Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.6 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 1567 3898540 3892424 2026-06-12T09:58:45Z Bakir123 110053 3898540 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #da251c | Boja2 = #ffffff; border:1px solid #da251c | Ime kluba = HŠK Zrinjski Mostar | Puno ime = Hrvatski športski klub<br/>Zrinjski Mostar | Grb = HŠK Zrinjski.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = ''Plemići'' | Osnovan = 1905. | Raspušten = | Lokacija = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#ffffff}} {{colorbox|#da251c}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Stadion pod Bijelim Brijegom|Bijeli Brijeg]] | Kapacitet = 25.000<ref>{{cite web|title=Kapacitet Stadiona pod Bijelim Brijegom|url=http://www.hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski|website=hskzrinjski.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150815160808/http://hskzrinjski.ba/index.php/klub/stadion-hsk-zrinjski|archive-date=15. 8. 2015|url-status=dead}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Denis Lasić]] | Trener = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = Stjepana Radića 45, <br />88000 Mostar<br /> | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.hskzrinjski.ba/ hskzrinjski.ba] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _redrightsash | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _whiterightsash | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FF0000 | tijelo2 = FF0000 | desna ruka2 = FF0000 | šorc2 = FF0000 | čarape2 = FF0000 }} {{Zrinjski}} '''Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar''' bosanskohercegovački je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a. Osnovan je 1905. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. == Historija == Još 1896. ugledni mostarski Hrvati zatražili su da se osnuje sportsko društvo hrvatske omladine pod nazivom "Hrvatski sokol”, što nije bilo dopušteno {{Izvor}}. Ipak, nešto manje od deset godina poslije, 1905. u prostorijama "Hrvoja", hrvatska omladina na čelu s profesorom Kuštrebom osniva đački sportski klub koji 1912. prerasta u gimnazijski sportski klub "Zrinjski" Mostar. Uspješan rad i rezultati kluba bilježe se do 1914, kada mu se zabranjuje rad. Tek 1917. godine HŠK "Zrinjski" Mostar stapa se s Hrvatskim radničkim omladinskim sportskim klubom, koji je postojao pri Hrvatskoj radničkoj zadruzi. Objedinjeni klub dobio je novo ime "Hercegovac". === Prvak Mostara 1923. === Zrinjski je postao prvak Mostara pobijedivši na svom terenu preko puta Stare bolnice jakog konkurenta jugoslavenski sportski klub rezultatom 1:0. Na jedinoj klupskoj fotografiji iz tog vremena zapisan je kompletan sastav: Smoljan, Vrančić, Vlaho, Bebek, Janjušić, Omerović, Golić, Miličević, Omeragić, Kučinović i Štimac. Vrijedne podatke o djelovanju kluba u razdoblju između dva svjetska rata pamti Ivan Rebac. Iako je Zrinjski bio omiljen kod građanstva, nije imao naklonost vlasti. Evo dva podatka koja to potvrđuju. Od petnaest fudbalera Zrinjskog samo je jedan bio zaposlen, za razliku od JŠK-a gdje su rijetki bili bez posla, a 1936. Zrinjskom je zbog hrvatskog grba zabranjen nastup u [[Dubrovnik]]u. U četvrtom desetljeću 20. vijeka Zrinjski je često gostovao u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Na osnovi dvije sačuvane fotografije iz 1933. i 1934. za Zrinjski su tada igrali Šarac, Nuić, Mijan, Ćurković, Buhač, Komljenović, Novak, Boban, Šunjić, Vlak, Barbarić, Rotin i Rebac. Normalno da je spisak svih igrača teško kompletirati, ali sigurno da su dres ''plemića'' nosile desetine fudbalera u tom razdoblju. Više u sjećanjima, nego u dokumentima, ostalo je zapamćeno da su predsjednici Zrinjskog bili Miško Mikulić, Drago Turkelj, Jakša Miljković, Blaška Slišković. [[Drugi svjetski rat]] poremetio je razvoj Zrinjskog. Tokom 1941. Zrinjski se zajedno sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] iz Sarajeva i Hrvojem iz Banje Luke priključio Prvoj hrvatskoj ligi koja je formirana spomenute godine nakon što je NDH bila primljena u članstvo [[FIFA]]-e. Iz tog razdoblja ostale su fotografije iz susreta Zrinjskog protiv splitskog Hajduka i zagrebačkog Građanskog. Također je ostao trag da je Zrinjski u Mostaru 1943. igrao protiv ''Muslimanskog omladinskog kluba Jedinstvo'' i pobijedio rezultatom 2:1. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Zrinjski nastupa u ligi [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. U nezavršenom prvenstvu 1941. klub zauzima četvrto mjesto sa devet bodova. Godinu poslije u grupi D (grupa sa klubovima iz BiH) Zrinjski zauzima drugo mjesto iza sarajevskog [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-a]] <ref>{{Cite web |url=http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=104&Itemid=42 |title=Tabela prvenstva NDH od 1940. - 1944. na nogonet.hr |access-date=26. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070824205832/http://hr.nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=104&Itemid=42 |archive-date=24. 8. 2007 |url-status=dead }}</ref>. === Pola vijeka zabrane === Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog rata]] klubu je opet zabranjen rad. Tada je nova vlast zabranila svim sportskim i kulturnim udrugama s nacionalnim predznakom obnovu rada. Ova zabrana rada kluba je trajala punih 47 godina pa je tek 1992. svečano u [[Međugorje|Međugorju]] obnovljen rad "Hrvatskog športskog kluba "Zrinjski" Mostar". Od obnavljanja rada, u junu 1992. HŠK "Zrinjski" se takmičio u tri različita prvenstva, ali uvijek u najkvalitetnijem rangu koji je u određenom razdoblju postojao. == Uspjesi == *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. '''(rekord)''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4)''': [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2022/2023.|2022/23]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2023/2024.|2023/24]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2025/2026.|2025/26.]] *'''[[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|2024]], [[Superkup Bosne i Hercegovine 2025.|2025.]] *'''[[Prva liga Herceg-Bosen u nogometu|Prva liga Herceg-Bosne]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1993/94, 1997/98. == Nastupi u Evropskim takmičenjima == Svoj prvi nastup u Evropi Zrinjski je zabilježio u ljeto 2000, kada je Zrinjski nastupio u prvom kolu [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kupa]] protiv [[Švedska|švedske]] [[Västra Frölunda IF|Västra Frölunde]]. U prvoj utakmici Zrinjski je izgubio 1:0, a u uzvratu u Mostaru bili su jako blizu prolaska u drugo kolo jer su vodili pogocima Miloša i Buhića, ali su u produžetku primili pogodak koji ih je izbacio. U sezoni 2005/06. igrali su u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Nakon pobjede u gostima protiv [[Luksemburg|Luksemburškog]] prvaka [[F91 Dudelange|Dudelangea]] od 1-0 u uzvratu pod Bijelim Brijegom je doživljena prava katastrofa, Zrinjski je poražen sa 4-0 i tako je završio svoj izlet u Evropu. U sezoni 2006/07. Zrinjski je izborio takmičenje u Intertoto kupu gdje su u prvom kolu pobijedili predstavnika [[Malta|Malte]] [[Marsaxlokk FC|FC Marsaxlokk]] ukupnim rezultatom 3-0, a u drugom kolu su ispali ukupnim rezultatom 4-2, nakon poraza na svom terenu od 3-1 protiv [[Izrael]]skog tima [[Maccabi Petah Tikva FC|Maccabi Petach Tikva]]. Sezonu 2007/08. Zrinjski je otvorio utakmicom protiv Partizana na [[Stadion pod Bijelim brijegom|Bijelom Brijegu]] u okviru [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. Nakon nereda koje su pokrenuli navijači Partizana utakmica je bila na rubu prekida, ali je ipak nastavljena a Zrinjski je izgubio 6-1. U uzvratnoj utakmici u Beogradu, Zrinjski je izgubio 5-0. Međutim, Partizan je nedugo kasnije izbačen iz evropskih takmičenja zbog divljanja navijača, a Zrinjski je umjesto njega prošao dalje. Protivnik mu je bio [[FK Rabotnički]], a Zrinjski je izbačen ukupnim rezultatom 1-2. U sezoni 2008/09. protivnici su mu bili [[FC Vaduz|Vaduz]], koji su izbacili, te [[SC Braga|Braga]], od koje su izgubili ukupnim rezultatom 0-3. U sezoni 2009/10. ispali su od [[Slovačka|slovačkog]] [[ŠK Slovan Bratislava|Slovana]]. U prvoj utakmici ostvarili su pobjedu od 1-0, međutim, u drugoj su izgubili 4-0 i tako se oprostili od Evrope. Sezona 2010/11. obilježena je pobjedama nad [[Kazahstan|kazastanskim]] [[FK Tobol|Tobolom]]<ref>http://www.mostar-info.com/index.php?option=com_content&view=article&id=574:zrinjsk-i-u-uzvratu-pobijedio-tobol&catid=43:sport&Itemid=69{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> i [[San Marino|sanmarinskim]] [[SP Tre Penne|Tre Penneom]], koji su izbacili zanimljivim rezultatom 13-3, u dvije utakmice<ref>http://www.19srpanj.com/index.php?option=com_content&view=article&id=644:zrinjski-s-13-pogodaka-potopioq-tre-penne-&Itemid=135{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, ali i ispadanjem od [[Danska|danskog]] [[Odense Boldklub|Odensea]], ukupnim rezultatom 3-5.<ref>{{Cite web |url=http://www.bhmagazin.com/sport/3265-odense-zrinjski-53-.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101201103023/http://www.bhmagazin.com/sport/3265-odense-zrinjski-53-.html |archive-date=1. 12. 2010 |url-status=dead}}</ref> === Utakmice === {| class="wikitable" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno ! |- | [[UEFA Intertoto kup 2000.|2000.]] | [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] | 1K | {{flagicon|ŠVE}} [[Västra Frölunda IF|Västra Frölunda]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 2–2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2005/2006.|2005/06]]. | [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|LUX}} [[F91 Dudelange|Dudelange]] | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–4 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[UEFA Intertoto kup 2006.|2006.]] | rowspan="2"| [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] | 1K | {{flagicon|MLT}} [[Marsaxlokk FC|Marsaxlokk]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 4–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2K | {{flagicon|IZR}} [[Maccabi Petah Tikva FC|Maccabi Petah Tikva]] | style="text-align:center;"| 1–3 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–4 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[Kup UEFA 2007/2008.|2007/08.]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1KV | {{flagicon|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]] | style="text-align:center;"| 1–6 | style="text-align:center;"| 0–5 | style="text-align:center;"| 1–11 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2Q | {{flagicon|MAK}} [[FK Rabotnički|Rabotnički]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09.]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1KV | {{flagicon|LIH}} [[FC Vaduz|Vaduz]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 5–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|POR}} [[SC Braga|Braga]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 0–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] | [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 2KV | {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 1–4 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|KAZ}} [[FK Tobol|Tobol]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 4–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV |{{flagicon|SMR}} [[SP Tre Penne|Tre Penne]] | style="text-align:center;"| 4–1 | style="text-align:center;"| 9–2 | style="text-align:center;"| 13–3 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|DAN}} [[Odense Boldklub|Odense]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 3–5 | style="text-align:center;"| 3–5 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14.]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|AND}} [[UE Santa Coloma]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 3–1 | style="text-align:center;"| 4–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|BUG}} [[PFK Botev Plovdiv|Botev Plovdiv]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- || [[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|2014/15.]] || [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 2KV | {{flagicon|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 2–0 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16.]] | [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|ARM}} [[FK Širak|Širak]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 2–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17.]] | [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 2KV | {{flagicon|POL}} [[Legia Varšava]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18.]] | [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | 2KV | {{flagicon|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| 2018/19. | [[UEFA Liga prvaka 2018/2019.|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | style="text-align:center;"| 1−1 | style="text-align:center; "| 0−1 | style="text-align:center;"| 1−2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|Evropska liga]] | 2KV | {{flagicon|MLT}} [[Valletta FC|Valletta]] | style="text-align:center;"| 1−1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 3−2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|Evropska liga]] | 3KV | {{flagicon|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec]] | style="text-align:center;"| 1−1 | style="text-align:center;"| 0−1 | style="text-align:center;"| 1−2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|MAK}} [[Akademija Pandev]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 6–0 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 3–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|ŠVE}} [[Malmö FF|Malmö]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 1–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21.]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | 1KV | {{flagicon|LUX}} [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | style="text-align:center;"| 3–0 | {{n/a}} | {{n/a}} | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana (2005)|Olimpija Ljubljana]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 3–2 | {{n/a}} | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 2–2<sup>'''[[#1|1]]''' | {{n/a}} | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="4"| 2022/23. | [[UEFA Liga prvaka 2022/2023.|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | style="text-align:center;"| 0−0 | style="text-align:center; "| 0−1 | style="text-align:center;"| 0−1 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|Evropska konferencijska liga]] | 2KV | {{flagicon|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] | style="text-align:center;"| 3–2 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 4–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|KAZ}} [[FK Tobol|Tobol]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | PO | {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 2–2<sup>'''[[#2|2]]''' | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="7"| 2023/24. | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2023/2024.|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|ARM}} [[FK Urartu|Urartu]] | style="text-align:center;"| 2–3 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 3–3<sup>'''[[#3|3]]''' | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| 2–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|Evropska liga]] | 3KV | {{flagicon|ISL}} [[Breiðablik]] | style="text-align:center;"| 6–2 | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 6–3 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | PO | {{flagicon|AUT}} [[LASK]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 2–3 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | rowspan="3"| [[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|Evropska konferencijska liga]] | rowspan="3"| GF | {{flagicon|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]] | style="text-align:center;"| 4–3 | style="text-align:center;"| 0–1 | rowspan="3" style="text-align:center;"| 4/4. | rowspan="3"| [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | {{flagicon|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 0–1 |- | {{flagicon|POL}} [[Legia Varšava]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 0–2 |- | rowspan="3"| [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25.]] | rowspan="3"| [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijska liga]] | 2KV | {{flagicon|SLO}} [[NK Bravo|Bravo]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 3–1 | style="text-align:center;"| 3–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 3KV | {{flagicon|BUG}} [[Botev Plovdiv]] | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 3–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | PO | {{flagicon|POR}} [[Vitória SC|Vitória de Guimarães]] | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 0–7 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="12"| 2025/26. | rowspan="2"| [[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Liga prvaka]] | 1KV | {{flagicon|SMR}} [[AC Virtus|Virtus]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 4–1 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | 2KV | {{flagicon|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| 0–4 | style="text-align:center;"| 2–4 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2025/2026.|Evropska liga]] | 3KV | {{flagicon|ISL}} [[Breiðablik]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 3–2 | [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | PO | {{flagicon|NIZ}} [[FC Utrecht|Utrecht]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 0–2 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | rowspan="7"| [[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|Konferencijska liga]] | rowspan="6"| LF | {{flagicon|GIB}} [[Lincoln Red Imps FC|Lincoln Red Imps]] | style="text-align:center;"| 5–0 | {{n/a}} | rowspan=6 style="text-align:center;"| 23/36. | rowspan=6| [[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]] |- | {{flagicon|NJE}} [[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 0–1 |- | {{flagicon|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 0–6 |- | {{flagicon|ŠVE}} [[BK Häcken|Häcken]] | style="text-align:center;"| 2–1 | {{n/a}} |- | {{flagicon|POL}} [[Raków Częstochowa]] | {{n/a}} | style="text-align:center;"| 0–1 |- | {{flagicon|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]] | style="text-align:center;"| 1–1 | {{n/a}} |- | Nokaut-faza | {{flagicon|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–3 | [[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]] |} :<div id="1">¹ <small> APOEL slavio sa 4–2 nakon izvođenja penala.</small></div> :<div id="2">² <small> Slovan Bratislava slavio sa 6–5 nakon izvođenja penala.</small></div> :<div id="3">³ <small> Zrinjski slavio sa 4–3 nakon izvođenja penala.</small></div> == Navijači == Gotovo od obnavljanja Zrinjskog postoje i najvatreniji navijači Zrinjskog, [[Ultras - Mostar|Ultrasi]] koji su u aprilu 2004. u derbiju protiv Sarajeva proslavili desetu godišnjicu. Ultrasi su osnovani u aprilu 1994, kad je napravljen Inicijativni odbor Kluba navijača Zrinjskog, koji je imao za cilj da organizira skupštinu navijača. Godine 1997. održana je i prva službena skupština Kluba Navijača na kojoj je bilo prisutno preko 400 sudionika. Nakon te Skupštine jedna od udarnih podgrupa Ultras-a bila je ekipa navijača pod imenom "Zrinjevci". Ultrasi od 2000. dodjeljuju nagradu za najboljeg igrača sezone koja od sezone 2003/2004. nosi ime Filip Šunjić – Pipa u spomen na tragično preminulog navijača Zrinjskog. Dobitnici te nagrade do sada su bili [[Slaven Musa]], [[Ivica Matas]], [[Armando Marenzzi]], [[Luka Modrić]], [[Zoran Rajović]], [[Ivica Džidić]], [[Sulejman Smajić]], [[Mario Ivanković]], [[Krešimir Kordić]], [[Toni Šunjić]], [[Marin Aničić]], [[Igor Melher]], [[Pero Stojkić]], [[Anto Radeljić]], [[Vučina Šćepanović]], [[Daniel Graovac]], [[Slobodan Jakovljević]], [[Ognjen Todorović]] i [[Marin Galić]].<ref>{{cite web |title=Trofej FŠP |url= http://www.ultras-zrinjski.net/trofej-filip-sunjic-pipa/ |website=Klub navijača "Ultras-Zrinjski" Mostar |access-date=19. 6. 2020 |date=30. 11. 2014}}</ref> ==Stadion== HŠK Zrinjski svoje nogometne utakmice igra na [[Stadion pod Bijelim brijegom|Stadionu pod Bijelim brijegom]], koji je nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] dobio novo ime - Stadion HŠK Zrinjski. To je višenamjenski stadion koji je izgrađen 1971. Ima atletsku stazu i rasvjetu, tako da se na njemu mogu igrati i noćne utakmice. Stadion može primiti 25.000 gledalaca i to je drugi stadion po kapacitetu u BiH. Stadion ima dvije tribine zapadnu (gornju i donju) i istočnu (stajanje). U vrijeme izgradnje stadiona "Pod Bijelim brijegom" (1960-ih) HŠK Zrinjski je bio odlukom komunističkih vlasti zabranjen, te samim tim nije mogao igrati utakmice na stadionu, a 1993. [[FK Velež Mostar|FK Velež]] je primoran igrati utakmice na [[Stadion "Rođeni"|Stadionu "Rođeni" u Vrapčićima]]. U posljednjem ratu u BiH veliki dio arhiva FK Veleža koji se nalazio u zgradi uprave je uništen , kao i mnogi trofeji, plakete i ostala vrijedna dokumentacija, a sam stadion pretrpio je nekolika granatiranja, Odlukama gradskih vlasti, HŠK Zrinjski igra na svom stadionu koji službeno nosi naziv "Stadion HŠK Zrinjski". ==Dres== U prvim godinama postojanja (prije Prvog svjetskog rata) Zrinjski je koristio crvene majice i bijele šorceve. Nakon Prvog svjetskog rata klub svoje utakmice igra u majicama sa kombinovanim crveno-bijelim okomitim prugama i u majicama sa kombinovanim crveno-bijelim vodoravnim prugama što je simbolizovalo boje hrvatskog grba. U tridesetim godinama dvadesetog stoljeća počinju se koristiti bijele majice s crvenom vodoravnom prugom i bijeli šorcevi te bijele majice s crvenom lentom i bijeli šorcevi kao domaći dresovi, a crvene majice s bijelom vodoravnom prugom i bijeli šorcevi te crvene majice s bijelom lentom i bijeli šorcevi kao gostujući dresovi. U nogometnoj ligi NDH i prijateljskim utakmicama tokom drugog svjetskog rata klub je nastupao u majicama crvene boje s bijelim rukavima i šorcevima. Prve utakmice nakon obnavljanja rada kluba 1992. Zrinjski je igrao u dresovima identičnim onima od hrvatske nogometne reprezentacije dakle majicama sa crvenim i bijelim kockicama i bijelim šorcevima. Od 1993. do 1995. klub koristi već viđene dresove, tj. majice s kombiniranim crveno-bijelim vodoravnim prugama i plave šorceve. Nakon 1995. počinje tradicija korištenja bijele majice s crvenom lentom i bijelih šorceva kao glavnog dresa. Ta tradicija je prekinuta u jesenskoj polusezoni 2005/06. Premijer lige BiH kada su nastupali u bijelim majicama i šorcevima. Zrinjski danas kao domaće dresove koristi bijele majice s crvenom lentom i bijele šorceve, a kao gostujuće crvene majice s bijelom lentom i crveni šorc. ==Nogometna škola== Klub je od početka rada veliku pažnju poklanjao omladinskoj školi, kroz koju je prošao veliki broj igrača i koju uprava kluba štiti i podržava kako mladi igrači ne bi odlazili iz kluba. Mlade selekcije su, također, nastupale na velikom broju turnira, osvajale su titulu šampiona Herceg-Bosne, te plasirale se i u završno takmičenje za šampiona BiH. Juniori Zrinjskog su u sezoni 2006/07. osvojili naslov šampiona Bosne i Hercegovine, a neki od tih igrača već su pronašli svoje mjesto i u prvoj momčadi kluba. Jedan od ponajboljih igrača te juniorske momčadi Zrinjskog je bio Ivan Peko, koji je iz Zrinjskog prešao u zagrebački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. Juniori Zrinjskog su u sezoni 2008/09. osvojili Omladinski nogometni kup Bosne i Hercegovine. Pioniri Zrinjskog su osvojili naslov Omladinske nogometne lige Hercegovačko-neretvanskog kantona u sezoni 2008/09. == Treneri == {{div col|colwidth=25em}} * {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (1998–1999) * {{ZD|BIH}} [[Vladimir Skočajić]] (2000) * {{ZD|HRV}} [[Vjeran Simunić]] (2001) * {{ZD|BIH}} [[Ivica Barbarić]] (2001–2003) * {{ZD|BIH}} [[Franjo Džidić]] (2003) * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Deverić]] (2003–2004) * {{ZD|BIH}} [[Franjo Džidić]] (2004–2005) * {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2005–2007) * {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]] (2007–2010) * {{ZD|SLO}} [[Marijan Bloudek]] (2010) * {{ZD|BIH}} [[Slaven Musa]] (2010–2012) * {{ZD|BIH}} [[Draženko Bogdan]] ''(privremeno)'' (2012) * {{ZD|BIH}} [[Dragan Perić]] (2012–2013) * {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] (2013–2014) * {{ZD|HRV}} [[Mišo Krstičević]] (2015) * {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]] (2015–2016) * {{ZD|BIH}} [[Ivica Barbarić]] (2016–2017) * {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2017–2018) * {{ZD|HRV}} [[Ante Miše]] (2018) * {{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2018–2019) * {{ZD|HRV}} [[Hari Vukas]] (2019) * {{ZD|BIH}} [[Nenad Gagro]] ''(privremeno)'' (2019) * {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2019–2020) * {{ZD|BIH}} [[Sergej Jakirović]] (2020–2022) * {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]] (2022–2023) * {{ZD|HRV}} [[Mario Ivanković]] ''(privremeno)'' (2023–2024) * {{ZD|CG}} [[Željko Petrović]] (2024) * {{ZD|HRV}} [[Mario Ivanković]] (2024–2025) * {{ZD|HRV}} [[Igor Štimac]] (2025–2026) {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Mostarski derbi|Mostarski gradski derbi Velež - Zrinjski]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|HŠK Zrinjski Mostar}} * [http://www.hskzrinjski.ba Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=73390/profile/index.html Zrinjski] na uefa.com {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Navkutije |ime = |naslov = NK Zrinjski u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Zrinjski Mostar]] [[Kategorija:Sport u Mostaru|Zrinjski]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1905.|Zrinjski Mostar]] [[Kategorija:HŠK Zrinjski|*]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] tfw1b0vv20w35bq4s4esx74vh8oiq80 0 2879 3898466 3898455 2026-06-11T13:00:30Z Panasko 146730 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-34467-72|~2026-34467-72]] ([[User talk:~2026-34467-72|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 3849746 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Tačnost}}{{Kontroverzno}}{{Infokutija etnička grupa| |grupa=Hrvati |slika=Map of the Croatian Diaspora in the World.svg |ukupno= 6,2<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hrv Hrvatski jezik na Ethnologue.com]</ref> - 9 miliona<ref name="HWC">{{Cite web |url=http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general |title=Hrvatski Svjetski Kongres |access-date=16. 2. 2009 |archive-date=23. 6. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030623031342/http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general |url-status=dead }}</ref><small>(procjena)</small> |jezici=[[Hrvatski jezik|hrvatski]] |vjera=pretežno [[katolicizam|rimokatolička]] |vezano=[[Slaveni]]<br />[[Južni Slaveni]] |pop1=3,874,321|pop10=40,848|pop2=544,780|pop3=414,714 – 1.2 millijuna|pop4=441,000|pop5=200,000 – 380,000|pop6=250,000|pop8=133,965|pop9=57,900|regija1={{ZD|HRV}} [[Hrvatska]]|regija2={{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]|regija3={{ZD|SAD}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|regija4={{ZD|NJE}} [[Njemačka]]|regija5={{ZD|ČIL}} [[Čile]]|regija6={{ZD|ARG}} [[Argentina]]|regija8={{ZD|KAN}} [[Kanada]]|regija9={{ZD|AUS}} [[Australija]]|regija10={{ZD|SRB}} [[Srbija]]|pop11=57,900|pop12=40,000|pop13=35,642|pop14=35,000|regija11={{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]]|regija12={{ZD|FRA}} [[Francuska]]|regija13={{ZD|SLO}} [[Slovenija]]|regija14={{ZD|ŠVE}} [[Švedska]]}} '''Hrvati''' su [[narod]] u grupi [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]], koji uglavnom nastanjuje područje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine.]] U Hrvatskoj si jedini konstitutivni narod a u Bosni i Hercegovini jedan od tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]]. Znatne hrvatske manjine stoljećima žive u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Austrija|austrijskoj]] pokrajini [[Gradišće]], [[Italija|Italiji]] u području [[Molise]], u [[Moravska|Moravskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]] te u pograničnim područjima zapadne [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovenija|Slovenije]],{{Izvor}} [[Rumunija|Rumunije]]. Hrvati se često, iako ne samo određuju kroz vezanost uz [[katoličanstvo]] i [[hrvatski jezik]]. Hrvata ima oko 4,5 miliona u Hrvatskoj i oko 0,55 miliona u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].{{Izvor}} O broju Hrvata u inozemstvu se može samo nagađati.