona i drugih jedinica.{{sfn|Felić|2002|p=170–171}}

U toku 9. februara pojačan je intenzitet napada na Grabeškom i Grmuško-srbljanskom platou. Pristigle snage VRS odmah su ubačene u borbe na pravcima prema Hasinom vrhu i Vršku, te Spahića glavici. Ipak, bilo je jasno da je prodor zaustavljen te da je glavno pitanje za VRS kako očuvati dostignute linije. U periodu od 10. do 12. februara napad VRS je preusmjeren na linije odbrane 5. korpusa na Čekrlijskoj gredi i Vijencu, s ciljem da se ugroze Čavkići, Vinica, Založje i Čekrlije, te glavna cesta Bihać - Pokoj - Kostela. Na južnom dijelu bojišta, pripadnici HVO-a napustili su 12. februara objekat Mrđu (tt. 489), značajan za odbranu Sokoca i hrvatskih sela Dobrenice i [[Veliki Skočaj|Skočaja]], uslijed napada 10–15 pripadnika VRS.{{sfn|Felić|2002|p=171}}

16. februara jedinice NOZP napale su na linije odbrane Armije RBiH na dva pravca. Napad je odbijen u rejonu [[Donja Lučka]] - [[Gornja Lučka]] - Crna gora (tt. 408), ali je bio uspješan na području [[Tržac (Cazin)|Tršca]] gdje su pala naselja Rekići i Delići. Ohrabreni tim uspjehom, započinju napad i u pravcu Fajića brdo - [[Pjanići]]. Nakon pregrupisavanja, 503. brigada u protivnapadu povratila je Rekiće i Deliće. Istog dana potpisan je sporazum o prekidu vatre kojeg pripadnici NOZP nisu poštovali.{{sfn|Felić|2002|p=173–174}}

U jutarnjim satima 19. februara VRS nastavlja granatiranje položaja 5. korpusa na Grmuško-srbljanskom i Grabeškom platou, da bi u 13:15 krenula u pješadijski napad na linije odbrane 501. brigade na Zaloškom grabežu. Napad je izvodio banjalučki odred Specijalne brigade policije, jačine 80–100 ljudi, ojačan dvama tenkovima T-55. U toku ovog napada glavnina snaga VRS napadala je ka Barakovcu. Nakon žestokog otpora, VRS je vraćena na početne položaje uz gubitke od desetak poginulih i uništen tenk. Gubici 5. korpusa bili su: tri poginula, tri teže i sedam lakše ranjenih. Pošto VRS nije uspjela dalje napredovati na grabeškom dijelu bojišta, težište napada prenijeto je na Hasin vrh i Vršak na Alibegovića kosi. Napad je izvođen iz pravca Crnog jezera i Oklanka. Na južnom dijelu Zaloškog grabeža VRS je žestoko napadala na Vijenac iznad Založja i Barakovca kako bi otklonila moguće ugrožavanje svog lijevog južnog boka. Linije odbrane nisu pomjerene ni na Alibegovića kosi ni na Vijencu, a VRS je u napadima pretrpjela znatne gubitke u živoj sili i tehnici.{{sfn|Felić|2002|p=174–175}}

Borbena dejstva 21. februara započela su granatiranjem linija odbrane 5. korpusa na Grmuško-srbljanskom i Grabeškom platou, ali i naselja iza linija odbrane. I ovaj napad naišao je na čvrstu odbranu. U narednim danima VRS uglavnom vrši uvođenje novih jedinica u borbu. Ujutro 27. februara, nakon artiljerijske pripreme duge četiri sata, u 10:00 počeo je pješadijski napad u više pravaca u rejonu Hasinog vrha i Barakovca. 5. korpus odbio je očekivani napad uz nanesene teške gubitke neprijatelju. Narednog dana odbijen je i napad na tt. 563 na Alibegovića kosi.{{sfn|Felić|2002|p=175–177}}

U periodu od 6. do 28. februara gubici 5. korpusa bili su: 61 poginuli, 133 teže i 389 lakše ranjenih boraca. Gubici VRS bili su: oko 100 poginulih i 300–400 ranjenih.{{sfn|Felić|2002|p=177}}

Borbe su se nastavile i 1. marta kada je, osim svakodnevnih artiljerijskih dejstvovanja, VRS neuspješno pokušala odbaciti jedinice 5. korpusa s Vrška. Narednog dana izvršen je pješadijski napad iz pravca Zaloškog grabeža ka Vijencu, te iz pravaca Oklanka i Male zečice na tt. 563. Te napade odbili su dijelovi 504. brigade. 6. marta, kada se očekivalo smirivanje dejstava, VRS je pokušala probiti linije odbrane u rejonima Vijenca, Male zečice i Vrška. Svi napadi su odbijeni, a jedinice 1. oslobodilačke brigade izvele su protivnapad na Vijencu vrativši neke ranije izgubljene položaje. U toku 9. marta, VRS je nakon vatrene pripreme, a uz artiljerijsku podršku, neuspješno napala na pravcu kasarna Grabež - Barakovac - tt. 453. Ovaj napad, koji je kao i niz prethodnih pokazao nemogućnost VRS da dalje napreduje, bio je posljednji veći napad u prvim danima marta.{{sfn|Felić|2002|p=177–182}} Sve značajnije linije odbrane na bihaćkom bojištu ostale su u rukama 5. korpusa.{{sfn|CIA|2002|p=229}}

== Bibliografija ==
* [[Centralna obavještajna agencija]] (2002). ''Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995'' (tom I). [[Washington D.C.|Washington D.C]]: Centralna obavještajna agencija.
* [[Sead Delić|Delić, Sead]] i dr. (2011). ''1993. – Prelomna godina rata za odbranu Bosne i Hercegovine''. [[Sarajevo]]: Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu.
* Duraković, Kemal (1998). ''Na istočnom bedemu Bosne II''. [[Sarajevo]]: BZK &quot;Preporod&quot;. 
* Felić, Bejdo (2002). ''Peti korpus (1992–1995)''. [[Sarajevo]]: Ljiljan.
* Kurtić, Sakib; Subašić, Esmir (2016). ''U ime istine: Tešanj, 1992–1995''. [[Tešanj]]: Udruženje dobitnika najvećih ratnih priznanja &quot;7–Jug&quot; Tešanj.
* Mahmutbegović, Mevludin (2002). ''Živiničke ose''. [[Živinice]]: HAMGRAF.
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]], ''Spisak poginulih boraca Zvorničke brigade''.
* Muratović, Rasim (2017). ''Olovo 1992–1995: Stradanje i razaranje herojskog Olova''. [[Sarajevo]]: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].
* {{cite book|editor-last=Томић|editor-first=Душан|title=Семберија у отаџбинском рату од 1992. до 1995. године: (монографија о погинулим, заробљеним борцима и жртвама рата)|publisher=Музеј Семберије|location=[[Bijeljina|Бијељина]]|year=2002}}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1993.]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>h3f3rfolgolqnded6j9m6yliadctiun</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Rogoj '94&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459523</id>
    <revision>
      <id>3898441</id>
      <parentid>3749400</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:43:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1994.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9813" sha1="lp17ivm1ijn15bbzer3e5hecy0stgy0" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Kladanjska ofanziva 1994. 
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = [[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-33.jpg|300px]]
| opis_slike     = Stanje na kladanjskom bojištu nakon završetka ofanzive
| datum          = sredina maja–početak juna 1994.
| mjesto         = [[kladanj]]sko bojište
| casus          = 
| rezultat       = Taktička i propagandna pobjeda Armije RBiH{{sfn|CIA|2003|p=476}}
| posjed         = 
| strana1        = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
*[[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]]
| strana2        = {{ZID|Republika Srpska}}
*[[Datoteka:Emblem of the Army of Republika Srpska.svg|20px]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
| strana3        = 
| komandant1     = 
| komandant2     = 
| komandant3     = 
| snage1         = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpus]]
* [[Operativna grupa 6|Operativna grupa 6 – Istok]]
** [[244. brdska brigada|121. brdska brigada]]
** [[243. muslimansko-podrinjska brdska brigada|1. muslimansko-podrinjska brdska brigada]]
** [[225. muslimanska brdska brigada|119. muslimanska brdska brigada]] (djelimično)
* [[Operativna grupa 5]]
** [[Izviđačko-diverzantska četa &quot;Panteri&quot;|IDČ &quot;Panteri&quot;]]
* [[Izviđačko-diverzantska četa 2. korpusa &quot;Lavovi&quot;|IDČ &quot;Lavovi&quot;]]
* [[Jedinica za protivterorističku borbu &quot;Balta&quot;]]
* [[Živiničke Ose|&quot;Živiničke ose&quot;]]
{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpus]]
* [[7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada|7. muslimanska brigada]] (djelimično)
{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} Jedinice [[Generalštab Armije Republike Bosne i Hercegovine|Generalštaba]]
* [[&quot;Crni labudovi&quot;]] (djelimično)
{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} Jedinice [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a]]
* [[Odred policije za specijalne namjene &quot;Bosna&quot;]]
| snage2         = {{ZD|Republika Srpska}} [[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]
* [[1. vlasenička laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. vlasenička laka pješadijska brigada]]
* [[1. milićka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. milićka laka pješadijska brigada]]
* [[2. romanijska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|2. romanijska motorizovana brigada]] (dva bataljona)
* [[1. bratunačka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. bratunačka laka pješadijska brigada]] (jedan bataljon)
* [[&quot;Vukovi sa Drine&quot;]]
'''Ukupno: oko 2.500–3.000 boraca'''{{sfn|CIA|2003|p=475}}
| snage3         =
| žrtve1         =
| žrtve2         = 
| žrtve3         = 
| karta_država   
| karta_lat      = 
| karta_long     =
| napomena       = 
}}
'''Kladanjska ofanziva 1994.''' predstavlja operaciju [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] izvršenu na [[kladanj]]skom bojištu od sredine maja do početka juna 1994. Jedinice Armije RBiH uspjele su probiti linije odbrane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i napredovati oko 15&amp;nbsp;km prema istoku, približivši se [[Vlasenica|Vlasenici]] na oko 10&amp;nbsp;km. Iako ciljevi ofanzive nisu ispunjeni u potpunosti, ona je predstavljala taktičku i propagandnu pobjedu Armije RBiH.{{sfn|CIA|2003|p=476}}

== Uvod ==
Kladanj se nalazio na udaljenosti od svega 7&amp;nbsp;km od položaja VRS, ali ga je štitio niz visokih brda koja se prostiru istočno od grada. Iako je grad bio u dometu srpske artiljerije, ona ga nije mogla precizno gađati. Kladanj se tokom 1993. i rane 1994. često nalazio na udaru granatiranja, ali nije bio ni približno razrušen poput obližnjeg [[Olovo (grad)|Olova]]. Strateški značaj Kladnja ogledao se u tome što se grad nalazi na glavnom putu između [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Tuzla|Tuzle]]. Posebno je značajna bila trasa puta prema Olovu koju je VRS presijecala nekoliko kilometara sjeveroistočno od tog grada.{{sfn|CIA|2003|p=475}}

== Raspored snaga ==
Slobodne teritorije Kladnja branile su [[244. brdska brigada|121. brdska brigada]] i [[243. muslimansko-podrinjska brdska brigada|1. muslimansko-podrinjska brdska brigada]] koje su ulazile u sastav [[Operativna grupa 6|Operativne grupe 6 – Istok]] [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. korpusa]].{{sfn|CIA|2003|p=475}} U ofanzivi su učestvovale i druge, uglavnom manevarske, jedinice: [[Živiničke Ose|&quot;Živiničke ose&quot;]], [[Izviđačko-diverzantska četa &quot;Panteri&quot;|IDČ &quot;Panteri&quot;]], [[Izviđačko-diverzantska četa 2. korpusa &quot;Lavovi&quot;|IDČ &quot;Lavovi&quot;]], jedinica Vojne policije [[Jedinica za protivterorističku borbu &quot;Balta&quot;|&quot;Balta&quot;]], dijelovi [[7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada|7. muslimanske brigade]] i [[&quot;Crni labudovi&quot;|&quot;Crnih labudova&quot;]], te specijalna jedinica [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP-a]] [[Odred policije za specijalne namjene &quot;Bosna&quot;|&quot;Bosna&quot;]]. Do 23. maja, dio jedinica 121. brdske brigade na bojištu su zamijenile novopridošle jedinice [[225. muslimanska brdska brigada|119. muslimanske brdske brigade]].{{sfn|CIA|2003|p=478}}

Nasuprot Kladnju prostirale su se zone odgovornosti triju brigada [[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinskog korpusa]] VRS. Sjeveroistočno od grada je bila raspoređena [[1. milićka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. milićka laka pješadijska brigada]], direktno istočno [[1. vlasenička laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. vlasenička laka pješadijska brigada]], a jugoistočno dva bataljona iz [[2. romanijska motorizovana brigada Vojske Republike Srpske|2. romanijske motorizovane brigade]]. 2. romanijskoj bio je pripojen i jedan bataljon iz sastava [[1. bratunačka laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. bratunačke lake pješadijske brigade]]. Sveukupno, snage VRS na kladanjskom bojištu brojale su oko 2.500–3.000 boraca.{{sfn|CIA|2003|p=475}} Tokom ofanzive, kao pojačanje stigla je specijalna jedinica [[&quot;Vukovi sa Drine&quot;]].{{sfn|CIA|2003|p=477}}

== Borbena djejstva ==
=== Pripreme za ofanzivu ===
Armija RBiH nije se zadovoljavala s čuvanjem svojih linija odbrane na kladanjskom bojištu. Između 12. i 17. januara 1994. jedinice 121. brdske brigade zauzele su naselja [[Jelačići (Kladanj)|Jelačiće]] i [[Majdan (Kladanj)|Majdan]], udaljena oko 10&amp;nbsp;km sjeveroistočno od Kladnja, na granici zona odgovornosti 1. milićke i [[1. birčanska pješadijska brigada Vojske Republike Srpske|1. birčanske pješadijske brigade]] VRS. Razmjene artiljerijske i minobacačke vatre, ponekad praćene manjim pješadijskim obračunima, nastavile su se kroz februar i mart.

Žestina borbi povećala se oko 14. aprila, kada je Armija RBiH pojačala aktivnosti pješadije duž linija razgraničenja. Tokom druge polovine aprila i prve sedmice maja, osmatrači [[Ujedinjene nacije|UN-a]] uočili su nagomilavanje vojne opreme i dodatnih jedinica Armije RBiH, uključujući dijelove 7. muslimanske brigade i &quot;Crnih labudova&quot;, na kladanjskom bojištu. Kada je 2. korpus počeo ograničavati kretanje vojnih osmatrača UN-a južno od Tuzle, oni su to protumačili kao siguran znak da slijedi ofanziva.{{sfn|CIA|2003|p=475}}
=== Ofanziva ===
Očekivana ofanziva započela je istočno od Kladnja u drugoj sedmici marta, u koordinaciji s akcijama Armije RBiH u rejonima Stolica na [[Majevica|Majevici]] i Vijenca na [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]], koji je [[Oslobođenje Vijenca|oslobođen]] 11. maja. Glavni pravac napada vodio je ka [[Šekovići]]ma i Vlasenici, prema putu koji vodi od [[Srbija|Srbije]] ka [[Han-Pijesak|Han-Pijesku]] i [[Sokolac|Sokocu]]. 15. maja osmatrači UN-a zabilježili su značajne uspjehe Armije RBiH. Najznačajniji prodor izvršen je 16. maja kada je rapidnim napredovanjem zauzeto 32&amp;nbsp;km² na granici zona odgovornosti 1. vlaseničke i 2. romanijske brigade VRS.{{sfn|CIA|2003|p=475}} 1. muslimansko-podrinjska brigada uspjela je zauzeti planinu Sokolinu (oko 1.300 m), koja se nalazi oko 12&amp;nbsp;km od Vlasenice. Južno od Sokoline zauzeta je i Stijena (oko 1.100 m).{{sfn|CIA|2003|p=476}}

VRS je na uspjehe Armije RBiH odgovorila granatiranjem Tuzle 16. maja, a onda i  granatiranjem duž kladanjskog bojišta 19. maja. Do 21. maja prodor Armije RBiH je zaustavljen, a jedinice VRS su uspjele povratiti Stijenu i dio teritorije oko nje. Nastavljajući prodor u teško prohodnom brdovito-šumskom području, Armija RBiH uspjela je ostvariti manje taktičke uspjehe do obustavljanja ofanzive početkom juna zbog izmorenosti jedinica. Ljetni mjeseci na olovsko-kladanjskom bojištu bili su mirni osim sporadičnih granatiranja.{{sfn|CIA|2003|p=476}}

== Rezultat i posljedice ofanzive ==
Armija RBiH uspjela je prodrijeti oko 15&amp;nbsp;km prema istoku, došavši na oko 10&amp;nbsp;km od Vlasenice. Međutim, šanse Armije RBiH da oslobodi Vlasenicu bile su jako male zbog teškog terena, a jedinice VRS i dalje su presijecale put ka Olovu, te su stoga taktički uspjesi Armije RBiH bili značajniji moralno nego vojno. Ipak, zaprijetivši Vlasenici i putu koji vodi od Srbije ka Han-Pijesku gdje se nalazilo sjedište Glavnog štaba VRS, jedinice Armije RBiH uplašile su srpsku stranu i ostvarile propagandnu pobjedu.{{sfn|CIA|2003|p=476}}

== Literatura ==
* [[Centralna obavještajna agencija]] (2003). ''Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995'' (tom II). [[Washington D.C.|Washington D.C]]: Centralna obavještajna agencija.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Armija Republike Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>lp17ivm1ijn15bbzer3e5hecy0stgy0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3898260</id>
      <parentid>3896301</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T12:16:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10396" sha1="s6amgiavz0fpystr3w0cd988fiairs9" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>s6amgiavz0fpystr3w0cd988fiairs9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fortuna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484359</id>
    <revision>
      <id>3898358</id>
      <parentid>3622514</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Moving from [[Category:Rimske božice]] to [[Category:Rimske boginje]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>3898358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4452" sha1="bexfrvsi96psxxrrnl1hz2m4dct5w1o" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot;
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-above&quot; style=&quot;background-color: #ddc3e2&quot; |Fortuna
|-
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-subheader&quot; |&lt;div style=&quot;font-size: 110%;&quot;&gt; Boginja slučajnosti, sreće i sudbine&lt;/div&gt;
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;infobox-image&quot; |&lt;/img&gt;&lt;div class=&quot;infobox-caption&quot;&gt; Fortuna upravlja krugom četiri stadijuma života, Točkom sreće, u rukopisu ''[[Carmina Burana|Carmine Burane]]''&lt;/div&gt;
|-
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; | Abode
| class=&quot;infobox-data&quot; | [[Rome|Rim]]
|- class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot;
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; | Simbol
| class=&quot;infobox-data&quot; | [[Globe|Globus]], [[Cornucopia|Rog izobilja]], [[Wheel|Točak]], [[Wreath|Vijenac]]
|- href=&quot;./Wreath&quot; rel=&quot;mw:WikiLink&quot;
! class=&quot;infobox-label&quot; scope=&quot;row&quot; | grčki ekvivalent
| class=&quot;infobox-data&quot; | [[Tyche]]
|}
'''Fortuna''' ( {{Jez-la|Fortūna}} , ekvivalent [[Grčka mitologija|grčkoj]] boginji [[Tyche]]) je boginja sreće i [[personifikacija]] [[Sreća|sreće]] u [[Religija u starom Rimu|rimskoj religiji]] koja je, uglavnom zahvaljujući [[Boetije|kasnoantičkom piscu Boetiju]], ostala popularna kroz srednji vijek, barem do [[Renesansa|renesanse]]. Njen prikaz sa povezom preko očiju i dalje je važna figura u mnogim aspektima današnje italijanske kulture, gdje dihotomija ''fortuna / sfortuna'' (sreća / nesreća) igra istaknutu ulogu u svakodnevnom društvenom životu, također predstavljena vrlo čestim refrenom &quot;La [dea] fortuna è cieca&quot; ([[Latinski jezik|latinski]] ''Fortuna caeca est'' ; &quot;Sreća [boginja] je slijepa&quot;).

Fortuna se često prikazuje s [[Gubernakulum (klasični)|gubernakulumom]] (brodskim kormilom), loptom ili [[Rota Fortunae]] (točkom sreće, kojeg prvi spominje [[Ciceron]]) i [[Cornucopia|rogom izobilja]]. Mogla bi donijeti sreću ili lošu sreću: mogla bi biti predstavljena kao prekrivena i slijepa, kao u modernim prikazima [[Lady Justice]], osim što Fortuna ne drži ravnotežu. Fortuna je postala simbol hirovosti života. Bila je i boginja [[Destiny|sudbine]]: kao ''Atrox Fortuna'', odnijela je mlade živote unuka [[princeps]]a [[Oktavijan August|Augusta]] [[Gaj Cezar|Gaja]] i [[Lucije Cezar|Lucija]], budućih nasljednika Carstva.&lt;ref&gt;Marguerite Kretschmer, &quot;Atrox Fortuna&quot; ''The Classical Journal'' '''22'''.4 (January 1927), 267 - 275.&lt;/ref&gt; (U antici je bila poznata i kao ''Automatia''.) &lt;ref&gt;&quot;Homer&quot; (1827), p.577.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Fortuna_cu_Pontos.jpg|desno|mini| Fortuna sa Pontizmom 2. vijek, mermer, visina: 1,55 m, u Muzeju historije i arheologije &lt;ref&gt;{{Cite book|last=V. Canarache|first=A. Aricescu, V. Barbu, A. Rădulescu|url=|title=Tezaurul de Sculpturi de la Tomis|date=1963|publisher=Editura Științifică|isbn=|page=16|language=ro}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:DEU Glückstadt COA.svg|alt=|mini| Heraldička Fortuna na grbu Glückstadta.]]
Za Fortuninog oca se govorilo da je Jupiter i kao i on, i ona je mogla biti izdašna (''Copia''). Kao ''Annonaria'' štitila je zalihe žita. Posvećen joj je 11. jun: 24. juna proglašena je kultom na festivalu ''Fors Fortuna''.&lt;ref&gt;[https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Italy/Lazio/Roma/Rome/_Texts/PLATOP*/Fors_Fortuna.html Samuel Ball Platner and Thomas Ashby, ''A Topographical Dictionary of Ancient Rome,''; (London: Oxford University Press) 1929: on-line text].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Ovid]], ''[[Fasti (poem)|Fasti]]'' VI. 773‑786.&lt;/ref&gt; Čini se da ''Fortunino'' ime potiče od Vortumne (ona koja vrti godinu). 
[[Datoteka:Lunar phases al-Biruni.jpg|lijevo|mini| ilustracija Al-Birunija (973-1048) različitih faza mjeseca, iz perzijskog ''Kitab al-tafhim'']]
U [[Astrologija|astrologiji]] pojam ''Pars Fortuna'' predstavlja matematičku tačku u [[zodijak]]u izvedenu uzdužnim položajima [[Sunce|Sunca]], [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] i [[Ascendent]]a (znak u porastu) u natalnoj karti pojedinca. Predstavlja posebno korisnu tačku u horoskopskoj karti. U [[Astrologija u srednjovjekovnom islamu|arapskoj astrologiji]] ove i slične tačke se nazivaju [[Arabian Parts|arapskim dijelovima]].

[[El-Biruni|Al-Biruni]] (973 – 1048), matematičar, astronom i učenjak iz 11. vijeka, koji je bio najveći zagovornik ovog sistema predviđanja, naveo je ukupno 97 arapskih dijelova, koji su se široko koristili za astrološke konsultacije.

== Bilješke ==

[[Kategorija:Articles having different image on Wikidata and Wikipedia]]
[[Kategorija:Rimske boginje]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>bexfrvsi96psxxrrnl1hz2m4dct5w1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carlo Azeglio Ciampi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486978</id>
    <revision>
      <id>3898299</id>
      <parentid>3832008</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T21:48:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6391" sha1="3e6v8kjtvb45vgdkuz2fpsgyokk27sw" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                = Carlo Azeglio Ciampi
|slika              = Ciampi ritratto.jpg
|redoslijed         = [[Predsjednik Italije]]
|vrijeme_na_vlasti  = 18. maj 1999 – 15. maj 2006.
|prethodnik         = Oscar Luigi Scalfaro
|nasljednik         = [[Giorgio Napolitano]]
|redoslijed2        = [[Premijer Italije]]
|vrijeme_na_vlasti2 = 29. april 1993 – 11. maj 1994.
|prethodnik2        = Giuliano Amato
|nasljednik2        = [[Silvio Berlusconi]]
|datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1920|12|09}}
|mjesto_rođenja     = [[Livorno]], [[Toskana]], [[Kraljevina Italija]]
|datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2016|09|16|1920|12|09}}
|mjesto_smrti       = [[Rim]], [[Lazio]], [[Italija]]
|politička_stranka  = PdA &lt;small&gt;(1943–1947)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] &lt;small&gt;(1947–2016)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Pd avvilente ma eviti scissioni. Sì a Bersani, vero rifondatore|first=Marzio|last=Breda|url=http://archiviostorico.corriere.it/2009/luglio/15/avvilente_eviti_scissioni_Bersani_vero_co_9_090715032.shtml|work=Corriere della Sera|date=15. 7. 2009|language=it|quote=La mia ultima tessera […] è stata quella del Partito d'azione, e altre non ne ho mai più volute.}}&lt;/ref&gt;
|supruga            = Franca Pilla &lt;small&gt;(1946–2016)&lt;/small&gt;
|djeca              = 2
|obrazovanje        = Scuola Normale u [[Pisa|Pisi]]
|potpis             = Carlo Azeglio Ciampi signature.svg
}}
'''Carlo Azeglio Ciampi''' (9. decembar 1920&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=5VO4AwAAQBAJ|title=Profiles of People in Power: The World's Government Leaders|first1=Roger|last1=East|first2=Richard J.|last2=Thomas|date=3. 6. 2014|publisher=Routledge|isbn=9781317639404|access-date=6. 4. 2018|via=Google Books}}&lt;/ref&gt; – 16. septembar 2016&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://it.findagrave.com/memorial/169981555|title=Carlo Azeglio Ciampi (1920–2016)}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;) bio je [[italija]]nski političar i bankar koji je bio [[premijer Italije]] od 1993. do 1994. i [[predsjednik Italije]] od 1999. do 2006. godine.

==Politička karijera==
Ciampi je bio prvi neparlamentarni [[premijer Italije]] u više od 100 godina.&lt;ref name=went28apr&gt;{{cite news|last=Wentworth|first=Richard L.|title=Italy Turns to a Banker to Form Government|url=https://www.csmonitor.com/1993/0428/28071.html|access-date=26. 4. 2013|newspaper=The Christian Science Monitor|date=28. 4. 1993}}&lt;/ref&gt; Od aprila 1993. do maja 1994. godine vodio je tehničku vladu. Kasnije, kao ministar trezora od 1996. do maja 1999. u vladama [[Romano Prodi|Romana Prodija]] i Massima D'Aleme, bio je zaslužan za usvajanje valute [[Euro|eura]]. On je lično odabrao italijanski dizajn za kovanicu od 1 eura, dok su svi ostali prepušteni televizijskom glasanju među nekim kandidatima koje je pripremilo ministarstvo.

Ciampi je odabrao [[Vitruvijev čovjek|Vitruvijanskog čovjeka]] [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], na simboličnoj osnovi da predstavlja čovjeka kao mjeru svih stvari, a posebno novčića: u ovoj perspektivi, novac je bio u službi čovjeka, umjesto njegove suprotnosti. Dizajn je također vrlo dobro pristajao na bimetalni materijal novčića.

Prema pisanju italijanskog časopisa ''Famiglia Cristiana'', 1993. godine Ciampi je bio član redovne masonske lože &quot;[[Hermes]]&quot; iz Livorna, a koja je bila povezana sa Velikim orijentom Italije i povezivala takozvani Rito Filosofico Italiano.&lt;ref&gt;Alberto Spampinato, ''[https://books.google.it/books?id=OtVDBLiA4zAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=%22La+lezione+di+Ciampi%22&amp;hl=it&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwi38ryLh8_rAhXlxIsKHaBAAjYQ6AEwAHoECAMQAg#v=onepage&amp;q=%22La%20lezione%20di%20Ciampi%22&amp;f=false La lezione di Ciampi]'', Soverio Mannelli, Rubbettino editore, 2006, pp. 76-77. OCLC  238799437.&lt;/ref&gt;

===Predsjednik (1999–2006)===
[[Datoteka:20050407-2 wf1g6022jas-1-515h.jpg|mini|lijevo|Ciampi sa američkim predsjednikom [[George W. Bush|Georgeom W. Bushom]] u Kvirinalskoj palači, 7. april 2005.]]

Ciampi je izabran velikom većinom i bio je drugi [[Predsjednik Italije|predsjednik]] ikada izabran na prvom glasanju (kada je potrebna dvotrećinska većina) na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma, italijanskog Senata i regionalnih predstavnika.

Obično se suzdržavao od direktnog uplitanja u političku debatu dok je bio predsjednik. Međutim, često se osvrnuo na opšta pitanja, ne pominjući njihovu povezanost s aktuelnom političkom debatom, kako bi iznio svoje mišljenje bez previše nametljivosti. Njegove intervencije često su naglašavale potrebu da sve strane poštuju ustav i da poštuju ispravnost političke debate. Generalno su ga visoko cijenile sve političke snage zastupljene u parlamentu. Mogućnost da se Ciampi ubijedi da se kandiduje za drugi predsjednički mandat do izbora 2006. godine – takozvani ''Ciampi-bis'' – naširoko se raspravljala, uprkos njegovoj poodmakloj dobi, ali ju je sam Ciampi službeno odbacio 3. maja 2006: &quot;Nijedan od dosadašnjih devet predsjednika Republike nije ponovo izabran. Mislim da je ovo postalo značajno pravilo. Bolje ga je ne kršiti.&quot; Ciampi, čiji je mandat trebao isteći 18. maja, podnio je ostavku 15. maja. Njegov nasljednik [[Giorgio Napolitano]] položio je zakletvu istog dana.

Kao [[šef države]] domaćina, zvanično je proglasio [[Zimske olimpijske igre 2006.]] otvorenim, 10. februara 2006. godine.

Kao predsjednik, Ciampi se nije smatrao bliskim pozicijama [[Sveta Stolica|Vatikana]] i [[Rimokatolička crkva|Katoličke crkve]], u svojevrsnoj zamjeni nakon pobožnog Oscara Luigija Scalfara. Često je hvalio patriotizam, koji nije uvijek uobičajen osjećaj u Italiji zbog zloupotrebe od strane fašističkog režima.

==Smrt==
Ciampi je preminuo u [[Rim]]u 16. septembra 2016. godine, u 95. godini života.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/umro-bivsi-italijanski-predsjednik-carlo-azeglio-ciampi/160916056|date=16. 9. 2016|title=Umro bivši italijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Commonscat-inline|Carlo Azeglio Ciampi}}

{{Predsjednici Italije}}
{{Premijeri Italije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ciampi, Carlo Azeglio}}
[[Kategorija:Rođeni 1920.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Livorno]]
[[Kategorija:Italijanski političari]]
[[Kategorija:Italijanski predsjednici]]</text>
      <sha1>3e6v8kjtvb45vgdkuz2fpsgyokk27sw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>David J. Thouless</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492744</id>
    <revision>
      <id>3898311</id>
      <parentid>3828441</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T06:08:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6604" sha1="2s9aszl35n2l2xqb1r1txs3pn9gfz5i" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = 
| slika                   = DavidThouless 1995 UW.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1934|9|21}}
| mjesto_rođenja          = [[Bearsden]], [[Škotska]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2019|4|6|1934|9|21}}&lt;ref name=&quot;whoswho&quot;&gt;{{Who's Who}} {{Subscription required}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Obit&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|title=Professor David Thouless 1934–2019|date=6. 4. 2019|publisher=[[Trinity Hall, Cambridge]]|access-date=8. 4. 2019|archive-date=8. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190408093314/https://www.trinhall.cam.ac.uk/news/professor-david-thouless-1934-2019/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nobelfacts&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2016/thouless/facts/|title=David J. Thouless Facts|publisher=Nobel Prize.org|access-date=13. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_smrti            = [[Cambridge]], [[Engleska]]
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = [[fizičar]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = [[Wolfova nagrada za fiziku]] &lt;small&gt;1990.&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Nobelova nagrada za fiziku]] &lt;small&gt;2016.&lt;/small&gt;
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''David James Thouless''' FRS&lt;ref name=&quot;frs&quot;&gt;{{Cite web|url=https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|title=Professor David Thouless FRS|last=Anon|year=1979|publisher=royalsociety.org|location=London|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117024634/https://royalsociety.org/people/david-thouless-12410/|archive-date=17. 11. 2015}} One or more of the preceding sentences incorporates text from the royalsociety.org website where:

{{Citat|All text published under the heading 'Biography' on Fellow profile pages is available under [[Creative Commons license|Creative Commons Attribution 4.0 International License]].&quot; –{{cite web |url=https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |title=Royal Society Terms, conditions and policies |access-date=9. 3. 2016 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925220834/https://royalsociety.org/about-us/terms-conditions-policies/ |archive-date=25. 9. 2015 |df=dmy-all }}}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Leggett|first=Anthony J.|date=2022|title=David James Thouless. 21 September 1934—6 April 2019|url=https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbm.2021.0049|journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society|volume=72}}&lt;/ref&gt; bio je britanski [[fizičar]] [[Fizika kondenzirane materije|kondenzirane materije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|title=Physicist Thouless to give two talks at Lab|archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000324/http://www.lanl.gov/orgs/pa/newsbulletin/2004/04/23/text04.shtml|archive-date=15. 10. 2006|url-status=bot: unknown|access-date=4. 10. 2016}}, [[Los Alamos National Laboratory]]&lt;/ref&gt; Dobitnik je [[Wolfova nagrada za fiziku|Wolfove nagrade]] 1990. i [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2016. zajedno sa [[Duncan Haldane|Duncanom Haldaneom]] i [[J. Michael Kosterlitz|J. Michaelom Kosterlitzom]] za teorijska otkrića [[Topološka faza|topoloških faznih]] prijelaza i topoloških faza materije.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Z4PN4GnsrSgC&amp;q=%22Thouless,+david+james%22+1934|title=The international who's who 1991–92|date=25. 7. 1991 |publisher=Europa Publ.|isbn=9780946653706|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Rođen 21. septembra 1934. u Bearsdenu u [[Škotska|Škotskoj]]&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sturrock|first=Laura|title=Bearsden scientist is awarded Nobel prize in Physics|url=http://www.kirkintilloch-herald.co.uk/news/bearsden-scientist-is-awarded-nobel-prize-in-physics-1-4249500|access-date=6. 10. 2016|work=Kirkintilloch Herald|date=5. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; od roditelja Engleza, Priscille (Gorton) Thouless, profesorice engleskog, i psihologa i emitera [[Robert Thouless|Roberta Thoulessa]],&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/2019/04/22/obituaries/david-thouless-dead.html David Thouless, 84, Dies; Nobel Laureate Cast Light on Matter] New York Times, 2019-04-22.&lt;/ref&gt; David Thouless školovao se na [[Koledž Winchester|koledžu Winchester]] i stekao diplomu iz područja umjetnosti. Diplomirao je [[prirodne nauke (Cambridge)|prirodne nauke]] na [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetu u Cambridgeu]] kao student dodiplomskog studija [[Trinity Hall, Cambridge]]. Doktorirao je na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]],&lt;ref name=&quot;tphd&quot;&gt;{{cite thesis|degree=PhD|first=David James|last=Thouless|title=The application of perturbation methods to the theory of nuclear matter|publisher=Cornell University |year= 1958 |url= https://catalog.hathitrust.org/Record/010004677|oclc=745509629}}&lt;/ref&gt; gdje mu je [[Hans Bethe]] bio savjetnik za doktorske studije.&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Lee|first=Sabine|url=https://books.google.com/books?id=Ikrt42W9IOgC&amp;pg=PA43|title=From Nuclei to Stars: Festschrift in Honor of Gerald E. Brown|date=8. 4. 2011|publisher=World Scientific|isbn=9789814329880|via=Google Books}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Oženio se s Margaret Elizabeth Scrase 1958. i imali su troje djece. Godine 2016. objavljeno je da Thouless pati od [[Demencija|demencije]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Knapton|first=Sarah|title=British scientists win Nobel prize in physics for work so baffling it had to be described using bagels |url= https://www.telegraph.co.uk/science/2016/10/04/british-scientists-win-nobel-prize-in-physics-for-work-so-baffli/|work=The Telegraph|date=4. 10. 2016|access-date=24. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Umro je 6. aprila 2019. u Cambridgeu.&lt;ref name=&quot;Obit&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Wolfova nagrada za fiziku}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Thouless, David J.}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Biografije, Bearsden]]
[[Kategorija:Britanski nobelovci]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Dobitnici Wolfove nagrade za fiziku]]</text>
      <sha1>2s9aszl35n2l2xqb1r1txs3pn9gfz5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bremen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494330</id>
    <revision>
      <id>3898285</id>
      <parentid>3871997</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T16:28:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47423" sha1="sirbmcq153w08vu257de9ho3fp03j5s" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u Njemačkoj
| ime                        = Bremen
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Freie Hansestadt Bremen
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = Bremen-rathaus-dom-buergerschaft.jpg
| slika_veličina             = 250px
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| slika_zastava              = Flag of Bremen.svg
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Bremen Wappen(Mittel).svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =         
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = 
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = 
| koordinate                 = {{coord|53|5|N|8|48|E|format=dms|display=inline,title}}&lt;!-- {{coord|latituda|longituda|type:city|display=inline,title}} --&gt;
| savezna_pokrajina          = Bremen
| okrug                      = 
| općina                     = 
| vlada_fusnote              = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| vlada_vrsta                = 
| vladajuće_tijelo           = SPD / Zeleni / Ljevica
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Andreas Bovenschulte&lt;!-- ili |gradonačelnik = --&gt;
| načelnik_stranka           = SPD&lt;!-- ili |gradonačelnik_stranka = --&gt;
| površina_ukupno            = 326.73
| površina_zemlje            = 
| površina_vode              =
| površina_metro             = 11,627
| površina_urban             = 
| površina_rural             =
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 12
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = 2020-12-31
| stanovništvo_ukupno        = 566,573
| stanovništvo_gustoća       = 1,700
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_urban         = 
| stanovništvo_gustoća_urban = 
| stanovništvo_rural         = 
| stanovništvo_gustoća_rural = 
| stanovništvo_metro         = 
| stanovništvo_gustoća_metro = 2,400,000
| stanovništvo_demonim       = Bremer (m), Bremerin (ž)
| poštanski_broj             = 28001–28779
| pozivni_broj               = 0421
| registarske_tablice        = HB
| veb-sajt                   = https://www.bremen.de/&lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| fusnote                    = 
}}
'''Bremen,''' zvanično '''Gradska opština Bremen''' ({{Jez-de|Stadtgemeinde Bremen}}), glavni je grad [[Njemačka|njemačke]] [[Njemačke savezne pokrajine|savezne pokrajine]] [[Bremen (pokrajina)|Bremen]] (''Freie Hansestadt Bremen''), dva grada-države koju čine gradovi Bremen i Bremerhaven. Sa oko 570.000 stanovnika, [[Hanza|Hanzeatski]] je [[Spisak gradova u Njemačkoj po broju stanovnika|11. po veličini grad]] u Njemačkoj i drugi po veličini u sjevernoj Njemačkoj nakon [[Hamburg]]a.

Bremen je najveći grad na rijeci [[Weser]], najdužoj rijeci koja u potpunosti protiče kroz Njemačku. Bremen je kao trgovački grad zajedno sa [[Oldenburg]]om i [[Bremerhaven]]om, dio metropolitanske regije Bremen/Oldenburg, sa 2,5 miliona ljudi. Bremen je četvrti po veličini grad na području [[Niskonjemački jezik|donjonjemačkog]] dijalekta nakon [[Hamburg]]a, [[Dortmund]]a i [[Essen]]a.

Bremenska luka, zajedno sa lukom Bremerhaven na ušću Wesera, druga je najveća luka u Njemačkoj nakon luke Hamburg. [[Aerodrom Bremen]] nalazi se u južnoj četvrti Neustadt-Neuenland i 12. je najprometniji aerodrom u Njemačkoj.

Bremen je glavno kulturno i ekonomsko središte sjeverne Njemačke. U gradu se nalaze desetine historijskih galerija i muzeja, u rasponu od historijskih skulptura do velikih umjetničkih muzeja, poput Bremenskog prekomorskog muzeja (''Übersee-Museum Bremen'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bremen.de/culture-and-leisure/museums-and-galleries|title=Museums and Galleries – bremen.de|website=www.bremen.de|access-date=28. 8. 2015|archive-date=12. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812021902/http://www.bremen.de/culture-and-leisure/museums-and-galleries|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Gradska vijećnica Bremena i Bremen Roland su [[Svjetska baština|UNESCO-ve svjetske baštine]]. Bremen je poznat po bajci [[Braća Grimm|braće Grim]] &quot;Gradski muzičari Bremena&quot; ( ''Die Bremer Stadtmusikanten'' ), a ispred gradske vijećnice mu je posvećena statua.

Bremen ima reputaciju grada radničke klase.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.academia.edu/759050|title=Bremen city report|access-date=28. 8. 2015}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Dom je mnogih multinacionalnih i proizvodnih kompanija sa sjedištem, uključujući Hachez čokoladu i Vector Foiltec.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bremen.de/neu-in-bremen/welcome-commerce/made-in-bremen-en|title=Bremen – Made in Bremen|website=www.bremen.de|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Bundesliga]]ški klub [[SV Werder Bremen]] igra na [[Weserstadion]]u na obali Wesera.

== Historija ==
[[Datoteka:Bremen Braun-Hogenberg.jpg|mini|lijevo|250px|&lt;center&gt;Mapa Bremena iz 1600. god., danas stari grad (Altstadt).]]
Tokom većine svoje 1200-godišnje historije, Bremen je bio nezavisni grad u okviru [[Njemačka|Njemačkog]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Njeni vladajući trgovci i cehovi bili su u središtu [[Hanza|Hanzeatske lige]] koja je nastojala da monopolizira trgovinu [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Da bi se proširio i potvrdio svoju nezavisnost, grad se sve [[Reformacija|do reformacije]] morao boriti sa vremenskom vlašću Crkve, a nakon [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] sa [[Švedska|Švedskom]].

Krajem devetnaestog vijeka, [[Pruska]] je uvukla Bremen u [[Njemačko Carstvo|Njemačko carstvo]]. Sa svojim novim morskim sidrištem i pristaništem u Bremerhavenu, grad je bio glavna luka za ukrcaj njemačkih i srednjoeuropskih emigranata za Ameriku, te središte za kasno razvijenu kolonijalnu trgovinu Njemačke. Norddeutscher Lloyd (NDL), osnovan u Bremenu 1857. godine, postao je jedna od vodećih svjetskih brodarskih kompanija.

U dvadesetom vijeku, Bremen, široko liberalan i [[Socijaldemokratska partija Njemačke|socijaldemokratski]] grad, izgubio je autonomiju pod [[Treći rajh|Hitlerovim režimom]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u kojem je uništeno gotovo dvije trećine gradskog tkiva. Bremen je postao jedan od osnivača ''Bundesländer'' (ili država) Savezne Republike Njemačke.

== Geografija ==
[[Datoteka:Weserhb2.jpg|mini|Pogled sa Stephanibrücke na centar grada i katedralu]]
Bremen leži s obje strane rijeke Weser, oko 60&amp;nbsp;km uzvodno od njenog ušća u [[Sjeverno more]]. Preko puta bremenskog Starog grada nalazi se tačka gdje &quot;Srednji Weser&quot; postaje &quot;Donji Weser&quot; i, iz područja bremenske luke, rijeka je učinjena plovnom za okeanska plovila.

Opštinsko područje grada je dugačko oko 38&amp;nbsp;km i široko 16&amp;nbsp;km. Po površini, Bremen je trinaesti po veličini grad u Njemačkoj; i po broju stanovnika drugi najveći grad u sjeverozapadnoj Njemačkoj nakon Hamburga i jedanaesti u cijeloj Njemačkoj.

Bremen se nalazi oko 50&amp;nbsp;km istočno od grada Oldenburga, 110&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Hamburg]]a, 120&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Hannover]]a, 100&amp;nbsp;km sjeverno od [[Minden]]a i 105&amp;nbsp;km sjeveroistočno od [[Osnabrück]]a.

=== Bremenska brda ===
Unutarnji grad leži na Weser dini, koja doseže prirodnu visinu od 10,5 metara iznad nivoa mora u Bremenskoj katedrali; njegova najviša tačka je 14,4 metra iznad nivoa mora i nalazi se na istoku kod ''Polizeihausa''. Najviša prirodna karakteristika grada Bremena je 32,5 metara nadmorske visine i nalazi se u parku Friedehorst u sjeverozapadnoj opštini Burglesum.&lt;ref name=&quot;JB2016&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.statistik.bremen.de/sixcms/media.php/13/Jb2016_pdfa.pdf|title=Statistisches Jahrbuch 2016|publisher=Statistisches Landesamt Bremen|access-date=4. 7. 2017}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, Bremen ima najnižu gornju tačku od svih njemačkih država.&lt;ref&gt;''100 schräge Fakten über diese Stadt''.&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
Bremen ima umjerenu okeansku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime]]) zbog svoje blizine obali Sjevernog mora i umjerenih morskih zračnih masa koje se kreću sa pretežno zapadnim vjetrovima iz Atlantskog oceana. Međutim, periodi u kojima dominiraju kontinentalne zračne mase mogu se pojaviti u bilo koje doba godine i mogu dovesti do toplinskih valova ljeti i produženih perioda mraza zimi. Međutim, generalno, ekstremne temperature su rijetke u Bremenu i temperature ispod -15&amp;nbsp;°C i iznad 35&amp;nbsp;°C javljaju se samo jednom u nekoliko godina. Rekordno visoka temperatura iznosila je 37,6&amp;nbsp;°C 9. augusta 1992. godine, dok je zvanična rekordno niska temperatura iznosila -23,6&amp;nbsp;°C 13. februara 1940. Bremen je 13. oktobra 2018. zabilježio najtopliji oktobarski dan sa 28,6&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wetterdienst.de/Klima/Wetterrekorde/Deutschland/Temperatur/Min/|title=Wetterrekorde|publisher=Wetterdienst.de|language=de|access-date=10. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, astronom Heinrich Wilhelm Matthias Olbers je izvijestio da je izmjerio −27,3&amp;nbsp;°C 23. januara 1823. Budući da je na određenoj udaljenosti od glavnog Sjevernog mora, Bremen ipak ima nešto širi temperaturni raspon od Bremerhavena koji se nalazi na ušću Wesera.

Prosječne temperature su kontinuirano rasle tokom posljednjih decenija, što je dovelo do porasta prosječne godišnje temperature za {{Convert|0.6|C-change}} između perioda 1961–90 i 1981–2010. Kao iu većem dijelu Njemačke, 2014. godina je bila najtoplija godina u svijetu sa prosjekom od 11,1 •C, što je Bremen učinilo drugom najtoplijom njemačkom državom nakon Berlina 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dwd.de/bvbw/appmanager/bvbw/dwdwwwDesktop?_nfpb=true&amp;_pageLabel=dwdwww_menu2_presse&amp;_nfls=false|title=Wetter und Klima im Überblick|publisher=Deutscher Wetterdienst|language=de}}&lt;/ref&gt; Dok se Bremen nalazi u relativno oblačnom sjeverozapadnom dijelu Njemačke, došlo je do značajnog povećanja prosječnog broja sunčanih sati u posljednjih nekoliko decenija, posebno u mjesecima aprilu, maju i julu, što je uzrokovalo povećanje godišnjeg prosjeka za 121 sat u periodima između 1961–90 i 1991–2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.dwd.de/bvbw/appmanager/bvbw/dwdwwwDesktop?_nfpb=true&amp;_pageLabel=_dwdwww_klima_umwelt_klimadaten_deutschland&amp;T82002gsbDocumentPath=Navigation%2FOeffentlichkeit%2FKlima__Umwelt%2FKlimadaten%2Fkldaten__kostenfrei%2Fkldat__D__mittelwerte__node.html%3F__nnn%3Dtrue|title=Wetter und Klima im Überblick|publisher=Deutscher Wetterdienst|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923221615/http://www.dwd.de/bvbw/appmanager/bvbw/dwdwwwDesktop?_nfpb=true&amp;_pageLabel=_dwdwww_klima_umwelt_klimadaten_deutschland&amp;T82002gsbDocumentPath=Navigation%2FOeffentlichkeit%2FKlima__Umwelt%2FKlimadaten%2Fkldaten__kostenfrei%2Fkldat__D__mittelwerte__node.html%3F__nnn%3Dtrue|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=9. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Ovaj trend se nastavio u posljednjih 10 godina (2011-2020), koje u prosjeku imaju 1680 sunčanih sati, skoro 200 sati više nego u međunarodnom periodu 1961-90.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sklima.de/datenbank.php|title=Datenbankabfrage ausgewählter DWD Stationen Deutschlands|publisher=SKlima|language=de|access-date=10. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Ipak, posebno zime ostaju izuzetno tmurne po međunarodnim standardima, s obzirom da decembar u prosjeku ima jedva više od jednog sata sunca (od 7 astronomski mogućih) dnevno, što je karakteristika koju Bremen dijeli s većinom Njemačke i susjednih zemalja.

Padavine su prilično raspoređene tokom cijele godine sa malo većom količinom ljeti uglavnom zbog konvektivnih padavina, odnosno pljuskova i grmljavine. Snježne padavine i period snježnog pokrivača su promjenljivi; dok u pojedinim godinama gotovo da ne dolazi do nagomilavanja snijega, nedavno je došlo do niza neobično snježnih zima, koje su dostigle vrhunac u rekordnoj 2010. godini koja broji 84 dana sa snježnim pokrivačem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.wetteronline.de/wetterdaten/bremen?pcid=pc_rueckblick_data&amp;gid=10224&amp;pid=p_rueckblick_diagram&amp;sid=StationHistory&amp;iid=10224&amp;paraid=SNLD&amp;period=52&amp;month=12&amp;year=2010|title=Wetter im Rückblick|publisher=wetteronline|language=de|access-date=10. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Ipak, nakupljanje snijega veće od 20 centimetara ostaje izuzetan, rekord je 68&amp;nbsp;cm snijega 18. februara 1979.

Najtopliji meseci u Bremenu su juni, juli i august, sa prosječnim visokim temperaturama od 20,2-22,6&amp;nbsp;°C. Najhladniji su decembar, januar i februar, sa prosječnim niskim temperaturama od -1.1 do 0,3&amp;nbsp;°C. Tipično za njegov primorski položaj, jesen obično ostaje blaga sve do oktobra, dok proljeće stiže kasnije nego u jugozapadnim dijelovima zemlje.

{{Vremenski okvir
| naslov = Klimatski podaci za Bremen
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| pt_jan = 2.2   | pt_feb = 2.6   | pt_mar = 5.2
| pt_apr = 9.4   | pt_maj = 13.2   | pt_jun = 16.2
| pt_jul = 18.4  | pt_aug = 18.0   | pt_sep = 14.3
| pt_okt = 10.0   | pt_nov = 5.8   | pt_dec = 3.1
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 3.9  | vt_feb = 4.8  | vt_mar = 8.7
| vt_apr = 12.8 | vt_maj = 18.0  | vt_jun = 20.2
| vt_jul = 22.4  | vt_aug = 22.6  | vt_sep = 18.4
| vt_okt = 13.5  | vt_nov = 8.0  | vt_dec = 5.1
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = −1.1 | nt_feb = −1.1 | nt_mar = 1.3
| nt_apr = 3.4  | nt_maj = 7.4  | nt_jun = 10.3
| nt_jul = 12.4   | nt_aug = 12.1  | nt_sep = 9.3
| nt_okt = 5.8  | nt_nov = 2.3 | nt_dec = 0.3
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 55.1   | p_feb = 35.6   | p_mar = 51.2
| p_apr = 9.0  | p_maj = 9.5  | p_jun = 11.1
| p_jul = 10.8  | p_aug = 10.1  | p_sep = 10.6
| p_okt = 10.5  | p_nov = 11.5   | p_dec = 61.6
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;
| kd_jan = 11.3  | kd_feb = 8.6   | kd_mar = 11.0
| kd_apr = 9.1   | kd_maj = 15.2  | kd_jun = 21.0
| kd_jul = 17.6  | kd_aug = 12.4  | kd_sep = 5.5
| kd_okt = 2.1   | kd_nov = 11.5  | kd_dec = 12.0
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan = 87    | vz_feb = 84     | vz_mar = 80
| vz_apr = 75    | vz_maj = 71    | vz_jun = 73
| vz_jul = 75    | vz_aug = 75    | vz_sep = 81
| vz_okt = 84    | vz_nov = 87    | vz_dec = 88
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan = 48   | ss_feb = 70   | ss_mar = 122
| ss_apr = 182  | ss_maj = 213  | ss_jun = 205
| ss_jul = 214   | ss_aug = 198  | ss_sep = 151
| ss_okt = 110   | ss_nov = 53   | ss_dec = 40
&lt;!-- --&gt;
| izvor  = [http://worldweather.wmo.int/016/c01342.htm DWD]; [http://wetterkontor.de/de/klima/klima2.asp?land=de&amp;stat=10224 wetterkontor.de];&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vorhersagezentrale.de/Artikel/dekaden_jan.htm |title=Dekaden – Rekorde der DWD – Stationen – Wetterwerte – Deutschland |publisher=Vorhersagezentrale.de |date= |access-date=16. 3. 2022 |archive-date=31. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331131542/http://www.vorhersagezentrale.de/Artikel/dekaden_jan.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dwd.de/bvbw/generator/DWDWWW/Content/Oeffentlichkeit/KU/KU2/KU21/klimadaten/german/sonne__8110__fest__html,templateId=raw,property=publicationFile.html/sonne_8110_fest_html.html |title=Archived copy |website=www.dwd.de |access-date=26. 1. 2022 |archive-url=https://archive.today/20141018194817/http://www.dwd.de/bvbw/generator/DWDWWW/Content/Oeffentlichkeit/KU/KU2/KU21/klimadaten/german/sonne__8110__fest__html,templateId=raw,property=publicationFile.html/sonne_8110_fest_html.html |archive-date=18. 10. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}

== Populacija ==
{{Populacija|1350|10000|1650|25000|1811|36630|1852|57055|1864|70692|1871|82969|1890|125684|1900|161184|1910|247437|1919|262767|1925|295585|1933|324189|1939|431800|1945|366427|1951|463049|1961|569862|1971|594591|1981|553261|1986|521976|1991|552746|2001|540834|2006|547934|2011|544043|2016|565719|2019|568352}}Bremenska ekonomija je procvjetala u skladu sa zapadnonjemačkim ''Wirtschaftswunderom'' 1950-ih i 60-ih godina. To je dovelo do rasta i trajnog naseljavanja velike populacije radnika migranata, uglavnom iz [[Turska|Turske]] i južne Evrope. Novi val imigracije dogodio se nakon prijelaza u novi vijek, nakon ulaska [[Poljska|Poljske]], [[Bugarska|Bugarske]] i drugih zemalja bivšeg istočnog bloka u [[Evropska unija|Evropsku uniju]], a nakon 2015. naseljavanjem izbjeglica iz Sirije i drugih ratom zahvaćenih regija.

Do druge decenije vijeka od otprilike 680.000 stanovnika (uključujući Bremerhaven), preko 115.000 ih je imalo strano državljanstvo,&lt;ref name=&quot;JB2016&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ugeo.urbistat.com/AdminStat/en/de/demografia/dati-sintesi/bremen/4/2|title=Demographic statisticsRegion BREMEN, population density, population, average age, families, foreigners|website=ugeo.urbistat.com|access-date=19. 5. 2021}}&lt;/ref&gt; a skoro dvostruko veći broj, skoro trećina ukupnog stanovništva, može se klasificirati kao nenjemačkog porijekla/etničke pripadnosti.&lt;ref&gt;[http://www.bpb.de/nachschlagen/zahlen-und-fakten/soziale-situation-in-deutschland/61646/migrationshintergrund-i &quot;Bevölkerung mit Migrationshintergrund I&quot;], (German).&lt;/ref&gt;

Broj manjina u Bremenu prema nacionalnosti na dan 31. decembra 2021.:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://de.statista.com/statistik/daten/studie/995618/umfrage/auslaender-in-bremen-nach-herkunftslaendern/|title=Ausländer in Bremen nach Herkunftsländern 2021|website=Statista|language=de|access-date=23. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#efefef;&quot; |Rang
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Nacionalnost
! style=&quot;background:#efefef;&quot; | Stanovništvo (31.12.2021.)
|-
| 1
|{{ZID|Turska}}
| 22,860
|-
| 2
|{{ZID|Sirija}}
| 19,095
|-
| 3
|{{ZID|Poljska}}
| 9,455
|-
| 4
|{{ZID|Bugarska}}
| 9,325
|-
| 5
|{{ZID|Rumunija}}
| 4,240
|-
| 6
|{{ZID|Afganistan}}
| 4,215
|-
| 7
|{{ZID|Rusija}}
| 3,720
|-
| 8
|{{ZID|Srbija}}
| 3,505
|-
| 9
|{{ZID|Gana}}
| 3,170
|-
| 10
|{{ZID|Portugal}}
| 2,535
|-
| 11
|{{ZID|Albanija}}
| 2,470
|-
| 12
|{{ZID|Italija}}
| 2,470
|-
| 13
|{{ZID|Iran}}
| 2,460
|-
| 14
|{{ZID|Nigerija}}
| 2,370
|-
| 15
|{{ZID|Kosovo}}
| 2,140
|}
Nedavni priliv donekle je ublažio tendenciju ubrzanog starenja stanovništva. Ovako, više od polovine stanovništva države Bremen ima više od 50 godina, a više od četvrtine je starije od 60 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://de.statista.com/statistik/daten/studie/1095807/umfrage/bevoelkerung-bremen-nach-altersgruppen/|title=Bevölkerung in Bremen nach Altersgruppen|website=Statista|language=de|access-date=19. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
The {{Jezik|de|Stadtbürgerschaft}} (skupština opštine) se sastoji od 68 od 83 zakonodavca državnog zakonodavstva, ''Bremische Bürgerschaft'', koji borave u gradu Bremenu. Zakonodavno tijelo biraju građani Bremena svake četiri godine.

Bremen ima reputaciju ljevičarskog grada. Luka, brodogradilišta i srodne industrije održale su veliku i sindikalnu radničku klasu. Ovo se pretočilo u podršku [[Socijaldemokratska partija Njemačke|socijaldemokratima]], koji se smatraju prirodnom vladajućom strankom Bremena. Međutim, 1980-ih, mehanizacija luke i zatvaranje vodeće gradske brodogradilišta izazvali su krizu zapošljavanja i poljuljali povjerenje tradicionalne biračke stranke. SPD, koji je još 1987. imao 51% glasova, izgubio je efektivnu većinu. Nekada dominantna lijevo-liberalna glasačka podjela, a koaliciona vlada postala je norma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Buse|first=Dieter K.|url=https://archive.org/details/regionsofgermany0000buse|title=The Regions of Germany: A Reference Guide to History and Culture|date=1. 1. 2005|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-32400-0|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Državom danas upravlja koalicija Socijaldemokratske partije, Zelenih i [[Die Linke|Ljevice]].

U novembru 2019. desničarsku grupu Phalanx 18 zabranio je grad-država Bremen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/bremen-bans-right-wing-group-phalanx-18/a-51331231|title=Bremen bans right-wing group Phalanx 18 &amp;#124; DW &amp;#124; 20.11.2019|website=[[Deutsche Welle]]}}&lt;/ref&gt;

Jedan od dva gradonačelnika je izabran za predsjednika Senata i obavlja funkciju načelnika grada i države. Trenutni gradonačelnik je Andreas Bovenschulte.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bovenschulte zu Bremens Bürgermeister gewählt|url=https://www.spiegel.de/politik/deutschland/bremen-andreas-bovenschulte-zum-buergermeister-gewaehlt-a-1282078.html|work=Der Spiegel|date=15. 8. 2019|access-date=2. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Administrativna podjela ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Opštine&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
! class=&quot;unsortable&quot; |Okruzi,&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Podokruzi
!Područje
!Populacija
!Gustoća&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;populacije
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Mape
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|1|Mitte&lt;br /&gt;(Central)&lt;br /&gt;1}}
|
* Mitte (Centar)
** Altstadt (Stari grad), uključuje Schnoor
** Ostertor, dio četvrti (Bremen)
* Häfen (Luke)
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|033.741|33.741 km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |17,392
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|0515|515 / km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;[[Datoteka:Bremen_11_Mitte.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Mitte&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;[[Datoteka:Bremen_12_Häfen.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Häfen&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|2|Süd&lt;br /&gt;(South)&lt;br /&gt;2}}
|
* Neustadt (Novi grad)
** Alte Neustadt (Stari Novi Grad, blizu Wesera, preko puta grada)
** Buntentor (staro predgrađe, jugoistočno od Alte Neustadta)
** Huckelriede, između Buntentora i Habenhausena
** Hohentor, zapadno od Alte Neustadta
** Neuenland, s aerodromom u Bremenu i nekim visokotehnološkim kompanijama

Neustadt, Südervorstadt i Gartenstadt Süd između Alte Neustadta i aerodromskog grada

* {{Ill|Obervieland|de|Obervieland}}
** Arsten (blizu rijeke Weser, uzvodno)
** Habenhausen (blizu Wesera, sjeverno od Arstena)
** Kattenesch (sjeverno od Arstena)
** Kattenturm (sjeverozapadni dio)
* Huchting, uglavnom zapadno od rijeke Ochtum
* Woltmershausen with Rablinghausen, između rijeke Weser i Neustädter Hafena
* Seehausen, selo u blizini rijeke Weser
* Strom, selo
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|066.637|66.637 km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |123,303
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|1850|1,850 / km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;[[Datoteka:Bremen_21_Neustadt.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Neustadt&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_24_Huchting.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Huchting&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_26_Seehausen.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Seehausen&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;[[Datoteka:Bremen_23_Obervieland.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Obervieland&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_25_Woltmershausen.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Woltmershausen&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_27_Strom.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Strom&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|3|Ost&lt;br /&gt;(East)&lt;br /&gt;3}}
|
* Östliche Vorstadt (Eastern Suburb)
** Steintor (blizu grada), dio od četvrti (Bremen)
** Fesenfeld (sjeverni dio Steintora)
** Peterswerder (sa [[Weserstadion]])
** Hulsberg (sjeverno od Peterswerdera)
* Schwachhausen
* {{Ill|Vahr|de|Vahr}} (sa [[Aalto-Hochhaus]])
* Horn-Lehe (sa Univerzitetom Bremena)
* Borgfeld
* {{Ill|Oberneuland|de|Oberneuland}}
* Osterholz
* Hemelingen
** Hastedt (blizu Östliche Vorstadt)
** Sebaldsbrück (istočno od Hastedta)
** Hemelingen (južno od Sebaldsbrücka, blizu rijeke Weser)
** Arbergen (istočno od Hemelingen)
** Mahndorf (istočno od Arbergen)
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|108.201|108.201 km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |218,843
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|2023|2,023 / km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;[[Datoteka:Bremen_31_Östliche_Vorstadt.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Östliche Vorstadt&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_33_Vahr.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Vahr&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_35_Borgfeld.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Borgfeld&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_37_Osterholz.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Osterholz&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |&lt;small&gt;[[Datoteka:Bremen_32_Schwachhausen.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Schwachhausen&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_34_Horn-Lehe.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Horn-Lehe&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_36_Oberneuland.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Oberneuland&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_38_Hemelingen.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Hemelingen&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|4|West&lt;br /&gt;4}}
|
* Blockland
* Findorff
* Walle
* {{Ill|Gröpelingen|de|Gröpelingen}}
** Oslebshausen
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|056.606|56.606 km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |89,216
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|1576|1,576 / km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Datoteka:Bremen_41_Blockland.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Blockland&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_42_Findorff.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Findorff&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Datoteka:Bremen_43_Walle.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Walle&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_44_Gröpelingen.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Gröpelingen&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|5|Nord&lt;br /&gt;(North)&lt;br /&gt;5}}
|
* {{Ill|Burglesum|de|Burglesum}}
* Vegesack
* Blumenthal
** Rönnebeck
** Farge
** {{Ill|Rekum, Bremen|de|Rekum}} (with [[Valentin submarine pens]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|060.376|60.376 km²}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; |98,606
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{Sort|1633|1,633 / km²}}
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center;&quot; |[[Datoteka:Bremen_51_Burglesum.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Burglesum&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Bremen_53_Blumenthal.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Blumenthal
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center;&quot; |[[Datoteka:Bremen_52_Vegesack.svg|120x120piksel]]&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Vegesack
|}

[[Datoteka:Bremen_Schlachte_von_Teerhofbrücke.jpg|mini|Schlachte.]]
[[Datoteka:BaumwollboerseBremen-1.jpg|mini|Baumwollbörse (Razmjena pamuka).]]
[[Datoteka:HB_2016-0607_photo24_Park-Hotel.jpg|mini|Parkhotel u Bürgerparku (centralni park).]]

== Glavne znamenitosti ==

* Mnoge znamenitosti u Bremenu nalaze se u ''Altstadtu'' (Starom gradu), ovalnom području okruženom rijekom Weser, na jugozapadu, i ''Wallgrabenom'', nekadašnjim opkopima srednjovjekovnih gradskih zidina, na sjeveroistoku. Najstariji dio Altstadta je jugoistočna polovina, počevši od ''Marktplatza'' i završavajući u ''četvrti Schnoor'' .
* ''Trgom Marktplatz'' (Tržnica) dominira raskošna fasada Gradske vijećnice Bremena. Zgrada je podignuta između 1405. i 1410. godine u gotičkom stilu, ali je fasada izgrađena dva stoljeća kasnije (1609–12.) u renesansnom stilu. Gradska vijećnica je sjedište predsjednika Senata Bremena. Danas se u njemu nalazi restoran u originalnom dekoru sa gigantskim vinskim bačvama, Ratskeller u Bremenu, a vinska karta ima više od 600 – isključivo njemačkih – vina. Također je dom dvanaest najstarijih vina na svijetu, pohranjenih u originalnim bačvama u Apostel komori. U julu 2004. godine, zajedno sa Bremenskim Rolandom, zgrada je dodata na listu [[Svjetska baština|UNESCO-ve svjetske baštine]] .
* Dva kipa stoje sa zapadne strane Gradske vijećnice: jedan je kip Bremen Roland (1404.) zaštitnika grada Rolanda s pogledom na ''katedralu'' i nosi Durendarta, &quot;mač pravde&quot; i štit ukrašen [[Njemačko Carstvo|carski orao]]. Druga blizu ulaza u ''Ratskeller'' je bronzana skulptura Gerharda Marksa (1953.) d''ie Stadtmusikanten'' (Gradski muzičari), koja prikazuje magarca, psa, mačku i pijetla iz bajke [[Braća Grimm|braće Grim]].
* Ostale zanimljive građevine u blizini Marktplatza su ''Schütting'', sala saveza inspirisana flamanskom iz šesnaestog veka, Rathscafé, Raths-Apotheke, Haus der Stadtsparkasse i ''Stadtwaage'', bivša vaga (izgrađena 1588. godine). fasada, te obližnji Essighaus, nekada lijepa renesansna gradska kuća. Fasade i kuće koje okružuju tržni trg bile su prve zgrade u Bremenu koje su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] obnovili sami građani Bremena.
* Katedrala Svetog Petra (13. vijek), istočno od Marktplatza, sa skulpturama [[Mojsije|Mojsija]] i [[Kralj David|Davida]], [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] i Karla Velikog. Spomenik Bizmarku se takođe nalazi ispred katedrale, koja je jedini spomenik u Njemačkoj koji prikazuje Ota fon Bizmarka u konjičkom formatu.
* Na Katherinenklosterhofu, sjeverozapadno od katedrale, može se naći nekoliko preostalih tragova manastira Svete Katarine koji datira iz trinaestog veka.
* ''Liebfrauenkirche'' (Crkva Naše Gospe) je najstarija crkva u gradu (11. vijek). Njegova kripta sadrži nekoliko impresivnih murala iz četrnaestog stoljeća.
* Na kraju Böttcherstraße, uz obalu Weser, stoji ''Martinikirche'' (crkva Svetog Martina), gotička zidana crkva izgrađena 1229. godine, a obnovljena 1960. godine nakon uništenja u Drugom svjetskom ratu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bremen-tourism.de/563453ec-a72a-185c-32ec-68aafd057bdb|title=St. Martin's Church|publisher=Bremen-tourism.de|archive-url=https://web.archive.org/web/20140115091231/http://www.bremen-tourism.de/563453ec-a72a-185c-32ec-68aafd057bdb|archive-date=15. 1. 2014|url-status=dead|access-date=14. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Ušuškan između katedrale i rijeke je četvrtina ''Schnoor'', malo dobro očuvano područje krivudavih uličica, ribarskih i brodarskih kuća iz sedamnaestog i osamnaestog vijeka, koje danas zauzimaju kafići, zanatlije i umjetničke galerije. Samostan Svete Birgiteosnovan 2002. je mala zajednica od samo sedam časnih sestara koja nudi smještaj za goste.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kgv-bremen.de/gemeinschaften/ordensleute-gemeinschaften/birgittenkloster.html|title=Birgittenkloster|publisher=Katholischer Gemeindeverband in Bremen|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20140107174825/http://www.kgv-bremen.de/gemeinschaften/ordensleute-gemeinschaften/birgittenkloster.html|archive-date=7. 1. 2014|url-status=dead|access-date=7. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Schlachte, srednjovjekovna luka Bremena (moderna luka je nekoliko kilometara nizvodno) danas je bulevar uz rijeku sa pabovima i barovima poređanim s jedne strane i obalama Wesera s druge.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bremen-tourism.de/schlachte-embankment-bremen|title=Schlachte Embankment|publisher=bremen-tourism.de|access-date=5. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Četvrt Viertel istočno od starog grada kombinuje nizove bremenskih kuća iz devetnaestog vijeka sa muzejima i pozorištima u Bremenskom kazalištu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bremen-tourism.de/schlachte-embankment-bremen|title=Schlachte Embankment|publisher=bremen-tourism.de|access-date=5. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;
* Knoops Park koji je jedna od većih zelenih površina u gradu koju mnogi mještani rado posjećuju posebno kada je toplije vrijeme. Postoji i mogućnost iznajmljivanja malih čamaca na vesla usred parka.
* ''Nasir Moschee'' je prva namjenski izgrađena džamija muslimanske zajednice [[Ahmedije|Ahmadija]] u Bremenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ahmadiyya.de/gebetsstaette/moscheen/stuhr-brinkum/|title=Nasir Moschee in Stuhr-Brinkum|access-date=10. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;

Savremenije turističke atrakcije uključuju:

* Naučni centar Universum, muzej [[Nauka|moderne nauke]]
* Rhododendron-Park Bremen, velika zbirka [[rododendron]]a i azaleja ; također uključuje botaničku baštu
* Botanika, muzej prirode u okviru Rhododendron-Park Bremen koji pokušava biti isto što i ''Universum'', ali za biologiju
* ''Beck's Brewery'', obilasci su dostupni javnosti koji uključuju degustaciju piva
* Kunsthalle Bremen, umjetnički muzej sa slikama iz devetnaestog i dvadesetog stoljeća, koji održavaju građani Bremena
* Muzej Focke,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.focke-museum.de/|title=Focke Museum|archive-url=https://web.archive.org/web/20140517110830/http://focke-museum.de/|archive-date=17. 5. 2014|url-status=dead|access-date=22. 2. 2009}}&lt;/ref&gt; muzej umjetnosti i kulturne historije
* Übersee Museum Bremen je prirodoslovni i etnografski muzej u blizini Glavnog kolodvora Bremen.
* Muzej moderne umjetnosti Weserburg, muzej moderne umjetnosti smješten u sredini rijeke Weser&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.weserburg.de|title=Weserburg: Weserburg|website=weserburg.de}}&lt;/ref&gt;

=== Strukture ===
[[Datoteka:Bremen_fallturm2.jpg|mini|''Fallturm'' (Drop Tower) Univerziteta u Bremenu]]
''Freie Waldorfschule'' u Bremen-Sebaldsbrücku bila je prva njemačka škola izgrađena prema standardu [[Niskoenergetska kuća|niskoenergetske zgrade]] ''Passivhaus.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.passivhaustagung.de/Passivhaus_D/passivhaus_schulen.html|title=Passivhaus-Schulgebäude|last=Wolfgang Feist|date=27. 5. 2007|publisher=Passive House Institute|language=de|trans-title=Passive house school building|archive-url=https://web.archive.org/web/20070827185238/http://www.passivhaustagung.de/Passivhaus_D/passivhaus_schulen.html|archive-date=27. 8. 2007|access-date=30. 5. 2007}}&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==
Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, Bremen je 2013. imao BDP po glavi stanovnika od 53.379 dolara, što je više od prosjeka Njemačke u cjelini. Radi poređenja, Svjetska banka je 2013. izvijestila da je Njemačka imala BDP po glavi stanovnika od 46.268 dolara, a ukupna EU je imala BDP po glavi stanovnika od 35.408 dolara u istoj godini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD/countries/EU-DE?display=graph|title=GDP per capita (current US$) – Data|website=worldbank.org}}&lt;/ref&gt;

Bremen je drugi razvojni centar regije, nakon [[Hamburg]]a. Dio je proizvodne mreže [[Airbus]] SAS-a i tu se odvija opremanje jedinica krila za sve širokotrupne Airbus avione i izrada malih dijelova od lima. Sklapanje konstrukcije, uključujući i metalne klapne za sletanje, je još jedna žarišna tačka. U okviru proizvodnje [[Airbus A380]], ovdje se vrši montaža zakrilaca (sistema visokog dizanja). Predfinalna montaža dijela trupa (isključujući kokpit) vojnog transportnog aviona A400M odvija se prije isporuke u Španiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eads.com/1024/en/eads/locations_extern/locations/europe/germany/bremen.html|title=EADS in Germany|publisher=Eads.com}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:MZH-Winkel.jpg|mini|201x201piksel| Zgrada MZH, kampus Univerziteta u Bremenu]]
Više od 3.100 ljudi zaposleno je u Airbusu u Bremenu, to ih čini kao drugo najveće sjedište po veličini Airbusa u Njemačkoj. Kao dio Centra izvrsnosti – Wing/Pylon, Bremen je odgovoran za dizajn i proizvodnju sistema visokog dizanja za krila Airbus aviona. Ovdje je uspostavljen cijeli procesni lanac za elemente visokog dizanja, uključujući projektnu kancelariju, tehnološki inženjering, fiziku leta, sistemski inženjering, razvoj strukture, verifikacione testove, montažu konstrukcije, opremanje krila i konačnu isporuku do finalne montažne linije. Osim toga, Bremen proizvodi dijelove od lima kao što su obujmice i potisni vrhovi za sve Airbusove avione kao dio Centra izvrsnosti – trup i kabina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://stagev4.airbus.com/en/worldwide/airbus_in_germany.html|title=Airbus in Germany|publisher=Airbus.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20100116111534/http://stagev4.airbus.com/en/worldwide/airbus_in_germany.html|archive-date=16. 1. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U Bremenu se nalazi pogon EADS Astrium i sjedište OHB-System- a, odnosno prve odnosno treće svemirske kompanije Evropske unije.

U Bremenu postoji i [[Mercedes-Benz]] fabrika, koja proizvodi serije automobila C, CLK, SL, SLK i GLK.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.daimler.com/dccom/0-5-1037145-1-36807-1-0-0-0-0-0-12075-7145-0-0-0-0-0-0-0.html|title=Mercedes-Benz Bremen Plant|publisher=www.daimler.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20100414012141/http://www.daimler.com/dccom/0-5-1037145-1-36807-1-0-0-0-0-0-12075-7145-0-0-0-0-0-0-0.html|archive-date=14. 4. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Beck &amp; Co 's headlines piva Beck's i St Pauli Girl piva se kuhaju u Bremenu. U prošlim vijekovima, kada je bremenska luka bila &quot;ključ Evrope&quot;, grad je imao i veliki broj uvoznika vina, ali se taj broj sveo na nekoliko vina. Osim toga, postoji još jedna veza između Bremena i vina: prije oko 800 godina ovdje su se proizvodila kvalitetna vina. Najveći vinski podrum na svijetu nalazi se u Bremenu (ispod glavnog gradskog trga), koji se nekada govorilo da sadrži preko milion boca, ali tokom Drugog svetskog rata okupatorske snage su izvršile napad na podrum.

Veliki broj kompanija za proizvodnju ili trgovinu hranom nalazi se u Bremenu sa svojim njemačkim ili evropskim sjedištem: Anheuser-Busch InBev (Beck's Brewery), Kellogg's, Kraft Foods (Kraft, Jacobs Coffee, Milka Chocolate, Milram, Miràcoli), Frosta (mrznuta hrana), Nordsee (lanac morske brze hrane), Melitta Kaffee, Eduscho Kaffee, Azul Kaffee, Vitakraft (proizvodi za kućne ljubimce i hrana za mačke, pse, ptice, ribe, glodare i druge kućne ljubimce), Atlanta AG (Chiquita banana), čokoladar Hačez (fina čokolada i konfeserija), feodora čokolada.

Bremer Woll-Kämmerei (BWK), svjetska operativna kompanija za proizvodnju vune i trgovinu vunom i sličnim proizvodima, ima sjedište u Bremenu.
[[Datoteka:Bremen_Hbf_pano.jpg|mini|lijevo|250px|&lt;center&gt;Glavni kolodvor Bremena.]]

== Transport ==
[[File:Netzplan Regio-S-Bahn Bremen 2022.svg|mini|desno|upright=1.5|Mapa od S-Bahna u Bremenu]]
Bremen ima međunarodni aerodrom koji se nalazi 3&amp;nbsp;km južno od centra grada.

Tramvaje u Bremenu i lokalne [[autobus]]ke usluge nudi Bremer Straßenbahn AG, često skraćeno BSAG, pružatelj javnog prijevoza za Bremen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bsag.de|title=BSAG Public transportation in Bremen|publisher=bsag.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

S-Bahn Bremen pokriva metropolitansku regiju Bremen/Oldenburg, od Bremerhavena na sjeveru do Twistringena na jugu i od Oldenburga na zapadu, sa središtem na Glavnoj stanici Bremena. U funkciji je od 2010.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.radiobremen.de/nachrichten/verkehr/verkehrbremensbahn100.html|title=Regio-S-Bahn in Bremen gestartet|date=12. 12. 2010|publisher=Radio Bremen|language=de|trans-title=Regio-S-Bahn in Bremen started|archive-url=https://web.archive.org/web/20101214002305/http://www.radiobremen.de/nachrichten/verkehr/verkehrbremensbahn100.html|archive-date=14. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Ova mreža ujedinila je postojeći regionalni transport u Bremenu kao i okolnim gradovima, uključujući Bremerhaven, Delmenhorst, Twistringen, Nordenham, Oldenburg i Verden an der Aller. Mreža se u potpunosti nalazi na području Transportnog udruženja Bremen-Donja Saska, čija se tarifna struktura primjenjuje.

== Događaji ==

* 8. avgusta 1992. na [[Weserstadion]]u, [[Michael Jackson]] je izveo nastup u sklopu svoje Dangerous World Tour. Bio je to jedan od njegova tri nastupa u Bremenu, a na svojoj sljedećoj i posljednjoj turneji započeo je sljedeću turneju History World Tour u Bremenu.
* Svake godine od 1036. godine, u posljednje dvije sedmice oktobra, Bremen je bio domaćin Freimarkta („Slobodna pijaca“), jednog od najstarijih na svijetu, a u Njemačkoj jednog od danas najvećih festivala na sajmu koji se neprestano obilježava.
* Bremen je domaćin jedne od četiri velike godišnje [[Techno|tehno]] parade, Vision Parade.
* Bremen je takođe domaćin biciklističke trke &quot;Bremer 6 Tage Rennen&quot; u Areni Bremen.
* Svake godine grad je domaćin mladim muzičarima iz cijelog svijeta, koji sviraju u Međunarodnom omladinskom simfonijskom orkestru Bremena (IYSOB).
* 12. marta 1999. godine, rok bend [[Kiss (grupa)|Kiss]] je svirao uživo u Bremenu. Prije nastupa, vatrogasni zapovjednik im je rekao da ne koriste nikakav vatromet. Nisu koristili nikakav vatromet do samog kraja, kada su zapalili sav vatromet odjednom. Zbog toga im je sada zabranjeno da nastupaju u Bremenu.
* Bremen je bio domaćin RoboCup takmičenja 2006. godine.
* Bremen je bio domaćin 32. Deutscher Evangelischer Kirchentag, 20-24. maja 2009.
* Bremen je bio domaćin 50. Međunarodne matematičke olimpijade (IMO) od 10. do 22. jula 2009.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.imo2009.de/imo/index.php?option=com_content&amp;view=frontpage&amp;Itemid=1&amp;lang=en|title=Message of Greeting|publisher=Imo2009.de|access-date=18. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;
* Rolling Stonesi su album uživo nazvali &quot;Bridges to Bremen&quot;, koji je snimljen 1998. u Bremenu.

== Sport ==
[[Datoteka:2012-08-08-fotoflug-bremen_zweiter_flug_0434.JPG|mini| [[Weserstadion|Weser-Stadion]] je domaći teren Werder Bremena]]
Bremen je dom [[Nogomet|fudbalskog]] tima [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]], koji je osvojio Njemačko prvenstvo po četvrti put i Njemački Kup po peti put 2004. godine, što ih čini tek četvrtim timom u historiji njemačkog fudbala koji je osvojio duplo prvenstvo; klub je osvojio njemački nogometni kup po šesti put 2009. godine. Samo je [[FC Bayern München|Bayern Minhen]] osvojio više titula. U finalnom meču sezone 2009/10, Werder Bremen je izgubio od Bayern Minhena. Domaći stadion SV Werder Bremen je [[Weserstadion]], nogometni stadion koji je gotovo potpuno okružen solarnim ćelijama. To je jedna od najvećih zgrada u Evropi koja isporučuje alternativnu energiju.

== Obrazovanje ==
Sa 18.000 studenata,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uni-bremen.de/universitaet/die-uni-im-ueberblick/zahlen-fakten.html|title=Zahlen und Fakten zur Universität|publisher=University of Bremen|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20111020124127/http://www.uni-bremen.de/universitaet/die-uni-im-ueberblick/zahlen-fakten.html|archive-date=20. 10. 2011|url-status=dead|access-date=16. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Univerzitet u Bremenu je najveći univerzitet u Bremenu, a također je dom međunarodnog Goethe-Instituta i Fallturm Bremena. Osim toga, Bremen ima Univerzitet umjetnosti i Univerzitet primijenjenih nauka u Bremenu. Godine 2001. osnovan je privatni univerzitet Jacobs u Bremenu. Sve glavne njemačke istraživačke fondacije imaju institute u Bremenu, s fokusom na morske nauke: Društvo Max Planck s Institutom Max Planck za morsku mikrobiologiju i naučna zajednica Gottfried Wilhelm Leibniz sa Centrom za tropsku morsku ekologiju (zmt).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zmt-bremen.de/en/zmt.html |title=Center for Tropical Marine Ecology (zmt) |access-date=13. 11. 2022 |archive-date=27. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111027032750/http://www.zmt-bremen.de/en/zmt.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Alfred-Wegener-Institut Udruženja Helmholtz sa sjedištem u Bremerhavenu blisko surađuje sa spomenutim institutima, posebno u okviru MARUM-a&lt;ref&gt;[http://www.marum.de/en/index.html MARUM]&lt;/ref&gt; centra za morske okolišne nauke, pridruženog Univerzitetu u Bremenu.

== Razno ==
* U decembru 1949. Bremen je bio domaćin ciklusa predavanja ''Einblick in das, koji je'' napisao filozof [[Martin Heidegger]], u kojem je Hajdeger predstavio svoj koncept „četvorostrukosti“ zemlje i neba, bogova i smrtnika. Ovo je ujedno bio i Heideggerov prvi angažman u javnom govoru nakon što su ga vlasti s mjesta profesora u Freiburgu.
* Bremen je povezan sa bajkom [[Braća Grimm|braće Grim]], ''gradskih muzičara iz Bremena'', iako u priči zapravo nikada ne stignu do Bremena.
* Film ''Nosferatu, eine Symphonie des Grauens'' iz 1922. smješten je uglavnom u Bremen.
* U julu 2022, Yorushika je objavio pjesmu pod nazivom ''Bremen''.

== Gradovi partneri ==
{{div col|colwidth=20em}}
*{{ZD|POL}} [[Gdańsk]], Poljska (1976)
*{{ZD|LVA}} [[Riga]], Latvija (1985)
*{{ZD|CHN}} [[Dalian]], Kina (1985)
*{{ZD|GER}} [[Rostock]], Njemačka (1987)
*{{ZD|IZR}} [[Haifa]], Izrael (1988)
*{{ZD|SVK}} [[Bratislava]], Slovačka (1989)
*{{ZD|NIK}} [[Corinto, Nikaragva|Corinto]], Nikaragva(1989)
*{{ZD|TUR}} [[İzmir]], Turska (1995)
*{{ZD|RSA}} [[Durban]], Južnoafrička Republika (2011)
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

=== Bibliografija ===

* {{Cite book|last=Tristam Carrington-Windo, Katrin M. Kohl|title=A Dictionary of Contemporary Germany|publisher=Routledge (UK)|year=1998|isbn=1-57958-114-5|page=[http://print.google.com/print?id=mnPfmoPlrwIC&amp;lpg=64&amp;pg=64&amp;sig=6px9XGkkC3_T_P8U2WftxKu8160 page 64]}} }
* &lt;div&gt; Claus Christian (2007): ''A photographic excursion through Bremen, Bremen-North, Bremerhaven, Fischerhude and Worpswede'', {{ISBN|978-3-00-015451-5}}&lt;/div&gt;
* {{Cite book|last=Dannenberg|first=Hans-Eckhard|title=Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 1 Vor- und Frühgeschichte|last2=Schulze|first2=Heinz-Joachim|publisher=Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden|year=1995|isbn=978-3-9801919-7-5|location=Stade}}
* {{Cite book|last=Dannenberg|first=Hans-Eckhard|title=Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 2 Mittelalter (einschl. Kunstgeschichte)|last2=Schulze|first2=Heinz-Joachim|publisher=Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden|year=1995|isbn=978-3-9801919-8-2|location=Stade}}
* {{Cite book|last=Dannenberg|first=Hans-Eckhard|title=Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 3 Neuzeit|last2=Schulze|first2=Heinz-Joachim|publisher=Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden|year=2008|isbn=978-3-9801919-9-9|location=Stade}}
* Herbert Schwarzwälder (1995), ''Geschichte der Freien Hansestadt Bremen.'' Vol. I – V. Bremen: {{Ill|Edition Temmen|de}}, {{ISBN|3-86108-283-7}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.bremen.de/ Zvanična web stranica grada]
* [http://www.bremen-tourism.de/ Službene informacije posjetitelja (razni jezici)]
* [http://www.panorama-cities.net/bremen/bremen_germany.html Panorame grada Bremena – Panoramski pogledi i virtuelne ture]
* [http://www.bremen-city.de/ Službena stranica centra grada]
* [http://www.bremen-schnoor.de/ Službena stranica kvarta Schnoor]
* [http://www.dasviertel.de/ Službena stranica trgovačkog kvarta Das Viertel]
* [http://www.schlachte.de/ Službena stranica Weser promenade Schlachte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220531111859/http://www.schlachte.de/ |date=31. 5. 2022 }}
* [http://www.bid-soegestrasse.de/ Službena stranica trgovačke avenije Sögestraße]
* [http://www.ansgari-bid.de/ Službena stranica trgovačkog kvarta Ansgari Quartier]
* [http://www.battlefieldsww2.com/u-bootbunkerwerft-hornisse.html Ostatci iz Drugog svetskog rata u Bremenu]
{{Geografska lokacija
|Centar       = Bremen
|Sjever       = [[Bremerhaven]], [[Cuxhaven]]
|Sjeveroistok = [[Hamburg]]
|Istok        = [[Lüneburg]]
|Jugoistok    = [[Hanover]]
|Jug          = [[Bielefeld]]
|Jugozapad    = [[Osnabrück]]
|Zapad        = [[Oldenburg (grad)|Oldenburg]]
|Sjeverozapad = 
}}

{{Gradovi u Njemačkoj}}
{{Glavni gradovi pokrajina Savezne Republike Njemačke}}

[[Kategorija:Glavni gradovi njemačkih pokrajina]]
[[Kategorija:Bremen (grad)]]
[[Kategorija:CS1 upotrebe (njemački)]]
[[Kategorija:Članci sa hAudio mikroformatima]]
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>sirbmcq153w08vu257de9ho3fp03j5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Vrbas '92&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496096</id>
    <revision>
      <id>3898448</id>
      <parentid>3889990</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:49:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25810" sha1="s9rgh4aq2qo0b4avql91m02qh4gcxef" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Operacija &quot;Vrbas '92&quot;
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]
| slika             = {{Location map+| Bosna i Hercegovina| width=300| float=center |caption=|alt=Lokacijska mapa Bosna i Hercegovina | places =
{{Location map~ | Bosna i Hercegovina | label = [[Jajce]] | lat = 44.340287 | long = 17.271813 | label_size = 75 | marksize = 6 | position = left }}
{{Location map~ | Bosna i Hercegovina | label = [[Travnik]] | lat = 44.227181 | long = 17.664199 | label_size = 75 | marksize = 6 | position = top }}
{{Location map~ | Bosna i Hercegovina | label = [[Bugojno]] | lat = 44.054408 | long = 17.443343 | label_size = 75 | marksize = 6 | position = left }}
{{Location map~ | Bosna i Hercegovina | label = [[Novi Travnik|N.&amp;nbsp;Travnik]] | lat = 44.173463 | long = 17.659293 | label_size = 75 | marksize = 6 | position = left }}
{{Location map~ | Bosna i Hercegovina | label = [[Prozor-Rama|Prozor]] | lat = 43.822886 | long = 17.608288 | label_size = 75 | marksize = 6 | position = bottom }}
{{Location map~ | Bosna i Hercegovina | label = [[Vitez]] | lat = 44.150127 | long = 17.791744 | label_size = 75 | marksize = 6 | position = right }}
{{Location map~ | Bosna i Hercegovina | label = [[Banja Luka]] | lat = 44.781713 | long = 17.199413 | label_size = 75 | marksize = 6 | position = left }}
}}
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = Jajce i susjedni gradovi na mapi Bosne i Hercegovine
| datum             = juni 1992 – 29. oktobar 1992.
| mjesto            = [[Jajce]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate        = &lt;!-- koristiti {{coord}} šablon --&gt;
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = 
| rezultat          = Pobjeda VRS
| akcija            = 
| status            = &lt;!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --&gt;
| strane_zaglavlje  =  
| strana1           = {{flag|Republika Srpska}}
| strana1a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana2           = {{flagicon|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]]&lt;br/&gt;{{flagicon|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}} [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
| strana2a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = {{flagicon|Republika Srpska}} [[Momir Talić]]&lt;br&gt;{{flagicon|Republika Srpska}} [[Stanislav Galić]]&lt;br&gt;{{flagicon|Republika Srpska}} Dragan Marčetić
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = {{flagicon|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}} [[Tihomir Blaškić]]&lt;br&gt;{{flagicon|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}} Stjepan Blažević&lt;br&gt;{{flagicon|Bosna i Hercegovina|1992}} Midhat Karadžić
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = {{flagicon image|border=|Patch of the Army of Republika Srpska.svg}} [[Vojska Republike Srpske]]
| jedinice2         = {{flagicon image|Flag of Croatian Defence Council.svg}} [[Hrvatsko vijeće odbrane]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| jedinice3         = 
| snage1            = 7.000–8.000 trupa
| snage2            = 3.400–5.500 trupa
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = nepoznato
| žrtve2            = 103 mrtvih&lt;br/&gt;492 povrijeđenih&lt;br/&gt;5 nestalih
| žrtve3            = 30.000–40.000 izbjeglica
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}
'''Operacija &quot;Vrbas '92&quot;''' bila je vojna operacija [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] u junu-oktobru 1992. tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Cilj operacije bio je uništenje isturenog dijela oko srednjobosanskog grada [[Jajce|Jajca]], koji su držali [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO) i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH). Intenzitet borbi znatno je varirao i uključivao je nekoliko velikih ofanziva VRS-a isprekidanih relativnim zatišjima u borbama. Jajce je palo u ruke VRS-a 29. oktobra 1992, a nakon zauzimanja grada uništene su sve džamije i rimokatoličke crkve.

Borbe su poboljšale sigurnost komunikacionih linija VRS-a južno od glavnog grada bosanskih Srba, [[Banja Luka|Banje Luke]], i raselile između 30.000 i 40.000 ljudi, u, kako su strani posmatrači nazvali &quot;najveći i najjadniji pojedinačni egzodus&quot; u bosanskom ratu. ARBiH i HVO u Jajcu ne samo da su bile brojčano nadjačane i naoružane, već su i njihove jedinice bile opterećene neadekvatnim štabnim radom, uz nedostatak koordinacije između odvojenih komandnih i kontrolnih struktura koje su ove dvije snage održavale tokom bitke. Odbrana Jajca također je patila zbog pogoršanja hrvatsko-bošnjačkog odnosa i okršaja između ARBiH i HVO-a na putu snabdijevanja prema Jajcu. Konačno, sam ishod bitke podstakao je veće bošnjačko-hrvatske animozitete, što je na kraju dovelo do [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog rata]]. VRS je razbijanje saveza ARBiH-HVO smatrala veoma značajnim ishodom operacije.

== Pozadina ==
Kako se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) povlačila iz [[Hrvatska|Hrvatske]] nakon prihvatanja i početka implementacije Vensovog plana, njenih 55.000 oficira i vojnika rođenih u Bosni i Hercegovini prebačeno je u novu armiju bosanskih Srba, koja je kasnije preimenovana u Vojsku Republike Srpske (VRS). Ova reorganizacija uslijedila je nakon proglašenja Srpske Republike Bosne i Hercegovine 9. januara 1992, uoči [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] od 29. februara – 1. marta 1992. Ovu deklaraciju će bosanski Srbi kasnije citirati kao izgovor za bosanski rat. Dana 4. aprila artiljerija JNA počela je granatirati Sarajevo.{{sfn|Ramet|2006|p=428}} U isto vrijeme, JNA i snage bosanskih Srba sukobile su se sa HVO-om na Kupreškoj visoravni{{sfn|CIA|2002|p=136}} i zauzele Kupres do 7. aprila.{{sfn|Marijan|2000b|p=38}}

JNA i VRS u Bosni i Hercegovini suočile su se s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i Hrvatskim vijećem odbrane (HVO), podnoseći izvještaje centralnoj vlasti u kojoj dominiraju Bošnjaci i rukovodstva bosanskih Hrvata, odnosno Hrvatske vojske (HV), koja je povremeno podržavala operacije HVO-a.{{sfn|Ramet|2006|p=427}} Krajem aprila VRS je bila u mogućnosti da rasporedi 200.000 vojnika, stotine tenkova, oklopnih transportera i artiljerijskih oruđa. HVO i [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatske obrambene snage]] (HOS) mogle su ''ubaciti'' oko 25.000 vojnika i pregršt teškog naoružanja, dok je ARBiH uglavnom bila nespremna sa skoro 100.000 vojnika, malokalibarskim oružjem za manje od polovine svog broja i gotovo bez teškog oružja.{{sfn|CIA|2002|pp=143–144}} Naoružavanje različitih snaga bilo je otežano embargom UN-a na oružje uveden u septembru 1991.{{sfn|Bellamy|10 October 1992}} Do sredine maja 1992, kada su se jedinice JNA koje nisu bile prebačene u VRS povukle iz Bosne i Hercegovine u novoproglašenu [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]],{{sfn|CIA|2002|p=137}} VRS je kontrolisala oko 60% Bosne i Hercegovine.{{sfn|Burns|12 May 1992}}

Iako je sporazumom iz Graza, koji su početkom maja pregovarali bosanski Srbi i bosanski Hrvati u cilju podjele Bosne i Hercegovine, proglašen prekid neprijateljstava između dviju strana,{{sfn|Hoare|2010|p=128}} u junu su izbile teške borbe između HVO-a i VRS-a, na istoku Hercegovine ([[Operacija &quot;Lipanjske zore&quot;]]){{sfn|CIA|2002|pp=156–157}} i u slivu rijeke Save ([[Operacija &quot;Koridor&quot;|Operacija Koridor 92]]) na sjeveru Bosne i Hercegovine.{{sfn|CIA|2002|pp=145–147}}

== Hronologija ==
Dok su borbe u vezi sa operacijom Koridor 92 još trajale, VRS se pripremala za napad i uništavanje isturenog dijela oko grada Jajca u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, koji su zajednički držali HVO i ARBiH. Izbočina je prijetila komunikacionim linijama bosanskih Srba južno od Banje Luke pod kontrolom VRS-a i sadržavala je dvije hidroelektrane ključne za snabdijevanje električnom energijom regije Banja Luka.{{sfn|CIA|2002|p=147}} Izbočinu je držalo između 3.400 i 5.500 vojnika HVO-a i ARBiH koji su činili snažna utvrđenja na teškom terenu. VRS je u ofanzivu kodnog naziva Operacija Vrbas '92 angažovala 7.000–8.000 vojnika 30. pješadijske divizije 1. krajiškog korpusa.{{sfn|CIA|2002|p=147}}{{sfn|CIA|2002b|p=330}} 30. divizija je bila pod komandom pukovnika Stanislava Galića,{{sfn|ICTY|3 December 2001|p=593}} dok ga početkom septembra nije zamijenio pukovnik Dragan Marčetić.{{sfn|VRS|8 September 1992}} U sastavu snaga VRS-a bile su 1., 11. i 17. lahka pješadijska brigada i 1. mješoviti protutenkovski artiljerijski bataljon. Osim brojčane nadmoći, VRS je imala jasnu prednost u oklopu, raspoređujući 20-30 tenkova i dodajući 30-50 komada teške artiljerije snagama.{{sfn|CIA|2002|p=147}} Odbranu Jajca na nivou općinskog kriznog štaba organizirao je načelnik Midhat Karadžić,{{sfn|Jajce|2011}} dok je snagama HVO-a u Jajcu zapovijedao Stjepan Blažević.{{sfn|ICTY|10 May 1999|pp=1345–1346}}

=== Početna borba ===
Jajačka izbočina je podržana putem od 40 kilometara koji je vodio kroz uski koridor do grada [[Travnik]]a.{{sfn|Shrader|2003|p=3}} U julu, VRS je pokušala presjeći koridor za opskrbu i izolirati Jajce od Travnika prije nego što je učinjen bilo kakav napor da se zauzme istok, ali napadi nisu imali značajniji napredak. To je navelo VRS da pređe na postupno napredovanje duž tri odvojene ose koje se, umjesto toga, direktno približavaju Jajcu. Taj potez je osmišljen kako bi se žrtve VRS-a svele na najmanju moguću mjeru i omogućilo sistematsko eliminisanje odbrane HVO-a i ARBiH-a širom grada.{{sfn|CIA|2002|p=147}} ARBiH-HVO je uspješno branio Jajce od VRS-a, dijelom zahvaljujući planinskom okruženju tog područja. Istog mjeseca, svađa između [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH) i [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) nad političkom kontrolom počele su, a HVO je nasilno raspustio ratno predsjedništvo u Jajcu predvođeno Bošnjacima u zamjenu za prohrvatsko.{{sfn|Toal|Dahlman|2011|p=126}}

VRS je sredinom augusta izvela prvi veći napad duž zapadnog prilaza [[Jajce|Jajcu]]. Napad je probio gradsku odbranu i VRS je stigla na udaljenosti od dva kilometra od Jajca. Nakon ovog proboja, linija fronta se stabilizovala skoro mjesec dana prije nego što je VRS ponovo krenula prema Jajcu. Napredovanje je došlo sa jugozapada grada, a branioci su odbačeni na manje od jednog kilometra od grada. Kako bi rasteretili Jajce, ARBiH i HVO su započeli zajednički napad sjeverno od [[Bugojno|Bugojna]] i [[Novi Travnik|Novog Travnika]] prema boku snaga VRS-a koje su napale Jajce, ali ofanziva nije uspjela – nije zadobila nikakve rezultate i nije imala nikakav uticaj na raspoređivanje VRS-a oko Jajca.{{sfn|CIA|2002|p=147}} VRS je nastavila granatirati Jajce i započela male zračne napade na tom području. To je dovelo do toga da [[Ujedinjene nacije]] (UN) proglase cijelu Bosnu i Hercegovinu zonom zabranjenih letova. Analiza [[Centralna obavještajna agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA) je zaključila da je moguće da je neuspjeh protunapada ARBiH-HVO-a potaknuo HVO da se početkom oktobra dogovori o kratkotrajnom primirju sa VRS-om. Osim primirja, sporazumom je bosanskim Srbima obećano snabdijevanje električnom energijom iz hidroelektrana u Jajcu ako Srbi prekinu ofanzivu.{{sfn|CIA|2002|p=147}}{{sfn|CIA|2002b|p=333}}

=== Završni napad ===
Odnosi između ARBiH i HVO-a pogoršali su se krajem ljeta na području obližnjih gradova, [[Prozor-Rama|Prozora]] i Novog Travnika. Zategnuti odnosi su brzo eskalirali i doveli do oružanog sukoba između dvije snage u Novom Travniku 18. oktobra. Sukobi manjeg obima proširili su se u regionu,{{sfn|Marijan|2006|pp=388–389}} a dvije snage su se međusobno angažovale duž puta snabdijevanja Jajca tri dana kasnije, 21. oktobra.{{sfn|CIA|2002|p=147}} Tek što je blokada na putu uklonjena,{{sfn|Shrader|2003|p=69}} sljedeći dan došlo je do novog okršaja u Vitezu.{{sfn|CIA|2002|p=159}} Događaji su također značili da se opskrba streljivom za branitelje Jajca nije mogla kretati dalje od Prozora,{{sfn|Marijan|2000a|loc=note 43}} te je nagnalo zapovjednika Operativne zone HVO-a Srednja Bosna, pukovnika [[Tihomir Blaškić|Tihomira Blaškića]] da razmisli o povlačenju dijela postrojbi HVO-a iz Jajca kako bi ponovo otvorio rutu Jajce–Prozor.{{sfn|Marijan|2006|p=389}} Blaškićevu poziciju je stožer HVO-a oslabio od 18. oktobra, kada je četvrtina teškog naoružanja kojim je raspolagao prebačena u Čapljinu, uoči akcije HV-a Vlaštica usmjerene na dubrovačko zaleđe.{{sfn|Marijan|2006|p=399}} Sveukupno loše stanje kulminiralo je bitkom kod Prozoraborio između HVO-a i ARBiH. Bitka je počela 23. oktobra,{{sfn|Marijan|2006|p=393}} neposredno nakon što je [[UNPROFOR]] uspio smiriti situaciju u Vitezu i Novom Travniku.{{sfn|CIA|2002|p=159}} Završetak borbi u Prozoru i oko njega dogovoren je 26. oktobra, a stupio je na snagu dva dana kasnije.{{sfn|Marijan|2006|p=396}}

VRS je iskoristila priliku da krene u novo napredovanje prema Jajcu usred sukoba ARBiH i HVO-a, napadajući na tri pravca prema gradu 25. oktobra. Ostavljajući svoj sukob po strani, HVO i ARBiH raspoređeni u Jajcu uzvraćali su četiri dana prije nego što je VRS 29. oktobra ušla u grad.{{sfn|CIA|2002|p=147}} Kako je zauzimanje grada VRS-a izgledalo neizbježno, odbrambene snage su se povukle.{{sfn|Shrader|2003|p=24}} Nakon njegovog zauzimanja, Srpska radio-televizija proglasila je Jajce &quot;oslobođenim gradom&quot; i dijelom &quot;slobodne srpske republike&quot;.{{sfn|Burns|1 November 1992}}

==Fusnote==
{{refspisak|20em}}

==Reference==
;Knjige
{{refbegin|60em}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The 'Yugoslav' Crisis in International Law: General Issues, Volume 1|editor1-first=Daniel L.|editor1-last=Bethlehem|editor2-first=Marc|editor2-last=Weller |publisher=[[Cambridge University Press]]|location=Cambridge, England |year=1997|isbn=978-0-521-46304-1|chapter=25. Further Report of the Secretary-General Pursuant to Security Council Resolution 752 (1992) (S/24188, 26 June 1992) |pages=526–529}}
*{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
*{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C|editor-first=Sabrina P.|editor-last=Ramet |title=Central and Southeast European Politics Since 1989|publisher=Cambridge University Press|year=2010 |isbn=978-1-139-48750-4|chapter=The War of Yugoslav Succession|first=Marko Attila|last=Hoare |author-link=Marko Attila Hoare|pages=111–136|location=Cambridge, England}}
*{{cite book|last= Nizich|first=Ivana|year=1993|title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina|publisher=Human Rights Watch|location=New York|isbn=978-1-56432-097-1|url=https://books.google.com/books?id=D9IPnOphym4C}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=MnwGd5YzCsUC|title=The International Conference on the Former Yugoslavia: Official Papers, Volume 2|editor-first=B. G.|editor-last=Ramcharan|publisher=BRILL |year=1997 |isbn=978-90-411-0436-6}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC|title=The Three Yugoslavias: State-Building And Legitimation, 1918–2006|first=Sabrina P.|last=Ramet|publisher=[[Indiana University Press]]|year=2006|isbn= 978-0-253-34656-8|location=Bloomington, Indiana}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&amp;M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4}}
*{{cite book|last1=Toal|first1=Gerard|last2=Dahlman|first2=Carl T.|title=Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal|publisher=Oxford University Press|location=New York|year=2011|isbn= 978-0-19-973036-0|url=https://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC}}
*{{cite book|editor-last=Walasek|editor-first=Helen|last=Walesek|first=Helen|year=2013|title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage|chapter=Destruction of the Cultural Heritage in Bosnia-Herzegovina: An Overview|publisher=[[Ashgate Publishing]]|location=London, England|isbn=978-1-40943-704-8|url=https://books.google.com/books?id=9Fm4BwAAQBAJ}}
{{refend}}

;Članci u naučnim časopisima
{{refbegin|60em}}
*{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=77058|journal=Journal - Institute of Croatian History|publisher=Institute of Croatian History, Faculty of Philosophy Zagreb|location=Zagreb, Croatia|issn=0353-295X|volume=29|issue=1|date=januar 1997|language=hr|title=Pisanje Večernjeg lista o hrvatsko-muslimanskim odnosima (ožujak 1992. - ožujak 1994.)|trans-title=Večernji list Coverage of Croat-Muslim Relations (March 1992 - March 1994)|pages=349–363|first=Nikica|last=Barić}}
*{{cite journal|ref={{harvid|Marijan|2000a}}|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=28764&amp;lang=en|title=The War in Bosnia and Herzegovina Or the Unacceptable Lightness of &quot;Historicism&quot;|journal=National Security and the Future|publisher=St. George Association|location=Zagreb, Croatia|issn=1332-4454|volume=1|issue=1| date=mart 2000 |first=Davor|last=Marijan|pages=153–184}}
*{{cite journal|ref={{harvid|Marijan|2000b}}|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=4877&amp;lang=en|title=Borbe za Kupres u travnju 1992.|trans-title=Battle of Kupres in April 1992|language=hr|journal=Polemos: Journal of Interdisciplinary Research on War and Peace|publisher=Croatian Sociological Association and Jesenski &amp; Turk Publishing House|location=Zagreb, Croatia|issn=1331-5595|volume=3|issue=5| date=juni 2000 |first=Davor|last=Marijan|pages=11–49}}
*{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11730&amp;lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|issn=0590-9597|title=Sukob HVO-a i ABIH u Prozoru, u listopadu 1992.|trans-title=Clash of the HVO and the ARBiH in Prozor, in October 1992|language=hr|volume=38|issue=2|date=decembar 2006|first=Davor|last=Marijan|pages=379–402}}
{{refend}}

;Vijesti
{{refbegin|60em}}
*{{cite news|ref={{harvid|Bellamy|10 October 1992}}|newspaper=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/croatia-built-web-of-contacts-to-evade-weapons-embargo-1556500.html|title=Croatia built 'web of contacts' to evade weapons embargo|first=Christopher|last=Bellamy|date=10. 10. 1992|archive-date=10. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121110025827/http://www.independent.co.uk/news/world/croatia-built-web-of-contacts-to-evade-weapons-embargo-1556500.html|url-status=live|access-date=2. 11. 2017}}
*{{cite news|ref={{harvid|Burns|12 May 1992}}|newspaper=[[The New York Times]]|date=12. 5. 1992|url=https://www.nytimes.com/1992/05/12/world/pessimism-is-overshadowing-hope-in-effort-to-end-yugoslav-fighting.html?src=pm|title=Pessimism Is Overshadowing Hope In Effort to End Yugoslav Fighting|first=John F.|last=Burns|author-link=John F. Burns|archive-date=19. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131219212305/http://www.nytimes.com/1992/05/12/world/pessimism-is-overshadowing-hope-in-effort-to-end-yugoslav-fighting.html?src=pm|url-status=live}}
*{{cite news|last=Burns|first=John F.|title=30-Mile Refugee Line Is Seen in Bosnia|url=https://www.nytimes.com/1992/10/31/world/30-mile-refugee-line-is-seen-in-bosnia.html|newspaper=The New York Times|date=31. 10. 1992|ref={{harvid|Burns|31 October 1992}}}}
*{{cite news|last=Burns|first=John F.|title=Survivors of Fallen Bosnian Town Add to Refugees|url=https://www.nytimes.com/1992/11/01/world/survivors-of-fallen-bosnian-town-add-to-refugees.html|newspaper=The New York Times|date= 1. 11. 1992|ref={{harvid|Burns|1 November 1992}}}}
*{{cite news|last=Cohen|first=Roger|title=Tension Undercuts Alliance of Muslims and Croats|url=https://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F6061EFE3F590C7A8CDDA90994DD494D81|newspaper=The New York Times|date=9. 10. 1995|ref={{harvid|Cohen|9 October 1995}}}}
*{{cite news|last=Škarica|first=Matej|title=Pred brojnim gledateljima u Zagrebu prikazan dokumentarni film 'Jajce u obrani 1992.'|trans-title=&quot;The Defense of Jajce, 1992&quot; Premieres in Zagreb|date=6. 4. 2014|publisher=Bljesak.info|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/pred-brojnim-gledateljima-u-zagrebu-prikazan-dokumentarni-film-jajce-u-obrani-1992/81569|ref={{harvid|Škarica|6 April 2014}}|access-date=21. 1. 2023|archive-date=13. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170413071616/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/pred-brojnim-gledateljima-u-zagrebu-prikazan-dokumentarni-film-jajce-u-obrani-1992/81569|url-status=dead}}
*{{cite news|last=Tomašević|first=Nebojša|title=Pokrenuta istraga o ratnim zločinima nad Srbima u Jajcu|trans-title=Investigation Launched Into War Crimes Committed Against Serbs in Jajce|url=http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Pokrenuta-istraga-o-ratnim-zlocinima-nad-Srbima-u-Jajcu/lat/45910.html|newspaper=Glas Srpske|date=19. 9. 2010|ref={{harvid|Tomašević|19 September 2010}}}}
*{{cite web|title=Optužnice za ratni zločin u Jajcu|trans-title=Indictments for War Crimes in Jajce|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=12&amp;dd=02&amp;nav_category=64&amp;nav_id=331894|publisher=[[B92]]|date=2. 12. 2008|ref={{harvid|B92|2 December 2008}}}}
*{{cite news|last=Williams|first=Carol J.|title=Croatia Accused of Complicity in Serb 'Cleansing' of Muslims|url=http://articles.latimes.com/1992-11-06/news/mn-1464_1_muslim-allies|newspaper=[[Los Angeles Times]]|date=6. 11. 1992|ref={{harvid|Williams|6 November 1992}}}}
*{{cite news|last=Williams|first=Carol J.|title=Gutted Bosnian City Tells of Croat-Muslim Falling-Out|url=http://articles.latimes.com/1992-11-11/news/mn-283_1_bosnian-city|newspaper=Los Angeles Times|date=11. 11. 1992|ref={{harvid|Williams|11 November 1992}}}}
{{refend}}

;Ostali izvori
{{refbegin|60em}}
*{{cite report|title=A Tale of Two Cities: Return of Displaced Persons to Jajce and Travnik|number=38|publisher=International Crisis Group|date=3. 6. 1998|url=http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/balkans/bosnia-herzegovina/Bosnia%2016.pdf|ref={{harvid|ICG|3 June 1998}}|access-date=4. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110108/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/balkans/bosnia-herzegovina/Bosnia%2016.pdf|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}
*{{cite web|ref={{harvid|Jajce|2011}}|publisher=[[Jajce]] Municipality|url=http://www.opcina-jajce.ba/index.php/vijesti/217-komemorativna-sjednica-u-povodu-smrti-midhata-karadia.html|title=Komemorativna sjednica u povodu smrti Midhata Karadžića|language=bs|trans-title=Commemorative Session on Occasion of Death of Midhat Karadžić|year=2011|access-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203120238/http://www.opcina-jajce.ba/index.php/vijesti/217-komemorativna-sjednica-u-povodu-smrti-midhata-karadia.html|archive-date=3. 12. 2013|url-status=dead}}
*{{cite web|ref={{harvid|VRS|8 September 1992}}|publisher=[[Army of Republika Srpska]]|url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/NEKI%20RATNI%20DOKUMENTI%20VRS-JNA%20(TRAVNIK,JAJCE,MOSTAR,KUPRES...)/60.pdf|trans-title=Situation in the 30th Krajina Division - Information to the 1st Krajina Corps|date=8. 9. 1992|language=sr|title=Stanje u 30.KRD - Informacija komandi 1.KK|archive-date=8. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131208220846/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/NEKI%20RATNI%20DOKUMENTI%20VRS-JNA%20(TRAVNIK,JAJCE,MOSTAR,KUPRES...)/60.pdf|url-status=live}}
*{{cite web|ref={{harvid|ICTY|3 December 2001}}|publisher=[[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]|url=http://www.icty.org/x/cases/galic/trans/en/011203ED.htm|title=Trial of Stanislav Galić (IT-98-29) - Transcript|date=3. 12. 2001}}
*{{cite web|ref={{harvid|ICTY|10 May 1999}}|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|url=http://www.icty.org/x/cases/blaskic/trans/en/990510it.htm|title=Trial of Tihomir Blaškić (IT-95-14) - Transcript|date=10. 5. 1999}}
{{refend}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vrbas '92, Operacija}}
[[Kategorija:Historija Jajca]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne operacije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Etničko čišćenje]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>s9rgh4aq2qo0b4avql91m02qh4gcxef</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Neretva '93&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496370</id>
    <revision>
      <id>3898449</id>
      <parentid>3890027</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:51:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1993.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9157" sha1="28k0ew47v9j3bxa48onuann2qzovx6r" xml:space="preserve">'''Operacija &quot;Neretva '93&quot;''' je bila vojna operacija [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) protiv [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (HVO) u septembru 1993. godine na frontu dugom 200&amp;nbsp;km od [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa]] do južne strane [[Mostar]]a, za vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]]. ARBiH je ostvarila ograničene dobitke na području sjeverne [[Hercegovina|Hercegovine]] i oko Mostara, ali se nije uspjela probiti do južne [[Neretva|Neretve]], gdje je HVO zadržao kontrolu. Operacija je prekinuta u oktobru. Tokom akcije ubijeno je na desetine hrvatskih civila u [[Masakr u Grabovici|Grabovici]] i [[Uzdol]]u.

== Operacija ==
Nakon što je veći dio Gornjeg Vakufa zauzela Armija Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) u avgustu 1993. godine, borbe su se okrenule prema Prozoru gdje su se prethodnih mjeseci u obližnjim selima borili HVO i ARBiH. Ni jedni ni drugi nisu imali potpunu kontrolu nad područjem pa su obje strane provele avgust i septembar u borbama duž brda i grebena kod Prozora.{{sfn|CIA|2002|pp=202-203}}

U septembru 1993, Vlada Republike Bosne i Hercegovine je protiv HVO-a pokrenula operaciju Neretva, jednu od najsloženijih pokušaja do sada. [[Sefer Halilović|Seferu Haliloviću]] za operaciju su bile potčinjene jedinice 1, 3, 4. i 6. korpusa ARBiH. Snage ARBiH izvele su koordinisane napade na enklave koje je držao HVO u [[Lašvanska dolina|Lašvanskoj dolini]] i na cijeloj liniji sukoba od južno od Gornjeg Vakufa do [[Jablanica|Jablanice]], preko Mostara i dalje prema jugu do rijeke [[Buna (rijeka)|Bune]].{{sfn|CIA|2002|pp=202-203}} Jedinice 9. brigade, 10. brigade i 2. samostalnog bataljona, sve potčinjene 1. korpusu ARBiH, upućene su iz Sarajeva na područje Jablanice. Na području [[Vitez (općina)|Viteza]], tokom istovremenog napada sa sjevera i juga, ARBiH je u jednom trenutku probila linije HVO-a u Vitezu, ali je na kraju bila prisiljena na povlačenje.{{sfn|CIA|2002|pp=202-203}}

Između Prozora i Jablanice, ARBiH je lagano potisnula liniju sukoba prema zapadu i nakon višednevnih borbi napredovala južno, prema Mostaru. Težište napada ARBiH bilo je uporište HVO-a Vrdi kod rijeke Neretve kako bi se preuzela kontrola nad sjevernim i zapadnim prilazima Mostaru. U septembru 1993. godine, nakon artiljerijskog bombardovanja Vrda, pješadija ARBiH ga je bezuspješno napala, a snage HVO-a su uspjele odbiti napad. U Mostaru su snage ARBiH i HVO imale sukobe u gradu i njegovom Bijelom Polju i Raštanima. ARBiH je ostvarila određene ograničene dobitke napadajući prema van iz grada u tri pravca. HVO je 23. septembra odgovorio artiljerijskim granatiranjem istočnog dijela grada, koji je kontrolisala ARBiH, kao i neefikasnim protunapadom 24. septembra. Korištenje artiljerije od strane ARBiH i HVO-a dodatno je oštetilo grad, ali nijedna strana nije ostvarila značajnije dobitke. Nakon višednevnih pregovora, 3. oktobra je dogovoreno [[primirje]].{{sfn|CIA|2002|pp=202-203}}

== Masakri u Grabovici i Uzdolu ==
U noći 8. na 9. septembar izvršen je [[masakr u Grabovici]] kada su pripadnici 9. brigade i drugi neidentifikovani pripadnici ARBiH ubili najmanje 33 hrvatska mještana u Grabovici.&lt;ref name=&quot;sd&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sense-agency.com/icty/kill-all-croats-in-the-village.29.html?cat_id=1&amp;news_id=8967|title=Kill All Croats in the Village|access-date=27. 1. 2023|archive-date=6. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306124313/http://sense-agency.com/icty/kill-all-croats-in-the-village.29.html?cat_id=1&amp;news_id=8967|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;arhiv.slobodnadalmacija.hr2&quot;&gt;{{cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070809/bih01.asp|title=Trojici za Grabovicu 39 godina zatvora}}&lt;/ref&gt; Trojica boraca, [[Nihad Vlahovljak]], [[Haris Rajkić]] i [[Sead Karagić]] osuđeni su za učešće u ubistvima.&lt;ref name=&quot;arhiv.slobodnadalmacija.hr2&quot;/&gt; Nekoliko dana kasnije, 14. septembra, ARBiH je krenula u ofanzivu istočno od Prozora. Tokom ove ofanzive izvršen je masakr u selu [[Uzdol]]. Između 70-100 vojnika ABiH infiltrirali su se pored odbrambenih linija HVO-a i stigli do sela. Nakon zauzimanja komandnog mjesta HVO-a, trupe su krenule u ubijanje.{{sfn|CIA|2002|p=203}} Saopćeno je da je samostalni Prozorski bataljon i pripadnici lokalne policije ubili 29 hrvatskih civila i jednog ratnog zarobljenika.{{sfn|CIA|2002|pp=202-203}}

Komandant ARBiH [[Sefer Halilović]] je procesuiran kod Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na osnovu krivične odgovornosti nadređenog (član 7(3) Statuta Tribunala) i optužen je po jednoj tački za kršenje zakona i običaja ratovanja (čl. 3 – ubistvo), ali je proglašen nevinim.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/93e20141d8199f41c125720a007fd771/313b8964869225b5c12571fe004be4c1?OpenDocument|title=ICTY/ HALILOVIC, Sefer/ Trial Chamber Decision|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927160119/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/93e20141d8199f41c125720a007fd771/313b8964869225b5c12571fe004be4c1?OpenDocument|archive-date=27. 9. 2011|url-status=dead|access-date=18. 12. 2009}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
HVO je zadržao kontrolu nad područjem oko Prozora i osigurao pozadinu svojih snaga u zapadnom Mostaru. ARBiH je uspjela osigurati teren između Jablanice i Vrdi i preuzeti kontrolu nad putem od Grabovice preko naslelja [[Potoci (Mostar)|Potoci]] i [[Vrapčići|Vrapčića]] prema sjeveroistočnom Mostaru.{{sfn|CIA|2002|pp=203-204}}{{sfn|Thomas|Mikulan|2013|p=27}}

== Također pogledajte ==

* [[Masakr u Grabovici]]

== Fusnote ==
{{refspisak}}

== Reference ==
{{Refbegin|2}}
*{{cite book|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|location=Washington, D.C.|ref={{harvid|CIA|2002}}}}
*{{cite book|last1=Thomas|first1=Nigel|url=https://books.google.com/books?id=rtydCwAAQBAJ|title=The Yugoslav Wars (2): Bosnia, Kosovo and Macedonia 1992?2001|last2=Mikulan|first2=Krunoslav|date=20. 2. 2013|publisher=Bloomsbury Publishing|isbn=978-1-4728-0244-6}}
*{{cite web|url=http://icr.icty.org/exe/ZyNET.exe?ZyActionD=ZyDocument&amp;Client=LegalRefB&amp;Index=ExhibitB&amp;Query=neretva+93&amp;File=E%3A%5CLegal_Ref%5CBatchStore%5CExhibit%5CBCS%5CExportedText%5C0000001K%5C200015DZXU.txt&amp;QField=DocumentId%5E2000195891&amp;UseQField=DocumentId&amp;FuzzyDegree=1&amp;ImageQuality=r85g16%2Fr85g16%2Fx150y150g16%2Fi500&amp;Display=hpfrw&amp;DefSeekPage=f&amp;SearchBack=ZyActionL&amp;Back=ZyActionS&amp;BackDesc=Results+page&amp;MaximumPages=1&amp;ZyEntry=1&amp;SeekPage=f&amp;User=ANONYMOUS&amp;Password=ANONYMOUS|title=Articles by Sefko Hodzic in Oslobodjene Newspaper from 15 January 1999 to 6 February 1999|last=Hodžić|first=Šefko|date=23. 3. 2005|publisher=[[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]|ref={{harvid|ICTY|2005}}|access-date=27. 1. 2023|archive-date=22. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822182846/http://icr.icty.org/exe/ZyNET.exe?ZyActionD=ZyDocument&amp;Client=LegalRefB&amp;Index=ExhibitB&amp;Query=neretva+93&amp;File=E%3A%5CLegal_Ref%5CBatchStore%5CExhibit%5CBCS%5CExportedText%5C0000001K%5C200015DZXU.txt&amp;QField=DocumentId%5E2000195891&amp;UseQField=DocumentId&amp;FuzzyDegree=1&amp;ImageQuality=r85g16%2Fr85g16%2Fx150y150g16%2Fi500&amp;Display=hpfrw&amp;DefSeekPage=f&amp;SearchBack=ZyActionL&amp;Back=ZyActionS&amp;BackDesc=Results+page&amp;MaximumPages=1&amp;ZyEntry=1&amp;SeekPage=f&amp;User=ANONYMOUS&amp;Password=ANONYMOUS|url-status=dead}}
*{{cite web|url=http://icr.icty.org/exe/ZyNET.exe?ZyActionD=ZyDocument&amp;Client=LegalRefE&amp;Index=ExhibitE&amp;Query=&amp;File=E%3A%5CLegal_Ref%5CBatchStore%5CExhibit%5CEnglish%5CExportedText%5C00000020%5C200015DZ9W.txt&amp;QField=DocumentId%5E2000195783&amp;UseQField=DocumentId&amp;FuzzyDegree=3&amp;ImageQuality=r85g16%2Fr85g16%2Fx150y150g16%2Fi500&amp;Display=hpfrw&amp;DefSeekPage=f&amp;SearchBack=ZyActionL&amp;Back=ZyActionS&amp;BackDesc=Results+page&amp;MaximumPages=1&amp;ZyEntry=1&amp;SeekPage=f&amp;User=ANONYMOUS&amp;Password=ANONYMOUS|title=Excerpts from the Book Written by Sefko Hodzic entitled Otpecaceni Koverat (Unsealed Envelope)|last=Hodžić|first=Šefko|date=23. 3. 2005|publisher=[[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]|ref={{harvid|ICTY|2005b}}|access-date=27. 1. 2023|archive-date=22. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210822182909/http://icr.icty.org/exe/ZyNET.exe?ZyActionD=ZyDocument&amp;Client=LegalRefE&amp;Index=ExhibitE&amp;Query=&amp;File=E%3A%5CLegal_Ref%5CBatchStore%5CExhibit%5CEnglish%5CExportedText%5C00000020%5C200015DZ9W.txt&amp;QField=DocumentId%5E2000195783&amp;UseQField=DocumentId&amp;FuzzyDegree=3&amp;ImageQuality=r85g16%2Fr85g16%2Fx150y150g16%2Fi500&amp;Display=hpfrw&amp;DefSeekPage=f&amp;SearchBack=ZyActionL&amp;Back=ZyActionS&amp;BackDesc=Results%20page&amp;MaximumPages=1&amp;ZyEntry=1&amp;SeekPage=f&amp;User=ANONYMOUS&amp;Password=ANONYMOUS|url-status=dead}}
{{Refend}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojne operacije]]
[[Kategorija:Sukobi u 1993.]]
[[Kategorija:Bitke u 1993.]]</text>
      <sha1>28k0ew47v9j3bxa48onuann2qzovx6r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božićni krastavac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497093</id>
    <revision>
      <id>3898284</id>
      <parentid>3874831</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T15:43:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4867" sha1="d89rsifopq487id56wyxlar0zaavnto" xml:space="preserve">[[Datoteka:Weihnachts Gurke.jpg|180px|mini|desno|Božićni krastavac]]
[[Datoteka:Pickle ornament doubly excellent (2132257578).jpg|180px|mini|desno|Božićni krastavac skriven među granama božićnog drvca]]
'''Božićni krastavac''' ({{jez-en|Christmas pickle}}, {{jez-de|Weihnachtsgurke}}) je stakleni ukras za [[božićno drvce]] u obliku [[krastavac|krastavca]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i u nekim djelovima [[Njemačka|Njemačke]].

== Izgled ==
U Sjedinjenim Američkim Državama je božićni običaj objesiti božićni krastavac na božićno drvce skriven između grana. Zbog svoje zelene boje, krastavac nije tako lako uočiti. Osoba koja prva otkrije božićni krastavac dobit će dodatni dar.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://shop.catholicsupply.com/store/p/18105-Glass-Pickle-Ornament-w/Story.aspx | title =Christmas Pickles | authorlink = | last = | first = | date = | website =shop.catholicsupply.com | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language =en }}&lt;/ref&gt; Proizvode se različite veličine kako bi se razina težine prilagodila dobi djece i veličini stabla.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.weihnachtenseite.de/christmasworld07.html | title =Christmas Pickles | authorlink = | last = | first = | date = | website =weihnachtenseite.de | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language=de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.inge-glas.de/| title =Christmas Pickles | authorlink = | last = | first = | date = | website =inge-glas.de | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language=de }}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo ==
Porijeklo običaja nije poznato. U Sjedinjenim Američkim Državama ovaj se običaj opisuje kao stara njemačka tradicija. Međutim, u većini područja njemačkog govornog područja božićni krastavac nije poznat.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.thoughtco.com/german-christmas-pickle-tradition-myth-4070879 | title =Deutsche Weihnachtsgurkentradition | authorlink = | last = | first = | date = | website =thoughtco.com | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language =de }}&lt;/ref&gt;

Prema institutu za istraživanje javnog mnijenja [[YouGov]], 91% Nijemaca ispitanih 2016. izjavilo je da nije upoznato s običajem. Samo 2% izjavilo je da sami prakticiraju tradiciju.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://yougov.de/topics/politics/articles-reports/2016/12/20/brauchtum-weihnachtsgurke-deutschland-weitgehend-u | title =Brauchtum: Weihnachtsgurke in Deutschland weitgehend unbekannt | authorlink =Moritz Wichmann | last =Wichmann | first =Moritz | date =2016 | website =yougov.de | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language =de | archive-date =20. 2. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230220172913/https://yougov.de/topics/politics/articles-reports/2016/12/20/brauchtum-weihnachtsgurke-deutschland-weitgehend-u | url-status =dead }}&lt;/ref&gt; Ipak, katalog Lyra Fahrrad-Werke iz Prenzlaua u Brandenburgu iz 1909. godine u svom asortimanu ukrasa za božićno drvce nudi i božićni krastavac. Nejasno je mogu li božićni kiseli krastavci ,koji su se nedavno pojavili u zemljama njemačkog govornog područja potjecati iz gotovo zaboravljene lokalne tradicije ili su ih preuzeli iz Sjedinjenih Država.

Između ostalog, u Americi se proširio mit da tradicija seže do emigranta iz [[Kraljevina Bavarska|Kraljevine Bavarske]] po imenu John C. Lower (izvorno Hans Lauer). Po predanju je služio u [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]] na strani sjevernih država, a nakon zarobljavanja u aprilu 1864. konačno je prebačen u logor za ratne zarobljenike [[Camp Sumter]] blizu [[Andersonville]]a, koji je kasnije postao poznat po nehumanom postupanju prema zatvorenicima. Prema predanju, Lower je bio na rubu gladi na [[Badnjak]] i navodno je preživio samo zahvaljujući milosti čuvara, koji mu je dao jedan kiseli krastavac. Nakon završetka rata, Lower se navodno vratio svojoj porodici i od tada je uvijek kačio krastavac na božićno drvce u znak sjećanja na njegovo spašavanje. Tačno podrijetlo ove legende nije jasno, a također nisu poznati dokazi za autentičnost opisanih događaja.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.german-way.com/history-and-culture/holidays-and-celebrations/christmas/the-christmas-pickle-ornament/ | title =Die deutsche Weihnachtsgurkentradition: Mythos oder Realität? | authorlink = | last = | first = | date = | website = | publisher = | access-date =21. 2. 2023 | language =de | archive-date =21. 2. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230221160106/https://www.german-way.com/history-and-culture/holidays-and-celebrations/christmas/the-christmas-pickle-ornament/ | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Christmas pickles}}

[[Kategorija:Njemački folklor]]
[[Kategorija:Američki folklor]]
[[Kategorija:Božićni ukrasi]]</text>
      <sha1>d89rsifopq487id56wyxlar0zaavnto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vilina vlas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497238</id>
    <revision>
      <id>3898420</id>
      <parentid>3895786</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T09:56:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34520-37</username>
        <id>182431</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3898420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11194" sha1="8nc9bqbgwvlu9n63h55kbc81sqqe7hl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Visegradska banja vilina vlas by Klackalica.jpg|alt=Koncentracioni logor i logor za silovanje|mini|Hotel Vilina Vlas, gdje su zarobljenici [[Bošnjaci]] premlaćivani, mučeni, silovani i seksualno zlostavljani tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].]]
'''Vilina Vlas''' je bio logor za silovanje koji je bio aktivan tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]]. Služio je kao jedan od glavnih zatočeničkih objekata u kojem su premlaćivani, mučeni i ubijani bošnjački civili zarobljenici, a žene silovane od strane zatvorskih čuvara tokom masakra u [[Višegrad]]u tokom rata u BiH 1990-ih. Nalazi se oko četiri kilometra sjeveroistočno od Višegrada, u selu [[Višegradska Banja]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.google.com/maps/place/Hotel+and+Spa+%22Vilina+Vlas%22/@43.820647,19.2835143,12601m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x47584fcf75c656ef:0xcddcf1525e48279!8m2!3d43.820647!4d19.3097785!16zL20vMDdjZ3hk|title=Hotel and Spa &quot;Vilina Vlas&quot; · Višegrad banja bb, Višegrad 73240, Bosnia &amp; Herzegovina|website=Hotel and Spa &quot;Vilina Vlas&quot; · Višegrad banja bb, Višegrad 73240, Bosnia &amp; Herzegovina|language=en|access-date=28. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-08.htm|title=Annex VIII : Prison camps (part 8/10)|date=3. 2. 2007|website=web.archive.org|access-date=28. 2. 2023|archive-date=3. 2. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070203101023/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-08.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon rata Vilina Vlas je ponovo otvorena kao turistički objekat. Lokalne vlasti su se aktivno suprotstavljale spomen obilježju i potiskivale spominjanje njihovih zlocina. &lt;ref&gt;{{Cite news|title=Back on the tourist trail: the hotel where women were raped and tortured|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jan/28/bosnia-hotel-rape-murder-war-crimes|newspaper=The Observer|date=28. 1. 2018|access-date=28. 2. 2023|issn=0029-7712|language=en-GB|first=Emma|last=Graham-Harrison}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYInd&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/ind/bcs/vas-ii981026b.htm|title=Predmet Vasiljevic i drugi (IT-98-32) - Optuznica|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|publisher=ICTY|access-date=3. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Logor ==
Godine 1992. [[Koncentracijski logor|koncentracioni logor]] i logor za silovanje u hotelu Vilina Vlas bio je jedan od glavnih zatočeničkih objekata na području Višegrada.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Osnovao ga je Užički korpus krajem aprila 1992. i odigrao je značajnu ulogu u [[Etničko čišćenje|etničkom čišćenju]] nesrpskog stanovništva na tom području. Hotel je služio kao kamp &quot;bordel&quot;. Bošnjačke žene i djevojčice, među kojima mnoge još nisu imale 14 godina, u logor su doveli policajci i pripadnici paravojnih grupa [[Beli orlovi|Bijeli orlovi]] i ljudi [[Arkan]]a i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYInd&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ICTYVasiljevicPress&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.icty.org/bcs/press/presuda-%C5%BEalbenog-vije%C4%87a-u-predmetu-tu%C5%BEilac-protiv-mitra-vasiljevi%C4%87a|title=Presuda Žalbenog vijeća u predmetu tužilac protiv Mitra Vasiljevića|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|publisher=ICTY|access-date=3. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Milan Lukić]], vođa lokalne grupe paravojnih formacija koje se nazivaju Bijeli orlovi, Osvetnici ili Vukovi, osnovao je svoj štab u hotelu Vilina Vlas, jednoj od različitih lokacija gdje su bili zatočeni lokalni Bošnjaci. Grupa, povezana sa lokalnom policijom i srpskim vojnim jedinicama, imala je istaknutu ulogu u etničkom čišćenju Višegrada, počinivši brojne zločine uključujući ubistvo, silovanje, mučenje, premlaćivanje, pljačku i uništavanje imovine.

U presudi po žalbi u predmetu protiv [[Mitar Vasiljević|Mitra Vasiljevića]] ICTY je utvrdio da je 7. juna 1992. on bio prisutan u hotelu „Vilina vlas“, opisanom kao štab [[Milan Lukić|Milana Lukića]], kada su Lukić i dvojica neidentificiranih muškaraca doveli sedmoricu prisilno privedenih muslimanskih muškaraca. Ti muškarci su potom odvedeni na istočnu obalu [[Drina|Drine]], gdje su strijeljani; petorica su ubijena, a dvojica su preživjela tako što su pala u rijeku i pretvarala se da su mrtva.&lt;ref name=&quot;ICTYVasiljevicPress&quot; /&gt;

Mnoga silovanja na području Višegrada su navodno počinjena na očigledno sistematski način. U izvještajima Komisije eksperata [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] pri Vijeću sigurnosti (Komisija Bassiouni) stoji da su žrtve sakupljane i transportovane na mjesta poput Viline Vlas i Hotela Višegrad, očigledno u svrhu zatočenja i silovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IX.htm|title=Annex IX : Rape and sexual assault|date=27. 4. 2009|website=web.archive.org|access-date=28. 2. 2023|archive-date=27. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090427201052/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IX.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Detektor2026&quot;&gt;{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/23/promocija-viline-vlasi-na-sajmu-turizma-vrijedja-uspomene-na-zrtve-ratnih-zlocina/|title=Promocija “Viline vlasi” na sajmu turizma vrijeđa uspomene na žrtve ratnih zločina|last=Tahmiščija|first=Emina Dizdarević|date=23. 2. 2026|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=3. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SBiHLelekCase&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/29|title=X-KRŽ-06/202 Željko Lelek - Case|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud BiH|access-date=3. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema sudskim izvorima, Vilina Vlas je 1992. korištena kao mjesto zatočenja na području Višegrada. ICTY je u optužnici u predmetu ''Vasiljević i drugi'' naveo da su hotel „Vilina Vlas“, opisan kao bivše odmaralište, i obližnja Višegradska banja služili kao objekti za zatočenje u kojima su zatvorenici premlaćivani, mučeni i seksualno zlostavljani. Detektor, pozivajući se na svoju bazu sudski utvrđenih činjenica, navodi da je banja/hotel „Vilina vlas“ pretvorena u ženski logor u koji su dovođene žene i djevojčice koje su sistematski maltretirane, dok su u istom objektu bili zatočeni i muškarci.&lt;ref name=&quot;Detektor2026&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SBiHKrs&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/421|title=Oliver Krsmanović S1 1 K 006028 16 Krž - Case|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud BiH|access-date=3. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sud BiH je u više predmeta razmatrao zločine povezane s ovim lokalitetom. U predmetu protiv [[Oliver Krsmanović|Olivera Krsmanovića]] u optužnici je navedeno da je početkom juna 1992. u hotelu „Vilina vlas“ učestvovao u silovanju Bošnjakinja i drugim oblicima teškog seksualnog zlostavljanja nad ženama koje su bile protivpravno zatvorene u tom objektu.&lt;ref name=&quot;SBiHKrs&quot; /&gt; U predmetu protiv [[Boban Šimšić|Bobana Šimšića]] Sud BiH je zabilježio navode optužnice da je zajedno s Milanom Lukićem izdvojio osamnaest muškaraca bošnjačke nacionalnosti koji su odvedeni na lokalitet Vilina Vlas, gdje je izdvojeno njih sedam, nakon čega su odvedeni do [[Drina|Drine]] i likvidirani.&lt;ref name=&quot;SBiHSimsic&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1|title=X-KRŽ-05/04 Šimšić Boban - Case|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud BiH|access-date=3. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Sudski postupci ==
Zbog zločina počinjenih na području Višegrada, uključujući i događaje povezane s Vilinom Vlasu, vođeni su postupci pred domaćim i međunarodnim sudovima. U predmetu protiv Mitra Vasiljevića ICTY je u žalbenoj presudi potvrdio ključne činjenice o njegovom prisustvu u hotelu i kasnijem odvođenju sedmorice zatočenih muškaraca prema obali Drine, iako je preinačio pojedine činjenične nalaze prvostepene presude u vezi s njegovim znanjem i pojedinim detaljima ponašanja u samom hotelu.&lt;ref name=&quot;ICTYVasiljevicPress&quot; /&gt;

Pred Sudom BiH predmet protiv Željka Leleka predstavljao je jedan od prvih domaćih postupaka koji je uključivao navode o zločinima povezanim s Vilinom Vlasu. Sud je u tom predmetu donio osuđujuću presudu za [[zločin protiv čovječnosti]], ali je optuženog oslobodio dijela optužbe koji se odnosio na navode da je u aprilu i junu 1992. u banji „Vilina vlas“ silovao dvije Bošnjakinje, uz obrazloženje da na osnovu provedenih dokaza nije utvrđeno da je počinio te radnje.&lt;ref name=&quot;SBiHLelekVerdict&quot;&gt;{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/16935-zeljko-lelek-oglasen-krivim-za-zlocin-protiv-covjecnosti|title=Željko Lelek oglašen krivim za zločin protiv čovječnosti|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud BiH|access-date=3. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Time je sudska praksa razlikovala širi obrazac zločina na području Višegrada od pojedinačnih navoda za koje nije bilo dovoljno dokaza za osuđujući ishod.&lt;ref name=&quot;Detektor2026&quot; /&gt;

Značaj ovih postupaka nije samo u individualnoj krivičnoj odgovornosti nego i u tome što su kroz optužnice, presude i sudski utvrđene činjenice dokumentirali ulogu Viline Vlasti u sistemu progona bošnjačkih civila na području Višegrada.&lt;ref name=&quot;ICTYInd&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SBiHKrs&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SBiHSimsic&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;SBiHLelekVerdict&quot; /&gt;

== Poslijeratna upotreba i memorijalizacija ==
Poslije rata Vilina Vlas nastavila je funkcionirati kao hotel i banjski objekt. Detektor je 2026. izvijestio da je hotel promoviran na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu kao dio turističke ponude Višegrada i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], iako na samom objektu ne postoji obilježje koje bi podsjećalo na ratne zločine počinjene u njemu.&lt;ref name=&quot;Detektor2026&quot; /&gt;

Takva praksa izazvala je oštre reakcije udruženja žrtava, predstavnika memorijalnih institucija i dijela javnosti. U izvještaju navodi se da su sagovornici ocijenili promociju hotela bez konteksta o ratnim zločinima kao oblik brisanja sjećanja na žrtve, normalizacije nasilja i revizionizma, te su tražili makar postavljanje spomen-ploče, a neki i pretvaranje objekta u memorijalni centar.&lt;ref name=&quot;Detektor2026&quot; /&gt;

== Umjetnost i kultura ==
Boravak u Vilinoj Vlasi tokom posjete Višegradu inspirisao je australsku umjetnicu performansa Kym Vercoea na rad &quot;sedam kilometara sjeveroistočno: Predstava o geografiji, turizmu i zvjerstvima&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://iwpr.net/report-news/visegrad-report-inspires-australian-artist|title=Visegrad Report Inspires Australian Artist - IWPR Institute for War &amp; Peace Reporting - P214|date=23. 1. 2011|website=web.archive.org|access-date=28. 2. 2023|archive-date=23. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110123050536/http://iwpr.net/report-news/visegrad-report-inspires-australian-artist|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 2013. objavljen je film [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] i Kym Vercoe ''[[Za one koji ne mogu da govore]]''. Pokazuje kako se stravični zločini počinjeni nad ženama u Vilinoj Vlasi i danas guraju pod tepih, jer počinioci ostaju nekažnjeni, a hotel radi kao da se ništa nije dogodilo.

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Koncentracijski logori za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Višegrad]]
[[Kategorija:Osnivanja u 1992.]]</text>
      <sha1>8nc9bqbgwvlu9n63h55kbc81sqqe7hl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Žuč</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503238</id>
    <revision>
      <id>3898405</id>
      <parentid>3898204</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:53:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3898405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5409" sha1="iv3799i5e85tmhqk5q2i4oy7mpp84v7" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Bitka za Žuč
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]]
| slika             =Battle of Žuč.png 
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| datum             = 8. juni 1992.
| mjesto            = [[Sarajevo]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| koordinate        = {{coord|43|52|38|N|18|19|57|E}}
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zauzima Žuč
| rezultat          = Pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
| akcija            = 
| status            = &lt;!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --&gt;
| strane_zaglavlje  =  
| strana1           = {{ZID|Republika Srpska}} (1992–1995) &lt;br /&gt;{{ZD|Savezna Republika Jugoslavija}} Volonteri i paravojske Jugoslavije
| strana1a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana2           = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = {{ZD|Republika Srpska}} Nepoznat
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Sefer Halilović]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Safet Zajko]]&lt;br /&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Enver Šehović]] {{KIA}}
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg}} Rajlovačka i/ili Vogošćanska brigada
| jedinice2         = {{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[112. viteška brdska brigada|2. motorizovana brigada]]&lt;br /&gt;{{ZD slika|Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg}} [[111. viteška brdska brigada|1. mehanizovana brigada]]
| jedinice3         = 
| snage1            = Nepoznato
| snage2            = Nepoznato
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 
| žrtve2            = približno 200
| žrtve3            = 
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}

'''Bitka za Žuč''' bio je sukob [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji se dogodio 8. juna 1992. na brdu Žuč, na području [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/533-bitka-za-zuc|title=Bitka za Žuč}}&lt;/ref&gt;

== Bitka ==
Dana 8. juna 1992, jedinice ARBiH iz pravca Sarajeva pod komandom [[Enver Šehović|Envera Šehovića]] i [[Safet Zajko|Safeta Zajke]] su u borbi na brdu Žuč zauzeli brdo Orlić i šire područje prema Volujku i Krstacu, te naselja Smiljevići i Zabrđe. Cilj operacije [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] bio je probijanje obruča i spajanje snaga s ARBiH na drugoj strani grada. Plan izvođenja akcije donio je načelnik štaba Vrhovne komande ARBiH [[Sefer Halilović]], a jedinicama je komandovao [[Mustafa Hajrulahović Talijan]]. Pravci napada bili su visoravan Žuč sa kotama Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. Borbena dejstva su počela u 5 sati ujutru. Pravci napada su visoravan Žuč sa dominantnom kotom Orlić, Kobilja Glava i Poljine, Kromolj i Orlovac, Gazin Han i Obhodža, Vidikovac (Trebević) i Vraca. ARBiH probija linije VRS oko Sarajeva u svim pravcima napada; Kromolj, Trebević, Vraca, Žuč.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|title=Bitka za Žuč - Majka svih bitaka|date=8. 6. 2022|access-date=29. 1. 2024|archive-date=5. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231005082246/https://inat.ba/bitka-za-zuc-majka-svih-bitaka|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://muzejalijaizetbegovic.ba/8-juni-bitka-za-zuc/|title=08. juni - Bitka za Žuč|date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/127-godisnjica-pogibije-envera-sehovica|title=Godišnjica pogibije Envera Šehovića}}&lt;/ref&gt;

== Završna faza i posljedice ==
Zaplijenjene su značajne količine oružja i municije, vojne opreme i sanitetskog materijala. Riječ je o borbi koja je potvrdila pobjedu ARBiH u toku [[Bitka na Pofalićima|Pofalićke bitke]], te osigurala i ojačala komunikaciju sa braniocima sa područja [[Vogošća|Vogošće]], odnosno naselja [[Ugorsko]], Bušće i [[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobilja Glava]]. Nakon osvajanja Orlića, zauzeti su i Kota 850, Vis i Golo Brdo.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Novi Grad (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]
[[Kategorija:Opsada Sarajeva]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>iv3799i5e85tmhqk5q2i4oy7mpp84v7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pofalićka bitka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503872</id>
    <revision>
      <id>3898446</id>
      <parentid>3833616</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:44:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5638" sha1="nwjjihbz2sra6r38huhe2i85tzbmcuj" xml:space="preserve">{{Infokutija rat
| sukob          = Pofalićka bitka
| datum          = 16. Maj 1992.
| mjesto         = [[Sarajevo]]
| rezultat       = Pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
| strana1        = [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|20px|border]] [[Vojska Republike Srpske]]
| strana2        = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|20px|border]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| komadant1      = [[Lazo Bojanić]]
| komadanti      = 
| dio            = Dio rata u Bosni i Hercegovini
| casus          = 
| posjed         = 
}}
'''Pofalićka bitka''' (kodni naziv &quot;'''operacija Grom'''&quot;) bila je presudna [[opsada Sarajeva|bitka za Sarajevo]]. Dana 16. maja 1992. sukobile su se snage [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i pripadnici bivše [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] zajedno s paravojnim jedinicama [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] u sarajevskom naselju [[Pofalići]]. Plan Vojske Republike Srpske bio je presijecanje grada Sarajeva preko linije Žuč, [[Pofalići]], [[Vogošća]] i spajanje s tadašnjom [[Kasarna Maršal Tito|Kasarnom Maršal Tito]] i [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavicom)]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.sarajevo.ba/hr/article/12187/pofalicka-bitka-povijesni16-svibanj-za-grad-sarajevo|title= ''Pofalićka bitka''|work= sarajevo.ba/hr|access-date= 28. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url= https://historija.info/pofalicka-bitka-presudna-bitka-za-sarajevo/|title= ''Pofalićka bitka - presudna bitka za Sarajevo''|work= historija.info|access-date= 28. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Kontekst ==
Dana 16. maja 1992. u glavnom gradu Bosne i Hercegovine odigrala se bitka kod Pofalića, kodnog naziva &quot;Grom&quot;, bila je to odlučujuća bitka za Sarajevo. Plan agresora je bio da preko Novog Sarajeva presjeku Sarajevo, povezujući liniju Žuč - Pofalići sa kasarnom Maršal Tito, gde su još uvijek bili ostaci bivše JNA, i sa okupiranom Grbavicom koja je udaljena 500 metara od kasarne. U ranu zoru 16. maja, sat vremena prije nego što je agresor krenuo u akciju, Armija Republike Bosne i Hercegovine je bila spremna, stupila u akciju i spriječila pokušaj koji bi svakako odredio tok rata u drugom pravcu. Iako slabije naoružana, Armija Republike Bosne i Hercegovine je porazila neprijatelja i spriječila potpunu blokadu Sarajeva.

== Tok bitke ==
Dva odreda Pofalići i Velešići [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije R BiH]], u saradnji sa dijelovima Prvog sarajevskog odreda, grupom boraca iz Buča Potoka, specijalne jedinice MUP-a Republike Bosne i Hercegovine, jedinica Vojne policije i manje grupe boraca iz drugih dijelova Sarajeva su ucestvovali u ovoj bici. Buča potočki odred je imao zadatak da spriječi povlačenje srpskih snaga preko Obada. Borcima Armije BiH suprotstavili su se Pofalićka brigada VRS, koja je brojala oko 1.700 pripadnika, paravojna formacija &quot;[[Beli orlovi|Beli Orlovi]]&quot; sa 380 pripadnika, oko 100 srpskih policajaca i grupa paravojne formacije &quot;[[Vukodlaci]]&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon dobrog starta na glavnom pravcu napada, u kojem su dobro opremljene udarne grupe protivtenkovskim oružjem eliminisale bunkere i utvrđene položaje srpskih snaga na potezu od rezervoara i igrališta prema brdu Hum i omogućile napredovanje Velešićkog odreda u tom pravcu, a napredovanje Pofalićkog odreda na pravcu napada II, oko 11 sati došlo je do izvjesne pauze u borbi.

Protivtenkovske udarne grupe na pravcima odreda Velešići i Pofalići II su se povukle iz borbe, a napad Pofalićkog odreda I zaustavljen je mitraljeskom vatrom iz jakog srpskog uporišta kod pekare Cvjetić. General JNA Baroš nije imao hrabrosti da izvede jedinicu iz kasarne Maršal Tito i tako sigurno odluči bitku. Nakon toga, u borbu je uvedena udarna grupa Specijalne jedinice [[Juka Prazina|Juke Prazina]] kojom je komandovao [[Samir Pezo]].

Odred Pofalići I konačno je uništio neprijateljsko utvrđenje i izvršio proboj kod pekare Cvjetić. Na glavnoj liniji, Velešićki odred je nastavio napredovanje, dok je odred Pofalići II nastavio napredovanje u pravcu napada prema &quot;Plavom dućanu&quot;. Ubrzo su se komandiri voda sastali na lokalitetu Čangalovića česme, a dejstva su nastavljena prema Orlovačkoj ulici i položaju opkoljene 3. čete Pofalićkog I odreda. Na tim položajima napad je zaustavljen.

Pod okriljem mraka, preostale srpske snage, zajedno sa većinom stanovništva iz dijela naselja koji su kontrolisali, napustili su Pofaliće preko Žuča, a neki od njih su skinuli uniforme i uspjeli pobjeći preko Dolac Malte na Vraca. Tokom noći bilo je velikih problema u održavanju snaga na dostignutim linijama i organizovanju nove linije odbrane. Oslobođene položaje je čuvao manji broj boraca Pofalića. Da su to znali, vojnici Laze Bojanića su tokom noći lako mogli povratiti izgubljene položaje u kontraofanzivi. Bitka za Pofaliće je dobijena. Njena važnost je bila velika. Iako po svim elementima predstavlja borbeni učinak taktičkog nivoa, u odnosu na ukupni položaj odbrane Sarajeva, u određenom smislu imala je i operativno-taktički značaj. Sa psihološke tačke gledišta, od velike je važnosti činjenica da je jasnom pobjedom oslobođena značajna teritorija koju su branioci uspjeli zadržati pod svojom kontrolom, što je bio prvi uspjeh te vrste na sarajevskom ratištu od početka rata.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke bitke|Kupres]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>nwjjihbz2sra6r38huhe2i85tzbmcuj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Munja '93&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505791</id>
    <revision>
      <id>3898423</id>
      <parentid>3733260</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:37:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1993.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6189" sha1="8x6ezy5ep12o89ut2ymgv43swcy15a5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Operacija &quot;Munja '93&quot;
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]
| slika             = 
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| datum             = 11. januar 1993.
| mjesto            = Regija Banjana
| koordinate        = &lt;!-- koristiti {{coord}} šablon --&gt;
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = 
| rezultat          = Pobjeda ARBiH
| akcija            = 
| status            = &lt;!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --&gt;
| strane_zaglavlje =  
| strana1           = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana1a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana2           = {{ZID|Republika Srpska}}
| strana2a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| strana3           = 
| strana3a          = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant1        = [[Izet Nanić]]
| komandant1a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant2        = [[Ranko Dabić]]
| komandant2a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt;
| komandant3        =
| komandant3a       = &lt;!-- od 'a' do 'd' --&gt; 
| jedinice1         = [[505. viteška brdska brigada|505. bužimska brigada]]
| jedinice2         = [[1. novogradska pješadijska brigada]]
| jedinice3         = 
| snage1            = 360 vojnika
| snage2            = Nepoznato
| snage3            = 
| polsnaga1         = 
| polsnaga2         = 
| polsnaga3         =
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 18 poginulo
| žrtve2            = 163 poginulo, nekoliko stotina povrijeđeno
| žrtve3            = 
| napomena          =
| vojna_kampanja    = &lt;!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --&gt;
}}
'''Operacija &quot;Munja '93&quot;''' bila je vojna operacija koju je 11. januara 1993. izvela [[505. viteška brdska brigada|505. bužimska brigada]] iz [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] kojom su zauzeli područje [[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjana]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bosnae.info/index.php/operacija-munja-93-akcija-koja-je-505-buzimsku-brigadu-uzdigla-u-rang-najelitnijih-jedinica-arbih-2|title=Operacija &quot;Munja 93&quot; - akcija koja je 505. bužimsku brigadu uzdigla u rang najelitnijih jedinica ARBiH|last=Eldar|date=13. 7. 2022|website=BOSNAE|language=bs-BA|archive-url=https://web.archive.org/web/20220726230311/https://bosnae.info/index.php/operacija-munja-93-akcija-koja-je-505-buzimsku-brigadu-uzdigla-u-rang-najelitnijih-jedinica-arbih-2|archive-date=26. 7. 2022|url-status=live|access-date=26. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Planirana je u strogoj tajnosti u oktobru 1992. Angažovano je 360 boraca 505. bužimske brigade koji su podijeljeni u šest grupa. Također je angažovan isti broj nenaoružanih boraca, iza prvih borbenih grupa, a njihov zadatak bio je evakuisati ranjene i poginule u borbi i da oružje poginulih i ranjenih, i eventualno zarobljenih, predaju nenaoružanim borcima. Na suprotnoj strani bio je bataljon [[1. novogradska pješadijska brigada|1. novigradske pješadijske brigade]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), koji je, za razliku od snaga ARBiH-a, bio dobro naoružan.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Operacija ==
Glavni napad je bio usmjeren na Banjane i Dobro Selo. Operacija je počela 11. januara napadima na bunkere VRS-a, a početak bitke obilježio je i [[Tekbir|usklik]] &quot;Allahu ekber&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.inat.ba/munja-93-operacija-koja-je-odredila-pravac-borbe-buzimljana|title=Munja '93: Operacija koja je odredila pravac borbe Bužimljana|last=Media|first=INAT|date=11. 1. 2022|website=INAT {{!}} Portal za politiku, kulturu i društvo|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20220111113738/https://inat.ba/munja-93-operacija-koja-je-odredila-pravac-borbe-buzimljana|archive-date=11. 1. 2022|url-status=live|access-date=26. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Za dva sata borbi, snage ARBiH-a odlučno su porazile [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. krajiški korpus]] VRS-a. Operacija je završena do deset sati, kada su borci preuzeli kontrolu nad većinom planiranih položaja, osim škole Banjani, koja je dva dana kasnije zauzeta. U narednim danima, kontranapad VRS-a izvršio je napad elitnih trupa, ali je odbijen i nije uspio da se vrati.

== Epilog ==
U operaciji je 505. bužimska brigada zauzela 40&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; teritorija.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na strani ARBiH-a, poginulo je 18 vojnika 505. bužimske brigade, od tog 8 prvog dana operacije, dok je na strani VRS-a bilo 163 poginulih vojnika&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://buzimljani.ba/munja-93-prica-o-pobjedi-nenaoruzane-bosanske-vojske/|title=Munja '93 - priča o pobjedi nenaoružane Bosanske Vojske|last=Elkasovic|first=Qlick by Nermin|date=24. 1. 2017|website=buzimljani.ba|language=bs-ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20220726230314/https://buzimljani.ba/munja-93-prica-o-pobjedi-nenaoruzane-bosanske-vojske/|archive-date=26. 7. 2022|url-status=live|access-date=26. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; i nekoliko stotina ranjenih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/na-izeta-se-hiljade-ljeta-cekalo/|title=Na Izeta se hiljade ljeta čekalo|last=Redakcija|date=5. 8. 2019|website=inmedia.ba|language=bs-BA|archive-url=https://web.archive.org/web/20170817024834/http://www.inmedia.ba/na-izeta-se-hiljade-ljeta-cekalo/|archive-date=17. 8. 2017|url-status=live|access-date=26. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovom operacijom 505. bužimska brigada nanijela je značajne gubitke VRS-u uprkos znatno velikom naoružanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/564-pocela-operacija-munja-93|title=Počela operacija &quot;Munja '93&quot;|website=Historija.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20210118080038/https://www.historija.ba/d/564-pocela-operacija-munja-93/|archive-date=18. 1. 2021|url-status=live|access-date=26. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1993.]]</text>
      <sha1>8x6ezy5ep12o89ut2ymgv43swcy15a5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija &quot;Oganj '92&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505795</id>
    <revision>
      <id>3898424</id>
      <parentid>3642606</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:37:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4600" sha1="a9h2nnpyuh4x7z4mblnn5vnzdfeh103" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojni sukob
| sukob             = Operacija &quot;Oganj '92&quot;
| sirina            = &lt;!-- širina infokutije --&gt;
| dio               = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]
| slika             = 
| velicina_slike    = 
| alt               = 
| opis_slike        = 
| datum             = 7. oktobar 1992.
| mjesto            = [[Bosanska krajina]]
| koordinate        = &lt;!-- koristiti {{coord}} šablon --&gt;
| karta_vrsta       = 
| karta_reljef      = 
| karta_velicina    = 
| karta_znakvel     = 
| karta_opis        = 
| karta_oznaka      = 
| teritorija        = 
| rezultat          = 
| akcija            = 
| status            = Pobjeda [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
| strane_zaglavlje = 
| strana1           = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina|1992}}
| strana1a          = 
| strana2           = {{ZID|Republika Srpska}}
| strana2a          = 
| strana3           = 
| strana3a          = 
| komandant1        = [[Izet Nanić]]
| komandant1a       = 
| komandant2        = [[Ranko Dabić]]
| komandant2a       = 
| komandant3        = 
| komandant3a       = 
| jedinice1         = [[505. viteška brdska brigada|105. bužimska brigada]]
| jedinice2         = [[1. novigradska pješadijska brigada]]
| jedinice3         = 
| snage1            = 
| snage2            = 
| snage3            = 
| polsnaga1         = 43 ranjenih
| polsnaga2         = Nekoliko poginulih
| polsnaga3         = 
| vojsnaga1         = 
| vojsnaga2         = 
| vojsnaga3         = 
| žrtve1            = 
| žrtve2            = 
| žrtve3            = 
| napomena          = 
| vojna_kampanja    = 
}}
'''Operacija &quot;Oganj '92&quot;''' bila je vojna akcija koju je 7. oktobra 1992. izvela [[505. viteška brdska brigada|505. bužimska brigada]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), tada zvana 105. bužimsko-krajiška brigada. Cilj operacije bio je potiskivanje [[1. novigradska pješadijska brigada|1. novigradske pješadijske brigade]] [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS) koja je stajala na periferiji Bužima i zauzimanje kote Ćorkovača.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Alijagić|first=Adnan|title=Die Neue Kriegsführung: Der Bosnienkrieg im Fokus die Belagerung der Region von Bihac 1992 - 1995}}&lt;/ref&gt;

== Operacija ==
U ovoj operaciji [[505. viteška brdska brigada|505. bužimska brigada]] zauzela je Ćorkovaču, preuzimajući kontrolu nad dijelom granice [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBiH). Akciju su izveli ČSN HAMZA i četa drugog bataljona 105. bužimske brigade sa odredom APAČE iz sastava 111. bosanskokrupske brigade.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.yumpu.com/en/document/read/53825919/corkovaca-brosura240x170-august2015-presspdf|title=Ćorkovača – spomenik pobjeda i ponosa AR BiH|last=Yumpu.com|website=yumpu.com|language=en|access-date=31. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; Ova bitka bila je strateški uspjeh mladog generala Izeta Nanića i prva ofanzivna akcija 505. bužimske brigade.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://veteranmagazin.ba/1-201-dan-opsade-bihaca-kako-se-pripremao-rat-i-odbranila-bosanska-krajina/|title=1.201 dan opsade Bihaća: Kako se pripremao rat i odbranila Bosanska krajina|website=veteranmagazin.ba|access-date=31. 12. 2022|archive-date=31. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221231023019/https://veteranmagazin.ba/1-201-dan-opsade-bihaca-kako-se-pripremao-rat-i-odbranila-bosanska-krajina/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Epilog ==
Zauzeto je približno 20{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; teritorije na području Ćorkovače, zarobljena značajna količina naoružanja i municije, a ubijeno nekoliko desetina vojnika VRS-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://opcinabuzim.ba/opcina/historija/|title=Historija|website=Općina Bužim|language=bs-BA|access-date=31. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovim osvajanjem stekli su se znatno povoljniji uslovi za planiranje šire akcije zauzimanja teritorije RBiH u pravcu sjevera i istoka. Frontalni napad više nije bio jedina opcija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://online.flipbuilder.com/faktor.ba/bwwi/files/basic-html/page46.html|title=Page 46 - BROJ 47/GODINA II/SARAJEVO 28.1.2016.|website=online.flipbuilder.com|access-date=31. 12. 2022}}&lt;/ref&gt; Zauzeta je granica RBiH od Ćulumka do Ćorkovače u dužini od 10{{razmak}}km, koja više nije izgubljena do kraja rata.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Bosanske krajine]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>a9h2nnpyuh4x7z4mblnn5vnzdfeh103</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>505797</id>
    <revision>
      <id>3898427</id>
      <parentid>3604368</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:38:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke 1990-ih]] uklonjena; [[Kategorija:Bitke u 1990-ima]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="327" sha1="iuilsybd5yje6t4xzsad2kyabeo8te9" xml:space="preserve">{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
Ova kategorija objedinjuje sve vojne operacije i bitke koje su se dogodile u ratu u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995.

[[Kategorija:Bitke u 1990-ima]]
[[Kategorija:Bitke po ratovima|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Bitke u jugoslavenskim ratovima]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>iuilsybd5yje6t4xzsad2kyabeo8te9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božidar Matić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506887</id>
    <revision>
      <id>3898283</id>
      <parentid>3843934</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T15:38:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7992" sha1="am0py9ldetb3wru85ehdgswziloeppp" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Božidar Matić
| slika              = Božidar Matić.png
| tekst              =
| redoslijed         = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 22. februar 2001 – 18. juli 2001
| prethodnik         = [[Martin Raguž]]
| nasljednik         = [[Zlatko Lagumdžija]]
| redoslijed2        = [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministar finansija i trezora]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 22. februar 2001 – 18. juli 2001
| prethodnik2        = [[Spasoje Tuševljak]]
| nasljednik2        = [[Anto Domazet]]
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1937|9|8}}
| mjesto_rođenja     = [[Bogatić]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2016|5|12|1937|9|8}}
| mjesto_smrti            = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| supruga            = Vesna Matić
| supružnik          = &lt;!-- --&gt;
| djeca              = 
| obrazovanje        = {{plainlist|
*[[Univerzitet u Zagrebu]]
*[[Univerzitet u Beogradu]]
*[[Univerzitet u Sarajevu]]
}}
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Božidar Matić''' (8. septembar 1937 – 12. maj 2016) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i [[akademik]] koji je od februara do jula 2001. bio predsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Osim toga, bio je i [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministar finansija i trezora]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/matic-bozidar|title=Matić, Božidar - Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=19. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

Dok je bio član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], bio je rektor [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] od 1981. do 1985, a bio je i direktor [[Energoinvest]]a. Bio je član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] od 1992. do smrti 2016, te predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] od 1999. do 2014.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Rođen je u [[Bogatić]]u, [[Kraljevina Jugoslavija]], današnja [[Srbija]], 8. septembra 1937, ali se rano u djetinjstvu preselio u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Osnovnu i srednju školu pohađao je u [[Visoko]]m.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=2696|title=Akademik dr. Božidar Matić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu|access-date=23. 1. 2024|language=bs|website=old.unsa.ba}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Studirao je na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]], gdje je diplomirao 1960. Magistrirao je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] 1963. i konačno doktorirao na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] 1971.&lt;ref name=krug99&gt;{{cite web|url=https://www.krug99.ba/akademik-bozidar-matic-bio-je-nadasve-bosanskohercegovacki-drzavnik/|title=Akademik Božidar Matić bio je nadasve bosanskohercegovački državnik|date=12. 5. 2016|access-date=12. 5. 2016|language=bs|website=krug99.ba}}&lt;/ref&gt; Bio je dio velikog inžinjerskog tima koji je 1960-ih i 1970-ih radio na projektu elektrifikacije željezničke pruge Sarajevo-Ploče.&lt;ref name=krug99/&gt;

== Karijera ==
Bio je član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] do 1990, tokom koje je bio funkcioner u Saveznom izvršnom veću. Bio je rektor Univerziteta u Sarajevu od 1981. do 1985.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/rodni-kraj/u-sarajevu-sahranjen-akademik-bozidar-matic-nesebicno-posvecen-razvoju-drustva|title=U Sarajevu sahranjen akademik Božidar Matić: Nesebično posvećen razvoju društva|date=14. 5. 2016|access-date=14. 5. 2016|language=bs|publisher=[[Oslobođenje]]}}&lt;/ref&gt; Dugo godina je radio u Energoinvestu, najvećoj kompaniji u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], a kasnije je bio njen direktor.&lt;ref name=krug99/&gt; Nakon raspada Jugoslavije i [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|osamostaljenja Bosne i Hercegovine]], postao je član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] (SDP BiH) 1992.