{{Izvor}}Najveće emigrantske grupe žive u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]], prvenstveno u [[Njemačka|Njemačkoj]], a zatim u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. Od drugih kontinenata, [[Amerika]] ima najbrojniju hrvatsku imigraciju, i to u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] ([[Ohio]], [[California]]) i [[Kanada|Kanadi]] ([[Mississauga]]), kao i u [[Argentina|Argentini]], [[Čile]]u, [[Brazil]]u. {{Izvor}}. Postoje i hrvatske manjine u [[Australija|Australiji]] ([[Perth]], [[Sydney]]) i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], kao i u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Samo u periodu od 1900-14 iselilo se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] evidentiranih 600.000 Hrvata, koji su otišli u ekonomsku emigraciju.{{Izvor}} Porijeklo Hrvata prije nije sigurno.{{Izvor}} Poznato je da riječ Hrvat nije slavenskog porijekla.{{Izvor}} Prvi navod njihova imena, ''Horovathos'', nalazi se na dva kamena ispisana [[grčki]]m pismom iz [[200]] godine, nađenima u luci [[Tanais]] na poluotoku [[Krim]]. Oba kamena se čuvaju u arheološkom muzeju ruskog grada [[Sankt Petersburg]]a, a otkrio ih je [[Hido Bišćević]], hrvatski ambasador u [[Rusija|Rusiji]].{{Izvor}} Početkom [[7. vijek]]a, Hrvati su napustili područje sjeverno od [[Karpati|Karpata]] i istočno od rijeke [[Visla|Visle]] gdje su osnovali jedno od dva svoja kraljevstva ''[[Bijela Hrvatska|Bijelu Hrvatsku]]'') i na Istok do [[Dnjepar|Dnjepra]] gdje su imali svoje drugo kraljevstvo pod imenom [[Crvena Hrvatska]] i naselili se uzduž [[Dinaridi|Dinarida]]. Davnašnja povezanost s tim pradomovinama{{Nedostaje referenca}} naročito se ogleda u ikavici kojom govore samo [[Ukrajinci]], Hrvati i [[Bošnjaci]].{{Izvor}} Nove države zapremale su prostor uz [[Jadransko more|jadransku obalu]] između današnje [[Albanija|Albanije]] na jugoistoku i današnje [[Venecija|Venecije]] na sjeverozapadu, te do [[Mačva|Mačve]] i [[Podravina|Podravine]] na sjeveru. Kasnije su ta dva imena nestala, a pojavile su se dvije nove kneževine: Panonska i Dalmatinska, čiji su kneževi Ljudevit i Tomislav otjerali Franke i [[Bugari|Bugare]] s područja svojih država. (Pogledati Historiju Hrvata Ferde Šišića. Bijela Hrvatska je okupirana od [[Poljska|Poljske]], a grupa od stotinjak hiljada Bijelih Hrvata u Poljskoj postojala je do staljinskog režima.{{Izvor}} Majka nedavno preminulog Pape Ivana Pavla Drugog bila je Bijela Hrvatica.{{Izvor}} Najveći dio Bijelih Hrvata iselio se u USA.{{Izvor}} [[Genetika]], kaže da je većina Hrvata miješani genotip, ali glavna grupa gena specifična je za jednu "dinarsku" podgrupu, koja je vjerovatno naslijeđena od predslavenskih stanovnika [[Dinara|dinarske]] Hrvatske i to u gotovo 50% populacije. [[Datoteka:Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg|mini|278x278piksel|Oton Iveković: Dolazak Hrvata na Jadran.]] Iako malobrojna nacionalna grupa, Hrvati kroz svoju dvadeset vijekova dugu historiju{{Nedostaje referenca}} učestvuju u gotovo svim područjima ljudske civilizacije s priličnim doprinosom. Iako je prvi pisani dokument iz početka 12. vijeka, jedno hrvatsko ime (knez Trpimir) zapisano je već 850. godine, što znači da njihova pismenost datira mnogo prije nego prvi sačuvani pisani dokument. Prvi univerzitet u Hrvata postojao je već u 13. vijeku,{{Izvor}} a razorili su ga Križari u svom pljačkaškom pohodu na Palestinu. Pet naučnika i umjetnika hrvatskog porijekla su dobitnici Nobelove nagrade, a hrvatski jezik je u Srednjem vijeku bio jedan od pet jezika na kojima se po evropskim univerzitetima odvijala nastava: italijanski, latinski, njemački, hrvatski i poljski.{{Izvor}} Car Karlo Veliki, prvi ujedinitelj Evrope govorio je hrvatski.{{Izvor}} Od južnoslavenskih naroda stanovnici današnje Dalmacije medju prvima dolaze u dodir s [[Arapi]]ma i prvi prihvaćaju [[Islam]].{{Izvor}} Još dvije afričke metropole duguju svoju historiju Hrvatima, braća Seljan su izradili plan za urbanizaciju [[Adis Abeba|Adis Abebe]] a Dragutin Lerman je utemeljio [[Leopoldville]]{{Izvor}}. U sportovima su brojne hrvatske ekipe i pojedinci dosegli najviši svjetski nivo od [[rukomet]]a, [[Vaterpolo|vaterpola]], [[nogomet]]a, [[Odbojka|odbojke]], do [[boks]]a, hrvanja, borilačkih azijskih sportova, [[tenis]]a i [[Skijanje|skijanja]]. Brojne naučne discipline su obogaćene doprinosom naučnika hrvatskog porijekla: [[Julije Klović]], [[Faust Vrančić]], [[Marin Getaldić]], [[Ruđer Bošković]], [[Lavoslav Ružička]], [[Vladimir Prelog]], [[Miroslav Radman]] i drugi, koje se može u svjetskim enciklopedijama naći pod nadimkom Dalmata, dok je u muzičkoj umjetnosti značajano mjesto zauzelo nekoliko operskih pjevačica Maja Strozzi, Milka Trnina, Zinka Kunc, Ruža Pospiš i brojne druge. Popularnost Mike Trnine u ono doba nadilazi slavu najvećih operskih diva, a Zinka Kunc dugo godina bila je neprikosnovena primadona njujorškog Metropolitena. Jednu od najvrijednijih svjetskih kolekcija umjetnina, procijenjenu na više od 10 milijardi eura, svojem narodu poklonio je [[Ante Topić Mimara]]. [[Datoteka:02 Ferdinand Quiquerez Dolazak Hrvata k moru.JPG|mini|Slika Ferde Quiquereza (Kikereca) ''"Dolazak Hrvata k moru"'']] Od Hrvata također potječe i ideja ujedninjenja svih [[Slaveni|Slavena]] u jedan narod.{{Izvor}} Prvi, [[panslavist]], je bio, u 17. vijeku, [[Juraj Križanić]] porijeklom iz [[Bihać]]a, koji je sanjao o slavenskom carstvu od [[Rusija|Rusije]] do [[Jadransko more|Jadrana]], a drugi, idejni otac južnoslavenstva bio je osječki nadbiskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. Obje ideje su neslavno propale. Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. godine formirana je kratkotrajna [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se potom [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] spojila u novo [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca]] , kasnije nazvano [[Jugoslavija]] . U novom kraljevstvu prvotno je zadržana teritorijalna podjela na povijesne pokrajine, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] , ali je kasnija podjela zemlje na područja i banove smanjila nacionalni i historijski karakter administrativne podjele. Nakon formiranja banovine 1929. godine, Hrvati su se uglavnom nastanili na područjima [[Sava|Save]] i [[Primorje (župa)|Primorja]]., ali u manjoj mjeri je bilo i područja u susjednim banovima. U pokušaju da se riješi hrvatsko pitanje u Jugoslaviji, 1939. nastala je [[Banovina Hrvatska]] koja je obuhvaćala područja nekadašnje [[Sava|Save]] i [[Primorska banovina|Primorske Banovine]], kao i dijelove [[Zetska banovina|Zetske]] , [[Drinska banovina|Drinske]] , [[Vrbaska banovina|Vrbaske]] i [[Dunavska banovina|Podunavske banovine]] . U Banovini je [[Hrvatska]] pronašla najveći broj kriški^(?) [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u kojima su Hrvati činili većinu stanovništva, ali i jedan broj kriški^(?) u kojima su većinu činili [[Srbi]] . Okupacija i podjela [[Jugoslavija|Jugoslavije]] 1941. formirala je, pod pokroviteljstvom [[Njemačka|Njemačke]] i [[Italija|Italije]] , marionetsku [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u kojoj je uspostavljen [[Ustaše|ustaški režim]] . Pored većine bivše [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] obuhvaćala je i cijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i cijeli [[Srem]] , odnosno područja nastanjena uglavnom [[Srbi]]ma i [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]. Vlasti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] proglasile su [[Muslimani (narod)|muslimane]] Hrvatima [[Islam|islamske vjeroispovijesti]], dok su [[Srbi]] u ovoj zemlji podvrgnuti [[progon]]u i [[genocid]]u. [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] nije obuhvaćala neka obalna područja bivše [[Banovina Hrvatska|hrvatske Banovine]], koju je [[Italija]] okupirala i pripojila, niti to područje.[[Međimurje]] je okupirala i pripojila [[Mađarska]] . Iako je većina Hrvata u početku surađivala s ustaškim režimom, jedan se dio pridružio i jugoslavenskim [[partizani]]ma . Nakon vojnog poraza Sila Osovine , [[Jugoslavija]] je obnovljena kao socijalistička federacija, u kojoj je jednu od šest republika činila i [[Hrvatska]] . U odnosu na [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], nova [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalistička Hrvatska]] nije obuhvaćala [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i istočni [[Srem]], ali su joj pripale [[Baranja]] i [[Istra]] i obuhvaćale su [[Međimurje]], kao i obalna područja bivše [[Banovina|Banovine]]. Znatan broj Hrvata ostao je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] , gdje je imao jednak status sa [[Srbi]]ma i [[Muslimani (narod)|muslimanima]] . Dugogodišnji predsjednik socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]] bio je [[Josip Broz Tito]] , hrvatski državljanin. U trenutku raspada Jugoslavije, 1990-ih , [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] proglasile su nezavisnost. Do 1995. godine u tim je zemljama vodio [[građanski rat]] u kojem su sudjelovali Hrvati. Srbi u Hrvatskoj , nasuprot novom hrvatskom režimu na čelu s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] , formirali su [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]] , koju je 1995. godine porazila [[Oružane snage Republike Hrvatske|vojska Hrvatske]], nakon čega je veliki dio [[Srbi|Srba]] pobjegao iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati iz Bosne i Hercegovine]] naselili su se na područjima koja su [[Srbi]] ostavili u Hrvatskoj . Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] , Hrvati su se formirali s ovih prostora - [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] . Kasnije je ukinut i uključen u novoformiranu [[Federacija Bosne i Hercegovine|federaciju]] (današnja [[Federacija Bosne i Hercegovine]] ). Nakon [[Dejtonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] 1995. godine , kojim je okončan rat u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Hrvati imaju status jednog od tri konstitutivna naroda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], kao i stupanj teritorijalne autonomije na kantonalnoj razini . == Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948. – 1991 == {| class="wikitable" !Bivše republike ! colspan="2" |1948. ! colspan="2" |1953. ! colspan="2" |1961. ! colspan="2" |1971. ! colspan="2" |1981. ! colspan="2" |1991. |- |{{ZID|SR Bosna i Hercegovina}} |614,123 |23,9 % |654,229 |23,0 % |711,665 |21,7 % |772,491 |20,6 % |758,140 |18,4 % |755,895 |17,3 % |- |[[Datoteka:Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Montenegro.svg|granica|25x25piksel{{Mrtav link}}|26x26px]] [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crna Gora]] |6,808 |1,8 % |9,814 |2,3 % |10,664 |2,3 % |9,192 |1,7 % |6,904 |1,2 % |6,249 |1 % |- |{{ZID|SR Hrvatska}} |2,975,399 |78,7 % |3,128,661 |79,5 % |3,339,890 |80,3 % |3,513,647 |79,4 % |3,454,356 |75,1 % |3,736,356 |78,1 % |- |{{ZID|SR Makedonija}} |2,060 |0,2 % |2,710 |0,2 % |3,750 |0,3 % |3,882 |0,2 % |3,307 |0,2 % |2,450 |0,1 % |- |{{ZID|SR Slovenija}} |16,069 |1,1 % |17,978 |1,2 % |31,429 |2,0 % |42,657 |2,5 % |55,625 |2,9 % |54,212 |2,8 % |- |[[Datoteka:Flag_of_SR_Serbia.svg|link=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Flag_of_SR_Serbia.svg|granica|24x24piksel{{Mrtav link}}|25x25px]] [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] |169,894 |2,6 % |162,158 |2,3 % |196,411 |2,6 % |184,913 |2,2 % |149,368 |1,6 % |105,406 |1,1 % |- |{{ZID|Jugoslavija}} |3,784,353 |24,0 % |3,975,550 |23,5 % |4,293,809 |23,1 % |4,526,782 |22,1 % |4,428,005 |19,7 % |4,660,568 |19,8 % |} == Broj Hrvata današnjim republikama bivše SFRJ == {| class="wikitable" !Današnje republike ! colspan="2" | |- |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |544.780<ref>{{Cite web|url=http://www.popis2013.ba/|title=Popis 2013 BiH|website=www.popis2013.ba|access-date=1. 12. 2019|archive-date=1. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180201115627/http://www.popis2013.ba/|url-status=dead}}</ref>(2013) |15% |- |{{ZID|Crna Gora}} |6811 | - |- |{{ZID|Hrvatska}} |3.874.321<ref>{{Cite journal|date=17. 9. 2019|title=Stanovništvo Hrvatske|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske&oldid=5325717|journal=Wikipedija|language=hr}}</ref>(2011) |90,42% |- |{{ZID|Sjeverna Makedonija}} |2.686<ref>{{Cite web|url=http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17749|title=HRVATI U MAKEDONIJI|date=23. 2. 2011|website=Hrvatski Glas Berlin|access-date=1. 12. 2019|archive-date=13. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130413023627/http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=17749|url-status=dead}}</ref>(2003) | - |- |{{ZID|Slovenija}} |35.642<ref>{{Cite web|url=https://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7|title=Statistični urad RS - Popis 2002|website=www.stat.si|access-date=1. 12. 2019|archive-date=23. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230123204739/https://www.stat.si/Popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7|url-status=dead}}</ref> (2002) |1,81% |- |{{ZID|Srbija}} |70 602 (2002) | - |} == Hrvati na Balkanu == [[Datoteka:BiH Popis 2013 Hrvati.svg|mini|Udio [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Hrvata u Bosni i Hercegovini]] prema popisu iz 2013.]] [[Datoteka:Croatia_ethnicities_2021.svg|mini|300x300piksel|Ethnic structure of Croatia in 2021.]] Danas etnički prostor Hrvata obuhvaća cjelokupan prostor [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], od rijeke Dragonje na zapadu u Istri do Prevlake i Boke Kotorske na jugoistoku, te od rijeke Sutle na sjeverozapadu do rijeke Dunava na istoku. '''[[Hrvati u Bosni i Hercegovini]]''' * [[Srednja Bosna]]: ([[Jajce]], [[Dobretići]], [[Novi Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Žepče]] i [[Usora (višeznačnica)|Usora]], te djelomično [[Vareš]], [[Travnik]], [[Maglaj]], [[Fojnica]], [[Bugojno]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Tuzla]], [[Kraljeva Sutjeska]]-[[Kakanj]], i Stup-[[Sarajevo]]). * [[Zapadna Hercegovina|Zapadna]], južna i dijelom sjeverna [[Hercegovina]]: ([[Široki Brijeg]], [[Posušje]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čapljina]], [[Mostar]], [[Stolac]], [[Ravno]], [[Čitluk]], [[Neum]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]], [[Kupres]],[[Prozor-Rama|Prozor- Rama]], te dijelove Doljani i Slatina-[[Jablanica]], Bijela i Neretvica-[[Konjic]]). * [[Bosanska Posavina]]: ([[Orašje]], [[Odžak]], [[Domaljevac-Šamac]] te određene dijelove općina: [[Brčko]], [[Bosanski Šamac]], [[Bosanski Brod]], [[Derventa]], [[Modriča]] i [[Gradačac]]). * [[Bosanska krajina|Zapadna Bosna]] (Bosanska krajina): Značajan udio Hrvata živi na području Zavalja oko [[Bihać]]a, naselja Sasina, Haramine, Ljubija, Stara Rijeka i okolna naselja između [[Prijedor]]a i [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], Hrvati su zastupljeni i u okolici [[Banja Luka|Banje Luke]], [[Kotor-Varoš|Kotor Varoša]] i [[Teslić]]a. [[Datoteka:Subotica, Trg žrtava fašizma, katedrála svaté Terezie avilské.jpg|mini|Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici]] '''[[Hrvati u Srbiji]]''', '''[[Hrvati u Vojvodini]]''', * '''[[Hrvati u Srbiji]]''' su tek od 2005. priznati kao nacionalna manjina.Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81% stanovništva Srbije. * '''[[Hrvati u Vojvodini]]''' su jedna od nacionalnih manjina u toj autonomnoj pokrajini Republike Srbije. Prema popisu iz 2002. godine, Hrvata je u [[Vojvodina|Vojvodini]] bilo 56.546 i činili su 2,78% stanovništva ove pokrajine. Po vjeroispovijesti, Hrvati u Vojvodini su uglavnom katolici, ali ima i drugih vjeroispovijesti, dok je hrvatski jezik jedan od šest službenih jezika Vojvodine.Mnogo Hrvata u Vojvodini živi u [[Subotica|Subotici]],[[Sombor]]u i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. '''[[Bunjevci]]''', '''[[Šokci]]''', '''[[Janjevci]], [[Karaševski Hrvati]]''' *'''[[Bunjevci]]''' jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda koji žive u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],[[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Vojvodina|Vojvodini]].Neka glavna naselja Bunjevaca ([[Cesarica]], [[Klenovica]], Krasno Polje, Krmpote, [[Krivi Put]], [[Lič]], [[Lukovo Šugarje]], [[Senjska Draga]], [[Stinica]], [[Seline]], [[Zagon]]. Osim u ovim naseljima Bunjevaca ima dosta po drugim gradovima i naseljima. Značajna takva naselja su: [[Bakar (naselje)|Bakar]], [[Bjelovar]], [[Brinje]], [[Buje]], [[Buzet]], [[Crikvenica]], [[Čakovec]], [[Čazma]], [[Daruvar]], [[Delnice]], [[Donji Miholjac]], Drniš, [[Duga Resa]], [[Đakovo]], Glina, [[Gospić]], [[Ilok]], [[Imotski]], Jastrebarsko, [[Karlovac]], [[Krapina]], [[Kutina]], [[Kutjevo]], [[Metković]], [[Novi Vinodolski]], [[Ogulin]], [[Oštarije]], [[Otočac]], [[Pakrac]], [[Pleternica]], [[Poreč]], [[Pula]], [[Ražanac]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Rovinj]], [[Samobor]], [[Sibinj]], [[Sinj]], [[Sisak]], Starigrad-Paklenica, [[Subotica]], [[Sombor]], [[Šibenik]], [[Trilj]], [[Trogir]], [[Udbina]], [[Valpovo]], [[Varaždin]], [[Virovitica]], [[Zadar]], [[Zagreb]], [[Žuta Lokva]]). *'''[[Šokci]]''' su hrvatska etnička skupina naseljena u području [[Slavonija|Slavonije]], gdje su se doselili u 17. stoljeću, te [[Vojvodina|Vojvodine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] i [[Mađarska|Mađarske]] *'''[[Janjevci]]''' su regionalna hrvatska manjina na [[Kosovo|Kosovu]] i najstarija hrvatska dijaspora. Ime su dobili po gradu Janjevu u blizini Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu živi. *'''[[Karaševski Hrvati]]''' (''Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci'', [[Rumunski jezik|rum.]] ''Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi'') su hrvatska etnička grupa koja živi u zapadnoj [[Rumunija|Rumuniji]] u kantonu Karaš-Severin, u gradu Rešici te susjednim općinama Karaševo i Lupak u kojima čine većinsko stanovništvao u svim naseljima općine. Porijeklom su iz okoline grada [[Velika Gorica|Velike Gorice]] i područja između [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]] zvanom Turopolje.<gallery> Datoteka:Croatia-Ethnic-2011.png|Hrvati (narančasto) u Hrvatskoj po općinama u 2011. godini Datoteka:BiH - Udeo Hrvata po opstinama 2013.gif|Udio Hrvata u [[Bosna i Hercegovina|BIH]] Datoteka:Vojvodina south slavs.png|Procjena s hrvatskom većinom u [[Vojvodina|Vojvodini]] u 2002 Datoteka:South slavs romania.png|Općine s hrvatskom većinom u rumunskom Banatu </gallery> == Hrvati u inozemstvu == *Broj Hrvata u inozemstvu može se procijeniti samo otprilike. Najveće emigrantske skupine žive u zapadnoj Evropi , ponajprije u [[Njemačka|Njemačkoj]] , zatim [[Švicarska|Švicarskoj]] , [[Švedska|Švedskoj]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] . Od ostalih kontinenata, u Sjevernoj Americi je najveća hrvatska imigracija koja je pretežno koncentrirana u SAD ( Ohio , Kalifornija ), kao i Kanadu ( Misisaga ). Ima i Hrvata u Argentini , Čileu , Peru , Brazilu i Boliviji . Postoje također značajne skupine Hrvata u Australiji ( Perth , Sydney ) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi . <gallery> Datoteka:Croatian ancestry by country.png|Broj Hrvata u svijetu </gallery> [[Datoteka:Croatian dialects in Cro and BiH 2.PNG|mini|Mapa lokacije dijalekata u Hrvatskoj i područjima u BiH]] === '''Jezik''' === {{Glavni|Hrvatski jezik}} Hrvati govore [[Hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]], koji pripada slavenskoj grupi indoeuropske obitelji jezika. [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] je službeni jezik [[Hrvatska|Hrvatske]] i jedan od tri službena jezika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (s [[Bosanski jezik|bosanskim]] i [[Srpski jezik|srpskim]]; sva su tri jezika gotovo identična). Također je jedan od šest službenih regionalnih jezika u Autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji. Standardni hrvatski jezik temelji se na [[Štokavsko narječje|štokavskim]] govorima. Pored štokavskih, u govornom hrvatskom su zastupljeni i čakavski i kajkavski govori. Od štokavskih narječja Hrvate uglavnom predstavljaju mlađi ikavski, slavonski, istočnohercegovački i istočno [[bosanski jezik]]. Mali dio [[Srijem]]skih Hrvata govori dijalektom šumadija-vojvođanski, dok u rumunjskom [[Banat]]u i Kosovu i Metohiji govore prizren-timočki dijalekt. === Religija === Hrvati su pretežno [[katolici]], ali među njima ima [[Ateizam|ateista]] i [[Protestantizam|protestanata]]. == Simboli == <gallery> Datoteka:Flag of Croatia at the UN.svg|[[Zastava Hrvatske]] Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Zastava [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske republike Herceg-Bosne]] Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|Zastava [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|Zastava Nezavisne Republika Hrvatske Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|[[Grb Hrvatske]] Datoteka:Coat of arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Grb [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg Bosne]] Datoteka:Croatian Chequy.svg|Grb Hrvata u [[Srbija|Srbiji]] Datoteka:Coa central croatia.png|Najstariji hrvatski grb Datoteka:HRV Dubrovnik COA.svg|Grb [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] Datoteka:HRV Dalmatia COA.svg|Grb [[Dalmacija|Dalmacije]] Datoteka:HRV Istria COA.svg|Grb [[Istra|Istre]] Datoteka:CoA Slavonia.svg|Grb [[Slavonija|Slavonije]] Datoteka:CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|[[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|Grb Federacije BIH]] Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|[[Grb Hrvatske|Hrvatska šahovnica]] na grbu [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> == Također pogledajte == * [[Hrvatski jezik]] * [[Popis katoličkog stanovništva u Bosni 1743.]] == Reference == {{refspisak}} {{Hrvatska portal}} {{Commonscat|Croats}} {{Slavenski narodi}} [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]] [[Kategorija:Etničke grupe Slovenije]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hrvati|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SFRJ]] [[Kategorija:Južni Slaveni]] [[Kategorija:Konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Slavenski narodi]] 5ixcvtsb72n0uij5csfclhcqokh1enz 0 9396 3898468 3686477 2026-06-11T13:56:00Z AdnanSa 226 3898468 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} Godina '''949.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 949. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 949. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * Fudživara no Nagatō, japanski birokrat i pjesnik (umro 1009.) * Gebhard od Konstance, njemački biskup (umro 995.) * Máel Sechnaill mac Domnaill, visoki kralj Irske (umro 1022.) * Matilda, njemačka opatica i unuka [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona I]] (umrla 1011.)[3] * Ranna, kannadski pjesnik (Indija) (približan datum) * Symeon (Novi teolog), bizantijski monah i pjesnik (umro 1022.) * Uma no Naishi, japanski plemić i vaka pjesnik (umro 1011.) == [[Smrt|Umrli]] == * 1. juni – Godfrey, franački plemić (približan datum) * 17. august – Li Šouzhen, kineski general i guverner * 14. septembar – Fudživara no Tadahira, japanski državnik i regent (r. 880.) * Septembar/oktobar – Abdullah ibn Al-Mustakfi, abasidski halifa (r. 905.)<ref>Bowen, Harold (1928). The Life and Times of ʿAlí Ibn ʿÍsà: The Good Vizier. Cambridge University Press. p. 385.</ref> * Decembar – Imad Al-Davla, osnivač dinastije Bujid (Iran) * 2. decembar – Odo od Wetteraua, njemački plemić * 10. decembar – Herman I, vojvoda od Švabije * An, kineska carska supruga (Pet dinastija) * Eadric, ealdorman od Wessexa (približan datum) * Jeongjong, kralj Gorjeoa (Koreja) (r. 923.) * Miroslav (ili Miroslaus), kralj Hrvatske<ref>Francis Ralph Preveden (1962). A History of the Croatian People from Their Arrival on the Shores of the Adriatic to the Present Day: Prehistory and early period until 1397 A.D. Philosophical Library. p. 67.</ref> * Xiao Han, general dinastije Khitan Liao * Junmen Venjan, kineski zen budistički monah<ref>Beata Grant (1994). Mount Lu Revisited: Buddhism in the Life and Writings of Su Shih. University of Hawaii Press. p. 198. ISBN 978-0-8248-1625-4.</ref> * Zhao Tingjin, general Kasnog Šua (r. 883.) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|949|949.}} 6bz95h6uonsjinfgj31pyx5utbqsp89 0 10100 3898516 3892428 2026-06-11T20:22:34Z Bakir123 110053 3898516 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0063B0 | Ime kluba = '''FK Radnik Bijeljina''' | Puno ime = Fudbalski klub<br>Radnik Bijeljina | Grb = FK Radnik Bijeljina.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = | Osnovan = [[14. juni]] [[1945.]]<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Radnik|url=http://www.fkradnik.ba/istorija/|website=fkradnik.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20180904024046/http://www.fkradnik.ba/istorija/|archive-date=4. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Bijeljina]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#0063B0}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Gradski stadion Bijeljina|GS Bijeljina]] | Kapacitet = 6.000<ref>{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadion Bijeljina|url=http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-radnik-bijeljina/3188/venue/|website=soccerway.com|access-date=7. 8. 2015}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Nedeljko Ćorić]] | Trener = [[Bojan Krulj]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 7. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [https://fkradnikbijeljina.com/] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0063B0 | tijelo1 = 0063B0 | desna ruka1 = 0063B0 | šorc1 = 0063B0 | čarape1 = 0063B0 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} '''Fudbalski klub Radnik Bijeljina''' je fudbalski klub iz [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 14. juna 1945. Svoju prvu promociju u Premijer ligu je izborio u sezoni 2004–05, nakon osvajanja šampionske titule u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj ligi Republike Srpske]]. Prvu sezonu u najvišem rangu je završio na 13. mjestu, da bi naredne sezone ispao u niži rang. U sezoni 2011–12, osvaja svoju treću titulu u Prvoj ligi Republike Srpske, čime ponovo ostvaruje plasman u Premijer ligu. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]] u sezoni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2015/2016.|2015–16.]] ==Historija== Ubrzo nakon nastanka Radnik Bijeljina ostvaruje prve uspjehe. Već 1948. godine klub postaje šampion [[tuzla]]nske oblasti pobjedivši u finalu ekipu [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. Uspjesi se nastavljaju tako da samo godinu dana kasnije Radnik ostvaruje jedan od najvećih uspjeha u historiji kluba - ulazak u 1/16 finala kupa Jugoslavije. 1957. godine klub se počinje takmičiti u okviru Novosadsko-srijemske zone. Radnik je u dva navrata nastupao u Drugoj ligi SFRJ. Jedan od ulazaka u taj rang takmičenja vezuje se za sezonu 1971-72 kada je osvojio titulu šampiona Republičke lige BiH. Slijedilo je razigravanje za ulazak u Drugu ligu SFRJ u kojem ga je čekala ''Sloga'' iz [[Vukovar]]a. Sa dvije ubjedljive pobjede rezultatima 4-0 u Bijeljini i 8-0 u Vukovaru Radnik se plasirao u Drugu ligu SFRJ. ===Prvaci Republike Srpske=== Nakon završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] klub je kratko, tokom perioda 1995-97, nosio ime ''Panteri Bijeljina''. Posebno će biti upamćena sezona 1998–99. kada je FK "Radnik" osvojio prvu titulu šampiona [[Prva liga RS|Republike Srpske]]. Ovaj uspjeh je ponovljen u sezoni 2004–05. kada je po drugi put osvojena titula najboljeg u Republici Srpskoj i tako ostvaren plasman u [[Premijer liga BiH|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]]. Prva sezona u elitnom razredu je za Radnik završena povoljno jer je izboren opstanak. '''Fudbaleri koji su osvojili titulu i plasman u Premijer ligu BiH u sezoni 2004-05:''' {| |valign="top"| *Goran Maksimović *Zoran Sofrenić *Jovica Lukić *Perica Trifković *Saša Vidić *Velibor Vasilić *Vladimir Rankić |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *Darko Mijailović *Gojko Pivač *Srđan Savić *Rašid Avdić *Žiko Kojić *Delimir Bajić *Svetozar Vukašinović |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *Ivan Spajić *Darko Aleksić *Dragan Anđelić *Marko Jevtić *Dražen Vasiljević |} ==Uspjesi== *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1998/99, 2004/05, 2011/12, 2023/24. *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2015/2016.|2015/16.]] *'''[[Kup Republike Srpske|Kup RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 2009/10, 2012/13, 2013/14, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4)''': 2006/07, 2008/09, 2010/11, 2025/26. ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" style="text-align:left" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|BUG}} [[PFK Beroe Stara Zagora|Beroe Stara Zagora]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| '''0–2''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| '''2–2 (2–3 p.)''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ==Navijači== Najvjernije pristalice fudbalskog kluba Radnik Bijeljina nose naziv "[[Incident Bijeljina]]" . ==Igrači== ''Posljednja izmjena: 25. oktobar 2021.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=Stefan Josipović|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dragan Došlo|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=Dragan Matković|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Aleksandar Vasić|poz=O}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=SRB|ime=Dušan Ristić|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Aleksandar Maksimović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Savo Veljkić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=Pavle Maletic|poz=V|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Marko Despotović|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BIH|ime=Milorad Albijanić|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=Marko Perišić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BRA|ime=Nathan da Cruz|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Milan Gavrić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=Mihajlo Amidžić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=Dalibor Mitrović|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=NIG|ime=Adešina Fatai|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=—|nac=SRB|ime=Mihajlo Ilić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=—|nac=BIH|ime=Faruk Gogić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=—|nac=BIH|ime=Dino Mujkić|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Plasman po sezonama== {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2003/04.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2004/05.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 66 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 38 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 25 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/08.|2007/08.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2008/09.|2008/09.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 52 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2009/10.|2009/10.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/14. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2010/11.|2010/11.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/14. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2011/12.|2011/12.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/14. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 50 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16. | style="text-align:center;" | 35 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 10/16. | style="text-align:center;" | 36 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 10/16. | style="text-align:center;" | 31 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 45 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12. | style="text-align:center;" | 40 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12. | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/19.|2018/19.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12. | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/12. | style="text-align:center;" | 25 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 11/12. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 27 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2022/2023.|2022/23.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/18. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2023/2024.|2023/24.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/18. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 74 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12. | style="text-align:center;" | 40 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/10. | style="text-align:center;" | 35 |} ==Poznati igrači== {{Glavni|Bivši nogometaši FK Radnik Bijeljina}} *{{ZD|BIH}} [[Asmir Avdukić]] *{{ZD|BIH}} [[Branimir Bajić]] *{{ZD|BIH}} [[Goran Maksimović]] *{{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] *{{ZD|BIH}} [[Gojko Pivač]] *{{ZD|BIH}} [[Boško Tonković]] *{{ZD|BIH}} [[Srđan Savić]] *{{ZD|JUG}} [[Husref Musemić]] *{{ZD|JUG}} [[Ratko Radovanović (fudbaler)|Ratko Radovanović]] ==Treneri== *{{ZD|BIH}} [[Ivan Mioč]] *{{ZD|BIH}} [[Radomir Jovičić]] *{{ZD|BIH}} [[Živorad Miražić]] *{{ZD|BIH}} [[Zoran Jagodić]] *{{ZD|SRB}} [[Miroslav Milanović]] *{{ZD|SRB}} [[Dušan Jevrić]] *{{ZD|BIH}} [[Nikola Bala]] *{{ZD|BIH}} [[Dragan Radović]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Nestorović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Srđan Bajić]] (2012–2014) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2014–2016) *{{ZD|SRB}} [[Nebojša Milošević]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2017–2019) *{{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2019–2020) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2020) *{{ZD|BIH}} [[Darko Nestorović]] (2020–2021) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Velibor Đurić]] (2021–2025) *{{ZD|BIH}} [[Duško Vranešević]] (2025–2026) *{{ZD|SRB}} [[Bojan Krulj]] (2026–danas) ==Predsjednici kluba== *{{ZD|BIH}} [[Mihajlo Vidić]] (??–2011) *{{ZD|BIH}} [[Predrag Jović]] (2011–2015) *{{ZD|SRB}} [[Mladen Krstajić]] (2015–2020) *{{ZD|BIH}} [[Predrag Perković]] (2020–2022) *{{ZD|BIH}} [[Nedeljko Ćorić]] (2022–danas) ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.fkradnik.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526193651/https://www.fkradnik.ba/ |date=26. 5. 2019 }} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Radnik Bijeljina u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} [[Kategorija:FK Radnik Bijeljina|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Radnik]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.]] [[Kategorija:Sport u Bijeljini|FK]] 2ju8ae4uriv5bsrscwqp7vyaix67ja1 0 13166 3898493 3897420 2026-06-11T17:30:02Z أوس 181684 /* */ 3898493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa [[Mustafa Abdul Jalil|Mustafom Abdul Jalilom]]. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije [[2000. p.n.e.|2000. godina p.n.e.]], nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], [[Rimljani|Rimljana]], [[Vandali|Vandala]] i [[Bizantijci|Bizantijaca]], koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, 2011. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''[[muhafaza]]t''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i [[Tuarezi]]. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu [[Sabrata]].]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] fpavc2nzqhcfsp1xq0pljrgrdn2v80b 3898494 3898493 2026-06-11T17:30:34Z أوس 181684 /* */ 3898494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije [[2000. p.n.e.|2000. godina p.n.e.]], nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], [[Rimljani|Rimljana]], [[Vandali|Vandala]] i [[Bizantijci|Bizantijaca]], koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, 2011. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''[[muhafaza]]t''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i [[Tuarezi]]. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu [[Sabrata]].]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] gfvrhw5xuqzxuqgwaznsckzmc5riyp2 3898495 3898494 2026-06-11T17:30:56Z أوس 181684 /* Etimologija */ 3898495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije 2000. godina p.n.e., nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], [[Rimljani|Rimljana]], [[Vandali|Vandala]] i [[Bizantijci|Bizantijaca]], koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, 2011. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''[[muhafaza]]t''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i [[Tuarezi]]. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu [[Sabrata]].]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] fwq5iwc31tp75d0h7cw4gxrfp9sigw4 3898496 3898495 2026-06-11T17:31:25Z أوس 181684 /* Arheologija */ 3898496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije 2000. godina p.n.e., nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], Rimljana, [[Vandali|Vandala]] i Bizantijaca, koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, 2011. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''[[muhafaza]]t''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i [[Tuarezi]]. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu [[Sabrata]].]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] 9l2nhs1s3s6zr3n2ljta5rl25s4w1b2 3898497 3898496 2026-06-11T17:31:45Z أوس 181684 /* Vlada */ 3898497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije 2000. godina p.n.e., nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], Rimljana, [[Vandali|Vandala]] i Bizantijaca, koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, [[2011.|2011]]. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''[[muhafaza]]t''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i [[Tuarezi]]. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu [[Sabrata]].]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] 30gttl05we792n51rd0xe9kd5wtdu9g 3898498 3898497 2026-06-11T17:31:59Z أوس 181684 /* Političke podjele */ 3898498 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije 2000. godina p.n.e., nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], Rimljana, [[Vandali|Vandala]] i Bizantijaca, koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, [[2011.|2011]]. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''muhafazat''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i [[Tuarezi]]. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu [[Sabrata]].]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] f3yhr8awusnd8zdbmdxw435h7cdatmu 3898499 3898498 2026-06-11T17:32:28Z أوس 181684 /* Stanovništvo */ 3898499 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije 2000. godina p.n.e., nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], Rimljana, [[Vandali|Vandala]] i Bizantijaca, koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, [[2011.|2011]]. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''muhafazat''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i Tuarezi. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu [[Sabrata]].]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] rb4zlvvrzl4oh2tnv8yq0klb857tg72 3898500 3898499 2026-06-11T17:32:54Z أوس 181684 /* Kultura */ 3898500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije 2000. godina p.n.e., nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], Rimljana, [[Vandali|Vandala]] i Bizantijaca, koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, [[2011.|2011]]. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''muhafazat''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i Tuarezi. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu Sabrata.]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] lmweoip29pzc1ctrfn8cp3lmslwxkzy 3898501 3898500 2026-06-11T17:33:31Z أوس 181684 /* Kultura */ 3898501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije 2000. godina p.n.e., nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], Rimljana, [[Vandali|Vandala]] i Bizantijaca, koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, [[2011.|2011]]. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''muhafazat''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i Tuarezi. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu Sabrata.]] Mnogi Libijci koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem panarabizma sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog berberskog jezika.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika Beduina i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] n17016rtzic036poxmlf50q5clnqxbw 3898502 3898501 2026-06-11T17:34:04Z أوس 181684 /* Kultura */ 3898502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat Građanskog rata u Libiji 2011, na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa Mustafom Abdul Jalilom. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije 2000. godina p.n.e., nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], Rimljana, [[Vandali|Vandala]] i Bizantijaca, koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, [[2011.|2011]]. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''muhafazat''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i Tuarezi. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu Sabrata.]] Mnogi Libijci koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem panarabizma sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog berberskog jezika.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika Beduina i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, etnografski muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej epigrafije i islamski muzej. Arheološki muzej u Tripoliju smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] ljdmg9zhjnrnwn3rlhm5p76tl3gusih 3898506 3898502 2026-06-11T18:00:11Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/أوس|أوس]] ([[User talk:أوس|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PanaskoBot|PanaskoBot]] 3897420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = {{Arapsko pismo|‏ليبيا}}<br />(Lībyā) | zvanično_ime = Libija | ime_genitiv = Libije | zastava = Flag of Libya.svg | grb = The_emblem_on_the_passport_of_Libya.svg | vrsta_simbola = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Amblem]] | himna = ''[[Ya Beladi]] (Libija, Libija, Libija)'' | mapa = Libya in its region.svg | službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] | glavni_grad = [[Tripoli]] | državno_uređenje = [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)|Prijelazna vlada]] ([[republika]]) | vrsta_prve_vlasti = Predsjednik Vijeća Izaslanika | vladar_prva_vlast = [[Mohamed al-Menfi]] | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = Premijer | vladar_treća_vlast = [[Abdul Hamid Dbeibeh]] | po_površini_na_svijetu = 16. | površina = 1.759.540 | procenat_vode = - | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 103. | stanovnika = 5.765.563 | gustoća = 3,3 | nezavisnost = Od [[Italija|Italije]] | nezavisnost_priznato = [[24. decembar|24. decembra]] [[1951]]. | bdp_ukupno = $90,841 milijardi | bdp_godina = 2010 | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $13 846 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,755 | hdi_godina = 2010 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[libijski dinar|libijski]] [[dinar]] (100 dirhama) | vremenska_zona = [[UTC+1]] | najveća_tačka_ime = [[Bikku Bitti]] | najveća_tačka_metara = 2 267 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | internetski_nastavak = [[.ly]] | pozivni_broj = 218 }} '''Libija''' (puni naziv '''Libijska Republika'''), je država u sjevernoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na istoku s [[Egipat|Egiptom]], na jugoistoku sa [[Sudan]]om, na jugu s [[Čad]]om i [[Niger]]om, na zapadu s [[Alžir]]om i na sjeverozapadu s [[Tunis]]om. Do početka 20. vijeka područje današnje Libije bilo je pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine [[1912]]. Libija je postala [[italija]]nska kolonija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je poprište žestokih pustinjskih borbi, a nakon rata Libija je dobila nezavisnost kao nagradu za saradnju domaćih plemena sa saveznicima. Kao rezultat [[Građanski rat u Libiji 2011.|Građanskog rata u Libiji 2011]], na vlasti je Nacionalno prelazno vijeće, na čelu sa [[Mustafa Abdul Jalil|Mustafom Abdul Jalilom]]. Nakon nastavljenih sukoba, podijeljene grupe ne priznaju zvaničnu vlast.<ref name="bbc.co.uk">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-28916417</ref> == Etimologija == Naziv "Libija" je drevno ime za sjeverni dio Afrike zapadno od [[Egipat|Egipta]], potvrđeno [[hijeroglifi]]ma od prije [[2000. p.n.e.|2000. godina p.n.e.]], nepoznatog porijekla. U [[Grčka|grčkoj]] upotrebi, ponekad znači cijela Afrika. Moderna nacija to je ime stekla 1934, kada je [[Kraljevina Italija]], koja je Libiju tada držala kao koloniju, oživjela naziv kao kolonija, koja je formalno postala nezavisna 1951. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/libya|title=libya {{!}} Origin and meaning of the name libya by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> == Historija == Ime Libije potiče iz egipatskog pojma "Libu", koji se odnosio na berbersko pleme koje je živjelo zapadno od [[Nil]]a. "Libu" je u grčkom jeziku prešlo u Libiju, iako je u antičkoj Grčkoj ovaj pojam imao šire značenje, obuhvatajući cijelu sjevernu Afriku zapadno od Egipta i ponekad se odnosio na cijeli kontinent, tj. Afriku. === Arheologija === Arheološki nalazi upućuju da je već u 8. milenijumu p. n. e. libijska obala bila naseljena neolitskim ljudima koji su poznavali stočarstvo i gajili kultivirane biljke. Ova kultura je cvjetala hiljadama godina u regionu, dok ih nisu potisli ili apsorbovali [[Berberi]]. U starom vijeku, Libija je okupirana od strane raznih naroda: [[Feničani|Feničana]], [[Kartaga|Kartaginjana]], [[Grci|Grka]], [[Rimljani|Rimljana]], [[Vandali|Vandala]] i [[Bizantijci|Bizantijaca]], koji su vladali dijelom ili čitavom regijom. Iako su Grci i Rimljani ostavili ruševine Kirene, Leptis Magne i Sabrata, malo je drugih ostataka ovih drevnih civilizacija. === Feničani === Feničani su bili prvi koji su uspostavili trgovinsku razmjenu u Libiji, kada su pomorci iz Tira (danas teritorija [[Liban]]a) razvili trgovinske veze s berberskim plemenima i napravili sporazum sa njima da osiguraju saradnju u eksplotaciji sirovih materijala. Do 5. vijeka p. n. e., [[Kartago]], najveća od feničanskih kolonija, proširila je svoju hegemoniju u većem dijelu sjeverne Afrike, gdje se karakteristična civilizacija, znana kao Puni, polako formirala. Punska staništa na libijskoj obali uključivala su Oa ([[Tripoli]]), Labdah (Leptis Magna) i Sabrata. Svi oni su se nalazili u oblasti koja će se kasnije nazvati Tripolis, ili "Tri Grada". Ime sadašnjeg glavnog grada Libije, Tripoli, vuče korijen iz ovog termina. === Grci === Grci su pokorili istočnu Libiju kada su, prema predanju, emigranti sa prenaseljenog ostrva Tera, slušajući proročanstvo sa Delfa, pošli tražiti novi dom u sjevernoj Africi. 631. p. n. e. osnovali su Kirenu. U sljedećih 200 godina, još četiri važna grčka grada osnovana su u toj regiji: Barke (Al Mardž), Eufesperida (kasnije Berenike, danas [[Bengazi]]), Teučira (kasnije Arsiona, danas Tukrah) i Apolonija (Susah), luka Kirene. Zajedno sa Kirenom, bili su poznati kao Pentapolis (Pet gradova). === Rimljani === Rimljani su ujedinili obje libijske regije i više od 400 godina Tripolitanija i Kirenaika bile su napredne rimske provincije. Rimske ruševine, kao što su one Leptis Magne, svjedoče o vitalnosti regije, gdje su gusto naseljeni gradovi pa čak i manja naselja, uživali ugodnost urbanog života. Pomorci i zanatlije iz mnogih djelova rimskog svijeta naselili su se u sjevernoj Africi, ali je karakter gradova Tripolitanije ostao uprkos tome punski i Kirenaike grčki. Arapi su pokorili Libiju u 7. vijeku. U vijekovima koji slijede, mnogi starosjedilački narodi su prihvatili islam i također arapski jezik i kulturu. Osmanlijski Turci pokorili su državu sredinom 16. vijeka i Libija je bila dio njihove imperije, mada je povremeno imala autonomiju, sve do italijanske invazije i pretvorila Libiju u koloniju. === Italijanska vlast === 1934, [[Italija]] je prihvatila ime "Libija" (koje su koristili Grci za čitavu sjevernu Afriku, osim za Egipat) kao zvanično ime kolonije, koja se sastojala od provincija: Kirenaika, Tripolitanija i Fezan. Kralj Idris I, emir Kirenaike, bio je vođa pokreta protiv italijanske okupacije između dva svjetska rata. Od 1943. do 1951., Tripolitanija i Kirenaika bile su pod britanskom upravom, dok su Francuzi kontrolirali Fezan. 1944, Idris se vraća iz egzila u Kairu, ali je odbio da obnovi stalnu rezidenciju u Kirenaiki dok se nisu uklonili neki aspekti strane kontrole 1947. Pod uslovima mirovnog sporazuma iz 1947, Italija se odrekla svih prava na Libiju. === Nezavisnost === 21. novembra 1949, generalna skupština [[UN]] donijela je rezoluciju koja kaže da Libija treba da postane nezavisna prije 1. januara 1952. Idris je predstavljao Libiju u predstojećim pregovorima. Kada je Libija proglasila nezavisnost 24. decembra 1951, bila je prva država koja je postigla nezavisnost kroz UN i jedan od prvih bivših evropskih posjeda u Africi koji je dobio nezavisnost. Libija je proglašena ustavnom i naslijednom monarhijom pod kraljem Idrisom. Pronalaženje značajnih naftnih rezervi 1959. i prihodi koji su uslijedili od prodaje petroleuma, omogućili su jednoj od najsiromašnijih nacija da uspostavi veoma bogatu državu. Iako je [[nafta]] drastično unaprijedila finansije vlade, nezadovoljstvo je nastalo zbog pretjerane koncentracije nacionalnog blaga u rukama kralja Idrisa i nacionalne elite. Nezadovoljstvo je raslo zajedno sa pojavom naserizma i arapskog nacionalizma u sjevernoj Africi i Bliskom istoku. === Dolazak Gaddafija na vlast === 1. septembra 1969, mala grupa oficira predvođena 28-godišnjim vojnim oficirom, [[Muammar el-Gaddafi|Muammarom Abu el-Gaddafijem]], pokrenula državni udar protiv kralja Idrisa. U to vrijeme Idris je bio u Turskoj na medicinskom tretmanu. Njegov sestrić Sajid Hasan ar-Rida as-Sanusi, postao je kralj. Bilo je jasno da revolucionarni oficiri koji su objavili zbacivanje kralja Idrisa nisu htjeli da Sajida imenuju za kralja, i da mu prepuste upravljanje državom. Sajid je ubrzo shvatio da ima znatno manju moć kao novi kralj, nego ranije kada je bio samo princ. Prije isteka 1. septembra, Sajid Hasan ar-Rida je formalno zbačen od strane revolucionara i stavljen u kućni pritvor. U međuvremenu, revolucionari su ukinuli monarhiju i proglasili novu Libijsku Arapsku Republiku. U izvještajima vlade i u medijima je [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] postao, "bratski lider i vođa revolucije." === Građanski rat === U martu 2011. je izbila [[Ustanak u Libiji 2011.|pobuna]] širokih razmjera. Savjet bezbjednosti UN je odobrio [[Zona zabrane letenja nad Libijom|vojnu intervenciju]] protiv Gaddafijevih snaga. Poslije višemjesečnih borbi pobunjenici predvođeni Nacionalnim prelaznim vijećem, potpomognuti [[NATO]] snagama su zauzeli cijelu Libiju. U međuvremenu, [[Muammar al-Gaddafi|Gaddafi]] je uhvaćen živ 20. oktobra 2011., nakon što je njegov konvoj, koji je bio u bijegu, napadnut od strane NATO avijacije, nakon što je Sirt pao 20. oktobra 2011. U vrijeme svoje smrti Gaddafi je imao 69 godina. Pretukli su ga i ubili pripadnici NTC snaga. == Vlada == Nacionalno prelazno vijeće je političko tijelo osnovano da predstavlja Libiju u ime anti-Gadaffijevih snaga, tokom građanskog rata u Libiji, 2011. godine. Na dan 5. marta 2011., Vijeće je proglasilo sebe "jedinim predstavnikom cijele Libije". U oktobru 2011. priznalo ga je preko 100 država. == Političke podjele == Država je podijeljena na 46 regija. Nakon sticanja nezavisnosti, Libija je podijeljena na tri pokrajine (''[[muhafaza]]t''),<ref>[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress.</ref> a [[1963]]. na 10 pokrajina.<ref>[http://www.zum.de/whkmla/histatlas/northafrica/libyaadm1976.gif "Map of Libya 1976"] WHKMLA: Historical Atlas, Libya</ref><ref>Nyrop, Richard F. (1973) "Table 10: Governorates and Districts of Libya 1972" "Area Handbook for Libya" (2nd ed.) United States Department of the Army, Washington, DC, p. 159 [http://www.worldcat.org/oclc/713653 OCLC 713653]</ref> U februaru 1975. pravno su ukinute pokrajine, a uvedeni su kontrolni uredi za svaku od uravnih područja pod vlastitim ministarstvom.<ref name="Zeidan-2">[http://memory.loc.gov/frd/cs/lytoc.htm Zeidan, Shawky S. (1988) "Chapter 4 - Government and Politics: Internal Politics: Subnational Government and Administration: The Cultural Revolution and People's Committees" ''A Country Study: Libya''] from Federal Research Division, Library of Congress</ref> Ipak, sudovi i neki drugi državni aparati nastavili su koristiti staru upravno-prostornu podjelu.<ref name="Zeidan-2"/> Godine 1983, Libija je podijeljena na 46 okruga (''baladiyat''), a četiri godine kasnije na 25 okruga.<ref>[http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/libya_pol93.jpg 1993 CIA Political Map of Libya] from Perry-Castañeda Library, University of Texas at Austin.</ref><ref>Lahmeyer, Jan, [https://web.archive.org/web/20030627134835/http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Africa/libyap.htm "Historical demographical data of the administrative division"], University Library, ''Universiteit Utrecht''</ref> Godine [[1995]], zemlja je podijeljena na 13 okruga (''shabiyah''),<ref name="statoids">{{cite web|url=http://statoids.com/uly.html |title="Municipalities of Libya" |publisher=Statoids.com |date=}}</ref> pa 1998. na 26 okruga, te 2001. na 32 okruga.<ref>Jamahiriya News Agency, (19. 7. 2004), [http://mathaba.net/news/?x=60889 "Masses of the Basic People's Congresses select their Secretariats and People's Committees"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021050233/http://mathaba.net/news/?x=60889 |date=21. 10. 2013 }} ''Mathaba News''.</ref> Prema zadnjoj teritorijalnoj podjeli iz [[2007]], Libija se dijeli na 22 okruga: [[Datoteka:Lybian Shabiat 2007 with numbers.svg|mini|300px|Trenutna upravna podjela na 22 okruga (od 2007)]] [[Datoteka:Ly--map.png|mini|Karta Libije]] {|class="wikitable sortable" style="text-align:right" |- ! Arapski naziv ! Transliteracija ! Stan. (2006.)<ref>[http://www.gai.gov.ly/shabiat Libyan General Information Authority] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224023241/http://www.gai.gov.ly/shabiat |date=24 Februar 2011 }}.</ref> ! Br.<br />(na karti) |- | style="text-align:center;"| البطنان || style="text-align:center;"| [[Al Butnan (okrug)|Al Butnan]] ||align="right"| 159.536 || 1 |- | style="text-align:center;"| درنة || style="text-align:center;"| [[Darnah (okrug)|Darnah]] ||align="right"| 163.351 || 2 |- | style="text-align:center;"| الجبل الاخضر || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Akhdar (okrug)|Al Džabal al Akhdar]] ||align="right"| 206.180 || 3 |- | style="text-align:center;"| المرج || style="text-align:center;"| [[Al Mardž (okrug)|Al Mardž]] ||align="right"| 185.848 || 4 |- | style="text-align:center;"| بنغازي || style="text-align:center;"| [[Bengazi]] ||align="right"| 670.797 || 5 |- | style="text-align:center;"| الواحات || style="text-align:center;"| [[Al Vahat (okrug)|Al Vahat]] ||align="right"| 177.047 || 6 |- | style="text-align:center;"| الكفرة || style="text-align:center;"| [[Al Kufrah (okrug)|Al Kufrah]] ||align="right"| 50.104 || 7 |- | style="text-align:center;"| سرت || style="text-align:center;"| [[Surt (okrug)|Surt]] ||align="right"| 141.378 || 8 |- | style="text-align:center;"| مرزق || style="text-align:center;"| [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] ||align="right"| 78.621 || 22 |- | style="text-align:center;"| سبها || style="text-align:center;"| [[Sabha (okrug)|Sabha]] ||align="right"| 134.162 || 19 |- | style="text-align:center;"| وادي الحياة || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Haja (okrug)|Vadi Al Haja]] ||align="right"| 76.858 || 20 |- | style="text-align:center;"| مصراتة || style="text-align:center;"| [[Misratah (okrug)|Misratah]] ||align="right"| 550.938 || 9 |- | style="text-align:center;"| المرقب || style="text-align:center;"| [[Al Murgub (okrug)|Al Murgub]] ||align="right"| 432.202 || 10 |- | style="text-align:center;"| طرابلس || style="text-align:center;"| [[Tarabulus (okrug)|Tarabulus]] ||align="right"| 1.065,405 || 11 |- | style="text-align:center;"| الجفارة || style="text-align:center;"| [[Al Džfara (okrug)|Al Džfara]] ||align="right"| 453.198 || 12 |- | style="text-align:center;"| الزاوية || style="text-align:center;"| [[Az Zavijah (okrug)|Az Zavijah]] ||align="right"| 290.993 || 13 |- | style="text-align:center;"| النقاط الخمس || style="text-align:center;"| [[An Nukat al Hams (okrug)|An Nukat al Hams]] ||align="right"| 287.662 ||14 |- | style="text-align:center;"|الجبل الغربي || style="text-align:center;"| [[Al Džabal al Garbi (okrug)|Al Džabal al Garbi]] ||align="right"| 304.159 || 15 |- | style="text-align:center;"| نالوت || style="text-align:center;"| [[Nalut (okrug)|Nalut]] ||align="right"| 93.224 || 16 |- | style="text-align:center;"| غات || style="text-align:center;"| [[Gat (okrug)|Gat]] ||align="right"| 23.518 || 21 |- | style="text-align:center;"| الجفرة || style="text-align:center;"| [[Al Džufrah (okrug)|Al Džufrah]] ||align="right"| 52.342 || 17 |- | style="text-align:center;"| وادي الشاطئ || style="text-align:center;"| [[Vadi Al Šati (okrug)|Vadi Al Šati]] ||align="right"| 78.532 || 18 |} Okruzi se dalje djele na Osnovne narodne kongrese (مؤتمر شعبي أساسي‎) koji su najniži nivo teritorijalne podjele. == Geografija == Sa površinom od 1,759.540&nbsp;km² Libija je 17. po veličini država na svijetu. Zemlja se obično dijeli na tri historijske regije od kojih Cirenaika čini 51% površine, Fezan 33%, a Tripolitanija 16%. Razlike između ovih regija nisu samo geografske i političke, nego i kulturne i društvene. Cirenaika je arabizirana prije nego Tripolitanija, gdje još postoje berberski domoroci. Fezan je pustinjsko zaleđe u čijim oazama žive većinom pripadnici etničkih manjina. Prije sticanja nezavisnosti Libije, stanovnici su se većino identificirali prema regijama u kojima su živjeli. Godine 1969., revolucionarna vlast promijenila je historijske nazive regija iz Tripolitanije u Zapadnu Libiju, iz Cirenaike u Istočnu Libiju, te iz Fezana u Južnu Libiju. Ubrzo su se stari nazivi počeli ponovno koristiti. == Privreda == Privredom dominira naftni sektor koji ostvaruje gotovo cijelu vrijednost izvoza i četvrtinu [[BDP]]-a, za 2004. procijenjenog na 6.700 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u), među najvišim u [[Afrika|Africi]]. == Stanovništvo == Libija ima oko 6,9 miliona stanovnika, a najveću grupu čine [[Arapi]], te [[Berberi]] i [[Tuarezi]]. == Kultura == [[Datoteka:Sabratha - Museum mit Funden aus der Römerzeit, Mosaik 05.jpg|thumb|300px|desno|Antički rimski mozaik u gradu [[Sabrata]].]] Mnogi [[Libijci]] koji govore [[arapski jezik]] smatraju se dijelom šire [[Arapi|arapske]] zajednice. To je ojačano širenjem [[Panarabizam|panarabizma]] sredinom 20. vijeka i njihovim preuzimanjem vlasti u Libiji, gdje su proglasili arapski jezik kao jedini službeni jezik države. Za vrijeme njihove vladavine bilo je strogo zabranjeno učenje, pa čak i upotreba autohtonog [[Berberski jezik|berberskog jezika]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|title=After Gaddafi, Libya's Amazigh demand recognition|date=23. 