Nakon parlamentarnih izbora 2000, SDP BiH je formirao koaliciju sa [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Strankom za Bosnu i Hercegovinu]] kako bi dobio većinu i izbacio nacionalističke stranke s vlasti. Oni su okupili koaliciju mnogih drugih malih stranaka kako bi stvorili &quot;Savez za promjene&quot;. Matić je 22. februara 2001. postao predsjedavajući Vijeća ministara i ministar finansija i trezora.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Božidar Matić|url=http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=160:boidarmati&amp;catid=27:new-to-joomla&amp;Itemid=54&amp;lang=en|publisher=Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina}}&lt;/ref&gt; Vlada predvođena SDP-om BiH omogućila je donošenje Izbornog zakona, koji je bio ne samo važan korak ka demokratiji, već i preduvjet za pristupanje BiH [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id%3D539|title=ohr.int|access-date=3. 11. 2006}}{{dead link|date=oktobar 2021|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt; Radio je u obje kancelarije do jula 2001.&lt;ref name=&quot;ministers&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/Language.aspx?langTag=hr-HR|title=Izbor jezika|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=21. 8. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Bio je predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] od 1999. do juna 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nap.ba/news/2454|title=Miloš Trifković novi predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH!|date=17. 6. 2014|access-date=17. 6. 2014|language=bs|website=nap.ba|archive-date=2. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250902031813/https://nap.ba/news/2454|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Preminuo je 12. maja 2016. u [[Sarajevo|Sarajevu]] u 78. godini života.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-bozidar-matic/160512064|title=Preminuo akademik Božidar Matić|date=12. 5. 2016|access-date=12. 5. 2016|language=bs|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Sahranjen je u Sarajevu na mezarju Bare 14. maja, dva dana nakon smrti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bozidar-matic-ce-ostati-upamcen-po-nesebicnoj-posvecenosti-razvoju-bh-drustva/160514090|title=Božidar Matić će ostati upamćen po nesebičnoj posvećenosti razvoju bh. društva|date=14. 5. 2016|access-date=14. 5. 2016|language=bs|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2016/5/12/preminuo-akademik-bozidar-matic|title=Preminuo akademik Božidar Matić|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=19. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak akademika ANUBiH]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Predsjednici ANUBiH}}
{{Predsjedavajući Vijeća ministara BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Matić, Božidar}}
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Bogatić]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri finansija]]
[[Kategorija:Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>am0py9ldetb3wru85ehdgswziloeppp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Književni korner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>519291</id>
    <revision>
      <id>3898263</id>
      <parentid>3846496</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T13:11:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pinturiccio</username>
        <id>141837</id>
      </contributor>
      <comment>/* Promocije knjiga */ Added new info and reference</comment>
      <origin>3898263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24762" sha1="gaqw0whiqecdoamaxk5bq1knidsy6s9" xml:space="preserve">{{Standardi}}{{Infokutija kompanija
| ime                = Književni korner
| slika              = Logo Književnog kornera.jpg
| veličina_slike     = 
| alt_slike          = 
| tekst              = Zvanični logo Književnog kornera
| slika2             = 
| veličina_slike2    = 
| alt_slike2         = 
| tekst2             = 
| poslovno_ime       = 
| izvorno_ime        = 
| prijašnje_ime      = 
| vrsta              = 
| berzni_naziv       = 
| ISIN               = 
| industrija         = 
| žanr               = Kulturna platforma
| sudbina            = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = 
| osnovano           = {{start date and age|2023}}
| ukinuto            = 
| osnivač            = 
| sjedište           = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| broj_lokacija      = 
| poslužuje          = 
| ključne_osobe      = 
| proizvodi          = 
| zaštitni_znak      = 
| produkcija         = 
| servisi            = 
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| APM                = 
| ukupne_aktive      = 
| kapital            = 
| vlasnik            = 
| članovi            = 
| zaposleni          = 
| matična            = 
| divizije           = 
| podružnice         = 
| slogan             = 
| omjer_kapitala     = 
| rejting            = 
| veb-sajt           = 
| dodatak            = 
}}
'''Književni korner''' je program kojeg uređuju i vode [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisci [[Elvis Ljajić]] i [[Goran Vrhunc]] i koji se realizira dva puta mjesečno u institucijama kulture u [[Sarajevo|Sarajevu.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/11/18/ljajic-i-vrhunc-knjizevnim-kornerom-vracamo-dug-kulturi-u-sarajevu|title=Ljajić i Vrhunc: Književnim kornerom vraćamo dug kulturi u Sarajevu|last=Vegara|first=Sead|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raport.ba/osnivaci-knjizevnog-kornera-za-raport-ko-to-danas-cita-i-ko-dijeli-isti-ljubav-i-strast-47-razgovora-dva-puta-sedmicno-nije-mala-stvar/?fbclid=IwY2xjawM_WLFleHRuA2FlbQIxMQABHjfrxXueSh9Hzp2t9qV6va6HbtFPaCYjcJb-vdrTB7TY7DEKxrQuocunbjVS_aem_PaOFWe9mDWqmarAk9xcA2A|title=Osnivači ‘Književnog kornera’ za Raport: Ko to danas čita i ko dijeli isti ljubav i strast. 47 razgovora dva puta sedmično nije mala stvar|last=Sarajlić Ramović|first=Larisa|website=Raport.ba}}&lt;/ref&gt; Za vizuelni identitet zadužena je [[Vildana Bratić]].

Prvi književni razgovor održan je 3. maja 2023. u prostorijama [[KUD Željezničar|ŽKUD Željezničar]], a gost je bio [[Boris Lalić]],  sarajevski prozni i dramski pisac, knjižar i skejter. Književni korner održavao se i u prostorijama [[Biblioteke Sarajeva]], [[BKC Sarajevo]], Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo, [[Collegium Artisticum]], Dječjoj kući, Centar kulture i mladih [[Centar (Sarajevo)|Općine Centar]], Caffe baru Linea i Caffe baru Nota.

== Gosti Književnog kornera ==
Književni korner je ugostio '''57 autora i autorica''' i jednu književnu grupu. Gosti Književnog kornera po sezonama su bili:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Prva sezona (2023)
!br.
!Ime 
!Datum razgovora
!Lokacija razgovora
!Domaćin razgovora
|-
|1.
|Boris Lalić 
|3. maj 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|2.
|[[Srđan Sekulić]] 
|10. maj 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|3.
|[[Admir Džanko]]
|17. maj 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|4.
|[[Azemina Krehić]] 
|24. maj 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|5.
|[[Lejla Kalamujić]]
|31. maj 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|6.
|[[Edin Rikalo]]
|7. juni 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|7.
|[[Adnan Bajrović]]
|14. juni 2023. 
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|8.
|[[Vanja Šunjić]]
|21. juni 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|9.
|[[Zerina Kulović-Arnaut]]
|5. juli 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Druga sezona (2023)
!br.
!Ime
!Datum razgovora
!Lokacija razgovora
!Domaćin razgovora
|-
|10.
|[[Mirza Okić]]
|13. septembar 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|11.
|[[Emina Đelilović-Kevrić]]
|27. septembar 21023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|12.
|[[Udruženje Tavan]]
|4. oktobar 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|13.
|[[Jasmin Agić]]
|18. oktobar 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|14.
|[[Asmir Kujović]]
|1. novembar 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|15.
|[[Nihad Hasanović]]
|15. novembar 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|16.
|[[Sejad Durak]]
|6. decembar 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|17.
|[[Jasmina Šahinagić]]
|13. decembar 2023. 
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|18.
|[[Adnan Lugonić]]
|20. decembar 2023.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Treća sezona (2024)
!br.
!Ime
!Datum razgovora
!Lokacija razgovora
!Domaćin razgovora
|-
|19.
|[[Zoran Žmirić]]
|17. januar 2024.
|on-line
|[[Elvis Ljajić]], 
[[Goran Vrhunc]]
|-
|20.
|[[Jasmina Hanjalić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/prstenasta-noc-poezije-20-knjizevni-korner-ugostio-jasminu-hanjalic-yfbzk|title=Prstenasta noć poezije: 20. Književni korner ugostio Jasminu Hanjalić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|31. januar 2024.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|21.
|[[Almir Bašović]]
|21. februar 2024.
|Biblioteka MAK
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|22.
|[[Elvedin Nezirović]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/magazin/knjige/nezirovic-moje-je-da-citam-knjige-i-navijam-za-velez/448259|title=Nezirović: Moje je da čitam knjige i navijam za Velež|website=bljesak.info|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|6. mart 2024. 
|Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|23.
|[[Sabahudin Hadžialić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-br-23-gost-sabahudin-hadzialic-lsc0u|title=Književni korner br. 23 - gost Sabahudin Hadžialić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|13. mart 2024.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|24.
|[[Amela Mustafić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4773|title=Književni korner br. 24, gost: Amela Mustafić KUD “Željezničar” Sarajevo {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|3. april 2024.
|ŽKUD Željezničar
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|25.
|[[Amila Kahrović-Posavljak]]
|17. april 2024.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|26.
|[[Ahmed Burić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/26-knjizevni-kornera-gost-ahmed-buric-zdkrt|title=26. Književni korner: Gost Ahmed Burić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|9. maj 2024.
|Biblioteka MAK
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|27
|[[Almir Imširević]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4947|title=“KNJIŽEVNI RAZGOVORI” Gost: Almir Imširević {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|22. maj 2024.
|Centralno odjeljenje
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|28.
|[[Midhat Ajanović]] Ajan&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/knjizevni-korner-28-predstavljen-knjizevni-opus-midhata-ajanovica/|title=Književni korner 28: Predstavljen književni opus Midhata Ajanovića|last=Ljajić|first=Elvis|date=13. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|10. juli 2024.
|ŽKUD Željezničar
|[[Elvis Ljajić]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Četvrta sezona (2024)
!br.
!Ime
!Datum razgovora
!Lokacija razgovora
!Domaćin razgovora
|-
|29.
|[[Jagoda Iličić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://life.ba/knjizevni-korner-gosca-je-bila-bh-knjizevnica-jagoda-ilicic/|title=Književni korner: Gošća je bila bh. književnica Jagoda Iličić|last=News|first=Life|date=12. 9. 2024|website=Life.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|11. septembar 2024.
|Dječja kuća
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|30.
|[[Edin Salčinović]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|title=Književni korner u “Maku” – gost Edin Krehić|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319024129/https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|25. septembar 2024.
|Centralno odjeljenje
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|31.
|[[Narcis Saračević]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-31-narcis-saracevic-xk0sx|title=Književni korner 31: Narcis Saračević|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|9. oktobar 2024.
|Collegium Artisticum
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|32.
|[[Edin Krehić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-32-edin-krehic-7aqe9|title=Književni korner 32: Edin Krehić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|23. oktobar 2024.
|Biblioteka MAK
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|33.
|[[Mirza Herco]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/33-knjizevni-korner-mirza-herco-sa/|title=33. Književni korner: Mirza Herco, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|6. novembar 2024.
|Caffe bar Linea
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|34.
|[[Almir Zalihić]]
|13. novembar 2024.
|Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|35.
|[[Damir Uzunović]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/35-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=35. Književni korner: Damir Uzunović, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|18. decembar 2024. 
|Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Peta sezona (2025)
!br.
!Ime
!Datum razgovora
!Lokacija razgovora
!Domaćin razgovora
|-
|36.
|[[Amra Olovčić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/5-februara-knjizevni-korner-36-gosca-amra-olovcic-pq7zx|title=5. februara Književni korner 36: Gošća Amra Olovčić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|5. februar 2025.
|Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|37.
|[[Ibrahim Osmanbašić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/37-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=37. Književni korner, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|19. februar 2025.
|Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|38.
|[[Hamza Ridžal]]&lt;ref name=&quot;bgs.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|title=Književni korner u Maku – gosti Hamza Ridžal i Sanjin Musa|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025|archive-date=23. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423121947/https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[Sanjin Musa]]&lt;ref name=&quot;bgs.ba&quot; /&gt;
|12. mart 2025.
|Biblioteka MAK
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|39.
|[[Marija Fekete-Sullivan]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-39-gosca-marija-fekete-sullivan-2hh7r|title=Književni korner 39: Gošća Marija Fekete Sullivan|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
|19. mart v2025. 
|Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|40.
|[[Uglješa Kesić]]
|16. april 2025.
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|41.
|[[Dejan Tešić]]
|7. maj 2025.
|Centralno odjeljenje
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|42.
|[[Ermina Ribić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-42-susret-s-erminom-ribic-u-ckm-u/?fbclid=IwY2xjawKReclleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFFZUM0VUNCV1pUNGtSeWMxAR7rWyVYjvAxB2eZRPteCqeS9F7HHIeVez6DfTQQMmj9NgD3dKUnJjyWQTMIUQ_aem_Fl1-Oh2dnQs6LO9XzYXyWg|title=Književni korner 42: Susret s Erminom Ribić u CKM-u|website=centarkulture.ba|publisher=CKM|access-date=14. 5. 2025}}&lt;/ref&gt;
|14. maj 2025.
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|43.
|Mirsad Pašović&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ekskluziva.ba/desavanja/predstavljeno-knjizevno-stvaralastvo-mirsada-pasovica-cijeli-zivot-u-sedam-knjiga/|title=Predstavljeno književno stvaralaštvo Mirsada Pašovića: Cijeli život u sedam knjiga|last=|date=12. 6. 2025|website=Ekskluziva.ba|language=en-US|access-date=17. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|11. juni 2025.
|Caffe bar Nota
|[[Goran Vrhunc]], 
[[Elvis Ljajić]]
|-
|44.
|Vahidin Preljević&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penbih.ba/2025/06/vahidin-preljevic-gost-knjizevnog-kornera/|title=Vahidin Preljević gost Književnog kornera|last=|first=|date=13. 6. 2025|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2025}}&lt;/ref&gt;
|18. juni 2025.
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Elvis Ljajić]]
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Šesta sezona (2025)
!br.
!Ime
!Datum razgovora
!Lokacija razgovora
!Domaćin razgovora
|-
|45.
|VEČE MLADE POEZIJE 
Amina Bulić,

Dejan Tešić,

Iman Duvnjaković,

Luka Bošković,

Malik Pašić,

Srđan Sekulić &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-pocetak-seste-sezone/|title=Počinje šesta sezona Književnog kornera|website=CKM|language=en|access-date=7. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|27. avgust 2025.
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Elvis Ljajić]]
[[Goran Vrhunc]]
|-
|46.
|[[Samedin Kadić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-sa-samedinom-kadicem/|title=Književni korner ra Semedinom Kadićem|date=30. 8. 2025|website=Centar kulture|publisher=CKM|language=en-US|access-date=7. 9. 2025}}&lt;/ref&gt;
|3. septembar 2025.
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|47.
|Miroslav Pilj&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://tacno.net/miroslav-pilj-gost-na-47-knjizevnom-korneru-u-sarajevu|title=Miroslav Pilj gost na 47. Književnom korneru|work=Tačno.net}}&lt;/ref&gt;
|24. septembar 2025.
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|48.
|Borivoje Simić&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-48-borivoje-simic-u-ckm-u/|title=Književni korner #48: Borivoje Simić u CKM-u|website=Centar.ba|publisher=CKM Općine Centar Sarajevo}}&lt;/ref&gt;
|1. oktobar 2025.
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|49.
|Emsura Hamzić &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/events/knjizevni-korner-sa-emsurom-hamzic/|title=Književni korner sa Emsurom Hamzić|website=CKM}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
|22. oktobar 2025. 
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|50.
|Darko Habazin&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.times.ba/17/11/2025/96983/|title=Književni korner 50: gost Darko Habazin|website=Times.ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/u-srijedu-50-knjizevni-korner-sa-darkom-habazinom-gokfp|title=U srijedu 50. književni korner sa Darkom Habazinom|website=federalna.ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/18/najava-dogadjaja-darko-habazin-gost-pedesetog-knjizevnog-kornera/|title=Darko Habazin gost pedesetog “Književnog kornera”|website=Portal Bosnistika}}&lt;/ref&gt;
|19. novembar 2025. 
|Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo
|[[Goran Vrhunc]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Sedma sezona (2026)
!br.
!Ime i prezime 
!Datum razgovora
!Lokacija razgovora
!Domaćin razgovora
|-
|51.
|Andrea Lešić-Thomas&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/prvi-ovogodisnji-knjizevni-korner-sa-andreom-lesic-thomas/|title=Prvi ovogodišnji Književni korner sa Andreom Lešić-Thomas|website=Centar kulture|publisher=CKM}}&lt;/ref&gt;
|11. mart 2026.
|Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina
|[[Elvis Ljajić]]
|-
|52.
|Nihad Mešić River&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://efm.ba/knjizevni-korner-52-nihad-mesic-river/|title=Književni korner 52 – Nihad Mešić RIVER|website=EFM - jedini radio za urbanu gerilu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/03/24/posjetite-knjizevni-korner-52/|title=Posjetite 52. Književni korner|website=Portal Bosnistika}}&lt;/ref&gt;
|25. mart 2026.
|Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina
|[[Goran Vrhunc]]
|-
|53.
|Berislav Jurič&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://raport.ba/sa-berislavom-juricem-o-kulturi-knjizevnosti-i-novinarstvu|title=Sa Berislavom Juričem o kulturi, književnosti i novinarstvu}}&lt;/ref&gt;
|22. april 2026.
|Biblioteka MAK
|[[Elvis Ljajić]]
|}

== Posebni programi ==
U okviru Književnog kornera realizuju se i programi koji su posvećeni značajnim datumima i umjetnostima koje ne pripadaju književnosti. Do sada su realizovani sljedeći programmi ovoga tipa:

* Svjetski dan smijeha&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-u-znaku-svjetskog-dana-smijeha-ovki5|title=&quot;Književni korner&quot; u znaku Svjetskog dana smijeha|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Deset godina prvog bosanskohercegovačkog filmskog portala [[Filmofil.ba]]
* Veče poezije i šaha za [[Marko Vešović (književnik)|Vešović Marka]] (2024)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/bascarsijske-noci-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-suwpx|title=Baščaršijske noći: Veče poezije i šaha za Vešović Marka|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/magazin/kultura/u-bkc-u-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/3307881/|title=U BKC-u 'Veče poezije i šaha za Vešović Marka'|last=Fokus.ba|date=18. 7. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/kultura/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-veceras-u-bkc-u-ks/|title=&quot;Veče poezije i šaha za Vešović Marka&quot; večeras u BKC-u KS|last=BiH|first=N1|date=18. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/|title=Veče poezije i šaha za Vešović Marka|last=Ljajić|first=Elvis|date=16. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Veče posvećemo [[Dževad Karahasan|Dževadu Karahasanu]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/bosnjacki-institut-u-sarajevu-priprema-vece-posveceno-akademiku-dzevadu-krahasanu-jueob|title=Sarajevo: Veče posvećeno Dževadu Karahasanu|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bmeia.gv.at/bs/austrijska-ambasada-sarajevo/aktuelno/kalendar-kulturnih-zbivanja/detail/gedenkfeier-die-dem-grossen-schriftsteller-dzevad-karahasan-gewidmet-ist|title=Detail|last=Österreich|first=Außenministerium der Republik|website=www.bmeia.gv.at|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Sjećanje na [[Admiral Mahić|Admirala Mahića]] (2025)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raport.ba/foto-sjecanje-na-admirala-mahica-uz-anegdote-price-i-pjesme-prijatelji-o-velikom-covjeku-pjesniku-putniku-i-boemu/#google_vignette|title=FOTO Sjećanje na Admirala Mahića uz anegdote, priče i pjesme: Prijatelji o velikom čovjeku, pjesniku, putniku i boemu|last=Emir|date=17. 1. 2025|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/galerija-collegium-artisticum-17-januara-sjecanje-na-admirala-mahica-ub2ue|title=Galerija Collegium Artisticum: 17. januara ''Sjećanje na Admirala Mahića''|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/kun/sjecanje-na-admirala-mahica-ovog-petka-u-collegium-artisticum-1012816/|title=''Sjećanje na Admirala Mahića'' ovog petka u Collegium artisticum|date=14. 1. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Svjetski dan poezije (2026)&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://federalna.ba/svjetski-dan-poezije-u-sarajevu-poezija-kao-otpor-stvarnosti-hvxbd?fbclid=IwY2xjawQtwexleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEe9RJG7vZhM5X3wexMCJ569F0JlCAzqLxuGJdfPzdsBWDN2QRMJJ2kLIDarX4_aem_X__zcCjbd5EX1Lo2ZJT5Iw|title=Svjetski dan poezije u Sarajevu: Poezija kao otpor stvarnosti|access-date=|publisher=Federalna.ba}}&lt;/ref&gt;

== Promocije knjiga ==
Kao način popularizovanja književnosti, u okviru Književnog kornera organizuju se i promocije knjiga domaćih i stranih autora.

* Promocija knjige Kenana Kundalića &quot;Nedostojanstvenost smrti&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zenicablog.com/foto-promocija-knjige-nedostojanstvenost-smrti-kenana-kundalica-u-sarajevu/|title=FOTO: Promocija knjige &quot;Nedostojanstvenost smrti&quot; Kenana Kundalića u Sarajevu|last=zenicablog|date=28. 11. 2024|website=Zenicablog|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige Silivia Montija &quot;L’idroporto del Lido di Ostia: Carlo Del Prete&quot; 
* Promocija knjige Anesa Oručevića &quot;Dinamika cvjetanja&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/predstavljena-knjiga-poezije-dinamika-cvjetanja-anesa-orucevica-e7man|title=Predstavljena knjiga poezije 'Dinamika cvjetanja' Anesa Oručevića|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige Gorana Vrhunca &quot;Prazno u pucanj&quot;
* Promocija knjige Ranke Eisenhauer &quot;Zov i okovi domovine&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bljesak.info/info-vodic/razno/promocija-dvojezicne-knjige-zov-i-okovi-domovine-u-mostaru/525336|title=Promocija dvojezične knjige ''Zov i okovi domovine'' u Mostaru|website=Bljesak}}&lt;/ref&gt;
* Promocija romana &quot;Čudotvorna Gospa Olovska&quot; autorice Amre Olovčić&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/11/50-izdanje-knjizevnog-kornera-promocija-knjige-cudotvorna-gospa-olovska-amre-olovcic/|title=Promocija knjige “Čudotvorna Gospa Olovska” Amre Olovčić|website=Portal Bosnistika}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige “Kratke priče o pokušajima izbavljenja” Emine Đelilović-Kevrić&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tacno.net/promocija-knjige-emine-delilovic-kevric-kratke-price-o-pokusajima-izbavljenja/|title=Promocija knjige Emine Đelilović-Kevrić “Kratke priče o pokušajima izbavljenja”|website=Tačno.net|publisher=Udruženje “Centar za kritičko mišljenje”}}&lt;/ref&gt;
* Promocija zbirke poezije &quot;Kćeri Abdulahova&quot; Mirzete Memišević Hodžić&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/veceras-u-sarajevu-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/622534?fbclid=IwY2xjawPdy0BleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeje0Vo5au_4VqyDiCHW3Zr3sJpz70eku9SaCUl7V-I6xydSbzYw-nW9TJoJI_aem_cQWs9WF6fO5d7MiHnJlaHQ|title=Večeras u Sarajevu promocija knjige &quot;Kćeri Abdulahova&quot; Mirzete Memišević Hodžić|website=Radio Sarajevo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/01/15/najava-dogadjaja-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy4tleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEet5UCvo26yd_VYUTxFKDUixcU01xHETv4BrWfzBcOWl5zD-0d0J83IoUSDS0_aem_ISS-PI5x6LylxyELS6Vnkw|title=Najava događaja: Promocija knjige “Kćeri Abdulahova” Mirzete Memišević Hodžić|website=Bosnistika}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fbl.ba/poezija-kao-dom-i-dijalog-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy8xleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeyTA86nJk1JjgwC36C1GB34r5poNPuucePWu75vESvXyJLo18E4tGiIPxBbE_aem_mxQDs9Re8h-r7n2ueDYZUg|title=Poezija kao dom i dijalog: Promocija knjige KĆERI ABDULAHOVA Mirzete Memišević Hodžić|date=|website=FBL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/odrzana-promocija-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic-rolektoster-emocija/622705?fbclid=IwY2xjawPe-phleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeOUSuIeQ95yKtN3_Eq9ATHDKIuvywAxhuMuIyCYHRDDxMZOBQ_N-jiF7yqNQ_aem_xbB3Pk1FW-JXyTwY7kBrcQ|title=Održana promocija &quot;Kćeri Abdulahova&quot; Mirzete Memišević Hodžić: Rolektoster emocija|website=RADIO SARAJEVO}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjige &quot;Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni&quot; [[Emir O. Filipović|Emira O. Filipovića]]&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://historiografija.hr/?p=52651|title=Promocija knjige Emira O. Filipovića “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” u Sarajevu|work=Historiografija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://tacno.net/knjizevni-korner-vas-poziva-na-promociju-knjige-vitestvo-u-srednjovjekovnoj-bosni-autora-emira-o-filipovica/|title=Književni korner vas poziva na promociju knjige “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” autora Emira O. Filipovića|work=Tačno.net}}&lt;/ref&gt;
* Promocija knjge [[Uglješa Kesić|Uglješe Kesića]] “Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne”&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/06/09/promocija-knjige-bosansko-kraljevstvo-bajke-o-vladarima-bosne-ugljese-kesica/|title=Promocija knjige “Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne” Uglješe Kesića|date=2026-06-09|website=Bosnistika|language=bs-BA|access-date=2026-06-10}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Kultura u Sarajevu]]</text>
      <sha1>gaqw0whiqecdoamaxk5bq1knidsy6s9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esmir Bajraktarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528118</id>
    <revision>
      <id>3898280</id>
      <parentid>3895236</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T15:10:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34272-73</username>
        <id>182399</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3898280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13451" sha1="h7qllj40paimhfaek1l6f16tuhwfl18" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = 
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|2005|3|10|}}
| rodnigrad                  = [[Wisconsin]]
| rodnadržava                = [[Sjedinjene Američke Države]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 175&amp;nbsp;cm&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.transfermarkt.com/esmir-bajraktarevic/profil/spieler/925862|website=transfermarkt.com|accessdate=20. 11. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Napadač|Krilni napadač]]
| trenutniklub               = [[PSV Eindhoven|PSV]]
| brojnadresu                = 19
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 2019–2020.&lt;br/&gt;2020–2021.&lt;br/&gt;2021.
| omladinskipogoni           = [[Chicago Fire]]&lt;br/&gt;[[SC Wave]]&lt;br/&gt;[[New England Revolution]]
| godine1                    = 2021–2023.
| klubovi1                   = [[New England Revolution II]]
| nastupi(golovi)1           = 36 (7)
| godine2                    = 2022–2025.
| klubovi2                   = [[New England Revolution]]
| nastupi(golovi)2           = 45 (3)
| godine3                    = 2025–
| klubovi3                   = [[PSV Eindhoven]]
| nastupi(golovi)3           = 27 (2)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2022.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država U-19|SAD U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)
| nacionalnegodine2          = 2023–2024.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država U-23|SAD U-23]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (1)
| nacionalnegodine3          = 2024.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0)
| nacionalnegodine4          = 2024–
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 14 (1)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 31. 03. 2026
}}
'''Esmir Bajraktarević''' ([[Wisconsin]], 10. mart 2005) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometaš koji igra kao [[Vezni igrač|krilni napadač]] za nizozemski [[PSV Eindhoven|PSV]]. Rođen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].

== Klupska karijera ==
=== New England Revolution ===
Bajraktarević je započeo svoju nogometnu karijeru u lokalnom [[SC Wave]], prije nego se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Chicago Fire]]a. Sljedeće godine se vratio u SC Wave. Godinu dana kasnije, prešao je u omladinsku akademiju New England Revolutiona.

U maju 2022. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor. Profesionalno je debitovao igrajući za rezervni tim New England Revolutiona protiv Tormente 22. augusta 2021. u dobi od 16 godina.

11. septembra postigao je svoj prvi profesionalni gol protiv North Caroline.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://soccerwire.com/news/new-england-revolution-sign-17-year-old-esmir-bajraktarevic-as-homegrown-player|title=New England Revolution sign 17-year-old Esmir Bajraktarević as Homegrown Player|work=soccerwire.com|date=23. 5. 2022|access-date=26. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

Bajraktarević je debitovao za prvi tim u utakmici [[US Open Cup]]a protiv New York Cityja 26. maja 2022. Tri mjeseca kasnije, debitovao je u ligi protiv Toronta.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://theblazingmusket.com/the-story-of-esmir-bajraktarevic-a-rising-star-in-american-soccer|title=The story of Esmir Bajraktarevic, a rising star in American soccer|work=theblazingmusket.com|date=12. 2. 2024|access-date=13. 2. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Dana 8. augusta 2023, postigao je svoj prvi gol za New England Revolution u utakmici Leagues Cupa protiv Querétara.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://masslive.com/sports/2023/08/esmir-bajraktarevic-nets-first-goal-but-revolution-fall-in-pks-during-leagues-cup.html|title=Esmir Bajraktarevic nets first goal, but Revolution fall in PKs during Leagues Cup|work=masslive.com|date=8. 8. 2023|access-date=11. 8. 2023|archive-date=10. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810232445/https://www.masslive.com/sports/2023/08/esmir-bajraktarevic-nets-first-goal-but-revolution-fall-in-pks-during-leagues-cup.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Deset mjeseci kasnije, postigao je svoj prvi ligaški gol za tim u pobjedi nad Nashvilleom.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://masslive.com/sports/2024/06/esmir-bajraktarevic-scores-first-goal-to-help-revolution-snap-nashvilles-shutout-streak.html|title=Esmir Bajraktarevic scores first goal to help Revolution snap Nashville's shutout streak|work=masslive.com|date=1. 6. 2024|access-date=1. 6. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== PSV ===
U januaru 2025, Bajraktarević je potpisao za [[Nizozemska|holandski]] [[PSV Eindhoven|PSV]] za neobjavljenu cijenu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://fokus.ba/sport/fudbal/esmir-bajraktarevic-potpisao-za-psv-eindhoven-jedva-cekam-da-zaigram-za-legendarni-klub/3393007|title=Esmir Bajraktarević potpisao za PSV Eindhoven: Jedva čekam da zaigram za legendarni klub|work=fokus.ba|date=2. 1. 2025|access-date=3. 1. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt; Dana 18. januara je zvanično debitovao za ekipu PSV-a protiv Zwollea.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/prvi-nastup-mlade-nade-bh-nogometa-esmir-bajraktarevic-debitirao-za-psv-eindhoven/575597|title=Prvi nastup mlade nade bh. nogometa: Esmir Bajraktarević debitirao za PSV Eindhoven|work=radiosarajevo.ba|date=18. 1. 2025|access-date=19. 1. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt; Bajraktarević je debitovao u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka UEFA]] u gostima [[Arsenal FC|Arsenala]] 12. marta.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/arsenal-i-aston-villa-spasili-cast-engleza-bajraktarevic-debitovao-u-ligi-prvaka/250312204|title=Arsenal i Aston Villa spasili čast Engleza, Bajraktarević debitovao u Ligi prvaka|work=klix.ba|date=12. 3. 2025|access-date=14. 3. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

Prvi trofej s klubom osvojio je 18. maja, kada su krunisani za prvake lige.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/psv-odbranio-naslov-prvaka-nizozemske-esmir-bajraktarevic-slavio-prvi-veliki-trofej-u-karijeri|title=PSV odbranio naslov prvaka Nizozemske: Esmir Bajraktarević slavio prvi veliki trofej u karijeri|work=n1info.ba|date=18. 5. 2025|access-date=19. 5. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

23. augusta je postigao dva gola u porazu od [[FC Groningen|Groningena]], što su bili njegovi prvi golovi za PSV.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/992482/bajraktarevic-zablistao-dva-gola-za-psv-i-jasna-poruka-barbarezu|title=Bajraktarević zablistao: Dva gola za PSV i jasna poruka Barbarezu|work=avaz.ba|date=23. 8. 2025|access-date=26. 8. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Predstavljao je [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] na raznim mlađim nivoima, da bi debitovao za seniorsku reprezentaciju u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] 20. januara 2024.

Međutim, u julu se opredijelio za nogometnu reprezentaciju [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovinue]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/esmir-bajraktarevic-poslao-jasnu-poruku-amerikancima-jako-sam-ponosan-sto-sam-bosanac/192201|title=Esmir Bajraktarević poslao jasnu poruku Amerikancima: Jako sam ponosan što sam Bosanac|work=faktor.ba|date=4. 7. 2024|access-date=6. 7. 2024|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

U augustu je [[FIFA]] odobrila njegov zahtjev za promjenu sportskog državljanstva iz američkog u bosansko.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/spahic-otkrio-kako-su-zmajevi-ukrali-jednu-veliku-nogometnu-nadu-i-privoljeli-ga-da-igra-za-bih/557289|title=Spahić otkrio kako su Zmajevi &quot;ukrali&quot; jednu veliku nogometnu nadu i privoljeli ga da igra za BiH|work=radiosarajevo.ba|date=16. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

Kasnije tog mjeseca, dobio je svoj prvi seniorski poziv, za utakmice [[UEFA Liga nacija sezone 2024/2025 - A|UEFA Lige nacija A sezone 2024-25]] protiv [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Holandije]] i [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/435895-barbarez-je-promijenio-spisak-u-odnosu-na-englesku-i-italiju-na-raspolaganju-je-sedam-novih-imena|title=Barbarez je promijenio spisak u odnosu na Englesku i Italiju, na raspolaganju je sedam novih imena|work=reprezentacija.ba|date=16. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

Debitovao je protiv prve reprezentacije 7. septembra.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://fokus.ba/sport/fudbal/slabasna-bih-primila-pet-golova-od-nizozemske-bajraktarevic-jedini-svijetla-tacka/3333359|title=Slabašna BiH primila pet golova od Nizozemske, Bajraktarević jedini svijetla tačka|work=fokus.ba|date=7. 9. 2024|access-date=9. 9. 2024|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. novembra 2025, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvensto u nogometu 2026.|kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]], Bajraktarević je postigao svoj prvi seniorski međunarodni gol.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15. 11. 2025|access-date=16. 11. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;On je muž od Merime 

== Statistike karijere ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 26. februara 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/esmir-bajraktarevic/leistungsdatendetails/spieler/925862|title=Esmir Bajraktarevic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=26. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Nacionalni kup
! colspan=&quot;2&quot; |Kontinentalno takmičenje
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Goals
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Goals
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[New England Revolution II]]
|2021
|USL League One
|11
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|11
|1
|-
|2022
|MLS Next Pro
|17
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|17
|0
|-
|2023
|MLS Next Pro
|8
|6
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|1
|2
|9
|8
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!36
!7
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!1
!2
!37
!9
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[New England Revolution]]
|2022
|[[Major League Soccer]]
|3
|0
|1
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|4
|0
|-
|2023
|Major League Soccer
|13
|0
|2
|0
|1
|1
|0
|0
|16
|1
|-
|2024
|Major League Soccer
|29
|3
|0
|0
|8
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
|37
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!45
!3
!3
!0
!9
!2
!0
!0
!57
!5
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[PSV Eindhoven|PSV]]
|2024–25
|[[Eredivisie]]
|4
|0
|0
|0
|1
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|5
|0
|-
|2025–26
|Eredivisie
|20
|2
|3
|3
|4
|0
|0
|0
|27
|5
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!24
!2
!3
!3
!5
!0
!0
!0
!32
!5
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno u karijeri
!105
!12
!6
!3
!14
!2
!1
!2
!126
!19
|}

=== Reprezentacija ===
A''žurirano: 31. mart 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]]
|-
|2024.
|1
|0
|-
!Ukupno
!1
!0
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2024.
|6
|0
|-
|2025.
|6
|1
|-
|2026.
|2
|0
|-
!Ukupno
!14
!1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno u karijeri
!15
!1
|}

==== Golovi za reprezentaciju ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Spisak međunarodnih golova koje je postigao Esmir Bajraktarević
! scope=&quot;col&quot; | Br.
! scope=&quot;col&quot; | Datum
! scope=&quot;col&quot; | Mjesto održavanja
! scope=&quot;col&quot; | Kapa
! scope=&quot;col&quot; | Protivnik
! scope=&quot;col&quot; | Gol
! scope=&quot;col&quot; | Rezultat
! scope=&quot;col&quot; | Takmičenje
|-
| align=&quot;center&quot; | 1
| 15. novembra 2025.
| [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino Polje]], [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| align=&quot;center&quot; | 11
|{{NOG|ROM}}
| align=&quot;center&quot; | '''2'''–1
| align=&quot;center&quot; | 3–1
| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{UEFA igrač}}

{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Esmir}}
[[Kategorija:Rođeni 2005.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Appleton (Wisconsin)]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši New England Revolutiona II]]
[[Kategorija:Nogometaši New England Revolutiona]]
[[Kategorija:Nogometaši PSV Eindhovena]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>h7qllj40paimhfaek1l6f16tuhwfl18</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898345</id>
      <parentid>3898280</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-34272-73|~2026-34272-73]] ([[User talk:~2026-34272-73|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PanaskoBot|PanaskoBot]]</comment>
      <origin>3895236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13430" sha1="h889j6s480lwtec6myv2lj8bjzx2sv0" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = 
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|2005|3|10|}}
| rodnigrad                  = [[Wisconsin]]
| rodnadržava                = [[Sjedinjene Američke Države]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 175&amp;nbsp;cm&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.transfermarkt.com/esmir-bajraktarevic/profil/spieler/925862|website=transfermarkt.com|accessdate=20. 11. 2025|language=en}}&lt;/ref&gt;
| pozicija                   = [[Napadač|Krilni napadač]]
| trenutniklub               = [[PSV Eindhoven|PSV]]
| brojnadresu                = 19
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 2019–2020.&lt;br/&gt;2020–2021.&lt;br/&gt;2021.
| omladinskipogoni           = [[Chicago Fire]]&lt;br/&gt;[[SC Wave]]&lt;br/&gt;[[New England Revolution]]
| godine1                    = 2021–2023.
| klubovi1                   = [[New England Revolution II]]
| nastupi(golovi)1           = 36 (7)
| godine2                    = 2022–2025.
| klubovi2                   = [[New England Revolution]]
| nastupi(golovi)2           = 45 (3)
| godine3                    = 2025–
| klubovi3                   = [[PSV Eindhoven]]
| nastupi(golovi)3           = 27 (2)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 2022.
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država U-19|SAD U-19]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)
| nacionalnegodine2          = 2023–2024.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država U-23|SAD U-23]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (1)
| nacionalnegodine3          = 2024.
| nacionalneekipe3           = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]
| nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0)
| nacionalnegodine4          = 2024–
| nacionalneekipe4           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)4 = 14 (1)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 31. 03. 2026
}}
'''Esmir Bajraktarević''' ([[Wisconsin]], 10. mart 2005) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometaš koji igra kao [[Vezni igrač|krilni napadač]] za nizozemski [[PSV Eindhoven|PSV]]. Rođen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].

== Klupska karijera ==
=== New England Revolution ===
Bajraktarević je započeo svoju nogometnu karijeru u lokalnom [[SC Wave]], prije nego se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Chicago Fire]]a. Sljedeće godine se vratio u SC Wave. Godinu dana kasnije, prešao je u omladinsku akademiju New England Revolutiona.

U maju 2022. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor. Profesionalno je debitovao igrajući za rezervni tim New England Revolutiona protiv Tormente 22. augusta 2021. u dobi od 16 godina.

11. septembra postigao je svoj prvi profesionalni gol protiv North Caroline.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://soccerwire.com/news/new-england-revolution-sign-17-year-old-esmir-bajraktarevic-as-homegrown-player|title=New England Revolution sign 17-year-old Esmir Bajraktarević as Homegrown Player|work=soccerwire.com|date=23. 5. 2022|access-date=26. 5. 2022}}&lt;/ref&gt;

Bajraktarević je debitovao za prvi tim u utakmici [[US Open Cup]]a protiv New York Cityja 26. maja 2022. Tri mjeseca kasnije, debitovao je u ligi protiv Toronta.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://theblazingmusket.com/the-story-of-esmir-bajraktarevic-a-rising-star-in-american-soccer|title=The story of Esmir Bajraktarevic, a rising star in American soccer|work=theblazingmusket.com|date=12. 2. 2024|access-date=13. 2. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Dana 8. augusta 2023, postigao je svoj prvi gol za New England Revolution u utakmici Leagues Cupa protiv Querétara.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://masslive.com/sports/2023/08/esmir-bajraktarevic-nets-first-goal-but-revolution-fall-in-pks-during-leagues-cup.html|title=Esmir Bajraktarevic nets first goal, but Revolution fall in PKs during Leagues Cup|work=masslive.com|date=8. 8. 2023|access-date=11. 8. 2023|archive-date=10. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810232445/https://www.masslive.com/sports/2023/08/esmir-bajraktarevic-nets-first-goal-but-revolution-fall-in-pks-during-leagues-cup.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Deset mjeseci kasnije, postigao je svoj prvi ligaški gol za tim u pobjedi nad Nashvilleom.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://masslive.com/sports/2024/06/esmir-bajraktarevic-scores-first-goal-to-help-revolution-snap-nashvilles-shutout-streak.html|title=Esmir Bajraktarevic scores first goal to help Revolution snap Nashville's shutout streak|work=masslive.com|date=1. 6. 2024|access-date=1. 6. 2024}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== PSV ===
U januaru 2025, Bajraktarević je potpisao za [[Nizozemska|holandski]] [[PSV Eindhoven|PSV]] za neobjavljenu cijenu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://fokus.ba/sport/fudbal/esmir-bajraktarevic-potpisao-za-psv-eindhoven-jedva-cekam-da-zaigram-za-legendarni-klub/3393007|title=Esmir Bajraktarević potpisao za PSV Eindhoven: Jedva čekam da zaigram za legendarni klub|work=fokus.ba|date=2. 1. 2025|access-date=3. 1. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt; Dana 18. januara je zvanično debitovao za ekipu PSV-a protiv Zwollea.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/prvi-nastup-mlade-nade-bh-nogometa-esmir-bajraktarevic-debitirao-za-psv-eindhoven/575597|title=Prvi nastup mlade nade bh. nogometa: Esmir Bajraktarević debitirao za PSV Eindhoven|work=radiosarajevo.ba|date=18. 1. 2025|access-date=19. 1. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt; Bajraktarević je debitovao u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka UEFA]] u gostima [[Arsenal FC|Arsenala]] 12. marta.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/arsenal-i-aston-villa-spasili-cast-engleza-bajraktarevic-debitovao-u-ligi-prvaka/250312204|title=Arsenal i Aston Villa spasili čast Engleza, Bajraktarević debitovao u Ligi prvaka|work=klix.ba|date=12. 3. 2025|access-date=14. 3. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

Prvi trofej s klubom osvojio je 18. maja, kada su krunisani za prvake lige.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/psv-odbranio-naslov-prvaka-nizozemske-esmir-bajraktarevic-slavio-prvi-veliki-trofej-u-karijeri|title=PSV odbranio naslov prvaka Nizozemske: Esmir Bajraktarević slavio prvi veliki trofej u karijeri|work=n1info.ba|date=18. 5. 2025|access-date=19. 5. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

23. augusta je postigao dva gola u porazu od [[FC Groningen|Groningena]], što su bili njegovi prvi golovi za PSV.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/992482/bajraktarevic-zablistao-dva-gola-za-psv-i-jasna-poruka-barbarezu|title=Bajraktarević zablistao: Dva gola za PSV i jasna poruka Barbarezu|work=avaz.ba|date=23. 8. 2025|access-date=26. 8. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Predstavljao je [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] na raznim mlađim nivoima, da bi debitovao za seniorsku reprezentaciju u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] 20. januara 2024.

Međutim, u julu se opredijelio za nogometnu reprezentaciju [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovinue]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/esmir-bajraktarevic-poslao-jasnu-poruku-amerikancima-jako-sam-ponosan-sto-sam-bosanac/192201|title=Esmir Bajraktarević poslao jasnu poruku Amerikancima: Jako sam ponosan što sam Bosanac|work=faktor.ba|date=4. 7. 2024|access-date=6. 7. 2024|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

U augustu je [[FIFA]] odobrila njegov zahtjev za promjenu sportskog državljanstva iz američkog u bosansko.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/spahic-otkrio-kako-su-zmajevi-ukrali-jednu-veliku-nogometnu-nadu-i-privoljeli-ga-da-igra-za-bih/557289|title=Spahić otkrio kako su Zmajevi &quot;ukrali&quot; jednu veliku nogometnu nadu i privoljeli ga da igra za BiH|work=radiosarajevo.ba|date=16. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

Kasnije tog mjeseca, dobio je svoj prvi seniorski poziv, za utakmice [[UEFA Liga nacija sezone 2024/2025 - A|UEFA Lige nacija A sezone 2024-25]] protiv [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Holandije]] i [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/435895-barbarez-je-promijenio-spisak-u-odnosu-na-englesku-i-italiju-na-raspolaganju-je-sedam-novih-imena|title=Barbarez je promijenio spisak u odnosu na Englesku i Italiju, na raspolaganju je sedam novih imena|work=reprezentacija.ba|date=16. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

Debitovao je protiv prve reprezentacije 7. septembra.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://fokus.ba/sport/fudbal/slabasna-bih-primila-pet-golova-od-nizozemske-bajraktarevic-jedini-svijetla-tacka/3333359|title=Slabašna BiH primila pet golova od Nizozemske, Bajraktarević jedini svijetla tačka|work=fokus.ba|date=7. 9. 2024|access-date=9. 9. 2024|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. novembra 2025, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvensto u nogometu 2026.|kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]], Bajraktarević je postigao svoj prvi seniorski međunarodni gol.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15. 11. 2025|access-date=16. 11. 2025|language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;

== Statistike karijere ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 26. februara 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/esmir-bajraktarevic/leistungsdatendetails/spieler/925862|title=Esmir Bajraktarevic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=26. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Nacionalni kup
! colspan=&quot;2&quot; |Kontinentalno takmičenje
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Goals
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Goals
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[New England Revolution II]]
|2021
|USL League One
|11
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|11
|1
|-
|2022
|MLS Next Pro
|17
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|17
|0
|-
|2023
|MLS Next Pro
|8
|6
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|1
|2
|9
|8
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!36
!7
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!1
!2
!37
!9
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[New England Revolution]]
|2022
|[[Major League Soccer]]
|3
|0
|1
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|4
|0
|-
|2023
|Major League Soccer
|13
|0
|2
|0
|1
|1
|0
|0
|16
|1
|-
|2024
|Major League Soccer
|29
|3
|0
|0
|8
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
|37
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!45
!3
!3
!0
!9
!2
!0
!0
!57
!5
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[PSV Eindhoven|PSV]]
|2024–25
|[[Eredivisie]]
|4
|0
|0
|0
|1
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|5
|0
|-
|2025–26
|Eredivisie
|20
|2
|3
|3
|4
|0
|0
|0
|27
|5
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!24
!2
!3
!3
!5
!0
!0
!0
!32
!5
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno u karijeri
!105
!12
!6
!3
!14
!2
!1
!2
!126
!19
|}

=== Reprezentacija ===
A''žurirano: 31. mart 2026.''&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentacija
!Godina
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]]
|-
|2024.
|1
|0
|-
!Ukupno
!1
!0
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|-
|2024.
|6
|0
|-
|2025.
|6
|1
|-
|2026.
|2
|0
|-
!Ukupno
!14
!1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno u karijeri
!15
!1
|}

==== Golovi za reprezentaciju ====
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Spisak međunarodnih golova koje je postigao Esmir Bajraktarević
! scope=&quot;col&quot; | Br.
! scope=&quot;col&quot; | Datum
! scope=&quot;col&quot; | Mjesto održavanja
! scope=&quot;col&quot; | Kapa
! scope=&quot;col&quot; | Protivnik
! scope=&quot;col&quot; | Gol
! scope=&quot;col&quot; | Rezultat
! scope=&quot;col&quot; | Takmičenje
|-
| align=&quot;center&quot; | 1
| 15. novembra 2025.
| [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino Polje]], [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| align=&quot;center&quot; | 11
|{{NOG|ROM}}
| align=&quot;center&quot; | '''2'''–1
| align=&quot;center&quot; | 3–1
| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{UEFA igrač}}

{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Esmir}}
[[Kategorija:Rođeni 2005.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Appleton (Wisconsin)]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši New England Revolutiona II]]
[[Kategorija:Nogometaši New England Revolutiona]]
[[Kategorija:Nogometaši PSV Eindhovena]]
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>h889j6s480lwtec6myv2lj8bjzx2sv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napad na Ravno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528147</id>
    <revision>
      <id>3898421</id>
      <parentid>3890683</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:37:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Bitke u 1991.]]; +[[Kategorija:Bitke u 1992.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16802" sha1="abxe759g0shg5vmt5dqfr4u8u59mtc8" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj
 | naziv               = Napad na općinu Ravno
 | slika               = 
 | veličina_slike      = 
 | alt_slike           = 
 | tekst               = 
 | izvorni_naziv       = 
 | izvorni_naziv_jez   = 
 | lokalni_naziv       = 
 | vrijeme             = 
 | trajanje            = 
 | datum               = 1. oktobar 1991 – juni 1992.
 | mjesto              = [[Ravno]], [[Popovo polje]], [[SR Bosna i Hercegovina]]
 | lokacija            = Područje općine Ravno (tada u sastavu općine Trebinje), [[Istočna Hercegovina]]
 | koordinate          = {{coord|42|52|48|N|17|57|36|E|type:city_region:BA|display=inline,title}}
 | također_poznato_kao = 
 | vrsta               = vojni napad; dio [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]
 | tema                = napad JNA na etnički hrvatska sela u istočnoj Hercegovini i pozadinu [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]]
 | uzrok               = strategija JNA da osigura pozadinu dubrovačkog ratišta i komunikacije kroz [[Popovo polje]]
 | razlog              = dio operativnog plana JNA za kopnenu blokadu [[Dubrovnik]]a i osvajanje prostora prema južnoj Dalmaciji
 | prvi_reporter       = ratni izvještaj {{lang|sr|Televizije Crne Gore}} sa položaja JNA kod Ravnog (oktobar 1991)
 | budžet              = 
 | pokrovitelj         = 
 | organizatori        = [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA)
 | snimili             = snimateljska ekipa {{lang|sr|Televizije Crne Gore}} tokom artiljerijskog napada na Ravno
 | učesnici            = JNA i rezervisti iz [[Crna Gora|Crne Gore]] i istočne Hercegovine; lokalno hrvatsko stanovništvo
 | ishod               = uništenje većine naselja s hrvatskim stanovništvom; ubistva civila (uključujući [[Masakr u Kijevu Dolu|Kijev Do]]); višemjesečna okupacija; kasnije oslobađanje od strane HV/HVO
 | žrtve1              = najmanje 8 civila ubijenih u [[Masakr u Kijevu Dolu|Kijevu Dolu]]
 | žrtve2              = ukupno više desetina ubijenih i nestalih civila na području općine Ravno
 | žrtve3              = 
 | broj_mrtvih         = najmanje 24 osobe (općinski i crkveni podaci)
 | broj_povrijeđenih   = nepoznato
 | prijavljeni_nestanci= 
 | oštećenje_imovine   = široko uništenje stambenih i gospodarskih objekata; miniran teren
 | sahrana             = 
 | ispitivanja         = 
 | istraga             = istrage domaćih tužilaštava u BiH i Crnoj Gori
 | mrtvozornik         = 
 | hapšenja            = ograničena i fragmentarna
 | osumnjičeni         = pojedini pripadnici JNA i rezervnog sastava
 | optuženi            = 
 | osuđeni             = 
 | prijave             = krivične prijave u BiH i Crnoj Gori
 | suđenje             = djelimično obrađeno u predmetima pred MKSJ (širi kontekst dubrovačkog ratišta)
 | presuda             = presuda u predmetu ''Tužilac protiv Pavla Strugara''
 | osude               = međunarodne i domaće osude uništavanja Ravnog
 | kazna               = 
 | zabrane_objavljivanja = 
 | parnica             = 
 | nagrade             = 
 | snimci              = 
 | prazna_oznaka1      = 
 | prazna_oznaka2      = 
 | prazna_oznaka3      = 
 | veb-sajt            = 
 | napomene            = 
}}

'''Napad na općinu Ravno''' bio je vojni napad [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) na područje Ravnog i okolnih naselja u istočnoj Hercegovini, u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini]], u oktobru i novembru 1991. Napad se odvijao tokom [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada SFRJ]] i predstavljao je dio šire JNA kampanje protiv [[Dubrovnik]]a i juga [[Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Cilj napada bio je ovladavanje pozadinom dubrovačkog ratišta i komunikacijama kroz [[Popovo polje]], pri čemu su sela s hrvatskim stanovništvom sistematski granatirana, spaljena i opljačkana, a stanovništvo protjerano.&lt;ref name=&quot;StrugarICTY&quot;&gt;{{cite web |title=Judgement in the case the Prosecutor v. Pavle Strugar |url=https://www.icty.org/x/cases/strugar/tjug/en/str-tj050131e.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=31. 1. 2005 |language=en |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RavnoOpćina&quot;&gt;{{cite web |title=Obilježena 30. godišnjica napada na Ravno |url=https://ravno.gov.ba/obiljezna-30-godisnjica-napada-na-ravno/ |website=Općina Ravno |date=1. 10. 2021 |language=hr |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Posebno je zabilježen [[Masakr u Kijevu Dolu]], u kojem je ubijeno osam starijih hrvatskih civila.&lt;ref name=&quot;KijevDoDnevnik&quot;&gt;{{cite web |title=Kijev Do: Obljetnica bestijalnog i dobrano zaboravljenog zločina nad Hrvatima |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kijev-do-obljetnica-bestijalnog-i-dobrano-zaboravljenog-zlocina-nad-hrvatima-2620751/ |website=Dnevnik.ba |date=13. 11. 2021 |language=hr |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HelsinkiWatch&quot;&gt;{{cite book |title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina |publisher=Helsinki Watch |location=New York |year=1993 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako se početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] obično veže za april 1992, dio autora i svjedoka napad na Ravno smatra prvim većim oružanim napadom na međunarodno priznatu teritoriju Republike Bosne i Hercegovine i svojevrsnim „neslužbenim početkom“ rata u BiH.&lt;ref name=&quot;Voloder2021&quot;&gt;{{cite web |last=Voloder |first=Sanadin |title=Sjećanje na Ravno, trideset godina poslije napada JNA |url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2021/10/1/ravno-trideset-godina-poslije-napada-jna |website=Al Jazeera Balkans |date=1. 10. 2021 |language=bs |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Napad je imao ozbiljne političke posljedice i dodatno je narušio odnose između centralne vlasti u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskih Hrvata]].

== Pozadina ==

=== Strateški značaj ===
Ravno se nalazi u istočnoj Hercegovini, na rubu [[Popovo polje|Popovog polja]], krškog polja koje se pruža paralelno s [[Jadransko more|jadranskom obalom]]. Ovaj položaj davao je području značajnu stratešku vrijednost u kontekstu JNA operacija prema Dubrovniku 1991. Kontrola Popovog polja i pravca Ravno – [[Zavala (Ravno)|Zavala]] – [[Slano]] omogućavala je JNA da obilazi hrvatske linije duž obale i da istovremeno osigura pozadinu svojih snaga na južnom bojištu.&lt;ref name=&quot;StrugarICTY&quot; /&gt;

Ravno je bilo većinski hrvatsko selo u regiji istočne Hercegovine, u kojoj je šire okruženje imalo srpsku većinu. U vojnim planovima JNA naselje je posmatrano kao „neprijateljska tačka“ u pozadini napada na Dubrovnik, iako u selu nije bilo organizovane vojne jedinice niti težeg naoružanja.&lt;ref name=&quot;RavnoHB&quot;&gt;{{cite web |title=Prije 34 godine počeo napad JNA na hrvatsko selo Ravno u Hercegovini |url=https://rtv-hb.com/vijesti-bosna-i-hercegovina/prije-34-godine-poceo-napad-jna-na-hrvatsko-selo-ravno-u-hercegovini |website=Radiotelevizija Herceg-Bosne |date=1. 10. 2025 |language=hr |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== Demografija ===
U administrativnom smislu Ravno je 1991. bilo mjesna zajednica u sastavu općine [[Trebinje]]. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva 1991.]], općina Trebinje imala je izrazitu srpsku većinu, dok je u samom naselju Ravno većinu činilo hrvatsko stanovništvo. Pojedina sela i zaselci, poput [[Kijev Do]]la, bili su gotovo u potpunosti naseljeni Hrvatima.&lt;ref name=&quot;Census1991&quot;&gt;{{cite book |title=Ethnic composition of Bosnia-Herzegovina population, by municipalities and settlements, 1991. census |publisher=Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1993 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Etnički sastav prema popisu 1991.
! Administrativna jedinica !! Ukupno stanovnika !! Hrvati !! Srbi !! Muslimani (Bošnjaci) !! Jugoslaveni / ostali
|-
| Općina Trebinje (ukupno) || 30.996 || 1.246 (4,0%) || 21.349 (68,9%) || 5.571 (18,0%) || 2.830 (9,1%)
|-
| Ravno (naselje) || 1.503 || 776 (51,6%) || 678 (45,1%) || 21 (1,4%) || 28 (1,9%)
|-
| Kijev Do (zaselak) || ≈ 40 || gotovo 100% Hrvati || 0% || 0% || 0%
|}

=== Politička situacija ===
Krajem 1991. [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] suočavala se s rastućim unutrašnjim tenzijama nakon proglašenja nezavisnosti [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. JNA, koja se faktički stavila u službu velikosrpske politike, počela je koristiti teritoriju BiH kao pozadinu i polaznu bazu za operacije protiv Hrvatske, uključujući i napad na Dubrovnik.&lt;ref name=&quot;StrugarICTY&quot; /&gt;

Centralna vlast u Sarajevu, koju je činila koalicija [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]], bila je sve slabija u dijelovima zemlje gdje je SDS uspostavljao „srpske autonomne oblasti“. U tom kontekstu Ravno je predstavljalo enklavu pod kontrolom legalnih republičkih vlasti u prostoru koji je JNA smatrala svojim operativnim zaleđem.

== Preludij ==
U septembru 1991. aktivirana je [[2. operativna grupa JNA]] sa sjedištem u [[Trebinje|Trebinju]], pod komandom general-pukovnika [[Pavle Strugar|Pavla Strugara]]. U njen sastav ulazili su [[37. korpus JNA]], [[2. korpus JNA]] i 472. motorizovana brigada. Dopunska mobilizacija rezervista iz Crne Gore i istočne Hercegovine bila je praćena propagandom koja je hrvatsku vlast i lokalne Hrvate predstavljala kao prijetnju Srbima i Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;StrugarICTY&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;RavnoHB&quot; /&gt;

Prema podacima općine Ravno, u noći 18/19. septembra 1991. mobilisani rezervisti JNA započeli su opkoljavanje Ravnog i ukopavanje teškog topništva na položajima oko sela u Popovom polju, čime je selo faktički stavljeno u blokadu nekoliko sedmica prije otvorenog napada.&lt;ref name=&quot;RavnoOpćina&quot; /&gt;

== Tok događaja ==

=== Artiljerijski napad (oktobar 1991) ===
Ofanziva na Ravno započela je 1. oktobra 1991, istovremeno s JNA napadom na dubrovačko područje. JNA je upotrijebila teško topništvo (haubice i minobacače) raspoređeno u Popovom polju, gađajući stambene objekte, saobraćajnice i sakralne objekte u Ravnom i okolnim selima.&lt;ref name=&quot;RavnoHB&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Spomenar2025&quot;&gt;{{cite web |title=Domovinski rat – kultura sjećanja, 1. listopada |url=https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/domovinski-rat-kultura-sjecanja-1-listopada/ |website=Hrvatski spomenar |date=1. 10. 2025 |language=hr |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

U jednom televizijskom prilogu crnogorske državne televizije, potpukovnik JNA Đuro Komšić, koji je komandovao artiljerijom, otvoreno je govorio o gađanju sela Ravno, navodeći vrste oruđa koja „tuku selo“. Snimak se u literaturi često navodi kao ilustracija svjesnog napada na civilni cilj.&lt;ref name=&quot;Spomenar2025&quot; /&gt;

=== Kopnene operacije i okupacija ===
Nakon artiljerijske pripreme, jedinice 472. motorizovane brigade i mobilisani rezervisti ušli su u Ravno i okolna naselja. Svjedočenja preživjelih i izvještaji organizacija za ljudska prava navode da su vojnici sustavno palili kuće i gospodarske objekte, pljačkali imovinu, tukli i zastrašivali stanovništvo te prisilno protjerali gotovo sve civile hrvatske nacionalnosti.&lt;ref name=&quot;RavnoOpćina&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HelsinkiWatch&quot; /&gt;

Tokom oktobra i novembra 1991. veći dio općine Ravno je sravnjen sa zemljom. U javnim izjavama JNA je tvrdila da je uništeno „snažno ustaško uporište“, iako u selu nije bilo regularnih hrvatskih vojnih jedinica, što su kasnije potvrdili i domaći i međunarodni izvori.&lt;ref name=&quot;Voloder2021&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;RavnoHB&quot; /&gt;

=== Masakr u Kijevu Dolu ===
Nasilje nad civilnim stanovništvom nastavilo se i nakon početnog napada. Dana 13. novembra 1991. napad na zaselak [[Kijev Do]] rezultirao je ubistvom osam starijih hrvatskih civila (sedam žena i jednog muškarca). Žrtve su ubijene u neposrednoj blizini svojih kuća, a forenzički nalazi i svjedočenja ukazuju na likvidacije iz neposredne blizine i namjerno ciljano ubijanje preostalih civila u selu.&lt;ref name=&quot;KijevDoDnevnik&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HelsinkiWatch&quot; /&gt;

== Političke posljedice ==
Napad na Ravno imao je značajne političke odjeke u Bosni i Hercegovini. Dana 6. oktobra 1991, u atmosferi eskalacije sukoba u Hrvatskoj, predsjedavajući Predsjedništva RBiH [[Alija Izetbegović]] izjavio je u Parlamentu RBiH rečenicu „Ovo nije naš rat“, nastojeći naglasiti neutralnost Republike Bosne i Hercegovine u sukobu između Srbije i Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HercegovinaInfo&quot;&gt;{{cite web |title=Prije 22 godine napadnuto Ravno – Alija Izetbegović: 'To nije naš rat' |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/prije-22-godine-napadnuto-ravno-alija-izetbegovic-to-nije-nas-rat/63711/ |website=Hercegovina.info |date=3. 10. 2013 |language=hr |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Izjava i nedjelotvorna reakcija republičkih institucija na napad JNA na Ravno izazvale su ogorčenje među bosanskim Hrvatima, naročito u Hercegovini. U dijelu bosanskohercegovačke javnosti napad na Ravno i stav državnog vrha dovode se u vezu s kasnijim formiranjem [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] 18. novembra 1991, kao paralelne političke strukture Hrvata u RBiH.&lt;ref name=&quot;Voloder2021&quot; /&gt;

== Posljedice i rekonstrukcija ==
Ravno je ostalo pod kontrolom JNA, a kasnije [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS), sve do ljeta 1992. Teritorij općine korišten je kao pozadinsko područje i koridor za djelovanje prema dubrovačkom području, pri čemu su iz Popovog polja nastavljeni artiljerijski napadi na jug Hrvatske.&lt;ref name=&quot;StrugarICTY&quot; /&gt;

Tokom 1992. [[Hrvatska vojska]] (HV) i [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) pokreću niz operacija na južnom bojištu s ciljem deblokade Dubrovnika i potiskivanja JNA/VRS s teritorija uz hrvatsku granicu. U okviru operacije „[[Operacija Spaljena zemlja|Spaljena zemlja]]“ i kasnijih akcija, hrvatske snage ovladavaju rubom Popovog polja, a područje Ravnog biva oslobođeno do ljeta 1992.&lt;ref name=&quot;SpaljenaZemlja&quot;&gt;{{cite web |title=Operacija „Spaljena zemlja“ (18. svibnja – 30. lipnja 1992.) |url=https://croativ.net/kultura-sjecanja-operacija-spaljena-zemlja-18-svibnja-30-lipnja-1992-49089/ |website=Croativ.net |date=18. 5. 2023 |language=hr |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DubrovnikDeblokada&quot;&gt;{{cite web |title=VRO Oslobađanje juga Hrvatske i deblokada Dubrovnika |url=https://mdrd.hr/vro-oslobadanje-juga-hrvatske-i-deblokada-dubrovnika/ |website=Muzej Domovinskog rata Dubrovnik |date=22. 5. 2020 |language=hr |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Zbog razmjera razaranja i miniranosti terena, poslijeratna obnova Ravnog trajala je godinama. Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] Ravno je formirano kao posebna općina u sastavu [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]], kojoj su pripojeni i dijelovi predratne općine Trebinje (tzv. Trebinjska krajina).&lt;ref name=&quot;RavnoOpćina&quot; /&gt;

Povratak prognanih Hrvata u Ravno bio je spor i otežan, između ostalog zbog neriješenih imovinskih odnosa, ekonomske devastacije i odsustva infrastrukture.

== Sudski postupci ==
Napad na Ravno i zločini počinjeni u Kijevu Dolu ušli su u kontekst nekoliko međunarodnih i domaćih sudskih postupaka. U presudi u predmetu ''Tužilac protiv Pavla Strugara'', [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]] je detaljno analizirao strukturu i djelovanje 2. operativne grupe JNA i napade na Dubrovnik i okolicu, uključujući djelovanje na teritoriji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;StrugarICTY&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;StrugarCIS&quot;&gt;{{cite web |title=Case information sheet: Pavle Strugar |url=https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf |website=ICTY |date=20. 2. 2009 |language=en |access-date=19. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Za zločine u Kijevu Dolu bosanskohercegovačke sudske vlasti su vodile istrage protiv pojedinih pripadnika JNA i pratećih formacija, ali je procesuiranje bilo fragmentarno i sporo. Helsinški odbor i druge organizacije za ljudska prava više puta su upozoravali na činjenicu da zločini počinjeni na području Ravnog nisu adekvatno sankcionisani.&lt;ref name=&quot;KijevDoDnevnik&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HelsinkiWatch&quot; /&gt;

== Vidi još ==
* [[Opsada Dubrovnika]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Kijev Do]]
* [[Popovo polje]]
* [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Bitke u ratu u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1991. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sukobi u 1991.]]
[[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]]
[[Kategorija:Bitke u 1991.]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>abxe759g0shg5vmt5dqfr4u8u59mtc8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529509</id>
    <revision>
      <id>3898426</id>
      <parentid>3847709</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:38:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47977" sha1="e90zp0igyuj8tncii5qpn2d5eo0zenv" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob      = 
| dio        = [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i [[Raspad Jugoslavije|Raspada SFRJ]]
| slika      = VRS T-34.JPEG
| opis_slike = Tenk T-34 VRS-a pored nasipa prekrivenog snijegom tokom [[IFOR|operacije &quot;Joint Endeavour&quot;]].
| datum      = mart – septembar 1992.
| mjesto     = [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat   = Pobjeda JNA&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=it1IAQAAIAAJ&amp;q=balkan+battlegrounds:+a+military+history+of+the+yugoslav+conflict |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict |date=2002 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |isbn=978-0-16-066472-4 |page=160 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
* Proglašena [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] kao posebna srpska paradržava odvojena od [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U sastav ušle ranije proglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] (SAO).
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]] (TORBiH) i [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) protjerani iz [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], [[Višegrad]]a, [[Prijedor]]a, [[Ilidža|Ilidže]], [[Zvornik]]a, [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]]a, [[Doboj]]a, [[Brčko]]g, [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Šamac|Bosanskog Šamca]] i dr.
* Osnovana [[Vojska Republike Srpske]] (VRS).
* [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) i [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] napuštaju Bosnu i Hercegovinu nakon dogovora sa [[UNPROFOR]]-om. Veliki dio vojnika  i opreme JNA prešlo je u novoformiranu VRS.
| strana1    = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija|ime=SR Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Srpska Republika Bosna i Hercegovina}}
| strana2    = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Herceg-Bosna}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| komandant1 = {{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Željko Ražnatović]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Vojislav Šešelj]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Srpska (1992–1995)}} [[Radovan Karadžić]]
| komandant2 = {{ZD|RBiH}} [[Alija Izetbegović]]{{POW}}&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Sefer Halilović]]&lt;br&gt;{{ZD|RBiH}} [[Murat Šabanović]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Mate Boban]]&lt;br&gt;{{ZD|HRHB}} [[Milivoj Petković]]
| jedinice1  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]
** {{ZD slika|Kov-JNA.png}} [[Kopnena vojska Jugoslavenske narodne armije|Kopnena vojska]]
** {{ZD slika|Flag of the Yugoslav Air Force (obverse).svg}} [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Jugoslavenske narodne armije|RV i PVO]] 
* {{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}}  [[Vojska Republike Srpske]] (od 12. maja)
* [[Datoteka:Policija Republike Srpske 1992.png|22px]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP Republike Srpske]]
* [[Datoteka:Patch of the Serb Volunteer Guard.svg|22px]] [[Srpska dobrovoljačka garda]]
* [[Datoteka:Patch of the White Eagles.svg|22px]] [[Beli orlovi]]
{{tree list/end}}
| jedinice2  = {{tree list}}
* [[Datoteka:Flag of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|26px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]] (od 15. aprila)
** [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana BiH]]
** [[Datoteka:Patriotic League Enblem.png|20px]] [[Patriotska liga]]
** [[Datoteka:Эмблема спецподразделения &quot;Зеленые береты&quot;.png|20px]] [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]
* [[Datoteka:Logo MUP-a Republike Bosne i Hercegovine.png|20px]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine|MUP RBiH]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]]
* {{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} [[Hrvatsko vijeće odbrane]]
* {{ZD slika|HOS flag.svg}} [[Hrvatske odbrambene snage]]
* {{ZD slika|Herzeg-Bosnia Police.svg}} [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Vojska|MUP Herceg-Bosne]]
{{tree list/end}}
| snage1     = [[Datoteka:Emblem of the Yugoslav People's Army (1991-1992).svg|22px]] '''[[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]''' 100.000 vojnika&lt;br&gt;{{ZD slika|Patch of the Army of Republika Srpska.svg|size=22px}} '''[[Vojska Republike Srpske|VRS]]''' 40.000 (od 12. do 19. maja)
| snage2     = [[Datoteka:Emblem of the Territorial Defense of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] '''[[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TORBiH]]''' 70.000 vojnika&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Defence Council.svg}} '''[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]''' 20.000&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of Croatian Army.svg}} '''[[Hrvatska kopnena vojska|HV]]''' 15.000
| žrtve1     = Nepoznato
| žrtve2     = Nepoznato
}}{{Kampanja - Rat u Bosni i Hercegovini}}
'''Operacije Jugoslavenske narodne armije u Bosni i Hercegovini 1992.''' predstavljaju kulminacija metodičnog procesa vojne transformacije i operativne ofanzive kojom je [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA), djelujući u koordinaciji sa snagama [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpskih autonomnih oblasti]] (SAO), provela stratešku okupaciju većine teritorije [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot;&gt;MKSJ, Presuda u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića (IT-09-92-T), 22. novembar 2017.&lt;/ref&gt;

Operacije su uključivale sistemsko naoružavanje [[:Kategorija:Srpske paravojne formacije|srpskih paravojnih formacija]], blokadu ključnih komunikacija i infrastrukture, te provođenje kampanje [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini|etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva]], što je rezultiralo uspostavljanjem kontrolnih linija koje su u velikoj mjeri definisale tok sukoba.&lt;ref name=&quot;Karadzic_Judgement&quot;&gt;Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Presuda u predmetu Tužilac protiv Radovana Karadžića (IT-95-5/18-T), 24. mart 2016.&lt;/ref&gt;

Operacije su bile dio [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Nakon nezavisnosti [[Rat u Sloveniji|Slovenije]] i [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatske]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] 1991, multietnička [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], koju su uglavnom naseljavali [[Muslimani (narod)|muslimanski]] [[Bošnjaci]] (43%), [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavni]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] (31%) i [[Katoličanstvo|katolički]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] (17%), izglasala je [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara 1992. Politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba bojkotovali su referendum i odbacili njegov ishod. Predviđajući ishod referenduma, [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] usvojila je [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike Bosne i Hercegovine]] 28. februara 1992. Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koje je dobilo međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Carrington–Cutileiro plan]]a (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke [[Kanton|kantone]]), Srbi, predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i uz podršku vlasti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali etničku srpsku teritoriju. Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]].

Prvi sukobi dogodili su se na [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresu]] između [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Hrvata]], koju je podržavala [[Hrvatska kopnena vojska|Hrvatska vojska]] s jedne strane, i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Kasnije su se vodile bitke za [[Zvornik]], [[Višegrad]], [[Foča (Republika Srpska)|Foču]], [[Doboj]], [[Prijedor]] i mnoge druge gradove. JNA se zvanično povukla iz Bosne i Hercegovine u septembru 1992. U januaru 1992. proglašena je samoproglašena država [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpska Republika Bosna i Hercegovina]]. Kasnije preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], razvila je vlastitu vojsku dok se JNA povlačila i predala svoje oružje, opremu i 55.000 vojnika novostvorenoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]].&lt;sup&gt;[[Jugoslavenska narodna armija|[42]]][[Jugoslavenska narodna armija|[44]]]&lt;/sup&gt; Dana 20. maja 1992. JNA je formalno raspuštena, a njeni ostaci su se reformirali u [[Vojska Srbije i Crne Gore|vojsku]] preimenovane [[Srbija i Crna Gora|Savezne Republike Jugoslavije]].

== Pozadina ==

=== Raspad Jugoslavije ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije}}
U Jugoslaviji je nastala kriza kao rezultat slabljenja sistema na kraju [[Hladni rat|Hladnog rata]]. U Jugoslaviji je nacionalna socijalistička partija, [[Savez komunista Jugoslavije]], izgubila ideološki potencijal. U međuvremenu, etnički nacionalizam je doživio renesansu 1980-ih nakon nasilja na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref name=&quot;Pavkovic&quot;&gt;{{Cite book|last=Pavkovic|first=Aleksandar|title=The fragmentation of Yugoslavia: nationalism and war in the Balkans|publisher=MacMillan Press|year=1997|isbn=978-0-312-23084-5|page=85}}&lt;/ref&gt; Dok je cilj [[Srpski nacionalizam|srpskih nacionalista]] bio centralizacija Jugoslavije, druge nacionalnosti su težile decentralizaciji i daljoj federalizaciji države.&lt;ref name=&quot;Crnobanja&quot;&gt;{{Cite book|last=Crnobrnja|first=Mihailo|title=The Yugoslav drama|publisher=I.B. Tauris &amp; Co|year=1994|isbn=978-1-86064-126-8|page=107}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina, bivša [[Osmansko Carstvo|osmanska]] provincija, historijski je bila multietnička država. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], 43,47% stanovništva se smatralo [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] ([[Bošnjaci|Bošnjacima]]), 31,21% Srbima i 17,38% Hrvatima, dok se 5,54% izjasnilo kao [[Jugoslaveni]].&lt;ref name=&quot;Sourcebook&quot;&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC&amp;pg=PA311|title=The former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|last2=Žagar|first2=Mitja|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|location=Santa Barbara, California|page=311}}&lt;/ref&gt;

U martu 1989. kriza u Jugoslaviji se produbila nakon usvajanja amandmana na [[Ustav Srbije]] koji su vladi Srbije omogućili dominaciju nad pokrajinama [[Kosovo i Metohija|Kosovom]] i [[Vojvodina|Vojvodinom]]. &lt;ref name=&quot;Bethlehem1997p20&quot;&gt;{{Harvnb|Bethlehem|Weller|1997}}&lt;/ref&gt; Do tada je proces donošenja odluka na Kosovu i u Vojvodini bio nezavisan, a svaka autonomna pokrajina imala je pravo glasa na saveznom nivou. Srbija je, pod novoizabranim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], stekla kontrolu nad tri od osam glasova u [[Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|jugoslavenskom predsjedništvu]]. Sa dodatnim glasovima iz Crne Gore, Srbija je tako mogla snažno uticati na odluke savezne vlade. Ova situacija dovela je do prigovora drugih republika i poziva na reformu Jugoslavije.

Na [[14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije|14. vanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije]], održanom 20. januara 1990. delegacije republika nisu se mogle složiti oko glavnih pitanja s kojima se suočava Jugoslavija. Kao rezultat toga, slovenski i hrvatski delegati su napustili Kongres. Slovenska delegacija, na čelu s [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je demokratske promjene i labaviju federaciju, dok se srpska delegacija, na čelu s Miloševićem, tome protivila.&lt;ref&gt;{{Citation|title=The Death Of Yugoslavia Part 1 Enter Nationalism 5|date=May 2015|url=https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|accessdate=2022-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20221016222359/https://www.youtube.com/watch?v=_hqDqwLqFJg|archivedate=16 October 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima]] u Bosni i Hercegovini, održanim u novembru 1990. glasovi su uglavnom davani prema etničkoj pripadnosti, što je dovelo do uspjeha bošnjačke [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Campbell|first=David|url=https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp|title=National deconstruction: Violence, identity, and justice in Bosnia|publisher=U of Minnesota Press|year=1998|isbn=978-0-8166-2937-4|page=[https://archive.org/details/nationaldeconstr0000camp/page/220 220]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Stranke su podijelile vlast po etničkim linijama, tako da je predsjednik [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] bio Musliman, predsjednik [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|skupštine SRBiH]] Srbin, a predsjednik [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|vlade SRBiH]] Hrvat. Separatističke nacionalističke stranke su osvojile vlast u drugim republikama, uključujući Hrvatsku i Sloveniju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=S. Lobell|url=https://books.google.com/books?id=_fvFAAAAQBAJ&amp;pg=PA79|title=Ethnic Conflict and International Politics: Explaining Diffusion and Escalation|last2=P. Mauceri|date=2004|publisher=Palgrave Macmillan US|isbn=978-1-4039-8141-7|pages=79–}}&lt;/ref&gt;

=== Početak jugoslavenskih ratova ===
{{Glavni|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}

==== Plan &quot;RAM&quot; ====
{{Glavni|Plan &quot;RAM&quot;}}
[[Datoteka:Bosnia_Herzegovina_Ethnic_1991.png|mini|Etnička karta Bosne i Hercegovine 1991.]]
Strateški okvir operacija bio je definisan dokumentom poznatim kao [[Plan &quot;RAM&quot;]], čiji je cilj bio redefinisanje granica Jugoslavije kroz stvaranje homogenog srpskog teritorija.&lt;ref name=&quot;Vreme_RAM&quot;&gt;&quot;Plan RAM - Kako je Milošević naoružao Karadžića&quot;, Vreme, septembar 1991.&lt;/ref&gt; Postojanje ovog plana potvrdio je tadašnji predsjednik vlade SFRJ [[Ante Marković]], razotkrivši snimke razgovora između [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] o naoružavanju lokalnih srpskih straža.&lt;ref name=&quot;Markovic_Testimony&quot;&gt;Svjedočenje Ante Markovića pred MKSJ, predmet Tužilac protiv Slobodana Miloševića (IT-02-54), 2003.&lt;/ref&gt; Prema podacima Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), JNA je do marta 1992. jedinicama [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i paravojnim grupama podijelila ukupno 51.192 komada naoružanja.&lt;ref name=&quot;Mladic_Judgement&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBC_Ko_je_bio&quot;&gt;&quot;Ko je bio Momčilo Krajišnik&quot;, BBC News na srpskom, 15. septembar 2020.&lt;/ref&gt; Istovremeno je provedeno razoružavanje legalne [[Teritorijalna odbrana SR Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane SRBiH]], čime je sistemski eliminisan kapacitet države za organizovanu odbranu.&lt;ref name=&quot;Reneo&quot;&gt;{{Cite book|last=Luki|first=Reneo|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC&amp;pg=PA204|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|last2=Lynch|first2=Allen|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn=9780198292005|page=204}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Dobbs|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=AcgyAAAAQBAJ&amp;pg=PA426|title=Down with Big Brother: The Fall of the Soviet Empire|publisher=A&amp;C Black|year=1997|isbn=9780747533948|pages=426–27}}&lt;/ref&gt; Novinar Giuseppe Zaccaria sažeo je sastanak oficira srpske vojske u Beogradu 1992, izvještavajući da su usvojili eksplicitnu politiku usmjerenu na žene i djecu kao ranjivi dio muslimanske društvene strukture.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Card|first=Claudia|url=https://archive.org/details/confrontingevils0000card|title=Confronting Evils: Terrorism, Torture, Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=9781139491709|page=[https://archive.org/details/confrontingevils0000card/page/269 269]|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima, plan &quot;RAM&quot; je osmišljen 1980-ih.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Tatum|first=Dale C.|url=https://books.google.com/books?id=8b_HAAAAQBAJ&amp;pg=PA76|title=Genocide at the Dawn of the Twenty-First Century: Rwanda, Bosnia, Kosovo, and Darfur|publisher=Springer Science+Business Media|year=2010|isbn=9780230109674|page=76}}&lt;/ref&gt;

==== Početak krize ====
[[Datoteka:Srpske_autonomne_oblasti_u_Bosni_i_Hercegovini_u_studenome_1991.png|mini|Srpske autonomne oblasti u novembru 1991.]]
Početkom 1991. održani su sastanci između lidera šest jugoslavenskih republika i dvije autonomne regije kako bi se razgovaralo o krizi.{{Sfn|Sadkovich|2007}} Srpsko rukovodstvo je favorizovalo federalno rješenje, dok su hrvatsko i slovensko rukovodstvo favorizovali savez suverenih država. [[Alija Izetbegović]] je u februaru predložio asimetričnu federaciju, u kojoj bi Slovenija i Hrvatska održavale labave veze sa četiri preostale republike. Ubrzo nakon toga, promijenio je stav i odlučio se za suverenu Bosnu i Hercegovinu kao preduslov za takvu federaciju.{{Sfn|Ramet|2006}}

[[Franjo Tuđman]] i srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] održali su [[Sastanak u Karađorđevu|sastanak 25. marta u Karađorđevu]].{{Sfn|Lučić|2008}} Sastanak je bio kontroverzan zbog toga što su se dvojica predsjednika složila s podjelom Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lučić|2008}} Dana 6. juna, Izetbegović i makedonski predsjednik [[Kiro Gligorov]] predložili su slabu konfederaciju između Hrvatske, Slovenije i federacije ostale četiri republike, što je Miloševićeva vlada odbila.{{Sfn|Tanner|2001}}

Dana 25. juna 1991. Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. Uslijedio je [[Rat u Sloveniji|oružani sukob]] u Sloveniji, dok su sukobi u područjima Hrvatske sa značajnim stanovništvom etničkih Srba eskalirali u [[Rat u Hrvatskoj|rat velikih razmjera]].{{Sfn|CIA|2002}} [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) odustala je od napora da ponovo uspostavi kontrolu nad Slovenijom u julu, dok su se borbe u Hrvatskoj intenzivirale sve do dogovora o [[Vanceov plan|prekidu vatre]] u januaru 1992. JNA je također napala Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Lukic|Lynch|1996}}

U julu 1991. predstavnici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS), uključujući predsjednika SDS-a [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], sastali su se sa predstavnicima [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), [[Muhamed Filipović|Muhamedom Filipovićem]] i [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]], te su dogovorili sporazum poznat kao [[sporazum Karadžić – Filipović]]. Ovim bi SR Bosnu i Hercegovinu ostavile u državnoj zajednici sa SR Srbijom i SR Crnom Gorom, a samoproglašene [[Srpska autonomna oblast#Bosna i Hercegovina|Srpske autonomne oblasti]] bi bile ukinute. Sporazum su osudile hrvatske političke stranke. Iako je u početku pozdravila inicijativu, Izetbegovićeva administracija ga je kasnije odbacila.{{Sfn|Ramet|2006}}

Između septembra i novembra 1991. SDS je organizirao stvaranje nekoliko [[Srpska autonomna oblast|Srpskih autonomnih oblasti]] (SAO) u Hrvatskoj i BiH.{{Sfn|Caspersen|2010}} To je bio odgovor na korake Bošnjaka i Hrvata ka nezavisnosti od Jugoslavije.{{Sfn|Trbovich|2008}} Slične korake su kasnije poduzeli i Hrvati, proglašenjem [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]].{{Sfn|Trbovich|2008}}

U augustu 1991. [[Evropska ekonomska zajednica]] je bila domaćin [[Badinterova komisija|konferencije]] u pokušaju da spriječi rat u Bosni i Hercegovini. Dana 25. septembra 1991. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] usvojilo je [[Rezolucija 713 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezoluciju 713]], kojom je nametnut embargo na oružje svim bivšim jugoslavenskim republikama. Embargo je imao mali uticaj na JNA i srpske snage. Hrvatske snage su zaplijenile oružje od JNA tokom [[Bitka za kasarne|Bitke kod kasarne]]. Embargo je imao značajan uticaj u Bosni i Hercegovini na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Srpska vojska je naslijedila naoružanje i opremu JNA, dok su hrvatske i bošnjačke snage dobile oružje preko Hrvatske, kršeći embargo.{{Sfn|Shrader|2003}}

Dana 19. septembra 1991. JNA je premjestila dodatne trupe u područje oko grada [[Mostar|Mostara]]. Lokalne vlasti su protestovale protiv toga. Dana 20. septembra 1991, JNA je prebacila trupe na [[Bitka za Vukovar|front kod Vukovara]] preko [[Višegrad]]a na sjeveroistoku [[Bosna (regija)|Bosne]]. Kao odgovor, lokalni Hrvati i Bošnjaci postavili su barikade i mitraljeske položaje. Zaustavili su kolonu od 60 tenkova JNA, ali su sljedećeg dana silom rastjerani. Više od 1.000 ljudi moralo je pobjeći iz tog područja. Ova akcija, skoro sedam mjeseci prije početka rata u BiH, uzrokovala je prve žrtve u jugoslavenskim ratovima u BiH. U prvim danima oktobra, JNA je napala i razorila većinski hrvatsko selo [[Ravno]] u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], na putu da [[Opsada Dubrovnika|napadne Dubrovnik]] u južnoj Hrvatskoj.{{Sfn|Ramet|2006}}

Dana 6. oktobra 1991. predsjednik Predsjedništva SRBiH [[Alija Izetbegović]] dao je televizijsku proklamaciju neutralnosti, koja je sadržavala izjavu &quot;ovo nije naš rat&quot;.{{Sfn|Shrader|2003}} Izetbegović je 14. oktobra dao izjavu pred skupštinom u vezi s JNA: &quot;Ne činite ništa protiv Armije. (...) prisustvo Armije je za nas stabilizirajući faktor, a ta Armija nam je potrebna... Do sada nismo imali problema s Armijom, niti ćemo ih imati problema ni kasnije.&quot; Izetbegović je tog dana u skupštini imao oštru raspravu s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]]. Nakon što je Karadžić rekao da se Muslimani ne mogu braniti ako se razvije ratno stanje, Izetbegović je primijetio da Karadžićevo ponašanje i govor smatra uvredljivim i da to objašnjava zašto se Muslimani osjećaju nepoželjno, da njegov ton može objasniti zašto se drugi u federaciji Jugoslavije osjećaju odbijeno i da su Karadžićeve prijetnje nedostojne srpske nacije.&lt;ref&gt;Snimak sa sjednice Skupštine SR Bosne i Hercegovine, 88/3. – 89/2. AG, 89/3. – 90/4.&lt;/ref&gt;

=== Konačna politička kriza ===
Dana 15. oktobra 1991. [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] usvojila je &quot;''Memorandum o suverenitetu Bosne i Hercegovine''&quot; prostom većinom, preglasavajući zastupnike [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]].&lt;ref name=&quot;cook140&quot;&gt;{{Cite book|last=Cook|first=Bernard A.|url=https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|title=Europe Since 1945|publisher=Taylor and Francis|year=2001|isbn=978-0-8153-4057-7|volume=1|page=140|access-date=14 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123234340/https://books.google.com/books?id=ox_gXq2jpdYC&amp;pg=PA140|archive-date=23 January 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Memorandumu su žestoko protivili srpski zastupnici, tvrdeći da Ustav zahtijeva proceduralne garancije i [[Apsolutna većina|dvotrećinsku većinu]] za takva pitanja. O Memorandumu se ipak raspravljalo, što je dovelo do bojkota skupštine od strane Srba, a zakon je na kraju usvojen. Srpski politički predstavnici proglasili su [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupštinu Srpskog naroda Bosne i Hercegovine]] 24. oktobra 1991, izjavivši da srpski narod želi ostati u Jugoslaviji.{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Stranka demokratske akcije]] (SDA), koju je predvodio Alija Izetbegović, i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] (HDZ BiH), koju je predvodio član hrvatski predsjedništva [[Stjepan Kljuić]], bile su odlučne u nastojanju da BiH ostvari nezavisnost i imale su podršku [[Evropa|Evrope]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. SDS je jasno stavio do znanja da će se, ako se proglasi nezavisnost, Srbi otcijepiti.

HDZ BiH je osnovan kao ogranak vladajuće stranke u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Iako je prvobitno pozivao bosanskohercegovačke Hrvate da glasaju za na nezavisnost zemlje, došlo je do podjela u stranci, gdje su neki zagovarali otcjepljenje područja s hrvatskom većinom. U novembru 1991. hrvatsko rukovodstvo je organizovalo autonomne zajednice u područjima s hrvatskom većinom. Dana 12. novembra 1991. u [[Brod (općina)|Bosanskom Brodu]] je osnovana Hrvatska zajednica Bosanske Posavine . Obuhvatala je 8 općina u [[Bosna (regija)|sjevernoj Bosni]]. Dana 18. novembra 1991. u [[Mostar]]u je osnovana [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]]. [[Mate Boban]] je izabran za njenog predsjednika. U njenom osnivačkom dokumentu stoji: &quot;Zajednica će poštovati demokratski izabranu vladu Republike Bosne i Hercegovine dok god postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili bilo koju drugu Jugoslaviju&quot;.

Memoari [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] pokazuju da je 5. decembra 1991. Milošević naredio reorganizaciju vojnika JNA u BiH i povlačenje njenog ne-bosanskog osoblja, u slučaju da bi priznanje rezultiralo percepcijom JNA kao strane sile; bosanskohercegovački Srbi bi ostali da čine jezgro Vojske Republike Srpske. Shodno tome, do kraja mjeseca samo 10-15% osoblja u JNA u BiH bilo je izvan republike.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Silber i Little primjećuju da je Milošević tajno naredio da se svi vojnici JNA rođeni u BiH da se prebace u BiH. Jovićevi memoari sugeriraju da je Milošević planirao napad na BiH mnogo ranije.

Dana 9. januara 1992. bosanskohercegovački Srbi su proglasili &quot;Srpsku Republiku Bosni i Hercegovini&quot; (kasnije preimenovana u &quot;[[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]&quot;).{{Sfn|Trbovich|2008}} [[Badinterova komisija|Arbitražna komisija Mirovne Konferencije o Jugoslaviji]] je u svom Mišljenju br. 4 o Bosni i Hercegovini od 11. januara 1992. navela da nezavisnost Bosne i Hercegovine ne treba priznati jer zemlja još nije održala referendum o nezavisnosti.&lt;ref name=&quot;rich&quot;&gt;{{Cite journal|last=Roland Rich|year=1993|title=Recognition of States: The Collapse of Yugoslavia and the Soviet Union|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|journal=European Journal of International Law|volume=4|issue=1|pages=48–51|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21 April 2012|access-date=12 April 2012}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Later_carrington_cutillero.png|mini|[[Carrington-Cutillerov plan]]: Srpski kantoni prikazani crvenom bojom, Muslimanski kantoni zelenom, a Hrvatski kantoni plavom bojom. Žutom bojom je prikazan distrikt Sarajevo, zajednička autonomna jedinica.]]
Dana 25. januara 1992, sat vremena nakon što je sjednica skupštine prekinuta, skupština je raspisala referendum o nezavisnosti za 29. februar i 1. mart.{{Sfn|Trbovich|2008}} Rasprava je završena nakon što su se srpski zastupnici povukli nakon što je većinska bošnjačko-hrvatska koalicija odbila prijedlog da se referendumsko pitanje stavi pred još neosnovano Vijeće za nacionalnu ravnopravnost. Prijedlog referenduma usvojen je u obliku u kojem su ga predložili muslimanski zastupnici, u odsustvu članova SDS-a. Kako Burg i Shoup primjećuju, &quot;odluka je stavila vladu i Srbe u sukob&quot;. Predstojeći referendum izazvao je međunarodnu zabrinutost u februaru.

[[Rat u Hrvatskoj]] rezultirao je [[Rezolucija 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] od 21. februara 1992. kojom su stvorene [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR). Tokom pregovora u [[Lisabon|Lisabonu]] 21. i 22. februara, posrednik [[Evropska komisija|Evropske komisije]] [[José Cutileiro]] predstavio je [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|mirovni plan]], kojim se predlaže da se država Bosna i Hercegovina podijeli na tri konstitutivne jedinice. Nakon revizije plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. U međuvremenu, [[Ustav Republike Srpske|Ustav Srpske Republike BiH]] proglašen je 28. februara 1992, te u njemu piše da Republiku čine &quot;područja autonomnih oblasti, općina i drugih srpskih etničkih cjelina, uključujući i područja na kojima je nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu izvršen zločin genocida&quot;, te je proglašena dijelom Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;sim.law.uu.nl&quot;&gt;{{Cite web|url=http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|title=ICTY/ ZUPLJANIN, Stojan/ Indictment (Amended)|archive-url=https://web.archive.org/web/20110526165938/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/db2e2884b11f7cbbc125720a007af60b/8cc6f2501fe7c551c12571fe004d31cd?OpenDocument|archive-date=26 May 2011|url-status=dead|access-date=12 March 2009}}&lt;/ref&gt;

Zastupnici skupštine Srpskog naroda u BiH savjetovali su Srbe da bojkotuju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]]. Izlaznost na referendumima je, prema izvještajima, bila 63,7%, a 99,71% birača glasalo je za nezavisnost (što implicira da su Srbi, koji su činili približno 31,21% stanovništva, uglavnom bojkotovali referendum).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|title=The Referendum on Independence in Bosnia-Herzegovina: 29 February–1 March 1992|year=1992|publisher=Commission on Security and Cooperation in Europe|page=19|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522132353/http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&amp;ContentRecord_id=250&amp;ContentType=G&amp;ContentRecordType=G&amp;UserGroup_id=5&amp;Subaction=ByDate|archive-date=22 May 2011|url-status=dead|access-date=28 December 2009}}&lt;/ref&gt; Srpsko političko rukovodstvo iskoristilo je referendume kao izgovor za postavljanje barikada u znak protesta. Nezavisnost je formalno proglašena 3. marta 1992.{{Sfn|Bose|2009}}

=== Sukobi na dane referenduma ===
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Napad na svadbu u Sarajevu}}
Tokom referenduma 1. marta, Sarajevo je bilo tiho, osim pucnjave na [[Napad na svadbu u Sarajevu|srpsku svadbu]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Judah|first=Tim|url=https://books.google.com/books?id=KxQaCAAAQBAJ&amp;pg=PT320|title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia|publisher=Yale University Press|year=2008|isbn=9780300147841|pages=320}}&lt;/ref&gt; Mahanje srpskim zastavama na [[Baščaršija|Baščaršiji]] muslimani su na dan referenduma doživjeli kao namjernu provokaciju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kumar|first=Radha|url=https://books.google.com/books?id=wHEXb81jRMcC&amp;pg=PA38|title=Divide and Fall? Bosnia in the Annals of Partition|publisher=Verso|year=1999|isbn=978-1-85984-183-9|page=38}}&lt;/ref&gt; Nikola Gardović, otac mladoženje, ubijen je, a [[Srpska pravoslavna crkva|srpski pravoslavni svećenik]] je ranjen. Svjedoci su identificirali ubicu kao [[Ramiz Delalić|Ramiza Delalića]], gangstera koji je postao drzak kriminalac od pada komunizma i za kojeg se tvrdilo da je bio član bošnjačke paravojne grupe &quot;[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]]&quot;. Izdane su potjernice za njim i još jednim osumnjičenim napadačem. SDS je osudio ubistvo i tvrdio da je neuspjeh u njegovom hapšenju posljedica saučesništva SDA ili bosanskohercegovačke vlade.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.com/books?id=FrpUBAAAQBAJ&amp;pg=PA162|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|publisher=Cambridge University Press|year=2014|isbn=9781107073357|pages=162}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|title=Godišnjica ubistva srpskog svata na Baščaršiji|date=1 March 2009|publisher=Glas Srpske|archive-url=https://web.archive.org/web/20090503041429/http://www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/18496/cir/Godisnjica-ubistva-srpskog-svata-na-Bascarsiji.html|archive-date=3 May 2009|url-status=dead|access-date=20 August 2016}}&lt;/ref&gt; Portparol SDS-a izjavio je da je to dokaz da su Srbi u smrtnoj opasnosti i da će biti još više u nezavisnoj BiH, što je [[Sefer Halilović]], osnivač [[Patriotska liga|Patriotske lige]], odbacio, izjavivši da to nije bila svadba već provokacija i optužio goste na svadbi da su aktivisti SDS-a. Barikade su se pojavile sljedećeg jutra na ključnim tranzitnim tačkama širom grada, a na njima su bili naoružani i maskirani pristalice SDS-a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Morrison|first=Kenneth|url=https://books.google.com/books?id=s2FBDAAAQBAJ&amp;pg=PA88|title=Sarajevo's Holiday Inn on the Frontline of Politics and War|publisher=Springer|year=2016|isbn=9781137577184|page=88}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila nezavisnost od Jugoslavije 3. marta 1992. izbile su sporadične borbe između Srba i vladinih snaga širom države.&lt;ref&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl. Trans. L. &amp; Pol., Vol. 5-2&lt;/ref&gt; Nakon revizije Lisabonskog plana, Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Međutim 10 dana kasnije, nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji [[Warren Zimmermann|Warrenom Zimmermannom]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Šta je i ko rekao, ostaje nejasno. Zimmermann je negirao da je Izetbegoviću rekao da će [[Sjedinjene Američke Države]], ako povuče svoj potpis, priznati BiH kao nezavisnu državu. Ono što je nesporno jeste da je Izetbegović istog dana povukao svoj potpis i odrekao se sporazuma.

Krajem marta 1992. došlo je do borbi između Srba i združenih hrvatskih i bošnjačkih snaga u i blizu [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]],&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Sudetic|first=Chuck|date=28 March 1992|title=Bosnia asking for U.N. peace forces|url=https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810074324/https://www.nytimes.com/1992/03/28/world/bosnia-asking-un-for-peace-forces.html|archive-date=10 August 2018|access-date=18 July 2015|work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; što je rezultiralo [[Masakr u Sijekovcu|Masakrom u Sijekovcu]] od strane [[Hrvatske odbrambene snage|Hrvatskih odbrambenih snaga]] (HOS).&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Knezevic|first=Irena|date=30 May 2010|title=Croatian president honors Serb victims in Bosnia|url=https://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154426/http://www.boston.com/news/world/europe/articles/2010/05/30/croatian_president_honors_serb_victims_in_bosnia/|archive-date=24 September 2015|access-date=18 July 2015|agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Srpske paravojne formacije počinile su [[masakr u Bijeljini]], u kojem je većina žrtava bila Bošnjaci, 1. i 2. aprila 1992.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik: Judgement|date=27 September 2006|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|pages=113–118|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518033410/http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|archive-date=18 May 2013|url-status=live|access-date=18 July 2015}}&lt;/ref&gt;

== Tok operacija ==
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}{{Također pogledajte|Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Tuzlanska kolona}}
Nakon proglašenja [[Nezavisnost|nezavisnosti]] Bosne i Hercegovine (koja je dobila međunarodno priznanje) i nakon povlačenja [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] iz prethodno potpisanog [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini#Carrington–Cutileiro plan|Cutileirovog plana]] (koji je predlagao podjelu Bosne na etničke kantone), [[Srbi u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovački Srbi]], predvođeni [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i podržani od strane vlade [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), mobilizirali su svoje snage unutar Bosne i Hercegovine kako bi osigurali teritoriju pod kontrolom etničkih Srba.

Prva značajna bitka izbila je u [[Bijeljina|Bijeljini]] 31. marta između Bošnjaka i Srba. To je trajalo do 3. aprila, kada su [[Željko Ražnatović|Arkan]] i njegovi [[Srpska dobrovoljačka garda|tigrovi]] uništili pobunjeničke [[Patriotska liga|vojnike Patriotske lige]] i počinili [[Masakr u Bijeljini|masakr]] nad civilima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/oslobadjanje-bijeljine-1992-godine|title=Oslobađanje Bijeljine 1992. godine {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-11-08}}&lt;/ref&gt; Rat se ubrzo proširio po cijeloj zemlji, praćen [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]. Rat u BiH eskalirao je u aprilu. Dana 3. aprila započela je [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka na Kupresu]] između JNA i kombinovanih snaga HVO-HOS koja je završila pobjedom JNA.{{Sfn|CIA|2002b}} Dana 6. aprila, srpske snage su počele granatirati [[Sarajevo]], a u naredna dva dana prešle su [[Drina|Drinu]] iz [[Centralna Srbija|uže Srbije]] i opkolile [[Zvornik]], [[Višegrad]] i [[Foča (Republika Srpska)|Foču,]] gdje su većinsko muslimansko stanovništvo. Dana 15. aprila [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je preuzela potpunu kontrolu nad [[Višegrad|Višegradom]] u [[Operacija Višegrad|Operaciji Višegrad]]. Dana 17. aprila JNA je preuzela potpunu kontrolu nad [[Foča (Republika Srpska)|Fočom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://katera.news/lat/borbe-u-podrinju-visegrad-foca-1992|title=Borbe u Podrinju - Višegrad, Foča 1992. {{!}} Katera|website=katera.news|language=sr-Latn|access-date=2024-07-23}}&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Zvornik|Zvornika]], vojnici VRS ubile su nekoliko stotina Muslimana i prisilile desetine hiljada na bijeg.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|title=Kako su Ukrajinci u Bosni spasili hiljade ljudi od masakra|date=18 August 2020|website=BBC News na srpskom|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103204350/https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53805419|archive-date=3 January 2021|url-status=live|access-date=18 August 2020}}&lt;/ref&gt; Cijela BiH je bila zahvaćena ratom do sredine aprila.

Dana 23. aprila, JNA je helikopterom evakuirala svoje osoblje iz kasarne u [[Čapljina|Čapljini]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://niskevesti.info/izvedena-za-samo-75-minuta-godisnjica-operacije-spasavanja-vojnika-iz-opkoljene-kasarne-u-capljini/|title=IZVEDENA ZA SAMO 7,5 MINUTA Godišnjica operacije spašavanja vojnika iz opkoljene kasarne u Čapljini - Niške vesti|website=niskevesti.info|language=sr-RS|access-date=2026-05-04|archive-date=6. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200406105047/http://niskevesti.info/izvedena-za-samo-75-minuta-godisnjica-operacije-spasavanja-vojnika-iz-opkoljene-kasarne-u-capljini/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koja je bila blokirana od 4. marta. Uloženi su napori da se zaustavi nasilje. Dana 27. aprila, vlada BiH je naredila da se JNA stavi pod civilnu kontrolu ili protjera, nakon čega su uslijedili sukobi početkom maja između njih. Dana 22. aprila Bošnjaci i Hrvati napali su [[Ilidža|Ilidžu,]] ali taj napad nije uspio. [[Prijedor]] su preuzeli Srbi 30. aprila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|title=Bridging the Gap in Prijedor, Bosnia and Herzegovina {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923161147/https://www.icty.org/en/outreach/bridging-the-gap-with-local-communities/prijedor|archive-date=23 September 2022|url-status=live|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt; Dana 2. maja, [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i lokalni članovi bandi odbranili su neorganizovani srpski napad čiji je cilj bio prepoloviti Sarajevo. Dana 3. maja, Izetbegovića su na sarajevskom aerodromu oteli oficiri JNA, a on je korišten za siguran prolaz trupa JNA iz centra Sarajeva. Međutim, paravojne muslimanske snage [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|su napale konvoj JNA koji je odlazio]], što je ogorčilo sve strane. [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBIH]] i HVO su ponovo napali [[Ilidža|Ilidžu]] 14. maja, ali taj napad nije uspio i JNA ih je pobijedila. Dana 15. maja došlo je do [[Tuzlanska kolona|sličnog incidenta i s kolonom]] u [[Tuzla|Tuzli]]. Ono što je započelo kao mirno povlačenje uz dogovor s lokalnim vlastima završilo se zasjedom, kada su [[Patriotska liga]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] i ostali iz lokalne policije napali kolonu. Prekid vatre i sporazum o evakuaciji JNA potpisani su 18. maja, a 20. maja bosanskohercegovačko predsjedništvo proglasilo je JNA okupacijskom snagom.

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) utvrdio je da je [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|vojna kolona u Dobrovoljačkoj ulici]] bila legitiman vojni cilj, dok u slučaju [[Tuzlanska kolona|Tuzlanske kolone]] nije podigao optužnice, prepustivši procese lokalnim pravosuđima koja su, poput Apelacionog suda u Beogradu, donijela oslobađajuće presude zbog nedostatka dokaza o navodnom ratnom zločinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/why-was-the-jna-column-a-legitimate-military-target/|title=Why was the JNA Column a legitimate military Target?|last=Y.Z|date=2022-05-04|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-61445058|title=Rat u Bosni i Hercegovini: Tuzlanska kolona, 30 godina kasnije - ratni zločin ili simbol odbrane|date=2022-05-15|website=BBC News na srpskom|language=sr-Latn|access-date=2026-05-04}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Vojska Republike Srpske]] je novoosnovana i stavljena pod komandu generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]], u novoj fazi rata. Operacije JNA u BiH pokazale su se kao veoma korisne za VRS. Nakon što je [[Jugoslavenska narodna armija]] napustila BiH, odigrala je ulogu u vojnoj pomoći. Samo su [[Srpska dobrovoljačka garda]] i druge srpske dobrovoljačke grupe iz [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] ostale u BiH, sukobljavajući se sa Bošnjacima i Hrvatima zajedno sa [[Vojska Republike Srpske|Vojskom Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-hrasnici-obiljezeno-27-godina-bitke-za-famos/190805045|title=U Hrasnici obilježeno 27. godina bitke za Famos|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=2024-07-25}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Plan &quot;RAM&quot;]]
* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041}}
* {{cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Contested Lands|url=https://books.google.com/books?id=KKZcgOJPjVkC|year=2009|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-02856-2}}
* {{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|last2=Shoup|first2=Paul S.|title=The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention|edition=2nd|url=https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev|url-access=registration|year=1999|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-3189-3}}
* {{cite book|last=Caspersen|first=Nina|title=Contested Nationalism: Serb Elite Rivalry in Croatia and Bosnia in the 1990s|url=https://books.google.com/books?id=UtYcqAF1EegC|year=2010|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-84545-791-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4}}
* {{cite journal |last=Lučić |first=Ivo |title=Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja |trans-title=Bosnia and Herzegovina from the first elections to international recognition |date=June 2008 |url=http://hrcak.srce.hr/27111?lang=en |journal=Review of Contemporary History |volume=40 |issue=1 |pages=107–140 |publisher=Croatian Institute of History |location=Zagreb, Croatia}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=WPhhLfp8huIC|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|first1=Reneo|last1=Lukic|first2=Allen|last2=Lynch|publisher=SIPRI, Oxford University Press|year=1996|isbn= 9780198292005}}
* {{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918–2005|publisher=Indiana University Press|year=2006|location=Bloomington, Indiana|isbn=978-0-253-34656-8|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC}}
* {{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=24047&amp;lang=en|title=Franjo Tuđman and the Muslim-Croat War of 1993|first=James J.|last=Sadkovich|pages=204–245|volume=2|issue=1|date=January 2007|journal=Review of Croatian History|issn=1845-4380}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC|last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press|year=2007 |isbn=9780760330036}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&amp;M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4}}
* {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC }}
* {{cite book|last=Trbovich|first=Ana S.|title=A Legal Geography of Yugoslavia's Disintegration|url=https://books.google.com/books?id=Ojur7dVoxIcC&amp;pg=PA190|year=2008|publisher=Oxford University Press, USA|isbn=978-0-19-533343-5}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Jugoslavenska narodna armija]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bitke u 1992.]]</text>
      <sha1>e90zp0igyuj8tncii5qpn2d5eo0zenv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genetički pojmovnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530117</id>
    <revision>
      <id>3898310</id>
      <parentid>3897490</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T05:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Picture_of_my_book.png|Picture_of_my_book.png]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: No permission since 3 June 2026.</comment>
      <origin>3898310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="244281" sha1="690gcfj7gweyy4sm5mk8wd9iny9zn40" xml:space="preserve">==3'- kraj==
Također,  (tri prim kraj.)
Jedan od dva kraja istog linearnog lanca [[DNK]]ili [[RNK]], konkretno kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na trećem atomu [[ugljik]]a u furanoznom prstenu [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] ili [[riboza|riboze]] (tj. kraj na kojem 3' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko [[fosfodiesterska veza|fosfodiesterske veze]]; ''[[in vivo]]'', 3' ugljik je često još uvijek vezan za [[hidroksilna grupa|hidroksilnu grupu]]). Po konvenciji, sekvence i strukture bliže 3'- kraju u odnosu na druge se nazivaju nizvodnonizvodnim. Kontrast je 5'- kraj. Prema, prema važećoj konvenciji, ribozni prsten s atomima ugljika označenim brojevima od 1' do 5'. Za 5' ugljik se kaže da je uzvodno; 3' ugljik je nizvodno. Također su prikazane veze za generičku bazu i fosfatnu grupu.
*'''[[3'-neprevedena regija]]
[[Tri prim netranslatirana regija]] (3′- (3' UTR) je dio [[informacijska RNK|informacijske RNK]] (iRNK) koji slijedi odmah nakon traslacije [[stop kodon|završnog kodona]]. 3'UTR (neprevedena/netranskatirana regija)  često sadrži regulatorne regije koje posttranskripcijski utiču na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].

*'''5'- kraj'''
[[Pet prim-kraj]]
Jedan od dva kraja jednog linearnog lanca [[DNK]] ili [[RNK]], kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na petom atomu ugljika u [[furanoza|furanoznom]] prstenu dezoksiriboze ili riboze (tj. kraj na kojem 5' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko fosfodiestarske veze; ''[[in vivo]]'', 5' ugljik je često još uvijek vezan za fosfatnu grupu). Po konvenciji, sekvence i strukture smještene bliže 5'-kraju u odnosu na druge se nazivaju uzvodno. Kontrast je 
*'''5'5' neprevedena regija''' 
Poznata i kao  5'UTR (vodeća sekvenca,  vodeći transkript  ili  vodeća [[RNK]]) , ovo je regija informacijske [[RNK]] ([[iRNK]] neposredno uzvodno od inicijacijskog kodona. Ova sekvenca [[DNK]] je važna je za reguliranje translacije  translacije transkripta različitim mehanizmima kod [[virus]]a, [[prokariot]]a i [[eukariot]]a. Iako se naziva neprevedenim, [[5'UTR]] ili njegov dio ponekad se prevodi u [[protein]]ski proizvod. Ovaj proizvod tada može regulirati translaciju glavne kodirajuće sekvence iRNK. U mnogim organizmima, međutim, 5′ UTR je potpuno nepreveden, a umjesto toga formira kompleks sekundarne strukture za regulaciju translacije.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;&gt;{{cite book |last=Hadžiselimović |first=Rifat|title=Ja i moja genetika|publisher=ANUBiH-Ingeb |isbn=978-9926-410 -88-9| edition=1th |place=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

==A==
*[[hromosom|Acentričnost]]
(linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) 
[[hromosom]]/fragment bez centromere. 
*[[Adaptivna radijacija]]
[[Evolucija]] različito prilagođenih vrsta iz jednog [[zajednički predak|zajedničkog pretka]].
*[[Adenin]] (skr. A)
Skraćeno slovom A.
Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. Formira par baza sa [[timin]]om u [[DNK]] i sa [[uracil]]om u RNK.
*[[Aficirana jedinka]] 
U [[genetika|genetici]], opisuje osobu koja ima određenu [[fenotip]]sku osobinu ili bolest. Pojedinac izražava tu osobinu ili ima znakove i simptome bolesti.
*[[AFLP]] 
Polimorfizam dužine amplificiranih fragmenata (eng.  (engl. ''Amplified Fragment Length Polymorphism)'' јedan јеje od značajnijih i najšire posmatranih  genetičkih markera. Važan je u mnogim oblastima istraživanja, od  molekulske biologije, [[genetika|genetike]] i [[genomika|genomike]],  do  [[mikrobiologija|mikrobiologije]],  [[ekologija|ekologije]]  i rekonstrukcije [[filogenetika|evolucijsko-filogenetičkih]]  veza i odnosa. Proučavanje ovog polimorfizma posebno je značajno i u medicini, u procesima [[genotip]]izacije. 
*[[hromosom|Akrocentričnost]] (linearnog [[hromosom]]a ili hromosomskog fragmenta): Pozicija centromere vrlo blizu jednog krajajednom kraju [[hromosom]]a, za razliku od kraja ili u sredini. 
*[[transkripcijski faktor|Aktivator]]
Tip [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] koji povećava transkripciju gena ili skupa gena. Većina aktivatora djeluje tako što se vezuju za specifičnu sekvencu koja se nalazi unutar ili blizu pojačivača ili [[promotor (genetika)|promotora]] i olakšava vezivanje [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] i drugih transkripcijskih faktora u istoj regiji.  Vidi također: koaktivator; kontrastni represor.
*[[Alel]]
Jedna od alternativnih varijanti [[gen]]a, nastala promjenom u slijedu nukleotida (genskom mutacijom). Nalaze se na stalnim mjestima ([[genski lokus|lokusima]]) na [[hromosom]]u, ali se razlikuju u [[nukleotid]]noj sekvenci [[genetička informacija|genetičke informacije]]. Ako se na jednom lokusu alternativno javlja više od dva alela, zovu se multipli aleli (primjer tri alela za [[krvna grupa|krvne grupe]]:  IA,  IB  i Io ).  IO). 
*[[Alelna heterogenost]]
Prisustvo različitih varijanti na jednom genskom lokusu koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja.
*[[Alosom]]
Također ([[spolni hromosom]], [[heterohromosom]] ili [[idiohromosom]].)
Svaki hromosom koji se razlikuje od običnog autosoma po veličini, obliku ili ponašanju i koji je odgovoran za određivanje spola organizma. Spolni hromosomi kod ljudi, su [[hromosom X]] i [[hromosom Y]]. 
*[[Alternativna prerada]] 
Regulirani [[fenomen]] [[ekspresija gena|ekspresije eukariotskih gena]] u kojem su specifični [[egzon]]i ili dijelovi egzona iz istog primarnog transkripta različito uključeni ili uklonjeni iz konačnog, zrelog informacijskog [[primarni transkript|transkripta RNK]]. Klasa [[posttranskripcijska modifikacija|posttranskripcijskih modifikacija]], [[alternativna prerada]] omogućava jednom genu da kodira više proteinskih izoformi i uveliko povećava raznolikost proteina koje može proizvesti pojedinačni genom. Vidi također: [[prerada RNK]].
*[[mutacija|Amber]]
Jedan od tri [[stop kodon]]a koja se koriste u standardnom genetičkom kodu;  u RNK, određen je nukleotidnim tripletom UAG. Druga dva stop kodona se zovu oker i opal.
*[[Amesov test]]
Bakterijski test [[mutagen]]osti koji koristi bakteriju  ''[[Salmonella]] typhimurium'', auksotrofnu za [[histidin]].
*[[Aminokiselina]]
Organski spoj koji sadrži funkcionalne grupe [[amin (hemija)|amin]] i [[karboksilna gropa|karboksil]], kao i [[bočni lanac]] specifičan za svaku pojedinačnu aminokiselinu. Od skoro 500 poznatih aminokiselina, skup od 20 je kodiran standardnim [[genetički kod|genetičkim kodom]] i ugrađeni su u sekvencu kao gradivni blokovi [[polipeptid]]a ([[protein]]a). Specifična sekvenca aminokiselina u polipeptidnim lancima koji formiraju protein u konačnici osobine različitih proteina te oblici molekula proteina ovise o tipu i redoslijedu sastavnih aminokiselina.
*[[Amorf]] 
Bilo koji alel koji je postao nefunkcionalan zbog genetičke mutacije. Mutacija može dovesti do potpunog neuspjeha proizvodnje genskog proizvoda ili genskog proizvoda koji ne funkcijskirafunkcionira ispravno; u oba slučaja, [[alel]] se može smatrati nefunkcijskalnim. 
*[[Anafaza]]
Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja se javlja nakon metafaze i prije telofaze, kada se replicirani hromosomi odvoje i svaka od [[sestrinske hromatide|sestrinskih hromatida]] se pomjeri na suprotne strane ćelije. 
*[[Analiza mutacija]]
Metoda [[genetičko testiranje|genetičkog testiranja]] zametne linije, usmjerena na otkrivanje specifične varijante ili mutacije (kao što je štetna varijanta MSH2 prethodno identificirana u porodici), panel varijanti (kao što su tri  patogene varijante [[BRCA]] koje se sastoje od panela osnivačke mutacije za osobe [[Aškenazi|aškenaskog]] [[jevrej]]skog porijekla) ili tip varijante (kao što su velike [[delecija (genetika)|delecije]] ili [[insercija (genetika)| insercije]] u genu [[BRCA1]] ). Ovaj tip testiranja razlikuje se od potpunog sekvenciranja gena ili skeniranja varijanti. Potonji su [[dizajn]]irani za otkrivanje većine varijanti u regiji koja se testira. Dosadašnja uporabaupotreba također primjenjuje ovaj termin na bilo koji [[genetički test]].
*[[Analiza vezanosti]]
Tehnika lociranja gena koja prati obrasce bolesti u visokorizičnim porodicama. Pokušava locirati gen koji uzrokuje bolest identificiranjem [[genetički marker|genetičkih markera]] poznate [[hromosom]]ske lokacije koji su su [[nasljeđivanje|naslijeđeni]] sa značajkom od interesa.
*[[Aneuploidija]]
Pojava jednog ili više dodatnih [[hromosom]]a ili hromosoma koji nedostaju, što dovodi do neuravnoteženog [[hromosomski komplement|hromosomskog komplementa]] ili bilo kojeg broja hromosoma koji nije tačan višekratnik [[ploidija|haploidnog broja]] (koji je 23).
Tip ploidije sas viškom ili manjkom jednog ili više hromosoma (različitim od n), isključujući abnormalni broj kompletnih setova [[hromosom]]a, koji je umjesto toga poznat kao [[euploidija]].
*[[Anticipacija (genetika)|Anticipacija]]
[[Fenomen]] kojim simptomi [[genetički poremećaj|genetičkog poremećaja]] postaju očigledni (i često teži) u ranijoj dobi kod oboljelih osoba sa svakom [[generacija|generacijom]] koja naslijedi poremećaj.
*[[Antigen]]
Strana ili sopstvena tvar koja uzrokuje [[imunski odgovor]] organizma.
*[[Antikodon]]
Serija od tri uzastopna [[nukleotid]]a unutar [[tRNK|transferne RNK]] koji dopunjuju tri nukleotidna [[kodon]]a unutar transkripta iRNK. Tokom [[translacija (genetika)|translacije]], svaka [[tRNK]] regrutovana u [[ribosom]] sadrži jedan antikodonski triplet koji se uparuje sas jednim ili više komplementarnih kodona iz sekvence iRNK, omogućavajući svakom kodonu da specificira određenu aminokiselinu koja će se dodati rastućem peptidnom lancu. Antikodoni koji sadrže inozin na prvoj poziciji mogu se upariti s više od jednog kodona zbog fenomena poznatog kao uparivanje kolebljivih baza.
[[alel|Antimorf]]
Mutirani alel sa suprotnom ekspresijom u odnosu na iskodišni ([[divlji tip]]). 
*[[Antiparalelnost (biohemija)|Antiparalelnost]]
Orijentacija dva lanca dvolančane nukleinske kiseline (i općenito bilo kojeg para biopolimera) koji su međusobno paralelni, ali suprotne usmjerenosti. Npr., dva komplementa [[RNK]] lanca molekule [[DNK]] idu jedan pored drugog, ali u suprotnim smjerovima, pri čemu je jedan lanac orijentiran 5'- prema 3', a drugi 3' prema 5'.
*Antisens lanac, negativni (–) i [[nekodirajuća RNK|nekodirajući lanac]]
Lanac dvolančane [[DNK]] molekule koji se koristi kao šablon za sintezu RNK tokom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]]. Sekvenca šablonskog lanca je komplementarna rezultirajućem [[RNK]] transkriptu. Kontrast nekodirajućeg je kodirajući lanac. 
*[[Antitijelo]] ([[GWAS]])
Opći naziv za [[imunoglobulin]]; protein koji se u stvara u odgovoru organizma na [[antigen]].
*[[GWAS|Asocijacija]]
[[GWAS|Studija genomske povezanosti]] (GWAS) način je na koji znanstvenici identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Ovaj metod ispituje cijeli genom radi [[genetički polimorfizam|genetičkih polimorfizama]], obično jednonukleotidnog polimorfizama  ([[SNP]]-ovi) (izgovaraju se &quot;isječci&quot;), koji se češće javljaju u slučajevima ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje, nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine, Naziva se i GWAS.).
*[[Auksotrof]] (mutant)
Bakterija s nefunkcionalnom mutacijom gena za [[enzim]] koji sudjeluje u nekom [[metabolizam|metaboličkom procesu]]
*[[Autoimunost]]
Pojava stvaranja [[antitijela]] na sopstvene [[antigen]]e                                                      
*[[Autosom]]
Svaki hromosom koji nije alosom i stoga nije uključen u određivanje spola organizma. Za razliku od spolnih [[hromosom]]a, autosomi u [[ploidija|diploidnoj]] ćeliji postoje u parovima, pri čemu članovi svakog para imaju istu strukturu, morfologiju i [[genski lokus|genske lokuse]].
*[[Autosomno nasljeđivanje|Autosomno dominantno nasljeđivanje]]
Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. U autosomno dominantnom nasljeđivanju, genetičko stanje nastaje kada je varijanta prisutna samo u jednom alelu (kopiji) određenog gena.
*[[Autosom]]no [[recesivni gen|recesivno]] [[nasljeđivanje]]
Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. Kod autosomno recesivnog nasljeđivanja, genetičko stanje nastaje kada je jedna varijanta prisutna na oba alela 
*[[Autosom]]nost
Prisustvo veze s bilo kojim od 22 numerirana para hromosoma koji se nalaze u većini ljudskih ćelija. Autosomni hromosomi označeni su brojevima od 1- do 22. Spolni hromosomi (X i Y hromosom) određuju spol  osoba i ne smatraju se autosomnim hromosomima.&lt;&quot;ref name=Rifat&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R. |title=Ja i moja genetika|year= 2024|publisher= [[ANUBiH]]-Ingeb|place=Sarejevo|isbn=978-9958-083-12-9}}&lt;/ref&gt;

==B==
*[[Barkodiranje DNK]] 
Metod [[taksonomija|taksonomske]] identifikacije u kojoj se kratke sekvence [[DNK]] iz jednog ili više specifičnih gena izoluju iz neidentifikovanih uzoraka, a zatim se usklađuju sa sekvencama iz referentne biblioteke kako bi se jedinstveno identifikovala [[vrsta]] ili drugi [[takson]] iz kojeg su uzorci nastali. Sekvence korištene u usporedbipoređenju pažljivo su odabrane od gena koji su i široko [[konzervirana sekvenca|konzervirani]] i koji pokazuju veće varijacije između vrsta nego unutar vrsta, npr. gen [[citohrom]] c oksidaze za eukariote ili određeni geni [[ribosomska RNK|ribosomske RNK]] za [[prokariot]]e. Ovi geni su prisutni u gotovo svim živim organizmima, ali imaju tendenciju da evoluiraju različite mutacije u različitim vrstama, tako da se svaka varijanta sekvence može povezati s jednom određenom vrstom, efektivno stvarajući jedinstveni identifikator sličan maloprodajnom barkodu. DNK barkodiranje omogućava identifikaciju nepoznatih uzoraka iz inače nejasnih tkiva ili dijelova tijela, gdje bi identifikacija prema morfologiji bila teška ili nemoguća, a biblioteka bar-kodovabarkodova organizma sada je dovoljno sveobuhvatna da se čak i organizmi koji su ranije bili nepoznati nauci često mogu filogenetski pouzdano klasificirati. Istovremena identifikacija više različitih vrsta iz mješovitog uzorka poznata je kao metabarkodiranje.
*[[Barrovo tjelešce]]
Inaktivirani X-hromosom ili spolni hromatin.
*[[G-pruganje|Bend]]
Obojeni segmentSegmenti [[hromosom]]a obojeni specifičnim bojama u određenoj fazi ćelijske diobe. Postoji nekoliko laboratorijskih tehnika, u kojima se pojavljuje specifični obrazac svijetlih i tamnih pruga (traka) kada se hromosomi gledaju pod mikroskopom; uzorak pruganja pomaže u dodjeljivanju određenog rednog broja svakom [[hromosom]]u i procjeni njegove strukture.
*[[alel|Bialelnost]]
Oba alela jednog gena (očev i majčin). Naprimjer, nositelji bialelne mutacije imaju mutaciju (ne nužno istu) u obje kopije određenog gena (majčine i očeve). 
*[[Binarna dioba]]
Dioba ćelije nakon replikacije [[DNK]], prostom diobom kod prokariota (nespolno razmnožavanje)
*[[B-DNK]]
Vidi: Dvostrukadvostruka spirala.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==C==
*[[CAAT-kutija]]
Također C
Visoko konzrervirana konzervirana regulatorna  sekvenca [[DNK]] locirana na otprilike 75 parova baza uzvodno (tj. –75 bp) od mjesta početka transkripcije za mnoge eukariotske gene.
*[[cDNK]]
Vidi: [[komplementarna DNK]].
*[[Centimorgan]] (cM) / mapna jedinica (mu)
Također [[mapna jedinica]] (mu).
Jedinica za mjerenje genetičke povezanosti definirana kao udaljenost između hromosomskih lokusa za koje je očekivani prosječan broj razmjenskih hromosomskih ukrštanja (krosingovera) u jednoj generaciji 0,01. Iako nije stvarna mjera fizičke udaljenosti, koristi se za procjenu stvarne udaljenosti između dva lokusa, na osnovu prividne vjerovatnoće da se između njih dogodi razmjena dijelova hromatida.
*[[Centralna dogma molekularne biologije|Centralna dogma molekulske biologije]]
Generalizirani okvir za razumijevanje protoka genetičkih informacija između makromolekula unutar bioloških sistema. Ističe fundamentalni princip da se informacije o sekvenci kodirane u tri glavne klase biopolimera – [[DNK]] → [[RNK]] → protein — mogu kopirati između ove tri klase samo na određene načine, a ne na druge: konkretno, prijenos informacija između nukleinske kiseline i sas nukleinske kiseline na protein je moguć, ali transfer sas proteina na protein, ili sas proteina nazad na bilo koji tip nukleinske kiseline, nije  i ne dešava se prirodno.
*[[Centromera]]
Specijalizirana sekvenca [[DNK]] unutar [[hromosom]]a koja povezuje par sestrinskih hromatida. Primarna funkcija centromere je da djeluje kao mjesto sklapanja kinetohora, proteinskih kompleksa koji usmjeravaju vezivanje vlakana diobenog vretena za centromeru i olakšavaju segregaciju hromatida tokom ćelijske diobe (mitoze i mejoze).
*CHIP ([[klonska hematopoeza neodređenog potencijala]])
Prisustvo somatskih mutacija u hematopoetskim matičnim ćelijama kod osobaaosoba bez krvnog raka koji se može otkriti. Definicija CHIP-a zahtijeva da su mutacije prisutne s varijantnom učestalošću alela od 2% ili višom i da su u genima za koje je opisano da su pogođeni krvnim kancerima. Ovo stanje je češće kod starijih osoba i kod onih koji su bili liječeni od drugih tipova raka. Povezan je s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i krvnog karcinoma. Naziva se i klonska hematopoeza neodređenog potencijala.
*[[Cis-regulatorni element|Cis pozicija]]
Na istoj strani; susjedno; koji djeluju iz iste molekule. Kontrast je trans pozicija.
*[[Cis-dominantna mutacija]]
Mutacija koja se javlja unutar cis-regulatornog elementa (kao što je operator) mijenjajući funkcijskiranjefunkcioniranje obližnjeg gena ili gena na istom [[hromosom]]u. Cis-dominantne mutacije utiču na ekspresiju gena jer se javljaju na mjestima koja kontroliraju transkripciju, a ne unutar samih gena.
*[[Cisgeneza]]
Oznaka proizvoda za kategoriju genetički modificiranih biljaka. Predložene su različite sheme klasifikacije, koje kategoriziraju genetički modifikovane organizme na osnovu prirode unesenih genotipskih promjena, a ne procesa genetičkog inženjerstva.
*[[Cis-regulatorni element]] (CRE) / cis-regulatorni modul (CRM)
Također cis-regulatorni modul (CRM).
Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće [[DNK]] koja regulira transkripciju obližnjih gena (npr. promotor, operater, utišavač ili pojačivač ), obično služeći kao mjesto vezanja za jedan ili više faktora transkripcije. Kontrast je transregulatorni element.
*[[Cistron]]
Dio molekule [[DNK]] ili [[RNK]] koji kodira specifični polipeptid u sintezi proteina; zamjenski terimtermin za gen.
*[[Citogenetika]]
[[Genetika]] pojava i procesa na ćelijskoj razini; proučava kako [[hromosom]]i utiču i odnose se na ponašanje i funkciju ćelije, posebno tokom mitoze i mejoze.   
*[[C-vrijednost]]
Sveukupna količina ugljika u [[DNK]] haploidnog jedra  (npr. gametu) određenog organizma ili vrste, izraženo u broju parova baza ili u jedinicama mase (obično pikogrami ); ili, ekvivalentno, polovinu količine u diploidnim somatskim ćelijama (2C-vrijednost). Za jednostavne diploidne eukariote termin se često koristi naizmjenično sas veličinom [[genom]]a, ali u određenim slučajevima, npr. u hibridnim poliploidima koji potiču od roditelja različitih vrsta (alopoliplodi), C-vrijednost može zapravo predstavljati dva ili više različitih [[genom]]a sadržanih u istom jedru. C-vrijednosti se odnose samo na [[genom]]sku DNK, isključuju vanjedarnu DNK.
*[[Citološka mapa]]
Mapa koja prikazuje precizna fizička  mjesta gena na [[hromosom]]u.
*[[Citozin]]
Skraćeno slovom (skr. C. )
Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. [[citozin]] formira bazni par sa [[guanin]]om. 
*[[cpDNK]]
Vidi: [[Plastidna DNK]] .

==Č==
*[[Čista linija]]  
Jedinke homozigotnog genotipa za sva promatranaposmatrana svojstva.

==Ć==
*[[Ćelijska dioba]]
Podjela jedne ćelije na dvije ili više novih kćeri ćelija. Osnovni oblici su [[mitoza]] (somatske ćelije), [[mejoza]] (reproduktivne ćelije) i binarna dioba (uglavnom kod jednoćelijskih organizama).
*[[Ćelijski ciklus]]
Slijed ćelijskih pojava u procesu diobe, od poćetkapočetka do kraja mitoze.
*[[Ćelijsko reprogramiranje]]
Pretvaranje ćelije iz jednog tipa ćelije specifičnog za tkivo u drugi. Ovo uključuje dediferencijaciju do pluripotentnog stanja; primjer je pretvaranje somatskih ćelija miša u nediferencirano embrijskoembrionalno stanje, koje se oslanja na transkripcijske faktore Oct4, Sox2, Myc i Klf4.

==D==
*[[Dalton (jedinica)|Dalton]]
Jedinica molekulske mase. 
*[[DarT]]
Diverzitet matričnih tehnologija (eng.  (engl. Diversity Arrays Technology) je oznaka tehnologije koja se primjenjuje u  molekulskoj genetici  za razvoj  markerskih sekvenci  u  genotipizaciji  i drugim  genetičkim analizama.DArT se temelji na hibridizacijama mikronizova (mikromatrica) za detekcujudetekciju prisustva ili nepostojanja pojedinih fragmenata u konstituciji  genoma. 
*[[''De novo'' mutacija]]
Spontana mutacija u [[genom]]u pojedinačnog organizma koja je nova za lozu tog organizma, koja se prvi put pojavila u zametnoj ćeliji jednog od roditelja ili u zigotu koji se razvija u organizam; mutacija koja nije bila prisutna u genomu nijednog od roditelja. 
*[[Degeneracija genetičkog koda]]
Izlišnost genetičkog koda, prikazana kao mnoštvo različitih kodona koji specificiraju istu aminokiselinu. Naprimjer, u standardnom genetičkom kodu, aminokiselina serin je specificirana putem šest jedinstvenih kodona (UCA, UCG, UCC, UCU, AGU i AGC). Degeneracija kodona objašnjava postojanje sinonimnih mutacija.
*[[Delecija (genetika)|Delecija (Δ)]] 
Označeno skraćeno simbolom Δ: Tip genetičke promjene koja uključuje odsutnost segmenta [[DNK]]; lom i gubitak hromosomskog segmenta. Može biti mala poput jedne baze ili hromosomskog segmenta, ali može značajno varirati u veličini.
*[[Demetilacija DNK]]: Faktor selektivne aktivacije gena tokom procesa diferencijacije.
*[[Desinapsa]]
: Neuspjeh homolognih [[hromosom]]a koji su normalno sinapsirali tokom pahinena da ostanu upareni tokom diplotena. Desinapsa je obično uzrokovana nepravilnim formiranjem hijazme. Kontrast je asinapsa.
*[[Dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK]])
DNK je glavni, ali ne jedini genetički materijal: dugačka, polimerna molekula koja se sastoji od gradivnih podjedinica kojikoje se zovu nukleotidi. Svaki nukleotid sastoji se iz po tri komponente: fosforne kiseline, šećera sas pet atoma ugljika (pentoza), zvanog dezoksiriboza i jedne od četiri heterociklične baze: [[adenin]] (A) [[timin]] (T), [[citozin]] (C) i [[guanin]] (G). Sekvenca ovih baza u molekuli [[DNK]] je šifra za biosintezu proteina koji određuje datu osobinu. Sadrži genetičke informacije odgovorne za razvoj i funkcijskiranjefunkcioniranje organizma. DNK se najčešće nalazi u dvolančanom obliku, koji se sastoji od dva komplementarna  antiparalelna lanca nukleotida,  molekule u kojima je svaka od nukleobaza na svakom pojedinačnom lancu uparena s onima na suprotnom lancu. Ova struktura se obično javlja u obliku dvostruke spirale. Naziva se i [[DNK]].
*[[Dezoksiriboza]], Također  (2-dezoksiriboza.)
Monosaharidni šećer koji se dobija iz riboze, gubitkom jednog atoma kisika. D-dezoksiriboza, u svom obliku pentoznog prstena, jedna je od primarnih funkcijskalnihfunkcionalnih grupa dezoksiribonukleotida, a time i molekula dezoksiribonukleinske kiseline (DNK).
*[[centromera|Dicentričnost]] (linearnog hromosoma ili  fragmenta [[hromosom]]a) 
(linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Prisustvo dvije centromere umesto normalno jedne.
*[[tačkasta mutacija|Diferencirajuća tačka]] ([[tačkasta mutacija]])
Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta mutacija.
*[[Dihibridno ukrštanje|Dihibrid]]
[[Heterozigot]]ni organizam  za dva gena, koji kodiraju dva različita svojstva, od kojih svaki ima po dva [[alel]]a.
*[[Dihibridno ukrštanje]]
Ukrštanje dva heterozigota za dva gena; samooplodnja mendelovske F1 generacije (AaBb  x  AaBb)
*[[mejoza|Dijada]]
Vidi: [[Sestrinske hromatide]]
*[[Dijakineza]]
Potfaza profaze mejoze I. 
*[[Diploidija]] (diploidna hromosomska garnitura)
Sadržaj dva haploidna kompleta hromosoma (po jedan od svakog roditelja): označava se sas 2n i predstavlja ukupan broj [[hromosom]]a u ćelijskom jedru. Ljudska vrsta ima 46 hromosoma, i to 23 od majke, 23 od oca. Parovi hromosoma nazivaju se [[homologni hromosom]]i. Pojava da ćelije ili organizmImajuorganizmi imaju dvije homologne kopije svakog hromosoma. Kontrast je haploidnog i poliploidnog.
*[[Diploidni hromosomski broj]] (2n)
Svaki [[hromosom]] predstavljen u dvije kopije; dva seta homolognih hromosoma (majčin i očev hromosom).
*[[mrkoza|Diplonema]] ([[diploten]], diplotenski stadij); Također diplotenski stadij
Potfaza mejoze I, tokom koje se sinaptonemski kompleks rastavlja i upareni  [[homologni hromosom]]i počinju da se međusobno odvajaju, iako ostaju čvrsto vezani na hijazmama gde je došlo do razmjene dijelova homolognih hromatida (krosongover|krosingoverom). 
*[[Direktno ponavljanje]]
Bilo koja dva ili više ponavljanja specifične nukleotidne sekvence koja se javljaju u istoj orijentaciji (tj. u potpuno istom redoslijedu, a ne obrnutimobrnutom) i na istom lancu, bilo razdvojenihrazdvojena interventnim nukleotidima ili ne. Primjer je sekvenca TACCGnnnnnnTACCG, u kojoj se TACCG pojavljuje dva puta, iako je odvojen sa šest nukleotida koji nisu dio ponovljene sekvence. Direktno ponavljanje u kojem su ponavljanja neposredno jedna uz drugu poznatapoznato je kao tandemsko ponavljanje.
*[[Disperzivna replikacija]]
Replikacija oko replikacijske viljuške čija  brzina ovisizavisi od replikatora. Bilo koja molekula ili regija [[DNK]] ili [[RNK]] koja se replicira iz jednog polulanca DNK.
*[[Divlji tip]] (WT)
Fenotip tipskog oblika vrste kakva se javlja u prirodi; proizvod standardnog &quot;“normalnog&quot;” alela na datom lokusu, za razliku od onog koji proizvodi nestandardni mutantni alel.
*[[vezani geni|Djelimična vezanost]]
Geni na istom hromosomu između kojih se tokom mejoze događa hromatidna razmjena (krosingover) što uzrokuje nastanak rekombinantnih potomaka
*[[DNK]]
Vidi: [[dezoksiribonukleinska kiselina]]; DNK  (engl. '' Deoxyribonucleic Acid'') – dvostruka uzvojnica koju čine dva polinukleotidna lanca omotana oko zajedničke osi.
*[[DNK dupleks]]
Vidi: Dvolančanadvolančana DNK. 
*[[DNK.mikromreža]]
Tehnologija visoke propusnosti koja se koristi za mjerenje nivoa ekspresije transkripata [[iRNK]] ili za otkrivanje određenih promjena u nukleotidnoj sekvenci. Sastoji se od niza hiljada mikroskopskih mrlja [[DNK]]  oligonukleotida, od kojih svaki sadrži pikomole specifične sekvence [[DNK]]. Ovo može biti kratak dio gena ili drugog DNK elementa koji se koristi kao sonda za hibridizaciju [[cDNK]], [[cRNK]] ili obrasca [[genom]]ske [[DNK]] (koji se naziva meta) pod visokim uvjetima. 
*[[DNK otisak prsta]] (fingerprint) ), DNK barkodiranje
*[[DNK profiliranje je proces određivanja karakteristika individualnih [[DNK]]. DNK analiza namijenjena identifikaciji vrste, a ne pojedinca, naziva se DNK barkodiranje.
*[[DNK-polimeraza]]: Glavni enzim replikacije [[DNK]]. Bilo koji od klase enzima koji sintetizira molekule DNK iz pojedinačnih dezoksiribonukleotida. [[DNK-polimeraza|DNK-polimeraze]] su neophodne za replikaciju DNK i obično djeluju u parovima, kako bi stvorile identične kopije dva lanca originalne dvolančane molekule. Oni grade dugačke lance DNK dodavanjem nukleotida jedan po jedan na 3'- kraj lanca DNK, obično se oslanjajući na šablon koji daje komplementarni lanac, kako bi vjerno kopirali sekvencu nukleotida.
*[[DNK zametne linije]] (konstitutivna DNK)
[[DNK]] tkiva koje potiče iz reproduktivnih ćelija (jajne ćelije ili spermatozoida) koje se ugrađuju u [[DNK]] svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija klicinezametne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i [[konstitutivna DNK]].
*[[Domaćinski gen]]
Svaki konstitutivni gen koji se transkribujetranskribira na relativno konstantnom nivou u mnogim ili svim poznatim uslovima. Proizvodi takvog gena obično služe funkcijama koje su ključne za održavanje organizma. Pretpostavlja da na njihovu ekspresiju ne utiču eksperimentalni uslovi.
*[[Domen (biologija)|Domen]]
Specifična fizička regija ili sekvenca aminokiselina u proteinu koja je povezana s određenom funkcijom ili odgovarajućim segmentom DNK.
*[[Dominantna letalnost]]
Prisustvo samo jednog alela u genotipu uzrokuje smrt jedinke.
*[[Dominantni alel]]
Alel koji se eksprimira u  fenotipu heterozigota.
*[[Dominantnost alela]]
Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji nadjača ili &quot;maskira&quot; doprinos drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine kaže se da je dominantan. Često dominantni alel kodira funkcionalni protein, dok njegov recesivni pandan ne uspijeva kontrolirati ekspresiju do krajnjeg proizvoda dominantnog alela. Dominacija nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova; moguće je da jedan alel bude istovremeno dominantan nad drugim alelom, recesivan prema trećem i kodominatankodominantan prema četvrtom. Dominantni aleli su često predstavljeni jednim velikim slovom (npr. A, za razliku od recesivnog a).
*[[Društvo za funkcijske genomske podatke]] (FGED, ranije MGED)
Ranije poznat pod skraćenicom MGED.
Organizacija koja radi s drugima &quot;“na razvoju standarda za kvalitet podataka bioloških istraživanja, označavanje i razmjenu&quot;”, kao i softverske alate koji olakšavaju njihovu upotrebu. 
*[[dsDNK]]
Bilo koja molekula DNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna dezoksiribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako je moguće da DNK postoji kao jednostruki lanac,  općenito je stabilniji i češći u dvolančanom obliku. U većini slučajeva, komplementarno uparivanje baza uzrokuje da se komplementarni polulanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale.
*[[dsRNK]]
Bilo koja molekula RNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna ribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako se [[RNK]] obično javlja u jednolančanom obliku, također formira i duplekse na isti način kao i DNK; primjer je uparivanje transkripta iRNK sas antisens verzijom istog transkripta, koji efikasno utišava gen sas kojeg je iRNK transkribovanatranskribirana sprečavanjem translacije. Kao i kod dsDNK, uparivanje baza u dsRNK često uzrokuje da se lanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale.
*[[hromosom|Dugi krak]] (q)
U kondenzovanim [[hromosom]]ima gdje pozicioniranje centromere stvara dva segmenta ili &quot;“krake&quot;” nejednake dužine, duži od dva kraka hromatide. Kontrast je kratki krak (p) ).
*[[Duplikacija (genetika)|Duplikacija]]
Tip mutacije u kojoj se neki gen /genski/[[hromosom]]ski segment (sekvenca DNK) u diploidnom organizmu javlja više od dva puta.
*[[Dvostruka heterozigotnost]] (epigenetička varijanta, epimutacija)
Prisustvo dva različita mutirana alela kod dvije odvojene epigenetičke varijacije;  nasljedna promjena koja ne utječeutiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička varijanta i epimutacija.
*[[Dvostruka spirala]] (heliks)
Oblik koji najčešće imaju dvolančane  molekule nukleinske kiseline, nalik merdevinama koje su uvijene oko svoje dugačke ose, sas prečkama koje se sastoje od uparenih  nukleobaza. Ova sekundarna struktura je energetski najstabilnija konformacija dvolančanih oblika i DNK i [[RNK]] u najprirodnijim uslovima, koja nastaje kao posljedica primarne strukture fosfodiestarske kičme i slaganja nukleotida vezanih za nju. U B-DNK, najčešćoj varijanti DNK koja se nalazi u prirodi, dvostruka spirala ima desnu zavojnicu sas oko 10 parova baza po punom okretu, a molekulska geometrija rezultira naizmjeničnim uzorkom &quot;“žlijebova&quot;” različitih širina (glavni žlijeb i mali žljeb ) između paralelnih okosnica.
*[[Dvostruki hromosom]]
Hromosom sastavljen od dviju sestrinskih hromatida (svaka predstavlja jednu molekulu DNK), od S faze do metafaze (ili do metafaze II mejoze).
*[[Dvostruki prekid ]](DSB)
Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u oba lanca dvolančane molekule DNK, posebno kada se dva prekida nastaju na mjestima koja su direktno preko putaprekoputa ili vrlo blizu jedno drugom na komplementarnim lancima. Kontrast: prekid jednog lanca (jednolančani prekid).&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==E==
*[[Egzom]]
Čitav skup egzona unutar određenog [[genom]]a, uključujući neprevedene regije (UTR) zrelih iRNK, kao i kodirajuće regije. Sekvenca DNK u zreloj glasničkoj RNK, od kojih neke kodiraju aminokiseline proteina. Većina gena ima više egzona s intronima između njih. Kodirajući dio DNK,  '''smisleni dio''' molekule DNK, koji je dio šifre za sintezu proteina. Slaganjem egzona i introna nastaje određeni gen. Egzoni ne postoje kod bakterija – njihova DNK ima kontinuiranu šifru, ali i nema mnogo gena. U procesu prepisivanja genetičke šifre, nekodirajući dijelovi DNK (introni) se izrezuju pa za  transkripciju  ostaje samo egzonska šifra. 
*[[Egzonukleaza]]
Svaki enzim čija je aktivnost cijepanje fosfodiestarskih veza unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju samo nakon prepoznavanja specifične sekvence (tzv. restrikcijske egzonukleaze). Egzonukleaze prave svoje rezove na 3' ili 5'- kraju sekvence (a ne u sredini, kao endonukleaze).
*[[Egzosomski kompleks]]
Unutarćelijski multiproteinski kompleks koji služi za razgradnju različitih tipova [[RNK]] molekula.
*[[Ekološka genetika]]
Grana genetike koja se odnosi na ekologiju i sposobnost ekološkog prilagođavanja  prirodnih populacija živih organizama.
*[[Ekspresija gena]]
Skup procesa u kojima se informacija kodirana u genu koristi u sintezi genskog proizvoda, kao što je protein ili nekodirajuća [[RNK]], ili se na drugi način utiče na jedan ili više fenotipova. Kanonski, prvi korak je transkripcija, koja proizvodi molekulu iRNK koja je komplementarna molekuli DNK u kojoj je gen kodiran. Za gene koji kodiraju proteine, drugi korak je translacija, u kojoj ribosom čita informacijsku RNK, kako bi proizveo protein. Informacije sadržane u sekvenci DNK ne moraju nužno biti transkribovanetranskribirane i prevedene da bi izvršile uticaj na molekulske događaje; šire definicije obuhvataju ogroman niz drugih modela na koje se genetičke informacije mogu eksprimirati.
*[[Ekspresivnost (genetika)|Espresivnost]]
Za dati genotip povezan s varijabilnim nebinarnim fenotipom, udio pojedinaca s tim genotipom koji pokazuju ili izražavaju fenotip u određenoj mjeri, obično se prikazuje u postocima. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti širok spektar mogućih fenotipova različitih kvaliteta ili stupnjevastepena kod različitih individua. U takvim slučajevima može se reći da i fenotip i genotip pokazuju promjenjivu ekspresivnost. Ekspresivnost pokušava kvantificirati raspon mogućih nivoa fenotipskih varijacija u populaciji osoba koje eksprimiraju fenotip od interesa. Uporedite: penetrabilnostPenetrabilnost.
*[[Ekstrahromosomska DNK]]
Također  (vanjedarna DNK ili [[citoplazmatska DNK]].)
Bilo koja DNK koja se ne nalazi u [[hromosom]]ima ili u ćelijskom jedru i stoga nije [[genomska DNK]]. To može uključivati DNK sadržanu u [[plazmid]]ima ili [[organela]]ma kao što su [[mitohondrije]] ili [[hloroplast]]i, ili, u najširem smislu, DNK unesenu [[virus]]nom infekcijom. [[Vanhromosomska DNK]] obično pokazuje značajne strukturne razlike u odnosu na  jedarnu DNK u istom organizmu.
*[[Element odgovora]]
Kratka sekvenca DNK unutar promotorske regije koja je u stanju da veže specifične transkripcijske faktore, kako bi regulirala transkripcija transkripciju specifičnih gena. 
*[[Emergeneza]]
Kvalitet genetičkih osobina koji je rezultat specifične konfiguracije gena u interakciji, a ne samo njihove kombinacije.
*[[Endonukleaza]]
Svaki [[enzim]] čija je aktivnost cijepanje [[fosfodiestarskih veza]] unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju relativno nespecifično (bez obzira na sekvencu) i one koji se cijepaju samo na vrlo specifičnim sekvencama (tzv. restrikcijske endonukleaze). Kada je potrebno prepoznavanje specifične sekvence, prave rezove u sredini sekvence. Kontrast egzonukleazeje egzonukleaza.
*[[Endosimbioza]]
*[[Endosimbiotska teorija]]
Pretpostavka da su mitohondrije i hloroplasti  potomci drevnih jednoćelijskih  simbiotskih organizama koji su se naselili u ćelijama drevnih eukariotskih domaćina.
*[[Epigenetička varijanta]] (alteracija), epimutacija
Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Naziva se i epigenetička alteracija i epimutacija.
*[[Epigenetika]]
Oblast  genetike koja objašnjava mehanizme koji vode promjeni ekspresije gena, a koji se nasljeđuju, reverzibilni su i nisu posljedica promjene DNK-sekvence. Nauka o uticaju elemenata i faktora unutarćelijske sredine na fenotipsku ekspresiju gena.
*[[Epimutacija]] (epigenetička promjena / varijanta)
Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička promjena i epigenetička varijanta.
*[[Episom]]
Drugi naziv za plazmid, posebno onaj koji je sposoban da se integriše u hromosom.
Kod eukariota, svaka neintegrirana vanhromosomska kružna molekula DNK koja se stabilno održava i replicira u jedru istovremeno sas ostatkom ćelije domaćina. Takve molekule mogu uključivati virusne genome, bakterijske plazmide i aberantne hromosomske fragmente.
*[[Epistaza]] 
Međudjelovanje alela različitih gena kada ekspresija jednog gena sas jednog lokusa u genomu maskira (modificira/inhibira) ekspresiju gena sas drugog mjesta u genomu.         
Kolektivno djelovanje više gena u interakciji tokom ekspresije gena. OblikKao oblik djelovanja gena, epistaza može biti ili aditivna ili multiplikativna u svojim učincima na specifične fenotipske  osobine.
*[[Ergosom]]
Vidi: [[Ribosom]]
*[[Eukarioti]] 
Organizmi čije ćelije imaju pravo jedro obavijeno jedarnom ovojnicom, a u citoplazmi ćelije nalaze se brojne organele s vlastitom membranom.
*[[Euploidija]]
Ploidija (ćelije ili organizma) koji imaju abnormalan broj kompletnih setova [[hromosom]]a, možda isključujući [[spolni hromosom|spolne hromosome]]. Razlikuje se od aneuploidije, u kojoj ćelija ili organizam ima abnormalan broj jednog ili više specifičnih pojedinačnih hromosoma.
*[[Evolucija]]
Promjena nasljednih obilježja bioloških [[populacija]] tokom niza uzastopnih [[generacija]]. U najtradicijskalnijemU najtradicionalnijem smislu, javlja zbog promjena u frekvencijama alela u genskom fondu populacije.

==F==
*[[Facijes]]
Prepoznatljiva crta lica ili izraz koji je karakterističan za određeno stanje.
*[[Fakultativna ekspresija]]
[[Transkripcija gena]] samo prema potrebi, za razliku od konstitutivne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira kontinuirano. Gen koji se transkribira po potrebi naziva se fakultativni gen.
*[[Fakultativni heterohromatin]] ili spolni hromatin
Inaktivirani X-hromosom ili Barrovo tjelešcetjelašce kod ženki sisara
*[[Farmakogenetika]]
Oblast genetike koja proučava učinak lijekova na genotip/ / fenotip pacijenata.
*[[Favizam]]: Tip hemolitske anemije uzrokovan nedostatkom ili smanjenom funkcijom enzima G6PD koji sudjeluje u ćelijskoj odbrani od oksidacijskih procesa.
*[[FDR]] (rođak prvog stepena)
Roditelj, brat ili sestra ili dijete posmatrane osobe. Također se naziva i rođak prvog stupnja.
*[[Fenokopija]]
Fenotipsko svojstvo ili bolest koja nalikuje svojstvu izraženom određenim genotipom, ali kod jedinke koja nije nositelj tog genotipa. Naprimjer, rak dojke kod člana porodice s nasljednim sindromom raka dojke/ / jajnika koji ne nosi mutaciju [[BRCA1]] ili [[BRCA]]2 smatrat će se fenokopijom. Takva osoba nema porodičnu mutaciju povezanu s rakom i stoga nema rizik od [[kancer]]a povezan s tom specifičnom mutacijom.
*[[fenotup|Fenotipsko zaostajanje]]
Kašnjenje u fenotipskoj ekspresija ekspresiji genetičke mutacije zbog vremena potrebnog za ispoljavanje promjena u zahvaćenim biohemijskim putevima.
*[[Fenotip]]
Kombinacija vidljivih morfoloških, fizioloških i etoloških osobina organizma koje su rezultat ekspresije njegovog genotipa, kao i uticaja faktora sredine i interakcija između njih; skup uočljivih svojstava pojedinoga organizma koji nastaje interakcijom genotipa i okruženja. Svako brojljivobrojivo i/ili opisivo svojstvo osim genetičke informacije.
*[[Fetusna eritroblastoza]]
Bolest inkompatibilnosti krvi majke i [[fetus]]a.
*[[Fiksacija gena]]
Proces kojim se jedan alel određenog gena s više različitih alela povećava u učestalosti u datoj populaciji tako da postaje trajno uspostavljen na 100% učestalosti – to jest,tj., jedini alel na tom lokusu unutar [[genski fond|genskog fonda]] populacije. U nedostatku mutacije i prednosti heterozigota, bilo koji dati alel je na kraju predodređen da postane ili trajno fiksiran u odnosu na sve druge varijante ili potpuno izgubljen iz populacije, iako to koliko dugo će to trajati ovisi o pritiskuzavisi od pritiska selekcije i slučajnim fluktuacijamaslučajnih fluktuacija (genetičkog drifta) u frekvencijama alela.
*[[Filogenetika]]
Filogeneza na osnovu genetičkih pokazatelja. Proučavanje evolucijske historije i odnosa između jedinki ili grupa organizama, kao što su vrste ili populacije, metodima kojimetodama koje procjenjuju uočene nasljedne  osobine, uključujući morfološke karakteristike i sekvence DNK. Rezultat takvih analiza poznat je kao filogenetsko stablo.
*[[Filogeneza]]
Evolucijski razvoj posmatrane grupe/ / populacije organizama.
*[[Filogenija]]
Nauka o filogenezi.
*[[FISH]]
Vidi: Fluorescentnafluorescentna hibridizacija  in situ.
*[[Fitnes]]
[[Adaptivna vrijednost]] [[genotip]]a; mjera reproduktivnog uspjeha.
*[[Fluorescentna in situ hibridizacija]]  ([[FISH]] 
Tehnika koja se koristi za identifikaciju specifičnih hromosoma ili [[hromosom]]skih regija putem hibridizacije (pričvršćivanja) fluorescentno obilježenih DNK sondi na denaturiranu hromosomsku DNK. Ispitivanje mikroskopom, pod fluorescentnim osvjetljenjem otkriva obojene hibridizirane signale (a time i prisustvo hromosomskog materijala) ili odsutnost hibridiziranog signala (a time i odsutnost [[hromosom]]skog materijala). Također  FISH.
*[[Frekvencija alela]]
Relativna učestalost s kojom se određeni alel datog gena (za razliku od drugih alela istog gena) javlja na određenom lokusu kod članova populacije; preciznije, to je udio svih hromosoma unutar populacije koji nose određeni alel, izražen kao dio, postotak ili proporcija. Frekvencija alela se razlikuje od učestalosti genotipa, iako su one povezane.
*[[Fuzija gena]]
Spajanje, bilo prirodnom mutacijom ili rekombinantnim laboratorijskim tehnikama, dva ili više prethodno nezavisnih gena koji kodiraju različite genske proizvode, tako da postaju predmet kontrole istih regulatornih sistema. Rezultirajuća hibridna sekvenca poznata je kao fuzijski gen.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==G==
*[[Gamet]]  
Spolna (ženska ili muška) ćelija; skupni naziv za muške i ženske spolne ćelije.
*[[gDNK]]
Vidi: [[Genomska DNK]].
*[[Gen]]
Svaki segment ili skup segmenata molekula nukleinske kiseline koji sadrži informacije potrebne za proizvodnju funkcijskalnogfunkcionalnog [[RNK]] transkripta na kontroliran način. U živim organizmima, geni se često smatraju osnovnim jedinicama naslijeđa i obično su kodirani u DNK. Određeni gen može imati više različitih verzija ili alela, a jedan gen može rezultirati genskim proizvodom koji utječeutiče na mnogo različitih fenotipova. 
Geni su kodirajuće sekvence. Gen je uputstvo za sitnezu tačno određenog proteina u nekom živom biću, neovisno o tomenezavisno od toga da li je taj protein gradivinigradivni (recimo miozin i/li hemoglobin)), ili ima ulogu katalize neke biohemijske reakcije, ili je svojevrstan oblik glasnika između ćelija. Geni ne sadrže kontinuiranu genetićkugenetičku informaciju, nego  se kompletiraju od dijelova zovanihzvanih egzoni (koji su razdvojeni intronima).
*[[Generacija]]
U bilo kom datom organizmu, jedan reproduktivni ciklus ili faza između dva uzastopna reproduktivna događaja, tj. između reprodukcije pojedinačnog organizma i potomstva te reprodukcije; ili stvarna ili prosječna dužina vremena potrebnog da se završi jedan reproduktivni ciklus, bilo za određenu lozu ili za populaciju ili vrstu u cjelini. U datoj populaciji, one jedinke (često, ali ne nužno kojikoje žive istovremeno) kojikoje su podjednako udaljeniudaljene od datog zajedničkog pretka, na osnovu istog broja reproduktivnih događaja koji su se desili između njih i pretka. 
*[[Genetička anticipacija]]
[[Fenomen]] u kojem znakovi i simptomi nekih genetičkih stanja postaju teži i/ili se pojavljuju u ranijoj dobi kako se poremećaj prenosi s jedne generacije na drugu. Huntingtonova bolest je primjer genetičkog poremećaja u kojem je biološki mehanizam za ovaj fenomen dobro dokumentiran. U drugim slučajevima to može biti posljedica faktora poput pojačanog nadzora ili drugih negenetičkih uzroka.
*[[Genetička asocijacija]]
Kopojava unutar populacije jednog ili više alela ili genotipova s određenim fenotipom  osobina češće nego što se može očekivati samo slučajno; takva statistička korelacija se može koristiti da se zaključi da su aleli ili genotipovi odgovorni za proizvodnju datog fenotipa.
*[[Genetička epidemiologija]]
Proučavanje uloge koju imaju genetički faktori u određivanju zdravlja i bolesti, posebno kroz interakciju genetičkih faktora sas faktorima okoline, i tipično kako se to opaža kod genetički povezanih pojedinaca, često porodica ili loza, ali i populacija i subpopulacija.
*[[Genetička genealogija]]
Upotreba genealoškog testiranja DNK u kombinaciji sa tradicijskims tradicionalnim genealoškim metodima za zaključivanje nivoa i tipa genetičkih odnosa između jedinki, pronalaženje predaka i konstruisanje porodičnih stabala, genograma ili drugih genealoških mapa.
*[[Genetička heterogenost]]
Termin koji se koristi za opisivanje različitih genetičkih mehanizama koji proizvode iste ili slične fenotipove. Postoje dva tipa genetičke heterogenosti: alelna heterogenost i heterogenost lokusa. Alelna heterogenost se događa kada različite varijante na jednom genskom lokusu uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. Heterogenost lokusa događa se kada varijante na različitim genskim lokusima uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja.
*[[Genetička osjetljivost]] (podložnost)), genetička i nasljedna predispozicija
Povećana šansa ili vjerojatnostvjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Genetička predispozicija ne znači da će osoba razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu uticati na rizik od bolesti jedinke. Također se naziva genetička predispozicija, nasljedna predispozicija i nasljedna predispozicija.
*[[Genetička predispozicija]]
Povećana šansa ili vjerojatnoćavjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Postojanje genetičke predispozicije ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni činioci također mogu uticati na rizik od bolesti.
*[[Genetička raznolikost]] (genetička varijacija)
Ponekad se koristi naizmenično sa genetičkom varijacijom.
Ukupan broj genetičkih osobina u genetičkom sastavu populacije, vrste ili druge grupe organizama. Često se koristi kao mjera prilagodljivosti grupe promjenjivim okruženjima. Genetička raznolikost je slična genetičkoj varijabilnosti, iako se razlikuje od nje.
*[[Genetička regulacijska mreža]] (GRN)
Grafikon koji predstavlja regulatornu složenost ekspresije gena. Vrhovi (pikovi) su predstavljeni raznim regulatornim elementima i genskim proizvodima, a ivice (veze) njihovim interakcijama. Ove mrežne strukture također predstavljaju funkcijskalnefunkcionalne odnose aproksimirajući brzinu kojom se geni transkribiraju.
*[[Genetička rekombinacija]]
Svaki rearanžman ili razmjena genetičkog materijala unutar pojedinačnog organizma ili između jedinki iste ili različite vrste, posebno ono što stvara genetičke varijacije. U najširem smislu, pojam obuhvata raznoliku klasu prirodnih mehanizama pomoću kojih se sekvence nukleinskih kiselina kopiraju ili fizički prenose u različita genetička okruženja, uključujući homolognu rekombinaciju tokom mejoze ili mitoze ili kao normalan dio popravke DNK; horizontalni događaji prijenosa gena kao što su bakterijska konjugacija, virusna transdukcija ili transformacija; ili greške u replikaciji DNK ili diobi ćelije. Vještačka rekombinacija je centralna za mnoge tehnike genetičkog inženjerstva koje proizvode rekombinantnu DNK.
*[[Genetička distanca]] (udaljenost)
Mjera genetičke divergencije između vrsta, populacija unutar vrste ili jedinki, koja se posebno koristi u filogenetici za izražavanje ili vremena proteklog od postojanja zajedničkog pretka ili stepena diferencijacije u sekvencama DNK koje sadrže [[genom]]e svake populacije ili pojedinacpojedinca.
*[[Genetička varijabilnost]]
Ponekad se koristi naizmenično sa terminom  (genetička varijacija.)
Formiranje ili prisustvo jedinki koje se razlikuju po genotipu unutar populacije ili druge grupe organizama, za razliku od jedinki sas razlikama uzrokovanim okolišem, koje izazivaju samo privremene, nenasljedne promjene fenotipa. Izuzimajući druga ograničenja, populacija sas visokom genetičkom varijabilnosti ima veći potencijal za uspješnu adaptaciju na promjenjive uvjete okoline od populacije sas niskom genetičkom varijabilnošću. GenetićkaGenetička varijabilnost je slična, iako se razlikuje od genetičke raznolikosti.
*[[Genetička varijacija]]
Ponekad se koristi naizmjenično s genetičkom raznolikošću i genetičkom varijabilnosti.
Genetičke razlike unutar i između populacija, vrsta ili drugih grupa organizama. Često se vizualizira kao raznolikost različitih alela u genskim fondovima različitih populacija.
*[[Genetički drift]] (alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta)
Također alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta, obično se Obično se javlja kada u formiranju genskog fonda naredne generacije ne učestvuje kompletna populacija nego samo njen manji ili večiveći dio. Promjena učestalosti s kojom se postojeći alel javlja u populaciji zbog nasumične varijacije u distribuciji alela iz jedne generacije u drugu. Genetički drift se često tumači kao posljedica slučajnosti u pojavi da li će dati alel postati više ili manje uobičajen sa svakom generacijom, bez obzira na uticaj prirodnog odabiranja. Takva slučajnost može uzrokovati da određeni aleli, čak i inače povoljni, potpuno nestanu iz genskog fonda, čime se smanjuju genetičke varijacije, ili može uzrokovati da u početku rijetki aleli, čak i neutralni ili štetni, postanu mnogo češći ili čak fiksirani.
*[[Genetički kod]]
Skup pravila po kojima se informacije kodirane unutar nukleinskih kiselina prevode u proteine u ribosomima živih ćelija. Ova pravila definiraju kako sekvence nukleotidnih tripleta koje se nazivaju kodoni određuju koja će aminokiselina biti sljedeća tokom sinteze proteina. Ogromna većina živih organizama ima isti genetički kod (koji se ponekad naziva i &quot;“standardni&quot;” genetički kod), ali postoje i varijantni kodovi.
*[[Genetički marker]]
Specifičan, lako prepoznatljiv i obično vrlo polimorfan dio  gena ili druge DNK sekvenca sekvence s poznatom lokacijom na [[hromosom]]u koja se može koristiti za identifikaciju jedinki ili vrste kojekoji ga posjeduju. Sekvenca DNK s poznatim fizičkim položajem na [[hromosom]]u. [[Genetički marker]]i i geni koji su blizu jedan drugome na hromosomu imaju tendenciju da se nasljeđuju zajedno. Razlikuju se individualno do te mjere da se mogu koristiti za pronalaženje obližnjeg gena koji uzrokuje određenu bolest ili osobinu unutar porodica. Primjeri genetičkih markera su jednonukleotidni  polimorfizammpolimorfizam (SNP), polimorfizmi dužine restrikcijskih fragmenata (RFLP), varijabilni broj tandemskih ponavljanja (VNTR), mikrosateliti i varijante broja kopija (CNV). Genetički markeri mogu, ali i ne moraju imati poznatu funkciju.]

*[[Genetički modificirani organizam]] (GMO)
Svaki organizam čiji je genetički materijal izmijenjen tehnikama genetičkog inženjerstva, posebno na način koji se ne javlja prirodno parenjem ili prirodnom genetičkom rekombinacijom.
*[[Genetički poremećaj]]
Nasljedno odstupanje od uobičajenog („(“normalnog“”) genotipa ili fenotipa)..
*[[Genetičko autostopiranje]]
Također  (efekt stopiranja.)
Tip povezane selekcije kojom pozitivna selekcija alela koji je podvrgnut selektivnom pritisku uzrokuje da aleli za različite gene na obližnjim lokusima također mijenjaju frekvenciju, omogućavajući im da &quot;“stopiraju&quot;” do fiksacije zajedno s pozitivno odabranim alelom. Ako je selekcija na prvom lokusu dovoljno jaka, neutralni ili čak blago štetni aleli unutar iste grupe veza mogu biti podvrgnuti istoj pozitivnoj selekciji jer je fizička udaljenost između obližnjih lokusa dovoljno mala da je malo vjerovatno da će se dogoditi rekombinacijski događaj između njih. 
*[[Genetičko inženjerstvo]]
Obuhvata sve metode manipulacije genetičkim materijalom jednog organizma u kojima se neki dio [[genom]]a uklanja, ubacuje ili zamjenjuje (gen, [[hromosom]], hromosomska garnitura). Također genetička modifikacija ili genetička manipulacija.
Direktna, namjenska manipulacija genetičkim materijalom organizma korištenjem bilo koje od raznih biotehnoloških metoda, uključujući umetanje ili uklanjanje gena, prijenos gena unutar i između vrsta, mutaciju postojećih sekvenci i izgradnju novih sekvenci korištenjem umjetnih sinteza gena. GenetičkiGenetičko inženjerstvo obuhvata širok skup tehnologija pomoću kojih se genetički sastav pojedinačnih ćelija, tkiva ili čitavih organizama može mijenjati u različite svrhe, obično kako bi se proučavale funkcije i ekspresija pojedinačnih gena, kako bi se proizveli hormoni, vakcine i druge droge i stvaranje genetički modificiranih organizama za upotrebu u istraživanju i poljoprivredi.
*[[Genetičko savjetovanje]]
Komunikacijski proces koji nastoji pomoći pogođenim ili rizičnim pojedincima i porodicama u razumijevanju prirodne povijesti, rizika od bolesti i načina prijenosa genetičkog poremećaja;. Treba olakšati informirani pristanak za genetičko testiranje kada je to prikladno;, raspravljati o mogućnostima upravljanja rizikom i planiranja porodice; te osigurati ili uputiti pojedince na psihosocijalnu podršku prema potrebi. Genetičko savjetovanje integrira genetičko testiranje, genetičku genealogiju i genetičku epidemiologiju.

*[[Genetičko testiranje]]
Također, DNK testiranje ili, genetički skrining.
Široka klasa različitih procedura koje se koriste za identifikaciju osobina pojedinih hromosoma, gena ili osobnihličnih proteina, kako bi se utvrdilo porijeklo ili  dijagnosticirala ranjivost na nasljedne bolesti ili otkriliotkrile mutantne alele povezane s povećanim rizikom od razvoja genetičkih poremećaja. Genetičko testiranje se široko koristi u medicini, poljoprivredi i biološkim istraživanjima.
Proces testiranja pojedinaca u određenoj populaciji kako bi se identificirali oni koji imaju povećani rizik od pojave ili razvoja određenog genetičkog poremećaja ili nositelja genetičke varijante za određeni poremećaj.
*[[Genetika]]
Oblast biologije koja proučava gene, genetičke varijacije i procese naslijeđivanjanasljeđivanja u živim organizmima.
*[[Genodermatoza]]
Nasljedni sindrom koji uključuje dermatološki (kožni) fenotip.
*[[Genom]]  
Obuhvata cjelokupnu nasljednu supstancu nekog organizma: jedarnu DNK, kodirajuće i nekodirajuće regije i genetički materijal mitohondrija i hloroplasta. 
Čitav komplet genetičkog materijala sadržan u hromosomima organizma, organele ili virusa. Termin se također koristi za označavanje kolektivnog skupa genskih lokusa koje dijeli svaki član populacije ili vrste, bez obzira na različite alele koji mogu biti prisutni na tim lokusima kod različitih jedinki.
*[[Genomika]]
Interdisciplinarno polje koje proučava strukturu, funkciju, evoluciju, mapiranje i uređivanje cijelih genoma, za razliku od pojedinačnih gena.
Genomika okoliša, ekogenomika i genomika zajednice 
Proučavanje genetičkog materijala dobivenog direktno iz uzoraka okoliša, za razliku od organizama uzgajanih u laboratorijskim kulturama.
*[[Genomska DNK]] (gDNK)), [[hromosomska DNK]]
Također hromosomska DNK.
DNK sadržana u hromosomima, za razliku od vanhromosomske DNK sadržane u zasebnim strukturama kao što su plazmidi ili organele kao što su mitohondrije ili hloroplasti.
*[[genom|Genomski ispis]]
koji rezultira inaktivacijom alela ovisno o tomezavisno od toga od kojeg je roditelja naslijeđen. Može imati kliničku važnost jer može utjecatiuticati na ekspresiju genske mutacije (tj. fenotipa) u potomstvu oboljelog roditelja, ovisno o tomezavisno od toga koji roditelj prenosi mutaciju.
*[[Genomsko utiskivanje]] (imprinting)
[[epigenetika|Epigenetički fenomen]]  koji uzrokuje ekspresiju gena na način koji ovisi o određenom roditeljuzavisi od određenog roditelja od kojeg je gen naslijeđen. Javlja se kada se epigenetički znakovi kao što su DNK ili metilacija histona uspostave ili &quot;“utisnu&quot; (uštapmaju” (uštampaju) u zametne ćelije roditeljskog organizma i zatim se održavaju kroz ćelijske diobe u somatskim ćelijama potomstva organizma; kao rezultat, gen u potomstvu koji je naslijeđen od oca može biti izražen drugačije od druge kopije istog gena koja je naslijeđena od majke.
*[[Genotip]]
Cjelokupni komplement alela prisutan u genomu određene individue, što, u međudejstvu  sameđudjelovanju s okolinskim faktorima i interakcijiinterakcijom gena dovodi do njenog fenotipa.
Na najširoj razini, genotip uključuje cjelokupnu genetičku konstituciju pojedinca. Često se primjenjuje uže na skup alela prisutnih na jednom ili više specifičnih lokusa.
*[[Genotip]]izacija
Proces utvrđivanja razlika u genotipu pojedinca ispitivanjem sekvenci DNK u genomu, pomoću biotestova i poređenjem sa sekvencama druge osobe ili referentnom sekvencom. Laboratorijski proces u kojem se DNK zametne linije analizira na specifične nukleotide ili baze kako bi se utvrdilo jesu li prisutne određene varijante. Genotipizacija se razlikuje od sekvenciranja, u kojem se procjenjuju svi nukleotidi koji čine određenu duljinu DNK (npr. unutar gena, egzoma ili genoma).
* [[Genotoksičnost]]
Sposobnost određenih hemijskih i/ili fizičkih i bioloških agenasa da prouzrokuju oštećenje genetičkog materijala u živoj ćeliji (npr. kroz jednolančane ili dvolančane prekide, umrežavanje ili tačkaste mutacije), što može, ali ne mora da dovede do trajne mutacije. Iako su svi mutageni genotoksični, nisu svi genotoksični spojevi mutageni.
*[[Genska doza]] 
Broj kopija određenog gena prisutnih u genomu. Doziranje gena direktno utiče na količinu genskog proizvoda koji ćelija može ekspromirati, iako su se razvile različite kontrole koje strogo regulišu  ekspresija gena. Promjene u doziranju gena uzrokovane mutacijama, uključuju varijacije u broju kopija 
*[[Genska ravnoteža]]
Mehanizam određivanja spola koji zavisi od omjera broja X-hromosoma (X) i broja skupova autosoma (A). Mužjaci se razvijaju kada je omjer X/A 0,5 ili manji, ženke kada je 1,0 ili više, a interseks se razvija kada je između 0,5 i 1,0. 
*[[Genska terapija]]
Umetanje funkcionalnog ili divljeg tipa gena ili dijela gena u organizam (posebno pacijenta) s namjerom ispravljanja genetičkog defekta, bilo direktnom zamjenom defektnog gena ili suplementacijom drugom, funkcijskalnomfunkcionalnom verzijom. 
*[[Genski fond]]
Zbir svih različitih alela koje dijele pripadnici jedne populacije.
*[[Genski lokus]]
Specifičan, fiksni položaj na [[hromosom]]u gdje se nalazi određeni gen ili genetički marker. 
*[[protein|Genski proizvod]]
Bilo koji biohemijski materijal koji je rezultat ekspresije gena, koji se najčešće tumači kao funkcionalni transkriptom [[iRNK]], proizveden transkripcijom gena ili potpuno izgrađeni protein proizveden primarnim transkriptom, iako nekodirajuće, molekule RNK kao što su transferne [[RNK]] mogu također se smatraju genskim proizvodima. Mjerenje količine datog genskog proizvoda koji se može otkriti u ćeliji ili tkivu ponekad se koristi da se zaključi koliko je odgovarajući gen aktivan.
*[[klicni list|Germ-ćelija]] (zametna ćelija)
Svaka biološka ćelija koja stvara spolne ćelije organizma koji se seksualno razmnožava. Spolne ćelije su međugeneracijske veze za genetički materijal koji će se na kraju prenijeti na potomke organizma i obično se razlikuju od somatskih ćelija, koje su potpuno odvojene od zametne linije.
*[[klicni list|Germ linija]] (zametna linija)
Također: Zametna linija
U višećelijskim organizmima, populacija ćelija koje su sposobne da prenesu svoj genetički materijal na potomstvo organizma i stoga se (barem teorijski) razlikuju od somatskih ćelija, koje ne mogu prenijeti svoj genetički materijal. Ćelije zametne linije nazivaju se zametne ćelije. Linija zametnih ćelija, koja se proteže kroz mnoge generacije, sadrži genetički materijal koji je na jedinku prenijet od njegovih predaka.
*[[Glasnička RNK]]
Vidi: [[Informacijsk RNK]].
*[[Goldberg-Hognessova kutija]]
Vidi:  [[TATA-kutija]].
*[[G-pruganje]]
Također  (Giemsa pruganje ili G-bendiranje)
Tehnika koja se koristi u citogenetici za proizvodnju vidljivog kariotipa, bojenjem kondenziranih hromosoma Giemsa bojom. Bojenje proizvodi dosljedne i prepoznatljive uzorke tamnih i svijetlih &quot;“traka&quot;” u regijama hromatina, što omogućava da se specifični [[hromosom]]i lako razlikuju.
[[gram pozitivna bakterija|Gram pozitivnost]] i [[gram negativna bakterija|Gram negativnost]]
Prijemčivost/neprijemčivost  [[mikroorganizam]]a (([[bakterija]]) ma Giemsa bojenje
*[[Guanin]]
Skraćeno slovom (skr. G.)
Jedna od četiri glavne nukleobaze prisutne u DNK i [[RNK]]. [[Guanin]] formira bazni par sas [[citozin]]om.
*[[Gubitak heterozigotnosti (LOH)
Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerojatnijevjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i LOH.
*[[GWAS]]
GWAS  (studija povezanosti cijelog genoma)
GWAS  (genome-wide associatijskassociation study) je način na koji se identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. 
Oval metod ispituje cijeli genom radi genetičkih polimorfizama, obično polimorfizama jednog nukleotida ([[SNP]]), koji se češće javljaju u slučajevima (ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje) nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine). Naziva se i studija povezanosti cijelog genoma.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==H==
*[[Haplodiploidija]]
Sistem određivanja spola u kojem je spol pojedinog organizma određen brojem hromosoma koje posjeduje: potomci koji se razvijaju iz oplođenih jaja su diploidni i ženski, dok su potomci koji se razvijaju iz neoplođenih jaja haploidni i muški, sas polovinom [[hromosom]]a koliko i žena. Haplodiploidija je zajednička za sve pripadnike reda insekata Hymenoptera i nekoliko drugih taksona insekata.
*[[Haplogrupa]]
Skupina sličnih  haplotipova  koji imaju zajedničkog pretka s istom  [[SNP]]  mutacijom. Pošto se sastoji od sličnih haplotipova, omogućava predviđanje haplogrupa prema haplotipovima. Haplogrupa se određuje i utvrđuje  SNP  testom.
*[[Haploid]]
(ćelije ili organizma) 
Imaju jednu kopiju svakog hromosoma, pri čemu svaka kopija nije dio para. Kontrast diploidnog i poliploidnog. Označava se stenografskim brojem n.
*[[[Haploidna garnitura]]
Jednostruka [[hromosomska garnitura]] označava se simbolom &lt;big&gt;''n''&lt;/big&gt;. Kada se spolne ćelije – jajna ćelija i sprematozoidspermatozoid spoje, novonastala – prva ćelija novog živog bića imaćeimat će diploidan broj hromosoma. 
*[[Haploidni broj hromosoma]] čovjeka iznosi 23.
*[[Haploinsuficijencija]]
Model dominantnog  djelovanja gena u  diploidnim  organizmima, u kojem je jedna kopija alel a alela divljeg tipa na  lokusu  u  heterozigotnoj  kombinaciji sas varijantnim alelom nije dovoljandovoljna za proizvodnju  fenotipa  divljeg tipa. Haploinsuficijencija može nastati zbog de novo ili naslijeđene  mutacije gubitka funkcije  u varijantnom alelu, tako da proizvodi malo ili nimalo genskog proizvoda (često  protein). 
Situacija koja se događa kada je jedna kopija gena inaktivirana ili izbrisana, a preostala funkcijskalnafunkcionalna kopija gena nije primjerena za proizvodnju potrebnog genskog proizvoda za očuvanje normalne funkcije.
*[[Haplotip]]
Sažeti termin za  haploidni  genotip. To je skup specifičnih  alela  (pojedinačnih  DNK  sekvenci) u klasteru usko povezanih  gena  na istom  hromosomu, koji se nasljeđuju zajedno. Jednostavnije rečeno, haplotip je grupa takvih gena koje potomstvo nasljeđuje od jednog roditelja. 
Skup usko povezanih genetičkih markera prisutnih na jednom [[hromosom]]u koji se nasljeđuju zajedno.
*[[Hardy-Weinbergov zakon]]
U velikoj populaciji u kojoj dolazi do slučajnog parenja, frekvencije gena i genotipova su stalne.
*[[Helikaza]]
Bilo koji iz klase motornih proteina zavisnih od ATP -a koji se kreću u smjeru duž DNK kičmu kičme i katalizuju razdvajanje dva[[komplementa RNK lanca dvostruke spirale, dozvoljavajući da se odvijajuodvija veliki broj vitalnih procesa, npr. transkripcija, replikacija i popravka. Enzim koji odmotava lance dvolančane uzvojnice.
*[[Hemizigot]]
U diploidnom organizmu, koji ima samo jedan alel na datom [[genski lokus|geneskom lokusu]] (gdje bi ih obično bilo dva). Hemizigotnost se može uočiti kada je samo jedna kopija [[hromosom]]a prisutna u normalno diploidnoj ćeliji ili organizmu, ili kada je obrisan segment [[hromosom]]a koji sadrži jednu kopiju alela, ili kada je gen lociran na [[spolni hromosomheterogamet]]nom spolu (u kojem polnispolni hromosomi ne postoje u parovima koji se podudaraju); naprimjer, kod muškaraca s normalnim hromosomima, za gotovo sve X-vezane gene se kaže da su hemizigoti jer postoji samo jedan X hromosom i nekoliko istih gena postoji na Y hromosomu. Muški spol koji samo na X-hromosomu nosi alel za spolno- vezano svojstvo i koji se uvijek eksprimira u [[fenotip]]u.
*[[Hemiziogot]]nost
Pojava samo jednog člana hromosomskog para ili segmenta hromosoma umjesto uobičajena dva. Hemizigotnost se često koristi za opisivanje X-vezanih gena kod muškaraca koji imaju samo jedan hromosom X. Ovaj se termin ponekad koristi u genetici somatskih ćelija gdje su ćelijske linije raka često hemizigotne za određene alele ili hromosomske regije.
*[[Heritabilnost]]
Također i  (nasljedivost)
Pohranjivanje, prijenos i izražavanje molekulskih informacija u biološkim organizmima,  što se manifestira prenošenjem fenotipskih osobine sa osobina s roditelja na potomstvo, bilo kroz seksualnu ili aseksualnu reprodukciju. Za ćelije ili organizmiorganizme potomaka se kaže da nasljeđuju genetičke informacije svojih roditelja.
*[[nasljeđivanje|Sposobnost nasljeđivanja]]:
[[Statistika]] koja se koristi u [[kvantitativna genetika|kvantitativnoj genetici]]. koja procjenjuje proporciju varijacije unutar date [[fenotip]]ske osobine koja je posljedica genetičke varijacije između pojedinaca u određenoj populaciji. Nasljednost se procjenjuje poređenjem individualnih fenotipova blisko srodnih jedinki u populaciji.
Udio varijacija u populacijskom svojstvu koji se može pripisati naslijeđenim genetičkim čniocimačiniocima. Procjene nasljednosti kreću se od 0 do 1 i često se izražavaju kao postotak. Broj blizak 1 može biti pokazatelj visoko nasljedne osobine unutar populacije. Ne smije se koristiti za procjenu rizika na individualnoj osnovi.
*[[Heterodupleksna analiza]]
Metod otkrivanja razlika u sekvencama između normalne DNK i DNK koja se testira. Obično se koristi kao metodmetoda za otkrivanje potencijalnih mutacija u genu.
*[[Heterogametnost]]
Stanje organizma koji stvara dva tipa gameta s obzirom na spolne hromosome (XY).
Heterogenost logaritama odds skora (HLOD rezultat)
Statistička procjena jesu li dva genetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili &quot;povezana&quot;) na određenom [[hromosom]]u da se vjerojatnovjerovatno nasljeđuju zajedno. Logaritam heterogenosti rezultata izgleda izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Naziva se i HLOD rezultat.
*[[Heterogenost lokusa]]
Prisustvo varijanti na različitim lokusima gena koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja.
*[[Heterohromatin]]
Kondenzirane regije hromatina koje najčešće nisu transkripcijski aktivne; mogu biti konstitutivne i fakultativne.
*[[Heterohromosom]]
Vidi: [[Alosom]]
*[[Heterologna ekspresija]] 
Ekspresija stranog gena ili bilo koje druge strane sekvence DNK unutar organizma domaćina koji prirodno ne sadrži isti gen. Insercija stranih transgena u heterologne domaćine pomoću rekombinantnog vektori je uobičajeni biotehnološki metod vektora uobičajena je biotehnološka metoda za proučavanje strukture i funkcije gena.
*[[Heteroplazmija]]
Pojava kada je u citoplazmi više tipova hloroplasta ili mitohondrija.
Heteroza, hibridna snaga i poboljšanje autbredinga
Također hibridna snaga i poboljšanje autbredinga.
Poboljšana ili povećana funkcija kvantiteta ili kvaliteta bilo koje biološke osobine u hibridu potomstvo potomstva, s obzirom na istu osobinu kod njegovih genetički različitih roditelja. Ako je bilo koja ili više osobina roditelja značajno poboljšana u potomstvu kao rezultat miješanja genetičkih doprinosa roditelja, potomstvo je heterotično.
*[[Heterozigot]]
U diploidnom organizmu, genotip koji ima dva različita alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, heterozigotni genotipovi su predstavljeni parom nepodudarnih slova ili simbola, često velikim slovom (kojikoje označava dominantni alel) i malim slovom (koje označava recesivni [[alel]]), kao što su Aa ili Bb itd. Kontrast je homozigot.
*[[heterozigot|Heterozigotni genotip]]
Prisustvo dva različita alela na određenom genskom lokusu. Heterozigotni genotip može uključivati jedan normalni i jedan mutirani alel ili dva različita mutirana alela (složeni heterozigot).
*[[Hibrid]]
Jedinka nastala križanjem genetički različitih roditelja iste vrste; npr. mendelovski F1-potomci graška dominantnog fenotipa nastali križanjem dominantnog homozigota i recesivnog homozigota ili potomak nastao križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama.
Potomstvo koje nastaje spajanjem kvaliteta dvaju organizama različitih rodova, [[vrsta]], [[rasa]], [[sorta (botanika)|sorti]] ili varijeteta putem seksualnog razmnožavanja. Hibridi se mogu pojaviti prirodno ili umjetno, kao u toku selektivnog uzgoja domaćih životinja i biljaka. Reproduktivne barijere obično sprečavaju hibridizaciju između udaljenih organizama ili barem osiguravaju da hibridno potomstvo bude sterilno, ali plodni hibridi mogu dovesti do specijacije.
*[[Hibridizacija]]
Proces kojim se hibridni organizam proizvodi od dva organizma različitih rodova, vrsta, [[rasa{{ ili varijeteta.
Proces kojim se jednolančani DNK ili [[RNK]] preparat dodaje na površinu sekvence, u rastvoru, i potencijalno pretvara u komplementarnu sonda sondu. U odnosu na test ekspresije gena, hibridizacija se odnosi na korak u eksperimentalnoj paradigmi, dok se u molekulskoj biologiji ili genetici termin odnosi na hemijski proces.
*[[himera|Himerizam]]
Prisustvo dvedvije ili više populacija ćelija sas različitim genotipovima u pojedinačnom organizmu, poznatom kao himera, koja se razvila fuzijom ćelija koje potiču iz odvojenih zigota. Svaka populacija ćelija zadržava svoj genom, tako da je organizam kao cjelina mješavina genetički neidentičnih tkiva. Genetički himerizam može biti naslijeđen (npr. fuzijom više embrija tokom trudnoće) ili stečen nakon rođenja (npr. alogenom transplantacijom ćelija, tkiva ili organa od genetički neidentičnog donora). Kod biljaka može biti rezultat kalemljenja ili grešaka u diobi ćelija. Sličan je mozaicizmu, ali se razlikuje od njega.
*[[mutacija|Hipermorf]] 
Mutirani alel sas povećanom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni ([[divlji tip]]). 
*[[Hipomelanoza]]
Nedostatak melanina.
*[[Hipomorf]]
Mutirani alel sa smasnjenomsmanjenom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). 
*[[Histon]]
Dio klase posebnih proteina u [[hromosom]]ima oko kojih se omotava molekula DNK.
Bilo koji iz klase visoko alkalnih proteina odgovornih za pakovanje  jedarne DNK u strukturne jedinice koje se nazivaju nukleosomi u eukariotskim ćelijama. Histoni su glavne proteinske komponente hromatina, gdje se povezuju u komplekse koji djeluju kao &quot;kalemovi&quot;“kalemi” oko kojih se vijuga linearna molekula DNK. Imaju glavnu ulogu u regulaciji i ekspresiji gena.
*[[HLOD-rezultat]] ([[logaritam]] heterogenosti rezultata pojavljivanja)
Statistička procjena dajesu li su dva genska lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili &quot;povezana&quot;) na određenom [[hromosom]]u da se vjerovatno nasljeđuju zajedno. HLOD rezultat izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Također se naziva logaritam heterogenosti rezultata pojavljivanja.
*[[Hloroplastna DNK]] (cpDNK) 
Cirkularna molekula DNK u hloroplastima, nezavisna od jedarne, endosimbiotskog porijekla.
*[[Holandrični gen]]o
Geni na [[hromosom Y|Y-hromosomu]].
*[[hromosom|Holocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) 
(linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Bez jedne centromere, već više mjesta za sklapanje kinetohora raspoređenih duž cijele dužine [[hromosom]]a. Tokom diobe ćelije, hromatide holocentričnih hromosoma se paralelno pomiču i ne formiraju klasične strukture u obliku slova V, tipske za monocentrične [[hromosom]]e.
*[[Homogametnost]]
Organizam koji stvara jedan tip gameta s obzirom na [[spolni hromosom|spolne hromosome]] (XX)).
*[[Homologna rekombinacija]]
Tip genetičke rekombinacije u kojoj se nukleotidne sekvence razmjenjuju između dvije slične ili identične  (“homologne&quot;) molekule DNK, posebno one koja se događa između homolognih hromosoma. Termin se može odnositi na rekombinaciju koja se javlja kao dio bilo kojeg od brojnih različitih ćelijskih procesa, najčešće popravke DNK ili hromosomskog ukrštanja tokom mejoze kod eukariota i [[horizontalni prenos gena|horizontalnog prijenosa gena]] kod prokariota. Kontrastna nehomologna rekombinacija.
*[[Homologni hromosom]], homolozi
Također homolozi.
Skup od dva podudarna hromosoma, jednog majčinskog i jednog očinskog, koji se uparuju jedan s drugim unutar jedra tokom mejoze. Imaju iste gene na istim lokusima, ali mogu imati različite alele. 
*[[Homoplazmija]]
Pojava kada u citoplazmi nalazimo samo jedan tip [[hloroplast]]a ili [[mitohondrija]].
*[[Homozigot]]
U diploidnom organizmu, organizam koji ima dva identična alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, homozigotni genotipovi su predstavljeni parom odgovarajućih slova ili simbola, kao što su AA ili aa. Kontrast je heterozigot.
*[[homozigot|Homozigotni genotip]]
Jedinka koja nosi dva identična alela (AA  ili  aa).
Prisustvo dva identična alela na određenom lokusu gena. Homozigotni genotip može uključivati dva normalna alela ili dva alela koji imaju istu varijantu.
*[[Horizontalni transfer gena]] (HGT)
HGT ili lateralni prijenos gena (LGT) je kretanje genetičkog materijala između jednoćelijskih i/ili višećelijskih organizama osim (&quot;(“vertikalnim&quot;)”) prijenosom DNK, od roditelja do potomstva ([[razmnožavanje]]). HGT je važan faktor u evoluciji mnogih organizama.
Horizontalni prijenos gena je i  izmjena genetičkog materijala između dvije homologne molekule DNK dviju različitih ćelija (jedinki) iste generacije.
*[[Hromatida]]
Jedna kopija novokopiranog [[hromosom]]a, koji je centromerom spojen sas originalnim hromosomom.
*[[Hromatidna razmjena]] 
Razmjena dijelova nesestrinskih hromatida homolognih hromosoma u profazi I mejoze.
*[[Hromatin]]
[[hromosom]]ski dio jedra sas pojačanom prijemčivošću  za boje koje se koriste za bojenje preparata za mikroskopiranje. 
:Kompleks DNK i proteina tzv. nukleoprotein; može biti euhromatin iIiili heterohromatin
Kompleks DNK, [[RNK]] i proteina koji se nalazi u eukariotskim ćelijama, koji je primarna supstanca koja se sastoji od hromosoma. Hromatin funkcioirafunkcionira kao sredstvo za pakiranje vrlo dugih molekula DNK u visoko organizirane i gusto zbijene oblike, što sprečava zapetljavanje niti, jača DNK tokom ćelijske diobe, pomaže u sprečavanju oštećenja DNK i ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije gena i DNK replikacija.
*[[Hromosom]]
Jedarna supramolekulska struktura, vidljiva tek u ćelijama  koje se dijele. Tada se hromosomi kondenziraju i dobiju jasnije konture. Prije diobe liče na tanke niti sklupčane u jedru.
Sastoje se iz DNK i specifičnih proteina, [[histon]]a, koji služe kao prstenovi oko kojih se obmotavaomotava DNK. Oblik i debljina [[hromosom]]a ovise o tomezavise od toga koliko je čvrsto DNK obmotanaomotana oko proteina. Ako je obmotanaomotana jako, onda se hromosomi bolje vide i to se dešava nešto prije same diobe ćelije. Na hromosomu se mogu uočiti njegobvinjegovi kraci (kratki – p i dugi – q) krajevi ([[telomere]]), primarna RNK ([[centromere]]) i sekundarna RNK (drške satelita) suženja.  
[[Hromosom]]i se mogu smatrati svojevrsnim tipom molekulskog “paketa&quot; za  DNK unutar ćelijskog jedra. Kod većine eukariota, sastoje se od dugih lanaca DNK umotanih s proteinima koji se vežu za niti i kondenziraju, kako bi spriječili da postanu neupravljivo zapetljani. Najlakše se razlikuju i proučavaju u njihovim potpuno kondenziranim oblicima, koji se javljaju samo tokom ćelijske diobe. Neki jednostavni organizmi imaju samo jedan hromosom od kružne DNK, dok većina eukariota ima više hromosoma sastavljenih od linearne DNK. Sastoji se od proteina i DNK organiziranih u gene. Svaka ljudska ćelija normalno sadrži 23 para [[hromosom]]a.
*[[Hromosomska duplikacija]] 
Dvostrukost cijelog hromosoma ili njegovih određeni hsegmenataodređenih segmenata.
*[[Hromosomska nestabilnost]]
Genomska neravnoteža koja se javlja kada ćelija ima abnormalan broj hromosoma. Može biti uzrokovana neočekivanim hromosomskim križanjem ili prisutnošću malih, vanhromosomskih dijelova DNK.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==I==
*[[Idiohromosom]]
Vidi: [[Alosom]].
*[[Inbred linija]]
Bilo koja loza određene vrste u kojoj su jedinke gotovo ili potpuno genetički identične jedna drugoj zbog duge historije ponovljenih inbridinga, bilo prirodnim ili vještačkim putem. Linije se obično smatraju ukrštanimukrštenim nakon najmanje 20 generacija inbridinga (npr. samooplodnjom ili parenjem u srodstvu), kada su gotovo svi lokusi u genomu homozigotni i sve jedinke se stoga mogu  tretirati kao klonovi (uprkos činjenici da se još uvijek proizvode spolnom reprodukcijom).
*[[Inbriding]] 
Također ukrštanje u srodstvu
[[Spolno razmnožavanje]] između [[rasa]] ili jedinki koje su genetički blisko povezane. Inbriding rezultira [[homozigot|homosigotnošću]], što može povećati i vjerovatnoću da će potomstvo biti pogođeno štetnim recesivnim osobinama i vjerovatnoću fiksiranja korisnih osobina unutar reproduktivnog dijela populacije. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati ukrštanjem, a za potomstvo se kaže da je inbredno. Kontrast je autbriding.
*[[Incidencija]]
Učestalost nove pojave genetičkog poremećaja (ili šire bilo kojeg genetičkog stanja ili osobine, štetnog ili drugog) među članovima određene populacije i u određenom vremenskom periodu. 
*[[Indel]]
Termin koji se odnosi na inserciju ili deleciju jedne ili više baza u sekvenci [[nukleinske kiseline]].
*[[Inducibilni gen]]
Gen čija [[ekspresija gena|ekspresija]] ili reaguje na promjenu okoline ili ovisi o  položaji ćelije domaćina unutar [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].
*[[protein|Induktor]]
Protein koji se vezuje za represor (da ga onemogući) ili za aktivator (da ga omogući).
*[[Informacijska RNK]]
[[RNK]] (iRNK, mRNK) su sve  molekule RNK  koje prenose genetičku informaciju iz njenog centra u [[ćelijsko jedro|jedru]], tj. u [[hromosom]]ima  ili u drugim nositeljima DNK ([[mitohondrijska DNK]] ([[mitohondrije]] i [[plastid]]i) – do mjesta njene realizacije. Genetička kontrola svih pojava i procesa u organizmu odvija se putem sinteze regulacijskih  ([[enzimi]]) i strukturnih  proteina. 
*[[genetičko testiranje|Informativnost]]
U [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], rezultat testa koji definitivno otkriva prisustvo ili odsutnost genetičke promjene zametne linije povezane s nasljednim poremećajem koji se procjenjuje. U analizi povezanosti, sposobnost razlikovanja između majčinski  i očinski naslijeđenih DNK-markera (polimorfizama) unutar ili u blizini određenog gena od interesa.
*[[genetičko savjetovanje|Informirani pristanak]] (proces pristanka)
Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju [[informacija]]. Trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija [[genetička analiza|genetičke analize]], raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Naziva se i proces pristanka.
*[[Insercija (genetika)|Insercija]]
Umetanje jednog ili više [[nukleotid]]a u lanac DNK, odnosno hromosom. Tip mutacije u kojoj se jedna ili više baza dodaje sekvenci nukleinske kiseline; može značajno varirati u veličini.
*[[Inicijacijski kodon]]
Pogledajte: Početnipočetni kodon (startni kodon).
*[[Insercijska mutageneza]]
Promjena sekvence DNK umetanjem jednog ili više nukleotida u sekvencu, bilo prirodno ili vještački. Ovisno o preciznoj lokacijiZavisno od precizne lokacije umetanja unutar ciljne sekvence, insercije mogu djelomično ili potpuno inaktivirati ili čak povećati regulaciju genskog proizvoda ili biohemijskog puta, ili mogu biti neutralne, ne dovodeći do suštinskih promjena. Mnoge tehnike genetičkog inženjerstvoainženjerstva oslanjaju se na umetanje egzogenog genetičkog materijala u ćelije domaćina, kako bi se proučavala funkcija i ekspresija gena. 
*[[Insercijska sekvenca]] 
Također, insercijski ili jednostavno umetnuti element
Bilo koja nukleotidna sekvenca koja je prirodno ili umjetno umetnuta u drugu sekvencu. Termin se posebno koristi da se odnosi naza dio transpozibilnog elementa koji kodira one proteine koji su direktno uključeni u proces transpozicije, npr. enzim transpozaza. Kodirajuća regija u transposabilnoj sekvenci umetanja obično je flankirana kratkim obrnutim ponavljanjima, a struktura većih prenosivih elemenata obično uključuje par bočnih sekvenci umetanja koje su same invertirane.
*''[[In silico]]'' 
Odnosi se na eksperimente na živim jedinkama van i unutar organizma, odnosno i kako su i nađeni  in natura.
*[[''In situ]]'' 
Na datom mjestu
*[[Integron]]
Mobilni genetički element koji se sastoji od genske kasete koja kodira rekombinazu specifičnu za mjesto i uključuje mjesta za prepoznavanje specifična za integrazu i promotor koji upravlja ekspresijom jednog ili više gena za adaptivne osobine na ćeliju domaćina. Integroni obično postoje u obliku kružnih episomnih DNK fragmenata kao što su plazmidi, preko kojih pomažu brzu adaptaciju i evoluciju bakterija, omogućavajući horizontalni prijenos gena otpornosti na antibiotike između različitih bakterijskih vrsta i sojeva. 
*[[Intein]]
Bilo koja sekvenca jedne ili više aminokiselina unutar prekursorskog polipeptida koja je izrezana spajanjem proteina tokom posttranslacijske modifikacije i stoga je odsutna u zrelom proteinu, analogno intronima spojenim iz [[RNK]] transkripta. Kontrast je ekstein.
*[[Intercistronska regija]] / međugenska regija
Bilo koja sekvenca DNK koja se nalazi između stop kodona jednog gena i startnog kodona sljedećeg gena u policistronskoj transkripcijskoj jedinici.  Također: međugenska regija.
*[[Interfaza]]
Sve faze ćelijskog ciklusa isključujući ćelijsku diobu. Tipska ćelija većinu života provodi u interfazi, tokom koje obavlja svakodnevne metaboličke aktivnosti, kao i potpunu replikaciju svog genoma u pripremi za mitozu ili mejozu.
*[[Intergenski razmaknik]] (IGS)
Regija nekodirajuće DNK između gena. Termini intergeni spejser (IGS) ili netranskribovaninetranskribirani razmak (NTS) koriste se posebno za razmaknicu DNK između mnogih tandemski ponovljenih kopija gena ribosomske RNK.
*[[Intergenska regija]] (IGR)
Bilo koja sekvenca nekodirajuće DNK koja se nalazi između funkcionalnih gena.
*[[Interkalirajući agens]]
Bilo koji hemijski spoj (npr. akridinske boje) kojekoji ometa poravnanje i uparivanje baza u komplementarnim lancima molekula DNK, umetanjem sesebe između baza. 
*[[Interkineza]]
Skraćena pauza u aktivnostima vezanim za ćelijsku diobu koja se javlja tokom mejoze kod nekih vrsta, između prve i druge mejotske diobe (tj. mejoze I i mejoze II). Tokom interkineze ne dolazi do replikacije DNK, za razliku od normalne interfaze koja prethodi mejozi I i mitozi. 
IntragenskiIntragenska regija
Vidi: Intronintron.
*[[Introgresija]]
Također, [[introgresivna hibridizacija]].
Premještanje gena iz genskog fonda jedne populacije ili vrste u onu druge populacije ponovnim ukrštanjem hibrida dvije populacije s jednom od roditeljskih populacija. Sveprisutan je i važan izvor genetičke varijacije u prirodnim populacijama, ali se također može namjerno izazvati u uzgoju pripitomljenih biljaka i životinja.
*[[Intron]]
Nekodirajuća sekvenca eukariotske DNK, između sekvenci DNK sa smislenom šifrom (egzonima). Sekvenca DNK između egzona koja se inicijalno kopira u RNK, ali je izrezana iz konačnog [[RNK]] prijepisa i stoga ne mijenja kodiranje aminokiseline. Poznato je da neke intronske sekvence utiču na ekspresiju gena.
*[[Intron]]ski upad
Rekombinacija posredovana intronom; tip abnormalnosti  [[hromosom]]a u kojem su krakovi hromosoma ogledalske slike jedan drugog. 
*[[inverzija (genetika)|Inverzija]]
[[Hromosomska mutacija]] u kojoj se segment hromosoma odlomi i ponovno pričvrsti u obrnutom smjeru.
*[[Inverzijska omča]]
Nastaje sparivanjem [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]] kod inverzijskog [[heterozigot]]a.
*''[[In vitro]]''
U staklenci.
*''[[In vivo]]''
Uživo.
*[[iRNK]]
Vidi: [[Informacijska RNK]].
*[[Istosmislena mutacija]]
Vidi: Sinonimnasinonimna mutacija.
*[[Izohromosom]]
(linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) 
Hromosom sa s centromerom  u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatide približno jednake dužine. 
Formiranje izohromosoma je ekvivalentno je istovremenim događajima umnožavanja i [[delecija (genetika)|delecije]], tako da dvije kopije ili dugog ili kratkog kraka čine rezultirajući hromosom.
*[[Izolator]]
Specifična sekvenca DNK koja sprečava da gen bude pod uticajem aktivacije ili potiskivanja obližnjih gena.
*[[Izomerni gen]]i 
Dva ili više gena koji su ekvivalentni i redundantni u smislu da, uprkos [[kodon|kodiranju]] različitih genskih proizvoda, svaki od njih rezultira istim [[fenotip]]om kada je postavljen unutar iste genetičke pozadine. Ako je nekoliko izomernih gena prisutno u jednom genotipu, mogu biti kumulativni ili bez n-kumulativnog doprinosa fenotipu.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==J==
*[[Jedarce]] (nukleolus)
Jednostruka ili višestruka ćelijska [[organela]], odnosno jedrova suborganela. Glavna funkcija mu je stvaranje i organizacija  komponenti ribosoma ([[rRNK]] i [[ribosom]]skih proteina).
Organela jedra eukariotskih ćelija koja se sastoji od proteina, DNK i RNK i služi kao mjesto sinteze [[ribosom]]a. 
*[[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP)
U genetici odrednica za pojavu zamjene mjesta jednog od [[nukleotid]]a nekim drugim nukleotidom. Naprimjer, ako je posmatrana sekvenca na određenoj lokaciji gena posmatrane vrste sastavljena od niza nukleotida AAGCCTA, pa zatim nastane promjena redoslijeda nukleotida, kao AAGCCAA, postaje uočljivo da se početna i novonastala sekvenca međusobno razlikuju u jednom nukleotidu.  Posljedice ovakvih izmjena (usljed ovakve &quot;[[tačkasta mutacija|tačkaste mutacije]]“) mogu biti različitog obima i oblika u posmatranom [[genom]]u ili fenotipu.
*[[Jednosmjerna translokacija – [[nerecipročna translokacija]]
Premještanje segmenta jednog hromosoma, nakon loma, na drugi nehomologni hromosom.
*[[hromatida|Jednostruki hromosom]] 
Hromatida koja ima svoju vlastitu centromeru, jedna molekula DNK.
*[[ćelijsko jedro|Jedro]]
Ćelijska [[organela]] u kojoj je pohranjena (isključivo ili djelimično) genetička informacija u hromosomima.

==K==
*[[genom|Kanalizacija]]
Sposobnost populacije da dosljedno proizvodi isti fenotip bez obzira na varijabilnost okoline ili genetičke varijacije unutar njenog genoma. Koncept se najčešće koristi u razvojnoj biologiji za tumačenje zapažanja da su razvojni putevi često oblikovani prirodnom selekcijom, tako da se ćelijske loze u razvoju &quot;vode&quot; ili &quot;kanaliziraju&quot; prema jednoj, određenoj sudbini, postajući progresivno otpornijim na bilo kakve manje perturbacije. To može preusmjeriti razvoj ćelija dalje od njihovog početnog toka.
*[[Kandidatski gen]]
Gen čija je lokacija na hromosomu povezana s određenim fenotipom (često vezanim za bolest),) i za koji se stoga sumnja da uzrokuje ili doprinosi fenotipu. Geni kandidati se često biraju za proučavanje na osnovu prethodnog znanja ili prognoza o njihovoj funkcijskalnojfunkcionalnoj relevantnosti za osobinu ili bolest koja se istražuje.
*[[Kanonska sekvenca]]
Vidi: [[Konsenzusna sekvenca]].
*[[Kariogram]]
Prikaz hromosoma jedne vrste poredanih prema veličini i položaju centromera (primarnih suženja hromosoma).
*[[Kariotip]]
Kompletna [[hromosomska garnitura]] date vrste.
Broj i izgled hromosoma unutar jedra eukariotske ćelije, posebno kako je prikazan na organiziranoj mikrosnimci poznatoj kao [[kariogram]] ili u idealiziranom [[idiogram]]u (u parovima i poredani po veličini i položaju centromere). Termin se također koristi za označavanje kompletnog skupa hromosoma u vrsti ili pojedinačnom organizmu ili za bilo koji test koji otkriva ovaj komplement ili mjeri broj hromosoma. 
*[[kaskadno testiranje|Kaskadni skrining]] (kaskadno testiranje)
Sistemski postupak za identifikaciju osoba unutar porodice kod kojih postoji rizik od nasljednog stanja. Počinje pronalaskom [[patogen]]e/ vjerovatno patogene varijante, putem opsežnog testiranja (kao što je testiranje potpunog genoma ili multigenskog panela) kod jednog člana porodice, obično pogođenog ovim stanjem. Zatim se testiranje samo za određenu porodičnu varijantu proširuje na rizične biološke rođake. Ovaj se proces ponavlja kako se identificira više pogođenih pojedinaca ili nositelja patogene varijante. Kaskadni skrining  ponekad se naziva i kaskadno testiranje (preferirani termin).
Kaskadno ([[genetičko testiranje|genetičko]]) testiranje  (kaskadni skrining)
Proces proširenja genetičkog testiranja na pojedince s rizikom unutar porodice za [[nasljeđivanje]] patogene varijante prethodno identificirane kod  biološkog srodnika. Ovaj se proces ponavlja kako se unutar porodice identificira više nositelja [[patogen]]e varijante. Kaskadno [[genetičko testiranje]] ponekad se naziva i kaskadni probir, iako je preferirani izraz kaskadno genetičko testiranje. Naziva se i kaskadnim testiranjem.
*[[ekspresivnost (genetika)|Kasni ili varijabilni početak]]
Odnosi se na dob u kojoj se fenotip bolesti izražava kod osobe koja nosi patogenu varijantu. Stanja s kasnim ili promjenjivim početkom općenito se manifestiraju kasnije u životu ili u neko određeno doba tokom života.
*[[bazni par|Kilobaza]]
Jedinica molekulske mase/ dužine [[nukleinske kiseline]] jednaka 1.000 parova baza u dupleksnim molekulama, kao što je dvolančana DNK ili 1.000 baza u jednolančanim molekulama.
*[[Kinetohor]]
Troslojna laminarna proteinska struktura kojom se hromosom prihvata za mikrotubule [[diobeno vreteno|diobenog vretena]].
*[[Klasična genetika]]
Grana genetike koja se zasniva isključivo na posmatranju vidljivih rezultata reproduktivnih činova, za razliku od onoga što su omogućile moderne tehnike i metodimetode molekulske biologije. Kontrastna molekululskaKontrast je [[molekularna genetika|molekulska genetika]].
*[[genetičko testiranje|Klinička korisnost]]
Pojam koji se odnosi na vjerovatnoću da će test, podsticanjem intervencije, rezultirati poboljšanim zdravstvenim ishodom. Klinička korisnost genetičkog testa temelji se na zdravstvenim dobrobitima povezanim s intervencijama koje se nude osobama s pozitivnim rezultatima testa.
*[[genetičko testiranje|Klinička valjanost]]
Termin koji se odnosi na prediktivnu vrijednost testa za određeni klinički ishod (npr. [[vjerovatnoća]] da će se rak razviti kod nekoga s pozitivnim testom). Primarno je određena osjetljivošću i specifičnošću kojom test identificira pojedince s definiranim kliničkim stanjem unutar određene populacije. Klinička valjanost genetičkog testa je vjerovatnoća da će se rak razviti u nekoga s pozitivnim rezultatom testa.
*[[kloniranje|Klon]]
Genetički identične ćelije bakterija nastale [[binarna dioba|binarnim diobama]];  populacija ćelija ili [[organizam]]a koji su genetički identični, a nastali su binarnom diobom ([[prokarioti]]) ili mitozom iz jedne ćelije ili vegetativnim razmnožavanjem zajedničkog pretka ([[eukarioti]]).
*[[Kloniranje]] 
Proces proizvodnje, bilo prirodno ili umjetno, pojedinačnih organizama ili ćelija koje su genetički identične jedna drugoj. Klonovi su rezultat svih oblika aseksualne reprodukcije, a ćelije koje prolaze kroz mitozu proizvode ćelije kćeri koje su klonovi roditeljske ćelije i jedne druge. Kloniranje se također može odnositi na biotehnološke metode kojikoje vještački stvaraju kopije [[organizam]]a ili [[ćelija (biologija)|ćelija]], ili, u molekulskom kloniranju, kopije fragmenata DNK ili drugih molekula.
Metod manipulacije genetičkim materijalom u cilju dobijanja genetički istovjetnih jedinki. Jedinke koje imaju istovjetan genetički materijal se nazivaju se klonovima.  
*[[ekspresija gena|Koaktivator]]
Tip regulatora koji povećava ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem za aktivator.
*[[kodon|Kodiranje]]
Također  ([[smislenost (genetika)|smisleni lanac]], pozitivni (+) lanac i lanac bez šablona.)
Lanac dvolančane molekule DNK čija nukleotidna sekvenca direktno odgovara sekvenci [[RNK]] transkripta proizvedenog tokom transkripcije (osim što su baze [[timin]]a supstituirane [[uracil]]skim bazama u molekuli RNK). Iako sam po sebi nije transkribiran, kodirajući lanac je po konvenciji lanac koji se koristi kada se prikazuje sekvenca DNK zbog direktne analogije između njene sekvence i kodona [[RNK]] proizvoda. Kontrast šablonske niti; vidi i smislenost.
*[[kodominantnost|Kodominacija]]
Osobena varijacija sudominacije dvajudva alela nad trećim. Manifestira u pojavi dase kad su [[heterozigot]]ne jedinke istovremeno obilježene produktima oba prisutna alela; specifična supstanca koju kodira svaki od njih strukturno je istovjetna u oba moguća [[genotip]]a (primjer [[krvna grupa]] AB).
*[[Kodon]]
[[Triplet]] u mRNK komplementaran tripletu (kod) u DNK.
Serija od tri uzastopna nukleotida u kodirajućoj regiji sekvence nukleinske kiseline. Svaki od ovih tripleta kodira određenu aminokiselinu ili stop signal tokom sinteze proteina. Svaka molekula DNK i [[RNK]] napisana je jezikom nukleotida, koristeći četiri &quot;slova&quot; (četiri različite nukleobaze ), ali jezik koji se koristi za konstruiranje proteina uključuje 20 &quot;slova&quot; (20 različitih aminokiselina). [[Kodon]]i pružaju ključ koji omogućava da se ova dva jezika prevode jedan u drugi. Općenito, svaki kodon odgovara jednoj aminokiselini (ili stop signalu). Potpuni skup kodona naziva se [[genetički kod]].
*[[enzim|Kofaktor]]
Bilo koji neproteinski [[organski spoj]] koji je vezan za [[enzim]]. Kofaktori su potrebni za pokretanje [[kataliza]].
*[[Kompenzacija doze]]
Regulacijski sistem kojim se jedan X-hromosom kod ženki sisara inaktivira u ranom [[embriogeneza|embrijskom razvoju]] i ostaje inaktivan cijeli život
Svaki mehanizam kojim organizmi neutraliziraju veliku razliku u doziranju gena uzrokovanu prisustvom različitog broja [[spolni hromosom|spolnih hromosoma]] kod različitih spolova, čime se izjednačava ekspresija spolno vezanih gena tako da pripadnici svakog spola primaju iste ili slične količine proizvoda takvih gena. Primjer je X-inaktivacija kod ženki sisara.
*[[osobina|Kompleksna osobina]]
Vidi: [[osobina|Kvantitativno svojstvo]].
*[[Komplementarna DNK]] (cDNK)
DNK koja se sintetizira iz jednolančanog šablona [[RNK]]  (obično [[iRNK]] ili [[miRNK]] ) u reakciji koju katalizira enzim [[reverzna transkriptaza]]. Proizvodi se i prirodno od strane [[retrovirus]]a i vještački u određenim laboratorijskim tehnikama, posebno molekulskim kloniranjem. 
U [[bioinformatika|bioinformatici]], termin se također može koristiti za označavanje sekvence transkripta [[iRNK]] izražene kao njegov dvojnik kodirajućeg lanca DNK (tj.[[timin]]om koji zamjenjuje [[uracil]]).
*[[Komplementarni gen]]i
Geni koji interakcijom daju učinak različit od učinka svakoga gena zasebno.
*[[nukleinska kiselina|Komplementarnost]]
Svojstvo biopolimernosti [[nukleinske kiseline]], pri čemu će dva [[polimer]]na lanca postavljena antiparalelno jedan prema drugom težiti formiranju parova baza koji se sastoje od [[vodikova veza|vodikovih veza]] između pojedinačnih [[nukleobaza]] koje čine svaki lanac. Pritom se svaki od četiri tipa nukleobaza uparuje isključivo s jednim drugim tipom nukleobaza; npr. u dvolančanoj  molekuli DNK, A se pari samo sas T, a C parovi samo sa G. Za polulance koji su upareni na takav način, kao i za same baze, kaže se da su komplementarni. Stepen komplementarnosti između dva lanca snažno utiče na stabilnost dupleksnih molekula; određene sekvence također mogu biti interno komplementarne, što može rezultirati vezivanjem jednog lanca za sebe. Komplementarnost je fundamentalna za mehanizme koji upravljaju [[replikacija DNK|replikacijom DNK]], transkripcijom i [[popravka DNM|popravkom DNK]].
*[[Kondenzacija DNK]]
Proces povećavanja stepena spiralizacije i približavanja namotaja dvostruke spirale DNK. 
*[[novorođenče|Kongenitalnost]]
Stanje ili osobina prisutna pri rođenju. Može biti posljedica genetičkih ili negeničkih faktora. [[Fenotip]] ili [[osobina]] koja se češće javlja u određenoj porodici nego u općoj populaciji; porodične osobine mogu imati genetičku i/ili negenetičku [[etiologija|etiologiju]].
*[[bakterijska konjugacija|Konjugacija]]
Prijenos DNK iz donora u recipijenta tokom spolnog razmnožavanja; mehanizam [[genetička rekombinacija|rekombinacije]] kod [[bakterija]].
*[[inbriding|Konsangvinitet]] 
Genetičko srodstvo između jedinki koje su potomci barem jednog zajedničkog pretka.
*[[Konsenzusna sekvenca]]
U  molekulskoj biologiji  i  [[bioinformatika|bioinformatici]], izračunati redoslijed najčešćih ostataka, bilo  nukleotida  ili  aminokiselina, pronađen na svakom položaju u  poravnanju sekvenci. Predstavlja rezultate više [[poravnavanje sekvenci|poravnavanja sekvenci]], u kojima se srodne međusobno uspoređuju i izračunavaju se slični sekvencni sekventni motivi.  
*[[vrsta|Konspecifičnost]]
Pripadnost istoj vrsti.
*[[Konstitucijska DNK]] (DNK zametne linije)
]]Odnosi se na tkivo koje potoče iz reproduktivnih ćelija (jajna ćelija|jajne ćelije ili [[spermatozoid]]a) i koje se ugrađujuugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija germinativne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i DNK zametne linije.
*[[Konstitutucijska ekspresija]]
Kontinuirana transkripcija gena, za razliku od fakultativne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira samo prema potrebi. Gen koji se kontinuirano transkribujetranskribira naziva se konstitutivni gen.
*Konsultant
Osoba koja se javlja na [[genetičko savjetovanje]].
*[[Kontrastni početni kodon]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) 
(linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Pozicioniranje centromere blizu, ali ne tačno u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatida neznatno različite dužine.   
*[[Konverzija DNK]] 
Bilo koji mehanizam pomoću kojeg se DNK  sekvence se razmjenjuju nerecipročno (npr. putem konverzije gena, transpozicije ili nejednakog križanja ) što uzrokuje stalne fluktuacije u broju kopija DNK motiva tokom života organizma. Takvi mehanizmi su često glavni pokretači specijacije među populacijama. 
*[[Konzervacijska genetika]]
Interdisciplinarna grana populacijske genetike koja primjenjuje genetičke metode i koncepte u nastojanju da se razumije dinamika gena u [[populacija]]ma, s glavnim ciljem izbjegavanja izumiranja i očuvanja i obnavljanja biodiverziteta.
*[[[Konzervativna replikacija]]
Jedna je od trinačinatri načina replikacije DNK. Tokom ovog procesa stvara dvije zavojnice DNK iz jedne izvorne. Od dvije formirane zavojnice, jedna z sadrži potpuno staru DNK, dok druga sadrži potpuno novu DNK.
*[[Konzervirana sekvenca]]
]]Sekvenca [[nukleinske kiseline]] ili proteina koji je vrlo sličan ili identičan u mnogim [[vrsta]]ma ili unutar [[genom]]a, što ukazuje na to da je ostao relativno nepromijenjen kroz dugi period evolucije.
*[[transkripcijski faktor|Koregulator]]
Protein koji djeluje zajedno sas jednim ili više faktora transkripcije, kako bi regulirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]].
*[[ekspresija gena|Korepresor]]
Tip koregulatora koji smanjuje (potiskuje) ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem i aktiviranjem represora.
*[[vezabi geni|Kosegregacija]]
Prijenos, zajedno, dva ili više gena na istom hromosomu, kao rezultat toga što su u vrlo bliskoj fizičkoj blizini jedan drugome (tj. povezani).
*[[histon|Kovalentne modifikacije histona]]
*[[Postranslacijske modifikacije]] koje dovode do aktivacije gena ili pak [[utišavanja gena]].
*[[hromosom|Kratki krak (p)]]
Kraći [[hromosom]]ski krak, u odnosu na q krak datog hromosoma, prema položaju centromere.
*[[Kratko tandemsko ponavljanje]] (STR) ili jednostavno ponavljanje sekvence (SSR)
Tip satelitske DNK koja se sastoji od relativno kratke sekvence tandemskog ponavljanja, u kojoj se određeni motivi (u rasponu dužine od jedne do šest ili više baza) ponavljaju, obično 5–50 puta. [[Mikrosatelit]]i su široko rasprostranjeni u [[genom]]ima većine organizama i imaju tendenciju da imaju veće stope mutacija nego u drugim regijama. Klasifikovani su kao tandemsko ponavljanje DNK promenljivogpromjenljivog broja ([[VNTR]]), zajedno sas dužim minisatelitima.
*[[Krosingover]] (krosing over)
Vidi: Hromosomsko ukrštanje.
*[[inbriding|Krvno srodstvo]]
Genetički blisko srodne osobe koje dijele nedavnog zajedničkog pretka (obično udaljenog ne više od tri ili četiri generacije). Efekt srodnog parenja, takođetakođer poznatog kao inbriding, jest povećanje vjerovatnoće da će potomstvo biti [[homozigot]]no na bilo kom datom paru [[gemski lokus|genskih lokusa]]. 
*[[Kvantitativna genetika]]
Grana [[populacijska genetika|populacijske genetike]] koja proučava [[fenotip]]ove koji kontinuirano variraju (kao što su [[visina]] ili [[masa]]), za razliku od onih koji spadaju u kategorije koje se mogu diskretno identifikovati (kao što je [[boja očiju]] ili prisustvo ili odsustvo određene osobine). [[Kvantitativna genetika]] koristi statističke metode i koncepte za povezivanje kontinuirano distribuiranih fenotipskih vrijednosti sa specifičnim [[genotip]]ovima i genskim proizvodima.
*[[Kvantitativni PCR]]
[[PCR]] u realnom vremenu  ili  kvantitativna polimerazna lančana reakcija  (engengl.  ''Real-Time  Polymerase  Chain  Reaction''),, skraćeno  RTPCR, je) laboratorijska je tehnika u molekulskoj biologiji   koja je bazirana na polimeraznoj lančanoj reakciji  (PCR). Primjenjuje se za umnožavanje i simultanu detekciju ili kvantifikaciju  ciljane molekule  DNK. Postupak slijedi opći princip polimerazne lančane reakcije, a ključno obilježje je karakteristika je da se umnožena DNK otkriva kako reakcija napreduje, u  &quot;“realnom vremenu&quot;.  Ovo je novi pristup u odnosu na standardnu [[PCR]], gdje se detektira proizvod reakcije na svom kraju.
*[[osobina|Kvantitativno svojstvo]] 
Također: Složena osobina.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==L==
*[[Lac-operon|''Lac''-operon]]
Inducibilni sistem regulacije gena kod  Escherichia coli.
*[[PCR|Polimerazns lančana reakcija]] (PCR)
Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) anelinga i (3) elongacije. Lančana reakcija polimerazom je vrlo čest postupak u molekulskogenetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i PCR.
*[[Lateralni transfer gena]] (LGT)
Vidi: Horizontalni prijenos gena.
*[[lažna pozitivnost i lažna negativnost|Lažno pozitivni rezultat]]
Rezultat testa koji pokazuje da je ispitanik zahvaćen i/ili ima određenu mutaciju gena kada on ili ona zapravo nije zahvaćen i/ili nema mutaciju; tj. pozitivan rezultat testa kod stvarno nepogođene osobe ili osobe s negativnom mutacijom.
*[[LD
*[[LD (neravnoteža povezivanja]])
Mjesto gdje se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može slučajno objasniti zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i neravnoteža povezivanja.
*[[Leptoten]]
Potfaza profaze mejoze I.
U mejozi, prviprva od pet podfazapotfaza profaze I, nakon interfaze i prethode zigonemu, tokom kojeg se replicirani hromosomi kondenzuju iz difuznog hromatina u duge, tanke niti koje su mnogo vidljivije unutar jedra.
*[[Letalna ekvivalentna vrijednost]]
Prosječan broj recesivnih štetnih gena koji postoje u heterozigotnom stanju koje nosi član populacije diploidnih organizama, pomnožen prosječnom vjerovatnoćom da će svaki takav gen uzrokovati preranu smrtnost kada je homosigotan. Naprimjer, za organizam koji nosi osam recesivnih semiletalnih alela, od kojih svaki proizvodi samo 50% vjerovatnoće prerane smrti kada je homozigotan, kaže se da nosi genetički teret od četiri &quot;smrtonosna ekvivalenta&quot;. 
*[[Letalna mutacija]]
Svaka mutacija koja rezultira preranom smrću organizma koji je nosi. Recesivne letalne mutacije su fatalne samo za homosigote, dok su dominantne letalne mutacije fatalne čak i za heterozigote. 
*[[Ligaza]]
Klasa [[enzim]]a koji kataliziraju spajanje velikih molekula kao što su [[nukleinske kiseline]], formiranjem jedne ili više [[hemijska veza|hemijskih veza]] između njih, tipski C–C, C–O, C–S ili C–N veza putem kondenzacijskih reakcija. Primjer je DNK-ligaza, koja katalizira stvaranje [[fosfodiesterska veza|fosfodiestarskih veza]] između susjednih [[nukleotid]]a na jednom ili oba lanca molekule DNK, reakcija poznata kao [[ligacija]]. 
*[[Lijonizacija]]
Vidi:  X-inaktivacija. 
*[[Lizogeni ciklus]]
Ciklus bakterijskih virusa koji nakon infekcije izazivaju lizu (razgradnju) [[bakterije]].
Ima bakterijski virus sa ugrađenom [[fag]]nom (virusnom) DNK u genom bakterije
*[[LOD-rezultat]] (Logaritamlogaritam kvotnih rezultata) 
Statistička procjena jesu li dva genetićkagenetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili “povezana&quot;)  na određenom [[hromosom]]u da se mogu zajedno naslijediti. Za LOD rezultat od 3 ili više općenito se podrazumijeva da znači da su dva gena smještena blizu jedan drugome na hromosomu. LOD rezultat od 3 znači da su izgledi 1000:1 da su dva gena povezana i stoga naslijeđena zajedno.
Također se naziva LOD skor.
*[[LOH]]
Gubitak [[heterozigot]]nosti
Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i gubitkom heterozigotnosti.
*[[genski lokus|Lokus]]
Fizičko mjesto ili mjesto specifičnog [[gen]]]a na hromosomu.
*[[Lyonska teorija]]
Teorija genetičarke Mary Lyon prema kojoj je inaktivacija hromosoma X kod ženki sisara slučajna i nasumična.

==M==
*[[MAGE]]
Grupa koja ima za cilj da obezbediobezbijedi standard za reprezentaciju [[DNK-mikromreža]] ; podaci o ekspresiji gena koji bi olakšali razmjenu informacija mikromreža između različitih sistema podataka. *[[Mikrohromosom]]
*[[Majčinski efekt]]
Učinak produkata majčinih gena na [[fenotip]] potomka.
*[[Majčinsko nasljeđivanje]]
Vidi: [[Citoplazmatskog nasljeđivanje]], nasljeđivanje DNK-organela jajnom ćelijom.
*[[Mala jedarna ribonukleinska kiselina]]  ([[miRNK]]/snRNK)
Općenito poznata kao  U-RNK, je klasa malih molekula  RNK  koje se nalaze u okviru  srastanja krajeva  [[egzon]]skih  tijela [[prerada RNK|prerade RNK]]  u  jedrima  [[eukariot]]skih  ćelija. Prosječna dužina [[miRNK]] je oko 150 [[nukleotid]]a.  
*[[Mapiranje gena]]
Bilo koja od različitih metoda koje se koriste za preciznu identifikaciju lokacije određenog gena unutar molekule DNK (kao što je hromosom) i/ili fizičke udaljenosti ili udaljenosti između njega i drugih gena.
*[[Mapna jedinica]]  (mu)
Vidi: [[Centimorgan]]
*[[Masivno paralelno sekvenciranje]] (sekvenciranje sljedeće generacije, NGS)
Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence genoma pojedinca. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva sekvenciranje sljedeće generacije i NGS.
*[[Matična ćelija]]
Svaka biološka ćelija koja se još nije diferencirala u specijalizirani tip ćelija i koja se može podijeliti mitozom, kako bi proizvela više matičnih ćelija. 
*[[Medicinska genetika]] 
Grana medicine i [[nedicina|medicinske nauke]] koja uključuje proučavanje, dijagnozu i liječenje nasljednih poremećaja, i te širu primjenu znanja o ljudskoj genetici na medicinsku obradu. 
*[[Međugenski razmak]] (IGS) ili netranskribirani razmak (NTS).)
Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće DNK koja razdvaja susjedne gene, bilo da su transkribovanitranskribirani ili ne. Termin se posebno koristi za označavanje nekodirajućih regija između mnogih ponovljenih kopija gena ribosomske RNK.Viditakođer: Međugenska Vidi također: međugenska regija. 
*[[Mejoza]] 
Specijalizirana  [[ćelijska dioba]] koja se javlja isključivo u seksualnom razmnožavanju  eukariota, tokom kojeg replikaciju DNK prate dva uzastopna kruga diobe, kako bi se na kraju proizvele četiri genetički jedinstvene haploidne kćeri ćelije, svaka sa upola manjim brojem hromosoma od originalne diploidne roditeljske ćelije. Javlja se samo u ćelijama spolnih oragana i služi za stvaranje haploidnih [[gamet]]a, kao što su [[spermatozoid]]i, [[jajne ćelije]] ili [[spore]], koje se kasnije spajaju tokom [[oplodnja|oplodnje]].  Dvije mejotske podjele, poznate kao [[mejoza]] I i mejoza II, također mogu uključivati različite događaje genetičke rekombinacije između [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]].  
*[[Mendelovsko nasljeđivanje]]
Teorija biološkog nasljeđivanja zasnovana na skupu principa koje je prvobitno predložio [[Gregor Mendel]] 1865. i 1866. Izveo je tri generalizirana zakona o genetičkoj osnovi nasljeđivanja koji se, zajedno s nekoliko teorija koje su razvili kasniji naučnici, smatraju temeljem [[klasična genetika|klasične genetike]]. Kontrast je nemendelovsko nasljeđivanje. 
*[[Merozigot]] ili parcijalni [[diploid]]
Bakterija koja ima duplicirane dijelove [[genom]]a.
*[[Metafaza]]
Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja nakon prometafaze i prije anafaze, tokom koje se centromere repliciranih hromosoma poravnavaju duž ekvatora ćelije, pri čemu je svaki kinetohor pričvršćen za mitotsko (diobeno) vreteno.
*[[Metilacija DNK]]
[[epigenetika|Epigenetička]] modifikacija DNK koja nastaje [[metiliranje]]m [[citozin]]a u CpG dinukleotidima, inhibira [[transkripcija gena|transkripciju gena]]
.
*[[Mikroevolucija]]
Promjena frekvencije alela ili genotipova u populaciji, odnosno promjena genetičke strukture populacije tokom velikog broja generacija.
*[[Mikrohromosom]]
Tip vrlo malog hromosoma, obično veličine manje od 20.000 parova baza, prisutan u kariotipovima nekih organizama.
*[[Mikromreža]] (MIAME)
Komercijalni standard koji je razvio FGED i zasnovan na MAGE – kako bi se olakšalo skladištenje i dijeljenje podataka o ekspresiji gena. 
*[[MikroRNK]] (miRNK)
Tip malih, jednolančanih, nekodirajućih molekula [[RNK]], koje funkcioniraju u posttranskripcijskim  regulacijama ekspresije gena, posebno utišavanja RNK, uparivanje baza sas komplementarnim sekvencama u iRNK transkriptima, što obično rezultira cijepanjem ili destabilizacijom transkripta ili inhibira njegovu translaciju u ribosomima.
*[[Mikrosatelit[[
Ponavljajući segmenti DNK razasuti po [[genom]]u u nekodirajućim regijama između gena ili unutar gena (introni). Često se koriste kao markeri za analizu povezanosti zbog njihove prirodne velike varijabilnosti u broju ponavljanja među jedinkama. Ove regije su inherentno genetički nestabilne i podložne mutacijama.
*[[Mikrosatelitska nestabilnost]] (MSI)
Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnosti u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo nestabilnosti mikrosatelita može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak neusklađenosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. Mikrosatelitska nestabilnost također se može pojaviti sporadično. Naziva se i MSI.
*[[MINSEQE]]
Komercijalni standard koji je razvio FGED za skladištenje i dijeljenje visokopropusnih  sekvenciranje podataka.
*[[Misens mutacija]] (varijanta)
GenetićkaGenetička promjena u kojoj supstitucija jednog para baza mijenja genetikkigenetički kod tako da proizvodi aminokiselinu koja se razlikuje od uobičajene aminokiseline na datom položaju. Neke misens varijante (ili mutacije) promijenit će promijeniti funkciju proteina. Također se naziva misens varijanta.
*[[Mitohondrijska DNK]] (mDNK)
Zasebne molekule u genomu viših organizama, onih čije ćelije imaju organele. Prema teoriji endosimbioze, mitohondrije i hloroplasti su nastali od endosimbiontskihendosimbiotskih cijanobakterija. DNK koja se nalazi u ovim organelama ima više sličnosti sas bakterijskom DNK – cirkularna je, a geni su kontinuirani (nema introna). Međutim, i na ovoj DNK se nekada mogu dogoditi mutacije koje izazivaju ozbiljne poremećaje metabolizma. Nasljeđuje se mitohondrijsku DNK od majke, jer spermatozioidispermatozoidi pri oplodnji svoje mitohondrije, a time i mDNK, ostavljaju u repu, koji ne ulazi u jajnu ćeliju.
*[[Mjera udaljenosti]]
Bilo koja količina koja se koristi za mjerenje razlika između nivoa ekspresije gena različitih gena. 
*[[MLPA]]
Laboratorijski metod kojiMLPA (pojačanje sonde zavisno od multipleksne ligacije)
Laboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercijaainsercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Također se naziva pojačanje sonde ovisno o multipleksnoj ligaciji.
*[[Molekulsko kloniranje]]
Ugradnja stranog gena u [[genom]] prokariotske ili eukariotske ćelije uz pomoć vektora.
*[[Monohibrid]]
Heterozigotni organizam  za jedan gen koji kodira svojstvo koje određuju dva alela.
*[[Monohibridno ukrštanje]]
Križanje dva heterozigota za jedan gen; samooplodnja mendelovske F1 generacije (Aa  x  Aa).
*[[Monoploidi]]
Haploidni organizmi s jednim setovasetom hromosoma.
*[[Monosomija]]
Tip aneuploidije, manjak jednog hromosoma, 2n-1.
*[[Mozaicizam]]
Pojava dvije ili više ćelijskih linija s različitim genetičkim ili hromosomskim sastavom unutar jedne jedinke ili tkiva.
*[[MSI]]
*MSI (mikrosatelitska nestabilnost)
Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnost u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo MSI može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak nepodudarnosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. MSI se također može pojaviti sporadično. Naziva se mikrosatelitska nestabilnost.
*[[Multigenski test]] (multipanelski multigenski test, test više gena, višegenski test) 
Genetički testovi koji koriste sekvenciranje sljedeće generacije za testiranje više gena istovremeno. Naziva se još i test više gena i višegenski test.
Multipleks pojačanje sonde ovisno o ligacijizavisno od ligacije (MLPA)
Laboratorijski metod kojiLaboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Naziva se i MLPA.
*[[Multipleksno genomsko testiranje]]
Metod za otkrivanje višestrukih genetičkih promjena (tj. mutacija gena ili jednonukleotidnih polimorfizama u jednom genu ili u cijelom [[genom]]u) istovremeno.
*[[Multiplikacija gena]] (amplifikacija gena)
Također i amplifikacija gena.
Tip mutacije definiran kao bilo koja duplikacija regije DNK koja sadrži gen. UporediteUsporedite hromosomsku duplikaciju.
*[[Mutacija]]
Strukturna promjena u genetičkom materijalu. Može to biti promjena u samo jednom &quot;slovu&quot; genetičkog koda, a i promjena jednog većeg dijela genetičkog koda. Također, mutacije mogu biti [[genska mutacija|genske]], [[hromosomska mutacija|hromosomske]] i [[genomska mutacija|genomske]]. Obično su štetne, ali mogu imati velik evolucijski značaj kada ih  prirodna selekcija favorizira.  
Pojam varijanta se ponekad koristi kao sinonim za mutaciju. 
Mutacija de novo (de novo mutacija, de novo varijanta, nova varijanta)
Genetička promjena po prvi put u jednom članu porodice, kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Naziva se i de novo mutacija, de novo varijanta i nova varijanta.
*[[Mutacija osnivača]]
Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i  (varijanta osnivača.)
Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. 
*[[Mutacija pomaka okvira]]
Umetanje (insercija)  ili brisanje (delecija) koje uključuje broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i varijanta pomaka okvira.
Zbog tripletne prirode po kojoj nukleotidi kodiraju aminokiseline, mutacija ovog tipa  uzrokuje pomak u okviru čitanja nukleotidne sekvence, što rezultira time da je sekvenca kodona nizvodno od mjesta mutacije potpuno drugačija od originala.
*[[Mutacija zametne linije]] (klicina varijanta)
Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i klicina varijanta.
*[[Mutagen]]
Tvar iz okoliša (hemijska, fizička ili biološka) koja izaziva mutaciju.

==N==
*[[nasljeđivanje|Način nasljeđivanja]]
Način na koji se nasslljednanasljedna osobina, poremećaj ili rizik od poremećaja prenosi s jedne generacije na drugu. Postoje različiti načini nasljeđivanja, a svaki  može rezultirati karakterističnim obrascem pogođenih, nezahvaćenih ili rizičnih pojedinaca unutar porodice. Primjeri su autosomno dominantno, autosomno recesivno, X-vezano dominantno, X-vezano recesivno i multifaktorsko (poligensko) nasljeđivanje.
[[Naddominacija]] – selekcijska prednost
Fenomen da heterozigotni genotip ima bolji reproduktivni uspjeh od homozigotnog.
*[[interakcija gena|Naddominantnost]]
Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji je nadjačan ili &quot;maskiran&quot; doprinosom drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine se kaže da su recesivni, a za drugi i njegova povezana osobinanjegove povezane osobine se kaže da su dominantni. Često recesivni aleli kodiraju neefikasne ili nefunkcijskalnenefunkcionalne proteine. Kao i dominacija, recesivnost nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova. U genetičkoj stenografiji, recesivni aleli su često predstavljeni malim slovom (npr., za razliku od dominantnog A).
*[[Nasljedna predispozicija]]  (genetička predispozicija, genetička osjetljivost, nasljedna podložnost)
Povećana šansa ili vjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Nasljedna predispozicija ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu utjecatiuticati na rizik od bolesti osobe. 
*[[Nasljeđivanje]] Također se označava i kao genetička predispozicija, genetička osjetljivost i nasljedna podložnost.
Proces međugeneracijskog prenošenja genetičkih uputa  za sintezu gradivnih ili kontrolnih ([[enzim]]skih) proteina.
*[[genetičko testiranje|Neaficirana osoba]]
U genetici, opisuje osobu koja nema određenu fenotipsku osobinu ili bolest.
*[[genetičko savjetovanje|Negativna prediktivna vrijednost]] (NPV)
[[Vjerovatnoća]] da pojedinac s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođen i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Naziva se i NPV.
*[[genetičko savjetovanje|Neinformativni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat)
Negativan rezultat testa kod osobe kod koje nije jasno nije pronađena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat.
*[[Neklasificirana varijanta]] (varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja)
Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se n
aziva varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja.
*[[nositelj (genetika)|Nenositelj]]
Osoba  koja ne nosi mutaciju prethodno identificiranu u njenoj ili njezinoj porodici.
*[[genetičko testiranje|Neodređeni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat, neinformativni rezultat)
Negativan rezultat testa kod nekoga bez jasno  uočene štetne mutacije ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neinformativni rezultat.
*[[genska mutacija|Neomorf]]
Mutirani alel sas novom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). 
*[[intermedijarnost|Nepotpuna dominantnost]]
Slučaj interakcije alelnih gena kada dva alela heterozigotnog genotipa daju novi fenotip.
Nepotpuna (smanjena) penetrabilnost
Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Stanje ima nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante izražavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva smanjena penetrabilnost.
*[[Neprobojnost]]
Primjer u kojem osoba ima genetičku varijantu povezanu s osobinom ili koja uzrokuje bolest, ali  nema fenotip ili stanje. Primjer nepenetracije je žena s [[patogen]]om varijantom BRCA1 koja doživi starost i nikad ne dobije rak dojke ili jajnikaNerazdvajanje jajnika
*[[Nerazdvajanje]] (engl.  nondisjunction) 
Nerazdvajanje homolognih hromosoma u anafazi I ili sestrinskih hromatida u anafazi II mejoze i sestrinskih hromatida u anafazi mitoze.
*[[Nerastvorljiva RNK]] (sRNK).)
Posebna klasa molekula RNK, tipski dužine 76 do 90 nukleotida, koja služi kao fizički adapter, omogućavajući transkriptima [[iRNK]] da se prevedu u sekvence aminokiselina tokom sinteze proteina. Svaka [[tRNK]] sadrži specifičan [[antikodon]]ski triplet koji odgovara]] aminokiselini koja je [[kovačentna veza|kovalentno vezana za suprotni kraj [[tRNK]]. Kako translacija napreduje, tRNK se regrutuju u ribosom, gdje je svaki kodon iRNK uparen sas tRNK koja sadrži komplementarni antikodon. U zavisnosti od organizma, ćelije mogu koristiti čak 41 različitu tRNK sas jedinstvenim antikodonima. Zbog degeneracije kodona unutar genetičkog koda, nekoliko [[tRNK]] koje sadrže različite antikodone nose istu aminokiselinu.
*[[genetičko testiranje|Neuvjerljivi rezluau]] (neodređeni, neinformativni) rezultat
Negativan rezultat testa osoba kod kojih nije jasno utvrđena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neodređeni rezultat i neinformativni rezultat.
*[[NGS]]
*[[Nizvodnost (genetika)]]
Prema ili bliže 3'- kraju lanca nukleotida, ili C-kraju peptidnog lanca. Kontrast uzvodnoje uzvodnost.
*[[Nonsens mutacija]] 
Besmislena) mutacija (varijanta)
Genetička promjena koja uzrokuje prijevremeni završetak sinteze proteina. Promijenjeni protein može biti djelimično ili potpuno inaktiviran, što dovodi do promjene ili gubitka njegove funkcije. Također se naziva besmislena mutacija.
Metod (masivno paralelno sekvenciranje, sekvenciranje sljedeće generacije)
Metoda visoke propusnosti kojikoja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i sekvenciranje sljedeće generacije.
*[[Nokautiranje gena]] i  [[nokaut miš]]
Tehnika [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]] u kojoj je organizam modificiran da nosi gene koji su postali neoperativni (“nokautirani“), tako da je njihova ekspresija poremećena u nekoj fazi na putu koji proizvodi njihove genske proizvode i organizam je lišen svog normalnog efekta. 
*[[nositelj (genetika)|Nositelj]]
Jedinka koja je naslijedila recesivnu recesivni alel za genetičku osobinu ili mutaciju, ali kod koje ta osobina obično nije izražena ili vidljiva u fenotipu. Obično su takvi heterozigotni za recesivni alel i stoga još uvijek mogu prenijeti alel na svoje potomstvo, gdje se povezani fenotip može ponovo pojaviti ako potomstvo naslijedi drugu kopiju alela. Termin se obično koristi u medicinskoj genetici u kontekstu recesivnog alela koji uzrokuje bolest. 
*[[Nesinonimna supstitucija]] ili zamjenska mutacija
Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom, nakon transkripcije i translacije, rezultira u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna je sinonimna mutacija. 
*[[frekvencija alela|Nosiva frekvencija]] (stopa nositelja)
Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su [[BRCA1]] i BRCA2. 
*[[Nova mutacija]] (varijanta)
Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili de novo varijanta (ili mutacija). 
*[[NPV]] (negativna prediktivna vrijednost)
[[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. 
*[[Nukleinska kiselina]]
Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i [[RNK]], koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i [[RNK]] sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život.
Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićima, odgovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za biosintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina s roditelja na potomke.
*[[Nukleobaza]]
Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa.
*[[Nukleoid]]
Slična jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetičkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom.
Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana s proteinima nalik histonima.
*[[Nukleosom]]
Osnovna gradivna jedinica hromatina, tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera.
*[[Nukleotid]]
Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili citozin). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili citozin (u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a).
*[[Nukleotidna sekvenca]] 
Precizan redoslijed uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili RNK. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetičke informacije i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina.
*[[Nukleozid]]
U nukleinskim kiselinama, šećer i baza.
*[[alel|Nulti alel]]
Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na [[fenotip]]skoj razini.
*[[Nutrigenomika]]
Proučavanje interakcije prehrambenih i genetičkih faktora i njen učinak na metabolizam, zdravstveno stanje i rizik od bolesti.
*[[NVC]] (varijanta broja kopije)
Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==O==
*[[Obrnuta genetika]] 
Metoda koja se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontrolira kao određene genetičke sekvence.
*[[mutacija|Oker]]
Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona zovu se amber i opal.
*[[Oligonukleotid]] 
Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. [Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih [[iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijske mikronizove za analizu sekvenci visoke propusnosti.
*[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO)
Baza podataka za ekspresiju gena kojom upravlja američki Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. 
*[[Onkogen]]
Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. 
*[[Operator (genetika)]]
Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein.
*[[Operon]]
Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora.
*[[Otvoreni okvir čitanja|ORF]]
Dio orvorenog okvira čitanja koji ima sposobnost da se prevede iz DNK ili [[RNK]] u protein; bilo koji kontinuirani dio kodona koji sadrži početni i stop kodon.
*[[ORI]]
Jedan od skupa gena (ili, općenito, bilo koje sekvence DNK koja pokazuje homologiju) u različitim [[genom]]ima, direktno povezanih jedan s drugim vertikalnim spuštanjem od jednog gena ili sekvence u posljednjem zajedničkom pretku tih [[genom]]a. Za takve gene ili sekvence se kaže da su ortologni. Ortolozi potiču iz iste predačke sekvence i može se zaključiti da su povezani jedni s drugima na osnovu sličnosti njihovih sekvenci. Iako su možda evoluirali nezavisno unutar odvojenih [[genom]]a mutacijom i prirodnom selekcijom, njihovi proizvodi mogu i dalje zadržati slične strukture, funkcije ili nivoe ekspresije među vrstama i populacijama. Identifikacija ortologa se pokazala važnom u zaključivanju o filogenetskim odnosima između različitih organizama. Kontrastni paralog.
*[[ekspresija gena|Osnovna linija]]
Mjera nivoa ekspresije jednog ili više gena prije perturbacije u eksperimentu, kao u negativnoj kontroli. Osnovna ekspresija se također može odnositi na očekivanu ili historijsku mjeru ekspresije za [[gen]].
*[[Osobina]], [[svojstvo]], značajka, karakter(istika)
Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe.&lt;ref name=&quot;hadzirifat&quot;/&gt;

==P==
*[[Palindrom]](i)
Obrnuto ponavljajuće sekvence [[DNK]]
*[[Palindromska sekvenca]]
Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili RNK u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. 
*[[Panmiksija]] – slučajno parenje
Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola.
*[[Paracentrična inverzija]]                                                             
Inverzija koja ne uključuje [[centromera|centromeru]].
*[[Paradoks C-vrijednosti]]
Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi s ogromnim varijacijama u jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini [[[[genom]]]]a među                                                                                                                                          [[eukariot]]skim [[vrsta]]ma, posebno zapažanje da veličina [[genom]]a nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju [[genom]]e koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski [[genom]]i uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni s toliko nekodirajuće DNK i zašto neki [[genom]]i imaju veći sadržaj gena od drugih.
*[[Paralog]]
Jedan od skupa gena (ili, općenitije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju), koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog [[genom]]a, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog [[genom]]a, ili tokom specijacije, u različitim [[genom]]ima). Kontrast je ortolog. 
[[Parazitska DNK]]
Vidi: [[Sebični genetički element]].
*[[Autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding)
Parenje jedinki koje nisu u srodstvu.
*[[Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding)
Parenje genetički srodnih jedinki.
*[[Patogen]]a (štetna) [[mutacija]] (varijanta), predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost
Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. 
*[[Patognomoničnost]]
Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu.
*[[PCR]] ([[lančana polimerazna reakcija]], lančana reakcija polimeraze)
Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). 
PCR u realnom vremenu (rtPCR)
Vidi: kvantitativna PCR. 
*[[Genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]]
Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice, kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici.
Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, organizam ili vrstu s određenim potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme, i obuhvata bilo koji broj generacija; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braću i sestre. 
*[[Penetrabilnost (genetika)|Penetreabilnst]] 
Udio pojedinaca s datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv fenotip kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost.
*[[Penetrabilnost gena]]
Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije, on je 100% penetrabilan. 
*[[Peptid]] 
Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. 
*[[Pericentričnost hromosoma]]
Pozicioniranost blizu centromere hromosoma. 
*[[Pericentrična inverzija]]
Inverzija koja uključuje centromeru.
*[[Petočlana kapa]]
Vidi: 5' kraj.
*[[Pirimidin]]
Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]]). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao pirimidini. 
*[[Plazmid]]
Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. 
[[Plejotropija]]
Fenomen kojim jedan gen utiče na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama.
*[[plejotropija|Plejotropni učinak]]
Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke.
*[[Ploidija]] 
Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu.
*[[Početni kodon]]
[[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] ([[iRNK]]) prilikom translacije u [[ribosom]]u. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5' neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma.
*[[Podregulacija]]
Bilo koji proces, prirodni ili vještački, koji smanjuje nivo ekspresije određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih i[ transkripata) u policistronskoj [[iRNK]].
*[[Pogođeni srodni par]]
Bilo koji par organizama koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod uticajem alela koji kodira plave oči.
*[[Pojačivač (genetika)]]
Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije.
*[[poliadenilacija|Poli(A) rep]] ili [[poliadenilacija]]
Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3' kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično iRNK. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu [[iRNK]], spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju – umjesto toga promovira degradaciju RNK.
*[[Polidimerizacija]]
Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili RNK, pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj RNK. Dimeri pirimidina obično se brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. 
*[[Poligen]]
Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih gena koji kontroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku.
*[[Poligensko svojstvo]]
Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine.
*[[Polilinker]]
Lančana reakcija polimeraze (PCR). Vidi: višestruko kloniranje.
*[[Polimorfizam]]
Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju.
*[[Polipeptid]]
Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcionalan način.
*[[Poliploid]]
[[Organizam]] s tri ili više setova hromosoma.
*[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma)
Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može se pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog.
*[[Polisom]] (poliribosom ili ergosom)
Kompleks molekula iRNK i dva ili više ribosoma koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. 
*[[politenija|Politeni hromosom]]i 
Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji.
*Popravak/[[Popravka DNK]]
Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet [[genom]]a i normalnu funkcionalnost organizma.
*[[Populacijska genetika]]
Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama.
*[[Populacijski rizik]]
Udio osoba u općoj populaciji koje su pogođene određenim poremećajem ili koje nose određeni gen. Često se o njemu raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim ličnim rizikom s obzirom na njegovu ili njenu porodičnu povijest ili druge okolnosti.
*[[Posttranslacijska modifikacija]]
Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript RNK hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizvela zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama.
*[[Posttranskripcijska transformacija]]
Vidi: [[posttranslacijska modifikacija]].
*[[Potpomognuta reprodukcija]] (ART)
Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija in vitro. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT).
*[[letalnost|Potpuna letalnost]]
Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma.
*[[vezani geni|Potpuna vezanost]]
Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna razmjena ([[krosingover]]).
*[[Pozitivna prediktivna vrijednost]] (PPV)
[[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ.
*[[kodon|Pozitivni (+) lanac]]
Vidi: [[kodirajuća sekvenca]].
*[[PPV]] (pozitivna prediktivna vrijednost)
Vjerovatnoća da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. 
*[[Prajmer]]
Predisponirajuća (štetna) mutacija (mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta), mutacija gena za osjetljivost. Vidi: začetnica.
Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran.
*[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija]] (nadekspresija)
Nenormalno visok nivo [[ekspresija gena]] koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji [[fenotip]] povezan s [[gen]]om.
*[[nositelj (genetika)|Prenositelj]]
U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji je predisponira za bolest.
*[[transpozon|Prenosivi element]] (transposable element – TE, transpozon ili skakajući gen)
Sekvenca DNK  koja može promijeniti svoju poziciju unutar [[genom]]a, ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i [[genom]]a veličine. Transponirani elementi čine veliki dio [[genom]]a i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji. Iako su TE sebični genetički elementi, mnogi su važni u funkciji i evoluciji [[genom]]a. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. 
*[[Presimptomsko testiranje]]
[[Genetičko testiranje]] koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja.
*[[Pretpostavljeni gen]]
Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcionalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je “potpostavljen” u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija.
*[[Primarni transkript]]
Neprocesuirana (“sirova”), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada; pretvara se u zreli RNK proizvod kao što je i[[RNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili pre-iRNK, naprimjer, tip je primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju.
*[[Primaza]]
Enzim koji sintetizira začetnicu ([[prajmer]]).
*[[genetička analiza|Pripisivi rizik]]
Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, “izloženost” je učestalost specifične genetičke varijante.
*[[Pristrasnost kodona]]
Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama.
*[[Proband]]
Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenog svojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava.
Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću.
*[[Penetrabilnost (genetika)|Probojnost]]
Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina.
*[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka (informirani pristanak)]]
Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. 
*[[genetičko savjetovanje|Procjena rizika]]
Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su lična zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo.
*[[Profag]]
Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom.
*[[Profaza]]
Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno.
*[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP)
Human Genome Project (HGP) bio je projekt čiji je cilj bilo utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski genom. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, s fizičkog i funkcionalnog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. 
*[[Prokariot]](i)
Jednoćelijski organizam bez pravog jedra.
*[[Prometafaza]]
Prelazna potfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I).
*[[Promotor (genetika)|Promotor]]
Sekvenca ili regija DNK na kojoj započinje gen na koju se veže [[RNK-polimeraza]], obično duga 100–1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije.
*[[sekvenciranje DNK|Propusnost]]
Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencioniranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju.
*[[Protein]]: Nesinonimna supstitucija ili zamjenska mutacija
Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom rezultira, nakon transkripcije i translacije, u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna sinonimna mutacija. 
*[[frekvencija|Nosiva frekvencija]]
Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i stopa nositelja.
*[[Nova mutacija]]
Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili ''[[de novo]]'' varijanta (ili mutacija). Također se zove nova varijanta.
*[[NPV]]
[[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Također se naziva negativna prediktivna vrijednost 
*[[Nukleinska kiselina]]
Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i RNK, koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i RNK sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život.
Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićim, odgoovorne su za  pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za bioseintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina sa roditelja na potomke.
*[[Nukleobaza]]
Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa 
*[[Nukleoid]] 
Znači sličan jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetićkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom.
Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana sa proteinima nalik histonima.
*[[Nukleosom]]
Osnovna građevna jedinica hromatina tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera.
*[[Nukleotid]]
Gradivni element  (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedno od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]; u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a).
*[[nukleotid|Nukleotidna sekvenca]] 
Precizan redosled uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili [[RNK]]. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetićke informacije, i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti, da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina.
*[[Nukleozid]]
U nukleoinskim kiselinama, šećer i baza.
*[[alel|Nulti alel]]
Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na fenotipskoj razini.
*[[NVC]]
Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije. Naziva se i varijanta broja kopije.
Metod u  koji se koristi za razumijevanje funkcija  gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontroliraju određene genetičke sekvence.
*[[kodon|Oker]]
Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona se zovu amber i opal.
*[[Oligonukleotid]] 
Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijskik mikronizova za analizu sekvenci visoke propusnosti.
*[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO)
[[Baza podataka]] za ekspresiju gena kojom upravlja američni Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. 
*[[Onkogen]]
Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. 
*[[Operator (genetika)]]
Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein.
*[[Operon]]
Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora.
*[[Osobina|Osobina, svojstvo, značajka, karakter(istika)]]
Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe.
*[[Palindrom]](i)
Obrnuto ponavljajuće sekvencije DNK.
*[[Palindromska sekvenca]]
Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili [[RNK]] u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica.
*[[Panmiksija]] – slučajno parenje
Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola.
*[[Paracentrična inverzija]]
Inverzija koja ne uključuje centromeru.
*[[Paradoks C-vrijednosti]]
Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi sa ogromnim varijacijama jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini genoma među eukariotskim vrstama, posebno zapažanje da veličina genoma nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju genome koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski genomi uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni sa toliko nekodirajuće DNK i zašto neki genomi imaju veći sadržaj gena od drugih.
*[[Paralog]]
Jedan od skupa gena (ili, uopćenije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju, koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog genoma, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog genoma, ili, tokom specijacije, u različitim genomima). Kontrastno ortolog. 
*[[Parazitska DNK]]
Vidi: Sebični genetički element.
*[[autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding)
Parenje jedinki koje nisu u srodstvu.
*[[inbriding|Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding)
Parenje genetički srodnih jedinki.
Patogena mutacija (varijanta)
Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili [[mutacija]]) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivost.
*[[Patognomoničnost]]
Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu.
*[[PCR]]
Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije,  (2) amplifikacije i (3) elongacije.  PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i lančana polimerazna reakcija i lančana reakcija polimeraze.
*[[PCR u realnom vremenu]] (rtPCR)
Vidi: kvantitativni PCR. 
*[[genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]]
Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici.
Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, [[organizam]] ili vrstu sa određenom potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme i obuhvata bilo koji broj [[generacija]]; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braća i sestre. 
*[[Penetrabilnost (genetika)|Penetrabilnost]] 
Udio pojedinaca sa datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv [[fenotip]] kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost.
*[[Penetrabilnost gena]]
Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije on je 100 % penetrabilan.  
*[[Peptid]] 
Kratki lanac aminokiselina;  monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. 
*[[centromera|Pericentričnost hromosoma]] 
Pozicionirano blizu centromere hromosoma. 
*[[Pericentrična inverzija]]
Inverzija koja uključuje centromeru.
*[[Petočlana kapa]]
Vidi: 5'-kraj.
*[[Pirimidin]]]
Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]] ). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao [[pirimidin]]i. 
*[[Plazmid]]
Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. 
*[[Plejotropija]]
Fenomen kojim jedan gen utječe na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama.
*Plejotropni učinak
Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke.
*[[Ploidija]] 
Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu.
*[[Početni kodon]]
[[Startni kodon]]  je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] (iRNK)  prilikom translacije u ribosomu. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5'neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma.
*[[Podregulacija]]
Bilo koji proces, prirodni ili veštački, koji smanjuje nivo ekspresije gena određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih [[iRK]] transkripata) u policistronskoj iRNK.
*Pogođeni srodni par
Bilo koji par [[organizam]]a koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji oboje imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod utjecajem alela koji kodira plave oči.
*[[Pojačivač (genetika)]]
Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije.
*[[poliadenilacija|Poli (A) rep]] ili [[poliadenilacija]]
Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3'-kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično [[iRNK]]. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poli|Poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu iRNK, spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju, umjesto toga promovira degradaciju RNK.
*[[Polidimerizacija]]
Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili [[RNK]], pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza  u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj [[RNK]]. Dimeri pirimidina se obično brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. 
*[[Poligen]]
Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih, gena koji kopntroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku.
*[[poligen|Poligensko svojstvo]]
Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine.
*[[kloniranje|Polilinker]]
Vidi: Višestruko kloniranje.
Lančana reakcija polimeraze (PCR).
*[[genetički polimorfizam|Polimorfizam]]
Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova ) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju.
*[[Polipeptid]]
Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcijskalan način.
*[[Poliploid]]
Organizam s tri ili više setova hromosoma.
*[[Poliploidija]]
(ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog.
*[[Polisom]]
Također poliribosom ili ergosom.
Kompleks molekula[[iRNK]] i dva ili više [[ribosom]]a koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. 
*[[Politeni hromosom]]i 
Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju  visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno.
Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji.
*[[Popravka DNK]]
Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet genoma i normalnu funkcijskalnost organizma.
*[[Populacijska genetika]]
Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama.
*[[genetičko savjetovanje|Populacijski rizik]]
Udio osoba u općoj populaciji koji su pogođeni određenim poremećajem ili koji nose određeni gen. Često se raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim osobnim rizikom s obzirom na njegovu ili njezinu porodičnu povijest ili druge okolnosti.
*[[Posttranskacijska modifikacija]]
Ove i  kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript [[RNK]] hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizveo zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji.  Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama.
*[[Posttranslacijska modifikacija|Posttranskripcijska transformacija]]
Vidi: [[Posttranslacijska modifikacija]]
*Potpomognuta reprodukcija
Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija ''[[in vitro]]''. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). Također se naziva ART.
*[[letalnost|Potpuna letalnost]]
Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma.
*[[vezani geni|Potpuna vezanost]]
Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna izmjena (krosingover).
*[[genetička konsultacija|Pozitivna prediktivna vrijednost]]
[[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Naziva se i PPV.
*[[kodon|Pozitivni (+) lanac]]
Vidi: [[Kodirajuća sekvenca]]
*[[PPV]]
[[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Također se naziva pozitivna prediktivna vrijednost.
*[[Prajmer]]
Vidi: Začetnica
*[[Predisponirajuća mutacija]]
Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta i mutacija gena za osjetljivost.
*[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija (nadekspresija)]]
Nenormalno visok nivo ekspresije gena koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji fenotip povezan s genom.
*[[Nositelj (genetika)|Prenositelj]]
U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji predisponira za bolest.
*[[transpozon|Prenosivi element]] 
Transposable element (TE, [[transpozon]]  ili skakajući gen) je sekvenca DNK  koja može promijeniti svoju poziciju unutar genoma , ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i genoma veličine . Transponirani elementi čine veliki dio genoma i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji . Iako su TE sebični genetički elementi , mnogi su važni u funkciji i evoluciji genoma.  Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. 
*[[genetičko testiranje|Presimptomsko testiranje]]
Genetičko testiranje koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja.
*[[Pretpostavljeni gen]]
Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcijskalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je „potpostavljen“ u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija.
*[[Primarni transkript]]
Neprocesuirana („sirova“), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada pretvara ga u zreli RNK proizvod kao što je [[iRNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili [[pre-iRNK]], naprimjer, je tip primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju.
*[[Primaza]]
Enzim koji sintetizira začetnicu (prajmer).
*[[genetičko testiranje|Pripisivi rizik]]
Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, „izloženost“ je učestalost specifične genetičke varijante.
*[[Pristranost kodona]]
Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno)  zastupljeni u različitim vrstama.
*[[Proband]]
Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta.
Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenogsvojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava.
Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću.
*[[penetrabilnost (genetika)|Probojnost (penetrabilnost)]]
Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina.
*[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka]]
Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Također se naziva informirani pristanak.
*[[genetičko testiranje|Procjena rizika]]
Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su osobna zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo.
*[[Profag]]
Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom.
*[[Profaza]]
Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi,  nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno.
*[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP)
Human Genome Project: HGP bio je projekt čiji je cilj utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski [[genom]]. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, sa fizičkog i funkcijskog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. 
*[[Prokariot]](i)
Jednoćelijski organizam bez pravog jedra.
*[[mejoza|Prometafaza]]
Prelazna podfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I).
*[[Promotor (genetika)|Promotor]]
Sekvenca ili regija DNK kojoj započinje gen na koju se veže RNK-polimeraza, obično duga 100-1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije.
*Propusnost
Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencijskiranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju.
*[[Protein]]
Linearna polimerna makromolekula sastavljena od niza aminokiselina povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija.
*[[Proteom]] 
Cjelokupni skup molekula [[iRNK]]  koje su prevedene u određenim [[gemom|genomima]], [[ćelija (biologija)|ćelijama]], tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput [[transkriptom]]a, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. 
*[[Protoonkogen]]i
Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju.
*[[divlji tip|Prototrof]] ili [[divlji tip]]
Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi.
*[[PRS]]
Linearna polimerna [[makromolekula]], sastavljena od niza [[aminokiselina]] povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija.
*[[Proteom]] 
Cjelokupni skup molekula iRNK koje su prevedene u određenim [[genom]]ima, ćelijama, tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput transkriptoma, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. 
*[[Protoonkogen]]i
Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju.
Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi.
*[[PRS]] (poligenski rezultat rizika)
Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. Može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su povezane s genima relevantnim za stanje. Također se naziva poligenski rezultat rizika.
*[[pseudogen|Pseudoalel]]
Bilo koji od dva ili više različitih  gena ili sekvenci koji imaju isti ili sličan doprinos fenotipu, pa se stoga čini da su pravi aleli, ali zapravo nisu strukturno alelni (tj. ne zauzimaju homologne lokuse na homolognim hromosomima ).
*[[Pseudoautosomna regija]] (pseudoautosomno [[nasljeđivanje]])
PAR1,  PAR2 , jesu međusobno  homologne  sekvence  nukleotida  na  ljudskom [[hromosom X|X]]  i  [[hromosom Y|Y-hromosomu]].
Pseudoautosomne regije su dobile ime jer se bilo koji gen u njima nasljeđuje kao i svi  [[autosom]]ni  geni. PAR1 kod ljudi obuhvata 2,6 Mbp vrhova kratkih krakova X i Y-hromosoma i ostalih  velikih majmuna  (X i Y imaju ukupno 155 Mbp i 59 Mbp). PAR2 je na vrhovima dugih krakova, u rasponu od 320 kbp. 
*[[Pseudogen]] 
Nefunkcionalna sekvenca DNK koja podsjeća na funkcionalni gen. Pseudogeni su tipski suvišne kopije funkcijskalnihfunkcionalnih gena koji su duplicirani prirodnim procesima, osim što nemaju regulatorne sekvence neophodne za pravilnu transkripciju ili translaciju ili sadrže druge defekte kao što su mutacije pomaka okvira, preuranjeni [[stop kodon]]i ili nedostajući introni. Sekvenca DNK koja nalikuje genu, ali je mutirana u neaktivan oblik tokom evolucije. Često mu nedostaju introni i druge bitne sekvence DNK potrebne za funkcijskiranje.funkcioniranje. Iako su genetički slični izvornom funkcionalnom genu, pseudogeni ne rezultiraju funkcijskalnimfunkcionalnim proteinima, iako neki mogu imati regulatorne učinke.
*[[Pseudopoliploidija]]
Stanje u kojem je broj hromosoma u hromosomskom skupu udvostručen (ili utrostručen, itd.), ali bez odgovarajućeg povećanja stvarne količine genetičkog materijala (tj. nivoa ploidnosti). Ovo se događa kada se hromosomi normalnog hromosomskog komplementa (npr. diploidi) fragmentiraju na manje komade, povećavajući ukupan broj pojedinačnih hromosoma, ali ne stvarajući dodatne homologne kopije tih hromosoma (tako da ćelija ostaje diploidna). 
Bilo koji brojčani odnos između hromosomskih skupova u grupama srodnih organizama koji sugeriše da su neki od tih organizama poliploidi drugih, a zapravo nisu. 
*[[Punnettov kvadrat]] (Panetov kvadrat)
Tabelarni dijagram koji se koristi za predviđanje mogućih [[genotip]]ova [[fenotip]]ova koje može naslijediti potomstvo određenog križanja ili uzgojnog eksperimenta sumiranjem svih različitih kombinacija majčinih s očevim alelima. Rezultirajuća tabela se zatim može koristiti za određivanje vjerovatnoće da će potomstvo imati određeni [[genotip]]. Korisnost Punnettovih kvadrata ograničena je na diskretne fenotipove naslijeđene prema jednostavnim mendelovskim obrascima. 
*[[Purin]]
Dvoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz pirimidin, jedna od dvije molekule iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući i one koje se koriste u DNK i RNK ). Kao purini klasifikuju se [[adenin]] (A) i [[guanin]] (G).

==Q==
*[[qPCR]] 
Također PCR u realnom vremenu (rtPCR).

==R==
*[[genetički marker|RAD]]
DNK markeri povezani sas restrikcijskim mjestom;  tip  genetičkih markera koj u asocijacijskom mapiranju,  QTL miranju,  populacijskogenetičkim,  ekogenetičkim  i  evolucijskim  istraživanjima.
*[[RAPD]] 
Nasumična amplifikacija polimorfne DNK (engleski:  (engl. Random  Amplified  Polymorphic  DNA/ / čita se &quot;rapid&quot;) jest vid  PCR  reakcije u kojoj su umnožavajući segmenti  DNK  slučajni. Za RAPD proceduru stvara se nekoliko proizvoljnih, kratkih prajmera (začetnica), sas 8-–12 nukleotida, a zatim se nastavlja [[PCR]] procesuiranje koristeći veliki predložak  [[genom]]ske  DNK, očekujući amplifikaciju fragmenta. Na završetku obrade nastalih uzoraka iz RAPD reakcije, mogu se prikupiti polujedinstveni profili.
*[[Rasa]] 
Nepriznata taksonomska kategorija pod kojom se podrazumijevaju populacije karakterističnog genetičkog sastava, koje se po njemu prepoznatljivo razlikuju od ostalih istovjernoi definiranih populacija. Uporedi sa [[sorta (botanika)|sorta]].
*[[Rastvorljiva RNK]] (sRNK)
Vidi: Transportnatransportna RNK.
*[[Razmnožavanje]] – reprodukcija  
Prokreacija ili propagacija je  biološki proces  u kojem  roditeljske  jedinke stvaraju  potomstvo. Razmnožavanje je fundamentalno svojstvo sistema koji su poznati kao  život. Ukratko, razmnožavanje je jedna od temeljnih diferencijalnih odrednica između žive i nežive supstance. Iako neki kristali također imaju sposobnost umnožavanja, za razliku od njih, živa bića ostvaruju samoobnovljivo i samoregulatorno autonomno potomstvo. Tako ostvaruju međugeneracijski genetički kontinuitet pripadajuće  vrste. Svaki pojedinačni  organizam  postoji kao rezultat razmnožavanja. Postoje dva oblika reprodukcije: spolni  (seksualni) i bespolni  (aseksualni). 
*[[Recesivna letalnost]]
Letalnost samo kod homozigotnog genotipa.
*[[Recipročna balansirana translokacija]]
Translokacija bez delecije ili adicije genetičkog materijala.
*[[Recipročna nebalansirana translokacija]]
Translokacija koja uzrokuje delecije ili adicije genetičkog materijala.
*[[Recipročna translokacija]]
Razmjenjivanje hromosomskih segmenata dva nehomologna hromosoma.
*[[Regulacija gena]]
Širok spektar mehanizama koje ćelije koriste ćelije za povećanje ili smanjenje proizvodnje ili ekspresije specifičnih genskih proizvoda, kao što su RNK ili proteini. Regulacija gena povećava svestranost i prilagodljivost organizma dopuštajući njegovim ćelijama da eksprimiraju različite genske proizvode kada to zahtijevaju promjene u njegovom okruženju. Kod višećelijskih organizama, regulacija ekspresije gena također pokreće ćelijsku diferencijaciju i morfogenezu u embriju, omogućavajući stvaranje raznolikog niza tipova ćelija iz istog [[genom]]a.
*[[Rekombinantna DNK]]  (rDNK) 
Molekule [[DNK]] koje su nastale primjenom laboratorijskih metoda genetičke rekombinacije  genetičke rekombinacije (kao što je molekulsko kloniranje) molekulsko kloniranje) koje omogućavaju da se (genetičkim inženjerstvom) prikupi genetički materijal iz više izvora, stvarajući sekvence  sekvence koje se inače ne bi mogle naći u biološkim organizmima.
*[[generička rekombinacija|Rekombinantni vektor]] 
Vektor sas ugrađenom stranom DNK.
*[[Repetitivna sekvenca]]
Bilo koja ponavljajuća sekvenca nukleotida ili aminokiselina za koju se znaazna ili se pretpostavlja da je biološki značajna. Kod nukleinskih kiselina, motivi sekvenci su često kratki (tri do deset nukleotida dužine), visoko konzervirane sekvence koje se koriste kao mjesta prepoznavanja za enzime koji se vezuju za DNK ili RNK uključene u regulaciju ekspresije gena.  
*[[Replikacija DNK]] (autoreplikacija)
Proces u kojem od jedne molekule DNK nastanu dvije, sa s identičnim redoslijedom dušičnih baza kao u početnoj molekuli. U ovoj enzimski kataliziranoj reakciji u  polulanci DNK prvo se rastave, pa onda svaki od lanaca dogradi nedostajući komplementarni  polulanac.
*[[Replikacija RNK]]
Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline  DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije.
Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana. 
*[[Replikacijska viljuška]] 
Struktura koja se formira unutar dugačke spiralne DNK tokom njene replikacije. Stvaraju se helikaze, koje razbijaju vodikove veze koje drže dva lanca DNK zajedno u spirali. Rezultirajuća struktura ima dva granasta zupca, od kojih je svaki sastavljen od po jednog lanca DNK. Ova dva lanca služe kao predložak za vodeći i zaostali lanac, koji će se stvoriti (kako DNK polimeraza uskladi) komplementarne nukleotide sa šablonima. Šabloni se mogu ispravno nazvati predloškom vodećih niti i šablonom zaostalih niti.
*[[Replikon]]
Bilo koja molekula ili regija DNK ili RNK koji se replicira iz jednog izvora replikacije. 
*[[Reporterski gen]] 
Reporterski gen (često jednostavno reporter) je gen koji istraživači vezuju za regulatornu sekvencu drugog gena od interesa za bakterije, ćelijsku kulturu, životinje ili biljke. Takvi geni se nazivaju reporterima jer se karakteristike koje daju organizmima koji ih eksprimiraju mogu lako identificirati i mjeriti ili zato što su markeri koji se mogu odabrati. 
Restrikcijske endonukleaze 
Enzimi koje bakterijska ćelija koristi za razgradnju strane DNK (virusna DNK); prepoznaju restrikcijsko mjesto i cijepaju dvolančanu DNK; koriste se u genetičkom inženjerstvu.
*[[Restriktom]] 
Bilo koji fragment DNK koji je rezultat rezanja lanca DNK restrikcijskim enzimom, na jednom ili više restrikcijskih mjesta. 
*[[Retrotranspozon]]i  ili [[transpozon|pokretni genetički elementi]]
DNK sekvence koje se premještaju iz jednog mjesta u genomu na drugo preko RNK-intermedijara: DNK se kopira u RNK, a RNK se reverznom transkripcijom  uz pomoć enzima reverzne transkriptaze kopira u DNK koja se ugrađuje na drugo mjesto u genomu (mehanizam  copy/ / paste)).
*[[Reverzna mutacija]]
Mutacija koja preokreće učinak prethodne mutacije koja je inaktivirala gen, čime se vraća funkcija divljeg tipa. 
*Rezultat poligenskog rizika (PRS)
Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. To može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su Povezanepovezane s relevantnim genima za dato  stanje.
*[[RFLP]]
Polimorfizam dužine restrikcijskih fragmenata  (Restriction  Fragment  Length  Polymorphism), u  molekulskoj biologiji, predstavlja varijaciju u homolognim sekvencama  DNK. Odnosi se na  polimorfizam  uzoraka homolognih  DNK  molekula  iz različitih restrikcijskih lokacija, a koje se dobiju primjenom laboratorijske tehnike koja omogućuje njihovu identifikaciju.
*[[RFLP|RFLP ograničenje]]
Mapa ili dijagram poznatih restrikcijskih mjesta unutar poznate sekvence DNK, kao što je [[plazmid]]ni  vektor, dobijen sistematskim izlaganjem sekvence različitim restrikcijskim enzimima, a zatim poređenjem dužina rezultujućih fragmenata, tehnika poznata kao restrikcijsko mapiranje. takođerTakođer prepoznavanje ograničenja na licu mjesta.
Kratka, specifična sekvenca nukleotida (obično 4 do 8 baza dužine) koju pouzdano prepoznaje određeni restrikcijski enzim. Budući da se restrikcijski enzimi obično vežu kao homodimeri, restrikcijska mjesta su općenito palindromske sekvence koje obuhvataju oba lanca dvolančane molekule DNK. Restrikcijske endonukleaze cijepaju fosfatnu kičmu između dva nukleotida unutar same prepoznate sekvence, ali drugi tipovi restrikcijskih enzima prave svoje rezove na jednom kraju sekvence ili na obližnjoj sekvenci. 
*[[Ribonukleinska kiselina]] (RNK)
Jednostruko spiralna makromolekula, građena od nukleotida. Sastoji se od  šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri dušične baze ([[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Na nju se prepisuje genetička informacija sas DNK u procesu zvanom transkripcija. Poslije se ta šifra na RNK prevodi na jezik aminokiselinskog sastava proteina u procesu zvanom translacija. Grupe dušičnih (heterocikličnih) baza u RNK su šifre za uspostavljanje sekvence aminokiselina, molekula od kojih su sačinjeni proteini. Postoji nekoliko različitih tipova RNK, poput informacijske RNK (iRNK), transportne RNK (tRNK) i ribosomske RNK (rRNK). Svaki od njih ima  posebnu funkciju u ćeliji.  
Ribonukleinska kiselina  (RNK) je biološki važan tip molekula koje imaju značajnu ulogu u kodiranju, dekodiranju, regulaciji i ekspresiji gena. RNK i  DNK  predstavljaju dva tipa  nukleinskih kiselina, koje sa s proteinima  spadaju u esencijalne makromolekule svih živih bića. Kao i DNK, molekule RNK se sastoje od dugih kovalentno vezanih jedinica –  nukleotida, s tim što su RNK molekule najčešće jednolančane.
Za razliku od DNK, RNK se češće nalazi kao jedan lanac presavijen sam na samu sebe, a ne upareni dvostruki lanac. Različiti ntipovitipovi RNK molekula služe u širokom spektru bitnih bioloških uloga, uključujući kodiranje, dekodiranje, regulaciju i ekspresiju geni gena, kao i funkcijskiranjefunkcioniranje kao signalne molekule i, u određenim virusnim genomima, kao primarni genetički materijal. 
*[[Ribosom]]
Ćelijske prganele – strukutre organele – strukture kojima se odvija biosinteza proteina.  
Molekulski kompleks koji služi kao mjesto sinteze proteina. Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice (mala podjedinica, koja čita poruke kodirane u molekulama iRNK, i velika podjedinica, koja povezuje aminokiseline u nizu kako bi formirala polipeptidni lanac), od kojih se svaka sastoji od jednog ili više lanaca ribosomske RNK i raznih ribosomskih proteina. 
*[[nasljeđivanje|Rizik od ponavljanja]]
Vjerovatnoća da će se nasljedna osobina ili poremećaj prisutan kod jednog člana oporodiceporodice ponovno pojaviti kod drugih članova. Ovo se razlikuje od rizika od recidiva raka, što je šansa da će se rak koji je liječen ponovno pojaviti.
*[[RNK]]
Vidi: Ribonukleinskaribonukleinska kiselina
*[[RNK-polimeraza]]
Glavni enzim transkripcije.
*[[RNK-polimeraza I]]
*[[RNK-polimeraza II]]
*[[RNK-procesuiranje]]
[[Posttranslacijska modifikacija]] [[primarni transkript|primarnog transkripta]] koja uključuje RNK-prekrajanje (engl.  RNA-splicing) i zaštićivanje krajeva iRNK.
*[[RNKi]]  skraćeno RNKP ili RNKpol
Bilo koji od klase enzima koji sintetizira RNK molekule iz DNK šablona. RNK polimeraze su neophodne za transkripciju i nalaze se u svim živim organizmima i mnogim virusima. Grade dugačke jednolančane polimere zvane transkripti, dodavanjem ribonukleotida jedan po jedan u smjeru 5' -do- 3', oslanjajući se na šablon koji obezbjeđuje komplementarni lanac za vjernu transkripciju nukleotidne sekvence.
*[[hromosomska translokacija|ROB]]
Tip hromosomske translokacije kojom se dvostruki lanac prekida na centromeru ili blizu centromera dvanjega. Dva akrocentrična hromosomi hromosoma uzrokuju recipročnu razmjenu segmenata koja dovodi do jednog velikog metacentričnog hromosoma (sastavljenog od dugih krakova) i jednog ekstremno malog hromosoma (sastavljenog od kratkih krakova ), od kojih se potonji često kasnije gubi iz ćelije sas malim efektom jer sadrži vrlo malo gena. Rezultirajući kariotip pokazuje jedan manje od očekivanog ukupnog broja hromosoma, jer su se dva prethodno različita hromosoma u suštini spojila. Nositelji robertsonovske translokacije općenito nisu povezani s bilo kakvim fenotipskim abnormalnostima, ali imaju povećan rizik od stvaranja mejotski neuravnoteženih gameta. 
*[[Robertsonovska translokacija]]
Dva akrocentrična hromosoma recipročnom translokacijom dužih krakova (q) daju jedan metacentrični hromosom.
*[[porodica|Rodbina]]
Proširena porodica.
Rođak prvog stupnjastepena (FDR)
Roditelj, brat ili sestra ili dijete pojedinca. Također se zove FDR.
*[[rRNK]]
Ribosomska ribonukleinska kiselina (rRNK) je tip nekodirajuće RNK koja je primarna komponenta ribosoma, neophodna za sve ćelije. rRNK je ribozim koji vrši sintezu proteina u ribosomima. Transkribuje se  iz ribosomske DNK (rDNK) i zatim vezuje za ribosomske proteine da bi formirala male i velike podjedinice *[[Replikacija RNK]]
Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline  DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije.
Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana [[ribosom]]a.

==S==
*Sadržaj [[guanin]]a-[[citozin]]a
Također skraćeno  ([[GC-sadržaj]].)
Udio dušičnih baza u nukleinskoj kiselini koje su ili [[guanin]] (G) ili [[citozin]] (C), obično izražen kao postotak. Molekule DNK i RNK sas većim GC-sadržajem općenito su termostabilnije od onih sas nižim GC-sadržajem zbog molekulskih interakcija do kojih dolazi tokom slaganja baza. 
*[[Samoinkompatibilnost]] (autosterilnost)
Oblik genske kontrole samooplodnje kod biljaka.
*[[Sangerovsko sekvenciranje]]
Metod sekvenciranja DNK zasnovanzasnovana na ''[[in vitro]]'' replikaciji sekvence šablona DNK, tokom koje se didezoksinukleotidi koji završavaju lanac, označeni fluorohromom, nasumično ugrađuju u produžujući lanac. Rezultirajući fragmenti se zatim sortiraju po veličini pomoću elektroforeze, a određeni fluorohrom koji završava svaki od po veličini sortiranih fragmenata se detektuje se laserskom hromatografijom, otkrivajući tako sekvencu originalnog DNK šablona preko redosledaredoslijeda fluorohromnih oznaka kako se čita iz malih od fragmenata veličine do velikih fragmenata. Iako je sangerovsko sekvenciranje u nekim kontekstima zamijenjeno metodimametodama sljedeće generacije, i dalje je široko korišteno zbog sposobnosti da proizvede relativno dugačka očitavanja sekvence (500+ nukleotida ) i vrlo niske stope greške. 
*[[SCNT]] 
Metod molekulske biologije koji se koristi za otkrivanje specifične sekvence u uzorcima DNK. Tehnika kombinuje odvajanje fragmenata DNK gel elektroforezom, transfer DNK na sintetsku membranu i naknadnu identifikaciju ciljnih fragmenata radio-obilježenimradioobilježenim ili fluorescentnim hibridizacijskim sondama.
*[[scRNK]]
[[iRNK]] (snRNK) nRNK
. Vidi: [[mala jedarna RNK]]. 
*[[mala jedarna RNK|Sebični genetički element]] 
Povijesno također zvani sebičnimsebični geni, ultra-sebičnimultrasebični geni, sebična DNK, parazitska DNK i [[genom]]ska odmetnica, su genetički su segmenti koji mogu poboljšati vlastiti prijenos na račun drugih gena u [[genom]]u, čak i ako oni nemaju pozitivan ili neto negativan efekat na kondiciju organizma. [[genom]]i se tradicijskitradicionalno posmatraju kao kohezivne jedinice, pri čemu geni djeluju zajedno kako bi poboljšali adaptivnu vrijednost organizma. Međutim, kada geni imaju određenu kontrolu nad vlastitim prijenosom, pravila se mogu promijeniti, pa su, kao i sve društvene grupe, genomi ranjivi na sebično ponašanje svojih dijelova.
*[[Sekvenciranje DNK|Sekvenciranje]]
Određivanje redoslijeda baza [[adenin]]a, [[timin]]a, [[guanin]]a i [[citozin]]a, pomoću određenih tehnika, u cijelom genomu nekog organizma ili u samo jednom njegovom dijelu. Također, određivanje sekvenci aminokiselina u proteinima ili sastavnica ostalih složenih biomolekula.
*[[WXS|Sekvenciranje cijelog]] [[egzom]]a ([[WES]], WXS)
Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma osoba i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva WES i WXS.
*[[GWAS|Sekvenciranje cijelog genoma]] (GWAS, WGS)
Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuću sekvencu. Naziva se i WGS.
*[[Sekvenciranje DNK]] 
Proces određivanja, bilo kojom od niza različitih metoda i tehnologija, redoslijeda baza u dugom lancu nukleotida koji čini sekvencu DNK.
*[[Sekvenciranje naredne generacije]] (masivno paralelno sekvenciranje, NGS)
Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence individualnog  [[genom]]a. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i NGS.
*[[Sekvenciranje tumorske DNK]] 
Sekvenciranje somatskog tkiva, poput tumora, odnosi se na traženje varijanti u DNK koje se obično javljaju nakon začeća. Somatske mutacije mogu se pojaviti u bilo kojoj tjelesnoj ćeliji osim u zametnim ćelijama (spermatozoidu i jajnoj ćeliji) i stoga se ne prenose na djecu. Ove varijante mogu (ali ne uvijek) uzrokovati rak ili druge bolesti.
*[[mitohondrija|Semiautonomne organele]] 
Organele sas DNK (mitohondriji i hloroplasti) koje ne mogu samostalno živjeti izvan eukariotske ćelije.
*[[Semikonzervativna replikacija DNK]]
Dva roditeljska polulanca DNK se odvajaju i svaki služi kao kalup za sintezu novog komplementarnog lanca.
*[[Sestrinske hromatide]] 
Par identičnih kopija (hromatida) nastalih kao rezultat replikacije DNK hromosoma, posebno kada su obje kopije spojene zajedničkom centromerom; par sestrinskih hromatida naziva se dijada. Dvije sestrinske hromatide su na kraju odvojene jedna od druge u dvije različite ćelije tokom mitoze ili mejoze. Identične podjedinice hromosoma prije anafaze mitoze ili anafaze II mejoze, nastaju semikonzervativnom replikacijom u S-fazi, imaju zajedničku centromeru.
*[[oligonukleotid|Set-sonda]]
Kolekcija od dvije ili više sondi dizajniranih za mjerenje jednog tipa  molekula, kao što je kolekcija [[oligonukleotid]]a [[dizaj]]niranih da se hibridiziraju s različitim dijelovima transkripta iRNK generiranih iz jednog gena. 
*[[SFP]]
Jednoosobinski polimorfizmi (eng.  (engl. Single  Feature  Polymorphism), polimorfne   sekvence DNK koje se odnose na varijaciju jednog svojstva. Vrijedni su genetički markeri  koji potencijalno nude neposrednije fizičke veze ka samim strukturama  gena. Međutim, većina aktulelnihaktuelnih SFP predikcijskih metoda su razvijene su za sekvenciranjemsekvenciranje DNK  proučavanih  vrsta, iako su posebno pogodnipogodne za vrste sa složenim i nesekvenciranim  [[genom]]ima. 
*[[transpozon|Skakanje gena]]
Vidi: [[transpozon|Prenosivi element]].
*[[heterozigot|Složena heterozigotnost]]
Prisustvo dva različita mutirana alela na određenom lokusu gena.
*[[penetrabilnost (genetika)|Smanjena (nepotpuna) penetrabilnost]]
Penetracija se odnosi na vjerojatnostvjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za stanje se kaže da pokazuje nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante ispoljavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva nepotpuna penetrabilnost.
*[[Smislenost (genetika)|Smislenost]]
U molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Ovisno o kontekstuU molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Zavisno od konteksta, smislenost može imati nešto različita značenja. Naprimjer, DNK je pozitivno smislena ako se RNK verzija iste sekvence prepiše ili prevede u protein, negativna ako nije.
SNP (engl.  single nucleotide polymorphism)
Jednonukleotidni polimorfizam  koji je posljedica supstitucije; tačkasta mutacija.
*[[SNP|SNP-označavanje]]
[[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP), koji se koristi za označavanje određenog haplotipa u regiji [[genom]]a. Kao podskup svih SNP-ova u genomu, označavanje SNP-ova može biti iznimno korisno za testiranje povezanosti markerskih lokusa s lokusom kvalitativne ili kvantitativne osobine. 
Somatska (mitotska) hromatidna izmjena
Hromatidna izmjena u somatskim ćelijama tokom mitoze.
*[[Somatska ćelija]] 
Bilo koja biološka ćelija koja formira tijelo organizma, ili, u višećelijskim organizmima, bilo koja ćelija osim gameta, zametne ćelije ili nediferencirane matične ćelije. Somatske ćelije se teorjskiteorijski razlikuju od ćelija zametne linije, što znači da se mutacije kojima su podvrgnute nikada ne mogu prenijeti na potomke organizma, iako u praksi postoje izuzeci. Tjelesne ćelije (diploidne, 2n)   ).
*[[Sonda]]
Reagens koji se koristi za jedno mjerenje u eksperimentu ekspresije gena. Uporedite reporter.
*[[Sorta (botanika)|Sorta]]
Biljni ili mikrobni organizmi sas dosljednim, predvidljivim i replicirjućimreplicirajućim osobinama u potomstvu koje su rezultat parenja bilo koja dva čistolinijska roditelja kojikoja pripadaju istojistom kultivaru ili varijetetu (a ne osobine drugih varijeteta koje su možda ranije ukrštane u lozu).  Kod životinja, takve grupe organizama označavaju se kao rase.
*[[SOS-odgovor]] 
Globalni odgovor na oštećenje DNK u kojem se zaustavlja ćelijski ciklus i inducira se popravak DNK i mutageneza. Sistem uključuje RecA protein (Rad51 kod eukariota). RecA protein, stimuliran jednolančanom DNK, uključen je u inaktivaciju represora (LexA) gena SOS odgovora i na taj način inducira odgovor. To je sistem popravke sklon greškama koji značajno doprinosi promjenama DNK uočenim u širokom spektru vrsta.
*[[Specijacija]]
Proces nastanka nove vrste.
*[[DNK|Spojna DNK]]
Bilo koja DNK sekvenca za koju se čini da nema poznatu biološku funkciju, ili koja služi svrsi koja nema pozitivan ili neto negativan učinak na sposobnost genoma u kojem se nalazi. Termin je još jednom bio šire korišten za označavanje svih nekodirajućih DNK, za koje je kasnije otkriveno da ih većina ima funkciju. U modernoj upotrebi tipski se odnosi na slomljene ili zaostale sekvence i sebične genetičke elemente, uključujući introne, pseudogene, intergensku DNK i fragmente [[transpozon]]a i [[retrovirus]]a, koji zajedno čine veliki dio [[genom]]a većine [[eukariot]]a. Uprkos tome što ne doprinose produktivno organizmu domaćina, ove sekvence mogu opstati neograničeno u genomima, jer su nedostaci njihovog nastavka kopiranja premali da bi na njih djelovala [[prirodna selekcija]]. 
*[[Spolni hromosom]]i
Hromosomi sa spolno- determinirajućim genima.
*[[Spolno ograničeno svojstvo]]
Svojstvo koje se pojavljuje kod samo jednoga od dvaju spolova.
*[[reverzija soila|Spolno-reverzne osobe]]
XX muškarci koji na X-hromosomu imaju gen  Sry  i XY žene koje na Y-hromosomu nemaju gen  [[SRY]].
*[[spolno uvjetovano nasljeđivanje|Spolno uvjetovano svojstvo]]
Svojstva čija je ekspresija alela koji su na autosomima uvjetovana spolom nositelja.
*[[Spolno-vezano nasljeđivanje]]
Nasljeđivanje gena na X-hromosomu (X-vezano nasljeđivanje).
*[[spolno vezani geni|Spolno vezano svojstvo]]
Kao i spolno vezano nasljeđivanje, to su termini koji se, u najširem smislu, odnose na pojavu da ispoljavanje određenih individualnih svojstava kontroliraju geni koji su smješteni na  spolnim  hromosomima. Pri tome se – u najužem smislu – u tom okviru  osobine  obično diferenciraju u: parcijalno (nekompletno) i kompletno spolno vezane. Parcijalno spolno vezani geni  nalaze se na homologimhomolognim segmentima  X hromosoma  i  Y hromosoma, pa je apriorna vjerovatnoća pojave rekombinacija u heterosomalnim i autosomalnim hromosomima (teorijski) podjednaka. Stvarna frekvencija hijazmi između X i Y  gonosoma  je, ipak, relativno niska jer su njihovi homologihomologni segmenti sasvim kratki.
*Srodnik trećeg koljena
Vidi: [[TOR]]
*[[SSB]]
Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u jednom lancu DNK dupleksa. 
*[[ssDNK]]
Bilo koja molekula DNK kojekoja se sastoji od jednog nukleotidnog polimera, ili lanca, za razliku od para komplementarnih lanaca koji se drže zajedno vodikovim vezama ( dvolančana DNK). U većini slučajeva, DNK je stabilnija i češća u dvolančanom obliku, ali visoke temperature, niske koncentracije rastvorenih soli i vrlo visok ili nizak pH mogu uzrokovati razlaganje dvolančanih molekula u dvije jednolančane molekule,  u procesu poznatom kao „“topljenje“;”; ovu reakciju koriste prirodni enzimi kao što su oni koji su uključeni u replikaciju DNK, kao i laboratorijske tehnike kao što je lančana reakcija polimeraze 
*[[SSLP]]
Polimorfizam dužine jednostavne sekvence ( (engl. Simple  Sequence  Lenght  Polimorphism) koristi se kao  genetički marker, uz primjenu  lančane polimerazne reakcije  (PCR).  SSLP  je oblik polimorfizma, koji se ispoljava kao razlika u dužini  DNK  sekvenci među  jedinkama.  SSLP se su ponavljajuće sekvence po različitim dužinama u intergenenskimintergenskim regijama dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). Varijanse u dužini  SSLP  mogu se koristiti za razumijevanje genetičke varijanse između dvije  jedinke  određene  vrste.
*Standardni [[genetički kod]]
Genetički kod velike većine živih organizama za prevođenje  sekvence nukleinskih kiselina u proteine. U ovom sistemu, od 64 moguće permutacije troslovnih kodona koji se mogu napraviti od četiri nukleotida, 61 kodira jednu od 20 aminokiselina, a preostale tri kodiraju stop signale. Naprimjer, [[kodon]] CAG kodira aminokiselinu [[glutamin]], a kodon TAA je [[stop kodon]]. Standardni genetički kod je opisan kao degenerisan ili suvišan jer jednu aminokiselinu može kodirati više od jednog kodona. 
To je prvi kodon  preveden [[ribosom]]om iz zrelog transkripta iRNK, koji se koristi kao signal za iniciranje sinteze proteina. U standardnom genetičkom kodu, početni kodon uvijek kodira istu aminokiselinu, [[metionin]], kod eukariota i za modificirani metionin kod prokariota. Najčešći startni kodon je [[triplet]] AUG. KontrastniKontrast je stop kodon. 
*[[Statistička genetika]]
Grana genetike koja se bavi razvojem statističkih metoda za izvlačenje zaključaka iz genetičkih podataka. Teorije i metodologije statističke genetike često podržavaju istraživanja u kvantitativnoj genetici, genetičkoj epidemiologiji i bioinformatici.
*[[frekvencija|Stopa prenositelja]] (noseća frekvencija)
Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genetičke varijante. Stopa nosivosti također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i noseća frekvencija.
*[[Studija neinferiornosti]]
Istraživačka studija koja je osmišljena kako bi se utvrdilo nije li jedna intervencija gora od druge kontrolne intervencije za unaprijed određenu granicu. Intervencija koja daje rezultate koji su jednaki ili bolji od kontrolne intervencije smatra se neinferiornom u odnosu na kontrolnu intervenciju. Studije neinferiornosti često se provode kako bi se ispitalo nije li novi, eksperimentalni tretman lošiji od utvrđenog standarda opskrbe.
*[[smrtnost|Subletalnost]]
Pojava da do letalnosti dolazi nakon reprodukcije.                                                                                         
*[[Supstitucija nukleotida]]
Zamjena jednog nukleotida drugim u molekuli DNK.
*[[SUV]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja)
Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i varijanta nepoznatog značaja.
*[[Suvišni gen]]i
Različiti geni koji utječuutiču na isto svojstvo na isti način.

==Š==
[[Štetna mutacija]]
[[Mutacija]] koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerobatniji, ali nije siguran. Također se naziva mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivostvjerovatniji, ali nije siguran.

==T==
*[[Tačkasta mutacija]]
Mutacija kojom se jedna nukleotidna baza mijenja, ubacuje ili briše iz sekvence DNK ili RNK.
*[[Tačkasta-nonsens mutacija]]
Tačkaste mutacijeTačkasta mutacija koja rezultira preranim stop kodonom u transkribiranom transkribiranoj iRNK sekvencomsekvenci, uzrokujući na taj način prijevremeni završetak translacije, što rezultira skraćenim, nekompletnim i često nefunkcijskalnimnefunkcionalnim proteinom. 
*[[Tandemsko ponavljanje]]
Obrazac unutar sekvence nukleinske kiseline u kojoj se jedna ili više nukleobaza ponavlja, a ponavljanja su direktno susjedna (tj. tandemska) jedna uz drugu. Primjer je ATGACATGACATGAC, u kojem se sekvenca ATGAC ponavlja tri puta.
*[[TATA-kutija]]
Visoko konzervirana nekodirajuća DNK sekvenca koja sadrži konsenzus ponavljajućih parova baza T i A koji se obično nalazi u promotorskim regijama gena kod arheja i eukariota. TATA kutija često služi kao mjesto inicijacije transkripcije ili kao mjesto vezivanja za faktore transkripcije.
*[[centromera|Telocentrik]]  (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma)
Hromosom sa s centromerom na krajnjem kraju hromosoma (blizu ili unutar telomere), što rezultira samo jednim krakom. Uporedite akrocentrik.  
*[[Telofaza]] 
Završna faza ćelijske diobe u mitozi i mejozi, koja se javlja nakon anafaze i prije ili istovremeno sas citokinezom, tokom koje se oko svakog skupa hromatida sintetiše jedarna membrana. Jedra se ponovo sastavljaju, a mitotsko vreteno se rastavlja. Nakon citokineze, nove ćelije kćeri nastavljaju interfazu. 
*[[Telomera]]
Terminalna regija ponavljajućih nukleotidnih sekvenci na svakom kraju linearnog eukariotskog hromosoma koji štiti njegov kraj  od propadanja i spajanja sas drugim hromosomima. Budući da svaki krug replikacije rezultira skraćivanjem hromosoma, telomere se ponašaju kao puferi za jednokratnu upotrebu koji se žrtvuju trajnom skraćivanju umestoumjesto obližnjih gena. Telomere se također mogu produžiti enzimom, telomerazom. 
*[[Telomeraza]]
Enzim replikacije telomernih krajeva.
Terminacijska sekvenca
DNK-sekvence na kraju gena.
*[[Terminacijski kodon]]
Kodon koji signalizira prekid sinteze proteina tokom translacije transkripta informacijske RNK. U standardnom genetičkom kodu, tri različita stop kodona se koriste se za odvajanje ribosoma od rastućeg lanca aminokiselina, čime se završava prevod: UAG (nadimak „“ćilibar“,”, UAA („(“oker“)”) i UGA („opal“).
*[[Test-ukrštanje]]
Križanje jedinke dominantnog fenotipa s recesivnim homozigotom u svrhu otkrivanja njegovog genotipa (dominantni homozigot ili heterozigot)).
*[[Tiha mutacija]] 
Tip neutralne mutacije koja nema vidljiv učinak na fenotip organizma. Iako se termin tiha mutacija često koristi naizmjenično sa sinonimnom mutacijom, sinonimne mutacije nisu uvijek tihe, niti obrnuto. Misens mutacije koje rezultiraju različitim aminokiselinama, ali one sa sličnom funkcijskalnošćufunkcionalnošću (npr. leucin umjesto izoleucina), također se često klasifikuju kao tihe, budući da takve mutacije obično ne utiču značajno na funkciju proteina.
*[[Timin]]
Označen slovom  (T)
Jedna od pet primarnih ili kanonskih dušičnih baza – [[adenin]] (A), [[[[guanin]]n]] (G), [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) – koje formiraju nukleozide i nukleotide, od kojih su potonji temeljna građevina blokoviblokova nukleinskih kiselina. Sposobnost ovih nukleobaza da formiraju bazne parove putem vodikove veze, kao i njihovi ravni, kompaktni trodimenzijskalnitrodimenzionalni profili, omogućavaju im da se slažu  jedna na drugu i vode direktno do dugolančanih struktura DNK i RNK. 
*[[Tirozin]]
Skraćenica T, jedna od dvije purinske baze u strukturi DNK (u RNK, umjesto njega je [[uracil]]).
*[[Tirozinaza]]
Prvi enzim koji sudjeluje u biosintetskom putu pigmenta melanina.
*Tkivno specifična  [[ekspresija gena]] 
Funkcija gena i ekspresija koja je ograničena na određeno tkivo ili tip ćelija. Ekspresija specifična za tkivo je obično je rezultat pojačivača koji se aktivira samo u odgovarajućem tipu ćelije. 
*[[TNBC]]
TNBC (ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke)
Oznaka za nedostatak ekspresije estrogenog receptora (ER), progesteronskog receptora (PR) i receptora ljudskog epidermnog faktora rasta 2 (HER2/neu). Također se naziva ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke.
*[[TOR]]
Srodnik trećeg stepena)
Skraćenica za prvi rođak, prabaka, praujak/pradajdža, prastric/praamidža, pranećakinja, pranećak, praunuk, polutetkaprvog rođaka, prabaku, praujaka/pradajđu, prastrica, pranećakinju, pranećaka, praunuka, polutetku ili poluujakpoluujaka pojedinca. Naziva se i srodnik trećeg stupnja.
*[[Totipotentnost]]
KarakterakteristikaKarakteristika ćelije da zadrži embriogeni potencijal za stvaranje novog tkiva i organizma.
*[[Transdukcija]]
Prijenos DNK iz jedne bakterijske ćelije u drugu pomoću bakterijskih virusa (faga).
Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen drugim purinom ( A ↔ G ) ili je nukleotid pirimidina zamijenjen drugim pirimidinom ( C ↔ T ). Kontrast je transverzija.

*[[Transfekcija]]
MetodMetoda ubacivanja stranoga gena u eukariotsku ćeliju.
Transfer ''[[de novo]]'' (de novo varijanta, nova mutacija, nova varijanta)
Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Također se naziva de novo varijanta, nova mutacija i nova varijanta.
*[[Transferna tačka]] (tačkasta varijanta)
Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta varijanta.
*[[Transformacija]]
Mehanizam rekombinacije kod prokariota, izmjena genetičke informacije između gole DNK iz okoliša i DNK ćelije recipijenta (primatelj);  kod eukariota: preobrazba normalne ćelije u tumorsku.
*[[Transgen]] 
Bilo koji gen ili drugi segment genetičkog materijala koji je izolovan iz jednog organizma, a zatim prenijet bilo prirodno ili bilo kojom od niza tehnika genetičkog inženjerstva u drugi organizam, posebno u neku drugu vrstu. Transgeni se najčešće unose u zametnu liniju drugog organizma. Obično se koriste za proučavanje funkcije gena ili za davanje prednosti koja inače nije dostupna u nepromijenjenom organizmu.
*[[Transgeni organizam]]
Organizam s ugrađenim stranim [[genom]].
*[[Transkripcija (genetika)]]
Prepisivanje genetičke upute sas DNK, odnosno sinteza iRNK.
Proces sinteze informacijske RNK (iRNK) prema šablonu smislenog polulanca  DNK.

*[[Transkripcijski faktor]]
Bilo koji protein koji kontrolira brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u iRNK, tako što se vezuje za specifičnu sekvencu DNK i promoviše ili blokira regrutaciju RNK-polimeraze u obližnje gene. Transkripcijski faktori mogu efikasno uključiti i isključiti specifične gene kako bi bili sigurni da su eksprimirani u pravo vrijeme i na pravim mjestima; iz tog razloga, oni su fundamentalni i sveprisutni mehanizam regulacije gena.
*[[Transkriptom]]  
Set svih RNK molekula jednog organizma, kompletna RNK datog organizma.
*[[Translacija (genetika)]]
Ribosomsko prevođenje šifre sas iRNK na  rječnik redoslijeda aminokiselina u datoj proteinskoj sekvenci. 
Drugi korak u procesu ekspresije gena, u kojem se transkript RNK koji se proizvodi tokom transkripcije čita ribosom, kako bi proizveo funkcijskalnifunkcionalni protein.
Proces sintetiziranja aminokiselinske sekvence (proteinskog produkta) prema kodu informacijske RNK (iRNK).
*[[Translokacija (genetika)]]
Tip hromosomske mutacije uzrokovane strukturnim preuređenjem velikih dijelova jednog ili više hromosoma. Postoje dva glavna tipa: recipročna i robertsonovska. Hromosomska mutacija u kojoj se hromosom predidaprekida i njegov se dio ponovno pričvrsti na drugo mjesto u hromosomu.
*[[Transportna RNK]]
(tRNK, transfer  RNK)  
Ima specifičnu ulogu u procesu  translacije  genetičke šifre, odnosno njenog prevođenja sas jezika  iRNK  na jezik gradivnih jedinica  proteina, tj.  aminokiselina. Aktivnost molekula tRNK se zasniva na osobenoj sposobnosti dva aktivna mjesta. Na jedno od njih ona veže specifičnu aminokiselinu, a na drugom je  antikodon, koji je komplementaran odgovarajućem  kodonu  iRNK.
*[[Transpozon]]  
Vidi: Prenosivi element.
Mobilna sekvenca u [[genom]]u. Mogu „“skakati“  sa” s jednog mjesta na drugo i odgovorni su za pojavu određenih mutacija.  
Pokretni genetički elementi, DNK sekvence koje se premještaju po [[genom]]u mehanizmom izrezivanja i lijepljenja (mehanizam  cut/paste)). Vidi: prenosivi element.
*[[Transverzija]]
Mutacijska zamjena purinske baze pirimidinskom. Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen pirimidinskim nukleotidom, ili obrnuto (npr. A ↔ C ili A ↔ T ). Kontrast je translokacija. 
*[[Tranzicija]]
Zamjena jedne purinske baze drugom purinskom.
*[[Trihibridno ukrštanje]]
Ukrštanje u kojem se prate rezultati nasljeđivanjenasljeđivanja tri gena.
*[[Trinukleotidno ponavljanje]]
Sekvence od po tri nukleotida koji se ponavljaju u tandemu na istom susjednom dijelu hromosoma. Obično se javlja određena količina normalne (polimorfne) varijacije u broju ponavljanja bez kliničkog značaja; međutim, broj ponavljanja iznad određenog praga može, u nekim slučajevima, dovesti do štetnih učinaka na funkciju gena, što rezultira genetičkom bolešću.
*[[Triplet baza]]
Grupa od po tri dušične baze, npr. [[adenin]]-[[timin]]-[[adenin]] ili [[timin]]-[[guanin]]-[[citozin]] koja je šifra za jednu aminokiselinu. [[citozin]]-[[timin]]-[[timin]] (CTT) je tako triplet za aminokiselinu leucin, a [[guanin]]-[[timin]]-[[guanin]] (GTG) za valin.  
*[[Trisomija]]
Tip aneuploidije, višak jednog hromosoma, 2n+1.
*[[Tročlani kraj]]
Vidi: 3'- kraj.
*[[Trp-operon]]
Represivni sistem regulacije gena kod bakterija.
*[[TUF]] 
Cjelokupni skup RNK molekula (često se odnosi na sve tipove RNK, ali ponekad isključivo na iRNK) koji je ili može biti izražen određenim [[genom]]om, ćelijom, populacijom ćelija ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Transkriptom se razlikuje od egzoma i translatoma. 
*[[Tumor supresorski gen]]
Tip gena koji regulira rast ćelija. Kada je tumor supresorski gen mutiran, može doći do nekontroliranog rasta ćelija. To može pridonijeti razvoju raka.

==U==
*[[UAA]]
Kratke sekvence nukleotida koje se sintetiziraju diskontinuirano pomoću DNK polimeraze i kasnije povezuju zajedno pomoću DNK ligaze kako bi se stvorio lanac koji zaostaje tokom DNK replikacije. OkazakiOvakvi fragmenti su posljedica jednosmjernosti DNK polimeraze, koja djeluje samo u smjeru od 5' do 3'. 
*[[Ukrštanje]]
Uzgoj čistolinijskih roditelja koji pripadaju dvije različite rase, sorte, varijantedvjema različitim rasama, sortama, varijantama ili populacijepopulacijama, često namjerno kao metod selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva koje dijeledijeli osobine obje roditeljske loze ili koje pokazuju heterozu. U uzgoju životinja, potomstvo ukrštanja između rasa iste vrste naziva se križanci ili mulati, dok se potomstvo ukrštanja različitih vrsta naziva hibridima ili bastardima.
*[[autbriding|Ukrštanje van srodstva]] (autbriding)
Seksualna reprodukcija između različitih rasa ili osoba, koja ima potencijal da poveća genetičku raznolikost uvođenjem nepovezanog genetičkog materijala u populaciju za razmnožavanje. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati vanbridinškim, a potomstvo je vanbridinško.. Kontrast je inbriding. 
*[[Unakrsno povezivanje]]
Nenormalna veza između dvije ili više nukleobaza na suprotnim lancima dvolančane molekule DNK (međulanca) ili između baza na istom lancu (intralančana), posebno putem formiranja kovalentnih veza koje su jače od vodikove veze uparivanja baza. Unakrsne veze mogu biti generisane raznim egzogenim i endogenim agensima, i imaju tendenciju da ometaju normalne ćelijske procese kao što su replikacija i transkripcija DNK; oni su uobičajene mete puteva popravke DNK.
*[[Unatražno ukrštanje]]
Ukrštanje hibridnog organizma s jednim od roditelja ili jedinkom genetički sličnom jednom od roditelja, često namjerno kao vrsta selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva s genetičkim identitetom koji je bliži roditeljskom. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo se nazivaju povratnim ukrštanjem, često skraćeno u genetici sa simbolom BC.
*[[Uracil]]
Skraćeno slovom  (U.)
Jedna od četiri nukleobaze prisutne u molekulama RNK. [[uracil]] formira par baza sas [[adenin]]om. U DNK, [[uracil]] se uopće ne koristi, već je zamijenjen [[timin]]om.
*[[Uravnoteženost baza]]
Dvije baze (ili nukleotidi) koje sadržavaju dušik i koje se uparuju kako bi formirale strukturu DNK. Četiri baze u DNK su [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[guanin]] (G) i [[timin]] (T). Ove baze tvore specifične parove (A-T i G-C). Par baza se također može odnositi na stvarni broj parova baza, kao što je osam parova baza, u nizu nukleotida.
*[[Uslovna ekspresija]]
Kontrolisana, inducibilna ekspresija transgena, bilo in vitro ili in vivo.
*[[Utišavanje gena]]
Svaki mehanizam regulacije gena koji drastično smanjuje ili potpuno sprečava ekspresiju određenog gena. Može se dogoditi prirodno tokom transkripcije ili translacije. Laboratorijske tehnike često iskorištavaju prirodne mehanizme utišavanja kako bi se postiglo uništavanje gena.
*[[Uzvodnost (genetika)]]
Prema ili bliže 5'- kraju lanca nukleotida, ili N-kraju peptidnog lanca. Kontrast nizvodno.
*[[Uzvodna sekvenca aktiviranja]] (UAS)
Uzvodna aktivacijska sekvenca (UAS) je regulatorna sekvenca koja djeluje u cis poziciji. Razlikuje se od promotora i povećava ekspresiju susjednog gena. Zbog svoje suštinske uloge u aktiviranju transkripcije, uzvodna aktivirajuća sekvenca se često se smatra analognom funkciji pojačivača kod višećelijskih eukariota. Uzvodne aktivacijske sekvence su ključni dio indukcije, poboljšavajući ekspresiju proteina od interesa kroz povećanu transkripcijsku aktivnost. Nalazi se uzvodno od minimalnog promotora (TATA kutija) i služi kao mjesto vezivanja za transaktivatore. Ako se transkripcijski transaktivator ne veže za UAS u pravilnoj orijentaciji, transkripcija ne može započeti.

==V==
*[[Varijabilna ekspresija]]  
Varijacije u načinu na koji se osobina manifestira. Kada postoji varijabilna ekspresivnost, značajka može varirati u kliničkom izražaju od blage do teške. Naprimjer,Npr., stanje neurofibromatoza tipa 1 može biti blago, manifestirajući se samo  u kožnim mrljama (zvanim café-au-lait), ili može biti teško, manifestirajući se neurofibromima i tumorima mozga.
*[[Varijabilna ekspresivnost gena]]
Način varijacije na koji se gen eksprimira u fenotipu.
*[[Varijacija broja kopija]] (CNV)
[[Fenomen]] u kojem se dijelovi [[genom]]a ponavljaju i broj ponavljanja varira između jedinki u populaciji, obično kao rezultat događaja duplikacije ili delecije koji utičuutiče na cijele gene ili dijelove hromosoma. Varijacije broja kopija imaju važnu ulogu u stvaranju genetičkih varijacija unutar populacije.

*''[[Varijacija de novo]]'' (''[[de novo]]'' mutacija, nova mutacija, nova varijanta)                                                                                                                                                           
Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane briogeneze. Naziva se i de novo mutacija, nova mutacija i nova varijanta.
*[[Varijacija broja kopija]] (CNV)
Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena prisutnog u genomu pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju varijantama broja kopija. Varijante broja kopija čine značajan udio genetičke varijacije. Naziva se i CNV.
*[[Varijanta germ-linije (mutacija germinativne linije)
Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i mutacija germinativne linije.
*[[VUS|Varijanta nepoznatog / neizvjesnog značenja]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, VUS)
Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nepoznatog značaja i VUS.
Varijanta nepoznatog značenja
Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i VUS.
*[[princip osnivača|Varijanta osnivača]]
(Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i osnivačka mutacija.)
Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. 
*[[Varirajući pomak okvira]] (mutacija pomaka okvira)
Insercija  ili delecija koje uključujujuključuju broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremeneprijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i mutacija pomaka okvira
*[[Vektor]]
Bilo koja molekula DNK koji se koristi kao sredstvo za umjetni transport stranog genetičkog materijala u drugu ćeliju, gdje se može replicirati i/ili eksprimirati. Vektori su tipično dizajnirane rekombinantne DNK sekvence koje se sastoje od inserta (često transgena) i duže &quot;kičmene&quot; sekvence koja sadrži ishodište replikacije, višestruko mjesto kloniranja i selektabilni marker. Vektori se široko koriste u laboratorijama molekulske biologije za izolaciju, kloniranje ili ekspresiju umetka u ciljnoj ćeliji.
*[[Vektor ekspresije]] (konstrukcija ekspresije)
Također konstrukcija ekspresije
Tip vektora, obično plazmid ili virusni vektor, dizajniran posebno za ekspresiju transgena umetnuti, umetnut u ciljnu ćeliju, umjesto u neku drugu svrhu kao što je kloniranje.
Plazmidna mapa od 3,756 bp  je ekspresijski vektor koji se koristi u ekspresiji transgena koji stvara zeleni fluorescentni protein (GFP). Vektor takođetakođer uključuje gen za lac represor (lacI) i gen koji daje rezistenciju na antibiotik kanamicin (KanR), kao i različite promotere za pokretanje ekspresije ovih gena.
*[[Veličina genoma]]
Ukupna količina DNK sadržana u jednoj kopiji genoma, obično se mjeri masom (u pikogramima ili daltonima) ili ukupnim brojem parova baza (u kilobazama ili megabazama). Za diploidne organizme, veličina genoma se često koristi naizmjenično sas C-vrijednošću.
*[[Vezani disekvilibrij]] (LD)
Pojava da se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može objasniti slučajnošću zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i 
*[[Vezani geni]] (osobine)
Geni za određene osobine,  na istom hromosomu.
Tendencija sekvenci DNK koje su fizički blizu jedna drugoj na istom hromosomu da se nasljeđuju zajedno tokom mejoze. Budući da je fizička udaljenost između njih relativno mala, šansa da će bilo koja dva obližnja dijela DNK sekvence (često lokusi ili genetički markeri ) biti razdvojena na različite hromatide tokom hromosomskog ukrštanja (krosingovera) je statistički vrlo mala, Tada se smatra da su takvi lokusi povezaniji od lokusa koji su udaljeniji i da su lokusi na potpuno različitim hromosomima savršeno nepovezani. Standardna jedinica za mjerenje genetičke povezanosti je centimorgan (cM).
*Vezanost
Tendencija da se geni ili segmenti DNK koji su usko smješteni duž hromosoma međusobno ne odvajaju u mejozi i stoga se zajedno nasljeđuju.
*[[Vještački hromosom kvasca]] (YAC)
YAC su genetički modificirani hromosomi izvedeni iz DNK kvasca, Saccharomyces cerevisiae, koji se zatim ligira u bakterijski plazmid. Insercijom velikih fragmenata DNK, od 100- do 1000 kb, umetnute sekvence se mogu klonirati i fizički mapirati korištenjem procesa koji se naziva hodanje hromosoma.
*[[VNTR]]
Varijabilnost broja tandemskih ponavljanja (eng.  (engl. Variable  Number  Tandem  Repeat) ogleda se u varijaciji većeg broja lokacija sas kratkim  nukleotidnim  sekvencama  tandemskih ponavljanja, koje se u [[genom]]u višekratno ponavljaju. Mogu se naći na mnogim  hromosomima, a često pokazuju međuindividualne  varijacije  u dužini. Svaka varijanta djeluje kao naslijedni  nasljedni alel, što omogućava da se koristite za osobnuličnu ili roditeljsku identifikaciju. Njihova analiza je korisna u  genetičkim  i ostalim  biološkim  istraživanjima,  forenzici  i  DNK  profiliranju (fingerprinting).
*[[Vodeća sekvenca]]
Kod replikacije DNK, lanac u nastajanju za koji su i smjer sinteze DNK polimeraze i smjer cjelokupne elongacije lanca prema replikacijskoj viljušcviljušci, tj. oba se javljaju u smjeru 5' do 3', što rezultira jednim, kontinuiranim procesom elongacije sas malo ili bez prekida. Nasuprot tome, drugi lanac u nastajanju, poznat kao zaostali lanac, sastavlja se u diskontinuiranom procesu koji uključuje ligaciju kratkih fragmenata DNK koji se sintetiziraju u suprotnom smjeru, daleko od replikacijske viljuške. Također spoj za spajanje donatora ili mjesto za spajanje donatora. Granica između lijevog kraja (po konvenciji, 5' kraja ) introna i desnog ( 3' ) kraja susjednog egzona u pre-iRNK transkriptu.
*[[Vodeći lanac]]
Lanac nove DNK koji se sintetizira u istom smjeru kao rastuća replikacijska viljuška. Ovaj tip  replikacije DNK je kontinuiran.
*[[Vodikova veza]]
Veza dva [[vodik]]ova atoma u [[hemijski spoj|hemijskom spoju]]. međumolekulska veza koja nastaje između [[molekul]]a u kojima je [[vodik]] vezan za [[atom]] visoke [[elektronegativnost]]i (F,
O, N). Zajednički elektronski par u vezama H-F, H-O, H-N je toliko pomaknut na stranu elektronegativnog atoma, da dolazi do razdvajanja [[naboj]]a (dipol). Pozitivni dio molekule (H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) privlači negativan kraj druge molekule pritom stvarajući međumolekulske veze. Vodikova veza je slabija od [[ionska veza|ionske]] ili [[kovalentna veza|kovalentne]] veze.
==W==
*[[WES]] (sekvenciranje cijelog egzoma, WXS)
Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva sekvenciranje cijelog egzoma i WXS.
*[[WGS]] (sekvenciranje cijelog genoma)
Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuće sekvence. Također se naziva sekvenciranje cijelog [[genom]]a.
*[[WXS]]
WXS (WES, sekvenciranje cijelog egzoma)
Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekv encesekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija [[genom]]a osobe i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne DNK sekvence. Također se naziva WES i sekvenciranje cijelog egzoma.

==X==
*[[hromosom X|X-hromosom]]
Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima sas XY sistemom za određivanje spola i jedini spolni hromosom u sistemu X0. X hromosom se nalazi i kod muškaraca i kod žena i obično sadrži mnogo više gena nego njegov pandan, Y hromosom.
*[[X-inaktivacija]]
Zvana i  lajonizacija, ponegdje i  lionizacija (prema engleskoj genetičarki  Mary Lyon) je postupak kojim se jedna od kopija  X-hromosoma  inaktivira kod ženki  sisara sas placentom. Neaktivni hromosom X se utišava pakovanjem u transkripcijski neaktivnu strukturu zvanu  heterohromatin. Kako gotovo svi ženski sisari imaju dva X hromosoma, X-inaktivacija imih sprečava da imaju dvostruko više X-hromosomskih  genskih proizvoda  od  mužjaka, koji imaju samo jednu kopiju X hromosoma. Izbor X hromosoma koji će se inaktivirati slučajan je kod  placentnih sisara  kao što su  ljudi, ali nakon što se inaktivira, on će ostati neaktivan tokom života ćelije i njenih potomaka u organizmu (njegova ćelijska linija). Obično se javlja X-inaktivacija koja je neravnomjerno raspoređena po ćelijskim linijama unutar jednog organizma (slučajna X-inaktivacija).
*X-vezana osobina
Vidi: Spolnospolno vezana osobina.
*[[X-vezano nasljeđivanje]]
Nasljeđivanje genetičkih stanja povezanapovezanih s mutacijama u genima na X-hromosomu. Jedna kopija mutacije dovoljna je da izazove bolest i kod muškaraca (koji imaju jedan X hromosom) i kod žena (koje imaju dva X hromosoma). U nekim uvjetima, odsutnost funkcionalnog gena rezultira smrću oboljelih muškaraca.
*[[X-vezano recesivno nasljeđivanje]]
Nasljeđivanje koje se odnosi na genetička stanja povezana s mutacijama u genima na X-hromosomu. Muškarci koji nose takvu mutaciju će biti pogođeni, jer imaju samo jedan X-hromosom. Žena koja nosi mutaciju u jednom genu, s normalnim genom na drugom X-hromosomu, općenito je nepogođena.

==Y==
*[[hromosom Y|Y-hromosom]]
Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima koji imaju XY sistem za određivanje spola. Y hromosom se nalazi samo kod muškaraca i obično je mnogo manji od svog dvojnika, X hromosoma.
*[[Y-vezana osobina]]
Vidi: Holandričnajolandrična osobina i Spolno vazanospolno vezano svojstvo.