12. 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232407/http://www.bbc.com/news/world-africa-16289543|archive-date=20. 12. 2016|publisher=BBC News|last1=Lane|first1=Edwin}}</ref> Tu je još i zabrana izučavanja stranih jezika koje su prethodno učili u akademskim institucijama, ostavljajući čitavim generacijama Libijaca ograničenja u njihovom razumijevanju [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Arapski dijalekti na arapskom i berberskom još uvijek zadržavaju italijanske riječi koje su bile u upotrebi prije i za vrijeme [[Italijanska Libija|Italijanske Libije]]. Libijci imaju baštinu u tradicijama od prijašnjih nomadskih govornika arapskog jezika [[Beduini|Beduina]] i sjedilačkih [[Berberi|berberskih]] plemena. Većina Libijaca povezuje se s određenim prezimenom koji potječe iz plemenskih ili osvajačkih mjesta. Oslikavajući "prirodu davanja" (arapski: الاحسان Ihsan, berberski jezici: ⴰⵏⴰⴽⴽⴰⴼ Anakkaf), među libijskim narodom kao i osjećaj gostoprimstva, država Libija bila je među prvih 20 zemalja na svijetu prema indeksu iz 2013. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |title=CAF America- a global grantmaking organization |access-date=7. 7. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715111213/http://www.cafamerica.org/wgi-2013/ |archive-date=15. 7. 2014 }}</ref> Prema podacima CAF-a, svakog mjeseca, gotovo tri četvrtine (72%) svih Libijaca pomoglo je nekome koga nisu poznavali - treći najviši nivo u svih 135 anketiranih zemalja. Dugi niz godina nije bilo javnih pozorišta, a vrlo je malo kina koji prikazuju strane filmove. Tradicija narodne kulture i dalje je sačuvana, gdje narodni ansambli i plesne grupe izvode muziku i plešu na čestim festivalima, kako u Libiji tako i izvan nje.<ref>{{cite web|url=http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20070515193437/http://www.bangkokcompanies.com/Dance/libya_dance_schools.htm|archive-date=15. 5. 2007 |title=Libyan Dance Schools in Libya, Dancewear Suppliers, Dancing Organizations, Libyan National Commission for UNESCO, M. A. Oraieth |publisher=Bangkokcompanies.com |access-date=8. 7. 2012}}</ref> Veliki broj libijskih televizijskih kuća posvećen je političkom preispitivanju, [[islam]]skim temama i kulturnim pojavama. Brojne TV stanice emitiraju raznovrsne programe tradicionalne libijske muzike. [[Tuarezi|Tuareška]] muzika i ples su popularni u [[Gadames]]u i na jugu zemlje. Libijska televizija emitira televizijske programe uglavnom na arapskom jeziku, a povremeno se prikazuju programi na engleskom i francuskom jeziku. Mnogi Libijci često posjećuju domaće plaže kao i libijska [[Arheologija|arheološka]] nalazišta - posebno [[Leptis Magna]], za koje se smatra da je jedno od najbolje sačuvanih [[Rimsko Carstvo|rimskih]] arheoloških nalazišta na svijetu. [247] Najčešći oblik javnog prijevoza između gradova je autobusima, iako mnogi ljudi putuju i automobilima. U Libiji ne postoje željezničke usluge, ali one su planirane za izgradnju u bliskoj budućnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.libyanexpress.com/libya-and-russia-viewing-resumption-of-railway-projects/|title=Libya and Russia viewing resumption of railway projects|date=1. 10. 2018|website=|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Glavni grad Libije, [[Tripoli]], ima mnogo muzeja i arhiva, a tu se nalaze i vladina biblioteka, [[Etnografija|etnografski]] muzej, arheološki muzej, nacionalna arhiva, muzej [[Epigrafija|epigrafije]] i islamski muzej. [[Arheološki muzej u Tripoliju]] smješten je u središtu glavnog grada blizu morske obale, a izgrađen je u dogovoru sa [[UNESCO]]-om i jedan je od najpoznatijih muzeja u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |title=Museum Architecture: beyond the <> and ... beyond |author=Bouchenaki, Mounir |publisher=UNESCO |access-date=5. 2. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502230451/http://unesdoc.unesco.org/images/0008/000857/085703eo.pdf#85688 |archive-date=2. 5. 2013 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Al Bayda]] * [[Arapska liga]] * [[Omer Muhtar]] * [[Koalicijska intervencija u Libiji]] * [[Nacionalno prijelazno vijeće (Libija)]] * [[Sulejman al Biruni]] == Bilješke i reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Libya}} {{wikiatlas|Libya}} * {{CIA World Factbook link|ly|Libija}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13754897 Libija] na [[BBC|BBC News]] * [http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100505-fossil-water-radioactive-science-environment/ Underground "Fossil Water" Running Out] Brian Handwerk, National Geographic, 6. maj 2010. (engl). * [http://members.tripod.com/%7eamerican_almanac/libya.htm Libya turns on the Great Man-Made River], by Marcia Merry, Printed in the Executive Intelligence Review, septembar 1991 (engl). {{Države Afrike}} {{Arapska liga-dno}} {{Mediteranska unija}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Libija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1951.]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države arapskog govornog područja]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] 1zay48poxw7jghkszv09sgeyy7dzssk 0 13617 3898489 3813867 2026-06-11T17:25:16Z Akir-toj 182441 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3898489 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Utah teapot.png|mini|Klasični objekat u 3D računalnoj grafici]] '''3D računalna grafika''' (ili '''trodimenzionalna računalna grafika''') jeste pojam koji označava različite metode stvaranja i prikazivanja trodimenzionalnih objekata<ref>{{Cite web|url=https://www.techtarget.com/whatis/definition/3-D-three-dimensions-or-three-dimensional|title=What is 3D (three dimensions or three-dimensional)? - Definition from TechTarget|website=WhatIs.com|language=en|access-date=12. kolovoza 2023}}</ref> pomoću [[Računalna grafika]]. == Uvod == 3D računalna grafika predstavlja granu računalne grafike koja se bavi stvaranjem, obradom i prikazivanjem digitalnih modela s trodimenzionalnim karakteristikama. Za razliku od dvodimenzionalne grafike, koja se sastoji isključivo od x i y koordinata, 3D grafika dodaje treću dimenziju – dubinu, čime se postiže realističniji prikaz objekata i scena. Ova [[tehnologija]] omogućava kreiranje realističnih simulacija, animacija, vizualizacija i interaktivnih okruženja koja se koriste u industrijama poput zabave, medicine, arhitekture, inženjerstva i mnogih drugih područja. Osnovni koncepti se temelje na geometrijskim modelima, transformacijama, osvjetljenju, teksturiranju i renderiranju. == Podjela 3D računalne grafike == 3D grafika obuhvaća nekoliko ključnih područja, pri čemu se svaki segment bavi specifičnim tehnikama: * '''Modeliranje''': Stvaranje matematičkih reprezentacija objekata. Metode uključuju poligonalno modeliranje, NURBS, volumetrijsko modeliranje i digitalno skeniranje. * '''Trodimenzionalne geometrijske transformacije''': Operacije koje mijenjaju položaj, orijentaciju i veličinu 3D modela, poput translacije, rotacije, skaliranja i shearinga. * '''3D vizualizacija''' (Viewing): Tehnike za prikazivanje 3D scena na [[2D računarska grafika|2D]] zaslonu putem paralelnih i perspektivnih projekcija. * '''3D objekt reprezentacija''': Načini modeliranja i pohranjivanja 3D objekata, uključujući topologiju, materijalne atribute i teksture. * '''Rendering i napredne tehnike''': Proces pretvaranja 3D modela u finalnu sliku, koji uključuje metode poput ray tracinga, rasterizacije, path tracinga, globalne iluminacije, radiosity-ja i postprocesiranja, uz napredne tehnike za optimizaciju (npr. occlusion culling, Level of Detail, paralelizaciju putem GPU-a). == Upotreba 3D računalne grafike u industriji i interaktivnim aplikacijama == 3D grafika ima široku primjenu, kako u industrijskim sektorima, tako i u interaktivnim tehnologijama: * '''Film, animacija i reklama''': CGI omogućava stvaranje spektakularnih vizualnih efekata u filmovima i oglašavanju. * '''Videoigre i interaktivne simulacije''': Real-time rendering omogućuje dinamične i interaktivne 3D okoline u igrama i simulacijama, prilagođavajući se akciji igrača. * '''Arhitektura i dizajn''': 3D modeliranje pomaže arhitektima i dizajnerima da vizualiziraju projekte prije izgradnje i komuniciraju ideje s klijentima. * '''Inženjering i industrijski dizajn''': Koristi se za simulacije, analize i optimizaciju proizvoda prije proizvodnje. * '''Medicina i obrazovanje''': 3D vizualizacije omogućavaju detaljan prikaz anatomije i interaktivne simulacije u obrazovnim materijalima. * '''Virtualna, proširena i mješovita stvarnost''': 3D grafika osigurava temelj za VR, AR i MR aplikacije koje stvaraju imerzivna iskustva. == Modeliranje u 3D grafici == Modeliranje predstavlja temeljni korak u kreiranju 3D grafike. Glavne metode uključuju: * '''Poligonalno modeliranje''': Najčešće korištena metoda koja koristi poligone (obično trokute i četverokute) za definiranje oblika objekata. * '''NURBS modeliranje''': Korištenje matematičkih krivulja za stvaranje glatkih i zakrivljenih površina, posebno korisno u industrijskom dizajnu. * '''Digitalno skeniranje i fotogrametrija''': Metode za kreiranje 3D modela stvarnih objekata koristeći digitalne kamere i laserske skenere. * '''Volumetrijsko modeliranje''': Tehnike za stvaranje 3D modela iz skeniranih podataka, npr. CT ili MRI skenova. Specijalizirani softverski paketi poput Autodesk 3ds Max, Maya, Blender i Cinema 4D koriste se za detaljno modeliranje, uređivanje i pripremu modela za rendering. == Grafičke funkcije i biblioteke == Grafičke funkcije omogućavaju opis sastavnih dijelova slike, a one uključuju: * Crtanje osnovnih oblika (linija, poligona, kružnica, sfera) * Postavljanje boja i tekstura * Upravljanje osvjetljenjem i sjenčanjem * Definiranje kamere i pogleda scene * Primjenu filtera i efekata za dodatnu vizualnu obradu Biblioteke kao što su OpenGL, DirectX, Vulkan i Softimage ICE koriste se za implementaciju ovih funkcija, dok programski jezici poput C, [[C++]], Java i Fortrana imaju podršku za dodatne grafičke biblioteke. == Geometrijske transformacije == '''Geometrijske transformacije''' su operacije kojima se mijenja položaj, orijentacija i veličina 3D objekata. Osnovne transformacije uključuju: * '''Translacija''': Pomicanje objekta u prostoru. * '''Rotacija''': Okretanje objekta oko određene osi. * '''Skaliranje''': Promjena veličine objekta. * '''Shearing''': Promjena oblika objekta bez promjene osnovne strukture. Ove operacije se primjenjuju pomoću matrica, koje se mogu kombinirati za postizanje složenijih transformacija. Više o ovom konceptu možete pročitati na članku [[Geometrijske transformacije]]. == Rendering i napredne tehnike == Rendering predstavlja završnu fazu 3D grafike u kojoj se 3D model pretvara u finalnu sliku. Metode renderiranja uključuju: * '''Ray tracing''': Simulira put svjetlosnih zraka kako bi se postigle realistične refleksije, refrakcije i sjene. * '''Rasterizacija''': Brza metoda konverzije 3D geometrije u 2D sliku, idealna za real-time primjene. * '''Path tracing''': Napredna metoda koja omogućava simulaciju složenih svjetlosnih efekata. * '''Globalna iluminacija''': Simulacija indirektnog osvjetljenja za prirodniji prikaz svjetla. * '''Postprocesiranje''': Primjena filtera i efekata poput korekcije boja i zamućenja. Napredne tehnike također uključuju rad s teksturama (mipmapping, trilinearna interpolacija), antialiasing za glatki prikaz rubova, optimizaciju performansi (occlusion culling, LOD) te paralelno procesiranje pomoću GPU-a. == Standardi i formati u 3D grafici == Korišteni standardi i formati ključni su za interoperabilnost: * '''OBJ''' – jednostavan format za pohranu geometrije 3D modela. * '''FBX''' – format koji omogućuje prijenos kompleksnih scena s animacijama i teksturama. * '''Collada''' – XML-bazirani format za razmjenu 3D podataka. * '''STL''' – široko korišten format u 3D ispisu. * '''DXF''' – format za razmjenu podataka između [[CAD]] sustava. * API-jevi poput OpenGL, DirectX i Vulkan definiraju protokole za real-time prikaz 3D grafike. == Utjecaj 3D grafike u industriji i interaktivnim tehnologijama == 3D računalna grafika transformirala je mnoge industrije: * '''Film i animacija:''' CGI omogućuje stvaranje vizualnih efekata koji su revolucionirali filmsku industriju. * '''Videoigre i interaktivne aplikacije:''' Real-time rendering omogućuje dinamične i interaktivne 3D okoline u igrama i simulacijama. * '''Arhitektura i dizajn:''' 3D modeliranje pomaže u vizualizaciji projekata, olakšavajući komunikaciju s klijentima. * '''Medicina:''' 3D modeli se koriste za prikaz anatomije, planiranje operacija i edukaciju. * '''Industrijski dizajn:''' Simulacije omogućuju testiranje i optimizaciju proizvoda prije proizvodnje. * '''Obrazovanje:''' Interaktivne 3D simulacije pomažu u razumijevanju kompleksnih koncepata. * '''Reklamna industrija:''' 3D grafika poboljšava prezentaciju proizvoda kroz atraktivne vizualne sadržaje. * '''VR, AR i MR:''' 3D grafika osigurava temelj za stvaranje imerzivnih iskustava u virtualnoj i proširenoj stvarnosti. == Tehničke osnove i algoritmi == 3D grafika se temelji na matematičkim modelima i algoritmima koji omogućavaju: * '''Matične transformacije''': Primjena matrica za translaciju, rotaciju i skaliranje. * '''Rasterizaciju''': Pretvaranje 3D modela u 2D slike. * '''Praćenje zraka (ray tracing)''' i '''path tracing''': Metode za simulaciju svjetlosnih zraka. * '''Globalnu iluminaciju''': Simulacija refleksije svjetlosti između objekata. * '''Optimizaciju performansi''': Tehnike poput occlusion cullinga i LOD-a. * '''Paralelizaciju''': Korištenje GPU-a za ubrzanje renderiranja. == Sigurnost i zaštita == Osiguranje 3D grafike obuhvaća zaštitu intelektualnog vlasništva, sigurnost podataka te redovita sigurnosna ažuriranja softvera. Digitalni modeli i teksture često su predmet krađe, stoga je zaštita ovih podataka od izuzetne važnosti. == Utjecaj na društvo i kreativnost == 3D računalna grafika utječe na društvo i umjetnost kroz: * '''Digitalnu transformaciju''': Omogućava razvoj interaktivnih medija, virtualnih izložbi i edukativnih alata. * '''Kreativnost i umjetnost''': Umjetnici koriste 3D grafiku za stvaranje digitalnih skulptura, interaktivnih instalacija i animacija. * '''Globalnu suradnju''': Standardizirani alati omogućuju suradnju stručnjaka diljem svijeta, potičući inovacije. == Istraživanje i razvoj == Akademska zajednica kontinuirano istražuje nove metode u 3D grafici: * Sveučilišni tečajevi i programi posvećeni su 3D modeliranju, računalnoj animaciji i vizualizaciji. * Istraživački radovi objavljuju se u časopisima kao što su ''ACM Transactions on Graphics'' i ''IEEE Transactions on Visualization and Computer Graphics''. * Konferencije poput SIGGRAPH-a okupljaju stručnjake koji prezentiraju najnovije inovacije. == Primjena u interaktivnim tehnologijama == 3D grafika omogućuje razvoj interaktivnih sustava: * '''Videoigre''': Real-time renderiranje omogućuje dinamične interaktivne igre. * '''Virtualna i proširena stvarnost (VR/AR)''': Omogućuju stvaranje imerzivnih iskustava u edukaciji, zabavi i profesionalnim simulacijama. * '''Web 3D aplikacije''': Tehnologije poput WebGL-a omogućuju prikaz 3D grafike direktno u preglednicima. == Primjeri softvera i alata == Profesionalci koriste specijalizirani [[softver]] za 3D grafiku: * '''Autodesk 3ds Max''' i '''Maya''' – za modeliranje, animaciju i rendering u filmskoj i videoigračkoj industriji. * '''Blender''' – besplatni, otvoreni softver za modeliranje, animaciju i rendering. * '''Cinema 4D''' – popularan alat za motion graphics. * '''ZBrush''' – za digitalno kiparstvo i stvaranje detaljnih modela. * '''Houdini''' – za proceduralno modeliranje i vizualne efekte. * '''Unity''' i '''Unreal Engine''' – game enginei za razvoj interaktivnih igara i simulacija. == Zaključak == 3D računalna grafika je temelj modernog vizualnog izražavanja i tehnologije. Kroz razvoj naprednih modeliranja, renderiranja i interaktivnih tehnika, 3D grafika transformira industrije, potiče inovacije i omogućava globalnu suradnju. Njezina primjena u filmovima, videoigrama, arhitekturi, medicini i mnogim drugim područjima čini je ključnom tehnologijom suvremenog doba. == Poveznice == * [[2D računalna grafika]] * [[Računalni vid]] * [[Grafika]] * [[Grafički procesor]] * [[Procesiranje slike]] * [[Render (računalna grafika)]] * [[Računalna animacija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20060901134009/http://accad.osu.edu/~waynec/history/ID797.html Historija računalne grafike i animacije] – kursna stranica [[Ohio State University]] s materijalima (filmovi, članci, linkovi). * [http://www.3eyegroup.com/ CGI visokokvalitetni primjeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809043628/http://3eyegroup.com/ |date=9. kolovoza 2020 }} * [http://totalreal.com/wiki/gallerie_e01.html Primjeri iz arhitekture] {{Commons|Category:3D computer graphics|3D računalna grafika}} {{Commonscat|3D computer graphics}} [[Kategorija:Računalna grafika]] [[Kategorija:Grafička industrija]] 80tjymmf8a3pdqv1dnhwigmzwlzvdzq 0 40716 3898486 3230978 2026-06-11T16:57:56Z Akir-toj 182441 Pravopis 3898486 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[File:Manga in Jp.svg|thumb|right|''Manga'' napisana u [[kanji]].]] '''Manga''' ([[japanski jezik|jap.]] 漫画 ([[kanji]]) ili マンガ ([[katakana]])) je riječ koja se općenito koristi za [[japan]]ske [[strip]]ove. U doslovnom prijevodu bi značila "pokretna slika". Termin je ustoličio u 18. vijeku slikar [[Katsushisa Hokusai]] (1760-1849), koristeći dva kineska [[ideogram]]a (man = slika, ga = pokret) kako bi definirao svoje crno-bijele crteže. Termin se modernizirao 1860tih, i tematski je izrastao eksplodirajući u kulturnoj sceni nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Crtač mange se naziva ''mangaka''. Po uspješnoj mangi često se pravi [[anime]]. == Vrste mange == Manga se općenito dijeli na [[žanr]]ove: * [[Kodomo]]: dječji * [[Mecha]]: [[robot]]i i tehnologija * [[Mahou]]: magični * [[Shōjo]]: za djevojčice * [[Shōnen]]: za dječake * [[Josei]]: za žene * [[Seinen]]: za mladiće * [[Yaoi]]: muški homoseksualni * [[Yuri]]: ženski homoseksualni * [[Hentai]]: pornografski * [[Doujinshi]]: amaterske publikacije koje koriste/kopiraju originalne crteže i likove profesionalnih mangaka za pri stvaranju svoje neautorizirane priče * [[Lolicon]]: porno-soft manga pretežno sa glavnim likovima školarkama srednje škole veoma razvijenih tijela, koja ističe pripijena odjeća == Općenito == Često se javlja mišljenje kako su Japanci "ukrali" [[strip]] Zapadu, što nije tačno. Japan se veoma dugo već bavi umjetnošću stripa i [[animacija|animacije]]. Istina, neki aspekti mange uzeti su sa Zapada. [[Osamu Tezuka]], otac moderne mange, bio je pod uticajem [[Disney]]a i [[Max Fleischer|Maxa Fleischera]], no njegove su glavne karakteristike, kao što su jednostavne linije i stilizirani likovi, izrazito japanske. Može se reći da je kineska umjetnost imala zapravo veći uticaj od zapadnjačke. Mnogi odlični uratci mange i [[anime]]a danas se zapravo produciraju u mnogim djelovima svijeta, a ne izričito u Japanu. Druga važna značajka, Japanski manga i anime dolaze u svim vrstama. Za razliku od [[američki strip|Amerike]] i [[evropski strip|Evrope]], u kojima se smatra da su stripovi dječje štivo (no što se ipak pomalo i mjenja u zadnje vrijeme), japanski mangake pišu i rišu za svakoga, od nevine djece do perverznih seksomanijaka. No, čak i dječje štivo teži k tome da ne bude toliko jednostavno. Dječje mange i anime serije u Japanu ponekad prikazuju smrt - što se na Zapadu rijetko kad događa u dječjim publikacijama, koje izgleda namjerno bježe od takvih i sličnih životnih realnosti. Osim toga, ne iznenađuje da se u japanskim mangama prikazuji scene u kojima učenici pišu zadaću u školi ili ljudi rade u uredu. Radna etika je sveprisutna u pozadini. Manga i anime također prikazuju tehnologiju na simpatičan način, dok često zapadni stripovi takve teme skoro pa i u cijelosti zaobilaze. Treća najveća razlika je jedinstvenost japanskog manga stila, koji je osobit i relativno jednostavan za raspoznavanje, što ne znači da je taj stil i limitiran. Kroz široko stilističko područje manga umjetnosti svaka pojedina tehnika je osobita i jedinstvena, karakteristična pojedinom autoru mange. Stereotip je naravno lik specifične kose i velikih očiju, ali postoje mnoge i mnoge varijacije, od [[Leiđi Macumoto|Macumotova]] nejednakog stila, spljoštenih kontura, "ružnih" protagonista, sve do izrazito mekanih kontura likova [[Hajao Mijacaki|Mijacakijeva]] rada. Također je manji naglasak na svijetu [[superheroj]]a za razliku od američkog stripa. U većini manga muškarci i žene nisu nužno preuveličani u svojim muškim i ženskim karakteristikama spolova, i nose na sebi druge stvari osim pripijenih kožnih kostima. Zapravo manga i anime likovi teže k jednistvenom i neestetskom modnom ukusu. (Istina je da su mnogi Američki stripovi izašli iz tog stereotipa sa ozbiljnim autorima kao što su [[Alan Moore]] ili [[Art Spiegelman]].) Još jedna manja razlika između mange i općenito američkih superherojskih publikacija kao što su stripovi [[DC Comics]]a (osim što su manga apsolutno uvijek crno-bijeli), mange su inače vizija jednog jedinog autora (iako izdavači počesto imaju velik udio u razvoju i režiji priče). Manga se može smatrati više [[novela|novelom]], cjelovitim i detaljnim svijetom koji je vizija pojedinog autora. Likovi ostaju nepromjenjeni, i omogućeno im je da rastu i razvijaju se. Uz to, mange se počesto objavljuju u tjednoj ili dvotjednoj publikaciji koja sadržava mnoge druge stripove drugih autora - u kojima izdavači očekuju nepredviđene "preokrete" ("zaista želim pročitati sljedeći broj"). Što je upravo razlog da kao i u novelama zaplet se mora razvijati i mora biti zanimljiv i odvijati se u brzom ritmu. Još jedna manja razlika je [[onomatopeja|onomatopejska]] karakteristika [[japanski jezik|japanskog jezika]]; zvučni efekti uklapaju se mnogo bolje i izgledaju manje glupo nego u zapadnjačkom stripu. To je samo jezični aspekt; manga koja je prevedena na neki drugi jezik zapravo isto tako dobro ispada. vjerovatno je mješavina grube realnosti zajedno sa ponekad mučnim svijetom fantazije to što čini Japansku mangu i anime toliko dopadljivima. Mnoge dobro poznate serije kao što su [[Doraemon]], [[Ranma 1/2]], [[Kimagure Orange Road]], [[Gokinjo Monogatari]] ili [[Great Teacher Onizuka]] slijede živote više-manje normalnih ljudi - idu u školu, suočavaju se s dnevnim problemima, potlačuju ih roditelji - ali koji isto tako imaju sjenovit dio života koji ih nekako čini posebnim, bili oni u posjedu psiholoških moći ili posjeduju neki posebni urođeni talenat, ili imaju specijalnog prijatelja (koji dolazi iz budućnosti ili robota, vanzemaljca iz druge galaksije). Vjerovatno je to ono što omogućava čitatelju da simpatizira s likovima ili se uživi u njih, dok s druge strane bježi od bijednog, normalnog, svakodnevnog života u svijet fantazije koji je veoma različit od svakidašnjice. == Također pogledajte == * [[Anime]] * [[Light novel]] {{Commonscat}} [[Kategorija:Manga|!]] 48x3q7fm838fbboen6n221udkzsfbg3 0 69862 3898528 3833644 2026-06-11T21:15:32Z Bakir123 110053 3898528 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #ffffff | Boja2 = #0159FE | Ime kluba = Real Madrid | Puno ime = ''Real Madrid Club de Fútbol'' | Grb = Logo Real Madrid.svg | Nadimak = {{plainlist| * ''Los Blancos'' * ''Los Galácticos'' * ''Kraljevski klub'' }} | Osnovan = 6. mart 1902. | Raspušten = | Lokacija = [[Madrid]], [[Španija]] | Boje = {{colorbox|#0159FE}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Španije|RFEF]] | Konfederacija = | Liga = [[La Liga]] | Stadion = [[Stadion "Santiago Bernabéu"|Santiago Bernabéu]]<ref>*http://futbol.as.com/futbol/2011/08/21/mas_futbol/1313908050_850215.html</ref> | Kapacitet = 78.297<ref name="Aforo">{{Cite web |url= https://digitalhub.fifa.com/m/1d713bc7ba2621fe/original/FWC30-Bidbook-Yalla-Vamos.pdf |title= Zvanični dosje FIFA Mundial 2030, str. 87}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|ŠPA}} [[Florentino Pérez]] | Trener = {{ZD|POR}} [[José Mourinho]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[La Liga 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = {{URL|realmadrid.com}} | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _realmadrid2425h | uzorak_t1 = _realmadrid2425h | uzorak_dr1 = _realmadrid2425h | uzorak_š1 = _realmadrid2425h | uzorak_č1 = _realmadrid2425h1 | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = | tijelo3 = | desna ruka3 = | šorc3 = | čarape3 = }} '''Real Madrid''' je [[Španija|španski]] nogometni klub, najveći u toj državi te jedan od najvećih i najpoznatijih u svijetu. Prema [[FIFA|FIFA-i]], proglašen je najboljim klubom u 20. stoljeću.<ref name="The FIFA Club of the Century">[http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1330005144706/noticia/Noticia/Best_European_Club_of_the_20th_Century.htm ''The FIFA Club of the Century''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131116100004/http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1330005144706/noticia/Noticia/Best_European_Club_of_the_20th_Century.htm |date=16. 11. 2013}}; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> Real igra na stadionu [[Stadion "Santiago Bernabéu"|"Santiago Bernabéu"]] u [[Madrid]]u, nazvanom po najvećem predsjedniku u historiji kluba. Klub je rekorder po broju osvojenih naslova prvaka Evrope – uspjelo im je to 15 puta. [[La Liga|Špansko prvenstvo]] osvajali su 36 puta, što je također rekord. ==Historija== [[Datoteka:Celebrando el primer título de la temporada.jpg|320px|mini|desno|Igrači Real Madrid proslavljaju osvajanje Super kupa Španije 2008.]] Real Madrid osnovan je kad je [[nogomet]] predstavljen Madridu od strane [[profesor]]a i studenata Institucion Libre de Enseñanza<ref name="Historija Real Madrida">[http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1193041516534/Historia/Club.htm ''Historija Real Madrida'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref>, koji su uključivali nekoliko Oxbridge diplomanata. Osnovali su fudbalski klub Sky 1897, igrajući nedjeljom ujutro na Moncloi. Klub se razdvojio na dva tima 1900: New Foot-Ball de Madrid i Club Español de Madrid. Ponovno razdvajanje kluba je rezultiralo formiranje novog tima Madrid football club 1902. godine. Poslije osnivanja 1905. Madrid FC je osvojio svoju prvu titulu pobjedivši Athletic Bilbao u finalu Španskog kupa. Klub je postao jedan od [[osnivač]]a Španskog fudbalskog saveza [[4. januar]]a 1909. Tim se premjestio na Campo de O'Donnell 1912. 