==Z==
*[[Zaostali lanac]]
Lanac nove DNK čiji je smjer sinteze suprotan smjeru rastuće replikacijske viljuške. Zbog svoje orijentacije, replikacija zaostalog lanca je složenija u odnosu na onu vodećeg niza. Kao posljedica toga, vidi se da DNK-polimeraza na ovom lancu zaostaje za onom na drugom lancu.
*[[Z-DNK]]
Jedna od mnogih mogućih dvostrukih spiralnih struktura DNK. To je ljevoruka dvostruka spiralna struktura u kojoj se spirala vijuga ulijevo u cik-cak obrascu, umjesto udesno, kao uobičajeni oblik B-DNK. Smatra se da je Z-DNK jedna od tri biološki aktivne dvostruke spiralne strukture zajedno sas A-DNK i B-DNK.
*[[Z-skor]]
Rezultat koji pokazuje koliko je standardnih odstupanja vrijednost iznad ili ispod srednje vrijednosti.
*[[Začetnica]]  (prajmer)
Kratka molekula RNK-nukleotida kojom započinje sinteza komplementarnog lanca DNK u replikaciji
*[[Zakon nezavisne segregacije]]
Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, prema kojem se tokom mejoze aleli svakog gena odvajaju jedan od drugog tako da svakasvaki rezultirajući gamet nosi samo jedan alel svakog gena. 
*[[Zakon segregacije]]
Pravilnost razdvajanjerazdvajanja jednoga para alela u anafazi mejoze.
*[[Zakon uniformnosti]]
Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, po kojem različiti aleli istog gena mogu biti dominantni ili recesivni u odnosu na druge, tes tim da će organizam s barem jednim dominantnim alelom ujednačeno imati fenotip povezan s dominantnim alelom. 
*[[Zamjenska mutacija]]
Vidi: Nesinonimnanesinonimna mutacija .
*[[Zigot]]
Tip eukariotske ćelije nastala kao direktan rezultat oplodnje između dva gameta. Kod višećelijskih organizama, zigot je najranija razvojna faza.
Prva ćelija novonastalog organizma, nastala oplodnjom, tj. spajanjem jajne ćelije i spermatozoida.
*[[Zigoten]]
Potfaza profaze mejoze I.
*[[Zigotnost]] 
Stepen do kojeg više kopija gena, hromosoma ili genoma imaju istu genetičku sekvencu; npr. u diploidnom organizmu sas dvije kompletne kopije njegovog genoma (jedna majčina i jedna očinska), stepen sličnosti alela prisutnih u svakoj kopiji. Za osobe koje nose dva različita alela za određeni gen smatra se da su heterozigoti za taj gen; osobe koje nose dva identična alela su homosigoti za taj gen. Zigositnost se takođe može posmatrati zajedno za grupu gena, ili za čitav skup gena i genetičkih lokusa koji čine [[genom]].
Preuzeto sa &lt;ref&gt;https://bastina.anubih.ba/items/a2e6e47d-5e00-4f99-9d52-eb91dafdb5dc&lt;/ref&gt;[[ANUBiH]]/[[Institut za genetičko inženjerstvo Sarajevo|Ingeb]]

==Također pogledajte==
*[[Genetika]]
==Reference==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Genetika čovjeka]]</text>
      <sha1>690gcfj7gweyy4sm5mk8wd9iny9zn40</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija deblokade Sarajeva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531866</id>
    <revision>
      <id>3898444</id>
      <parentid>3890969</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:43:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1995.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18414" sha1="1ny6koybmy61gqjweyau7uokohzx1tp" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob          = Operacija deblokade Sarajeva
| slika          = U.S Military Forces in Bosnia - Operation Joint Endeavor, Bridge in Visoko.jpg
| opis_slike     = Srušeni most na magistralnoj cesti M17 (današnji most na autoputu A1) kod Čekrekčija, Visoko preko rijeke Bosne
| dio            = [[Opsada Sarajeva]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| datum          = [[15. juni]] [[1995]]. – kraj [[juli|jula]] 1995.
| mjesto         = Šire sarajevsko ratište; pravci [[Igman]] – [[Trnovo (Bosna i Hercegovina)|Trnovo]], [[Hadžići]] – Mostarsko raskršće, [[Visoko]] – Paljevo – [[Rajlovac]], [[Nišićka visoravan]] – Ravni Nabožić – [[Semizovac]] – [[Srednje (Ilijaš)|Srednje]]
| rezultat       = Neuspješan pokušaj [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] da vojno probije opsadu Sarajeva
| strana1        = [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| strana2        = [[Republika Srpska]]
| jedinice1      = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]&lt;br&gt;pretežno [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvi korpus]], uz angažman dijelova [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Trećeg]], [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Četvrtog]] i [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Sedmog korpusa]]
| jedinice2      = [[Vojska Republike Srpske]]&lt;br&gt;pretežno Sarajevsko-romanijski korpus, uz učešće drugih ojačanja VRS-a
| komandant1     = [[Rasim Delić]]&lt;br&gt;[[Vahid Karavelić]]&lt;br&gt;[[Sakib Mahmuljin]]&lt;br&gt;[[Mehmed Alagić]]
| komandant2     = [[Ratko Mladić]]
| žrtve1         = 1.000 poginulih i oko 3.000 ranjenih.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot;&gt;{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |location=Washington, D.C. |year=2002 |chapter=Chapter 80: The Sarajevo Breakout Attempt, June 1995}}&lt;/ref&gt;
| žrtve2         = 200 poginulih i 600 ranjenih pripadnika VRS-a.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;
}}

'''Operacija deblokade Sarajeva''' bio je kodni naziv za veliku ofanzivnu operaciju [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] pokrenutu [[15. juni|15. juna]] [[1995]]. s ciljem da se razbije ili bitno oslabi [[opsada Sarajeva]] i uspostavi povoljnija kopnena veza opkoljenog grada s teritorijom pod kontrolom vlasti [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. U izvorima se javlja i kao '''Sarajevska operacija''' ili '''operacija deblokade Sarajeva'''.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Veterani&quot;&gt;{{cite web |title=Zadnji pokušaj deblokade Sarajeva (15.06.1995. – 31.7.1995.) |url=https://veterani.ba/naslovna/2024/06/zadnji-pokusaj-deblokade-sarajeva-15-6-31-7-1995/ |website=Veterani.ba |date=15. 6. 2024 |access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Operacija je izvedena nakon više od hiljadu dana opsade, u trenutku kada je Sarajevo i dalje bilo izloženo artiljerijskim, minobacačkim i snajperskim napadima, dok je snabdijevanje grada ostajalo zavisno od humanitarnih konvoja, [[Tunel spasa|tunela ispod piste sarajevskog aerodroma]] i nesigurnih komunikacija preko [[Igman]]a.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN444&quot;&gt;{{cite report |title=Report of the Secretary-General pursuant to Security Council resolution 947 (1994) |institution=[[Ujedinjeni narodi]] |number=S/1995/444 |date=30. 5. 1995 |url=https://digitallibrary.un.org/record/180865 |access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UN638&quot;&gt;{{cite report |title=Report of the Secretary-General submitted pursuant to Security Council resolution 998 (1995) |institution=[[Ujedinjeni narodi]] |number=A/50/321–S/1995/638 |date=3. 8. 1995 |url=https://digitallibrary.un.org/record/198826 |access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Operacija je vođena na izrazito teškom planinskom i brdskom terenu, protiv protivnika koji je na ključnim sektorima raspolagao jačom artiljerijskom i ukupnom vatrenom podrškom, dok je ARBiH u ofanzivu ušla s ograničenim količinama teškog naoružanja i uz oslanjanje na pješadijske juriše na dobro utvrđene položaje VRS-a.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

== Pozadina ==

Sarajevo je od proljeća [[1992]]. bilo opkoljeno snagama [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], koje su držale niz dominantnih visova, suburbanih zona i planinskih pravaca oko grada. Takav raspored omogućavao je VRS-u da kombinuje vatrenu blokadu grada sa zadržavanjem ključnih komunikacija prema [[Vogošća|Vogošći]], [[Ilijaš]]u, [[Hadžići]]ma, [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovu]] i dalje prema istočnoj Bosni.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

UN-ovi izvještaji iz prve polovine 1995. godine pokazuju da je situacija u Sarajevu ostajala izuzetno teška: prekidi humanitarnih ruta, nesigurnost na [[Igman]]skom putu i stalna prijetnja obnovom intenzivnijeg granatiranja održavali su opsadu kao jedno od središnjih političkih i vojnih pitanja rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;UN444&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UN638&quot; /&gt;

U tom kontekstu, Generalštab ARBiH odlučio je pokrenuti široku operaciju čiji je cilj bio da se istovremenim pritiskom na više sektora rastrga vanjski prsten oko Sarajeva i otvori prostor za dublji operativni prodor.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt; Međutim, napad je morao biti izveden preko veoma zahtjevnog terena, uz strme padine, planinske grebene, minska polja, uske komunikacije i snažno utvrđene položaje VRS-a, što je dodatno smanjivalo mogućnost bržeg manevra i umanjivalo učinak ograničenih sredstava teške vatrene podrške kojima je raspolagala ARBiH.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

== Ciljevi ==

Glavni cilj operacije bio je vojno oslabiti ili razbiti opsadni obruč oko Sarajeva. U operativnom smislu to je podrazumijevalo:

* zauzimanje ili ugrožavanje dominantnih kota i raskrsnica oko grada;
* presijecanje ili ometanje komunikacija kojima se VRS oslanjala na sjeverozapadno i južno zaleđe Sarajeva;
* stvaranje uvjeta za sigurniji kopneni prilaz gradu;
* smanjenje artiljerijskog i snajperskog pritiska na urbano jezgro Sarajeva.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

Operacija, osim vojnog, imala i snažan političko-psihološki karakter: trebalo je pokazati da ARBiH i dalje ima sposobnost planiranja i izvođenja velikih ofanzivnih pothvata i da odustajanje od deblokade glavnog grada nije dolazilo u obzir.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

== Plan operacije ==

Prema domaćim prikazima operacije, napad ARBiH bio je zamišljen na širokom zapadnom i južnom sarajevskom frontu, od [[Igman]]a do [[Nišićka visoravan|Nišićke visoravni]]. Kao glavni pravci napada izdvajani su pravac [[Visoko]] – Paljevo – [[Rajlovac]] i pravac Golo Brdo – [[Hadžići]] – Mostarsko raskršće, dok su pomoćni pravci bili [[Igman]] – [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] i [[Nišićka visoravan]] – Ravni Nabožić – [[Semizovac]], odnosno širi rejon [[Čemerska planina]] – [[Srednje (Ilijaš)|Srednje]].&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kiraethana4&quot;&gt;{{cite web |title=Sarajevska operacija – zadnji pokušaj deblokade Sarajeva (4) |url=https://kiraethana.wordpress.com/2011/01/07/sarajevska-operacija-zadnji-pokusaj-deblokade-sarajeva4/ |website=Kiraethana |date=7. 1. 2011 |access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U tim prikazima se navodi da su na pravcu Visoko – Paljevo – Rajlovac djelovale snage [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Sedmog korpusa]], na pravcu Golo Brdo – Hadžići – Mostarsko raskršće snage [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Četvrtog korpusa]], na pravcu Igman – Trnovo snage [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvog korpusa]], a na pravcu Nišićka visoravan – Ravni Nabožić – Semizovac snage [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Trećeg korpusa ARBiH]].&lt;ref name=&quot;Kiraethana4&quot; /&gt;

Kao vrhovni vojni rukovodilac operacije u izvorima se pojavljuje [[Rasim Delić]], dok su s imenima korpusnih komandanata u vezi s operacijom najčešće vezani [[Vahid Karavelić]] za [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvi korpus]], [[Sakib Mahmuljin]] za [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Treći korpus]] i [[Mehmed Alagić]] za [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Sedmi korpus]].&lt;ref name=&quot;OBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Armija BiH danas slavi rođendan |url=https://veterani.ba/naslovna/2021/04/armija-bih-danas-slavi-22-rodendan/ |website=Veterani.ba |date=15. 4. 2021 |access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historija1K&quot;&gt;{{cite web |title=Formiran Prvi korpus Armije RBiH |url=https://historija.ba/d/497-formiran-prvi-korpus-armije-rbih |website=Historija.ba |access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HistorijaAlagic&quot;&gt;{{cite web |title=Rođen Mehmed Alagić - general Armije RBiH |url=https://historija.ba/d/534-roden-mehmed-alagic-general-armije-rbih |website=Historija.ba |access-date=16. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Tok operacije ==

===15. juni i početak napada===

Operacija je započela [[15. juni|15. juna 1995]]. koordiniranim napadima na više sektora sarajevskog ratišta. Prema veteranskim i domaćim prikazima, cilj početne faze bio je stvaranje više istovremenih proboja kako bi se snage VRS-a prisilile na razvlačenje rezervi i odbranu više pravaca odjednom.&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kiraethana4&quot; /&gt;

''Balkan Battlegrounds'' ovu ofanzivu opisuje kao posljednji i najveći pokušaj ARBiH da silom oružja razbije opsadu Sarajeva. Prema toj studiji, operacija je po obimu angažiranih snaga bila izuzetno zahtjevna i oslanjala se na istovremeni pritisak na više osjetljivih tačaka opsadnog obruča.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt; Istovremeno, pješadijske jedinice ARBiH morale su napredovati preko brdskog i planinskog terena koji je pogodovao braniocu, bez odgovarajuće i stalne teške vatrene pripreme kakvu je VRS mogla koristiti s dominantnih položaja oko Sarajeva.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

===Igman, Treskavica i pravac Trnovo===

Južni sektor operacije naslanjao se na ranije borbe na [[Treskavica|Treskavici]] i u zoni Trnova. ''Balkan Battlegrounds'' bilježi da je [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvi korpus ARBiH]] još od proljeća 1995. pokušavao presjeći sjever–jug komunikacije pod kontrolom VRS-a kroz Trnovo i otvoriti vlastite povoljnije pravce prema jugoistočnom sektoru.&lt;ref name=&quot;BBTreskavica&quot;&gt;{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |location=Washington, D.C. |year=2002 |section=Mt. Treskavica, Spring 1995}}&lt;/ref&gt;

Borbe na ovom pravcu vođene su na veoma teškom planinskom terenu, uz minska polja, jake utvrđene tačke i ograničene mogućnosti manevra. Takve okolnosti posebno su otežavale djelovanje ARBiH, koja nije raspolagala količinom teškog naoružanja dovoljnom da sistematski razbije duboko ukopane odbrambene položaje VRS-a prije pješadijskog napredovanja. Iako su postignuti izvjesni lokalni uspjesi, oni nisu bili dovoljni da dovedu do trajnog rušenja južnog dijela opsadnog obruča.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;BBTreskavica&quot; /&gt;

===Pravac Golo Brdo – Hadžići – Mostarsko raskršće===

Jedan od glavnih pravaca napada prema domaćim izvorima bio je sektor Golo Brdo – [[Hadžići]] – Mostarsko raskršće. Cilj djelovanja na tom prostoru bio je ugroziti zapadne prilaze Sarajevu i stvoriti povoljnije uvjete za dublji prodor prema komunikacijama koje su održavale vezu VRS-a sa suburbanim pojasom oko grada.&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kiraethana4&quot; /&gt;

Značaj ovog sektora proisticao je iz njegove povezanosti sa širim prostorom [[Vogošća|Vogošće]], [[Rajlovac|Rajlovca]] i zapadnih sarajevskih prilaza. U slučaju uspjeha, napad bi mogao potkopati odbrambeni raspored VRS-a na zapadnoj strani grada i prisiliti ga na povlačenje s dijela položaja s kojih je Sarajevo bilo neposredno ugrožavano.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt; Međutim, i na ovom pravcu napadači su morali savladavati niz uzvišenja, uređene vatrene tačke i uske komunikacije, dok je nedostatak jače artiljerijske i oklopne podrške smanjivao mogućnost brzog iskorištavanja početnih pješadijskih uspjeha.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

===Pravac Visoko – Paljevo – Rajlovac===

U domaćim prikazima operacije kao drugi glavni pravac navodi se [[Visoko]] – Paljevo – [[Rajlovac]], s angažmanom snaga [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Sedmog korpusa ARBiH]].&lt;ref name=&quot;Kiraethana4&quot; /&gt; Ovaj sektor bio je važan jer se njegovim uspjehom mogla ugroziti sjeverozapadna strana opsadnog sistema oko Sarajeva, uključujući pravce prema [[Rajlovac|Rajlovcu]], [[Vogošća|Vogošći]] i [[Ilijaš]]u.

Pokušaj proboja bio zamišljen kao široki napad s ciljem ugrožavanja veza VRS-a sjeverozapadno od Sarajeva i potiskivanja srpskih položaja s komunikacija koje su držale grad u obruču.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt; I na ovom sektoru reljef, utvrđene kote i ograničena mogućnost dovođenja težeg naoružanja na prve linije predstavljali su ozbiljno ograničenje za ARBiH.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

===Nišićka visoravan, Ravni Nabožić, Semizovac i rejon Srednjeg===

Borbe u rejonu [[Srednje (Ilijaš)|Srednjeg]] i na pravcu [[Nišićka visoravan]] – Ravni Nabožić – [[Semizovac]] predstavljale su važno lijevo krilo operacije. Prema domaćim izvorima, na tom pravcu su djelovale snage [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Trećeg korpusa ARBiH]], s ciljem da ugroze komunikacije sjeverozapadno od Sarajeva i time rasterete ostale sektore operacije.&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kiraethana4&quot; /&gt;

Veteranski prikaz navodi da su na tom sektoru ostvareni određeni početni uspjesi i da su pojedine jedinice ARBiH izbile na komunikaciju [[Srednje (Ilijaš)|Srednje]] – [[Semizovac]], ali da taj uspjeh nije mogao biti trajno održan zbog snažnih protivnapada VRS-a i neuspjeha da ostali pravci operacije ostvare odlučujući proboj.&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt;

Širi operativni značaj ovog sektora potvrđuje i raniji razvoj fronta. ''Balkan Battlegrounds'' bilježi da je VRS još 1993. i 1994. nastojala osigurati plato i cestu [[Semizovac]] – [[Srednje (Ilijaš)|Srednje]] – [[Ilijaš]], jer je taj prostor predstavljao važnu vezu između srpskih položaja sjeverozapadno od Sarajeva.&lt;ref name=&quot;BBVol2Srednje&quot;&gt;{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume II |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |location=Washington, D.C. |year=2003 |section=The Battles for Zuc Hill, July and December 1993}}&lt;/ref&gt; Zbog toga su borbe u rejonu [[Srednje (Ilijaš)|Srednjeg]] u ljeto 1995. imale veći značaj od lokalnog taktičkog okršaja: njihov uspjeh mogao je ugroziti važan dio pozadinske mreže VRS-a oko Sarajeva.

Istovremeno, teren na ovom pravcu bio je posebno nezgodan za napadača: visorsavni prostor, dominantne kote, šumski kompleksi i ograničene komunikacije usporavali su napredovanje i izlagali pješadiju ARBiH protivničkoj vatri s viših položaja. U takvim uslovima nedostatak snažnije i dugotrajnije artiljerijske podrške dodatno je smanjivao šanse da lokalni uspjeh preraste u trajan operativni rezultat.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt;

===Odgovor VRS-a i slom ofanzive===

VRS je zaustavila operaciju kombinacijom čvrste odbrane, gustih minsko-eksplozivnih zapreka, nadmoći u teškom naoružanju i pažljivim uvođenjem elitnijih pješadijskih rezervi na kritične tačke fronta.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt; Time su početni uspjesi ARBiH na pojedinim pravcima ostali lokalni i kratkotrajni.

Neuspjeh da se istovremeno pretvore taktički prodori na više pravaca u jedinstven operativni proboj pokazao se odlučujućim. Na južnom, zapadnom i sjeverozapadnom sektoru VRS je uspjela stabilizirati front i vratiti dio izgubljenih ili ugroženih položaja.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt; U takvim okolnostima slabija teška vatrena podrška ARBiH, spojena s teškim terenom i dubinom protivničkih fortifikacija, pokazala se kao jedno od ključnih ograničenja čitave operacije.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

== Ishod ==

Operacija nije uspjela razbiti opsadu Sarajeva. ''Balkan Battlegrounds'' zaključuje da je pokušaj proboja završio kao skup neuspjeh: ARBiH nije otvorila siguran koridor prema gradu niti je trajno potisnula VRS s položaja koji su omogućavali održavanje opsadnog prstena.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

Uprkos tome, u dijelu domaće literature i veteranskih prikaza operacija se tumači kao posljednji veliki pokušaj da se glavni grad deblokira vlastitim snagama prije završnih ratnih operacija ljeta i jeseni 1995. godine.&lt;ref name=&quot;Veterani&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kiraethana4&quot; /&gt;

Tačan broj gubitaka nije konačno utvrđen. Prema ''Balkan Battlegrounds'', ''Prva linija'' je u julu 1995. navela 200 poginulih i 600 ranjenih pripadnika VRS-a, dok je CIA-ina studija procijenila da su gubici ARBiH vjerovatno bili višestruko veći.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

Ista studija procjenjuje da je ARBiH između sredine juna i sredine jula 1995. u borbama oko Sarajeva i Trnova mogla imati više od 1.000 poginulih i 3.000 ili više ranjenih, što operaciju svrstava među najkrvavije ofanzivne pothvate ARBiH u završnoj fazi rata.&lt;ref name=&quot;BBBreakout&quot; /&gt;

== Ocjene planiranja ==
Prema Zijadu Rujancu, operacija deblokade Sarajeva bila je opterećena ozbiljnim slabostima u planiranju i izvođenju. On smatra da je Armija RBiH i u toj operaciji primijenila isti obrazac kao i u ranijim pokušajima deblokade: bez jasno izraženog težišta glavnog napada, uz rasipanje snaga i sredstava te nedovoljno ekonomično grupiranje jedinica.&lt;ref name=&quot;RujanacOpsjednuti&quot;&gt;{{cite book|last=Rujanac|first=Zijad|title=Opsjednuti grad Sarajevo|publisher=Bosanski kulturni centar|year=2003|isbn=9958700131|location=Sarajevo|pages=325–330}}&lt;/ref&gt;

Rujanac dalje ocjenjuje da Armija RBiH u tom periodu još nije imala sve pretpostavke za odlučujuću ofanzivnu operaciju, posebno u pogledu tajnosti priprema, brzine pokreta i usvojenog tempa manevra.&lt;ref name=&quot;RujanacOpsjednuti&quot; /&gt;

== Također pogledaj ==

* [[Opsada Sarajeva]]
* [[Tunel spasa]]

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Opsada Sarajeva]]
[[Kategorija:Bitke u 1995.]]</text>
      <sha1>1ny6koybmy61gqjweyau7uokohzx1tp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija Jesen '94 (4. korpus)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531909</id>
    <revision>
      <id>3898434</id>
      <parentid>3830756</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:41:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bitke u 1994.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5172" sha1="sm2l5x61p705cn236jngm1obkyzpbt6" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob          = Operacija Jesen '94
| dio            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| slika          = Map 30 - Northern Herzegovina - Autumn '94, 1994.jpg 
| opis_slike     = 
| datum          = 11. novembar – 20. novembar 1994.
| mjesto         = [[Vranjevići (Mostar)|Vranjevići]], [[Podveležje (regija)|Podveležje]] i [[Velež (planina)|Velež]], jugoistočno od [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]
| rezultat       = pobjeda [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]]&lt;ref name=&quot;BB&quot;&gt;{{cite book |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |year=2002 |page=496 |isbn=978-0-16-066472-4}}&lt;/ref&gt;
| strana1        = [[Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]
| strana2        = [[Republika Srpska]]
* [[Vojska Republike Srpske|VRS]]
| komandant1     = [[Ramiz Dreković]]
* [[Nezim Halilović]] 
* Esad Humo
| komandant2     = Zoran Purković
| jedinice1      = [[4. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|4. korpus ARBiH]]
* 41. mostarska brigada
* 4. muslimanska oslobodilačka brigada „Škorpioni”
* [[Patriotska liga Republike Bosne i Hercegovine|Patriotska liga]]
** [[Crni labudovi]]
| jedinice2      = [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovački korpus]]
* 2. hercegovačka laka pješadijska brigada
* 8. motorizovana brigada
* 18. hercegovačka laka pješadijska brigada
* Garda „Panteri”
| jačina1        = oko 2.600 ljudi&lt;ref name=&quot;Hodzic&quot;&gt;{{cite book |last=Hodžić |first=Šefko |title=Operation Autumn '94 |place=Sarajevo |publisher=DES |year=2007}}&lt;/ref&gt;
| jačina2        = oko 4.000 ljudi&lt;ref name=&quot;Hodzic&quot; /&gt;
| žrtve1        = više od 200 poginulih&lt;ref name=&quot;Jadovno&quot;&gt;{{cite web |title=Remembrance of the Mitrovdan battles in 1992 and 1994 on the Nevesin battlefield |url=https://web.archive.org/web/20230714000000*/jadovno.com |website=Jadovno 1941 |language=sr |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;stotine ranjenih&lt;ref name=&quot;Jadovno&quot; /&gt;&lt;br&gt;113 zarobljenih&lt;ref name=&quot;Nevesinje&quot;&gt;{{cite web |title=Operation Autumn '94 |url=https://web.archive.org/web/20230714000000*/zurnal.me |website=Žurnal |language=sr |access-date=17. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| žrtve2        = 22 poginula&lt;ref name=&quot;Jadovno&quot; /&gt;&lt;br&gt;217 ranjenih&lt;ref name=&quot;Jadovno&quot; /&gt;&lt;br&gt;3 zarobljena&lt;ref name=&quot;Nevesinje&quot; /&gt;
}}
'''Operacija Jesen '94''' bila je vojna operacija koju je [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] izvela protiv [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], s ciljem zauzimanja [[Podveležje (regija)|Podveležja]] i [[Velež (planina)|Veleža]], jugoistočno od [[Mostar]]a.&lt;ref name=&quot;BB&quot; /&gt; U srpskoj historiografiji i publicistici operacija se naziva i '''Druga mitrovdanska ofanziva'''.&lt;ref name=&quot;Jadovno&quot; /&gt;

== Pozadina ==
Tokom 1994. godine bošnjačke snage u [[Hercegovina|Hercegovini]] usmjeravale su napade protiv [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovačkog korpusa]] [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] na području mostarskog ratišta. Pošto ARBiH nije raspolagala većim brojem [[oklopno vozilo|oklopnih vozila]] niti teškim naoružanjem velikog kalibra, ali je imala brojčanu prednost u pješadiji, razvila je način djelovanja koji se zasnivao na ubacivanju većih diverzantskih grupa u pozadinu protivničkih linija.&lt;ref name=&quot;BB&quot; /&gt;

Nakon neuspješnih oktobarskih napada na pravcu [[Konjic]]a, koji je branila 2. hercegovačka brigada VRS-a, ARBiH je težište djelovanja prebacila na pravac Mostar–[[Nevesinje]] i pokrenula operaciju kodnog naziva ''Jesen '94''. Prema djelu ''Balkan Battlegrounds'', operacija je bila slabo planirana, a VRS je unaprijed znao za pripreme napada, zbog čega je organizovao dodatnu odbranu.&lt;ref name=&quot;BB&quot; /&gt;

== Operacija ==
ARBiH je pripreme za napad započela 9. novembra 1994. ubacivanjem oko 1.000 diverzanata, među kojima su bili i pripadnici jedinice [[Crni labudovi]], iza linija 8. motorizovane brigade VRS-a.&lt;ref name=&quot;BB&quot; /&gt; Dio tih grupa otkriven je iste večeri u području Bruske, gdje je došlo do sukoba s manjom grupom branilaca.&lt;ref name=&quot;Nevesinje&quot; /&gt;

Tokom narednih borbi opkoljeno je 113 boraca Drugog bataljona 41. mostarske brigade ARBiH, koji su potom zarobljeni nakon što je komandant 8. motorizovane brigade Zoran Purković naredio kružnu odbranu i pojačanu pripravnost.&lt;ref name=&quot;Nevesinje&quot; /&gt; Naredne noći nastavljeno je ubacivanje novih diverzantskih grupa, ali su one dočekane snažnom vatrom srpskih snaga.&lt;ref name=&quot;Nevesinje&quot; /&gt;

Glavna bitka izbila je 11. novembra 1994, kada je ARBiH pokrenula frontalni napad. Prema izvornom članku, snage VRS-a zadržale su svoje položaje, naročito u selu Banjdol. Do kraja dana ARBiH se počela povlačiti, dok su u narednim danima nastavljeni manji sukobi s razbijenim bošnjačkim grupama, koje su također odbijene.&lt;ref name=&quot;Nevesinje&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Jesen '94, Operacija}}
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Mostara]]
[[Kategorija:Historija Nevesinja]]
[[Kategorija:Bitke u 1994.]]</text>
      <sha1>sm2l5x61p705cn236jngm1obkyzpbt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciklus željeza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533485</id>
    <revision>
      <id>3898304</id>
      <parentid>3891187</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T00:15:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39621" sha1="rv67a9b4z94j72k6y6yq8kyfx1z4udh" xml:space="preserve">[[Slika:Iron cycle7.png|alt=Iron cycle|300px|thumb|upright=2.5| {{center|'''Biogeohemijski ciklus željeza'''}} Željezo cirkuliše kroz atmosferu, [[litosfera|litosferu|l]] i [[okean]]e. Označene strelice pokazuju fluks u [[Red  veličine (masa)#106 do 1011 kg|Tg]] (=[[Megatona|Mt]]) željeza godišnje.&lt;ref name=osch&gt;{{cite journal| vauthors = Nickelsen L, Keller D, Oschlies A |date=2015-05-12 |title=A dynamic marine iron cycle module coupled to the University of Victoria Earth System Model: the Kiel Marine Biogeochemical Model 2 for UVic 2.9 |journal=Geoscientific Model Development |volume=8 |issue=5 |pages=1357–1381 |doi=10.5194/gmd-8-1357-2015 |bibcode=2015GMD.....8.1357N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Jickells_2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jickells TD, An ZS, Andersen KK, Baker AR, Bergametti G, Brooks N, Cao JJ, Boyd PW, Duce RA, Hunter KA, Kawahata H, Kubilay N, laRoche J, Liss PS, Mahowald N, Prospero JM, Ridgwell AJ, Tegen I, Torres R | display-authors = 6 | title = Global iron connections between desert dust, ocean biogeochemistry, and climate | journal = Science | volume = 308 | issue = 5718 | pages = 67–71 | date = April 2005 | pmid = 15802595 | doi = 10.1126/science.1105959 | bibcode = 2005Sci...308...67J | s2cid = 16985005 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Raiswell R, Canfield DE|date=2012|title=The iron biogeochemical cycle past and present|url=https://www.geochemicalperspectives.org/wp-content/uploads/2011/12/GPv1n1_online.pdf|journal=Geochemical Perspectives|volume=1|issue=1|pages=1–232|doi=10.7185/geochempersp.1.1|bibcode=2012GChP....1....1R|doi-access=free|access-date=20. 4. 2026|archive-date=22. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180722005611/http://www.geochemicalperspectives.org/wp-content/uploads/2011/12/GPv1n1_online.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Wang_2007&quot;&gt;{{cite journal| vauthors = Wang T, Müller DB, Graedel TE |date=2007-07-01|title=Forging the Anthropogenic Iron Cycle |journal=Environmental Science &amp; Technology|volume=41|issue=14|pages=5120–5129|doi=10.1021/es062761t |pmid=17711233|bibcode=2007EnST...41.5120W}}&lt;/ref&gt; &gt; Željezo u okeanu kruži između planktona, agregiranih čestica (nebioraspoloživo željezo) i rastvorenog (bioraspoloživo željezo), te se zatrpavanjem pretvara u [[sediment]]e.&lt;ref name=osch /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Völker C, Tagliabue A | title = Modeling organic iron-binding ligands in a three-dimensional biogeochemical ocean model. | journal = Marine Chemistry | date = July 2015 | volume = 173 | pages = 67–77 | doi = 10.1016/j.marchem.2014.11.008 | bibcode = 2015MarCh.173...67V | url = https://epic.awi.de/id/eprint/36980/1/Voelker14MC_preprint.pdf | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Matsui_2018&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Matsui H, Mahowald NM, Moteki N, Hamilton DS, Ohata S, Yoshida A, Koike M, Scanza RA, Flanner MG | title = Anthropogenic combustion iron as a complex climate forcer | journal = Nature Communications | volume = 9 | issue = 1 | page = 1593 | date = April 2018 | pmid = 29686300 | pmc = 5913250 | doi = 10.1038/s41467-018-03997-0 | bibcode = 2018NatCo...9.1593M }}&lt;/ref&gt; [[Hidrotermalni otvor]]i ispuštaju željezo u okean&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Emerson D | title = The Irony of Iron - Biogenic Iron Oxides as an Iron Source to the Ocean | journal = Frontiers in Microbiology | volume = 6 | page = 1502 | date = 2016 | pmid = 26779157 | pmc = 4701967 | doi = 10.3389/fmicb.2015.01502 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Pored unosa željeza u okean sa kopnenih izvora. Željezo dospijeva u atmosferu putem [[vulkanizam| vulkanizma]],&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Olgun N, Duggen S, Croot PL, Delmelle P, Dietze H, Schacht U, Oskarsson N, Siebe C, Auer A, GarbeSchnberg D | display-authors = 6 |date=2011|title=Surface ocean iron fertilization: The role of airborne volcanic ash from subduction zone and hot spot volcanoes and related iron fluxes into the Pacific Ocean |journal=Global Biogeochemical Cycles|volume=25|issue=4| pages = n/a |doi=10.1029/2009GB003761 | bibcode = 2011GBioC..25.4001O | url = http://oceanrep.geomar.de/10133/1/2009GB003761.pdf |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; [[Eolski procesi|eolska aktivnost]],&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Gao Y, Kaufman YJ, Tanre D, Kolber D, Falkowski PG |date=2001-01-01|title=Seasonal distributions of aeolian iron fluxes to the global ocean|journal=Geophysical Research Letters|volume=28|issue=1|pages=29–32|doi=10.1029/2000GL011926|bibcode=2001GeoRL..28...29G|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; a dio putem sagorijevanja od strane ljudi. U [[antropocen]]u, željezo se uklanja iz rudnika u kori, a dio se ponovo odlaže u odlagališta otpada.&lt;ref name = &quot;Wang_2007&quot; /&gt;&lt;ref name = &quot;Matsui_2018&quot; /&gt;]]

'''Ciklus željeza''' (Fe) je [[biogeohemijski ciklus]] željeza kroz [[zemljina atmosfera|atmosferu]], [[hidrosfera| hidrosferu]], [[biosfera|biosferu]] i [[litosfera|litosferu]]. Dok je Fe veoma zastupljen u Zemljinoj kori,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal| vauthors = Taylor SR |date=1964|title=Abundance of chemical elements in the continental crust: a new table|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=28|issue=8|pages=1273–1285|doi=10.1016/0016-7037(64)90129-2|bibcode=1964GeCoA..28.1273T}}&lt;/ref&gt; Manje je uobičajeno u površinskim vodama bogatim kisikom. Željezo je ključni [[mikronutrijent]] u [[primarni producent|primarnoj produktivnosti]],&lt;ref name = &quot;Tagliabue_2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tagliabue A, Bowie AR, Boyd PW, Buck KN, Johnson KS, Saito MA | title = The integral role of iron in ocean biogeochemistry | journal = Nature | volume = 543 | issue = 7643 | pages = 51–59 | date = March 2017 | pmid = 28252066 | doi = 10.1038/nature21058 | bibcode = 2017Natur.543...51T | s2cid = 2897283 | url = https://eprints.utas.edu.au/24469/2/115577%20-%20postprint.pdf }}&lt;/ref&gt; i ograničavajući nutrijent u Južnom okeanu, istočnom ekvatorijalnom Pacifiku i subarktičkom Pacifiku koji se naziva [[Regije s visokim sadržajem nutrijenata i niskim sadržajem hlorofila|Regije s visokim sadržajem nutrijenata i niskim sadržajem [[hlorofil]]a (HNLC)]] u okeanu.&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Martin JH, Fitzwater SE  |date=1988 |title=Iron deficiency limits phytoplankton growth in the north-east Pacific subarctic | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1988-01-28_331_6154/page/340  |journal=Nature |volume=331 |issue=6154 |pages=341–343 |doi=10.1038/331341a0|bibcode=1988Natur.331..341M |s2cid=4325562 }}&lt;/ref&gt;

Iako željezo može postojati u rasponu oksidacijskih stanja od –2 do +7, na Zemlji se pretežno nalazi u svom redoks stanju +2 ili +3. U prirodi je primarni [[redoks]]]-aktivni [[metal]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Melton ED, Swanner ED, Behrens S, Schmidt C, Kappler A | title = The interplay of microbially mediated and abiotic reactions in the biogeochemical Fe cycle | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 12 | issue = 12 | pages = 797–808 | date = December 2014 | pmid = 25329406 | doi = 10.1038/nrmicro3347 | s2cid = 24058676 }}&lt;/ref&gt; Ciklus željeza između njegovih oksidacijskih stanja +2 i +3 naziva se  stvarni ciklus željeza. Ovaj proces može biti u potpunosti [[abiotska komponenta|abiotski]] ili olakšan [[mikroorganizmi]]ma, posebno [[željezo oksidirajuća bakterija| bakterijama koje oksidiraju željezo]]]. Abiotski procesi uključuju [[hrđanje]] metala koje, pored oksidacije metala, uključuje oksidaciju Fe(II) u prisustvu [[kisik]]a. Druga vrsta abiotskog procesa je redukcija Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; u Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; pomoću [[sulfid]]nih minerala. Biološki ciklus Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; posredovan je [[mikrob]]ima koji oksidiraju i redukuju [[željezo]].&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Schmidt C, Behrens S, Kappler A |date=2010 |title=Ecosystem functioning from a geomicrobiological perspective – a conceptual framework for biogeochemical iron cycling|journal=Environmental Chemistry |volume=7 |issue=5 |page=399 |doi=10.1071/EN10040 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kappler, Andreas; Straub, Kristina L. (2005-01-01). &quot;Geomicrobiological Cycling of Iron&quot;. ''Reviews in Mineralogy and Geochemistry''. '''59''' (1): 85–108. [[Doi (identifier)|doi]]:10.2138/rmg.2005.59.5. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&amp;nbsp;1529-6466.&lt;/ref&gt;

Željezo je esencijalni mikronutrijent za životne oblike. Ključna je komponenta hemoglobina, važna za fiksaciju dušika kao dio porodice enzima [[nitrogenaze]], a kao dio željezno-sumporne jezgre [[ferredoksina]] olakšava transport elektrona u hloroplastima, eukariotskim mitohondrijama i bakterijama. Zbog visoke reaktivnosti Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; s kisikom i niske topljivosti Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;, željezo je ograničavajući nutrijent u većini regija svijeta.

== Drevna Zemlja ==
{{Biogeohemijski ciklus}}

Na ranoj Zemlji, kada su nivoi atmosferskog kisika bili 0,001% onih prisutnih danas, smatralo se da je rastvoreni Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; bio mnogo obilniji u okeanima, a time i bioraspoloživije.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Canfield DE, Rosing MT, Bjerrum C|date=October 2006|title=Early anaerobic metabolisms|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=361|issue=1474|pages=1819–34; discussion 1835–6|doi=10.1098/rstb.2006.1906|pmc=1664682|pmid=17008221}}&lt;/ref&gt; Željezo-[[sulfid]] je možda obezbijeđivao [[energija|energiju]] i površine za prve organizme.&lt;ref&gt;{{Cite journal |doi = 10.1007/s10751-016-1289-2|title = The biogeochemical iron cycle and astrobiology|year = 2016|last1 = Schröder|first1 = Christian|last2 = Köhler|first2 = Inga|last3 = Muller|first3 = Francois L. L.|last4 = Chumakov|first4 = Aleksandr I.|last5 = Kupenko|first5 = Ilya|last6 = Rüffer|first6 = Rudolf|last7 = Kappler|first7 = Andreas|journal = Hyperfine Interactions|volume = 237| issue=1 |page = 85|bibcode = 2016HyInt.237...85S|doi-access = free|hdl = 10576/4743|hdl-access = free}}&lt;/ref&gt; Prije početka kisičke [[fotosinteza| fotosinteze]], fotoferotrofi su mogli dobijati energiju iz sunčeve svjetlosti i koristiti [[elektron]]e iz Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; za fiksiranje [[ugljik-dioksid]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Camacho A, Walter XA, Picazo A, Zopfi J|date=2017|title=Photoferrotrophy: Remains of an Ancient Photosynthesis in Modern Environments|journal=Frontiers in Microbiology|volume=8|page=323|doi=10.3389/fmicb.2017.00323|pmc=5359306|pmid=28377745|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Veliki  oksidacijski događaj|Velikog oksidacijskog događaja]], prije 2,3-2,5 milijarde godina, rastvoreno željezo je oksidirano kisikom koji proizvode [[cijanobakterije]], formirajući željezne okside. [[Željezo-oksid]]i su bili gušći od vode i padali su na dno okeana formirajući [[Trakasta željezna formacija|trakaste željezne formacije (BIF).]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blogs.unimelb.edu.au/sciencecommunication/2017/10/22/the-great-oxygenation-event-when-earth-took-its-first-breath/|title=The Great Oxygenation Event – when Earth took its first breath – Scientific Scribbles|language=en-US|access-date=2020-04-10}}&lt;/ref&gt; Vremenom, rastući nivoi kisika uklanjali su sve veće količine željeza iz okeana. BIF-ovi su bili ključni izvor željezne rude u moderno doba.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Thompson|first1=Katharine J.|last2=Kenward|first2=Paul A.|last3=Bauer|first3=Kohen W.|last4=Warchola|first4=Tyler|last5=Gauger|first5=Tina|last6=Martinez|first6=Raul|last7=Simister|first7=Rachel L.|last8=Michiels|first8=Céline C.|last9=Llirós|first9=Marc|last10=Reinhard|first10=Christopher T.|last11=Kappler|first11=Andreas|date=2019-11-01|title=Photoferrotrophy, deposition of banded iron formations, and methane production in Archean oceans|journal=Science Advances|language=en|volume=5|issue=11|doi=10.1126/sciadv.aav2869|pmid=31807693|pmc=6881150|bibcode=2019SciA....5.2869T|issn=2375-2548}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Tortell|first1=Philippe D.|last2=Maldonado|first2=Maria T.|last3=Granger|first3=Julie|last4=Price|first4=Neil M.|date=1999-05-01|title=Marine bacteria and biogeochemical cycling of iron in the oceans|journal=FEMS Microbiology Ecology|language=en|volume=29|issue=1|pages=1–11|doi=10.1111/j.1574-6941.1999.tb00593.x|issn=0168-6496|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Kopneni ekosistemi ==
Ciklus željeza je važna komponenta kopnenih [[ekosistem]]a. Željezni oblik  Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, dominantan je u Zemljinom plaštu, jezgru ili dubokoj kori. Željezni oblik, Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;, stabilniji je u prisustvu kisika..&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Johnson CM, Beard BL | title = Geochemistry. Biogeochemical cycling of iron isotopes | url = https://archive.org/details/sim_science_2005-08-12_309_5737/page/1024 | journal = Science | volume = 309 | issue = 5737 | pages = 1025–7 | date = August 2005 | pmid = 16099969 | doi = 10.1126/science.1112552 | s2cid = 94734488 }}&lt;/ref&gt; Prašina je ključna komponenta u ciklusu željeza na Zemlji. Hemijsko i biološko [[trošenje]] razgrađuje [[mineral]]e koji sadrže željezo, oslobađajući hranjive tvari u atmosferu. Promjene u hidrološkom ciklusu i vegetacijskom pokrivaču utiču na ove obrasce i imaju veliki utjecaj na globalnu proizvodnju prašine, s procjenama taloženja prašine u rasponu od 1000 do 2000 Tg/godišnje.&lt;ref name=&quot;Jickells_2005&quot; /&gt; [[Eolska prašina]] je ključni dio ciklusa željeza, prenoseći čestice željeza sa Zemljinog kopna preko atmosfere do okeana.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Fan|first1=Song-Miao|last2=Moxim|first2=Walter J.|last3=Levy|first3=Hiram|date=2006|title=Aeolian input of bioavailable iron to the ocean|journal=Geophysical Research Letters|language=en|volume=33|issue=7|pages=L07602|doi=10.1029/2005GL024852|bibcode=2006GeoRL..33.7602F|issn=0094-8276|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Iron cycle.svg|thumb| Ilustracija uticaja vulkana na ciklus željeza.]]
[[Vulkanske erupcije]] također doprinose zemaljskom ciklusu željeza, ispuštajući prašinu bogatu željezom u atmosferu. &lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Achterberg EP, Moore CM, Henson SA, Steigenberger S, Stohl A, Eckhardt S, Avendano LC, Cassidy M, Hembury D, Klar JK, Lucas MI | display-authors = 6 |date=2013|title=Natural iron fertilization by the Eyjafjallajökull volcanic eruption |journal=Geophysical Research Letters |volume=40 |issue=5 |pages=921–926 |doi=10.1002/grl.50221 | bibcode = 2013GeoRL..40..921A | s2cid = 55216781 |url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/500755/1/grl50221_Achterberg.pdf }}&lt;/ref&gt; bilo u velikom naletu ili u manjim naletima tokom vremena. Međutim, raspodjela vulkanskog pepela je neravnomjerna po okeanima i zavisi od zone subdukcije.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Duggen |first1=S. |last2=Olgun |first2=N. |last3=Croot |first3=P. |last4=Hoffmann |first4=L. |last5=Dietze |first5=H. |last6=Delmelle |first6=P. |last7=Teschner |first7=C. |date=2010-03-03 |title=The role of airborne volcanic ash for the surface ocean biogeochemical iron-cycle: a review |url=https://bg.copernicus.org/articles/7/827/2010/bg-7-827-2010-discussion.html |journal=Biogeosciences |language=English |volume=7 |issue=3 |pages=827–844 |doi=10.5194/bg-7-827-2010 |doi-access=free |bibcode=2010BGeo....7..827D |issn=1726-4170|hdl=2078.1/108140 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Na višim temperaturama unutar vulkanskog eruptivnog oblaka, međudjelovanje čestica vulkanskog pepela i magmatskih plinova može odrediti topljivost željeza.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hoshyaripour |first1=G. |last2=Hort |first2=M. |last3=Langmann |first3=B. |last4=Delmelle |first4=P. |date=2014-10-01 |title=Volcanic controls on ash iron solubility: New insights from high-temperature gas–ash interaction modeling |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0377027314002844 |journal=Journal of Volcanology and Geothermal Research |volume=286 |pages=67–77 |doi=10.1016/j.jvolgeores.2014.09.005 |bibcode=2014JVGR..286...67H |issn=0377-0273|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Atmosferski transport prašine bogate željezom može utjecati na koncentracije u okeanu,&lt;ref name=&quot;Jickells_2005&quot; /&gt; povećavajući produktivnost morskih ekosistema podstičući rast fitoplanktona, povećavajući unos ugljika, kao i razmjenu CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; između okeana i atmosfere.&lt;ref name=&quot;:33&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Duggen |first1=S. |last2=Olgun |first2=N. |last3=Croot |first3=P. |last4=Hoffmann |first4=L. |last5=Dietze |first5=H. |last6=Delmelle |first6=P. |last7=Teschner |first7=C. |date=2010-03-03 |title=The role of airborne volcanic ash for the surface ocean biogeochemical iron-cycle: a review |url=https://bg.copernicus.org/articles/7/827/2010/bg-7-827-2010-discussion.html |journal=Biogeosciences |language=English |volume=7 |issue=3 |pages=827–844 |doi=10.5194/bg-7-827-2010 |doi-access=free |bibcode=2010BGeo....7..827D |issn=1726-4170|hdl=2078.1/108140 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;                                                                                                                          

== Okeanski ekosistem ==
Okean je ključna komponenta Zemljinog [[klimatskog sistema]], a ciklus željeza igra ključnu ulogu u primarnoj produktivnosti okeana i funkciji morskog ekosistema. Poznato je da ograničenje željeza ograničava efikasnost biološke pumpe ugljika. Ograničenje željeza je glavni faktor koji kontroliše rast fitoplanktona, posebno u regijama s visokim sadržajem hranjivih tvari i niskim sadržajem [[hlorofil]]a (HNLC), gdje dostupnost željeza ograničava biološku produktivnost uprkos obilnim makronutrijentima. Povećano antropogeno taloženje željeza promijenilo je primarnu morsku proizvodnju, posebno stimulirajući [[fiksacija  dušika| fiksaciju dušika]] u suptropskim regijama i utičući na strukturu [[fitoplankton]]ske zajednice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Krishnamurthy |first1=Aparna |last2=Moore |first2=J. Keith |last3=Mahowald |first3=Natalie |last4=Luo |first4=Chao |last5=Doney |first5=Scott C. |last6=Lindsay |first6=Keith |last7=Zender |first7=Charles S. |date=2009 |title=Impacts of increasing anthropogenic soluble iron and nitrogen deposition on ocean biogeochemistry |url=https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2008GB003440 |journal=Global Biogeochemical Cycles |language=en |volume=23 |issue=3 |doi=10.1029/2008GB003440 |bibcode=2009GBioC..23.3016K |issn=1944-9224|hdl=1912/3418 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Najveći izvor željeza u okeanima dolazi iz rijeka, gdje se ono suspenduje kao sedimentne čestice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Poulton |first1=S. W. |last2=Raiswell |first2=R. |date=2002-11-01 |title=The low-temperature geochemical cycle of iron: From continental fluxes to marine sediment deposition |url=https://ajsonline.org/article/61686 |journal=American Journal of Science |language=en |volume=302 |issue=9 |pages=774–805 |doi=10.2475/ajs.302.9.774|bibcode=2002AmJS..302..774P }}&lt;/ref&gt; Obalne vode primaju željezo iz rijeka i anoksijskih sedimenata.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Tortell |first1=Philippe D. |last2=Maldonado |first2=Maria T. |last3=Granger |first3=Julie |last4=Price |first4=Neil M. |date=1999-05-01 |title=Marine bacteria and biogeochemical cycling of iron in the oceans |url=https://academic.oup.com/femsec/article/29/1/1/765171 |journal=FEMS Microbiology Ecology |volume=29 |issue=1 |pages=1–11 |doi=10.1111/j.1574-6941.1999.tb00593.x |issn=0168-6496|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Drugi glavni izvori željeza u okean uključuju glacijalne čestice, transport atmosferske prašine i [[hidrotermalni otvor|hidrotermalne otvore]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Duggen |first1=S. |last2=Olgun |first2=N. |last3=Croot |first3=P. |last4=Hoffmann |first4=L. |last5=Dietze |first5=H. |last6=Delmelle |first6=P. |last7=Teschner |first7=C. |date=2010-03-03 |title=The role of airborne volcanic ash for the surface ocean biogeochemical iron-cycle: a review |url=https://bg.copernicus.org/articles/7/827/2010/ |journal=Biogeosciences |language=English |volume=7 |issue=3 |pages=827–844 |doi=10.5194/bg-7-827-2010 |doi-access=free |bibcode=2010BGeo....7..827D |issn=1726-4170|hdl=2078.1/108140 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Opskrba željezom je važan faktor koji utiče na rast fitoplanktona, osnove morskog [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. Regije na otvorenom moru oslanjaju se na taloženje atmosferske prašine i uzlazne valove.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Drugi glavni izvori željeza u okean uključuju glacijalne čestice, [[hidrotermalni  otvor| hidrotermalne otvore]] i [[vulkan]]ski pepeo. U regijama na otvorenom moru, bakterije se također takmiče s fitoplanktonom za unos željeza. U regijama s visokim NLC-om, željezo ograničava produktivnost fitoplanktona.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

Najčešće je željezo bilo dostupno kao neorganski izvor fitoplanktonu; međutim, organske oblike željeza mogu koristiti i specifične [[dijatomeje]],  koje koriste proces mehanizma površinske reduktaze.
[[Datoteka: Role of marine animals in the iron environment of the Southern Ocean.jpg|thumb|upright=2| {{center|Uloga morskih životinja]] u kruženju željeza u [[Južni okean|Južnom okeanu]]{{hsp}}&lt;ref name=Ratnarajah2018&gt;{{cite journal |doi = 10.3389/fmars.2018.00109|title = Pelagic Iron Recycling in the Southern Ocean: Exploring the Contribution of Marine Animals|year = 2018|last1 = Ratnarajah|first1 = Lavenia|last2 = Nicol|first2 = Steve|last3 = Bowie|first3 = Andrew R.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 5| page=109 |s2cid = 4376458|doi-access = free| bibcode=2018FrMaS...5..109R }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].&lt;/ref&gt;}}]]

== Uloga morskih životinja u kruženju željeza ==
Unos željeza od strane fitoplanktona dovodi do izuzetno niskih koncentracija željeza u površinskoj morskoj vodi, jer se željezo brzo koristi u biološkim procesima. Neorgansko željezo je najčešći oblik dostupan [[fitoplankton]]u, ali određene dijatomeje također mogu pristupiti organskom željezu putem mehanizama površinske reduktaze. [[Remineralizacija]] se javlja kada zooplankton i bakterije razgrađuju fitoplankton koji tone. Uzlazno strujanje reciklira željezo i uzrokuje veće koncentracije željeza u dubokoj vodi. U prosjeku se na površini (&lt;200 m) nalazi 0,07±0,04 nmol Fe kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;, a na dubini (&gt;500 m) 0,76±0,25 nmol Fe kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;Stoga, zone [[uzlaznog strujanja]] sadrže više željeza od drugih područja površinskih okeana. Rastvorljivo željezo u obliku željeza je biodostupno za korištenje, a obično dolazi iz eolskih resursa.

Željezo prvenstveno postoji u čestičnoj fazi kao željezo (feri), a rastvorena frakcija se brzo uklanja iz vodenog stupca koagulacijom. Posljedično, zaliha rastvorenog željeza ima vrijeme obrta od približno 100 godina. Dostupnost rastvorljivog željeza iz eolskih izvora posebno je važna za održavanje biološke aktivnosti u regijama s ograničenim sadržajem željeza. Kako antropogene aktivnosti nastavljaju mijenjati obrasce taloženja željeza, ravnoteža morskih biogeohemijskih ciklusa može se promijeniti, s potencijalnim posljedicama po globalnu sekvestraciju ugljika i dinamiku morskog ekosistema.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;
{{clear}}

== Interakcije s ostalim elementarnim ciklusima ==
[[Datoteka:Biogeochemical cycling of dissolved iron in the surface ocean.jpg|thumb|upright=2.2| {{center|'''Biogeohemijsko kruženje rastvorenog gvožđa u površinskom okeanu'''{{hsp}}&lt;ref name=Croot2012&gt;{{cite journal |doi = 10.3389/fmicb.2012.00219|doi-access = free|title = The Importance of Kinetics and Redox in the Biogeochemical Cycling of Iron in the Surface Ocean|year = 2012|last1 = Croot|first1 = Peter L.|last2 = Heller|first2 = Maija I.|journal = Frontiers in Microbiology|volume = 3|page = 219|pmid = 22723797|pmc = 3377941}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].&lt;/ref&gt;}} L&lt;sub&gt;S&lt;/sub&gt;, jaki ligand koji veže željezo; L&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt;, slabi ligand koji veže željezo; FeL&lt;sub&gt;S&lt;/sub&gt;, željezo kompleksirano jakom vezom željeza [[ligand]]; FeL&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt;, željezo kompleksirano slabim ligandom koji veže željezo; Fe(II), zbir svih Fe(II) vrsta; Fe′, zbir svih neorganskih Fe(III) vrsta; Fe&lt;sub&gt;col&lt;/sub&gt;, koloidne vrste željeza; Fe&lt;sub&gt;part&lt;/sub&gt;, željezo u čestičnoj fazi; hv, fluks fotona; O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, rastvoreni kisik; i H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, rastvoreni [[vodik-peroksid]].]]

Ciklus željeza značajno interaguje sa [[ciklus sumpora|ciklusima sumpora]], [[ciklus dušika|dušika]] i [[ciklus fosfora|fosfora]]. Rastvorljivi Fe(II) može djelovati kao [[donor elektrona]], redukujući oksidirane organske i neorganske receptore elektrona, uključujući O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, a oksidira se u Fe(III). Oksidirani oblik željeza tada može biti [[akceptor elektrona]] za reducirani sumpor, H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i organske ugljične spojeve . Ovo vraća željezo u reducirano Fe(II) stanje, čime se ciklus završava.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Roden|first1=Eric|last2=Sobolev|first2=Dmitri|last3=Glazer|first3=Brian|last4=Luther|first4=George|date=2004-09-01|title=Potential for Microscale Bacterial Fe Redox Cycling at the Aerobic-Anaerobic Interface|url=https://www.researchgate.net/publication/228470956|journal=Geomicrobiology Journal|volume=21|issue=6|pages=379–391|doi=10.1080/01490450490485872|bibcode=2004GmbJ...21..379R |s2cid=14296044}}&lt;/ref&gt;
Prelazak željeza između Fe(II) i Fe(III) u vodenim sistemima interaguje sa slatkovodnim [[ciklus fosfora|ciklusom fosfora]]. S kisikom u vodi, Fe(II) se oksidira u Fe(III), bilo abiotski ili mikrobima putem [[litotrof]]ne oksidacije. Fe(III) može formirati željezne [[hidroksid]]e, koji se čvrsto vežu za fosfor, uklanjajući ga iz bioraspoloživog fonda fosfora, ograničavajući primarnu produktivnost. U anoksijskim uslovima, Fe(III) se može reducirati, a mikrobi ga mogu koristiti kao konačni akceptor elektrona iz organskog ugljika ili H&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovo oslobađa fosfor nazad u vodu za biološku upotrebu.&lt;ref name=&quot;Burgin 2011 44–52&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

Željezo i [[ciklus sumpora]] mogu stupiti u interakciju na nekoliko mjesta. [[Ljubičaste sumporne bakterije]] i zelene sumporne bakterije mogu koristiti Fe(II) kao donor elektrona tokom anoksijske [[fotosinteza|fotosinteze]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Haaijer|first1=Suzanne|last2=Crienen|first2=Gijs|last3=Jetten|first3=Mike|last4=Op den Camp|first4=Huub|date=2012-02-03|title=Anoxic Iron Cycling Bacteria from an Iron Sulfide- and Nitrate-Rich Freshwater Environment|journal=Frontiers in Microbiology|volume=3|page=26|doi=10.3389/fmicb.2012.00026|pmid=22347219|pmc=3271277|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Bakterije koje redukuju sulfate u anoksičnim okruženjima mogu reducirati sulfat do sulfida, koji se zatim veže za Fe(II) stvarajući željezni sulfid, čvrsti mineral koji se taloži iz vode i uklanja željezo i sumpor. Ciklusi željeza, fosfata i sumpora mogu međusobno djelovati. Sulfid može reducirati Fe(III) iz željeza koje je već vezano za fosfat kada više nema dostupnih metalnih iona, što oslobađa fosfat i stvara željezo-[[sulfid]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Haaijer|first1=Suzanne C. M.|last2=Lamers|first2=Leon P. M.|last3=Smolders|first3=Alfons J. P.|last4=Jetten|first4=Mike S. M.|last5=Camp|first5=Huub J. M. Op den|date=2007-08-14|title=Iron Sulfide and Pyrite as Potential Electron Donors for Microbial Nitrate Reduction in Freshwater Wetlands|journal=Geomicrobiology Journal|volume=24|issue=5|pages=391–401|doi=10.1080/01490450701436489|bibcode=2007GmbJ...24..391H |s2cid=97227345|issn=0149-0451|hdl=2066/34570|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

Željezo igra važnu ulogu u [[ciklusu dušika]], pored svoje uloge kao dijela enzima uključenih u fiksaciju dušika. U anoksičnim uvjetima, Fe(II) može donirati elektron koji prihvata NO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;, koji se oksidira u nekoliko različitih oblika dušikovih spojeva, NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;i NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, dok se Fe(II) reducira do Fe(III)).&lt;ref name=&quot;Burgin 2011 44–52&quot;/&gt;

== Bakterijski uticaji ==
Bakterije utiču na ciklus željeza izvođenjem redoks reakcija na slobodnom željezu u svom okruženju. Ove reakcije se mogu odvijati ili unutar ćelije putem [[željezo-oksidirajuće bakterije| željezo-oksidirajućih bakterija]] ili izvan ćelije putem vanćelijskog transfera [[elektron]]a.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Emerson |first1=David |last2=Fleming |first2=Emily J. |last3=McBeth |first3=Joyce M. |date=2010-10-13 |title=Iron-Oxidizing Bacteria: An Environmental and Genomic Perspective |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.micro.112408.134208 |journal=Annual Review of Microbiology |language=en |volume=64 |issue=1 |pages=561–583 |doi=10.1146/annurev.micro.112408.134208 |pmid=20565252 |issn=0066-4227|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kim |first1=Bongkyu |last2=Baek |first2=Gahyun |last3=Kim |first3=Changman |last4=Lee |first4=Soo Youn |last5=Yang |first5=Euntae |last6=Lee |first6=Sangmin |last7=Kim |first7=Taeyoung |last8=Nam |first8=Joo-Youn |last9=Lee |first9=Changsoo |last10=Chae |first10=Kyu-Jung |last11=Lee |first11=Hyung-Sool |last12=Park |first12=Hee-Deung |last13=Kim |first13=Jung Rae |date=2024-07-12 |title=Progress and Prospects for Applications of Extracellular Electron Transport Mechanism in Environmental Biotechnology |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acsestengg.4c00077 |journal=ACS ES&amp;T Engineering |language=en |volume=4 |issue=7 |pages=1520–1539 |doi=10.1021/acsestengg.4c00077 |bibcode=2024ACSEE...4.1520K |issn=2690-0645|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

[[Željezo- oksidirajuće bakterije]] imaju važnu ulogu u ciklusu željeza, pretvarajući rastvorljivo [[fero-željezol]], Fe(II), u nerastvorljivo  Fe(III).&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Schröder |first1=Imke |last2=Johnson |first2=Eric |last3=de Vries |first3=Simon |date=2003-06-01 |title=Microbial ferric iron reductases |url=https://academic.oup.com/femsre/article/27/2-3/427/616145 |journal=FEMS Microbiology Reviews |volume=27 |issue=2–3 |pages=427–447 |doi=10.1016/S0168-6445(03)00043-3 |pmid=12829278 |issn=0168-6445}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Lau |first1=Cheryl K. Y. |last2=Krewulak |first2=Karla D. |last3=Vogel |first3=Hans J. |date=2016-03-01 |title=Bacterial ferrous iron transport: the Feo system |url=https://academic.oup.com/femsre/article/40/2/273/2570212 |journal=FEMS Microbiology Reviews |volume=40 |issue=2 |pages=273–298 |doi=10.1093/femsre/fuv049 |pmid=26684538 |issn=0168-6445}}&lt;/ref&gt; [[Željezo- oksidirajuće bakterije]] mogu biti i [[Autotrof|autotrofne]] i [[Heterotrof|heterotrofne]] i najrasprostranjenije su u deoksigeniranim okruženjima jer nedostatak kisika pogoduje organizmima s drugačijim konačnim akceptorom elektrona.&lt;ref name=&quot;:02&quot;/&gt; Primjeri bakterija koje oksidiraju željezo uključuju ''[[Acidithiobacillus ferrooxidans]]'', ''Gallionella ferruginea'' i ''[[Rhodopseudomonas]]'' spp.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2017-05-09 |title=5.10D: Iron Oxidation |url=https://bio.libretexts.org/Bookshelves/Microbiology/Microbiology_(Boundless)/05:_Microbial_Metabolism/5.10:_Chemolithotrophy/5.10D:__Iron_Oxidation |access-date=2025-04-20 |website=Biology LibreTexts |language=en}}&lt;/ref&gt;''. Posljedice dječpvanja željezo-oksidirajućih  bakterija su da postoji manja koncentracija rastvorljivog željeza u okolišu. To dovodi do manjeg rasta biljaka, promjene boje [[potok]]a i smanjene sekvestracije slobodnih fosfornih iona.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Münch |first1=Melanie A. |last2=van Kaam |first2=Rianne |last3=As |first3=Karel |last4=Peiffer |first4=Stefan |last5=Heerdt |first5=Gerard ter |last6=Slomp |first6=Caroline P. |last7=Behrends |first7=Thilo |date=2024-01-01 |title=Impact of iron addition on phosphorus dynamics in sediments of a shallow peat lake 10 years after treatment |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0043135423012848 |journal=Water Research |volume=248 |doi=10.1016/j.watres.2023.120844 |pmid=38006830 |bibcode=2024WatRe.24820844M |issn=0043-1354|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Rout |first1=Gyana R. |last2=Sahoo |first2=Sunita |date=2015 |title=Role of Iron in Plant Growth and Metabolism |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/ras/3/0/3_1/_article |journal=Reviews in Agricultural Science |volume=3 |pages=1–24 |doi=10.7831/ras.3.1|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Shewanella_oneidensis.png|thumb|Mikroskopska slika ''Shewanella oneidensis'']]
Drugi način na koji bakterije utiču na ciklus željeza je putem vanćelijskog transfera elektrona. Vanćelijski [[transfer elektrona]] dešava se kada bakterija, u odsustvu kisika, koristi metale iz svog okruženja kao konačni akceptor elektrona.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Ovo uključuje pumpanje elektrona izvan [[ćelija (biologija)|ćelije]] do vanćelijskih [[metal]]a kao način da se završi [[lanac transporta elektrona]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Jedan popularan metal za obavljanje e vanćelijskog transporta elektrona je Fe(III).&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Primjeri bakterija kao što su [[Shewanella|''Shewanella'' spp]]., [[Geobacter|''Geobacter'' spp.]] i neki [[Enterococcus|''Enterococcus'' spp.]] imaku ovaj oblik [[metabolizam|metabolizma]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Keogh |first1=Damien |last2=Lam |first2=Ling Ning |last3=Doyle |first3=Lucinda E. |last4=Matysik |first4=Artur |last5=Pavagadhi |first5=Shruti |last6=Umashankar |first6=Shivshankar |last7=Low |first7=Pui Man |last8=Dale |first8=Jennifer L. |last9=Song |first9=Yiyang |last10=Ng |first10=Sean Pin |last11=Boothroyd |first11=Chris B. |last12=Dunny |first12=Gary M. |last13=Swarup |first13=Sanjay |last14=Williams |first14=Rohan B. H. |last15=Marsili |first15=Enrico |date=2018-05-02 |editor-last=Hancock |editor-first=Lynn E. |editor2-last=Hultgren |editor2-first=Scott J. |title=Extracellular Electron Transfer Powers Enterococcus faecalis Biofilm Metabolism |journal=mBio |language=en |volume=9 |issue=2 |doi=10.1128/mBio.00626-17  |doi-access=free|issn=2161-2129 |pmc=5893876 |pmid=29636430}}&lt;/ref&gt; Ovo je važan metabolički proces jer redukuje željezo (III) do željeza (Fe) koje je lakše bioraspoloživo.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Dakle, vanćelijdki transport elektrona ima slične efekte na ciklus željeza kao i [[bakterije]] koje oksidiraju željezo. Pored ciklusa željeza, ekstracelularni transport elektrona također utiče na okolinu kroz povećan rast [[biofilma]] i povećanu kiselost [[biofilm]]a.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Tokunou |first1=Yoshihide |last2=Toyofuku |first2=Masanori |last3=Nomura |first3=Nobuhiko |date=2022-12-20 |editor-last=Shi |editor-first=Liang |editor2-last=Yount |editor2-first=Jacob |title=Physiological Benefits of Oxygen-Terminating Extracellular Electron Transfer |journal=mBio |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=e0195722 |doi=10.1128/mbio.01957-22  |doi-access=free|issn=2150-7511 |pmc=9765408 |pmid=36374091}}&lt;/ref&gt; Udaljavajući se od Zemlje, postavljena je teorija da na [[Mars]]u mogu postojati bakterije koje mogu podvrgnuti ekstracelularnom prijenosu elektrona zbog visokog sadržaja minerala željeznog oksida na Marsu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Microbial Extracellular Electron Transfer is a Far-Out Metabolism |url=https://asm.org/articles/2019/november/microbial-extracellular-electron-transfer-is-a-far#:~:text=Some%20microbes%20%E2%80%9Cbreathe%E2%80%9D%20solid%20iron,extracellular%20electron%20transfer%20(EET) |access-date=2025-04-20 |website=ASM.org |language=en}}&lt;/ref&gt;
Uzeta zajedno, ova dva metabolička procesa naglašavaju važnu ulogu koju [[bakterije]] imaju u ciklusu željeza i okolišu u cjelini.
{{clear}}

== Antropogeni utjecaji ==
Ljudski utjecaj na ciklus željeza u okeanu posljedica je povećanja koncentracije prašine na početku [[Industrijska revolucija|industrijske ere]]. Danas u okeanima postoji približno dvostruko veća količina rastvorljivog željeza nego u predindustrijsko doba, uzrokovana antropogenim zagađivačima i izvorima sagorijevanja rastvorljivog željeza.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Luo |first1=Chao |last2=Mahowald |first2=N. |last3=Bond |first3=T. |last4=Chuang |first4=P. Y. |last5=Artaxo |first5=P. |last6=Siefert |first6=R. |last7=Chen |first7=Y. |last8=Schauer |first8=J. |year=2008 |title=Combustion iron distribution and deposition |journal=Global Biogeochemical Cycles |volume=22 |issue=1 |pages=n/a |bibcode=2008GBioC..22.1012L |doi=10.1029/2007GB002964 |doi-access=}}&lt;/ref&gt; Promjene u ljudskim aktivnostima korištenja zemljišta i [[klima|lčime]] povećale su protok prašine što povećava količinu eolske prašine u otvorenim dijelovima okeana.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;Leeuwen, H. P. (Herman) van, Riemsdijk, W. H. van, Hiemstra, T. J. (Tjisse), Krebs, C. J., Hiemstra, T. J. (Tjisse), &amp; Krebs, C. J. (2008). The biogeochemical cycle of Iron: The role of Natural Organic Matter.&lt;/ref&gt;
[[Slika:Global Distribution of Anthropogenic Soluble Iron Deposition.png|thumb|Ova slika prikazuje prostornu distribuciju '''antropogenog taloženja željeza''', ističući ključne regije u kojima su ljudske aktivnosti (industrijske emisije, sagorijevanje biomase) značajno povećale protok rastvorljivog željeza.]]
Ostali antropogeni izvori željeza nastaju sagorijevanjem. Najveće stope sagorijevanja željeza javljaju se u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]], što doprinosi 20-100% taloženja u okeanima širom svijeta.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;
Ljudi su promijenili [[ciklus dušika]], sagorijevanjem fosilnih goriva i poljoprivredom velikih razmjera.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Krishnamurthy |first1=Aparna |last2=Moore |first2=J. Keith |last3=Mahowald |first3=Natalie |last4=Luo |first4=Chao |last5=Doney |first5=Scott C. |last6=Lindsay |first6=Keith |last7=Zender |first7=Charles S. |date=2009 |title=Impacts of increasing anthropogenic soluble iron and nitrogen deposition on ocean biogeochemistry |url=http://www.escholarship.org/uc/item/4qn7q2w0 |journal=Global Biogeochemical Cycles |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=n/a |bibcode=2009GBioC..23.3016K |doi=10.1029/2008GB003440 |issn=1944-9224 |s2cid=2839652 |hdl-access=free |hdl=1912/3418}}&lt;/ref&gt; Zbog povećanog željeza i dušika povećava se fiksacija morskog dušika u suptropskom sjevernom i južnom Tihom okeanu. U suptropskim, tropskim i visokonivojskim regijama, povećani unos željeza može dovesti do povećanog unosa CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što utiče na [[globalni ciklus ugljika]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Također poglesajte==
* [[Oplodnja željezom]]
* [[Željezo-oksidirajuće  bakterije]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dodatni izvori ==
{{refbegin}}
* {{cite journal |vauthors = Pérez-Guzmán L, Bogner KR, Lower BH |year=2010 |title=Earth's Ferrous Wheel |journal=Nature Education Knowledge |volume=3 |issue=10 |page=32 |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/earth-s-ferrous-wheel-15180940 }}
{{refend}}

[[Kategorija:Biogeohemijski ciklusi]]
[[Kategorija:Geološki procesi]]
[[Kategorija:Geohemija]]
[[Kategorija:Željezo]]</text>
      <sha1>rv67a9b4z94j72k6y6yq8kyfx1z4udh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533504</id>
    <revision>
      <id>3898333</id>
      <parentid>3845404</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:57:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>džizija-&gt;džizja</comment>
      <origin>3898333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93284" sha1="du95mc82td53su22cu5zu6dmzutqydg" xml:space="preserve">{{Islam}}
{{Islam i druge religije}}
'''Zimija''' (arapski: {{Jez-ar|ذمي}} ''zimmī'', {{IPA|ar|ˈðimmiː|}}, zbirno {{Jez-ar|أهل الذمة}} ehlil ''zimmah'' / z''immah'' — &quot;ljudi pod zaštitom&quot; ili &quot;narod ugovora&quot;), ili '''muʿāhid''' ({{Jez-ar|معاهد}}), je historijski&lt;ref name=Campo/&gt; termin za [[Kafir|nemuslimane]] koji žive u [[Islamska država|islamskoj državi]] sa zakonskom zaštitom i određenim ograničenjima.&lt;ref name=Campo&gt;{{cite encyclopedia |title=dhimmi |encyclopedia=[[Encyclopedia of Islam]] |editor=Juan Eduardo Campo |pages=194–195 |publisher=Infobase Publishing |date=2010 |isbn=978-1-4381-2696-8 |url=https://books.google.com/books?id=OZbyz_Hr-eIC&amp;dq=%22non-Muslims+who+live+within+Islamdom+and+have+a+regulated+and+protected+status.%22+%22Encyclopedia+of+Islam%22&amp;pg=PA194|quote= Dhimmis are non-Muslims who live within Islamdom and have a regulated and protected status. ... In the modern period, this term has generally has occasionally been resuscitated, but it is generally obsolete.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Modarresi&quot;&gt;{{cite book|author=Mohammad Taqi al-Modarresi|author-link=Mohammad Taqi al-Modarresi|title=The Laws of Islam|year= 2016|publisher=Enlight Press|isbn=978-0994240989|url=http://almodarresi.com/en/books/pdf/TheLawsofIslam.pdf|access-date=22. 12. 2017|ref=Modarresi|language=en|archive-date=2. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190802163247/http://almodarresi.com/en/books/pdf/TheLawsofIslam.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{rp|470}} Riječ doslovno znači &quot;zaštićena osoba&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/dhimmi|title=Definition of DHIMMI|website=www.merriam-webster.com}}&lt;/ref&gt; što se odnosi na obavezu države prema ''[[šerijat]]u'' da štiti život, imovinu i slobodu vjeroispovijesti pojedinca, u zamjenu za lojalnost državi i plaćanje poreza ''[[džizja]]'', za razliku od ''[[zekat]]a'' ili obavezne milostinje koju su plaćali muslimanski podanici.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Glenn |first= H. Patrick |author-link=H. Patrick Glenn |year=2007 |title=Legal Traditions of the World |publisher=[[Oxford University Press]] |pages=218–219 |quote=A Dhimmi is a non-Muslim subject of a state governed in accordance to sharia law. The term connotes an obligation of the state to protect the individual, including the individual's life, property, and freedom of religion and worship, and required loyalty to the empire, and a poll tax known as the jizya, which complemented the Islamic tax paid by the Muslim subjects, called Zakat.}}&lt;/ref&gt; Zimijama je bilo zabranjeno nošenje oružja, te nisu služili vojni rok i nisu imali druge privilegije koje su bile dodijeljene isključivo muslimanima. Bili su dužni plaćati glavarinu (''džiziju''), ali su imali određena prava prema zakonima o imovini, ugovorima i obavezama.&lt;ref&gt;H. Patrick Glenn, ''Legal Traditions of the World''. [[Oxford University Press]], 2007, p. 219.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The French scholar Gustave Le Bon (the author of ''La civilisation des Arabes'') writes &quot;that despite the fact that the incidence of taxation fell more heavily on a Muslim than a non-Muslim, the non-Muslim was free to enjoy equally well with every Muslim all the privileges afforded to the citizens of the state. The only privilege that was reserved for the Muslims was the seat of the caliphate, and this, because of certain religious functions attached to it, which could not naturally be discharged by a non-Muslim.&quot; Mun'im Sirry (2014), ''Scriptural Polemics: The Qur'an and Other Religions'', p. 179. [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0199359363}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|url=https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=[https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou/page/204 204]|quote = According to the dhimma status system, non-Muslims must pay a poll tax in return for Muslim protection and the privilege of living in Muslim territory. Per this system, non-Muslims are exempt from military service, but they are excluded from occupying high positions that involve dealing with high state interests, like being the president or prime minister of the country. In Islamic history, non-Muslims did occupy high positions, especially in matters that related to fiscal policies or tax collection.}}&lt;/ref&gt;

Zimije su također bile podložne specifičnim ograničenjima, koja su bila kodificirana u sporazumima poput [[Omerov ugovor|Omerovog ugovora]]. To je uključivalo zabrane izgradnje novih bogomolja, popravljanja postojećih u područjima gdje su živjeli muslimani, podučavanja djece [[Kur'an]]u i sprečavanja rođaka da pređu na islam.&lt;ref name=&quot;Brepols Publishers&quot;&gt;{{cite book|editor1-last=Berend|editor1-first=Nora|editor2-last=Hameau-Masset|editor2-first=Youna|editor3-last=Nemo-Pekelman|editor3-first=Capucine|editor4-last=Tolan|editor4-first=John|title=Religious Minorities in Christian, Jewish, and Muslim Law (5th–15th Centuries)|series=Religion and law in Medieval Christian and Muslim Societies |year=2017|volume=8 |publisher=Brepols Publishers|isbn=978-2-503-56571-2|doi=10.1484/M.RELMIN-EB.5.109274|pages=58–59}}&lt;/ref&gt; Ovisno o specifičnim područjima i periodima, zimijama su također bile ograničene profesije kojima su se mogle baviti,&lt;ref&gt;{{cite web | last1=Tangi | first1=Myriam | title=A Memory of the Last Jews of Yemen | work=The Librarians | date=28. 3. 2019 | url=https://blog.nli.org.il/en/yemen-jews/ }}&lt;/ref&gt; bila su im ograničena putovanja izvan određenih područja, posjedovanje imovine, te su periodično bili izloženi prisilnim konverzijama i masakrima. Također su morali nositi žutu oznaku ili drugu prepoznatljivu odjeću, suzdržavati se od nošenja oružja i izbjegavati jahanje na sedlima.&lt;ref name=&quot;Brepols Publishers&quot; /&gt;

== Historija ==
Historijski gledano, status zimije se prvobitno primjenjivao na [[Jevreji|Jevreje]], [[Kršćanstvo|kršćane]] i [[Sabejci|Sabejce]], koji se u [[Kalam|islamskom vjerovanju]] smatraju &quot;[[Sljedbenici Knjige|Sljedbenicima Knjige]]&quot;. Kasnije je ovaj status primijenjen i na [[Zoroastrizam|zoroastrijance]], [[Sikizam|sike]], [[Hinduizam|hinduse]], [[Džainizam|džainiste]] i [[Budizam|budiste]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Annemarie Schimmel|url=https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne/page/107|title=The Empire of the Great Mughals: History, Art and Culture|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=2004|isbn=978-1861891853|page=[https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne/page/107 107]|quote=The conqueror [[Muhammad bin Qasim|Muhammad Ibn Al Qasem]] gave both Hindus and Buddhists the same status as the Christians, Jews and Sabaeans of the Middle East. They were all &quot;dhimmi&quot; ('protected people')|author-link=Annemarie Schimmel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bonner&quot;&gt;{{cite book|author=Michael Bonner|title=Jihad in Islamic History: Doctrines and Practice|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2008|isbn=978-0691138381|page=89|jstor=j.ctt7sg8f|author-link=Michael Bonner}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice, Transformations|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2009|isbn=978-0511815300|page=327|doi=10.1017/CBO9780511815300|author-link=Wael Hallaq}}&lt;/ref&gt; Jevreji, kršćani i drugi bili su dužni plaćati ''džiziju'', a prisilne konverzije bila su zabranjena.&lt;ref name=Bon08&gt;{{cite book|author=Michael Bonner|title=Jihad in Islamic History|publisher=Princeton University Press|year=2008|pages= 89–90|url=https://books.google.com/books?id=Qxq7eykoJgoC&amp;pg=PA89|quote=To begin with, there was no forced conversion, no choice between &quot;Islam and the Sword&quot;. Islamic law, following a clear Quranic principle (2:256), prohibited any such things [...] although there have been instances of forced conversion in Islamic history, these have been exceptional.|isbn=978-1400827381}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Wai03&gt;Waines (2003) &quot;An Introduction to Islam&quot; ''Cambridge University Press''. p. 53&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Win02&gt;Winter, T. J, &amp; Williams, J. A. (2002). ''Understanding Islam and the Muslims: The Muslim Family Islam and World Peace''. Louisville, Kentucky: Fons Vitae. p. 82. {{ISBN|978-1-887752-47-3}}. Quote: The laws of Muslim warfare forbid any forced conversions, and regard them as invalid if they occur.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lapid&gt;{{cite book|title=Islamic Societies to the Nineteenth Century: A Global History|author=Ira M. Lapidus|page=345}}&lt;/ref&gt; Uprkos ovoj nominalnoj zabrani, dobro su dokumentovani [[Prisilno preobraćenje na islam|slučajevi prisilnih preobraćenja]].

Tokom vladavine [[El-Mutawakkil|El-Mutawakkila]], desetog [[Abasidski halifat|abasidskog halife]], brojna ograničenja pojačala su status zimija kao građana drugog reda i prisilila njihove zajednice u geta.&lt;ref name=Majid&gt;{{cite book |first=Majid |last=Khadduri |author-link=Majid Khadduri |year=2010 |title=War and Peace in the Law of Islam |isbn=978-1616190484 |pages=196–198|publisher=Lawbook Exchange }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, od njih se zahtijevalo da se po odjeći razlikuju od svojih muslimanskih susjeda.&lt;ref&gt;The [[Torah]] itself set forth rules for dress that set Jews apart from the communities in which they lived.[[Eric Silverman]],  [https://books.google.com/books?id=nZYdAAAAQBAJ&amp;pg=PR15 ''A Cultural History of Jewish Dress,'']  [[A&amp;C Black]], 2013  {{isbn|978-0-857-85209-0}} pp. 47, xv, 24:'At [[2 Maccabees]] 4:12 it is recorded that the [[Maccabees]] slaughtered Jewish youths guilty of [[Hellenization|Hellenizing]] in wearing caps typical of Greek youths. The first of the other [[Abrahamic religions]]  to impose a distinctive mode of dress on Jews was [[Islam]], beginning with decrees set forth by the [[Abbasid caliph]] [[Al-Mutawakkil]] obliging non-Muslims (dhimmis) to wear distinctive marks, – buttons on their caps, patches on their sleeves, and generally honey-coloured garbs, – on their clothing in order to mark them off from members of the Muslim communities.'; ‘a twelfth century [Christian] [[synod]] decreed the first of many edicts which required Jews to don peculiar garb. These outfits marked Jews as Otherly-to be shunned, despised, …and sometimes murdered… . But Jews also dressed differently in premodern Europe because their rabbis understood any emulation of non-Jews as a violation of the divine law as revealed by God to Moses atop Mount Sinai. The Five Books of Moses, after all, together called the Torah, clearly specify that Jews must adhere to a particular dress code-modesty, for example, and fringes. The very structure of the cosmos demanded nothing less. Clothing, too, served as a &quot;fence&quot; that protected Jews from the profanities and pollutions of the non-Jewish societies in which they dwelled. From this angle, Jews dressed distinctively as God's elect.'&lt;/ref&gt;  Prema [[Omerov ugovor|Omerovom ugovoru]], nije im bilo dozvoljeno graditi nove crkve ili sinagoge, niti popravljati stare crkve bez pristanka muslimana.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pact of Umar |url=https://sourcebooks.fordham.edu/source/pact-umar.asp}}&lt;/ref&gt;

Prema ''[[šerijat]]u'', zajednice ''zimija'' obično su se upravljale prema vlastitim zakonima umjesto nekih zakona primjenjivih na [[Ummet|muslimansku zajednicu]]. Naprimjer, [[Jevrejska plemena u Arabiji|jevrejskoj zajednici u Medini]] bilo je dozvoljeno imati vlastite [[Beit din|halahičke sudove]],&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;/&gt; a osmanlijski [[Milet (Osmanlijsko Carstvo)|sistem mileta]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] omogućio je različitim zajednicama zimija da se samostalno upravljaju pod [[Osmanlijsko pravo|odvojenim pravnim sudovima]]. Ovi sudovi nisu obuhvatali slučajeve koji su uključivali vjerske grupe izvan njihovih vlastitih zajednica, niti prijestupe za koje je propisana smrtna kazna. Zajednicama ''zimija'' također je bilo dozvoljeno baviti se određenim praksama koje su za muslimansku zajednicu obično bile zabranjene, poput [[Islamski propisi o ishrani|konzumiranja alkohola i svinjetine]].&lt;ref&gt;Al-Misri, ''Reliance of the Traveler'' (edited and translated by [[Nuh Ha Mim Keller]]), p. 608. Amana Publications, 1994.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Al-Misri, ''Reliance of the Traveler'' (ed. and trans. Nuh Ha Mim Keller), pp. 977, 986. Amana Publications, 1994.&lt;/ref&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–241}}

Neki muslimani odbacuju sistem ''zimija'', tvrdeći da je riječ o sistemu koji je neprikladan u dobu nacionalnih država i demokratija.&lt;ref name=&quot;El Fadl&quot;&gt;&quot;[…] the overwhelming majority of moderate Muslims reject the dhimma system as ahistorical, in the sense that it is inappropriate for the age of nation-states and democracies.&quot; {{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled |author-link=Khaled Abou El Fadl |title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|url=https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou|date=2007|publisher=HarperOne|isbn=978-0061189036|page=[https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou/page/214 214]}}&lt;/ref&gt; Među islamskim učenjacima 20. vijeka i savremenog doba postoji niz mišljenja o tome je li pojam ''zimije'' prikladan za moderno doba i, ako jeste, u kojem bi ga obliku trebalo primijeniti u islamskoj državi.

Postoje razlike među islamskim [[Mezheb|mezhebima]] u vezi s tim koji nemuslimani mogu plaćati džiziju i imati status zimije. [[Hanefijski mezheb|Hanefijski]] i [[Malikijski mezheb|malikijski]] mezheb generalno dopuštaju nemuslimanima da imaju status zimije. Nasuprot tome, [[Šafijski mezheb|šafijski]] i [[Hanbelijski mezheb|hanbelijski]] dopuštaju isključivo kršćanima, unitarijancima, Jevrejima, Sabejcima i zoroastrijancima da imaju status zimije, te tvrde da svi ostali nemuslimani moraju ili preći na islam ili će se protiv njih voditi rat.

== Ugovor &quot;Zimma&quot; ==
Zasnovano na ajetima iz [[Kur'an]]a i islamskoj tradiciji, ''šerijatsko'' pravo pravi razliku između muslimana, sljedbenika drugih [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] i [[Paganizam|mnogobožaca]] ili osoba koje pripadaju drugim [[Politeizam|politeističkim]] religijama. Kao [[Monoteizam|monoteisti]], Jevreji i kršćani tradicionalno su se smatrali &quot;[[Sljedbenici Knjige|Sljedbenicima Knjige]]&quot;, te im je dodijeljen poseban pravni status poznat kao ''zimije'' proizašao iz teorijskog ugovora — &quot;zimma&quot; ili &quot;boravak u zamjenu za poreze&quot;. Islamski pravni sistemi zasnovani na ''šerijatskom'' pravu inkorporirali su [[Vjersko pravo|vjerske zakone]] i sudove [[Kršćanstvo|kršćana]], [[Judaizam|Jevreja]] i [[Hinduizam|hindusa]], kao što se moglo vidjeti u ranom [[Hilafet|hilafetu]], [[El-Endelus|El-Endelusu]], na [[Muslimansko osvajanje Indijskog potkontinenta|Indijskom potkontinentu]] i u osmanlijskom [[Milet (Osmanlijsko Carstvo)|sistemu mileta]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref name=&quot;Weeramantry-138_2&quot;&gt;{{Harvnb|Weeramantry|1997|p=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Sachedina&gt;{{cite book|title=The Islamic Roots of Democratic Pluralism|author=Sachedina, Abdulaziz Abdulhussein|year=2001|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-513991-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/islamic_sac_2001_00_4172}}&lt;/ref&gt;{{page needed|date=1. 2016.}}

U izvorima jemenskih Jevreja, sačinjen je sporazum između [[Muhammed|Muhammeda]] i njegovih jevrejskih podanika, poznat kao ''kitāb zimmat el-nabi'', napisan 17. godine po [[Hidžra|Hidžri]] (638. n. e), koji je Jevrejima koji su živjeli u Arabiji dao izričitu slobodu da poštuju [[Šabat]] i da puštaju zulufe, ali je zahtijevao da plaćaju ''džizju'' (glavarinu) svake godine za svoju zaštitu.&lt;ref&gt;[[Shelomo Dov Goitein]], ''The Yemenites – History, Communal Organization, Spiritual Life'' (Selected Studies), editor: Menahem Ben-Sasson, Jerusalem 1983, pp. 288–299. {{ISBN|965-235-011-7}}&lt;/ref&gt; Muslimanske vlade u slivu Inda spremno su proširile status ''zimija'' na hinduse i budiste u Indiji.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''The Venture of Islam Conscience and History in a World Civilization Vol 2''. [[University of Chicago]], 1958, p. 278.&lt;/ref&gt; Na kraju je najveća [[Mezheb|škola]] [[Fikh|islamskog prava]] primijenila ovaj termin na sve nemuslimane koji žive na muslimanskim teritorijama izvan [[Hidžaz|svetog područja]] oko [[Meka|Meke]] u [[Arapsko poluostrvo|Arabiji]].&lt;ref&gt;al-Misri, Ahmad ibn Naqib (edited and translated from Arabic (with commentary) by Nuh Ha Mim Keller) (1994 revised ed), p. 603.&lt;/ref&gt;

U srednjovjekovnim islamskim društvima, ''[[kadija]]'' (islamski sudija) obično se nije mogao miješati u poslove nemuslimana osim ako strane nisu dobrovoljno odabrale da im se sudi prema islamskom pravu, pa su zajednice ''zimija'' koje su živjele u islamskim državama obično imale svoje zakone nezavisne od ''šerijatskog'' prava, kao u slučaju Jevreja koji bi imali svoje [[Beit din|rabinske sudove]].&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;&gt;{{cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Cohen, Mark R. |publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3 |page=74 |url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010 |author-link=Mark R. Cohen }}&lt;/ref&gt; Ovi sudovi nisu obuhvatali slučajeve koji su uključivali druge vjerske grupe, niti prijestupe za koje je propisana smrtna kazna ili prijetnje javnom redu. Do 18. vijeka, međutim, ''zimije'' su često prisustvovale osmanlijskim muslimanskim sudovima, gdje su postupke protiv njih pokretali muslimani, ili su oni pokretali postupke protiv muslimana ili drugih ''zimija''. Zakletve koje su ''zimije'' polagale na ovim sudovima bile su prilagođene njihovim uvjerenjima.&lt;ref name=&quot;al-Qattan-99&quot;&gt;{{cite journal |author=al-Qattan, Najwa |title=Dhimmis in the Muslim Court: Legal Autonomy and Religious Discrimination |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1999-08_31_3/page/428 |journal=[[International Journal of Middle East Studies]] |volume=31 |issue=3 |pages=429–444 |year=1999 |issn=0020-7438 |doi=10.1017/S0020743800055501 |s2cid=159763960 }}&lt;/ref&gt; Nemuslimanima je bilo dozvoljeno baviti se određenim praksama (poput konzumiranja alkohola i svinjetine) koje su inače bile zabranjene islamskim pravom,&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Muhammad|last1=Hamidullah|author-link=Muhammad Hamidullah|date=1970|title=Introduction to Islam|publisher=International Islamic Federation of Student Organizations|page=180}}&lt;/ref&gt; štaviše, svaki musliman koji prolije njihovo vino ili ga nasilno prisvoji dužan je platiti odštetu.{{sfn|Abdel-Haleem|2012|p=73}} Neki islamski učenjaci smatrali su da se i zoroastrijski &quot;[[Hvedodah|incestuozni brakovi]]&quot;, koji se po ''šerijatu'' smatraju incestuoznim, također trebaju tolerisati. [[Ibn Kajjim el-Dževzije]] (1292–1350) smatrao je da većina učenjaka [[Hanbelijski mezheb|hanbelijske]] škole zastupa stav da su nemuslimani imali pravo na takve prakse, pod uslovom da se one ne iznose pred šerijatske sudove i da ih dotične vjerske manjine smatraju dozvoljenim. Ova se odluka temeljila na presedanu da nije bilo zapisa o tome da je poslanik [[Muhammed]] zabranio takve incestuozne brakove među zoroastrijancima, uprkos tome što je dolazio u kontakt sa zoroastrijancima i znao za tu praksu.&lt;ref&gt;Jackson, Sherman A. (2005). [https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;dq=ankiha+fasida&amp;pg=PA144 p. 144] (via [[Google Books]]). Retrieved 19 September 2011.&lt;/ref&gt; Vjerske manjine također su bile slobodne raditi šta god žele u svojim domovima, pod uslovom da se nisu javno upuštale u nedozvoljene seksualne aktivnosti na načine koji bi mogli ugroziti javni moral.&lt;ref&gt;Jackson, Sherman A. (2005). [https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;dq=ankiha+fasida&amp;pg=PA145 p. 145] (via [[Google Books]]). Retrieved 19 September 2011.&lt;/ref&gt;

Postoje paralele za to u [[Rimsko pravo|rimskom]] i [[Halaha|jevrejskom pravu]].&lt;ref&gt;[[H. Patrick Glenn|Glenn, H. Patrick]] (2007). ''Legal Traditions of the World: Sustainable Diversity in Law'' (3rd edition). New York City; Oxford: [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0-19-920541-7}}. pp. 217–219.&lt;/ref&gt; Prema profesoru prava [[H. Patrick Glenn|H. Patricku Glennu]] sa [[Univerzitet McGill|Univerziteta McGill]], &quot;danas se kaže da su zimije 'isključene iz specifično muslimanskih privilegija, ali su s druge strane isključene iz specifično muslimanskih dužnosti' dok (i tu postoje jasne paralele sa zapadnim javnim i privatnim pravnim tretmanom stranaca—Fremdenrecht, la condition de estrangers), 'u ostalom, musliman i zimija jednaki su u praktično cjelokupnom pravu o vlasništvu i ugovorima i obavezama'.&quot;&lt;ref&gt;[[H. Patrick Glenn|Glenn, H. Patrick]] (2007). ''Legal Traditions of the World&amp;: Sustainable Diversity in Law'' (3rd ed). New York: Oxford: Oxford University Press. {{ISBN|978-0-19-920541-7}}. p. 219.&lt;/ref&gt; Citirajući Kur'ansku izjavu: &quot;i sljedbenicima Indžila smo bili naredili da sude prema onome što je Allah objavio u njemu. Oni koji nisu sudili prema onome što je Allah objavio – pravi su grješnici&quot;,&lt;ref&gt;{{qref|5|47|b=yl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/5-11|title=Prijevod značenja Sura El-Maida - Prevod na bosanski jezik - Besim Korkut - Broj stranice 116|website=Enciklopedija Kur'ana Časnog|language=bs|access-date=2026-04-22}}&lt;/ref&gt; [[Muhammad Hamidullah]] piše da je islam decentralizovao i &quot;prepustio lokalnim zajednicama&quot; zakon i pravdu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hamidullah|first=Muhammad|author-link=Muhammad Hamidullah|date=1986|title=Relations of Muslims with non-Muslims|journal=Journal of Muslim Minority Affairs|volume=7|issue=1|page=9|doi=10.1080/13602008608715960|issn=0266-6952|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/istem/issue/26528/279243}}&lt;/ref&gt; Međutim, klasični ugovor o ''zimijama'' više se ne primjenjuje. [[Zapadna kultura|Zapadni uticaj]] na muslimanski svijet bio je ključan u eliminisanju ograničenja i zaštite ugovora o ''zimijama''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lewis|first=Bernard|title=The Jews of Islam|url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C|year=1984|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-00807-3 |page=184}}&lt;/ref&gt;

=== Ugovor &quot;Zimma&quot; i šerijatsko pravo ===
{{Glavni|Šerijat}}
Ugovor &quot;zimma&quot; integralni je dio tradicionalnog islamskog prava. Od 9. vijeka n. e, moć interpretacije i usavršavanja prava u tradicionalnim islamskim društvima bila je u rukama učenjaka (''[[ulema|uleme]]''). Ova podjela vlasti služila je ograničavanju raspona radnji dostupnih vladaru, koji nije mogao lako samostalno donositi ukaze ili reinterpretirati pravo i očekivati kontinuiranu podršku zajednice.&lt;ref&gt;Basim Musallam, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World'', edited by [[Francis Robinson]]. Cambridge University Press, 1996, p. 176.&lt;/ref&gt; Kroz naredne vijekove i carstva, ravnoteža između uleme i vladara se mijenjala i reformisala, ali ravnoteža moći nikada nije odlučno promijenjena.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 105–108.&lt;/ref&gt; Početkom 19. vijeka, [[Industrijska revolucija|Industrijska]] i [[Francuska revolucija]] uvele su eru [[Zapadna kultura|evropske svjetske hegemonije]] koja je uključivala dominaciju nad većinom muslimanskih zemalja.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 176–177.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sarah Ansari, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World edited by [[Francis Robinson]]''. Cambridge University Press, 1996, p. 90.&lt;/ref&gt; Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], evropske sile su shvatile da su previše oslabljene da bi održale svoja carstva.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 366–367.&lt;/ref&gt; Široka raznolikost u oblicima vlade, sistemima prava, stavovima prema modernosti i tumačenjima šerijata rezultat su posljedičnih težnji ka nezavisnosti i modernosti u muslimanskom svijetu.&lt;ref&gt;Sarah Ansari, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World edited by [[Francis Robinson]]''. [[Cambridge University Press]], 1996, pp. 103–111.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol 3''. [[The University of Chicago]], 1961, pp. 384–386.&lt;/ref&gt;

Muslimanske države, sekte, škole mišljenja i pojedinci se razlikuju po pitanju onoga što šerijatsko pravo tačno podrazumijeva.&lt;ref&gt;Otto, Jan Michiel. ''Sharia and National Law in Muslim Countries: Tensions and Opportunities for Dutch and EU Foreign Policy ''. Amsterdam University Press, 2008, p. 7.&lt;/ref&gt; Osim toga, muslimanske države danas koriste spektar pravnih sistema. Većina država ima mješoviti sistem koji sprovodi određene aspekte šerijata dok istovremeno priznaje supremaciju ustava. Nekoliko njih, poput [[Turska|Turske]], proglasile su se sekularnim.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, pp. 8–9.&lt;/ref&gt; Lokalni i običajni zakoni također mogu imati prednost u određenim pitanjima.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 29.&lt;/ref&gt; Islamsko pravo je stoga polinormativno,&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 10.&lt;/ref&gt; i uprkos nekoliko slučajeva nazadovanja posljednjih godina, trend je usmjeren ka liberalizaciji.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 18. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, pp. 37–39.&lt;/ref&gt;

=== Kraj ugovora &quot;Zimma&quot; ===
Status ''zimije'' &quot;dugo su sa rezignacijom prihvatali kršćani, a sa zahvalnošću Jevreji&quot;, ali rastuća moć kršćanstva i radikalne ideje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] izazvale su talas nezadovoljstva među kršćanskim zimijama.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewis |first=Bernard |title=The Jews of Islam |url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C |year=1984 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00807-3 |page=62 }}&lt;/ref&gt; Kontinuirani i rastući pritisak evropskih sila u kombinaciji s pritiskom muslimanskih reformatora postepeno je ublažio nejednakosti između muslimana i nemuslimana.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewis |first=Bernard |title=The Jews of Islam |url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C |year=1984 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00807-3 }} summary of pp. 62–66. See p. 62 (2nd paragraph), p. 65 (3rd paragraph)&lt;/ref&gt;

Dana 18. februara 1856, izdat je [[Hatihumajun|Osmanlijski reformski edikt iz 1856.]] ({{lang|ota|خط همايونى|Hatt-i Humayan}}), izgrađen na osnovu edikta iz 1839. Do njega je došlo dijelom kao rezultat pritiska i napora ambasadora [[Drugo Francusko Carstvo|Francuske]], [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]], čije su države bile potrebne kao saveznici u [[Krimski rat|Krimskom ratu]]. Njime je ponovo proglašen princip jednakosti između muslimana i nemuslimana i donesene su mnoge specifične reforme u tom cilju. Naprimjer, ukinut je porez ''džizja'', a nemuslimanima je dozvoljeno pridruživanje vojsci.&lt;ref&gt;Lapidus (1988), p. 599&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lapidus (2002), p. 495&lt;/ref&gt;

Prema nekim naučnicima, diskriminacija protiv ''zimija'' nije prestala sa Ediktom iz 1856, i oni su ostali građani drugog reda najmanje do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Morris |first=Benny |title=Righteous Victims: A History of the Zionist-Arab Conflict, 1881–2001 |url=https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0 |publisher=Vintage Books |year=2001 |isbn=978-0679744757 |pages=[https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0/page/12 13]}}&lt;/ref&gt; H.E.W. Young, iz Britanskog vijeća u Mosulu, napisao je 1909: &quot;Stav muslimana prema kršćanima i Jevrejima je stav gospodara prema robovima, prema kojima se ponaša sa određenom gospodskom tolerancijom sve dok oni drže do svog mjesta. Svaki znak pretenzija na jednakost se promptno suzbija.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Young |first=H. E. Wilkie |year=1971 |title=Mosul in 1909 |url=https://www.jstor.org/stable/4282373 |journal=Middle Eastern Studies |volume=7 |issue=2 |pages=229–235|doi=10.1080/00263207108700177 |jstor=4282373 }}&lt;/ref&gt;

=== Stavovi modernih islamskih učenjaka o statusu nemuslimana u islamskom društvu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|[[Ruholah Homeini]]
|[[Iran|Iranski]] [[Šiizam|šiitski]] muslimanski ajatolah [[Ruholah Homeini]] ukazuje u svojoj knjizi ''[[Islamska vlada (knjiga)|Islamska vlada]]'' da bi se od nemuslimana trebalo zahtijevati plaćanje [[Glavarina|glavarine]], u zamjenu za šta bi imali koristi od zaštite i usluga države; međutim, oni bi bili isključeni iz svakog učešća u političkom procesu.&lt;ref&gt;Hukuma Islamiyya, n.p. (Beirut), n.d, pp. 30ff.; Vilayat-i Faqih, n.p, n.d, pp. 35ff.; English version (from the Arabic), ''Islamic Government'' (U.S. Joint Publications Research Service 72663, 1979), pp. 22ff.; French version (from the Persian), Pour un gouvernement islamique (Paris, 1979), pp. 31ff. Another version in Hamid Algar, ''Islam and Revolution: Writings and Declarations of Imam Khomeini'' (Berkeley, 1981), pp. 45ff.&lt;/ref&gt; [[Bernard Lewis]] napominje u vezi sa Homeinijem da je jedna od njegovih glavnih zamjerki protiv šaha, [[Muhamed Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]], bila ta što je njegovo zakonodavstvo ostavljalo teorijsku mogućnost da nemuslimani vrše političku ili sudsku vlast nad muslimanima.&lt;ref&gt;Bernard Lewis, ''[[The Jews of Islam]]'' notes on p. 3&lt;/ref&gt;
|-
|[[Jusuf el-Karadavi]]
|Egipatski teolog Jusuf el-Karadavi, predsjednik [[Međunarodna unija muslimanskih učenjaka|Međunarodne unije muslimanskih učenjaka]],&lt;ref name=&quot;chair&quot;&gt;{{Cite news|title=Qatar-based cleric calls for Egypt vote boycott|date=11. 5. 2014|author=AFP (news agency) |newspaper=Yahoo News|url=https://uk.news.yahoo.com/qatar-based-cleric-calls-egypt-vote-boycott-192234858.html#9K9eVKw|archive-url=https://web.archive.org/web/20140616031315/https://uk.news.yahoo.com/qatar-based-cleric-calls-egypt-vote-boycott-192234858.html|archive-date=16. 6. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; izjavio je u svojoj emisiji ''Šerijat i život'' na mreži [[Al Jazeera|Al Jazeera]], koja ima procijenjenu publiku od 35 do 60 miliona gledalaca:&lt;ref&gt;{{cite book |title=The People Want: A Radical Exploration of the Arab Uprising|author=Gilbert Achcar|year=2013|page=112|publisher=University of California Press|url=https://books.google.com/books?id=-CxxOnASaMAC&amp;pg=PA112
|isbn=978-0520956544}}&lt;/ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;Kada kažemo ''zimije'' (ehlil''-zimma'') to znači da [...] su oni pod Allahovom zaštitom i Njegovog Poslanika i muslimanske zajednice i njihova su odgovornost (ze''mān''), te je svačija dužnost štititi ih, i to je ono što se namjerava reći tom riječju. Trenutno mnoge od naše braće vrijeđa riječ ''zimije'', a u onome što sam napisao u svojim knjigama izjavio sam da ne vidim ništa što bi spriječilo savremeni islamski [[Ištihad|''idžtihad'']] da odbaci ovu riječ ''zimije'' i naziva ih nemuslimanskim građanima.&quot;&lt;ref&gt;لما نقول أهل الذمة يعني أهل ذمة الله يعني هم في عهد الله وعهد رسوله وعهد جماعة المسلمين وضمانهم، الجميع عليه أن يحميهم، فهذا هو المقصود من الكلمة. الآن يتأذى منها الكثير من أخواننا كلمة أهل الذمة، وأنا ذكرت فيما كتبت في كتبي أنني أنا لا أرى أي مانع أمام الاجتهاد الإسلامي المعاصر أن يحذف كلمة أهل الذمة هذه ونسميهم المواطنون من غير المسلمين [http://www.aljazeera.net/programs/religionandlife/2008/5/6/%D8%BA%D9%8A%D8%B1-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85%D9%8A%D9%86-%D9%81%D9%8A-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%AC%D8%AA%D9%85%D8%B9-%D8%A7%D9%84%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A Transcript of the 5-6-2008 &quot;Sharia and Life&quot; episode], Aljazeera.net&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;
|-
|[[Mohammad Selim el-Ava|Mohammad Salim el-Ava]]
|Drugi egipatski islamista, Mohammad Selim el-Ava tvrdio je da se koncept zimije mora reinterpretirati u kontekstu [[Egipatski nacionalizam|egipatskog nacionalizma]]. El-Ava i drugi muslimanski učenjaci to temelje na ideji da, iako je prethodno stanje ''zimija'' rezultat [[Muslimansko osvajanje Egipta|islamskog osvajanja Egipta]], moderna egipatska država proističe iz zajedničke muslimansko-kršćanske kampanje za okončanje [[Historija Egipta pod Britancima|britanske okupacije Egipta]]. U modernom Egiptu, tvrdi on, Ustav zamjenjuje ugovor o ''zimijama''.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Political Islam, Citizenship, and Minorities: The Future of Arab Christians|author=Andrea Zaki Stephanous|pages=160–161|quote=&quot;Both Muslims and al-dhimmiyun struggled for the liberation of this land for more than a century and, because of the blood that was shed by both, a new order was created...In the modern state, the constitution took the place of the al-dhimmi contract.&quot;}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Muhammad Husayn Tabataba'i|Muhammad Husejn Tabataba'i]]
|Muhammad Husejn Tabataba'i, [[Šiizam|šiitski]] učenjak iz 20. vijeka, piše da se prema zimijama treba odnositi &quot;na dobar i pristojan način&quot;. On odgovara na argument da je dobar tretman zimija derogiran ajetom 9:29 iz Kur'ana&lt;ref&gt;Kur'an 9:29—&quot;Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono što Allah i Njegov Poslanik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru – sve dok ne daju glavarinu poslušno i smjerno..&quot;&lt;/ref&gt; izjavljujući da, u doslovnom smislu, ovaj ajet nije u suprotnosti sa dobrim tretmanom zimija.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Muhammad Husayn Tabataba'i|author-link1=Muhammad Husayn Tabataba'i|title=Surah Al-Baqarah, verses 83–88|url=http://www.almizan.org/|website=almizan.org|access-date=1. 1. 2016|language=ar, en|quote=as-Sadiq (a.s) said: &quot;Verily Allah sent Muhammad (s.a.w) with five swords: So (there is) a sword against a dhimmi (free non-Muslim subject of an Islamic country). Allah said: and speak to men good (words); it was revealed about the dhimmis, then it was abrogated by another verse, Fight those who do not believe in Allah... (9:29) (al-'Ayyashi) The author says: In this tradition the Imam has taken the &quot;speech&quot; to mean behavior. We say: Do not speak to him but good; what we mean is: Do not deal with him but in a good and decent manner. This meaning will apply only if we take the word, &quot;abrogated&quot; in its terminological sense. But it may also be taken in its literal sense (as we shall explain under the verse: Whatever signs We abrogate or cause to be forgotten ...2:106); and in that case this verse will not be in conflict with that of the fighting. It should be pointed out that such uses of words in their literal meanings (as against their terminological ones) are not infrequent in the traditions of the Imams.}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Javed Ahmad Ghamidi]]
|Javed Ahmad Ghamidi, [[Pakistanci|pakistanski]] teolog, u djelu ''[[Mizan (knjiga)|Mizan]]'' piše da su određene direktive Kur'ana bile specifične isključivo za Muhammeda protiv naroda njegovog vremena. Pored ostalih direktiva, kampanja je uključivala traženje od politeista Arabije da se podvrgnu islamu kao uslov za oslobađanje, te od ostalih traženje džizije i podvrgavanje političkoj vlasti muslimana radi izuzeća od [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] i radi vojne zaštite u svojstvu zimija. Stoga, nakon Muhammeda i [[Ashabi|njegovih ashaba]], u islamu ne postoji koncept koji obavezuje muslimane na vođenje rata radi širenja ili provođenja islama.&lt;ref&gt;[[Javed Ahmed Ghamidi]], ''[[Mizan]]'', Chapter: The Islamic Law of Jihad, Dar ul-Ishraq, 2001. {{OCLC|52901690}} [http://www.studying-islam.org/articletext.aspx?id=771]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Misplaced Directives&quot;, [http://www.renaissance.com.pk/ ''Renaissance''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813123204/http://www.renaissance.com.pk/ |date=13. 8. 2006 }}, [[Al-Mawrid Institute]], Vol. 12, No. 3, March 2002.{{cite web |url=http://www.renaissance.com.pk/martitl2y2.html |title=March_Content2002 |access-date=5. 10. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061115065145/http://www.renaissance.com.pk/martitl2y2.html |archive-date=15. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Naser Makarem Shirazi]]
|Iranski šiitski pravnik, veliki ajatolah Naser Makarem Shirazi navodi u ''Izboru iz [[Tafsir Nemooneh|Tafsira Nemooneha]]'' da je glavna filozofija džizije u tome da je to samo finansijska pomoć onim muslimanima koji su zaduženi za čuvanje sigurnosti države i života i imovine zimija u njihovo ime.&lt;ref&gt;[http://library.tebyan.net/books1/1016.htm ''Selection of Tafsir Nemooneh''], Grand Ayatollah Makarim Shirazi, p. 10, vol. 2, on verse 9:29 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20061118113944/http://library.tebyan.net/books1/1016.htm |date=18. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Fahmi Huwaidi]] / [[Tarek El-Bishry]]
|Istaknuti islamski mislioci poput Fahmija Huwaidija i Tareka El-Bishryja temeljili su svoje opravdanje za puno državljanstvo nemuslimana u islamskim državama na presedanu koji je postavio Muhammed u [[Medinski ustav|Medinskom ustavu]]. Oni tvrde da prema ovoj povelji Sljedbenici Knjige imaju status građana (''muwatinun'') umjesto zimija, te dijele jednaka prava i dužnosti sa muslimanima.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author1=Muhammad Muslih|author2=Michaelle Browers|title= Democracy |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|editor=John L Esposito|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0185|url-access=subscription|doi=10.1093/acref/9780195305135.001.0001|isbn=978-0195305135}}&lt;/ref&gt;
|-
|L. Ali Khan
|Pravni stručnjak L. Ali Khan također ukazuje na [[Medinski ustav]] kao put naprijed za islamske države u svom radu iz 2006. pod naslovom ''Medinski ustav''. On sugeriše da ovaj drevni dokument, koji je regulisao status religija i rasa u prvoj islamskoj državi, u kojem su jevrejska plemena &quot;stavljena u ravnopravan položaj s [...] muslimanima&quot; i kojem je odobrena &quot;sloboda vjeroispovijesti&quot;, može poslužiti kao osnova za zaštitu manjinskih prava, jednakosti i vjerske slobode u modernoj islamskoj državi.&lt;ref&gt;Khan, Ali, ''Commentary on the Constitution of Medina'' in ''Understanding Islamic Law: From Classical to Contemporary'', Edited by Aminah Beverly McCloud and Hisham Ramadan, Alta Mira Press, 2006, pp. 205–208. &lt;/ref&gt;
|-
|[[Tariq Ramadan]]
|Tariq Ramadan, profesor islamskih studija na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], zalaže se za uključivanje akademskih disciplina i islamskog društva, zajedno sa tradicionalnim islamskim učenjacima, u napore za reformu islamskog prava i rješavanje modernih uslova. Govori o ostajanju vjernom višim ciljevima šerijatskog prava. On pretpostavlja univerzalna prava na dostojanstvo, blagostanje, slobodu, jednakost i pravdu u [[Vjerski pluralizam|vjerski]] i [[Kulturni pluralizam|kulturno pluralističkom]] islamskom (ili drugom) društvu, te predlaže dijalog u vezi sa modernim terminom &quot;državljanstvo&quot;, iako za to ne postoji jasan presedan u klasičnom [[Fikh|fikhu]]. Nadalje, uključuje pojmove &quot;nedržavljanin&quot;, &quot;stranac&quot;, &quot;stanovnik&quot; i &quot;imigrant&quot; u ovaj dijalog, i izaziva ne samo islam, već i modernu civilizaciju u cjelini, da se na smislen način pomiri sa ovim konceptima u pogledu problema rasizma, diskriminacije i opresije.&lt;ref&gt;Ramadan, Tariq, ''Radical Reform: Islamic Ethics and Liberation'', Oxford University Press, 2009, pp. 268–271. &lt;/ref&gt;
|}

== Zajednice zimija ==

Jevreji i kršćani koji su živjeli pod ranom muslimanskom vlašću smatrani su zimijama, a taj status se kasnije proširio i na druge nemuslimane poput hindusa i budista. Bilo im je dozvoljeno da &quot;slobodno praktikuju svoju religiju i da uživaju veliku mjeru komunalne autonomije&quot;, te im je garantovana lična sigurnost i sigurnost imovine, u zamjenu za plaćanje danka i priznavanje muslimanske vlasti.&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 10, 20.&lt;/ref&gt; Islamsko pravo i običaji zabranjivali su porobljavanje slobodnih zimija unutar teritorija pod islamskom vlašću.&lt;ref&gt;Lewis (2002), p. 92&lt;/ref&gt; Oporezivanje iz perspektive zimija koji su došli pod muslimansku vlast predstavljalo je &quot;konkretan nastavak poreza plaćanih ranijim režimima&quot;&lt;ref name=&quot;Cahen&quot;&gt;Cl. Cahen in ''[[Encyclopedia of Islam]]'', Jizya article&lt;/ref&gt; (ali mnogo nižih pod muslimanskom vlašću&lt;ref&gt;Lewis 1984 p. 18&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lewis p57&quot;/&gt;). Također su bili oslobođeni poreza [[zekat]]a koji su plaćali muslimani (umjesto toga plaćali su vlastite vjerske dažbine poput desetine). Zajednice zimija koje su živjele u islamskim državama imale su svoje zakone nezavisne od šerijatskog prava, kao što su Jevreji koji su imali vlastite [[Beit din|halahičke sudove]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Mark R. Cohen|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3|page=74|url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010|author-link=Mark R. Cohen}}&lt;/ref&gt; Zajednice zimija imale su svoje vođe, sudove, lične i vjerske zakone,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 27&quot;&gt;Lewis (1984), p. 27&lt;/ref&gt; a &quot;općenito gledano, muslimanska tolerancija prema nevjernicima bila je daleko bolja od bilo čega dostupnog u kršćanskom svijetu, sve do pojave sekularizma u 17. vijeku&quot;.&lt;ref name=&quot;Buntzie Ellis Churchill 2008, pp. 146&quot;&gt;Bernard Lewis and Buntzie Ellis Churchill, ''Islam: The Religion and the People'', Wharton School Publishing, 2008, p. 146.&lt;/ref&gt; &quot;Muslimani su garantovali slobodu bogosluženja i egzistenciju, pod uslovom da ostanu lojalni muslimanskoj državi i da plaćaju glavarinu&quot;.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; &quot;Muslimanske vlade su imenovale kršćanske i jevrejske profesionalce u svoje birokratije&quot;,&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; te su kršćani i Jevreji &quot;doprinijeli stvaranju islamske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Međutim, zimije su se suočavale sa društvenim i simboličnim ograničenjima,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;&gt;Lewis (1984), p. 26&lt;/ref&gt; a s vremenom se razvio obrazac strožije, pa opuštenije primjene zakona.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 pp. 49–51&quot;&gt;Lewis (1984) pp. 49–51.&lt;/ref&gt; [[Marshall Hodgson]], historičar islama, piše da su tokom ere Visokog hilafeta (od 7. do 13. vijeka), revnosni muslimani vođeni šerijatom rado razrađivali svoj kodeks simboličkih ograničenja za zimije.&lt;ref name=&quot;Hodgson p488&quot;&gt;{{Cite book|title=The Venture of Islam: The classical age of Islam|author=Marshall G.S. Hodgson|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=1977|isbn=978-0226346830|page=448|url=https://books.google.com/books?id=18b-K9AMLlwC|access-date= 7. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt;

Iz islamske pravne perspektive, obećanje zaštite je zimijama davalo slobodu da praktikuju svoju religiju i poštedjelo ih je [[Prisilno preobraćenje na islam|prisilnih preobraćenja]]. Zimije su također služile različitim korisnim svrhama, pretežno ekonomskim, što je bio još jedan razlog za zabrinutost pravnika.&lt;ref&gt;Lewis (1984)&lt;/ref&gt; Vjerske manjine bile su slobodne raditi šta god žele u svojim domovima, ali se nisu mogle &quot;javno upuštati u nedozvoljene seksualne odnose na načine koji ugrožavaju javni moral&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Islam and the Blackamerican: Looking Toward the Third Resurrection|author=Sherman A. Jackson|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=978-0-19-518081-7|page=145|url=https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;q=ankiha+fasida&amp;pg=PA144|access-date=10. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima bile su dozvoljene vjerske prakse koje su muslimani smatrali neprihvatljivim. Jedan od primjera bila je zoroastrijska praksa [[Incest|incestuoznog]] &quot;samobraka&quot; gdje se muškarac mogao oženiti majkom, sestrom ili kćerkom. Prema srednjovjekovnom islamskom pravniku [[Ibn Kajjim el-Dževzije|Ibn Kajjimu el-Dževziji]], nemuslimani su imali pravo baviti se takvim vjerskim praksama, čak i ako to vrijeđa muslimane, pod uslovima da se takvi slučajevi ne iznose pred islamske šerijatske sudove i da su te vjerske manjine vjerovale da je takva praksa dozvoljena prema njihovoj vjeri. Ova odluka temeljila se na presedanu da Muhammed nije zabranio takve incestuozne brakove među zoroastrijancima uprkos tome što je dolazio u kontakt s njima i bio svjestan njihovih praksi.&lt;ref&gt;Jackson, p. 144&lt;/ref&gt;

Arapi su generalno uspostavljali vojne garnizone izvan gradova na osvojenim teritorijama i imali su malo interakcije sa lokalnim stanovništvom zimija u svrhe koje nisu obuhvatale prikupljanje poreza. Osvojene kršćanske, jevrejske, mazdejske i budističke zajednice su inače bile prepuštene same sebi da vode svoje živote kao i prije.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 1'', 1958, pp. 227–229.&lt;/ref&gt;

=== Kršćani ===
Prema historičarima Lewisu i Stillmanu, lokalni kršćani u Siriji, Iraku i Egiptu bili su [[Mijafizitizam|nehalkedonci]] i mnogi su se možda osjećali bolje pod ranom muslimanskom vlašću nego pod vlašću [[Pravoslavlje|bizantijskih pravoslavaca]] iz [[Konstantinopolj|Konstantinopolja]].&lt;ref name=&quot;conseq&quot; &gt;Lewis (1984), pp. 17–18; Stillman (1979), p. 27.&lt;/ref&gt; Godine 1095, [[Urban II|papa Urban II]] apelovao je na zapadnoevropske kršćane da [[Prvi krstaški rat|priteknu u pomoć]] kršćanima u [[Palestina (regija)|Palestini]]. Naknadni [[Krstaški ratovi|krstaški ratovi]] doveli su [[Katoličanstvo|rimokatoličke]] kršćane u kontakt s pravoslavnim kršćanima, za čija su uvjerenja otkrili da se razlikuju od njihovih vlastitih možda i više nego što su ranije shvatali, a čiji je položaj pod vlašću muslimanskog [[Fatimije|Fatimidskog hilafeta]] bio manje neugodan nego što se pretpostavljalo. Posljedično, istočni kršćani pružili su vjerovatno manju podršku krstašima nego što se očekivalo.&lt;ref name=autogenerated2&gt;Courbage and Fargues (1995), pp. 44–46.&lt;/ref&gt; Kada je arapski Istok došao pod osmanlijsku vlast u 16. vijeku, položaj i bogatstvo kršćanskog stanovništva značajno su se popravili. Osmanlije su imale dugo iskustvo u radu sa kršćanskim i jevrejskim manjinama te su bili tolerantniji prema vjerskim manjinama od prethodnih muslimanskih vladara, [[Mameluci|mameluka]] u [[Srednjovjekovni Egipat|Egiptu]].&lt;ref name=autogenerated5&gt;Courbage and Fargues (1995), pp. 57–58.&lt;/ref&gt;

Međutim, kršćani koji su živjeli pod islamskom vlašću pretrpjeli su određena pravna ograničenja, a ponekad i [[Progon kršćana|progon]]. U Osmanskom Carstvu, u skladu sa sistemom ''zimija'' primjenjivanim u [[Islam|muslimanskim]] zemljama, njima su, kao i svim drugim kršćanima, a također i Jevrejima, bile dodijeljene određene slobode. Sistem zimija u Osmanskom Carstvu uglavnom se temeljio na [[Omerov ugovor|Omerovom ugovoru]]. Status klijenta ustanovio je prava nemuslimana na imovinu, egzistenciju i slobodu bogosluženja, ali su oni u suštini tretirani kao [[Građanin drugog reda|građani drugog reda]] u carstvu i na turskom su ih nazivali ''[[Kaur|gavours]]'', pejorativnom riječju koja je značila &quot;[[Kafir|nevjernik]]&quot;. Klauzula Omerovog ugovora kojom se nemuslimanima zabranjuje izgradnja novih bogomolja historijski je nametana nekim zajednicama Osmanskog Carstva, dok se u drugim slučajevima ignorisala, prema diskreciji lokalnih vlasti. Iako nisu postojali zakoni koji bi zahtijevali vjerska geta, to je dovelo do okupljanja nemuslimanskih zajednica oko postojećih bogomolja.&lt;ref name=&quot;́gostonMasters2010&quot;&gt;{{cite book|last1=A ́goston|first1=Ga ́bor|last2=Alan Masters|first2=Bruce|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|url=https://books.google.com/books?id=QjzYdCxumFcC&amp;pg=PA185|access-date=15. 4. 2016|year=2010|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-1-4381-1025-7|pages=185–186}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Balakian&quot;&gt;{{Cite book | author-link = Peter Balakian | last = Balakian | first = Peter | title = The Burning Tigris: The Armenian Genocide and America's Response | place = New York | publisher = [[HarperCollins]] | year = 2003 | isbn = 978-0-06-019840-4 | pages = [https://archive.org/details/burningtigrisarm00bala/page/25 25, 445] | url = https://archive.org/details/burningtigrisarm00bala/page/25 }}&lt;/ref&gt; Pored drugih pravnih ograničenja, zimije, uključujući i kršćane među njima, nisu se smatrali jednakima muslimanima te im je nametnuto nekoliko zabrana. Njihovo svjedočenje protiv muslimana bilo je neprihvatljivo na sudovima na kojima je musliman mogao biti kažnjen; to je značilo da se njihovo svjedočenje moglo uzeti u obzir samo u trgovačkim slučajevima. Bilo im je zabranjeno nositi oružje ili jahati konje i kamile. Njihove kuće nisu smjele gledati na kuće muslimana; a njihove vjerske prakse bile su strogo ograničene (npr. zvonjenje crkvenih zvona bilo je strogo zabranjeno).&lt;ref name=&quot;́gostonMasters2010&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Akçam&quot;&gt;{{Cite book | first = Taner | last = Akçam | author-link = Taner Akçam | title = A Shameful Act: The Armenian Genocide and the Question of Turkish Responsibility | place = New York | publisher = Metropolitan Books | year = 2006 | isbn = 978-0-8050-7932-6| title-link = A Shameful Act: The Armenian Genocide and the Question of Turkish Responsibility }}&lt;/ref&gt;

=== Jevreji ===
Budući da su rana islamska osvajanja u početku sačuvala veliki dio postojećeg administrativnog aparata i kulture, na mnogim teritorijama ona su predstavljala tek nešto više od promjene vladara za potčinjeno stanovništvo, što je &quot;donijelo mir narodima demoralisanim i nezadovoljnim žrtvama i teškim oporezivanjem koje je proizašlo iz godina bizantijsko-perzijskog ratovanja&quot;.{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;Oni su zamijenili osvojene zemlje, autohtone vladare i vojske, ali su sačuvali veliki dio njihove vlade, birokratije i kulture. Za mnoge na osvojenim teritorijama, to je bila tek promjena gospodara, ona koja je donijela mir narodima demoralisanim i nezadovoljnim žrtvama i teškim oporezivanjem koje je proizašlo iz godina bizantijsko-perzijskog ratovanja. Lokalne zajednice bile su slobodne da nastave svoj način života u unutrašnjim, domaćim poslovima. Na mnogo načina, lokalno stanovništvo smatralo je muslimansku vlast fleksibilnijom i tolerantnijom od one u Bizantiji i Perziji. Vjerske zajednice bile su slobodne praktikovati svoju vjeru, obavljati bogoslužje i upravljati se prema svojim vjerskim vođama i zakonima u oblastima kao što su brak, razvod i nasljedstvo. U zamjenu, bili su obavezni plaćati danak, glavarinu (''džizja''), koja im je davala pravo na muslimansku zaštitu od vanjske agresije i oslobađala ih vojne službe. Tako su nazvani &quot;zaštićenima&quot; (''zimije''). U suštini, to je često značilo niže poreze, veću lokalnu autonomiju, vladavinu od strane srodnih semita s bližim jezičkim i kulturnim vezama nego helenizirane, grčko-rimske elite Bizantije, te veću vjersku slobodu za Jevreje i autohtone kršćane.&quot;}}

[[María Rosa Menocal]] tvrdi da su jevrejske zimije koje su živjele pod hilafetom, iako su imale manja prava od muslimana, i dalje prolazile bolje nego u kršćanskim dijelovima Evrope. Jevreji iz drugih dijelova Evrope putovali su u [[El-Endelus]], gdje su, paralelno s kršćanskim sektama koje je katolička Evropa smatrala heretičkim, bili ne samo tolerisani, već su im bile otvorene mogućnosti za praktikovanje vjere i trgovinu bez ograničenja, osim zabrana prozelitizma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.twbookmark.com/books/52/0316566888/press_release.html|title=The Ornament of the World by María Rosa Menocal|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051109071705/http://www.twbookmark.com/books/52/0316566888/press_release.html|archive-date=9. 11. 2005}}&lt;/ref&gt;

[[Bernard Lewis]] navodi:

{{Blockquote|Općenito, jevrejskom narodu bilo je dozvoljeno praktikovati svoju vjeru i živjeti prema zakonima i svetim spisima svoje zajednice. Štaviše, ograničenja kojima su bili podvrgnuti imala su više društveni i simbolični, a manje opipljiv i praktičan karakter. Drugim riječima, ti propisi služili su definisanju odnosa između dviju zajednica, a ne ugnjetavanju jevrejskog stanovništva.&lt;ref name=lewis&gt;Lewis, Bernard W (1984). ''The Jews of Islam''&lt;/ref&gt;|}}

Profesor jevrejske srednjovjekovne historije na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu]], [[Hayim Hillel Ben-Sasson]], bilježi:

{{Blockquote|Pravna i sigurnosna situacija Jevreja u muslimanskom svijetu općenito je bila bolja nego u kršćanskom svijetu, jer u prvom Jevreji nisu bili jedini &quot;nevjernici&quot;, jer su u poređenju s kršćanima Jevreji bili manje opasni i lojalniji muslimanskom režimu, te zato što je brzina i teritorijalni obim muslimanskih osvajanja doveo do smanjenja progona i pružanja većih mogućnosti za preživljavanje pripadnika drugih vjera na njihovim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite book |title=On Jewish History in the Middle Ages|last=Ben-Sasson |first=Haim Hillel |year=1969 |location=Tel Aviv |page=36}} Citirano u knjizi Marka R. Cohena ''Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages'', Princeton University Press (1995), str. xvii–xviii (Cohenov prevod).&lt;/ref&gt; |}}

Prema francuskom historičaru [[Claude Cahen|Claudeu Cahenu]], islam je &quot;pokazao više tolerancije nego Evropa prema Jevrejima koji su ostali u muslimanskim zemljama.&quot;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |last=Cahen |first=Claude |editor=[[P. J. Bearman]] |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5=[[W. P. Heinrichs]] |editor6=[[Bernard Lewis|B. Lewis]] |editor7=Ch. Pellat |editor8=[[Joseph Schacht|J. Schacht]] |editor9=J. Burton-Page |editor10=C. Dumont |editor11=V.L. Ménage|encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] |title=Dhimma|year=1954 |publisher=Brill Academic Publishers |isbn=978-90-04-07026-4|location=Leiden, Netherlands|pages=227–231}}&lt;/ref&gt;

Uspoređujući tretman Jevreja u [[Zlatno doba islama|srednjovjekovnom islamskom svijetu]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi]], [[Mark R. Cohen]] bilježi da su, za razliku od Jevreja u kršćanskoj Evropi, &quot;Jevreji u islamu bili dobro integrisani u ekonomski život šireg društva&quot;,&lt;ref name=&quot;mark.r.cohen&quot;&gt;{{cite book|first=Mark |last=Cohen |title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|url=https://archive.org/details/undercrescentcro0000cohe_b6o0 |publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3}}&lt;/ref&gt; te da im je bilo dozvoljeno slobodnije praktikovati svoju vjeru nego što su to mogli u kršćanskoj Evropi.&lt;ref name=&quot;mark.r.cohen&quot;/&gt;

Prema naučniku Mordechaiju Zakenu, [[Plemenski poglavica|plemenski poglavice]] (poznati i kao age) u plemenskim muslimanskim društvima poput kurdskog društva u [[Kurdistan]]u oporezivali bi svoje jevrejske podanike. Jevreji su zapravo bili civili koje su štitili njihovi poglavice u njihovim zajednicama i oko njih; zauzvrat su plaćali dio svoje žetve kao dažbine i doprinosili svojim vještinama i uslugama svom pokroviteljskom poglavici.&lt;ref&gt;[[Mordechai Zaken]], ''Jewish Subjects and their tribal chieftains in Kurdistan: A Study in Survival'', Brill: Leiden and Boston, 2007.&lt;/ref&gt;

=== Hindusi i budisti ===
Do 10. vijeka, [[Turkijski narodi|Turci]] iz [[Srednja Azija|Srednje Azije]] izvršili su invaziju na [[Indogangeska nizija|Indijsku niziju]] i proširili islam u sjeverozapadnim dijelovima Indije.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 275.&lt;/ref&gt; Krajem 12. vijeka, muslimani su brzo napredovali u niziju Gangesa.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 276.&lt;/ref&gt; U jednoj deceniji, muslimanska vojska predvođena turkijskim robovima konsolidovala je otpor oko [[Lahore|Lahorea]] i stavila sjevernu Indiju, sve do [[Bengal]]a, pod muslimansku vlast.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 278.&lt;/ref&gt; Iz redova ovih turkijskih robova proizaći će sultani, uključujući i osnivača [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]]. Do 15. vijeka, većim dijelovima sjeverne Indije vladali su muslimanski vladari, uglavnom potomci osvajača. U 16. vijeku, Indija je potpala pod uticaj [[Mogulsko Carstvo|Mogula]]. [[Babur]], prvi vladar Mogulskog Carstva, uspostavio je uporište na sjeveru, što je utrlo put za daljnju ekspanziju njegovih nasljednika.&lt;ref&gt;MHodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 24–25.&lt;/ref&gt;

== Ograničenja ==
Bilo je niz ograničenja za zimije. U modernom smislu, zimije bi se mogle opisati kao građani drugog reda.&lt;ref name=Majid/&gt; Prema historičaru [[Marshall Hodgson|Marshallu Hodgsonu]], od vrlo ranih vremena muslimanski vladari vrlo često su ponižavali i kažnjavali zimije (obično kršćane ili Jevreje koji su odbili preći na islam). Zvanična politika bila je da bi se zimije trebale &quot;osjećati inferiorno i znati 'svoje mjesto'&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=18b-K9AMLlwC|title=
The Venture of Islam: Conscience and History in a World Civilization. 3 vols|page=1:268|isbn=
9780226346861|last1=
Hodgson|first1=
Marshall G. S.|date=
15. 5. 2009|publisher=
University of Chicago Press}}&lt;/ref&gt;

Iako je ''zimijama'' bilo dozvoljeno obavljati svoje vjerske obrede, bili su obavezni to činiti na način koji ne privlači pažnju muslimana. Glasne molitve bile su zabranjene, kao i zvonjenje crkvenih zvona i puhanje u [[Šofar|šofar]].&lt;ref&gt;Karsh 29.&lt;/ref&gt; Također im nije bilo dozvoljeno graditi ili popravljati crkve i sinagoge bez pristanka muslimana.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; Štaviše, zimijama nije bilo dozvoljeno tražiti konvertite među muslimanima.&lt;ref name=&quot;Griffith&quot;&gt;{{cite book |title=The Church in the Shadow of the Mosque: Christians and Muslims in the World of Islam |publisher=Princeton University Press |author=Sidney H. Griffith |year=2010 |isbn=978-0691146287}}&lt;/ref&gt; U [[Mamelučki sultanat (Kairo)|mamelučkom Egiptu]], gdje muslimanima koji nisu bili mameluci nije bilo dozvoljeno jahati konje i kamile, zimijama je bilo zabranjeno čak i jahanje magaraca unutar gradova.&lt;ref&gt;Stillman (1979), p. 471&lt;/ref&gt; Ponekad su muslimanski vladari izdavali propise koji su zahtijevali od zimija da na svoje kuće stave prepoznatljive znakove.&lt;ref&gt;Al-Tabari, ''Ta'rikh al-Rusul wa 'l-Muluk'', translated in Stillman (1979), p. 167.&lt;/ref&gt;

Većina ograničenja bila je društvene i simboličke prirode,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;/&gt; a s vremenom se razvio obrazac strožije, a zatim blaže primjene.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 pp. 49–51&quot;/&gt; Glavni finansijski nedostaci za zimije bili su glavarina džizja i činjenica da zimije i muslimani nisu mogli nasljeđivati jedni druge.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;/&gt; To bi stvorilo podsticaj za preobraćenje ako je neko iz porodice već prešao na islam.&lt;ref name=&quot;World&quot;&gt;{{cite book |title=Introducing World Christianity |publisher=Wiley-Blackwell |author=Heather J. Sharkey |year=2012 |isbn=978-1-4443-4454-7 |page=10}}&lt;/ref&gt; [[Ira M. Lapidus]] navodi da se &quot;plaćanje glavarine čini redovnim, ali su druge obaveze nedosljedno provođene i nisu spriječile mnoge nemuslimane da postanu važne političke, poslovne i naučne ličnosti. Krajem devetog i početkom desetog vijeka, jevrejski bankari i finansijeri bili su važni na abasidskom dvoru.&quot;&lt;ref name=&quot;Lapidus&quot;&gt;{{Cite book| last = Lapidus | first = Ira M. | author-link=Ira M. Lapidus | title = A History of Islamic societies | publisher = [[Cambridge University Press]] |url=https://books.google.com/books?id=kFJNBAAAQBAJ| year = 2014|pages=155–156| isbn = 978-0521514309 }}&lt;/ref&gt; Pravnici i učenjaci islamskog šerijatskog prava pozivali su na human tretman zimija.&lt;ref&gt;Lewis (1984), p. 16.&lt;/ref&gt;

Musliman se može oženiti jevrejskom ili kršćanskom zimijom, koja može zadržati svoju vjeru (iako su se njena djeca automatski smatrala muslimanima i morala su biti odgajana kao takva), ali se muslimanka ne može udati za zimiju osim ako on ne pređe na islam. Zimijama je pod prijetnjom strogih kazni zabranjeno preobraćati muslimane, dok se muslimane ohrabruje da preobraćaju zimije.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Dhimmi|url=https://www.encyclopedia.com/religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/dhimmi|access-date=16. 12. 2021|website=Encyclopedia.com}}&lt;/ref&gt; 

=== Džizja ===
{{Glavni|Džizja}}

Plaćanje ''džizije'' obavezivalo je muslimanske vlasti na zaštitu zimija u građanskim i vojnim pitanjima. Sura 9 ([[Et-Tevba]]), ajet 29 propisuje da se ''džizja'' naplaćuje od nemuslimana kao uslov potreban za obustavu džihada. Islamski pravnici su zahtijevali od odraslih, slobodnih, zdravih muškaraca u zajednici zimija da plaćaju džiziju, dok su izuzimali žene, djecu, starce, robove, one s mentalnim ili fizičkim invaliditetom i putnike koji se nisu naselili na muslimanskim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite book |editor-last1 = Mirza|editor-first1 =Mahan |editor2=Gerhard Bowering |editor3=Patricia Crone |display-editors=etal|title = The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|url = https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse|date = 2013|publisher = [[Princeton University Press]]|location = Princeton, N.J.|isbn = 978-0691134840|page = [https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse/page/282 283]|quote = Free adult males who were not afflicted by any physical or mental illness were required to pay the ''jizya''. Women, children, handicapped, the mentally ill, the elderly, and slaves were exempt, as were all travelers and foreigners who did not settle in Muslim lands.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|date=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...jurists divided the dhimma community into two major groups. The first group consists of all adult, free, sane males among the dhimma community, while the second includes all other dhimmas (i.e, women, slaves, minors, and the insane). Jurists generally agree that members of the second group are to be granted a &quot;blanket&quot; exemption from ''jizya'' payment.}}&lt;/ref&gt; Prema [[Ebu-Jusuf|Ebu-Jusufu]], zimije bi trebali biti zatvoreni sve dok u potpunosti ne uplate džiziju.&lt;ref name=&quot;lewis1415&quot;&gt;Lewis (1984), pp. 14–15.&lt;/ref&gt; Drugi pravnici precizirali su da bi zimijama koji ne plaćaju džiziju trebalo obrijati glave i natjerati ih da nose odjeću po kojoj bi se razlikovali od zimija koji su plaćali džiziju i muslimana.&lt;ref&gt;{{cite book|author=[[Ibrahim Oweiss]]|title=The Book of Revenue: Kitab Al-Amwal|year=2003 |page=xix|publisher=Garnet &amp; Ithaca Press |isbn=978-1859641590 |url=https://books.google.com/books?id=LXVBBdEFySsC&amp;pg=PR19}}&lt;/ref&gt;

Lewis navodi da među učenjacima postoje različita mišljenja o tome koliki je teret džizja predstavljala.&lt;ref name=&quot;lewis1415&quot;/&gt; Prema [[Norman Stillman|Normanu Stillmanu]]: &quot;''džizja'' i ''[[Harač (porez)|harač]]'' bili su &quot;ogroman teret za nemuslimansko seljaštvo koje je jedva preživljavalo u naturalnoj ekonomiji.&quot;&lt;ref&gt;Stillman (1979), p. 28&lt;/ref&gt; Obojica se slažu da je, u konačnici, dodatno oporezivanje nemuslimana bilo ključni faktor koji je natjerao mnoge zimije da napuste svoju vjeru i prihvate islam.&lt;ref name=autogenerated1&gt;Lewis (1984), pp. 17–18; Stillman (1979), p. 18&lt;/ref&gt; Međutim, u nekim regijama džizja za stanovništvo bila je znatno niža od zekata, što znači da je stanovništvo zimija zadržalo ekonomsku prednost.&lt;ref&gt;Klorman (2007), p. 94&lt;/ref&gt; Prema Cohenu, oporezivanje je, iz perspektive zimija koji su došli pod muslimansku vlast, bilo &quot;konkretan nastavak poreza plaćanih ranijim režimima&quot;.&lt;ref name=&quot;Cahen&quot;/&gt;{{page needed|date=1. 2016.}} [[Bernard Lewis|Lewis]] primjećuje da su promjenu s bizantijske na arapsku vlast pozdravili mnogi među zimijama koji su novi jaram smatrali daleko lakšim od starog, kako u oporezivanju tako i u drugim pitanjima, te da su neki, čak i među kršćanima u Siriji i Egiptu, više voljeli vladavinu islama nego vladavinu Bizantijaca.&lt;ref name=&quot;Lewis p57&quot;&gt;Lewis (2002) p. 57&lt;/ref&gt; [[William Montgomery Watt|Montgomery Watt]] navodi: &quot;Kršćanima je vjerovatno bilo bolje kao zimijama pod muslimansko-arapskim vladarima nego što im je bilo pod bizantijskim Grcima.&quot;&lt;ref&gt;[[William Montgomery Watt]], ''Islamic Political Thought: The Basic Concepts'', p. 51. Quote: &quot;The Christians were probably better off as dhimmis under Muslim-Arab rulers than they had been under the Byzantine Greeks.&quot;&lt;/ref&gt; U nekim mjestima, naprimjer u Egiptu, džizja je bila [[Poreska olakšica|porezni podsticaj]] za kršćane da pređu na islam.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Neki su učenjaci pokušali izračunati relativno oporezivanje muslimana u poređenju s nemuslimanima u ranom abasidskom periodu. Prema jednoj procjeni, muslimani su u prosjeku imali poreznu stopu od 17 do 20 dirhama po osobi, koja bi porasla na 30 dirhama po osobi kada se uključe nameti u naturi.&lt;ref name=bonney/&gt; Nemuslimani su plaćali 12, 24 ili 48 dirhama po osobi, zavisno od njihove porezne kategorije, iako je većina vjerovatno plaćala 12.&lt;ref name=bonney&gt;{{cite book|title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden|url=https://archive.org/details/jihadfromquranto0000bonn|author=[[Richard Bonney]]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2004|page=[https://archive.org/details/jihadfromquranto0000bonn/page/84 84]}}&lt;/ref&gt;

Važnost zimija kao izvora prihoda za [[Pravedni halifat|Pravedni hilafat]] ilustrovana je u pismu koje se pripisuje Omeru, a koje citira Ebu-Jusuf: &quot;Ako uzmemo zimije i podijelimo ih, šta će ostati muslimanima koji dođu poslije nas? Tako mi Boga, muslimani neće naći čovjeka s kojim bi mogli razgovarati i profitirati od njegovog rada.&quot;&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 30–31.&lt;/ref&gt;

Rani islamski učenjaci zauzeli su relativno human i praktičan stav prema naplati ''džizije'', u poređenju s komentatorima iz 11. vijeka koji su pisali u vrijeme kada je islam bio pod prijetnjom kako unutar tako i izvan svojih granica.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 p. 15&quot;&gt;Lewis (1984), p. 15.&lt;/ref&gt;

Pravnik Ebu-Jusuf, glavni sudija halife [[Harun er-Rašid|Haruna er-Rašida]], donio je sljedeću odluku u vezi s načinom naplate džizije&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 p. 15&quot; /&gt;

{{Blockquote|Niko od zimija ne smije biti pretučen radi prinudne naplate džizije, niti prisiljen stajati na vrelom suncu, niti bi se njihovim tijelima smjele nanositi mrske stvari, ili bilo šta slično. Umjesto toga, s njima se treba postupati blago.}}

U pograničnim provincijama, zimije su ponekad regrutovani za vojne operacije. U takvim slučajevima, bili su oslobođeni džizije za tu godinu službe.&lt;ref&gt;&quot;Djizya (i)&quot;, ''[[Encyclopaedia of Islam]]'' Online&lt;/ref&gt;

=== Provođenje zakona ===
Vjerski pluralizam postojao je u srednjovjekovnom islamskom pravu i [[Islamska etika|etici]]. Vjerski zakoni i sudovi drugih religija, uključujući kršćanstvo, judaizam i hinduizam, obično su bili smješteni unutar islamskog pravnog okvira, kao što je to bio slučaj u [[Hilafet|hilafetu]], El-Endelusu, Osmanskom Carstvu i na Indijskom potkontinentu.&lt;ref name=&quot;Weeramantry-138&quot;&gt;{{cite book|last=Weeramantry|first=Judge Christopher G.|title=Justice Without Frontiers: Furthering Human Rights|year=1997|publisher=[[Brill Publishers]]|isbn=978-90-411-0241-6|page=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Islamic Roots of Democratic Pluralism|first=Abdulaziz Abdulhussein|last=Sachedina|year=2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-513991-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/islamic_sac_2001_00_4172}}&lt;/ref&gt; U srednjovjekovnim islamskim društvima, kadija (islamski sudija) obično se nije mogao miješati u poslove nemuslimana osim ako strane nisu dobrovoljno odabrale da im se sudi prema islamskom pravu. Zajednice zimija koje su živjele u islamskim državama obično su imale svoje zakone nezavisne od šerijatskog prava, poput Jevreja koji su imali vlastite halahičke sudove.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Mark R. Cohen|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3|page=74|url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010|author-link=Mark R. Cohen}}&lt;/ref&gt;

Zimijama je bilo dozvoljeno upravljati vlastitim sudovima prateći vlastite pravne sisteme. Međutim, zimije su često prisustvovale muslimanskim sudovima kako bi zabilježile imovinske i poslovne transakcije unutar svojih zajednica. Pokretani su sporovi protiv muslimana, protiv drugih zimija, pa čak i protiv članova vlastite porodice. Zimije su često iznosile slučajeve vezane za brak, razvod ili nasljedstvo pred muslimanske sudove kako bi se o njima odlučivalo prema šerijatskom pravu. Zakletve koje su zimije polagale pred muslimanskim sudovima ponekad su bile iste kao i zakletve muslimana, a ponekad su bile prilagođene uvjerenjima zimija.&lt;ref name=&quot;al-Qattan-99 2&quot;&gt;al-Qattan (1999)&lt;/ref&gt;

Muslimani su se općenito mogli ženiti zimijama koje su smatrane Sljedbenicima Knjige, međutim islamski pravnici su odbacivali mogućnost da se bilo koji nemusliman oženi muslimankom.&lt;ref&gt;Al-Mawardi (2000), p. 161; Friedmann (2003), p. 161; Lewis (1984), p. 27.&lt;/ref&gt; Bernard Lewis primjećuje da je &quot;sličan položaj postojao i prema zakonima Bizantijskog Carstva, po kojima je kršćanin mogao oženiti Jevrejku, ali se Jevrej nije mogao oženiti kršćankom pod prijetnjom smrtne kazne&quot;.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 27&quot;/&gt;

== Relevantni tekstovi ==

=== Kur'anski ajeti kao osnova za islamsku politiku prema zimijama ===
Lewis navodi:
* El-Bekare 256 &quot;U vjeru nema prisiljavanja: ...&quot;,{{qref|2|256|s=y}} znači da se nemuslimani ne smiju prisiljavati na prihvatanje islama.&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot;&gt;Lewis (1984) p. 13&lt;/ref&gt; 
* Fraza &quot;Vama vaša vjera, a meni moja.&quot;, iz {{qref|109|6|c=y}} korištena je kao &quot;tekstualni dokaz za pluralizam i suživot&quot;.&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot; /&gt;
* {{qref|2|62|c=y}} poslužio je kao opravdanje za tolerisani položaj koji je pod muslimanskom vlašću dodijeljen sljedbenicima [[Kršćanstvo|kršćanstva]], [[Judaizam|judaizma]] i [[Sabejci|sabejizma]].&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot; /&gt;

=== Hadis ===

Hadis koji prenosi Muhammed, &quot;Ko ubije {{Transliteration|ar|DIN|muʿāhida}} (osobu kojoj su muslimani dali garanciju zaštite) neće osjetiti miris Dženneta, iako se njegov miris može osjetiti na udaljenosti od četrdeset godina (putovanja).&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Yaser|last1=Ellethy|date=2014|title=Islam, Context, Pluralism and Democracy: Classical and Modern Interpretations ''(Islamic Studies Series)''|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1138800304|pages=124–125}}&lt;/ref&gt;  navodi se kao osnova za pravo nemuslimanskih građana da žive mirno i neometano u [[Islamska država|islamskoj državi]].&lt;ref name=&quot;Tahir-ul-Qadri1&quot;&gt;{{cite book|first1=Muhammad|last1=Tahir-ul-Qadri|author-link=Muhammad Tahir-ul-Qadri|date=2011|title=Fatwa on Terrorism and Suicide Bombings|pages=98–99|publisher=[[Minhaj-ul-Quran UK|London: Minhaj-ul-Quran]]|isbn=978-0-9551888-9-3|title-link=Fatwa on Terrorism}}&lt;/ref&gt; Anwar Shah Kashmiri piše u svom komentaru na [[Buharijin &quot;Sahih&quot;]] pod nazivom ''Fayd al-Bari'' o ovom hadisu: &quot;Poznata vam je težina grijeha za ubistvo muslimana, jer je njegova ogavnost dostigla tačku nevjerstva, i zahtijeva da [ubica boravi u Džehennemu] zauvijek. Što se tiče ubistva nemuslimanskog građanina [{{Transliteration|ar|DIN|muʿāhid}}], to isto tako nije mala stvar, jer onaj ko to učini neće osjetiti miris Dženneta.&quot;&lt;ref name=&quot;Tahir-ul-Qadri1&quot;/&gt;

Sličan hadis o statusu zimija glasi: &quot;Ko učini nepravdu onome s kim je sklopljen sporazum (ugovor) ''[tj. zimiji]'' i nametne mu teret iznad njegove moći, ja ću mu biti tužilac.&quot;&lt;ref&gt;Majid Khadduri: ''War and Peace in the Law of Islam'', p. 175&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = al-Zuḥaylī | first = Wahbah | author-link = Wahbah al-Zuhayli | title = ʾĀthar al-ḥarb fī l-fiqh al-Islāmī : dirāsah muqārinah | publisher = Dār al-Fikr | location = [[Damascus]] | year = 1998 | isbn = 978-1-57547-453-3 | page = 708 }} Quote: «» Translation:&lt;/ref&gt;

=== Medinski ustav ===

[[Medinski ustav]], formalni sporazum između Muhammeda i svih značajnih plemena i porodica Medine (uključujući muslimane, Jevreje i pagane), proglasio je da nemuslimani u [[Ummet|ummetu]] imaju sljedeća prava:&lt;ref&gt;Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Božija sigurnost (z''imma'') jednaka je za sve grupe,&lt;ref&gt;Article 15, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimanski članovi imaju jednaka politička i kulturna prava kao i muslimani. Imat će autonomiju i slobodu vjeroispovijesti.&lt;ref&gt;Article 25, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimani će se oružjem boriti protiv neprijatelja umeta i dijeliti troškove rata. Među njima ne smije biti izdaje.&lt;ref&gt;Article 37, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimani neće biti obavezni učestvovati u vjerskim ratovima muslimana.&lt;ref&gt;Article 45, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;

=== Hajbarski sporazum ===

Presedan za ugovor &quot;zimma&quot; postavljen je sporazumom između Muhammeda i Jevreja nakon [[Bitka za Hajbar|bitke za Hajbar]], oaze u blizini [[Medina|Medine]]. [[Hajbar]] je bio prva teritorija koju su muslimani napali i osvojili. Kada su se Jevreji iz Hajbara predali Muhammedu nakon opsade, Muhammed im je dozvolio da ostanu u Hajbaru u zamjenu za predaju jedne polovine svojih godišnjih prinosa muslimanima.&lt;ref name=&quot;Lewis&quot;&gt;Lewis (1984), pp. 10–11&lt;/ref&gt;

=== Omerov ugovor ===
{{Glavni|Omerov ugovor}}

[[Omerov ugovor]], za koji se tradicionalno vjeruje da je sklopljen između halife [[Omer ibnul-Hattab|Omera]] i osvojenih jerusalemskih kršćana u sedmom vijeku, bio je još jedan izvor propisa koji su se odnosili na zimije. Međutim, zapadni [[Orijentalizam|orijentalisti]] sumnjaju u autentičnost ugovora, tvrdeći da obično pobjednici, a ne poraženi, nameću, a ne predlažu, mirovne uslove, te da je krajnje malo vjerovatno da bi ljudi koji nisu govorili arapski i nisu znali ništa o islamu mogli sastaviti takav dokument. Akademski historičari vjeruju da je Omerov ugovor u obliku u kojem je danas poznat bio proizvod kasnijih pravnika koji su ga pripisali Omeru kako bi svojim vlastitim mišljenjima dali veći autoritet. Sličnosti između Omerovog ugovora i [[Teodozijev zakonik|Teodozijevog]] i [[Corpus Juris Civilis|Justinijanovog zakonika]] iz [[Bizantijsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] sugerišu da su možda veliki dio Omerovog ugovora od ovih ranijih zakonika posudili kasniji islamski pravnici. Barem neke od klauzula ugovora odražavaju mjere koje je prvi uveo [[Emevije|emevijski]] halifa [[Omer ibn Abdulaziz|Omer II]] ili rane [[Abasidski hilafet|abasidske]] halife.&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 24–25.&lt;/ref&gt;

== Kulturne interakcije i razlike ==
Tokom srednjeg vijeka, lokalna udruženja poznata kao klubovi ''[[futuva]]'' razvila su se širom islamskih zemalja. Obično je u svakom gradu bilo nekoliko ovakvih udruženja. Ovi klubovi su služili različitim interesima, prvenstveno sportskim, i mogli su uključivati prepoznatljive načine oblačenja i običaja. Bili su poznati po svom gostoprimstvu, idealizmu i odanosti grupi. Često su imali militaristički aspekt, navodno radi međusobne zaštite članstva. Ovi klubovi obično su prelazili društvene slojeve, pa su među svojim članovima imali lokalne uglednike, zimije i robove – uz isključivanje onih koji su bili povezani sa lokalnim vladarom ili [[Emir|emirom]].&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol 2''. [[The University of Chicago]], 1961, pp. 126–127.&lt;/ref&gt;

Muslimani i Jevreji su ponekad bili partneri u trgovini, pri čemu bi muslimani uzimali slobodne dane petkom, a Jevreji subotom.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol. 1''. [[The University of Chicago]], 1961, p. 302.&lt;/ref&gt;

Andrew Wheatcroft opisuje kako su neki društveni običaji, poput različitih shvatanja prljavštine i čistoće, otežavali vjerskim zajednicama da žive jedne blizu drugih, bilo pod muslimanskom ili kršćanskom vlašću.&lt;ref&gt;Wheatcroft (2003) p. 73.&lt;/ref&gt;

== U moderno doba ==

Ugovor &quot;zimma&quot; i glavarina džizja više se ne nameću u zemljama sa muslimanskom većinom.&lt;ref name=&quot;El Fadl&quot;/&gt;&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt; U 21. vijeku se općenito smatra da je džizja u suprotnosti sa savremenim sekularnim shvatanjima građanskih prava građana i jednakosti pred zakonom, iako je povremeno bilo izvještaja o tome da su vjerske manjine u zonama sukoba i područjima podložnim političkoj nestabilnosti bile prisiljene plaćati džiziju.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite book|title=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|date=2012|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0691134840|pages=283–284|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|author=Matthew Long|quote=(jizya entry author)}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. tvrdilo se da su [[Talibani|talibani]] nametnuli ''džiziju'' na manjinsku [[Sikizam|zajednicu Sika]] u [[Pakistan]]u nakon što su zauzeli neke od njihovih domova i oteli vođu Sika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tribuneindia.com/2009/20090417/world.htm#6|title=The Tribune, Chandigarh, India – World|website=www.tribuneindia.com}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013, [[Muslimansko bratstvo]] u [[Egipat|Egiptu]] zauzelo je grad [[Dalga]] odmah nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja Mohameda Morsija]] 3. jula, te je navodno nametnulo ''džiziju'' na 15.000 kršćanskih [[Kopti|Kopta]] koji tamo žive.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2013/sep/10/egypts-muslim-brotherhood-convert-islam-or-pay-jiz/|title=Egypt's Muslim Brotherhood to Coptic Christians: Convert to Islam, or pay 'jizya' tax|newspaper=[[The Washington Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aina.org/news/20130913143703.htm|title=Two Christians Murdered in Egypt for Refusing to Pay Jizya to Muslims|website=www.aina.org}}&lt;/ref&gt; Međutim, u jesen iste godine egipatske vlasti su uspjele ponovo preuzeti kontrolu nad gradom nakon dva prethodna neuspješna pokušaja.&lt;ref name=&quot;Guardian92013&quot;&gt;{{cite news |author=Patrick Kingsley |date=16. 9. 2013 |title=Egyptian authorities recapture Islamist-held town: Morsi supporters had held Delga since his overthrow in July and unleashed a campaign of terror against Christian minority |url=https://www.theguardian.com/world/2013/sep/16/egyptian-police-recapture-islamist-town-delga |access-date=20. 9. 2013 |newspaper=The Guardian |location=Minya province}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2014, [[Islamska Država|Islamska država Iraka i Levanta]] (ISIL) objavila je da namjerava naplaćivati džiziju od kršćana u gradu [[Raka (grad)|Rakka]] u Siriji, koji je u to vrijeme kontrolisala. Kršćani koji su odbili prihvatiti ugovor zimma i platiti porez morali su preći na islam, napustiti područje ili biti pogubljeni. Bogati kršćani morali su platiti pola unce zlata, što je ekvivalent od 664 [[Američki dolar|američka dolara]], dva puta godišnje; kršćani srednje klase morali su platiti polovinu tog iznosa, a siromašnijima bi se naplaćivala četvrtina tog iznosa.&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|last1=Baker|first1=Aryn}}&lt;/ref&gt; U junu 2014. [[Institut za proučavanje rata]] izvijestio je da ISIL tvrdi kako je prikupio džiziju i fej. &lt;ref name=&quot;ISWJune30&quot;&gt;{{cite web|last1=Caris|first1=Charlie|title=The Islamic State Announces Caliphate|url=http://iswiraq.blogspot.co.uk/2014/06/the-islamic-state-announces-caliphate.html|publisher=Institute for the Study of War|access-date=1. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; Dana 18. jula 2014, ISIL je naredio kršćanima u [[Mosul]]u da prihvate ugovor zimma i plate džiziju ili pređu na islam. Ukoliko bi odbili prihvatiti bilo koju od ovih opcija, bili bi ubijeni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-28381455 |title=Iraqi Christians flee after Isis issue Mosul ultimatum |date=18. 7. 2014 |publisher=BBC |access-date=30. 12. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140724045752/http://www.bbc.com/news/world-middle-east-28381455 |archive-date=24. 7. 2014 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal|Islam}}
* [[Zimije]]
* [[Nejevrej]]
* [[Islam i druge religije]]
* [[Ger toshav]]
* [[Džizja]]
* [[Musta'min]]
* [[Progon budista]]
* [[Progon kršćana]]
* [[Progon hindusa]]
* [[Progon Jevreja]]
* [[Vjerska diskriminacija]]
* [[Zunnar]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book|last=Ahmad |first=Barakat |author-link=Barakat Ahmad |year=1979 |title=Muhammad and the Jews |publisher=Vikas Publishing House}}
* {{cite journal|last=Al-Hibri|first=Azizah Y.|year=2003|title=An Islamic Perspective on Domestic Violence|journal=27 Fordham International Law Journal 195}}
* {{Cite journal|first = Muhammad| last=Abdel-Haleem|author-link=Muhammad Abdel-Haleem |title = The jizya Verse (Q. 9:29): Tax Enforcement on Non-Muslims in the First Muslim State|journal = Journal of Qur'anic Studies|date = 2012|issn = 1465-3591|volume = 14|issue = 2| pages=72–89|doi = 10.3366/jqs.2012.0056}}
* {{cite journal|last=Bravmann |first=Meïr M. |year=1966 |title=The ancient background of the Qur'ānic Concept Al-Ğizyatu 'an Yadin |journal=Arabica |volume=13 |doi=10.1163/157005866X00525 |page=307|issue=3}}
* Bosworth, C. E. (1982). ''The Concept of Dhimma in Early Islam'' In Benjamin Braude and B. Lewis, eds, ''Christians and Jews in the Ottoman Empire: The Functioning of a Plural Society'' 2 vols, New York: Holmes &amp; Meier Publishing. {{ISBN|0-8419-0520-7}}
* {{cite encyclopedia |last=Cahen |first=Claude |editor=P.J. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5= W.P. Heinrichs |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] Online|title=Djizya (i)|publisher=Brill Academic Publishers |issn=1573-3912}}
* {{cite journal|last=Klorman |first=Bat-Zion Eraqi |date=Fall 2007 |title=Muslim Society as an Alternative: Jews Converting to Islam |journal=Jewish Social Studies |volume=14 |issue= 1}}
* {{cite book|first=Mark |last=Cohen |title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|url=https://archive.org/details/undercrescentcro0000cohe_b6o0 |publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3}}
* {{cite book|author1=Courbage, Youssef  |author2=Fargues, Philippe|title=Christians and Jews under Islam |publisher=I.B. Tauris Publishers |location=London |year=1995 |isbn=978-1-86064-285-2}}
* {{cite book|author=Friedmann, Yohanan |title=Tolerance and Coercion in Islam: Interfaith Relations in the Muslim Tradition |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-82703-4|author-link=Yohanan Friedmann }}
* {{cite book|first=Hugh |last=Goddard |title=A History of Christian-Muslim Relations |url=https://archive.org/details/historyofchristi0000godd |location=Chicago |publisher=New Amsterdam Books |year=2000 |isbn=978-1-56663-340-6}}
* {{cite book|editor-first=Bat-Zion |editor-last=Eraqi-Klorman |editor2=Reeva Spector Simon |editor3=Michael Menachem Laskier |display-editors = 3 |editor4=Sara Reguer |title=The Jews of the Middle East and North Africa in Modern Times |publisher=Columbia University Press |location=Columbia, NY |year=2003 |isbn=978-0-231-10796-9}}
* {{cite book |last=Karsh |first=Ephraim |title=Islamic Imperialism: A History |publisher=Yale University Press |year=2006 |isbn=978-0-300-10603-9 |url=https://archive.org/details/islamicimperiali00kars }}
* {{cite book|last=Lapidus |first=Ira M. |title=A History of Islamic Societies|url=https://archive.org/details/historyofislamic0000lapi_t2d2 |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-77933-3|edition=2nd }}
* {{cite book |first=Bernard |last=Lewis |author-link=Bernard Lewis |title=The Arabs in History |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2002 |isbn=978-0-19-280310-8 |url=https://archive.org/details/arabsinhistory00bern }}
* {{cite book|first=Bernard |last=Lewis |title=The Jews of Islam |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=1984 |isbn=978-0-691-00807-3|title-link=The Jews of Islam }}
* {{cite book | last=Esposito | first=John L. | author-link= John Esposito | date=1998 | title=Islam: The Straight Path | publisher=[[Oxford University Press]] | isbn=978-0-19-511233-7 | title-link=Islam: The Straight Path }}
* {{cite journal|last=Littman |first=David |author-link=David Littman (historian) |year=1979 |title=Jews Under Muslim Rule: The Case Of Persia |journal=The Wiener Library Bulletin |volume=XXXII|issue=New series 49/50}}
* {{cite book|author=Al-Mawardi |title=The Ordinances of Government (''Al-Ahkam al-Sultaniyya w'al-Wilayat al-Diniyya'') |publisher=Garnet Publishing |location=Lebanon |year=2000 |isbn=978-1-85964-140-8|author-link=Al-Mawardi }}
* {{cite book |first=Tudor |last=Parfitt |author-link=Tudor Parfitt |title=Israel and Ishmael : Studies in Muslim-Jewish Relations |publisher=Palgrave Macmillan |year=2000 |isbn=978-0-312-22228-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/israelandish_xxxx_2000_000_6874787 }}
* {{cite book|first=Samantha|last=Power |title=A Problem from Hell: America and the Age of Genocide |publisher=Harper Perennial |location=New York |year=2002 |isbn=978-0-06-054164-4|title-link=A Problem from Hell: America and the Age of Genocide }}
* {{cite journal|first=Najwa |last= al-Qattan |title=Dhimmis in the Muslim Court: Legal Autonomy and Religious Discrimination |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1999-08_31_3/page/428 |journal=International Journal of Middle East Studies |volume=31 |issue=3 |pages=429–444 |year=1999|issn=0020-7438|doi=10.1017/S0020743800055501|s2cid= 159763960 }}
* {{Cite book|title = War and Peace in Islam: The Uses and Abuses of Jihad|author = Ghazi Muhammad|author-link = Prince Ghazi bin Muhammad|publisher = The Islamic Texts Society Cambridge|year = 2013|isbn = 978-1-903682-83-8|last2 = Ibrahim|first2 = Kalin|author3-link = Mohammad Hashim Kamali|first3 = Mohammad Hashim|last3 = Kamali|url = http://rissc.jo/books/War-Peace-Islam.pdf|ref = CITEREFGhaziKalinKamali2013|access-date = 21. 5. 2016|archive-date = 9. 7. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20170709055514/http://rissc.jo/books/War-Peace-Islam.pdf|url-status = dead}}
* {{cite book |first=Norman |last=Stillman |title=The Jews of Arab Lands: A History and Source Book |url=https://archive.org/details/jewsofarablands00stil |url-access=registration |publisher=Jewish Publication Society of America |location=Philadelphia |year=1979 |isbn=978-1-82760-198-4 }}
* {{cite book |first=Arthur S. |last=Tritton |author-link=Arthur Stanley Tritton |title=The Caliphs and their non-Muslim Subjects: a Critical Study of the Covenant of Umar |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.175667 |publisher=Humphrey Milford/Oxford University Press |location=London |year=1930 }}
* {{cite encyclopedia |last=Viré|first=F |editor=P.J. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] Online|title=Kird |publisher=Brill Academic Publishers |issn=1573-3912}}
* {{cite book|last=Waines |first=David |title=An Introduction to Islam |url=https://archive.org/details/introductiontois0000wain_y8x7 |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-53906-7}}
* {{cite book|first=Hans |last=Wehr |title=A Dictionary of Modern Written Arabic |url=https://archive.org/details/dictionaryofmode0000wehr_s1n3 |editor=J. Milton Cowan |publisher=Spoken Language Services, Inc. |location=Ithaca, New York |year=1976 |isbn=978-0-87950-001-6}}
* {{cite book|first=Andrew |last=Wheatcroft |title=Infidels: A History of the Conflict between Christendom and Islam |url=https://archive.org/details/infidelshistoryo0000whea_l8j9 |publisher=Penguin Books |year=2003|isbn=978-0-14-025738-0}}

* Nabil Luka Babawi: ''Les droits et les devoirs des chrétiens dans l'état islamique et leurs conséquences sur la sécurité nationale'', thèse de doctorat. 
* {{cite journal |first=Karl |last=Binswanger |title=Untersuchungen zum Status der Nichtmuslime im Osmanischen Reich des 16. Jahrhunderts |journal=Diss. Phil. |language=de |location=München |date=1977 |isbn=978-3-87828-108-5}}
* {{cite book |first=Jamsheed |last=Choksy |title=Conflict and Cooperation: Zoroastrian Subalterns and Muslim Elites in Medieval Iranian Society |url=https://archive.org/details/conflictcooperat0000chok |location=New York |year=1997}}
* Mark. R. Cohen: ''Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages.'' Princeton University Press, 1994.
* {{cite book |first=Antoine |last=Fattal |title=Le statut légal des non-musulmans en pays d'Islam |language=fr |location=Beirut |year=1958}}
* [[Maribel Fierro]] and [[John V. Tolan|John Tolan]], eds, ''The legal status of ḏimmī-s in the Islamic West (second/eighth-ninth/fifteenth centuries)'' (Turnhoult, 2013).
* {{cite journal |first=Yohanan |last=Friedmann |title=Classification of Unbelievers in Sunnī Muslim Law and Tradition |journal=Jerusalem Studies in Arabic and Islam |issue=22 |date=1998 |ref=pp.&amp;nbsp;163–195}}
* {{cite book |author=Goitein, S. D. |author-link=Shelomo Dov Goitein |title=The Mediterranean Society: The Jewish Communities of the Arab World as Portrayed in the Documents of the Cairo Geniza (4 vols) |url=https://archive.org/details/mediterraneansoc0002goit |url-access=registration |location=Berkeley and Los Angeles |year=1967–71 |isbn=978-0520018679}}
* {{cite book |first=Martin |last=Gilbert |author-link=Martin Gilbert |title=In Ishmael's house: a History of Jews in Muslim Lands |url=https://archive.org/details/inishmaelshouseh0000gilb_a7w0 |publisher=Yale University Press |location=New Haven, Conn. |year=2010 |isbn=978-0300167153}}
* Nicola Melis, &quot;Il concetto di ğihād&quot;, in P. Manduchi (a cura di), ''Dalla penna al mouse. Gli strumenti di diffusione del concetto di ğihād'', Angeli, Milano 2006, pp.&amp;nbsp;23–54. 
* Nicola Melis, &quot;Lo statuto giuridico degli ebrei dell'Impero Ottomano&quot;, in M. Contu – N. Melis – G. Pinna (a cura di), ''Ebraismo e rapporti con le culture del Mediterraneo nei secoli XVIII–XX'', Giuntina, Firenze 2003.
* Nicola Melis, ''Trattato sulla guerra. Il Kitāb al-ğihād di Molla Hüsrev'', Aipsa, Cagliari 2002.
* Mohammad Amin Al-Midani: &quot;La question des minorités et le statut des non-musulmans en Islam.&quot; In: ''La religion est-elle un obstacle à l'application des droits de l'homme?.'' colloque tenu les 10–11 décembre 2004 à Lyon.
* M. Levy-Rubin: &quot;Shurut 'Umar and its alternatives: the legal debate on the status of the dhimmis.&quot; In: ''Jerusalem Studies in Arabic and Islam.'' 30/2005
* Pessah Shinar: &quot;Some remarks regarding the colours of male Jewish dress in North Africa and their Arabic-Islamic context.&quot; In: ''[[Jerusalem Studies in Arabic and Islam]].'' 24/2000, pp.&amp;nbsp;380–395
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://libro.uca.edu/ics/ics5.htm Islamska i kršćanska Španija u ranom srednjem vijeku. Thomas F. Glick: Poglavlje 5: Etnički odnosi]
* [http://www.guidedones.com/metapage/non_muslims/Qislamtol10.htm Islam i njegov nivo tolerancije]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108230817/http://www.guidedones.com/metapage/non_muslims/Qislamtol10.htm |date=8. 1. 2009. }}.
* [http://www.archons.org/pdf/issues/DHIMMI.pdf Islamsko učenje o statusu zimija stvara atmosferu netolerancije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706044602/http://www.archons.org/pdf/issues/DHIMMI.pdf |date=6. 7. 2015. }} iz [http://www.archons.org/issues/religious_freedom/packet.asp Paketa o vjerskoj slobodi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910013928/http://www.archons.org/issues/religious_freedom/packet.asp |date=10. 9. 2014. }} [http://www.archons.org/ Reda svetog apostola Andrije]
* [http://www.fordham.edu/halsall/med/lewis1.html Bernard Lewis, ''Race and Slavery in the Middle East'']. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010401012040/http://www.fordham.edu/halsall/med/lewis1.html |date=1. 4. 2001. }}.
* [https://web.archive.org/web/20140724210233/http://www.centerforinquiry.net/isis/islamic_viewpoints/jihad_the_arab_conquests_and_the_position_of_non_muslim_subjects/ Džihad, arapska osvajanja i položaj nemuslimanskih podanika] (arhivirano)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Arapske riječi i fraze u šerijatu]]
[[Kategorija:Religija i politika]]
[[Kategorija:Vjerska diskriminacija]]
[[Kategorija:Politika Osmanlijskog Carstva]]
[[Kategorija:Društvena historija]]</text>
      <sha1>du95mc82td53su22cu5zu6dmzutqydg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898334</id>
      <parentid>3898333</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:58:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93264" sha1="sny8m0p30t2ayoky9okl0ze5otdny4f" xml:space="preserve">{{Islam}}
{{Islam i druge religije}}
'''Zimija''' (arapski: {{Jez-ar|ذمي}} ''zimmī'', {{IPA|ar|ˈðimmiː|}}, zbirno {{Jez-ar|أهل الذمة}} ehlil ''zimmah'' / z''immah'' — &quot;ljudi pod zaštitom&quot; ili &quot;narod ugovora&quot;), ili '''muʿāhid''' ({{Jez-ar|معاهد}}), je historijski&lt;ref name=Campo/&gt; termin za [[Kafir|nemuslimane]] koji žive u [[Islamska država|islamskoj državi]] sa zakonskom zaštitom i određenim ograničenjima.&lt;ref name=Campo&gt;{{cite encyclopedia |title=dhimmi |encyclopedia=[[Encyclopedia of Islam]] |editor=Juan Eduardo Campo |pages=194–195 |publisher=Infobase Publishing |date=2010 |isbn=978-1-4381-2696-8 |url=https://books.google.com/books?id=OZbyz_Hr-eIC&amp;dq=%22non-Muslims+who+live+within+Islamdom+and+have+a+regulated+and+protected+status.%22+%22Encyclopedia+of+Islam%22&amp;pg=PA194|quote= Dhimmis are non-Muslims who live within Islamdom and have a regulated and protected status. ... In the modern period, this term has generally has occasionally been resuscitated, but it is generally obsolete.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Modarresi&quot;&gt;{{cite book|author=Mohammad Taqi al-Modarresi|author-link=Mohammad Taqi al-Modarresi|title=The Laws of Islam|year= 2016|publisher=Enlight Press|isbn=978-0994240989|url=http://almodarresi.com/en/books/pdf/TheLawsofIslam.pdf|access-date=22. 12. 2017|ref=Modarresi|language=en|archive-date=2. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190802163247/http://almodarresi.com/en/books/pdf/TheLawsofIslam.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{rp|470}} Riječ doslovno znači &quot;zaštićena osoba&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/dhimmi|title=Definition of DHIMMI|website=www.merriam-webster.com}}&lt;/ref&gt; što se odnosi na obavezu države prema ''[[šerijat]]u'' da štiti život, imovinu i slobodu vjeroispovijesti pojedinca, u zamjenu za lojalnost državi i plaćanje poreza ''[[džizja]]'', za razliku od ''[[zekat]]a'' ili obavezne milostinje koju su plaćali muslimanski podanici.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Glenn |first= H. Patrick |author-link=H. Patrick Glenn |year=2007 |title=Legal Traditions of the World |publisher=[[Oxford University Press]] |pages=218–219 |quote=A Dhimmi is a non-Muslim subject of a state governed in accordance to sharia law. The term connotes an obligation of the state to protect the individual, including the individual's life, property, and freedom of religion and worship, and required loyalty to the empire, and a poll tax known as the jizya, which complemented the Islamic tax paid by the Muslim subjects, called Zakat.}}&lt;/ref&gt; Zimijama je bilo zabranjeno nošenje oružja, te nisu služili vojni rok i nisu imali druge privilegije koje su bile dodijeljene isključivo muslimanima. Bili su dužni plaćati glavarinu (''džizju''), ali su imali određena prava prema zakonima o imovini, ugovorima i obavezama.&lt;ref&gt;H. Patrick Glenn, ''Legal Traditions of the World''. [[Oxford University Press]], 2007, p. 219.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The French scholar Gustave Le Bon (the author of ''La civilisation des Arabes'') writes &quot;that despite the fact that the incidence of taxation fell more heavily on a Muslim than a non-Muslim, the non-Muslim was free to enjoy equally well with every Muslim all the privileges afforded to the citizens of the state. The only privilege that was reserved for the Muslims was the seat of the caliphate, and this, because of certain religious functions attached to it, which could not naturally be discharged by a non-Muslim.&quot; Mun'im Sirry (2014), ''Scriptural Polemics: The Qur'an and Other Religions'', p. 179. [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0199359363}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|url=https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=[https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou/page/204 204]|quote = According to the dhimma status system, non-Muslims must pay a poll tax in return for Muslim protection and the privilege of living in Muslim territory. Per this system, non-Muslims are exempt from military service, but they are excluded from occupying high positions that involve dealing with high state interests, like being the president or prime minister of the country. In Islamic history, non-Muslims did occupy high positions, especially in matters that related to fiscal policies or tax collection.}}&lt;/ref&gt;

Zimije su također bile podložne specifičnim ograničenjima, koja su bila kodificirana u sporazumima poput [[Omerov ugovor|Omerovog ugovora]]. To je uključivalo zabrane izgradnje novih bogomolja, popravljanja postojećih u područjima gdje su živjeli muslimani, podučavanja djece [[Kur'an]]u i sprečavanja rođaka da pređu na islam.&lt;ref name=&quot;Brepols Publishers&quot;&gt;{{cite book|editor1-last=Berend|editor1-first=Nora|editor2-last=Hameau-Masset|editor2-first=Youna|editor3-last=Nemo-Pekelman|editor3-first=Capucine|editor4-last=Tolan|editor4-first=John|title=Religious Minorities in Christian, Jewish, and Muslim Law (5th–15th Centuries)|series=Religion and law in Medieval Christian and Muslim Societies |year=2017|volume=8 |publisher=Brepols Publishers|isbn=978-2-503-56571-2|doi=10.1484/M.RELMIN-EB.5.109274|pages=58–59}}&lt;/ref&gt; Ovisno o specifičnim područjima i periodima, zimijama su također bile ograničene profesije kojima su se mogle baviti,&lt;ref&gt;{{cite web | last1=Tangi | first1=Myriam | title=A Memory of the Last Jews of Yemen | work=The Librarians | date=28. 3. 2019 | url=https://blog.nli.org.il/en/yemen-jews/ }}&lt;/ref&gt; bila su im ograničena putovanja izvan određenih područja, posjedovanje imovine, te su periodično bili izloženi prisilnim konverzijama i masakrima. Također su morali nositi žutu oznaku ili drugu prepoznatljivu odjeću, suzdržavati se od nošenja oružja i izbjegavati jahanje na sedlima.&lt;ref name=&quot;Brepols Publishers&quot; /&gt;

== Historija ==
Historijski gledano, status zimije se prvobitno primjenjivao na [[Jevreji|Jevreje]], [[Kršćanstvo|kršćane]] i [[Sabejci|Sabejce]], koji se u [[Kalam|islamskom vjerovanju]] smatraju &quot;[[Sljedbenici Knjige|Sljedbenicima Knjige]]&quot;. Kasnije je ovaj status primijenjen i na [[Zoroastrizam|zoroastrijance]], [[Sikizam|sike]], [[Hinduizam|hinduse]], [[Džainizam|džainiste]] i [[Budizam|budiste]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Annemarie Schimmel|url=https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne/page/107|title=The Empire of the Great Mughals: History, Art and Culture|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=2004|isbn=978-1861891853|page=[https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne/page/107 107]|quote=The conqueror [[Muhammad bin Qasim|Muhammad Ibn Al Qasem]] gave both Hindus and Buddhists the same status as the Christians, Jews and Sabaeans of the Middle East. They were all &quot;dhimmi&quot; ('protected people')|author-link=Annemarie Schimmel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bonner&quot;&gt;{{cite book|author=Michael Bonner|title=Jihad in Islamic History: Doctrines and Practice|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2008|isbn=978-0691138381|page=89|jstor=j.ctt7sg8f|author-link=Michael Bonner}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice, Transformations|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2009|isbn=978-0511815300|page=327|doi=10.1017/CBO9780511815300|author-link=Wael Hallaq}}&lt;/ref&gt; Jevreji, kršćani i drugi bili su dužni plaćati ''džizju'', a prisilne konverzije bila su zabranjena.&lt;ref name=Bon08&gt;{{cite book|author=Michael Bonner|title=Jihad in Islamic History|publisher=Princeton University Press|year=2008|pages= 89–90|url=https://books.google.com/books?id=Qxq7eykoJgoC&amp;pg=PA89|quote=To begin with, there was no forced conversion, no choice between &quot;Islam and the Sword&quot;. Islamic law, following a clear Quranic principle (2:256), prohibited any such things [...] although there have been instances of forced conversion in Islamic history, these have been exceptional.|isbn=978-1400827381}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Wai03&gt;Waines (2003) &quot;An Introduction to Islam&quot; ''Cambridge University Press''. p. 53&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Win02&gt;Winter, T. J, &amp; Williams, J. A. (2002). ''Understanding Islam and the Muslims: The Muslim Family Islam and World Peace''. Louisville, Kentucky: Fons Vitae. p. 82. {{ISBN|978-1-887752-47-3}}. Quote: The laws of Muslim warfare forbid any forced conversions, and regard them as invalid if they occur.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Lapid&gt;{{cite book|title=Islamic Societies to the Nineteenth Century: A Global History|author=Ira M. Lapidus|page=345}}&lt;/ref&gt; Uprkos ovoj nominalnoj zabrani, dobro su dokumentovani [[Prisilno preobraćenje na islam|slučajevi prisilnih preobraćenja]].