1920 klub mjenja [[ime]] u Real Madrid nakon što je [[kralj]] [[Alfonso XIII]] dodao titulu '''Real''' klubu. Godine 1929. osnovana je Prva nogometna liga Španije. Real Madrid vodio je cijelu sezonu sve do posljednje utakmice, kad je izgubio od Athletic Bilbaa, ali je ostao prvi zbog gol-razlike. Real je svoju prvu titulu osvojio u sezoni 1931/32. Bijeli su naredne godine ponovo osvojili ligu postavši prvi tim koji je osvojio ligu dvaput uzastopno. [[Santiago Bernabéu]] postaje [[predsjednik]] kluba 1945. Pod njegovim vodstvom klub, stadion "Santiago Bernabeu" i Ciudad Deportiva obnovljeni su nakon [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]]. Početkom 1953. počeo je s dovođenjem igrača svjetske klase iz inozemstva, najpoznatiji od njih je bio Alfredo di Stefano i Raymond Kopa. Poslije je došao i veliki Ferenc Puskas. Godine 1955. izdavač Francuskog sportskog lista ''[[L'Équipe]]'' Gabriel Hanot došao je na ideju uspostavljanja Copa Latine ([[turnir]] koji uključuje timove iz Francuske, Španije, Portugala i Italije). Bernabeu se sastao u hotelu Ambasador s Bedrignanom i Gusztav Sebesom i tad su ustanovili egzibicijski [[turnir]] na koga su pozvali timove iz Europe koji će kasnije postati današnja [[UEFA]] Liga šampiona. Pod Bernabeuvim vodstvom Real Madrid je postao velika fudbalska sila kako u Španskom tako i u [[Evropa|Evropskom]] [[fudbal]]u. Klub je osvojio 5 Evropskih kupova zaredom u periodu između 1956. i 1960, uključujući i pobjedu nad [[Eintracht Frankfurt]]om 7-3 na [[Hampden Park]]u 1960.<ref name="Kup evropskih šampiona 1959/60">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1959/index.html# ''Kup evropskih šampiona 1959/60'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> Zbog osvajanja pet uzastopnih titula Real Madrid dobija originalni pehar u trajno vlasništvo i pravo da nose UEFA-inu počasnu značku. Klub je osvojio 6. titulu 1966. pobijedivši u finalu [[FK Partizan|Partizan]] 2-1; ekipa se u potpunosti sastojala od [[igrač]]a rođenih u Španiji.<ref name="Kup evropskih šampiona 1965/66">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1965/index.html ''Kup evropskih šampiona 1965/66'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> 1970-ih klub je osvojio 8 uzastopnih titula prvaka Španije i 3 Španska kupa. 1971. klub je igrao prvi Kup pobjednika kupova izgubivši od [[Chelsea]]ja 2-1.<ref name="Kup evropskih kupova 1970/71">[http://en.archive.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1970/round=808/index.html ''Kup evropskih kupova 1970/71''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501123427/http://en.archive.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1970/round=808/index.html |date=1 Maj 2010 }}; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> 2. jula 1978. preminuo je predsjednik kluba [[Santiago Bernabeu]] za vrijeme Svjetskog prvenstva koje se održavalo u Argentini. U njegovu čast [[FIFA]] je proglasila tri dana žalosti za vrijeme odigravanja prvenstva. Naredne godine klub organizuje prvo izdanje [[Santiago Bernabeu]] [[turnir]]a u čast svog pokojnog [[predsjednik]]a. Ranih 1980-ih Real Madrid gubi utjecaj u domaćem prvenstvu sve dok se nije pojavila nova grupa zvijezda koji vraćaju uspjehe nazad u klub. Real Madrid je imao jedan od najboljih timova u [[Španija|Španiji]] i [[Evropa|Evropi]] u drugom dijelu '80-ih osvojivši dva Kupa UEFA, pet španskih prvenstava zaredom, jedan španski kup i tri španska superkupa. Početkom 1990-ih ranija generacija se raspada nakon što [[Martin Vazquez]], [[Emilio Butragueño]] i [[Michel]] napuštaju klub. Godine 1996. predsjednik kluba [[Lorenzo Sanz]] imenuje trenerom [[Fabio Capello|Fabija Capella]]. Iako se u klubu zadržao samo jednu sezonu, Real Madrid postao je prvak Španije. Real Madrid napokon prekida 32-godišnji niz čekanja na svoju sedmu titulu prvaka Evrope. Godine 1998. pod vodstvom [[Jupp Heynckes|Juppa Heynckesa]] klub je pobijedio [[Juventus FC|Juventus]] u finalu rezultatom 1-0 zahvaljujući golu [[Predrag Mijatović|Predraga Mijatovića]].<ref name="Liga evropskih šampiona 1997/98">[http://www.uefa.com/uefachampionsleague/season=1997/index.html ''Liga evropskih šampiona 1997/98'']; pristupljeno: 3. 12. 2013.</ref> U julu 2000. [[Florentino Perez]] izabran je za predsjednika kluba. Njegova kampanja se svodila na smanjivanju duga i modernizaciji klupskih ustanova. Međutim, glavno izborno obećanje je bilo dovođenje [[Luis Figo|Luisa Figa]] iz [[FC Barcelona|Barcelone]]. Naredne godine klub počinje stvarati poznate ''Galacticose'' s igračima kao što su [[Zinédine Zidane]], [[Luis Figo]], [[Roberto Carlos]] i [[David Beckham]]. Nije jasno je li se rizik isplatio uprkos osvajanju titule prvaka Evrope 2000. i 2002. i osvajanjem prvenstva Španije 2003, klub nije osvojio veći [[trofej]] u naredne 3 godine. 2. jula 2006. za predsjednika kluba je izabran [[Ramón Calderón]] imenujući [[Fabio Capello|Fabija Capella]] za novog trenera i Predraga Mijatovića za sportskog direktora. Real Madrid postaje prvak Španije 2007. prvi put u tri godine, ali Capello dobija otkaz. U sezoni 2007/08. Real Madrid osvaja domaće prvenstvo po 31. put. U sezoni 2011/12. Real Madrid osvaja ligu uz 100 bodova i 121 postgnuti gol, što je rekord za Primeru, a od ove generacije bili su bolji samo Real iz 1959. i 1960. s pobjedama u svim mogućim utakmicama i osvajanjem svih trofeja uz 114 bodova u ligi i 278 golova uz 11 primljenih. ==Trenutni sastav== ''Posljednja izmjena: 1. septembra 2024.''<ref>{{Cite web|url=https://www.realmadrid.com/en-US/football/first-team/players|title=Real Madrid CF {{!}} Real Madrid CF Oficial Website|website=Real Madrid CF {{!}} Real Madrid CF Oficial Website|language=en|access-date=1. 9. 2024}}</ref> {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BEL|ime=[[Thibaut Courtois]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ŠPA|ime=[[Dani Carvajal]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BRA|ime=[[Éder Militão]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=AUT|ime=[[David Alaba]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|ime=[[Jude Bellingham]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=FRA|ime=[[Eduardo Camavinga]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BRA|ime=[[Vinícius Júnior]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=URU|ime=[[Federico Valverde]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=FRA|ime=[[Kylian Mbappé]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=HRV|ime=[[Luka Modrić]]|poz=V}}(C) {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Rodrygo]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=UKR|ime=[[Andriy Lunin]]|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=FRA|ime=[[Aurélien Tchouaméni]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=TUR|ime=[[Arda Güler]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BRA|ime=[[Endrick (nogometaš, rođen 2006)|Endrick]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=ŠPA|ime=[[Lucas Vázquez]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=ŠPA|ime=[[Jesús Vallejo]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=ŠPA|ime=[[Dani Ceballos]]|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ŠPA|ime=[[Fran García (nogometaš, rođen 1999)|Fran García]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=MAR|ime=[[Brahim Díaz]]|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NJE|ime=[[Antonio Rüdiger]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=FRA|ime=[[Ferland Mendy]]|poz=O}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Uspjesi == {| class="wikitable" style="font-size:95%;" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |'''[[La Liga]]''' |1. mjesto<br/>(36 puta) |1931/32, 1932/33, 1953/54, 1954/55, 1956/57, 1957/58, 1960/61, 1961/62, 1962/63, 1963/64, 1964/65, 1966/67, 1967/68, 1968/69, 1971/72, 1974/75, 1975/76, 1977/78, 1978/79, 1979/80, 1985/86, 1986/87, 1987/88, 1988/89, 1989/90, 1994/95, 1996/97, 2000/01, 2002/03, 2006/07, 2007/08, 2011/12, 2016/17, 2019/20, 2021/22, 2023/24. |- |'''[[Kup kralja]]''' |Pobjednik<br/>(20 puta) |1905, 1906, 1907, 1908, 1917, 1934, 1936, 1946, 1947, 1961/62, 1969/70, 1973/74, 1974/75, 1979/80, 1981/82, 1988/89, 1992/93, 2010/11, 2013/14, 2022/23. |- |'''[[Španski superkup|Superkup]]''' |Pobjednik<br/>(13 puta) |[[Španski superkup 1988.|1988]], [[Španski superkup 1989.|1989]], [[Španski superkup 1990.|1990]], [[Španski superkup 1993.|1993]], [[Španski superkup 1997.|1997]], [[Španski superkup 2001.|2001]], [[Španski superkup 2003.|2003]], [[Španski superkup 2008.|2008]], [[Španski superkup 2012.|2012]], [[Španski superkup 2017.|2017]], [[Španski superkup 2019/20.|2019/20]], [[Španski superkup 2021/22.|2021/22]], [[Španski superkup 2023/24.|2023/24.]] |- |'''[[Kup Eve Duarte]]''' |Pobjednik<br/>(1 put) |1947. |- |'''[[Španski Liga kup|Liga kup]]''' |Pobjednik<br/>(1 put) |1985. |- |{{nowrap|'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona / Liga prvaka]]'''}} |Pobjednik<br/>(15 puta) |[[Kup evropskih šampiona 1955/1956.|1955/56]], [[Kup evropskih šampiona 1956/1957.|1956/57]], [[Kup evropskih šampiona 1957/1958.|1957/58]], [[Kup evropskih šampiona 1958/1959.|1958/59]], [[Kup evropskih šampiona 1959/1960.|1959/60]], [[Kup evropskih šampiona 1965/1966.|1965/66]], [[UEFA Liga prvaka 1997/1998.|1997/98]], [[UEFA Liga prvaka 1999/2000.|1999/2000]], [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001/02]], [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013/14]], [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015/16]], [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|2016/17]], [[UEFA Liga prvaka 2017/2018.|2017/18]], [[UEFA Liga prvaka 2021/2022.|2021/22]], [[UEFA Liga prvaka 2023/2024.|2023/24.]] |- |'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' |Pobjednik<br/>(2 puta) |1984/85, 1985/86. |- |'''[[UEFA Superkup]]''' |Pobjednik<br/>(6 puta) |2002, 2014, 2016, 2017, 2022, 2024. |- |'''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]''' |Pobjednik<br/>(3 puta) |1960, 1998, 2002. |- |'''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA klupsko prvenstvo]]''' |Pobjednik (5 puta) |[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2014.|2014]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.|2016]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2017.|2017]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2018.|2018]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2022.|2022.]] |- |} ==Treneri== {{Glavni|Spisak trenera Real Madrida CF}} Na spisku ispod su prikazani treneri koji su osvojili najmanje jedan trofej. Najuspješniji trener Real Madrida po broju osvojenih trofeja je [[Carlo Ancelotti]], koji je osvojio dva naslova [[La Liga|La Lige]], dva [[Kup kralja|Kupa kralja]], tri naslova [[UEFA Liga prvaka|prvaka Evrope]], dva [[Španski superkup|superkupa Španije]], tri [[UEFA Superkup]]a, dva [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetska klupska prvenstva]] i jedan [[FIFA Interkontinentalni kup|Interkontinentalni kup]]. [[Datoteka:Carlo Ancelotti 2016 (cropped).jpg|mini|desno|200px|[[Carlo Ancelotti]], najuspješniji trener u klupskoj historiji.]] {| class="wikitable" style="font-size:90%;" |- !rowspan="3" |Ime !rowspan="3" |Period !colspan="9" |Trofeji !rowspan="3" |Ukupno |- !colspan="4" |Domaći !colspan="5" |Međunarodni |- ! width=33|[[La Liga|L]] ! width=33|[[Kup kralja|ŠK]] ! width=33|[[Španski superkup|ŠS]] ! width=33|[[Španski liga-kup|LK]] ! width=33|[[UEFA Liga prvaka|LP]] ! width=33|[[UEFA Evropska liga|EL]] ! width=33|[[UEFA Superkup|USK]] ! width=33|[[Interkontinentalni kup (nogomet)|IK]] ! width=33|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|SKP]] |- |{{ZD|ENG}} [[Arthur Johnson (trener)|Arthur Johnson]] |1910–20. |<center>-||<center>5||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>5 |- |{{ZD|MAĐ}} [[Lippo Hertzka]] |1930–1932. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ENG}} [[Robert Firth (nogometaš)|Robert Firth]] |1932–1934. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Francisco Bru]] |1934–1936, 1939–1941. |<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Jacinto Quincoces]] |1945–1946, 1947–1948. |<center>-||<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Baltasar Albéniz]] |1946–1947, 1950–1951. |<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|URU}} [[Enrique Fernández Viola|Enrique Fernández]] |1953–1954. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[José Villalonga Llorente|José Villalonga]] |1954–1957. |<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>4 |- |{{ZD|ARG}} [[Luis Carniglia]] |1957–1959, 1959. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>3 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Muñoz]] |1959, 1960–1974. |<center>9||<center>2||<center>-||<center>-||<center>2||<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>14 |- |{{ZD|JUG}} [[Miljan Miljanić]] |1974–1977. |<center>2||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>3 |- |{{ZD|JUG}} [[Vujadin Boškov]] |1979–1982. |<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Luis Molowny]] |1974, 1977–1979, 1982, 1985–1986. |<center>3||<center>3||<center>-||<center>1||<center>-||<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>9 |- |{{ZD|HOL}} [[Leo Beenhakker]] |1986–1989, 1992. |<center>3||<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>5 |- |{{ZD|VEL}} [[John Toshack]] |1989–1990, 1999. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ARG}} [[Alfredo di Stéfano]] |1990–1991. |<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Benito Floro Sanz]] |1992–1994. |<center>-||<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|ARG}} [[Jorge Valdano]] |1994–1996. |<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|NJE}} [[Jupp Heynckes]] |1997–1998. |<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|NIZ}} [[Guus Hiddink]] |1998–1999. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]] |1999–2003. |<center>2||<center>-||<center>1||<center>-||<center>2||<center>-||<center>1||<center>1||<center>-||<center>7 |- |{{ZD|POR}} [[Carlos Queiroz|Carlos Queirós]] |2003–2004. |<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1 |- |{{ZD|ITA}} [[Fabio Capello]] |1996–1997, 2006–2007. |<center>2||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|NJE}} [[Bernd Schuster]] |2007–2008. |<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|POR}} [[José Mourinho]] |2009–2013. |<center>1||<center>1||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>3 |- |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] |2013–2015. |<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>1||<center>4 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Benítez]] |2015–2016. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>- |- |{{ZD|FRA}} [[Zinédine Zidane]] |2016–2018. |<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>3||<center>-||<center>2||<center>-||<center>2||<center>9 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Julen Lopetegui]] |2018. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>- |- |{{ZD|ARG}} [[Santiago Solari]] |2018–2019. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>1||<center>1 |- |{{ZD|FRA}} [[Zinédine Zidane]] |2019–2021. |<center>1||<center>-||<center>1||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>2 |- |{{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] |2021–2025. |<center>2||<center>1||<center>2||<center>-||<center>2||<center>-||<center>2||<center>1||<center>1||<center>11 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Xabi Alonso]] |2025–2026. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>- |- |{{ZD|ŠPA}} [[Álvaro Arbeloa]] |2026. |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>- |- |{{ZD|POR}} [[José Mourinho]] |2026– |<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>-||<center>- |} ==Predsjednici== {{Glavni|Spisak predsjednika Real Madrida CF}} ==Dresovi kroz historiju== {{Dresovi kroz historiju Real Madrida CF}} ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Real Madrid CF}} *[http://www.realmadrid.com Službena stranica] *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50051/profile/index.html REal Madrid na zvaničnoj stranici UEFA-e] *[http://www.lfp.es/en/liga-bbva/real-madrid Real Madrid na zvaničnoj stranici LFP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140923224146/http://www.lfp.es/en/liga-bbva/real-madrid |date=23. 9. 2014 }} {{Real Madrid}} {{Utakmice Real Madrida}} {{La Liga}} {{Navkutije |ime = |naslov = Real Madrid CF u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Osvajači FIFA svjetskog klupskog prvenstva‎‎}} {{EUK}} {{Nogometni prvaci Španije}} {{Laureusova ekipa godine}} }} [[Kategorija:Real Madrid CF|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Španiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1906.]] [[Kategorija:Klubovi La Lige]] [[Kategorija:Sport u Madridu]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] [[Kategorija:Klubovi osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva]] ex0f1wsj2amzcwfaf3886lexp2trkm6 0 91846 3898462 3772175 2026-06-11T12:37:13Z Panasko 146730 3898462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Marko Topić | slika = MarkoTopic.JPG | datumrođenja = 1. januar 1976. godine | rodnigrad = [[Oštra Luka]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | visina = 183&nbsp;cm | pozicija = napad | godine1 = 1994–1995. | klubovi1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Croatia]] | nastupi(golovi)1 = 1 {{0}}(0) | godine2 = 1995–1996. | klubovi2 = [[FK Sion|Sion]] | nastupi(golovi)2 = 0 {{0}}(0) | godine3 = 1996. | klubovi3 = [[FC Zürich|Zürich]] | nastupi(golovi)3 = 5 {{0}}(0) | godine4 = 1997. | klubovi4 = [[FK Vill|Vill]] | nastupi(golovi)4 = 0 {{0}}(0) | godine5 = 1997-1998. | klubovi5 = [[NK Varteks|Varteks]] | nastupi(golovi)5 = 21 {{0}}(7) | godine6 = 1998-2001. | klubovi6 = [[FK Monza|Monza]] | nastupi(golovi)6 = 56 (11) | godine7 = 2000-2001. | klubovi7 = → [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)7 = 24 {{0}}(6) | godine8 = 2001-2003. | klubovi8 = [[Energi Cottbus]] | nastupi(golovi)8 = 58 (13) | godine9 = 2003-2004. | klubovi9 = [[VfL Wolfsburg]] | nastupi(golovi)9 = 49 {{0}}(3) | godine10 = 2004-2007. | klubovi10 = [[Krylya Sovetov]] | nastupi(golovi)10 = 61 (19) | godine11 = 2008-2010. | klubovi11 = [[FK Saturn|Saturn]] | nastupi(golovi)11 = 63 (17) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1997. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 {{0}}(0) | nacionalnegodine2 = 1997–2009. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 24 {{0}}(2) | zadnjeuređivanje = 11. juni 2026 }} '''Marko Topić''', rođen 1. januara 1976 u [[Oštra Luka (Orašje)|Oštroj Luci]], bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Karijeru je završio u n [[FK Saturn|Saturnu]] iz [[Rusija|Rusije]]. Prije Saturna, igrao je u [[Krylya Sovetov|Krylyama Sovetov]]. S navršenih 14 godina preselio se u [[Njemačka|Njemačku]]. Profesionalnu karijeru je započeo u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Nakon toga je nastupao u hrvatskom [[FK Varteks|Varteksu]]. Topić je trenirao u talijanskom [[AC Milan]]u. Ali u napadu Milana igrali je [[George Weah]], [[Oliver Bierhoff]] i [[Leonardo]], i Marko nije imao mnogo šansi da postane standardni igrač ekipe. Zbog toga je prešao u [[FK Monza|FK Monzu]].<ref>AC Milan SpA Report and Accounts on 30 June 2001</ref> Nakon toga Topić je igrao za [[FK Austria Beč|Austriju]] iz [[Beč]]a i njemačke [[Energie Cottbus]] i [[VfL Wolfsburg]].<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=81528.html|title=Poulsen decides to move on|publisher=UEFA|accessdate=28 October 2008|date=15 July 2003}}{{dead link|date=March 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Godine 2005. prešao je u ruski klub [[Krylya Sovetov]]. Do kraja sezone postigao je 5 golova. Godine 2006. bio je strijelac 7 puta, te 2007. još jednom postigao 7 golova. Godine 2008. postao je igrač [[FK Saturn|Saturn]]a. U klub iz [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]] pozvao ga je [[Gadži Gadžijev]] koji je trenirao Topića u Krylyama Sovetov. Marko je sa 10 golova osvojio je drugo mjesto u spisku najboljih strijelaca ruske premjer-lige. == Reprezentacija == Debitovao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]] u novembru 1997. i ukupno je odigrao 24 utakmice, postigavši ​​2 gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|access-date = 30 May 2021}}</ref> Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je prijateljska utakmica u junu 2009. protiv [[Nogometna reprezentacija Omana|Omana]].<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=21191|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-05-30}}</ref> {{Commonscat}} {{stub-sport}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Topić, Marko}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Oštra Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Monze]] [[Kategorija:Nogometaši Wila]] [[Kategorija:Nogometaši Krila Sovjetov Samare]] [[Kategorija:Nogometaši Züricha]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Siona]] b3znk9h63rm7v48gxmmdaq6ynxuz001 3898463 3898462 2026-06-11T12:37:31Z Panasko 146730 3898463 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Marko Topić | slika = MarkoTopic.JPG | datumrođenja = 1. januar 1976. godine | rodnigrad = [[Oštra Luka]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | visina = 183&nbsp;cm | pozicija = napad | godine1 = 1994–1995. | klubovi1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Croatia]] | nastupi(golovi)1 = 1 {{0}}(0) | godine2 = 1995–1996. | klubovi2 = [[FK Sion|Sion]] | nastupi(golovi)2 = 0 {{0}}(0) | godine3 = 1996. | klubovi3 = [[FC Zürich|Zürich]] | nastupi(golovi)3 = 5 {{0}}(0) | godine4 = 1997. | klubovi4 = [[FK Vill|Vill]] | nastupi(golovi)4 = 0 {{0}}(0) | godine5 = 1997-1998. | klubovi5 = [[NK Varteks|Varteks]] | nastupi(golovi)5 = 21 {{0}}(7) | godine6 = 1998-2001. | klubovi6 = [[FK Monza|Monza]] | nastupi(golovi)6 = 56 (11) | godine7 = 2000-2001. | klubovi7 = → [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)7 = 24 {{0}}(6) | godine8 = 2001-2003. | klubovi8 = [[Energi Cottbus]] | nastupi(golovi)8 = 58 (13) | godine9 = 2003-2004. | klubovi9 = [[VfL Wolfsburg]] | nastupi(golovi)9 = 49 {{0}}(3) | godine10 = 2004-2007. | klubovi10 = [[Krylya Sovetov]] | nastupi(golovi)10 = 61 (19) | godine11 = 2008-2010. | klubovi11 = [[FK Saturn|Saturn]] | nastupi(golovi)11 = 63 (17) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1997. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 {{0}}(0) | nacionalnegodine2 = 1997–2009. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 24 {{0}}(2) | zadnjeuređivanje = 11. juni 2026 }} '''Marko Topić''', rođen 1. januara 1976 u [[Oštra Luka (Orašje)|Oštroj Luci]], bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Karijeru je završio u n [[FK Saturn|Saturnu]] iz [[Rusija|Rusije]]. Prije Saturna, igrao je u [[Krylya Sovetov|Krylyama Sovetov]]. S navršenih 14 godina preselio se u [[Njemačka|Njemačku]]. Profesionalnu karijeru je započeo u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Nakon toga je nastupao u hrvatskom [[FK Varteks|Varteksu]]. Topić je trenirao u talijanskom [[AC Milan]]u. Ali u napadu Milana igrali je [[George Weah]], [[Oliver Bierhoff]] i [[Leonardo]], i Marko nije imao mnogo šansi da postane standardni igrač ekipe. Zbog toga je prešao u [[FK Monza|FK Monzu]].<ref>AC Milan SpA Report and Accounts on 30 June 2001</ref> Nakon toga Topić je igrao za [[FK Austria Beč|Austriju]] iz [[Beč]]a i njemačke [[Energie Cottbus]] i [[VfL Wolfsburg]].<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=81528.html|title=Poulsen decides to move on|publisher=UEFA|accessdate=28 October 2008|date=15 July 2003}}{{dead link|date=March 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Godine 2005. prešao je u ruski klub [[Krylya Sovetov]]. Do kraja sezone postigao je 5 golova. Godine 2006. bio je strijelac 7 puta, te 2007. još jednom postigao 7 golova. Godine 2008. postao je igrač [[FK Saturn|Saturn]]a. U klub iz [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]] pozvao ga je [[Gadži Gadžijev]] koji je trenirao Topića u Krylyama Sovetov. Marko je sa 10 golova osvojio je drugo mjesto u spisku najboljih strijelaca ruske premjer-lige. == Reprezentacija == Debitovao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]] u novembru 1997. i ukupno je odigrao 24 utakmice, postigavši ​​2 gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|access-date = 30 May 2021}}</ref> Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je prijateljska utakmica u junu 2009. protiv [[Nogometna reprezentacija Omana|Omana]].<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=21191|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-05-30}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat}} {{stub-sport}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Topić, Marko}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Oštra Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Monze]] [[Kategorija:Nogometaši Wila]] [[Kategorija:Nogometaši Krila Sovjetov Samare]] [[Kategorija:Nogometaši Züricha]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Siona]] 8qo8bx2aog2iyzzf7yxfsx6d13pkwkh 3898464 3898463 2026-06-11T12:55:27Z Panasko 146730 3898464 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Marko Topić | slika = MarkoTopic.JPG | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|1|1}} | rodnigrad = [[Oštra Luka]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | visina = 182&nbsp;cm | pozicija = [[napadač]] | godine1 = 1994–1995. | klubovi1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Croatia]] | nastupi(golovi)1 = 1 {{0}}(0) | godine2 = 1995–1996. | klubovi2 = [[FK Sion|Sion]] | nastupi(golovi)2 = 0 {{0}}(0) | godine3 = 1996. | klubovi3 = [[FC Zürich|Zürich]] | nastupi(golovi)3 = 5 {{0}}(0) | godine4 = 1997. | klubovi4 = [[FK Vill|Vill]] | nastupi(golovi)4 = 0 {{0}}(0) | godine5 = 1997-1998. | klubovi5 = [[NK Varteks|Varteks]] | nastupi(golovi)5 = 21 {{0}}(7) | godine6 = 1998-2001. | klubovi6 = [[FK Monza|Monza]] | nastupi(golovi)6 = 56 (11) | godine7 = 2000-2001. | klubovi7 = → [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)7 = 24 {{0}}(6) | godine8 = 2001-2003. | klubovi8 = [[Energi Cottbus]] | nastupi(golovi)8 = 58 (13) | godine9 = 2003-2004. | klubovi9 = [[VfL Wolfsburg]] | nastupi(golovi)9 = 49 {{0}}(3) | godine10 = 2004-2007. | klubovi10 = [[Krylya Sovetov]] | nastupi(golovi)10 = 61 (19) | godine11 = 2008-2010. | klubovi11 = [[FK Saturn|Saturn]] | nastupi(golovi)11 = 63 (17) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1997. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 {{0}}(0) | nacionalnegodine2 = 1997–2009. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 24 {{0}}(2) | zadnjeuređivanje = 11. juni 2026 }} '''Marko Topić''', rođen 1. januara 1976 u [[Oštra Luka (Orašje)|Oštroj Luci]], bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Karijeru je završio u n [[FK Saturn|Saturnu]] iz [[Rusija|Rusije]]. Prije Saturna, igrao je u [[Krylya Sovetov|Krylyama Sovetov]]. S navršenih 14 godina preselio se u [[Njemačka|Njemačku]]. Profesionalnu karijeru je započeo u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Nakon toga je nastupao u hrvatskom [[FK Varteks|Varteksu]]. Topić je trenirao u talijanskom [[AC Milan]]u. Ali u napadu Milana igrali je [[George Weah]], [[Oliver Bierhoff]] i [[Leonardo]], i Marko nije imao mnogo šansi da postane standardni igrač ekipe. Zbog toga je prešao u [[FK Monza|FK Monzu]].<ref>AC Milan SpA Report and Accounts on 30 June 2001</ref> Nakon toga Topić je igrao za [[FK Austria Beč|Austriju]] iz [[Beč]]a i njemačke [[Energie Cottbus]] i [[VfL Wolfsburg]].<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=81528.html|title=Poulsen decides to move on|publisher=UEFA|accessdate=28 October 2008|date=15 July 2003}}{{dead link|date=March 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Godine 2005. prešao je u ruski klub [[Krylya Sovetov]]. Do kraja sezone postigao je 5 golova. Godine 2006. bio je strijelac 7 puta, te 2007. još jednom postigao 7 golova. Godine 2008. postao je igrač [[FK Saturn|Saturn]]a. U klub iz [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]] pozvao ga je [[Gadži Gadžijev]] koji je trenirao Topića u Krylyama Sovetov. Marko je sa 10 golova osvojio je drugo mjesto u spisku najboljih strijelaca ruske premjer-lige. == Reprezentacija == Debitovao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]] u novembru 1997. i ukupno je odigrao 24 utakmice, postigavši ​​2 gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|access-date = 30 May 2021}}</ref> Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je prijateljska utakmica u junu 2009. protiv [[Nogometna reprezentacija Omana|Omana]].