Tokom vladavine [[El-Mutawakkil|El-Mutawakkila]], desetog [[Abasidski halifat|abasidskog halife]], brojna ograničenja pojačala su status zimija kao građana drugog reda i prisilila njihove zajednice u geta.&lt;ref name=Majid&gt;{{cite book |first=Majid |last=Khadduri |author-link=Majid Khadduri |year=2010 |title=War and Peace in the Law of Islam |isbn=978-1616190484 |pages=196–198|publisher=Lawbook Exchange }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, od njih se zahtijevalo da se po odjeći razlikuju od svojih muslimanskih susjeda.&lt;ref&gt;The [[Torah]] itself set forth rules for dress that set Jews apart from the communities in which they lived.[[Eric Silverman]],  [https://books.google.com/books?id=nZYdAAAAQBAJ&amp;pg=PR15 ''A Cultural History of Jewish Dress,'']  [[A&amp;C Black]], 2013  {{isbn|978-0-857-85209-0}} pp. 47, xv, 24:'At [[2 Maccabees]] 4:12 it is recorded that the [[Maccabees]] slaughtered Jewish youths guilty of [[Hellenization|Hellenizing]] in wearing caps typical of Greek youths. The first of the other [[Abrahamic religions]]  to impose a distinctive mode of dress on Jews was [[Islam]], beginning with decrees set forth by the [[Abbasid caliph]] [[Al-Mutawakkil]] obliging non-Muslims (dhimmis) to wear distinctive marks, – buttons on their caps, patches on their sleeves, and generally honey-coloured garbs, – on their clothing in order to mark them off from members of the Muslim communities.'; ‘a twelfth century [Christian] [[synod]] decreed the first of many edicts which required Jews to don peculiar garb. These outfits marked Jews as Otherly-to be shunned, despised, …and sometimes murdered… . But Jews also dressed differently in premodern Europe because their rabbis understood any emulation of non-Jews as a violation of the divine law as revealed by God to Moses atop Mount Sinai. The Five Books of Moses, after all, together called the Torah, clearly specify that Jews must adhere to a particular dress code-modesty, for example, and fringes. The very structure of the cosmos demanded nothing less. Clothing, too, served as a &quot;fence&quot; that protected Jews from the profanities and pollutions of the non-Jewish societies in which they dwelled. From this angle, Jews dressed distinctively as God's elect.'&lt;/ref&gt;  Prema [[Omerov ugovor|Omerovom ugovoru]], nije im bilo dozvoljeno graditi nove crkve ili sinagoge, niti popravljati stare crkve bez pristanka muslimana.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Pact of Umar |url=https://sourcebooks.fordham.edu/source/pact-umar.asp}}&lt;/ref&gt;

Prema ''[[šerijat]]u'', zajednice ''zimija'' obično su se upravljale prema vlastitim zakonima umjesto nekih zakona primjenjivih na [[Ummet|muslimansku zajednicu]]. Naprimjer, [[Jevrejska plemena u Arabiji|jevrejskoj zajednici u Medini]] bilo je dozvoljeno imati vlastite [[Beit din|halahičke sudove]],&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;/&gt; a osmanlijski [[Milet (Osmanlijsko Carstvo)|sistem mileta]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] omogućio je različitim zajednicama zimija da se samostalno upravljaju pod [[Osmanlijsko pravo|odvojenim pravnim sudovima]]. Ovi sudovi nisu obuhvatali slučajeve koji su uključivali vjerske grupe izvan njihovih vlastitih zajednica, niti prijestupe za koje je propisana smrtna kazna. Zajednicama ''zimija'' također je bilo dozvoljeno baviti se određenim praksama koje su za muslimansku zajednicu obično bile zabranjene, poput [[Islamski propisi o ishrani|konzumiranja alkohola i svinjetine]].&lt;ref&gt;Al-Misri, ''Reliance of the Traveler'' (edited and translated by [[Nuh Ha Mim Keller]]), p. 608. Amana Publications, 1994.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Al-Misri, ''Reliance of the Traveler'' (ed. and trans. Nuh Ha Mim Keller), pp. 977, 986. Amana Publications, 1994.&lt;/ref&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–241}}

Neki muslimani odbacuju sistem ''zimija'', tvrdeći da je riječ o sistemu koji je neprikladan u dobu nacionalnih država i demokratija.&lt;ref name=&quot;El Fadl&quot;&gt;&quot;[…] the overwhelming majority of moderate Muslims reject the dhimma system as ahistorical, in the sense that it is inappropriate for the age of nation-states and democracies.&quot; {{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled |author-link=Khaled Abou El Fadl |title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|url=https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou|date=2007|publisher=HarperOne|isbn=978-0061189036|page=[https://archive.org/details/greattheftwrestl0000abou/page/214 214]}}&lt;/ref&gt; Među islamskim učenjacima 20. vijeka i savremenog doba postoji niz mišljenja o tome je li pojam ''zimije'' prikladan za moderno doba i, ako jeste, u kojem bi ga obliku trebalo primijeniti u islamskoj državi.

Postoje razlike među islamskim [[Mezheb|mezhebima]] u vezi s tim koji nemuslimani mogu plaćati džizju i imati status zimije. [[Hanefijski mezheb|Hanefijski]] i [[Malikijski mezheb|malikijski]] mezheb generalno dopuštaju nemuslimanima da imaju status zimije. Nasuprot tome, [[Šafijski mezheb|šafijski]] i [[Hanbelijski mezheb|hanbelijski]] dopuštaju isključivo kršćanima, unitarijancima, Jevrejima, Sabejcima i zoroastrijancima da imaju status zimije, te tvrde da svi ostali nemuslimani moraju ili preći na islam ili će se protiv njih voditi rat.

== Ugovor &quot;Zimma&quot; ==
Zasnovano na ajetima iz [[Kur'an]]a i islamskoj tradiciji, ''šerijatsko'' pravo pravi razliku između muslimana, sljedbenika drugih [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] i [[Paganizam|mnogobožaca]] ili osoba koje pripadaju drugim [[Politeizam|politeističkim]] religijama. Kao [[Monoteizam|monoteisti]], Jevreji i kršćani tradicionalno su se smatrali &quot;[[Sljedbenici Knjige|Sljedbenicima Knjige]]&quot;, te im je dodijeljen poseban pravni status poznat kao ''zimije'' proizašao iz teorijskog ugovora — &quot;zimma&quot; ili &quot;boravak u zamjenu za poreze&quot;. Islamski pravni sistemi zasnovani na ''šerijatskom'' pravu inkorporirali su [[Vjersko pravo|vjerske zakone]] i sudove [[Kršćanstvo|kršćana]], [[Judaizam|Jevreja]] i [[Hinduizam|hindusa]], kao što se moglo vidjeti u ranom [[Hilafet|hilafetu]], [[El-Endelus|El-Endelusu]], na [[Muslimansko osvajanje Indijskog potkontinenta|Indijskom potkontinentu]] i u osmanlijskom [[Milet (Osmanlijsko Carstvo)|sistemu mileta]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref name=&quot;Weeramantry-138_2&quot;&gt;{{Harvnb|Weeramantry|1997|p=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Sachedina&gt;{{cite book|title=The Islamic Roots of Democratic Pluralism|author=Sachedina, Abdulaziz Abdulhussein|year=2001|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-513991-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/islamic_sac_2001_00_4172}}&lt;/ref&gt;{{page needed|date=1. 2016.}}

U izvorima jemenskih Jevreja, sačinjen je sporazum između [[Muhammed|Muhammeda]] i njegovih jevrejskih podanika, poznat kao ''kitāb zimmat el-nabi'', napisan 17. godine po [[Hidžra|Hidžri]] (638. n. e), koji je Jevrejima koji su živjeli u Arabiji dao izričitu slobodu da poštuju [[Šabat]] i da puštaju zulufe, ali je zahtijevao da plaćaju ''džizju'' (glavarinu) svake godine za svoju zaštitu.&lt;ref&gt;[[Shelomo Dov Goitein]], ''The Yemenites – History, Communal Organization, Spiritual Life'' (Selected Studies), editor: Menahem Ben-Sasson, Jerusalem 1983, pp. 288–299. {{ISBN|965-235-011-7}}&lt;/ref&gt; Muslimanske vlade u slivu Inda spremno su proširile status ''zimija'' na hinduse i budiste u Indiji.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''The Venture of Islam Conscience and History in a World Civilization Vol 2''. [[University of Chicago]], 1958, p. 278.&lt;/ref&gt; Na kraju je najveća [[Mezheb|škola]] [[Fikh|islamskog prava]] primijenila ovaj termin na sve nemuslimane koji žive na muslimanskim teritorijama izvan [[Hidžaz|svetog područja]] oko [[Meka|Meke]] u [[Arapsko poluostrvo|Arabiji]].&lt;ref&gt;al-Misri, Ahmad ibn Naqib (edited and translated from Arabic (with commentary) by Nuh Ha Mim Keller) (1994 revised ed), p. 603.&lt;/ref&gt;

U srednjovjekovnim islamskim društvima, ''[[kadija]]'' (islamski sudija) obično se nije mogao miješati u poslove nemuslimana osim ako strane nisu dobrovoljno odabrale da im se sudi prema islamskom pravu, pa su zajednice ''zimija'' koje su živjele u islamskim državama obično imale svoje zakone nezavisne od ''šerijatskog'' prava, kao u slučaju Jevreja koji bi imali svoje [[Beit din|rabinske sudove]].&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;&gt;{{cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Cohen, Mark R. |publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3 |page=74 |url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010 |author-link=Mark R. Cohen }}&lt;/ref&gt; Ovi sudovi nisu obuhvatali slučajeve koji su uključivali druge vjerske grupe, niti prijestupe za koje je propisana smrtna kazna ili prijetnje javnom redu. Do 18. vijeka, međutim, ''zimije'' su često prisustvovale osmanlijskim muslimanskim sudovima, gdje su postupke protiv njih pokretali muslimani, ili su oni pokretali postupke protiv muslimana ili drugih ''zimija''. Zakletve koje su ''zimije'' polagale na ovim sudovima bile su prilagođene njihovim uvjerenjima.&lt;ref name=&quot;al-Qattan-99&quot;&gt;{{cite journal |author=al-Qattan, Najwa |title=Dhimmis in the Muslim Court: Legal Autonomy and Religious Discrimination |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1999-08_31_3/page/428 |journal=[[International Journal of Middle East Studies]] |volume=31 |issue=3 |pages=429–444 |year=1999 |issn=0020-7438 |doi=10.1017/S0020743800055501 |s2cid=159763960 }}&lt;/ref&gt; Nemuslimanima je bilo dozvoljeno baviti se određenim praksama (poput konzumiranja alkohola i svinjetine) koje su inače bile zabranjene islamskim pravom,&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Muhammad|last1=Hamidullah|author-link=Muhammad Hamidullah|date=1970|title=Introduction to Islam|publisher=International Islamic Federation of Student Organizations|page=180}}&lt;/ref&gt; štaviše, svaki musliman koji prolije njihovo vino ili ga nasilno prisvoji dužan je platiti odštetu.{{sfn|Abdel-Haleem|2012|p=73}} Neki islamski učenjaci smatrali su da se i zoroastrijski &quot;[[Hvedodah|incestuozni brakovi]]&quot;, koji se po ''šerijatu'' smatraju incestuoznim, također trebaju tolerisati. [[Ibn Kajjim el-Dževzije]] (1292–1350) smatrao je da većina učenjaka [[Hanbelijski mezheb|hanbelijske]] škole zastupa stav da su nemuslimani imali pravo na takve prakse, pod uslovom da se one ne iznose pred šerijatske sudove i da ih dotične vjerske manjine smatraju dozvoljenim. Ova se odluka temeljila na presedanu da nije bilo zapisa o tome da je poslanik [[Muhammed]] zabranio takve incestuozne brakove među zoroastrijancima, uprkos tome što je dolazio u kontakt sa zoroastrijancima i znao za tu praksu.&lt;ref&gt;Jackson, Sherman A. (2005). [https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;dq=ankiha+fasida&amp;pg=PA144 p. 144] (via [[Google Books]]). Retrieved 19 September 2011.&lt;/ref&gt; Vjerske manjine također su bile slobodne raditi šta god žele u svojim domovima, pod uslovom da se nisu javno upuštale u nedozvoljene seksualne aktivnosti na načine koji bi mogli ugroziti javni moral.&lt;ref&gt;Jackson, Sherman A. (2005). [https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;dq=ankiha+fasida&amp;pg=PA145 p. 145] (via [[Google Books]]). Retrieved 19 September 2011.&lt;/ref&gt;

Postoje paralele za to u [[Rimsko pravo|rimskom]] i [[Halaha|jevrejskom pravu]].&lt;ref&gt;[[H. Patrick Glenn|Glenn, H. Patrick]] (2007). ''Legal Traditions of the World: Sustainable Diversity in Law'' (3rd edition). New York City; Oxford: [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0-19-920541-7}}. pp. 217–219.&lt;/ref&gt; Prema profesoru prava [[H. Patrick Glenn|H. Patricku Glennu]] sa [[Univerzitet McGill|Univerziteta McGill]], &quot;danas se kaže da su zimije 'isključene iz specifično muslimanskih privilegija, ali su s druge strane isključene iz specifično muslimanskih dužnosti' dok (i tu postoje jasne paralele sa zapadnim javnim i privatnim pravnim tretmanom stranaca—Fremdenrecht, la condition de estrangers), 'u ostalom, musliman i zimija jednaki su u praktično cjelokupnom pravu o vlasništvu i ugovorima i obavezama'.&quot;&lt;ref&gt;[[H. Patrick Glenn|Glenn, H. Patrick]] (2007). ''Legal Traditions of the World&amp;: Sustainable Diversity in Law'' (3rd ed). New York: Oxford: Oxford University Press. {{ISBN|978-0-19-920541-7}}. p. 219.&lt;/ref&gt; Citirajući Kur'ansku izjavu: &quot;i sljedbenicima Indžila smo bili naredili da sude prema onome što je Allah objavio u njemu. Oni koji nisu sudili prema onome što je Allah objavio – pravi su grješnici&quot;,&lt;ref&gt;{{qref|5|47|b=yl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://quranenc.com/bs/browse/bosnian_korkut/5-11|title=Prijevod značenja Sura El-Maida - Prevod na bosanski jezik - Besim Korkut - Broj stranice 116|website=Enciklopedija Kur'ana Časnog|language=bs|access-date=2026-04-22}}&lt;/ref&gt; [[Muhammad Hamidullah]] piše da je islam decentralizovao i &quot;prepustio lokalnim zajednicama&quot; zakon i pravdu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hamidullah|first=Muhammad|author-link=Muhammad Hamidullah|date=1986|title=Relations of Muslims with non-Muslims|journal=Journal of Muslim Minority Affairs|volume=7|issue=1|page=9|doi=10.1080/13602008608715960|issn=0266-6952|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/istem/issue/26528/279243}}&lt;/ref&gt; Međutim, klasični ugovor o ''zimijama'' više se ne primjenjuje. [[Zapadna kultura|Zapadni uticaj]] na muslimanski svijet bio je ključan u eliminisanju ograničenja i zaštite ugovora o ''zimijama''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lewis|first=Bernard|title=The Jews of Islam|url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C|year=1984|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-00807-3 |page=184}}&lt;/ref&gt;

=== Ugovor &quot;Zimma&quot; i šerijatsko pravo ===
{{Glavni|Šerijat}}
Ugovor &quot;zimma&quot; integralni je dio tradicionalnog islamskog prava. Od 9. vijeka n. e, moć interpretacije i usavršavanja prava u tradicionalnim islamskim društvima bila je u rukama učenjaka (''[[ulema|uleme]]''). Ova podjela vlasti služila je ograničavanju raspona radnji dostupnih vladaru, koji nije mogao lako samostalno donositi ukaze ili reinterpretirati pravo i očekivati kontinuiranu podršku zajednice.&lt;ref&gt;Basim Musallam, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World'', edited by [[Francis Robinson]]. Cambridge University Press, 1996, p. 176.&lt;/ref&gt; Kroz naredne vijekove i carstva, ravnoteža između uleme i vladara se mijenjala i reformisala, ali ravnoteža moći nikada nije odlučno promijenjena.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 105–108.&lt;/ref&gt; Početkom 19. vijeka, [[Industrijska revolucija|Industrijska]] i [[Francuska revolucija]] uvele su eru [[Zapadna kultura|evropske svjetske hegemonije]] koja je uključivala dominaciju nad većinom muslimanskih zemalja.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 176–177.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sarah Ansari, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World edited by [[Francis Robinson]]''. Cambridge University Press, 1996, p. 90.&lt;/ref&gt; Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], evropske sile su shvatile da su previše oslabljene da bi održale svoja carstva.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 366–367.&lt;/ref&gt; Široka raznolikost u oblicima vlade, sistemima prava, stavovima prema modernosti i tumačenjima šerijata rezultat su posljedičnih težnji ka nezavisnosti i modernosti u muslimanskom svijetu.&lt;ref&gt;Sarah Ansari, ''The Cambridge Illustrated History of the Islamic World edited by [[Francis Robinson]]''. [[Cambridge University Press]], 1996, pp. 103–111.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol 3''. [[The University of Chicago]], 1961, pp. 384–386.&lt;/ref&gt;

Muslimanske države, sekte, škole mišljenja i pojedinci se razlikuju po pitanju onoga što šerijatsko pravo tačno podrazumijeva.&lt;ref&gt;Otto, Jan Michiel. ''Sharia and National Law in Muslim Countries: Tensions and Opportunities for Dutch and EU Foreign Policy ''. Amsterdam University Press, 2008, p. 7.&lt;/ref&gt; Osim toga, muslimanske države danas koriste spektar pravnih sistema. Većina država ima mješoviti sistem koji sprovodi određene aspekte šerijata dok istovremeno priznaje supremaciju ustava. Nekoliko njih, poput [[Turska|Turske]], proglasile su se sekularnim.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, pp. 8–9.&lt;/ref&gt; Lokalni i običajni zakoni također mogu imati prednost u određenim pitanjima.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 29.&lt;/ref&gt; Islamsko pravo je stoga polinormativno,&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 10.&lt;/ref&gt; i uprkos nekoliko slučajeva nazadovanja posljednjih godina, trend je usmjeren ka liberalizaciji.&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, p. 18. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Otto, ''Sharia and National Law in Muslim Countries'', 2008, pp. 37–39.&lt;/ref&gt;

=== Kraj ugovora &quot;Zimma&quot; ===
Status ''zimije'' &quot;dugo su sa rezignacijom prihvatali kršćani, a sa zahvalnošću Jevreji&quot;, ali rastuća moć kršćanstva i radikalne ideje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] izazvale su talas nezadovoljstva među kršćanskim zimijama.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewis |first=Bernard |title=The Jews of Islam |url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C |year=1984 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00807-3 |page=62 }}&lt;/ref&gt; Kontinuirani i rastući pritisak evropskih sila u kombinaciji s pritiskom muslimanskih reformatora postepeno je ublažio nejednakosti između muslimana i nemuslimana.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Lewis |first=Bernard |title=The Jews of Islam |url=https://books.google.com/books?id=W0EbKFRxrT4C |year=1984 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00807-3 }} summary of pp. 62–66. See p. 62 (2nd paragraph), p. 65 (3rd paragraph)&lt;/ref&gt;

Dana 18. februara 1856, izdat je [[Hatihumajun|Osmanlijski reformski edikt iz 1856.]] ({{lang|ota|خط همايونى|Hatt-i Humayan}}), izgrađen na osnovu edikta iz 1839. Do njega je došlo dijelom kao rezultat pritiska i napora ambasadora [[Drugo Francusko Carstvo|Francuske]], [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]], čije su države bile potrebne kao saveznici u [[Krimski rat|Krimskom ratu]]. Njime je ponovo proglašen princip jednakosti između muslimana i nemuslimana i donesene su mnoge specifične reforme u tom cilju. Naprimjer, ukinut je porez ''džizja'', a nemuslimanima je dozvoljeno pridruživanje vojsci.&lt;ref&gt;Lapidus (1988), p. 599&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lapidus (2002), p. 495&lt;/ref&gt;

Prema nekim naučnicima, diskriminacija protiv ''zimija'' nije prestala sa Ediktom iz 1856, i oni su ostali građani drugog reda najmanje do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Morris |first=Benny |title=Righteous Victims: A History of the Zionist-Arab Conflict, 1881–2001 |url=https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0 |publisher=Vintage Books |year=2001 |isbn=978-0679744757 |pages=[https://archive.org/details/righteousvictims00morr_0/page/12 13]}}&lt;/ref&gt; H.E.W. Young, iz Britanskog vijeća u Mosulu, napisao je 1909: &quot;Stav muslimana prema kršćanima i Jevrejima je stav gospodara prema robovima, prema kojima se ponaša sa određenom gospodskom tolerancijom sve dok oni drže do svog mjesta. Svaki znak pretenzija na jednakost se promptno suzbija.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Young |first=H. E. Wilkie |year=1971 |title=Mosul in 1909 |url=https://www.jstor.org/stable/4282373 |journal=Middle Eastern Studies |volume=7 |issue=2 |pages=229–235|doi=10.1080/00263207108700177 |jstor=4282373 }}&lt;/ref&gt;

=== Stavovi modernih islamskih učenjaka o statusu nemuslimana u islamskom društvu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|[[Ruholah Homeini]]
|[[Iran|Iranski]] [[Šiizam|šiitski]] muslimanski ajatolah [[Ruholah Homeini]] ukazuje u svojoj knjizi ''[[Islamska vlada (knjiga)|Islamska vlada]]'' da bi se od nemuslimana trebalo zahtijevati plaćanje [[Glavarina|glavarine]], u zamjenu za šta bi imali koristi od zaštite i usluga države; međutim, oni bi bili isključeni iz svakog učešća u političkom procesu.&lt;ref&gt;Hukuma Islamiyya, n.p. (Beirut), n.d, pp. 30ff.; Vilayat-i Faqih, n.p, n.d, pp. 35ff.; English version (from the Arabic), ''Islamic Government'' (U.S. Joint Publications Research Service 72663, 1979), pp. 22ff.; French version (from the Persian), Pour un gouvernement islamique (Paris, 1979), pp. 31ff. Another version in Hamid Algar, ''Islam and Revolution: Writings and Declarations of Imam Khomeini'' (Berkeley, 1981), pp. 45ff.&lt;/ref&gt; [[Bernard Lewis]] napominje u vezi sa Homeinijem da je jedna od njegovih glavnih zamjerki protiv šaha, [[Muhamed Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]], bila ta što je njegovo zakonodavstvo ostavljalo teorijsku mogućnost da nemuslimani vrše političku ili sudsku vlast nad muslimanima.&lt;ref&gt;Bernard Lewis, ''[[The Jews of Islam]]'' notes on p. 3&lt;/ref&gt;
|-
|[[Jusuf el-Karadavi]]
|Egipatski teolog Jusuf el-Karadavi, predsjednik [[Međunarodna unija muslimanskih učenjaka|Međunarodne unije muslimanskih učenjaka]],&lt;ref name=&quot;chair&quot;&gt;{{Cite news|title=Qatar-based cleric calls for Egypt vote boycott|date=11. 5. 2014|author=AFP (news agency) |newspaper=Yahoo News|url=https://uk.news.yahoo.com/qatar-based-cleric-calls-egypt-vote-boycott-192234858.html#9K9eVKw|archive-url=https://web.archive.org/web/20140616031315/https://uk.news.yahoo.com/qatar-based-cleric-calls-egypt-vote-boycott-192234858.html|archive-date=16. 6. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; izjavio je u svojoj emisiji ''Šerijat i život'' na mreži [[Al Jazeera|Al Jazeera]], koja ima procijenjenu publiku od 35 do 60 miliona gledalaca:&lt;ref&gt;{{cite book |title=The People Want: A Radical Exploration of the Arab Uprising|author=Gilbert Achcar|year=2013|page=112|publisher=University of California Press|url=https://books.google.com/books?id=-CxxOnASaMAC&amp;pg=PA112
|isbn=978-0520956544}}&lt;/ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;Kada kažemo ''zimije'' (ehlil''-zimma'') to znači da [...] su oni pod Allahovom zaštitom i Njegovog Poslanika i muslimanske zajednice i njihova su odgovornost (ze''mān''), te je svačija dužnost štititi ih, i to je ono što se namjerava reći tom riječju. Trenutno mnoge od naše braće vrijeđa riječ ''zimije'', a u onome što sam napisao u svojim knjigama izjavio sam da ne vidim ništa što bi spriječilo savremeni islamski [[Ištihad|''idžtihad'']] da odbaci ovu riječ ''zimije'' i naziva ih nemuslimanskim građanima.&quot;&lt;ref&gt;لما نقول أهل الذمة يعني أهل ذمة الله يعني هم في عهد الله وعهد رسوله وعهد جماعة المسلمين وضمانهم، الجميع عليه أن يحميهم، فهذا هو المقصود من الكلمة. الآن يتأذى منها الكثير من أخواننا كلمة أهل الذمة، وأنا ذكرت فيما كتبت في كتبي أنني أنا لا أرى أي مانع أمام الاجتهاد الإسلامي المعاصر أن يحذف كلمة أهل الذمة هذه ونسميهم المواطنون من غير المسلمين [http://www.aljazeera.net/programs/religionandlife/2008/5/6/%D8%BA%D9%8A%D8%B1-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%84%D9%85%D9%8A%D9%86-%D9%81%D9%8A-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%AC%D8%AA%D9%85%D8%B9-%D8%A7%D9%84%D8%A5%D8%B3%D9%84%D8%A7%D9%85%D9%8A Transcript of the 5-6-2008 &quot;Sharia and Life&quot; episode], Aljazeera.net&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;
|-
|[[Mohammad Selim el-Ava|Mohammad Salim el-Ava]]
|Drugi egipatski islamista, Mohammad Selim el-Ava tvrdio je da se koncept zimije mora reinterpretirati u kontekstu [[Egipatski nacionalizam|egipatskog nacionalizma]]. El-Ava i drugi muslimanski učenjaci to temelje na ideji da, iako je prethodno stanje ''zimija'' rezultat [[Muslimansko osvajanje Egipta|islamskog osvajanja Egipta]], moderna egipatska država proističe iz zajedničke muslimansko-kršćanske kampanje za okončanje [[Historija Egipta pod Britancima|britanske okupacije Egipta]]. U modernom Egiptu, tvrdi on, Ustav zamjenjuje ugovor o ''zimijama''.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Political Islam, Citizenship, and Minorities: The Future of Arab Christians|author=Andrea Zaki Stephanous|pages=160–161|quote=&quot;Both Muslims and al-dhimmiyun struggled for the liberation of this land for more than a century and, because of the blood that was shed by both, a new order was created...In the modern state, the constitution took the place of the al-dhimmi contract.&quot;}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Muhammad Husayn Tabataba'i|Muhammad Husejn Tabataba'i]]
|Muhammad Husejn Tabataba'i, [[Šiizam|šiitski]] učenjak iz 20. vijeka, piše da se prema zimijama treba odnositi &quot;na dobar i pristojan način&quot;. On odgovara na argument da je dobar tretman zimija derogiran ajetom 9:29 iz Kur'ana&lt;ref&gt;Kur'an 9:29—&quot;Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono što Allah i Njegov Poslanik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru – sve dok ne daju glavarinu poslušno i smjerno..&quot;&lt;/ref&gt; izjavljujući da, u doslovnom smislu, ovaj ajet nije u suprotnosti sa dobrim tretmanom zimija.&lt;ref&gt;{{cite web|author1=Muhammad Husayn Tabataba'i|author-link1=Muhammad Husayn Tabataba'i|title=Surah Al-Baqarah, verses 83–88|url=http://www.almizan.org/|website=almizan.org|access-date=1. 1. 2016|language=ar, en|quote=as-Sadiq (a.s) said: &quot;Verily Allah sent Muhammad (s.a.w) with five swords: So (there is) a sword against a dhimmi (free non-Muslim subject of an Islamic country). Allah said: and speak to men good (words); it was revealed about the dhimmis, then it was abrogated by another verse, Fight those who do not believe in Allah... (9:29) (al-'Ayyashi) The author says: In this tradition the Imam has taken the &quot;speech&quot; to mean behavior. We say: Do not speak to him but good; what we mean is: Do not deal with him but in a good and decent manner. This meaning will apply only if we take the word, &quot;abrogated&quot; in its terminological sense. But it may also be taken in its literal sense (as we shall explain under the verse: Whatever signs We abrogate or cause to be forgotten ...2:106); and in that case this verse will not be in conflict with that of the fighting. It should be pointed out that such uses of words in their literal meanings (as against their terminological ones) are not infrequent in the traditions of the Imams.}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Javed Ahmad Ghamidi]]
|Javed Ahmad Ghamidi, [[Pakistanci|pakistanski]] teolog, u djelu ''[[Mizan (knjiga)|Mizan]]'' piše da su određene direktive Kur'ana bile specifične isključivo za Muhammeda protiv naroda njegovog vremena. Pored ostalih direktiva, kampanja je uključivala traženje od politeista Arabije da se podvrgnu islamu kao uslov za oslobađanje, te od ostalih traženje džizje i podvrgavanje političkoj vlasti muslimana radi izuzeća od [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] i radi vojne zaštite u svojstvu zimija. Stoga, nakon Muhammeda i [[Ashabi|njegovih ashaba]], u islamu ne postoji koncept koji obavezuje muslimane na vođenje rata radi širenja ili provođenja islama.&lt;ref&gt;[[Javed Ahmed Ghamidi]], ''[[Mizan]]'', Chapter: The Islamic Law of Jihad, Dar ul-Ishraq, 2001. {{OCLC|52901690}} [http://www.studying-islam.org/articletext.aspx?id=771]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Misplaced Directives&quot;, [http://www.renaissance.com.pk/ ''Renaissance''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813123204/http://www.renaissance.com.pk/ |date=13. 8. 2006 }}, [[Al-Mawrid Institute]], Vol. 12, No. 3, March 2002.{{cite web |url=http://www.renaissance.com.pk/martitl2y2.html |title=March_Content2002 |access-date=5. 10. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20061115065145/http://www.renaissance.com.pk/martitl2y2.html |archive-date=15. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Naser Makarem Shirazi]]
|Iranski šiitski pravnik, veliki ajatolah Naser Makarem Shirazi navodi u ''Izboru iz [[Tafsir Nemooneh|Tafsira Nemooneha]]'' da je glavna filozofija džizje u tome da je to samo finansijska pomoć onim muslimanima koji su zaduženi za čuvanje sigurnosti države i života i imovine zimija u njihovo ime.&lt;ref&gt;[http://library.tebyan.net/books1/1016.htm ''Selection of Tafsir Nemooneh''], Grand Ayatollah Makarim Shirazi, p. 10, vol. 2, on verse 9:29 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20061118113944/http://library.tebyan.net/books1/1016.htm |date=18. 11. 2006 }}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Fahmi Huwaidi]] / [[Tarek El-Bishry]]
|Istaknuti islamski mislioci poput Fahmija Huwaidija i Tareka El-Bishryja temeljili su svoje opravdanje za puno državljanstvo nemuslimana u islamskim državama na presedanu koji je postavio Muhammed u [[Medinski ustav|Medinskom ustavu]]. Oni tvrde da prema ovoj povelji Sljedbenici Knjige imaju status građana (''muwatinun'') umjesto zimija, te dijele jednaka prava i dužnosti sa muslimanima.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author1=Muhammad Muslih|author2=Michaelle Browers|title= Democracy |encyclopedia=The Oxford Encyclopedia of the Islamic World|editor=John L Esposito|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|year=2009|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780195305135.001.0001/acref-9780195305135-e-0185|url-access=subscription|doi=10.1093/acref/9780195305135.001.0001|isbn=978-0195305135}}&lt;/ref&gt;
|-
|L. Ali Khan
|Pravni stručnjak L. Ali Khan također ukazuje na [[Medinski ustav]] kao put naprijed za islamske države u svom radu iz 2006. pod naslovom ''Medinski ustav''. On sugeriše da ovaj drevni dokument, koji je regulisao status religija i rasa u prvoj islamskoj državi, u kojem su jevrejska plemena &quot;stavljena u ravnopravan položaj s [...] muslimanima&quot; i kojem je odobrena &quot;sloboda vjeroispovijesti&quot;, može poslužiti kao osnova za zaštitu manjinskih prava, jednakosti i vjerske slobode u modernoj islamskoj državi.&lt;ref&gt;Khan, Ali, ''Commentary on the Constitution of Medina'' in ''Understanding Islamic Law: From Classical to Contemporary'', Edited by Aminah Beverly McCloud and Hisham Ramadan, Alta Mira Press, 2006, pp. 205–208. &lt;/ref&gt;
|-
|[[Tariq Ramadan]]
|Tariq Ramadan, profesor islamskih studija na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], zalaže se za uključivanje akademskih disciplina i islamskog društva, zajedno sa tradicionalnim islamskim učenjacima, u napore za reformu islamskog prava i rješavanje modernih uslova. Govori o ostajanju vjernom višim ciljevima šerijatskog prava. On pretpostavlja univerzalna prava na dostojanstvo, blagostanje, slobodu, jednakost i pravdu u [[Vjerski pluralizam|vjerski]] i [[Kulturni pluralizam|kulturno pluralističkom]] islamskom (ili drugom) društvu, te predlaže dijalog u vezi sa modernim terminom &quot;državljanstvo&quot;, iako za to ne postoji jasan presedan u klasičnom [[Fikh|fikhu]]. Nadalje, uključuje pojmove &quot;nedržavljanin&quot;, &quot;stranac&quot;, &quot;stanovnik&quot; i &quot;imigrant&quot; u ovaj dijalog, i izaziva ne samo islam, već i modernu civilizaciju u cjelini, da se na smislen način pomiri sa ovim konceptima u pogledu problema rasizma, diskriminacije i opresije.&lt;ref&gt;Ramadan, Tariq, ''Radical Reform: Islamic Ethics and Liberation'', Oxford University Press, 2009, pp. 268–271. &lt;/ref&gt;
|}

== Zajednice zimija ==

Jevreji i kršćani koji su živjeli pod ranom muslimanskom vlašću smatrani su zimijama, a taj status se kasnije proširio i na druge nemuslimane poput hindusa i budista. Bilo im je dozvoljeno da &quot;slobodno praktikuju svoju religiju i da uživaju veliku mjeru komunalne autonomije&quot;, te im je garantovana lična sigurnost i sigurnost imovine, u zamjenu za plaćanje danka i priznavanje muslimanske vlasti.&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 10, 20.&lt;/ref&gt; Islamsko pravo i običaji zabranjivali su porobljavanje slobodnih zimija unutar teritorija pod islamskom vlašću.&lt;ref&gt;Lewis (2002), p. 92&lt;/ref&gt; Oporezivanje iz perspektive zimija koji su došli pod muslimansku vlast predstavljalo je &quot;konkretan nastavak poreza plaćanih ranijim režimima&quot;&lt;ref name=&quot;Cahen&quot;&gt;Cl. Cahen in ''[[Encyclopedia of Islam]]'', Jizya article&lt;/ref&gt; (ali mnogo nižih pod muslimanskom vlašću&lt;ref&gt;Lewis 1984 p. 18&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lewis p57&quot;/&gt;). Također su bili oslobođeni poreza [[zekat]]a koji su plaćali muslimani (umjesto toga plaćali su vlastite vjerske dažbine poput desetine). Zajednice zimija koje su živjele u islamskim državama imale su svoje zakone nezavisne od šerijatskog prava, kao što su Jevreji koji su imali vlastite [[Beit din|halahičke sudove]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Mark R. Cohen|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3|page=74|url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010|author-link=Mark R. Cohen}}&lt;/ref&gt; Zajednice zimija imale su svoje vođe, sudove, lične i vjerske zakone,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 27&quot;&gt;Lewis (1984), p. 27&lt;/ref&gt; a &quot;općenito gledano, muslimanska tolerancija prema nevjernicima bila je daleko bolja od bilo čega dostupnog u kršćanskom svijetu, sve do pojave sekularizma u 17. vijeku&quot;.&lt;ref name=&quot;Buntzie Ellis Churchill 2008, pp. 146&quot;&gt;Bernard Lewis and Buntzie Ellis Churchill, ''Islam: The Religion and the People'', Wharton School Publishing, 2008, p. 146.&lt;/ref&gt; &quot;Muslimani su garantovali slobodu bogosluženja i egzistenciju, pod uslovom da ostanu lojalni muslimanskoj državi i da plaćaju glavarinu&quot;.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; &quot;Muslimanske vlade su imenovale kršćanske i jevrejske profesionalce u svoje birokratije&quot;,&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; te su kršćani i Jevreji &quot;doprinijeli stvaranju islamske civilizacije&quot;.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Međutim, zimije su se suočavale sa društvenim i simboličnim ograničenjima,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;&gt;Lewis (1984), p. 26&lt;/ref&gt; a s vremenom se razvio obrazac strožije, pa opuštenije primjene zakona.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 pp. 49–51&quot;&gt;Lewis (1984) pp. 49–51.&lt;/ref&gt; [[Marshall Hodgson]], historičar islama, piše da su tokom ere Visokog hilafeta (od 7. do 13. vijeka), revnosni muslimani vođeni šerijatom rado razrađivali svoj kodeks simboličkih ograničenja za zimije.&lt;ref name=&quot;Hodgson p488&quot;&gt;{{Cite book|title=The Venture of Islam: The classical age of Islam|author=Marshall G.S. Hodgson|publisher=[[University of Chicago Press]]|year=1977|isbn=978-0226346830|page=448|url=https://books.google.com/books?id=18b-K9AMLlwC|access-date= 7. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt;

Iz islamske pravne perspektive, obećanje zaštite je zimijama davalo slobodu da praktikuju svoju religiju i poštedjelo ih je [[Prisilno preobraćenje na islam|prisilnih preobraćenja]]. Zimije su također služile različitim korisnim svrhama, pretežno ekonomskim, što je bio još jedan razlog za zabrinutost pravnika.&lt;ref&gt;Lewis (1984)&lt;/ref&gt; Vjerske manjine bile su slobodne raditi šta god žele u svojim domovima, ali se nisu mogle &quot;javno upuštati u nedozvoljene seksualne odnose na načine koji ugrožavaju javni moral&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Islam and the Blackamerican: Looking Toward the Third Resurrection|author=Sherman A. Jackson|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=978-0-19-518081-7|page=145|url=https://books.google.com/books?id=nprKYM8sleYC&amp;q=ankiha+fasida&amp;pg=PA144|access-date=10. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima bile su dozvoljene vjerske prakse koje su muslimani smatrali neprihvatljivim. Jedan od primjera bila je zoroastrijska praksa [[Incest|incestuoznog]] &quot;samobraka&quot; gdje se muškarac mogao oženiti majkom, sestrom ili kćerkom. Prema srednjovjekovnom islamskom pravniku [[Ibn Kajjim el-Dževzije|Ibn Kajjimu el-Dževziji]], nemuslimani su imali pravo baviti se takvim vjerskim praksama, čak i ako to vrijeđa muslimane, pod uslovima da se takvi slučajevi ne iznose pred islamske šerijatske sudove i da su te vjerske manjine vjerovale da je takva praksa dozvoljena prema njihovoj vjeri. Ova odluka temeljila se na presedanu da Muhammed nije zabranio takve incestuozne brakove među zoroastrijancima uprkos tome što je dolazio u kontakt s njima i bio svjestan njihovih praksi.&lt;ref&gt;Jackson, p. 144&lt;/ref&gt;

Arapi su generalno uspostavljali vojne garnizone izvan gradova na osvojenim teritorijama i imali su malo interakcije sa lokalnim stanovništvom zimija u svrhe koje nisu obuhvatale prikupljanje poreza. Osvojene kršćanske, jevrejske, mazdejske i budističke zajednice su inače bile prepuštene same sebi da vode svoje živote kao i prije.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 1'', 1958, pp. 227–229.&lt;/ref&gt;

=== Kršćani ===
Prema historičarima Lewisu i Stillmanu, lokalni kršćani u Siriji, Iraku i Egiptu bili su [[Mijafizitizam|nehalkedonci]] i mnogi su se možda osjećali bolje pod ranom muslimanskom vlašću nego pod vlašću [[Pravoslavlje|bizantijskih pravoslavaca]] iz [[Konstantinopolj|Konstantinopolja]].&lt;ref name=&quot;conseq&quot; &gt;Lewis (1984), pp. 17–18; Stillman (1979), p. 27.&lt;/ref&gt; Godine 1095, [[Urban II|papa Urban II]] apelovao je na zapadnoevropske kršćane da [[Prvi krstaški rat|priteknu u pomoć]] kršćanima u [[Palestina (regija)|Palestini]]. Naknadni [[Krstaški ratovi|krstaški ratovi]] doveli su [[Katoličanstvo|rimokatoličke]] kršćane u kontakt s pravoslavnim kršćanima, za čija su uvjerenja otkrili da se razlikuju od njihovih vlastitih možda i više nego što su ranije shvatali, a čiji je položaj pod vlašću muslimanskog [[Fatimije|Fatimidskog hilafeta]] bio manje neugodan nego što se pretpostavljalo. Posljedično, istočni kršćani pružili su vjerovatno manju podršku krstašima nego što se očekivalo.&lt;ref name=autogenerated2&gt;Courbage and Fargues (1995), pp. 44–46.&lt;/ref&gt; Kada je arapski Istok došao pod osmanlijsku vlast u 16. vijeku, položaj i bogatstvo kršćanskog stanovništva značajno su se popravili. Osmanlije su imale dugo iskustvo u radu sa kršćanskim i jevrejskim manjinama te su bili tolerantniji prema vjerskim manjinama od prethodnih muslimanskih vladara, [[Mameluci|mameluka]] u [[Srednjovjekovni Egipat|Egiptu]].&lt;ref name=autogenerated5&gt;Courbage and Fargues (1995), pp. 57–58.&lt;/ref&gt;

Međutim, kršćani koji su živjeli pod islamskom vlašću pretrpjeli su određena pravna ograničenja, a ponekad i [[Progon kršćana|progon]]. U Osmanskom Carstvu, u skladu sa sistemom ''zimija'' primjenjivanim u [[Islam|muslimanskim]] zemljama, njima su, kao i svim drugim kršćanima, a također i Jevrejima, bile dodijeljene određene slobode. Sistem zimija u Osmanskom Carstvu uglavnom se temeljio na [[Omerov ugovor|Omerovom ugovoru]]. Status klijenta ustanovio je prava nemuslimana na imovinu, egzistenciju i slobodu bogosluženja, ali su oni u suštini tretirani kao [[Građanin drugog reda|građani drugog reda]] u carstvu i na turskom su ih nazivali ''[[Kaur|gavours]]'', pejorativnom riječju koja je značila &quot;[[Kafir|nevjernik]]&quot;. Klauzula Omerovog ugovora kojom se nemuslimanima zabranjuje izgradnja novih bogomolja historijski je nametana nekim zajednicama Osmanskog Carstva, dok se u drugim slučajevima ignorisala, prema diskreciji lokalnih vlasti. Iako nisu postojali zakoni koji bi zahtijevali vjerska geta, to je dovelo do okupljanja nemuslimanskih zajednica oko postojećih bogomolja.&lt;ref name=&quot;́gostonMasters2010&quot;&gt;{{cite book|last1=A ́goston|first1=Ga ́bor|last2=Alan Masters|first2=Bruce|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|url=https://books.google.com/books?id=QjzYdCxumFcC&amp;pg=PA185|access-date=15. 4. 2016|year=2010|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-1-4381-1025-7|pages=185–186}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Balakian&quot;&gt;{{Cite book | author-link = Peter Balakian | last = Balakian | first = Peter | title = The Burning Tigris: The Armenian Genocide and America's Response | place = New York | publisher = [[HarperCollins]] | year = 2003 | isbn = 978-0-06-019840-4 | pages = [https://archive.org/details/burningtigrisarm00bala/page/25 25, 445] | url = https://archive.org/details/burningtigrisarm00bala/page/25 }}&lt;/ref&gt; Pored drugih pravnih ograničenja, zimije, uključujući i kršćane među njima, nisu se smatrali jednakima muslimanima te im je nametnuto nekoliko zabrana. Njihovo svjedočenje protiv muslimana bilo je neprihvatljivo na sudovima na kojima je musliman mogao biti kažnjen; to je značilo da se njihovo svjedočenje moglo uzeti u obzir samo u trgovačkim slučajevima. Bilo im je zabranjeno nositi oružje ili jahati konje i kamile. Njihove kuće nisu smjele gledati na kuće muslimana; a njihove vjerske prakse bile su strogo ograničene (npr. zvonjenje crkvenih zvona bilo je strogo zabranjeno).&lt;ref name=&quot;́gostonMasters2010&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Akçam&quot;&gt;{{Cite book | first = Taner | last = Akçam | author-link = Taner Akçam | title = A Shameful Act: The Armenian Genocide and the Question of Turkish Responsibility | place = New York | publisher = Metropolitan Books | year = 2006 | isbn = 978-0-8050-7932-6| title-link = A Shameful Act: The Armenian Genocide and the Question of Turkish Responsibility }}&lt;/ref&gt;

=== Jevreji ===
Budući da su rana islamska osvajanja u početku sačuvala veliki dio postojećeg administrativnog aparata i kulture, na mnogim teritorijama ona su predstavljala tek nešto više od promjene vladara za potčinjeno stanovništvo, što je &quot;donijelo mir narodima demoralisanim i nezadovoljnim žrtvama i teškim oporezivanjem koje je proizašlo iz godina bizantijsko-perzijskog ratovanja&quot;.{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;Oni su zamijenili osvojene zemlje, autohtone vladare i vojske, ali su sačuvali veliki dio njihove vlade, birokratije i kulture. Za mnoge na osvojenim teritorijama, to je bila tek promjena gospodara, ona koja je donijela mir narodima demoralisanim i nezadovoljnim žrtvama i teškim oporezivanjem koje je proizašlo iz godina bizantijsko-perzijskog ratovanja. Lokalne zajednice bile su slobodne da nastave svoj način života u unutrašnjim, domaćim poslovima. Na mnogo načina, lokalno stanovništvo smatralo je muslimansku vlast fleksibilnijom i tolerantnijom od one u Bizantiji i Perziji. Vjerske zajednice bile su slobodne praktikovati svoju vjeru, obavljati bogoslužje i upravljati se prema svojim vjerskim vođama i zakonima u oblastima kao što su brak, razvod i nasljedstvo. U zamjenu, bili su obavezni plaćati danak, glavarinu (''džizja''), koja im je davala pravo na muslimansku zaštitu od vanjske agresije i oslobađala ih vojne službe. Tako su nazvani &quot;zaštićenima&quot; (''zimije''). U suštini, to je često značilo niže poreze, veću lokalnu autonomiju, vladavinu od strane srodnih semita s bližim jezičkim i kulturnim vezama nego helenizirane, grčko-rimske elite Bizantije, te veću vjersku slobodu za Jevreje i autohtone kršćane.&quot;}}

[[María Rosa Menocal]] tvrdi da su jevrejske zimije koje su živjele pod hilafetom, iako su imale manja prava od muslimana, i dalje prolazile bolje nego u kršćanskim dijelovima Evrope. Jevreji iz drugih dijelova Evrope putovali su u [[El-Endelus]], gdje su, paralelno s kršćanskim sektama koje je katolička Evropa smatrala heretičkim, bili ne samo tolerisani, već su im bile otvorene mogućnosti za praktikovanje vjere i trgovinu bez ograničenja, osim zabrana prozelitizma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.twbookmark.com/books/52/0316566888/press_release.html|title=The Ornament of the World by María Rosa Menocal|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051109071705/http://www.twbookmark.com/books/52/0316566888/press_release.html|archive-date=9. 11. 2005}}&lt;/ref&gt;

[[Bernard Lewis]] navodi:

{{Blockquote|Općenito, jevrejskom narodu bilo je dozvoljeno praktikovati svoju vjeru i živjeti prema zakonima i svetim spisima svoje zajednice. Štaviše, ograničenja kojima su bili podvrgnuti imala su više društveni i simbolični, a manje opipljiv i praktičan karakter. Drugim riječima, ti propisi služili su definisanju odnosa između dviju zajednica, a ne ugnjetavanju jevrejskog stanovništva.&lt;ref name=lewis&gt;Lewis, Bernard W (1984). ''The Jews of Islam''&lt;/ref&gt;|}}

Profesor jevrejske srednjovjekovne historije na [[Hebrejski univerzitet u Jerusalemu|Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu]], [[Hayim Hillel Ben-Sasson]], bilježi:

{{Blockquote|Pravna i sigurnosna situacija Jevreja u muslimanskom svijetu općenito je bila bolja nego u kršćanskom svijetu, jer u prvom Jevreji nisu bili jedini &quot;nevjernici&quot;, jer su u poređenju s kršćanima Jevreji bili manje opasni i lojalniji muslimanskom režimu, te zato što je brzina i teritorijalni obim muslimanskih osvajanja doveo do smanjenja progona i pružanja većih mogućnosti za preživljavanje pripadnika drugih vjera na njihovim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite book |title=On Jewish History in the Middle Ages|last=Ben-Sasson |first=Haim Hillel |year=1969 |location=Tel Aviv |page=36}} Citirano u knjizi Marka R. Cohena ''Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages'', Princeton University Press (1995), str. xvii–xviii (Cohenov prevod).&lt;/ref&gt; |}}

Prema francuskom historičaru [[Claude Cahen|Claudeu Cahenu]], islam je &quot;pokazao više tolerancije nego Evropa prema Jevrejima koji su ostali u muslimanskim zemljama.&quot;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |last=Cahen |first=Claude |editor=[[P. J. Bearman]] |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5=[[W. P. Heinrichs]] |editor6=[[Bernard Lewis|B. Lewis]] |editor7=Ch. Pellat |editor8=[[Joseph Schacht|J. Schacht]] |editor9=J. Burton-Page |editor10=C. Dumont |editor11=V.L. Ménage|encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] |title=Dhimma|year=1954 |publisher=Brill Academic Publishers |isbn=978-90-04-07026-4|location=Leiden, Netherlands|pages=227–231}}&lt;/ref&gt;

Uspoređujući tretman Jevreja u [[Zlatno doba islama|srednjovjekovnom islamskom svijetu]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj kršćanskoj Evropi]], [[Mark R. Cohen]] bilježi da su, za razliku od Jevreja u kršćanskoj Evropi, &quot;Jevreji u islamu bili dobro integrisani u ekonomski život šireg društva&quot;,&lt;ref name=&quot;mark.r.cohen&quot;&gt;{{cite book|first=Mark |last=Cohen |title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|url=https://archive.org/details/undercrescentcro0000cohe_b6o0 |publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3}}&lt;/ref&gt; te da im je bilo dozvoljeno slobodnije praktikovati svoju vjeru nego što su to mogli u kršćanskoj Evropi.&lt;ref name=&quot;mark.r.cohen&quot;/&gt;

Prema naučniku Mordechaiju Zakenu, [[Plemenski poglavica|plemenski poglavice]] (poznati i kao age) u plemenskim muslimanskim društvima poput kurdskog društva u [[Kurdistan]]u oporezivali bi svoje jevrejske podanike. Jevreji su zapravo bili civili koje su štitili njihovi poglavice u njihovim zajednicama i oko njih; zauzvrat su plaćali dio svoje žetve kao dažbine i doprinosili svojim vještinama i uslugama svom pokroviteljskom poglavici.&lt;ref&gt;[[Mordechai Zaken]], ''Jewish Subjects and their tribal chieftains in Kurdistan: A Study in Survival'', Brill: Leiden and Boston, 2007.&lt;/ref&gt;

=== Hindusi i budisti ===
Do 10. vijeka, [[Turkijski narodi|Turci]] iz [[Srednja Azija|Srednje Azije]] izvršili su invaziju na [[Indogangeska nizija|Indijsku niziju]] i proširili islam u sjeverozapadnim dijelovima Indije.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 275.&lt;/ref&gt; Krajem 12. vijeka, muslimani su brzo napredovali u niziju Gangesa.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 276.&lt;/ref&gt; U jednoj deceniji, muslimanska vojska predvođena turkijskim robovima konsolidovala je otpor oko [[Lahore|Lahorea]] i stavila sjevernu Indiju, sve do [[Bengal]]a, pod muslimansku vlast.&lt;ref&gt;Hodgson, ''The Venture of Islam Vol 2'', 1961, p. 278.&lt;/ref&gt; Iz redova ovih turkijskih robova proizaći će sultani, uključujući i osnivača [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]]. Do 15. vijeka, većim dijelovima sjeverne Indije vladali su muslimanski vladari, uglavnom potomci osvajača. U 16. vijeku, Indija je potpala pod uticaj [[Mogulsko Carstvo|Mogula]]. [[Babur]], prvi vladar Mogulskog Carstva, uspostavio je uporište na sjeveru, što je utrlo put za daljnju ekspanziju njegovih nasljednika.&lt;ref&gt;MHodgson, ''The Venture of Islam Vol 3'', 1961, pp. 24–25.&lt;/ref&gt;

== Ograničenja ==
Bilo je niz ograničenja za zimije. U modernom smislu, zimije bi se mogle opisati kao građani drugog reda.&lt;ref name=Majid/&gt; Prema historičaru [[Marshall Hodgson|Marshallu Hodgsonu]], od vrlo ranih vremena muslimanski vladari vrlo često su ponižavali i kažnjavali zimije (obično kršćane ili Jevreje koji su odbili preći na islam). Zvanična politika bila je da bi se zimije trebale &quot;osjećati inferiorno i znati 'svoje mjesto'&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=18b-K9AMLlwC|title=
The Venture of Islam: Conscience and History in a World Civilization. 3 vols|page=1:268|isbn=
9780226346861|last1=
Hodgson|first1=
Marshall G. S.|date=
15. 5. 2009|publisher=
University of Chicago Press}}&lt;/ref&gt;

Iako je ''zimijama'' bilo dozvoljeno obavljati svoje vjerske obrede, bili su obavezni to činiti na način koji ne privlači pažnju muslimana. Glasne molitve bile su zabranjene, kao i zvonjenje crkvenih zvona i puhanje u [[Šofar|šofar]].&lt;ref&gt;Karsh 29.&lt;/ref&gt; Također im nije bilo dozvoljeno graditi ili popravljati crkve i sinagoge bez pristanka muslimana.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt; Štaviše, zimijama nije bilo dozvoljeno tražiti konvertite među muslimanima.&lt;ref name=&quot;Griffith&quot;&gt;{{cite book |title=The Church in the Shadow of the Mosque: Christians and Muslims in the World of Islam |publisher=Princeton University Press |author=Sidney H. Griffith |year=2010 |isbn=978-0691146287}}&lt;/ref&gt; U [[Mamelučki sultanat (Kairo)|mamelučkom Egiptu]], gdje muslimanima koji nisu bili mameluci nije bilo dozvoljeno jahati konje i kamile, zimijama je bilo zabranjeno čak i jahanje magaraca unutar gradova.&lt;ref&gt;Stillman (1979), p. 471&lt;/ref&gt; Ponekad su muslimanski vladari izdavali propise koji su zahtijevali od zimija da na svoje kuće stave prepoznatljive znakove.&lt;ref&gt;Al-Tabari, ''Ta'rikh al-Rusul wa 'l-Muluk'', translated in Stillman (1979), p. 167.&lt;/ref&gt;

Većina ograničenja bila je društvene i simboličke prirode,&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;/&gt; a s vremenom se razvio obrazac strožije, a zatim blaže primjene.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 pp. 49–51&quot;/&gt; Glavni finansijski nedostaci za zimije bili su glavarina džizja i činjenica da zimije i muslimani nisu mogli nasljeđivati jedni druge.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 26&quot;/&gt; To bi stvorilo podsticaj za preobraćenje ako je neko iz porodice već prešao na islam.&lt;ref name=&quot;World&quot;&gt;{{cite book |title=Introducing World Christianity |publisher=Wiley-Blackwell |author=Heather J. Sharkey |year=2012 |isbn=978-1-4443-4454-7 |page=10}}&lt;/ref&gt; [[Ira M. Lapidus]] navodi da se &quot;plaćanje glavarine čini redovnim, ali su druge obaveze nedosljedno provođene i nisu spriječile mnoge nemuslimane da postanu važne političke, poslovne i naučne ličnosti. Krajem devetog i početkom desetog vijeka, jevrejski bankari i finansijeri bili su važni na abasidskom dvoru.&quot;&lt;ref name=&quot;Lapidus&quot;&gt;{{Cite book| last = Lapidus | first = Ira M. | author-link=Ira M. Lapidus | title = A History of Islamic societies | publisher = [[Cambridge University Press]] |url=https://books.google.com/books?id=kFJNBAAAQBAJ| year = 2014|pages=155–156| isbn = 978-0521514309 }}&lt;/ref&gt; Pravnici i učenjaci islamskog šerijatskog prava pozivali su na human tretman zimija.&lt;ref&gt;Lewis (1984), p. 16.&lt;/ref&gt;

Musliman se može oženiti jevrejskom ili kršćanskom zimijom, koja može zadržati svoju vjeru (iako su se njena djeca automatski smatrala muslimanima i morala su biti odgajana kao takva), ali se muslimanka ne može udati za zimiju osim ako on ne pređe na islam. Zimijama je pod prijetnjom strogih kazni zabranjeno preobraćati muslimane, dok se muslimane ohrabruje da preobraćaju zimije.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Dhimmi|url=https://www.encyclopedia.com/religion/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/dhimmi|access-date=16. 12. 2021|website=Encyclopedia.com}}&lt;/ref&gt; 

=== Džizja ===
{{Glavni|Džizja}}

Plaćanje ''džizje'' obavezivalo je muslimanske vlasti na zaštitu zimija u građanskim i vojnim pitanjima. Sura 9 ([[Et-Tevba]]), ajet 29 propisuje da se ''džizja'' naplaćuje od nemuslimana kao uslov potreban za obustavu džihada. Islamski pravnici su zahtijevali od odraslih, slobodnih, zdravih muškaraca u zajednici zimija da plaćaju džizju, dok su izuzimali žene, djecu, starce, robove, one s mentalnim ili fizičkim invaliditetom i putnike koji se nisu naselili na muslimanskim teritorijama.&lt;ref&gt;{{cite book |editor-last1 = Mirza|editor-first1 =Mahan |editor2=Gerhard Bowering |editor3=Patricia Crone |display-editors=etal|title = The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|url = https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse|date = 2013|publisher = [[Princeton University Press]]|location = Princeton, N.J.|isbn = 978-0691134840|page = [https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse/page/282 283]|quote = Free adult males who were not afflicted by any physical or mental illness were required to pay the ''jizya''. Women, children, handicapped, the mentally ill, the elderly, and slaves were exempt, as were all travelers and foreigners who did not settle in Muslim lands.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|date=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...jurists divided the dhimma community into two major groups. The first group consists of all adult, free, sane males among the dhimma community, while the second includes all other dhimmas (i.e, women, slaves, minors, and the insane). Jurists generally agree that members of the second group are to be granted a &quot;blanket&quot; exemption from ''jizya'' payment.}}&lt;/ref&gt; Prema [[Ebu-Jusuf|Ebu-Jusufu]], zimije bi trebali biti zatvoreni sve dok u potpunosti ne uplate džizju.&lt;ref name=&quot;lewis1415&quot;&gt;Lewis (1984), pp. 14–15.&lt;/ref&gt; Drugi pravnici precizirali su da bi zimijama koji ne plaćaju džizju trebalo obrijati glave i natjerati ih da nose odjeću po kojoj bi se razlikovali od zimija koji su plaćali džizju i muslimana.&lt;ref&gt;{{cite book|author=[[Ibrahim Oweiss]]|title=The Book of Revenue: Kitab Al-Amwal|year=2003 |page=xix|publisher=Garnet &amp; Ithaca Press |isbn=978-1859641590 |url=https://books.google.com/books?id=LXVBBdEFySsC&amp;pg=PR19}}&lt;/ref&gt;

Lewis navodi da među učenjacima postoje različita mišljenja o tome koliki je teret džizja predstavljala.&lt;ref name=&quot;lewis1415&quot;/&gt; Prema [[Norman Stillman|Normanu Stillmanu]]: &quot;''džizja'' i ''[[Harač (porez)|harač]]'' bili su &quot;ogroman teret za nemuslimansko seljaštvo koje je jedva preživljavalo u naturalnoj ekonomiji.&quot;&lt;ref&gt;Stillman (1979), p. 28&lt;/ref&gt; Obojica se slažu da je, u konačnici, dodatno oporezivanje nemuslimana bilo ključni faktor koji je natjerao mnoge zimije da napuste svoju vjeru i prihvate islam.&lt;ref name=autogenerated1&gt;Lewis (1984), pp. 17–18; Stillman (1979), p. 18&lt;/ref&gt; Međutim, u nekim regijama džizja za stanovništvo bila je znatno niža od zekata, što znači da je stanovništvo zimija zadržalo ekonomsku prednost.&lt;ref&gt;Klorman (2007), p. 94&lt;/ref&gt; Prema Cohenu, oporezivanje je, iz perspektive zimija koji su došli pod muslimansku vlast, bilo &quot;konkretan nastavak poreza plaćanih ranijim režimima&quot;.&lt;ref name=&quot;Cahen&quot;/&gt;{{page needed|date=1. 2016.}} [[Bernard Lewis|Lewis]] primjećuje da su promjenu s bizantijske na arapsku vlast pozdravili mnogi među zimijama koji su novi jaram smatrali daleko lakšim od starog, kako u oporezivanju tako i u drugim pitanjima, te da su neki, čak i među kršćanima u Siriji i Egiptu, više voljeli vladavinu islama nego vladavinu Bizantijaca.&lt;ref name=&quot;Lewis p57&quot;&gt;Lewis (2002) p. 57&lt;/ref&gt; [[William Montgomery Watt|Montgomery Watt]] navodi: &quot;Kršćanima je vjerovatno bilo bolje kao zimijama pod muslimansko-arapskim vladarima nego što im je bilo pod bizantijskim Grcima.&quot;&lt;ref&gt;[[William Montgomery Watt]], ''Islamic Political Thought: The Basic Concepts'', p. 51. Quote: &quot;The Christians were probably better off as dhimmis under Muslim-Arab rulers than they had been under the Byzantine Greeks.&quot;&lt;/ref&gt; U nekim mjestima, naprimjer u Egiptu, džizja je bila [[Poreska olakšica|porezni podsticaj]] za kršćane da pređu na islam.&lt;ref name=&quot;World&quot;/&gt;

Neki su učenjaci pokušali izračunati relativno oporezivanje muslimana u poređenju s nemuslimanima u ranom abasidskom periodu. Prema jednoj procjeni, muslimani su u prosjeku imali poreznu stopu od 17 do 20 dirhama po osobi, koja bi porasla na 30 dirhama po osobi kada se uključe nameti u naturi.&lt;ref name=bonney/&gt; Nemuslimani su plaćali 12, 24 ili 48 dirhama po osobi, zavisno od njihove porezne kategorije, iako je većina vjerovatno plaćala 12.&lt;ref name=bonney&gt;{{cite book|title=Jihad: From Qur'an to Bin Laden|url=https://archive.org/details/jihadfromquranto0000bonn|author=[[Richard Bonney]]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|year=2004|page=[https://archive.org/details/jihadfromquranto0000bonn/page/84 84]}}&lt;/ref&gt;

Važnost zimija kao izvora prihoda za [[Pravedni halifat|Pravedni hilafat]] ilustrovana je u pismu koje se pripisuje Omeru, a koje citira Ebu-Jusuf: &quot;Ako uzmemo zimije i podijelimo ih, šta će ostati muslimanima koji dođu poslije nas? Tako mi Boga, muslimani neće naći čovjeka s kojim bi mogli razgovarati i profitirati od njegovog rada.&quot;&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 30–31.&lt;/ref&gt;

Rani islamski učenjaci zauzeli su relativno human i praktičan stav prema naplati ''džizje'', u poređenju s komentatorima iz 11. vijeka koji su pisali u vrijeme kada je islam bio pod prijetnjom kako unutar tako i izvan svojih granica.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 p. 15&quot;&gt;Lewis (1984), p. 15.&lt;/ref&gt;

Pravnik Ebu-Jusuf, glavni sudija halife [[Harun er-Rašid|Haruna er-Rašida]], donio je sljedeću odluku u vezi s načinom naplate džizje&lt;ref name=&quot;Lewis 1984 p. 15&quot; /&gt;

{{Blockquote|Niko od zimija ne smije biti pretučen radi prinudne naplate džizje, niti prisiljen stajati na vrelom suncu, niti bi se njihovim tijelima smjele nanositi mrske stvari, ili bilo šta slično. Umjesto toga, s njima se treba postupati blago.}}

U pograničnim provincijama, zimije su ponekad regrutovani za vojne operacije. U takvim slučajevima, bili su oslobođeni džizje za tu godinu službe.&lt;ref&gt;&quot;Djizya (i)&quot;, ''[[Encyclopaedia of Islam]]'' Online&lt;/ref&gt;

=== Provođenje zakona ===
Vjerski pluralizam postojao je u srednjovjekovnom islamskom pravu i [[Islamska etika|etici]]. Vjerski zakoni i sudovi drugih religija, uključujući kršćanstvo, judaizam i hinduizam, obično su bili smješteni unutar islamskog pravnog okvira, kao što je to bio slučaj u [[Hilafet|hilafetu]], El-Endelusu, Osmanskom Carstvu i na Indijskom potkontinentu.&lt;ref name=&quot;Weeramantry-138&quot;&gt;{{cite book|last=Weeramantry|first=Judge Christopher G.|title=Justice Without Frontiers: Furthering Human Rights|year=1997|publisher=[[Brill Publishers]]|isbn=978-90-411-0241-6|page=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Islamic Roots of Democratic Pluralism|first=Abdulaziz Abdulhussein|last=Sachedina|year=2001|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-513991-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/islamic_sac_2001_00_4172}}&lt;/ref&gt; U srednjovjekovnim islamskim društvima, kadija (islamski sudija) obično se nije mogao miješati u poslove nemuslimana osim ako strane nisu dobrovoljno odabrale da im se sudi prema islamskom pravu. Zajednice zimija koje su živjele u islamskim državama obično su imale svoje zakone nezavisne od šerijatskog prava, poput Jevreja koji su imali vlastite halahičke sudove.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|author=Mark R. Cohen|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3|page=74|url=https://books.google.com/books?id=fgbib5exskUC&amp;q=cohen+Under+Crescent+and+Cross|access-date=10. 4. 2010|author-link=Mark R. Cohen}}&lt;/ref&gt;

Zimijama je bilo dozvoljeno upravljati vlastitim sudovima prateći vlastite pravne sisteme. Međutim, zimije su često prisustvovale muslimanskim sudovima kako bi zabilježile imovinske i poslovne transakcije unutar svojih zajednica. Pokretani su sporovi protiv muslimana, protiv drugih zimija, pa čak i protiv članova vlastite porodice. Zimije su često iznosile slučajeve vezane za brak, razvod ili nasljedstvo pred muslimanske sudove kako bi se o njima odlučivalo prema šerijatskom pravu. Zakletve koje su zimije polagale pred muslimanskim sudovima ponekad su bile iste kao i zakletve muslimana, a ponekad su bile prilagođene uvjerenjima zimija.&lt;ref name=&quot;al-Qattan-99 2&quot;&gt;al-Qattan (1999)&lt;/ref&gt;

Muslimani su se općenito mogli ženiti zimijama koje su smatrane Sljedbenicima Knjige, međutim islamski pravnici su odbacivali mogućnost da se bilo koji nemusliman oženi muslimankom.&lt;ref&gt;Al-Mawardi (2000), p. 161; Friedmann (2003), p. 161; Lewis (1984), p. 27.&lt;/ref&gt; Bernard Lewis primjećuje da je &quot;sličan položaj postojao i prema zakonima Bizantijskog Carstva, po kojima je kršćanin mogao oženiti Jevrejku, ali se Jevrej nije mogao oženiti kršćankom pod prijetnjom smrtne kazne&quot;.&lt;ref name=&quot;Lewis 1984, p. 27&quot;/&gt;

== Relevantni tekstovi ==

=== Kur'anski ajeti kao osnova za islamsku politiku prema zimijama ===
Lewis navodi:
* El-Bekare 256 &quot;U vjeru nema prisiljavanja: ...&quot;,{{qref|2|256|s=y}} znači da se nemuslimani ne smiju prisiljavati na prihvatanje islama.&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot;&gt;Lewis (1984) p. 13&lt;/ref&gt; 
* Fraza &quot;Vama vaša vjera, a meni moja.&quot;, iz {{qref|109|6|c=y}} korištena je kao &quot;tekstualni dokaz za pluralizam i suživot&quot;.&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot; /&gt;
* {{qref|2|62|c=y}} poslužio je kao opravdanje za tolerisani položaj koji je pod muslimanskom vlašću dodijeljen sljedbenicima [[Kršćanstvo|kršćanstva]], [[Judaizam|judaizma]] i [[Sabejci|sabejizma]].&lt;ref name=&quot;Lewis14&quot; /&gt;

=== Hadis ===

Hadis koji prenosi Muhammed, &quot;Ko ubije {{Transliteration|ar|DIN|muʿāhida}} (osobu kojoj su muslimani dali garanciju zaštite) neće osjetiti miris Dženneta, iako se njegov miris može osjetiti na udaljenosti od četrdeset godina (putovanja).&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Yaser|last1=Ellethy|date=2014|title=Islam, Context, Pluralism and Democracy: Classical and Modern Interpretations ''(Islamic Studies Series)''|publisher=[[Routledge]]|isbn=978-1138800304|pages=124–125}}&lt;/ref&gt;  navodi se kao osnova za pravo nemuslimanskih građana da žive mirno i neometano u [[Islamska država|islamskoj državi]].&lt;ref name=&quot;Tahir-ul-Qadri1&quot;&gt;{{cite book|first1=Muhammad|last1=Tahir-ul-Qadri|author-link=Muhammad Tahir-ul-Qadri|date=2011|title=Fatwa on Terrorism and Suicide Bombings|pages=98–99|publisher=[[Minhaj-ul-Quran UK|London: Minhaj-ul-Quran]]|isbn=978-0-9551888-9-3|title-link=Fatwa on Terrorism}}&lt;/ref&gt; Anwar Shah Kashmiri piše u svom komentaru na [[Buharijin &quot;Sahih&quot;]] pod nazivom ''Fayd al-Bari'' o ovom hadisu: &quot;Poznata vam je težina grijeha za ubistvo muslimana, jer je njegova ogavnost dostigla tačku nevjerstva, i zahtijeva da [ubica boravi u Džehennemu] zauvijek. Što se tiče ubistva nemuslimanskog građanina [{{Transliteration|ar|DIN|muʿāhid}}], to isto tako nije mala stvar, jer onaj ko to učini neće osjetiti miris Dženneta.&quot;&lt;ref name=&quot;Tahir-ul-Qadri1&quot;/&gt;

Sličan hadis o statusu zimija glasi: &quot;Ko učini nepravdu onome s kim je sklopljen sporazum (ugovor) ''[tj. zimiji]'' i nametne mu teret iznad njegove moći, ja ću mu biti tužilac.&quot;&lt;ref&gt;Majid Khadduri: ''War and Peace in the Law of Islam'', p. 175&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = al-Zuḥaylī | first = Wahbah | author-link = Wahbah al-Zuhayli | title = ʾĀthar al-ḥarb fī l-fiqh al-Islāmī : dirāsah muqārinah | publisher = Dār al-Fikr | location = [[Damascus]] | year = 1998 | isbn = 978-1-57547-453-3 | page = 708 }} Quote: «» Translation:&lt;/ref&gt;

=== Medinski ustav ===

[[Medinski ustav]], formalni sporazum između Muhammeda i svih značajnih plemena i porodica Medine (uključujući muslimane, Jevreje i pagane), proglasio je da nemuslimani u [[Ummet|ummetu]] imaju sljedeća prava:&lt;ref&gt;Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Božija sigurnost (z''imma'') jednaka je za sve grupe,&lt;ref&gt;Article 15, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimanski članovi imaju jednaka politička i kulturna prava kao i muslimani. Imat će autonomiju i slobodu vjeroispovijesti.&lt;ref&gt;Article 25, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimani će se oružjem boriti protiv neprijatelja umeta i dijeliti troškove rata. Među njima ne smije biti izdaje.&lt;ref&gt;Article 37, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;
# Nemuslimani neće biti obavezni učestvovati u vjerskim ratovima muslimana.&lt;ref&gt;Article 45, as quoted in Ahmed (1979), pp. 46–47.&lt;/ref&gt;

=== Hajbarski sporazum ===

Presedan za ugovor &quot;zimma&quot; postavljen je sporazumom između Muhammeda i Jevreja nakon [[Bitka za Hajbar|bitke za Hajbar]], oaze u blizini [[Medina|Medine]]. [[Hajbar]] je bio prva teritorija koju su muslimani napali i osvojili. Kada su se Jevreji iz Hajbara predali Muhammedu nakon opsade, Muhammed im je dozvolio da ostanu u Hajbaru u zamjenu za predaju jedne polovine svojih godišnjih prinosa muslimanima.&lt;ref name=&quot;Lewis&quot;&gt;Lewis (1984), pp. 10–11&lt;/ref&gt;

=== Omerov ugovor ===
{{Glavni|Omerov ugovor}}

[[Omerov ugovor]], za koji se tradicionalno vjeruje da je sklopljen između halife [[Omer ibnul-Hattab|Omera]] i osvojenih jerusalemskih kršćana u sedmom vijeku, bio je još jedan izvor propisa koji su se odnosili na zimije. Međutim, zapadni [[Orijentalizam|orijentalisti]] sumnjaju u autentičnost ugovora, tvrdeći da obično pobjednici, a ne poraženi, nameću, a ne predlažu, mirovne uslove, te da je krajnje malo vjerovatno da bi ljudi koji nisu govorili arapski i nisu znali ništa o islamu mogli sastaviti takav dokument. Akademski historičari vjeruju da je Omerov ugovor u obliku u kojem je danas poznat bio proizvod kasnijih pravnika koji su ga pripisali Omeru kako bi svojim vlastitim mišljenjima dali veći autoritet. Sličnosti između Omerovog ugovora i [[Teodozijev zakonik|Teodozijevog]] i [[Corpus Juris Civilis|Justinijanovog zakonika]] iz [[Bizantijsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]] sugerišu da su možda veliki dio Omerovog ugovora od ovih ranijih zakonika posudili kasniji islamski pravnici. Barem neke od klauzula ugovora odražavaju mjere koje je prvi uveo [[Emevije|emevijski]] halifa [[Omer ibn Abdulaziz|Omer II]] ili rane [[Abasidski hilafet|abasidske]] halife.&lt;ref&gt;Lewis (1984), pp. 24–25.&lt;/ref&gt;

== Kulturne interakcije i razlike ==
Tokom srednjeg vijeka, lokalna udruženja poznata kao klubovi ''[[futuva]]'' razvila su se širom islamskih zemalja. Obično je u svakom gradu bilo nekoliko ovakvih udruženja. Ovi klubovi su služili različitim interesima, prvenstveno sportskim, i mogli su uključivati prepoznatljive načine oblačenja i običaja. Bili su poznati po svom gostoprimstvu, idealizmu i odanosti grupi. Često su imali militaristički aspekt, navodno radi međusobne zaštite članstva. Ovi klubovi obično su prelazili društvene slojeve, pa su među svojim članovima imali lokalne uglednike, zimije i robove – uz isključivanje onih koji su bili povezani sa lokalnim vladarom ili [[Emir|emirom]].&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol 2''. [[The University of Chicago]], 1961, pp. 126–127.&lt;/ref&gt;

Muslimani i Jevreji su ponekad bili partneri u trgovini, pri čemu bi muslimani uzimali slobodne dane petkom, a Jevreji subotom.&lt;ref&gt;[[Marshall Hodgson]], ''[[The Venture of Islam]] Conscience and History in a World Civilization Vol. 1''. [[The University of Chicago]], 1961, p. 302.&lt;/ref&gt;

Andrew Wheatcroft opisuje kako su neki društveni običaji, poput različitih shvatanja prljavštine i čistoće, otežavali vjerskim zajednicama da žive jedne blizu drugih, bilo pod muslimanskom ili kršćanskom vlašću.&lt;ref&gt;Wheatcroft (2003) p. 73.&lt;/ref&gt;

== U moderno doba ==

Ugovor &quot;zimma&quot; i glavarina džizja više se ne nameću u zemljama sa muslimanskom većinom.&lt;ref name=&quot;El Fadl&quot;/&gt;&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt; U 21. vijeku se općenito smatra da je džizja u suprotnosti sa savremenim sekularnim shvatanjima građanskih prava građana i jednakosti pred zakonom, iako je povremeno bilo izvještaja o tome da su vjerske manjine u zonama sukoba i područjima podložnim političkoj nestabilnosti bile prisiljene plaćati džizju.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite book|title=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|date=2012|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0691134840|pages=283–284|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|author=Matthew Long|quote=(jizya entry author)}}&lt;/ref&gt;

Godine 2009. tvrdilo se da su [[Talibani|talibani]] nametnuli ''džizju'' na manjinsku [[Sikizam|zajednicu Sika]] u [[Pakistan]]u nakon što su zauzeli neke od njihovih domova i oteli vođu Sika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tribuneindia.com/2009/20090417/world.htm#6|title=The Tribune, Chandigarh, India – World|website=www.tribuneindia.com}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013, [[Muslimansko bratstvo]] u [[Egipat|Egiptu]] zauzelo je grad [[Dalga]] odmah nakon [[Državni udar u Egiptu 2013.|svrgavanja Mohameda Morsija]] 3. jula, te je navodno nametnulo ''džizju'' na 15.000 kršćanskih [[Kopti|Kopta]] koji tamo žive.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2013/sep/10/egypts-muslim-brotherhood-convert-islam-or-pay-jiz/|title=Egypt's Muslim Brotherhood to Coptic Christians: Convert to Islam, or pay 'jizya' tax|newspaper=[[The Washington Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aina.org/news/20130913143703.htm|title=Two Christians Murdered in Egypt for Refusing to Pay Jizya to Muslims|website=www.aina.org}}&lt;/ref&gt; Međutim, u jesen iste godine egipatske vlasti su uspjele ponovo preuzeti kontrolu nad gradom nakon dva prethodna neuspješna pokušaja.&lt;ref name=&quot;Guardian92013&quot;&gt;{{cite news |author=Patrick Kingsley |date=16. 9. 2013 |title=Egyptian authorities recapture Islamist-held town: Morsi supporters had held Delga since his overthrow in July and unleashed a campaign of terror against Christian minority |url=https://www.theguardian.com/world/2013/sep/16/egyptian-police-recapture-islamist-town-delga |access-date=20. 9. 2013 |newspaper=The Guardian |location=Minya province}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2014, [[Islamska Država|Islamska država Iraka i Levanta]] (ISIL) objavila je da namjerava naplaćivati džizju od kršćana u gradu [[Raka (grad)|Rakka]] u Siriji, koji je u to vrijeme kontrolisala. Kršćani koji su odbili prihvatiti ugovor zimma i platiti porez morali su preći na islam, napustiti područje ili biti pogubljeni. Bogati kršćani morali su platiti pola unce zlata, što je ekvivalent od 664 [[Američki dolar|američka dolara]], dva puta godišnje; kršćani srednje klase morali su platiti polovinu tog iznosa, a siromašnijima bi se naplaćivala četvrtina tog iznosa.&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|last1=Baker|first1=Aryn}}&lt;/ref&gt; U junu 2014. [[Institut za proučavanje rata]] izvijestio je da ISIL tvrdi kako je prikupio džizju i fej. &lt;ref name=&quot;ISWJune30&quot;&gt;{{cite web|last1=Caris|first1=Charlie|title=The Islamic State Announces Caliphate|url=http://iswiraq.blogspot.co.uk/2014/06/the-islamic-state-announces-caliphate.html|publisher=Institute for the Study of War|access-date=1. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; Dana 18. jula 2014, ISIL je naredio kršćanima u [[Mosul]]u da prihvate ugovor zimma i plate džizju ili pređu na islam. Ukoliko bi odbili prihvatiti bilo koju od ovih opcija, bili bi ubijeni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-28381455 |title=Iraqi Christians flee after Isis issue Mosul ultimatum |date=18. 7. 2014 |publisher=BBC |access-date=30. 12. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140724045752/http://www.bbc.com/news/world-middle-east-28381455 |archive-date=24. 7. 2014 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal|Islam}}
* [[Zimije]]
* [[Nejevrej]]
* [[Islam i druge religije]]
* [[Ger toshav]]
* [[Džizja]]
* [[Musta'min]]
* [[Progon budista]]
* [[Progon kršćana]]
* [[Progon hindusa]]
* [[Progon Jevreja]]
* [[Vjerska diskriminacija]]
* [[Zunnar]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite book|last=Ahmad |first=Barakat |author-link=Barakat Ahmad |year=1979 |title=Muhammad and the Jews |publisher=Vikas Publishing House}}
* {{cite journal|last=Al-Hibri|first=Azizah Y.|year=2003|title=An Islamic Perspective on Domestic Violence|journal=27 Fordham International Law Journal 195}}
* {{Cite journal|first = Muhammad| last=Abdel-Haleem|author-link=Muhammad Abdel-Haleem |title = The jizya Verse (Q. 9:29): Tax Enforcement on Non-Muslims in the First Muslim State|journal = Journal of Qur'anic Studies|date = 2012|issn = 1465-3591|volume = 14|issue = 2| pages=72–89|doi = 10.3366/jqs.2012.0056}}
* {{cite journal|last=Bravmann |first=Meïr M. |year=1966 |title=The ancient background of the Qur'ānic Concept Al-Ğizyatu 'an Yadin |journal=Arabica |volume=13 |doi=10.1163/157005866X00525 |page=307|issue=3}}
* Bosworth, C. E. (1982). ''The Concept of Dhimma in Early Islam'' In Benjamin Braude and B. Lewis, eds, ''Christians and Jews in the Ottoman Empire: The Functioning of a Plural Society'' 2 vols, New York: Holmes &amp; Meier Publishing. {{ISBN|0-8419-0520-7}}
* {{cite encyclopedia |last=Cahen |first=Claude |editor=P.J. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5= W.P. Heinrichs |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] Online|title=Djizya (i)|publisher=Brill Academic Publishers |issn=1573-3912}}
* {{cite journal|last=Klorman |first=Bat-Zion Eraqi |date=Fall 2007 |title=Muslim Society as an Alternative: Jews Converting to Islam |journal=Jewish Social Studies |volume=14 |issue= 1}}
* {{cite book|first=Mark |last=Cohen |title=Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages|url=https://archive.org/details/undercrescentcro0000cohe_b6o0 |publisher=Princeton University Press|year=1995|isbn=978-0-691-01082-3}}
* {{cite book|author1=Courbage, Youssef  |author2=Fargues, Philippe|title=Christians and Jews under Islam |publisher=I.B. Tauris Publishers |location=London |year=1995 |isbn=978-1-86064-285-2}}
* {{cite book|author=Friedmann, Yohanan |title=Tolerance and Coercion in Islam: Interfaith Relations in the Muslim Tradition |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-82703-4|author-link=Yohanan Friedmann }}
* {{cite book|first=Hugh |last=Goddard |title=A History of Christian-Muslim Relations |url=https://archive.org/details/historyofchristi0000godd |location=Chicago |publisher=New Amsterdam Books |year=2000 |isbn=978-1-56663-340-6}}
* {{cite book|editor-first=Bat-Zion |editor-last=Eraqi-Klorman |editor2=Reeva Spector Simon |editor3=Michael Menachem Laskier |display-editors = 3 |editor4=Sara Reguer |title=The Jews of the Middle East and North Africa in Modern Times |publisher=Columbia University Press |location=Columbia, NY |year=2003 |isbn=978-0-231-10796-9}}
* {{cite book |last=Karsh |first=Ephraim |title=Islamic Imperialism: A History |publisher=Yale University Press |year=2006 |isbn=978-0-300-10603-9 |url=https://archive.org/details/islamicimperiali00kars }}
* {{cite book|last=Lapidus |first=Ira M. |title=A History of Islamic Societies|url=https://archive.org/details/historyofislamic0000lapi_t2d2 |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |isbn=978-0-521-77933-3|edition=2nd }}
* {{cite book |first=Bernard |last=Lewis |author-link=Bernard Lewis |title=The Arabs in History |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2002 |isbn=978-0-19-280310-8 |url=https://archive.org/details/arabsinhistory00bern }}
* {{cite book|first=Bernard |last=Lewis |title=The Jews of Islam |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=1984 |isbn=978-0-691-00807-3|title-link=The Jews of Islam }}
* {{cite book | last=Esposito | first=John L. | author-link= John Esposito | date=1998 | title=Islam: The Straight Path | publisher=[[Oxford University Press]] | isbn=978-0-19-511233-7 | title-link=Islam: The Straight Path }}
* {{cite journal|last=Littman |first=David |author-link=David Littman (historian) |year=1979 |title=Jews Under Muslim Rule: The Case Of Persia |journal=The Wiener Library Bulletin |volume=XXXII|issue=New series 49/50}}
* {{cite book|author=Al-Mawardi |title=The Ordinances of Government (''Al-Ahkam al-Sultaniyya w'al-Wilayat al-Diniyya'') |publisher=Garnet Publishing |location=Lebanon |year=2000 |isbn=978-1-85964-140-8|author-link=Al-Mawardi }}
* {{cite book |first=Tudor |last=Parfitt |author-link=Tudor Parfitt |title=Israel and Ishmael : Studies in Muslim-Jewish Relations |publisher=Palgrave Macmillan |year=2000 |isbn=978-0-312-22228-4 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/israelandish_xxxx_2000_000_6874787 }}
* {{cite book|first=Samantha|last=Power |title=A Problem from Hell: America and the Age of Genocide |publisher=Harper Perennial |location=New York |year=2002 |isbn=978-0-06-054164-4|title-link=A Problem from Hell: America and the Age of Genocide }}
* {{cite journal|first=Najwa |last= al-Qattan |title=Dhimmis in the Muslim Court: Legal Autonomy and Religious Discrimination |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1999-08_31_3/page/428 |journal=International Journal of Middle East Studies |volume=31 |issue=3 |pages=429–444 |year=1999|issn=0020-7438|doi=10.1017/S0020743800055501|s2cid= 159763960 }}
* {{Cite book|title = War and Peace in Islam: The Uses and Abuses of Jihad|author = Ghazi Muhammad|author-link = Prince Ghazi bin Muhammad|publisher = The Islamic Texts Society Cambridge|year = 2013|isbn = 978-1-903682-83-8|last2 = Ibrahim|first2 = Kalin|author3-link = Mohammad Hashim Kamali|first3 = Mohammad Hashim|last3 = Kamali|url = http://rissc.jo/books/War-Peace-Islam.pdf|ref = CITEREFGhaziKalinKamali2013|access-date = 21. 5. 2016|archive-date = 9. 7. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20170709055514/http://rissc.jo/books/War-Peace-Islam.pdf|url-status = dead}}
* {{cite book |first=Norman |last=Stillman |title=The Jews of Arab Lands: A History and Source Book |url=https://archive.org/details/jewsofarablands00stil |url-access=registration |publisher=Jewish Publication Society of America |location=Philadelphia |year=1979 |isbn=978-1-82760-198-4 }}
* {{cite book |first=Arthur S. |last=Tritton |author-link=Arthur Stanley Tritton |title=The Caliphs and their non-Muslim Subjects: a Critical Study of the Covenant of Umar |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.175667 |publisher=Humphrey Milford/Oxford University Press |location=London |year=1930 }}
* {{cite encyclopedia |last=Viré|first=F |editor=P.J. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=[[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]] |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs |encyclopedia=[[Encyclopaedia of Islam]] Online|title=Kird |publisher=Brill Academic Publishers |issn=1573-3912}}
* {{cite book|last=Waines |first=David |title=An Introduction to Islam |url=https://archive.org/details/introductiontois0000wain_y8x7 |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-53906-7}}
* {{cite book|first=Hans |last=Wehr |title=A Dictionary of Modern Written Arabic |url=https://archive.org/details/dictionaryofmode0000wehr_s1n3 |editor=J. Milton Cowan |publisher=Spoken Language Services, Inc. |location=Ithaca, New York |year=1976 |isbn=978-0-87950-001-6}}
* {{cite book|first=Andrew |last=Wheatcroft |title=Infidels: A History of the Conflict between Christendom and Islam |url=https://archive.org/details/infidelshistoryo0000whea_l8j9 |publisher=Penguin Books |year=2003|isbn=978-0-14-025738-0}}

* Nabil Luka Babawi: ''Les droits et les devoirs des chrétiens dans l'état islamique et leurs conséquences sur la sécurité nationale'', thèse de doctorat. 
* {{cite journal |first=Karl |last=Binswanger |title=Untersuchungen zum Status der Nichtmuslime im Osmanischen Reich des 16. Jahrhunderts |journal=Diss. Phil. |language=de |location=München |date=1977 |isbn=978-3-87828-108-5}}
* {{cite book |first=Jamsheed |last=Choksy |title=Conflict and Cooperation: Zoroastrian Subalterns and Muslim Elites in Medieval Iranian Society |url=https://archive.org/details/conflictcooperat0000chok |location=New York |year=1997}}
* Mark. R. Cohen: ''Under Crescent and Cross: The Jews in the Middle Ages.'' Princeton University Press, 1994.
* {{cite book |first=Antoine |last=Fattal |title=Le statut légal des non-musulmans en pays d'Islam |language=fr |location=Beirut |year=1958}}
* [[Maribel Fierro]] and [[John V. Tolan|John Tolan]], eds, ''The legal status of ḏimmī-s in the Islamic West (second/eighth-ninth/fifteenth centuries)'' (Turnhoult, 2013).
* {{cite journal |first=Yohanan |last=Friedmann |title=Classification of Unbelievers in Sunnī Muslim Law and Tradition |journal=Jerusalem Studies in Arabic and Islam |issue=22 |date=1998 |ref=pp.&amp;nbsp;163–195}}
* {{cite book |author=Goitein, S. D. |author-link=Shelomo Dov Goitein |title=The Mediterranean Society: The Jewish Communities of the Arab World as Portrayed in the Documents of the Cairo Geniza (4 vols) |url=https://archive.org/details/mediterraneansoc0002goit |url-access=registration |location=Berkeley and Los Angeles |year=1967–71 |isbn=978-0520018679}}
* {{cite book |first=Martin |last=Gilbert |author-link=Martin Gilbert |title=In Ishmael's house: a History of Jews in Muslim Lands |url=https://archive.org/details/inishmaelshouseh0000gilb_a7w0 |publisher=Yale University Press |location=New Haven, Conn. |year=2010 |isbn=978-0300167153}}
* Nicola Melis, &quot;Il concetto di ğihād&quot;, in P. Manduchi (a cura di), ''Dalla penna al mouse. Gli strumenti di diffusione del concetto di ğihād'', Angeli, Milano 2006, pp.&amp;nbsp;23–54. 
* Nicola Melis, &quot;Lo statuto giuridico degli ebrei dell'Impero Ottomano&quot;, in M. Contu – N. Melis – G. Pinna (a cura di), ''Ebraismo e rapporti con le culture del Mediterraneo nei secoli XVIII–XX'', Giuntina, Firenze 2003.
* Nicola Melis, ''Trattato sulla guerra. Il Kitāb al-ğihād di Molla Hüsrev'', Aipsa, Cagliari 2002.
* Mohammad Amin Al-Midani: &quot;La question des minorités et le statut des non-musulmans en Islam.&quot; In: ''La religion est-elle un obstacle à l'application des droits de l'homme?.'' colloque tenu les 10–11 décembre 2004 à Lyon.
* M. Levy-Rubin: &quot;Shurut 'Umar and its alternatives: the legal debate on the status of the dhimmis.&quot; In: ''Jerusalem Studies in Arabic and Islam.'' 30/2005
* Pessah Shinar: &quot;Some remarks regarding the colours of male Jewish dress in North Africa and their Arabic-Islamic context.&quot; In: ''[[Jerusalem Studies in Arabic and Islam]].'' 24/2000, pp.&amp;nbsp;380–395
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://libro.uca.edu/ics/ics5.htm Islamska i kršćanska Španija u ranom srednjem vijeku. Thomas F. Glick: Poglavlje 5: Etnički odnosi]
* [http://www.guidedones.com/metapage/non_muslims/Qislamtol10.htm Islam i njegov nivo tolerancije]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108230817/http://www.guidedones.com/metapage/non_muslims/Qislamtol10.htm |date=8. 1. 2009. }}.
* [http://www.archons.org/pdf/issues/DHIMMI.pdf Islamsko učenje o statusu zimija stvara atmosferu netolerancije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706044602/http://www.archons.org/pdf/issues/DHIMMI.pdf |date=6. 7. 2015. }} iz [http://www.archons.org/issues/religious_freedom/packet.asp Paketa o vjerskoj slobodi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910013928/http://www.archons.org/issues/religious_freedom/packet.asp |date=10. 9. 2014. }} [http://www.archons.org/ Reda svetog apostola Andrije]
* [http://www.fordham.edu/halsall/med/lewis1.html Bernard Lewis, ''Race and Slavery in the Middle East'']. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010401012040/http://www.fordham.edu/halsall/med/lewis1.html |date=1. 4. 2001. }}.
* [https://web.archive.org/web/20140724210233/http://www.centerforinquiry.net/isis/islamic_viewpoints/jihad_the_arab_conquests_and_the_position_of_non_muslim_subjects/ Džihad, arapska osvajanja i položaj nemuslimanskih podanika] (arhivirano)

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Arapske riječi i fraze u šerijatu]]
[[Kategorija:Religija i politika]]
[[Kategorija:Vjerska diskriminacija]]
[[Kategorija:Politika Osmanlijskog Carstva]]
[[Kategorija:Društvena historija]]</text>
      <sha1>sny8m0p30t2ayoky9okl0ze5otdny4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nane (boginja)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533609</id>
    <revision>
      <id>3898372</id>
      <parentid>3842225</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Božice mudrosti]] uklonjena; [[Kategorija:Armenske boginje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3898372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5961" sha1="b9y0vz1rz5q3ozyy331gmakq1e9du4x" xml:space="preserve">{{Infokutija božanstvo
| ime               = Nane
| druga_imena       = {{jez-hy|Նանե}} (''Nanē'')
| kultura           = [[armenska mitologija]]
| tip               = boginja
| božanstvo_za      = rat, mudrost
| štovan_u          = [[stara Armenija]]
| kultno_središte   = Til (Thil)
| otac              = [[Aramazd]]
| grčki_ekvivalent  = [[Atena]]
}}

'''Nane''' ({{jez-hy|Նանե}}, ''Nanē'') bila je boginja u [[armenska mitologija|predkršćanskoj armenskoj religiji]], povezana ponajprije s [[Rat|ratom]] i [[Mudrost|mudrošću]].&lt;ref name=&quot;Petrosyan2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Petrosyan |first=Armen |title=State Pantheon of Greater Armenia: Earliest Sources |journal=Aramazd: Armenian Journal of Near Eastern Studies |volume=2 |year=2007 |pages=174–201}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IranicaArmeniaReligion&quot;&gt;{{cite web |title=ARMENIA AND IRAN iii. Armenian Religion |url=https://www.iranicaonline.org/articles/armenia-iii |website=Encyclopaedia Iranica |access-date=25. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; U armenskom panteonu navodi se kao kći boga [[Aramazd]]a, a u [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju bila je poistovjećivana s [[Atena|Atenom]].&lt;ref name=&quot;Ananikian1925&quot;&gt;{{cite book |last=Ananikian |first=M. H. |title=Armenian Mythology |series=The Mythology of All Races |volume=7 |location=Boston |publisher=Marshall Jones Company |year=1925 |pages=52–53}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;&gt;{{cite web |title=ANĀHĪD ii. The Cult and its Diffusion |url=https://www.iranicaonline.org/articles/anahid-ii-the-cult-and-its-diffusion |website=Encyclopaedia Iranica |access-date=25. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Njezino se ime i kult u naučnoj literaturi najčešće dovode u vezu s [[Mezopotamska mitologija|mezopotamskom]] boginjom [[Nanaja|Nanajom]] odnosno Nanom, premda je u Armeniji razvila posebno mjesto i funkcije u okviru lokalne religijske tradicije.&lt;ref name=&quot;Russell1987&quot;&gt;{{cite book |last=Russell |first=James R. |title=Zoroastrianism in Armenia |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University, Department of Near Eastern Languages and Civilizations |year=1987 |pages=267–269}}&lt;/ref&gt;

Nane je pripadala užem krugu važnih božanstava stare Armenije, zajedno s Aramazdom, [[Anahit]], [[Mihr]]om, [[Vahagn]]om i Tirom. U izvorima i modernoj literaturi najčešće se opisuje kao boginja ratničke zaštite, razbora i mudrosti, a pojedini autori spominju i njezinu vezu s majčinstvom i porodičnim životom.&lt;ref name=&quot;Ananikian1925&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Leeming2005&quot;&gt;{{cite book |last=Leeming |first=David |title=The Oxford Companion to World Mythology |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000leem |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |year=2005 |page=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000leem/page/274 274]}}&lt;/ref&gt; U armenskoj recepciji antičkih božanstava upravo je poistovjećenje s Atenom odredilo način na koji je Nane tumačena u kasnijoj tradiciji.&lt;ref name=&quot;Russell1987&quot;/&gt;

== Kult ==
Kult Nane bio je tijesno povezan s kultom Anahit.&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;/&gt; Njen glavni hram nalazio se u mjestu Til odnosno Thil u historijskoj Armeniji.&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;/&gt; Podaci o tome svetištu sačuvani su posredno, prije svega kroz armensku historiografsku tradiciju o rušenju paganskih hramova tokom kristijanizacije Armenije početkom 4. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Agathangelos1976&quot;&gt;{{cite book |title=History of the Armenians |author=Agathangelos |translator-last=Thomson |translator-first=Robert W. |location=Albany |publisher=State University of New York Press |year=1976 |pages=494–497}}&lt;/ref&gt;

Zbog oskudnosti neposrednih izvora i [[Arheologija|arheološke]] građe o njenom kultu sačuvano je malo sigurnih podataka o obredima i ikonografiji. U sekundarnoj literaturi Nane se često opisuje kao mlada [[žena]] u ratničkoj odjeći, s [[Koplje|kopljem]] i [[Štit|štitom]], po uzoru na [[Atena|Atenu]], ali takvi opisi uglavnom predstavljaju rekonstrukciju zasnovanu na poređenjima i kasnijoj tradiciji, a ne na većem broju sačuvanih armenskih prikaza.&lt;ref name=&quot;Leeming2005&quot;/&gt;

U nauci se Nane najčešće tumači kao božanstvo koje je u armenski religijski prostor ušlo pod snažnim mezopotamskim i [[Iranska mitologija|iranskim]] utjecajima.&lt;ref name=&quot;Russell1987&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;/&gt; Veza s Nanajom odnosno Nanom posebno se ističe zbog sličnosti imena i zbog šire rasprostranjenosti toga kulta na prostoru [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Iran]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaAnahidII&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Petrosyan2007&quot;/&gt;  Iako je njen kult nestao s [[Pokrštavanje Armenije|pokrštavanjem Armenije]], i dalje zauzima važno mjesto u istraživanjima armenskog panteona, helenističkih utjecaja na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] i religijskih veza Armenije s Mezopotamijom i iranskim svijetom.&lt;ref name=&quot;Russell1987&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Petrosyan2007&quot; /&gt;

== Bibliografija ==
* {{cite book |last=Ananikian |first=M. H. |title=Armenian Mythology |series=The Mythology of All Races |volume=7 |location=Boston |publisher=Marshall Jones Company |year=1925}}
* {{cite book |title=History of the Armenians |author=Agathangelos |translator-last=Thomson |translator-first=Robert W. |location=Albany |publisher=State University of New York Press |year=1976}}
* {{cite book |last=Leeming |first=David |title=The Oxford Companion to World Mythology |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000leem |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |year=2005}}
* {{cite journal |last=Petrosyan |first=Armen |title=State Pantheon of Greater Armenia: Earliest Sources |journal=Aramazd: Armenian Journal of Near Eastern Studies |volume=2 |year=2007 |pages=174–201}}
* {{cite book |last=Russell |first=James R. |title=Zoroastrianism in Armenia |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University, Department of Near Eastern Languages and Civilizations |year=1987}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Nane}}
[[Kategorija:Armenska mitologija]]
[[Kategorija:Armenske boginje]]</text>
      <sha1>b9y0vz1rz5q3ozyy331gmakq1e9du4x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cedi Osman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534143</id>
    <revision>
      <id>3898300</id>
      <parentid>3894712</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T22:22:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13600" sha1="jujoljxb7nvfwzgpiqgqw0kgbdrgfxr" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Cedi Osman
| slika               = Cedi Osman 16 Panathinaikos BC Euroleague 20250204 (1).jpg
| veličina_slike      = 250px
| opis_slike          = Osman u dresu [[Panathinaikos]]a 2025.
| puno_ime            = Cedi Osman
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja i godine|1995|4|8}}
| mjesto_rođenja      = [[Ohrid]], [[Republika Makedonija]]&lt;br&gt;(danas [[Sjeverna Makedonija]])
| datum_smrti         = 
| mjesto_smrti        = 
| nacionalnost        = [[Turci|Turčin]]
| državljanstvo       = [[Turska]]
| visina              = 201 cm
| težina              = 104 kg
| nadimak             = 
| pozicija            = [[Krilo (košarka)|krilo]]
| početak_karijere    = 2011.
| NBA_draft           = [[NBA draft 2015.|2015]] (2. krug, 31. pik – [[Minnesota Timberwolves]])
| kraj_karijere       = 
| trenutni_klub       = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]]
| broj_na_dresu       = 6
| godine1             = 2011–2017.
| klub1               = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]]
| godine2             = 2011–2013.
| klub2               = → [[Pertevniyal S.K.|Pertevniyal]]
| godine3             = [[NBA 2017/2018.|2017]]–[[NBA 2022/2023.|2023.]]
| klub3               = [[Cleveland Cavaliers]]
| godine4             = 2017.
| klub4               = → [[Canton Charge]]
| godine5             = [[NBA 2023/2024.|2023–2024.]]
| klub5               = [[San Antonio Spurs]]
| godine6             = 2024–
| klub6               = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]]
| nagrade             = * Osvajač Kupa Turske (2015)
* Osvajač Kupa Grčke (2025)
* MVP pete utakmice plej-ofa [[Euroliga|Eurolige]] (2025)
* MVP Evropskog prvenstva do 20 godina (2014)
}}

'''Cedi Osman''' (rođen 8. aprila 1995) [[Turska|turski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Krilo (košarka)|krila]] za [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] u [[Grčka košarkaška liga|grčkoj ligi]] i [[Euroliga|Euroligi]]&lt;ref name=&quot;FIBA&quot;&gt;{{cite web |title=Cedi Osman – Türkiye |url=https://www.fiba.basketball/en/players/190655-cedi-osman |website=FIBA Basketball |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;, a član je i [[Košarkaška reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]]. Prije povratka u evropsku košarku nastupao je u [[NBA]] ligi za [[Cleveland Cavaliers]] i [[San Antonio Spurs]].&lt;ref name=&quot;NBA&quot;&gt;{{cite web |title=Cedi Osman |url=https://www.nba.com/player/1626224/cedi_osman |website=NBA.com |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i porijeklo ==

Osman je rođen u [[Ohrid]]u, u porodici [[Turci u Makedoniji|turskog]] i [[Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji|bošnjačkog]] porijekla. Otac mu je iz [[Turska|Turske]], a majka iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]].&lt;ref name=&quot;KlixSarajevo&quot;&gt;{{cite web |title=NBA zvijezda Cedi Osman i poznata turska glumica borave u Sarajevu: Vratio sam se tamo gdje je sve počelo |url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/nba-zvijezda-cedi-osman-i-poznata-turska-glumica-borave-u-sarajevu-vratio-sam-se-tamo-gdje-je-sve-pocelo/230718019 |website=Klix.ba |date=18. 7. 2023 |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SandzakDanas&quot;&gt;{{cite web |title=NBA AS OTKRIVA – Čedi Osman: Majka mi je iz Novog Pazara |url=https://www.sandzakdanas.rs/nba-as-otkriva-cedi-osman-majka-mi-je-iz-novog-pazara/ |website=Sandžak Danas |date=6. 5. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Porodica se iz Ohrida 1999. preselila u [[Sarajevo]], gdje je proveo dio ranog djetinjstva.&lt;ref name=&quot;FirstCedi&quot;&gt;{{cite web |title=Cedi Osman |url=https://www.thefirstcedi.com/ |website=The First Cedi |access-date=8. 5. 2026 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

U Sarajevu je pohađao Osnovnu školu &quot;[[Isak Samokovlija]]&quot;. Košarkom se počeo baviti kao šestogodišnjak, kada je upisan u omladinski pogon [[KK Bosna|KK Bosne]], a trenirao je i u sarajevskom klubu KK Rin Family.&lt;ref name=&quot;KlixSarajevo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;KlixBosna&quot;&gt;{{cite web |title=Sjećate li dječaka u dresu KK Bosna? Sutra će igrati finale Eurobasketa, Studenti mu poželjeli sreću |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/sjecate-li-djecaka-u-dresu-kk-bosna-sutra-ce-igrati-finale-eurobasketa-studenti-mu-pozeljeli-srecu/250913096 |website=Klix.ba |date=13. 9. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Sarajevo je kasnije opisivao kao mjesto &quot;gdje je sve počelo&quot;.&lt;ref name=&quot;KlixSarajevo&quot;/&gt;

Kada je imao 13 godina, skauti [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efesa]] pozvali su njega i porodicu u [[Turska|Tursku]], nakon čega je od 2007. nastupao u svim omladinskim kategorijama tog kluba.&lt;ref name=&quot;FirstCedi&quot;/&gt; Njegov stariji brat Caner Osman također je košarkaš, a u mlađim kategorijama trenirao je u Bosni zajedno s njim.&lt;ref name=&quot;KlixBosna&quot;/&gt;

== Klupska karijera ==

=== Anadolu Efes ===
Osman je košarkaški razvijen u omladinskom sistemu [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efesa]]. Prvi seniorski period proveo je u [[Pertevniyal S.K.|Pertevniyalu]], za koji je potpisao u sezoni 2011/12, a za prvi tim Anadolu Efesa debitovao je u sezoni 2012/13.&lt;ref name=&quot;Euroleague&quot;&gt;{{cite web |title=Cedi Osman Profile |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/cedi-osman/profile/004088/ |website=EuroLeague Basketball |access-date=8. 5. 2026 |archive-date=11. 7. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250711190140/https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/cedi-osman/profile/004088/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; S Efesom je 2015. osvojio Kup Turske, a u istom periodu postao je jedan od istaknutijih mladih igrača turske košarke.&lt;ref name=&quot;Euroleague&quot;/&gt;

Na [[NBA draft]]u 2015. izabran je kao 31. pik. Izabrala ga je [[Minnesota Timberwolves|Minnesota]], ali su njegova prava iste večeri prešla u [[Cleveland Cavaliers]]e.&lt;ref name=&quot;NBA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;CavsSign&quot;&gt;{{cite web |title=Cleveland Cavaliers sign forward Cedi Osman |url=https://www.nba.com/news/cleveland-cavaliers-sign-cedi-osman |website=NBA.com |date=18. 7. 2017 |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Cleveland Cavaliers ===
[[Datoteka:Cedi Osman (40628206103) (cropped).jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Osman u dresu [[Cleveland Cavaliers]]a 2019.]]
U julu 2017. potpisao je ugovor s Cleveland Cavaliersima i prešao u NBA ligu.&lt;ref name=&quot;CavsSign&quot;/&gt; U prvoj sezoni bio je dio ekipe koja je igrala [[NBA finale 2018.|NBA finale 2018]], a tokom narednih sezona učvrstio se kao rotacijski krilni igrač.&lt;ref name=&quot;NBA&quot;/&gt;

Cavaliersi su s njim 2019. produžili ugovor na četiri godine.&lt;ref name=&quot;Extension&quot;&gt;{{cite web |title=Cavaliers, forward Cedi Osman complete 4-year extension |url=https://www.nba.com/news/ap-cavaliers-cedi-osman-complete-extension |website=NBA.com |date=26. 10. 2019 |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U Clevelandu je ostao do 2023, kada je uključen u razmjenu tri kluba.

=== San Antonio Spurs ===
U julu 2023. [[San Antonio Spurs]]i su ga dobili od Clevelanda u razmjeni u kojoj su učestvovali i [[Miami Heat]]. Spursi su u istom poslu dobili i Lamara Stevensa, buduće izbore druge runde i novčanu naknadu.&lt;ref name=&quot;SpursTrade&quot;&gt;{{cite web |title=San Antonio completes three-team trade with Cleveland and Miami |url=https://www.nba.com/spurs/news/san-antonio-completes-three-team-trade-with-cleveland-and-miami |website=San Antonio Spurs |date=6. 7. 2023 |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Za klub iz [[San Antonio|San Antonija]] nastupao je u sezoni 2023/24.

=== Panathinaikos ===
U septembru 2024. potpisao je za [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]], tada aktuelnog prvaka Eurolige, za sezonu 2024/25.&lt;ref name=&quot;PAOSign&quot;&gt;{{cite web |title=Osman in Green! |url=https://www.paobc.gr/en/105661_osman-green/ |website=Panathinaikos BC |date=7. 9. 2024 |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; U prvoj sezoni s klubom osvojio je Kup Grčke, a u plej-ofu Eurolige 2025. proglašen je MVP-jem pete utakmice.&lt;ref name=&quot;Euroleague&quot;/&gt; U aprilu 2025. Panathinaikos je objavio da je s Osmanom produžio saradnju do ljeta 2027.&lt;ref name=&quot;PAO2027&quot;&gt;{{cite web |title=Cedi Osman to remain with Panathinaikos AKTOR until 2027 |url=https://www.paobc.gr/en/o-tsenti-osman-ston-panathinaiko-aktor-eos-to-2027/ |website=Panathinaikos BC |date=15. 4. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
[[Datoteka:Cedi Osman 6 Türkiye 20250220 (2).jpg|mini|300x300piksel|Osman u dresu Turske]]
Osman je nastupao za mlađe selekcije Turske do 16, 18 i 20 godina. S reprezentacijom do 18 godina osvojio je zlato na Evropskom prvenstvu 2013, a sa selekcijom do 20 godina zlato na Evropskom prvenstvu 2014, na kojem je izabran za najkorisnijeg igrača turnira.&lt;ref name=&quot;FIBA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Euroleague&quot;/&gt;

Za seniorsku reprezentaciju Turske igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014]]. i [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019]]. te na [[EuroBasket]]u [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015]], [[Eurobasket 2017.|2017]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022]]. i 2025.&lt;ref name=&quot;FIBA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Euroleague&quot;/&gt; Na [[EuroBasket 2025|EuroBasketu 2025]]. s Turskom je igrao finale protiv [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačke]].&lt;ref name=&quot;KlixBosna&quot;/&gt;

== Stil igre ==

Osman igra prvenstveno kao krilo, uz mogućnost pokrivanja više vanjskih pozicija. U NBA ligi korišten je kao igrač rotacije koji širi teren šutem za tri poena, napada u tranziciji i prenosi loptu u sekundarnim organizacijskim situacijama.

== Privatni život ==

Osman je u braku s [[Turska|turskom]] glumicom [[Ebru Şahin]].

== Statistika karijere ==
{{Euroleague player statistics legend}}

=== NBA ===
==== Regularna sezona ====
{{NBA player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2017/2018.|2017/18.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2017/18.|Cleveland]]
| 61 || 12 || 11.0 || '''.484''' || .368 || .565 || 2.0 || .7 || .4 || .0 || 3.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2018/2019.|2018/19.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2018/19.|Cleveland]]
| 76 || '''75''' || '''32.2''' || .427 || .348 || .779 || '''4.7''' || 2.6 || .8 || .1 || '''13.0'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2019/2020.|2019/20.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2019/20.|Cleveland]]
| 65 || 65 || 29.4 || .437 || .383 || .670 || 3.6 || 2.4 || .8 || '''.2''' || 11.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2020/2021.|2020/21.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2020/21.|Cleveland]]
| 59 || 26 || 25.6 || .374 || .306 || '''.800''' || 3.4 || '''2.9''' || '''.9''' || '''.2''' || 10.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2021/2022.|2021/22.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2021/22.|Cleveland]]
| 66 || 3 || 22.1 || .432 || .357 || .664 || 2.2 || 2.0 || .8 || '''.2''' || 10.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2022/2023.|2022/23.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2022/23.|Cleveland]]
| '''77''' || 2 || 20.1 || .451 || .372 || .694 || 2.3 || 1.5 || .5 || .1 || 8.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2023/2024.|2023/24.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[San Antonio Spurs u sezoni 2023/24.|San Antonio]]
| 72 || 3 || 17.6 || .479 || '''.389''' || .673 || 2.5 || 1.7 || .5 || .2 || 6.8
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| Karijera
| 476 || 186 || 22.7 || .432 || .357 || .711 || 3.0 || 2.0 || .7 || .1 || 9.3
{{S-end}}

==== Plej-of ====
{{NBA player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA plej-of 2018.|2018]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2017/18.|Cleveland]]
| '''14''' || 0 || 4.4 || .333 || .143 || .250 || .5 || .2 || .2 || .0 || 1.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA plej-of 2023.|2023]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2022/23.|Cleveland]]
| 5 || 0 || '''18.6''' || '''.360''' || '''.300''' || '''.667''' || '''3.0''' || '''1.0''' || '''.4''' || '''.2''' || '''6.0'''
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| Karijera
| 19 || 0 || 8.2 || .349 || .259 || .538 || 1.2 || .4 || .3 || .1 || 2.3
{{S-end}}

=== Euroliga ===
{{Euroleague player statistics start}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Euroliga 2013/14.|2013/14.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=&quot;4&quot;| [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]]
| 13 || 0 || 11.6 || .436 || '''.524''' || .400 || 1.7 || .9 || .5 || .1 || 3.8 || 3.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Euroliga 2014/15.|2014/15.]]
| 27 || 7 || 19.3 || .397 || .303 || .667 || '''3.7''' || '''1.1''' || .7 || .3 || 6.7 || 6.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Euroliga 2015/16.|2015/16.]]
| 23 || 12 || '''20.0''' || .441 || .380 || .763 || 3.1 || .7 || '''.9''' || .1 || 7.9 || 8.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Euroliga 2016/17.|2016/17.]]
| 35 || '''34''' || 18.6 || .409 || .340 || .787 || 2.8 || .8 || .6 || .1 || 7.1 || 6.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Euroliga 2024/25.|2024/25.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]]
| '''39''' || 22 || 19.5 || '''.552''' || .377 || '''.791''' || 2.7 || .7 || .5 || '''.4''' || '''9.6''' || '''8.5'''
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| Karijera
| 98 || 53 || 18.2 || .416 || .356 || .710 || 2.9 || .9 || .7 || .1 || 6.7 || 6.5
{{S-end}}
== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Osman, Cedi}}
[[Kategorija:Rođeni 1995.]]
[[Kategorija:Biografije, Ohrid]]
[[Kategorija:Turski košarkaši]]
[[Kategorija:Turski košarkaški reprezentativci]]
[[Kategorija:Košarkaši Cleveland Cavaliersa]]
[[Kategorija:Košarkaši San Antonio Spursa]]
[[Kategorija:Košarkaši Anadolu Efesa]]
[[Kategorija:Košarkaši Panathinaikosa]]
[[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>jujoljxb7nvfwzgpiqgqw0kgbdrgfxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charli XCX</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535219</id>
    <revision>
      <id>3898302</id>
      <parentid>3897616</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T23:26:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3898302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="180605" sha1="17r9egtb8l8fiduham5kzmcnkiukfb7" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Charli XCX
| slika                  = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg
| alt                    = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom
| opis                   = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]]
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_po_rođenju         = Charlotte Emma Aitchison
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}}
| mjesto_rođenja         = [[Cambridge]], [[Engleska]]
| porijeklo              = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska
| žanr                   = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}}
| zanimanje              = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}}
| instrument             = Vokal
| karijera               = 2008–danas
| izdavač                = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
| povezani_umjetnici     = 
| veb-sajt               = {{URL|charlixcx.com}}
}}
'''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi &quot;[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]&quot; švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja.

Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu &quot;[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]&quot; reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je &quot;[[Boom Clap]]&quot;, svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove &quot;[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]&quot; i &quot;[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]&quot;. Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl &quot;[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]&quot; u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara.

Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom &quot;[[Speed Drive]]&quot;, koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit &quot;[[Apple (Charli XCX)|Apple]]&quot; koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, &quot;[[Guess (Charli XCX)|Guess]]&quot;, na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu &quot;[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]&quot;, [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025).

Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući &quot;[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]&quot; (2014) za Iggy Azaleu, &quot;[[Same Old Love]]&quot; (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], &quot;[[Boys &amp; Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys &amp; Girls]]&quot; (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], &quot;[[Tonight (Blondie)|Tonight]]&quot; (2017) za [[Blondie]], &quot;[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]&quot; (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], &quot;[[You for Me (pjesma)|You for Me]]&quot; (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te &quot;[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]&quot; (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje.

== Rani život ==
Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge]]u (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5. 6. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;telegraph&quot;&gt;{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley]]ju u Zapadnom Sussexu.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford]]u (Hertfordshire).&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9. 12. 2014|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao &quot;zastrašujuće iskustvo&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: &quot;I have scary memories of Joensuu&quot;|access-date=10. 8. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila &quot;napola Indijka s kovrdžavom kosom&quot; među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vogue.sg&quot;&gt;{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title=&quot;I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community&quot;: Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: &quot;Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent&quot;|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;interview&quot;&gt;{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27. 7. 2009|access-date=18. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28. 9. 2013|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Svoje umjetničko ime &quot;Charli XCX&quot; preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger]]u, budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da &quot;neće izvesti Princea&quot; (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== 2008–2011: Početak karijere ===
Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[rejv]]ove i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi. Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; &quot;XCX&quot; (ili &quot;kiss Charli kiss&quot;)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains &quot;XCX&quot;|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}&lt;/ref&gt; bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger]]u kada je bila mlađa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}&lt;/ref&gt; Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,&lt;ref name=&quot;theguardian2013&quot;&gt;{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; objavila je dva singla – &quot;!Franchesckaar!&quot; i dvostruku A-stranu &quot;Emelline&quot;/&quot;Art Bitch&quot; pod izdavačkom kućom Orgy Music.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je &quot;pomodnim dens trakama&quot; i &quot;prokleto užasnom Myspace muzikom&quot;.&lt;ref name=&quot;mm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.&lt;ref name=&quot;telegraph2&quot; /&gt;
[[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]]
Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao &quot;izgubljenu&quot;. U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: &quot;Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari.&quot;&lt;ref name=&quot;theguardian2013&quot; /&gt; Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to &quot;ne funkcionira&quot;, sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu &quot;Stay Away&quot;. Izjavila je da su &quot;tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto&quot;.&lt;ref name=&quot;theguardian2013&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}&lt;/ref&gt; Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] &quot;End of the World&quot;. Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.&lt;ref name=&quot;SMH&quot;&gt;{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove &quot;Stay Away&quot; i &quot;[[Nuclear Seasons]]&quot;, privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za &quot;Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu &quot;Najboljih pjesama 2011&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to &quot;Stay Away&quot; by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to &quot;Nuclear Seasons&quot; by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' ===
{{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala &quot;[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]&quot;, a druga &quot;[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izjavila je da na kraju sama nije objavila &quot;I Love It&quot; jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U junu je objavila &quot;You're the One&quot; kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme &quot;Champagne Coast&quot; izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme &quot;You're the One&quot; u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom &quot;Cloud Aura&quot; na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – &quot;Cloud Aura&quot; (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: &quot;Super Ultra&quot; (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8. 11. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7. 11. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Početkom 2013. objavila je singl &quot;[[You (Ha Ha Ha)]]&quot; i najavila svoj debitantski album,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; nakon čega je u martu uslijedio singl &quot;What I Like&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – &quot;What I Like&quot;|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': &quot;This Album Was the Beginning of Everything for Me&quot;|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],&lt;ref name=&quot;ukchrats&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.&lt;ref name=&quot;heat seekers&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &amp;#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}&lt;/ref&gt; Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na &quot;uglavnom povoljne kritike&quot;.&lt;ref name=&quot;MC&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&amp;nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; U maju je objavila pjesmu &quot;Just Desserts&quot;, u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, &quot;Just Desserts&quot;|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: &quot;Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?&quot;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio &quot;nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci.&quot;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;popjustice&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26. 6. 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21. 12. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više &quot;pop-orijentisan&quot;. Album je uključivao i pjesmu pod nazivom &quot;Mow That Lawn&quot;, koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]]
Krajem 2013. objavljen je singl &quot;[[SuperLove]]&quot; kao vodeća pjesma s albuma,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&amp;albums=0&amp;films=0|archive-date=26. 8. 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom &quot;Allergic to Love&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: &quot;Allergic to Love&quot;|last=Pelly|first=Jenn|date=16. 1. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke]]om za koju je izjavila da &quot;jednostavno nije bila za nju&quot;. U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete &quot;osjećaj osnaživanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: &quot;I Genuinely Don't Give a Fuck&quot;|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12. 8. 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27. 11. 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9. 3. 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.&lt;ref name=&quot;Idolator new album&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &amp;#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3. 1. 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26. 8. 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;SuperLove&quot; je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16. 3. 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13. 11. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu &quot;[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]&quot; australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in &quot;Fancy&quot; Video|last=Goble|first=Corban|date=4. 3. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8. 3. 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;popdust&quot;&gt;{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29. 9. 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9. 4. 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.&lt;ref name=&quot;yahoomusic&quot;&gt;{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29. 5. 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29. 5. 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4. 3. 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20. 4. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu &quot;[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]&quot; (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu &quot;[[OctaHate]]&quot; izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&amp;nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24. 11. 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20. 5. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu &quot;[[Boom Clap]]&quot; za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, &quot;Boom Clap&quot;|last=Beauchemin|first=Molly|date=11. 4. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7. 5. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; &quot;Boom Clap&quot; je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&amp;nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28. 5. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&amp;nbsp;– Accreditations&amp;nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17. 4. 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom &quot;[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]&quot;. Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je &quot;izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop&quot;. Navela je da je album &quot;očigledno [...] o tome da te boli briga za sve&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares &quot;Break the Rules&quot;|last=Gordon|first=Jeremy|date=18. 8. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme &quot;Boom Clap&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of &quot;Boom Clap&quot;|last=Pelly|first=Jenn|date=22. 9. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; te je zvanično objavljen u decembru 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13. 4. 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's &quot;Sucker&quot; Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24. 12. 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke &amp; Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23. 2. 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26. 2. 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; Treći singl s albuma, &quot;[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]&quot; na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', &quot;Body of My Own&quot;, kao vrstu feminističke izjave.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2. 4. 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4. 8. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25. 11. 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6. 9. 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2. 12. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5. 11. 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2. 12. 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; te je gostovala zajedno s R&amp;B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu &quot;[[Drop That Kitty]]&quot; repera [[Ty Dolla Sign]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX &amp; Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10. 6. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Muzički video za singl &quot;[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]&quot; objavljen je 23. marta 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – &quot;Famous&quot; Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23. 3. 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1. 12. 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23. 2. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7. 12. 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX &amp; Bleachers Announce Charli &amp; Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21. 4. 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18. 5. 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Objavila je 21. avgusta da se, iz &quot;ličnih razloga&quot;, planirani drugi dio turneje neće održati.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21. 8. 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20. 10. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' ===
{{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao &quot;najviše pop i najviše elektronsku stvar&quot; koju je ikada napravila.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8. 7. 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2. 9. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu &quot;[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]&quot; u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20. 10. 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28. 9. 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews &quot;Vroom Vroom&quot; Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23. 2. 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3. 1. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom &quot;Trophy&quot;, premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23. 2. 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3. 3. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23. 2. 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13. 7. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, &quot;Trophy&quot;|last=Monroe|first=Jazz|date=23. 2. 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24. 2. 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ovaj [[avant-pop]]&lt;ref name=&quot;rs11&quot;&gt;{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19. 3. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20. 8. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3. 3. 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10. 3. 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29. 6. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29. 6. 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]]
U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, &quot;Superstar&quot;|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13. 7. 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vodeći singl s njenog trećeg albuma, &quot;[[After the Afterparty]]&quot;, objavljen je 28. oktobra.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14. 10. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18. 10. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14. 10. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17. 10. 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3. 4. 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18. 8. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numorom pod nazivom &quot;Bounce&quot;, na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX &amp; A Motionless A. G. Cook Bring New Song &quot;Bounce&quot; To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9. 2. 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30. 9. 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs &amp; More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7. 1. 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vaunter Number 1 Angel&quot;&gt;{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8. 3. 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9. 3. 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.&lt;ref name=&quot;Vaunter Number 1 Angel&quot; /&gt;

Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl &quot;1 Night&quot;, na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17. 3. 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18. 3. 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu &quot;[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]&quot;, zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28. 7. 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1. 8. 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2. 8. 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Boys&quot;&gt;{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26. 7. 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28. 7. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6. 8. 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7. 8. 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6. 8. 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6. 8. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl &quot;After the Afterparty&quot; dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14. 9. 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3. 8. 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017.  Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11. 12. 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30. 12. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16. 3. 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25. 5. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1. 3. 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3. 5. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu &quot;[[5 in the Morning]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9. 5. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7. 10. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere &quot;[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]&quot; i &quot;[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29. 6. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8. 10. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Singl &quot;[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]&quot; zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.&lt;ref name=&quot;girls night out&quot;&gt;{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27. 7. 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2. 8. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song &quot;Girls Night Out&quot;|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23. 1. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}&lt;/ref&gt;

=== 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' ===
{{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl &quot;[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]&quot; u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5. 10. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6. 10. 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Muzički video za pjesmu &quot;1999&quot; objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for &quot;1999&quot;|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11. 10. 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14. 10. 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi &quot;If It's Over&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7. 9. 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6. 9. 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom &quot;[[Blame It on Your Love]]&quot;, na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15. 5. 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19. 5. 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16. 5. 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17. 9. 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Pojedini elementi pjesme &quot;Blame It on Your Love&quot; preuzeti su iz njene ranije objavljene numere &quot;Track 10&quot; sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to &quot;Blame It on Your Love&quot; [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15. 5. 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8. 7. 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}&lt;/ref&gt; Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase &amp; Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom &quot;[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]&quot;, u saradnji sa grupom [[Christine and the Queens]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31. 5. 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31. 5. 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23. 12. 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25. 11. 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo]]m i Herveom Pagezom na pjesmi &quot;[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo &amp; Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30. 5. 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22. 11. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu &quot;[[Dream Glow]]&quot; na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe zvučne podloge njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin &amp; Jungkook &amp; Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7. 6. 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8. 6. 2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;Gone&quot; zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], &quot;[[Cross You Out]]&quot; na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. augusta,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16. 8. 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16. 8. 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: &quot;Warm&quot; s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30. 8. 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &quot;February 2017&quot; sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te &quot;2099&quot; u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]].
[[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]]
Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom &quot;We Are Born to Play&quot;, koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14. 1. 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4. 10. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla &quot;[[Ringtone (remix)|Ringtone]]&quot; sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26. 4. 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29. 4. 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Potom je izdala singlove &quot;[[Forever (Charli XCX)|Forever]]&quot;, &quot;[[Claws (Charli XCX)|Claws]]&quot; i &quot;[[I Finally Understand]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song &quot;I Finally Understand&quot;|last=Yoo|first=Noah|date=7. 5. 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16. 5. 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15. 5. 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15. 5. 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}&lt;/ref&gt; Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[karantin]]a. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15. 5. 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao &quot;zaista djelo svog vremena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16. 5. 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami]]ju u junu 2021.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23. 6. 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30. 11. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is &quot;Coming out Sooner Than U Think&quot;|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8. 2. 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8. 2. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8. 2. 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8. 2. 2021|access-date=8. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;

Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme &quot;Charger&quot; velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22. 1. 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}&lt;/ref&gt; U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se &quot;osjeća veoma inspirisano&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases &quot;Poptastic&quot; New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16. 3. 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16. 3. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22. 2. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme &quot;Drama&quot; sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee]]ja i Mechatoka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New &quot;Drama&quot; Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28. 4. 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28. 4. 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; Zatim je 2. septembra objavljen singl &quot;[[Good Ones]]&quot; kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2. 8. 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3. 8. 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}&lt;/ref&gt; Drugi singl pod nazivom &quot;[[New Shapes]]&quot;, na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4. 11. 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24. 2. 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}&lt;/ref&gt; Treći singl s pomenutog albuma, &quot;Beg for You&quot;, na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – &quot;Beg For You&quot; (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27. 1. 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27. 8. 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

=== 2023–2025: ''Brat'' ===
{{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23. 2. 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28. 3. 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove &quot;Hot Girl&quot; za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te &quot;[[Speed Drive]]&quot; za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track &quot;Hot Girl&quot; from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27. 7. 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30. 6. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31. 7. 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;Speed Drive&quot; dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama &quot;Boom Clap&quot; i &quot;Break the Rules&quot; iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi &quot;[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]&quot; s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18. 8. 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu &quot;[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19. 10. 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19. 10. 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za &quot;Speed Drive&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In &quot;Speed Drive&quot; Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16. 8. 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1. 10. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]]
Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn]]u. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25. 2. 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23. 2. 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26. 2. 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[Easyfun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23. 2. 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25. 2. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]&quot;, vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26. 2. 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26. 2. 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Singl &quot;[[360 (Charli XCX)|360]]&quot; izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song &quot;360&quot;: Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10. 5. 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11. 5. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji &quot;pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's &quot;360&quot; Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10. 5. 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18. 5. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sam album objavljen je 7. juna 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28. 2. 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28. 2. 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6. 6. 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21. 6. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8. 6. 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7. 6. 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8. 6. 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6. 4. 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23. 7. 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22. 8. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Guess (Charli XCX)|Guess]]&quot; prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi &quot;I Love It&quot; grupe Icona Pop deceniju ranije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9. 8. 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16. 8. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Numera &quot;[[Apple (Charli XCX)|Apple]]&quot; izdata je kao zvanični singl s albuma&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX &quot;Apple&quot; {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2. 8. 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; nakon što je postala viralna na platformi TikTok.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28. 7. 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22. 8. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.&lt;ref name=&quot;vogue.sg2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27. 2. 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1. 4. 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4. 4. 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16. 5. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1. 5. 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1. 5. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11. 10. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11. 12. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;consequence remix&quot;&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11. 10. 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12. 11. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: &quot;Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]&quot;, &quot;360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]&quot;, &quot;Girl, so confusing featuring [[Lorde]]&quot;, &quot;Guess featuring [[Billie Eilish]]&quot; i &quot;Talk talk featuring [[Troye Sivan]]&quot;.&lt;ref name=&quot;consequence remix&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15. 10. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26. 3. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4. 10. 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}&lt;/ref&gt; te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt; Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5. 12. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5. 3. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je njena pjesma &quot;[[Party 4 U]]&quot; ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15. 5. 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz]]u, gdje je s grupom izvela pjesmu &quot;[[Cherry Blossom Girl]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9. 6. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}&lt;/ref&gt; Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru &quot;[[360 (Charli XCX)|360]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21. 6. 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22. 6. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles]]u.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, &amp; It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23. 10. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10. 2. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' ===
{{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}}
[[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]]
Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu &quot;[[House (Charli XCX)|House]]&quot;. Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track &quot;House&quot;, Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's &quot;Elegant and Brutal&quot; New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla &quot;[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]&quot; i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song &quot;Chains of Love&quot;|last=Strauss|first=Matthew|date=13. 11. 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5. 1. 2026|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Muzički video za &quot;Chains of Love&quot; objavljen je 17. novembra.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Treći singl, &quot;Wall of Sound&quot;, izdat je 16. januara 2026.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16. 1. 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16. 1. 2026|url-status=live|access-date=29. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27. 1. 2026|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28. 1. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. maja 2026. objavila je singl &quot;[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' &quot;that's not actually rock music&quot;|magazine=[[NME]]|date=2. 5. 2026|access-date=7. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7. 5. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7. 5. 2026|access-date=7. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7. 5. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom &quot;I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night&quot; objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11. 5. 2026|url-status=live|access-date=12. 5. 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}&lt;/ref&gt; Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[dioničar]]ka kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12. 5. 2026|access-date=12. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12. 5. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zatim je 21. maja objavila singl &quot;[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21. 5. 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22. 5. 2026|url-status=live|access-date=22. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1. 6. 2026|access-date=1. 6. 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20260601170624/https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|archive-date=1. 6. 2026|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Umjetnički stil i uticaji ==

=== Muzički stil ===
Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],&lt;ref name=&quot;Nina Corcoran COS&quot;&gt;{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29. 9. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;renownedforsound genres&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20. 5. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27. 3. 2013|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24. 10. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[dance-pop]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1. 12. 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – &quot;You (Ha Ha Ha)&quot;|last=Breihan|first=Tom|date=18. 12. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2. 7. 2015|url-status=live|access-date=1. 7. 2015}}&lt;/ref&gt; [[synth-pop]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18. 3. 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18. 3. 2022|url-status=live|access-date=20. 10. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot;&gt;{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26. 7. 2024|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1. 4. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[alternativni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24. 10. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2. 1. 2025|access-date=13. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7. 2. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[hyperpop]],&lt;ref name=&quot;Hyperpop or overhyped?&quot;&gt;{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17. 12. 2020|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1. 6. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28. 1. 2022|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27. 3. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Pop-pank|pop-pAnk]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6. 10. 2014|access-date=10. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24. 8. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[dark wave]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt; [[witch house]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt; [[gotički pop]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt; [[avant-pop]],&lt;ref name=&quot;theguardian 2024 genres&quot; /&gt; i [[eksperimentalni pop]].&lt;ref name=&quot;renownedforsound genres&quot; /&gt; Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11. 10. 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23. 3. 2024|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao &quot;jeftini [[techno]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12. 4. 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10. 8. 2023|url-status=live|access-date=9. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13. 12. 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27. 8. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10. 6. 2013|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19. 8. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27. 12. 2014|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17. 12. 2014|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10. 10. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; koji sadrži elemente [[pank-rok]]a, [[Novi val|novog vala]] i [[power pop]]a.&lt;ref name=&quot;Nina Corcoran COS&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21. 2. 2015|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12. 12. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25. 10. 2017|access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5. 10. 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10. 8. 2023|url-status=live|access-date=9. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19. 3. 2016|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5. 9. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rollingstone.com&quot;&gt;{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15. 3. 2017|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29. 9. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[eurodance]]a,&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24. 3. 2016|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&amp;B|R&amp;B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.&lt;ref name=&quot;rollingstone.com&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10. 3. 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10. 10. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13. 9. 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13. 9. 2019|url-status=live|access-date=6. 8. 2023|author=Michelle Hyun Kim}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20. 12. 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18. 4. 2021|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]]
Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage]]a, [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[bubblegum pop]]a, kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12. 4. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt; S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[synthwave]]a, eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[indie pop]]a. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom &quot;pakta s đavolom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18. 3. 2022|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]|date=25. 3. 2022|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Njena &quot;party girl&quot; estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15. 10. 2024|access-date=21. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11. 7. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]&lt;ref&gt;{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17. 4. 2015|access-date=12. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12. 7. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds &amp; Charli XCX – &quot;Just Desserts&quot;|last=Nelson|first=Michael|date=1. 5. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13. 5. 2016|url-status=live|access-date=28. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29. 7. 2012|access-date=8. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29. 11. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21. 10. 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22. 10. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se &quot;ne identifikuje s muzičkim žanrovima&quot;.&lt;ref name=&quot;Hyperpop or overhyped?&quot; /&gt;

=== Uticaji ===
Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],&lt;ref name=&quot;Esquire&quot;&gt;{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (časopis)|Esquire]]|date=12. 2. 2014|access-date=22. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5. 9. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14. 11. 2013|access-date=22. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24. 9. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &amp;#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5. 4. 2014|url-status=live|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=12. 2. 2013|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15. 5. 2014|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Lily Allen]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's &quot;Cheryl Tweedy&quot; As Forerunner to Charli XCX's &quot;Sympathy Is a Knife&quot;|last=Rivieccio|first=Genna|date=4. 12. 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21. 2. 2026|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',&lt;ref name=&quot;harrystruman&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26. 3. 2016|url-status=live|access-date=20. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Paris Hilton]],&lt;ref name=&quot;Tinkerbell&quot;&gt;{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14. 9. 2015|access-date=20. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21. 11. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],&lt;ref&gt;{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}&lt;/ref&gt; [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: &quot;Someone Who None of Us Would Be Here Without&quot;|magazine=[[NME]]|date=2. 3. 2025|access-date=9. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2. 3. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17. 6. 2014|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27. 11. 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] jako svoju &quot;omiljenu pop djevojku&quot;&lt;ref name=&quot;Tinkerbell&quot; /&gt; i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4. 3. 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4. 3. 2022|url-status=live|access-date=7. 8. 2023}}&lt;/ref&gt; Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20. 12. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan &quot;Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears&quot;,&lt;ref name=&quot;Esquire&quot; /&gt; dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].&lt;ref name=&quot;Idolator new album&quot; /&gt; Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15. 12. 2017|access-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15. 12. 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izjavila je da su &quot;najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3. 10. 2014|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6. 7. 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt; te da bi njena &quot;saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]&quot;.&lt;ref name=&quot;elle&quot;&gt;{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19. 7. 2012|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom &quot;heroinom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14. 6. 2012|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2. 8. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14. 5. 2021|url-status=live|access-date=8. 4. 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}&lt;/ref&gt; Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14. 4. 2017|access-date=22. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22. 3. 2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
{{Glavni|Diskografija Charli XCX|Spisak pjesama koje je napisala Charli XCX}}'''Studijski albumi'''

* ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013)
* ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014)
* ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019)
* ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020)
* ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022)
* ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024)
* ''Music, Fashion, Film'' (2026)

== Turneje ==
{{Glavni|Spisak nastupa uživo Charli XCX}}{{Col-begin}}
{{Col-3}}
'''Samostalne turneje'''
* [[Girl Power North America Tour]] (2014)
* [[Charli Live Tour]] (2019–2020)
* [[Crash: The Live Tour]] (2022–2023)
* [[Brat Tour]] (2024–2025)
'''Zajedničke turneje'''
* [[Charli and Jack Do America Tour]] (2015) (sa [[Bleachers (grupa)|Bleachersom]])
* [[Sweat (koncertna turneja)|Sweat]] (2024) (sa [[Troye Sivan]]om)
{{Col-3}}
'''Predgrupa / Podrška'''
* [[The Ting Tings]] – [[Show Us Yours Tour]] (2011)
* [[Sleigh Bells (grupa)|Sleigh Bells]] – Terror Tour (2012)
* [[Azealia Banks]] – Mermaid Ball (2012)
* [[Coldplay]] – [[Mylo Xyloto Tour]] (2012)
* [[Ellie Goulding]] – [[The Halcyon Days Tour]] (2013)
* [[Marina and the Diamonds]] – [[The Lonely Hearts Club Tour]] (2013)
* [[Paramore]] – [[The Self-Titled Tour]] (2013)
* [[Katy Perry]] – [[Prismatic World Tour]] (2015)
* [[Halsey (singer)|Halsey]] – [[Hopeless Fountain Kingdom Tour]] (2017)
* [[Sia]] – [[Nostalgic for the Present Tour]] (2017)
* [[Taylor Swift]] – [[Reputation Stadium Tour]] (2018)
{{Col-end}}

== Filmografija ==

=== Film ===
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela igranih i dokumentarnih filmova u kojima se pojavljuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; |Uloga
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2015
|''{{sortname|The|F-Word and Me|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Daniel |last=Kreps |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=25. 11. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227095646/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |archive-date=27. 2. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''{{sortname|Lost|in the North|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Kratki|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Jonny |last=von Wallstrom |url=https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A |title=Lost In The North - Charli XCX |via=[[YouTube]] |date=31. 8. 2015 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820170403/https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A&amp;themeRefresh=1 |archive-date=20. 8. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''{{sortname|The|1989 World Tour}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://taylorswift.com/news/265083 |title=The 1989 World Tour Live Coming to Apple Music |publisher=TaylorSwift.com |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114202/https://taylorswift.com/news/265083 |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2016
|''{{sortname|The|Angry Birds Movie}}''
|[[Angry Birds Stella#Characters|Willow]] (glas)
|
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Natalie |last=Stone |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |title=Charli XCX to Voice Willow in 'Angry Birds' Movie |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2. 4. 2016 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114129/http://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2018
|''{{sortname|Taylor|Swift: Reputation Stadium Tour}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Elias |last=Leight |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |title=Taylor Swift Previews Netflix Concert Doc With Brassy 'Shake It Off' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=28. 12. 2018 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230085421/https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |archive-date=30. 12. 2018 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2019
|''{{sortname|UglyDolls||}}''
|{{sortname|Kitty||nolink=1}} (glas)
|
|{{center|&lt;ref name=&quot;A Tree Is Blue&quot;&gt;{{cite web |first=Tom |last=Breihan |url=https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |title=Charli XCX Will Reportedly Star In Dakota Johnson's Directorial Debut A Tree Is Blue |work=[[Stereogum]] |date=22. 10. 2025 |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260104045639/https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |archive-date=4. 1. 2026 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2022
|''[[Charli XCX: Alone Together]]''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite news |first=Phil |last=Hoad |url=https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |title=Charli XCX: Alone Together Review – Singer's Intimate Journal of Lockdown Album |newspaper=[[The Guardian]] |date=13. 4. 2022 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250313013329/https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |archive-date=13. 3. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2025
|''[[Erupcja]]''
|Bethany
|Također scenaristkinja i producentkinja
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Matt |last=Grobar |url=https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |title=Charli XCX's Secret Movie Revealed: How the Pop Star, Jeremy O. Harris and Director Pete Ohs Shot 'Erupcja' During 'Brat' Summer (Exclusive) |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=7. 10. 2024 |access-date=25. 10. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009090843/https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |archive-date=9. 10. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[100 Nights of Hero]]''
|{{sortname|Rosa||nolink=1}}
|
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |title=Emma Corrin &amp; Maika Monroe To Topline Julia Jackman's '100 Nights Of Hero'; Charli XCX Also Set |website=[[Deadline Hollywood]] |date=12. 9. 2024 |access-date=13. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913002400/https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |archive-date=13. 9. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]''
|Mother Nature
|Kameo uloga
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Mia |last=Galuppo |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |title=How Chris Evans, A Semi-Active Volcano and Donkeys Came Together to Make TIFF-Bound 'Sacrifice' |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2. 9. 2025 |access-date=20. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904213010/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |archive-date=4. 9. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2026
|''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]''
|Sama sebe
|Također autorica priče i producentkinja
|{{Center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Ellie |last=Calnan |url=https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |title=Charli Xcx's 'The Moment' Starts Shooting in the UK for A24 |magazine=[[Screen International]] |date=18. 3. 2025 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409005704/https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |archive-date=9. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]''
|Minerva
|
|{{Center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |title=Charli Xcx Joins Olivia Wilde, Cooper Hoffman In Gregg Araki's Thriller 'I Want Your Sex' For Black Bear |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=30. 8. 2024 |access-date=30. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240830164901/https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |archive-date=30. 8. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[The Gallerist (film)|The Gallerist]]''
|Alex
|
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |title=MRC Boards Cathy Yan's 'The Gallerist' As Da'Vine Joy Randolph, Sterling K. Brown, Catherine Zeta-Jones &amp; More Sign On |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=13. 12. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515215111/https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |archive-date=15. 5. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Gregory |last=Ellwood |url=https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |title=‘The Gallerist’ Review: Natalie Portman &amp; Jenna Ortega Commit To An Art World Farce That Can’t Close The Sale [Sundance] |website=The Playlist |date=26. 1. 2026 |access-date=12. 4. 2026 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20260412130439/https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |archive-date=12. 4. 2026 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]''
|Gabby
|
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Umberto |last=Gonzales |url=https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |title=Charli XCX to Make Feature Film Debut in Legendary's 'Faces of Death' (Exclusive) |work=[[TheWrap]] |date=21. 4. 2023 |access-date=22. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230514073554/https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |archive-date=14. 5. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|}
=== Televizija ===
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela televizijskih programa u kojima se pojavljuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; |Uloga
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
|2014–2025
|''{{sortname|Saturday|Night Live}}''
|{{sortname|Sama sebe / Voditelj / Muzički gost / [[Sally, When the Wine Runs Out|Sally]]||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Martin Freeman]]/Charli XCX&quot;||nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Oscar Isaac]]/Charli XCX&quot;||nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;Charli XCX&quot;|nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Amy Poehler]]/[[Role Model (pjevač)|Role Model]]&quot;||nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=James |last=Rettig |url=https://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |title=Watch Charli XCX Play SNL |website=[[Stereogum]] |date=14. 12. 2014 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316204142/http://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |title=Charli XCX and Oscar Isaac Duet as Singing Meatballs in This Unhinged SNL Sketch |publisher=[[NBC]] |date=23. 7. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423030058/https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |archive-date=23. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |title=Watch Charli XCX's SNL Monologue and Sketches from November 16, 2024 |publisher=[[NBC]] |date=17. 11. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251001200303/https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |archive-date=1. 10. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=McKinley |last=Franklin |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |title=Charli XCX Makes Surprise SNL Appearance During Role Model Song |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=11. 10. 2025 |access-date=26. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251012093829/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |archive-date=12. 10. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015
|''{{sortname|Major|Lazer|Major Lazer (TV-serija)}}''
|{{sortname|Lady|Vanessa Rothchild|nolink=1}}
|{{sortname|Glasovna|uloga|nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;Throwback Thursdays&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Evan |last=Minsker |url=https://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |title=Major Lazer Cartoon Gets Premiere Date, Charli XCX and Riff Raff to Guest Star |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=31. 3. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114524/http://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015
|''{{sortname|Late|Show with David Letterman}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Anna Kendrick]]/Charli XCX&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |title=Charli XCX and Vampire Weekend's Rostam Perform on Letterman — Watch |magazine=[[Consequence (publication)|Consequence]] |date=17. 12. 2014 |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002630/https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |archive-date=23. 12. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015
|''{{sortname|The Ride:|Charli XCX|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Glavna|uloga|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.mtv.co.uk/video/o4ls0x/the-ride-charli-xcx-promo |title=Charli XCX: The Ride |publisher=MTV UK |date=17. 11. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316115910/http://www.mtv.co.uk/charli-xcx/videos/charli-xcx-the-ride-promo |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015
|''{{sortname|The|Graham Norton Show}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Jamie Dornan]]/[[Julie Walters]]/[[Stephen Mangan]]/Charli XCX/[[Rita Ora]]&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |title=The Graham Norton Show – Season 16, Episode 18 |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222233411/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |archive-date=22. 12. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2015–2017
|''{{sortname|Jimmy|Kimmel Live!}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Mila Kunis]]/[[Bob Odenkirk]]/Charli XCX&quot;|nolink=1}}
{{sortname|Epizoda:|&quot;[[Will Arnett]]/[[Gabrielle Union]]/Charli XCX&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |title=Jimmy Kimmel Live! - Mila Kunis, Bob Odenkirk, Charli XCX |website=Plex |date=3. 2. 2015 |access-date=15. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830155231/https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |archive-date=30. 8. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |title=Jimmy Kimmel Live! – Season 15, Episode 18 Will Arnett; Gabrielle Union; Charli XCX |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002202/https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |archive-date=23. 12. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2017
|''{{sortname|Celebrity|Juice}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;#18.1&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |title=Charli XCX |publisher=British Comedy Guide |access-date=2. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250708215312/https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |archive-date=8. 7. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2018
|''{{sortname|Lip|Sync Battle}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Epizoda: &quot;Rita Ora vs. Charli XCX&quot;
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite news |first=Rebecca |last=Nicholson |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |title=I'm With the Band: Nasty Cherry Review – Move over Simon Cowell, Here's Charli XCX! |newspaper=[[The Guardian]] |date=15. 11. 2019 |access-date=1. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612182732/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |archive-date=12. 6. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2018
|''{{sortname|The|Tonight Show Starring Jimmy Fallon}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|5 epizoda
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |title=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon – Season 6, Episode 30 Jamie Foxx; Charli XCX; Troye Sivan |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231029/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |archive-date=22. 12. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2019
|''{{sortname|I'm|with the Band: Nasty Cherry}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|[[Netflix]]ova dokumentarna serija
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |title=Season 1 – I'm With the Band: Nasty Cherry |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=2. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705135344/https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |archive-date=5. 7. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2021
|''{{sortname|RuPaul's|Drag Race All Stars}}''
|Gostujući sudija
|[[RuPaul's Drag Race All Stars (season 6)|6. sezona]], epizode [[Drag Tots|9]]–10
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Alexandra |last=Del Rosario |url=https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |title='RuPaul's Drag Race All Stars': Charli XCX, Tina Knowles, Emma Roberts Among Guest Judges For Sixth Cycle |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8. 6. 2021 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529013856/https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |archive-date=29. 5. 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2022
|''{{sortname|Gossip|Girl|Gossip Girl (TV-serija iz 2021)}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|{{sortname|Epizoda:|&quot;One Flew Over the Cucks's Nest&quot;|nolink=1}}
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Megan |last=Armstrong |url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |title=Charli XCX Spiced Up The 'Gossip Girl' Valentine's Day Episode With A Lingerie-Clad Performance |publisher=Uproxx |date=15. 12. 2022 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215151221/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |archive-date=15. 12. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2025
|''{{sortname|Overcompensating||Overcompensating (TV-serija)}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Epizoda: &quot;Boom Clap&quot;
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Selome |last=Hailu |url=https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |title=Charli XCX Joins Benito Skinner's Amazon Comedy Series 'Overcompensating' as Guest Star |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=2. 10. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250406031540/https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |archive-date=6. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|}

=== Kompozitor ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela kompozitorskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
|{{dts|2023|format=y}}
|''{{sortname|Bottoms||Bottoms (film)}}''
|{{sortname|Igrani|film|nolink=1}}
{{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Leo Birenberg]]
|{{center|&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |title=Leo Birenberg &amp; Charli XCX Scoring Emma Seligman's 'Bottoms' |website=FilmMusicReporter |date=10. 3. 2023 |access-date=11. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331071327/https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2026
|''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]''
|{{sortname|Igrani|film|nolink=1}}
{{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} Anthony Willis
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |title=Emerald Fennell's 'Wuthering Heights' to Feature Original Songs by Charli XCX and Score by Anthony Willis |website=Film Music Reporter |date=3. 9. 2025 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250924141752/https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |archive-date=24. 9. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|''{{Sortname|Mother Mary||Mother Mary (film iz 2026)}}''
|{{sortname|Igrani|film|nolink=1}}
{{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Jack Antonoff]] {{sortname|i||nolink=1}} [[Daniel Hart (musician)|Daniel Hart]]
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |first=Matthew Ismael |last=Ruiz |url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |title=Charli XCX and Jack Antonoff to Write Songs for A24's New Pop Music Movie Mother Mary |work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]] |date=21. 3. 2023 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430014619/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |archive-date=30. 4. 2025 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|}

=== Producentski rad ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela producentskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
|2025–danas
|''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''
|TV-serija
Izvršni producent
|{{center|&lt;ref name=&quot;deadline&quot;&gt;{{cite web |first=Denise |last=Petski |url=https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |title='Overcompensating' Comedy From Benito Skinner, Charli XCX &amp; Jonah Hill's Strong Baby In Works At Amazon |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8. 11. 2022|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425213124/https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |archive-date=25. 4. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2026
|''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]''
|Igrani film
Koproducent sa [[David Hinojosa]]
|
|}

=== Podcast ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+{{Screen reader-only|Tabela podcasta u kojima učestvuje Charli XCX}}
! scope=&quot;col&quot; |Godina
! scope=&quot;col&quot; |Naslov
! scope=&quot;col&quot; |Uloga
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |Napomene
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}}
|-
|2021
|''{{sortname|How|Long Gone|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=David |last=Renshaw |url=https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |title=How Long Gone Hosts to Release Debut Podcast Album |magazine=[[The Fader]] |date=22. 11. 2021|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20230321020129/https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |archive-date=21. 3. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2021–2022
|''{{sortname|Charli XCX's|Best Song Ever|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Voditelj
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Sam |last=Moore |url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |title=Charli XCX Announces New BBC Podcast 'Charli XCX's Best Song Ever' |magazine=[[NME]] |date=5. 8. 2021|access-date=13. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230313171758/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |archive-date=13. 3. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2022
|''{{sortname|Dua Lipa:|At Your Service|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |title=Charli XCX - Dua Lipa: At Your Service |publisher=[[BBC]] |date=7. 10. 2022|access-date=23. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20250603195847/https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |archive-date=3. 6. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2022
|''{{sortname|Five|Things with Lynn Hirschberg|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/episode-9-charli-xcx/id1490473390?i=1000582516291 |title=Episode 9: Charli XCX Five Things with Lynn Hirschberg |website=podcasts.apple.com |date=13. 10. 2022|access-date=1. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2024
|''{{sortname|Anything|Goes with Emma Chamberlain|nolink=1}}''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |title=A Talk with Charli Xcx |via=[[YouTube]] |date=23. 1. 2025|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423031638/https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |archive-date=23. 4. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|2024
|''[[Las Culturistas]]''
|{{sortname|Sama sebe||nolink=1}}
|Gost
|{{center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |title=&quot;For The Night&quot; (W/ Charli XCX) {{!}} Las Culturistas with Matt Rogers and Bowen Yang |via=[[YouTube]] |date=5. 6. 2024|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716061324/https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |archive-date=16. 7. 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
|}

== Nagrade i nominacije ==
{{Glavni|Spisak nagrada i nominacija koje je primila Charli XCX}}

== Napomene ==
{{reflist|group=lower-alpha}}

== Također pogledajte ==

* [[Spisak britanskih dobitnika i nominovanih za nagradu Grammy]]

== Vanjski linkovi ==
{{wikiquote}}
{{commons category}}

* {{Official website|https://charlixcx.com}}
* {{IMDb name|6424616}}
* {{AllMusic|artist|mn0002688864|Charli XCX}}
* {{Discogs artist|Charli XCX|Charli XCX}}
* [https://www.bbc.co.uk/programmes/p09rfbrp ''Charli XCX's Best Song Ever''] (BBC Radio 1)

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Charli XCX]]
[[Kategorija:Rođeni 1992.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Engleski muzičari]]
[[Kategorija:Engleske glumice]]
[[Kategorija:Dobitnici Grammyja]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Brit&quot;]]
[[Kategorija:Britanski indie pop muzičari]]
[[Kategorija:Britanski synth-pop pjevači]]
[[Kategorija:Electropop muzičari]]
[[Kategorija:Engleski dance-pop muzičari]]
[[Kategorija:Pop-pank muzičari]]</text>
      <sha1>17r9egtb8l8fiduham5kzmcnkiukfb7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kate Bush</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535291</id>
    <revision>
      <id>3898272</id>
      <parentid>3898082</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:32:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3898272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51693" sha1="8u4efeqqpca6e5wpfby193esathgy31" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.&lt;ref name=&quot;Guinness World Records&quot; /&gt;

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju.&lt;ref name=&quot;Mercer&quot; /&gt; EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>8u4efeqqpca6e5wpfby193esathgy31</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898273</id>
      <parentid>3898272</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:33:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3898273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51635" sha1="p932fg53da8u6ea0qtgvzly3mt9dv59" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>p932fg53da8u6ea0qtgvzly3mt9dv59</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898275</id>
      <parentid>3898273</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T14:40:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3898275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52724" sha1="oon7911oeqjl14x9nag7tniqik9u2qa" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                    = Kate Bush
| počasni_sufiks         = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                  = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                   = Bush 1985.
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_po_rođenju         = Catherine Bush
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja         = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                   = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje              = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument             = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera               = {{hlist|1978–2014|2024–present}}
| izdavač                = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
}}
| veb-sajt               = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>oon7911oeqjl14x9nag7tniqik9u2qa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898289</id>
      <parentid>3898275</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T17:22:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52721" sha1="ct0veirxxfprf49gd1psjh1jkgyjqp9" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                    = Kate Bush
| počasni_sufiks         = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                  = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                   = Bush 1985.
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_po_rođenju         = Catherine Bush
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja         = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                   = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje              = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument             = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera               = {{hlist|1978–2014|2024–present}}
| izdavač                = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt               = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>ct0veirxxfprf49gd1psjh1jkgyjqp9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898290</id>
      <parentid>3898289</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T17:38:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3898290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80783" sha1="jatmmqd57uc6lmj8mupwgzxq6obmfri" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                    = Kate Bush
| počasni_sufiks         = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                  = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                   = Bush 1985.
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_po_rođenju         = Catherine Bush
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja         = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                   = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje              = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument             = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera               = {{hlist|1978–2014|2024–present}}
| izdavač                = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt               = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17 June 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6 June 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7 June 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13 June 2022|magazine=Billboard|archive-date=13 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25 July 2022|access-date=25 July 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6 June 2022|access-date=7 June 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10 June 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20 June 2022|url-status=live|access-date=6 June 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7 June 2022|access-date=7 June 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10 June 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24 June 2022|website=Official Charts|access-date=30 June 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1 September 2022|website=NME|access-date=2 October 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=2023-09-08|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18 May 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19 May 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=January 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23 February 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1 November 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30 November 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall232&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4 November 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4 November 2023|url-status=live|access-date=4 November 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28 February 2024|website=The Independent|access-date=3 March 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25 October 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26 October 2024|url-status=live|access-date=25 October 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=November 8, 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=2025-02-25|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=2025-02-25}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6 March 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6 March 2025|url-status=live|access-date=9 March 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=2025-06-26|website=Classic Pop Magazine|access-date=2025-08-01}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22 September 2025|website=NME|access-date=22 September 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3 October 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3 October 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24 March 2014|access-date=19 December 2020|archive-date=18 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27 August 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1 March 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2 October 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13 October 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23 April 2016|url-status=dead|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead|Sulhamsteadu]] (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon|Devonu]].&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28 October 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8 November 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15 February 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12 August 2019|url-status=live|access-date=16 October 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15 April 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26 April 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=January 2015|access-date=22 January 2021|archive-date=8 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19 September 2015|url-status=dead|access-date=1 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29 November 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22 April 2021|url-status=live|access-date=22 April 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot;&lt;ref name=&quot;Beaumont-Thomas-2019&quot; /&gt; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8 January 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30 August 2021|url-status=live|access-date=30 August 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20 April 2021|archive-date=6 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22 December 2022|url-status=dead|access-date=22 December 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>jatmmqd57uc6lmj8mupwgzxq6obmfri</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898295</id>
      <parentid>3898290</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T20:19:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3898295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="104629" sha1="ljmpaiphpjxanu352rhjnffjjim5n8a" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                    = Kate Bush
| počasni_sufiks         = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                  = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                   = Bush 1985.
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_po_rođenju         = Catherine Bush
| datum_rođenja          = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja         = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                   = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje              = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument             = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera               = {{hlist|1978–2014|2024–present}}
| izdavač                = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt               = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17 June 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6 June 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7 June 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13 June 2022|magazine=Billboard|archive-date=13 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25 July 2022|access-date=25 July 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6 June 2022|access-date=7 June 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10 June 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20 June 2022|url-status=live|access-date=6 June 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7 June 2022|access-date=7 June 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10 June 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24 June 2022|website=Official Charts|access-date=30 June 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1 September 2022|website=NME|access-date=2 October 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=2023-09-08|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18 May 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19 May 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=January 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23 February 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1 November 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30 November 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall232&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4 November 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4 November 2023|url-status=live|access-date=4 November 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28 February 2024|website=The Independent|access-date=3 March 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25 October 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26 October 2024|url-status=live|access-date=25 October 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=November 8, 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=2025-02-25|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=2025-02-25}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6 March 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6 March 2025|url-status=live|access-date=9 March 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=2025-06-26|website=Classic Pop Magazine|access-date=2025-08-01}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22 September 2025|website=NME|access-date=22 September 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3 October 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3 October 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24 March 2014|access-date=19 December 2020|archive-date=18 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27 August 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1 March 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2 October 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13 October 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23 April 2016|url-status=dead|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead|Sulhamsteadu]] (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon|Devonu]].&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28 October 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8 November 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15 February 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12 August 2019|url-status=live|access-date=16 October 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15 April 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26 April 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=January 2015|access-date=22 January 2021|archive-date=8 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19 September 2015|url-status=dead|access-date=1 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29 November 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22 April 2021|url-status=live|access-date=22 April 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot;&lt;ref name=&quot;Beaumont-Thomas-2019&quot; /&gt; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8 January 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30 August 2021|url-status=live|access-date=30 August 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20 April 2021|archive-date=6 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22 December 2022|url-status=dead|access-date=22 December 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=March 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7 May 2016 |archive-date=5 May 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13 May 2020 |access-date=18 June 2022 |archive-date=28 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=October 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |s2cid=250229571 |access-date=2023-08-09 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22 January 2024 |access-date=26 September 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran|soprana]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17 November 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14 October 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=December 1985 |access-date=1 October 2014 |archive-date=13 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17 May 2011 |access-date=17 May 2011 |archive-date=27 July 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=November 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=June 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19 March 2012 |access-date=12 May 2015 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31 October 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10 October 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7 October 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12 June 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24 November 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19 March 2020 |archive-date=10 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25 August 2014 |website=The Guardian |access-date=21 May 2018 |archive-date=22 May 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10 November 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16 October 2018 |language=en-US |archive-date=16 October 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.&lt;ref name=&quot;Bush Gilmour&quot; /&gt;

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26 August 2014 |access-date=26 August 2014 |archive-date=26 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima.&lt;ref name=&quot;Alexandra Pollard&quot;/&gt; Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21 September 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19 September 2011 |access-date=28 September 2013 |archive-date=22 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30 January 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13 February 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=13 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12 June 2022 |archive-date=15 May 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena.&lt;ref name=&quot;Observer&quot;/&gt; Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=8 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29 May 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29 November 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20 June 2022|archive-date=21 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26 August 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24 July 2014 |archive-date=26 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4 March 2009 |access-date=6 March 2009 |archive-date=16 July 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=2011-03-14 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=2024-12-30 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7 July 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>ljmpaiphpjxanu352rhjnffjjim5n8a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898297</id>
      <parentid>3898295</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T21:01:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3898297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="130698" sha1="5meik242nyrr06qgitv5eht5c8bgmcb" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17 June 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6 June 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7 June 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13 June 2022|magazine=Billboard|archive-date=13 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25 July 2022|access-date=25 July 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6 June 2022|access-date=7 June 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10 June 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20 June 2022|url-status=live|access-date=6 June 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7 June 2022|access-date=7 June 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10 June 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24 June 2022|website=Official Charts|access-date=30 June 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1 September 2022|website=NME|access-date=2 October 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=2023-09-08|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18 May 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19 May 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=January 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23 February 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1 November 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30 November 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall232&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4 November 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4 November 2023|url-status=live|access-date=4 November 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28 February 2024|website=The Independent|access-date=3 March 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25 October 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26 October 2024|url-status=live|access-date=25 October 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=November 8, 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=2025-02-25|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=2025-02-25}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6 March 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6 March 2025|url-status=live|access-date=9 March 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=2025-06-26|website=Classic Pop Magazine|access-date=2025-08-01}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22 September 2025|website=NME|access-date=22 September 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3 October 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3 October 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24 March 2014|access-date=19 December 2020|archive-date=18 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27 August 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1 March 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2 October 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13 October 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23 April 2016|url-status=dead|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead|Sulhamsteadu]] (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon|Devonu]].&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28 October 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8 November 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15 February 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12 August 2019|url-status=live|access-date=16 October 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15 April 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26 April 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=January 2015|access-date=22 January 2021|archive-date=8 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19 September 2015|url-status=dead|access-date=1 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29 November 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22 April 2021|url-status=live|access-date=22 April 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot;&lt;ref name=&quot;Beaumont-Thomas-2019&quot; /&gt; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8 January 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30 August 2021|url-status=live|access-date=30 August 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20 April 2021|archive-date=6 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22 December 2022|url-status=dead|access-date=22 December 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=March 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7 May 2016 |archive-date=5 May 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13 May 2020 |access-date=18 June 2022 |archive-date=28 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=October 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |s2cid=250229571 |access-date=2023-08-09 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22 January 2024 |access-date=26 September 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran|soprana]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17 November 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14 October 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=December 1985 |access-date=1 October 2014 |archive-date=13 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17 May 2011 |access-date=17 May 2011 |archive-date=27 July 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=November 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=June 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19 March 2012 |access-date=12 May 2015 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31 October 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10 October 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7 October 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12 June 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24 November 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19 March 2020 |archive-date=10 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25 August 2014 |website=The Guardian |access-date=21 May 2018 |archive-date=22 May 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10 November 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16 October 2018 |language=en-US |archive-date=16 October 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.&lt;ref name=&quot;Bush Gilmour&quot; /&gt;

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26 August 2014 |access-date=26 August 2014 |archive-date=26 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima.&lt;ref name=&quot;Alexandra Pollard&quot;/&gt; Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21 September 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19 September 2011 |access-date=28 September 2013 |archive-date=22 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30 January 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13 February 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=13 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12 June 2022 |archive-date=15 May 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena.&lt;ref name=&quot;Observer&quot;/&gt; Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=8 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29 May 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29 November 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20 June 2022|archive-date=21 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26 August 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24 July 2014 |archive-date=26 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4 March 2009 |access-date=6 March 2009 |archive-date=16 July 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=2011-03-14 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=2024-12-30 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7 July 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;{{r|Petridis (2022)}}

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11 July 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23 March 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26 August 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20 March 2024}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8 June 2022|url-status=live|access-date=8 June 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]],{{r|Ablaze! (2010)}} [[Big Boi]],&lt;ref name=&quot;bigboi12&quot; /&gt; [[Regina Spektor]],{{r|Far review}} [[Teddy Sinclair]],{{r|Kills interview}} [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8 December 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22 January 2022|url-status=live|access-date=2 July 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19 August 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1 July 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]],{{r|Goulding Vibe}} [[Kyros (bend)|Kyros]],{{r|Kyros interview}} [[Aisles]],{{r|Aisles interview}} [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=2026-04-08|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=2026-04-09}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7 January 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30 July 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10 November 2020|url-status=live|access-date=10 November 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17 August 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]],{{r|Solange Elle}} [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8 March 2024|work=MusicRadar|access-date=20 March 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=2019-10-22|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23 March 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=2022-09-01|website=NME|language=en-GB|access-date=2024-03-23}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=2021-10-15|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=2024-04-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=2017-09-13|website=Medium|access-date=2024-04-04}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]],{{r|Robyn EW}} [[Caroline Polachek]],{{r|Polachek W}}&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=2023-01-13|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13 January 2023|url-status=live|access-date=2024-05-12}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7 May 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25 June 2024|url-status=live|access-date=31 May 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].&lt;ref name=&quot;RS02&quot; /&gt;

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.{{r|Beaumont 60}}|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2 December 2015|access-date=12 January 2020|archive-date=1 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4 April 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20 January 2017|archive-date=3 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3 October 2003|access-date=20 January 2017|archive-date=9 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31 January 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17 June 2011|access-date=2 January 2017|archive-date=22 September 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9 November 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18 October 2020|url-status=live|access-date=2024-03-23}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18 July 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15 January 2017|url-status=live|access-date=20 January 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26 June 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19 August 2014|url-status=live|access-date=14 August 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19 August 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6 September 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14 August 2014|archive-date=19 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im,{{r|Quietus T&amp;S}} a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8 September 2014|access-date=31 August 2015|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15 November 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3 April 2019|url-status=dead|access-date=20 March 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23 March 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10 November 2010|url-status=live|access-date=3 October 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3 July 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5 February 2017|url-status=live|access-date=4 February 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot;{{r|Smooth Radio}} Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31 August 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6 August 2017|url-status=live|access-date=2 July 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=March 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9 August 2021|url-status=live|access-date=18 May 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=45|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;.{{r|Mojo 2003}} [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols|Sex Pistolsa]]) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot;{{r|Queens}} Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila.{{r|Uncut 2007}} Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.{{r|VH1 100}}

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull.{{r|Macleans 2011}} [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12 October 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10 May 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona.{{r|Wainwright 2006}} Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]].{{r|Chalayan 2005}} Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).{{r|JPL SBDB}}{{r|MPC}}

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush.{{r|Guardian20200214}} Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot;{{r|Guardian20200214}} Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15 February 2020|archive-date=21 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18 May 2021|access-date=19 June 2021|archive-date=24 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14 March 2020|url-status=live|access-date=23 March 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5 January 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24 September 2020|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8 November 2020|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11 November 2020|url-status=live|access-date=4 May 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9 July 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9 February 2019|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14 July 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21 April 2021|archive-date=13 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15 July 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15 May 2021|url-status=live|access-date=21 April 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>5meik242nyrr06qgitv5eht5c8bgmcb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898298</id>
      <parentid>3898297</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T21:05:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3898298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="131551" sha1="8jofca2flb0wdcprm0lpsitg6mdom0i" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17 June 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6 June 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7 June 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13 June 2022|magazine=Billboard|archive-date=13 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25 July 2022|access-date=25 July 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6 June 2022|access-date=7 June 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10 June 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20 June 2022|url-status=live|access-date=6 June 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7 June 2022|access-date=7 June 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10 June 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24 June 2022|website=Official Charts|access-date=30 June 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1 September 2022|website=NME|access-date=2 October 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=2023-09-08|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18 May 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19 May 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=January 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23 February 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1 November 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30 November 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall232&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4 November 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4 November 2023|url-status=live|access-date=4 November 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28 February 2024|website=The Independent|access-date=3 March 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25 October 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26 October 2024|url-status=live|access-date=25 October 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=November 8, 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=2025-02-25|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=2025-02-25}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6 March 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6 March 2025|url-status=live|access-date=9 March 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=2025-06-26|website=Classic Pop Magazine|access-date=2025-08-01}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22 September 2025|website=NME|access-date=22 September 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3 October 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3 October 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24 March 2014|access-date=19 December 2020|archive-date=18 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27 August 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1 March 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2 October 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13 October 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23 April 2016|url-status=dead|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead|Sulhamsteadu]] (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon|Devonu]].&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28 October 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8 November 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15 February 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12 August 2019|url-status=live|access-date=16 October 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15 April 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26 April 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=January 2015|access-date=22 January 2021|archive-date=8 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19 September 2015|url-status=dead|access-date=1 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29 November 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22 April 2021|url-status=live|access-date=22 April 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot;&lt;ref name=&quot;Beaumont-Thomas-2019&quot; /&gt; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8 January 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30 August 2021|url-status=live|access-date=30 August 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20 April 2021|archive-date=6 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22 December 2022|url-status=dead|access-date=22 December 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=March 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7 May 2016 |archive-date=5 May 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13 May 2020 |access-date=18 June 2022 |archive-date=28 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=October 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |s2cid=250229571 |access-date=2023-08-09 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22 January 2024 |access-date=26 September 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran|soprana]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17 November 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14 October 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=December 1985 |access-date=1 October 2014 |archive-date=13 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17 May 2011 |access-date=17 May 2011 |archive-date=27 July 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=November 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=June 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19 March 2012 |access-date=12 May 2015 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31 October 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10 October 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7 October 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12 June 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24 November 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19 March 2020 |archive-date=10 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25 August 2014 |website=The Guardian |access-date=21 May 2018 |archive-date=22 May 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10 November 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16 October 2018 |language=en-US |archive-date=16 October 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.&lt;ref name=&quot;Bush Gilmour&quot; /&gt;

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26 August 2014 |access-date=26 August 2014 |archive-date=26 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima.&lt;ref name=&quot;Alexandra Pollard&quot;/&gt; Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21 September 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19 September 2011 |access-date=28 September 2013 |archive-date=22 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30 January 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13 February 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=13 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12 June 2022 |archive-date=15 May 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena.&lt;ref name=&quot;Observer&quot;/&gt; Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=8 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29 May 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29 November 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20 June 2022|archive-date=21 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26 August 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24 July 2014 |archive-date=26 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4 March 2009 |access-date=6 March 2009 |archive-date=16 July 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=2011-03-14 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=2024-12-30 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7 July 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;{{r|Petridis (2022)}}

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11 July 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23 March 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26 August 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20 March 2024}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8 June 2022|url-status=live|access-date=8 June 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]],{{r|Ablaze! (2010)}} [[Big Boi]],&lt;ref name=&quot;bigboi12&quot; /&gt; [[Regina Spektor]],{{r|Far review}} [[Teddy Sinclair]],{{r|Kills interview}} [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8 December 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22 January 2022|url-status=live|access-date=2 July 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19 August 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1 July 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]],{{r|Goulding Vibe}} [[Kyros (bend)|Kyros]],{{r|Kyros interview}} [[Aisles]],{{r|Aisles interview}} [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=2026-04-08|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=2026-04-09}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7 January 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30 July 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10 November 2020|url-status=live|access-date=10 November 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17 August 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]],{{r|Solange Elle}} [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8 March 2024|work=MusicRadar|access-date=20 March 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=2019-10-22|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23 March 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=2022-09-01|website=NME|language=en-GB|access-date=2024-03-23}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=2021-10-15|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=2024-04-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=2017-09-13|website=Medium|access-date=2024-04-04}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]],{{r|Robyn EW}} [[Caroline Polachek]],{{r|Polachek W}}&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=2023-01-13|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13 January 2023|url-status=live|access-date=2024-05-12}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7 May 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25 June 2024|url-status=live|access-date=31 May 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].&lt;ref name=&quot;RS02&quot; /&gt;

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.{{r|Beaumont 60}}|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2 December 2015|access-date=12 January 2020|archive-date=1 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4 April 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20 January 2017|archive-date=3 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3 October 2003|access-date=20 January 2017|archive-date=9 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31 January 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17 June 2011|access-date=2 January 2017|archive-date=22 September 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9 November 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18 October 2020|url-status=live|access-date=2024-03-23}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18 July 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15 January 2017|url-status=live|access-date=20 January 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26 June 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19 August 2014|url-status=live|access-date=14 August 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19 August 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6 September 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14 August 2014|archive-date=19 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im,{{r|Quietus T&amp;S}} a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8 September 2014|access-date=31 August 2015|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15 November 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3 April 2019|url-status=dead|access-date=20 March 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23 March 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10 November 2010|url-status=live|access-date=3 October 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3 July 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5 February 2017|url-status=live|access-date=4 February 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot;{{r|Smooth Radio}} Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31 August 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6 August 2017|url-status=live|access-date=2 July 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=March 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9 August 2021|url-status=live|access-date=18 May 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=45|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;.{{r|Mojo 2003}} [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols|Sex Pistolsa]]) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot;{{r|Queens}} Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila.{{r|Uncut 2007}} Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.{{r|VH1 100}}

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull.{{r|Macleans 2011}} [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12 October 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10 May 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona.{{r|Wainwright 2006}} Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]].{{r|Chalayan 2005}} Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).{{r|JPL SBDB}}{{r|MPC}}

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush.{{r|Guardian20200214}} Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot;{{r|Guardian20200214}} Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15 February 2020|archive-date=21 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18 May 2021|access-date=19 June 2021|archive-date=24 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14 March 2020|url-status=live|access-date=23 March 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5 January 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24 September 2020|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8 November 2020|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11 November 2020|url-status=live|access-date=4 May 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9 July 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9 February 2019|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14 July 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21 April 2021|archive-date=13 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15 July 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15 May 2021|url-status=live|access-date=21 April 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{refspisak}}</text>
      <sha1>8jofca2flb0wdcprm0lpsitg6mdom0i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898305</id>
      <parentid>3898298</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T00:24:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3898305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="144683" sha1="2aobotfj4ep3hxmba2oyivj90ym45f7" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija muzičar
| ime                  = Kate Bush
| počasni_sufiks       = [[Red Britanskog Carstva|CBE]]
| slika                = Kate Bush Hounds of Love (1985 EMI publicity photo) 02 (cropped).jpg
| opis                 = Bush 1985.
| pozadina             = solo_izvođač
| ime_po_rođenju       = Catherine Bush
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1958|07|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Bexleyheath]], [[Kent]], Engleska
| žanr                 = {{hlist|[[Art pop]]|[[progresivni pop]]|[[barokni pop]]|[[art rok]]}}
| zanimanje            = {{hlist|Pjevačiča|tekstopisac|muzičarka|plesačica|muzička producentkinja}}
| instrument           = {{hlist|Vokali|klavir|klavijature}}
| karijera             = {{hlist|1978–2014|2024–danas}}
| izdavač              = {{hlist|[[Harvest Records|Harvest]]|[[EMI Records|EMI]]|Fish People|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Anti Records|Anti]]|[[Concord Records|Concord]]|[[Parlophone Records|Parlophone]]|The state51 Conspiracy}}
| veb-sajt             = {{URL|katebush.com}}
}}
'''Catherine Bush''' (rođena 30. jula 1958) engleska je pjevačica, kantautorica, muzičarka, plesačica i muzička producentkinja. Poznata je po svom [[Eklekticizam u muzici|eklektičnom]] muzičkom stilu, nekonvencionalnim tekstovima i inovativnim plesnim nastupima. Njen zvuk i koreografija utjecali su na brojne umjetnike.