<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=21191|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-05-30}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat}} {{stub-sport}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Topić, Marko}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Oštra Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Monze]] [[Kategorija:Nogometaši Wila]] [[Kategorija:Nogometaši Krila Sovjetov Samare]] [[Kategorija:Nogometaši Züricha]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Siona]] epxqpe5kozq8q3sppm9jcub2av8myzo 3898465 3898464 2026-06-11T12:58:10Z Panasko 146730 3898465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Marko Topić | slika = MarkoTopic.JPG | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|1|1}} | rodnigrad = [[Oštra Luka]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | visina = 182&nbsp;cm | pozicija = [[napadač]] | godine1 = 1994–1995. | klubovi1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Croatia]] | nastupi(golovi)1 = 1 {{0}}(0) | godine2 = 1995–1996. | klubovi2 = [[FK Sion|Sion]] | nastupi(golovi)2 = 0 {{0}}(0) | godine3 = 1996. | klubovi3 = [[FC Zürich|Zürich]] | nastupi(golovi)3 = 5 {{0}}(0) | godine4 = 1997. | klubovi4 = [[FK Vill|Vill]] | nastupi(golovi)4 = 0 {{0}}(0) | godine5 = 1997-1998. | klubovi5 = [[NK Varteks|Varteks]] | nastupi(golovi)5 = 21 {{0}}(7) | godine6 = 1998-2001. | klubovi6 = [[FK Monza|Monza]] | nastupi(golovi)6 = 56 (11) | godine7 = 2000-2001. | klubovi7 = → [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)7 = 24 {{0}}(6) | godine8 = 2001-2003. | klubovi8 = [[Energi Cottbus]] | nastupi(golovi)8 = 58 (13) | godine9 = 2003-2004. | klubovi9 = [[VfL Wolfsburg]] | nastupi(golovi)9 = 49 {{0}}(3) | godine10 = 2004-2007. | klubovi10 = [[Krylya Sovetov]] | nastupi(golovi)10 = 61 (19) | godine11 = 2008-2010. | klubovi11 = [[FK Saturn|Saturn]] | nastupi(golovi)11 = 63 (17) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1997. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 {{0}}(0) | nacionalnegodine2 = 1997–2009. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 24 {{0}}(2) | zadnjeuređivanje = 11. juni 2026 }} '''Marko Topić''', rođen 1. januara 1976 u [[Oštra Luka (Orašje)|Oštroj Luci]], bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Karijeru je završio u [[FK Saturn|Saturnu]] iz [[Rusija|Rusije]]. Prije Saturna, igrao je u [[Krylya Sovetov|Krylyama Sovetov]]. S navršenih 14 godina preselio se u [[Njemačka|Njemačku]]. Profesionalnu karijeru je započeo u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Nakon toga je nastupao u hrvatskom [[FK Varteks|Varteksu]]. Topić je trenirao u talijanskom [[AC Milan]]u. Ali u napadu Milana igrali je [[George Weah]], [[Oliver Bierhoff]] i [[Leonardo]], i Marko nije imao mnogo šansi da postane standardni igrač ekipe. Zbog toga je prešao u [[FK Monza|FK Monzu]].<ref>AC Milan SpA Report and Accounts on 30 June 2001</ref> Nakon toga Topić je igrao za [[FK Austria Beč|Austriju]] iz [[Beč]]a i njemačke [[Energie Cottbus]] i [[VfL Wolfsburg]].<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=81528.html|title=Poulsen decides to move on|publisher=UEFA|accessdate=28 October 2008|date=15 July 2003}}{{dead link|date=March 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Godine 2005. prešao je u ruski klub [[Krylya Sovetov]]. Do kraja sezone postigao je 5 golova. Godine 2006. bio je strijelac 7 puta, te 2007. još jednom postigao 7 golova. Godine 2008. postao je igrač [[FK Saturn|Saturn]]a. U klub iz [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]] pozvao ga je [[Gadži Gadžijev]] koji je trenirao Topića u Krylyama Sovetov. Marko je sa 10 golova osvojio je drugo mjesto u spisku najboljih strijelaca ruske premjer-lige. == Reprezentacija == Debitovao je za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunisa]] u novembru 1997. i ukupno je odigrao 24 utakmice, postigavši ​​2 gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|access-date = 30 May 2021}}</ref> Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je prijateljska utakmica u junu 2009. protiv [[Nogometna reprezentacija Omana|Omana]].<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=21191|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-05-30}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat}} {{stub-sport}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Topić, Marko}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Oštra Luka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Monze]] [[Kategorija:Nogometaši Wila]] [[Kategorija:Nogometaši Krila Sovjetov Samare]] [[Kategorija:Nogometaši Züricha]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši VfL Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Siona]] hvyi2ty2o7fkhb9ss60mkejd12cdjb0 0 102737 3898527 3849201 2026-06-11T21:12:41Z Bakir123 110053 3898527 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Jose Mourinho | slika = José Mourinho 20250206 (1).jpg | opis_slike = Mourinho sa [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçeom]] 2025. | punoime = José Mário dos Santos<br/>Félix Mourinho | nadimak = ''The Special One'' (''Posebni'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}} | rodnigrad = [[Setubal]] | rodnadržava = [[Portugal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = | visina = | trenutniklub = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] (trener) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = | klubovi = | nastupi(golovi) = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 2000.<br />2001–2002.<br />2002–2004.<br />2004–2007.<br />2008–2010.<br />2010–2013.<br/>2013–2015.<br/>2016–2018.<br/>2019–2021.<br/>2021–2024.<br/>2024–2025.<br/>2025–2026.<br/>2026– | trenerklubovi = [[SL Benfica|Benfica]]<br />[[União Leiria]]<br />[[FC Porto|Porto]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter]]<br />[[Real Madrid CF|Real Madrid]]<br/>[[Chelsea FC|Chelsea]]<br/>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br/>[[AS Roma|Roma]]<br/>[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]<br/>[[SL Benfica|Benfica]]<br/>[[Real Madrid CF|Real Madrid]] | zadnjiuređaj = }} '''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]; rođen 26. januara 1963) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je trener [[Real Madrid CF|Real Madrida]]. Dao je sebi nadimak ''"The Special One"'' (''"Posebni"''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.<ref>{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ==Karijera== Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. ===Benfica, Leiria, Porto=== Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. ===Chelsea=== Mourinho je preselio u [[Chelsea]] sljedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija. Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06. ===Internazionale=== [[Datoteka:Mourinho in Moscow.jpg|mini|upright|Mourinho s [[FC Inter Milano|Interom]] 2008.]] Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A. Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.<ref>{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi & Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|access-date = 1. 2. 2016|language = en}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ===Nepobjedivost=== Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002. ==Privatni život== Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.<ref>{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}</ref>> Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''"najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac."''<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-date=23. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111023163831/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668/ |url-status=dead }}</ref> Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov "sretni" sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.<ref>{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket & F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|access-date = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}</ref> Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.<ref>{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}</ref> Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''"O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge"'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.<ref>http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&hl=en&ct=clnk&cd=3&gl=uk{{Mrtav link}}</ref> Dana 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.<ref>{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |archive-date=21. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Priznanja== ===Klupska priznanja=== '''Porto''' *[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04. *Portugalski kup: 2002/03. *Portugalski superkup: 2003. *[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04. '''Chelsea''' [[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|upright|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]] *[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]] *[[FA kup]]: 2006/07. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15. *[[FA Community Shield]]: 2005. '''Inter''' *[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] *[[Italijanski kup]]: 2009/10. *[[Italijanski superkup]]: 2008. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]] *[[Kup kralja]]: 2010/11. *[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]] '''Manchester United''' *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17. *[[FA Community Shield]]: 2016. *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] '''Roma''' *[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] ===Lična priznanja=== *'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005 *'''FIFA Svjetski trener godine: 2010 *'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012 *'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] *'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]] *'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]] *'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04 *'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010 *'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010 *'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013 *'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019 *'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005 *'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010 *'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012 *'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 *'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017 ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|José Mourinho}} *[http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010}} na ''[[Soccerbase]]u'' *[http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u {{Real Madrid CF - trenutni sastav}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}} {{FIFA trener godine}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Premier League - trener sezone}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} }} {{Navkutije |naslov = Trenerske pozicije |podaci1 = {{Treneri Chelseaja}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Real Madrida}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mourinho, José}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Setubal]] [[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Benfike]] [[Kategorija:Treneri União Leirije]] [[Kategorija:Treneri FC Porta]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]] 87s8c6z4qbezs3wifalqje4ognt2fpf 0 129450 3898525 3853000 2026-06-11T21:11:55Z Bakir123 110053 3898525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #1188cd | Ime kluba = SSC Napoli | Puno ime = Società Sportiva Calcio Napoli | Grb = SSC Napoli 2025 (white and azure).svg | veličina_grba = 190px | Nadimak = ''Gli Azzurri'' (''Plavi'') <br/> ''Partenopei'' | Osnovan = 25. august 1926. | Raspušten = | Lokacija = [[Napulj]]<br/>[[Kampanija]]<br/>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|skyblue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadion "Diego Armando Maradona"|"Diego Armando Maradona"]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/sanpaolo/ |title=Stadion San Paolo |work=stadiumguide.com|access-date= 1. 6. 2016}}</ref> | Kapacitet = 54.726 | Vlasnik kluba = [[Aurelio De Laurentiis]] | Predsjednik kluba = Aurelio De Laurentiis | Menadžer = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.sscnapoli.it/prehome/html/index.html sscnapoli.it] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _napoli2425h | uzorak_t1 = _napoli2425h | uzorak_dr1 = _napoli2425h | uzorak_š1 = _napoli2425h | uzorak_č1 = _napoli2425hl | lijeva ruka1 = 0686CB | tijelo1 = 0686CB | desna ruka1 = 0686CB | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = 0686CB | uzorak_lr2 = _napoli2425a | uzorak_t2 = _napoli2425a | uzorak_dr2 = _napoli2425a | uzorak_š2 = _napoli2425A | uzorak_č2 = _napoli2425al | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = _napoli2425t | uzorak_t3 = _napoli2425t | uzorak_dr3 = _napoli2425t | uzorak_š3 = _napoli2425t | uzorak_č3 = _napoli2425tl | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 | }} '''Società Sportiva Calcio Napoli''', poznat i kao '''Napoli''', profesionalni je nogometni klub iz [[Napulj]]a. Takmiči se u [[Serie A]], prvom rangu italijanskog nogometa. ==Historija== Godine 1904. ''Naples Foot-Ball & Cricket Club'' osnovali su engleski mornar William Poths i njegov saradnik M. Bayon. Godine 1926. mijenja ime u ''Associazione Calcio Napoli'' da bi 1964. bio usvojen sadašnji naziv. Većinu postojanja je proveo u vrhu italijanskog nogometa. U sezoni [[Italijanski kup 1961/1962.|1961/62.]] prvi put osvaja nacionalni kup, dok je u sezoni [[Serie A 1986/1987.|1986/87.]] osvojio domaće prvenstvo prvi put. Napoli je najuspješniji klub u južnoj Italiji.<ref>{{Cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italalltimeall.html |title=Tabela (1898-2002) |work=rsssf.com|access-date= 1. 6. 2016}}</ref> Klub je 2004. bankrotirao, ali ga je ponovo osnovao filmski producent [[Aurelio De Laurentiis]] kao ''Napoli Soccer''. Potom je otkupio svu njihovu historiju i vratio staro ime klubu. Od 1984. do 1991. za klub je nastupao [[Diego Maradona]], jedan od najboljih nogometaša svih vremena. On je u Napoli došao iz [[FC Barcelona|Barcelone]] za 6,9 miliona funti. Tradicionalne boje kluba su plava i bijela. Najveći rivali kluba su [[Hellas Verona]], [[SS Lazio|Lazio]] i [[AS Roma|Roma]]. Od 1959. domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion "San Paolo"|"San Paolo"]], koji je nakon Maradonine smrti preimenovan u "Diego Armando Maradona". ==Uspjesi== *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': [[Serie A 1986/1987.|1986/87]], [[Serie A 1989/1990.|1989/90]], [[Serie A 2022/2023.|2022/23]], [[Serie A 2024/2025.|2024/25.]] *'''[[Italijanski kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6)''': [[Italijanski kup 1961/1962.|1961/62]], [[Italijanski kup 1975/1976.|1975/76]], [[Italijanski kup 1986/1987.|1986/87]], [[Italijanski kup 2011/2012.|2011/12]], [[Italijanski kup 2013/2014.|2013/14]], [[Italijanski kup 2019/2020.|2019/20.]] *'''[[Italijanski superkup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': [[Italijanski superkup 1990.|1990]], [[Italijanski superkup 2014.|2014]], [[Italijanski superkup 2025.|2025.]] *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]] == Poznati igrači == * {{ZD|ITA}} [[Giuseppe Bruscolotti]] * {{ZD|ITA}} [[Antonio Juliano]] * {{ZD|ITA}} [[Moreno Ferrario]] * {{ZD|ITA}} [[Ciro Ferrara]] * {{ZD|ITA}} [[Christian Maggio]] * {{ZD|ITA}} [[Paolo Cannavaro]] * {{ZD|ARG}} [[Diego Maradona]] * {{ZD|ITA}} [[Attila Sallustro]] * {{ZD|URU}} [[Edinson Cavani]] * {{ZD|ARG}} [[Ezequiel Lavezzi]] ==Predsjednici== {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Giorgio Ascarelli |align=left|1926–27 |- |align=left|Gustavo Zinzaro |align=left|1927–28 |- |align=left|Giovanni Maresca |align=left|1928–29 |- |align=left|Giorgio Ascarelli |align=left|1929–30 |- |align=left|Giovanni Maresca<br>Eugenio Coppola |align=left|1930–32 |- |align=left|Vincenzo Savarese |align=left|1932–36 |- |align=left|Achille Lauro |align=left|1936–40 |- |align=left|Gaetano Del Pezzo |align=left|1941 |- |align=left|Tommaso Leonetti |align=left|1942–43 |- |align=left|Luigi Piscitelli |align=left|1941–43 |- |align=left|Annibale Fienga |align=left|1943–45 |- |align=left|Vincenzo Savarese |align=left|1945–46 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Pasquale Russo |align=left|1946–48 |- |align=left|Egidio Musollino |align=left|1948–51 |- |align=left|Alfonso Cuomo |align=left|1951–52 |- |align=left|Achille Lauro |align=left|1952–54 |- |align=left|Alfonso Cuomo |align=left|1954–63 |- |align=left|Luigi Scuotto |align=left|1963–64 |- |align=left|Roberto Fiore |align=left|1964–67 |- |align=left|Gioacchino Lauro |align=left|1967–68 |- |align=left|Antonio Corcione |align=left|1968–69 |- |align=left|Corrado Ferlaino |align=left|1969–71 |- |align=left|Ettore Sacchi |align=left|1971–72 |- |align=left|Corrado Ferlaino |align=left|1972–83 |- |align=left|Marino Brancaccio |align=left|1983 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Corrado Ferlaino |align=left|1983–93 |- |align=left|Ellenio F. Gallo |align=left|1993–95 |- |align=left|Vincenzo Schiano di Colella |align=left|1995–96 |- |align=left|Gian Marco Innocenti |align=left|1997–98 |- |align=left|Federico Scalingi |align=left|1999–00 |- |align=left|Giorgio Corbelli |align=left|2000–02 |- |align=left|Salvatore Naldi |align=left|2002–04 |- |align=left|Aurelio De Laurentiis |align=left|2004– |} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|S.S.C. Napoli}} * {{službeni sajt|http://www.sscnapoli.it}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50136/profile/index.html SSC Napoli] na UEFA.com * [https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-napoli-2147481899/index.html SSC Napoli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615043822/https://www.fifa.com/live-scores/clubs/club=italy-napoli-2147481899/index.html |date=15. 6. 2018 }} na FIFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/napoli SSC Napoli] na legaseriea.it {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = SSC Napoli u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} }} [[Kategorija:SSC Napoli|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Napoli]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.|Napoli]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA|Napoli]] p8e03xhwb0yxisucu5nnpqmd63njhnq 0 137374 3898523 3894080 2026-06-11T21:10:42Z Bakir123 110053 3898523 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Luka Modrić | slika = Ofrenda de la Liga y la Champions-57-L.Millán (52109310843) (Luka Modrić).jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1985|09|09}} | rodnigrad = [[Zadar]] | rodnadržava = [[SR Hrvatska]], [[SFRJ]] | visina = 172 cm<ref name="Real Profile">{{cite web |url=http://www.realmadrid.com/en/football/squad/luka-modric |title=Player Profile |publisher=realmadrid.com |access-date=27. 11. 2012}}</ref> | težina = | pozicija = [[Vezni igrač]] | godine1 = 2003–2008. | klubovi1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = 94 (26) | godine2 = 2003–2004. | klubovi2 = → [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] | nastupi(golovi)2 = 25 (8) | godine3 = 2004. | klubovi3 = {{nowrap|→ [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]}} | nastupi(golovi)3 = 18 (4) | godine4 = 2008–2012. | klubovi4 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] | nastupi(golovi)4 = 127 (13) | godine5 = 2012–2025. | klubovi5 = [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | nastupi(golovi)5 = 394 (30) | godine6 = 2025– | klubovi6 = [[AC Milan|Milan]] | nastupi(golovi)6 = 34 (2) | reprezentacija = da | nacionalnegodine = 2006– | nacionalneekipe = [[nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | nacionalninastupi(golovi) = 198 (29) | zadnjiuređaj = 7. juna 2026 }} '''Luka Modrić''' (rođen 9. septembra 1985) [[Hrvati|hrvatski]] je [[nogomet]]aš i [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|reprezentativac]]. Član je [[AC Milan|Milana]]. Većinom igra kao razigravač na poziciji ofanzivnog veznog ili lijevog krila.<ref name=fifa>{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=798144.html|publisher=FIFA.com|title=Modric the key man for Bilic|language=engleski|date=11. 6. 2008|access-date=23. 12. 2009|archive-date=14. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081014033350/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=798144.html|url-status=dead}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji]] proglašen je najboljim igračem, što je znatno utjecalo na to da dobije i [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]] za tu godinu, dok je u [[Katar]]u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] bio treći u poretku najboljih igrača prvenstva. ==Karijera== Nogometnu karijeru započeo je u mlađim kategorijama [[NK Zadar|NK Zadra]], da bi 2000. godine prešao u [[NK Dinamo Zagreb]] gdje je, preko pozajmica u [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskom]] iz [[Mostar]]a i [[NK Inter Zaprešić|Interu]] iz [[Zaprešić]]a, izborio mjesto u prvih jedanaest [[zagreb]]ačkog Dinama. S Dinamom je uzastopno osvojio tri naslova državnog šampiona te dva naslova pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa. Tome je pridodao i jedan osvojeni Hrvatski nogometni superkup iz 2006. Također je dobitnik godišnje nagrade ''Sportskih novosti'' za najboljeg igrača Prve hrvatske nogometne lige, koja mu je dodijeljena 2008.<ref>{{cite web|url=http://www.hnl-statistika.com/povijest.asp|title=Dobitnici žute majice SN|publisher=Nogometni magazin|access-date=23. 1. 2009|archive-date=30. 11. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/povijest.asp|url-status=dead}}</ref> Dobitnik je i nagrade za najveću nadu [[Hrvatska|hrvatskog]] nogometa koju mu je 21. decembra 2004. godine dodijelio ''Večernji list''.<ref>{{cite web|url=http://modricfansite.bloger.hr/post/luka-modric--biografija/467107.aspx|title=Luka Modrić - Biografija|access-date=23. 1. 2010|archive-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090419232001/http://www.modricfansite.bloger.hr/post/luka-modric--biografija/467107.aspx|url-status=dead}}</ref> 15. maja 2008. godine prodan je engleskom prvoligašu Tottenham Hotspuru za 16,5 miliona [[Britanska funta|funti]], čime je izjednačio rekordni iznos koji je klub prethodno platio za [[napadač]]a [[Darren Bent|Darrena Benta]]. Iako u početku nije bilježio dobru formu, po dolasku novog menadžera na klupu Tottenhama, [[Harry Redknapp|Harryja Redknappa]], Modrić je postao ključni igrač svog tima. Prvi značajan uspjeh s [[london]]skim klubom napravio je već u svojoj prvoj sezoni kada je Tottenham izgubio finalnu utakmicu engleskog [[Engleski Liga kup|Liga kupa]] od [[Chelsea F.C.|Chelsea]] nakon izvođenja penala. ==Reprezentativna karijera== Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu]] 2006. godine u [[Njemačka|Njemačkoj]], na [[Evropsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.|Evropskom prvenstvu]] 2008. godine u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], na Euru 2012 u Poljskoj i Ukrajini, te na Euru 2016 u Francuskoj. Odličnim igrama u dresu nacionalne vrste zaslužio je epitet najvažnijeg igrača selektora [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]]. == Trofeji i priznanja == * Igrač godine u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]:2003 * Hrvatska Nada godine:2004 * Igrač godine u [[HNL]]:2007 * Igrač godine u prvoj ligi [[HNL]]:2007 * SM Yellow Shirt Award 2007-08 * Hrvatski nogometaš godine:2007, 2008, 2011, 2014, 2016 * Fudbalski Oscar za Najboljeg Hrvatskog Igrača:2013, 2014, 2015, 2016, 2017 * UEFA Euro Team of the Tournament:2008. * [[Tottenham Hotspur FC]] Player of The Year:2010-11 * [[UEFA Liga prvaka]] Team of the Season:2013, 2014, 2015, 2016, 2017 * [[La Liga]] Best Midfielder:2013-14, 2015-16 * FIFA FIFPro World XI:2015, 3016 * La Liga Team of the Season:2015-16 * [[Facebook]] FA La Liga Best Midfielder:2016 * [[FIFA]] Club World Cup Silver Ball:2016 * [[UEFA]] Team of the Year:2016 * [[UEFA]] Champions League Awards Best Midfielder:2017 == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Luka Modrić}} *{{Službeni website|http://www.lukamodricofficial.com}} *{{UEFA igrač|74699}} *{{FIFA igrač|241559}} *{{BDFutbol|18002}} *[http://www.lfp.es/en/player/liga-bbva/modric Luka Modrić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014150546/http://www.lfp.es/en/player/liga-bbva/modric |date=14. 10. 2014 }} na ''lfp.es'' *{{Soccerbase|43862}} *{{NFT igrač|pid=13117}} *{{CFF igrač|19328/luka-modric}} {{AC Milan - ekipa}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Hrvatski sportist godine}} {{Hrvatski nogometaš godine}} {{Žuta majica "Sportskih novosti"}} {{Zlatna lopta France Footballa}} {{FIFA igrač godine}} {{UEFA Igrač godine}} {{Nogometaš godine - World Soccer}} {{Najbolji igrači svjetskih prvenstava u nogometu}} {{FIFA-ina Bronzana lopta}} {{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Zlatno stopalo}} {{Najbolji sastav EP 2008. u nogometu}} }} {{Navkutije |ime = Sastavi Hrvatske |naslov = Sastavi Hrvatske |naslovstil = background-color:white; color:#171796; border: solid 1px red; |podaci1 = {{Sastav Hrvatske na SP 2006. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na EP 2008. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na EP 2012. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na SP 2014. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na EP 2016. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na SP 2018. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na EP 2020. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na SP 2022. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na EP 2024. u nogometu}} {{Sastav Hrvatske na SP 2026. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Modrić, Luka}} [[Kategorija:Rođeni 1985.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Zaprešića]] [[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Nogometaši Real Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši AC Milana]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2008.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] sq8s89vqg44t9jblnewf6edjkz3q9mq 0 145330 3898521 3709970 2026-06-11T21:09:13Z Bakir123 110053 3898521 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Antonio Conte | slika = 20150616 Antonio Conte.jpg | opis_slike = Conte s [[Nogometna reprezentacija Italije|Italijom]] 2015. | punoime = Antonio Conte | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|07|31}} | rodnigrad = [[Lecce]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = [[Vezni igrač]] | visina = | trenutniklub = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = 1985–1991. | klubovi = [[US Lecce|Lecce]] | nastupi(golovi) = 81 (1) | godine2 = 1991–2004. | klubovi2 = [[Juventus FC|Juventus]] | nastupi(golovi)2 = 296 (29) | reprezentacija = da | nacionalnegodine = 1994–2000. | nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] | nacionalninastupi(golovi) = 20 (2) | trenergodine = 2006.<br />2007.<br />2007–2009.<br />2009–2010.<br />2009–2010.<br />2011–2014.<br />2014–2016.<br />2016–2018.<br />2019–2021.<br />2021–2023.<br />2024–2026. | trenerklubovi = [[Siena FC|Siena]] (pomoćnik)<br />[[SS Arezzo|Arezzo]]<br />[[SSC Bari|Bari]]<br />[[Atalanta BC|Atalanta]]<br />[[Siena FC|Siena]]<br />[[Juventus FC|Juventus]]<br />[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter]]<br />[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]]<br />[[SSC Napoli|Napoli]] }} '''Antonio Conte''' (rođen 31. jula 1969) [[italija]]nski je nogometaš i trener. == Karijera == === Igračka === Počeo je u rodnom Lecceu, a kasnije postao jedan od najslavnijih i najutjecajnih igrača u historiji [[Juventus FC|Juventusa]]. Bio je kapiten tima koji je osvojio [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]], kao i pet titula u [[Serie A|Seriji A]], između ostalog. Igrao je i za [[Nogometna reprezentacija Italije|italijansku reprezentaciju]] te je bio učesnik [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropskog prvenstva 2000]]. Oba puta Italijani su osvojili srebrnu medalju. U dresu ''Azzurra'' zabilježio je 20 nastupa, uz dva gola. === Trenerska === Trenerskim poslom počeo se baviti 2006, [[SSC Bari|Bari]] je 2009. uveo u Serie A, dok je isti uspjeh imao i sa [[Siena FC|Sienom]] dvije godine kasnije. ==== Juventus ==== Godine 2011. Conte je postao novi trener [[Juventus FC|Juventusa]].<ref>{{Cite web |url=http://www.jwww.weltfussball.de/presseschau/2-international/_n8460888_giuseppe-marotta-reveals-juventus-will-appoint-antonio-conte-as-new-coach-next-w/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120324102737/http://www.jwww.weltfussball.de/presseschau/2-international/_n8460888_giuseppe-marotta-reveals-juventus-will-appoint-antonio-conte-as-new-coach-next-w/ |archive-date=24. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> S Juventusom je osvojio tri titule zaredom primijenivši formaciju 3-5-2 te okončao post Juventusa koji do te 2012. nije osvojio titulu još od 2003. U tom periodu Juventus je počeo dominaciju najjačom italijanskom ligom, koja će trajati i nakon njegovog odlaska s kormila Juventusa. U svakoj godini treniranja Juventusa Conte proglašen je najboljim trenerom u Italiji. ==== Italija ==== U augustu 2014. postao je selektor [[Nogometna reprezentacija Italije|nogometne reprezentacije Italije]]. S Italijom se plasirao na Evropsko prvenstvo 2016, a povukao se s kormila reprezentacije nakon ispadanja s Eura poslije utakmice protiv Njemačke koja je završena 6-5 na penale. Iako su mnogi navijači željeli da Conte ostane, odlučio se na odlazak s klupe reprezentacije. ==== Chelsea ==== [[Datoteka:Antonio Conte 20160810.jpg|mini|desno|Conte ''(podignute ruke)'' na otvorenom treningu [[Chelsea FC|Chelseaja]], pet dana prije njegove prve utakmice u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]]]] U aprilu 2016. potpisao je trogodišnji ugovor sa [[Chelsea FC|Chelseajem]]. Već u [[Premier League 2016/2017.|prvoj sezoni]] osvojio je titulu, a Chelsea je tada oborio rekord s najviše pobjeda u jednoj sezoni: 30 u 38 utakmica. Sezona [[Premier League 2017/2018.|2017/18.]] nije bila toliko uspješna, pa je Chelsea završio na petom mjestu, bez učešća u Ligi prvaka. Conte je u julu 2018. otpušten. ==== Inter ==== Dana 31. maja 2019. objavljeno je da je Conte imenovan novim trenerom [[FC Inter Milano|Intera]], s kojim je u prvoj sezoni osvojio [[Serie A|italijansko prvenstvo]]. Milanski klub napustio je u maju 2021. ==== Tottenham ==== Dana 2. novembra 2021. Conte se vratio u englesku [[Premijer liga Engleske|Premijer ligu]] i postao novi trener [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/italijanski-strucnjak-antonio-conte-postao-novi-trener-tottenhama/211028069|title=Italijanski stručnjak Antonio Conte postao novi trener Tottenhama|access-date=2. 11. 2011}}</ref> ==== Napoli ==== Početkom juna 2024. objavljeno je da je potpisao trogodišnji ugovor s [[SSC Napoli|Napolijem]],<ref>{{Cite web |author= Matteo Cappiello |date=5. 6. 2024 |title= Antonio Conte è il nuovo allenatore del Napoli |url= https://sscnapoli.it/antonio-conte-e-il-nuovo-allenatore-del-napoli/ |access-date= 5. 6. 2024 |publisher= SSC Napoli |language=it}}</ref><ref>{{Cite news |author1= Colin Millar |author2= James Horncastle |date= 5. 6. 2024 |title= Conte appointed Napoli head coach on three-year contract |url= https://www.nytimes.com/athletic/5452270/2024/06/05/antonio-conte-napoli-head-coach/ |access-date= 5. 6. 2024 |work= [[The New York Times]] |issn= 0362-4331}}</ref> s kojim je već u prvoj sezoni osvojio ''scudetto'', postavši prvi trener u historiji koji je osvojio Seriju A s tri različita kluba.<ref>{{cite web |url= https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/antonio-conte-moramo-pricati-o-ovom-covjeku-i-sto-je-opet-izveo---915248.html |title= Moramo pričati o ovom čovjeku i što je opet izveo |website= gol.hr |date= 23. 5. 2025 |access-date= 24. 5. 2025}}</ref> == Statistika == === Reprezentacija === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi u reprezentaciji |- ! Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=5|[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |1994.||3||0 |- |1995.||2||0 |- |1996.||3||0 |- |1999.||7||1 |- |2000.||5||1 |- !colspan=2|Ukupno||20||2 |} ==== Golovi ==== {| class="wikitable" ! # !! Datum !! Stadion !! Protivnik !! Gol za !! Rezultat !! Takmičenje |- | 1. || 27. 3. 1999. || [[Stadion Parken]], [[Kopenhagen]] || {{NOG|DAN}} || '''2'''–1 || 2–1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000.]] |- | 2. || 11. 6. 2000. || [[GelreDome]], [[Arnhem]] || {{NOG|TUR}} || '''1'''–0 || 2–1 || [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000.]] |} === Trener === ''Do 24. 5. 2026.'' {| class=wikitable style="text-align: center" |+ |- !rowspan=2|Tim !rowspan=2|Od !rowspan=2|Do |- !{{abbr|U|Utakmice}}!!{{abbr|P|Pobjede}}!!{{abbr|N|Neriješeno}}!!{{abbr|I|Izgubljeno}}!!{{abbr|Pobjeda %|Postotak pobjeda}} |- |align=left|[[SS Arezzo|Arezzo]] |align=left|1. 7. 2006. |align=left|31. 10. 2006. {{WDL|12|1|7|4}} |- |align=left|[[SS Arezzo|Arezzo]] |align=left|13. 3. 2007. |align=left|12. 6. 2007. {{WDL|15|8|3|4}} |- |align=left|[[SSC Bari|Bari]] |align=left|27. 12. 2007. |align=left|23. 6. 2009. {{WDL|67|32|22|13}} |- |align=left|[[Atalanta BC|Atalanta]] |align=left|21. 9. 2009. |align=left|7. 1. 2010. {{WDL|14|3|4|7}} |- |align=left|[[Siena FC|Siena]] |align=left|1. 7. 2010. |align=left|21. 5. 2011. {{WDL|44|22|14|8}} |- |align=left|[[Juventus FC|Juventus]] |align=left|22. 5. 2011. |align=left|15. 6. 2014. {{WDL|151|102|34|15}} |- |align=left|[[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] |align=left|14. 8. 2014. |align=left|2. 7. 2016. {{WDL|25|14|7|4}} |- |align=left|[[Chelsea FC|Chelsea]] |align=left|3. 7. 2016. |align=left|13. 7. 2018. {{WDL|106|69|17|20}} |- |align=left|[[FC Inter Milano|Inter]] |align=left|31. 5. 2019. |align=left|26. 5. 2021. {{WDL|102|64|23|15}} |- |align=left|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] |align=left|2. 11. 2021. |align=left|26. 3. 2023. {{WDL|76|41|12|23}} |- |align=left|[[SSC Napoli|Napoli]] |align=left|5. 6. 2024. |align=left|24. 5. 2026. {{WDL|91|52|22|17}} |- !colspan=3|Ukupno {{WDLtot|703|408|165|130}} |} == Odlikovanja == :[[Slika:Cavaliere OMRI BAR.svg|left|50px]] 5. klasa / Vitez: ''Orden Republike Italije za zasluge: 2000<ref>{{cite web|title= ONORIFICENZE |url=http://www.quirinale.it/elementi/Onorificenze.aspx?pag=1558&qIdOnorificenza=&cognome=&nome=&daAnno=1800&aAnno=2015&luogoNascita=&testo=&ordinamento=2 |publisher=quirinale.it |access-date=19. 3. 2015 |date=12. 7. 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160110070653/http://www.quirinale.it/elementi/Onorificenze.aspx?pag=1558&qIdOnorificenza=&cognome=&nome=&daAnno=1800&aAnno=2015&luogoNascita=&testo=&ordinamento=2 |archive-date=10. 1. 2016 |language=it}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Antonio Conte}} * {{Službeni sajt}} * [http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=339&squadra=1 Antonio Conte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322165643/http://www.figc.it/nazionali/DettaglioConvocato?codiceConvocato=339&squadra=1 |date=22. 3. 2016 }} na ''figc.it'' * [http://www.transfermarkt.it/antonio-conte/profil/spieler/5759 Antonio Conte] na ''transfermarkt.it'' {{Treneri Juventusa}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Chelseaja}} {{Treneri Napolija}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Premier League - trener sezone}} {{Selektori nogometne reprezentacije Italije}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{Navkutije |ime = Sastavi Italije |naslov = Sastavi Italije |naslovstil = background-color:#0066bc; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000; |podaci1 = {{Sastav Italije na SP 1994. u nogometu}} {{Sastav Italije na EP 2000. u nogometu}} {{Sastav Italije na EP 2016. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Conte, Antonio}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Lecce]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši US Leccea]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Italije]] [[Kategorija:Treneri Arezza]] [[Kategorija:Treneri Barija]] [[Kategorija:Treneri Atalante]] [[Kategorija:Treneri Siene]] [[Kategorija:Treneri Juventusa]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Treneri Napolija]] 2ndiqrks1x5jhcylveqqtrdpqndz5q6 0 168871 3898524 3853868 2026-06-11T21:11:19Z Bakir123 110053 3898524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''SL Benfica''' | Puno ime = Sport Lisboa e Benfica | Grb = Grb Benfike.png | Nadimak = ''Orlovi'' | Osnovan = [[1904.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Lisabon]]<br>[[Portugal]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Portugala|FPF]] | Konfederacija = | Liga = [[Primeira Liga]] | Stadion = [[Estádio da Luz]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/lisboa/ |title=Estádio da Luz |work=stadiumguide.com|access-date= 11. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 68.100 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Trener = ''Upražnjeno'' | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = [[Primeira Liga 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.slbenfica.pt/ slbenfica.pt] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _benfica1415h | uzorak_t1 = _benfica1415home | uzorak_dr1 = _benfica1415h | uzorak_š1 = _benfica1415h | uzorak_č1 = _3_stripes_white2 | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = _benfica1415a | uzorak_t2 = _benfica1415away | uzorak_dr2 = _benfica1415a | uzorak_š2 = _benfica1415a | uzorak_č12 = _benfica1415a | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | }} '''SL Benfica''' je profesionalni nogometni klub iz [[Lisabon]]a, [[Portugal]]. Takmiči se u [[Primeira Liga]], prvom rangu portugalskog nogometa. == Historija == Klub je osnovan 28. februara 1904. godine kao ''Sport Lisabon''. Prvu utakmicu je odigrao 1. januara 1905.godine. Tri godine kasnije osam igrača Benfice prelazi u [[Sporting Lisabon|Sporting]], tada počinje veliko rivalstvo između ova dva kluba. Od 1960. do 1975. godine za klub je nastupao [[Eusébio]], jedan od najboljih nogometaša svih vremena. Benfica je dvostruki prvak Europe, a 38 puta je bila i prvak Portugala. == Uspjesi == *'''[[Primeira Liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (38)''': 1935/36, 1936/37, 1937/38, 1941/42, 1942/43, 1944/45, 1949/50, 1954/55, 1956/57, 1959/60, 1960/61, 1962/63, 1963/64, 1964/65, 1966/67, 1967/68, 1968/69, 1970/71, 1971/72, 1972/73, 1974/75, 1975/76, 1976/77, 1980/81, 1982//83, 1983/84, 1986/87, 1988/89, 1990/91, 1993/94, 2004/05, 2009/10, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2018/19, 2022/23. *'''[[Kup Portugala u nogometu|Kup Portugala]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (26)''': 1939/40, 1942/43, 1943/44, 1948/49, 1950/51, 1951/52, 1952/53, 1954/55, 1956/57, 1958/59, 1961/62, 1963/64, 1968/69, 1969/70, 1971/72, 1979/80, 1980/81, 1982/83, 1984/85, 1985/86, 1986/87, 1992/93, 1995/96, 2003/04, 2013/14, 2016/17. *'''[[Superkup Portugala u nogometu|Superkup Portugala]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 1980, 1985, 1989, 2005, 2014, 2016, 2017. *'''[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1960/61, 1961/62. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.slbenfica.pt/ Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50147/profile/index.html Benfica] na zvaničnoj stranici UEFA-e {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Portugalu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1904.]] [[Kategorija:SL Benfica]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] 5i8s52xxb6lwtj7eix08eduuhx4vb3a 0 257136 3898519 3560946 2026-06-11T20:32:18Z Bakir123 110053 3898519 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Walter Mazzarri | slika = Walter Mazzarri, Metalist-Inter (1).jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|10|01}} | rodnigrad = [[San Vincenzo (Toskana)|San Vincenzo]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = | visina = 177 cm | trenutniklub = [[Iraklis FC|Iraklis]] (trener) | omladinskegodine = 1976–1979. <br /> 1979–1981. | omladinskipogoni = [[US Follonica|Follonica]]<br />[[ACF Fiorentina|Fiorentina]] | godine = 1980–1983.<br />1981–1982.<br />1982.<br />1982–1983.<br />1983–1988.<br />1988–1989.<br />1989–1990.<br />1990–1991.<br />1991–1992.<br />1992–1994.<br />1994–1995. | klubovi = [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]<br />→ [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] <br />→ [[Cagliari Calcio|Cagliari]] <br />→ [[AC Reggiana]] <br />[[FC Empoli]]<br />[[Licata Calcio]]<br />[[FC Modena]]<br />[[Nola Calcio]]<br />[[FC Esperia Viareggio|Viareggio]]<br />[[SSD Acireale Calcio|Acireale]]<br />[[ASD Torres Calcio|Torres]] | nastupi(golovi) = 0 (0)<br />26 (4)<br />4 (0)<br />12 (1)<br />91 (4)<br />8 (0)<br />21 (0)<br />30 (3)<br />11 (0)<br />32 (1)<br />9 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 1996–1998.<br />1998–1999.<br />1999–2001.<br />2001–2002.<br />2002–2003.<br />2003–2004.<br />2004–2007.<br />2007–2009.<br />2009–2013.<br />2013–2014. <br> 2016–2017. <br/> 2018–2020. <br/> 2021–2022. <br/> 2023–2024 <br/> 2026– | trenerklubovi = [[Bologna FC 1909|Bologna]] (pomoćnik)<br>[[SSC Napoli|Napoli]] (pomoćnik)<br>[[Bologna FC 1909|Bologna]] (juniori)<br>[[SSD Acireale Calcio|Acireale]]<br>[[US Pistoiese|Pistoiese]]<br>[[AS Livorno Calcio|Livorno]]<br>[[Reggina Calcio|Reggina]]<br>[[UC Sampdoria|Sampdoria]]<br>[[SSC Napoli|Napoli]]<br>[[FC Inter Milano|Inter]]<br> [[Watford FC|Watford]] <br/> [[Torino FC|Torino]] <br/> [[Cagliari Calcio|Cagliari]] <br/> [[SSC Napoli|Napoli]] <br/> [[Iraklis FC|Iraklis]] }} '''Walter Mazzarri''' (''italijanski izgovor:'' [valter madˈdzarri]; rođen 1. oktobra 1961.) italijanski je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutno je trener [[Iraklis FC|Iraklisa]]. ==Igračka karijera== Igrao je na poziciji veznog igrača, a omladinske godine proveo je u sastavu [[Fiorentina|Fiorentine]] za koju nikada nije zaigrao u seniorskim godinama. Svoju prvu seniorsku utakmicu odigrao je 1981. dok je bio na posudbi u [[Delfino Pescara 1936|Pescari]], koja je tada igrala [[Seria B|Seriju B]]. Sezonu poslije te proveo je također kao posuđeni igrač u [[Cagliari Calcio|Cagliariju]], da bi ga kasnije Fiorentina prodala [[Reggiana Calcio|Reggiani]]. Najduže je igrao u [[Empoli FC|Empoliju]], koji je svoje prve utakmice u [[Serie A|Seriji A]] igrao upravo u doba kad je Mazzari bio igrač te ekipe. Kasnije je uglavnom nastupao za nižerazredne timove, a igračku karijeru završio je 1995. == Trenerska karijera == Mazzarri je trenersku karijeru započeo kao pomoćnik u [[Bologna FC 1909|Bologni]], a kasnije i u [[SSC Napoli|Napoliju]] gdje je radio kao pomoćnik [[Renzo Ulivieri|Renza Ulivijerija]]. Prvu sezonu kao glavni trener imao je u [[Serie C|Seriji C]], gdje je vodio Acireale, u kojem je igrao u periodu 1992-1994. Nakon toga je vodio Pistoese, a najveći trenerski uspjeh do tada ostvario je kao trener [[AS Livorno Calcio|Livorna]], s kojim je ušao u elitni rang italijanskog fudbala, Seriju A. Nakon toga je vodio ekipu [[Reggina Calcio|Reggine]] od 2004. do 2007, kada je uspio izboriti opstanak te ekipe u Seriji A sve tri sezone. ===Sampdoria=== 31. maja 2007. objavljeno je da je Mazzari novi trener [[UC Sampdoria|Sampdorije]]<ref>http://www.channel4.com/sport/football_italia/may31n.html}</ref>. U Sampdoriji je imao dosta uspjeha, a glavni igrač ekipe u to vrijeme, [[Antonio Cassano]], javno je hvalio svog trenera. Sampdoria je tu sezonu završila na visokom, 6. mjestu, koje im je donijelo kvalifikacije za [[Kup UEFA]]. Iduću sezonu je ekipa završila na 13. mjestu, ali je Mazzarri uspio da ih dovede do finala [[Italijanski kup|Kupa Italije]], izbacivši Inter iz Milana, koji je tada vodio [[Jose Mourinho]] u polufinalu ukupnim rezultatom 3-1. Ipak, u finalu je Sampdoria poražena od [[SS Lazio|Lazija]] na penale. Mazzarri i Sampdoria raskinuli su saradnju na kraju sezone 2008/09. ===Napoli=== 6. oktobra je Mazzarri zamijenio [[Roberto Donadoni|Roberta Donadonija]] na klupi sicilijanskog [[SSC Napoli|Napolija]]<ref>{{Cite web |url=http://www.sscnapoli.it/client/render.aspx?root=707&fwd=2800&content=0 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2013 |archive-date=17. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091017060226/http://www.sscnapoli.it/client/render.aspx?root=707&fwd=2800&content=0 |url-status=dead }}</ref>. Tu je sezonu ekipa završila na 6. mjestu što je ovom treneru donijelo novi, trogodišnji, ugovor. U sezoni 2010/11. Napoli je na krilima Mazzarija, te nove akvizicije tima, Edinsona Cavanija, završio na visokom trećem mjestu '''Serije A''' što im je donijelo direktan plasman u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu Prvaka]]. Pod Mazzarijevim vodstvom Napoli je postao prepoznatljiv kao veoma pokretljiva ekipa koja se oslanjala na brze kontranapade. [[Edinson Cavani]], [[Ezequiel Lavezzi]] i [[Marek Hamsik]] su predvodili napad ekipe koja je igrala u formaciji 3-4-3. U Ligi prvaka su završili na drugom mjestu u svojoj grupi, iza [[Bayern München|Bayerna]] iz [[München]]a, a ispred bogatog [[Manchester City]]ja. U osmini finala su ostvarili odličan rezultat na svom stadionu pobjedivši [[Chelsea]] sa 3-1. Ipak, u revanšu na [[Stamford Bridge]]u su poraženi sa 4-1 nakon produžetaka i završili avanturu u Ligi Prvaka. Te godine Napoli je osvojio Kup Italije. Sezonu 2012/13 Napoli je završio na drugom mjestu Serije A, a 19. maja je objavljeno da Mazzari neće više voditi ekipu Napolija. Istakao je da traži nove izazove u životu. === Inter === Mazzari je zvanično predstavljen kao trener ekipe Intera iz Milana 24. maja 2013. iako su medijske špekulacije o njegovom preuzimanju ekipe trajale još u toku sezone 2012/13, koju je Inter pod vodstvom [[Andrea Stramaccioni|Andree Stramaccionija]] završio na ponižavajućem 9. mjestu<ref>{{Cite web |url=http://www.inter.it/it/news/62614 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 5. 2013 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060513/http://www.inter.it/it/news/62614 |url-status=dead }}</ref>. Mazzari je potpisao dvogodišnji ugovor vrijedan 3,5 miliona eura, a prije potpisa je dobio obećanje od predsjednika [[Massimo Moratti|Morattija]] da će investirati u ekipu prije sezone 2013/14. === Watford === {{Proširiti sekciju}} === Torino === {{Proširiti sekciju}} ==Trofeji i priznanja== ;Sampdoria *'''[[Italijanski kup]]''' – finalist: [[Italijanski kup 2008/2009.|2008/09.]] ;Napoli *'''[[Italijanski kup]]''' – osvajač: [[Italijanski kup 2011/2012|2011/12.]] *'''[[Serie A]]''' – 2. mjesto: [[Serie A 2012/2013.|2012/13.]] ; Pojedinačno * [[Nagrada "Enzo Bearzot"]] – 2012. ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20120216085119/http://www.footballplus.com/players/18589/Walter-Mazzarri.html Walter Mazzarri] na ''FootballPlus.com'' {{Treneri Napolija}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Torina FC}} {{DEFAULTSORT:Mazzarri, Walter}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Biografije, San Vincenzo (Toscana)]] [[Kategorija:Italijanski nogometni treneri]] [[Kategorija:Italijanski nogometaši]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Fiorentine]] [[Kategorija:Nogometaši Pescare]] [[Kategorija:Nogometaši Cagliarija]] [[Kategorija:Nogometaši Reggiane]] [[Kategorija:Nogometaši Empolija]] [[Kategorija:Nogometaši Modene]] [[Kategorija:Treneri Pistoiesea]] [[Kategorija:Treneri Livorna]] [[Kategorija:Treneri Reggine]] [[Kategorija:Treneri Sampdorije]] [[Kategorija:Treneri Napolija]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Watforda]] 1d42oh0qkkcbfplbrcg31rskziyrf2w 0 365301 3898458 3898457 2026-06-11T11:59:16Z Panasko 146730 3898458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Zijad Švrakić | slika = ZijadŠvrakić.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|9|21}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = Krilo/napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1970-1979. | omladinskipogoni = [[FK Sarajevo]] | godine1 = 1979-1987. | klubovi1 = [[FK Sarajevo]] | nastupi(golovi)1 = 164 (36) | godine2 = 1987-1989. | klubovi2 = {{Nowrap|[[Adana Demirspor]]}} | nastupi(golovi)2 = 86 (42) | godine3 = 1989-1990. | klubovi3 = [[Galatasaray SK]] | nastupi(golovi)3 = 22 {{0}}(2) | godine4 = 1990-1991. | klubovi4 = [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]] | nastupi(golovi)4 = 66 (26) | godine5 = 1991-1994. | klubovi5 = [[Karşıyaka SK|Karşıyaka]] | nastupi(golovi)5 = 120 (37) | godine6 = 1994–2001. | klubovi6 = [[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]] | nastupi(golovi)6 = 148 (34) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1979. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije U-21|Jugoslavija U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (3) | nacionalnegodine2 = 1983–1984. | nacionalneekipe2 = [[Olimpijska nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija na OI]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0) | nacionalnegodine3 = 1983. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | nacionalnegodine4 = 1993. | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (1) | trenergodine = 1994–1996.<br />1996–2001.<br />2001–2004.<br />2004–2006.<br />2006–2010.<br />2010–2011.<br />2012–2013.<br />2014–2015.<br />2016–2017.<br />2020–2021. | trenerklubovi = [[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]] (v.d)<br />[[Rabat Ajax FC|Rabat Ajax]]<br />[[FK Florijana|Florijana]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (juniori)<br />[[El-Jahra SC|El-Jahra]]<br />[[El Salmija Club|El Salmija]]<br />[[El-Seeb Club|El-Seeb ]]<br />[[Sur SC|Sur]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]]<br />[[FK Unis Vogošća|Unis]] | zadnjeuređivanje = 11. juni 2026 }} '''Zijad Švrakić''', poznat i pod imenom '''Ziya Yildiz''' nakon stjecanja [[Turska|turskog]] državljanstva<ref name=zijo2>{{cite web|url=http://www.http://sport033.com/dok-sam-ziv-bicu-fanatik-za-sarajevom/|title=Dok sam živ biću fanatik Sarajeva|publisher=Sport033.ba|access-date=16. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110519173408/http://http/|archive-date=19. 5. 2011|url-status=dead}}</ref>, [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i turski je trener i bivši [[nogometaš]]. == Igračka karijera == Švrakić je potekao u [[FK Sarajevo]], prošavši omladinsku školu. Prvi profesionalni ugovor sa koševskim timom potpisao je 1979, te je naslijedio dres s brojem sedam od [[Safet Sušić|Safeta Sušića]]. Poznat po svojoj brzini, bio je član druge šampionske generacije kluba koja je 1985. osvojila titulu prvaka [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name=history1>{{cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/144354/zijad-svrakic-titulu-1985-osvojila-su-djeca-kluba-s-koseva|title=Zijad Švrakić: Titulu 1985. osvojila su djeca kluba s Koševa|publisher=Radiosarajevo.ba|access-date=12. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140821132024/http://www.radiosarajevo.ba/novost/144354/zijad-svrakic-titulu-1985-osvojila-su-djeca-kluba-s-koseva|archive-date=21. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> Švrakić je 1987. napustio Jugoslaviju, te je zatim sedam godina nastupao u turskoj [[Süper Lig]]i, braneći boje [[Adane Demirspor]], [[Galatasaray SK|Galatasaray]], [[Ankaragücü]] i [[Karşıyake]], čiji je bio kapiten, a ujedno i drugi inozemni kapiten u historiji turskog šampionata. Karijeru je završio u dresu [[Rabat Ajax]]a u [[Malta|malteškoj]] Premier ligi. U dresu reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]] debitovao je 1983. protiv [[Nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentacije Zapadne Njemačke]], s ukupno četiri nastupa. ==Trenerska karijera== Švrakić je počeo trenersku karijeru kao aktivni nogometaš u Rabat Ajaxu 1994. U trenerskoj karijeri vodio je i [[Floriana FC]]<ref>Azzopardi, Kevin. [https://www.timesofmalta.com/articles/view/20020925/sport/yildiz-makes-his-mark.166484 "Yildiz makes his mark"], ''[[Times of Malta]]'', Malta, 25 September 2002. Retrieved on 9 June 2014.</ref>, [[kuvajt]]ske klubove Al-Jahra<ref name=Svrakic9>{{cite web|url=http://www.world-coach.com/april__2008.html|title=Kuwait club Al-Jahra appointed Zijad Švrakić|publisher=World-coach.com|access-date=12. 8. 2014|archive-date=19. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419175847/https://img1.wsimg.com/parking-lander/static/js/2.2851f9fa.chunk.js|url-status=dead}}</ref> i [[El-Salmija]]<ref name=Svrakic12>{{cite web|url=http://www.worldcoachs.com/kuwait-news/2611-kuwait-.html|title=Salmiya have appointed Zijad Svrakic|publisher=Worldcoachs.com|access-date=12. 8. 2014|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826160720/http://www.worldcoachs.com/kuwait-news/2611-kuwait-.html|url-status=dead}}</ref>, te [[oman]]ske klubove [[El-Seeb]] i [[Sur SC]]. == Pregled klubova == '''Igračka karijera:''' * 1979-87. [[FK Sarajevo]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) {{ZD|JUG}} * 1987-89. Adana Demirspor ([[Turska]]) {{ZD|TUR}} * 1989-90. [[Galatasaray SK|Galatasaray]] ([[Turska]]) {{ZD|TUR}} * 1990-91. Ankaragücü ([[Turska]]) {{ZD|TUR}} * 1991-94. Karşıyaka ([[Turska]]) {{ZD|TUR}} * 1994-96. Rabat Ajax ([[Malta]]) {{ZD|MLT}} '''Trenerska karijera:''' * 1994-01. Rabat Ajax ([[Malta]]) {{ZD|MLT}} * 2002-04. Floriana ([[Malta]]) {{ZD|MLT}} * 2006-10. Al Jahra ([[Kuvajt]]) {{ZD|KUV}} * 2010-11. Al Salmiya ([[Kuvajt]]) {{ZD|KUV}} * 2012-13. Al-Seeb ([[Oman]]) {{ZD|OMA}} * 2014-15. Sur SC ([[Oman]]) {{ZD|OMA}} == Uspjesi== === Kao igrač === {{flagicon|JUG}} '''[[FK Sarajevo]]''' *Prva savezna liga Jugoslavije (1): 1984–85; Viceprvak (1): 1979–80. {{flagicon|TUR}} '''Ankaragücü''' *Kup turskog kancelara (1): 1990–91. *Kup Turske (1): Drugo mjesto: 1990–91. {{flagicon|TUR}} '''Karşıyaka''' *TFF Druga liga (1): 1991–92. === Kao trener === {{flagicon|KUV}} '''Al Jahra''' *Kup kuvajtskog emira (1): Drugo mjesto: 2009-10. === Lične nagrade === *Prva savezna liga Jugoslavije, tim godine (1): 1983–84. *Süper Lig tim godine (1): 1987–88. *Süper Lig Igrač mjeseca (5): 1987–88, 1988–89, 1990–91. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.tff.org/Default.aspx?pageID=30&kisiID=22196 Profil TNS] {{tr simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Švrakić, Zijad}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] [[Kategorija:Nogometaši MKE Ankaragücü]] [[Kategorija:Treneri FK Sarajeva]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] i1jjaf0kuxv4yxsuhrnsh0i8bjzl0we 0 391051 3898490 3883134 2026-06-11T17:25:51Z Akir-toj 182441 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|1|0 */ 3898490 wikitext text/x-wiki [[File:Neu Zott Logo en.png|thumb|Zott Logo]] '''Zott''' je evropska kompanija za proizvodnju [[Mliječni proizvodi|mliječnih]] proizvoda osnovana u Mertingenu, [[Njemačka|Njemačkoj]], 1926. godine.<ref>FoodBev: [http://www.foodbev.com/news/new-molding-line-for-zott-dairy#.UxbfK5IwfIU Company], 5. 3. 2014</ref><ref>Bloomberg: [http://investing.businessweek.com/research/stocks/private/snapshot.asp?privcapId=5504061 Company profile], 5. 3. 2014</ref><ref>Google Books: [https://books.google.com/books?id=iY8TAQAAMAAJ&q=zott+dairy&dq=zott+dairy&hl=en&sa=X&ei=mtkeU-b4D8qAywPnxYDIAw&ved=0CGUQ6AEwBw The European Directory of Consumer Brands and Their Owners], 11. 3. 2014</ref><ref>Google Books: [https://books.google.com/books?id=YS-NmbtN9TcC&pg=PR9&dq=zott+dairy&hl=en&sa=X&ei=mtkeU-b4D8qAywPnxYDIAw&ved=0CFgQ6AEwBQ#v=onepage&q=zott%20dairy&f=false Applied Evolutionary Economics and the Knowledge-based Economy], 11. 3. 