Bush je počela pisati pjesme sa 11 godina. Potpisala je ugovor za izdavačku kuću [[EMI Records]] nakon što joj je [[David Gilmour]], gitarista grupe [[Pink Floyd]], pomogao finansirati snimanje [[Demo snimak|demo kasete]]. Godine 1978, sa samo 19 godina, provela je četiri sedmice na vrhu [[Zvanična top-lista singlova u Ujedinjenom Kraljevstvu|britanske liste singlova]] sa svojim debitantskim singlom &quot;[[Wuthering Heights (Kate Bush)|Wuthering Heights]]&quot;, postavši tako prva muzičarka koja je dospjela na prvo mjesto u UK-u sa potpuno samostalno napisanom pjesmom. Njen debitantski studio album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), dostigao je treće mjesto na britanskoj listi albuma. Bush je bila prva britanska solo umjetnica koja je dospjela na vrh britanske liste albuma, kao i prva žena koja je debitovala na samom vrhu te liste. Svih devet njenih studio albuma ušlo je u top 10 u Velikoj Britaniji, uključujući albume na prvom mjestu ''[[Never for Ever]]'' (1980) i ''[[Hounds of Love]]'' (1985), kao i kompilaciju najvećih hitova ''[[The Whole Story]]'' (1986). Od albuma ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982), sama producira sve svoje studio albume. Napravila je pauzu u karijeri između sedmog i osmog albuma, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993) i ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005). Njeni najnoviji albumi, ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'' i ''[[50 Words for Snow]]'', objavljeni su 2011.

Bush je objavila 25 singlova koji su ušli u britanskih [[Top 40]], uključujući hitove u top 10: &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; (1978), &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot; (1980), &quot;[[Running Up That Hill]]&quot; (1985), &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; (duet sa [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]] iz 1986) i &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot; (2005). Godine 2014. njena koncertna rezidencija [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] - njeni prvi nastupi uživo od turneje [[The Tour of Life]] 1979 - doživjela je opće hvale kritike. Godine 2022, nakon što se pojavila u [[Netflix|Netflixovoj]] seriji ''[[Stranger Things]]'', pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; postala je njen drugi singl na prvom mjestu u Velikoj Britaniji, njen najviši ulaz na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] (na treće mjesto), te je zauzela vrhove nekoliko međunarodnih top-lista. Album ''Hounds of Love'' se našao na vrhu dvije ''Billboardove'' liste i dostigao dvanaesto mjesto na listi [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].

[[Spisak nagrada i nominacija koje je primila Kate Bush|Priznanja i počasti Kate Bush]] uključuju 14 nominacija za [[Nagrada &quot;Brit&quot;|nagradu &quot;Brit&quot;]] (uz pobjedu u kategoriji za najbolju britansku solo umjetnicu 1987), kao i sedam nominacija za nagradu [[Grammy]].&lt;ref name=&quot;brits87&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|title=The BRITs 1987|website=[[Brit Awards]]|archive-url=https://archive.today/20140317150236/http://www.brits.co.uk/history/shows/1987|archive-date=17 March 2014|url-status=live|access-date=11 April 2015}}&lt;/ref&gt; Godine 2002. uručena joj je [[nagrada &quot;Ivor Novello&quot;]] za izuzetan doprinos britanskoj muzici. Odlikovana je titulanom zapovjednice [[Red Britanskog Carstva|Reda Britanskog Carstva]] (CBE) na novogodišnjim počastima 2013. za svoj doprinos muzici.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|title=New Year Honours 2013: At a glance|publisher=[[BBC News]]|date=29 December 2012|access-date=20 June 2018|archive-date=30 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180730112224/https://www.bbc.co.uk/news/uk-20860327|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{London Gazette|issue=60367|date=29 December 2012|page=7|supp=y}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je članica [[The Ivors Academy|Ivors Academy]] u UK-u, a 2023. primljena je u [[Rock and Roll Hall of Fame]].&lt;ref name=&quot;rhall23&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rockhall.com/2023-inductees|title=Rock and Roll Hall of Fame 2023 Inductees|website=[[Rock and Roll Hall of Fame]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505074033/https://www.rockhall.com/2023-inductees|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== 1958–1972: Rana mladost ===
Bush je rođena 30. jula 1958. u porodilištu u [[Bexleyheath|Bexleyheathu]] (Kent),&lt;ref&gt;{{cite book|author=Graeme Thomson|url=https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|title=Under the Ivy|date=2012|publisher=[[Omnibus Press]]|isbn=978-1-78038-146-6|access-date=2 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206071729/https://books.google.com/books?id=tDYDAwAAQBAJ&amp;pg=PT20|archive-date=6 February 2022|url-status=live}}&lt;/ref&gt; od oca Roberta Busha (1920–2008), engleskog ljekara opće prakse, i majke Hannah Patricije (rođene Daly; 1918–1992), irske medicinske sestre i kćerke farmera iz [[Grofovija Waterford|grofovije Waterford]].&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot;&gt;Kate Bush and Hounds of Love, Ron Moy, Ashgate, 2007, p. 58&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|title=Kate Bush: Return of the recluse|work=[[The Independent]]|author=Sweeting, Adam|date=2 October 2005|access-date=2 September 2017|archive-date=21 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921193938/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odrasla je sa starijom braćom, Johnom i Paddyjem, u bivšoj seoskoj kući staroj više od 350 godina&lt;ref name=&quot;Kate Bush and Hounds of Love 2007 p58&quot; /&gt; u [[East Wickham|East Wickhamu]] blizu [[Welling|Wellinga]], koji graniči sa Bexleyheathom.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|url=https://books.google.com/books?id=BVYNCgAAQBAJ&amp;q=Under+the+Ivy:+The+Life+%26+Music+of+Kate+Bush|title=Kate Bush: The biography|date=2015|publisher=[[Little, Brown Book Group]]|isbn=9780349411255|location=Google Books|page=Ch 2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|title=Kate Bush|work=Salon|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070808064727/http://archive.salon.com/people/bc/2001/03/20/kate_bush/index.html|archive-date=8 August 2007}}&lt;/ref&gt; Bush je odrasla u umjetničkom okruženju: njena majka je bila amaterska plesačica tradicionalnog [[Irski ples|irskog plesa]], otac je bio pijanista amater, Paddy je radio kao graditelj muzičkih instrumenata, dok je John bio pjesnik i fotograf. Oba brata su bila aktivna na lokalnoj sceni [[Narodna muzika|folk muzike]].&lt;ref&gt;{{citation|title=Haunting Kate Bush|work=[[NZ Listener]]|date=2 December 1978|author=David Young}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolkinja]].&lt;ref name=&quot;Q magazine&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|title=Kate Bush @ Paradise Place – Q interview.|work=[[Q (časopis)|Q]]|date=2 September 1999|access-date=30 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121209043555/http://www.paradiseplace.org.uk/Kate/Katep15.htm|archive-date=9 December 2012|url-status=usurped}}&lt;/ref&gt;

Bush je trenirala [[karate]] u klubu na koledžu [[Goldsmiths (Univerzitet u Londonu)|Goldsmiths]], gdje je njen brat John radio kao instruktor. Tamo je dobila nadimak &quot;Ee-ee&quot; zbog svog piskavog uzvika ''[[kiai]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hazard|first=Dave|title=Born Fighter|publisher=John Blake Publishing|year=2007|isbn=978-1-84454-480-6|location=London|page=114}}&lt;/ref&gt;

Muzički utjecaj njene porodice inspirisao je Bush da sa 11 godina sama nauči svirati klavir. Također je svirala orgulje u štali iza kuće svojih roditelja i učila svirati violinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{AllMusic|class=artist|id=p3805|pure_url=yes}}|title=Kate Bush Biography|publisher=[[AllMusic]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga počela je komponovati sopstvene kompozicije, kojima je s vremenom dodavala i svoje tekstove.

=== 1973–1977: Počeci karijere ===
Bush je pohađala samostansku gimnaziju St Joseph's, katoličku školu za djevojčice u obližnjem [[Abbey Wood|Abbey Woodu]]. Tokom ovog perioda, njena porodica je snimila demo kasetu sa više od 50 njenih kompozicija, ali su je izdavačke kuće odbile. Gitarista grupe [[Pink Floyd]], [[David Gilmour]], dobio je taj demo snimak preko Rickyja Hoppera, zajedničkog prijatelja Gilmoura i porodice Bush. Pjesma &quot;Passing Through Air&quot; iz 1973. snimljena je kao demo u Gilmourovom studiju nekoliko sedmica nakon njenog 15. rođendana i kasnije je postala najraniji zvanično objavljeni snimak Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Van der Kiste|first=John|title=Kate Bush : Song by Song|date=23 March 2021|publisher=Fonthill Media|isbn=978-1781558249|pages=104}}&lt;/ref&gt; Impresioniran onim što je čuo, Gilmour je finansirao profesionalnije demo snimanje za tada 16-godišnju Kate. Kaseta se sastojala od tri pjesme, a producirali su je Gilmourov prijatelj [[Andrew Powell]] i ton majstor [[Geoff Emerick]], poznat po saradnji sa grupom [[The Beatles|Beatles]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 1990|title=The Rightful Heir?|magazine=Q|number=48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cowley|first=Jason|date=7 February 2005|title=The Wow Factor|url=http://www.newstatesman.com/node/149907|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214182833/http://www.newstatesman.com/node/149907|archive-date=14 December 2014|access-date=11 December 2014|magazine=[[New Statesman]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Rolling Stone]]'' magazine, 8 February 1990, pp&amp;nbsp;21–22: &quot;The Sensual Woman&quot; by Sheila Rogers.&lt;/ref&gt; Powell je kasnije producirao prva dva albuma Kate Bush. Snimak je poslan izvršnom direktoru [[EMI]]-ja Terryju Slateru, koji je potom sa njom potpisao ugovor.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|title=Kate Bush|publisher=[[EMI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226142058/http://www.emi-premier.co.uk/loader.html|archive-date=26 February 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{Citat|Svaka žena koju vidite za klavirom je ili [[Lynsey de Paul]] ili [[Carole King]]. A većina muške muzike - ne sva, ali ona dobra - vas zaista protrese. Bukvalno vas pribije uza zid, a to je ono što ja volim da radim. Želim da moja muzika bude nametljiva. Malo žena uspijeva u tome.|izvor=Bush u intervjuu za časopis ''[[Melody Maker]]'', 1977.|poravnanje=desno|širina=280px}}
Britanska muzička industrija je u to vrijeme prolazila kroz fazu stagnacije. [[Progresivni rok]] je bio popularan, a vizuelno orijentisani rok izvođači postajali su sve traženiji; zbog toga su izdavačke kuće, u potrazi za novim velikim trendom, bile otvorene za eksperimentalne projekte. Bob Mercer, generalni direktor EMI-jevog odjela za repertoar, ponudio je Bush ugovor sa zadržavanjem (avansom) na dvije godine. Iako je Mercer smatrao da je njen materijal dovoljno dobar za objavljivanje, bio je mišljenja da bi eventualni neuspjeh albuma djelovao demorališuće na nju, a ukoliko bi bio uspješan, smatrao je da je premlada da se nosi sa slavom. U intervjuu iz 1987, Gilmour je osporio ovu verziju događaja, kriveći EMI što je u početku angažovao &quot;pogrešne&quot; producente.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3-K3NPR4q5I&amp;t=110|title=David Gilmour talks about discovering Kate Bush|last=((ravenhearst09))|date=7 April 2017|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/3-K3NPR4q5I|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

EMI je Kate Bush isplatio pozamašan avans, koji je iskoristila za upisivanje časova [[Slobodni ples|interpretativnog plesa]] kod [[Lindsay Kemp|Lindsaya Kempa]] (bivšeg mentora [[David Bowie|Davida Bowieja]])&lt;ref&gt;{{cite news|title=Today's Style And Looks|work=Face &amp; Figure|year=1979}}&lt;/ref&gt; i obuke za mimu kod [[Adam Darius|Adama Dariusa]].&lt;ref&gt;[[Adam Darius|Darius, A]]. (1984) ''The Adam Darius Method'', page&amp;nbsp;236–240. Latonia. {{ISBN|0-9502707-2-5}} [http://www.mimecentre.com/ Mime Centre] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903000013/http://www.mimecentre.com/|date=3 September 2009}}&lt;/ref&gt; Tokom prve dvije godine ugovora, Bush se više posvetila školskim obavezama nego snimanju. Napustila je školu nakon što je završila probne [[A-level]] ispite, stekavši deset [[GCE Ordinary Level|O-Level]] kvalifikacija.

U tom periodu napisala je i snimila demo verzije za skoro 200 pjesama, od kojih su neke kružile kao [[Piratski snimak|bootleg snimci]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=September 2001|title=Kate Bush in MP3|magazine=Q}}&lt;/ref&gt; Od marta do augusta 1977. nastupala je kao vođa grupe &quot;KT Bush Band&quot; po londonskim pabovima. Sastav su činili [[Del Palmer]] (bas-gitara), Brian Bath (gitara) i Vic King (bubnjevi). Snimanje svog prvog albuma započela je u augustu 1977.

=== 1978–1979: ''The Kick Inside'' i ''Lionheart'' ===
{{Citat|Možda je upravo njen istančan osjećaj za adolescentski bunt dio onoga što pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot; čini tako posebnom. Izvela ju je u emisiji ''[[Top of the Pops]]'' pet puta tokom 1978, čime je učvrstila svoj imidž u javnosti kao eterična pojava, utjelovljujući duh Cathy kroz kombinaciju krupnih očiju, lepršavih haljina i divlje koreografije, što se i danas rado oponaša i parodira. &quot;Wuthering Heights&quot; je pretvorila Bush u pop zvijezdu, čija pravila ona i dalje prilagođava vlastitoj volji: njena individualnost bila je uklesana u kamenu od samog početka.|izvor=Rebecca Nicholson u časopisu ''[[The Guardian]]''&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nicholson |first=Rebecca |title=The 100 greatest UK No 1s: No 14, Kate Bush – Wuthering Heights |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |access-date=14 June 2022 |work=The Guardian |date=19 May 2020 |archive-date=30 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065823/https://www.theguardian.com/music/2020/may/19/the-100-greatest-uk-no-1s-no-14-kate-bush-wuthering-heights |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=250px}}

Za svoj debitantski album, ''[[The Kick Inside]]'' (1978), Bush je bila nagovorena da koristi afirmisane studijske muzičare umjesto članova KT Bush Banda. Neke od njih je zadržala i nakon što je ponovo angažovala svoje klupske kolege.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lyricsystem.com/kate-bush/|title=Kate Bush Biography|publisher=LyricSystem.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012171005/http://lyricsystem.com/kate-bush/|archive-date=12 October 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njen brat Paddy svirao je usnu harmoniku i mandolinu, dok je [[Stuart Elliott (bubnjar)|Stuart Elliott]] svirao bubnjeve, postavši njen glavni bubnjar na narednim albumima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Lyrics booklets from Kate Bush's albums|publisher=EMI}}&lt;/ref&gt; Album ''The Kick Inside'' objavljen je kada je imala 19 godina, a sadržavao je i pjesme koje je napisala sa svega 13 godina. EMI je prvobitno želio da njen debitantski singl bude žešća rok pjesma &quot;James and the Cold Gun&quot;, ali je Bush, koja je već tada bila odlučna da sama donosi odluke o svom radu, insistirala da to bude &quot;[[Wuthering Heights (pjesma)|Wuthering Heights]]&quot;.

Za ovu pjesmu snimila je dva muzička spota sa sličnom koreografijom. U studijskoj verziji nastupa u mračnoj prostoriji ispunjenoj maglom u bijeloj haljini, što asocira na to da je njen lik duh (kao što je slučaj sa [[Catherine Earnshaw|Cathy]] u [[Orkanski visovi|romanu]] koji je inspirisao pjesmu).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://subscribe.ft.com/barrier/logic?location=https%3A%2F%2Fig.ft.com%2Flife-of-a-song%2Fwuthering-heights.html&amp;referer=&amp;classification=conditional_registered|title=Kate Bush's Wuthering Heights – from Emily Brontë to Alan Partridge|last=Rogers|first=Jude|date=12 February 2018|website=Financial Times|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630065818/https://www.ft.com/products|archive-date=30 June 2022|url-status=live|access-date=14 November 2019}}&lt;/ref&gt; Druga verzija snimljena je na otvorenom prostoru na [[Salisburijska nizija|Salisburijskoj niziji]], gdje Bush pleše u crvenoj haljini na poljani (inspirisanoj vrištinama iz romana).&lt;ref&gt;{{citation|title=Kate Bush – Wuthering Heights – Official Music Video – Version 2|date=2 March 2011|url=https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|access-date=15 February 2020|archive-date=7 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170207003029/https://www.youtube.com/watch?v=Fk-4lXLM34g|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_1978.jpg|desno|mini|Kate Bush 1978.]]
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, album ''The Kick Inside'' prodat je u više od milion primjeraka. Pjesma &quot;Wuthering Heights&quot; zasjela je na vrh britanskih i australijskih top-lista i postala međunarodni hit. Bush je tako postala prva Britanka koja je dospjela na prvo mjesto britanske liste sa pjesmom koju je sama napisala. Pjesma &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; dospjela je na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], gdje je početkom 1979. zauzela 85. mjesto, te joj je donijela nagradu [[Ivor Novello Awards|Ivor Novello]] za najbolji britanski tekst.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://theenvelope.latimes.com|title=Awards Database|publisher=The Envelope|access-date=5 January 2022|archive-date=30 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430225109/http://www.theenvelope.latimes.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]], Bush je bila prva umjetnica u historiji pop-muzike koja je sama napisala sve pjesme za debitantski album prodat u milion primjeraka.

Bob Mercer je njen manji uspjeh u Sjedinjenim Američkim Državama pripisao tamošnjim radijskim formatima, navodeći da američke stanice nisu imale prostora za njenu specifičnu vizuelnu prezentaciju. EMI je iskoristio njen izgled za promociju albuma objavivši poster na kojem ona nosi usku ružičastu majicu koja je isticala njene grudi. U intervjuu za ''[[NME]]'' iz 1982, Bush je kritikovala taj potez: &quot;Ljudi uglavnom nisu ni bili svjesni da sama pišem pjesme i sviram klavir. Mediji su me plasirali isključivo kao žensko tijelo. Kao da sam morala dokazivati da sam umjetnica u ženskom tijelu.&quot; Krajem 1978, EMI je uvjerio Bush da brzo snimi nasljednika, album ''[[Lionheart (album Kate Bush)|Lionheart]]'', kako bi iskoristili uspjeh prvijenca. Album je producirao Andrew Powell, uz njenu asistenciju. Iako je ostvario visoku prodaju i izrodio hit singl &quot;[[Wow (pjesma Kate Bush)|Wow]]&quot;, nije ponovio uspjeh prethodnog albuma, dospjevši na šesto mjesto britanske liste. Kasnije je izrazila nezadovoljstvo albumom ''Lionheart'', smatrajući da joj je trebalo više vremena za rad.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Whole Story album lyrics booklet|publisher=EMI|year=1986}}&lt;/ref&gt;

Kako bi zadržala potpunu kontrolu nad svojim radom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću &quot;Kate Bush Music&quot; i menadžersku agenciju &quot;Novercia&quot;. Upravni odbor činili su članovi njene porodice i ona sama. Nakon objavljivanja albuma ''Lionheart'', EMI ju je primorao na intenzivnu promociju i iscrpljujuću turneju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Stand By Your Mantra|work=Classic Rock|year=2004}}&lt;/ref&gt; Turneja pod nazivom [[The Tour of Life]] započela je u aprilu 1979. i trajala je šest sedmica. Časopis ''The Guardian'' opisao ju je kao &quot;izvanrednu, višeslojnu zvijer koja spaja muziku, ples, poeziju, mimu, burlesku, magiju i teatar&quot;. Predstavu je osmislila i izvela na sceni zajedno sa iluzionistom [[Simon Drake|Simonom Drakeom]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|title=Simon Drake – The Illusionist|year=2000|publisher=magicweek.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190722/http://www.magicweek.co.uk/magic_profiles/magicprofile_0001_simon_drake.htm|archive-date=3 March 2016|url-status=live|access-date=15 March 2011}}&lt;/ref&gt; Bush je bila uključena u svaki aspekt produkcije, od koreografije i scenografije do dizajna kostima i odabira osoblja. Nastupi su ostali upamćeni po njenom plesu, kompleksnom osvjetljenju i činjenici da je mijenjala kostim 17 puta po koncertu. Zbog potrebe da pleše dok pjeva, ton majstori su iskoristili žičanu vješalicu za odjeću i radio-mikrofon kako bi napravili naglavni mikrofon (headset); to je bila prva upotreba takvog mikrofona od strane jednog rok izvođača nakon što je grupa [[The Spotnicks]] koristila primitivnu verziju početkom 1960-ih.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Badhorn|first=Philippe|title=Interview in Rolling Stone (France)|magazine=[[Rolling Stone]]|date=February 2006}}&lt;/ref&gt; Njeno prvo producentsko iskustvo bilo je na koncertnom EP izdanju ''[[On Stage (Kate Bush)|On Stage]]'', objavljenom u augustu 1979.

=== 1980–1984: ''Never for Ever'' i ''The Dreaming'' ===
{{Citat|Umjetnici ne bi trebali postajati slavni. Oko njih se stvara ta ogromna aura božanstva samo zato što njihov zanat donosi mnogo novca. Istovremeno, to je vještački nametnuta važnost... koju su stvorili ljudi kako bi se štampa imala čime hraniti.|izvor=Kate Bush u intervjuu iz 1980.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |title=Kate Bush Music Wuthering Heights Hounds of Love |publisher=Refinery29.com |date=20 October 2013 |access-date=28 March 2014 |archive-date=18 October 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018020617/http://www.refinery29.com/2013/10/55729/an-ode-to-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Objavljen u septembru 1980, album ''[[Never for Ever]]'' bio je njen drugi producentski poduhvat, koji je koproducirala sa [[Jon Kelly|Jonom Kellyjem]]. Prva dva albuma imala su prepoznatljiv zvuk karakterističan za svaku pjesmu, gdje su orkestarski aranžmani pratili živu svirku benda. Raspon stilova na ovom albumu je mnogo raznovrsniji, krećući se od klasične rok-pjesme &quot;Violin&quot; do sjetnog valcera na hit singlu &quot;[[Army Dreamers]]&quot;.

''Never for Ever'' je bio njen prvi album na kojem su korišteni [[Sintisajzer|sintisajzeri]] i [[Ritam mašina|ritam mašine]], posebno [[Fairlight CMI]]. Sa ovom tehnologijom se upoznala dok je pjevala prateće vokale na istoimenom [[Peter Gabriel (album)|trećem albumu]] [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]] početkom 1980. Ovo je bio njen prvi album koji je zasjeo na sam vrh britanske liste, čime je postala prva britanska solistica kojoj je to pošlo za rukom, te prva umjetnica uopće koja je debitovala na broju jedan te liste. Najprodavaniji singl s albuma bila je pjesma &quot;[[Babooshka (Kate Bush)|Babooshka]]&quot;, koja je stigla do petog mjesta u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|title=Kate Bush|publisher=UnderGroundOnline|archive-url=https://web.archive.org/web/20110616011817/http://www.ugo.com/channels/music/features/bandsondemand/artist.aspx?artist=katebush&amp;cat=Alternative&amp;full=Kate%20Bush|archive-date=16 June 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U novembru 1980. objavila je samostalni božićni singl &quot;[[December Will Be Magic Again]]&quot;, koji je stigao do 29. mjesta na britanskoj listi.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Official Singles Chart Top 100|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|access-date=14 June 2022|publisher=Official Charts Company.|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203083316/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/19801207/7501/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kate_Bush_(1982_EMI_publicity_photo)_01.jpg|desno|mini|Kate Bush 1982.]]
U septembru 1982. objavljen je ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'', prvi album koji je Bush producirala potpuno samostalno.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|title=Something from Kate, at last|work=The Age|date=8 October 2005|location=Australia|access-date=21 November 2010|archive-date=6 November 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121106043225/http://www.theage.com.au/news/music/something-from-kate/2005/10/06/1128562936076.html?page=3|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa novostečenom slobodom, eksperisala je sa produkcijskim tehnikama, stvorivši album koji karakteriše raznovrstan spoj muzičkih stilova i koji je poznat po maksimalnom korištenju Fairlight CMI sintisajzera. Album ''The Dreaming'' naišao je na podijeljene reakcije u Velikoj Britaniji, a kritičari su ostali zbunjeni gustim zvučnim pejzažima koje je napravila, ocjenjujući ih &quot;manje pristupačnim&quot;.&lt;ref&gt;''[[Smash Hits]]'' magazine, reviews of ''The Dreaming'' (September 1982)&lt;/ref&gt; U intervjuu za časopis ''Q'' iz 1993, Bush je izjavila: &quot;To je bio moj album 'skrenula je s uma'.&quot; Album je ušao na britansku listu na treće mjesto,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180304173934/http://www.officialcharts.com/search/albums/the-dreaming/|archive-date=4 March 2018|url-status=live|access-date=4 March 2018}}&lt;/ref&gt; ali je do danas ostao njen najslabije prodavani album, dobivši &quot;samo&quot; srebrni certifikat.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/bpi-awards/|title=British album certifications – Kate Bush – The Dreaming|website=[[British Phonographic Industry]]|type=Enter The Dreaming in the search field and then press Enter.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090924015932/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx|archive-date=24 September 2009|url-status=dead|access-date=3 March 2018}}&lt;/ref&gt; To je ujedno bio i njen prvi album koji je ušao na američku listu ''Billboard'' 200, iako je dosegao tek 157. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush The Dreaming Chart History|url=https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117164333/https://www.billboard.com/artist/kate-bush/chart-history/tlp/|archive-date=17 November 2021|access-date=18 March 2018|magazine=Billboard}}&lt;/ref&gt;

Pjesma &quot;[[Sat in Your Lap]]&quot; objavljena je kao prvi singl s albuma. Izdata je više od godinu dana prije samog albuma i zauzela je 11. mjesto u Velikoj Britaniji. [[The Dreaming (pjesma)|Naslovna pjesma]], na kojoj gostuju [[Rolf Harris]] i [[Percy Edwards]], zaustavila se na 48. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|title=the dreaming {{!}} full Official Chart History {{!}} Official Charts Company|website=[[OfficialCharts.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318120822/http://www.officialcharts.com/search/singles/the-dreaming/|archive-date=18 March 2018|url-status=live|access-date=18 March 2018}}&lt;/ref&gt; dok je treći singl, &quot;[[There Goes a Tenner]]&quot;, dosegao tek 93. mjesto,&lt;ref&gt;UK singles chart peak for &quot;There Goes a Tenner&quot;: {{cite web|url=http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|title=UK Mix forums &gt; Chart Histories page 78|publisher=ukmix.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092819/http://i.imgur.com/G29Jpul.jpg|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=27 August 2015}}&lt;/ref&gt; uprkos promociji EMI-ja i same pjevačice. Pjesma &quot;[[Suspended in Gaffa]]&quot; objavljena je kao singl u ostatku Evrope, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Nastavljajući tradiciju pripovijedanja kroz muziku, Bush je inspiraciju tražila izvan sopstvenog životnog iskustva. Inspirisana starim kriminalističkim filmovima napisala je &quot;There Goes a Tenner&quot;, dokumentarni film o [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] poslužio je kao osnova za &quot;Pull Out the Pin&quot;, dok je težak položaj [[Aboridžini|australskih Aboridžina]] bio tema pjesme &quot;The Dreaming&quot;. Pjesma &quot;Houdini&quot; govori o smrti [[Harry Houdini|iluzioniste Harryja Houdinija]], dok je pjesma &quot;Get Out of My House&quot; inspirisana romanom ''[[Isijavanje (roman)|Isijavanje]]'' autora [[Stephen King|Stephena Kinga]].&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Dreamtime Is Over|author=Simper, Paul|magazine=[[Melody Maker]]|date=16 October 1982}}&lt;/ref&gt;

=== 1985–1988: ''Hounds of Love'' i ''The Whole Story'' ===
Album ''[[Hounds of Love]]'' objavljen je 1985. Zbog visokih troškova iznajmljivanja studijskog prostora za prethodni album, izgradila je privatni studio u blizini svoje kuće, gdje je mogla raditi vlastitim tempom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/02/popandrock1|last=Ellen|first=Barbara|title=Comeback Kate|work=The Observer|date=2 October 2005|location=London|access-date=4 April 2007|archive-date=13 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071013210316/http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1582789,00.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''Hounds of Love'' je zasjeo na prvo mjesto top-liste u Velikoj Britaniji, skinuvši sa vrha [[Madonna|Madonnin]] album ''[[Like a Virgin (Madonna)|Like a Virgin]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fitzgerald Morris|first=Peter|title=Hounds of Love lyrics booklet|publisher=EMI|year=1997}}&lt;/ref&gt;

Album je u potpunosti iskoristio formate vinila i kasete kroz koncept dvije različite strane. Prva strana, naslovljena ''Hounds of Love'', sadrži pet pristupačnih pop-pjesama, uključujući četiri uspješna singla: &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, &quot;[[Cloudbusting]]&quot;, &quot;[[Hounds of Love (pjesma)|Hounds of Love]]&quot; i &quot;[[The Big Sky (Kate Bush)|The Big Sky]]&quot;. Pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; stigla je do trećeg mjesta na britanskim listama i ponovo je predstavila Bush američkoj publici, popnešivši se na 30. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100 u novembru 1985. Bush je izjavila da je prvobitno željela pjesmu nazvati &quot;A Deal With God&quot; (Dogovor s Bogom), ali je izdavačka kuća bila neodlučna jer su smatrali da je naslov škakljiv, dodavši: &quot;... za mene se ta pjesma i dalje zove A Deal With God&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Story of... 'Running Up that Hill' by Kate Bush after Stranger Things resurgence|url=https://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|access-date=26 June 2022|work=Smooth Radio|archive-date=21 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621142945/http://www.smoothradio.com/features/the-story-of/running-up-that-hill-kate-bush-lyrics-meaning/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Druga strana albuma, pod nazivom ''The Ninth Wave'', ime je dobila po [[Alfred Tennyson|Tennysonovoj]] poemi &quot;Kraljeve idile&quot; o vladavini legendarnog [[Kralj Arthur|kralja Arthura]], a sastoji se od sedam međusobno povezanih pjesama spojenih u jednu kontinuiranu muzičku cjelinu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush radio interview|publisher=Rock Over London with Paul Cooke|year=1985}}&lt;/ref&gt;

Album je Kate Bush donio nominacije za najbolju solo umjetnicu, najbolji album, najbolji singl i najboljeg producenta na dodjeli [[nagrada &quot;Brit&quot;]] 1986. Iste godine, Bush i Peter Gabriel zabilježili su hit u britanskih top 10 sa duetom &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot;. [[Dolly Parton]], koja je bila Gabrielov prvobitni izbor za ženski vokal, odbila je ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|title=Peter Gabriel: 'Kate Bush replaced Dolly Parton on &quot;Don't Give Up&quot;' NME 19 September 2011|date=19 September 2011|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160530102124/http://www.nme.com/news/peter-gabriel/59311|archive-date=30 May 2016|url-status=live|access-date=21 April 2020}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća EMI objavila je kompilaciju njenih najvećih hitova pod nazivom ''[[The Whole Story]]''. Za potrebe ove kompilacije, Bush je ponovo snimila vodeći vokal i osvježila prateću numeru za pjesmu &quot;Wuthering Heights&quot;, te je snimila novi singl &quot;[[Experiment IV]]&quot;. U spotu za pjesmu &quot;Experiment IV&quot; pojavili su se, između ostalih, komičari [[Dawn French]] i [[Hugh Laurie]]. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 1987, Bush je proglašena najboljom britanskom solo umjetnicom.

=== 1989–1993: ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'' ===
Objavljen 1989, album ''[[The Sensual World]]'' sama Bush je opisala kao &quot;svoj najpošteniji i najličniji album&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|title=Kate Bush: The Sensual World|last=Hewitt|first=Ben|date=19 January 2019|website=Pitchfork|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224819/https://pitchfork.com/reviews/albums/kate-bush-the-sensual-world/|archive-date=1 March 2021|url-status=live|access-date=19 July 2019}}&lt;/ref&gt; Jedna od pjesama, &quot;Heads We're Dancing&quot;, inspirisana njenim specifičnim [[Crni humor|crnim humorom]], govori o ženi koja cijelu noć pleše sa šarmantnim strancem, da bi ujutro saznala da je to zapravo [[Adolf Hitler]]. [[The Sensual World (pjesma)|Naslovna pjesma]] inspiraciju je izvukla iz romana ''[[Uliks (roman)|Uliks]]'' [[James Joyce|Jamesa Joycea]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016,7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|title=Kate Bush's dream world|date=26 November 1989|work=[[The Daily Telegraph]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20211121174951/https://news.google.com/newspapers?id=2fYlAAAAIBAJ&amp;pg=7016%2C7079481&amp;dq=hitler+heads-we-re-dancing+kate-bush&amp;hl=en|archive-date=21 November 2021|url-status=live|access-date=5 October 2020}}&lt;/ref&gt; ''The Sensual World'' postat će njen najprodavaniji album u SAD-u, gdje je četiri godine nakon objavljivanja zaradio zlatni certifikat udruženja RIAA za 500.000 prodatih primjeraka. Na britanskoj listi albuma dosegao je drugo mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|title=Kate Bush Biography|publisher=Starpulse.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926220237/http://www.starpulse.com/Music/Bush,_Kate/Biography/|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Još jedan singl s albuma, &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, prvobitno je napisan za film ''[[Ona ima bebu]]'' [[John Hughes|Johna Hughesa]], a blago remiksana i prerađena verzija uvrštena je na ovaj album.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|title=Five Great John Hughes Moments National Public Radio (United States) 6 August 2009|last=Holmes|first=Linda|date=6 August 2009|publisher=NPR|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054552/http://www.npr.org/blogs/monkeysee/2009/08/five_great_john_hughes_moments.html|archive-date=29 November 2014|url-status=dead|access-date=2 April 2018}}&lt;/ref&gt; Godine 2005. ova pjesma je zauzela osmo mjesto na britanskoj listi digitalnih preuzimanja nakon što se pojavila u televizijskoj reklami za humanitarnu organizaciju NSPCC.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|title=Eighties Kate Bush track goes Top 10 on download chart|date=24 November 2005|work=Music Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20120117215008/http://www.musicweek.com/story.asp?storyCode=16666&amp;sectioncode=1|archive-date=17 January 2012|url-status=live|access-date=21 November 2010}}&lt;/ref&gt;

{{Citat|Ne doživljavam sebe kao muzičarku. Prije kao spisateljicu, pretpostavljam. Klavir sviram samo kako bih pratila sopstveno pjevanje. Nikada ne bih mogla sjesti i čitati note. U najboljem slučaju, ja sam pratnja. Pretpostavljam da je najgora stvar frustracija sopstvenim mogućnostima. Kada niste u stanju da uradite tačno ono što želite.|izvor=Kate Bush u intervjuu za časopis ''[[Q (časopis)|Q]]'', 1993.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Booze, fags, blokes and me |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;|poravnanje=desno|širina=280px}}

Godine 1990. objavljen je boks-set pod nazivom ''[[This Woman's Work: Anthology 1978–1990]]'', koji je uključivao sve njene dotadašnje albume sa originalnim omotima, kao i dva dodatna diska sa većinom B-strana njenih singlova snimljenih u periodu od 1978. do 1990. Godine 1991. Bush je snimila obradu pjesme &quot;[[Rocket Man (Elton John)|Rocket Man]]&quot; [[Elton John|Eltona Johna]], koja je stigla do 12. mjesta na britanskoj listi singlova,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.everyhit.com/|title=UK Top 40 Hit Database|publisher=EveryHit.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151025234857/http://www.everyhit.com/|archive-date=25 October 2015|url-status=live|access-date=15 May 2008}}&lt;/ref&gt; i do drugog mjesta u Australiji. Čitaoci lista ''[[The Observer]]'' su ovu numeru 2007. proglasili najboljom obradom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|work=The Observer|title=The top 50 greatest covers as voted by you|access-date=26 October 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111032829/http://observer.guardian.co.uk/omm/ttremastered/story/0,,2166706,00.html|archive-date=11 November 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao B-strana singla poslužila je obrada još jedne Johnove pjesme, &quot;[[Candle in the Wind]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Strong|first=Martin|title=The Great Rock Discography|url=https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1|publisher=[[Canongate Books]]|year=1994|isbn=1-84195-615-5|page=[https://archive.org/details/greatrockdiscogr0000stro_a4v1/page/218 218]}}&lt;/ref&gt; Iste godine pojavila se u crnoj komediji ''Les Dogs'', koju je za [[BBC]] snimila trupa ''The Comic Strip''.&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Kate Bush|magazine=Q|year=1990}}&lt;/ref&gt; Bush je glumila mladu Angelu na vjenčanju smještenom u postapokaliptičnu Britaniju.

Njen sedmi studijski album, ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'', objavljen je u novembru 1993. Ovaj album joj je donio najvišu poziciju na američkim listama u karijeri, plasiravši se na 28. mjesto, iako je jedina pjesma sa albuma koja je ušla na američku listu singlova bila &quot;Rubberband Girl&quot; (88. mjesto u januaru 1994). U Velikoj Britaniji album je stigao do drugog mjesta, dok su singlovi &quot;Rubberband Girl&quot;, &quot;The Red Shoes&quot;, &quot;Moments of Pleasure&quot; i &quot;[[And So Is Love]]&quot; (na kojoj je gitaru svirao [[Eric Clapton]]) redom ušli u top 30. Bush je režirala i glumila u kratkom muzičkom filmu ''[[The Line, the Cross and the Curve]]'', u kojem je korištena muzika s ovog albuma, a koji je bio inspirisan [[Crvene cipelice (film iz 1948)|istoimenim filmom]] iz 1948. Film je objavljen na VHS-u u Velikoj Britaniji 1994, a zabilježio je i manji broj prikazivanja u kinima širom svijeta.&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Aizlewood|first=John|title=The Big Sleep|magazine=Q|date=December 2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Mojo'' magazine, October 2005, p. 81&lt;/ref&gt;

Prvobitni plan je bio da se nakon objavljivanja albuma krene na prateću turneju, ali se od te ideje odustalo. Zbog toga je Bush namjerno snimala pjesme u živoj atmosferi, sa znatno manje studijske produkcije nego što je to bio slučaj sa njena prethodna tri albuma, što bi inače bilo previše komplikovano za reprodukciju na sceni.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Well red|work=Future Music|date=November 1993}}&lt;/ref&gt; Krajnji rezultat podijelio je njene obožavaoce; dok su neki žalili za kompleksnošću njenih ranijih kompozicija,&lt;ref&gt;{{cite news|last=Gettelman|first=Parry|title=The Red Shoes review|work=The Orlando Sentinel|year=1993}}&lt;/ref&gt; drugi su tvrdili da su pronašli novu dubinu u tekstovima i emocijama koje su pjesme prenosile.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Red Shoes review|work=Request|date=November 1993}}&lt;/ref&gt;

Tokom ovog perioda, Bush se suočila sa nizom ličnih gubitaka i porodičnih tragedija. Preminuo je gitarista [[Alan Murphy]], koji je s njom počeo sarađivati još na turneji The Tour of Life 1979, a ubrzo je izgubila i majku Hannah, sa kojom je bila izuzetno bliska. Ljudima koje je izgubila odala je počast u baladi &quot;Moments of Pleasure&quot;, iako je njena majka još uvijek bila živa u vrijeme kada je pjesma pisana i snimana. Bush je opisala kako je pjesmu pustila svojoj majci, kojoj je stih u kojem je citira: &quot;Every old sock meets an old shoe&quot; (Svaka stara čarapa pronađe staru cipelu) bio urnebesan, dodajući da njena majka &quot;nije mogla prestati da se smije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|title=Interview with Ken Bruce on Radio 2, 9 May 2011|date=9 May 2011|work=[[BBC Radio 2]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130727181920/http://www.bbc.co.uk/programmes/p00gtnyf|archive-date=27 July 2013|url-status=live|access-date=25 May 2011}}&lt;/ref&gt;

=== 1994–2006: Majčinstvo, pauza i ''Aerial'' ===
Nakon objavljivanja albuma ''The Red Shoes'', Bush se povukla iz javnosti. Prvobitno je namjeravala uzeti samo jednu godinu pauze, ali uprkos tome što je radila na novom materijalu, prošlo je dvanaest godina prije objavljivanja njenog sljedećeg albuma. Njeno ime se povremeno pojavljivalo u medijima uz glasine o izlasku novog albuma. Štampa ju je često prikazivala kao ekscentričnu pustinjakinju, ponekad je upoređujući sa gospođicom Havisham iz romana ''[[Velika očekivanja]]'' [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]]. Godine 1998. Bush je rodila sina Alberta, poznatog kao &quot;Bertie&quot;, u vezi s gitaristom Danom McIntoshom, kojeg je upoznala 1992. Godine 2001. uručena joj je nagrada [[Q Awards|Q Award]] za klasičnog autora pjesama. Sljedeće godine, 2002, dobila je nagradu [[Nagrada &quot;Ivor Novello&quot;|Ivor Novello]] za izuzetan doprinos muzici, te je izvela pjesmu &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; na koncertu [[David Gilmour|Davida Gilmoura]] u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.

Osmi studijski album Kate Bush, ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'', objavljen je na dvostrukom CD-u i gramofonskoj ploči u novembru 2005. Najavni singl albuma, &quot;[[King of the Mountain (Kate Bush)|King of the Mountain]]&quot;, premijerno je pušten na radiju [[BBC Radio 2]] 1. septembra 2005. Singl je ušao na britansku listu digitalnih preuzimanja na šesto mjesto, a kasnije je postao njen treći najuspješniji singl na zvaničnoj britanskoj listi u karijeri, dostigavši četvrto mjesto. Sam album ''Aerial'' debitovao je na britanskoj listi albuma na trećem, a na američkoj listi na 48. mjestu.

''Aerial'' je, slično kao i ''Hounds of Love'' (1985), podijeljen na dva dijela, od kojih svaki ima svoju temu i atmosferu. Prvi disk, pod naslovom &quot;A Sea of Honey&quot;, sadrži niz tematski nepovezanih pjesama, uključujući &quot;King of the Mountain&quot;; &quot;Bertie&quot;, odulju njenom sinu u renesansnom stilu; te pjesmu &quot;Joanni&quot;, zasnovanu na priči o [[Ivana Orleanska|Ivani Orleanskoj]]. U pjesmi &quot;π&quot;, Bush pjeva 117 cifara broja [[Pi]]. Drugi disk, pod naslovom &quot;A Sky of Honey&quot;, sastoji se od jedne neprekidne muzičke cjeline koja opisuje koncept prolaska 24 sata. Album ''Aerial'' donio je pjevačici dvije nominacije za nagradu [[Brit Awards|Brit]] 2006, i to za najbolju britansku solo umjetnicu i za najbolji britanski album.

=== 2007–2013: Fish People, ''Director's Cut'' i ''50 Words for Snow'' ===
Godine 2007. od nje je zatraženo da napiše pjesmu za muzičku podlogu filma ''[[Zlatni kompas (film)|Zlatni kompas]]'', koja bi se odnosila na glavnu junakinju Lyru Belacqu. Pjesma &quot;[[Lyra (Kate Bush)|Lyra]]&quot; puštena je tokom odjavne špice filma, a stigla je do 187. mjesta na britanskoj listi singlova te je nominovana za nagradu Satelit Međunarodne novinarske akademije u kategoriji za najbolju originalnu pjesmu u igranom filmu. Prema riječima Dela Palmera, od Bush je zatraženo da komponuje pjesmu u veoma kratkom roku, pa je cijeli projekat završen za samo 10 dana.

U maju 2011, Bush je objavila album ''[[Director's Cut (Kate Bush)|Director's Cut]]'', koji se sastoji od 11 prerađenih pjesama sa albuma ''The Sensual World'' i ''The Red Shoes'', snimljenih analognom umjesto digitalnom opremom. Sve pjesme sadrže nove glavne vokale, bubnjeve i instrumentaciju. Neke pjesme su transponovane u niži tonalitet kako bi se prilagodile njenom dubljem glasu. Tri pjesme, uključujući &quot;[[This Woman's Work]]&quot;, potpuno su ponovo snimljene, često sa izmijenjenim tekstom na pojedinim mjestima. Bush je ovaj album opisala kao potpuno novi projekat, a ne kao običnu kolekciju remiksa. To je ujedno bio i prvi album objavljen za njenu novu izdavačku kuću Fish People, koja radi pod okriljem EMI Records. Pored standardnog CD izdanja, album je objavljen i kao dio boks-seta koji sadrži album ''The Sensual World'' i analogno remasterovani album ''The Red Shoes''. Debitovao je na drugom mjestu britanske liste.

Njen deseti studijski album, ''[[50 Words for Snow]]'', objavljen je 21. novembra 2011. Na njemu se nalazi i duetska pjesma sa [[Elton John|Eltonom Johnom]], &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot;. Album sadrži sedam novih pjesama čija je radnja smještena &quot;nasuprot kulisama snijega koji pada&quot;, sa ukupnim trajanjem od 65 minuta. Kompozicije su izgrađene oko nježnog, džeziranog klavira Kate Bush i bubnjeva [[Steve Gadd|Stevea Gadda]], te koriste pjevane i govorene vokale. Kritičar časopisa ''[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]]'' Stephen Dalton opisao je album kao &quot;prilagodljiv i eksperimentalan rad, sa savremenim kamernim pop zvukom utemeljenim na jasnom klaviru, minimalnim perkusijama i blagim dodirima elektronike... zvučnim pejzažima džez-roka koji se prepliću sa fragmentarnim naracijama izvedenim u širokom rasponu glasova&quot;. Na albumu se pojavljuje i basista [[Danny Thompson]], dok u šestoj pjesmi, &quot;50 Words for Snow&quot;, glumac [[Stephen Fry]] recituje spisak izmišljenih riječi koje opisuju snijeg.

Album ''50 Words for Snow'' naišao je na opšte odobravanje muzičkih kritičara. Na veb-sajtu Metacritic, koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu do 100 na osnovu recenzija glavnih kritičara, album je dobio prosječnu ocjenu 88 na osnovu 26 recenzija, što ukazuje na &quot;univerzalno priznanje&quot;. Na dodjeli nagrada &quot;Brit&quot; 2012. nominovana je u kategoriji za najbolju britansku umjetnicu, dok je album osvojio nagradu za najbolji album na ceremoniji South Bank Sky Arts Awards, a bio je nominovan i za najbolji album na dodjeli nagrada &quot;Ivor Novello&quot;.

Bush je odbila poziv da nastupi na [[Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara 2012.|ceremoniji zatvaranja Ljetnih olimpijskih igara 2012.]] u Londonu. Umjesto toga, tokom ceremonije pušten je novi vokalni remiks njenog singla &quot;Running Up That Hill&quot; iz 1985. Godine 2013. postala je jedina umjetnica koja je uspjela imati albume u prvih pet mjesta britanske liste u pet uzastopnih decenija.

=== 2014–2021: Before the Dawn i remasterovani katalog ===
[[Datoteka:Kate_Bush_and_Mino_Cinelu._BTD,_London_September_20,_2014.jpg|mini|Kate Bush tokom nastupa u okviru koncertne rezidencije [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]] u Londonu, septembar 2014.]]
U martu 2014, Bush je najavila svoje prve koncerte uživo nakon nekoliko decenija: [[Before the Dawn (koncerti Kate Bush)|Before the Dawn]], koncertnu rezidenciju od 22 večeri u Londonu, koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]]. Ulaznice su rasprodate u roku od 15 minuta, a koncerti su dobili izuzetne pohvale kritike. Koncertni album, naslovljen ''[[Before the Dawn (Kate Bush)|Before the Dawn]]'', objavljen je 25. novembra 2016. Podstaknuta medijskom pažnjom oko ovih koncerata, Bush je postala prva umjetnica koja je istovremeno imala osam albuma na britanskoj listi Top 40, što ju je stavilo na treće mjesto svih vremena po broju istovremenih albuma na toj listi (ispred nje su jedino [[Elvis Presley]] sa 12 albuma nakon smrti 1977. i The Beatles sa 11 albuma 2009). Ukupno je imala 11 albuma među prvih 50.

U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:
{{Citat|Pripremanje ovog šoua bilo je nesvakidašnje iskustvo. Bilo je tu ogromno mnogo rada, ali i zabave, i velika je privilegija raditi sa tako nevjerovatno talentovanim timom. Ovo je zvučni dokument. Nadam se da može opstati samostalno kao muzičko djelo i da u njemu mogu uživati kako ljudi koji nisu znali ništa o koncertima, tako i oni koji su bili tamo. Nikada nisam očekivala ovako preplavljujuću reakciju publike, koja je svake večeri punila dvoranu životom i uzbuđenjem. Oni se nalaze u svakom taktu snimljene muzike. Čak i kada ih ne čujete, možete ih osjetiti.|izvor=Kate Bush povodom objavljivanja albuma uživo}}
Dana 6. decembra 2018, Bush je objavila svoju prvu knjigu pod naslovom ''How to Be Invisible'', koja predstavlja zbirku njenih tekstova pjesama. U novembru iste godine, objavila je dva boks-seta sa remasterovanim verzijama svojih studijskih albuma. Vokali [[Rolf Harris|Rolfa Harrisa]], koji je 2014. osuđen za više seksualnih delikata, zamijenjeni su novim verzijama koje je otjevao njen sin Bertie. Kompilacija rijetkih pjesama, obrada i remiksa iz ovih boks-setova, pod nazivom ''[[The Other Sides]]'', objavljena je 8. marta 2019, a uključivala je i prethodno neobjavljenu pjesmu &quot;Humming&quot; iz 1975. U septembru 2019, u Francuskoj je objavila limitirano promotivno singl-izdanje pjesama &quot;Ne t'enfuis pas&quot; / &quot;Un baiser d'enfant&quot; na gramofonskoj ploči.

U septembru 2020, Bush je postala počasni član (Fellow) Akademije Ivor Novello (The Ivors Academy), vodećeg nezavisnog profesionalnog udruženja tekstopisaca i kompozitora u Velikoj Britaniji. Povodom njenog prijema, pjevačica [[Annie Lennox]] izjavila je: &quot;Ona je vizionar i ikona koja je ostavila sopstveni magični pečat na duh vremena britanskog kulturnog pejzaža.&quot;

=== 2022–danas: Ponovni uspon i priznanja ===
Singl Kate Bush iz 1985, &quot;[[Running Up That Hill]]&quot;, stekao je ogromnu novu popularnost u maju 2022. nakon što je uvršten u radnju [[Stranger Things (4. sezona)|četvrte sezone]] [[Netflix|Netflixove]] serije ''[[Stranger Things]]''. Pjesma je ubrzo postala najslušanija numera na platformi [[Spotify]] u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, kao i na globalnom nivou. Glumica [[Winona Ryder]], koja u seriji tumači lik Joyce Byers, izjavila je da se godinama zalagala za uvrštavanje ove pjesme u seriju: &quot;Opsjednuta sam njom još od djetinjstva. Također, posljednjih sedam godina na snimanju stalno ostavljam tragove noseći majice s likom Kate Bush.&quot; Prema pisanju lista ''The Guardian'', pjesma je postala naročito popularna među pripadnicima [[Generacija Z|generacije Z]], koji nisu bili ni rođeni kada je pjesma prvobitno objavljena, te se pojavila u brojnim videozapisima na društvenoj mreži [[TikTok]]. Bush je tim povodom objavila izjavu u kojoj je pohvalila seriju i istakla da je ovaj ponovni uspon pjesme &quot;zaista uzbudljiv&quot;.

Dana 10. juna 2022. godine, pjesma &quot;Running Up That Hill&quot; plasirala se na drugo mjesto britanske liste singlova, čime je nadmašila svoju prvobitnu najvišu poziciju (treće mjesto iz 1985). Bila je to najpopularnija pjesma sedmice u Velikoj Britaniji, ispred singla &quot;[[As It Was]]&quot; [[Harry Styles|Harryja Stylesa]], ali zbog postojećeg pravila top-liste starije pjesme koje se strimuju bivaju penalizovane pri bodovanju. Nadzorni odbor zvanične top-liste ubrzo je reagovao i napravio izuzetak za ovu pjesmu, ukidajući pravilo &quot;ubrzanog odnosa grafikona&quot; (accelerated chart ratio) zbog njenog kontinuiranog prodajnog rasta.

Nakon toga, 17. juna, pjesma je zvanično izbila na prvo mjesto u Velikoj Britaniji, postavši tako drugi singl Kate Bush koji je dosegao sam vrh britanske liste.  Pjesma je usput oborila tri historijska rekorda na britanskim top-listama. Sa razmakom od 44 godine od njenog prethodnog broja jedan (singla &quot;[[Wuthering Heights]]&quot; iz 1978), Bush je nadmašila rekord [[Tom Jones (pjevač)|Toma Jonesa]], koji je na novi broj jedan čekao 42 godine. Također, zamijenila je [[Cher]] na mjestu najstarije solo umjetnice na vrhu britanske liste singlova, postigavši ovaj uspjeh sa 63 godine i 11 mjeseci. Pored toga, Bush je ostvarila i rekord za singl kojem je trebalo najviše vremena da stigne do prvog mjesta, nadmašivši za godinu dana prethodni rekord koji je držala pjesma &quot;[[Last Christmas]]&quot; grupe [[Wham!]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Kate Bush's Running Up That Hill is Official Charts Number 1 Single: Singer becomes 3 x Official Charts Record Breaker with Stranger Things success|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|access-date=17 June 2022|work=Official Charts Company|archive-date=17 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617193926/https://www.officialcharts.com/chart-news/kate-bushs-running-up-that-hill-is-official-charts-number-1-single-singer-becomes-3-x-official-charts-record-breaker-with-stranger-things-success__36605/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. juna 2022, &quot;Running Up That Hill&quot; je ponovo ušla na američku listu [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] i to na osmo mjesto, čime je nadmašila svoj vrhunac iz 1985. kada je bila na 30. mjestu, te je postala prvi top 10 hit za Kate Bush u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|last=Trust|first=Gary|date=6 June 2022|title=Harry Styles Holds Atop Billboard Hot 100 With 'As It Was', Kate Bush's 'Running Up That Hill' Hits Top 10|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|access-date=7 June 2022|magazine=Billboard|language=en-US|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607000418/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-kate-bush-hot-100-top-10-1235082217/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sedmice pjesma se popela na četvrto mjesto u SAD-u,&lt;ref&gt;{{cite magazine|title=Harry Styles' &quot;As It Was&quot; Tops Billboard Hot 100 for Sixth Week|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|access-date=13 June 2022|magazine=Billboard|archive-date=13 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613165134/https://www.billboard.com/music/chart-beat/harry-styles-sixth-week-hot-100-kate-bush-top-five-1235086411/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; dok je 25. jula dostigla treću poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|title=Lizzo's 'About Damn Time' Hits No. 1 on Billboard Hot 100|magazine=Billboard|last=Trust|first=Gary|date=25 July 2022|access-date=25 July 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725172940/https://www.billboard.com/music/chart-beat/lizzo-about-damn-time-hits-number-one-billboard-hot-100-1235117548/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen matični album, ''Hounds of Love'', također je zabilježio novi vrhunac u Americi plasiravši se na 12. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite tweet|user=billboardcharts|number=1533898738502189056|title=@KateBushMusic's 1985 album 'Hounds of Love' re-enters this week's #Billboard200 chart at No. 28, a new peak...|date=6 June 2022|access-date=7 June 2022}}&lt;/ref&gt; Pjesma je zauzela prvo mjesto i na australijskoj listi [[ARIA Charts]], postavši njen drugi broj jedan singl u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|title=Kate Bush takes out #1 on the Singles Chart|date=10 June 2022|publisher=Australian Recording Industry Association|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610073944/https://www.aria.com.au/charts/news/kate-bush-takes-out-1-on-the-singles-chart|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; U Francuskoj je &quot;Running Up That Hill&quot; nadmašila svoju prvobitnu 24. poziciju i plasirala se na treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|title=Top Singles (Week 24, 2022)|publisher=Syndicat National de l'Édition Phonographique|language=fr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220620111828/https://snepmusique.com/les-tops/le-top-de-la-semaine/top-albums/?semaine=24&amp;annee=2022&amp;categorie=Top%20Singles|archive-date=20 June 2022|url-status=live|access-date=6 June 2022}}&lt;/ref&gt; Album ''Hounds of Love'' je zabilježio skok popularnosti na različitim listama, pa je tako stigao do prvog mjesta na Billboardovoj listi &quot;Top Alternative Albums&quot;, što je bio prvi put u karijeri Kate Bush da ima album na samom vrhu neke američke top-liste.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|title=Kate Bush Earns First Billboard No. 1 Album Thanks to 'Stranger Things' Boost|first=Kevin|last=Rutherford|date=7 June 2022|access-date=7 June 2022|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|archive-date=7 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220607185044/https://www.billboard.com/pro/kate-bush-stranger-things-number-one-album-hounds-of-love/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. juna, kompilacijski album ''[[The Whole Story]]'' skočio je sa 76. na 19. mjesto na britanskoj listi albuma,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|title=Post Malone's Twelve Carat Toothache boasts highest new entry as Harry Styles reclaims Number 1 album with Harry's House|last=Smith|first=Carl|date=10 June 2022|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20220610155747/https://www.officialcharts.com/chart-news/post-malones-twelve-carat-toothache-boasts-highest-new-entry-as-harry-styles-reclaims-number-1-album-with-harrys-house__36558/|archive-date=10 June 2022|url-status=live|access-date=10 June 2022}}&lt;/ref&gt; dostigavši sedmicu dana kasnije 17. poziciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20220624|title=Official Albums Chart Top 100 - 24 June 2022 - 30 June 2022|date=24 June 2022|website=Official Charts|access-date=30 June 2022}}&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća Rhino Entertainment je u septembru 2022. objavila limitirano izdanje singla na CD-u, što je bilo prvi put da je ova pjesma izdata u tom formatu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-running-up-that-hill-to-be-released-as-cd-single-3302816|title=Kate Bush's 'Running Up That Hill' to be released as CD single|last=Campbell|first=Erica|date=1 September 2022|website=NME|access-date=2 October 2022}}&lt;/ref&gt; Iste godine, igrani film ''[[Čovjek zvan Otto]]'' (''A Man Called Otto'') uvrstio je u svoju muzičku podlogu pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; sa njenog albuma ''The Sensual World''.&lt;ref&gt;{{citation|title=A Man Called Otto (2022) – Soundtracks|publisher=IMDb|url=https://www.imdb.com/title/tt7405458/soundtrack/|access-date=2023-09-08|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U maju 2023, ista pjesma se pojavila i u Netflixovom filmu ''[[Majka (film iz 2023)|The Mother]]'', što je ponovo pokrenulo nagli skok u prodaji i strimingu ove numere.&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=18 May 2023|title=Is Kate Bush Having Another Netflix Moment?|url=https://www.billboard.com/pro/kate-bush-this-womans-work-the-mother-netflix-streaming-gains/|magazine=Billboard|access-date=19 May 2023}}&lt;/ref&gt;

Na rang-listi &quot;200 najboljih pjevača svih vremena&quot; časopisa ''[[Rolling Stone]]'', objavljenoj 1. januara 2023, Bush je zauzela 60. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-singers-all-time-1234642307/umm-kulthum-1234643089/|title=The 200 Greatest Singers of All Time|magazine=[[Rolling Stone]]|date=January 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 22. februara 2023, najavila je da njena izdavačka kuća Fish People prelazi kod novog distributerskog partnera, kompanije The state51 Conspiracy.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://superdeluxeedition.com/news/kate-bushs-hounds-of-love-to-be-reissued-later-this-year/|title=Kate Bush's Hounds Of Love to be reissued later this year|last=Sinclair|first=Paul|date=23 February 2023|website=SuperDeluxeEdition|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; Nova kuća je preuzela globalnu distribuciju njenih izdanja objavljenih nakon 1980. (počevši od albuma ''[[The Dreaming (album)|The Dreaming]]''), kao i kompletnog kataloga isključivo za tržište SAD-a. Ovaj poslovni potez rezultirao je i pokretanjem novih nezavisnih (''indie'') fizičkih reizdanja njenih albuma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-new-physical-reissues-of-her-album-back-catalogue-3528222|title=Kate Bush announces new physical reissues of her album back catalogue|last=Rigotti|first=Alex|date=1 November 2023|website=NME|language=en-GB|access-date=30 November 2023}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je bila nominovana 2018, 2021. i 2022, Bush je zvanično primljena u [[Dvorana slavnih rokenrola|Dvoranu slavnih rokenrola]] (Rock and Roll Hall of Fame) 2023. godine, ali nije prisustvovala samoj ceremoniji.&lt;ref name=&quot;rhall232&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|title=Kate Bush|website=Future Rock Legends|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230505201414/https://futurerocklegends.com/Artist/Kate_Bush/|archive-date=5 May 2023|url-status=live|access-date=5 May 2023}}&lt;/ref&gt; U Dvoranu slavnih uveo ju je reper [[Big Boi]] iz dueta [[OutKast]], njen dugogodišnji obožavalac.&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot;&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|title=Read Big Boi's Speech Inducting Kate Bush Into Rock &amp; Roll Hall of Fame 2023|last=Minsker|first=Evan|date=4 November 2023|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104031245/https://pitchfork.com/news/read-big-bois-speech-inducting-kate-bush-into-rock-and-roll-hall-of-fame-2023/|archive-date=4 November 2023|url-status=live|access-date=4 November 2023}}&lt;/ref&gt; U svom svečanom govoru, Big Boi je istakao: &quot;Ono što najviše volim kod Katenine muzike jeste to što nikada ne znam kakav ću zvuk čuti u sljedećem trenutku. Ona potpuno ignoriše bilo šta što liči na šablon ili formulu i umjesto toga radi tačno ono što želi, baš kao i ja. Izaziva me kao slušaoca, širi moje vidike i moj um. Bez obzira na to koliko puta se vratim albumima kao što su ''The Dreaming'' ili ''50 Words for Snow'', oni uvijek zvuče svježe i iznova me iznenađuju. Pune mi glavu idejama i pomjeraju granice onoga što smatram da se muzikom može postići.&quot;&lt;ref name=&quot;bigboi1&quot; /&gt;

U februaru 2024. saopšteno je da je Bush izabrana za ambasadorku manifestacije [[Dan prodavnica ploča]] (Record Store Day) u Velikoj Britaniji za tu godinu. Tim povodom, njen otkazani singl iz 1993, &quot;[[Eat the Music]]&quot;, ponovo je izdat na 10-inčnoj gramofonskoj ploči.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kate-bush-record-store-day-2024-vinyl-b2503710.html|title=Kate Bush announced as Record Store Day UK|last=O'Connor|first=Roisin|date=28 February 2024|website=The Independent|access-date=3 March 2024}}&lt;/ref&gt; U zvaničnoj izjavi, Bush je navela:

{{Citat|Zar nije sjajno vidjeti kako je ponovni uspon vinila potpuno zatekao muzičku industriju? Oni su već odlučili da ostave gramofonske ploče daleko u prošlosti, ali čini se da se ne slažu svi s tim! Sviđa mi se to [...] Na isti način na koji neki ljudi vole čitati knjigu na Kindleu, ali ujedno žele imati i knjigu kao fizički predmet, mnogi ljudi vole kombinaciju vinila i striminga. Oba formata imaju potpuno drugačiju privlačnost. Album na vinilu je predivna stvar, kojoj vizuelna umjetnost na velikom omotu daje snažan identitet. Postoji mnogo ličnija veza s umjetnikom i njegovim radom. Dodatna prednost vinila je ta što podstiče ljude da zapravo slušaju cijele albume. To je umjetnička forma za koju sam oduvijek smatrala da se može cijeniti na jedan sasvim jedinstven način. Nadam se da ćete se ove godine fantastično provesti na ovom veoma važnom događaju i proslaviti muziku koja je specijalno objavljena za vas.|izvor=Kate Bush povodom proglašenja za ambasadorku Dana prodavnica ploča 2024.}}

Dana 25. oktobra 2024, Bush je objavila kratki animirani film pod naslovom ''Little Shrew'', kreiran s ciljem podrške humanitarnoj organizaciji War Child. Muzičku podlogu filma čini skraćena radio-verzija pjesme &quot;Snowflake&quot; sa albuma ''50 Words for Snow''. U pratećem intervjuu za BBC povodom promocije filma, Bush je otkrila da je &quot;veoma nestrpljiva da počne raditi na novom albumu kada završi sa ovim projektom. Imam mnogo ideja i zaista se radujem povratku u taj kreativni prostor, prošlo je mnogo vremena.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|title=Kate Bush reveals plans to make new music|last=McIntosh|first=Steven|date=25 October 2024|website=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20241026201826/https://www.bbc.com/news/articles/cn7mlp8rd77o|archive-date=26 October 2024|url-status=live|access-date=25 October 2024}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2024, Bush je dobila dvije nominacije na 67. dodjeli nagrada Grammy u kategorijama za najbolji grafički dizajn pakovanja (Best Recording Package) i najbolje boks-set ili specijalno limitirano pakovanje (Best Boxed or Special Limited Edition Package) za nova izdanja albuma ''Hounds of Love'', što su bile njene prve nominacije za ovu nagradu još od 1996.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Surandé|first=Camilia|date=November 8, 2024|title=Premios Grammy 2025: Revisa todas las nominaciones a las 94 categorías en total|url=https://www.cnnchile.com/cultura/grammys-nominaciones-premios-grammy-2025_20241108/|work=CNN Chile}}&lt;/ref&gt;

Također, Bush je bila jedna od više od hiljadu muzičara koji su podržali album tišine objavljen 25. februara 2025. pod nazivom ''[[Is This What We Want?]]'', izdat u znak protesta protiv korišćenja autorskih muzičkih djela bez licence za treniranje vještačke inteligencije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cwyd3r62kp5o|title=Artists release silent album in protest against AI using their work|date=2025-02-25|publisher=BBC News|language=en-GB|access-date=2025-02-25}}&lt;/ref&gt; Ovaj album je debitovao na 38. mjestu britanske liste digitalnih preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|title=1000 UK Artists - Is This What We Want|date=6 March 2025|website=Official Charts|archive-url=https://web.archive.org/web/20250306103703/https://www.officialcharts.com/albums/1000-uk-artists-is-this-what-we-want/|archive-date=6 March 2025|url-status=live|access-date=9 March 2025}}&lt;/ref&gt; Dana 26. juna 2025. najavljeno je da će se njen animirani film ''Little Shrew'' ekskluzivno prikazivati u kinima širom Velike Britanije kao uvod prije projekcija njemačkog historijskog filma o pokretu otpora iz Drugog svjetskog rata, ''Od Hilde, s ljubavlju'' (''From Hilde, With Love'').&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.classicpopmag.com/news/kate-bushs-little-shrew-to-play-exclusively-in-cinemas-nationwide/|title=Kate Bush's Little Shrew to play exclusively in cinemas nationwide|last=Biggane|first=Dan|date=2025-06-26|website=Classic Pop Magazine|access-date=2025-08-01}}&lt;/ref&gt; Nešto kasnije, 22. septembra 2025, objavljeno je da će kompilacija ''Best of the Other Sides'' - dorađena i izmijenjena verzija izdanja ''The Other Sides'' iz 2018 - biti puštena u digitalnu prodaju 26. septembra, dok su fizička izdanja na CD-u i vinilu izašla 31. oktobra 2025;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-announces-the-best-of-other-sides-due-to-fan-demand-3894197|title=Kate Bush announces The Best of the Other Sides due to fan demand|last=Dunworth|first=Liberty|date=22 September 2025|website=NME|access-date=22 September 2025}}&lt;/ref&gt; digitalno izdanje je debitovalo na 16. mjestu britanske liste digitalnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/albums/kate-bush-best-of-the-other-sides/|title=Kate Bush – Best of the Other Sides|date=3 October 2025|website=[[Official Charts Company]]|access-date=3 October 2025}}&lt;/ref&gt;

== Lični život ==
Bush i gitarista Danny McIntosh imaju sina Alberta McIntosha, poznatog kao Bertie, koji je rođen 1998.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeney|first=Eamon|title=Why Kate Bush is so proud of her Irish roots|url=https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|work=Irish Independent|date=24 March 2014|access-date=19 December 2020|archive-date=18 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201218233908/https://www.independent.ie/entertainment/music/why-kate-bush-is-so-proud-of-her-irish-roots-30120956.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|title=Kate Bush: how Bertie inspired my comeback|last=Singh|first=Anita|date=27 August 2014|work=The Daily Telegraph|archive-url=https://archive.today/20230301094534/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/11059514/Kate-Bush-how-Bertie-inspired-my-comeback.html|archive-date=1 March 2023}}&lt;/ref&gt; Od kasnih 1970-ih do ranih 1990-ih, Bush je bila u vezi s basistom i ton-majstorom [[Del Palmer|Delom Palmerom]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sweeting|first=Adam|title=Kate Bush: The Return of the Recluse|work=[[The Independent]]|date=2 October 2005|url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kate-bush-return-of-the-recluse-316516.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20051013070822/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article316516.ece|archive-date=13 October 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Bush je nekada živjela u [[Eltham (London)|Elthamu]] u jugoistočnom Londonu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369|title=Famous People of Eltham|work=Elthamse9.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160423091857/http://www.elthamse9.co.uk/tourismpostings.php?id=9369#.UHwTrFLjoRo|archive-date=23 April 2016|url-status=dead|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom 1990-ih preselila se u rezidenciju pored kanala u [[Sulhamstead|Sulhamsteadu]] (Berkshire), a 2004. kupila je i drugu kuću u [[Devon|Devonu]].&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot; /&gt; Bush je vegetarijanka.&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Kate Bush talks Vegetarianism|series=Delia Smith's Cookery Course|network=[[BBC]]|via=YouTube|url=https://www.youtube.com/watch?v=s7UFXa4XYIQ|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/s7UFXa4XYIQ|archive-date=28 October 2021}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|title=Kate Bush's Thoughts on Vegetarianism|last=Russell|first=John|work=John Russell's Home Page|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304115614/http://www.johnrussell.name/recipes/kate_bus.htm|archive-date=4 March 2016|url-status=live|access-date=5 July 2016}}&lt;/ref&gt; Odgojena je kao [[Rimokatolička crkva|rimokatolikinja]]. Godine 1999. izjavila je:
{{Citat|Nikada ne bih rekla da sam stroga sljedbenica rimokatoličke vjere, ali tu je prisutno mnogo slika; moraju biti, jer su tako upečatljive. To su tako moćne, lijepe i strastvene slike! U rimokatolicizmu ima mnogo patnje. Mislim da ne tražim nužno religiju, već načine koji bi mi pomogli da steknem više razumijevanja, postanem potpunija i sretnija osoba... Ali zaista mislim da još nisam pronašla svoje pravo mjesto.|izvor={{r|Q magazine}}}}
Vremenski razmaci između njenih albuma dovodili su do glasina o njenom zdravlju i izgledu.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Return of a Sultry Songstress|work=[[The New York Sun]]|date=8 November 2005|last=Ziegler|first=Mollie}}&lt;/ref&gt; Godine 2011. izjavila je za [[BBC Radio 4]] da joj količina vremena između albuma stvara stres: &quot;Veoma je frustrirajuće što rad na albumima traje ovoliko dugo... Voljela bih da nema tako velikih pauza između njih.&quot; U istom intervjuu je demantovala da je perfekcionista, rekavši: &quot;Mislim da je važno da stvari imaju mane... To je ono što umjetničko djelo ponekad čini zanimljivim - onaj dio koji je pogrešan ili greška koju ste napravili, a koja vas je odvela do ideje do koje inače nikada ne biste došli.&quot; Tom prilikom je ponovo naglasila da joj je porodični život na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot; /&gt;

Njen sin Bertie učestvovao je u njenoj koncertnoj rezidenciji &quot;Before the Dawn&quot; 2014. Njen nećak Raven Bush bio je violinista u engleskoj indie rok grupi [[Syd Arthur]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|title=New band of the day – No 726: Syd Arthur|last=Lester|first=Paul|date=15 February 2010|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20190812225846/https://www.theguardian.com/music/2010/feb/15/new-band-syd-arthur|archive-date=12 August 2019|url-status=live|access-date=16 October 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Politički stavovi ===
Pojedine pjesme Kate Bush sadrže reference na političke i društvene teme, uključujući &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot;, koja govori o strahu od [[Nuklearni rat|nuklearnog rata]], i &quot;[[Army Dreamers]]&quot;, koja preispituje tugu majki koje izgube djecu tokom služenja vojnog roka u ratu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|title=Kate Bush – Breathing (lyrics)|website=Genius Lyrics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190415201240/https://genius.com/Kate-bush-breathing-lyrics|archive-date=15 April 2019|url-status=live}} Pušteno u prodaju 14. aprila 1980.&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1985. za emisiju ''[[The NewMusic]]'', Bush je navela: &quot;Nikada nisam osjećala da pišem s političke tačke gledišta; uvijek je u pitanju emotivna tačka gledišta koja se, eto, igrom slučaja možda bavi nekom političkom situacijom.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot;&gt;{{cite web|url=https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|title=Cloudbusting -- Kate Bush In Her Own Words: Politics|date=|website=children.ofthenight.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426133822/https://children.ofthenight.org/cloudbusting/subjects/politics.html|archive-date=26 April 2005|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje za [[Opšti izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1979.|opšte izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu 197]], Bush, koja je u to vrijeme bila na koncertnoj turneji po Velikoj Britaniji, fotografisala se zajedno s laburističkim premijerom [[James Callaghan|Jamesom Callaghanom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reviews.history.ac.uk/review/1711|title=Crisis? What Crisis? The Callaghan Government and the British 'Winter of Discontent'|work=Reviews in history|date=January 2015|access-date=22 January 2021|archive-date=8 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508051923/https://reviews.history.ac.uk/review/1711|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kada su je u intervjuu za časopis ''[[Hot Press]]'' 1985. pitali o njenim političkim uvjerenjima, Bush je odgovorila da ne želi javno govoriti o tome za koga glasa i dodala: &quot;Uopšte ne smatram da razmišljam politički. Ja zapravo i ne razumijem politiku.&quot;&lt;ref name=&quot;children.ofthenight.org-politics&quot; /&gt;

Za epizodu ''[[GLC: The Carnage Continues...]]'' u okviru humorističnog serijala ''[[The Comic Strip|The Comic Strip Presents...]]'', napisala je, producirala i otpjevala naslovnu pjesmu &quot;Ken&quot;. Pjesma predstavlja satirični osvrt na to kako Holivud glamurizuje i fikcionalizuje političke ličnosti, u ovom slučaju [[Ken Livingstone|Kena Livingstonea]], bivšeg lidera Savjeta šireg Londona (Greater London Council), dok su tekst i muzika parodirali [[Theme from Shaft|temu iz filma ''Shaft'']].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|title=Kate Bush Once Wrote A Song About Ken Livingstone|date=28 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150919090621/http://www.lbc.co.uk/kate-bush-once-wrote-a-song-about-ken-livingstone-88090|archive-date=19 September 2015|url-status=dead|access-date=1 May 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|title=Kate Bush thinks Theresa May is 'wonderful' - and it's not the first time she's turned political|last=Rampen|first=Julia|date=29 November 2016|website=[[New Statesman]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422212457/https://www.newstatesman.com/politics/staggers/2016/11/kate-bush-thinks-theresa-may-wonderful-and-its-not-first-time-shes-turned|archive-date=22 April 2021|url-status=live|access-date=22 April 2021}}&lt;/ref&gt;

Kanadski informativni magazin ''[[Maclean's]]'' objavio je 2016. intervju u kojem su pjevačicu pitali o tome što se ljudi plaše žena na pozicijama političke moći. Bush je skrenula pažnju na to da Velika Britanija, za razliku od SAD-a, ima premijerku, [[Theresa May]], koja je na tu funkciju stupila nekoliko mjeseci ranije. U intervjuu su navedene njene riječi: &quot;Zapravo mi se veoma sviđa i mislim da je divna. Smatram da je to najbolja stvar koja nam se desila u posljednje vrijeme... Sjajno je imati ženu na čelu države. Veoma je razumna i mislim da je to dobra stvar u ovom trenutku.&quot;&lt;ref name=&quot;Beaumont-Thomas-2019&quot; /&gt; Bush je 2019. na svojoj veb-stranici objavila pojašnjenje u kojem je navela da nije pristalica [[Konzervativna partija (UK)|Konzervativne partije]], da je smatrala kako May predstavlja pomak nabolje u odnosu na prethodnog premijera, te da joj je namjera bila isključivo da stane u odbranu žena na pozicijama moći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|title=Kate Bush Says She Does Not Support Tories, Clarifying 2016 Theresa May Quote|date=8 January 2019|website=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830062228/https://pitchfork.com/news/kate-bush-says-she-does-not-support-tories-clarifying-2016-theresa-may-quote/|archive-date=30 August 2021|url-status=live|access-date=30 August 2021}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2021, Bush je bila jedna od 156 potpisnika [[Otvoreno pismo|otvorenog pisma]] upućenog premijeru [[Boris Johnson|Borisu Johnsonu]], u kojem se pozivalo na izmjenu Zakona o autorskim pravima, dizajnu i patentima iz 1988. kako bi se isplate tantijema od striminga približile iznosima koji se plaćaju za radijsko emitovanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|title=Paul McCartney and Kate Bush lead call for change to music streaming payments|first=Ben|last=Beaumont-Thomas|newspaper=The Guardian|date=20 April 2021|archive-date=6 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506184710/https://www.theguardian.com/music/2021/apr/20/paul-mccartney-kate-bush-law-change-music-streaming-payment|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022, u svojoj godišnjoj božićnoj poruci, Bush je izrazila solidarnost sa [[Štrajkovi medicinskih radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu 2022.|medicinskim sestrama koje su stupile u štrajk]], navodeći da medicinsko osoblje [[National Health Service|Nacionalne zdravstvene službe (NHS)]] treba &quot;cijeniti i njegovati&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0|title=Merry Christmas|last=Bush|first=Kate|date=22 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222140744/https://www.katebush.com/news/merry-christmas-0/|archive-date=22 December 2022|url-status=dead|access-date=22 December 2022}}&lt;/ref&gt;

== Umjetničko stvaralaštvo ==

=== Muzički stil i glas ===
[[Datoteka:Fairlight.JPG|desno|mini|Kate Bush je koristila sempler [[Fairlight CMI]].]]
Muzička estetika Kate Bush je eklektična; ona koristi različite uticaje i spaja nespojive stilove, često unutar jedne pjesme ili tokom cijelog albuma.&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;/&gt; Simon Reynolds iz časopisa ''The Guardian'' nazvao je Bush &quot;kraljicom art-popa&quot;,{{r|Simon Reynolds}} a njen rad je takođe opisivan kao [[art rok]],{{r|AllMusicBio|Cunningham}} [[barokni pop]],&lt;ref&gt;{{cite magazine |first=Maria Montgomery |last=Sarnoff |title=Perfect Vision |date=March 1990 |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |url=http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |access-date=7 May 2016 |archive-date=5 May 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040630/http://gaffa.org/reaching/i90_op2.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[avant-pop]],{{r|Sarnoff (1990)|Corcoran (2014)}} [[progresivni pop]],&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bennett |first=Andy |title=British Progressive Pop 1970–1980 |date=2020 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781501336645}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hutchinson |first=Kate |title=Kate Bush: where to start in her back catalogue |url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |website=The Guardian |date=13 May 2020 |access-date=18 June 2022 |archive-date=28 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220328123819/https://www.theguardian.com/music/2020/may/13/kate-bush-where-to-start-in-her-back-catalogue |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i post-progresivni muzički stil.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://journals.openedition.org/transposition/7101 |title=A Mellotron-Shaped Grave: Deconstructing the Death of Progressive Rock |last=Merlini |first=Mattia |date=October 2022 |journal=Transposition |issue=10 |doi=10.4000/transposition.7101 |s2cid=250229571 |access-date=2023-08-09 |quote=Indeed, such an analysis can explain why new post-progressive artists (e.g. Kate Bush, Peter Gabriel, Robert Fripp) |hdl=2434/948377 |hdl-access=free |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231713/https://journals.openedition.org/transposition/7101 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ben Myers iz magazina ''[[Prog (magazin)|Prog]]'' opisao je Bush kao &quot;prvu prog rok pop zvijezdu i prvu pop prog rok zvijezdu&quot; čija su &quot;historija karijere i saradnje neraskidivo povezani s progresivnim rokom, a njen evoluirajući izraz ima mnogo više zajedničkog s tim žanrom nego s pop svijetom u kojem se prvobitno našla.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/kate-biush-prog-and-pop-star |title=&quot;She has managed to maintain her position without ever once being sucked into the creative vacuum of celebrity culture&quot;: The less we see of Kate Bush, the more we want to know |work=Louder |first=Ben |last=Myers |date=22 January 2024 |access-date=26 September 2024}}&lt;/ref&gt; Svrstavana je u grupu s drugim &quot;umjetnički nastrojenim britanskim [[pop-rok]] muzičarima iz 1970-ih i 1980-ih&quot; kao što su [[Roxy Music]] i [[Peter Gabriel]].{{r|Ray (2012) p.107}} Čak i u svojim najranijim radovima, gdje je klavir bio primarni instrument, spajala je različite uticaje, oslanjajući se na klasičnu muziku, [[glem rok]],&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;/&gt; te širok spektar etno i [[Narodna muzika|folk]] izvora. Ovaj pristup zadržala je tokom čitave karijere. Do albuma ''[[Never for Ever]]'', Bush je počela istaknuto koristiti sintisajzer [[Fairlight CMI]], što joj je omogućilo da [[Semploteka|sempluje]] i manipuliše zvucima, značajno proširujući svoju zvučnu paletu.&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;/&gt;

Kate Bush ima vokalni raspon [[sopran|soprana]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |title=Kate Bush picks it up in 'Aerial' |work=[[USA Today]] |date=17 November 2005 |first=Elysa |last=Gardner |archive-url=https://web.archive.org/web/20151014173715/http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2005-11-17-kate-bush_x.htm |archive-date=14 October 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njen vokal sadrži elemente britanskog, anglo-irskog i, najistaknutije, južnoengleskog naglaska, a upotrebom muzičkih instrumenata iz različitih perioda i kultura, njena muzika se oduvijek razlikovala od američkih pop normi.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt; Kritičari često koriste izraz &quot;nadrealno&quot; kako bi opisali njeno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |title=The Unique Poetry Of Kate Bush |magazine=Hi-Fi &amp; Record Review |first=Sue |last=Hudson |date=December 1985 |access-date=1 October 2014 |archive-date=13 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140813023540/http://gaffa.org/reaching/i85_hifi.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme istražuju melodramatični emocionalni i muzički nadrealizam koji izmiče jednostavnoj kategorizaciji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Back Page |work=Hi-Fi and Record Review |last=Hudson |first=Sue}}&lt;/ref&gt; Primijećeno je da su čak i njene najveselije kompozicije često prožete tonovima melanhonije i obrnuto.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Shoes review |work=Spin |year=1993 |last=Davis |first=Erik}}&lt;/ref&gt;

=== Pisanje pjesama i uticaji ===
U svojim tekstovima Bush često koristi historijske ili književne reference. To je najbolje utjelovljeno u njenom debitantskom singlu &quot;Wuthering Heights&quot;, koji se temelji na istoimenom [[Orkanski visovi|romanu]] [[Emily Brontë]]. Sebe opisuje kao pripovjedača koji preuzima ulogu lika koji pjeva pjesmu, te odbacuje pokušaje drugih da njen rad posmatraju kao autobiografski.&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |title=BBC Radio 2 – Mark Radcliffe's Music Club, 17/05/2011 |publisher=[[BBC Radio 2]] |date=17 May 2011 |access-date=17 May 2011 |archive-date=27 July 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727174751/http://www.bbc.co.uk/programmes/b01131qg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njeni tekstovi dotiču opskurne ili ezoterične teme, a časopis ''[[New Musical Express]]'' istakao je da se Bush u svom radu ne ustručava baviti osjetljivim i tabu temama.&lt;ref&gt;{{cite news |title=The Barmy Dreamer |last=Solanas |first=Jane |work=NME |year=1983}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;The Kick Inside&quot; zasnovana je na tradicionalnoj engleskoj narodnoj pjesmi (''The Ballad of Lucy Wan'') koja govori o incestuoznoj trudnoći i samoubistvu koje je uslijedilo.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Irwin |first=Colin |title=Iron Maiden |work=Q |date=November 1989}}&lt;/ref&gt; &quot;Kashka from Baghdad&quot; govori o gej paru. U pjesmi &quot;[[Them Heavy People]]&quot; referiše se na [[George Gurdjieff|G. I. Gurdjieffa]], dok je pjesma &quot;[[Cloudbusting]]&quot; inspirisana autobiografijom Petera Reicha, ''A Book of Dreams'', koja opisuje njegov odnos s ocem, [[Wilhelm Reich|Wilhelmom Reichom]]. Pjesma &quot;[[Breathing (Kate Bush)|Breathing]]&quot; istražuje posljedice nuklearnog zagađenja iz perspektive fetusa.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=[[Smash Hits]] |year=1980}}&lt;/ref&gt;

Ostali nemuzički izvori inspiracije za Bush uključuju horor filmove, koji su uticali na [[gotik rok]] prirodu njenih pjesama; na primjer, u pjesmi &quot;Hounds of Love&quot; iskoristila je zvučni isječak iz horor filma ''[[Night of the Demon]]'' iz 1957.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hounds of Love Sleeve Notes |work=Q |date=June 1991 |last=Sutcliffe |first=Phil}}&lt;/ref&gt; &quot;The Infant Kiss&quot; je pjesma o rastrojenoj ženi i njenoj fiksaciji na mladog dječaka o kojem se brine (inspirisana filmom [[Jack Clayton|Jacka Claytona]] [[Nevini (film iz 1961)|''The Innocents'']] iz 1961, koji je snimljen prema noveli [[Henry James|Henryja Jamesa]] ''[[Okretaj zavrtnja]]'').&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kate Bush interview |work=Q |year=1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |title=Top 100 Greatest Gayest albums 81–90 |work=Out |date=19 March 2012 |access-date=12 May 2015 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060639/http://www.out.com/entertainment/music/2012/03/19/100-greatest-gayest-albums-all-time |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Naslov pjesme &quot;Hammer Horror&quot; potiče od horor filmova produkcijske kuće [[Hammer Film Productions]], a priča pjesme inspirisana je filmom ''[[Man of a Thousand Faces]]'' (1957).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gaffaweb – Kate Bush – THE GARDEN – Kate's KBC article – Issue 3 (November 1979) – Various &amp; Interview |url=http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |access-date=31 October 2022 |website=gaffa.org |archive-date=20 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200220171515/http://gaffa.org/garden/kate3.html#int |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Njene pjesme povremeno kombinuju komediju i horor stvarajući crni humor, kao što je ubistvo trovanjem u &quot;Coffee Homeground&quot;, majka alkoholičarka u &quot;Ran Tan Waltz&quot;, i poletna pjesma &quot;The Wedding List&quot;, inspirisana filmom [[François Truffaut|Françoisa Truffauta]] iz 1967. (snimljenog po romanu [[Cornell Woolrich|Cornella Woolricha]] ''[[Nevjesta je bila u crnini]]'') o ubistvu mladoženje i nevjestinoj osveti ubici.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Paranoia and Passion of the Kate Inside |last=Irwin |first=Colin |magazine=[[Melody Maker]] |date=10 October 1980}}&lt;/ref&gt; Bush također navodi komediju kao značajan uticaj. Kao svoje favorite izdvojila je [[Woody Allen|Woodyja Allena]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=In the Realm of the Senses |work=NME |date=7 October 1989 |last=Brown |first=Len}}&lt;/ref&gt; [[Monty Python]],&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;&gt;{{cite news |title=Kate Bush once named her favourite TV shows of all time |url=https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |access-date=12 June 2022 |work=Far Out magazine |archive-date=1 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220301210510/https://faroutmagazine.co.uk/kate-bush-favourite-tv-shows-all-time/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; serije ''[[Fawlty Towers]]''&lt;ref name=&quot;Comedy influence&quot;/&gt; i ''[[The Young Ones (TV serija)|The Young Ones]]''.&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;/&gt;

=== Nastupi uživo ===
{{Također pogledajte|The Tour of Life|Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)}}
[[Datoteka:Hammersmith Apollo, London 05.JPG|mini|Ulaznice za koncerte [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] 2014. u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu rasprodate su za 15 minuta.]]
Jedina turneja Kate Bush, ''The Tour of Life'', trajala je šest sedmica u aprilu i maju 1979, obuhvativši Veliku Britaniju i kontinentalnu Evropu.&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; [[BBC]] je sugerisao da je prekinula s turnejama zbog [[strah od letenja|straha od letenja]] ili zbog pogibije inženjera rasvjete Billa Duffielda, koji je nastradao u nesreći nakon probnog koncerta.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt; Bob Mercer, koji je potpisao ugovor s Kate Bush za izdavačku kuću EMI, izjavio je da je turneja bila &quot;jednostavno prenaporna... Mislim da joj se dopalo, ali računica nije štimala... Na kraju nastupa moglo se vidjeti da je potpuno iscrpljena.&quot;&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot; /&gt; Bush je turneju opisala kao &quot;izuzetno zabavnu&quot;, ali i &quot;apsolutno iscrpljujuću&quot;.&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot; /&gt;

U istom periodu, Bush je nastupala u televizijskim emisijama, uključujući ''[[Top of the Pops]]'' u Velikoj Britaniji, ''Bio's Bahnhof'' u Njemačkoj i ''[[Saturday Night Live]]'' u Sjedinjenim Američkim Državama (gdje je izvela &quot;[[The Man with the Child in His Eyes]]&quot; uz pratnju [[Paul Shaffer|Paula Shaffera]] na klaviru, a kasnije u programu i &quot;[[Them Heavy People]]&quot;), što je ostao njen jedini nastup uživo u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Gambaccini |first=Paul |title=Kate Bush Smiles in Her New Red Shoes |work=New York Press |date=24 November 1993}}&lt;/ref&gt; BBC je 28. decembra 1979. emitovao emisiju ''Kate Bush Christmas Special''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt1427061/ |title=Kate: Kate Bush Christmas Special 1979 |publisher=[[IMDb]] |access-date=19 March 2020 |archive-date=10 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170210234552/http://www.imdb.com/title/tt1427061/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U julu 1982, učestvovala je na prvom humanitarnom koncertu fondacije [[The Prince's Trust]], pjevajući &quot;The Wedding List&quot; uz prateći bend koji su činili [[Pete Townshend]], [[Phil Collins]], [[Midge Ure]], Mick Karn, Gary Brooker, Dave Formula i Peter Hope Evans. Ovaj nastup je kasnije objavljen na VHS-u, Laserdisc-u i CED disku. Godine 1986. nastupila je uživo na britanskom humanitarnom događaju [[Comic Relief]], izvevši šaljivi duet s [[Rowan Atkinson|Rowanom Atkinsonom]] pod nazivom &quot;Do Bears... ?&quot;, kao i pjesmu &quot;Breathing&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |title=The 10 best Kate Bush moments |last=Lynskey |first=Dorian |date=25 August 2014 |website=The Guardian |access-date=21 May 2018 |archive-date=22 May 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180522180906/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/25/the-10-best-kate-bush-moments |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U martu 1987, Bush je otpjevala &quot;Running Up That Hill&quot; na koncertu ''The Secret Policeman's Third Ball'', a na sceni joj se pridružio [[David Gilmour]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |title=Flashback: Kate Bush and David Gilmour Play Together in 1987 |last=Greene |first=Andy |date=10 November 2015 |magazine=Rolling Stone |access-date=16 October 2018 |language=en-US |archive-date=16 October 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016125924/https://www.rollingstone.com/music/music-news/flashback-kate-bush-and-david-gilmour-play-running-up-that-hill-35066/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; S Gilmourom je ponovo nastupila 2002, pjevajući pjesmu grupe [[Pink Floyd]] &quot;[[Comfortably Numb]]&quot; u dvorani [[Royal Festival Hall]] u Londonu.&lt;ref name=&quot;Bush Gilmour&quot; /&gt;

Bush se vratila cjelovečernjim koncertima 2014. sa 22-dnevnom rezidencijom pod nazivom [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]], koja je trajala od 26. augusta do 1. oktobra u dvorani [[Hammersmith Apollo]] u Londonu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Koncertni repertoar obuhvatao je većinu pjesama s albuma ''Hounds of Love'' (uključujući kompletnu stranu ''The Ninth Wave''), veći dio albuma ''Aerial'' (uključujući stranu ''An Endless Sky of Honey'' uz novu pjesmu &quot;Tawny Moon&quot;), dvije pjesme s albuma ''The Red Shoes'' i jednu kompoziciju s albuma ''50 Words for Snow''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |title=Kate Bush comeback greeted with huge cheers |author=Tim Masters |publisher=BBC News |date=26 August 2014 |access-date=26 August 2014 |archive-date=26 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140826213954/http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-28939245 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Tehničke inovacije ===
Kate Bush je prva muzičarka za čije je potrebe napravljen [[Slušalice s mikrofonom|naglavni komplet s bežičnim mikrofonom]] za upotrebu na koncertima.&lt;ref name=&quot;Alexandra Pollard&quot;/&gt; Za svoju turneju ''The Tour of Life'' 1979, koristila je kompaktni mikrofon spojen s improvizovanom konstrukcijom napravljenom od žičanih [[Vješalica|vješalica za odjeću]], kako ne bi morala držati klasični mikrofon u ruci. Slobodne ruke omogućile su joj da na sceni izvodi uvježbanu koreografiju [[Ekspresionistički ples|ekspresionističkog plesa]] i istovremeno pjeva. Njenu ideju su kasnije preuzeli i drugi izvođači, poput [[Madonna|Madonne]] i [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Laborey |first=Claire |url=https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |title=Kate Bush – Stimmgewaltig und exzentrisch |trans-title=Kate Bush – Vocally powerful and eccentric |publisher=[[Arte]] France |language=de |year=2019 |access-date=21 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921211131/https://www.arte.tv/de/videos/082765-000-A/kate-bush-stimmgewaltig-und-exzentrisch/ |archive-date=21 September 2019 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Saradnje ===
Bush je pjevala prateće vokale na dva albuma Petera Gabriela, uključujući hitove &quot;[[Games Without Frontiers (pjesma)|Games Without Frontiers]]&quot;, &quot;[[Don't Give Up (pjesma Petera Gabriela i Kate Bush)|Don't Give Up]]&quot; i pjesmu &quot;No Self-Control&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |title=Kate Bush replaced Dolly Parton on 'Don't Give Up', Peter Gabriel says |publisher=Digital Spy |date=19 September 2011 |access-date=28 September 2013 |archive-date=22 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222125826/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a341195/kate-bush-replaced-dolly-parton-on-dont-give-up-peter-gabriel-says.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gabriel je gostovao u njenom televizijskom specijalu iz 1979, gdje su u duetu otpjevali pjesmu [[Roy Harper|Roya Harpera]] &quot;Another Day&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Andy |last=Mabbett |url=http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |title=Roy Harper, Rock Cafe 2000, Stourbridge |date=30 January 2005 |website=Birmingham Alive! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213053549/http://www.birmingham-alive.com/reviewpage.asp?reviewid=43 |archive-date=13 February 2008}}&lt;/ref&gt; Pjevala je na dvije Harperove numere: &quot;You&quot;, na njegovom albumu ''[[The Unknown Soldier (Roy Harper)|The Unknown Soldier]]'' (1980) i &quot;Once&quot;, na istoimenom albumu iz 1990. Također je gostovala na naslovnoj pjesmi albuma ''[[The Seer (Big Country)|The Seer]]'' (1986) grupe [[Big Country]], pjesmi &quot;Sister and Brother&quot; [[Midge Ure|Midgea Urea]] s njegovog albuma ''[[Answers to Nothing]]'' (1988), singlu &quot;[[The King Is Dead (Go West)|The King Is Dead]]&quot; (1987) grupe [[Go West (grupa)|Go West]], te na dvije pjesme s [[Prince (muzičar)|Princeom]] - &quot;Why Should I Love You?&quot; s njenog albuma ''The Red Shoes'' (1993) i &quot;My Computer&quot; s Princeovog albuma ''[[Emancipation (Prince)|Emancipation]]'' (1996).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Thomas |author-link=Stephen Thomas Erlewine |url=https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |title=''Emancipation'' – Prince |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=13 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613131822/https://www.allmusic.com/album/emancipation-mw0000603834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 1987. otpjevala je dionicu na humanitarnom singlu &quot;[[Let It Be (pjesma Beatlesa)|Let It Be]]&quot; (obrada pjesme grupe [[The Beatles]]) u sklopu projekta Ferry Aid.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |title=Recording of 'Let it Be' |magazine=[[Smash Hits]] |access-date=12 June 2022 |archive-date=15 May 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515195258/http://myweb.tiscali.co.uk/popmagzuk/cafe80s/artists/fer01c.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 1990. producirala je pjesmu &quot;Kimiad&quot; za album ''[[Again (Alan Stivell)|Again]]'' bretonskog muzičara [[Alan Stivell|Alana Stivella]], što je do danas jedini put da je producirala rad drugog umjetnika. Stivell je prethodno gostovao na njenom albumu ''The Sensual World''. Godine 1991. snimila je obradu pjesme [[Elton John|Eltona Johna]] &quot;[[Rocket Man]]&quot; iz 1972. za počasni album ''[[Two Rooms: Celebrating the Songs of Elton John &amp; Bernie Taupin]]''. Njena verzija je 2007. dobila nagradu čitalaca lista ''[[The Observer]]'' za najbolju obradu svih vremena.&lt;ref name=&quot;Observer&quot;/&gt; Elton John je ponovo sarađivao s njom 2011. na pjesmi &quot;Snowed in at Wheeler Street&quot; za njen album ''50 Words for Snow''. Godine 1994. obradila je pjesmu [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] &quot;[[The Man I Love (George Gershwin)|The Man I Love]]&quot; za album ''[[The Glory of Gershwin]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |author=[[Stephen Thomas Erlewine]] |url=http://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |title=The Glory of Gershwin - Various Artists &amp;#124; Songs, Reviews, Credits |publisher=[[AllMusic]] |access-date=13 June 2022 |archive-date=8 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211108182915/https://www.allmusic.com/album/mw0000626294 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije, doprinijela je kompilacijskom projektu ''Common Ground: The Voices of Modern Irish Music'' izvedbom irske tradicionalne pjesme &quot;[[Mná na hÉireann]]&quot; (&quot;Žene Irske&quot;), koju je otpjevala na irskom jeziku, naučivši tekst [[Fonetsko pjevanje|fonetski]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Mna Na h-Éireann |work=Hot Press |date=29 May 1996}}&lt;/ref&gt;

Među muzičarima koji su doprinijeli njenim autorskim albumima nalaze se Elton John, [[Eric Clapton]], [[Jeff Beck]], David Gilmour, Roy Harper, [[Nigel Kennedy]], Gary Brooker, Danny Thompson i Prince.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|title=Kate Bush: her 31 UK singles from worst to best|date=29 November 2016|work=[[The Daily Telegraph]]|access-date=20 June 2022|archive-date=21 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210821020411/https://www.telegraph.co.uk/music/artists/kate-bush-her-31-uk-singles-from-worst-to-best/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bush je otpjevala i prateće vokale za numeru &quot;Wouldn't Change a Thing&quot; Lionela Azulaya (bubnjara prvobitne postave koja je kasnije postala KT Bush Band), snimljenu tokom 1990-ih. Pjesmu je miksao i producirao Del Palmer, a objavljena je na Azulajevom albumu ''Out of the Ashes''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |title=Lost Kate Vocal Performance surfaces on iTunes! |publisher=KateBushNews.com |date=26 August 2008 |last=Twomey |first=Seán |access-date=24 July 2014 |archive-date=26 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160326130827/http://www.katebushnews.com/index.php/2008/08/lost-kate-vocal-performance-surfaces-on-itunes/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Odbila je molbu pop dueta [[Erasure]] da im producira album jer je, prema riječima [[Vince Clarke|Vincea Clarkea]], &quot;osjećala da to nije njeno područje djelovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |title=Erasure &amp; Kate Bush: The Lost Collaboration |work=[[The Quietus]] |date=4 March 2009 |access-date=6 March 2009 |archive-date=16 July 2012 |archive-url=https://archive.today/20120716022302/http://thequietus.com/articles/01240-erasure-wanted-to-work-with-kate-bush |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Značajnu saradnju ostvarila je i s bugarskim narodnim ansamblom [[Trio Bulgarka]]. One su pjevale prateće vokale na pjesmama &quot;Deeper Understanding&quot;, &quot;Never Be Mine&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brown |first=Len |date=2011-03-14 |title=A Classic Kate Bush Interview: Exploring The Sensual World |url=https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |access-date=2024-12-30 |website=The Quietus |language=en-GB |archive-date=30 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230160520/https://thequietus.com/interviews/rocks-backpages/kate-bush-interview/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; i &quot;Rocket's Tail&quot; s njenog albuma ''The Sensual World''. Ansambl se pojavljuje i na albumu ''The Red Shoes'' u numerama &quot;You're The One&quot;, &quot;The Song of Solomon&quot; i &quot;Why Should I Love You&quot;. Bush je izjavila da ju je tri godine prije snimanja albuma s radom ove grupe upoznao njen brat Paddy, koji se aktivno zanima za tradicionalnu svjetsku muziku.&lt;ref name=&quot;YouTube-2022&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush with Trio Bulgarka – Interview (1988 Rhythms of the World – Version 2) |website=YouTube |date=7 July 2022 |url=https://www.youtube.com/watch?v=um3fQKDdtMY}}&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Kate_bush_most_wuthering_heights_day_Melbourne_Australia_2016_Fans.jpg|alt=Obožavatelji na događaju Most Wuthering Heights Day Ever u Melburnu, Australija, 2016.|desno|mini|Obožavatelji Kate Bush na manifestaciji [[The Most Wuthering Heights Day Ever]] u [[Melbourne|Melburnu]] (Australija) 2016. godine]]
Prema riječima Alexisa Petridisa iz časopisa ''The Guardian'', uticaj i sjenka Kate Bush &quot;toliko su veliki da kad god se pojavi neka kantautorka koja je iole neobična, samo je pitanje vremena kada će neko, opravdano ili ne, spomenuti nju.&quot;{{r|Petridis (2022)}}

Muzičari koji su istakli uticaj Kate Bush na svoj rad uključuju umjetnike kao što su [[Björk]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/anohni-and-bjork-talk-soul-music-lou-reed-and-climate-collapse|title=ANOHNI and Björk Talk Soul Music, Lou Reed, and Climate Collapse|last=Nevins|first=Jake|date=11 July 2023|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=23 March 2024}}&lt;/ref&gt; [[Alanis Morissette]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nz.news.yahoo.com/alanis-morissette-says-kate-bush-160705861.html|title=Alanis Morissette says Kate Bush inspired her to sing|date=26 August 2020|publisher=Yahoo! News|access-date=20 March 2024}}&lt;/ref&gt; [[Nigel Godrich]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|title=BBC Radio 6 Music – Guy Garvey's Finest Hour, Hounds of Love at 35 – A Kate Bush Special|archive-url=https://web.archive.org/web/20220608110022/https://www.bbc.co.uk/programmes/m000my63|archive-date=8 June 2022|url-status=live|access-date=8 June 2022}}&lt;/ref&gt; [[Florence Welch]], [[Fever Ray]],{{r|Ablaze! (2010)}} [[Big Boi]],&lt;ref name=&quot;bigboi12&quot; /&gt; [[Regina Spektor]],{{r|Far review}} [[Teddy Sinclair]],{{r|Kills interview}} [[Fiona Apple]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|title=Fiona Apple on How She Broke Free and Made the Album of the Year|last=Pelly|first=Jenn|date=8 December 2020|website=Pitchfork|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122004115/https://pitchfork.com/features/cover-story/fiona-apple-interview/|archive-date=22 January 2022|url-status=live|access-date=2 July 2025}}&lt;/ref&gt; [[Imogen Heap]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.standard.co.uk/culture/music/why-we-love-kate-bush-by-the-musicians-she-s-influenced-9670978.html|title=Why we love Kate Bush, by the musicians she's influenced|date=19 August 2014|work=[[Evening Standard]]}}&lt;/ref&gt; [[Sharon Van Etten]],&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2022/jul/01/an-old-strain-of-english-magic-had-returned-stars-on-why-they-fell-in-love-with-kate-bush|title='An old strain of English magic had returned': stars on why they fell in love with Kate Bush|first=Rachel|last=Aroesti|date=1 July 2022|newspaper=[[The Guardian]]|location=London|issn=0261-3077|access-date=24 July 2022}}&lt;/ref&gt; [[Ellie Goulding]],{{r|Goulding Vibe}} [[Kyros (bend)|Kyros]],{{r|Kyros interview}} [[Aisles]],{{r|Aisles interview}} [[PinkPantheress]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/music/pinkpantheress-tells-clairo-why-its-all-an-act|title=PinkPantheress Tells Clairo Why It’s All an Act|last=Clairo|date=2026-04-08|website=Interview Magazine|language=en-US|access-date=2026-04-09}}&lt;/ref&gt; [[FKA Twigs]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.lpm.org/music/2020-01-07/fka-twigs-im-not-that-much-of-a-serious-person-im-a-capricorn-i-just-get-on-with-it|title=FKA Twigs: &quot;I'm not that much of a serious person. I'm a Capricorn. I just get on with it. &quot;|last=Meredith|first=Kyle|date=7 January 2020|website=Louisville Public Media}}&lt;/ref&gt; [[Neil Hannon]] (iz sastava [[The Divine Comedy (bend)|The Divine Comedy]]),&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|title=Neil Hannon talks to HMV podcast about his inspiration Kate Bush|last=Twomey|first=Seán|date=30 July 2019|publisher=KateBushNews.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20201110185016/https://www.katebushnews.com/2019/07/30/neil-hannon-divine-comedy-talks-to-hmv-podcast-about-his-inspiration-kate-bush/|archive-date=10 November 2020|url-status=live|access-date=10 November 2020}}&lt;/ref&gt; [[Grimes]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=sp3AMBGV4xI|title=Grimes At Lollapalooza 2016|date=17 August 2016|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211028/sp3AMBGV4xI|archive-date=28 October 2021|access-date=16 October 2019|via=YouTube}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; [[Solange Knowles]],{{r|Solange Elle}} [[Julia Holter]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.musicradar.com/news/julia-holter-interview|title=Julia Holter on the Yamaha CS-60, Kate Bush and the parallels between composition and production: &quot;So much of production is thinking about organising sounds in a similar way to on a sheet of music&quot;|last=Puttick|first=Kate|date=8 March 2024|work=MusicRadar|access-date=20 March 2024|quote=Kate Bush's productions in particular influenced me}}&lt;/ref&gt; [[Angel Olsen]],&lt;ref&gt;{{cite magazine|date=2019-10-22|title=Angel Olsen on Her Dazzling New LP, Becoming a Crazy Cat Lady|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|access-date=23 March 2024|magazine=Rolling Stone|archive-date=23 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323063512/https://www.rollingstone.com/music/music-features/angel-olsen-all-mirrors-crazy-cat-lady-901457/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Halsey (pjevačica)|Halsey]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-interviews/halsey-interview-reading-leeds-kate-bush-3302523|title=Halsey: &quot;No amount of experience makes you invincible to trends&quot;|last=Mylrea|first=Hannah|date=2022-09-01|website=NME|language=en-GB|access-date=2024-03-23}}&lt;/ref&gt; [[Tupac Shakur]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://faroutmagazine.co.uk/how-kate-bush-inspired-a-generation-of-hip-hop-artists/|title=How Kate Bush inspired a generation of hip-hop artists|date=2021-10-15|website=faroutmagazine.co.uk|language=en-US|access-date=2024-04-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medium.com/@vinylbay777/five-facts-about-tupac-shakurs-legendary-music-and-career-cd1a1969ef94|title=Five Facts about Tupac Shakur's Legendary Music and Career|last=Bay 777|first=Vinyl|date=2017-09-13|website=Medium|access-date=2024-04-04}}&lt;/ref&gt; [[Robyn]],{{r|Robyn EW}} [[Caroline Polachek]],{{r|Polachek W}}&lt;ref name=&quot;h875&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|title=Caroline Polachek: 'Seeing Fiona Apple and Björk succeed without compromise felt so aspirational'|last=D'Souza|first=Shaad|date=2023-01-13|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113224516/https://www.theguardian.com/music/2023/jan/13/caroline-polachek-on-pop-privacy-and-imperfection-i-wanted-undeniable-anthemic-diva-moments|archive-date=13 January 2023|url-status=live|access-date=2024-05-12}}&lt;/ref&gt; [[Chappell Roan]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|title=Interview with Chappell Roan|last=Atkinson|first=Kate|date=7 May 2020|website=I Dream of Vinyl|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625092652/https://idreamofvinyl.com/2020/05/07/interview-with-chappell-roan/|archive-date=25 June 2024|url-status=live|access-date=31 May 2024}}&lt;/ref&gt; i [[Aimee Osbourne]].&lt;ref name=&quot;RS02&quot; /&gt;

{{citat|citat=Budući da je donijela hrabru odluku nakon samo šest sedmica na turneji 1979. da više neće nastupati uživo, a ipak nastavila biti pokretačka snaga inventivnog avant-popa narednih 15 godina - te sporadično prisutna 'izvan radara' od tada -Bush je postavila temelje za autonomnog umjetnika koji stvara remek-djela isključivo sopstvenim tempom i pod sopstvenim uslovima. Kate Bush je definitivan primjer muzičara koji dopušta da rad teče kroz njen život, umjesto da ugurava život u prostore između svog rada.|izvor=[[Mark Beaumont (novinar)|Mark Beaumont]] za časopis ''[[NME]]'', jul 2018.{{r|Beaumont 60}}|poravnanje=desno|širina=225px}}

Godine 2015, [[Adele]] je izjavila da je izlazak njenog trećeg studijskog albuma ''[[25 (Adele)|25]]'' bio inspirisan povratkom Kate Bush na scenu 2014.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|title=Adele: Kate Bush inspired my comeback|work=The Guardian|date=2 December 2015|access-date=12 January 2020|archive-date=1 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801024825/https://www.theguardian.com/music/2015/dec/02/adele-kate-bush-inspired-my-comeback|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Nerina Pallot]] je dobila inspiraciju da postane kantautorka nakon što je gledala Bush kako izvodi pjesmu &quot;[[This Woman's Work]]&quot; u emisiji ''[[Wogan]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|title=Nerina Pallot: Cowell, Minogue and me|work=[[The Daily Telegraph]]|date=4 April 2010|last=Sawer|first=Patrick|access-date=20 January 2017|archive-date=3 September 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903145633/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/7503628/Nerina-Pallot-Cowell-Minogue-and-me.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; ''The Guardian'' je opisao Bush kao &quot;rani uzor&quot; za pjevačicu [[Dido (pjevačica)|Dido]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|title=Classic examples (Dido Interview)|first=Will|last=Hodginson|work=The Guardian|date=3 October 2003|access-date=20 January 2017|archive-date=9 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170209080358/https://www.theguardian.com/music/2003/oct/03/1|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Australijska kantautorka [[Sia]] opisala je Bush kao jednog od &quot;čudnih&quot; umjetnika uz koje je &quot;odrasla&quot;, pored [[Adam Ant|Adama Anta]], [[Boy George|Boya Georgea]] i [[Cyndi Lauper]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2016/jan/31/sia-everyone-in-entertainment-is-insecure-observer-music-interview|title=Sia: 'Everyone in entertainment is insecure. We've been dancing our entire lives for your approval'|newspaper=The Observer|quote=I grew up with these weirdos: Kate Bush, Adam Ant, Boy George, Cyndi Lauper. I want to help show that little people can express themselves in a non-sexual way, but still be extremely expressive|date=31 January 2016|last=Mossman|first=Kate}}&lt;/ref&gt; [[k.d. lang]] je navela Bush kao jednog od izvođača koje je slušala kada je počinjala pisati pjesme.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|title=KD Lang: 'In the end, I knew it would all come back to the music. And it did'|work=The Independent|first=Fiona|last=Sturges|date=17 June 2011|access-date=2 January 2017|archive-date=22 September 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922000257/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/kd-lang-in-the-end-i-knew-it-would-all-come-back-to-the-music-and-it-did-2298353.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Jack Antonoff]] je opisao Bush kao umjetnicu koju redovno sluša dok piše muziku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|title=Taylor Swift producer Jack Antonoff: 'I'm drawn to female artists who are brutally honest'|date=9 November 2017|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018184654/https://www.theguardian.com/music/2017/nov/09/taylor-swift-producer-jack-antonoff-im-drawn-to-female-artists-who-are-brutally-honest|archive-date=18 October 2020|url-status=live|access-date=2024-03-23}}&lt;/ref&gt; [[Andy Bell (pjevač)|Andy Bell]] je istakao da je Bush imala &quot;veliki uticaj na mnoge pjesme sa albuma grupe [[Erasure]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|title=Blondie, Kate Bush and Siouxsie &amp; The Banshees: Andy Bell's favourite albums|date=18 July 2014|work=Daily Express|archive-url=https://web.archive.org/web/20170115020051/http://www.express.co.uk/entertainment/music/489182/Erasure-singer-Andy-Bell-s-favourite-albums|archive-date=15 January 2017|url-status=live|access-date=20 January 2017}}&lt;/ref&gt; Kada su pjevačicu [[Little Boots]] pitali o producentkinjama ili kantautorkama koje su je inspirisale, izdvojila je Bush zbog &quot;toga koliko se posvećivalo studijskom radu, jednako kao i samom nastupu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|title=Interview: Little Boots|date=26 June 2014|work=[[M (magazine)|M]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131852/http://www.m-magazine.co.uk/interviews/interview-little-boots/|archive-date=19 August 2014|url-status=live|access-date=14 August 2014}}&lt;/ref&gt; [[Kate Nash]] je opisala rad Kate Bush kao &quot;zaista nevjerovatan i inspirativan&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|title=Kate Nash Interview|work=House of Tracks TV|author1=David Apple|author2=Dedee W.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819131708/http://www.houseoftracks.tv/interviews/kate-nash-interview/|archive-date=19 August 2014}}&lt;/ref&gt; dok ju je muzičarka [[Bat for Lashes]] nazvala &quot;pravom inspiracijom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|title=Bat for Lashes Redux|work=Out|date=6 September 2009|first=Noah|last=Michelson|access-date=14 August 2014|archive-date=19 August 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082957/http://www.out.com/entertainment/2009/06/09/bat-lashes-redux|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sastav [[Tegan and Sara]] naveo je Bush kao &quot;ogroman uticaj&quot; tokom njihovog odrastanja u 1980-im,{{r|Quietus T&amp;S}} a [[Sky Ferreira]] ju je izdvojila kada su je pitali o njenim &quot;primarnim uticajima&quot; iz te dekade.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|title=Sky Ferreira on Channeling Madonna and Why Blondes Have More Fun|first=Claire|last=Stern|magazine=InStyle|date=8 September 2014|access-date=31 August 2015|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061112/http://www.instyle.com/news/sky-ferreira-channeling-madonna-and-why-blondes-have-more-fun|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Rosalía (pjevačica)|Rosalía]] je spomenula Bush kao jednu od umjetnica koje su utrle put uspjehu muzičarkama poput nje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|title=Rosalía Shouts-Out Lauryn Hill, Kate Bush And More Women During Latin GRAMMY Speech|date=15 November 2018|work=The Grammys|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403152335/https://www.grammy.com/grammys/news/rosal%C3%ADa-shouts-out-lauryn-hill-kate-bush-and-more-women-during-latin-grammy-speech|archive-date=3 April 2019|url-status=dead|access-date=20 March 2019}}&lt;/ref&gt; [[Beverley Craven]] je priznala da je na početku svoje karijere &quot;pokušavala zvučati kao Kate Bush&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|title=Beverley's back!|last=Lewis|first=Katy|date=23 March 2007|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20101110125433/http://www.bbc.co.uk/threecounties/content/articles/2007/03/23/beverley_craven_interview_feature.shtml|archive-date=10 November 2010|url-status=live|access-date=3 October 2019}}&lt;/ref&gt; dok je [[Tim Bowness]] iz projekta [[No-Man]] naveo Bush kao jedan od svojih ranih uzora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|title=Tim Bowness|last=Dostert|first=Mike|date=3 July 2014|website=Terrorverlag.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170205102222/http://www.terrorverlag.com/interviews/tim-bowness/|archive-date=5 February 2017|url-status=live|access-date=4 February 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Elton John]] je istakao da mu je duet s njom i Peterom Gabrielom (&quot;Don't Give Up&quot;) pomogao da prođe kroz proces odvikavanja i postane trijezan, posebno izdvajajući stihove koje pjeva Bush. Izjavio je: &quot;Ona [Bush] je odigrala veliku ulogu u mom ponovnom rođenju.&quot;{{r|Smooth Radio}} Nakon zajedničkog snimanja 2011, John je pohvalio njen talenat riječima: &quot;Tako sam ponosan što sam se našao na ploči Kate Bush; ona je oduvijek koračala u svom ritmu. Bila je revolucionarna - na neki način ženski ekvivalent [[Freddie Mercury|Freddieja Mercuryja]]. Sjećam se da je Boy George na jednom događaju uzviknuo: 'O moj Bože, je li to Kate Bush?', a ja sam mu odgovorio: 'Da, to je ona!'&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|title=Elton John: Soundtrack of my life|last=Harper|first=Leah|date=31 August 2013|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806182223/https://www.theguardian.com/music/2013/sep/01/elton-john-soundtrack-my-life|archive-date=6 August 2017|url-status=live|access-date=2 July 2025}}&lt;/ref&gt;

Bush je bila jedna od pjevačica kojima se [[Prince (muzičar)|Prince]] javno zahvalio u napomenama na svom albumu ''[[Diamonds and Pearls]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Diamonds and Pearls by Prince – liner notes – section Thanks|date=1991|publisher=Paisley Park, Warner Bros}}&lt;/ref&gt; [[Kirk Hammett]] iz benda [[Metallica]] uvrstio je Bush među uticaje na njihov kultni album ''[[Master of Puppets]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|title=10 things you didn't know about Metallica's Master of Puppets|date=March 2018|website=Revolver Mag|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809120619/https://www.revolvermag.com/music/10-things-you-didnt-know-about-metallicas-master-puppets|archive-date=9 August 2021|url-status=live|access-date=18 May 2023}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj neautorizovanoj biografiji, [[Courtney Love]] iz grupe [[Hole (grupa)|Hole]] intenzivno je slušala njenu muziku tokom svojih tinejdžerskih godina.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Brite|first=Poppy Z.|title=[[Courtney Love: The Real Story]]|publisher=Simon &amp; Schuster|year=1997|isbn=0-684-84800-7|page=45|author-link=Poppy Z. Brite}}&lt;/ref&gt; [[Tricky (muzičar)|Tricky]] (iz grupe [[Massive Attack]]) napisao je esej o njenom albumu ''The Kick Inside'', navodeći: &quot;Njena muzika mi je oduvijek zvučala kao zemlja snova... Ne vjerujem u Boga, ali da vjerujem, njena muzika bi bila moja Biblija&quot;.{{r|Mojo 2003}} [[John Lydon]] (poznatiji kao Johnny Rotten iz [[Sex Pistols|Sex Pistolsa]]) opisao je njen umjetnički rad kao &quot;ljepotu izvan svih granica vjerovanja.&quot;{{r|Queens}} Rotten je svojevremeno napisao pjesmu za nju pod nazivom &quot;Bird in Hand&quot; (koja se bavila eksploatacijom papagaja), ali ju je Bush odbila.{{r|Uncut 2007}} Muzička televizijska mreža [[VH1]] pozicionirala je Bush na 46. mjesto liste 100 najvećih žena u rokenrolu 1999.{{r|VH1 100}}

[[Marianne Faithfull]] je izjavila da bi se vokalni raspon Kate Bush od četiri oktave trebao smatrati &quot;nacionalnim blagom&quot; Velike Britanije: &quot;Moj omiljeni instrument na cijelom svijetu je ljudski ženski glas, a Kate Bush je jedan od razloga za to. Njen glas je, bez sumnje, [[Stradivarius]], primijetila je Faithfull.{{r|Macleans 2011}} [[Enya]] je iznijela slične pohvale, ističući: &quot;Kada pomislite na Kate Bush, pomislite na njenu muziku, a ne na novinske naslove.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/3562058/Enya-talks-about-her-new-album-And-Winter-Came.html|title=Enya talks about her new album And Winter Came|last=Peretti|first=Jacques|date=12 October 2008|website=www.telegraph.co.uk|access-date=10 May 2023}}&lt;/ref&gt; [[Rufus Wainwright]] uvrstio je Bush među svojih deset najvećih gej ikona.{{r|Wainwright 2006}} Izvan okvira muzičke industrije, Bush predstavlja trajnu inspiraciju za brojne modne kreatore, uključujući [[Hussein Chalayan|Husseina Chalayana]].{{r|Chalayan 2005}} Godine 1998, jedan asteroid je zvanično nazvan po njoj (27052 Katebush).{{r|JPL SBDB}}{{r|MPC}}

U 2019, francuski muzički producent [[Guilhem Gallart|Pone]], koji je potpuno paralizovan uslijed [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofične lateralne skleroze]], objavio je album ''Kate &amp; Me'', koji je u potpunosti kreiran korišćenjem semplova iz opusa Kate Bush.{{r|Guardian20200214}} Prema izvještaju časopisa ''The Guardian'', to je bio &quot;prvi album u historiji koji je u potpunosti produciran isključivo pomoću uređaja za praćenje pokreta očiju.&quot;{{r|Guardian20200214}} Pone je tom prilikom izjavio da smatra Bush najvećom umjetnicom u proteklih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://kateandme.73bpm.com/|title=Kate and Me|work=kateandme.73bpm.com/|access-date=15 February 2020|archive-date=21 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191221075545/http://kateandme.73bpm.com/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; On je ponovio ovo kreativno iskustvo u junu 2021. izdavanjem humanitarnog EP-ja ''Listen And Donate'', koji je takođe bio zasnovan na njenim semplovima, s ciljem prikupljanja sredstava za udruženje Trakadom koje pomaže teškim pacijentima na kućnom liječenju.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|title=LISTEN AND DONATE: Atteint de la maladie de Charcot, Pone lance un projet musical et caritatif dont le visuel is signed JR|work=clique.tv|date=18 May 2021|access-date=19 June 2021|archive-date=24 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624203222/https://www.clique.tv/listen-and-donate-pone/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Tokom intervjua za časopis ''[[Grazia]]'' 2020, tadašnji britanski premijer [[Boris Johnson]] upitan je da imenuje pet najuticajnijih žena u svom životu. Johnson je, nakon dužeg dvoumljenja između kraljice [[Elizabeth II|Elizabete II]] i [[Margaret Thatcher]], na peto mjesto svoje liste postavio upravo Kate Bush.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women/|title=From Malala To Kate Bush: The Five Women Who Have Shaped Boris Johnson's Life|last=Parke|first=Phoebe|website=Grazia|archive-url=https://web.archive.org/web/20200314201639/https://graziadaily.co.uk/life/in-the-news/boris-johnson-inspiring-women|archive-date=14 March 2020|url-status=live|access-date=23 March 2020}}&lt;/ref&gt;

Pored njene muzike, njen ples je također naišao na visoke ocjene kritičara i pokazao se vrlo uticajnim, te je ostao duboko urezan u pop kulturu. Kritičari su istakli njenu „pionirsku sintezu muzike i pokreta“&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|title=When Kate Bush Turned Her Hand to Filmmaking|last=Hess|first=Liam|date=5 January 2018|website=AnOther|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924152328/https://www.anothermag.com/design-living/10468/when-kate-bush-turned-her-hand-to-filmmaking|archive-date=24 September 2020|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt; i opisali njen rad kao „moderni ples u svom najsnažnijem obliku“.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|title=Kate Bush Speaks|last=Myers|first=Owen|website=The FADER|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108104757/http://www.thefader.com/2016/11/23/kate-bush-interview-before-the-dawn|archive-date=8 November 2020|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt; Dobitnik prestižne plesne nagrade [[Prix Benois de la Danse]], koreograf i plesač [[Sidi Larbi Cherkaoui]], navodi njen ples kao formativni uticaj na svoj rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|title=Sidi Larbi Cherkaoui, dancer: why I love Kate Bush|last=Dickson|first=Andrew|date=8 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190646/http://www.theguardian.com/stage/2014/apr/08/sidi-larbi-cherkaoui-why-i-love-kate-bush|archive-date=11 November 2020|url-status=live|access-date=4 May 2021|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; U okviru manifestacije [[The Most Wuthering Heights Day Ever]], koja se redovno ponavlja, hiljade ljudi širom svijeta okupljaju se kako bi rekreirali njenu plesnu koreografiju iz spota za pjesmu „Wuthering Heights“ - i to vanjsku verziju spota u kojoj Bush pleše na vetrovitim vrištinama, ukrašena cvijećem i u lepršavoj crvenoj haljini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|title=Thousands to embody Kate Bush in Most Wuthering Heights Day Ever|last=Precel|first=Nicole|date=9 July 2016|website=The Sydney Morning Herald|archive-url=https://web.archive.org/web/20190209224722/https://www.smh.com.au/entertainment/thousands-to-embody-kate-bush-in-most-wuthering-heights-day-ever-20160708-gq1bxx.html|archive-date=9 February 2019|url-status=live|access-date=15 December 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|date=14 July 2018|title=Kate Bush fans mark 'Most Wuthering Heights Day Ever' – in pictures|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|access-date=21 April 2021|archive-date=13 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210613091416/https://www.theguardian.com/music/gallery/2018/jul/14/kate-bush-fans-mark-most-wuthering-heights-day-ever-in-pictures|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|title=Watch as hundreds of Kate Bush fans re-create her 'Wuthering Heights' video across the world|date=15 July 2018|work=NME|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515000437/https://www.nme.com/news/music/kate-bush-fans-recreate-wuthering-heights-2354714|archive-date=15 May 2021|url-status=live|access-date=21 April 2021}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i nominacije ==
{{glavni|Spisak nagrada i nominacija Kate Bush}} Do danas, Bush je tokom svoje karijere dobila 13 nominacija za nagradu [[BRIT Awards]], a osvojila ju je jednom, i to [[Dodjela nagrada &quot;Brit&quot; 1987.|1987]].

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija Kate Bush}}

'''Studio albumi'''

* ''[[The Kick Inside]]'' (1978)
* ''[[Lionheart (Kate Bush)|Lionheart]]'' (1978)
* ''[[Never for Ever]]'' (1980)
* ''[[The Dreaming (Kate Bush)|The Dreaming]]'' (1982)
* ''[[Hounds of Love]]'' (1985)
* ''[[The Sensual World]]'' (1989)
* ''[[The Red Shoes (Kate Bush)|The Red Shoes]]'' (1993)
* ''[[Aerial (Kate Bush)|Aerial]]'' (2005)
* ''[[50 Words for Snow]]'' (2011)

== Turneje ==

; Koncertne turneje

* [[The Tour of Life]] (1979)

; Koncertne rezidencije

* [[Before the Dawn (koncertna rezidencija Kate Bush)|Before the Dawn]] (2014)

== Reference ==
{{Refspisak|1=30em|refs=
&lt;!-- &lt;ref name=&quot;Fitzmaurice (2011)&quot;&gt;{{cite web|last=Fitzmaurice |first=Larry |title=Kate Bush Reveals LP Details, New Song |date=4 April 2011 |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |url=https://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |access-date=28 August 2016 |archive-url=https://archive.today/20160505040651/http://pitchfork.com/news/42100-kate-bush-reveals-lp-details-new-song/ |archive-date= 5 May 2016 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; --&gt;

&lt;ref name=&quot;Sarnoff (1990)&quot;&gt;{{cite magazine|last=Sarnoff |first=Maria Montgomery |title=Perfect Vision |magazine=[[Option (music magazine)|Option]] |date=March 1990 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Corcoran (2014)&quot;&gt;{{cite web |last=Corcoran |first=Nina |title=Kate Bush to Tour for the First Time in 35 Years |date=21 March 2014 |work=Under the Gun Review |url=http://www.underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |access-date=30 March 2015 |archive-url=https://archive.today/20160917205041/http://underthegunreview.net/2014/03/21/kate-bush-touring-for-the-first-time-in-35-years/ |archive-date=17 September 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;AllMusicBio&quot;&gt;{{cite web |last=Eder |first=Bruce |url={{AllMusic |class=artist |id=p3805 |pure_url=yes}} |title=Kate Bush biography |publisher=[[AllMusic]] |access-date=17 May 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321072401/http://www.allmusic.com/artist/kate-bush-mn0000855423/biography |archive-date=21 March 2016 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thomson-2010&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |title=Kate Bush's only tour: pop concert or disappearing act? |last=Thomson |first=Graeme |date=13 May 2010 |work=[[The Guardian]] |location=London |access-date=12 December 2016|archive-date=26 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190726083832/https://www.theguardian.com/music/2010/may/13/kate-bush-only-tour-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;officialcharts.com&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/archive/official-albums-chart/ |title=Kate Bush – Never For Ever |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=13 September 2019 |archive-date=3 April 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150403020724/https://www.officialcharts.com/archive/official-albums-chart/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;brits&quot;&gt;{{cite web |title=Kate Bush – Brits Profile |url=http://www.brits.co.uk/artist/kate-bush |website=[[Brit Awards]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20141009070353/http://www.brits.co.uk/artist/kate-bush |archive-date=9 October 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Rebel&quot;&gt;{{cite book |last=Gaar |first=Gillian |title=She's a Rebel |url=https://archive.org/details/shesrebelhistor00gaar |url-access=registration |year=1993 |publisher=Da Capo Press |isbn=9781878067081}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Soundscape&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/TRA/Kate_Bush.shtml |title=Kate Bush: Enigmatic chanteuse as pop pioneer |last=Kruse |first=Holly |date=November 2000 |journal=Soundscapes.info, Online Journal on Media Culture |volume=3 |issn=1567-7745 |postscript=none |access-date=31 July 2008 |archive-date=1 January 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090101025121/http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/TRA/Kate_Bush.shtml |url-status=live}}, originally published in ''Tracking: Popular Music Studies''. '''1''' (1). Spring 1988&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Mercer&quot;&gt;{{cite news |url=https://news.google.com/newspapers?id=UyFOAAAAIBAJ&amp;pg=6211,4646428&amp;dq=kate-bush&amp;hl=en |title=Show fuses music, theater |author=Brown, Mick |date=21 September 1979 |newspaper=Wilmington Morning Star |access-date=5 October 2020 |archive-date=2 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211202181637/https://news.google.com/newspapers?id=UyFOAAAAIBAJ&amp;pg=6211%2C4646428&amp;dq=kate-bush&amp;hl=en |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MightyBush&quot;&gt;{{cite news |title=The Mighty Bush |work=[[Scotland on Sunday]] |date=2 October 2005 |last=Williamson |first=Nigel}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Guinness World Records&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-artist-to-write-every-song-on-a-million-selling-album-(female) |title=First artist to write every song on a million-selling album (female) |website=[[Guinness World Records]] |language=en-GB |access-date=8 January 2019 |archive-date=8 September 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908065310/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/first-artist-to-write-every-song-on-a-million-selling-album-(female) |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;The Official Charts&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush/#singles |title=Kate Bush in the UK singles charts |work=The Official Charts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101165148/http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush#singles |archive-date=1 January 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OfficialCharts&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush/ |title=Kate Bush |publisher=TheOfficialCharts.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101165148/http://www.theofficialcharts.com/artist/_/kate%20bush |archive-date=1 January 2011}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;War of Wuthering Heights&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/kate-bush-and-the-war-of-wuthering-heights-6580197.html |title=Kate Bush and the war of Wuthering Heights |work=[[London Evening Standard]] |date=5 May 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070509043901/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23395189-details/Kate%2BBush%2Band%2Bthe%2Bwar%2Bof%2BWuthering%2BHeights/article.do |archive-date=9 May 2007 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Simon Reynolds&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |title=Kate Bush, the queen of art-pop who defied her critics |author=Simon Reynolds |date=21 August 2014 |work=The Guardian |access-date=12 December 2016 |archive-date=9 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709152152/https://www.theguardian.com/music/2014/aug/21/kate-bush-queen-of-art-pop-defied-critics-london-concerts |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Englishness&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |title=Kate Bush and mythologies of Englishness |publisher=Popular Musicology Online |year=2006 |last=Moy |first=Ron |access-date=8 April 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924075717/http://www.popular-musicology-online.com/issues/02/moy-01.html |archive-date=24 September 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Radio4052011&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |title=Kate Bush admits frustration over time between albums |publisher=BBC News |date=4 May 2011 |access-date=20 June 2018 |archive-date=15 October 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181015223317/https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13281337 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;LittleMiss&quot;&gt;{{cite news |title=Little Miss Can't Be Wrong |work=Q |date=December 1993}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Queens&quot;&gt;{{citation |title=Queens of British pop (including an interview with Lily Allen about Kate Bush) |work=BBC Television |date=1 April 2009}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;BBC News-2014&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |title=Why did Kate Bush never tour after 1979? |date=21 March 2014 |publisher=BBC News |access-date=20 June 2018 |archive-date=2 April 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402054044/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-26680147 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Beaumont-Thomas-2019&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2019/jan/08/kate-bush-clarifies-political-stance-i-am-not-a-tory-supporter |title=Kate Bush clarifies political stance: 'I am not a Tory supporter' |last=Beaumont-Thomas |first=Ben |date=8 January 2019 |newspaper=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=8 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190108213850/https://www.theguardian.com/music/2019/jan/08/kate-bush-clarifies-political-stance-i-am-not-a-tory-supporter |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Cunningham&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=Cunningham |first=John M. |title=Kate Bush |date=22 September 2014 |encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]] |url=https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |access-date=17 May 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905161141/https://www.britannica.com/biography/Kate-Bush |archive-date=5 September 2015 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ray (2012) p.107&quot;&gt;{{cite book |last=Ray |first=Michael |title=Disco, Punk, New Wave, Heavy Metal, and More: Music in the 1970s and 1980s |year=2012 |publisher=Rosen Education Service |isbn=978-1-61530-908-5 |page=107 |url=https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |quote='Arty' 1970s and '80s British pop rock artists such as Roxy Music, Peter Gabriel, and Kate Bush... |access-date=5 October 2020 |archive-date=29 August 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210829192237/https://books.google.com/books?id=hd-bAAAAQBAJ&amp;pg=PT99 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Cathy|publisher=Sphere|year=2014|isbn=978-0-7515-5989-7|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=John Carder|title=Kate|publisher=Sphere|year=2015|isbn=978-0-7515-5990-3|location=London}}
* {{cite book|last=Bush|first=Kate|title=How To Be Invisible|publisher=[[Faber &amp; Faber]]|year=2018|isbn=978-0-571-35094-0|location=London}}
* {{cite book|last1=Cann|first1=Kevin|title=Kate Bush: A Visual Documentary|last2=Mayes|first2=Sean|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1988|isbn=0-7119-1039-1|author-link2=Sean Mayes}}
* {{cite news|last=Doherty|first=Mike|title=This Bush's Mission Finally Gets Accomplished|date=22 December 2005|work=[[National Post]]|url=http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926221512/http://www.canada.com/nationalpost/artslife/story.html?id=dfad5a0f-0d32-4852-aab6-c6f3f7d74ac6&amp;k=83898|archive-date=26 September 2007|url-status=dead}}
* {{cite news|last=Doyle|first=Tom|title='I'm Not Some Weirdo Recluse'|date=28 October 2005|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-url=https://archive.today/20141001132234/http://www.theguardian.com/music/2005/oct/28/popandrock|archive-date=1 October 2014|url-status=live}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|title=The Illustrated Collector's Guide to Kate Bush|publisher=[[Collector's Guide Publishing]]|year=2006|isbn=978-1-894959-45-2|edition=second|author-link=Robert Godwin}}
* {{cite book|last=Godwin|first=Robert|url=https://cgpublishing.com/kate.htm|title=100 things you thought you knew about Kate Bush but were afraid to ask.|year=2014|author-link=Robert Godwin|access-date=13 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220601140423/https://cgpublishing.com/kate.htm|archive-date=1 June 2022|url-status=live}}
* {{cite book|last=Jovanovic|first=Rob|title=Kate Bush – The Biography|publisher=Portrait|year=2006|isbn=978-0749951146}}
* {{cite AV media|last1=Muskens|first1=Helena|last2=Racké|first2=Quirine|title=Come Back Kate|publisher=Snow White Films|year=2007}}
* {{cite news|last=Osborn|first=Michael|title=Behind the enigma of Kate Bush|date=30 July 2008|publisher=BBC News|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-url=https://archive.today/20120712165215/http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7530752.stm|archive-date=12 July 2012|url-status=live}}
* {{cite book|last=Thomson|first=Graeme|title=Kate Bush: Under the Ivy|publisher=[[Omnibus Press]]|year=2012|isbn=978-1-84772-930-9}}
* {{cite book|last1=Vermorel|first1=Fred|title=Kate Bush: Princess of Suburbia|last2=Vermorel|first2=Judy|publisher=[[Target Books]]|year=1980|isbn=978-0-7119-0152-0}}
* {{cite book|last=Vermorel|first=Fred|title=The Secret History of Kate Bush and the Strange Art of Pop|publisher=[[Omnibus Press]]|year=1983|isbn=0-7119-0152-X}}
* {{cite book|last=Withers|first=Deborah|title=Adventures in Kate Bush and Theory|publisher=Hammeron Press|year=2010|isbn=978-0-9564507-0-8}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Kate Bush}}
{{Wikiquote}}

* {{AllMusic|id=kate-bush-mn0000855423|tab=biography}}
* {{IMDb ime|0124165|Kate Bush}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=2zkx-omflHY Intervju s Kate Bush, Irska, 1978.]

{{Kate Bush}} 
{{Kate Bush pjesme}} 
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Kate Bush| ]] 
[[Kategorija:Rođeni 1958.]] 
[[Kategorija:Živi ljudi]] 
[[Kategorija:Engleski pijanisti]] 
[[Kategorija:Engleske pjevačice]] 
[[Kategorija:Engleski kantautori]] 
[[Kategorija:Engleski muzički producenti]] 
[[Kategorija:Art pop muzičari]] 
[[Kategorija:Art rok muzičari]] 
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Brit&quot;]] 
[[Kategorija:Engleski pop pjevači]] 
[[Kategorija:Engleski rok pjevači]]</text>
      <sha1>2aobotfj4ep3hxmba2oyivj90ym45f7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanskohercegovački Amerikanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535305</id>
    <revision>
      <id>3898364</id>
      <parentid>3897877</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T08:43:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Također pogledajte */</comment>
      <origin>3898364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16689" sha1="1egkd59jqc2abyp0vcf3vhwcp5oas3l" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Bosanskohercegovački Amerikanci
| izvorno_ime     = Bosanski Amerikanci
| jezik_izvornog_imena = bs
| slika           = File:Bosnian Islamic Association of Utica, New York.jpg
| opis_slike      = Bosansko islamsko udruženje u Utici, New York
| populacija      = 350.000 (2014)&lt;ref name=gale&gt;{{cite encyclopedia|last=Miller |first=Olivia |title=Bosnian Americans|encyclopedia=Gale Encyclopedia of Multicultural America|editor-first=Thomas|editor-last=Riggs|edition=3|volume=1|publisher=Gale|year=2014|pages=331–341|url=https://link.gale.com/apps/doc/CX3273300036/GPS?u=wikipedia&amp;sid=GPS&amp;xid=3e5716cf}}&lt;/ref&gt;
| regije         = [[Metropolitansko područje New Yorka]], [[Veliki St. Louis]], [[Missouri]]; [[Chicagoland]], [[Utica, New York]], [[Des Moines]], [[Iowa]]; [[Okrug Salt Lake, Utah]]; [[San Jose, Kalifornija|San Jose]] i [[Silicijska dolina]], [[Kalifornija]], [[Metro Detroit]], [[Kentucky]], [[Phoenix, Arizona|Phoenix]], [[Tampa, Florida]], [[New Orleans, Louisiana]], [[Houston, Texas]], [[Dallas, Texas]]
| jezici          = [[engleski]], [[Bosanski jezik|bosanski]]
| srodne_grupe    = [[Bosanskohercegovački Kanađani]], [[Srpski Amerikanci]], [[Hrvatski Amerikanci]], [[Evropski Amerikanci]], [[Jugoslavenski Amerikanci]]
}}

'''Bosanskohercegovački Amerikanci''' jesu [[Amerikanci]] čije se porijeklo može pratiti do [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Doseljavanje iz Bosne i Hercegovine u [[Sjedinjene Američke Države]] počelo je još u 19. stoljeću, ali je većina doseljenika stigla tokom i poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992–1995. Većinu zajednice čine [[Bošnjaci]].&lt;ref name=wu /&gt;

Prema podacima iz 2020, u Sjedinjenim Američkim Državama živi oko 350.000 Amerikanaca bosanskohercegovačkog porijekla.&lt;ref name=wu&gt;{{Cite journal|last=Karamehic-Oates|first=Adna|date=2020|title=Borders and Integration: Becoming a Bosnian-American|url=https://openscholarship.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1719&amp;context=law_globalstudies|journal=Washington University Global Studies Law Review}}&lt;/ref&gt; Najveće bosanskohercegovačke američke zajednice nalaze se u [[Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu|Saint Louisu]] i [[Bosanskohercegovačka dijaspora u Chicagu|Chicagu]], koji imaju najveći broj stanovnika bosanskohercegovačkog porijekla izvan [[Evropa|Evrope]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bosnian Americans of Chicagoland |work=The Center for East European and Russian/Eurasian Studies |url=https://ceeres.uchicago.edu/resources/bosnian-americans-chicagoland |access-date=2023-07-01 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ABOUT US |url=https://bs.bhaccchicago.org/about-us |access-date=2023-07-01 |website=bhacc |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rani period ===
Prvi doseljenici iz Bosne i Hercegovine nastanili su se u [[Chicago|Chicagu]] krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pridruživši se drugim imigrantima koji su tražili bolje mogućnosti i životne uslove. Dok je nekadašnja [[Jugoslavija]] tokom 20. stoljeća prolazila kroz proces političkog i državnog oblikovanja, stanovnici Bosne i Hercegovine u Chicagu tražili su stabilnost i novi početak, često s namjerom da se vrate u domovinu. Doseljenici [[Islam|islamske vjere]] imali su važnu ulogu u nastanku islamske zajednice u Chicagu. Godine 1906. osnovali su Džemijetul-hajrije, dobrotvorno društvo u Illinoisu, radi očuvanja vjerskih i nacionalnih običaja te uzajamne pomoći u slučaju smrti i bolesti. Organizacija je 1913. osnovala ogranak u [[Gary, Indiana|Garyju]] u Indiani, a 1916. u [[Butte, Montana|Butteu]] u Montani, te se smatra najstarijom postojećom islamskom organizacijom u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=da878MUi6PIC|title=Bosnian Americans of Chicagoland|isbn=9780738551265|last1=Puskar|first1=Samira|year=2007|publisher=Arcadia }}&lt;/ref&gt;

=== Period poslije Drugog svjetskog rata ===
Bosanskohercegovačka zajednica u Chicagu dobila je novi talas doseljenika poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su mnogi ljudi bili raseljeni ratom i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|uspostave komunizma u Jugoslaviji]]. Među novim izbjeglicama bilo je mnogo obrazovanih stručnjaka, od kojih su neki morali prihvatiti slabije kvalificirane poslove kao taksisti, fabrički radnici, vozači i domari. Kako je broj stanovnika rastao početkom 1950-ih, muslimanska zajednica pozvala je šejha Kamila Avdića, muslimanskog učenjaka, da postane prvi stalni [[imam]]. Pod njegovim vodstvom osnovan je Bosanski muslimanski vjerski i kulturni dom, koji je prikupljao sredstva za džamiju otvorenu 1957. u Halsted Streetu. Godine 1968. organizacija je preimenovana u Bosansko-američko kulturno udruženje, a početkom 1970-ih kupila je zemljište u [[Northbrook, Illinois|Northbrooku]] radi izgradnje veće džamije i kulturnog centra. Islamski kulturni centar Velikog Chicaga ostao je važno središte vjerskog života bosanskohercegovačkih muslimana i služio je Bošnjacima i drugim muslimanima u [[Metropolitansko područje Chicaga|metropolitanskom području Chicaga]].

=== Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) ===
[[Rat u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995. doveo je do najvećeg doseljavanja stanovnika Bosne i Hercegovine u Saint Louis, koji je postao najčešće odredište bosanskohercegovačkih izbjeglica u Sjedinjenim Američkim Državama. Procjenjuje se da se tokom 1990-ih i početkom 2000-ih na područje St. Louisa doselilo 40.000 izbjeglica, čime je ukupan broj stanovnika bosanskohercegovačkog porijekla u tom području dostigao oko 70.000.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stlbosnians.com/close-to-130000-bosnians-received-permanent-residency-in-usa/|title=Close to 130,000 Bosnians received permanent residency in USA|work=St. Louis Bosnian}}&lt;/ref&gt;

U Chicagu se bosanskohercegovačka zajednica uglavnom naselila u sjevernom dijelu grada, između ulica Lawrence i Howard te od Clarka do [[Michigansko jezero|Michiganskog jezera]]. Mnoge izbjeglice patile su od [[posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskog stresnog poremećaja]] zbog iskustava iz logora te smrti članova porodice i prijatelja. Odjel za ljudske usluge Illinoisa osnovao je 1994. Bosanski izbjeglički centar, uz pomoć javnih i privatnih organizacija, radi pomoći novopridošlim izbjeglicama. Godine 1997. centar je postao neprofitni Bosansko-američki centar zajednice. U njemu su radile izbjeglice iz različitih društvenih sredina, a pružao je usluge zajednici kroz obrazovne i porodične programe, savjetovanje i kulturne aktivnosti.

== Demografija ==
Najveće bosanskohercegovačke američke zajednice u SAD-u nalaze se u St. Louisu, naročito u [[Bevo Mill (Saint Louis)|Bevo Millu]], poznatom kao &quot;Mala Bosna&quot;, zatim u [[Chicago, Illinois|Chicagu]], [[Jacksonville (Florida)|Jacksonvilleu]], [[New York|New Yorku]], [[Detroit]]u i [[Houston]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.chron.com/life/article/Bosnian-cafe-offers-a-taste-of-home-in-neutral-1830470.php|title=Bosnian café offers a taste of home in neutral territory|last=Feldman|first=Claudia|date=December 2, 2007|work=Houston Chronicle|access-date=November 29, 2017}}&lt;/ref&gt; [[Atlanta]] ima najveću bosanskohercegovačku američku zajednicu u Georgiji, s više od 10.000 ljudi u metropolitanskom području, od kojih većina živi u [[Lawrenceville, Georgia|Lawrencevilleu]] u okrugu Gwinnett.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://cair.com/press-center/cair-in-the-news/7834-ga-cultural-center-follows-bosnians.html|title=GA: Cultural Center Follows Bosnians|date=March 11, 2015|work=cair.com|publisher=Council for American-Islamic Relations|archive-url=https://web.archive.org/web/20141105114657/https://cair.com/press-center/cair-in-the-news/7834-ga-cultural-center-follows-bosnians.html|archive-date=2014-11-05|url-status=dead|access-date=November 29, 2017}}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da u [[Phoenix|Phoenixu]] živi 10.000 Bosanaca i Hercegovaca.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://archive.azcentral.com/community/northvalley/articles/2011/07/05/20110705islamic-center-north-phoenix-helps-bosnians-adjust.html|title=Islamic Center of Phoenix helps Bosnians adjust to U.S.|last=Reid|first=Betty|date=July 6, 2011|work=Arizona Republic|access-date=November 29, 2017|location=Phoenix, Ariz.}}&lt;/ref&gt; U [[Utica, New York|Utici]] 36,8% stanovnika navodi bosanskohercegovačko porijeklo.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=East Utica Utica, NY 13501, Neighborhood Profile - NeighborhoodScout |url=https://www.neighborhoodscout.com/ny/utica/east-utica |access-date=2023-05-24 |website=www.neighborhoodscout.com}}&lt;/ref&gt; Nekoliko manjih prigradskih naselja u Missouriju ima više od 10% stanovnika rođenih u Bosni i Hercegovini, bez uračunavanja osoba rođenih u SAD-u ili u drugim državama koje su bosanskohercegovačkog porijekla. Zajednica raste i u [[Bowling Green (Kentucky)|Bowling Greenu]] u Kentuckyju.&lt;ref&gt;{{cite web| author=Brent Björkman | title=A Culture Carried: Bosnians in Bowling Green, Kentucky | url=https://humanitiesforall.org/projects/a-culture-carried-bosnians-in-bowling-green | access-date=2024-05-30}}&lt;/ref&gt; Bosanskohercegovačke zajednice postoje i u [[San Jose (Kalifornija)|San Joseu]] i okolnoj [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]]. U St. Louisu postoji i zajednica bosanskohercegovačkih muslimanskih [[Romi|Roma]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1= Hancock|first1= Ian|url= https://books.google.com/books?id=HOycWJwdyLgC&amp;pg=PA130|title= Danger! Educated Gypsy: Selected Essays|date= 2010|publisher= Univ of Hertfordshire Press|isbn= 978-1-907396-30-4}}&lt;/ref&gt;

Brojanje stanovništva otežavaju historijski i etnički faktori. Doseljenici koji su stigli prije raspada Jugoslavije često su bili evidentirani samo kao Jugoslaveni. [[Bosanski Hrvati|Hrvati]] i [[Bosanski Srbi|Srbi]] iz Bosne i Hercegovine mogu se izjašnjavati samo kao Hrvati ili Srbi.&lt;ref name=wu /&gt;

Prema procjenama [[American Community Survey]]ja za period 2015–2019,&lt;ref&gt;{{Cite web|title=US Immigrant Population by State and County 2015–2019|url=https://www.migrationpolicy.org/programs/data-hub/charts/us-immigrant-population-state-and-county|url-status=live|website=[[Migration Policy Institute]]|date=4 February 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140823175627/http://migrationpolicy.org/programs/data-hub/charts/us-immigrant-population-state-and-county |archive-date=2014-08-23 }}&lt;/ref&gt; u SAD-u je živjelo 103.900 imigranata iz Bosne i Hercegovine. Najveći broj živio je u ovim okruzima:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Okrug
!Savezna država
!Broj stanovnika
|-
|[[Okrug Cook (Illinois)|Cook]]
|[[Illinois]]
|7.100
|-
|[[Okrug St. Louis (Missouri)|St. Louis]]
|[[Missouri]]
|6.400
|-
|[[Okrug Polk (Iowa)|Polk]]
|[[Iowa]]
|4.000
|-
|[[Okrug Maricopa (Arizona)|Maricopa]]
|[[Arizona]]
|3.200
|-
|[[Okrug Duval (Florida)|Duval]]
|[[Florida]]
|2.800
|-
|[[Okrug Oneida (New York)|Oneida]]
|[[New York (savezna država)|New York]]
|2.500
|-
|[[Okrug Macomb (Michigan)|Macomb]]
|[[Michigan]]
|2.400
|-
|[[Okrug Pinellas (Florida)|Pinellas]]
|Florida
|2.300
|-
|[[Okrug Kent (Michigan)|Kent]]
|Michigan
|2.100
|-
|[[Okrug Gwinnett (Georgia)|Gwinnett]]
|[[Georgia (savezna država)|Georgia]]
|2.100
|-
|[[Okrug Hartford (Connecticut)|Hartford]]
|[[Connecticut]]
|2.000
|-
|[[Okrug Black Hawk (Iowa)|Black Hawk]]
|Iowa
|1.700
|-
|[[Okrug Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]]
|[[Kalifornija]]
|1.600
|-
|[[Okrug Warren (Kentucky)|Warren]]
|[[Kentucky]]
|1.500
|-
|[[Okrug Jefferson (Kentucky)|Jefferson]]
|Kentucky
|1.500
|}

== Politika ==
Rana bosanskohercegovačka američka zajednica uglavnom nije bila aktivna u unutrašnjoj američkoj politici. Tokom 2010-ih bosanskohercegovački Amerikanci postali su vidljiviji u politici i aktivizmu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news |date=28 April 2015 |title=The unlikely community that drew inspiration from the Ferguson protests |newspaper=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/news/post-nation/wp/2015/04/28/the-unlikely-community-that-drew-inspiration-from-the-ferguson-protests/ |access-date=5 July 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|last=Schuessler|first=Ryan|date=2016-09-04|title=How Missouri's Bosnian vote could cost Donald Trump – and turn the state blue|url=http://www.theguardian.com/us-news/2016/sep/04/bosnian-muslim-vote-missouri-republican-donald-trump|url-status=live|access-date=2021-07-05|website=[[The Guardian]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160904200852/https://www.theguardian.com/us-news/2016/sep/04/bosnian-muslim-vote-missouri-republican-donald-trump |archive-date=2016-09-04 }}&lt;/ref&gt; Na novijim lokalnim i nacionalnim izborima uglavnom su podržavali [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratsku stranku]], zbog stranačkog rada sa zajednicom, podrške Bosni i Hercegovini te podrške vjerskoj i rasnoj raznolikosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bami |first=Xhorxhina |date=2020-10-20 |title=Joe Biden Woos America's Bosnian, Albanian Voters Before Polls |url=https://balkaninsight.com/2020/10/20/joe-biden-woos-americas-bosnian-albanian-voters-before-polls/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201026051835/https://balkaninsight.com/2020/10/20/joe-biden-woos-americas-bosnian-albanian-voters-before-polls/ |archive-date=2020-10-26 |access-date=2021-07-05 |website=[[Balkan Insight]]}}&lt;/ref&gt; Na predsjedničkim izborima 2016. većina bosanskohercegovačkih Amerikanaca izražavala je podršku Hillary Clinton i protivljenje Donaldu Trumpu zbog njegove [[Islamofobija u Sjedinjenim Američkim Državama#U politici|antimuslimanske retorike]], stavova protiv imigracije i popularnosti među srpskim nacionalistima.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Kimball|first=Spencer|date=7 November 2016|title=U.S. election: Living the Bosnian-American Dream|url=https://www.handelsblatt.com/english/politics/u-s-election-living-the-bosnian-american-dream/23542236.html|access-date=2021-07-05|website=[[Handelsblatt]]|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news |last=Zurcher |first=Anthony |date=2016-10-30 |title=America's 'invisible' Muslims |language=en-GB |work=[[BBC News]] |url=https://www.bbc.com/news/magazine-37663226 |access-date=2021-07-05}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaj antimuslimanskih predrasuda u SAD-u na bosanskohercegovačke Amerikance ==
Bosanskohercegovačke izbjeglice u SAD-u u početku su se suočavale s nizom problema, uključujući prilagođavanje američkom životu, teškoće povezane s mentalnim zdravljem i pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti.&lt;ref&gt;[https://www.sfdph.org/dph/files/reports/StudiesData/Misc/4_01BosAsstRpt.pdf Bosnian Refugees in San Francisco: A Community Assessment]. San Francisco Department of Public Health/International Institute of San Francisco. 2001&lt;/ref&gt; Iako se zajednica i dalje suočava sa značajnim društvenim problemima, smatra se aktivnom i utjecajnom u lokalnim sredinama kroz ekonomski doprinos, humanitarni rad i društveno angažovanje.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|last=Parvini|first=Sarah|date=2016-07-04|title=Bosnian Muslims in Southern California may not fit the stereotype but they feel the prejudice|url=https://www.latimes.com/local/lanow/la-me-bosnian-muslims-20160704-snap-story.html|url-status=live|access-date=2021-12-05|website=[[Los Angeles Times]]|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20160704120948/http://www.latimes.com/local/lanow/la-me-bosnian-muslims-20160704-snap-story.html |archive-date=2016-07-04 }}&lt;/ref&gt;

Muslimani bosanskohercegovačkog porijekla u SAD-u ne moraju uvijek neposredno doživljavati [[Islamofobija u Sjedinjenim Američkim Državama|islamofobiju]] zbog evropskog izgleda, budući da dio nemuslimanskih Amerikanaca islam povezuje s osobama tamnije kože. Ipak, antimuslimanske predrasude često ih pogađaju, naročito ako nose [[hidžab]] ili javno spomenu vjerski identitet.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Organizacije ==
* [[Bosanskohercegovačka dijaspora]]
* [[Bosanskohercegovački filmski festival]]
* [[Bostel]]

== Također pogledajte ==
* [[Jugoslavenski Amerikanci]]
* [[Odnosi Bosna i Hercegovina–Sjedinjene Američke Države|Odnosi Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država]]
* [[Bosanskohercegovačka dijaspora u Chicagu]]
* [[Bosansko-američki islamski kulturni centar]] u [[Hartford, Connecticut|Hartfordu]], [[Connecticut]]
* [[Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu]]
* [[Spisak bosanskohercegovačkih Amerikanaca]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Bošnjaci}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]
[[Kategorija:Hrvatska dijaspors]]
[[Kategorija:Srpska dijaspora]]</text>
      <sha1>1egkd59jqc2abyp0vcf3vhwcp5oas3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodne asocijacije (psihologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535328</id>
    <revision>
      <id>3898262</id>
      <parentid>3898246</parentid>
      <timestamp>2026-06-10T13:10:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Završen prijevod sa Wikipedia en</comment>
      <origin>3898262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19514" sha1="jl49cabrht8ve9if8dri7jn60ik7tys" xml:space="preserve">'''Slobodne asocijacije''' predstavljaju metodu kojom se izražavju sadržaji svijesti (govorom ili pisanjem), bez cenzure i svjesnog odabira misli, s ciljem pristupa nesvjesnim psihičkim procesima.&lt;ref name=&quot;MW_Free_Association&quot;&gt;{{cite web |title=Definition of Free Association |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/free%20association |website=merriam-webster.com |publisher=Merriam-Webster |access-date=9. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova metoda koristi se u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]], (kao i u [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]]), a prvobitno ju je razvio [[Sigmund Freud]] modifikujući [[Hiptnoza|hipnotičku metodu]] svog mentora i kolege [[Josef Breuer|Josefa Breuera]].

Freud je isticao da je značaj slobodnih asocijacija u tome što pacijenti sami iznose svoje misli i asocijacije, umjesto da ponavljaju ideje analitičara. Na taj način obrađuju vlastiti psihički materijal, umjesto da reprodukuju sugestije drugih osoba.&lt;ref name=&quot;Thurschwell_2000&quot;&gt;{{cite book |last=Thurschwell |first=Pamela |date=2000 |title=Sigmund Freud |publisher=Routledge |location=London ; New York |isbn=978-0-415-21587-9 |url=https://archive.org/details/sigmundfreud0000thur |access-date=9. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo ==

Sigmund Freud razvio je ovu tehniku kao alternativu [[Hipnoza|hipnozi]], koju je smatrao manje pouzdanom metodom, te zato što je vjerovao da pacijenti mogu prizvati i razumjeti ključna sjećanja dok su u stanju pune [[Svijest|svjesnosti]]. Međutim, smatrao je da, uprkos nastojanju da se prisjete, određeni oblik [[Otpor (psihoanaliza)|otpora]] sprječava pristup najneugodnijim i najvažnijim [[pamćenje|sjećanjima]]. Kasnije je došao do zaključka da su neki sadržaji u potpunosti potisnuti, ″zatvoreni″ i smješteni isključivo u nesvjesni dio psihe. Razvoj nove tehnike bio je dodatno podstaknut njegovim iskustvima s pacijenticom poznatom kao ″Miss Elisabeth″, jednom od njegovih ranih klijentica, koja je protestovala protiv prekidanja [[Tok misli|toka vlastitih misli]]. Njegov biograf [[Ernest Jones]] opisao je ovaj slučaj kao ″jedan od bezbroj primjera u kojima pacijent doprinosi radu ljekara″.&lt;ref name=&quot;Jones_1961&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |publisher=Penguin Books |location=New York |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |access-date=9. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Ernest Jones]] u djelu ''The Life and Works of Sigmund Freud'' navodi da se ne može odrediti tačan datum otkrića metode ″slobodnih asocijacija″, te da se ona razvijala postepeno između 1892. i 1895. Vremenom je usavršavana i oslobađana pomoćnih elemenata koji su je pratili u početnoj fazi — hipnoze, sugestije, pritiska i ispitivanja.&lt;ref name=&quot;Jones_1961&quot; /&gt;

Nakon toga, [[Sigmund Freud]] u djelu ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', navodi pismo [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]] kao preteču slobodnih asocijacija, u kojem se ističe da ″gdje postoji stvaralački um, razum – tako mi se čini – popušta svoju stražu na vratima, i ideje naviru u neredu″.&lt;ref name=&quot;Malcolm_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |date=1981 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=978-0-394-52033-9 |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |access-date=9. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freud će kasnije kao mogući utjecaj spomenuti i esej [[Ludwig Börne|Ludwiga Börnea]], sugerišući da se radi poticanja kreativnosti &quot;zapiše, bez ikakvog krivotvorenja ili licemjerja, sve što vam padne na pamet&quot;.&lt;ref name=&quot;Jones_1961&quot; /&gt;

Među mogućim utjecajima na razvoj ove metode navode se i [[Edmund Husserl|Husserlova]] verzija [[Epohe|epoché]]&lt;ref name=&quot;Husserl_1968&quot;&gt;{{cite book |last=Husserl |first=Edmund |date=1968 |title=The Paris Lectures |publisher=M. Nijhoff |location=The Hague |url=https://archive.org/details/parislectures0000huss |access-date=10. 6. 2026 |language=en |others=Uvodni esej napisao Peter Koestenbaum}}&lt;/ref&gt; te rad [[Francis Galton|Francisa Galtona]]. Pojedini autori smatraju da je Galton preteča slobodnih asocijacija, te da je Sigmund Freud ovu tehniku preuzeo iz Galtonovih izvještaja objavljenih u časopisu ''Brain'', čiji je bio pretplatnik.&lt;ref name=&quot;Eysenck_1986&quot;&gt;{{cite book |last=Eysenck |first=Hans J. |date=1986 |title=Decline and Fall of the Freudian Empire |publisher=Penguin |location=Harmondsworth |isbn=978-0-14-022562-4 |url=https://archive.org/details/declinefalloffre0000eysz |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slobodne asocijacije također dijele određene karakteristike s konceptom [[Tok svijesti (književnost)|toka svijesti]], kojim su se služili književnici poput [[Virginia Woolf|Virginie Woolfa]] i [[Marcel Proust|Marcela Prousta]]. U tom kontekstu ističe se da je ″cjelokupna književnost toka svijesti u velikoj mjeri zasnovana na principima slobodnih asocijacija″.&lt;ref name=&quot;Humphrey_1954&quot;&gt;{{cite book |last=Humphrey |first=Robert |date=1954 |title=Stream of Consciousness in the Modern Novel |publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0-520-00585-6 |url=https://archive.org/details/streamofconsciou0000hump |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je slobodne asocijacije nazivao ″osnovnim tehničkim pravilom analize″, navodeći: ″Pacijenta upućujemo da se dovede u stanje mirnog i nepristrasnog samoposmatranja te da nam saopći sva unutrašnja opažanja koja je u stanju uočiti″, pri čemu treba paziti da ″nijedno od njih ne isključi, bilo zato što ga je previše neugodno ili nepristojno izreći, bilo zato što se čini nevažnim ili nebitnim, ili zato što je besmisleno pa ga ne treba izgovoriti″.&lt;ref name=&quot;Freud_1991&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1976 |title=Introductory Lectures on Psychoanalysis |publisher=Penguin Books |location=London |isbn=978-0-14-014605-9 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.65727 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihoanalitičar [[James Strachey]] u uvodnom tekstu ″Sigmund Freud: Pregled njegovog života i ideja″, objavljenom u knjizi ''O seksualnosti'', slobodne asocijacije naziva ″prvim instrumentom za naučno proučavanje ljudskog uma″.&lt;ref name=&quot;Freud_1977&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=On Sexuality: Three Essays on the Theory of Sexuality and Other Works |series=The Pelican Freud Library |volume=7 |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |isbn=978-0-14-021930-2 |url=https://archive.org/details/onsexualitythree0000freu |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==

U slobodnim asocijacijama pacijenti se podstiču da tokom psihoanalitičke seanse iznose sve što im dolazi na um, bez cenzurisanja ili selekcije vlastitih misli. Cilj ove metode jeste pomoći pacijentu da bolje razumije vlastite misli i osjećanja u atmosferi prihvatanja i [[Radoznalost|radoznalog]] istraživanja bez osuđivanja. Psihoanaliza polazi od pretpostavke da se ljudi često nalaze u konfliktu između potrebe za boljim upoznavanjem samih sebe i svojih svjesnih ili nesvjesnih strahova te odbrambenih mehanizama usmjerenih protiv promjene i samootkrivanja. Metoda slobodnih asocijacija nema unaprijed utvrđen ni linearan tok, niti unaprijed određeni plan. Umjesto toga, zasniva se na intuitivnim skokovima i povezivanjima misli, koji mogu dovesti do novih ličnih uvida i značenja. Kako ističe [[Christopher Bollas]], ″logika asocijacija predstavlja oblik nesvjesnog mišljenja″.&lt;ref name=&quot;Bollas_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Bollas |first=Christopher |date=2009 |title=The Evocative Object World |publisher=Routledge |location=London ; New York |isbn=978-0-415-47346-0 |url=https://archive.org/details/evocativeobjectw0000boll |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kada se primjenjuju u ovom duhu, slobodne asocijacije predstavljaju metodu u kojoj ni terapeut ni pacijent unaprijed ne znaju u kojem će se smjeru razgovor razvijati, ali on ipak teži da vodi ka sadržajima koji su za pacijenta od posebnog značaja. Kako navodi Eric Berne, ″uprkos prividnoj zbrci i nepovezanosti, iz neuređenog spleta misli počinju se pojavljivati značenja, povezanosti i određene centralne teme″.&lt;ref name=&quot;Berne_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Berne |first=Eric |date=2011 |title=A Layman's Guide to Psychiatry and Psychoanalysis |publisher=Tantor eBooks |isbn=978-1-4524-7434-2 |url=https://archive.org/download/psicology/A%20Layman%27s%20Guide%20to%20Psychiatry%20and%20Psychoanalysis%20-%20Eric%20Berne.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Cilj slobodnih asocijacija nije pronalaženje određenih odgovora ili potisnutih sjećanja, već podsticanje procesa zajedničkog istraživanja kroz koji se može unaprijediti integracija mišljenja, osjećanja, osjećaja lične efikasnosti i doživljaja vlastitog identiteta.

Metoda slobodnih asocijacija se razlikuje od Freudovog ″osnovnog pravila″ [[Psihoanaliza|psihoanalize]]. Dok su slobodne asocijacije jedna od brojnih psihoanalitičkih metoda (uz [[Tumačenje snova|tumačenje snova]] i analizu [[Freudova omaška|omaški]]), ″osnovno pravilo″ predstavlja obavezu koju pacijent preuzima na početku analitičkog procesa.&lt;ref name=&quot;Thompson_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Thompson |first=M. Guy |date=2004 |title=The Ethic of Honesty: The Fundamental Rule of Psychoanalysis |publisher=Editions Rodopi B.V. |location=Amsterdam - New York, NY |isbn=90-420-1118-1 |url=https://books.google.ba/books?id=r90nM1LcbZUC |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kako bi pacijentima objasnio slobodne asocijacije, Sigmund Freud koristio je sljedeće poređenje: ″Ponašajte se kao putnik koji sjedi pored prozora željezničkog vagona i nekome u unutrašnjosti vagona opisuje promjenjive prizore koje vidi napolju.″&lt;ref name=&quot;Freud_SE_12&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1958 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XII (1911-1913): The Case of Schreber, Papers on Technique and Other Works |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://pep-web.org/browse/SE/volumes/12 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; ″Osnovno pravilo″ podrazumijeva dogovor da će pacijent tokom cijele analize biti iskren u svakom pogledu. Freud ga je formulisao riječima: ″Na kraju, nikada ne zaboravite da ste obećali biti potpuno iskreni i da nikada ne izostavite ništa zato što vam je, iz bilo kojeg razloga, neugodno da to kažete.″&lt;ref name=&quot;Freud_SE_12&quot; /&gt;

== Pristup Sigmunda Freuda ==

Freudova kasnija [[Psihoanaliza|psihoanalitička]] praksa nije bila usmjerena toliko na prisjećanje tih sjećanja koliko na unutrašnje psihičke konflikte koji su ih držali potisnutim duboko u umu. U tom okviru, metoda slobodnih asocijacija i danas ima važnu ulogu u terapijskoj praksi i istraživanju psihičkih procesa.

Primjena slobodnih asocijacija bila je namijenjena otkrivanju predodžbi i psihičkih sadržaja koje je pacijent prvobitno razvio na [[nesvjesno|nesvjesnom]] nivou, uključujući:
* [[Transfer|transfer]] – nesvjesno prenošenje osjećaja prema jednoj osobi na drugu osobu,
* [[Psihološka projekcija|projekcija]] – pripisivanje vlastitih unutrašnjih osjećanja ili motiva drugim osobama ili objektima,
* [[Otpor (psihoanaliza)|otpor]] – psihička blokada koja otežava prisjećanje ili prihvatanje određenih događaja ili sadržaja.

Psihički konflikti analizirani su iz perspektive da pacijenti u početku nisu razumjeli kako se takvi osjećaji javljaju na podsvjesnom nivou, skriveni u njihovom umu. Kako navodi Jan Campbell, ″slobodna asocijacija unutar jezika ključna je za predstavljanje zabranjene i potisnute želje te za pristup afektivnim sjećanjima pohranjenim u nesvjesnom″.&lt;ref name=&quot;Campbell_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Campbell |first=Jan |date=2006 |title=Psychoanalysis and the Time of Life: Durations of the Unconscious Self |publisher=Routledge |location=London; New York |isbn=978-0-415-34139-4 |url=https://archive.org/details/psychoanalysissti0000camp |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Daljnji razvoj ==

=== Jung ===

[[Carl Jung]] i njegove kolege iz [[Zürich]]a razvili su niz testova asocijacija kojima su nastojali eksperimentalno istražiti procese prisjećanja. Rezultati tih istraživanja potvrdili su Freudove zaključke da emocionalni faktori mogu ometati prisjećanje određenih sadržaja.&lt;ref name=&quot;Jones_1955&quot;&gt;{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Volume 2: Years of Maturity, 1901–1919 |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njihovi nalazi objavljeni su 1906. Freud je značaj ovih istraživanja sažeo riječima: ″Na taj način [[Eugen Bleuler|Bleuler]] i Jung izgradili su prvi most između eksperimentalne psihologije i psihoanalize.″&lt;ref name=&quot;Freud_1991&quot; /&gt;

=== Ferenczi ===

Dok je Freud, barem u početku, slobodne asocijacije smatrao relativno pristupačnom metodom za pacijente, [[Sándor Ferenczi]] je naglašavao da njena uspješna primjena zahtijeva znatno više od samog spontanog iznošenja misli. Njegovo stajalište sažeto je u poznatoj izreci: ″Pacijent se ne izliječi slobodnim asociranjem; izliječen je onda kada može slobodno asocirati.″&lt;ref name=&quot;Phillips_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=1994 |title=On Flirtation |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Mass. |isbn=978-0-674-63440-4 |url=https://archive.org/details/onflirtation0000phil_r5x6 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Lacan ===

[[Jacques Lacan]] nadovezao se na Ferenczijeve stavove ističući da slobodne asocijacije nisu jednostavan spontani čin, već zahtjevan psihički rad. Prema njegovom mišljenju, ovladavanje slobodnom asocijacijom zahtijeva određenu vrstu učenja, zbog čega su neki autori smatrali da upravo taj proces ima važnu formativnu vrijednost.&lt;ref name=&quot;Lacan_1989&quot;&gt;{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1989 |title=Écrits: A Selection |publisher=Routledge |location=London ; New York |isbn=0-415-25546-5 |url=https://dn710003.ca.archive.org/0/items/the-complete-works-of-jacques-lacan/Lacan%2C%20Jacques/E%CC%81crits_%20A%20Selection%20%5Btrans.%20Sheridan%5D/Lacan%2C%20Jacques%20-%20E%CC%81crits%20%28Routledge%2C%201989%29.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Alan Sheridan}}&lt;/ref&gt;

=== 20. vijek ===

Krajem 20. vijeka došlo je do promjene u shvatanju uloge slobodnih asocijacija u psihoanalizi. Janet Malcolm navodi da savremeni psihoanalitičari ne očekuju pojavu slobodnih asocijacija u ranim fazama terapije, već tek nakon što analiza znatno odmakne. Prema njenim riječima, neki analitičari pojavu istinskih slobodnih asocijacija čak smatraju indikatorom da se analiza približava svom završetku.&lt;ref name=&quot;Malcolm_2011&quot;&gt;{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |date=2011 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |publisher=Granta Books |location=London |isbn=978-1-84708-433-0 |url=https://books.google.com/books/about/Psychoanalysis_the_Impossible_Profession.html?id=1ZstBEDFYQQC |page=17 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freudova ideja slobodne asocijacije poslužila je kao osnova za razvoj različitih psiholoških testova. Među najpoznatijima su [[Rorschachov test|Rorschachov test mrlja]] i [[Test tematske apercepcije]] (TAT), koji su razvili [[Christina Morgan]] i [[Henry Murray]] sa [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]].&lt;ref name=&quot;Kaplan_Saccuzzo_2009&quot;&gt;{{cite book |last1=Kaplan |first1=Robert M. |last2=Saccuzzo |first2=Dennis P. |date=2009 |title=Psychological Testing: Principles, Applications, and Issues |edition=8. |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-0-495-09555-2 |pages=386, 400 |url=https://archive.org/details/psychologicaltes0007kapl |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovi testovi nastojali su istražiti nesvjesne procese putem spontanih reakcija ispitanika. Iako je Rorschachov test tokom godina bio izložen brojnim kritikama u pogledu svoje pouzdanosti i valjanosti, TAT se i dalje koristi, posebno u radu s djecom.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Kaplan|first1=Robert|last2=Saccuzzo|first2=Dennis|title=Psychological Testing|year=2009|url=https://archive.org/details/psychologicaltes00kapl_750|url-access=limited|publisher=Wadsworth, Cengage Learning|pages=[https://archive.org/details/psychologicaltes00kapl_750/page/n414 386], 400|isbn=9780495095552 |edition=8th}}&lt;/ref&gt;

== Kritika ==

Kako je [[teorija objektnih odnosa]] sve više stavljala naglasak na odnos između pacijenta i analitičara, a sve manje na rekonstrukciju prošlih iskustava, pojavile su se i kritike Freudovog pristupa. Neki autori smatraju da se Freud nikada nije u potpunosti odrekao određenog stepena pritiska u terapijskom procesu. Kao primjer navodi se njegovo insistiranje na ″osnovnom pravilu″ slobodnih asocijacija, koje je moglo djelovati prisilno prema pacijentu.&lt;ref name=&quot;Casement_1991&quot;&gt;{{cite book |last=Casement |first=Patrick |date=1991 |title=Learning from the Patient |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=978-0-89862-564-6 |url=https://archive.org/details/learningfrompati0000case |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kritičari su također isticali da slobodne asocijacije može postati oblik otpora psihoterapijskom procesu. Prekomjerno iznošenje misli i asocijacija ponekad može otežati ili onemogućiti njihovo smisleno tumačenje.&lt;ref name=&quot;De_Mijolla_2018&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last=De Mijolla |first=Alain |date=2018 |title=Free Association |encyclopedia=International Dictionary of Psychoanalysis |publisher=Gale / Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/medicine/psychology/psychology-and-psychiatry/free-association |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored toga, pojedina istraživanja dovela su u pitanje relevantnost i valjanost ove metode.&lt;ref name=&quot;MacMillan_2001&quot;&gt;{{cite journal |last=MacMillan |first=Malcolm |date=2001 |title=The Reliability and Validity of Freud's Methods of Free Association and Interpretation |journal=Psychological Inquiry |volume=12 |issue=3 |pages=167–175 |publisher=Taylor &amp; Francis |url=https://www.jstor.org/stable/1449399 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Završna razmatranja ==

[[Adam Phillips (psiholog)|Adam Phillips]] smatra da se radikalna priroda Freudovog projekta najbolje može razumjeti ako se zamisli svijet u kojem bi svi ljudi bili sposobni slobodno asocirati i izgovoriti sve što im u datom trenutku padne na pamet. Prema Phillipsu, takav tok misli nalikovao bi svojevrsnom kolažu ideja i doživljaja.&lt;ref name=&quot;Phillips_1994&quot;&gt;{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=1994 |title=On Flirtation |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Mass. |isbn=978-0-674-63440-4 |url=https://archive.org/details/onflirtation0000phil_r5x6 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Asocijacija ideja]]
* [[Asocijacionizam]]
* [[Epohe]]
* [[Unutrašnji monolog]]
* [[Tok svijesti|Struja svijesti (književnost)]]
* [[Tok svijesti (psihologija)]]
* [[Strukturalizam]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Free association (psychology)}}
[[Kategorija:Psihoanaliza]]</text>
      <sha1>jl49cabrht8ve9if8dri7jn60ik7tys</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elvira Rahić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535330</id>
    <revision>
      <id>3898296</id>
      <timestamp>2026-06-10T20:52:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34265-98</username>
        <id>182414</id>
      </contributor>
      <comment>pravljenje članka-klice</comment>
      <origin>3898296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3828" sha1="cakz6vhvc8wadbyyj8sm6ioowf9trxk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Zamijeni|{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = 
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = &lt;!-- Samo naziv datoteke, bez prefiksa &quot;Datoteka:&quot; ili &quot;Slika:&quot; i bez upotrebe ikakvih zagrada --&gt;
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = 
| izvorno_ime            = Elvira Rahić
| izvorni_jezik          = bs
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = &lt;!-- Koristite jedino ako se razlikuje od gornje navedenog imena --&gt;
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1973|9|1}}
| mjesto_rođenja         = [[Skoplje]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| spomenici              = 
| prebivalište           = [[Sarajevo]], [[Beč]]
| nacionalnost           = [[Jugoslaveni|Jugoslavenka]]
| druga_imena            = 
| etnicitet              = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| državljanstvo          = 
| obrazovanje            = 
| alma_mater             = 
| zanimanje              = [[Muzika|pjevačica]]
| godine_aktivnosti      = od 1991. godine nadalje
| era                    = 
| poslodavac             = 
| organizacija           = 
| agent                  = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = ''A sada idem''
| stil                   = [[Popularna kultura|pop]]
| rodni_grad             = [[Skoplje]]
| plaća                  = 
| bogatstvo              = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| visina                 =  
| težina                 =  
| televizija             = [[Federalna televizija|FTV]]
| titula                 = 
| vrijeme_držanja_titule = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| stranka                = 
| pokret                 = 
| opozicija              = 
| odbori                 = 
| religija               = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| denominacija           = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| krivične_prijave       = &lt;!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --&gt;
| krivične_kazne         = 
| sudski_status          = 
| supružnik              = Šaban Forić
| partner                = &lt;!-- Nevjenčani partner za duže vrijeme --&gt;
| djeca                  = 1
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = 
| web-sajt               = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = [[Mladen Vojičić]]
}}|1973|1973.}}
'''Elvira Rahić''' (1. septembar 1973.) je bosanska pjevačica.

==Diskografija==
*''Ekstra folk hit'', iz 1991. godine
*''Želim te'', iz 1992. godine
*''Želim ti sreću'', iz 1994. godine
*''Sada znam'', iz 1995. godine
*''Šta ako se zaljubim'', iz 1997. godine
*''Izbriši sve uspomene'', iz 1999. godine
*''Ljubav gospodine'', iz 2001. godine
*''Hotel „Čekanje”'', iz 2005. godine
*''Miraz'', iz 2008. godine
*''Cura sa čaršije'', iz 2011. godine

==Vanjski linkovi==
*{{Discogs artist|1655894}}

{{U začetku}}

{{DEFAULTSORT:Rahić, Elvira}}
[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Skoplje]]
[[Kategorija:Pop-muzičari]]</text>
      <sha1>cakz6vhvc8wadbyyj8sm6ioowf9trxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džizja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535331</id>
    <revision>
      <id>3898312</id>
      <timestamp>2026-06-11T06:35:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Džizija ili džizja ({{Jez-ar|جِزْيَة}}),&lt;ref name=&quot;Britannica-Afsaruddin&quot; /&gt; vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=I.B. Tauris|I. B. Taur...</comment>
      <origin>3898312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18751" sha1="cbh9rjzhtf25cjr0hqcabkgvnjbxj7k" xml:space="preserve">Džizija ili džizja ({{Jez-ar|جِزْيَة}}),&lt;ref name=&quot;Britannica-Afsaruddin&quot; /&gt; vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=[[I.B. Tauris|I. B. Tauris &amp; Co Ltd]]|isbn=978-1845117894|pages=[https://archive.org/details/understandingqur00hale/page/n78 70], 79}}&lt;/ref&gt; [[Kur'an]] i [[hadis]]i spominju džizju bez navođenja njene stope ili iznosa,&lt;ref name=asabet&gt;Sabet, Amr (2006), ''The American Journal of Islamic Social Sciences'' 24:4, Oxford; pp. 99–100.&lt;/ref&gt; a primjena džizje varirala je tokom islamske historije. Međutim, naučnici se uglavnom slažu da su rani muslimanski vladari prilagodili neke od postojećih sistema oporezivanja i modificirali ih u skladu s islamskim vjerskim pravom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;{{sfn|Bravmann|2009|pp=199–201, 204–5, 207–12}}&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mohammad|first1=Gharipour|title=Sacred Precincts: The Religious Architecture of Non-Muslim Communities Across the Islamic World|date=2014|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|isbn=978-9004280229|page=XV|quote=Izvori ukazuju na to da poreski sistem ranog islama nije nužno bio inovacija muslimana; čini se da je Omer usvojio isti poreski sistem koji je bio uobičajen u vrijeme osvajanja te teritorije. Porez na zemlju ili harač bio je prilagođena verzija poreskog sistema koji se koristio u sasanidskoj Perziji. U Siriji, Omer je slijedio bizantski sistem prikupljanja dva poreza na osnovu broja zemljišta i glava.}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|p=20|ps=. &quot;Jizia was not a specific Islamic invention but was the norm of the time. &quot;Several of the early caliphs made peace treaties with the Byzantine Empire some of which even required them to pay tribute [Jizia] to the Byzantines&quot; (Streusand, 1997).&quot;}}&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI2&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|page=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/59 59] ff|quote=Postoje dokazi koji pokazuju da su arapski osvajači ostavili nepromijenjenim fiskalni sistem koji su zatekli u zemljama koje su osvojili od Bizantinaca, te da je objašnjenje &quot;džizje&quot; kao poreza na glavu izum kasnijih pravnika, koji nisu poznavali pravo stanje stvari u ranim danima islama. (Caetani, tom iv. str. 610 (§ 231); tom v. str. 449.) H.Lammens: Ziād ibn Abīhi. (Rivista degli Studi Orientali, tom iv. str. 215.)}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno#page/59/mode/1up online])&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, porez džizje se u [[islam]]u shvata kao naknada za zaštitu koju muslimanski vladar pruža nemuslimanima, za oslobađanje od vojne službe za nemuslimane, za dozvolu prakticiranja nemuslimanske vjere s određenom komunalnom autonomijom u muslimanskoj državi i kao materijalni dokaz odanosti nemuslimana muslimanskoj državi i njenim zakonima.&lt;ref name=&quot;anveremon&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI3&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|last=Walker Arnold|first=Thomas|date=1913|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/60 60]–1|quote=Ovaj porez nije nametnut kršćanima, kako bi neki htjeli da mislimo, kao kazna za njihovo odbijanje da prihvate muslimansku vjeru, već su ga oni plaćali zajedno s ostalim zimmijama ili nemuslimanskim podanicima države čija im je religija onemogućavala služenje u vojsci, u zamjenu za zaštitu koju im je osiguravalo oružje muslimana.|author-link=Thomas Walker Arnold}}&lt;/ref&gt; Većina muslimanskih pravnika zahtijevala je od odraslih, slobodnih, razumnih [[muškarac]]a među zajednicom [[zimija]] da plaćaju džizju,{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;They replaced the conquered countries, indigenous rulers and armies, but preserved much of their government, bureaucracy, and culture. For many in the conquered territories, it was no more than an exchange of masters, one that brought peace to peoples demoralized and disaffected by the casualties and heavy taxation that resulted from the years of Byzantine-Persian warfare. Local communities were free to continue to follow their own way of life in internal, domestic affairs. In many ways, local populations found Muslim rule more flexible and tolerant than that of Byzantium and Persia. Religious communities were free to practice their faith to worship and be governed by their religious leaders and laws in such areas as marriage, divorce, and inheritance. In exchange, they were required to pay tribute, a poll tax (''jizya'') that entitled them to Muslim protection from outside aggression and exempted them from military service. Thus, they were called the &quot;protected ones&quot; (''dhimmi''). In effect, this often meant lower taxes, greater local autonomy, rule by fellow Semites with closer linguistic and cultural ties than the hellenized, Greco-Roman élites of Byzantium, and greater religious freedom for Jews and indigenous Christians.&quot;}} dok su oslobađali žene, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesne, duševne bolesnike, monahe, pustinjake, robove,&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot;&gt;{{cite book|last1=Wael|first1=B. Hallaq|author-link=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice and Transformations|date=2009|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-86147-2|pages=332–3}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Islamic Law 1250&quot;&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|year=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...pravnici su podijelili zajednicu zimija u dvije glavne grupe. Prvu grupu čine svi odrasli, slobodni, razumni muškarci unutar zajednice zimija, dok druga uključuje sve ostale zimije (tj. žene, robove, maloljetnike i duševno oboljele). Pravnici se uglavnom slažu da članovima druge grupe treba dati &quot;opće&quot; izuzeće od plaćanja ''džizje''.|date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Disability in Islamic law&quot;&gt;{{cite book|last1=Rispler-Chaim|first1=Vardit|title=Disability in Islamic law|url=https://archive.org/details/disabilityislami00risp|url-access=limited|date=2007|publisher=Springer|location=Dordrecht, the Netherlands|isbn=978-1402050527|page=[https://archive.org/details/disabilityislami00risp/page/n54 44]|quote=Hanbelijski stav je da su dječaci, žene, mentalno oboljeli, osobe s invaliditetom i slijepi oslobođeni plaćanja džizje. Ovaj stav navodno dijele i hanefije, šafije i malikiti.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Majid Khadduri]], ''War and Peace in the Law of Islam'', pp. 192–3.&lt;/ref&gt; i musta'mine - nemuslimanske strance koji samo privremeno borave u muslimanskim zemljama.&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book|editor-first=Gerhard|editor-last=Bowering|editor-first2=Patricia|editor-last2=Crone|editor-first3=Mahan|editor-last3=Mirza|display-editors=etal|title=The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|date=2013|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, N.J.|isbn=978-0691134840|page=283|quote=Slobodni odrasli muškarci koji nisu patili od bilo kakve fizičke ili mentalne bolesti bili su obavezni plaćati ''džizju''. Žene, djeca, invalidi, mentalno oboljeli, stariji i robovi bili su izuzeti, kao i svi putnici i stranci koji se nisu naselili u muslimanskim zemljama. [...] Kako se islam širio, prethodne strukture oporezivanja zamijenjene su islamskim sistemom, ali muslimanski vođe često su usvajali prakse prethodnih režima u primjeni i naplati poreza.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Ibn-Hazm]] je zahtijevao da svako ko je dostigao pubertet plaća džizju.&lt;ref&gt;{{cite web | title=ص415 - كتاب المحلى بالآثار - مسألة الجزية لازمة للحر والعبد والذكر والأنثى - المكتبة الشاملة | url=https://shamela.ws/book/767/2112 }}&lt;/ref&gt; Islamski režimi dozvoljavali su zimijama da služe u muslimanskim vojskama. Oni koji su odlučili da se pridruže vojnoj službi također su bili oslobođeni plaćanja;&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot; /&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Mapel, Nardin&quot;&gt;Mapel, D.R. and Nardin, T., eds. (1999), ''International Society: Diverse Ethical Perspectives'', p. 231. [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691049724}}. Citat: &quot;Džizja se naplaćivala zimijama kao naknada za njihovo oslobađanje od vojne službe u muslimanskim snagama. Ako bi se zimije pridružile muslimanima u njihovoj međusobnoj odbrani od vanjskog agresora, džizja se nije naplaćivala..&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Imara&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI&quot; /&gt;{{sfn|Shah|2008|pp=19–20}} neki muslimanski učenjaci tvrde da su neki islamski vladari oslobađali od džizje one koji si nisu mogli priuštiti plaćanje.{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–1}}{{sfn|Abdel-Haleem|2012|pp=75–6, 77}}

Zajedno sa [[harač]]om, terminom koji se ponekad koristio naizmjenično s džizjom,&lt;ref name=mmp109134&gt;{{cite book|last=Morony|first=Michael|title=Iraq after the Muslim conquest|publisher=Gorgias Press|location=NJ, USA|year=2005|isbn=978-1-59333-315-7|pages=109, 99–134}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rlp310311&quot;&gt;{{cite book|last=Levy|first=Reuben|title=The social structure of Islam|publisher=Routledge|location=London New York|year=2002|isbn=978-0-415-20910-6|pages=310–1|quote=&quot;Malo je sumnje da su u porijeklu ''harač'' i ''džizja'' bili zamjenjivi termini. U arapskim papirusima iz prvog stoljeća po hidžri spominje se samo ''džizja'', s općim značenjem danka, dok se kasnije porez na glavu mogao nazvati ''harač ala ru'us ahlel-zimma'', tj. porez na glave zaštićenih naroda. Uže značenje riječi iznosi [[Ebu Hanifa]]: &quot;Nijedna osoba ne može istovremeno biti odgovorna za zekat i za harač.&quot; [naglasak dodan]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scp322&quot;&gt;Satish Chandra (1969), [https://www.jstor.org/stable/3596130 Jizyah and the State in India during the 17th Century], Journal of the Economic and Social History of the Orient, Svezak 12, br. 3, str. 322–40, citat=&quot;Iako su harač i džizja ponekad tretirani kao sinonimi, brojni teološki traktati iz četrnaestog stoljeća tretiraju ih kao odvojene&quot;&lt;/ref&gt; porezi nametnuti nemuslimanskim podanicima bili su među glavnim izvorima prihoda koje su prikupljale neke islamske političke zajednice, poput [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i indijskih muslimanskih sultanata.&lt;ref name=&quot;opp287&quot;&gt;{{cite book|first=Oded|last=Peri|editor-last=Gilbar|editor-first=Gad|chapter=The Muslim waqf and the collection of jizya in late eighteenth-century Jerusalem|title=Ottoman Palestine, 1800–1914 : Studies in economic and social history|publisher=E.J. Brill|location=Leiden|year=1990|isbn=978-90-04-07785-0|pages=287|quote=džizja je bila jedan od glavnih izvora prihoda koji su se slijevali u cjelokupnu osmanlijsku državnu blagajnu.}}&lt;/ref&gt; Stopa džizje obično je bila fiksni godišnji iznos koji je zavisio od finansijskih mogućnosti obveznika.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Shawkiy|last1=Abu Khalil|author-link=Shawkiy Abu Khalil|language=ar|date=2006|title=al-Islām fī Qafaṣ al-ʾIttihām|script-title=ar:الإسلام في قفص الإتهام|url=https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n0/mode/2up|page=149|publisher=Dār al-Fikr|isbn=978-1575470047}} Citat: (Prevod) &quot;''Iznos džizje se određuje uzimajući u obzir njihov ekonomski status, tako da se više uzima od bogatih, manje od srednje [klase], a vrlo mali iznos od siromašnih (fukaraʾ). Oni koji nemaju nikakva sredstva za život ili zavise od podrške drugih oslobođeni su plaćanja džizje.''.&quot; ([https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n147/mode/2up online])&lt;/ref&gt; Izvori koji upoređuju poreze nametnute muslimanima i džizju razlikuju se u pogledu njihovog relativnog opterećenja ovisno o vremenu, mjestu, specifičnim porezima koji se razmatraju i drugim faktorima.&lt;ref name=Abdel-Haleem2010/&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=82–3}}&lt;ref name=&quot;AbuZahra&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/abouzohra/tafsir|title=Zahrat al-Tafāsīr|publisher=Dār al-Fikr al-ʿArabī|location=[[Cairo]]|pages=3277–8|first1=Muhammad|last1=Abu Zahra|author-link=Muhammad Abu Zahra|script-title=ar:زهرة التفاسير|language=ar}} Citat: (Prevod) &quot;A novac koji zimije daju naziva se džizja: [...] i [tako se naziva] jer je to zauzvrat za zaštitu koju im garantuje islamska [zajednica], a umjesto služenja vojne službe, i budući da je to [također] zauzvrat za ono što se troši na siromašne među zimijevom zajednicom (ehlul-zimma) kao što je to činio Imam [[Omer ibnul-Hattab|Omer]]. [...] i islam je dao pravo jednakosti među svima onima koji su pod njegovom vlašću, zaista, džizja koja se traži od zimije odgovara finansijskim obavezama koje su obavezne za muslimana, tako da je on obavezan [očistiti] svoje bogatstvo [kroz] [[zekat]], i dužan je plaćati sadaku i nudhur, i dužan je davati [[Kafara|kafaru]], kao i druge stvari. A ako bi se izračunalo sve što se uzima od muslimana, postalo bi jasno da nije manje od onoga što se uzima putem džizje, ako nije i više. I kao što smo ranije spomenuli, država troši novac na siromašne među zimmijama, i prenosi se da je Omer - neka je Svemogući Bog zadovoljan s njim - zatekao starog Jevreja kako prosi, pa ga je upitao: &quot;Ko si ti, starče (šejhu)?&quot; On je rekao: &quot;Ja sam čovjek iz zajednice zimija.&quot; Pa mu je Omer rekao: &quot;Nismo ti učinili pravdu uzimajući od tebe dok si bio mlad i ostavljajući te u starosti&quot;, pa mu je Omer dao redovnu penziju iz javne blagajne (Bejt al-Māl), a zatim je rekao svom slugi: &quot;Traži njega i njemu slične i daj im iz javne blagajne.&quot;&quot;&quot;&lt;/ref&gt;

Termin se pojavljuje u Kur'anu i odnosi se na porez ili danak od ''[[Ljudi Knjige]]'', posebno [[Jevreji|jevreja]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]. Sljedbenici drugih religija, poput [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Hinduizam|hindusa]], također su kasnije integrirani u kategoriju zimija i od njih se zahtijevalo da plaćaju džizju. Na Indijskom potkontinentu praksa je prestala do 18. stoljeća, a muslimanski vladari su izgubili svoja kraljevstva od [[Maratsko Carstvo|Maratskog Carstva]] i Britanske Istočnoindijske kompanije. Gotovo je nestao tokom 20. stoljeća s nestankom islamskih država i širenjem vjerske tolerancije.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|year=2012|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0691134840|pages=283–4|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|first=Matthew |last=Long |title=Jizya}}&lt;/ref&gt; Porez više ne nameću nacionalne države u islamskom svijetu,&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=[[Cornell University Press]]|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarperOne&quot;&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=214}}&lt;/ref&gt; iako postoje prijavljeni slučajevi organizacija poput pakistanskih [[Talibani|talibana]] i [[Islamska Država|ISIS-a]] koji pokušavaju oživjeti ovu praksu.&lt;ref name=ipt-p283/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dawn.com/news/512573/coming-home-to-orakzai Coming home to Orakzai] ABDUL SAMI PARACHA, Dawn.com (JAN 05, 2010). &quot;U decembru 2008, Tehrik-e-Taliban Pakistan je uveo strogu verziju islamskog zakona, odstupajući od zavidno čuvane prepoznatljive plemenske kulture u agenciji Orakzai. Manje od mjesec dana kasnije, nametnut je dekret o džizji koju su morale platiti sve manjine ako žele zaštitu od lokalnih kriminalnih bandi ili ako moraju preći na islam.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|author=Aryn Baker|date=Feb 28, 2014|quote=&quot;U izjavi objavljenoj na džihadističkim web stranicama, koju je potpisao Ebu Bakr al-Baghdadi, samoproglašeni emir budućeg islamskog kalifata Rakke, kao i osnivač pobunjeničke brigade Islamske države Irak i Sirija [ISIS], kršćani se pozivaju da plaćaju porez kako bi nastavili živjeti pod zaštitom ISIS-a.&quot;}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Islamske teme}}

[[Kategorija:Porezi]]
[[Kategorija:Šerijatska terminologija]]
[[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovnog islamskog svijeta]]
[[Kategorija:Historija oporezivanja]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Progon kršćana]]
[[Kategorija:Progon hindusa]]
[[Kategorija:Porez u islamu]]
[[Kategorija:Oporezivanje u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Oporezivanje stranaca]]
[[Kategorija:Emevijski halifat]]
[[Kategorija:Vjersko oporezivanje]]
[[Kategorija:Islamska ekonomska jurisprudencija]]</text>
      <sha1>cbh9rjzhtf25cjr0hqcabkgvnjbxj7k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898313</id>
      <parentid>3898312</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T06:40:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21994" sha1="5smcm39pj4150bov5snnyu2rvus065f" xml:space="preserve">Džizija ili džizja ({{Jez-ar|جِزْيَة}}),&lt;ref name=&quot;Britannica-Afsaruddin&quot;&gt;{{cite web |last1=Afsaruddin |first1=Asma |title=jizyah, Islamic tax |url=https://www.britannica.com/topic/jizya |website=Encyclopædia Britannica |access-date=10 November 2021 |quote=Stopa oporezivanja i metode naplate uveliko su se razlikovale od provincije do provincije i bile su pod utjecajem lokalnih predislamskih običaja.}}&lt;/ref&gt; vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=[[I.B. Tauris|I. B. Tauris &amp; Co Ltd]]|isbn=978-1845117894|pages=[https://archive.org/details/understandingqur00hale/page/n78 70], 79}}&lt;/ref&gt; [[Kur'an]] i [[hadis]]i spominju džizju bez navođenja njene stope ili iznosa,&lt;ref name=asabet&gt;Sabet, Amr (2006), ''The American Journal of Islamic Social Sciences'' 24:4, Oxford; pp. 99–100.&lt;/ref&gt; a primjena džizje varirala je tokom islamske historije. Međutim, naučnici se uglavnom slažu da su rani muslimanski vladari prilagodili neke od postojećih sistema oporezivanja i modificirali ih u skladu s islamskim vjerskim pravom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;{{sfn|Bravmann|2009|pp=199–201, 204–5, 207–12}}&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mohammad|first1=Gharipour|title=Sacred Precincts: The Religious Architecture of Non-Muslim Communities Across the Islamic World|date=2014|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|isbn=978-9004280229|page=XV|quote=Izvori ukazuju na to da poreski sistem ranog islama nije nužno bio inovacija muslimana; čini se da je Omer usvojio isti poreski sistem koji je bio uobičajen u vrijeme osvajanja te teritorije. Porez na zemlju ili harač bio je prilagođena verzija poreskog sistema koji se koristio u sasanidskoj Perziji. U Siriji, Omer je slijedio bizantski sistem prikupljanja dva poreza na osnovu broja zemljišta i glava.}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|p=20|ps=. &quot;Jizia was not a specific Islamic invention but was the norm of the time. &quot;Several of the early caliphs made peace treaties with the Byzantine Empire some of which even required them to pay tribute [Jizia] to the Byzantines&quot; (Streusand, 1997).&quot;}}&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI2&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|page=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/59 59] ff|quote=Postoje dokazi koji pokazuju da su arapski osvajači ostavili nepromijenjenim fiskalni sistem koji su zatekli u zemljama koje su osvojili od Bizantinaca, te da je objašnjenje &quot;džizje&quot; kao poreza na glavu izum kasnijih pravnika, koji nisu poznavali pravo stanje stvari u ranim danima islama. (Caetani, tom iv. str. 610 (§ 231); tom v. str. 449.) H.Lammens: Ziād ibn Abīhi. (Rivista degli Studi Orientali, tom iv. str. 215.)}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno#page/59/mode/1up online])&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, porez džizje se u [[islam]]u shvata kao naknada za zaštitu koju muslimanski vladar pruža nemuslimanima, za oslobađanje od vojne službe za nemuslimane, za dozvolu prakticiranja nemuslimanske vjere s određenom komunalnom autonomijom u muslimanskoj državi i kao materijalni dokaz odanosti nemuslimana muslimanskoj državi i njenim zakonima.&lt;ref name=anveremon&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=99–109}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=anv&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|url=https://books.google.com/books?id=wFbWEPGx7SkC&amp;dq=the+jizya+offered+non-Muslims+an+incentive+to+convert+to+Islam&amp;pg=PA105|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=105|quote=Kao što je al-Mwardi naznačio, džizja je služila složenom skupu svrha: (1) džizja je dozvoljavala uključivanje nemuslimana u politički život i zadržavanje njihove vjere; (2) džizja je podsjećala zimmije na njihov poniženi status pokorenog naroda (adhilla' maqhürin) i njihovu podložnost islamskom zakonu; i (3) džizja je nudila nemuslimanima poticaj da pređu na islam..}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI3&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|last=Walker Arnold|first=Thomas|date=1913|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/60 60]–1|quote=Ovaj porez nije nametnut kršćanima, kako bi neki htjeli da mislimo, kao kazna za njihovo odbijanje da prihvate muslimansku vjeru, već su ga oni plaćali zajedno s ostalim zimmijama ili nemuslimanskim podanicima države čija im je religija onemogućavala služenje u vojsci, u zamjenu za zaštitu koju im je osiguravalo oružje muslimana.|author-link=Thomas Walker Arnold}}&lt;/ref&gt; Većina muslimanskih pravnika zahtijevala je od odraslih, slobodnih, razumnih [[muškarac]]a među zajednicom [[zimija]] da plaćaju džizju,{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;They replaced the conquered countries, indigenous rulers and armies, but preserved much of their government, bureaucracy, and culture. For many in the conquered territories, it was no more than an exchange of masters, one that brought peace to peoples demoralized and disaffected by the casualties and heavy taxation that resulted from the years of Byzantine-Persian warfare. Local communities were free to continue to follow their own way of life in internal, domestic affairs. In many ways, local populations found Muslim rule more flexible and tolerant than that of Byzantium and Persia. Religious communities were free to practice their faith to worship and be governed by their religious leaders and laws in such areas as marriage, divorce, and inheritance. In exchange, they were required to pay tribute, a poll tax (''jizya'') that entitled them to Muslim protection from outside aggression and exempted them from military service. Thus, they were called the &quot;protected ones&quot; (''dhimmi''). In effect, this often meant lower taxes, greater local autonomy, rule by fellow Semites with closer linguistic and cultural ties than the hellenized, Greco-Roman élites of Byzantium, and greater religious freedom for Jews and indigenous Christians.&quot;}} dok su oslobađali žene, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesne, duševne bolesnike, monahe, pustinjake, robove,&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot;&gt;{{cite book|last1=Wael|first1=B. Hallaq|author-link=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice and Transformations|date=2009|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-86147-2|pages=332–3}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Islamic Law 1250&quot;&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|year=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...pravnici su podijelili zajednicu zimija u dvije glavne grupe. Prvu grupu čine svi odrasli, slobodni, razumni muškarci unutar zajednice zimija, dok druga uključuje sve ostale zimije (tj. žene, robove, maloljetnike i duševno oboljele). Pravnici se uglavnom slažu da članovima druge grupe treba dati &quot;opće&quot; izuzeće od plaćanja ''džizje''.|date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Disability in Islamic law&quot;&gt;{{cite book|last1=Rispler-Chaim|first1=Vardit|title=Disability in Islamic law|url=https://archive.org/details/disabilityislami00risp|url-access=limited|date=2007|publisher=Springer|location=Dordrecht, the Netherlands|isbn=978-1402050527|page=[https://archive.org/details/disabilityislami00risp/page/n54 44]|quote=Hanbelijski stav je da su dječaci, žene, mentalno oboljeli, osobe s invaliditetom i slijepi oslobođeni plaćanja džizje. Ovaj stav navodno dijele i hanefije, šafije i malikiti.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Majid Khadduri]], ''War and Peace in the Law of Islam'', pp. 192–3.&lt;/ref&gt; i musta'mine - nemuslimanske strance koji samo privremeno borave u muslimanskim zemljama.&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book|editor-first=Gerhard|editor-last=Bowering|editor-first2=Patricia|editor-last2=Crone|editor-first3=Mahan|editor-last3=Mirza|display-editors=etal|title=The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|date=2013|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, N.J.|isbn=978-0691134840|page=283|quote=Slobodni odrasli muškarci koji nisu patili od bilo kakve fizičke ili mentalne bolesti bili su obavezni plaćati ''džizju''. Žene, djeca, invalidi, mentalno oboljeli, stariji i robovi bili su izuzeti, kao i svi putnici i stranci koji se nisu naselili u muslimanskim zemljama. [...] Kako se islam širio, prethodne strukture oporezivanja zamijenjene su islamskim sistemom, ali muslimanski vođe često su usvajali prakse prethodnih režima u primjeni i naplati poreza.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Ibn-Hazm]] je zahtijevao da svako ko je dostigao pubertet plaća džizju.&lt;ref&gt;{{cite web | title=ص415 - كتاب المحلى بالآثار - مسألة الجزية لازمة للحر والعبد والذكر والأنثى - المكتبة الشاملة | url=https://shamela.ws/book/767/2112 }}&lt;/ref&gt; Islamski režimi dozvoljavali su zimijama da služe u muslimanskim vojskama. Oni koji su odlučili da se pridruže vojnoj službi također su bili oslobođeni plaćanja;&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot; /&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Mapel, Nardin&quot;&gt;Mapel, D.R. and Nardin, T., eds. (1999), ''International Society: Diverse Ethical Perspectives'', p. 231. [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691049724}}. Citat: &quot;Džizja se naplaćivala zimijama kao naknada za njihovo oslobađanje od vojne službe u muslimanskim snagama. Ako bi se zimije pridružile muslimanima u njihovoj međusobnoj odbrani od vanjskog agresora, džizja se nije naplaćivala..&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Imara&quot;&gt;{{cite book |last1=ʿImāra |first1=Muhammad |author-link=Muhammad Imara |url=https://archive.org/stream/ebook_37#page/n0/mode/2up |title=al-Islām wa'l-ʿaqalliyyāt |date=2003 |publisher=Maktabat al-Shurūk al-Dawliyya |location=[[Cairo]] |page=15 |language=ar |script-title=ar:الاسلام والأقليات}} Prijevod: &quot;A budući da se 'džizja' plaća u zamjenu za vojnu službu, uzima se samo od onih koji su finansijski sposobni i koji su u stanju uzeti oružje i služiti vojnu službu u odbrani zemlje, a ne u zamjenu za neprihvatanje islama, inače bi se [džizja'] uzimala od monaha i svećenstva... a također i zato što su oni koji su se dobrovoljno prijavili da se bore s muslimanima, protiv Perzijanaca i Bizantinaca, i koji su ispovijedali religiju koja nije islam - u Levantu, Iraku i Egiptu - bili izuzeti od 'džizje' i podjednako su dijelili ratne dobitke s muslimanima...&quot; ([https://archive.org/stream/ebook_37#page/n15/mode/2up online])&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/61 61]–2|quote=... džizja se naplaćivala vojno sposobnim muškarcima, umjesto vojne službe koju bi bili pozvani da obavljaju da su bili muslimani; i vrlo je uočljivo da su kršćani, koji su služili u muslimanskoj vojsci, bili oslobođeni plaćanja ovog poreza. Takav je bio slučaj s plemenom al-Jurājima, kršćanskim plemenom u blizini Antiohije, koje je sklopilo mir s muslimanima, obećavajući da će biti njihovi saveznici i boriti se na njihovoj strani u bitci, pod uvjetom da ne budu pozvani da plaćaju džizju i da će primiti svoj dio plijena.}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno?ui=embed#page/60/mode/2up online])&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|pp=19–20}} neki muslimanski učenjaci tvrde da su neki islamski vladari oslobađali od džizje one koji si nisu mogli priuštiti plaćanje.{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–1}}{{sfn|Abdel-Haleem|2012|pp=75–6, 77}}

Zajedno sa [[harač]]om, terminom koji se ponekad koristio naizmjenično s džizjom,&lt;ref name=mmp109134&gt;{{cite book|last=Morony|first=Michael|title=Iraq after the Muslim conquest|publisher=Gorgias Press|location=NJ, USA|year=2005|isbn=978-1-59333-315-7|pages=109, 99–134}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rlp310311&quot;&gt;{{cite book|last=Levy|first=Reuben|title=The social structure of Islam|publisher=Routledge|location=London New York|year=2002|isbn=978-0-415-20910-6|pages=310–1|quote=&quot;Malo je sumnje da su u porijeklu ''harač'' i ''džizja'' bili zamjenjivi termini. U arapskim papirusima iz prvog stoljeća po hidžri spominje se samo ''džizja'', s općim značenjem danka, dok se kasnije porez na glavu mogao nazvati ''harač ala ru'us ahlel-zimma'', tj. porez na glave zaštićenih naroda. Uže značenje riječi iznosi [[Ebu Hanifa]]: &quot;Nijedna osoba ne može istovremeno biti odgovorna za zekat i za harač.&quot; [naglasak dodan]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scp322&quot;&gt;Satish Chandra (1969), [https://www.jstor.org/stable/3596130 Jizyah and the State in India during the 17th Century], Journal of the Economic and Social History of the Orient, Svezak 12, br. 3, str. 322–40, citat=&quot;Iako su harač i džizja ponekad tretirani kao sinonimi, brojni teološki traktati iz četrnaestog stoljeća tretiraju ih kao odvojene&quot;&lt;/ref&gt; porezi nametnuti nemuslimanskim podanicima bili su među glavnim izvorima prihoda koje su prikupljale neke islamske političke zajednice, poput [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i indijskih muslimanskih sultanata.&lt;ref name=&quot;opp287&quot;&gt;{{cite book|first=Oded|last=Peri|editor-last=Gilbar|editor-first=Gad|chapter=The Muslim waqf and the collection of jizya in late eighteenth-century Jerusalem|title=Ottoman Palestine, 1800–1914 : Studies in economic and social history|publisher=E.J. Brill|location=Leiden|year=1990|isbn=978-90-04-07785-0|pages=287|quote=džizja je bila jedan od glavnih izvora prihoda koji su se slijevali u cjelokupnu osmanlijsku državnu blagajnu.}}&lt;/ref&gt; Stopa džizje obično je bila fiksni godišnji iznos koji je zavisio od finansijskih mogućnosti obveznika.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Shawkiy|last1=Abu Khalil|author-link=Shawkiy Abu Khalil|language=ar|date=2006|title=al-Islām fī Qafaṣ al-ʾIttihām|script-title=ar:الإسلام في قفص الإتهام|url=https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n0/mode/2up|page=149|publisher=Dār al-Fikr|isbn=978-1575470047}} Citat: (Prevod) &quot;''Iznos džizje se određuje uzimajući u obzir njihov ekonomski status, tako da se više uzima od bogatih, manje od srednje [klase], a vrlo mali iznos od siromašnih (fukaraʾ). Oni koji nemaju nikakva sredstva za život ili zavise od podrške drugih oslobođeni su plaćanja džizje.''.&quot; ([https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n147/mode/2up online])&lt;/ref&gt; Izvori koji upoređuju poreze nametnute muslimanima i džizju razlikuju se u pogledu njihovog relativnog opterećenja ovisno o vremenu, mjestu, specifičnim porezima koji se razmatraju i drugim faktorima.&lt;ref name=Abdel-Haleem2010/&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=82–3}}&lt;ref name=&quot;AbuZahra&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/abouzohra/tafsir|title=Zahrat al-Tafāsīr|publisher=Dār al-Fikr al-ʿArabī|location=[[Cairo]]|pages=3277–8|first1=Muhammad|last1=Abu Zahra|author-link=Muhammad Abu Zahra|script-title=ar:زهرة التفاسير|language=ar}} Citat: (Prevod) &quot;A novac koji zimije daju naziva se džizja: [...] i [tako se naziva] jer je to zauzvrat za zaštitu koju im garantuje islamska [zajednica], a umjesto služenja vojne službe, i budući da je to [također] zauzvrat za ono što se troši na siromašne među zimijevom zajednicom (ehlul-zimma) kao što je to činio Imam [[Omer ibnul-Hattab|Omer]]. [...] i islam je dao pravo jednakosti među svima onima koji su pod njegovom vlašću, zaista, džizja koja se traži od zimije odgovara finansijskim obavezama koje su obavezne za muslimana, tako da je on obavezan [očistiti] svoje bogatstvo [kroz] [[zekat]], i dužan je plaćati sadaku i nudhur, i dužan je davati [[Kafara|kafaru]], kao i druge stvari. A ako bi se izračunalo sve što se uzima od muslimana, postalo bi jasno da nije manje od onoga što se uzima putem džizje, ako nije i više. I kao što smo ranije spomenuli, država troši novac na siromašne među zimmijama, i prenosi se da je Omer - neka je Svemogući Bog zadovoljan s njim - zatekao starog Jevreja kako prosi, pa ga je upitao: &quot;Ko si ti, starče (šejhu)?&quot; On je rekao: &quot;Ja sam čovjek iz zajednice zimija.&quot; Pa mu je Omer rekao: &quot;Nismo ti učinili pravdu uzimajući od tebe dok si bio mlad i ostavljajući te u starosti&quot;, pa mu je Omer dao redovnu penziju iz javne blagajne (Bejt al-Māl), a zatim je rekao svom slugi: &quot;Traži njega i njemu slične i daj im iz javne blagajne.&quot;&quot;&quot;&lt;/ref&gt;

Termin se pojavljuje u Kur'anu i odnosi se na porez ili danak od ''[[Ljudi Knjige]]'', posebno [[Jevreji|jevreja]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]. Sljedbenici drugih religija, poput [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Hinduizam|hindusa]], također su kasnije integrirani u kategoriju zimija i od njih se zahtijevalo da plaćaju džizju. Na Indijskom potkontinentu praksa je prestala do 18. stoljeća, a muslimanski vladari su izgubili svoja kraljevstva od [[Maratsko Carstvo|Maratskog Carstva]] i Britanske Istočnoindijske kompanije. Gotovo je nestao tokom 20. stoljeća s nestankom islamskih država i širenjem vjerske tolerancije.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|year=2012|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0691134840|pages=283–4|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|first=Matthew |last=Long |title=Jizya}}&lt;/ref&gt; Porez više ne nameću nacionalne države u islamskom svijetu,&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=[[Cornell University Press]]|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarperOne&quot;&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=214}}&lt;/ref&gt; iako postoje prijavljeni slučajevi organizacija poput pakistanskih [[Talibani|talibana]] i [[Islamska Država|ISIS-a]] koji pokušavaju oživjeti ovu praksu.&lt;ref name=ipt-p283/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dawn.com/news/512573/coming-home-to-orakzai Coming home to Orakzai] ABDUL SAMI PARACHA, Dawn.com (JAN 05, 2010). &quot;U decembru 2008, Tehrik-e-Taliban Pakistan je uveo strogu verziju islamskog zakona, odstupajući od zavidno čuvane prepoznatljive plemenske kulture u agenciji Orakzai. Manje od mjesec dana kasnije, nametnut je dekret o džizji koju su morale platiti sve manjine ako žele zaštitu od lokalnih kriminalnih bandi ili ako moraju preći na islam.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|author=Aryn Baker|date=Feb 28, 2014|quote=&quot;U izjavi objavljenoj na džihadističkim web stranicama, koju je potpisao Ebu Bakr al-Baghdadi, samoproglašeni emir budućeg islamskog kalifata Rakke, kao i osnivač pobunjeničke brigade Islamske države Irak i Sirija [ISIS], kršćani se pozivaju da plaćaju porez kako bi nastavili živjeti pod zaštitom ISIS-a.&quot;}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Islamske teme}}

[[Kategorija:Porezi]]
[[Kategorija:Šerijatska terminologija]]
[[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovnog islamskog svijeta]]
[[Kategorija:Historija oporezivanja]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Progon kršćana]]
[[Kategorija:Progon hindusa]]
[[Kategorija:Porez u islamu]]
[[Kategorija:Oporezivanje u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Oporezivanje stranaca]]
[[Kategorija:Emevijski halifat]]
[[Kategorija:Vjersko oporezivanje]]
[[Kategorija:Islamska ekonomska jurisprudencija]]</text>
      <sha1>5smcm39pj4150bov5snnyu2rvus065f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898314</id>
      <parentid>3898313</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T06:41:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22006" sha1="6b07hyztsn3vqhx7u3h4j7a28tolrn2" xml:space="preserve">'''Džizija''' ili '''džizja''' ({{Jez-ar|جِزْيَة}}),&lt;ref name=&quot;Britannica-Afsaruddin&quot;&gt;{{cite web |last1=Afsaruddin |first1=Asma |title=jizyah, Islamic tax |url=https://www.britannica.com/topic/jizya |website=Encyclopædia Britannica |access-date=10 November 2021 |quote=Stopa oporezivanja i metode naplate uveliko su se razlikovale od provincije do provincije i bile su pod utjecajem lokalnih predislamskih običaja.}}&lt;/ref&gt; vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=[[I.B. Tauris|I. B. Tauris &amp; Co Ltd]]|isbn=978-1845117894|pages=[https://archive.org/details/understandingqur00hale/page/n78 70], 79}}&lt;/ref&gt; [[Kur'an]] i [[hadis]]i spominju džizju bez navođenja njene stope ili iznosa,&lt;ref name=asabet&gt;Sabet, Amr (2006), ''The American Journal of Islamic Social Sciences'' 24:4, Oxford; pp. 99–100.&lt;/ref&gt; a primjena džizje varirala je tokom islamske historije. Međutim, naučnici se uglavnom slažu da su rani muslimanski vladari prilagodili neke od postojećih sistema oporezivanja i modificirali ih u skladu s islamskim vjerskim pravom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;{{sfn|Bravmann|2009|pp=199–201, 204–5, 207–12}}&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mohammad|first1=Gharipour|title=Sacred Precincts: The Religious Architecture of Non-Muslim Communities Across the Islamic World|date=2014|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|isbn=978-9004280229|page=XV|quote=Izvori ukazuju na to da poreski sistem ranog islama nije nužno bio inovacija muslimana; čini se da je Omer usvojio isti poreski sistem koji je bio uobičajen u vrijeme osvajanja te teritorije. Porez na zemlju ili harač bio je prilagođena verzija poreskog sistema koji se koristio u sasanidskoj Perziji. U Siriji, Omer je slijedio bizantski sistem prikupljanja dva poreza na osnovu broja zemljišta i glava.}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|p=20|ps=. &quot;Jizia was not a specific Islamic invention but was the norm of the time. &quot;Several of the early caliphs made peace treaties with the Byzantine Empire some of which even required them to pay tribute [Jizia] to the Byzantines&quot; (Streusand, 1997).&quot;}}&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI2&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|page=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/59 59] ff|quote=Postoje dokazi koji pokazuju da su arapski osvajači ostavili nepromijenjenim fiskalni sistem koji su zatekli u zemljama koje su osvojili od Bizantinaca, te da je objašnjenje &quot;džizje&quot; kao poreza na glavu izum kasnijih pravnika, koji nisu poznavali pravo stanje stvari u ranim danima islama. (Caetani, tom iv. str. 610 (§ 231); tom v. str. 449.) H.Lammens: Ziād ibn Abīhi. (Rivista degli Studi Orientali, tom iv. str. 215.)}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno#page/59/mode/1up online])&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, porez džizje se u [[islam]]u shvata kao naknada za zaštitu koju muslimanski vladar pruža nemuslimanima, za oslobađanje od vojne službe za nemuslimane, za dozvolu prakticiranja nemuslimanske vjere s određenom komunalnom autonomijom u muslimanskoj državi i kao materijalni dokaz odanosti nemuslimana muslimanskoj državi i njenim zakonima.&lt;ref name=anveremon&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=99–109}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=anv&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|url=https://books.google.com/books?id=wFbWEPGx7SkC&amp;dq=the+jizya+offered+non-Muslims+an+incentive+to+convert+to+Islam&amp;pg=PA105|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=105|quote=Kao što je al-Mwardi naznačio, džizja je služila složenom skupu svrha: (1) džizja je dozvoljavala uključivanje nemuslimana u politički život i zadržavanje njihove vjere; (2) džizja je podsjećala zimmije na njihov poniženi status pokorenog naroda (adhilla' maqhürin) i njihovu podložnost islamskom zakonu; i (3) džizja je nudila nemuslimanima poticaj da pređu na islam..}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI3&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|last=Walker Arnold|first=Thomas|date=1913|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/60 60]–1|quote=Ovaj porez nije nametnut kršćanima, kako bi neki htjeli da mislimo, kao kazna za njihovo odbijanje da prihvate muslimansku vjeru, već su ga oni plaćali zajedno s ostalim zimmijama ili nemuslimanskim podanicima države čija im je religija onemogućavala služenje u vojsci, u zamjenu za zaštitu koju im je osiguravalo oružje muslimana.|author-link=Thomas Walker Arnold}}&lt;/ref&gt; Većina muslimanskih pravnika zahtijevala je od odraslih, slobodnih, razumnih [[muškarac]]a među zajednicom [[zimija]] da plaćaju džizju,{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;They replaced the conquered countries, indigenous rulers and armies, but preserved much of their government, bureaucracy, and culture. For many in the conquered territories, it was no more than an exchange of masters, one that brought peace to peoples demoralized and disaffected by the casualties and heavy taxation that resulted from the years of Byzantine-Persian warfare. Local communities were free to continue to follow their own way of life in internal, domestic affairs. In many ways, local populations found Muslim rule more flexible and tolerant than that of Byzantium and Persia. Religious communities were free to practice their faith to worship and be governed by their religious leaders and laws in such areas as marriage, divorce, and inheritance. In exchange, they were required to pay tribute, a poll tax (''jizya'') that entitled them to Muslim protection from outside aggression and exempted them from military service. Thus, they were called the &quot;protected ones&quot; (''dhimmi''). In effect, this often meant lower taxes, greater local autonomy, rule by fellow Semites with closer linguistic and cultural ties than the hellenized, Greco-Roman élites of Byzantium, and greater religious freedom for Jews and indigenous Christians.&quot;}} dok su oslobađali žene, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesne, duševne bolesnike, monahe, pustinjake, robove,&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot;&gt;{{cite book|last1=Wael|first1=B. Hallaq|author-link=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice and Transformations|date=2009|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-86147-2|pages=332–3}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Islamic Law 1250&quot;&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|year=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...pravnici su podijelili zajednicu zimija u dvije glavne grupe. Prvu grupu čine svi odrasli, slobodni, razumni muškarci unutar zajednice zimija, dok druga uključuje sve ostale zimije (tj. žene, robove, maloljetnike i duševno oboljele). Pravnici se uglavnom slažu da članovima druge grupe treba dati &quot;opće&quot; izuzeće od plaćanja ''džizje''.|date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Disability in Islamic law&quot;&gt;{{cite book|last1=Rispler-Chaim|first1=Vardit|title=Disability in Islamic law|url=https://archive.org/details/disabilityislami00risp|url-access=limited|date=2007|publisher=Springer|location=Dordrecht, the Netherlands|isbn=978-1402050527|page=[https://archive.org/details/disabilityislami00risp/page/n54 44]|quote=Hanbelijski stav je da su dječaci, žene, mentalno oboljeli, osobe s invaliditetom i slijepi oslobođeni plaćanja džizje. Ovaj stav navodno dijele i hanefije, šafije i malikiti.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Majid Khadduri]], ''War and Peace in the Law of Islam'', pp. 192–3.&lt;/ref&gt; i musta'mine - nemuslimanske strance koji samo privremeno borave u muslimanskim zemljama.&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book|editor-first=Gerhard|editor-last=Bowering|editor-first2=Patricia|editor-last2=Crone|editor-first3=Mahan|editor-last3=Mirza|display-editors=etal|title=The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|date=2013|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, N.J.|isbn=978-0691134840|page=283|quote=Slobodni odrasli muškarci koji nisu patili od bilo kakve fizičke ili mentalne bolesti bili su obavezni plaćati ''džizju''. Žene, djeca, invalidi, mentalno oboljeli, stariji i robovi bili su izuzeti, kao i svi putnici i stranci koji se nisu naselili u muslimanskim zemljama. [...] Kako se islam širio, prethodne strukture oporezivanja zamijenjene su islamskim sistemom, ali muslimanski vođe često su usvajali prakse prethodnih režima u primjeni i naplati poreza.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Ibn-Hazm]] je zahtijevao da svako ko je dostigao pubertet plaća džizju.&lt;ref&gt;{{cite web | title=ص415 - كتاب المحلى بالآثار - مسألة الجزية لازمة للحر والعبد والذكر والأنثى - المكتبة الشاملة | url=https://shamela.ws/book/767/2112 }}&lt;/ref&gt; Islamski režimi dozvoljavali su zimijama da služe u muslimanskim vojskama. Oni koji su odlučili da se pridruže vojnoj službi također su bili oslobođeni plaćanja;&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot; /&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Mapel, Nardin&quot;&gt;Mapel, D.R. and Nardin, T., eds. (1999), ''International Society: Diverse Ethical Perspectives'', p. 231. [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691049724}}. Citat: &quot;Džizja se naplaćivala zimijama kao naknada za njihovo oslobađanje od vojne službe u muslimanskim snagama. Ako bi se zimije pridružile muslimanima u njihovoj međusobnoj odbrani od vanjskog agresora, džizja se nije naplaćivala..&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Imara&quot;&gt;{{cite book |last1=ʿImāra |first1=Muhammad |author-link=Muhammad Imara |url=https://archive.org/stream/ebook_37#page/n0/mode/2up |title=al-Islām wa'l-ʿaqalliyyāt |date=2003 |publisher=Maktabat al-Shurūk al-Dawliyya |location=[[Cairo]] |page=15 |language=ar |script-title=ar:الاسلام والأقليات}} Prijevod: &quot;A budući da se 'džizja' plaća u zamjenu za vojnu službu, uzima se samo od onih koji su finansijski sposobni i koji su u stanju uzeti oružje i služiti vojnu službu u odbrani zemlje, a ne u zamjenu za neprihvatanje islama, inače bi se [džizja'] uzimala od monaha i svećenstva... a također i zato što su oni koji su se dobrovoljno prijavili da se bore s muslimanima, protiv Perzijanaca i Bizantinaca, i koji su ispovijedali religiju koja nije islam - u Levantu, Iraku i Egiptu - bili izuzeti od 'džizje' i podjednako su dijelili ratne dobitke s muslimanima...&quot; ([https://archive.org/stream/ebook_37#page/n15/mode/2up online])&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/61 61]–2|quote=... džizja se naplaćivala vojno sposobnim muškarcima, umjesto vojne službe koju bi bili pozvani da obavljaju da su bili muslimani; i vrlo je uočljivo da su kršćani, koji su služili u muslimanskoj vojsci, bili oslobođeni plaćanja ovog poreza. Takav je bio slučaj s plemenom al-Jurājima, kršćanskim plemenom u blizini Antiohije, koje je sklopilo mir s muslimanima, obećavajući da će biti njihovi saveznici i boriti se na njihovoj strani u bitci, pod uvjetom da ne budu pozvani da plaćaju džizju i da će primiti svoj dio plijena.}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno?ui=embed#page/60/mode/2up online])&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|pp=19–20}} neki muslimanski učenjaci tvrde da su neki islamski vladari oslobađali od džizje one koji si nisu mogli priuštiti plaćanje.{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–1}}{{sfn|Abdel-Haleem|2012|pp=75–6, 77}}

Zajedno sa [[harač]]om, terminom koji se ponekad koristio naizmjenično s džizjom,&lt;ref name=mmp109134&gt;{{cite book|last=Morony|first=Michael|title=Iraq after the Muslim conquest|publisher=Gorgias Press|location=NJ, USA|year=2005|isbn=978-1-59333-315-7|pages=109, 99–134}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rlp310311&quot;&gt;{{cite book|last=Levy|first=Reuben|title=The social structure of Islam|publisher=Routledge|location=London New York|year=2002|isbn=978-0-415-20910-6|pages=310–1|quote=&quot;Malo je sumnje da su u porijeklu ''harač'' i ''džizja'' bili zamjenjivi termini. U arapskim papirusima iz prvog stoljeća po hidžri spominje se samo ''džizja'', s općim značenjem danka, dok se kasnije porez na glavu mogao nazvati ''harač ala ru'us ahlel-zimma'', tj. porez na glave zaštićenih naroda. Uže značenje riječi iznosi [[Ebu Hanifa]]: &quot;Nijedna osoba ne može istovremeno biti odgovorna za zekat i za harač.&quot; [naglasak dodan]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scp322&quot;&gt;Satish Chandra (1969), [https://www.jstor.org/stable/3596130 Jizyah and the State in India during the 17th Century], Journal of the Economic and Social History of the Orient, Svezak 12, br. 3, str. 322–40, citat=&quot;Iako su harač i džizja ponekad tretirani kao sinonimi, brojni teološki traktati iz četrnaestog stoljeća tretiraju ih kao odvojene&quot;&lt;/ref&gt; porezi nametnuti nemuslimanskim podanicima bili su među glavnim izvorima prihoda koje su prikupljale neke islamske političke zajednice, poput [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i indijskih muslimanskih sultanata.&lt;ref name=&quot;opp287&quot;&gt;{{cite book|first=Oded|last=Peri|editor-last=Gilbar|editor-first=Gad|chapter=The Muslim waqf and the collection of jizya in late eighteenth-century Jerusalem|title=Ottoman Palestine, 1800–1914 : Studies in economic and social history|publisher=E.J. Brill|location=Leiden|year=1990|isbn=978-90-04-07785-0|pages=287|quote=džizja je bila jedan od glavnih izvora prihoda koji su se slijevali u cjelokupnu osmanlijsku državnu blagajnu.}}&lt;/ref&gt; Stopa džizje obično je bila fiksni godišnji iznos koji je zavisio od finansijskih mogućnosti obveznika.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Shawkiy|last1=Abu Khalil|author-link=Shawkiy Abu Khalil|language=ar|date=2006|title=al-Islām fī Qafaṣ al-ʾIttihām|script-title=ar:الإسلام في قفص الإتهام|url=https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n0/mode/2up|page=149|publisher=Dār al-Fikr|isbn=978-1575470047}} Citat: (Prevod) &quot;''Iznos džizje se određuje uzimajući u obzir njihov ekonomski status, tako da se više uzima od bogatih, manje od srednje [klase], a vrlo mali iznos od siromašnih (fukaraʾ). Oni koji nemaju nikakva sredstva za život ili zavise od podrške drugih oslobođeni su plaćanja džizje.''.&quot; ([https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n147/mode/2up online])&lt;/ref&gt; Izvori koji upoređuju poreze nametnute muslimanima i džizju razlikuju se u pogledu njihovog relativnog opterećenja ovisno o vremenu, mjestu, specifičnim porezima koji se razmatraju i drugim faktorima.&lt;ref name=Abdel-Haleem2010/&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=82–3}}&lt;ref name=&quot;AbuZahra&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/abouzohra/tafsir|title=Zahrat al-Tafāsīr|publisher=Dār al-Fikr al-ʿArabī|location=[[Cairo]]|pages=3277–8|first1=Muhammad|last1=Abu Zahra|author-link=Muhammad Abu Zahra|script-title=ar:زهرة التفاسير|language=ar}} Citat: (Prevod) &quot;A novac koji zimije daju naziva se džizja: [...] i [tako se naziva] jer je to zauzvrat za zaštitu koju im garantuje islamska [zajednica], a umjesto služenja vojne službe, i budući da je to [također] zauzvrat za ono što se troši na siromašne među zimijevom zajednicom (ehlul-zimma) kao što je to činio Imam [[Omer ibnul-Hattab|Omer]]. [...] i islam je dao pravo jednakosti među svima onima koji su pod njegovom vlašću, zaista, džizja koja se traži od zimije odgovara finansijskim obavezama koje su obavezne za muslimana, tako da je on obavezan [očistiti] svoje bogatstvo [kroz] [[zekat]], i dužan je plaćati sadaku i nudhur, i dužan je davati [[Kafara|kafaru]], kao i druge stvari. A ako bi se izračunalo sve što se uzima od muslimana, postalo bi jasno da nije manje od onoga što se uzima putem džizje, ako nije i više. I kao što smo ranije spomenuli, država troši novac na siromašne među zimmijama, i prenosi se da je Omer - neka je Svemogući Bog zadovoljan s njim - zatekao starog Jevreja kako prosi, pa ga je upitao: &quot;Ko si ti, starče (šejhu)?&quot; On je rekao: &quot;Ja sam čovjek iz zajednice zimija.&quot; Pa mu je Omer rekao: &quot;Nismo ti učinili pravdu uzimajući od tebe dok si bio mlad i ostavljajući te u starosti&quot;, pa mu je Omer dao redovnu penziju iz javne blagajne (Bejt al-Māl), a zatim je rekao svom slugi: &quot;Traži njega i njemu slične i daj im iz javne blagajne.&quot;&quot;&quot;&lt;/ref&gt;

Termin se pojavljuje u Kur'anu i odnosi se na porez ili danak od ''[[Ljudi Knjige]]'', posebno [[Jevreji|jevreja]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]. Sljedbenici drugih religija, poput [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Hinduizam|hindusa]], također su kasnije integrirani u kategoriju zimija i od njih se zahtijevalo da plaćaju džizju. Na Indijskom potkontinentu praksa je prestala do 18. stoljeća, a muslimanski vladari su izgubili svoja kraljevstva od [[Maratsko Carstvo|Maratskog Carstva]] i Britanske Istočnoindijske kompanije. Gotovo je nestao tokom 20. stoljeća s nestankom islamskih država i širenjem vjerske tolerancije.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|year=2012|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0691134840|pages=283–4|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|first=Matthew |last=Long |title=Jizya}}&lt;/ref&gt; Porez više ne nameću nacionalne države u islamskom svijetu,&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=[[Cornell University Press]]|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarperOne&quot;&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=214}}&lt;/ref&gt; iako postoje prijavljeni slučajevi organizacija poput pakistanskih [[Talibani|talibana]] i [[Islamska Država|ISIS-a]] koji pokušavaju oživjeti ovu praksu.&lt;ref name=ipt-p283/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dawn.com/news/512573/coming-home-to-orakzai Coming home to Orakzai] ABDUL SAMI PARACHA, Dawn.com (JAN 05, 2010). &quot;U decembru 2008, Tehrik-e-Taliban Pakistan je uveo strogu verziju islamskog zakona, odstupajući od zavidno čuvane prepoznatljive plemenske kulture u agenciji Orakzai. Manje od mjesec dana kasnije, nametnut je dekret o džizji koju su morale platiti sve manjine ako žele zaštitu od lokalnih kriminalnih bandi ili ako moraju preći na islam.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|author=Aryn Baker|date=Feb 28, 2014|quote=&quot;U izjavi objavljenoj na džihadističkim web stranicama, koju je potpisao Ebu Bakr al-Baghdadi, samoproglašeni emir budućeg islamskog kalifata Rakke, kao i osnivač pobunjeničke brigade Islamske države Irak i Sirija [ISIS], kršćani se pozivaju da plaćaju porez kako bi nastavili živjeti pod zaštitom ISIS-a.&quot;}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Islamske teme}}

[[Kategorija:Porezi]]
[[Kategorija:Šerijatska terminologija]]
[[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovnog islamskog svijeta]]
[[Kategorija:Historija oporezivanja]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Progon kršćana]]
[[Kategorija:Progon hindusa]]
[[Kategorija:Porez u islamu]]
[[Kategorija:Oporezivanje u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Oporezivanje stranaca]]
[[Kategorija:Emevijski halifat]]
[[Kategorija:Vjersko oporezivanje]]
[[Kategorija:Islamska ekonomska jurisprudencija]]</text>
      <sha1>6b07hyztsn3vqhx7u3h4j7a28tolrn2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898315</id>
      <parentid>3898314</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T06:45:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22007" sha1="t0c1tkgoratnnjft9ip1fz110orx7m0" xml:space="preserve">'''Džizija''' ili '''džizja''' ({{Jez-ar|جِزْيَة}}),&lt;ref name=&quot;Britannica-Afsaruddin&quot;&gt;{{cite web |last1=Afsaruddin |first1=Asma |title=jizyah, Islamic tax |url=https://www.britannica.com/topic/jizya |website=Encyclopædia Britannica |access-date=10 November 2021 |quote=Stopa oporezivanja i metode naplate uveliko su se razlikovale od provincije do provincije i bile su pod utjecajem lokalnih predislamskih običaja.}}&lt;/ref&gt; vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=[[I.B. Tauris|I. B. Tauris &amp; Co Ltd]]|isbn=978-1845117894|pages=[https://archive.org/details/understandingqur00hale/page/n78 70], 79}}&lt;/ref&gt; [[Kur'an]] i [[hadis]]i spominju džizju bez navođenja njene stope ili iznosa,&lt;ref name=asabet&gt;Sabet, Amr (2006), ''The American Journal of Islamic Social Sciences'' 24:4, Oxford; pp. 99–100.&lt;/ref&gt; a primjena džizje varirala je tokom islamske historije. Međutim, naučnici se uglavnom slažu da su rani muslimanski vladari prilagodili neke od postojećih sistema oporezivanja i modificirali ih u skladu s islamskim vjerskim pravom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;{{sfn|Bravmann|2009|pp=199–201, 204–5, 207–12}}&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mohammad|first1=Gharipour|title=Sacred Precincts: The Religious Architecture of Non-Muslim Communities Across the Islamic World|date=2014|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|isbn=978-9004280229|page=XV|quote=Izvori ukazuju na to da poreski sistem ranog islama nije nužno bio inovacija muslimana; čini se da je Omer usvojio isti poreski sistem koji je bio uobičajen u vrijeme osvajanja te teritorije. Porez na zemlju ili harač bio je prilagođena verzija poreskog sistema koji se koristio u sasanidskoj Perziji. U Siriji, Omer je slijedio bizantski sistem prikupljanja dva poreza na osnovu broja zemljišta i glava.}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|p=20|ps=. &quot;Jizia was not a specific Islamic invention but was the norm of the time. &quot;Several of the early caliphs made peace treaties with the Byzantine Empire some of which even required them to pay tribute [Jizia] to the Byzantines&quot; (Streusand, 1997).&quot;}}&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI2&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|page=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/59 59] ff|quote=Postoje dokazi koji pokazuju da su arapski osvajači ostavili nepromijenjenim fiskalni sistem koji su zatekli u zemljama koje su osvojili od Bizantinaca, te da je objašnjenje &quot;džizje&quot; kao poreza na glavu izum kasnijih pravnika, koji nisu poznavali pravo stanje stvari u ranim danima islama. (Caetani, tom iv. str. 610 (§ 231); tom v. str. 449.) H.Lammens: Ziād ibn Abīhi. (Rivista degli Studi Orientali, tom iv. str. 215.)}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno#page/59/mode/1up online])&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, porez džizje se u [[islam]]u shvata kao naknada za zaštitu koju muslimanski vladar pruža nemuslimanima, za oslobađanje od vojne službe za nemuslimane, za dozvolu prakticiranja nemuslimanske vjere s određenom komunalnom autonomijom u muslimanskoj državi i kao materijalni dokaz odanosti nemuslimana muslimanskoj državi i njenim zakonima.&lt;ref name=anveremon&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=99–109}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=anv&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|url=https://books.google.com/books?id=wFbWEPGx7SkC&amp;dq=the+jizya+offered+non-Muslims+an+incentive+to+convert+to+Islam&amp;pg=PA105|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=105|quote=Kao što je al-Mwardi naznačio, džizja je služila složenom skupu svrha: (1) džizja je dozvoljavala uključivanje nemuslimana u politički život i zadržavanje njihove vjere; (2) džizja je podsjećala zimmije na njihov poniženi status pokorenog naroda (adhilla' maqhürin) i njihovu podložnost islamskom zakonu; i (3) džizja je nudila nemuslimanima poticaj da pređu na islam..}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI3&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|last=Walker Arnold|first=Thomas|date=1913|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/60 60]–1|quote=Ovaj porez nije nametnut kršćanima, kako bi neki htjeli da mislimo, kao kazna za njihovo odbijanje da prihvate muslimansku vjeru, već su ga oni plaćali zajedno s ostalim zimmijama ili nemuslimanskim podanicima države čija im je religija onemogućavala služenje u vojsci, u zamjenu za zaštitu koju im je osiguravalo oružje muslimana.|author-link=Thomas Walker Arnold}}&lt;/ref&gt; Većina muslimanskih pravnika zahtijevala je od odraslih, slobodnih, razumnih [[muškarac]]a među zajednicom [[zimija]] da plaćaju džizju,{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;They replaced the conquered countries, indigenous rulers and armies, but preserved much of their government, bureaucracy, and culture. For many in the conquered territories, it was no more than an exchange of masters, one that brought peace to peoples demoralized and disaffected by the casualties and heavy taxation that resulted from the years of Byzantine-Persian warfare. Local communities were free to continue to follow their own way of life in internal, domestic affairs. In many ways, local populations found Muslim rule more flexible and tolerant than that of Byzantium and Persia. Religious communities were free to practice their faith to worship and be governed by their religious leaders and laws in such areas as marriage, divorce, and inheritance. In exchange, they were required to pay tribute, a poll tax (''jizya'') that entitled them to Muslim protection from outside aggression and exempted them from military service. Thus, they were called the &quot;protected ones&quot; (''dhimmi''). In effect, this often meant lower taxes, greater local autonomy, rule by fellow Semites with closer linguistic and cultural ties than the hellenized, Greco-Roman élites of Byzantium, and greater religious freedom for Jews and indigenous Christians.&quot;}} dok su oslobađali žene, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesne, duševne bolesnike, monahe, pustinjake, robove,&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot;&gt;{{cite book|last1=Wael|first1=B. Hallaq|author-link=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice and Transformations|date=2009|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-86147-2|pages=332–3}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Islamic Law 1250&quot;&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|year=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...pravnici su podijelili zajednicu zimija u dvije glavne grupe. Prvu grupu čine svi odrasli, slobodni, razumni muškarci unutar zajednice zimija, dok druga uključuje sve ostale zimije (tj. žene, robove, maloljetnike i duševno oboljele). Pravnici se uglavnom slažu da članovima druge grupe treba dati &quot;opće&quot; izuzeće od plaćanja ''džizje''.|date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Disability in Islamic law&quot;&gt;{{cite book|last1=Rispler-Chaim|first1=Vardit|title=Disability in Islamic law|url=https://archive.org/details/disabilityislami00risp|url-access=limited|date=2007|publisher=Springer|location=Dordrecht, the Netherlands|isbn=978-1402050527|page=[https://archive.org/details/disabilityislami00risp/page/n54 44]|quote=Hanbelijski stav je da su dječaci, žene, mentalno oboljeli, osobe s invaliditetom i slijepi oslobođeni plaćanja džizje. Ovaj stav navodno dijele i hanefije, šafije i malikiti.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Majid Khadduri]], ''War and Peace in the Law of Islam'', pp. 192–3.&lt;/ref&gt; i musta'mine - nemuslimanske strance koji samo privremeno borave u muslimanskim zemljama.&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book|editor-first=Gerhard|editor-last=Bowering|editor-first2=Patricia|editor-last2=Crone|editor-first3=Mahan|editor-last3=Mirza|display-editors=etal|title=The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|date=2013|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, N.J.|isbn=978-0691134840|page=283|quote=Slobodni odrasli muškarci koji nisu patili od bilo kakve fizičke ili mentalne bolesti bili su obavezni plaćati ''džizju''. Žene, djeca, invalidi, mentalno oboljeli, stariji i robovi bili su izuzeti, kao i svi putnici i stranci koji se nisu naselili u muslimanskim zemljama. [...] Kako se islam širio, prethodne strukture oporezivanja zamijenjene su islamskim sistemom, ali muslimanski vođe često su usvajali prakse prethodnih režima u primjeni i naplati poreza.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Ibn-Hazm]] je zahtijevao da svako ko je dostigao pubertet plaća džizju.&lt;ref&gt;{{cite web | title=ص415 - كتاب المحلى بالآثار - مسألة الجزية لازمة للحر والعبد والذكر والأنثى - المكتبة الشاملة | url=https://shamela.ws/book/767/2112 }}&lt;/ref&gt; Islamski režimi dozvoljavali su zimijama da služe u muslimanskim vojskama. Oni koji su odlučili da se pridruže vojnoj službi također su bili oslobođeni plaćanja;&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot; /&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Mapel, Nardin&quot;&gt;Mapel, D.R. and Nardin, T., eds. (1999), ''International Society: Diverse Ethical Perspectives'', p. 231. [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691049724}}. Citat: &quot;Džizja se naplaćivala zimijama kao naknada za njihovo oslobađanje od vojne službe u muslimanskim snagama. Ako bi se zimije pridružile muslimanima u njihovoj međusobnoj odbrani od vanjskog agresora, džizja se nije naplaćivala..&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Imara&quot;&gt;{{cite book |last1=ʿImāra |first1=Muhammad |author-link=Muhammad Imara |url=https://archive.org/stream/ebook_37#page/n0/mode/2up |title=al-Islām wa'l-ʿaqalliyyāt |date=2003 |publisher=Maktabat al-Shurūk al-Dawliyya |location=[[Cairo]] |page=15 |language=ar |script-title=ar:الاسلام والأقليات}} Prijevod: &quot;A budući da se 'džizja' plaća u zamjenu za vojnu službu, uzima se samo od onih koji su finansijski sposobni i koji su u stanju uzeti oružje i služiti vojnu službu u odbrani zemlje, a ne u zamjenu za neprihvatanje islama, inače bi se [džizja'] uzimala od monaha i svećenstva... a također i zato što su oni koji su se dobrovoljno prijavili da se bore s muslimanima, protiv Perzijanaca i Bizantinaca, i koji su ispovijedali religiju koja nije islam - u Levantu, Iraku i Egiptu - bili izuzeti od 'džizje' i podjednako su dijelili ratne dobitke s muslimanima...&quot; ([https://archive.org/stream/ebook_37#page/n15/mode/2up online])&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/61 61]–2|quote=... džizja se naplaćivala vojno sposobnim muškarcima, umjesto vojne službe koju bi bili pozvani da obavljaju da su bili muslimani; i vrlo je uočljivo da su kršćani, koji su služili u muslimanskoj vojsci, bili oslobođeni plaćanja ovog poreza. Takav je bio slučaj s plemenom al-Jurājima, kršćanskim plemenom u blizini Antiohije, koje je sklopilo mir s muslimanima, obećavajući da će biti njihovi saveznici i boriti se na njihovoj strani u bitci, pod uvjetom da ne budu pozvani da plaćaju džizju i da će primiti svoj dio plijena.}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno?ui=embed#page/60/mode/2up online])&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|pp=19–20}} neki muslimanski učenjaci tvrde da su neki islamski vladari oslobađali od džizje one koji si nisu mogli priuštiti plaćanje.{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–1}}{{sfn|Abdel-Haleem|2012|pp=75–6, 77}}

Zajedno sa [[harač]]om, terminom koji se ponekad koristio naizmjenično s džizjom,&lt;ref name=mmp109134&gt;{{cite book|last=Morony|first=Michael|title=Iraq after the Muslim conquest|publisher=Gorgias Press|location=NJ, USA|year=2005|isbn=978-1-59333-315-7|pages=109, 99–134}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rlp310311&quot;&gt;{{cite book|last=Levy|first=Reuben|title=The social structure of Islam|publisher=Routledge|location=London New York|year=2002|isbn=978-0-415-20910-6|pages=310–1|quote=&quot;Malo je sumnje da su u porijeklu ''harač'' i ''džizja'' bili zamjenjivi termini. U arapskim papirusima iz prvog stoljeća po hidžri spominje se samo ''džizja'', s općim značenjem danka, dok se kasnije porez na glavu mogao nazvati ''harač ala ru'us ahlel-zimma'', tj. porez na glave zaštićenih naroda. Uže značenje riječi iznosi [[Ebu Hanifa]]: &quot;Nijedna osoba ne može istovremeno biti odgovorna za zekat i za harač.&quot; [naglasak dodan]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scp322&quot;&gt;Satish Chandra (1969), [https://www.jstor.org/stable/3596130 Jizyah and the State in India during the 17th Century], Journal of the Economic and Social History of the Orient, Svezak 12, br. 3, str. 322–40, citat=&quot;Iako su harač i džizja ponekad tretirani kao sinonimi, brojni teološki traktati iz četrnaestog stoljeća tretiraju ih kao odvojene&quot;&lt;/ref&gt; porezi nametnuti nemuslimanskim podanicima bili su među glavnim izvorima prihoda koje su prikupljale neke islamske političke zajednice, poput [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i indijskih muslimanskih sultanata.&lt;ref name=&quot;opp287&quot;&gt;{{cite book|first=Oded|last=Peri|editor-last=Gilbar|editor-first=Gad|chapter=The Muslim waqf and the collection of jizya in late eighteenth-century Jerusalem|title=Ottoman Palestine, 1800–1914 : Studies in economic and social history|publisher=E.J. Brill|location=Leiden|year=1990|isbn=978-90-04-07785-0|pages=287|quote=džizja je bila jedan od glavnih izvora prihoda koji su se slijevali u cjelokupnu osmanlijsku državnu blagajnu.}}&lt;/ref&gt; Stopa džizje obično je bila fiksni godišnji iznos koji je zavisio od finansijskih mogućnosti obveznika.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Shawkiy|last1=Abu Khalil|author-link=Shawkiy Abu Khalil|language=ar|date=2006|title=al-Islām fī Qafaṣ al-ʾIttihām|script-title=ar:الإسلام في قفص الإتهام|url=https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n0/mode/2up|page=149|publisher=Dār al-Fikr|isbn=978-1575470047}} Citat: (Prevod) &quot;''Iznos džizje se određuje uzimajući u obzir njihov ekonomski status, tako da se više uzima od bogatih, manje od srednje [klase], a vrlo mali iznos od siromašnih (fukaraʾ). Oni koji nemaju nikakva sredstva za život ili zavise od podrške drugih oslobođeni su plaćanja džizje.''.&quot; ([https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n147/mode/2up online])&lt;/ref&gt; Izvori koji upoređuju poreze nametnute muslimanima i džizju razlikuju se u pogledu njihovog relativnog opterećenja ovisno o vremenu, mjestu, specifičnim porezima koji se razmatraju i drugim faktorima.&lt;ref name=Abdel-Haleem2010/&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=82–3}}&lt;ref name=&quot;AbuZahra&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/abouzohra/tafsir|title=Zahrat al-Tafāsīr|publisher=Dār al-Fikr al-ʿArabī|location=[[Cairo]]|pages=3277–8|first1=Muhammad|last1=Abu Zahra|author-link=Muhammad Abu Zahra|script-title=ar:زهرة التفاسير|language=ar}} Citat: (Prevod) &quot;A novac koji zimije daju naziva se džizja: [...] i [tako se naziva] jer je to zauzvrat za zaštitu koju im garantuje islamska [zajednica], a umjesto služenja vojne službe, i budući da je to [također] zauzvrat za ono što se troši na siromašne među zimijevom zajednicom (ehlul-zimma) kao što je to činio Imam [[Omer ibnul-Hattab|Omer]]. [...] i islam je dao pravo jednakosti među svima onima koji su pod njegovom vlašću, zaista, džizja koja se traži od zimije odgovara finansijskim obavezama koje su obavezne za muslimana, tako da je on obavezan [očistiti] svoje bogatstvo [kroz] [[zekat]], i dužan je plaćati sadaku i nudhur, i dužan je davati [[Kafara|kafaru]], kao i druge stvari. A ako bi se izračunalo sve što se uzima od muslimana, postalo bi jasno da nije manje od onoga što se uzima putem džizje, ako nije i više. I kao što smo ranije spomenuli, država troši novac na siromašne među zimmijama, i prenosi se da je Omer - neka je Svemogući Bog zadovoljan s njim - zatekao starog Jevreja kako prosi, pa ga je upitao: &quot;Ko si ti, starče (šejhu)?&quot; On je rekao: &quot;Ja sam čovjek iz zajednice zimija.&quot; Pa mu je Omer rekao: &quot;Nismo ti učinili pravdu uzimajući od tebe dok si bio mlad i ostavljajući te u starosti&quot;, pa mu je Omer dao redovnu penziju iz javne blagajne (Bejt al-Māl), a zatim je rekao svom slugi: &quot;Traži njega i njemu slične i daj im iz javne blagajne.&quot;&quot;&quot;&lt;/ref&gt;

Termin se pojavljuje u Kur'anu i odnosi se na porez ili danak od ''[[Narodi Knjige]]'', posebno [[Jevreji|jevreja]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]. Sljedbenici drugih religija, poput [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Hinduizam|hindusa]], također su kasnije integrirani u kategoriju zimija i od njih se zahtijevalo da plaćaju džizju. Na Indijskom potkontinentu praksa je prestala do 18. stoljeća, a muslimanski vladari su izgubili svoja kraljevstva od [[Maratsko Carstvo|Maratskog Carstva]] i Britanske Istočnoindijske kompanije. Gotovo je nestao tokom 20. stoljeća s nestankom islamskih država i širenjem vjerske tolerancije.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|year=2012|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0691134840|pages=283–4|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|first=Matthew |last=Long |title=Jizya}}&lt;/ref&gt; Porez više ne nameću nacionalne države u islamskom svijetu,&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=[[Cornell University Press]]|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarperOne&quot;&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=214}}&lt;/ref&gt; iako postoje prijavljeni slučajevi organizacija poput pakistanskih [[Talibani|talibana]] i [[Islamska Država|ISIS-a]] koji pokušavaju oživjeti ovu praksu.&lt;ref name=ipt-p283/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dawn.com/news/512573/coming-home-to-orakzai Coming home to Orakzai] ABDUL SAMI PARACHA, Dawn.com (JAN 05, 2010). &quot;U decembru 2008, Tehrik-e-Taliban Pakistan je uveo strogu verziju islamskog zakona, odstupajući od zavidno čuvane prepoznatljive plemenske kulture u agenciji Orakzai. Manje od mjesec dana kasnije, nametnut je dekret o džizji koju su morale platiti sve manjine ako žele zaštitu od lokalnih kriminalnih bandi ili ako moraju preći na islam.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|author=Aryn Baker|date=Feb 28, 2014|quote=&quot;U izjavi objavljenoj na džihadističkim web stranicama, koju je potpisao Ebu Bakr al-Baghdadi, samoproglašeni emir budućeg islamskog kalifata Rakke, kao i osnivač pobunjeničke brigade Islamske države Irak i Sirija [ISIS], kršćani se pozivaju da plaćaju porez kako bi nastavili živjeti pod zaštitom ISIS-a.&quot;}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Islamske teme}}

[[Kategorija:Porezi]]
[[Kategorija:Šerijatska terminologija]]
[[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovnog islamskog svijeta]]
[[Kategorija:Historija oporezivanja]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Progon kršćana]]
[[Kategorija:Progon hindusa]]
[[Kategorija:Porez u islamu]]
[[Kategorija:Oporezivanje u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Oporezivanje stranaca]]
[[Kategorija:Emevijski halifat]]
[[Kategorija:Vjersko oporezivanje]]
[[Kategorija:Islamska ekonomska jurisprudencija]]</text>
      <sha1>t0c1tkgoratnnjft9ip1fz110orx7m0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898328</id>
      <parentid>3898315</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:54:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22013" sha1="849fao6nmqgqe8l560l5j5ls2fgpfby" xml:space="preserve">'''Džizja''' ({{Jez-ar|جِزْيَة}}),&lt;ref name=&quot;Britannica-Afsaruddin&quot;&gt;{{cite web |last1=Afsaruddin |first1=Asma |title=jizyah, Islamic tax |url=https://www.britannica.com/topic/jizya |website=Encyclopædia Britannica |access-date=10 November 2021 |quote=Stopa oporezivanja i metode naplate uveliko su se razlikovale od provincije do provincije i bile su pod utjecajem lokalnih predislamskih običaja.}}&lt;/ref&gt; vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=[[I. B. Tauris|I. B. Tauris &amp; Co Ltd]]|isbn=978-1845117894|pages=[https://archive.org/details/understandingqur00hale/page/n78 70], 79}}&lt;/ref&gt; [[Kur'an]] i [[hadis]]i spominju džizju bez navođenja njene stope ili iznosa,&lt;ref name=asabet&gt;Sabet, Amr (2006), ''The American Journal of Islamic Social Sciences'' 24:4, Oxford; pp. 99–100.&lt;/ref&gt; a primjena džizje varirala je tokom islamske historije. Međutim, naučnici se uglavnom slažu da su rani muslimanski vladari prilagodili neke od postojećih sistema oporezivanja i modificirali ih u skladu s islamskim vjerskim pravom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;{{sfn|Bravmann|2009|pp=199–201, 204–5, 207–12}}&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mohammad|first1=Gharipour|title=Sacred Precincts: The Religious Architecture of Non-Muslim Communities Across the Islamic World|date=2014|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|isbn=978-9004280229|page=XV|quote=Izvori ukazuju na to da poreski sistem ranog islama nije nužno bio inovacija muslimana; čini se da je Omer usvojio isti poreski sistem koji je bio uobičajen u vrijeme osvajanja te teritorije. Porez na zemlju ili harač bio je prilagođena verzija poreskog sistema koji se koristio u sasanidskoj Perziji. U Siriji, Omer je slijedio bizantski sistem prikupljanja dva poreza na osnovu broja zemljišta i glava.}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|p=20|ps=. &quot;Jizia was not a specific Islamic invention but was the norm of the time. &quot;Several of the early caliphs made peace treaties with the Byzantine Empire some of which even required them to pay tribute [Jizia] to the Byzantines&quot; (Streusand, 1997).&quot;}}&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI2&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|page=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/59 59] ff|quote=Postoje dokazi koji pokazuju da su arapski osvajači ostavili nepromijenjenim fiskalni sistem koji su zatekli u zemljama koje su osvojili od Bizantinaca, te da je objašnjenje &quot;džizje&quot; kao poreza na glavu izum kasnijih pravnika, koji nisu poznavali pravo stanje stvari u ranim danima islama. (Caetani, tom iv. str. 610 (§ 231); tom v. str. 449.) H.Lammens: Ziād ibn Abīhi. (Rivista degli Studi Orientali, tom iv. str. 215.)}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno#page/59/mode/1up online])&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, porez džizje se u [[islam]]u shvata kao naknada za zaštitu koju muslimanski vladar pruža nemuslimanima, za oslobađanje od vojne službe za nemuslimane, za dozvolu prakticiranja nemuslimanske vjere s određenom komunalnom autonomijom u muslimanskoj državi i kao materijalni dokaz odanosti nemuslimana muslimanskoj državi i njenim zakonima.&lt;ref name=anveremon&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=99–109}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=anv&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|url=https://books.google.com/books?id=wFbWEPGx7SkC&amp;dq=the+jizya+offered+non-Muslims+an+incentive+to+convert+to+Islam&amp;pg=PA105|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=105|quote=Kao što je al-Mwardi naznačio, džizja je služila složenom skupu svrha: (1) džizja je dozvoljavala uključivanje nemuslimana u politički život i zadržavanje njihove vjere; (2) džizja je podsjećala zimmije na njihov poniženi status pokorenog naroda (adhilla' maqhürin) i njihovu podložnost islamskom zakonu; i (3) džizja je nudila nemuslimanima poticaj da pređu na islam..}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI3&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|last=Walker Arnold|first=Thomas|date=1913|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/60 60]–1|quote=Ovaj porez nije nametnut kršćanima, kako bi neki htjeli da mislimo, kao kazna za njihovo odbijanje da prihvate muslimansku vjeru, već su ga oni plaćali zajedno s ostalim zimmijama ili nemuslimanskim podanicima države čija im je religija onemogućavala služenje u vojsci, u zamjenu za zaštitu koju im je osiguravalo oružje muslimana.|author-link=Thomas Walker Arnold}}&lt;/ref&gt; Većina muslimanskih pravnika zahtijevala je od odraslih, slobodnih, razumnih [[muškarac]]a među zajednicom [[zimija]] da plaćaju džizju,{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;They replaced the conquered countries, indigenous rulers and armies, but preserved much of their government, bureaucracy, and culture. For many in the conquered territories, it was no more than an exchange of masters, one that brought peace to peoples demoralized and disaffected by the casualties and heavy taxation that resulted from the years of Byzantine-Persian warfare. Local communities were free to continue to follow their own way of life in internal, domestic affairs. In many ways, local populations found Muslim rule more flexible and tolerant than that of Byzantium and Persia. Religious communities were free to practice their faith to worship and be governed by their religious leaders and laws in such areas as marriage, divorce, and inheritance. In exchange, they were required to pay tribute, a poll tax (''jizya'') that entitled them to Muslim protection from outside aggression and exempted them from military service. Thus, they were called the &quot;protected ones&quot; (''dhimmi''). In effect, this often meant lower taxes, greater local autonomy, rule by fellow Semites with closer linguistic and cultural ties than the hellenized, Greco-Roman élites of Byzantium, and greater religious freedom for Jews and indigenous Christians.&quot;}} dok su oslobađali žene, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesne, duševne bolesnike, monahe, pustinjake, robove,&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot;&gt;{{cite book|last1=Wael|first1=B. Hallaq|author-link=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice and Transformations|date=2009|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-86147-2|pages=332–3}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Islamic Law 1250&quot;&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|year=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...pravnici su podijelili zajednicu zimija u dvije glavne grupe. Prvu grupu čine svi odrasli, slobodni, razumni muškarci unutar zajednice zimija, dok druga uključuje sve ostale zimije (tj. žene, robove, maloljetnike i duševno oboljele). Pravnici se uglavnom slažu da članovima druge grupe treba dati &quot;opće&quot; izuzeće od plaćanja ''džizje''.|date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Disability in Islamic law&quot;&gt;{{cite book|last1=Rispler-Chaim|first1=Vardit|title=Disability in Islamic law|url=https://archive.org/details/disabilityislami00risp|url-access=limited|date=2007|publisher=Springer|location=Dordrecht, the Netherlands|isbn=978-1402050527|page=[https://archive.org/details/disabilityislami00risp/page/n54 44]|quote=Hanbelijski stav je da su dječaci, žene, mentalno oboljeli, osobe s invaliditetom i slijepi oslobođeni plaćanja džizje. Ovaj stav navodno dijele i hanefije, šafije i malikiti.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Majid Khadduri]], ''War and Peace in the Law of Islam'', pp. 192–3.&lt;/ref&gt; i musta'mine - nemuslimanske strance koji samo privremeno borave u muslimanskim zemljama.&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book|editor-first=Gerhard|editor-last=Bowering|editor-first2=Patricia|editor-last2=Crone|editor-first3=Mahan|editor-last3=Mirza|display-editors=etal|title=The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|date=2013|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, N.J.|isbn=978-0691134840|page=283|quote=Slobodni odrasli muškarci koji nisu patili od bilo kakve fizičke ili mentalne bolesti bili su obavezni plaćati ''džizju''. Žene, djeca, invalidi, mentalno oboljeli, stariji i robovi bili su izuzeti, kao i svi putnici i stranci koji se nisu naselili u muslimanskim zemljama. [...] Kako se islam širio, prethodne strukture oporezivanja zamijenjene su islamskim sistemom, ali muslimanski vođe često su usvajali prakse prethodnih režima u primjeni i naplati poreza.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Ibn-Hazm]] je zahtijevao da svako ko je dostigao pubertet plaća džizju.&lt;ref&gt;{{cite web | title=ص415 - كتاب المحلى بالآثار - مسألة الجزية لازمة للحر والعبد والذكر والأنثى - المكتبة الشاملة | url=https://shamela.ws/book/767/2112 }}&lt;/ref&gt; Islamski režimi dozvoljavali su zimijama da služe u muslimanskim vojskama. Oni koji su odlučili da se pridruže vojnoj službi također su bili oslobođeni plaćanja;&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot; /&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Mapel, Nardin&quot;&gt;Mapel, D.R. and Nardin, T., eds. (1999), ''International Society: Diverse Ethical Perspectives'', p. 231. [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691049724}}. Citat: &quot;Džizja se naplaćivala zimijama kao naknada za njihovo oslobađanje od vojne službe u muslimanskim snagama. Ako bi se zimije pridružile muslimanima u njihovoj međusobnoj odbrani od vanjskog agresora, džizja se nije naplaćivala..&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Imara&quot;&gt;{{cite book |last1=ʿImāra |first1=Muhammad |author-link=Muhammad Imara |url=https://archive.org/stream/ebook_37#page/n0/mode/2up |title=al-Islām wa'l-ʿaqalliyyāt |date=2003 |publisher=Maktabat al-Shurūk al-Dawliyya |location=[[Cairo]] |page=15 |language=ar |script-title=ar:الاسلام والأقليات}} Prijevod: &quot;A budući da se 'džizja' plaća u zamjenu za vojnu službu, uzima se samo od onih koji su finansijski sposobni i koji su u stanju uzeti oružje i služiti vojnu službu u odbrani zemlje, a ne u zamjenu za neprihvatanje islama, inače bi se [džizja'] uzimala od monaha i svećenstva... a također i zato što su oni koji su se dobrovoljno prijavili da se bore s muslimanima, protiv Perzijanaca i Bizantinaca, i koji su ispovijedali religiju koja nije islam - u Levantu, Iraku i Egiptu - bili izuzeti od 'džizje' i podjednako su dijelili ratne dobitke s muslimanima...&quot; ([https://archive.org/stream/ebook_37#page/n15/mode/2up online])&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/61 61]–2|quote=... džizja se naplaćivala vojno sposobnim muškarcima, umjesto vojne službe koju bi bili pozvani da obavljaju da su bili muslimani; i vrlo je uočljivo da su kršćani, koji su služili u muslimanskoj vojsci, bili oslobođeni plaćanja ovog poreza. Takav je bio slučaj s plemenom al-Jurājima, kršćanskim plemenom u blizini Antiohije, koje je sklopilo mir s muslimanima, obećavajući da će biti njihovi saveznici i boriti se na njihovoj strani u bitci, pod uvjetom da ne budu pozvani da plaćaju džizju i da će primiti svoj dio plijena.}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno?ui=embed#page/60/mode/2up online])&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|pp=19–20}} neki muslimanski učenjaci tvrde da su neki islamski vladari oslobađali od džizje one koji si nisu mogli priuštiti plaćanje.{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–1}}{{sfn|Abdel-Haleem|2012|pp=75–6, 77}}

Zajedno sa [[harač]]om, terminom koji se ponekad koristio naizmjenično s džizjom,&lt;ref name=mmp109134&gt;{{cite book|last=Morony|first=Michael|title=Iraq after the Muslim conquest|publisher=Gorgias Press|location=NJ, USA|year=2005|isbn=978-1-59333-315-7|pages=109, 99–134}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rlp310311&quot;&gt;{{cite book|last=Levy|first=Reuben|title=The social structure of Islam|publisher=Routledge|location=London New York|year=2002|isbn=978-0-415-20910-6|pages=310–1|quote=&quot;Malo je sumnje da su u porijeklu ''harač'' i ''džizja'' bili zamjenjivi termini. U arapskim papirusima iz prvog stoljeća po hidžri spominje se samo ''džizja'', s općim značenjem danka, dok se kasnije porez na glavu mogao nazvati ''harač ala ru'us ahlel-zimma'', tj. porez na glave zaštićenih naroda. Uže značenje riječi iznosi [[Ebu Hanifa]]: &quot;Nijedna osoba ne može istovremeno biti odgovorna za zekat i za harač.&quot; [naglasak dodan]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scp322&quot;&gt;Satish Chandra (1969), [https://www.jstor.org/stable/3596130 Jizyah and the State in India during the 17th Century], Journal of the Economic and Social History of the Orient, Svezak 12, br. 3, str. 322–40, citat=&quot;Iako su harač i džizja ponekad tretirani kao sinonimi, brojni teološki traktati iz četrnaestog stoljeća tretiraju ih kao odvojene&quot;&lt;/ref&gt; porezi nametnuti nemuslimanskim podanicima bili su među glavnim izvorima prihoda koje su prikupljale neke islamske političke zajednice, poput [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i indijskih muslimanskih sultanata.&lt;ref name=&quot;opp287&quot;&gt;{{cite book|first=Oded|last=Peri|editor-last=Gilbar|editor-first=Gad|chapter=The Muslim waqf and the collection of jizya in late eighteenth-century Jerusalem|title=Ottoman Palestine, 1800–1914 : Studies in economic and social history|publisher=E.J. Brill|location=Leiden|year=1990|isbn=978-90-04-07785-0|pages=287|quote=džizja je bila jedan od glavnih izvora prihoda koji su se slijevali u cjelokupnu osmanlijsku državnu blagajnu.}}&lt;/ref&gt; Stopa džizje obično je bila fiksni godišnji iznos koji je zavisio od finansijskih mogućnosti obveznika.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Shawkiy|last1=Abu Khalil|author-link=Shawkiy Abu Khalil|language=ar|date=2006|title=al-Islām fī Qafaṣ al-ʾIttihām|script-title=ar:الإسلام في قفص الإتهام|url=https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n0/mode/2up|page=149|publisher=Dār al-Fikr|isbn=978-1575470047}} Citat: (Prevod) &quot;''Iznos džizje se određuje uzimajući u obzir njihov ekonomski status, tako da se više uzima od bogatih, manje od srednje [klase], a vrlo mali iznos od siromašnih (fukaraʾ). Oni koji nemaju nikakva sredstva za život ili zavise od podrške drugih oslobođeni su plaćanja džizje.''.&quot; ([https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n147/mode/2up online])&lt;/ref&gt; Izvori koji upoređuju poreze nametnute muslimanima i džizju razlikuju se u pogledu njihovog relativnog opterećenja ovisno o vremenu, mjestu, specifičnim porezima koji se razmatraju i drugim faktorima.&lt;ref name=Abdel-Haleem2010/&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=82–3}}&lt;ref name=&quot;AbuZahra&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/abouzohra/tafsir|title=Zahrat al-Tafāsīr|publisher=Dār al-Fikr al-ʿArabī|location=[[Cairo]]|pages=3277–8|first1=Muhammad|last1=Abu Zahra|author-link=Muhammad Abu Zahra|script-title=ar:زهرة التفاسير|language=ar}} Citat: (Prevod) &quot;A novac koji zimije daju naziva se džizja: [...] i [tako se naziva] jer je to zauzvrat za zaštitu koju im garantuje islamska [zajednica], a umjesto služenja vojne službe, i budući da je to [također] zauzvrat za ono što se troši na siromašne među zimijevom zajednicom (ehlul-zimma) kao što je to činio Imam [[Omer ibnul-Hattab|Omer]]. [...] i islam je dao pravo jednakosti među svima onima koji su pod njegovom vlašću, zaista, džizja koja se traži od zimije odgovara finansijskim obavezama koje su obavezne za muslimana, tako da je on obavezan [očistiti] svoje bogatstvo [kroz] [[zekat]], i dužan je plaćati sadaku i nudhur, i dužan je davati [[Kafara|kafaru]], kao i druge stvari. A ako bi se izračunalo sve što se uzima od muslimana, postalo bi jasno da nije manje od onoga što se uzima putem džizje, ako nije i više. I kao što smo ranije spomenuli, država troši novac na siromašne među zimmijama, i prenosi se da je Omer - neka je Svemogući Bog zadovoljan s njim - zatekao starog Jevreja kako prosi, pa ga je upitao: &quot;Ko si ti, starče (šejhu)?&quot; On je rekao: &quot;Ja sam čovjek iz zajednice zimija.&quot; Pa mu je Omer rekao: &quot;Nismo ti učinili pravdu uzimajući od tebe dok si bio mlad i ostavljajući te u starosti&quot;, pa mu je Omer dao redovnu penziju iz javne blagajne (Bejt al-Māl), a zatim je rekao svom slugi: &quot;Traži njega i njemu slične i daj im iz javne blagajne.&quot;&quot;&quot;&lt;/ref&gt;

Termin se pojavljuje u Kur'anu i odnosi se na porez ili danak od ''[[Narodi Knjige]]'', posebno [[Jevreji|jevreja]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]. Sljedbenici drugih religija, poput [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Hinduizam|hindusa]], također su kasnije integrirani u kategoriju zimija i od njih se zahtijevalo da plaćaju džizju. Na Indijskom potkontinentu praksa je prestala do 18. stoljeća, a muslimanski vladari su izgubili svoja kraljevstva od [[Maratsko Carstvo|Maratskog Carstva]] i Britanske Istočnoindijske kompanije. Gotovo je nestao tokom 20. stoljeća s nestankom islamskih država i širenjem vjerske tolerancije.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|year=2012|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0691134840|pages=283–4|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|first=Matthew |last=Long |title=Jizya}}&lt;/ref&gt; Porez više ne nameću nacionalne države u islamskom svijetu,&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=[[Cornell University Press]]|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarperOne&quot;&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=214}}&lt;/ref&gt; iako postoje prijavljeni slučajevi organizacija poput pakistanskih [[Talibani|talibana]] i [[Islamska Država|ISIS-a]] koji pokušavaju oživjeti ovu praksu.&lt;ref name=ipt-p283/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dawn.com/news/512573/coming-home-to-orakzai Coming home to Orakzai] ABDUL SAMI PARACHA, Dawn.com (JAN 05, 2010). &quot;U decembru 2008, Tehrik-e-Taliban Pakistan je uveo strogu verziju islamskog zakona, odstupajući od zavidno čuvane prepoznatljive plemenske kulture u agenciji Orakzai. Manje od mjesec dana kasnije, nametnut je dekret o džizji koju su morale platiti sve manjine ako žele zaštitu od lokalnih kriminalnih bandi ili ako moraju preći na islam.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|author=Aryn Baker|date=Feb 28, 2014|quote=&quot;U izjavi objavljenoj na džihadističkim web stranicama, koju je potpisao Ebu Bakr al-Baghdadi, samoproglašeni emir budućeg islamskog kalifata Rakke, kao i osnivač pobunjeničke brigade Islamske države Irak i Sirija [ISIS], kršćani se pozivaju da plaćaju porez kako bi nastavili živjeti pod zaštitom ISIS-a.&quot;}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Islamske teme}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Porezi]]
[[Kategorija:Šerijatska terminologija]]
[[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovnog islamskog svijeta]]
[[Kategorija:Historija oporezivanja]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Progon kršćana]]
[[Kategorija:Progon hindusa]]
[[Kategorija:Porez u islamu]]
[[Kategorija:Oporezivanje u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Oporezivanje stranaca]]
[[Kategorija:Emevijski halifat]]
[[Kategorija:Vjersko oporezivanje]]
[[Kategorija:Islamska ekonomska jurisprudencija]]</text>
      <sha1>849fao6nmqgqe8l560l5j5ls2fgpfby</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898329</id>
      <parentid>3898328</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:55:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22008" sha1="o2j4y9cgm9d8u7a0fo81qaj09b1017x" xml:space="preserve">'''Džizja''' ({{Jez-ar|جِزْيَة}})&lt;ref name=&quot;Britannica-Afsaruddin&quot;&gt;{{cite web |last1=Afsaruddin |first1=Asma |title=jizyah, Islamic tax |url=https://www.britannica.com/topic/jizya |website=Encyclopædia Britannica |access-date=10. 11. 2021 |quote=Stopa oporezivanja i metode naplate uveliko su se razlikovale od provincije do provincije i bile su pod utjecajem lokalnih predislamskih običaja.}}&lt;/ref&gt; vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=[[I. B. Tauris|I. B. Tauris &amp; Co Ltd]]|isbn=978-1845117894|pages=[https://archive.org/details/understandingqur00hale/page/n78 70], 79}}&lt;/ref&gt; [[Kur'an]] i [[hadis]]i spominju džizju bez navođenja njene stope ili iznosa,&lt;ref name=asabet&gt;Sabet, Amr (2006), ''The American Journal of Islamic Social Sciences'' 24:4, Oxford; pp. 99–100.&lt;/ref&gt; a primjena džizje varirala je tokom islamske historije. Međutim, naučnici se uglavnom slažu da su rani muslimanski vladari prilagodili neke od postojećih sistema oporezivanja i modificirali ih u skladu s islamskim vjerskim pravom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;{{sfn|Bravmann|2009|pp=199–201, 204–5, 207–12}}&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mohammad|first1=Gharipour|title=Sacred Precincts: The Religious Architecture of Non-Muslim Communities Across the Islamic World|date=2014|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|isbn=978-9004280229|page=XV|quote=Izvori ukazuju na to da poreski sistem ranog islama nije nužno bio inovacija muslimana; čini se da je Omer usvojio isti poreski sistem koji je bio uobičajen u vrijeme osvajanja te teritorije. Porez na zemlju ili harač bio je prilagođena verzija poreskog sistema koji se koristio u sasanidskoj Perziji. U Siriji, Omer je slijedio bizantski sistem prikupljanja dva poreza na osnovu broja zemljišta i glava.}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|p=20|ps=. &quot;Jizia was not a specific Islamic invention but was the norm of the time. &quot;Several of the early caliphs made peace treaties with the Byzantine Empire some of which even required them to pay tribute [Jizia] to the Byzantines&quot; (Streusand, 1997).&quot;}}&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI2&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|page=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/59 59] ff|quote=Postoje dokazi koji pokazuju da su arapski osvajači ostavili nepromijenjenim fiskalni sistem koji su zatekli u zemljama koje su osvojili od Bizantinaca, te da je objašnjenje &quot;džizje&quot; kao poreza na glavu izum kasnijih pravnika, koji nisu poznavali pravo stanje stvari u ranim danima islama. (Caetani, tom iv. str. 610 (§ 231); tom v. str. 449.) H.Lammens: Ziād ibn Abīhi. (Rivista degli Studi Orientali, tom iv. str. 215.)}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno#page/59/mode/1up online])&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, porez džizje se u [[islam]]u shvata kao naknada za zaštitu koju muslimanski vladar pruža nemuslimanima, za oslobađanje od vojne službe za nemuslimane, za dozvolu prakticiranja nemuslimanske vjere s određenom komunalnom autonomijom u muslimanskoj državi i kao materijalni dokaz odanosti nemuslimana muslimanskoj državi i njenim zakonima.&lt;ref name=anveremon&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=99–109}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=anv&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|url=https://books.google.com/books?id=wFbWEPGx7SkC&amp;dq=the+jizya+offered+non-Muslims+an+incentive+to+convert+to+Islam&amp;pg=PA105|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=105|quote=Kao što je al-Mwardi naznačio, džizja je služila složenom skupu svrha: (1) džizja je dozvoljavala uključivanje nemuslimana u politički život i zadržavanje njihove vjere; (2) džizja je podsjećala zimmije na njihov poniženi status pokorenog naroda (adhilla' maqhürin) i njihovu podložnost islamskom zakonu; i (3) džizja je nudila nemuslimanima poticaj da pređu na islam..}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI3&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|last=Walker Arnold|first=Thomas|date=1913|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/60 60]–1|quote=Ovaj porez nije nametnut kršćanima, kako bi neki htjeli da mislimo, kao kazna za njihovo odbijanje da prihvate muslimansku vjeru, već su ga oni plaćali zajedno s ostalim zimmijama ili nemuslimanskim podanicima države čija im je religija onemogućavala služenje u vojsci, u zamjenu za zaštitu koju im je osiguravalo oružje muslimana.|author-link=Thomas Walker Arnold}}&lt;/ref&gt; Većina muslimanskih pravnika zahtijevala je od odraslih, slobodnih, razumnih [[muškarac]]a među zajednicom [[zimija]] da plaćaju džizju,{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;They replaced the conquered countries, indigenous rulers and armies, but preserved much of their government, bureaucracy, and culture. For many in the conquered territories, it was no more than an exchange of masters, one that brought peace to peoples demoralized and disaffected by the casualties and heavy taxation that resulted from the years of Byzantine-Persian warfare. Local communities were free to continue to follow their own way of life in internal, domestic affairs. In many ways, local populations found Muslim rule more flexible and tolerant than that of Byzantium and Persia. Religious communities were free to practice their faith to worship and be governed by their religious leaders and laws in such areas as marriage, divorce, and inheritance. In exchange, they were required to pay tribute, a poll tax (''jizya'') that entitled them to Muslim protection from outside aggression and exempted them from military service. Thus, they were called the &quot;protected ones&quot; (''dhimmi''). In effect, this often meant lower taxes, greater local autonomy, rule by fellow Semites with closer linguistic and cultural ties than the hellenized, Greco-Roman élites of Byzantium, and greater religious freedom for Jews and indigenous Christians.&quot;}} dok su oslobađali žene, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesne, duševne bolesnike, monahe, pustinjake, robove,&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot;&gt;{{cite book|last1=Wael|first1=B. Hallaq|author-link=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice and Transformations|date=2009|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-86147-2|pages=332–3}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Islamic Law 1250&quot;&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|year=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...pravnici su podijelili zajednicu zimija u dvije glavne grupe. Prvu grupu čine svi odrasli, slobodni, razumni muškarci unutar zajednice zimija, dok druga uključuje sve ostale zimije (tj. žene, robove, maloljetnike i duševno oboljele). Pravnici se uglavnom slažu da članovima druge grupe treba dati &quot;opće&quot; izuzeće od plaćanja ''džizje''.|date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Disability in Islamic law&quot;&gt;{{cite book|last1=Rispler-Chaim|first1=Vardit|title=Disability in Islamic law|url=https://archive.org/details/disabilityislami00risp|url-access=limited|date=2007|publisher=Springer|location=Dordrecht, the Netherlands|isbn=978-1402050527|page=[https://archive.org/details/disabilityislami00risp/page/n54 44]|quote=Hanbelijski stav je da su dječaci, žene, mentalno oboljeli, osobe s invaliditetom i slijepi oslobođeni plaćanja džizje. Ovaj stav navodno dijele i hanefije, šafije i malikiti.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Majid Khadduri]], ''War and Peace in the Law of Islam'', pp. 192–3.&lt;/ref&gt; i musta'mine - nemuslimanske strance koji samo privremeno borave u muslimanskim zemljama.&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book|editor-first=Gerhard|editor-last=Bowering|editor-first2=Patricia|editor-last2=Crone|editor-first3=Mahan|editor-last3=Mirza|display-editors=etal|title=The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|date=2013|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, N.J.|isbn=978-0691134840|page=283|quote=Slobodni odrasli muškarci koji nisu patili od bilo kakve fizičke ili mentalne bolesti bili su obavezni plaćati ''džizju''. Žene, djeca, invalidi, mentalno oboljeli, stariji i robovi bili su izuzeti, kao i svi putnici i stranci koji se nisu naselili u muslimanskim zemljama. [...] Kako se islam širio, prethodne strukture oporezivanja zamijenjene su islamskim sistemom, ali muslimanski vođe često su usvajali prakse prethodnih režima u primjeni i naplati poreza.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Ibn-Hazm]] je zahtijevao da svako ko je dostigao pubertet plaća džizju.&lt;ref&gt;{{cite web | title=ص415 - كتاب المحلى بالآثار - مسألة الجزية لازمة للحر والعبد والذكر والأنثى - المكتبة الشاملة | url=https://shamela.ws/book/767/2112 }}&lt;/ref&gt; Islamski režimi dozvoljavali su zimijama da služe u muslimanskim vojskama. Oni koji su odlučili da se pridruže vojnoj službi također su bili oslobođeni plaćanja;&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot; /&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Mapel, Nardin&quot;&gt;Mapel, D.R. and Nardin, T., eds. (1999), ''International Society: Diverse Ethical Perspectives'', p. 231. [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691049724}}. Citat: &quot;Džizja se naplaćivala zimijama kao naknada za njihovo oslobađanje od vojne službe u muslimanskim snagama. Ako bi se zimije pridružile muslimanima u njihovoj međusobnoj odbrani od vanjskog agresora, džizja se nije naplaćivala..&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Imara&quot;&gt;{{cite book |last1=ʿImāra |first1=Muhammad |author-link=Muhammad Imara |url=https://archive.org/stream/ebook_37#page/n0/mode/2up |title=al-Islām wa'l-ʿaqalliyyāt |date=2003 |publisher=Maktabat al-Shurūk al-Dawliyya |location=[[Cairo]] |page=15 |language=ar |script-title=ar:الاسلام والأقليات}} Prijevod: &quot;A budući da se 'džizja' plaća u zamjenu za vojnu službu, uzima se samo od onih koji su finansijski sposobni i koji su u stanju uzeti oružje i služiti vojnu službu u odbrani zemlje, a ne u zamjenu za neprihvatanje islama, inače bi se [džizja'] uzimala od monaha i svećenstva... a također i zato što su oni koji su se dobrovoljno prijavili da se bore s muslimanima, protiv Perzijanaca i Bizantinaca, i koji su ispovijedali religiju koja nije islam - u Levantu, Iraku i Egiptu - bili izuzeti od 'džizje' i podjednako su dijelili ratne dobitke s muslimanima...&quot; ([https://archive.org/stream/ebook_37#page/n15/mode/2up online])&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/61 61]–2|quote=... džizja se naplaćivala vojno sposobnim muškarcima, umjesto vojne službe koju bi bili pozvani da obavljaju da su bili muslimani; i vrlo je uočljivo da su kršćani, koji su služili u muslimanskoj vojsci, bili oslobođeni plaćanja ovog poreza. Takav je bio slučaj s plemenom al-Jurājima, kršćanskim plemenom u blizini Antiohije, koje je sklopilo mir s muslimanima, obećavajući da će biti njihovi saveznici i boriti se na njihovoj strani u bitci, pod uvjetom da ne budu pozvani da plaćaju džizju i da će primiti svoj dio plijena.}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno?ui=embed#page/60/mode/2up online])&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|pp=19–20}} neki muslimanski učenjaci tvrde da su neki islamski vladari oslobađali od džizje one koji si nisu mogli priuštiti plaćanje.{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–1}}{{sfn|Abdel-Haleem|2012|pp=75–6, 77}}

Zajedno sa [[harač]]om, terminom koji se ponekad koristio naizmjenično s džizjom,&lt;ref name=mmp109134&gt;{{cite book|last=Morony|first=Michael|title=Iraq after the Muslim conquest|publisher=Gorgias Press|location=NJ, USA|year=2005|isbn=978-1-59333-315-7|pages=109, 99–134}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rlp310311&quot;&gt;{{cite book|last=Levy|first=Reuben|title=The social structure of Islam|publisher=Routledge|location=London New York|year=2002|isbn=978-0-415-20910-6|pages=310–1|quote=&quot;Malo je sumnje da su u porijeklu ''harač'' i ''džizja'' bili zamjenjivi termini. U arapskim papirusima iz prvog stoljeća po hidžri spominje se samo ''džizja'', s općim značenjem danka, dok se kasnije porez na glavu mogao nazvati ''harač ala ru'us ahlel-zimma'', tj. porez na glave zaštićenih naroda. Uže značenje riječi iznosi [[Ebu Hanifa]]: &quot;Nijedna osoba ne može istovremeno biti odgovorna za zekat i za harač.&quot; [naglasak dodan]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scp322&quot;&gt;Satish Chandra (1969), [https://www.jstor.org/stable/3596130 Jizyah and the State in India during the 17th Century], Journal of the Economic and Social History of the Orient, Svezak 12, br. 3, str. 322–40, citat=&quot;Iako su harač i džizja ponekad tretirani kao sinonimi, brojni teološki traktati iz četrnaestog stoljeća tretiraju ih kao odvojene&quot;&lt;/ref&gt; porezi nametnuti nemuslimanskim podanicima bili su među glavnim izvorima prihoda koje su prikupljale neke islamske političke zajednice, poput [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i indijskih muslimanskih sultanata.&lt;ref name=&quot;opp287&quot;&gt;{{cite book|first=Oded|last=Peri|editor-last=Gilbar|editor-first=Gad|chapter=The Muslim waqf and the collection of jizya in late eighteenth-century Jerusalem|title=Ottoman Palestine, 1800–1914 : Studies in economic and social history|publisher=E.J. Brill|location=Leiden|year=1990|isbn=978-90-04-07785-0|pages=287|quote=džizja je bila jedan od glavnih izvora prihoda koji su se slijevali u cjelokupnu osmanlijsku državnu blagajnu.}}&lt;/ref&gt; Stopa džizje obično je bila fiksni godišnji iznos koji je zavisio od finansijskih mogućnosti obveznika.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Shawkiy|last1=Abu Khalil|author-link=Shawkiy Abu Khalil|language=ar|date=2006|title=al-Islām fī Qafaṣ al-ʾIttihām|script-title=ar:الإسلام في قفص الإتهام|url=https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n0/mode/2up|page=149|publisher=Dār al-Fikr|isbn=978-1575470047}} Citat: (Prevod) &quot;''Iznos džizje se određuje uzimajući u obzir njihov ekonomski status, tako da se više uzima od bogatih, manje od srednje [klase], a vrlo mali iznos od siromašnih (fukaraʾ). Oni koji nemaju nikakva sredstva za život ili zavise od podrške drugih oslobođeni su plaćanja džizje.''.&quot; ([https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n147/mode/2up online])&lt;/ref&gt; Izvori koji upoređuju poreze nametnute muslimanima i džizju razlikuju se u pogledu njihovog relativnog opterećenja ovisno o vremenu, mjestu, specifičnim porezima koji se razmatraju i drugim faktorima.&lt;ref name=Abdel-Haleem2010/&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=82–3}}&lt;ref name=&quot;AbuZahra&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/abouzohra/tafsir|title=Zahrat al-Tafāsīr|publisher=Dār al-Fikr al-ʿArabī|location=[[Cairo]]|pages=3277–8|first1=Muhammad|last1=Abu Zahra|author-link=Muhammad Abu Zahra|script-title=ar:زهرة التفاسير|language=ar}} Citat: (Prevod) &quot;A novac koji zimije daju naziva se džizja: [...] i [tako se naziva] jer je to zauzvrat za zaštitu koju im garantuje islamska [zajednica], a umjesto služenja vojne službe, i budući da je to [također] zauzvrat za ono što se troši na siromašne među zimijevom zajednicom (ehlul-zimma) kao što je to činio Imam [[Omer ibnul-Hattab|Omer]]. [...] i islam je dao pravo jednakosti među svima onima koji su pod njegovom vlašću, zaista, džizja koja se traži od zimije odgovara finansijskim obavezama koje su obavezne za muslimana, tako da je on obavezan [očistiti] svoje bogatstvo [kroz] [[zekat]], i dužan je plaćati sadaku i nudhur, i dužan je davati [[Kafara|kafaru]], kao i druge stvari. A ako bi se izračunalo sve što se uzima od muslimana, postalo bi jasno da nije manje od onoga što se uzima putem džizje, ako nije i više. I kao što smo ranije spomenuli, država troši novac na siromašne među zimmijama, i prenosi se da je Omer - neka je Svemogući Bog zadovoljan s njim - zatekao starog Jevreja kako prosi, pa ga je upitao: &quot;Ko si ti, starče (šejhu)?&quot; On je rekao: &quot;Ja sam čovjek iz zajednice zimija.&quot; Pa mu je Omer rekao: &quot;Nismo ti učinili pravdu uzimajući od tebe dok si bio mlad i ostavljajući te u starosti&quot;, pa mu je Omer dao redovnu penziju iz javne blagajne (Bejt al-Māl), a zatim je rekao svom slugi: &quot;Traži njega i njemu slične i daj im iz javne blagajne.&quot;&quot;&quot;&lt;/ref&gt;

Termin se pojavljuje u Kur'anu i odnosi se na porez ili danak od ''[[Narodi Knjige]]'', posebno [[Jevreji|jevreja]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]. Sljedbenici drugih religija, poput [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Hinduizam|hindusa]], također su kasnije integrirani u kategoriju zimija i od njih se zahtijevalo da plaćaju džizju. Na Indijskom potkontinentu praksa je prestala do 18. stoljeća, a muslimanski vladari su izgubili svoja kraljevstva od [[Maratsko Carstvo|Maratskog Carstva]] i Britanske Istočnoindijske kompanije. Gotovo je nestao tokom 20. stoljeća s nestankom islamskih država i širenjem vjerske tolerancije.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|year=2012|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0691134840|pages=283–4|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|first=Matthew |last=Long |title=Jizya}}&lt;/ref&gt; Porez više ne nameću nacionalne države u islamskom svijetu,&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=[[Cornell University Press]]|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarperOne&quot;&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=214}}&lt;/ref&gt; iako postoje prijavljeni slučajevi organizacija poput pakistanskih [[Talibani|talibana]] i [[Islamska Država|ISIS-a]] koji pokušavaju oživjeti ovu praksu.&lt;ref name=ipt-p283/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dawn.com/news/512573/coming-home-to-orakzai Coming home to Orakzai] ABDUL SAMI PARACHA, Dawn.com (JAN 05, 2010). &quot;U decembru 2008, Tehrik-e-Taliban Pakistan je uveo strogu verziju islamskog zakona, odstupajući od zavidno čuvane prepoznatljive plemenske kulture u agenciji Orakzai. Manje od mjesec dana kasnije, nametnut je dekret o džizji koju su morale platiti sve manjine ako žele zaštitu od lokalnih kriminalnih bandi ili ako moraju preći na islam.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|author=Aryn Baker|date=Feb 28, 2014|quote=&quot;U izjavi objavljenoj na džihadističkim web stranicama, koju je potpisao Ebu Bakr al-Baghdadi, samoproglašeni emir budućeg islamskog kalifata Rakke, kao i osnivač pobunjeničke brigade Islamske države Irak i Sirija [ISIS], kršćani se pozivaju da plaćaju porez kako bi nastavili živjeti pod zaštitom ISIS-a.&quot;}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Islamske teme}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Porezi]]
[[Kategorija:Šerijatska terminologija]]
[[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovnog islamskog svijeta]]
[[Kategorija:Historija oporezivanja]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Progon kršćana]]
[[Kategorija:Progon hindusa]]
[[Kategorija:Porez u islamu]]
[[Kategorija:Oporezivanje u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Oporezivanje stranaca]]
[[Kategorija:Emevijski halifat]]
[[Kategorija:Vjersko oporezivanje]]
[[Kategorija:Islamska ekonomska jurisprudencija]]</text>
      <sha1>o2j4y9cgm9d8u7a0fo81qaj09b1017x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898331</id>
      <parentid>3898329</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:55:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Džizija]] na [[Džizja]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3898329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22008" sha1="o2j4y9cgm9d8u7a0fo81qaj09b1017x" xml:space="preserve">'''Džizja''' ({{Jez-ar|جِزْيَة}})&lt;ref name=&quot;Britannica-Afsaruddin&quot;&gt;{{cite web |last1=Afsaruddin |first1=Asma |title=jizyah, Islamic tax |url=https://www.britannica.com/topic/jizya |website=Encyclopædia Britannica |access-date=10. 11. 2021 |quote=Stopa oporezivanja i metode naplate uveliko su se razlikovale od provincije do provincije i bile su pod utjecajem lokalnih predislamskih običaja.}}&lt;/ref&gt; vrsta je [[porez]]a koji se naplaćuje nemuslimanskim podanicima države kojom upravlja [[Šerijat|islamski zakon]].&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot;&gt;{{cite book|last1=Abdel-Haleem|first1=Muhammad|author-link=Muhammad Abdel-Haleem|title=Understanding the Qur'ān: Themes and Style|url=https://archive.org/details/understandingqur00hale|url-access=limited|date=2010|publisher=[[I. B. Tauris|I. B. Tauris &amp; Co Ltd]]|isbn=978-1845117894|pages=[https://archive.org/details/understandingqur00hale/page/n78 70], 79}}&lt;/ref&gt; [[Kur'an]] i [[hadis]]i spominju džizju bez navođenja njene stope ili iznosa,&lt;ref name=asabet&gt;Sabet, Amr (2006), ''The American Journal of Islamic Social Sciences'' 24:4, Oxford; pp. 99–100.&lt;/ref&gt; a primjena džizje varirala je tokom islamske historije. Međutim, naučnici se uglavnom slažu da su rani muslimanski vladari prilagodili neke od postojećih sistema oporezivanja i modificirali ih u skladu s islamskim vjerskim pravom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;{{sfn|Bravmann|2009|pp=199–201, 204–5, 207–12}}&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mohammad|first1=Gharipour|title=Sacred Precincts: The Religious Architecture of Non-Muslim Communities Across the Islamic World|date=2014|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|isbn=978-9004280229|page=XV|quote=Izvori ukazuju na to da poreski sistem ranog islama nije nužno bio inovacija muslimana; čini se da je Omer usvojio isti poreski sistem koji je bio uobičajen u vrijeme osvajanja te teritorije. Porez na zemlju ili harač bio je prilagođena verzija poreskog sistema koji se koristio u sasanidskoj Perziji. U Siriji, Omer je slijedio bizantski sistem prikupljanja dva poreza na osnovu broja zemljišta i glava.}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|p=20|ps=. &quot;Jizia was not a specific Islamic invention but was the norm of the time. &quot;Several of the early caliphs made peace treaties with the Byzantine Empire some of which even required them to pay tribute [Jizia] to the Byzantines&quot; (Streusand, 1997).&quot;}}&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI2&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|page=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/59 59] ff|quote=Postoje dokazi koji pokazuju da su arapski osvajači ostavili nepromijenjenim fiskalni sistem koji su zatekli u zemljama koje su osvojili od Bizantinaca, te da je objašnjenje &quot;džizje&quot; kao poreza na glavu izum kasnijih pravnika, koji nisu poznavali pravo stanje stvari u ranim danima islama. (Caetani, tom iv. str. 610 (§ 231); tom v. str. 449.) H.Lammens: Ziād ibn Abīhi. (Rivista degli Studi Orientali, tom iv. str. 215.)}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno#page/59/mode/1up online])&lt;/ref&gt;

Historijski gledano, porez džizje se u [[islam]]u shvata kao naknada za zaštitu koju muslimanski vladar pruža nemuslimanima, za oslobađanje od vojne službe za nemuslimane, za dozvolu prakticiranja nemuslimanske vjere s određenom komunalnom autonomijom u muslimanskoj državi i kao materijalni dokaz odanosti nemuslimana muslimanskoj državi i njenim zakonima.&lt;ref name=anveremon&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=99–109}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=anv&gt;{{cite book|author=Anver M. Emon|title=Religious Pluralism and Islamic Law: Dhimmis and Others in the Empire of Law|url=https://books.google.com/books?id=wFbWEPGx7SkC&amp;dq=the+jizya+offered+non-Muslims+an+incentive+to+convert+to+Islam&amp;pg=PA105|date=26 July 2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0199661633|pages=105|quote=Kao što je al-Mwardi naznačio, džizja je služila složenom skupu svrha: (1) džizja je dozvoljavala uključivanje nemuslimana u politički život i zadržavanje njihove vjere; (2) džizja je podsjećala zimmije na njihov poniženi status pokorenog naroda (adhilla' maqhürin) i njihovu podložnost islamskom zakonu; i (3) džizja je nudila nemuslimanima poticaj da pređu na islam..}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI3&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|last=Walker Arnold|first=Thomas|date=1913|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/60 60]–1|quote=Ovaj porez nije nametnut kršćanima, kako bi neki htjeli da mislimo, kao kazna za njihovo odbijanje da prihvate muslimansku vjeru, već su ga oni plaćali zajedno s ostalim zimmijama ili nemuslimanskim podanicima države čija im je religija onemogućavala služenje u vojsci, u zamjenu za zaštitu koju im je osiguravalo oružje muslimana.|author-link=Thomas Walker Arnold}}&lt;/ref&gt; Većina muslimanskih pravnika zahtijevala je od odraslih, slobodnih, razumnih [[muškarac]]a među zajednicom [[zimija]] da plaćaju džizju,{{sfn|Esposito|1998|p=34|ps=. &quot;They replaced the conquered countries, indigenous rulers and armies, but preserved much of their government, bureaucracy, and culture. For many in the conquered territories, it was no more than an exchange of masters, one that brought peace to peoples demoralized and disaffected by the casualties and heavy taxation that resulted from the years of Byzantine-Persian warfare. Local communities were free to continue to follow their own way of life in internal, domestic affairs. In many ways, local populations found Muslim rule more flexible and tolerant than that of Byzantium and Persia. Religious communities were free to practice their faith to worship and be governed by their religious leaders and laws in such areas as marriage, divorce, and inheritance. In exchange, they were required to pay tribute, a poll tax (''jizya'') that entitled them to Muslim protection from outside aggression and exempted them from military service. Thus, they were called the &quot;protected ones&quot; (''dhimmi''). In effect, this often meant lower taxes, greater local autonomy, rule by fellow Semites with closer linguistic and cultural ties than the hellenized, Greco-Roman élites of Byzantium, and greater religious freedom for Jews and indigenous Christians.&quot;}} dok su oslobađali žene, djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom, bolesne, duševne bolesnike, monahe, pustinjake, robove,&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot;&gt;{{cite book|last1=Wael|first1=B. Hallaq|author-link=Wael B. Hallaq|title=Sharī'a: Theory, Practice and Transformations|date=2009|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-86147-2|pages=332–3}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Islamic Law 1250&quot;&gt;{{cite journal|last1=Alshech|first1=Eli|title=Islamic Law, Practice, and Legal Doctrine: Exempting the Poor from the ''Jizya'' under the Ayyubids (1171–1250)|year=2003|journal=Islamic Law and Society|volume=10|issue=3|pages=348–375|doi=10.1163/156851903770227584|quote=...pravnici su podijelili zajednicu zimija u dvije glavne grupe. Prvu grupu čine svi odrasli, slobodni, razumni muškarci unutar zajednice zimija, dok druga uključuje sve ostale zimije (tj. žene, robove, maloljetnike i duševno oboljele). Pravnici se uglavnom slažu da članovima druge grupe treba dati &quot;opće&quot; izuzeće od plaćanja ''džizje''.|date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Disability in Islamic law&quot;&gt;{{cite book|last1=Rispler-Chaim|first1=Vardit|title=Disability in Islamic law|url=https://archive.org/details/disabilityislami00risp|url-access=limited|date=2007|publisher=Springer|location=Dordrecht, the Netherlands|isbn=978-1402050527|page=[https://archive.org/details/disabilityislami00risp/page/n54 44]|quote=Hanbelijski stav je da su dječaci, žene, mentalno oboljeli, osobe s invaliditetom i slijepi oslobođeni plaćanja džizje. Ovaj stav navodno dijele i hanefije, šafije i malikiti.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Majid Khadduri]], ''War and Peace in the Law of Islam'', pp. 192–3.&lt;/ref&gt; i musta'mine - nemuslimanske strance koji samo privremeno borave u muslimanskim zemljama.&lt;ref name=&quot;waelhallaq&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book|editor-first=Gerhard|editor-last=Bowering|editor-first2=Patricia|editor-last2=Crone|editor-first3=Mahan|editor-last3=Mirza|display-editors=etal|title=The Princeton encyclopedia of Islamic political thought|date=2013|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, N.J.|isbn=978-0691134840|page=283|quote=Slobodni odrasli muškarci koji nisu patili od bilo kakve fizičke ili mentalne bolesti bili su obavezni plaćati ''džizju''. Žene, djeca, invalidi, mentalno oboljeli, stariji i robovi bili su izuzeti, kao i svi putnici i stranci koji se nisu naselili u muslimanskim zemljama. [...] Kako se islam širio, prethodne strukture oporezivanja zamijenjene su islamskim sistemom, ali muslimanski vođe često su usvajali prakse prethodnih režima u primjeni i naplati poreza.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Ibn-Hazm]] je zahtijevao da svako ko je dostigao pubertet plaća džizju.&lt;ref&gt;{{cite web | title=ص415 - كتاب المحلى بالآثار - مسألة الجزية لازمة للحر والعبد والذكر والأنثى - المكتبة الشاملة | url=https://shamela.ws/book/767/2112 }}&lt;/ref&gt; Islamski režimi dozvoljavali su zimijama da služe u muslimanskim vojskama. Oni koji su odlučili da se pridruže vojnoj službi također su bili oslobođeni plaćanja;&lt;ref name=&quot;Abdel-Haleem2010&quot; /&gt;{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}&lt;ref name=&quot;Mapel, Nardin&quot;&gt;Mapel, D.R. and Nardin, T., eds. (1999), ''International Society: Diverse Ethical Perspectives'', p. 231. [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691049724}}. Citat: &quot;Džizja se naplaćivala zimijama kao naknada za njihovo oslobađanje od vojne službe u muslimanskim snagama. Ako bi se zimije pridružile muslimanima u njihovoj međusobnoj odbrani od vanjskog agresora, džizja se nije naplaćivala..&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Imara&quot;&gt;{{cite book |last1=ʿImāra |first1=Muhammad |author-link=Muhammad Imara |url=https://archive.org/stream/ebook_37#page/n0/mode/2up |title=al-Islām wa'l-ʿaqalliyyāt |date=2003 |publisher=Maktabat al-Shurūk al-Dawliyya |location=[[Cairo]] |page=15 |language=ar |script-title=ar:الاسلام والأقليات}} Prijevod: &quot;A budući da se 'džizja' plaća u zamjenu za vojnu službu, uzima se samo od onih koji su finansijski sposobni i koji su u stanju uzeti oružje i služiti vojnu službu u odbrani zemlje, a ne u zamjenu za neprihvatanje islama, inače bi se [džizja'] uzimala od monaha i svećenstva... a također i zato što su oni koji su se dobrovoljno prijavili da se bore s muslimanima, protiv Perzijanaca i Bizantinaca, i koji su ispovijedali religiju koja nije islam - u Levantu, Iraku i Egiptu - bili izuzeti od 'džizje' i podjednako su dijelili ratne dobitke s muslimanima...&quot; ([https://archive.org/stream/ebook_37#page/n15/mode/2up online])&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArnoldPoI&quot;&gt;{{cite book|first=Thomas|last=Walker Arnold|author-link=Thomas Walker Arnold|publisher=[[Constable &amp; Robinson|Constable &amp; Robinson Ltd]]|date=1913|title=Preaching of Islam: A History of the Propagation of the Muslim Faith|url=https://archive.org/details/preachingofislam00arno|pages=[https://archive.org/details/preachingofislam00arno/page/61 61]–2|quote=... džizja se naplaćivala vojno sposobnim muškarcima, umjesto vojne službe koju bi bili pozvani da obavljaju da su bili muslimani; i vrlo je uočljivo da su kršćani, koji su služili u muslimanskoj vojsci, bili oslobođeni plaćanja ovog poreza. Takav je bio slučaj s plemenom al-Jurājima, kršćanskim plemenom u blizini Antiohije, koje je sklopilo mir s muslimanima, obećavajući da će biti njihovi saveznici i boriti se na njihovoj strani u bitci, pod uvjetom da ne budu pozvani da plaćaju džizju i da će primiti svoj dio plijena.}} ([https://archive.org/stream/preachingofislam00arno?ui=embed#page/60/mode/2up online])&lt;/ref&gt;{{sfn|Shah|2008|pp=19–20}} neki muslimanski učenjaci tvrde da su neki islamski vladari oslobađali od džizje one koji si nisu mogli priuštiti plaćanje.{{sfn|Ellethy|2014|p=181|ps=. &quot;[...] the insignificant amount of this yearly tax, the fact that it was progressive, that elders, poor people, handicapped, women, children, monks and hermits were exempted, leave no doubt about exploitation or persecution of those who did not accept Islam. Comparing its amount to the obligatory zaka which an ex-dhimmi should give to the Muslim state in case he converts to Islam dismisses the claim that its aim was forced conversions to Islam.&quot;}}{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=240–1}}{{sfn|Abdel-Haleem|2012|pp=75–6, 77}}

Zajedno sa [[harač]]om, terminom koji se ponekad koristio naizmjenično s džizjom,&lt;ref name=mmp109134&gt;{{cite book|last=Morony|first=Michael|title=Iraq after the Muslim conquest|publisher=Gorgias Press|location=NJ, USA|year=2005|isbn=978-1-59333-315-7|pages=109, 99–134}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;rlp310311&quot;&gt;{{cite book|last=Levy|first=Reuben|title=The social structure of Islam|publisher=Routledge|location=London New York|year=2002|isbn=978-0-415-20910-6|pages=310–1|quote=&quot;Malo je sumnje da su u porijeklu ''harač'' i ''džizja'' bili zamjenjivi termini. U arapskim papirusima iz prvog stoljeća po hidžri spominje se samo ''džizja'', s općim značenjem danka, dok se kasnije porez na glavu mogao nazvati ''harač ala ru'us ahlel-zimma'', tj. porez na glave zaštićenih naroda. Uže značenje riječi iznosi [[Ebu Hanifa]]: &quot;Nijedna osoba ne može istovremeno biti odgovorna za zekat i za harač.&quot; [naglasak dodan]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scp322&quot;&gt;Satish Chandra (1969), [https://www.jstor.org/stable/3596130 Jizyah and the State in India during the 17th Century], Journal of the Economic and Social History of the Orient, Svezak 12, br. 3, str. 322–40, citat=&quot;Iako su harač i džizja ponekad tretirani kao sinonimi, brojni teološki traktati iz četrnaestog stoljeća tretiraju ih kao odvojene&quot;&lt;/ref&gt; porezi nametnuti nemuslimanskim podanicima bili su među glavnim izvorima prihoda koje su prikupljale neke islamske političke zajednice, poput [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i indijskih muslimanskih sultanata.&lt;ref name=&quot;opp287&quot;&gt;{{cite book|first=Oded|last=Peri|editor-last=Gilbar|editor-first=Gad|chapter=The Muslim waqf and the collection of jizya in late eighteenth-century Jerusalem|title=Ottoman Palestine, 1800–1914 : Studies in economic and social history|publisher=E.J. Brill|location=Leiden|year=1990|isbn=978-90-04-07785-0|pages=287|quote=džizja je bila jedan od glavnih izvora prihoda koji su se slijevali u cjelokupnu osmanlijsku državnu blagajnu.}}&lt;/ref&gt; Stopa džizje obično je bila fiksni godišnji iznos koji je zavisio od finansijskih mogućnosti obveznika.&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Shawkiy|last1=Abu Khalil|author-link=Shawkiy Abu Khalil|language=ar|date=2006|title=al-Islām fī Qafaṣ al-ʾIttihām|script-title=ar:الإسلام في قفص الإتهام|url=https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n0/mode/2up|page=149|publisher=Dār al-Fikr|isbn=978-1575470047}} Citat: (Prevod) &quot;''Iznos džizje se određuje uzimajući u obzir njihov ekonomski status, tako da se više uzima od bogatih, manje od srednje [klase], a vrlo mali iznos od siromašnih (fukaraʾ). Oni koji nemaju nikakva sredstva za život ili zavise od podrške drugih oslobođeni su plaćanja džizje.''.&quot; ([https://archive.org/stream/b38982/93872#page/n147/mode/2up online])&lt;/ref&gt; Izvori koji upoređuju poreze nametnute muslimanima i džizju razlikuju se u pogledu njihovog relativnog opterećenja ovisno o vremenu, mjestu, specifičnim porezima koji se razmatraju i drugim faktorima.&lt;ref name=Abdel-Haleem2010/&gt;{{sfn|Ghazi|Kalin|Kamali|2013|pp=82–3}}&lt;ref name=&quot;AbuZahra&quot;&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/abouzohra/tafsir|title=Zahrat al-Tafāsīr|publisher=Dār al-Fikr al-ʿArabī|location=[[Cairo]]|pages=3277–8|first1=Muhammad|last1=Abu Zahra|author-link=Muhammad Abu Zahra|script-title=ar:زهرة التفاسير|language=ar}} Citat: (Prevod) &quot;A novac koji zimije daju naziva se džizja: [...] i [tako se naziva] jer je to zauzvrat za zaštitu koju im garantuje islamska [zajednica], a umjesto služenja vojne službe, i budući da je to [također] zauzvrat za ono što se troši na siromašne među zimijevom zajednicom (ehlul-zimma) kao što je to činio Imam [[Omer ibnul-Hattab|Omer]]. [...] i islam je dao pravo jednakosti među svima onima koji su pod njegovom vlašću, zaista, džizja koja se traži od zimije odgovara finansijskim obavezama koje su obavezne za muslimana, tako da je on obavezan [očistiti] svoje bogatstvo [kroz] [[zekat]], i dužan je plaćati sadaku i nudhur, i dužan je davati [[Kafara|kafaru]], kao i druge stvari. A ako bi se izračunalo sve što se uzima od muslimana, postalo bi jasno da nije manje od onoga što se uzima putem džizje, ako nije i više. I kao što smo ranije spomenuli, država troši novac na siromašne među zimmijama, i prenosi se da je Omer - neka je Svemogući Bog zadovoljan s njim - zatekao starog Jevreja kako prosi, pa ga je upitao: &quot;Ko si ti, starče (šejhu)?&quot; On je rekao: &quot;Ja sam čovjek iz zajednice zimija.&quot; Pa mu je Omer rekao: &quot;Nismo ti učinili pravdu uzimajući od tebe dok si bio mlad i ostavljajući te u starosti&quot;, pa mu je Omer dao redovnu penziju iz javne blagajne (Bejt al-Māl), a zatim je rekao svom slugi: &quot;Traži njega i njemu slične i daj im iz javne blagajne.&quot;&quot;&quot;&lt;/ref&gt;

Termin se pojavljuje u Kur'anu i odnosi se na porez ili danak od ''[[Narodi Knjige]]'', posebno [[Jevreji|jevreja]] i [[Kršćanstvo|kršćana]]. Sljedbenici drugih religija, poput [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]] i [[Hinduizam|hindusa]], također su kasnije integrirani u kategoriju zimija i od njih se zahtijevalo da plaćaju džizju. Na Indijskom potkontinentu praksa je prestala do 18. stoljeća, a muslimanski vladari su izgubili svoja kraljevstva od [[Maratsko Carstvo|Maratskog Carstva]] i Britanske Istočnoindijske kompanije. Gotovo je nestao tokom 20. stoljeća s nestankom islamskih država i širenjem vjerske tolerancije.&lt;ref name=&quot;ipt-p283&quot;&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought|year=2012|publisher=[[Princeton University Press]]|isbn=978-0691134840|pages=283–4|url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&amp;pg=PA283|first=Matthew |last=Long |title=Jizya}}&lt;/ref&gt; Porez više ne nameću nacionalne države u islamskom svijetu,&lt;ref name=iwt738&gt;{{cite book|title=Islam in the World Today|date=2010|publisher=[[Cornell University Press]]|isbn=978-0801445712|page=738|url=https://books.google.com/books?id=-dM4hPlxMw8C&amp;pg=PA738|author=Werner Ende|author2=Udo Steinbach }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HarperOne&quot;&gt;{{cite book|last1=Abou El Fadl|first1=Khaled|author-link=Khaled Abou El Fadl|title=The Great Theft: Wrestling Islam from the Extremists|date=2007|publisher=[[HarperOne]]|isbn=978-0061189036|page=214}}&lt;/ref&gt; iako postoje prijavljeni slučajevi organizacija poput pakistanskih [[Talibani|talibana]] i [[Islamska Država|ISIS-a]] koji pokušavaju oživjeti ovu praksu.&lt;ref name=ipt-p283/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.dawn.com/news/512573/coming-home-to-orakzai Coming home to Orakzai] ABDUL SAMI PARACHA, Dawn.com (JAN 05, 2010). &quot;U decembru 2008, Tehrik-e-Taliban Pakistan je uveo strogu verziju islamskog zakona, odstupajući od zavidno čuvane prepoznatljive plemenske kulture u agenciji Orakzai. Manje od mjesec dana kasnije, nametnut je dekret o džizji koju su morale platiti sve manjine ako žele zaštitu od lokalnih kriminalnih bandi ili ako moraju preći na islam.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;raqqa&quot;&gt;{{cite magazine|url=https://world.time.com/2014/02/28/al-qaeda-in-syria-extorts-christians/|title=Al-Qaeda Rebels in Syria Tell Christians to Pay Up or Die|magazine=Time|author=Aryn Baker|date=Feb 28, 2014|quote=&quot;U izjavi objavljenoj na džihadističkim web stranicama, koju je potpisao Ebu Bakr al-Baghdadi, samoproglašeni emir budućeg islamskog kalifata Rakke, kao i osnivač pobunjeničke brigade Islamske države Irak i Sirija [ISIS], kršćani se pozivaju da plaćaju porez kako bi nastavili živjeti pod zaštitom ISIS-a.&quot;}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Islamske teme}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Porezi]]
[[Kategorija:Šerijatska terminologija]]
[[Kategorija:Ekonomija srednjovjekovnog islamskog svijeta]]
[[Kategorija:Historija oporezivanja]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija:Progon kršćana]]
[[Kategorija:Progon hindusa]]
[[Kategorija:Porez u islamu]]
[[Kategorija:Oporezivanje u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Oporezivanje stranaca]]
[[Kategorija:Emevijski halifat]]
[[Kategorija:Vjersko oporezivanje]]
[[Kategorija:Islamska ekonomska jurisprudencija]]</text>
      <sha1>o2j4y9cgm9d8u7a0fo81qaj09b1017x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodi knjige</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535332</id>
    <revision>
      <id>3898317</id>
      <timestamp>2026-06-11T07:00:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: ''Narodi Knjige'', ili '''Kitabije''' ili '''Ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}), je klasifikacija u islamu za sljedbenike onih religija za koje muslimani smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i - pr...</comment>
      <origin>3898317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9083" sha1="dlk8tssfl5wsdoonq5v0frk3g71q1zq" xml:space="preserve">''Narodi Knjige'', ili '''Kitabije''' ili '''Ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}), je klasifikacija u islamu za sljedbenike onih religija za koje muslimani smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i - prema nekim tumačenjima - [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]].&lt;ref&gt;On the Sabians, see {{harvnb|De Blois|2004}}. On the Zoroastrians, see {{harvnb|Darrow|2003}}; {{harvnb|Nasr|Dagli|Dakake|Lumbard|Rustom|2015|p=834}} (verse 22:17).&lt;/ref&gt; Počevši od 8. stoljeća, ovo priznanje je prošireno na druge grupe, poput Samarićana (koji su blisko povezani sa Jevrejima),&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;&gt;{{harvnb|Esposito|2003}}.&lt;/ref&gt; i, kontroverzno, [[Hinduizam|hindusa]], [[Budizam|budista]], [[Džainizam|džainista]] i [[Sikizam|sika]], između ostalih.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kimball|2019|p=195}}. On Hindus, see also {{harvnb|Nasr|1972|p=139}}.&lt;/ref&gt; U većini slučajeva, ''Narodi Knjige'' muslimani jednostavno koriste za sljedbenike judaizma i kršćanstva, s kojima islam dijeli mnoge vrijednosti, smjernice i principe.

Historijski gledano, u zemljama i regijama koje slijede [[Šerijat|islamski zakon]], vjerske zajednice koje su muslimani priznavali kao ''Narod Knjige'' podlijegale su pravnom statusu poznatom kao [[Zimija|zimije]], što znači da su imale mogućnost plaćanja posebnog poreza na glavu koji se zove [[džizija|džizja]] u zamjenu za privilegiju da praktikuju svoju vjeru i upravljaju svojom zajednicom u skladu s pravilima i normama vlastite religije.&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;/&gt; Džizja se naplaćivala svim mentalno i fizički sposobnim odraslim muškarcima iz ovih priznatih nemuslimanskih zajednica. Praktikantima nepriznatih religija nije uvijek bila data ova privilegija, iako su mnoge kasnije islamske države, posebno one na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], izmijenile svoje zakone kako bi proširile primjenu statusa zimmija izvan prvobitno određenih jevrejskih i kršćanskih zajednica.

U Kur'anu se ovaj termin koristi u različitim kontekstima, od vjerskih polemika do odlomaka koji naglašavaju zajednicu vjere među onima koji posjeduju spise koji zagovaraju [[monoteizam]], za razliku od [[Politeizam|politeizma]] ili bilo kojeg drugog oblika vjerovanja.&lt;ref name=&quot;EI&quot;/&gt;

Oznaka ''Ljudi Knjige'' relevantna je i za islamske brakove: muslimanu je dozvoljeno da se oženi nemuslimankom samo ako je Jevrejka ili kršćanka, a dodatno mora osigurati da se sva djeca rođena s njegovom/njezinom jevrejskom ili kršćanskom suprugom/suprugama odgajaju u muslimanskoj vjeri. Muslimankama nije dozvoljeno da se udaju za nemuslimane, čak i ako su Jevreji ili kršćani.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Rahman|first=Fazlur|date=July 1980|title=A Survey of Modernization of Muslim Family Law|url=http://www.ikhtyar.org/wp-content/uploads/2014/06/Fazlur-Rahman-Modernization-of-Muslim-family-law.pdf|access-date=2 February 2022|website=Ikhtyar.org}}&lt;/ref&gt; U slučaju muslimansko-kršćanskog braka, koji se sklapa samo uz dozvolu kršćanske strane, Muhamedov Ashtiname nalaže da muslimanskom mužu nije dozvoljeno da spriječi svoju kršćansku suprugu da prisustvuje crkvi na molitvu i bogosluženje.&lt;ref name=&quot;Ahmed2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Ahmed |first1=Akbar S. |title=Postmodernism and Islam: Predicament and Promise |date=11 January 2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92417-2 |page=62 |language=en |quote=The Quran speaks favourably of the people of the Book. For example, Surah 3, verse 199, carries a universal message of goodwill and hope to all those who believe, the people of the Book irrespective of their religious label—Christian, Jew or Muslim. Muslims can marry with the people of the Book,}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TimaniAshton2019&quot;/&gt;

U novije vrijeme, ovaj termin su ponovo prisvojili neki Jevreji i kršćani kao sredstvo samoidentifikacije u odnosu na muslimane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jeffrey|1996|pp=xi–xiv}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Buckley|first=Jorunn Jacobsen|title=The Mandaeans: ancient texts and modern people|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=9780195153859}}
* {{cite encyclopedia|last1=Darrow|first1=William R.|date=2003|title=Magians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00269}}
* {{cite encyclopedia|last1=De Blois|first1=François|date=2004|title=Sabians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00362}}
* {{cite book|last=Dubnov|first=Simon|title=Associated University Press|year=1980|publisher=Associated University Presse |isbn=9780845366592}}
* {{cite book|editor1-last=Esposito|editor1-first=John L.|editor1-link=John L. Esposito|date=2003|chapter=Ahl al-Kitab|title=The Oxford Dictionary of Islam|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|page=10|chapter-url=https://books.google.com/books?id=E324pQEEQQcC&amp;pg=PA10|doi=10.1093/acref/9780195125580.001.0001|isbn=9780195125580}}
* {{cite book|last=Gordon|first=Matthew|title=The Rise of Islam|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2005|isbn=9780313325229}}
* {{cite book|last1=Jeffrey|first1=David Lyle|author1-link=David Lyle Jeffrey|date=1996|title=People of the Book: Christian Identity and Literary Culture|location=Grand Rapids|publisher=Eerdmans|isbn=9780802841773|url=https://books.google.com/books?id=G2YlLrQUgzsC&amp;pg=PR11}}
* {{cite journal|last1=Kimball|first1=Richard|date=2019|title=The People of the Book, ''ahl al-kitāb'': A Modern Comparative Theological Exploration|url=https://brill.com/view/journals/ijac/2/2/article-p189_189.xml|journal=International Journal of Asian Christianity|volume=2|issue=2|pages=189–210|doi=10.1163/25424246-00202004|s2cid=171806689 |issn=2542-4246|url-access=subscription}}
* {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-64696-0|author-link=Wilferd Madelung}}
* {{cite encyclopedia|last1=Madigan|first1=Daniel|date=2001|title=Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00027}}
* {{cite book|last=Meri|first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|publisher=Routledge|year=2005|isbn=9780415966900}}
* {{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Hossein|author1-link=Seyyed Hossein Nasr|date=1972|title=Sufi Essays|location=Albany|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-87395-233-0|url=https://books.google.com/books?id=wJ67xFBN2lQC&amp;pg=PA139}}
* {{cite book|editor1-last=Nasr|editor1-first=Seyyed Hossein|editor1-link=Seyyed Hossein Nasr|editor2-last=Dagli|editor2-first=Caner K.|editor2-link=Caner Dagli|editor3-last=Dakake|editor3-first=Maria Massi|editor3-link=Maria Massi Dakake|editor4-last=Lumbard|editor4-first=Joseph E. B.|editor4-link=Joseph E. B. Lumbard|editor5-last=Rustom|editor5-first=Mohammed|editor5-link=Mohammed Rustom|date=2015|title=The Study Quran: A New Translation and Commentary|location=New York|publisher=HarperOne|isbn=978-0-06-112586-7}}
* {{cite encyclopedia|last1=Sharon|first1=Moshe|author1-link=Moshe Sharon|date=2004|title=People of the Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00319}}
* {{cite encyclopedia|last1=Vajda|first1=Georges|author1-link=Georges Vajda|date=1960–2007|title=Ahl al-Kitāb|editor1-last=Bearman|editor1-first=P.|editor1-link=Peri Bearman|editor2-last=Bianquis|editor2-first=Th.|editor2-link=Thierry Bianquis|editor3-last=Bosworth|editor3-first=C.E.|editor3-link=Clifford Edmund Bosworth|editor4-last=van Donzel|editor4-first=E.|editor4-link=Emeri Johannes van Donzel|editor5-last=Heinrichs|editor5-first=W.P.|editor5-link=Wolfhart Heinrichs|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam, Second Edition|doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_0383}}
* {{cite book|last1=Van Bladel|first1=Kevin|year=2017|title=From Sasanian Mandaeans to Ṣābians of the Marshes|location=Leiden|publisher=Brill|doi=10.1163/9789004339460|isbn=978-90-04-33943-9|url=https://brill.com/view/title/34389}}

== Dodatna literatura ==
* Boekhoff-van der Voort, Nicolet, &quot;Ahl al-Kitab (People of the Book)&quot;, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014, Vol I, pp.&amp;nbsp;9–11.


{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islamska terminologija]]
[[Kategorija:Islam i judaizam]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija: Kršćanstvo i islam]]
[[Kategorija:Međuvjerski dijalog između kršćana, islama i judaizma]]</text>
      <sha1>dlk8tssfl5wsdoonq5v0frk3g71q1zq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898318</id>
      <parentid>3898317</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:03:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9371" sha1="p25d39tnu2ic6iawldmsibv0kv77v8y" xml:space="preserve">''Narodi Knjige'', ili '''Kitabije''' ili '''Ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}), je klasifikacija u islamu za sljedbenike onih religija za koje muslimani smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i - prema nekim tumačenjima - [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]].&lt;ref&gt;O sabiancima pogledajte {{harvnb|De Blois|2004}}. O zoroastrijancima, pogledajte {{harvnb|Darrow|2003}}; {{harvnb|Nasr|Dagli|Dakake|Lumbard|Rustom|2015|p=834}} (verse 22:17).&lt;/ref&gt; Počevši od 8. stoljeća, ovo priznanje je prošireno na druge grupe, poput Samarićana (koji su blisko povezani sa Jevrejima),&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;&gt;{{harvnb|Esposito|2003}}.&lt;/ref&gt; i, kontroverzno, [[Hinduizam|hindusa]], [[Budizam|budista]], [[Džainizam|džainista]] i [[Sikizam|sika]], između ostalih.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kimball|2019|p=195}}. O hindusima, također pogledajte {{harvnb|Nasr|1972|p=139}}.&lt;/ref&gt; U većini slučajeva, ''Narodi Knjige'' muslimani jednostavno koriste za sljedbenike judaizma i kršćanstva, s kojima islam dijeli mnoge vrijednosti, smjernice i principe.

Historijski gledano, u zemljama i regijama koje slijede [[Šerijat|islamski zakon]], vjerske zajednice koje su muslimani priznavali kao ''Narod Knjige'' podlijegale su pravnom statusu poznatom kao [[Zimija|zimije]], što znači da su imale mogućnost plaćanja posebnog poreza na glavu koji se zove [[džizija|džizja]] u zamjenu za privilegiju da praktikuju svoju vjeru i upravljaju svojom zajednicom u skladu s pravilima i normama vlastite religije.&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;/&gt; Džizja se naplaćivala svim mentalno i fizički sposobnim odraslim muškarcima iz ovih priznatih nemuslimanskih zajednica. Praktikantima nepriznatih religija nije uvijek bila data ova privilegija, iako su mnoge kasnije islamske države, posebno one na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], izmijenile svoje zakone kako bi proširile primjenu statusa zimmija izvan prvobitno određenih jevrejskih i kršćanskih zajednica.

U Kur'anu se ovaj termin koristi u različitim kontekstima, od vjerskih polemika do odlomaka koji naglašavaju zajednicu vjere među onima koji posjeduju spise koji zagovaraju [[monoteizam]], za razliku od [[Politeizam|politeizma]] ili bilo kojeg drugog oblika vjerovanja.&lt;ref name=&quot;EI&quot;&gt;{{harvnb|Vajda|1960–2007}}.&lt;/ref&gt;

Oznaka ''Ljudi Knjige'' relevantna je i za islamske brakove: muslimanu je dozvoljeno da se oženi nemuslimankom samo ako je Jevrejka ili kršćanka, a dodatno mora osigurati da se sva djeca rođena s njegovom/njezinom jevrejskom ili kršćanskom suprugom/suprugama odgajaju u muslimanskoj vjeri. Muslimankama nije dozvoljeno da se udaju za nemuslimane, čak i ako su Jevreji ili kršćani.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Rahman|first=Fazlur|date=July 1980|title=A Survey of Modernization of Muslim Family Law|url=http://www.ikhtyar.org/wp-content/uploads/2014/06/Fazlur-Rahman-Modernization-of-Muslim-family-law.pdf|access-date=2 February 2022|website=Ikhtyar.org}}&lt;/ref&gt; U slučaju muslimansko-kršćanskog braka, koji se sklapa samo uz dozvolu kršćanske strane, Muhamedov Ashtiname nalaže da muslimanskom mužu nije dozvoljeno da spriječi svoju kršćansku suprugu da prisustvuje crkvi na molitvu i bogosluženje.&lt;ref name=&quot;Ahmed2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Ahmed |first1=Akbar S. |title=Postmodernism and Islam: Predicament and Promise |date=11 January 2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92417-2 |page=62 |language=en |quote=Kur'an govori u prilog sljedbenicima Knjige. Na primjer, sura 3, ajet 199, nosi univerzalnu poruku dobre volje i nade svima koji vjeruju, sljedbenicima Knjige, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost - kršćani, židovi ili muslimani. Muslimani se mogu vjenčati sa sljedbenicima Knjige,}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TimaniAshton2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Timani |first1=Hussam S. |last2=Ashton |first2=Loye Sekihata |title=Post-Christian Interreligious Liberation Theology |date=29 November 2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-030-27308-8 |page=196 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U novije vrijeme, ovaj termin su ponovo prisvojili neki Jevreji i kršćani kao sredstvo samoidentifikacije u odnosu na muslimane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jeffrey|1996|pp=xi–xiv}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Buckley|first=Jorunn Jacobsen|title=The Mandaeans: ancient texts and modern people|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=9780195153859}}
* {{cite encyclopedia|last1=Darrow|first1=William R.|date=2003|title=Magians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00269}}
* {{cite encyclopedia|last1=De Blois|first1=François|date=2004|title=Sabians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00362}}
* {{cite book|last=Dubnov|first=Simon|title=Associated University Press|year=1980|publisher=Associated University Presse |isbn=9780845366592}}
* {{cite book|editor1-last=Esposito|editor1-first=John L.|editor1-link=John L. Esposito|date=2003|chapter=Ahl al-Kitab|title=The Oxford Dictionary of Islam|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|page=10|chapter-url=https://books.google.com/books?id=E324pQEEQQcC&amp;pg=PA10|doi=10.1093/acref/9780195125580.001.0001|isbn=9780195125580}}
* {{cite book|last=Gordon|first=Matthew|title=The Rise of Islam|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2005|isbn=9780313325229}}
* {{cite book|last1=Jeffrey|first1=David Lyle|author1-link=David Lyle Jeffrey|date=1996|title=People of the Book: Christian Identity and Literary Culture|location=Grand Rapids|publisher=Eerdmans|isbn=9780802841773|url=https://books.google.com/books?id=G2YlLrQUgzsC&amp;pg=PR11}}
* {{cite journal|last1=Kimball|first1=Richard|date=2019|title=The People of the Book, ''ahl al-kitāb'': A Modern Comparative Theological Exploration|url=https://brill.com/view/journals/ijac/2/2/article-p189_189.xml|journal=International Journal of Asian Christianity|volume=2|issue=2|pages=189–210|doi=10.1163/25424246-00202004|s2cid=171806689 |issn=2542-4246|url-access=subscription}}
* {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-64696-0|author-link=Wilferd Madelung}}
* {{cite encyclopedia|last1=Madigan|first1=Daniel|date=2001|title=Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00027}}
* {{cite book|last=Meri|first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|publisher=Routledge|year=2005|isbn=9780415966900}}
* {{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Hossein|author1-link=Seyyed Hossein Nasr|date=1972|title=Sufi Essays|location=Albany|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-87395-233-0|url=https://books.google.com/books?id=wJ67xFBN2lQC&amp;pg=PA139}}
* {{cite book|editor1-last=Nasr|editor1-first=Seyyed Hossein|editor1-link=Seyyed Hossein Nasr|editor2-last=Dagli|editor2-first=Caner K.|editor2-link=Caner Dagli|editor3-last=Dakake|editor3-first=Maria Massi|editor3-link=Maria Massi Dakake|editor4-last=Lumbard|editor4-first=Joseph E. B.|editor4-link=Joseph E. B. Lumbard|editor5-last=Rustom|editor5-first=Mohammed|editor5-link=Mohammed Rustom|date=2015|title=The Study Quran: A New Translation and Commentary|location=New York|publisher=HarperOne|isbn=978-0-06-112586-7}}
* {{cite encyclopedia|last1=Sharon|first1=Moshe|author1-link=Moshe Sharon|date=2004|title=People of the Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00319}}
* {{cite encyclopedia|last1=Vajda|first1=Georges|author1-link=Georges Vajda|date=1960–2007|title=Ahl al-Kitāb|editor1-last=Bearman|editor1-first=P.|editor1-link=Peri Bearman|editor2-last=Bianquis|editor2-first=Th.|editor2-link=Thierry Bianquis|editor3-last=Bosworth|editor3-first=C.E.|editor3-link=Clifford Edmund Bosworth|editor4-last=van Donzel|editor4-first=E.|editor4-link=Emeri Johannes van Donzel|editor5-last=Heinrichs|editor5-first=W.P.|editor5-link=Wolfhart Heinrichs|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam, Second Edition|doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_0383}}
* {{cite book|last1=Van Bladel|first1=Kevin|year=2017|title=From Sasanian Mandaeans to Ṣābians of the Marshes|location=Leiden|publisher=Brill|doi=10.1163/9789004339460|isbn=978-90-04-33943-9|url=https://brill.com/view/title/34389}}

== Dodatna literatura ==
* Boekhoff-van der Voort, Nicolet, &quot;Ahl al-Kitab (People of the Book)&quot;, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014, Vol I, pp.&amp;nbsp;9–11.


{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islamska terminologija]]
[[Kategorija:Islam i judaizam]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija: Kršćanstvo i islam]]
[[Kategorija:Međuvjerski dijalog između kršćana, islama i judaizma]]</text>
      <sha1>p25d39tnu2ic6iawldmsibv0kv77v8y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898319</id>
      <parentid>3898318</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:05:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9377" sha1="s56ddn0nop3qo9fy7cwicjsmp1h9st9" xml:space="preserve">'''''Narodi Knjige''''', ili '''Kitabije''' ili '''Ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}), je klasifikacija u islamu za sljedbenike onih religija za koje muslimani smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i - prema nekim tumačenjima - [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]].&lt;ref&gt;O sabiancima pogledajte {{harvnb|De Blois|2004}}. O zoroastrijancima, pogledajte {{harvnb|Darrow|2003}}; {{harvnb|Nasr|Dagli|Dakake|Lumbard|Rustom|2015|p=834}} (verse 22:17).&lt;/ref&gt; Počevši od 8. stoljeća, ovo priznanje je prošireno na druge grupe, poput Samarićana (koji su blisko povezani sa Jevrejima),&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;&gt;{{harvnb|Esposito|2003}}.&lt;/ref&gt; i, kontroverzno, [[Hinduizam|hindusa]], [[Budizam|budista]], [[Džainizam|džainista]] i [[Sikizam|sika]], između ostalih.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kimball|2019|p=195}}. O hindusima, također pogledajte {{harvnb|Nasr|1972|p=139}}.&lt;/ref&gt; U većini slučajeva, ''Narodi Knjige'' muslimani jednostavno koriste za sljedbenike judaizma i kršćanstva, s kojima islam dijeli mnoge vrijednosti, smjernice i principe.

Historijski gledano, u zemljama i regijama koje slijede [[Šerijat|islamski zakon]], vjerske zajednice koje su muslimani priznavali kao ''Narod Knjige'' podlijegale su pravnom statusu poznatom kao [[Zimija|zimije]], što znači da su imale mogućnost plaćanja posebnog poreza na glavu koji se zove [[džizija|džizja]] u zamjenu za privilegiju da praktikuju svoju vjeru i upravljaju svojom zajednicom u skladu s pravilima i normama vlastite religije.&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;/&gt; Džizja se naplaćivala svim mentalno i fizički sposobnim odraslim muškarcima iz ovih priznatih nemuslimanskih zajednica. Praktikantima nepriznatih religija nije uvijek bila data ova privilegija, iako su mnoge kasnije islamske države, posebno one na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], izmijenile svoje zakone kako bi proširile primjenu statusa zimmija izvan prvobitno određenih jevrejskih i kršćanskih zajednica.

U Kur'anu se ovaj termin koristi u različitim kontekstima, od vjerskih polemika do odlomaka koji naglašavaju zajednicu vjere među onima koji posjeduju spise koji zagovaraju [[monoteizam]], za razliku od [[Politeizam|politeizma]] ili bilo kojeg drugog oblika vjerovanja.&lt;ref name=&quot;EI&quot;&gt;{{harvnb|Vajda|1960–2007}}.&lt;/ref&gt;

Oznaka ''Ljudi Knjige'' relevantna je i za islamske brakove: muslimanu je dozvoljeno da se oženi nemuslimankom samo ako je Jevrejka ili kršćanka, a dodatno mora osigurati da se sva djeca rođena s njegovom/njezinom jevrejskom ili kršćanskom suprugom/suprugama odgajaju u muslimanskoj vjeri. Muslimankama nije dozvoljeno da se udaju za nemuslimane, čak i ako su Jevreji ili kršćani.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Rahman|first=Fazlur|date=July 1980|title=A Survey of Modernization of Muslim Family Law|url=http://www.ikhtyar.org/wp-content/uploads/2014/06/Fazlur-Rahman-Modernization-of-Muslim-family-law.pdf|access-date=2 February 2022|website=Ikhtyar.org}}&lt;/ref&gt; U slučaju muslimansko-kršćanskog braka, koji se sklapa samo uz dozvolu kršćanske strane, Muhamedov Ashtiname nalaže da muslimanskom mužu nije dozvoljeno da spriječi svoju kršćansku suprugu da prisustvuje crkvi na molitvu i bogosluženje.&lt;ref name=&quot;Ahmed2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Ahmed |first1=Akbar S. |title=Postmodernism and Islam: Predicament and Promise |date=11 January 2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92417-2 |page=62 |language=en |quote=Kur'an govori u prilog sljedbenicima Knjige. Na primjer, sura 3, ajet 199, nosi univerzalnu poruku dobre volje i nade svima koji vjeruju, sljedbenicima Knjige, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost - kršćani, židovi ili muslimani. Muslimani se mogu vjenčati sa sljedbenicima Knjige,}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TimaniAshton2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Timani |first1=Hussam S. |last2=Ashton |first2=Loye Sekihata |title=Post-Christian Interreligious Liberation Theology |date=29 November 2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-030-27308-8 |page=196 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U novije vrijeme, ovaj termin su ponovo prisvojili neki Jevreji i kršćani kao sredstvo samoidentifikacije u odnosu na muslimane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jeffrey|1996|pp=xi–xiv}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Buckley|first=Jorunn Jacobsen|title=The Mandaeans: ancient texts and modern people|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=9780195153859}}
* {{cite encyclopedia|last1=Darrow|first1=William R.|date=2003|title=Magians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00269}}
* {{cite encyclopedia|last1=De Blois|first1=François|date=2004|title=Sabians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00362}}
* {{cite book|last=Dubnov|first=Simon|title=Associated University Press|year=1980|publisher=Associated University Presse |isbn=9780845366592}}
* {{cite book|editor1-last=Esposito|editor1-first=John L.|editor1-link=John L. Esposito|date=2003|chapter=Ahl al-Kitab|title=The Oxford Dictionary of Islam|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|page=10|chapter-url=https://books.google.com/books?id=E324pQEEQQcC&amp;pg=PA10|doi=10.1093/acref/9780195125580.001.0001|isbn=9780195125580}}
* {{cite book|last=Gordon|first=Matthew|title=The Rise of Islam|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2005|isbn=9780313325229}}
* {{cite book|last1=Jeffrey|first1=David Lyle|author1-link=David Lyle Jeffrey|date=1996|title=People of the Book: Christian Identity and Literary Culture|location=Grand Rapids|publisher=Eerdmans|isbn=9780802841773|url=https://books.google.com/books?id=G2YlLrQUgzsC&amp;pg=PR11}}
* {{cite journal|last1=Kimball|first1=Richard|date=2019|title=The People of the Book, ''ahl al-kitāb'': A Modern Comparative Theological Exploration|url=https://brill.com/view/journals/ijac/2/2/article-p189_189.xml|journal=International Journal of Asian Christianity|volume=2|issue=2|pages=189–210|doi=10.1163/25424246-00202004|s2cid=171806689 |issn=2542-4246|url-access=subscription}}
* {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-64696-0|author-link=Wilferd Madelung}}
* {{cite encyclopedia|last1=Madigan|first1=Daniel|date=2001|title=Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00027}}
* {{cite book|last=Meri|first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|publisher=Routledge|year=2005|isbn=9780415966900}}
* {{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Hossein|author1-link=Seyyed Hossein Nasr|date=1972|title=Sufi Essays|location=Albany|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-87395-233-0|url=https://books.google.com/books?id=wJ67xFBN2lQC&amp;pg=PA139}}
* {{cite book|editor1-last=Nasr|editor1-first=Seyyed Hossein|editor1-link=Seyyed Hossein Nasr|editor2-last=Dagli|editor2-first=Caner K.|editor2-link=Caner Dagli|editor3-last=Dakake|editor3-first=Maria Massi|editor3-link=Maria Massi Dakake|editor4-last=Lumbard|editor4-first=Joseph E. B.|editor4-link=Joseph E. B. Lumbard|editor5-last=Rustom|editor5-first=Mohammed|editor5-link=Mohammed Rustom|date=2015|title=The Study Quran: A New Translation and Commentary|location=New York|publisher=HarperOne|isbn=978-0-06-112586-7}}
* {{cite encyclopedia|last1=Sharon|first1=Moshe|author1-link=Moshe Sharon|date=2004|title=People of the Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00319}}
* {{cite encyclopedia|last1=Vajda|first1=Georges|author1-link=Georges Vajda|date=1960–2007|title=Ahl al-Kitāb|editor1-last=Bearman|editor1-first=P.|editor1-link=Peri Bearman|editor2-last=Bianquis|editor2-first=Th.|editor2-link=Thierry Bianquis|editor3-last=Bosworth|editor3-first=C.E.|editor3-link=Clifford Edmund Bosworth|editor4-last=van Donzel|editor4-first=E.|editor4-link=Emeri Johannes van Donzel|editor5-last=Heinrichs|editor5-first=W.P.|editor5-link=Wolfhart Heinrichs|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam, Second Edition|doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_0383}}
* {{cite book|last1=Van Bladel|first1=Kevin|year=2017|title=From Sasanian Mandaeans to Ṣābians of the Marshes|location=Leiden|publisher=Brill|doi=10.1163/9789004339460|isbn=978-90-04-33943-9|url=https://brill.com/view/title/34389}}

== Dodatna literatura ==
* Boekhoff-van der Voort, Nicolet, &quot;Ahl al-Kitab (People of the Book)&quot;, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014, Vol I, pp.&amp;nbsp;9–11.


{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islamska terminologija]]
[[Kategorija:Islam i judaizam]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija: Kršćanstvo i islam]]
[[Kategorija:Međuvjerski dijalog između kršćana, islama i judaizma]]</text>
      <sha1>s56ddn0nop3qo9fy7cwicjsmp1h9st9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898320</id>
      <parentid>3898319</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:06:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Narodi Knjige]] na [[Narodi knjige]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>3898319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9377" sha1="s56ddn0nop3qo9fy7cwicjsmp1h9st9" xml:space="preserve">'''''Narodi Knjige''''', ili '''Kitabije''' ili '''Ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}), je klasifikacija u islamu za sljedbenike onih religija za koje muslimani smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i - prema nekim tumačenjima - [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]].&lt;ref&gt;O sabiancima pogledajte {{harvnb|De Blois|2004}}. O zoroastrijancima, pogledajte {{harvnb|Darrow|2003}}; {{harvnb|Nasr|Dagli|Dakake|Lumbard|Rustom|2015|p=834}} (verse 22:17).&lt;/ref&gt; Počevši od 8. stoljeća, ovo priznanje je prošireno na druge grupe, poput Samarićana (koji su blisko povezani sa Jevrejima),&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;&gt;{{harvnb|Esposito|2003}}.&lt;/ref&gt; i, kontroverzno, [[Hinduizam|hindusa]], [[Budizam|budista]], [[Džainizam|džainista]] i [[Sikizam|sika]], između ostalih.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kimball|2019|p=195}}. O hindusima, također pogledajte {{harvnb|Nasr|1972|p=139}}.&lt;/ref&gt; U većini slučajeva, ''Narodi Knjige'' muslimani jednostavno koriste za sljedbenike judaizma i kršćanstva, s kojima islam dijeli mnoge vrijednosti, smjernice i principe.

Historijski gledano, u zemljama i regijama koje slijede [[Šerijat|islamski zakon]], vjerske zajednice koje su muslimani priznavali kao ''Narod Knjige'' podlijegale su pravnom statusu poznatom kao [[Zimija|zimije]], što znači da su imale mogućnost plaćanja posebnog poreza na glavu koji se zove [[džizija|džizja]] u zamjenu za privilegiju da praktikuju svoju vjeru i upravljaju svojom zajednicom u skladu s pravilima i normama vlastite religije.&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;/&gt; Džizja se naplaćivala svim mentalno i fizički sposobnim odraslim muškarcima iz ovih priznatih nemuslimanskih zajednica. Praktikantima nepriznatih religija nije uvijek bila data ova privilegija, iako su mnoge kasnije islamske države, posebno one na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], izmijenile svoje zakone kako bi proširile primjenu statusa zimmija izvan prvobitno određenih jevrejskih i kršćanskih zajednica.

U Kur'anu se ovaj termin koristi u različitim kontekstima, od vjerskih polemika do odlomaka koji naglašavaju zajednicu vjere među onima koji posjeduju spise koji zagovaraju [[monoteizam]], za razliku od [[Politeizam|politeizma]] ili bilo kojeg drugog oblika vjerovanja.&lt;ref name=&quot;EI&quot;&gt;{{harvnb|Vajda|1960–2007}}.&lt;/ref&gt;

Oznaka ''Ljudi Knjige'' relevantna je i za islamske brakove: muslimanu je dozvoljeno da se oženi nemuslimankom samo ako je Jevrejka ili kršćanka, a dodatno mora osigurati da se sva djeca rođena s njegovom/njezinom jevrejskom ili kršćanskom suprugom/suprugama odgajaju u muslimanskoj vjeri. Muslimankama nije dozvoljeno da se udaju za nemuslimane, čak i ako su Jevreji ili kršćani.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Rahman|first=Fazlur|date=July 1980|title=A Survey of Modernization of Muslim Family Law|url=http://www.ikhtyar.org/wp-content/uploads/2014/06/Fazlur-Rahman-Modernization-of-Muslim-family-law.pdf|access-date=2 February 2022|website=Ikhtyar.org}}&lt;/ref&gt; U slučaju muslimansko-kršćanskog braka, koji se sklapa samo uz dozvolu kršćanske strane, Muhamedov Ashtiname nalaže da muslimanskom mužu nije dozvoljeno da spriječi svoju kršćansku suprugu da prisustvuje crkvi na molitvu i bogosluženje.&lt;ref name=&quot;Ahmed2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Ahmed |first1=Akbar S. |title=Postmodernism and Islam: Predicament and Promise |date=11 January 2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92417-2 |page=62 |language=en |quote=Kur'an govori u prilog sljedbenicima Knjige. Na primjer, sura 3, ajet 199, nosi univerzalnu poruku dobre volje i nade svima koji vjeruju, sljedbenicima Knjige, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost - kršćani, židovi ili muslimani. Muslimani se mogu vjenčati sa sljedbenicima Knjige,}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TimaniAshton2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Timani |first1=Hussam S. |last2=Ashton |first2=Loye Sekihata |title=Post-Christian Interreligious Liberation Theology |date=29 November 2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-030-27308-8 |page=196 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U novije vrijeme, ovaj termin su ponovo prisvojili neki Jevreji i kršćani kao sredstvo samoidentifikacije u odnosu na muslimane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jeffrey|1996|pp=xi–xiv}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Buckley|first=Jorunn Jacobsen|title=The Mandaeans: ancient texts and modern people|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=9780195153859}}
* {{cite encyclopedia|last1=Darrow|first1=William R.|date=2003|title=Magians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00269}}
* {{cite encyclopedia|last1=De Blois|first1=François|date=2004|title=Sabians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00362}}
* {{cite book|last=Dubnov|first=Simon|title=Associated University Press|year=1980|publisher=Associated University Presse |isbn=9780845366592}}
* {{cite book|editor1-last=Esposito|editor1-first=John L.|editor1-link=John L. Esposito|date=2003|chapter=Ahl al-Kitab|title=The Oxford Dictionary of Islam|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|page=10|chapter-url=https://books.google.com/books?id=E324pQEEQQcC&amp;pg=PA10|doi=10.1093/acref/9780195125580.001.0001|isbn=9780195125580}}
* {{cite book|last=Gordon|first=Matthew|title=The Rise of Islam|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2005|isbn=9780313325229}}
* {{cite book|last1=Jeffrey|first1=David Lyle|author1-link=David Lyle Jeffrey|date=1996|title=People of the Book: Christian Identity and Literary Culture|location=Grand Rapids|publisher=Eerdmans|isbn=9780802841773|url=https://books.google.com/books?id=G2YlLrQUgzsC&amp;pg=PR11}}
* {{cite journal|last1=Kimball|first1=Richard|date=2019|title=The People of the Book, ''ahl al-kitāb'': A Modern Comparative Theological Exploration|url=https://brill.com/view/journals/ijac/2/2/article-p189_189.xml|journal=International Journal of Asian Christianity|volume=2|issue=2|pages=189–210|doi=10.1163/25424246-00202004|s2cid=171806689 |issn=2542-4246|url-access=subscription}}
* {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-64696-0|author-link=Wilferd Madelung}}
* {{cite encyclopedia|last1=Madigan|first1=Daniel|date=2001|title=Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00027}}
* {{cite book|last=Meri|first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|publisher=Routledge|year=2005|isbn=9780415966900}}
* {{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Hossein|author1-link=Seyyed Hossein Nasr|date=1972|title=Sufi Essays|location=Albany|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-87395-233-0|url=https://books.google.com/books?id=wJ67xFBN2lQC&amp;pg=PA139}}
* {{cite book|editor1-last=Nasr|editor1-first=Seyyed Hossein|editor1-link=Seyyed Hossein Nasr|editor2-last=Dagli|editor2-first=Caner K.|editor2-link=Caner Dagli|editor3-last=Dakake|editor3-first=Maria Massi|editor3-link=Maria Massi Dakake|editor4-last=Lumbard|editor4-first=Joseph E. B.|editor4-link=Joseph E. B. Lumbard|editor5-last=Rustom|editor5-first=Mohammed|editor5-link=Mohammed Rustom|date=2015|title=The Study Quran: A New Translation and Commentary|location=New York|publisher=HarperOne|isbn=978-0-06-112586-7}}
* {{cite encyclopedia|last1=Sharon|first1=Moshe|author1-link=Moshe Sharon|date=2004|title=People of the Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00319}}
* {{cite encyclopedia|last1=Vajda|first1=Georges|author1-link=Georges Vajda|date=1960–2007|title=Ahl al-Kitāb|editor1-last=Bearman|editor1-first=P.|editor1-link=Peri Bearman|editor2-last=Bianquis|editor2-first=Th.|editor2-link=Thierry Bianquis|editor3-last=Bosworth|editor3-first=C.E.|editor3-link=Clifford Edmund Bosworth|editor4-last=van Donzel|editor4-first=E.|editor4-link=Emeri Johannes van Donzel|editor5-last=Heinrichs|editor5-first=W.P.|editor5-link=Wolfhart Heinrichs|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam, Second Edition|doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_0383}}
* {{cite book|last1=Van Bladel|first1=Kevin|year=2017|title=From Sasanian Mandaeans to Ṣābians of the Marshes|location=Leiden|publisher=Brill|doi=10.1163/9789004339460|isbn=978-90-04-33943-9|url=https://brill.com/view/title/34389}}

== Dodatna literatura ==
* Boekhoff-van der Voort, Nicolet, &quot;Ahl al-Kitab (People of the Book)&quot;, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014, Vol I, pp.&amp;nbsp;9–11.


{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islamska terminologija]]
[[Kategorija:Islam i judaizam]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija: Kršćanstvo i islam]]
[[Kategorija:Međuvjerski dijalog između kršćana, islama i judaizma]]</text>
      <sha1>s56ddn0nop3qo9fy7cwicjsmp1h9st9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898321</id>
      <parentid>3898320</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:06:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9377" sha1="pvj01hh15n2nb2i72kwn5ejdaox0nro" xml:space="preserve">'''''Narodi knjige''''', ili '''Kitabije''' ili '''Ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}), je klasifikacija u islamu za sljedbenike onih religija za koje muslimani smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i - prema nekim tumačenjima - [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]].&lt;ref&gt;O sabiancima pogledajte {{harvnb|De Blois|2004}}. O zoroastrijancima, pogledajte {{harvnb|Darrow|2003}}; {{harvnb|Nasr|Dagli|Dakake|Lumbard|Rustom|2015|p=834}} (verse 22:17).&lt;/ref&gt; Počevši od 8. stoljeća, ovo priznanje je prošireno na druge grupe, poput Samarićana (koji su blisko povezani sa Jevrejima),&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;&gt;{{harvnb|Esposito|2003}}.&lt;/ref&gt; i, kontroverzno, [[Hinduizam|hindusa]], [[Budizam|budista]], [[Džainizam|džainista]] i [[Sikizam|sika]], između ostalih.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kimball|2019|p=195}}. O hindusima, također pogledajte {{harvnb|Nasr|1972|p=139}}.&lt;/ref&gt; U većini slučajeva, ''Narodi Knjige'' muslimani jednostavno koriste za sljedbenike judaizma i kršćanstva, s kojima islam dijeli mnoge vrijednosti, smjernice i principe.

Historijski gledano, u zemljama i regijama koje slijede [[Šerijat|islamski zakon]], vjerske zajednice koje su muslimani priznavali kao ''Narod Knjige'' podlijegale su pravnom statusu poznatom kao [[Zimija|zimije]], što znači da su imale mogućnost plaćanja posebnog poreza na glavu koji se zove [[džizija|džizja]] u zamjenu za privilegiju da praktikuju svoju vjeru i upravljaju svojom zajednicom u skladu s pravilima i normama vlastite religije.&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;/&gt; Džizja se naplaćivala svim mentalno i fizički sposobnim odraslim muškarcima iz ovih priznatih nemuslimanskih zajednica. Praktikantima nepriznatih religija nije uvijek bila data ova privilegija, iako su mnoge kasnije islamske države, posebno one na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], izmijenile svoje zakone kako bi proširile primjenu statusa zimmija izvan prvobitno određenih jevrejskih i kršćanskih zajednica.

U Kur'anu se ovaj termin koristi u različitim kontekstima, od vjerskih polemika do odlomaka koji naglašavaju zajednicu vjere među onima koji posjeduju spise koji zagovaraju [[monoteizam]], za razliku od [[Politeizam|politeizma]] ili bilo kojeg drugog oblika vjerovanja.&lt;ref name=&quot;EI&quot;&gt;{{harvnb|Vajda|1960–2007}}.&lt;/ref&gt;

Oznaka ''Ljudi Knjige'' relevantna je i za islamske brakove: muslimanu je dozvoljeno da se oženi nemuslimankom samo ako je Jevrejka ili kršćanka, a dodatno mora osigurati da se sva djeca rođena s njegovom/njezinom jevrejskom ili kršćanskom suprugom/suprugama odgajaju u muslimanskoj vjeri. Muslimankama nije dozvoljeno da se udaju za nemuslimane, čak i ako su Jevreji ili kršćani.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Rahman|first=Fazlur|date=July 1980|title=A Survey of Modernization of Muslim Family Law|url=http://www.ikhtyar.org/wp-content/uploads/2014/06/Fazlur-Rahman-Modernization-of-Muslim-family-law.pdf|access-date=2 February 2022|website=Ikhtyar.org}}&lt;/ref&gt; U slučaju muslimansko-kršćanskog braka, koji se sklapa samo uz dozvolu kršćanske strane, Muhamedov Ashtiname nalaže da muslimanskom mužu nije dozvoljeno da spriječi svoju kršćansku suprugu da prisustvuje crkvi na molitvu i bogosluženje.&lt;ref name=&quot;Ahmed2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Ahmed |first1=Akbar S. |title=Postmodernism and Islam: Predicament and Promise |date=11 January 2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92417-2 |page=62 |language=en |quote=Kur'an govori u prilog sljedbenicima Knjige. Na primjer, sura 3, ajet 199, nosi univerzalnu poruku dobre volje i nade svima koji vjeruju, sljedbenicima Knjige, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost - kršćani, židovi ili muslimani. Muslimani se mogu vjenčati sa sljedbenicima Knjige,}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TimaniAshton2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Timani |first1=Hussam S. |last2=Ashton |first2=Loye Sekihata |title=Post-Christian Interreligious Liberation Theology |date=29 November 2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-030-27308-8 |page=196 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U novije vrijeme, ovaj termin su ponovo prisvojili neki Jevreji i kršćani kao sredstvo samoidentifikacije u odnosu na muslimane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jeffrey|1996|pp=xi–xiv}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Buckley|first=Jorunn Jacobsen|title=The Mandaeans: ancient texts and modern people|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=9780195153859}}
* {{cite encyclopedia|last1=Darrow|first1=William R.|date=2003|title=Magians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00269}}
* {{cite encyclopedia|last1=De Blois|first1=François|date=2004|title=Sabians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00362}}
* {{cite book|last=Dubnov|first=Simon|title=Associated University Press|year=1980|publisher=Associated University Presse |isbn=9780845366592}}
* {{cite book|editor1-last=Esposito|editor1-first=John L.|editor1-link=John L. Esposito|date=2003|chapter=Ahl al-Kitab|title=The Oxford Dictionary of Islam|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|page=10|chapter-url=https://books.google.com/books?id=E324pQEEQQcC&amp;pg=PA10|doi=10.1093/acref/9780195125580.001.0001|isbn=9780195125580}}
* {{cite book|last=Gordon|first=Matthew|title=The Rise of Islam|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2005|isbn=9780313325229}}
* {{cite book|last1=Jeffrey|first1=David Lyle|author1-link=David Lyle Jeffrey|date=1996|title=People of the Book: Christian Identity and Literary Culture|location=Grand Rapids|publisher=Eerdmans|isbn=9780802841773|url=https://books.google.com/books?id=G2YlLrQUgzsC&amp;pg=PR11}}
* {{cite journal|last1=Kimball|first1=Richard|date=2019|title=The People of the Book, ''ahl al-kitāb'': A Modern Comparative Theological Exploration|url=https://brill.com/view/journals/ijac/2/2/article-p189_189.xml|journal=International Journal of Asian Christianity|volume=2|issue=2|pages=189–210|doi=10.1163/25424246-00202004|s2cid=171806689 |issn=2542-4246|url-access=subscription}}
* {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-64696-0|author-link=Wilferd Madelung}}
* {{cite encyclopedia|last1=Madigan|first1=Daniel|date=2001|title=Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00027}}
* {{cite book|last=Meri|first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|publisher=Routledge|year=2005|isbn=9780415966900}}
* {{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Hossein|author1-link=Seyyed Hossein Nasr|date=1972|title=Sufi Essays|location=Albany|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-87395-233-0|url=https://books.google.com/books?id=wJ67xFBN2lQC&amp;pg=PA139}}
* {{cite book|editor1-last=Nasr|editor1-first=Seyyed Hossein|editor1-link=Seyyed Hossein Nasr|editor2-last=Dagli|editor2-first=Caner K.|editor2-link=Caner Dagli|editor3-last=Dakake|editor3-first=Maria Massi|editor3-link=Maria Massi Dakake|editor4-last=Lumbard|editor4-first=Joseph E. B.|editor4-link=Joseph E. B. Lumbard|editor5-last=Rustom|editor5-first=Mohammed|editor5-link=Mohammed Rustom|date=2015|title=The Study Quran: A New Translation and Commentary|location=New York|publisher=HarperOne|isbn=978-0-06-112586-7}}
* {{cite encyclopedia|last1=Sharon|first1=Moshe|author1-link=Moshe Sharon|date=2004|title=People of the Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00319}}
* {{cite encyclopedia|last1=Vajda|first1=Georges|author1-link=Georges Vajda|date=1960–2007|title=Ahl al-Kitāb|editor1-last=Bearman|editor1-first=P.|editor1-link=Peri Bearman|editor2-last=Bianquis|editor2-first=Th.|editor2-link=Thierry Bianquis|editor3-last=Bosworth|editor3-first=C.E.|editor3-link=Clifford Edmund Bosworth|editor4-last=van Donzel|editor4-first=E.|editor4-link=Emeri Johannes van Donzel|editor5-last=Heinrichs|editor5-first=W.P.|editor5-link=Wolfhart Heinrichs|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam, Second Edition|doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_0383}}
* {{cite book|last1=Van Bladel|first1=Kevin|year=2017|title=From Sasanian Mandaeans to Ṣābians of the Marshes|location=Leiden|publisher=Brill|doi=10.1163/9789004339460|isbn=978-90-04-33943-9|url=https://brill.com/view/title/34389}}

== Dodatna literatura ==
* Boekhoff-van der Voort, Nicolet, &quot;Ahl al-Kitab (People of the Book)&quot;, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014, Vol I, pp.&amp;nbsp;9–11.


{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islamska terminologija]]
[[Kategorija:Islam i judaizam]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija: Kršćanstvo i islam]]
[[Kategorija:Međuvjerski dijalog između kršćana, islama i judaizma]]</text>
      <sha1>pvj01hh15n2nb2i72kwn5ejdaox0nro</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898324</id>
      <parentid>3898321</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:28:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9418" sha1="eyy1xdexq1c2u6kp6vrangzr4rwfwqi" xml:space="preserve">'''Narodi knjige''', ili '''Kitabije''' ili '''Ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}), je klasifikacija u [[Islam|islamu]] za sljedbenike onih [[religija]] za koje [[Musliman|muslimani]] smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i - prema nekim tumačenjima - [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]].&lt;ref&gt;O sabiancima pogledajte {{harvnb|De Blois|2004}}. O zoroastrijancima, pogledajte {{harvnb|Darrow|2003}}; {{harvnb|Nasr|Dagli|Dakake|Lumbard|Rustom|2015|p=834}} (verse 22:17).&lt;/ref&gt; Počevši od 8. stoljeća, ovo priznanje je prošireno na druge grupe, poput Samarićana (koji su blisko povezani sa Jevrejima),&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;&gt;{{harvnb|Esposito|2003}}.&lt;/ref&gt; i, kontroverzno, [[Hinduizam|hindusa]], [[Budizam|budista]], [[Džainizam|džainista]] i [[Sikizam|sika]], između ostalih.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kimball|2019|p=195}}. O hindusima, također pogledajte {{harvnb|Nasr|1972|p=139}}.&lt;/ref&gt; U većini slučajeva, ''Narodi Knjige'' muslimani jednostavno koriste za sljedbenike judaizma i kršćanstva, s kojima islam dijeli mnoge vrijednosti, smjernice i principe.

Historijski gledano, u zemljama i regijama koje slijede [[Šerijat|islamski zakon]], vjerske zajednice koje su muslimani priznavali kao ''Narod Knjige'' podlijegale su pravnom statusu poznatom kao [[Zimija|zimije]], što znači da su imale mogućnost plaćanja posebnog poreza na glavu koji se zove [[džizija|džizja]] u zamjenu za privilegiju da praktikuju svoju vjeru i upravljaju svojom zajednicom u skladu s pravilima i normama vlastite religije.&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;/&gt; Džizja se naplaćivala svim mentalno i fizički sposobnim odraslim muškarcima iz ovih priznatih nemuslimanskih zajednica. Praktikantima nepriznatih religija nije uvijek bila data ova privilegija, iako su mnoge kasnije islamske države, posebno one na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], izmijenile svoje zakone kako bi proširile primjenu statusa zimmija izvan prvobitno određenih jevrejskih i kršćanskih zajednica.

U Kur'anu se ovaj termin koristi u različitim kontekstima, od vjerskih polemika do odlomaka koji naglašavaju zajednicu vjere među onima koji posjeduju spise koji zagovaraju [[monoteizam]], za razliku od [[Politeizam|politeizma]] ili bilo kojeg drugog oblika vjerovanja.&lt;ref name=&quot;EI&quot;&gt;{{harvnb|Vajda|1960–2007}}.&lt;/ref&gt;

Oznaka ''Ljudi Knjige'' relevantna je i za [[Brak u islamu|islamske brakove]]: muslimanu je dozvoljeno da se oženi nemuslimankom samo ako je Jevrejka ili kršćanka, a dodatno mora osigurati da se sva djeca rođena s njegovom/njezinom jevrejskom ili kršćanskom suprugom/suprugama odgajaju u muslimanskoj vjeri. Muslimankama nije dozvoljeno da se udaju za nemuslimane, čak i ako su Jevreji ili kršćani.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Rahman|first=Fazlur|date=July 1980|title=A Survey of Modernization of Muslim Family Law|url=http://www.ikhtyar.org/wp-content/uploads/2014/06/Fazlur-Rahman-Modernization-of-Muslim-family-law.pdf|access-date=2 February 2022|website=Ikhtyar.org}}&lt;/ref&gt; U slučaju muslimansko-kršćanskog braka, koji se sklapa samo uz dozvolu kršćanske strane, Muhamedov Ashtiname nalaže da muslimanskom mužu nije dozvoljeno da spriječi svoju kršćansku suprugu da prisustvuje crkvi na molitvu i bogosluženje.&lt;ref name=&quot;Ahmed2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Ahmed |first1=Akbar S. |title=Postmodernism and Islam: Predicament and Promise |date=11 January 2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92417-2 |page=62 |language=en |quote=Kur'an govori u prilog sljedbenicima Knjige. Na primjer, sura 3, ajet 199, nosi univerzalnu poruku dobre volje i nade svima koji vjeruju, sljedbenicima Knjige, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost - kršćani, židovi ili muslimani. Muslimani se mogu vjenčati sa sljedbenicima Knjige,}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TimaniAshton2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Timani |first1=Hussam S. |last2=Ashton |first2=Loye Sekihata |title=Post-Christian Interreligious Liberation Theology |date=29 November 2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-030-27308-8 |page=196 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U novije vrijeme, ovaj termin su ponovo prisvojili neki Jevreji i kršćani kao sredstvo samoidentifikacije u odnosu na muslimane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jeffrey|1996|pp=xi–xiv}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Buckley|first=Jorunn Jacobsen|title=The Mandaeans: ancient texts and modern people|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=9780195153859}}
* {{cite encyclopedia|last1=Darrow|first1=William R.|date=2003|title=Magians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00269}}
* {{cite encyclopedia|last1=De Blois|first1=François|date=2004|title=Sabians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00362}}
* {{cite book|last=Dubnov|first=Simon|title=Associated University Press|year=1980|publisher=Associated University Presse |isbn=9780845366592}}
* {{cite book|editor1-last=Esposito|editor1-first=John L.|editor1-link=John L. Esposito|date=2003|chapter=Ahl al-Kitab|title=The Oxford Dictionary of Islam|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|page=10|chapter-url=https://books.google.com/books?id=E324pQEEQQcC&amp;pg=PA10|doi=10.1093/acref/9780195125580.001.0001|isbn=9780195125580}}
* {{cite book|last=Gordon|first=Matthew|title=The Rise of Islam|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2005|isbn=9780313325229}}
* {{cite book|last1=Jeffrey|first1=David Lyle|author1-link=David Lyle Jeffrey|date=1996|title=People of the Book: Christian Identity and Literary Culture|location=Grand Rapids|publisher=Eerdmans|isbn=9780802841773|url=https://books.google.com/books?id=G2YlLrQUgzsC&amp;pg=PR11}}
* {{cite journal|last1=Kimball|first1=Richard|date=2019|title=The People of the Book, ''ahl al-kitāb'': A Modern Comparative Theological Exploration|url=https://brill.com/view/journals/ijac/2/2/article-p189_189.xml|journal=International Journal of Asian Christianity|volume=2|issue=2|pages=189–210|doi=10.1163/25424246-00202004|s2cid=171806689 |issn=2542-4246|url-access=subscription}}
* {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-64696-0|author-link=Wilferd Madelung}}
* {{cite encyclopedia|last1=Madigan|first1=Daniel|date=2001|title=Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00027}}
* {{cite book|last=Meri|first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|publisher=Routledge|year=2005|isbn=9780415966900}}
* {{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Hossein|author1-link=Seyyed Hossein Nasr|date=1972|title=Sufi Essays|location=Albany|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-87395-233-0|url=https://books.google.com/books?id=wJ67xFBN2lQC&amp;pg=PA139}}
* {{cite book|editor1-last=Nasr|editor1-first=Seyyed Hossein|editor1-link=Seyyed Hossein Nasr|editor2-last=Dagli|editor2-first=Caner K.|editor2-link=Caner Dagli|editor3-last=Dakake|editor3-first=Maria Massi|editor3-link=Maria Massi Dakake|editor4-last=Lumbard|editor4-first=Joseph E. B.|editor4-link=Joseph E. B. Lumbard|editor5-last=Rustom|editor5-first=Mohammed|editor5-link=Mohammed Rustom|date=2015|title=The Study Quran: A New Translation and Commentary|location=New York|publisher=HarperOne|isbn=978-0-06-112586-7}}
* {{cite encyclopedia|last1=Sharon|first1=Moshe|author1-link=Moshe Sharon|date=2004|title=People of the Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00319}}
* {{cite encyclopedia|last1=Vajda|first1=Georges|author1-link=Georges Vajda|date=1960–2007|title=Ahl al-Kitāb|editor1-last=Bearman|editor1-first=P.|editor1-link=Peri Bearman|editor2-last=Bianquis|editor2-first=Th.|editor2-link=Thierry Bianquis|editor3-last=Bosworth|editor3-first=C.E.|editor3-link=Clifford Edmund Bosworth|editor4-last=van Donzel|editor4-first=E.|editor4-link=Emeri Johannes van Donzel|editor5-last=Heinrichs|editor5-first=W.P.|editor5-link=Wolfhart Heinrichs|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam, Second Edition|doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_0383}}
* {{cite book|last1=Van Bladel|first1=Kevin|year=2017|title=From Sasanian Mandaeans to Ṣābians of the Marshes|location=Leiden|publisher=Brill|doi=10.1163/9789004339460|isbn=978-90-04-33943-9|url=https://brill.com/view/title/34389}}

== Dodatna literatura ==
* Boekhoff-van der Voort, Nicolet, &quot;Ahl al-Kitab (People of the Book)&quot;, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014, Vol I, pp.&amp;nbsp;9–11.


{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islamska terminologija]]
[[Kategorija:Islam i judaizam]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija: Kršćanstvo i islam]]
[[Kategorija:Međuvjerski dijalog između kršćana, islama i judaizma]]</text>
      <sha1>eyy1xdexq1c2u6kp6vrangzr4rwfwqi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898327</id>
      <parentid>3898324</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:53:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9406" sha1="6kdy5qgr14m4kfey998frukn1ewid8a" xml:space="preserve">'''Narodi knjige''', '''kitabije''' ili '''ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}) jest klasifikacija u [[islam]]u za sljedbenike onih [[religija]] za koje [[musliman]]i smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i – prema nekim tumačenjima – [[Zoroastrizam|zoroastrijanci]].&lt;ref&gt;O sabiancima pogledajte {{harvnb|De Blois|2004}}. O zoroastrijancima, pogledajte {{harvnb|Darrow|2003}}; {{harvnb|Nasr|Dagli|Dakake|Lumbard|Rustom|2015|p=834}} (verse 22:17).&lt;/ref&gt; Počevši od 8. stoljeća, ovo priznanje prošireno je na druge grupe, poput Samarićana (koji su blisko povezani s Jevrejima),&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;&gt;{{harvnb|Esposito|2003}}.&lt;/ref&gt; i, kontroverzno, [[Hinduizam|hindusa]], [[Budizam|budista]], [[Džainizam|džainista]] i [[Sikizam|sika]], između ostalih.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kimball|2019|p=195}}. O hindusima, također, pogledajte {{harvnb|Nasr|1972|p=139}}.&lt;/ref&gt; U većini slučajeva naziv ''narodi knjige'' muslimani jednostavno koriste za sljedbenike judaizma i kršćanstva, s kojima islam dijeli mnoge vrijednosti, smjernice i principe.

Historijski gledano, u zemljama i regijama koje slijede [[Šerijat|islamski zakon]] vjerske zajednice koje su muslimani priznavali kao ''narod knjige'' podlijegale su pravnom statusu poznatom kao [[Zimija|zimije]], što znači da su imale mogućnost plaćanja posebnog poreza na glavu koji se zove [[džizja]] u zamjenu za privilegiju da praktikuju svoju vjeru i upravljaju svojom zajednicom u skladu s pravilima i normama vlastite religije.&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;/&gt; Džizja je naplaćivana svim mentalno i fizički sposobnim odraslim muškarcima iz ovih priznatih nemuslimanskih zajednica. Praktikantima nepriznatih religija nije uvijek bila data ova privilegija iako su mnoge kasnije islamske države, posebno one na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], izmijenile svoje zakone kako bi proširile primjenu statusa zimija izvan prvobitno određenih jevrejskih i kršćanskih zajednica.

U Kur'anu se ovaj termin koristi u različitim kontekstima, od vjerskih polemika do odlomaka koji naglašavaju zajednicu vjere među onima koji posjeduju spise koji zagovaraju [[monoteizam]], za razliku od [[Politeizam|politeizma]] ili bilo kojeg drugog oblika vjerovanja.&lt;ref name=&quot;EI&quot;&gt;{{harvnb|Vajda|1960–2007}}.&lt;/ref&gt;

Oznaka ''ljudi knjige'' relevantna je i za [[Brak u islamu|islamske brakove]]: muslimanu je dozvoljeno oženiti se nemuslimankom samo ako je Jevrejka ili kršćanka, a dodatno mora osigurati da se sva djeca rođena s njegovom jevrejskom ili kršćanskom suprugom / suprugama odgajaju u muslimanskoj vjeri. Muslimankama nije dozvoljeno udati se za nemuslimane čak i ako su Jevreji ili kršćani.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Rahman|first=Fazlur|date=July 1980|title=A Survey of Modernization of Muslim Family Law|url=http://www.ikhtyar.org/wp-content/uploads/2014/06/Fazlur-Rahman-Modernization-of-Muslim-family-law.pdf|access-date=2 February 2022|website=Ikhtyar.org}}&lt;/ref&gt; U slučaju muslimansko-kršćanskog braka, koji se sklapa samo uz dozvolu kršćanske strane, Muhamedov Ashtiname nalaže da muslimanskom mužu nije dozvoljeno da spriječi svoju kršćansku suprugu da prisustvuje crkvi na molitvu i bogosluženje.&lt;ref name=&quot;Ahmed2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Ahmed |first1=Akbar S. |title=Postmodernism and Islam: Predicament and Promise |date=11 January 2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92417-2 |page=62 |language=en |quote=Kur'an govori u prilog sljedbenicima Knjige. Naprimjer, sura 3, ajet 199, nosi univerzalnu poruku dobre volje i nade svima koji vjeruju, sljedbenicima Knjige, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost - kršćani, židovi ili muslimani. Muslimani se mogu vjenčati sa sljedbenicima Knjige,}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TimaniAshton2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Timani |first1=Hussam S. |last2=Ashton |first2=Loye Sekihata |title=Post-Christian Interreligious Liberation Theology |date=29 November 2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-030-27308-8 |page=196 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U novije vrijeme ovaj termin ponovo su prisvojili neki Jevreji i kršćani kao sredstvo samoidentifikacije u odnosu na muslimane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jeffrey|1996|pp=xi–xiv}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Buckley|first=Jorunn Jacobsen|title=The Mandaeans: ancient texts and modern people|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=9780195153859}}
* {{cite encyclopedia|last1=Darrow|first1=William R.|date=2003|title=Magians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00269}}
* {{cite encyclopedia|last1=De Blois|first1=François|date=2004|title=Sabians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00362}}
* {{cite book|last=Dubnov|first=Simon|title=Associated University Press|year=1980|publisher=Associated University Presse |isbn=9780845366592}}
* {{cite book|editor1-last=Esposito|editor1-first=John L.|editor1-link=John L. Esposito|date=2003|chapter=Ahl al-Kitab|title=The Oxford Dictionary of Islam|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|page=10|chapter-url=https://books.google.com/books?id=E324pQEEQQcC&amp;pg=PA10|doi=10.1093/acref/9780195125580.001.0001|isbn=9780195125580}}
* {{cite book|last=Gordon|first=Matthew|title=The Rise of Islam|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2005|isbn=9780313325229}}
* {{cite book|last1=Jeffrey|first1=David Lyle|author1-link=David Lyle Jeffrey|date=1996|title=People of the Book: Christian Identity and Literary Culture|location=Grand Rapids|publisher=Eerdmans|isbn=9780802841773|url=https://books.google.com/books?id=G2YlLrQUgzsC&amp;pg=PR11}}
* {{cite journal|last1=Kimball|first1=Richard|date=2019|title=The People of the Book, ''ahl al-kitāb'': A Modern Comparative Theological Exploration|url=https://brill.com/view/journals/ijac/2/2/article-p189_189.xml|journal=International Journal of Asian Christianity|volume=2|issue=2|pages=189–210|doi=10.1163/25424246-00202004|s2cid=171806689 |issn=2542-4246|url-access=subscription}}
* {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-64696-0|author-link=Wilferd Madelung}}
* {{cite encyclopedia|last1=Madigan|first1=Daniel|date=2001|title=Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00027}}
* {{cite book|last=Meri|first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|publisher=Routledge|year=2005|isbn=9780415966900}}
* {{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Hossein|author1-link=Seyyed Hossein Nasr|date=1972|title=Sufi Essays|location=Albany|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-87395-233-0|url=https://books.google.com/books?id=wJ67xFBN2lQC&amp;pg=PA139}}
* {{cite book|editor1-last=Nasr|editor1-first=Seyyed Hossein|editor1-link=Seyyed Hossein Nasr|editor2-last=Dagli|editor2-first=Caner K.|editor2-link=Caner Dagli|editor3-last=Dakake|editor3-first=Maria Massi|editor3-link=Maria Massi Dakake|editor4-last=Lumbard|editor4-first=Joseph E. B.|editor4-link=Joseph E. B. Lumbard|editor5-last=Rustom|editor5-first=Mohammed|editor5-link=Mohammed Rustom|date=2015|title=The Study Quran: A New Translation and Commentary|location=New York|publisher=HarperOne|isbn=978-0-06-112586-7}}
* {{cite encyclopedia|last1=Sharon|first1=Moshe|author1-link=Moshe Sharon|date=2004|title=People of the Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00319}}
* {{cite encyclopedia|last1=Vajda|first1=Georges|author1-link=Georges Vajda|date=1960–2007|title=Ahl al-Kitāb|editor1-last=Bearman|editor1-first=P.|editor1-link=Peri Bearman|editor2-last=Bianquis|editor2-first=Th.|editor2-link=Thierry Bianquis|editor3-last=Bosworth|editor3-first=C.E.|editor3-link=Clifford Edmund Bosworth|editor4-last=van Donzel|editor4-first=E.|editor4-link=Emeri Johannes van Donzel|editor5-last=Heinrichs|editor5-first=W.P.|editor5-link=Wolfhart Heinrichs|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam, Second Edition|doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_0383}}
* {{cite book|last1=Van Bladel|first1=Kevin|year=2017|title=From Sasanian Mandaeans to Ṣābians of the Marshes|location=Leiden|publisher=Brill|doi=10.1163/9789004339460|isbn=978-90-04-33943-9|url=https://brill.com/view/title/34389}}

== Dodatna literatura ==
* Boekhoff-van der Voort, Nicolet, &quot;Ahl al-Kitab (People of the Book)&quot;, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014, Vol I, pp.&amp;nbsp;9–11.

{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islamska terminologija]]
[[Kategorija:Islam i judaizam]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija: Kršćanstvo i islam]]
[[Kategorija:Međuvjerski dijalog između kršćana, islama i judaizma]]</text>
      <sha1>6kdy5qgr14m4kfey998frukn1ewid8a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898330</id>
      <parentid>3898327</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3898330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9407" sha1="cmeiu0slavxfgsm883vqgekbrmrv2fr" xml:space="preserve">'''Narodi knjige''', '''kitabije''' ili '''ehli-kitāb''' ({{Jez-ar|أهل الكتاب}}) jest klasifikacija u [[islam]]u za sljedbenike onih [[religija]] za koje [[musliman]]i smatraju da su primili božansko otkrivenje od [[Bog]]a, uglavnom u obliku svetog pisma. Klasifikacija se uglavnom odnosi na predislamske [[abrahamske religije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Sharon|2004}}; {{harvnb|Madigan|2001}}.&lt;/ref&gt; U [[Kur'an]]u se identificiraju kao [[Jevreji]], [[Kršćanstvo|kršćani]], Sabejci i – prema nekim tumačenjima – [[Zoroastrizam|zoroastrijanci]].&lt;ref&gt;O sabiancima pogledajte {{harvnb|De Blois|2004}}. O zoroastrijancima, pogledajte {{harvnb|Darrow|2003}}; {{harvnb|Nasr|Dagli|Dakake|Lumbard|Rustom|2015|p=834}} (verse 22:17).&lt;/ref&gt; Počevši od 8. stoljeća, ovo priznanje prošireno je na druge grupe, poput Samarićana (koji su blisko povezani s Jevrejima),&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;&gt;{{harvnb|Esposito|2003}}.&lt;/ref&gt; i, kontroverzno, [[Hinduizam|hindusa]], [[Budizam|budista]], [[Džainizam|džainista]] i [[Sikizam|sika]], između ostalih.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kimball|2019|p=195}}. O hindusima, također, pogledajte {{harvnb|Nasr|1972|p=139}}.&lt;/ref&gt; U većini slučajeva naziv ''narodi knjige'' muslimani jednostavno koriste za sljedbenike judaizma i kršćanstva, s kojima islam dijeli mnoge vrijednosti, smjernice i principe.

Historijski gledano, u zemljama i regijama koje slijede [[Šerijat|islamski zakon]] vjerske zajednice koje su muslimani priznavali kao ''narod knjige'' podlijegale su pravnom statusu poznatom kao [[Zimija|zimije]], što znači da su imale mogućnost plaćanja posebnog poreza na glavu koji se zove [[džizja]] u zamjenu za privilegiju da praktikuju svoju vjeru i upravljaju svojom zajednicom u skladu s pravilima i normama vlastite religije.&lt;ref name=&quot;Esposito 2003&quot;/&gt; Džizja je naplaćivana svim mentalno i fizički sposobnim odraslim muškarcima iz ovih priznatih nemuslimanskih zajednica. Praktikantima nepriznatih religija nije uvijek bila data ova privilegija iako su mnoge kasnije islamske države, posebno one na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], izmijenile svoje zakone kako bi proširile primjenu statusa zimija izvan prvobitno određenih jevrejskih i kršćanskih zajednica.

U Kur'anu se ovaj termin koristi u različitim kontekstima, od vjerskih polemika do odlomaka koji naglašavaju zajednicu vjere među onima koji posjeduju spise koji zagovaraju [[monoteizam]], za razliku od [[Politeizam|politeizma]] ili bilo kojeg drugog oblika vjerovanja.&lt;ref name=&quot;EI&quot;&gt;{{harvnb|Vajda|1960–2007}}.&lt;/ref&gt;

Oznaka ''narodi knjige'' relevantna je i za [[Brak u islamu|islamske brakove]]: muslimanu je dozvoljeno oženiti se nemuslimankom samo ako je Jevrejka ili kršćanka, a dodatno mora osigurati da se sva djeca rođena s njegovom jevrejskom ili kršćanskom suprugom / suprugama odgajaju u muslimanskoj vjeri. Muslimankama nije dozvoljeno udati se za nemuslimane čak i ako su Jevreji ili kršćani.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Rahman|first=Fazlur|date=July 1980|title=A Survey of Modernization of Muslim Family Law|url=http://www.ikhtyar.org/wp-content/uploads/2014/06/Fazlur-Rahman-Modernization-of-Muslim-family-law.pdf|access-date=2 February 2022|website=Ikhtyar.org}}&lt;/ref&gt; U slučaju muslimansko-kršćanskog braka, koji se sklapa samo uz dozvolu kršćanske strane, Muhamedov Ashtiname nalaže da muslimanskom mužu nije dozvoljeno da spriječi svoju kršćansku suprugu da prisustvuje crkvi na molitvu i bogosluženje.&lt;ref name=&quot;Ahmed2013&quot;&gt;{{cite book |last1=Ahmed |first1=Akbar S. |title=Postmodernism and Islam: Predicament and Promise |date=11 January 2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-92417-2 |page=62 |language=en |quote=Kur'an govori u prilog sljedbenicima Knjige. Naprimjer, sura 3, ajet 199, nosi univerzalnu poruku dobre volje i nade svima koji vjeruju, sljedbenicima Knjige, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost - kršćani, židovi ili muslimani. Muslimani se mogu vjenčati sa sljedbenicima Knjige,}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TimaniAshton2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Timani |first1=Hussam S. |last2=Ashton |first2=Loye Sekihata |title=Post-Christian Interreligious Liberation Theology |date=29 November 2019 |publisher=Springer Nature |isbn=978-3-030-27308-8 |page=196 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U novije vrijeme ovaj termin ponovo su prisvojili neki Jevreji i kršćani kao sredstvo samoidentifikacije u odnosu na muslimane.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jeffrey|1996|pp=xi–xiv}}.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

=== Izvori ===
* {{cite book|last=Buckley|first=Jorunn Jacobsen|title=The Mandaeans: ancient texts and modern people|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=9780195153859}}
* {{cite encyclopedia|last1=Darrow|first1=William R.|date=2003|title=Magians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00269}}
* {{cite encyclopedia|last1=De Blois|first1=François|date=2004|title=Sabians|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00362}}
* {{cite book|last=Dubnov|first=Simon|title=Associated University Press|year=1980|publisher=Associated University Presse |isbn=9780845366592}}
* {{cite book|editor1-last=Esposito|editor1-first=John L.|editor1-link=John L. Esposito|date=2003|chapter=Ahl al-Kitab|title=The Oxford Dictionary of Islam|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|page=10|chapter-url=https://books.google.com/books?id=E324pQEEQQcC&amp;pg=PA10|doi=10.1093/acref/9780195125580.001.0001|isbn=9780195125580}}
* {{cite book|last=Gordon|first=Matthew|title=The Rise of Islam|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2005|isbn=9780313325229}}
* {{cite book|last1=Jeffrey|first1=David Lyle|author1-link=David Lyle Jeffrey|date=1996|title=People of the Book: Christian Identity and Literary Culture|location=Grand Rapids|publisher=Eerdmans|isbn=9780802841773|url=https://books.google.com/books?id=G2YlLrQUgzsC&amp;pg=PR11}}
* {{cite journal|last1=Kimball|first1=Richard|date=2019|title=The People of the Book, ''ahl al-kitāb'': A Modern Comparative Theological Exploration|url=https://brill.com/view/journals/ijac/2/2/article-p189_189.xml|journal=International Journal of Asian Christianity|volume=2|issue=2|pages=189–210|doi=10.1163/25424246-00202004|s2cid=171806689 |issn=2542-4246|url-access=subscription}}
* {{cite book|last=Madelung|first=Wilferd|title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-64696-0|author-link=Wilferd Madelung}}
* {{cite encyclopedia|last1=Madigan|first1=Daniel|date=2001|title=Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00027}}
* {{cite book|last=Meri|first=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization|publisher=Routledge|year=2005|isbn=9780415966900}}
* {{cite book|last1=Nasr|first1=Seyyed Hossein|author1-link=Seyyed Hossein Nasr|date=1972|title=Sufi Essays|location=Albany|publisher=State University of New York Press|isbn=978-0-87395-233-0|url=https://books.google.com/books?id=wJ67xFBN2lQC&amp;pg=PA139}}
* {{cite book|editor1-last=Nasr|editor1-first=Seyyed Hossein|editor1-link=Seyyed Hossein Nasr|editor2-last=Dagli|editor2-first=Caner K.|editor2-link=Caner Dagli|editor3-last=Dakake|editor3-first=Maria Massi|editor3-link=Maria Massi Dakake|editor4-last=Lumbard|editor4-first=Joseph E. B.|editor4-link=Joseph E. B. Lumbard|editor5-last=Rustom|editor5-first=Mohammed|editor5-link=Mohammed Rustom|date=2015|title=The Study Quran: A New Translation and Commentary|location=New York|publisher=HarperOne|isbn=978-0-06-112586-7}}
* {{cite encyclopedia|last1=Sharon|first1=Moshe|author1-link=Moshe Sharon|date=2004|title=People of the Book|editor1-last=McAuliffe|editor1-first=Jane Dammen|editor1-link=Jane Dammen McAuliffe|encyclopedia=Encyclopaedia of the Qurʾān|doi=10.1163/1875-3922_q3_EQSIM_00319}}
* {{cite encyclopedia|last1=Vajda|first1=Georges|author1-link=Georges Vajda|date=1960–2007|title=Ahl al-Kitāb|editor1-last=Bearman|editor1-first=P.|editor1-link=Peri Bearman|editor2-last=Bianquis|editor2-first=Th.|editor2-link=Thierry Bianquis|editor3-last=Bosworth|editor3-first=C.E.|editor3-link=Clifford Edmund Bosworth|editor4-last=van Donzel|editor4-first=E.|editor4-link=Emeri Johannes van Donzel|editor5-last=Heinrichs|editor5-first=W.P.|editor5-link=Wolfhart Heinrichs|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam, Second Edition|doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_0383}}
* {{cite book|last1=Van Bladel|first1=Kevin|year=2017|title=From Sasanian Mandaeans to Ṣābians of the Marshes|location=Leiden|publisher=Brill|doi=10.1163/9789004339460|isbn=978-90-04-33943-9|url=https://brill.com/view/title/34389}}

== Dodatna literatura ==
* Boekhoff-van der Voort, Nicolet, &quot;Ahl al-Kitab (People of the Book)&quot;, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014, Vol I, pp.&amp;nbsp;9–11.

{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Islamska terminologija]]
[[Kategorija:Islam i judaizam]]
[[Kategorija:Islam i druge religije]]
[[Kategorija: Kršćanstvo i islam]]
[[Kategorija:Međuvjerski dijalog između kršćana, islama i judaizma]]</text>
      <sha1>cmeiu0slavxfgsm883vqgekbrmrv2fr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Narodi knjige</title>
    <ns>1</ns>
    <id>535333</id>
    <revision>
      <id>3898325</id>
      <timestamp>2026-06-11T07:30:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Naziv */ novi odlomak</comment>
      <origin>3898325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="266" sha1="rc308wcva8j3n98ena1falavjphakph" xml:space="preserve">== Naziv ==

{{Spomeni|KWiki}} nisam načisto da li treba &quot;Narodi Knjige&quot; ili &quot;Narodi knjige&quot;, više sam za ovo s malim slovom, međutim, volio bih tvoje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:30, 11 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>rc308wcva8j3n98ena1falavjphakph</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898326</id>
      <parentid>3898325</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T07:48:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Naziv */ odgovor</comment>
      <origin>3898326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="459" sha1="6e6gt7e2zk4seco5deg1qse3gj7bn0x" xml:space="preserve">== Naziv ==

{{Spomeni|KWiki}} nisam načisto da li treba &quot;Narodi Knjige&quot; ili &quot;Narodi knjige&quot;, više sam za ovo s malim slovom, međutim, volio bih tvoje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:30, 11 juni 2026 (CEST)

:Sve malim, jer se misli na više knjiga (Tevrat, Indžil). To je samo zajednički opisni naziv. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:48, 11 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>6e6gt7e2zk4seco5deg1qse3gj7bn0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:AstraVia</title>
    <ns>3</ns>
    <id>535334</id>
    <revision>
      <id>3898341</id>
      <timestamp>2026-06-11T08:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3898341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Imepisca</title>
    <ns>3</ns>
    <id>535335</id>
    <revision>
      <id>3898343</id>
      <timestamp>2026-06-11T08:01:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3898343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Marija 7654801</title>
    <ns>3</ns>
    <id>535336</id>
    <revision>
      <id>3898344</id>
      <timestamp>2026-06-11T08:01:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3898344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bitke u 1992.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535338</id>
    <revision>
      <id>3898408</id>
      <timestamp>2026-06-11T09:05:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Battles in 1992}} [[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1992.]] [[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1992.]] [[Kategorija:Sukobi u 1992.|Bitke]]</comment>
      <origin>3898408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="64ufuirxcdxpwfh9gb50g46tc53gnmb" xml:space="preserve">{{commonscat|Battles in 1992}}
[[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1992.]]
[[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1992.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1992.|Bitke]]</text>
      <sha1>64ufuirxcdxpwfh9gb50g46tc53gnmb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bitke u 1990-ima</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535339</id>
    <revision>
      <id>3898409</id>
      <timestamp>2026-06-11T09:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|1990s battles}} [[Kategorija:Sukobi u 1990-ima|Bitke]] [[Kategorija:Bitke u 20. vijeku|1990-e]] [[Kategorija:Bitke po decenijama|1990-e]]</comment>
      <origin>3898409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="150" sha1="j6jqu42kaxxb4g66w5sm2kyxm2788ui" xml:space="preserve">{{Commonscat|1990s battles}}
[[Kategorija:Sukobi u 1990-ima|Bitke]]
[[Kategorija:Bitke u 20. vijeku|1990-e]]
[[Kategorija:Bitke po decenijama|1990-e]]</text>
      <sha1>j6jqu42kaxxb4g66w5sm2kyxm2788ui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bitke u 1993.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535340</id>
    <revision>
      <id>3898410</id>
      <timestamp>2026-06-11T09:08:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Battles in 1993}} [[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1993.]] [[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1993.]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.|Bitke]]</comment>
      <origin>3898410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="e272nezemxs88emg79h4nkb1gc5ksao" xml:space="preserve">{{commonscat|Battles in 1993}}
[[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1993.]]
[[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1993.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1993.|Bitke]]</text>
      <sha1>e272nezemxs88emg79h4nkb1gc5ksao</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o kategoriji:Bitke u 1990-ima</title>
    <ns>15</ns>
    <id>535341</id>
    <revision>
      <id>3898411</id>
      <timestamp>2026-06-11T09:11:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ubacivanje */ novi odlomak</comment>
      <origin>3898411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="253" sha1="n8sjeo4yq80ow3pfy9zivp6eavhbhf4" xml:space="preserve">== Ubacivanje ==

@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Trebalo bi &quot;obići&quot; članke o bitkama u &quot;našim&quot; ratovima '90-ih i poubacivati kategorije (ne odjednom :-) ). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:11, 11 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>n8sjeo4yq80ow3pfy9zivp6eavhbhf4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898416</id>
      <parentid>3898411</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T09:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Ubacivanje */</comment>
      <origin>3898416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="278" sha1="ek4qn3fpox2vb6becy19irwezf24437" xml:space="preserve">== Ubacivanje ==

@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Trebalo bi &quot;obići&quot; članke o bitkama u &quot;našim&quot; ratovima '90-ih (od Triglava do Vardara) i poubacivati kategorije (ne odjednom :-) ). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:11, 11 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>ek4qn3fpox2vb6becy19irwezf24437</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898447</id>
      <parentid>3898416</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T10:46:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ubacivanje */ odgovor</comment>
      <origin>3898447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="475" sha1="dmo0h2366iuu60i2zakunxtzqymn1c2" xml:space="preserve">== Ubacivanje ==

@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Trebalo bi &quot;obići&quot; članke o bitkama u &quot;našim&quot; ratovima '90-ih (od Triglava do Vardara) i poubacivati kategorije (ne odjednom :-) ). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:11, 11 juni 2026 (CEST)

:Ubacio sam ono što sam vidio da bi moglo ići u ovu kategoriju, ako vidiš još šta, ubacuj [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 11 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>dmo0h2366iuu60i2zakunxtzqymn1c2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bitke u 1994.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535342</id>
    <revision>
      <id>3898412</id>
      <timestamp>2026-06-11T09:12:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Battles in 1994}} [[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1994.]] [[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1994.]] [[Kategorija:Sukobi u 1994.|Bitke]]</comment>
      <origin>3898412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="bnl48b550f7dtvt3xhkrg2xc68lliw0" xml:space="preserve">{{commonscat|Battles in 1994}}
[[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1994.]]
[[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1994.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1994.|Bitke]]</text>
      <sha1>bnl48b550f7dtvt3xhkrg2xc68lliw0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bitke u 1995.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535343</id>
    <revision>
      <id>3898413</id>
      <timestamp>2026-06-11T09:13:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Battles in 1995}} [[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1995.]] [[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1995.]] [[Kategorija:Sukobi u 1995.|Bitke]]</comment>
      <origin>3898413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="79smv1vmjha5vojm5zzhrvjxue3i9tx" xml:space="preserve">{{commonscat|Battles in 1995}}
[[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1995.]]
[[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1995.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1995.|Bitke]]</text>
      <sha1>79smv1vmjha5vojm5zzhrvjxue3i9tx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Bitke u 1991.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>535344</id>
    <revision>
      <id>3898414</id>
      <timestamp>2026-06-11T09:14:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{commonscat|Battles in 1991}} [[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1991.]] [[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1991.]] [[Kategorija:Sukobi u 1991.|Bitke]]</comment>
      <origin>3898414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="bcvlle211uud3bibzxpfdu50p2c3ab6" xml:space="preserve">{{commonscat|Battles in 1991}}
[[Kategorija:Bitke u 20. vijeku po godinama|1991.]]
[[Kategorija:Bitke u 1990-ima|1991.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1991.|Bitke]]</text>
      <sha1>bcvlle211uud3bibzxpfdu50p2c3ab6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanskohercegovački Kanađani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535345</id>
    <revision>
      <id>3898415</id>
      <timestamp>2026-06-11T09:15:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3898415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14729" sha1="snt6rclj7z6kimffg440qbhx2np4n3e" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Bosanskohercegovački Kanađani
| izvorno_ime     = ''Bosnian Canadians''
| ukupno          = 38.000
| ukupno_godina   = procjena 2020.
| ukupno_ref      = &lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;&gt;{{cite web |title=Statistics Canada. (2017). 2016 Census of Population: Immigration, Ethnic Diversity and Languages |date=29. 11. 2017 |url=https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/as-sa/98-200-x/2016024/98-200-x2016024-eng.cfm}}&lt;/ref&gt;
| jezici          = [[engleski]], [[francuski]], [[bosanski jezik|bosanski]]
| vjera           = [[Sunitski islam]], [[kršćanstvo]], nereligioznost
| vezane_grupe    = [[Bosanski Amerikanci]], [[Evropski Kanađani]]
| regije          = [[Ontario]], [[Quebec]], [[Alberta]], [[Britanska Kolumbija]]
}} 

'''Bosanski Kanađani''' ({{jez-en|Bosnian Canadians}}; {{jez-fr|Canadiens d'origine Bosniaque}}) jesu [[Kanađani|kanadski državljani]] čije je porijeklo povezano s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].

Prema kanadskom popisu iz 2016, više od 38.000 osoba u [[Kanada|Kanadi]] izjasnilo se da ima bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Na popisu iz 2011. njih 22.920 navelo je bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2011&quot;&gt;{{cite web |url=http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=105396&amp;PRID=0&amp;PTYPE=105277&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2013&amp;THEME=95&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |title=2011 National Household Survey: Data tables – Ethnic Origin (264), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3), Generation Status (4), Age Groups (10) and Sex (3) for the Population in Private Households of Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2011 National Household Survey |first=Government of Canada, Statistics |last=Canada |website=12.statcan.gc.ca |date=8. 5. 2013 |access-date=20. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; Glavna središta naseljavanja i kulturnog života Bosanskih Kanađana nalaze se u [[Toronto|Torontu]], [[Montreal]]u, [[Edmonton]]u i [[Calgary]]ju.

== Historija ==

Doseljavanje ljudi iz Bosne i Hercegovine u Kanadu počelo je najkasnije u 19. stoljeću. Kanadski popis iz 1891. zabilježio je dvije osobe iz Bosne i Hercegovine; obojica su bili muškarci i radili su kao fizički radnici u Ontariju.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Joseph |last=Shatzmiller |url=http://worldcat.org/oclc/1041444721 |title=Cultural exchange. Jews, Christians, and art in the medieval marketplace |date=9. 5. 2017 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-17618-5 |oclc=1041444721}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;/&gt;

=== Prvi svjetski rat ===

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kanada je, kao dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], objavila rat [[Centralne sile|Centralnim silama]], među kojima je bila i [[Austro-Ugarska]], u čijem se sastavu tada nalazila Bosna i Hercegovina. Zbog toga su neki Bosanci koji su živjeli u Kanadi tretirani kao neprijateljski stranci te su bili izloženi sumnji, diskriminaciji i internaciji.

U vrijeme Prvog svjetskog rata u Kanadi je živio mali broj doseljenika iz Bosne i Hercegovine. U zavisnosti od vremena dolaska i načina evidentiranja, u službenim spisima mogli su biti vođeni kao austrougarski ili jugoslavenski imigranti.

Najpoznatiji slučaj internacije Bosanaca u Kanadi odnosi se na [[Mustafa Golubić|Mustafu Golubića]] i njegovog brata Ibrahima, koji su bili zatočeni u logoru u [[Kapuskasing]]u u Ontariju. Mustafa je u Kanadu došao 1912, a Ibrahim godinu kasnije. Nakon izbijanja rata uhapšeni su kao neprijateljski stranci i internirani do kraja rata.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;&gt;{{cite web |title=Internment Operations, 1914–1920 |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/military-heritage/first-world-war/Documents/internment-operations-1914-1920.pdf}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojale posebne bosansko-kanadske vojne jedinice, ali su pojedini Bosanski Kanađani služili u kanadskim oružanim snagama i učestvovali u ratnim naporima. Neki su bili povezani i s pokretima otpora u Bosni i Hercegovini protiv [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Istovremeno su se osobe bosanskog porijekla u Kanadi suočavale s nepovjerenjem zbog porijekla. Prema navodima u izvornom tekstu, 1940. više od 100 bošnjačkih muškaraca internirano je u logoru u [[Petawawa|Petawawi]] u Ontariju, zajedno s drugim osobama označenim kao neprijateljski stranci.

Nakon rata manji broj Bosanskih Kanađana koji su se borili uz [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenske partizane]] vratio se u Bosnu i Hercegovinu radi obnove zemlje. Većina je ostala u Kanadi i nastavila graditi život u novoj sredini.

Osim vojne službe, doprinosili su i civilnom dijelu ratnih napora. Neki su radili u fabrikama za proizvodnju municije i dijelova za avione, dok su drugi radili u poljoprivredi i proizvodnji hrane za kanadske vojnike i civile.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnian Canadians: The War Years |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |url=https://www.pier21.ca/research/immigration-history/bosnian-canadians-war-years}}&lt;/ref&gt;

=== Hladni rat ===

Nakon Drugog svjetskog rata Kanada je primila veliki broj raseljenih osoba i izbjeglica iz ratom razorene Evrope, među njima i doseljenike iz Bosne i Hercegovine. Između 1945. i 1950. približno 3.000 jugoslavenskih izbjeglica, uključujući Bosance, došlo je u Kanadu kroz državno podržane programe useljavanja. Mnogi su se naselili u gradovima kao što su Toronto, Montreal i [[Vancouver]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Library and Archives Canada |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/immigration/immigration-records/immigrants-canada-1925-1935-1945/Pages/yugoslav-refugees.aspx}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] napetosti između zapadnih država i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] utjecale su i na bosansko-kanadsku zajednicu. Neki doseljenici koji su napustili [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] nakon rata smatrani su mogućim špijunima ili komunističkim simpatizerima, zbog čega su bili pod nadzorom i sumnjom kanadskih vlasti. Hladni rat ograničavao je i putovanja te komunikaciju s rodbinom i prijateljima u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

Doseljenici su istovremeno nastojali očuvati jezik, običaje i vjerske prakse, ali i prilagoditi se kanadskom društvu. Osnivali su udruženja, kulturne centre i bogomolje, među njima džamije i crkve, te organizirali društvene, kulturne i sportske događaje.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===

[[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995, bio je jedan od ključnih događaja za Bosanske Kanađane jer su mnogi imali rodbinu i prijatelje neposredno pogođene ratom. Rat je doveo i do povećanog dolaska izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Kanadu, naročito u gradove u kojima su već postojale bosanske zajednice.

Kanada je u ratu učestvovala kroz [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), čiji je zadatak bio nadzirati prekid vatre i pružati humanitarnu pomoć stanovništvu pogođenom ratom. Kanadski vojnici služili su u Bosni i Hercegovini u sklopu te misije, a neki su poginuli na dužnosti.

Kanadska vlada je 1993. pokrenula poseban program za prihvat 5.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=CBC News: Canada to accept Bosnian refugees (1993) |url=https://www.cbc.ca/archives/entry/canada-to-accept-bosnian-refugees}}&lt;/ref&gt; Program je postojao uz redovne imigracijske programe i omogućio je mnogim Bosanskim Kanađanima ponovno spajanje s članovima porodice raseljenim ratom.

Tokom rata bosansko-kanadska zajednica organizirala je demonstracije, javne skupove i humanitarne akcije za pomoć Bosni i Hercegovini. Pomagala je i izbjeglicama koje su stizale u Kanadu, naročito pri pronalasku smještaja, zaposlenja i pristupa socijalnim službama.

=== Savremeni period ===

Ččine aktivnu zajednicu u Kanadi. Prema popisu iz 2016, više od 38.000 osoba izjasnilo se da ima bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Najviše ih živi u većim urbanim središtima, među njima u Torontu, Vancouveru, Edmontonu i Calgaryju.

Pripadnici zajednice djeluju u obrazovanju, poslovanju, umjetnosti i drugim oblastima. Kulturno naslijeđe čuvaju kroz udruženja i događaje, među njima i kroz Bosansko-kanadsko kulturno udruženje. Zajednica održava veze s Bosnom i Hercegovinom redovnim posjetama te podrškom humanitarnim i kulturnim inicijativama u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kozina, G. Bosnian Canadians give back to homeland |date=11. 9. 2015 |website=CBC News |url=https://www.cbc.ca/news/canada/british-columbia/bosnian-canadians-give-back-to-homeland-1.3228498}}&lt;/ref&gt;

Najveća bošnjačka organizacija u Kanadi jeste Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike.&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;/&gt;

== Religija ==

Bosansko islamsko udruženje Gazi Husrev-beg osnovano je u novembru 1977. pod nazivom Udruženje Islamske zajednice Gazi Husrev-beg. Od 1995. djeluje pod sadašnjim imenom. Udruženje je nastalo radi zadovoljavanja vjerskih potreba članova, a od juna 1982. zajednica ima stalno zaposlenog imama. Osim vjerskih aktivnosti, udruženje podržava kulturni i društveni život Bošnjaka očuvanjem tradicije, promoviranjem folklora, sportskim aktivnostima i kreativnim radionicama.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Bosansko-kanadska demografija prema religiji
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=10. 5. 2023 |title=Religion by ethnic or cultural origins: Canada, provinces and territories and census metropolitan areas with parts |url=https://www150.statcan.gc.ca/t1/tbl1/en/cv.action?pid=9810034101 |access-date=15. 9. 2024 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2021|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovorima &quot;Bosnian&quot; i &quot;Bosniak&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=23. 12. 2013 |title=2001 Census Topic-based tabulations Selected Demographic and Cultural Characteristics (105), Selected Ethnic Groups (100), Age Groups (6), Sex (3) and Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3) for Population, for Canada, Provinces, Territories and Census Metropolitan Areas, 2001 Census - 20% Sample Data |url=https://www12.statcan.gc.ca/English/census01/products/standard/themes/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=68635&amp;PRID=0&amp;PTYPE=55430,53293,55440,55496,71090&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2001&amp;THEME=44&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |access-date=21. 9. 2025 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2001|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovoru &quot;Bosnian&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Kršćanstvo]]
| 9.700
| {{Percentage | 9700 | 31260 | 2 }}
| 3.875
| {{Percentage | 3875 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Islam]]
| 9.980
| {{Percentage | 9980 | 31260 | 2 }}
| 8.705
| {{Percentage | 8705 | 15720 | 2 }}
|-
| Bez religije
| 11.395
| {{Percentage | 11395 | 31260 | 2 }}
| 3.100
| {{Percentage | 3100 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Judaizam]]
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 25
| {{Percentage | 25 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Budizam]]
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Hinduizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| Duhovnost starosjedilačkih naroda Amerike
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| {{N/a}}
| {{N/a}}
|-
| [[Sikhizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
| Ostalo
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
! Ukupno bosansko-kanadsko stanovništvo
! 31.260
! {{Percentage | 31260 | 31260 | 2 }}
! 15.720
! {{Percentage | 15720 | 15720 | 2 }}
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Bosansko-kanadska demografija prema kršćanskim denominacijama
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;{{efn|name=R2021}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;{{efn|name=R2001}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Katoličanstvo|Katolici]]
| 4.530
| {{Percentage | 4530 | 9700 | 2 }}
| 2.150
| {{Percentage | 2150 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Pravoslavlje|Pravoslavci]]
| 4.075
| {{Percentage | 4075 | 9700 | 2 }}
| 1.525
| {{Percentage | 1525 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Protestantizam|Protestanti]]
| 375
| {{Percentage | 375 | 9700 | 2 }}
| 80
| {{Percentage | 80 | 3875 | 2 }}
|-
| Ostali kršćani
| 720
| {{Percentage | 720 | 9700 | 2 }}
| 120
| {{Percentage | 120 | 3875 | 2 }}
|-
! Ukupno kršćansko bosansko-kanadsko stanovništvo
! 9.700
! {{Percentage | 9700 | 9700 | 2 }}
! 3.875
! {{Percentage | 3875 | 3875 | 2 }}
|}

== Poznati Bosanski Kanađani ==

* [[Asmir Begović]], nogometaš i reprezentativac Bosne i Hercegovine
* [[Blagoje Bratić]], nogometaš
* [[Zijad Delić]], imam, aktivist, nastavnik, učenjak i javni govornik
* [[Ema Zajmović]], pokerašica
* Merlin Dervisevic, režiser filma ''[[Cruel and Unusual (film iz 2014)|Cruel and Unusual]]''
* [[Igor Drljača]], filmski režiser
* [[Johnathan Kovacevic]], hokejaš
* [[Vladimir Kuljanin]], košarkaš
* [[Nemanja Mitrović (košarka)|Nemanja Mitrović]], košarkaš
* [[Mila Mulroney]], supruga 18. premijera Kanade [[Brian Mulroney|Briana Mulroneyja]]
* [[Neven Pajkić]], bokser
* [[Diego Kapelan]], košarkaš
* [[Admir Salihović]], nogometaš
* [[Goran Simić (pjesnik)|Goran Simić]], pjesnik
* [[Alija Solak]], nogometaš i kanadski reprezentativac
* [[Nik Zoricic]] (1983–2012), skijaš
* [[Karmen Petrovic]], karatistkinja i profesionalna hrvačica

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;&gt;[http://immigration-online.org/41-bosnian-immigration.html Bosnian immigration - North American Immigration]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;&gt;[http://www.bosniak.org/ Congress of North American Bosniaks]&lt;/ref&gt;
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bosanski Kanađani}}
[[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]]
[[Kategorija:Srpska dijaspora]]
[[Kategorija:Hrvatska dijaspora]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]</text>
      <sha1>snt6rclj7z6kimffg440qbhx2np4n3e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898417</id>
      <parentid>3898415</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T09:25:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3898417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14661" sha1="iot00makzu9uh0f80wn09bz8bnypjko" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Bosanskohercegovački Kanađani
| izvorno_ime     = ''Bosnian Canadians''
| ukupno          = 38.000
| ukupno_godina   = procjena 2020.
| ukupno_ref      = &lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;&gt;{{cite web |title=Statistics Canada. (2017). 2016 Census of Population: Immigration, Ethnic Diversity and Languages |date=29. 11. 2017 |url=https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/as-sa/98-200-x/2016024/98-200-x2016024-eng.cfm}}&lt;/ref&gt;
| jezici          = [[engleski]], [[francuski]], [[bosanski jezik|bosanski]]
| vjera           = [[Sunitski islam]], [[kršćanstvo]], nereligioznost
| regije          = [[Ontario]], [[Quebec]], [[Alberta]], [[Britanska Kolumbija]]
}} 

'''Bosanski Kanađani''' ({{jez-en|Bosnian Canadians}}; {{jez-fr|Canadiens d'origine Bosniaque}}) jesu [[Kanađani|kanadski državljani]] čije je porijeklo povezano s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].

Prema kanadskom popisu iz 2016, više od 38.000 osoba u [[Kanada|Kanadi]] izjasnilo se da ima bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Na popisu iz 2011. njih 22.920 navelo je bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2011&quot;&gt;{{cite web |url=http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=105396&amp;PRID=0&amp;PTYPE=105277&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2013&amp;THEME=95&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |title=2011 National Household Survey: Data tables – Ethnic Origin (264), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3), Generation Status (4), Age Groups (10) and Sex (3) for the Population in Private Households of Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2011 National Household Survey |first=Government of Canada, Statistics |last=Canada |website=12.statcan.gc.ca |date=8. 5. 2013 |access-date=20. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; Glavna središta naseljavanja i kulturnog života Bosanskih Kanađana nalaze se u [[Toronto|Torontu]], [[Montreal]]u, [[Edmonton]]u i [[Calgary]]ju.

== Historija ==

Doseljavanje ljudi iz Bosne i Hercegovine u Kanadu počelo je najkasnije u 19. stoljeću. Kanadski popis iz 1891. zabilježio je dvije osobe iz Bosne i Hercegovine; obojica su bili muškarci i radili su kao fizički radnici u Ontariju.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Joseph |last=Shatzmiller |url=http://worldcat.org/oclc/1041444721 |title=Cultural exchange. Jews, Christians, and art in the medieval marketplace |date=9. 5. 2017 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-17618-5 |oclc=1041444721}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;/&gt;

=== Prvi svjetski rat ===

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kanada je, kao dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], objavila rat [[Centralne sile|Centralnim silama]], među kojima je bila i [[Austro-Ugarska]], u čijem se sastavu tada nalazila Bosna i Hercegovina. Zbog toga su neki Bosanci koji su živjeli u Kanadi tretirani kao neprijateljski stranci te su bili izloženi sumnji, diskriminaciji i internaciji.

U vrijeme Prvog svjetskog rata u Kanadi je živio mali broj doseljenika iz Bosne i Hercegovine. U zavisnosti od vremena dolaska i načina evidentiranja, u službenim spisima mogli su biti vođeni kao austrougarski ili jugoslavenski imigranti.

Najpoznatiji slučaj internacije Bosanaca u Kanadi odnosi se na [[Mustafa Golubić|Mustafu Golubića]] i njegovog brata Ibrahima, koji su bili zatočeni u logoru u [[Kapuskasing]]u u Ontariju. Mustafa je u Kanadu došao 1912, a Ibrahim godinu kasnije. Nakon izbijanja rata uhapšeni su kao neprijateljski stranci i internirani do kraja rata.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;&gt;{{cite web |title=Internment Operations, 1914–1920 |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/military-heritage/first-world-war/Documents/internment-operations-1914-1920.pdf}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojale posebne bosansko-kanadske vojne jedinice, ali su pojedini Bosanski Kanađani služili u kanadskim oružanim snagama i učestvovali u ratnim naporima. Neki su bili povezani i s pokretima otpora u Bosni i Hercegovini protiv [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Istovremeno su se osobe bosanskog porijekla u Kanadi suočavale s nepovjerenjem zbog porijekla. Prema navodima u izvornom tekstu, 1940. više od 100 bošnjačkih muškaraca internirano je u logoru u [[Petawawa|Petawawi]] u Ontariju, zajedno s drugim osobama označenim kao neprijateljski stranci.

Nakon rata manji broj Bosanskih Kanađana koji su se borili uz [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenske partizane]] vratio se u Bosnu i Hercegovinu radi obnove zemlje. Većina je ostala u Kanadi i nastavila graditi život u novoj sredini.

Osim vojne službe, doprinosili su i civilnom dijelu ratnih napora. Neki su radili u fabrikama za proizvodnju municije i dijelova za avione, dok su drugi radili u poljoprivredi i proizvodnji hrane za kanadske vojnike i civile.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnian Canadians: The War Years |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |url=https://www.pier21.ca/research/immigration-history/bosnian-canadians-war-years}}&lt;/ref&gt;

=== Hladni rat ===

Nakon Drugog svjetskog rata Kanada je primila veliki broj raseljenih osoba i izbjeglica iz ratom razorene Evrope, među njima i doseljenike iz Bosne i Hercegovine. Između 1945. i 1950. približno 3.000 jugoslavenskih izbjeglica, uključujući Bosance, došlo je u Kanadu kroz državno podržane programe useljavanja. Mnogi su se naselili u gradovima kao što su Toronto, Montreal i [[Vancouver]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Library and Archives Canada |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/immigration/immigration-records/immigrants-canada-1925-1935-1945/Pages/yugoslav-refugees.aspx}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] napetosti između zapadnih država i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] utjecale su i na bosansko-kanadsku zajednicu. Neki doseljenici koji su napustili [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] nakon rata smatrani su mogućim špijunima ili komunističkim simpatizerima, zbog čega su bili pod nadzorom i sumnjom kanadskih vlasti. Hladni rat ograničavao je i putovanja te komunikaciju s rodbinom i prijateljima u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

Doseljenici su istovremeno nastojali očuvati jezik, običaje i vjerske prakse, ali i prilagoditi se kanadskom društvu. Osnivali su udruženja, kulturne centre i bogomolje, među njima džamije i crkve, te organizirali društvene, kulturne i sportske događaje.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===

[[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995, bio je jedan od ključnih događaja za Bosanske Kanađane jer su mnogi imali rodbinu i prijatelje neposredno pogođene ratom. Rat je doveo i do povećanog dolaska izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Kanadu, naročito u gradove u kojima su već postojale bosanske zajednice.

Kanada je u ratu učestvovala kroz [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), čiji je zadatak bio nadzirati prekid vatre i pružati humanitarnu pomoć stanovništvu pogođenom ratom. Kanadski vojnici služili su u Bosni i Hercegovini u sklopu te misije, a neki su poginuli na dužnosti.

Kanadska vlada je 1993. pokrenula poseban program za prihvat 5.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=CBC News: Canada to accept Bosnian refugees (1993) |url=https://www.cbc.ca/archives/entry/canada-to-accept-bosnian-refugees}}&lt;/ref&gt; Program je postojao uz redovne imigracijske programe i omogućio je mnogim Bosanskim Kanađanima ponovno spajanje s članovima porodice raseljenim ratom.

Tokom rata bosansko-kanadska zajednica organizirala je demonstracije, javne skupove i humanitarne akcije za pomoć Bosni i Hercegovini. Pomagala je i izbjeglicama koje su stizale u Kanadu, naročito pri pronalasku smještaja, zaposlenja i pristupa socijalnim službama.

=== Savremeni period ===

Ččine aktivnu zajednicu u Kanadi. Prema popisu iz 2016, više od 38.000 osoba izjasnilo se da ima bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Najviše ih živi u većim urbanim središtima, među njima u Torontu, Vancouveru, Edmontonu i Calgaryju.

Pripadnici zajednice djeluju u obrazovanju, poslovanju, umjetnosti i drugim oblastima. Kulturno naslijeđe čuvaju kroz udruženja i događaje, među njima i kroz Bosansko-kanadsko kulturno udruženje. Zajednica održava veze s Bosnom i Hercegovinom redovnim posjetama te podrškom humanitarnim i kulturnim inicijativama u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kozina, G. Bosnian Canadians give back to homeland |date=11. 9. 2015 |website=CBC News |url=https://www.cbc.ca/news/canada/british-columbia/bosnian-canadians-give-back-to-homeland-1.3228498}}&lt;/ref&gt;

Najveća bošnjačka organizacija u Kanadi jeste Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike.&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;/&gt;

== Religija ==

Bosansko islamsko udruženje Gazi Husrev-beg osnovano je u novembru 1977. pod nazivom Udruženje Islamske zajednice Gazi Husrev-beg. Od 1995. djeluje pod sadašnjim imenom. Udruženje je nastalo radi zadovoljavanja vjerskih potreba članova, a od juna 1982. zajednica ima stalno zaposlenog imama. Osim vjerskih aktivnosti, udruženje podržava kulturni i društveni život Bošnjaka očuvanjem tradicije, promoviranjem folklora, sportskim aktivnostima i kreativnim radionicama.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Bosansko-kanadska demografija prema religiji
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=10. 5. 2023 |title=Religion by ethnic or cultural origins: Canada, provinces and territories and census metropolitan areas with parts |url=https://www150.statcan.gc.ca/t1/tbl1/en/cv.action?pid=9810034101 |access-date=15. 9. 2024 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2021|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovorima &quot;Bosnian&quot; i &quot;Bosniak&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=23. 12. 2013 |title=2001 Census Topic-based tabulations Selected Demographic and Cultural Characteristics (105), Selected Ethnic Groups (100), Age Groups (6), Sex (3) and Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3) for Population, for Canada, Provinces, Territories and Census Metropolitan Areas, 2001 Census - 20% Sample Data |url=https://www12.statcan.gc.ca/English/census01/products/standard/themes/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=68635&amp;PRID=0&amp;PTYPE=55430,53293,55440,55496,71090&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2001&amp;THEME=44&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |access-date=21. 9. 2025 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2001|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovoru &quot;Bosnian&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Kršćanstvo]]
| 9.700
| {{Percentage | 9700 | 31260 | 2 }}
| 3.875
| {{Percentage | 3875 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Islam]]
| 9.980
| {{Percentage | 9980 | 31260 | 2 }}
| 8.705
| {{Percentage | 8705 | 15720 | 2 }}
|-
| Bez religije
| 11.395
| {{Percentage | 11395 | 31260 | 2 }}
| 3.100
| {{Percentage | 3100 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Judaizam]]
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 25
| {{Percentage | 25 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Budizam]]
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Hinduizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| Duhovnost starosjedilačkih naroda Amerike
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| {{N/a}}
| {{N/a}}
|-
| [[Sikhizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
| Ostalo
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
! Ukupno bosansko-kanadsko stanovništvo
! 31.260
! {{Percentage | 31260 | 31260 | 2 }}
! 15.720
! {{Percentage | 15720 | 15720 | 2 }}
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Bosansko-kanadska demografija prema kršćanskim denominacijama
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;{{efn|name=R2021}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;{{efn|name=R2001}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Katoličanstvo|Katolici]]
| 4.530
| {{Percentage | 4530 | 9700 | 2 }}
| 2.150
| {{Percentage | 2150 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Pravoslavlje|Pravoslavci]]
| 4.075
| {{Percentage | 4075 | 9700 | 2 }}
| 1.525
| {{Percentage | 1525 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Protestantizam|Protestanti]]
| 375
| {{Percentage | 375 | 9700 | 2 }}
| 80
| {{Percentage | 80 | 3875 | 2 }}
|-
| Ostali kršćani
| 720
| {{Percentage | 720 | 9700 | 2 }}
| 120
| {{Percentage | 120 | 3875 | 2 }}
|-
! Ukupno kršćansko bosansko-kanadsko stanovništvo
! 9.700
! {{Percentage | 9700 | 9700 | 2 }}
! 3.875
! {{Percentage | 3875 | 3875 | 2 }}
|}

== Poznati Bosanski Kanađani ==

* [[Asmir Begović]], nogometaš i reprezentativac Bosne i Hercegovine
* [[Blagoje Bratić]], nogometaš
* [[Zijad Delić]], imam, aktivist, nastavnik, učenjak i javni govornik
* [[Ema Zajmović]], pokerašica
* Merlin Dervisevic, režiser filma ''[[Cruel and Unusual (film iz 2014)|Cruel and Unusual]]''
* [[Igor Drljača]], filmski režiser
* [[Johnathan Kovacevic]], hokejaš
* [[Vladimir Kuljanin]], košarkaš
* [[Nemanja Mitrović (košarka)|Nemanja Mitrović]], košarkaš
* [[Mila Mulroney]], supruga 18. premijera Kanade [[Brian Mulroney|Briana Mulroneyja]]
* [[Neven Pajkić]], bokser
* [[Diego Kapelan]], košarkaš
* [[Admir Salihović]], nogometaš
* [[Goran Simić (pjesnik)|Goran Simić]], pjesnik
* [[Alija Solak]], nogometaš i kanadski reprezentativac
* [[Nik Zoricic]] (1983–2012), skijaš
* [[Karmen Petrovic]], karatistkinja i profesionalna hrvačica

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;&gt;[http://immigration-online.org/41-bosnian-immigration.html Bosnian immigration - North American Immigration]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;&gt;[http://www.bosniak.org/ Congress of North American Bosniaks]&lt;/ref&gt;
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bosanski Kanađani}}
[[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]]
[[Kategorija:Srpska dijaspora]]
[[Kategorija:Hrvatska dijaspora]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]</text>
      <sha1>iot00makzu9uh0f80wn09bz8bnypjko</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898418</id>
      <parentid>3898417</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T09:30:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3898418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14311" sha1="gocce8wbg1nimlawjffjosh8unmctww" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Bosanskohercegovački Kanađani
| izvorno_ime     = ''Bosnian Canadians''
| ukupno          = 38.000
| ukupno_godina   = procjena 2020.
| ukupno_ref      = &lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;&gt;{{cite web |title=Statistics Canada. (2017). 2016 Census of Population: Immigration, Ethnic Diversity and Languages |date=29. 11. 2017 |url=https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/as-sa/98-200-x/2016024/98-200-x2016024-eng.cfm}}&lt;/ref&gt;
| jezici          = [[engleski]], [[francuski]], [[bosanski jezik|bosanski]]
| vjera           = [[Sunitski islam]], [[kršćanstvo]], nereligioznost
| regije          = [[Ontario]], [[Quebec]], [[Alberta]], [[Britanska Kolumbija]]
}} 

'''Bosanskohercegovački Kanađani''' ({{jez-en|Bosnian Canadians}}; {{jez-fr|Canadiens d'origine Bosniaque}}) jesu [[Kanađani|kanadski državljani]] čije je porijeklo povezano s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].

Prema kanadskom popisu iz 2016, više od 38.000 osoba u [[Kanada|Kanadi]] izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Na popisu iz 2011. njih 22.920 navelo je bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2011&quot;&gt;{{cite web |url=http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=105396&amp;PRID=0&amp;PTYPE=105277&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2013&amp;THEME=95&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |title=2011 National Household Survey: Data tables – Ethnic Origin (264), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3), Generation Status (4), Age Groups (10) and Sex (3) for the Population in Private Households of Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2011 National Household Survey |first=Government of Canada, Statistics |last=Canada |website=12.statcan.gc.ca |date=8. 5. 2013 |access-date=20. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; Glavna središta naseljavanja i kulturnog života nalaze se u [[Toronto|Torontu]], [[Montreal]]u, [[Edmonton]]u i [[Calgary]]ju.

== Historija ==

Doseljavanje ljudi iz Bosne i Hercegovine u Kanadu počelo je najkasnije u 19. stoljeću. Kanadski popis iz 1891. zabilježio je dvije osobe iz Bosne i Hercegovine; obojica su bili muškarci i radili su kao fizički radnici u Ontariju.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Joseph |last=Shatzmiller |url=http://worldcat.org/oclc/1041444721 |title=Cultural exchange. Jews, Christians, and art in the medieval marketplace |date=9. 5. 2017 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-17618-5 |oclc=1041444721}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;/&gt;

=== Prvi svjetski rat ===

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kanada je, kao dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], objavila rat [[Centralne sile|Centralnim silama]], među kojima je bila i [[Austro-Ugarska]], u čijem se sastavu tada nalazila Bosna i Hercegovina. Zbog toga su neki Bosanci koji su živjeli u Kanadi tretirani kao neprijateljski stranci te su bili izloženi sumnji, diskriminaciji i internaciji.

U vrijeme Prvog svjetskog rata u Kanadi je živio mali broj doseljenika iz Bosne i Hercegovine. U zavisnosti od vremena dolaska i načina evidentiranja, u službenim spisima mogli su biti vođeni kao austrougarski ili jugoslavenski imigranti.

Najpoznatiji slučaj internacije Bosanaca u Kanadi odnosi se na [[Mustafa Golubić|Mustafu Golubića]] i njegovog brata Ibrahima, koji su bili zatočeni u logoru u [[Kapuskasing]]u u Ontariju. Mustafa je u Kanadu došao 1912, a Ibrahim godinu kasnije. Nakon izbijanja rata uhapšeni su kao neprijateljski stranci i internirani do kraja rata.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;&gt;{{cite web |title=Internment Operations, 1914–1920 |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/military-heritage/first-world-war/Documents/internment-operations-1914-1920.pdf}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojale posebne bosansko-kanadske vojne jedinice, ali su pojedinci služili u kanadskim oružanim snagama i učestvovali u ratnim naporima. Neki su bili povezani i s pokretima otpora u Bosni i Hercegovini protiv [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Istovremeno su se osobe bosanskohercegovačkom porijekla u Kanadi suočavale s nepovjerenjem zbog porijekla. Prema navodima u izvornom tekstu, 1940. više od 100 bošnjačkih muškaraca internirano je u logoru u [[Petawawa|Petawawi]] u Ontariju, zajedno s drugim osobama označenim kao neprijateljski stranci.

Osim vojne službe, doprinosili su i civilnom dijelu ratnih napora. Neki su radili u fabrikama za proizvodnju municije i dijelova za avione, dok su drugi radili u poljoprivredi i proizvodnji hrane za kanadske vojnike i civile.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnian Canadians: The War Years |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |url=https://www.pier21.ca/research/immigration-history/bosnian-canadians-war-years}}&lt;/ref&gt;

=== Hladni rat ===

Nakon Drugog svjetskog rata Kanada je primila veliki broj raseljenih osoba i izbjeglica iz ratom razorene Evrope, među njima i doseljenike iz Bosne i Hercegovine. Između 1945. i 1950. približno 3.000 jugoslavenskih izbjeglica, uključujući Bosance, došlo je u Kanadu kroz državno podržane programe useljavanja. Mnogi su se naselili u gradovima kao što su Toronto, Montreal i [[Vancouver]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Library and Archives Canada |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/immigration/immigration-records/immigrants-canada-1925-1935-1945/Pages/yugoslav-refugees.aspx}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] napetosti između zapadnih država i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] utjecale su i na bosansko-kanadsku zajednicu. Neki doseljenici koji su napustili [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] nakon rata smatrani su mogućim špijunima ili komunističkim simpatizerima, zbog čega su bili pod nadzorom i sumnjom kanadskih vlasti. Hladni rat ograničavao je i putovanja te komunikaciju s rodbinom i prijateljima u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

Doseljenici su istovremeno nastojali očuvati jezik, običaje i vjerske prakse, ali i prilagoditi se kanadskom društvu. Osnivali su udruženja, kulturne centre i bogomolje, među njima džamije i crkve, te organizirali društvene, kulturne i sportske događaje.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===

[[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995, bio je jedan od ključnih događaja jer su mnogi imali rodbinu i prijatelje neposredno pogođene ratom. Rat je doveo i do povećanog dolaska izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Kanadu, naročito u gradove u kojima su već postojale bosanskohercegovačke zajednice.

Kanada je u ratu učestvovala kroz [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), čiji je zadatak bio nadzirati prekid vatre i pružati humanitarnu pomoć stanovništvu pogođenom ratom. Kanadski vojnici služili su u Bosni i Hercegovini u sklopu te misije, a neki su poginuli na dužnosti.

Kanadska vlada je 1993. pokrenula poseban program za prihvat 5.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=CBC News: Canada to accept Bosnian refugees (1993) |url=https://www.cbc.ca/archives/entry/canada-to-accept-bosnian-refugees}}&lt;/ref&gt; Program je postojao uz redovne imigracijske programe i omogućio je mnogim ponovno spajanje s članovima porodice raseljenim ratom.

Tokom rata zajednica je organizirala demonstracije, javne skupove i humanitarne akcije za pomoć Bosni i Hercegovini. Pomagala je i izbjeglicama koje su stizale u Kanadu, naročito pri pronalasku smještaja, zaposlenja i pristupa socijalnim službama.

=== Savremeni period ===

Ččine aktivnu zajednicu u Kanadi. Prema popisu iz 2016, više od 38.000 osoba izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Najviše ih živi u većim urbanim središtima, među njima u Torontu, Vancouveru, Edmontonu i Calgaryju.

Pripadnici zajednice djeluju u obrazovanju, poslovanju, umjetnosti i drugim oblastima. Kulturno naslijeđe čuvaju kroz udruženja i događaje, među njima i kroz Bosansko-kanadsko kulturno udruženje. Zajednica održava veze s Bosnom i Hercegovinom redovnim posjetama te podrškom humanitarnim i kulturnim inicijativama u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kozina, G. Bosnian Canadians give back to homeland |date=11. 9. 2015 |website=CBC News |url=https://www.cbc.ca/news/canada/british-columbia/bosnian-canadians-give-back-to-homeland-1.3228498}}&lt;/ref&gt;

Najveća bošnjačka organizacija u Kanadi jeste Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike.&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;/&gt;

== Religija ==

Bosansko islamsko udruženje Gazi Husrev-beg osnovano je u novembru 1977. pod nazivom Udruženje Islamske zajednice Gazi Husrev-beg. Od 1995. djeluje pod sadašnjim imenom. Udruženje je nastalo radi zadovoljavanja vjerskih potreba članova, a od juna 1982. zajednica ima stalno zaposlenog imama. Osim vjerskih aktivnosti, udruženje podržava kulturni i društveni život Bošnjaka očuvanjem tradicije, promoviranjem folklora, sportskim aktivnostima i kreativnim radionicama.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Demografija prema religiji
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=10. 5. 2023 |title=Religion by ethnic or cultural origins: Canada, provinces and territories and census metropolitan areas with parts |url=https://www150.statcan.gc.ca/t1/tbl1/en/cv.action?pid=9810034101 |access-date=15. 9. 2024 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2021|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovorima &quot;Bosnian&quot; i &quot;Bosniak&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=23. 12. 2013 |title=2001 Census Topic-based tabulations Selected Demographic and Cultural Characteristics (105), Selected Ethnic Groups (100), Age Groups (6), Sex (3) and Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3) for Population, for Canada, Provinces, Territories and Census Metropolitan Areas, 2001 Census - 20% Sample Data |url=https://www12.statcan.gc.ca/English/census01/products/standard/themes/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=68635&amp;PRID=0&amp;PTYPE=55430,53293,55440,55496,71090&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2001&amp;THEME=44&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |access-date=21. 9. 2025 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2001|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovoru &quot;Bosnian&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Kršćanstvo]]
| 9.700
| {{Percentage | 9700 | 31260 | 2 }}
| 3.875
| {{Percentage | 3875 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Islam]]
| 9.980
| {{Percentage | 9980 | 31260 | 2 }}
| 8.705
| {{Percentage | 8705 | 15720 | 2 }}
|-
| Bez religije
| 11.395
| {{Percentage | 11395 | 31260 | 2 }}
| 3.100
| {{Percentage | 3100 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Judaizam]]
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 25
| {{Percentage | 25 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Budizam]]
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Hinduizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| Duhovnost starosjedilačkih naroda Amerike
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| {{N/a}}
| {{N/a}}
|-
| [[Sikhizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
| Ostalo
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
! Ukupno stanovništvo
! 31.260
! {{Percentage | 31260 | 31260 | 2 }}
! 15.720
! {{Percentage | 15720 | 15720 | 2 }}
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Demografija prema kršćanskim denominacijama
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;{{efn|name=R2021}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;{{efn|name=R2001}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Katoličanstvo|Katolici]]
| 4.530
| {{Percentage | 4530 | 9700 | 2 }}
| 2.150
| {{Percentage | 2150 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Pravoslavlje|Pravoslavci]]
| 4.075
| {{Percentage | 4075 | 9700 | 2 }}
| 1.525
| {{Percentage | 1525 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Protestantizam|Protestanti]]
| 375
| {{Percentage | 375 | 9700 | 2 }}
| 80
| {{Percentage | 80 | 3875 | 2 }}
|-
| Ostali kršćani
| 720
| {{Percentage | 720 | 9700 | 2 }}
| 120
| {{Percentage | 120 | 3875 | 2 }}
|-
! Ukupno kršćansko stanovništvo
! 9.700
! {{Percentage | 9700 | 9700 | 2 }}
! 3.875
! {{Percentage | 3875 | 3875 | 2 }}
|}

== Poznati bosanskohercegovački Kanađani ==

* [[Asmir Begović]], nogometaš i reprezentativac Bosne i Hercegovine
* [[Blagoje Bratić]], nogometaš
* [[Zijad Delić]], imam, aktivist, nastavnik, učenjak i javni govornik
* [[Ema Zajmović]], pokerašica
* Merlin Dervisevic, režiser filma ''[[Cruel and Unusual (film iz 2014)|Cruel and Unusual]]''
* [[Igor Drljača]], filmski režiser
* [[Johnathan Kovacevic]], hokejaš
* [[Vladimir Kuljanin]], košarkaš
* [[Nemanja Mitrović (košarka)|Nemanja Mitrović]], košarkaš
* [[Mila Mulroney]], supruga 18. premijera Kanade [[Brian Mulroney|Briana Mulroneyja]]
* [[Neven Pajkić]], bokser
* [[Diego Kapelan]], košarkaš
* [[Admir Salihović]], nogometaš
* [[Goran Simić (pjesnik)|Goran Simić]], pjesnik
* [[Alija Solak]], nogometaš i kanadski reprezentativac
* [[Nik Zoricic]] (1983–2012), skijaš
* [[Karmen Petrovic]], karatistkinja i profesionalna hrvačica

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;&gt;[http://immigration-online.org/41-bosnian-immigration.html Bosnian immigration - North American Immigration]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;&gt;[http://www.bosniak.org/ Congress of North American Bosniaks]&lt;/ref&gt;
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bosanski Kanađani}}
[[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]]
[[Kategorija:Srpska dijaspora]]
[[Kategorija:Hrvatska dijaspora]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]</text>
      <sha1>gocce8wbg1nimlawjffjosh8unmctww</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898419</id>
      <parentid>3898418</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T09:55:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3898419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21394" sha1="s99dmk4f8jgxf224idihvktj81lc1ku" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Bosanskohercegovački Kanađani
| izvorno_ime     = ''Bosnian Canadians''
| ukupno          = 38.000
| ukupno_godina   = procjena 2020.
| ukupno_ref      = &lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;&gt;{{cite web |title=Statistics Canada. (2017). 2016 Census of Population: Immigration, Ethnic Diversity and Languages |date=29. 11. 2017 |url=https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/as-sa/98-200-x/2016024/98-200-x2016024-eng.cfm}}&lt;/ref&gt;
| jezici          = [[engleski]], [[francuski]], [[bosanski jezik|bosanski]]
| vjera           = [[Sunitski islam]], [[kršćanstvo]], nereligioznost
| regije          = [[Ontario]], [[Quebec]], [[Alberta]], [[Britanska Kolumbija]]
}} 

'''Bosanskohercegovački Kanađani''' ({{jez-en|Bosnian Canadians}}; {{jez-fr|Canadiens d'origine Bosniaque}}) jesu [[Kanađani|kanadski državljani]] čije je porijeklo povezano s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].

Prema kanadskom popisu iz 2016, više od 38.000 osoba u [[Kanada|Kanadi]] izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Na popisu iz 2011. njih 22.920 navelo je bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2011&quot;&gt;{{cite web |url=http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=105396&amp;PRID=0&amp;PTYPE=105277&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2013&amp;THEME=95&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |title=2011 National Household Survey: Data tables – Ethnic Origin (264), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3), Generation Status (4), Age Groups (10) and Sex (3) for the Population in Private Households of Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2011 National Household Survey |first=Government of Canada, Statistics |last=Canada |website=12.statcan.gc.ca |date=8. 5. 2013 |access-date=20. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; Glavna središta naseljavanja i kulturnog života nalaze se u [[Toronto|Torontu]], [[Montreal]]u, [[Edmonton]]u i [[Calgary]]ju.

== Historija ==

Doseljavanje ljudi iz Bosne i Hercegovine u Kanadu počelo je najkasnije u 19. stoljeću. Kanadski popis iz 1891. zabilježio je dvije osobe iz Bosne i Hercegovine; obojica su bili muškarci i radili su kao fizički radnici u Ontariju.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Joseph |last=Shatzmiller |url=http://worldcat.org/oclc/1041444721 |title=Cultural exchange. Jews, Christians, and art in the medieval marketplace |date=9. 5. 2017 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-17618-5 |oclc=1041444721}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;/&gt;

=== Prvi svjetski rat ===

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kanada je, kao dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], objavila rat [[Centralne sile|Centralnim silama]], među kojima je bila i [[Austro-Ugarska]], u čijem se sastavu tada nalazila Bosna i Hercegovina. Zbog toga su neki Bosanci koji su živjeli u Kanadi tretirani kao neprijateljski stranci te su bili izloženi sumnji, diskriminaciji i internaciji.

U vrijeme Prvog svjetskog rata u Kanadi je živio mali broj doseljenika iz Bosne i Hercegovine. U zavisnosti od vremena dolaska i načina evidentiranja, u službenim spisima mogli su biti vođeni kao austrougarski ili jugoslavenski imigranti.

Najpoznatiji slučaj internacije Bosanaca u Kanadi odnosi se na [[Mustafa Golubić|Mustafu Golubića]] i njegovog brata Ibrahima, koji su bili zatočeni u logoru u [[Kapuskasing]]u u Ontariju. Mustafa je u Kanadu došao 1912, a Ibrahim godinu kasnije. Nakon izbijanja rata uhapšeni su kao neprijateljski stranci i internirani do kraja rata.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;&gt;{{cite web |title=Internment Operations, 1914–1920 |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/military-heritage/first-world-war/Documents/internment-operations-1914-1920.pdf}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojale posebne bosansko-kanadske vojne jedinice, ali su pojedinci služili u kanadskim oružanim snagama i učestvovali u ratnim naporima. Neki su bili povezani i s pokretima otpora u Bosni i Hercegovini protiv [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Istovremeno su se osobe bosanskohercegovačkom porijekla u Kanadi suočavale s nepovjerenjem zbog porijekla. Prema navodima u izvornom tekstu, 1940. više od 100 bošnjačkih muškaraca internirano je u logoru u [[Petawawa|Petawawi]] u Ontariju, zajedno s drugim osobama označenim kao neprijateljski stranci.

Osim vojne službe, doprinosili su i civilnom dijelu ratnih napora. Neki su radili u fabrikama za proizvodnju municije i dijelova za avione, dok su drugi radili u poljoprivredi i proizvodnji hrane za kanadske vojnike i civile.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnian Canadians: The War Years |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |url=https://www.pier21.ca/research/immigration-history/bosnian-canadians-war-years}}&lt;/ref&gt;

=== Hladni rat ===

Nakon Drugog svjetskog rata Kanada je primila veliki broj raseljenih osoba i izbjeglica iz ratom razorene Evrope, među njima i doseljenike iz Bosne i Hercegovine. Između 1945. i 1950. približno 3.000 jugoslavenskih izbjeglica, uključujući Bosance, došlo je u Kanadu kroz državno podržane programe useljavanja. Mnogi su se naselili u gradovima kao što su Toronto, Montreal i [[Vancouver]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Library and Archives Canada |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/immigration/immigration-records/immigrants-canada-1925-1935-1945/Pages/yugoslav-refugees.aspx}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] napetosti između zapadnih država i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] utjecale su i na bosansko-kanadsku zajednicu. Neki doseljenici koji su napustili [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] nakon rata smatrani su mogućim špijunima ili komunističkim simpatizerima, zbog čega su bili pod nadzorom i sumnjom kanadskih vlasti. Hladni rat ograničavao je i putovanja te komunikaciju s rodbinom i prijateljima u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

Doseljenici su istovremeno nastojali očuvati jezik, običaje i vjerske prakse, ali i prilagoditi se kanadskom društvu. Osnivali su udruženja, kulturne centre i bogomolje, među njima džamije i crkve, te organizirali društvene, kulturne i sportske događaje.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===

[[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995, bio je jedan od ključnih događaja jer su mnogi imali rodbinu i prijatelje neposredno pogođene ratom. Rat je doveo i do povećanog dolaska izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Kanadu, naročito u gradove u kojima su već postojale bosanskohercegovačke zajednice.&lt;ref name=&quot;pier21-refugees&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kopinak1999&quot;/&gt;

Kanada je u ratu učestvovala kroz [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), čiji je zadatak bio nadzirati prekid vatre i pružati humanitarnu pomoć stanovništvu pogođenom ratom. Kanadski vojnici služili su u Bosni i Hercegovini u sklopu te misije, a neki su poginuli na dužnosti.&lt;ref name=&quot;canadianencyclopedia-peacekeepers&quot;/&gt;

Kanadska vlada je 1993. pokrenula poseban program za prihvat 5.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=CBC News: Canada to accept Bosnian refugees (1993) |url=https://www.cbc.ca/archives/entry/canada-to-accept-bosnian-refugees}}&lt;/ref&gt; Program je postojao uz redovne imigracijske programe i omogućio je mnogim ponovno spajanje s članovima porodice raseljenim ratom.

U širem izbjegličkom kontekstu, dolazak iz Bosne i Hercegovine bio je jedan od važnijih kanadskih programa zaštite izbjeglica 1990-ih. Kanadska savezna vlada u historiji izbjegličkog sistema navodi prihvat 5.000 Bošnjaka 1992, dok ''Canada's History'' za period 1992–1997. navodi gotovo 13.000 bosanskih izbjeglica koje su ušle u Kanadu nakon raspada Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;ircc-refuge-history&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;canadashistory-refugees&quot;/&gt; Dio novopridošlih stigao je u već postojeće jugoslavenske i bosanskohercegovačke mreže u većim gradovima, a dio se organizirao kroz nove vjerske, kulturne i humanitarne ustanove.

Tokom rata zajednica je organizirala demonstracije, javne skupove i humanitarne akcije za pomoć Bosni i Hercegovini. Pomagala je i izbjeglicama koje su stizale u Kanadu, naročito pri pronalasku smještaja, zaposlenja i pristupa socijalnim službama.&lt;ref name=&quot;yu2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;global-srebrenica2020&quot;/&gt;

=== Savremeni period ===

Ččine aktivnu zajednicu u Kanadi. Prema popisu iz 2016, više od 38.000 osoba izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Najviše ih živi u većim urbanim središtima, među njima u Torontu, Vancouveru, Edmontonu i Calgaryju.

Pripadnici zajednice djeluju u obrazovanju, poslovanju, umjetnosti i drugim oblastima. Kulturno naslijeđe čuvaju kroz udruženja i događaje, među njima i kroz Bosansko-kanadsko kulturno udruženje. Zajednica održava veze s Bosnom i Hercegovinom redovnim posjetama te podrškom humanitarnim i kulturnim inicijativama u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kozina, G. Bosnian Canadians give back to homeland |date=11. 9. 2015 |website=CBC News |url=https://www.cbc.ca/news/canada/british-columbia/bosnian-canadians-give-back-to-homeland-1.3228498}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;citynews2026&quot;/&gt;

Bosanskohercegovačka dijaspora u Kanadi dio je šire poslijeratne dijaspore Bosne i Hercegovine. Studija o mapiranju bosanskohercegovačke dijaspore, koju su podržali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, IOM i UNDP, navodi da se poslijeratna dijaspora oblikovala kroz izbjegličke programe u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji te da je zadržala snažne porodične, neformalne i organizacijske veze s Bosnom i Hercegovinom.&lt;ref name=&quot;mapping-diaspora&quot;/&gt;

Najveća bošnjačka organizacija u Kanadi jeste [[Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike]].&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;/&gt;

== Organizacije i kultura ==

Organizacijski život zajednice razvijao se kroz vjerske zajednice, humanitarna udruženja, kulturne centre, sportske klubove i lokalne inicijative. Bosnian Canadian Relief Association u Torontu navodi da djeluje od 1992, što je povezuje s ratnim i poratnim humanitarnim radom zajednice.&lt;ref name=&quot;bosnianrelief&quot;/&gt; U Vancouveru djeluje Bosanskohercegovački kulturni centar, osnovan 2009. s ciljem okupljanja zajednice u [[Lower Mainland]]u i šire u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]], očuvanja kulturnih praksi i jačanja osjećaja zajedništva.&lt;ref name=&quot;lasource2016&quot;/&gt;

Kulturni život obuhvata obilježavanje državnih i vjerskih praznika, folklorne nastupe, sportske susrete, humanitarne akcije i okupljanja povezana s Bosnom i Hercegovinom. U većim gradovima takve aktivnosti često imaju i međugeneracijsku funkciju jer povezuju izbjegličku generaciju iz 1990-ih s djecom rođenom ili odraslom u Kanadi.

== Sjećanje na rat i javna vidljivost ==

Grad Toronto proglasio je 11. juli 2024. Danom sjećanja na [[genocid u Srebrenici]], navodeći da se tim danom odaje počast žrtvama i podsjeća na stradanje bosanskog naroda.&lt;ref name=&quot;toronto-srebrenica2024&quot;/&gt; Global Affairs Canada objavio je 2025. izjavu povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2024. uspostavila Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;gac-srebrenica2025&quot;/&gt;

Zajednica je javno vidljiva i kroz sport. Uoči utakmice Kanade i Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026]]. u Torontu, ''The Canadian Press'' izvijestio je da su za dio bosanskohercegovačkih Kanađana takvi susreti &quot;više od igre&quot;.&lt;ref name=&quot;citynews2026&quot; /&gt;

== Religija ==

Bosansko islamsko udruženje Gazi Husrev-beg osnovano je u novembru 1977. pod nazivom Udruženje Islamske zajednice Gazi Husrev-beg. Od 1995. djeluje pod sadašnjim imenom. Udruženje je nastalo radi zadovoljavanja vjerskih potreba članova, a od juna 1982. zajednica ima stalno zaposlenog imama. Osim vjerskih aktivnosti, udruženje podržava kulturni i društveni život Bošnjaka očuvanjem tradicije, promoviranjem folklora, sportskim aktivnostima i kreativnim radionicama.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Demografija prema religiji
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=10. 5. 2023 |title=Religion by ethnic or cultural origins: Canada, provinces and territories and census metropolitan areas with parts |url=https://www150.statcan.gc.ca/t1/tbl1/en/cv.action?pid=9810034101 |access-date=15. 9. 2024 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2021|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovorima &quot;Bosnian&quot; i &quot;Bosniak&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=23. 12. 2013 |title=2001 Census Topic-based tabulations Selected Demographic and Cultural Characteristics (105), Selected Ethnic Groups (100), Age Groups (6), Sex (3) and Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3) for Population, for Canada, Provinces, Territories and Census Metropolitan Areas, 2001 Census - 20% Sample Data |url=https://www12.statcan.gc.ca/English/census01/products/standard/themes/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=68635&amp;PRID=0&amp;PTYPE=55430,53293,55440,55496,71090&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2001&amp;THEME=44&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |access-date=21. 9. 2025 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2001|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovoru &quot;Bosnian&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Kršćanstvo]]
| 9.700
| {{Percentage | 9700 | 31260 | 2 }}
| 3.875
| {{Percentage | 3875 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Islam]]
| 9.980
| {{Percentage | 9980 | 31260 | 2 }}
| 8.705
| {{Percentage | 8705 | 15720 | 2 }}
|-
| Bez religije
| 11.395
| {{Percentage | 11395 | 31260 | 2 }}
| 3.100
| {{Percentage | 3100 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Judaizam]]
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 25
| {{Percentage | 25 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Budizam]]
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Hinduizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| Duhovnost starosjedilačkih naroda Amerike
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| {{N/a}}
| {{N/a}}
|-
| [[Sikhizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
| Ostalo
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
! Ukupno stanovništvo
! 31.260
! {{Percentage | 31260 | 31260 | 2 }}
! 15.720
! {{Percentage | 15720 | 15720 | 2 }}
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Demografija prema kršćanskim denominacijama
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;{{efn|name=R2021}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;{{efn|name=R2001}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Katoličanstvo|Katolici]]
| 4.530
| {{Percentage | 4530 | 9700 | 2 }}
| 2.150
| {{Percentage | 2150 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Pravoslavlje|Pravoslavci]]
| 4.075
| {{Percentage | 4075 | 9700 | 2 }}
| 1.525
| {{Percentage | 1525 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Protestantizam|Protestanti]]
| 375
| {{Percentage | 375 | 9700 | 2 }}
| 80
| {{Percentage | 80 | 3875 | 2 }}
|-
| Ostali kršćani
| 720
| {{Percentage | 720 | 9700 | 2 }}
| 120
| {{Percentage | 120 | 3875 | 2 }}
|-
! Ukupno kršćansko stanovništvo
! 9.700
! {{Percentage | 9700 | 9700 | 2 }}
! 3.875
! {{Percentage | 3875 | 3875 | 2 }}
|}

== Poznati bosanskohercegovački Kanađani ==

* [[Asmir Begović]], nogometaš i reprezentativac Bosne i Hercegovine
* [[Blagoje Bratić]], nogometaš
* [[Zijad Delić]], imam, aktivist, nastavnik, učenjak i javni govornik
* [[Ema Zajmović]], pokerašica
* Merlin Dervisevic, režiser filma ''[[Cruel and Unusual (film iz 2014)|Cruel and Unusual]]''
* [[Igor Drljača]], filmski režiser
* [[Johnathan Kovacevic]], hokejaš
* [[Vladimir Kuljanin]], košarkaš
* [[Nemanja Mitrović (košarka)|Nemanja Mitrović]], košarkaš
* [[Mila Mulroney]], supruga 18. premijera Kanade [[Brian Mulroney|Briana Mulroneyja]]
* [[Neven Pajkić]], bokser
* [[Diego Kapelan]], košarkaš
* [[Admir Salihović]], nogometaš
* [[Goran Simić (pjesnik)|Goran Simić]], pjesnik
* [[Alija Solak]], nogometaš i kanadski reprezentativac
* [[Nik Zoricic]] (1983–2012), skijaš
* [[Karmen Petrovic]], karatistkinja i profesionalna hrvačica

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;&gt;[http://immigration-online.org/41-bosnian-immigration.html Bosnian immigration - North American Immigration]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;&gt;[http://www.bosniak.org/ Congress of North American Bosniaks]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pier21-refugees&quot;&gt;{{cite web |title=Refuge Canada: Bosnians, 1992–1999 |url=https://pier21.ca/sites/default/files/learn/pdf/rc-online-profile.pdf |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |publisher=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kopinak1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Kopinak |first=Janice Katherine |title=The Health of Bosnian Refugees in Canada |journal=Ethnicity &amp; Health |volume=4 |issue=1–2 |pages=65–82 |date=1999 |doi=10.1080/13557859998209}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;canadianencyclopedia-peacekeepers&quot;&gt;{{cite web |last=Granatstein |first=J. L. |title=Canadian Peacekeepers in the Balkans |url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/canadian-peacekeepers-in-the-balkans |website=The Canadian Encyclopedia |publisher=Historica Canada |date=9. 8. 2019 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;yu2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Yu |first1=Soojin |last2=Ouellet |first2=Estelle |last3=Warmington |first3=Angelyn |title=Refugee Integration in Canada: A Survey of Empirical Evidence and Existing Services |journal=Refuge |volume=24 |issue=2 |pages=17–34 |date=2007 |url=https://refuge.journals.yorku.ca/index.php/refuge/article/view/21381 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;global-srebrenica2020&quot;&gt;{{cite web |last=Drolet |first=Mike |title=Wounds still fresh for Bosnian-Canadians 25 years after the Srebrenica massacre |url=https://globalnews.ca/news/7164306/bosnia-war-25-year-anniversary/ |website=Global News |date=11. 7. 2020 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;citynews2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kasonga |first=Monique |title=For Bosnian Canadians, opening World Cup match in Toronto is &quot;much more than a game&quot; |url=https://kitchener.citynews.ca/2026/06/10/for-bosnian-canadians-opening-world-cup-match-in-toronto-is-much-more-than-a-game/ |website=CityNews |publisher=The Canadian Press |date=10. 6. 2026 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ircc-refuge-history&quot;&gt;{{cite web |title=Canada: A History of Refuge – A timeline |url=https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/services/refugees/about-refugee-system/how-system-works/timeline.html |website=Canada.ca |publisher=Immigration, Refugees and Citizenship Canada |date=29. 7. 2024 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;canadashistory-refugees&quot;&gt;{{cite web |title=Canada's refugees |url=https://www.canadashistory.ca/explore/settlement-immigration/canada-s-refugees |website=Canada's History |date=19. 6. 2018 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mapping-diaspora&quot;&gt;{{cite book |last=Halilovich |first=Hariz |title=Mapping the Bosnian-Herzegovinian Diaspora |publisher=Ministry of Human Rights and Refugees of Bosnia and Herzegovina, Government of Switzerland, UNDP in BiH and IOM in BiH |date=2018 |url=https://www.mhrr.gov.ba/PDF/MAPPING%20BIH%20DIASPORA%20REPORT.pdf |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bosnianrelief&quot;&gt;{{cite web |title=Bosnian Canadian Relief Association |url=https://www.bosnianrelief.org/ |website=Bosnian Canadian Relief Association |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lasource2016&quot;&gt;{{cite web |last=Trinh |first=Pauline |title=Bosnian community finds peace |url=https://thelasource.com/social/community/2016/11/07/bosnian-community-finds-peace/ |website=The Source |date=7. 11. 2016 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;toronto-srebrenica2024&quot;&gt;{{cite web |title=Proclamations 2024: July 11, 2024 |url=https://www.toronto.ca/city-government/awards-tributes/tributes/proclamations-congratulatory-scrolls-and-letters-of-greeting/proclamations/proclamations-2024/ |website=City of Toronto |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gac-srebrenica2025&quot;&gt;{{cite web |title=Statement on Srebrenica Genocide Remembrance Day |url=https://www.canada.ca/en/global-affairs/news/2025/07/statement-on-srebrenica-genocide-remembrance-day.html |website=Canada.ca |publisher=Global Affairs Canada |date=11. 7. 2025 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bosanski Kanađani}}
[[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]]
[[Kategorija:Srpska dijaspora]]
[[Kategorija:Hrvatska dijaspora]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]</text>
      <sha1>s99dmk4f8jgxf224idihvktj81lc1ku</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3898454</id>
      <parentid>3898419</parentid>
      <timestamp>2026-06-11T11:14:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */ nisam uspio naći konkretan dokaz; treba izbrisati i sa enwiki</comment>
      <origin>3898454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21483" sha1="09lqomrv1loksj8khp38lo9fui3pktg" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Bosanskohercegovački Kanađani
| izvorno_ime     = ''Bosnian Canadians''
| ukupno          = 38.000
| ukupno_godina   = procjena 2020.
| ukupno_ref      = &lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;&gt;{{cite web |title=Statistics Canada. (2017). 2016 Census of Population: Immigration, Ethnic Diversity and Languages |date=29. 11. 2017 |url=https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/as-sa/98-200-x/2016024/98-200-x2016024-eng.cfm}}&lt;/ref&gt;
| jezici          = [[engleski]], [[francuski]], [[bosanski jezik|bosanski]]
| vjera           = [[Sunitski islam]], [[kršćanstvo]], nereligioznost
| regije          = [[Ontario]], [[Quebec]], [[Alberta]], [[Britanska Kolumbija]]
}} 

'''Bosanskohercegovački Kanađani''' ({{jez-en|Bosnian Canadians}}; {{jez-fr|Canadiens d'origine Bosniaque}}) jesu [[Kanađani|kanadski državljani]] čije je porijeklo povezano s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].

Prema kanadskom popisu iz 2016, više od 38.000 osoba u [[Kanada|Kanadi]] izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Na popisu iz 2011. njih 22.920 navelo je bosansko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2011&quot;&gt;{{cite web |url=http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=105396&amp;PRID=0&amp;PTYPE=105277&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2013&amp;THEME=95&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |title=2011 National Household Survey: Data tables – Ethnic Origin (264), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3), Generation Status (4), Age Groups (10) and Sex (3) for the Population in Private Households of Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2011 National Household Survey |first=Government of Canada, Statistics |last=Canada |website=12.statcan.gc.ca |date=8. 5. 2013 |access-date=20. 8. 2017}}&lt;/ref&gt; Glavna središta naseljavanja i kulturnog života nalaze se u [[Toronto|Torontu]], [[Montreal]]u, [[Edmonton]]u i [[Calgary]]ju.

== Historija ==

Doseljavanje ljudi iz Bosne i Hercegovine u Kanadu počelo je najkasnije u 19. stoljeću. Kanadski popis iz 1891. zabilježio je dvije osobe iz Bosne i Hercegovine; obojica su bili muškarci i radili su kao fizički radnici u Ontariju.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Joseph |last=Shatzmiller |url=http://worldcat.org/oclc/1041444721 |title=Cultural exchange. Jews, Christians, and art in the medieval marketplace |date=9. 5. 2017 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-17618-5 |oclc=1041444721}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;/&gt;

=== Prvi svjetski rat ===

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kanada je, kao dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], objavila rat [[Centralne sile|Centralnim silama]], među kojima je bila i [[Austro-Ugarska]], u čijem se sastavu tada nalazila Bosna i Hercegovina. Zbog toga su neki Bosanci koji su živjeli u Kanadi tretirani kao neprijateljski stranci te su bili izloženi sumnji, diskriminaciji i internaciji.

U vrijeme Prvog svjetskog rata u Kanadi je živio mali broj doseljenika iz Bosne i Hercegovine. U zavisnosti od vremena dolaska i načina evidentiranja, u službenim spisima mogli su biti vođeni kao austrougarski ili jugoslavenski imigranti.

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kanada je internirala dio civila označenih kao &quot;neprijateljski stranci&quot;, među njima i osobe porijeklom iz Bosne i Hercegovine koja je tada bila dijelom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].&lt;ref name=&quot;rollcall&quot;&gt;{{cite web|url=https://roll-call.internmentcanada.ca/roll-call/|title=Roll Call|website=Project Roll Call|publisher=Canadian First World War Internment Recognition Fund|access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojale posebne bosansko-kanadske vojne jedinice, ali su pojedinci služili u kanadskim oružanim snagama i učestvovali u ratnim naporima. Neki su bili povezani i s pokretima otpora u Bosni i Hercegovini protiv [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Istovremeno su se osobe bosanskohercegovačkom porijekla u Kanadi suočavale s nepovjerenjem zbog porijekla. Prema navodima u izvornom tekstu, 1940. više od 100 bošnjačkih muškaraca internirano je u logoru u [[Petawawa|Petawawi]] u Ontariju, zajedno s drugim osobama označenim kao neprijateljski stranci.

Osim vojne službe, doprinosili su i civilnom dijelu ratnih napora. Neki su radili u fabrikama za proizvodnju municije i dijelova za avione, dok su drugi radili u poljoprivredi i proizvodnji hrane za kanadske vojnike i civile.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnian Canadians: The War Years |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |url=https://www.pier21.ca/research/immigration-history/bosnian-canadians-war-years}}&lt;/ref&gt;

=== Hladni rat ===

Nakon Drugog svjetskog rata Kanada je primila veliki broj raseljenih osoba i izbjeglica iz ratom razorene Evrope, među njima i doseljenike iz Bosne i Hercegovine. Između 1945. i 1950. približno 3.000 jugoslavenskih izbjeglica, uključujući Bosance, došlo je u Kanadu kroz državno podržane programe useljavanja. Mnogi su se naselili u gradovima kao što su Toronto, Montreal i [[Vancouver]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Library and Archives Canada |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/immigration/immigration-records/immigrants-canada-1925-1935-1945/Pages/yugoslav-refugees.aspx}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] napetosti između zapadnih država i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] utjecale su i na bosansko-kanadsku zajednicu. Neki doseljenici koji su napustili [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] nakon rata smatrani su mogućim špijunima ili komunističkim simpatizerima, zbog čega su bili pod nadzorom i sumnjom kanadskih vlasti. Hladni rat ograničavao je i putovanja te komunikaciju s rodbinom i prijateljima u Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;&gt;{{cite web |title=Internment Operations, 1914–1920 |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/military-heritage/first-world-war/Documents/internment-operations-1914-1920.pdf}}&lt;/ref&gt;

Doseljenici su istovremeno nastojali očuvati jezik, običaje i vjerske prakse, ali i prilagoditi se kanadskom društvu. Osnivali su udruženja, kulturne centre i bogomolje, među njima džamije i crkve, te organizirali društvene, kulturne i sportske događaje.&lt;ref name=&quot;lac-internment&quot;/&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===

[[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995, bio je jedan od ključnih događaja jer su mnogi imali rodbinu i prijatelje neposredno pogođene ratom. Rat je doveo i do povećanog dolaska izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Kanadu, naročito u gradove u kojima su već postojale bosanskohercegovačke zajednice.&lt;ref name=&quot;pier21-refugees&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kopinak1999&quot;/&gt;

Kanada je u ratu učestvovala kroz [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), čiji je zadatak bio nadzirati prekid vatre i pružati humanitarnu pomoć stanovništvu pogođenom ratom. Kanadski vojnici služili su u Bosni i Hercegovini u sklopu te misije, a neki su poginuli na dužnosti.&lt;ref name=&quot;canadianencyclopedia-peacekeepers&quot;/&gt;

Kanadska vlada je 1993. pokrenula poseban program za prihvat 5.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=CBC News: Canada to accept Bosnian refugees (1993) |url=https://www.cbc.ca/archives/entry/canada-to-accept-bosnian-refugees}}&lt;/ref&gt; Program je postojao uz redovne imigracijske programe i omogućio je mnogim ponovno spajanje s članovima porodice raseljenim ratom.

U širem izbjegličkom kontekstu, dolazak iz Bosne i Hercegovine bio je jedan od važnijih kanadskih programa zaštite izbjeglica 1990-ih. Kanadska savezna vlada u historiji izbjegličkog sistema navodi prihvat 5.000 Bošnjaka 1992, dok ''Canada's History'' za period 1992–1997. navodi gotovo 13.000 bosanskih izbjeglica koje su ušle u Kanadu nakon raspada Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;ircc-refuge-history&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;canadashistory-refugees&quot;/&gt; Dio novopridošlih stigao je u već postojeće jugoslavenske i bosanskohercegovačke mreže u većim gradovima, a dio se organizirao kroz nove vjerske, kulturne i humanitarne ustanove.

Tokom rata zajednica je organizirala demonstracije, javne skupove i humanitarne akcije za pomoć Bosni i Hercegovini. Pomagala je i izbjeglicama koje su stizale u Kanadu, naročito pri pronalasku smještaja, zaposlenja i pristupa socijalnim službama.&lt;ref name=&quot;yu2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;global-srebrenica2020&quot;/&gt;

=== Savremeni period ===

Ččine aktivnu zajednicu u Kanadi. Prema popisu iz 2016, više od 38.000 osoba izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo.&lt;ref name=&quot;statcan2016&quot;/&gt; Najviše ih živi u većim urbanim središtima, među njima u Torontu, Vancouveru, Edmontonu i Calgaryju.

Pripadnici zajednice djeluju u obrazovanju, poslovanju, umjetnosti i drugim oblastima. Kulturno naslijeđe čuvaju kroz udruženja i događaje, među njima i kroz Bosansko-kanadsko kulturno udruženje. Zajednica održava veze s Bosnom i Hercegovinom redovnim posjetama te podrškom humanitarnim i kulturnim inicijativama u zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kozina, G. Bosnian Canadians give back to homeland |date=11. 9. 2015 |website=CBC News |url=https://www.cbc.ca/news/canada/british-columbia/bosnian-canadians-give-back-to-homeland-1.3228498}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;citynews2026&quot;/&gt;

Bosanskohercegovačka dijaspora u Kanadi dio je šire poslijeratne dijaspore Bosne i Hercegovine. Studija o mapiranju bosanskohercegovačke dijaspore, koju su podržali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, IOM i UNDP, navodi da se poslijeratna dijaspora oblikovala kroz izbjegličke programe u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji te da je zadržala snažne porodične, neformalne i organizacijske veze s Bosnom i Hercegovinom.&lt;ref name=&quot;mapping-diaspora&quot;/&gt;

Najveća bošnjačka organizacija u Kanadi jeste [[Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike]].&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;/&gt;

== Organizacije i kultura ==

Organizacijski život zajednice razvijao se kroz vjerske zajednice, humanitarna udruženja, kulturne centre, sportske klubove i lokalne inicijative. Bosnian Canadian Relief Association u Torontu navodi da djeluje od 1992, što je povezuje s ratnim i poratnim humanitarnim radom zajednice.&lt;ref name=&quot;bosnianrelief&quot;/&gt; U Vancouveru djeluje Bosanskohercegovački kulturni centar, osnovan 2009. s ciljem okupljanja zajednice u [[Lower Mainland]]u i šire u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]], očuvanja kulturnih praksi i jačanja osjećaja zajedništva.&lt;ref name=&quot;lasource2016&quot;/&gt;

Kulturni život obuhvata obilježavanje državnih i vjerskih praznika, folklorne nastupe, sportske susrete, humanitarne akcije i okupljanja povezana s Bosnom i Hercegovinom. U većim gradovima takve aktivnosti često imaju i međugeneracijsku funkciju jer povezuju izbjegličku generaciju iz 1990-ih s djecom rođenom ili odraslom u Kanadi.

== Sjećanje na rat i javna vidljivost ==

Grad Toronto proglasio je 11. juli 2024. Danom sjećanja na [[genocid u Srebrenici]], navodeći da se tim danom odaje počast žrtvama i podsjeća na stradanje bosanskog naroda.&lt;ref name=&quot;toronto-srebrenica2024&quot;/&gt; Global Affairs Canada objavio je 2025. izjavu povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2024. uspostavila Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;gac-srebrenica2025&quot;/&gt;

Zajednica je javno vidljiva i kroz sport. Uoči utakmice Kanade i Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026]]. u Torontu, ''The Canadian Press'' izvijestio je da su za dio bosanskohercegovačkih Kanađana takvi susreti &quot;više od igre&quot;.&lt;ref name=&quot;citynews2026&quot; /&gt;

== Religija ==

Bosansko islamsko udruženje Gazi Husrev-beg osnovano je u novembru 1977. pod nazivom Udruženje Islamske zajednice Gazi Husrev-beg. Od 1995. djeluje pod sadašnjim imenom. Udruženje je nastalo radi zadovoljavanja vjerskih potreba članova, a od juna 1982. zajednica ima stalno zaposlenog imama. Osim vjerskih aktivnosti, udruženje podržava kulturni i društveni život Bošnjaka očuvanjem tradicije, promoviranjem folklora, sportskim aktivnostima i kreativnim radionicama.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Demografija prema religiji
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=10. 5. 2023 |title=Religion by ethnic or cultural origins: Canada, provinces and territories and census metropolitan areas with parts |url=https://www150.statcan.gc.ca/t1/tbl1/en/cv.action?pid=9810034101 |access-date=15. 9. 2024 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2021|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovorima &quot;Bosnian&quot; i &quot;Bosniak&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;&gt;{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=23. 12. 2013 |title=2001 Census Topic-based tabulations Selected Demographic and Cultural Characteristics (105), Selected Ethnic Groups (100), Age Groups (6), Sex (3) and Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3) for Population, for Canada, Provinces, Territories and Census Metropolitan Areas, 2001 Census - 20% Sample Data |url=https://www12.statcan.gc.ca/English/census01/products/standard/themes/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=0&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=68635&amp;PRID=0&amp;PTYPE=55430,53293,55440,55496,71090&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2001&amp;THEME=44&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= |access-date=21. 9. 2025 |website=www12.statcan.gc.ca}}&lt;/ref&gt;{{efn|name=R2001|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovoru &quot;Bosnian&quot; u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Kršćanstvo]]
| 9.700
| {{Percentage | 9700 | 31260 | 2 }}
| 3.875
| {{Percentage | 3875 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Islam]]
| 9.980
| {{Percentage | 9980 | 31260 | 2 }}
| 8.705
| {{Percentage | 8705 | 15720 | 2 }}
|-
| Bez religije
| 11.395
| {{Percentage | 11395 | 31260 | 2 }}
| 3.100
| {{Percentage | 3100 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Judaizam]]
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 25
| {{Percentage | 25 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Budizam]]
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| [[Hinduizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 10
| {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }}
|-
| Duhovnost starosjedilačkih naroda Amerike
| 15
| {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }}
| {{N/a}}
| {{N/a}}
|-
| [[Sikhizam]]
| 0
| {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
| Ostalo
| 80
| {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }}
| 0
| {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }}
|-
! Ukupno stanovništvo
! 31.260
! {{Percentage | 31260 | 31260 | 2 }}
! 15.720
! {{Percentage | 15720 | 15720 | 2 }}
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Demografija prema kršćanskim denominacijama
! rowspan=&quot;2&quot; | Religijska grupa
! colspan=&quot;2&quot; | 2021.&lt;ref name=&quot;religija2021&quot;/&gt;{{efn|name=R2021}}
! colspan=&quot;2&quot; | 2001.&lt;ref name=&quot;religija2001&quot;/&gt;{{efn|name=R2001}}
|-
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}}
! {{abbr|%|postotak}}
|-
| [[Katoličanstvo|Katolici]]
| 4.530
| {{Percentage | 4530 | 9700 | 2 }}
| 2.150
| {{Percentage | 2150 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Pravoslavlje|Pravoslavci]]
| 4.075
| {{Percentage | 4075 | 9700 | 2 }}
| 1.525
| {{Percentage | 1525 | 3875 | 2 }}
|-
| [[Protestantizam|Protestanti]]
| 375
| {{Percentage | 375 | 9700 | 2 }}
| 80
| {{Percentage | 80 | 3875 | 2 }}
|-
| Ostali kršćani
| 720
| {{Percentage | 720 | 9700 | 2 }}
| 120
| {{Percentage | 120 | 3875 | 2 }}
|-
! Ukupno kršćansko stanovništvo
! 9.700
! {{Percentage | 9700 | 9700 | 2 }}
! 3.875
! {{Percentage | 3875 | 3875 | 2 }}
|}

== Poznati bosanskohercegovački Kanađani ==

* [[Asmir Begović]], nogometaš i reprezentativac Bosne i Hercegovine
* [[Blagoje Bratić]], nogometaš
* [[Zijad Delić]], imam, aktivist, nastavnik, učenjak i javni govornik
* [[Ema Zajmović]], pokerašica
* Merlin Dervisevic, režiser filma ''[[Cruel and Unusual (film iz 2014)|Cruel and Unusual]]''
* [[Igor Drljača]], filmski režiser
* [[Johnathan Kovacevic]], hokejaš
* [[Vladimir Kuljanin]], košarkaš
* [[Nemanja Mitrović (košarka)|Nemanja Mitrović]], košarkaš
* [[Mila Mulroney]], supruga 18. premijera Kanade [[Brian Mulroney|Briana Mulroneyja]]
* [[Neven Pajkić]], bokser
* [[Diego Kapelan]], košarkaš
* [[Admir Salihović]], nogometaš
* [[Goran Simić (pjesnik)|Goran Simić]], pjesnik
* [[Alija Solak]], nogometaš i kanadski reprezentativac
* [[Nik Zoricic]] (1983–2012), skijaš
* [[Karmen Petrovic]], karatistkinja i profesionalna hrvačica

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;immigration-online&quot;&gt;[http://immigration-online.org/41-bosnian-immigration.html Bosnian immigration - North American Immigration]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bosniak&quot;&gt;[http://www.bosniak.org/ Congress of North American Bosniaks]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pier21-refugees&quot;&gt;{{cite web |title=Refuge Canada: Bosnians, 1992–1999 |url=https://pier21.ca/sites/default/files/learn/pdf/rc-online-profile.pdf |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |publisher=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kopinak1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Kopinak |first=Janice Katherine |title=The Health of Bosnian Refugees in Canada |journal=Ethnicity &amp; Health |volume=4 |issue=1–2 |pages=65–82 |date=1999 |doi=10.1080/13557859998209}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;canadianencyclopedia-peacekeepers&quot;&gt;{{cite web |last=Granatstein |first=J. L. |title=Canadian Peacekeepers in the Balkans |url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/canadian-peacekeepers-in-the-balkans |website=The Canadian Encyclopedia |publisher=Historica Canada |date=9. 8. 2019 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;yu2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Yu |first1=Soojin |last2=Ouellet |first2=Estelle |last3=Warmington |first3=Angelyn |title=Refugee Integration in Canada: A Survey of Empirical Evidence and Existing Services |journal=Refuge |volume=24 |issue=2 |pages=17–34 |date=2007 |url=https://refuge.journals.yorku.ca/index.php/refuge/article/view/21381 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;global-srebrenica2020&quot;&gt;{{cite web |last=Drolet |first=Mike |title=Wounds still fresh for Bosnian-Canadians 25 years after the Srebrenica massacre |url=https://globalnews.ca/news/7164306/bosnia-war-25-year-anniversary/ |website=Global News |date=11. 7. 2020 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;citynews2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kasonga |first=Monique |title=For Bosnian Canadians, opening World Cup match in Toronto is &quot;much more than a game&quot; |url=https://kitchener.citynews.ca/2026/06/10/for-bosnian-canadians-opening-world-cup-match-in-toronto-is-much-more-than-a-game/ |website=CityNews |publisher=The Canadian Press |date=10. 6. 2026 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ircc-refuge-history&quot;&gt;{{cite web |title=Canada: A History of Refuge – A timeline |url=https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/services/refugees/about-refugee-system/how-system-works/timeline.html |website=Canada.ca |publisher=Immigration, Refugees and Citizenship Canada |date=29. 7. 2024 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;canadashistory-refugees&quot;&gt;{{cite web |title=Canada's refugees |url=https://www.canadashistory.ca/explore/settlement-immigration/canada-s-refugees |website=Canada's History |date=19. 6. 2018 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mapping-diaspora&quot;&gt;{{cite book |last=Halilovich |first=Hariz |title=Mapping the Bosnian-Herzegovinian Diaspora |publisher=Ministry of Human Rights and Refugees of Bosnia and Herzegovina, Government of Switzerland, UNDP in BiH and IOM in BiH |date=2018 |url=https://www.mhrr.gov.ba/PDF/MAPPING%20BIH%20DIASPORA%20REPORT.pdf |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bosnianrelief&quot;&gt;{{cite web |title=Bosnian Canadian Relief Association |url=https://www.bosnianrelief.org/ |website=Bosnian Canadian Relief Association |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lasource2016&quot;&gt;{{cite web |last=Trinh |first=Pauline |title=Bosnian community finds peace |url=https://thelasource.com/social/community/2016/11/07/bosnian-community-finds-peace/ |website=The Source |date=7. 11. 2016 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;toronto-srebrenica2024&quot;&gt;{{cite web |title=Proclamations 2024: July 11, 2024 |url=https://www.toronto.ca/city-government/awards-tributes/tributes/proclamations-congratulatory-scrolls-and-letters-of-greeting/proclamations/proclamations-2024/ |website=City of Toronto |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;gac-srebrenica2025&quot;&gt;{{cite web |title=Statement on Srebrenica Genocide Remembrance Day |url=https://www.canada.ca/en/global-affairs/news/2025/07/statement-on-srebrenica-genocide-remembrance-day.html |website=Canada.ca |publisher=Global Affairs Canada |date=11. 7. 2025 |access-date=11. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bosanski Kanađani}}
[[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]]
[[Kategorija:Srpska dijaspora]]
[[Kategorija:Hrvatska dijaspora]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]]</text>
      <sha1>09lqomrv1loksj8khp38lo9fui3pktg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bosanskohercegovački Kanađani</title>
    <ns>1</ns>
    <id>535346</id>
    <revision>
      <id>3898453</id>
      <timestamp>2026-06-11T10:53:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Golubić */ novi odlomak</comment>
      <origin>3898453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="559" sha1="6rmktm2jenqm6fxn16uuw3qk1763jlg" xml:space="preserve">== Golubić ==

Radi li se stvarno o Mustafi Golubiću, agentu NKVD-a ili o nekome drugome Mustafi? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:53, 11 juni 2026 (CEST)</text>
      <sha1>6rmktm2jenqm6fxn16uuw3qk1763jlg</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>