2014</ref> Zott proizvodi mliječne proizvode uključujući [[mlijeko]] i proizvode od [[sir]]a, dezerte, kreme i [[jogurt]]e. Glavno postrojenje kompanije je u Mertingenu ([[Bavarska]]). Ostala proizvodna postrojenja su u Günzburgu, Njemačka, u Poljskoj: Opole, Glogovo u blizini Toruna i u Racibórzu. Mjesto proizvodnje u Bosni i Hercegovini (Gradačac) osnovano je 2013. godine. == Zott internacionalno == Zott je predstavljen u više od 75 zemalja širom svijeta i također ima prodajna mjesta u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Singapuru te predstavništvo u Rusiji. === Zott u Njemačkoj === Glavno postrojenje Zott Grupe se nalazi u Mertingenu (Bavarska), gdje se proizvode jogurti, dezerti i mocarela. Još jedan njemački proizvodni pogon nalazi se u Günzburgu (Bavarska), gdje je fokus na tvrdom i polutvrdom siru, prerađenom siru i raznim proizvodima u prahu. <gallery> 07-10-16_Werk2-02-h.jpg|Zott proizvodna lokacija Mertingen (Bavarska) 07-10-16_Werk2-12-h.jpg|Zott proizvodna lokacija Mertingen (Bavarska) </gallery> === Zott u Poljskoj === Mjesta proizvodnje u Poljskoj su u gradovima Opole, Glogowo i Raciborz. Zott Poljska proizvodi voćne jogurte, prirodne proizvode, dezerte, pića i Twarog. === Zott u Bosni i Hercegovini === Mjesto u Bosni i Hercegovini, Gradačac, je specijalizirano za proizvodnju UHT mlijeka, prirodnih proizvoda i napitaka. == Održivost i humanitarni rad == === Toplana na piljevinu === Toplana na piljevinu snabdijeva lokaciju u Mertingenu (Njemačka) sa energijom. === Plant-for-the-Planet === Od oktobra 2012. godine Zott zajednički organizira sa studentskom inicijativom "Plant-for-the-Planet" (osnovana 2007.) u redovnim intervalima "Zott Plant-for-the-Planet Academies". Djeci se na zabavan način predstavljaju pitanja o klimatskoj pravdi i ekološkoj zaštiti. === Kids run for Kids === Od školske 2009/2010 godine Zott je sponzor "Kids run for Kids" (moto: u pokretu napraviti razliku) inicijativa, koja se zalaže za SOS dječija sela u Njemačkoj i širom svijeta. Sa mnogo simpatije i neprekidnom posvećenošću donose inicijative aspekata edukacije ishrane, fizičke aktivnosti i socijalnog angažmana bliže publici. === GM-slobodan === "Znati odakle dolazi i šta je u tome" su dvije glavne tačke od interesa za njemačke konzumente. Anketa u ime Zott-a na Forsa Institutu, također pokazuje da je za 85 % njemačkih konzumenata važno da je hrana proizvedena bez GM-a. To je također važno za Zott iz Mertingena. Stoga su "Zottarella" i "Bayerntaler" promijenjeni u "garantovano bez GM-a i iz slobodne ispaše". === Zott kvalitetno mlijeko proizvedeno sa ljubavi === Program "Zott kvalitetno mlijeko proizvedeno sa ljubavi" adresiran je prvenstveno na sve njemačke proizvođače Zott-a. Sa ovim programom Zott razvija jedan koncept koji je internacionalno prilagodljiv u idućim godinama u Poljskoj, Češkoj i Bosni i Hercegovini. === Johanniter Bozični kamion === Od 2010. godine zaposleni u Zott-u sudjeluju u "Johanniter Božični kamion" inicijativi kako bi donijeli duh Božića (paketi sa iznenađenjima kao igračke itd.) siromašnim porodicama u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. Od 2012. godine djeca iz vrtića, obdaništa i škola u Mertingenu koriste priliku da učestvuju u događaju koji organizira Zott. Svake godine Zott podržava ovu inicijativu sa posebnim kamionom i vozačem. == Brendovi == === Monte === Monte je jedan od najpoznatijih svjetskih brendova Zott-a. Monte je dostupan u preko 40 zemalja. Monte je dezert sa kombinacijom mliječne kreme, lješnjaka i čokolade. {| class="wikitable" |- ! Orginal !! Dupli odjeljak !! Plus !! Za ponijeti |- | Monte pakovanje od četiri || Monte biskvit od putera || Monte i karamela sos || Monte napitak |- | Monte pakovanje od šest || Monte kapućino loptice || Monte i čokoladni sos || Monte užina |- | Monte Maxi || Monte hrskavo || Monte i kapućino sos || |- | Monte samostalni || Monte višnja || || |} === Krem jogurt === Zott krem jogurt je kremasti jogurt. Krem jogurt je dostupan u više varijacija i ukusa. === Zottarella === Zottarella je brendirana Mocarela Zott-a. Proizvedena od mlijeka garantovano bez GM-a i iz slobodne ispaše. Zottarella je dostupna u brojnim različitim gramažama i ukusima. === Jogobella === Jogobella je poznati vodeći i tržišno brendirani poljski jogurt od Zott-a. == Nagrade == Zott redovno dobija nagrade od nezavisnih institucija za visoku kvalitetu proizvoda, kao što su Bundesehrenpreis, PriMax kao i zlatne, srebrne i bronzane medalje Njemačkog Poljoprivrednog Društva (DLG). * 1986: Zott je nagrađen sa „Goldener Zuckerhut“ za krem jogurt. * 2010: Viši menadžer Zott-a, Frieda Reiter (rođena 1930), proglašena je počasnim građaninom Mertingena 18. septembra 2010. godine. Mljekara je nazvana po njenom svekru Georgu Zottu. * 2013: Zott je nagrađen 11 puta u nizu za Primax od Njemačkog Poljoprivrednog Društva (DLG). * 2014: Zott je nagrađen po peti put sa nacionalnom nagradom Njemačkog Federalnog Ministarstva prehrane i poljoprivrede (BmEL). == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Kompanije u Njemačkoj]] [[Kategorija:Njemački brendovi]] k9uxewsc5hmjeotahcmvbqncksqrf6y 10 393251 3898517 3800636 2026-06-11T20:25:31Z Bakir123 110053 3898517 wikitext text/x-wiki {{Sastav nogometne ekipe | ime = Real Madrid CF - trenutni sastav | imeekipe = Real Madrid CF | bgcolor = white | textcolor = black | bordercolor = #949698 | podaci = {{Nogometna ekipa2 igrač|br=1|ime=[[Thibaut Courtois|Courtois]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=2|ime=[[Dani Carvajal|Carvajal]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=3|ime=[[Éder Militão|Militão]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=4|ime=[[David Alaba|Alaba]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=5|ime=[[Jude Bellingham|Bellingham]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=6|ime=[[Eduardo Camavinga|Camavinga]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=7|ime=[[Vinícius Júnior|Vinícius Jr.]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=8|ime=[[Federico Valverde|Valverde]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=9|ime=[[Kylian Mbappé|Mbappé]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=10|ime=[[Luka Modrić|Modrić]]&nbsp;([[Kapiten (nogomet)|k]])}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=11|ime=[[Rodrygo]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=13|ime=[[Andriy Lunin|Lunin]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=14|ime=[[Aurélien Tchouaméni|Tchouaméni]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=15|ime=[[Arda Güler|Güler]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=16|ime=[[Endrick (nogometaš, rođen 2006)|Endrick]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=17|ime=[[Lucas Vázquez|Vázquez]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=18|ime=[[Jesús Vallejo|Vallejo]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=19|ime=[[Dani Ceballos|Ceballos]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=20|ime=[[Fran García|García]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=21|ime=[[Brahim Díaz|Brahim]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=22|ime=[[Antonio Rüdiger|Rüdiger]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=23|ime=[[Ferland Mendy|Mendy]]}} {{Nogometna ekipa trener |ime=[[José Mourinho|Mourinho]]}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Real Madrida]] </noinclude> 2818tjccfrq56en19fs91fpqqrm6miu 3898522 3898517 2026-06-11T21:10:04Z Bakir123 110053 3898522 wikitext text/x-wiki {{Sastav nogometne ekipe | ime = Real Madrid CF - trenutni sastav | imeekipe = Real Madrid CF | bgcolor = white | textcolor = black | bordercolor = #949698 | podaci = {{Nogometna ekipa2 igrač|br=1|ime=[[Thibaut Courtois|Courtois]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=2|ime=[[Dani Carvajal|Carvajal]]&nbsp;([[Kapiten (nogomet)|k]])}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=3|ime=[[Éder Militão|Militão]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=4|ime=[[David Alaba|Alaba]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=5|ime=[[Jude Bellingham|Bellingham]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=6|ime=[[Eduardo Camavinga|Camavinga]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=7|ime=[[Vinícius Júnior|Vinícius Jr.]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=8|ime=[[Federico Valverde|Valverde]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=9|ime=[[Kylian Mbappé|Mbappé]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=11|ime=[[Rodrygo]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=13|ime=[[Andriy Lunin|Lunin]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=14|ime=[[Aurélien Tchouaméni|Tchouaméni]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=15|ime=[[Arda Güler|Güler]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=16|ime=[[Endrick (nogometaš, rođen 2006)|Endrick]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=17|ime=[[Lucas Vázquez|Vázquez]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=18|ime=[[Jesús Vallejo|Vallejo]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=19|ime=[[Dani Ceballos|Ceballos]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=20|ime=[[Fran García|García]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=21|ime=[[Brahim Díaz|Brahim]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=22|ime=[[Antonio Rüdiger|Rüdiger]]}} {{Nogometna ekipa2 igrač|br=23|ime=[[Ferland Mendy|Mendy]]}} {{Nogometna ekipa trener |ime=[[José Mourinho|Mourinho]]}} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Real Madrida]] </noinclude> n53giqqskoaow5g8lv1jzyxxn1wuw0e 0 401320 3898467 3898251 2026-06-11T13:47:26Z AdnanSa 226 3898467 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Jablan | slika = Populus nigra Italica.jpg | slika_širina = 100px | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Skrivenosjemenice|Magnoliophyta]] | classis = [[Dikotiledone biljke|Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Salicaceae]] | genus = ''[[Topola (drvo)|Populus]]'' | species = ''[[Populus nigra]]'' | sinonimi = {{plainlist| * ''P. italica'' <small>(Duroi) Moench</small> * ''P. nigra'' var. ''italica'' <small>(Mnch.) Duroi</small> * ''P. nigra'' var. ''pyramidalis'' <small>Spach</small> * ''P. pyramidalis'' <small>Rozier</small>}} }} '''Jablan''' je drvo usko piramidalne krošnje, muški [[kloniranje|klonalni]] kultivar [[crna topola|crne topole]] (''Populus nigra''), porijeklom iz Evrope, jugozapadne i centralne Azije, te sjeverozapadne Afrike.<ref>Flora Europaea: [https://websites.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Populus+&SPECIES_XREF=nigra&TAXON_NAME_XREF=&RANK= Populus nigra]</ref> == Opis == To je stablo srednje do velike veličine, raste do visine od 30 metara<ref>1968. članak "Jablan". ''Mala enciklopedija Prosveta'' knjiga 1, A–LJ. Prosveta: [[Beograd]]. str. 590.</ref>, , a rijetko 40 m. [[Kora]] stabla podužno je ispucala, grane su tanke, uglavnom pridubljene uz stablo i savijaju se vrhovima ka njemu.<ref name="flora">Jovanović B., Tucović A. Rod ''Populus'' L. U: M. Josifović (ur.) Flora SR Srbije III. SANU: Beograd. str. 420.</ref> [[List]]ovi su sitniji od listova tipske crne topole.<ref name="flora"/> Dijamantskog su do trouglastog oblika, dugi 5-8 cm i široki 6-8 cm, te zeleni na obje strane.<ref>Rushforth, K. (1999). Trees of Britain and Europe. Collins. ISBN 0-00-220013-9.</ref> Obično im debla dostižu prečnik do 1,5 m, ali neka neobična pojedinačna stabla u Francuskoj su dovoljno stara da imaju mnogo veća debla - više od 3 metra DBH ([[prečnik]] izmjeren u visini prsa čovjeka). Vrsta je dvodomna (muški i ženski cvjetovi su na različitim biljkama), s [[Cvijet|cvjetovima]] u resama, a oprašivanje se vrši vjetrom. Muški cvjetovi obično imaju 15–25 [[prašnik]]a. [[Datoteka:Poplar seed tufts 2009 G1.jpg|thumb|desno|Čuperci sjemena topole]] Crna topola raste u niskim područjima [[Vlažno područje|vlažnog tla]]. Kao i većina drugih pionirskih vrsta, drvo karakteriše brz rast i sposobno je brzo kolonizirati otvorena područja.<ref>Broeck, An Vanden (2003), European black poplar - Populus nigra: Technical guidelines for genetic conservation and use (PDF), European Forest Genetic Resources Programme, p. 6,</ref> Koristi se kao ukrasna biljka duž šetališta, [[staza]], [[put]]eva i [[park]]ova. Također, ima i primjenu u [[industrija|industriji]], naročito u izradi [[namještaj]]a. == Podvrste == [[Datoteka:Populus nigra-bekes.jpg|thumb|Kultivar crne topole iz grupe ''Plantierensis'', u Mađarskoj]] Utvrđene su tri [[Podvrsta|podvrste]], a neki botaničari razlikuju i četvrtu: * P. n. subsp. nigra. Centralna i istočna Evropa. Listovi i izdanci goli (bez dlaka); kora sivosmeđa, debela i izbrazdana. * P. n. subsp. betulifolia (Pursh) W.Wettst. Sjeverozapadna Evropa (Francuska, Velika Britanija, Irska). Lisne žile i izdanci fino paperjasti; kora sivosmeđa, debela i izbrazdana, često s jakim neravninama, deblo se obično jako naginje. * P. n. subsp. caudina (Ten.) Bugała. Mediteranska regija, također jugozapadna Azija ako se var. afghanica ne razlikuje. * P. n. var. afghanica Aitch. & Hemsl. (sin. P. n. var. thevestina (Dode) Bean). Jugozapadna Azija; Mnogi [[Botanika|botaničari]] je tretiraju kao kultivar P. nigra, a drugi kao zasebnu vrstu P. afghanica; kora glatka, gotovo [[bijela]]; listovi i izdanci kao subsp. caudina. Podvrsta P. n. betulifolia jedno je od najrjeđih drveća u Velikoj Britaniji i Irskoj,<ref>Milne-Redhead, E. (1990). The B.S.B.I. Black Poplar survey, 1973-88. Watsonia 18: 1-5.</ref> sa samo oko 7.000 poznatih stabala, od kojih je samo oko 600 potvrđeno kao žensko.<ref>Cooper, Fiona (2006). The Black Poplar: Ecology, History and Conservation. Windgather Press ISBN 1-905119-05-4</ref> == Kultivari == Navodimo nekoliko kultivara koji se lako razmnožavaju reznicama: * 'Italica' je prvobitno kultivisana u [[Lombardija|Lombardiji]], sjevernoj Italiji, u XVII vijeku. Rast je fastigiatni (grane su joj manje-više paralelne s glavnim stablom), s vrlo uskom krošnjom. Uobičajena je u [[mediteran]]skoj regiji, prilagođena je vrućim, suhim ljetima i slabo raste u vlažnim uvjetima, kratkog je vijeka zbog gljivičnih bolesti. To je muški klon. Vijek joj je oko 40 do 50 godina, ova kratkovječna sorta s godinama počinje odbacivati ​​grane i vrlo je vjerovatno da će je oboriti jaki [[Vjetar|vjetrovi]], pri čemu svako sljedeće izgubljeno stablo izlaže susjedna stabla, stvarajući domino efekat. * Klonovi grupe Plantierensis nastali su križanjem sorte 'Italica' sa sortom P. nigra ssp. betulifolia u rasadniku Plantières blizu Metza u Francuskoj 1884. godine; slični su sorti 'Italica' (i često se zamjenjuju s njom), ali s nešto širom krošnjom i bolje prilagođeni hladnoj, vlažnoj klimi sjeverozapadne Evrope, gdje prava lombardijska topola ne uspijeva dobro. Uzgajaju se i muški i ženski [[klon]]ovi. Ovo je drvo koje se najčešće uzgaja u Velikoj Britaniji i Irskoj kao lombardijska topola.<ref>Bean, W. J. (1980). Trees and Shrubs Hardy in the British Isles Vol. 3. John Murray ISBN 0-7195-2427-X</ref> * 'Manchester' je kultivar sorte P. nigra subsp. betulifolia, široko sađene u sjeverozapadnoj Engleskoj. To je muški klon i trenutno je ozbiljno ugrožen bolešću krastavosti topole.<ref>Stace, C. A. (1971). The Manchester Poplar. Watsonia 8: 391-393.</ref> * 'Gigantea' je još jedan fastigiatni klon, nepoznatog porijekla, sa prilično širom, bujnijom krunom od 'Italice'. To je ženski klon. * 'Afghanica' (sin. 'Thevestina'): većina, ako ne i svi, primjerci su jednog klona, ​​te je mnogi botaničari stoga tretiraju kao kultivar, a ne kao botaničku sortu. Fastigiatni je, sličan 'Italici', ali sa upečatljivom bjelkastom korom; također se razlikuje od 'Italice' po tome što je ženski klon. Ovo je uobičajena fastigiatna topola u jugozapadnoj Aziji i jugoistočnoj Evropi ([[Balkan]]), gdje je uvedena tokom perioda Osmanskog carstva. == Rasprostranjenost == Crna topolaje rasprostranjena širom Evrope, a nalazi se i u sjevernoj Africi te centralnoj i zapadnoj Aziji. Područje rasprostranjenosti proteže se od Mediterana na jugu do oko 64° geografske širine na sjeveru i od Britanskih ostrva na zapadu do Kazahstana i Kine na istoku. Područje također uključuje [[Kavkaz]] i velike dijelove [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. == Također pogledajte == * [[Bjelokori jablan]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Drveće]] [[Kategorija:Malpighiales]] [[Kategorija:Hortikultura]] [[Kategorija:Dendrologija]] er4d28jw9b9ng1n423b6ji9x8v5sb5k 10 405833 3898526 3800635 2026-06-11T21:12:30Z Bakir123 110053 3898526 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Treneri Real Madrida |naslov = [[Spisak trenera Real Madrida CF|Treneri]] [[Real Madrid CF|Real Madrida]] |naslovstil = background:#fff; border:1px solid #4B0082; |grupastil = background:#fff; border:1px solid #4B0082; |tijeloklasa = hlist |bordercolor = #808080 |podaci1 = *[[Arthur Johnson (trener)|Johnson]] (1910–1920) *[[Juan de Cárcer|De Cárcer]] (1920–1926) *[[Pedro Llorente|Llorente]] (1926–1927) *[[Santiago Bernabéu Yeste|Bernabéu]] (1926–1927) *[[José Berraondo|Berraondo]] (1927–1929) *[[José Quirante|Quirante]] (1929–1930) *[[Lippo Hertzka|Hertzka]] (1930–1932) *[[Robert Firth (nogometaš)|Firth]] (1932–1934) *[[Francisco Bru|Bru]] (1934–1941) *[[Juan Armet|Armet]] (1941–1943) *[[Ramón Encinas|Encinas]] (1943–1945) *[[Jacinto Quincoces|Quincoces]] (1945–1946) *[[Baltasar Albéniz|Albéniz]] (1946–1947) *[[Jacinto Quincoces|Quincoces]] (1947–1948) *[[Michael Keeping|Keeping]] (1948–1950) *[[Baltasar Albéniz|Albéniz]] (1950–1951) *[[Héctor Scarone|Scarone]] (1951–1952) *[[Juan Antonio Ipiña|Ipiña]] (1952–1953) *[[Enrique Fernández Viola|Fernández]] (1953–1954) *[[José Villalonga Llorente|Villalonga]] (1954–1957) *[[Luis Carniglia|Carniglia]] (1957–1959) *[[Miguel Muñoz|Muñoz]] (1959) *[[Luis Carniglia|Carniglia]] (1959) *[[Manuel Fleitas Solich|Fleitas]] (1959–1960) *[[Miguel Muñoz|Muñoz]] (1960–1974) *[[Luis Molowny|Molowny]] (1974) *[[Miljan Miljanić|Miljanić]] (1974–1977) *[[Luis Molowny|Molowny]] (1977–1979) *[[Vujadin Boškov|Boškov]] (1979–1982) *[[Luis Molowny|Molowny]] (1982) *[[Alfredo Di Stéfano|Di Stéfano]] (1982–1984) *[[Amancio Amaro|Amancio]] (1984–1985) *[[Luis Molowny|Molowny]] (1985–1986) *[[Leo Beenhakker|Beenhakker]] (1986–1989) *[[John Toshack|Toshack]] (1989–1990) *[[Alfredo Di Stéfano|Di Stéfano]] (1990–1991) *[[Radomir Antić|Antić]] (1991–1992) *[[Leo Beenhakker|Beenhakker]] (1992) *[[Benito Floro|Floro]] (1992–1994) *[[Vicente del Bosque|Del Bosque]] (1994) *[[Jorge Valdano|Valdano]] (1994–1996) *[[Arsenio Iglesias|Iglesias]] (1996) *[[Vicente del Bosque|Del Bosque]] (1996) *[[Fabio Capello|Capello]] (1996–1997) *[[Jupp Heynckes|Heynckes]] (1997–1998) *[[Guus Hiddink|Hiddink]] (1998–1999) *[[John Toshack|Toshack]] (1999) *[[Vicente del Bosque|Del Bosque]] (1999–2003) *[[Carlos Queiroz|Queiroz]] (2003–2004) *[[José Antonio Camacho|Camacho]] (2004) *[[Mariano García Remón|García Remón]] (2004) *[[Vanderlei Luxemburgo|Luxemburgo]] (2004–2005) *[[Juan Ramón López Caro|López Caro]] (2005–2006) *[[Fabio Capello|Capello]] (2006–2007) *[[Bernd Schuster|Schuster]] (2007–2008) *[[Juande Ramos|Ramos]] (2008–2009) *[[Manuel Pellegrini|Pellegrini]] (2009–2010) *[[José Mourinho|Mourinho]] (2010–2013) *[[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] (2013–2015) *[[Rafael Benítez|Benítez]] (2015–2016) *[[Zinédine Zidane|Zidane]] (2016–2018) *[[Julen Lopetegui|Lopetegui]] (2018) *[[Santiago Solari|Solari]] (2018–2019) *[[Zinédine Zidane|Zidane]] (2019–2021) *[[Carlo Ancelotti|Ancelotti]] (2021–2025) *[[Xabi Alonso|Alonso]] (2025–2026) *[[Álvaro Arbeloa|Arbeloa]] (2026) *[[José Mourinho|Mourinho]] (2026–) }}<includeonly>[[Kategorija:Treneri Real Madrida]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni Real Madrida|Treneri]] [[Kategorija:Treneri Real Madrida|*]] [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere španskih nogometnih klubova|Real Madrid]] </noinclude> gxs7uq0h7cj2ztv7k6pfru0t6y6f39x 10 408747 3898520 3650111 2026-06-11T20:33:11Z Bakir123 110053 3898520 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Treneri Torina FC | naslovstil = background:#8B0000; border:1px solid #FFD700; | grupastil = background:#8B0000; border:1px solid #FFD700; | bordercolor = #FFD700 | naslov = {{color|white|Treneri}} [[Torino FC|{{color|white|Torina FC}}]] | tijeloklasa = hlist | podaci1 = *[[Vittorio Pozzo|Pozzo]] (1912–1922) *[[Karl Stürmer|Stürmer]] (1922–1924) *[[Peter Farmer (nogometaš)|Farmer]] (1924–1926) *[[Amerigo Schoeffer|Schoeffer]] (1926–1927) *[[Tony Cargnelli|Cargnelli]] (1927–1929) *[[Karl Stürmer|Stürmer]] (1929–1930) *[[Vittorio Morelli di Popolo|Morelli di Popolo]] (1930–1931) *[[Adolfo Baloncieri|Baloncieri]] (1931–1932) *[[Francesco Hansel|Hansel]] (1932–1933) *[[Eugen Payer|Payer]] (1933–1934) *[[Augusto Rangone|Rangone]] (1934) *[[Tony Cargnelli|Cargnelli]] (1934–1937) *[[Gyula Feldmann|Feldmann]] (1937–1938) *[[Antonio Janni|Janni]] (1938) *[[Ernest Erbstein|Erbstein]] (1938–1939) *[[András Kuttik|Kuttik]] (1939–1940) *[[Angelo Mattea|Mattea]] (1940) *[[Tony Cargnelli|Cargnelli]] (1940–1942) *[[András Kuttik|Kuttik]] (1942–1943) *[[Vittorio Pozzo|Pozzo]] (1944) *[[Luigi Ferrero|Ferrero]] (1945–1947) *[[Mario Sperone|Sperone]] (1947–1948) *[[Ernest Erbstein|Erbstein]] (1948–1949) *[[Giuseppe Bigogno|Bigogno]] (1949–1951) *[[Mario Sperone|Sperone]] (1951–1952) *[[Oberdan Ussello|Ussello]] (1952–1953) *[[Jesse Carver|Carver]] (1953–1954) *[[Annibale Frossi|Frossi]] (1954–1956) *[[Fioravante Baldi|Baldi]] (1956–1957) *[[Blagoje Marjanović|Marjanović]] (1957–1958) *[[Fioravante Baldi|Baldi]] (1958) *[[Federico Allasio|Allasio]] (1958–1959) *[[Quinto Bertoloni|Bertoloni]] (1959) *[[Imre Senkey|Senkey]] (1959–1960) *[[Giacinto Ellena|Ellena]] (1960) *[[Beniamino Santos|Santos]] (1960–1963) *[[Giacinto Ellena|Ellena]] (1963) *[[Nereo Rocco|Rocco]] (1963–1967) *[[Edmondo Fabbri|Fabbri]] (1967–1969) *[[Giancarlo Cadè|Cadè]] (1969–1971) *[[Gustavo Giagnoni|Giagnoni]] (1971–1974) *[[Edmondo Fabbri|Fabbri]] (1974–1975) *[[Luigi Radice|Radice]] (1975–1980) *[[Ercole Rabitti|Rabitti]] (1980–1981) *[[Romano Cazzaniga|Cazzaniga]] (1981) *[[Massimo Giacomini|Giacomini]] (1981–1982) *[[Eugenio Bersellini|Bersellini]] (1982–1984) *[[Luigi Radice|Radice]] (1984–1988) *[[Claudio Sala|Sala]] (1988–1989) *[[Sergio Vatta|Vatta]] (1989) *[[Eugenio Fascetti|Fascetti]] (1989–1990) *[[Emiliano Mondonico|Mondonico]] (1990–1994) *[[Rosario Rampanti|Rampanti]] (1994) *[[Nedo Sonetti|Sonetti]] (1994–1996) *[[Francesco Scoglio|Scoglio]] (1996) *[[Lido Vieri|Vieri]] (1996) *[[Mauro Sandreani|Sandreani]] (1996–1997) *[[Lido Vieri|Vieri]] (1997) *[[Giancarlo Camolese|Camolese]] (1997) *[[Graeme Souness|Souness]] (1997) *[[Edoardo Reja|Reja]] (1997–1998) *[[Emiliano Mondonico|Mondonico]] (1998–2000) *[[Luigi Simoni|Simoni]] (2000) *[[Giancarlo Camolese|Camolese]] (2000–2002) *[[Renzo Ulivieri|Ulivieri]] (2002–2003) *[[Renato Zaccarelli|Zaccarelli]] (2003) *[[Giacomo Ferri|Ferri]] (2003) *[[Ezio Rossi|Rossi]] (2003–2005) *[[Renato Zaccarelli|Zaccarelli]] (2005) *[[Paolo Stringara|Stringara]] (2005) *[[Gianni De Biasi|De Biasi]] (2005–2006) *[[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] (2006–2007) *[[Gianni De Biasi|De Biasi]] (2007) *[[Walter Novellino|Novellino]] (2007–2008) *[[Gianni De Biasi|De Biasi]] (2008) *[[Walter Novellino|Novellino]] (2008–2009) *[[Giancarlo Camolese|Camolese]] (2009) *[[Stefano Colantuono|Colantuono]] (2009) *[[Mario Beretta|Beretta]] (2009–2010) *[[Stefano Colantuono|Colantuono]] (2010) *[[Franco Lerda|Lerda]] (2010–2011) *[[Giuseppe Papadopulo|Papadopulo]] (2011) *[[Franco Lerda|Lerda]] (2011) *[[Giampiero Ventura|Ventura]] (2011–2016) *[[Siniša Mihajlović|Mihajlović]] (2016–2018) *[[Walter Mazzarri|Mazzarri]] (2018–2020) *[[Moreno Longo|Longo]] (2020) *[[Marco Giampaolo|Giampaolo]] (2020–2021) *[[Davide Nicola|Nicola]] (2021) *[[Ivan Jurić|Jurić]] (2021–2024) *[[Paolo Vanoli|Vanoli]] (2024–2025) *[[Marco Baroni|Baroni]] (2025–2026) *[[Roberto D'Aversa|D'Aversa]] (2026–) }}<includeonly>[[Kategorija:Treneri Torina FC]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Torino FC| ]] [[Kategorija:Treneri Torina FC|*]] [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Torino FC]] </noinclude> gomeeeocrvzy02tfmhqq5wptsdx2hp9 0 433736 3898491 3836140 2026-06-11T17:27:15Z Akir-toj 182441 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 3898491 wikitext text/x-wiki [[File:Mostar-Muslibegovica kuca - muzeum.jpg|mini|desno|Muslibegovića kuća]] '''Stambena graditeljska cjelina porodice Muslibegović''', smještena je u mahali Brankovac, ulica [[Osman Đikić|Osmana Đikića]], grad [[Mostar]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=9 |title= Stambeni kompleks porodice Muslibegović |work= kons.gov.ba |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 11. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241127054013/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=9 |url-status= dead }}</ref> Nacionalni spomenik čini stambeni objekat, dvije avlije, uključujući i ogradne zidove sa kapijama i pokretna dobra: Kur'an, levhe i [[sablja]].<ref name="HNK">{{Cite web |url= http://www.hercegovina.ba/index.php/bs/mostar-bs/item/221-muslibegovica-kuca |title= Stambeni kompleks porodice Muslibegović |work= Turistička zajednica HNK-HNŽ |access-date= 9. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170616184639/http://www.hercegovina.ba/index.php/bs/mostar-bs/item/221-muslibegovica-kuca |archive-date=16. 6. 2017 |url-status= dead }}</ref> Nakon rekonstrukcije, stambeni kompleks je dobrom stanju. Fondacija AKTC koristi prostor mutvaka i ostave za smještaj svojih saradnika, a objekat bivše staje za svoje kancelarije. == Historija == Potiče iz druge polovine 18. vijeka. Predstavlja jedan od najvećih i najmonumentalnijih objekata stambene arhitekture iz [[Osmansko carstvo|osmanskog]] perioda. Kroz istoriju kompleks je zadržao izvornu stambenu namjenu, kao i svojinu. Tokom 1871. i/ili 1872. godine vršeni su radovi na proširivanju, o čemu postoji građevinska dozvola na [[Turski jezik|turskom jeziku]] koju je izdala mostarska beledija (općina). Kuća je izgrađena o trošku Mehmeda Muslibegovića, koji je imao mnogo zemlje posebno u Popovu polju. == Opis == Pripada objektima sa centralnim holom koji je i najvrednije rješenje dispozicije, jer je hol najmanje izložen spoljnim uticajima. Ovaj tip kuća koristio se još u anatolsko-turskoj arhitekturi u kojoj je bio korišćen za medrese, džamije i velike građevine. Od 18. vijeka počeo se primjenjivati prvo u kućama vladara, a zatim i među građanstvom. Potreba da se hol koristi tokom cijele godine je sociološki razlog za širu upotrebu ovog tipa plana kuća. Ovakav plan je omogućio da se u prostor smjesti više soba, postavljenih jedna uz drugu. === Kur’an === Rukopisni Kur’an pisan je vrlo sitnim nesh pismom. Godina pisanja je nečitka – zato što je oštećena. Dimenzije [[Kur’an]] su 15x10,5x3 cm. Stranica na kojoj se nalazi Fatiha nedostaje. Svaka stranica rukopisnog Kur’ana je obrubljena zlatnom trakom, a početak poglavlja je pisan bijelom bojom na zlatnoj podlozi. U Kur’anu je svaka oznaka za sedždu jednaka, a za džuz je različita. Kur’an je uvezan u kožni povez ukrašen zlatotiskom. Stražnja korica poveza je produžena, te se njome preklapaju listovi Kur’ana i zatvara prednja korica. Kur’an je smješten u namjenski izrađenu kožnu torbu sa poklopcem. Na stražnjoj strani torbe u kožu je utisnut zrakasti motiv – centralni najveći i četiri manja u svakom uglu. Bočne stranice torbe su ojačane tkanim remenom pomoću koje se torba nosi preko ramena. === Levha === Uramljena je u jednostavan drveni ram. Njene dimenzije su 30,5x23,5&nbsp;cm. Pisana je tušem na papiru 1855/56. godine ''suls i nesh pismom''. Iz teksta levhe se saznaje da je ona kaligrafska diploma. === Sablja === Potiče iz 1866. Godine. Dužina sablje iznosi 89&nbsp;cm. Drška sablje (dužina 13&nbsp;cm) je izrađena od drveta s apliciranim metalnim ukrasima. Na mjestu gdje drška prelazi u sječivo je umetnut krstasti komad metala, kao štitnik za ruku. Na sječivu sablje pri dršci je iskucan vegetabilni motiv u dužini od 9&nbsp;cm. Sablja je umetnuta u crne kožne korice na koje je na dva mjesta navučen prsten s alkom – da bi se mogla objesiti za odijelo.. === Tekstilni predmeti === U kući se čuva nekoliko vrsta tekstilnih predmeta, ručni radovi žena Muslibegovića kuće, kao što su peškiri, čevrme i jedna košulja. Tekstilni predmeti su od 1992. do 1995. godine bili pohranjeni u sef neke banke u zapadnoj Evropi i tako ostali sačuvani. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.muslibegovichouse.com/ Muslibegovića kuća] {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru]] [[Kategorija:Gradska bosanska kuća osmanskog doba]] comavv5paomqklanudylfrncfsw6yjj 3898492 3898491 2026-06-11T17:28:30Z Akir-toj 182441 3898492 wikitext text/x-wiki [[File:Mostar-Muslibegovica kuca - muzeum.jpg|mini|desno|Muslibegovića kuća]] '''Stambena graditeljska cjelina porodice Muslibegović''', smještena je u mahali Brankovac, ulica [[Osman Đikić|Osmana Đikića]], grad [[Mostar]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=9 |title= Stambeni kompleks porodice Muslibegović |work= kons.gov.ba |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 27. 11. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241127054013/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=9 |url-status= dead }}</ref> Nacionalni spomenik čini stambeni objekat, dvije avlije, uključujući i ogradne zidove sa kapijama i pokretna dobra: [[Kur'an]], levhe i [[sablja]].<ref name="HNK">{{Cite web |url= http://www.hercegovina.ba/index.php/bs/mostar-bs/item/221-muslibegovica-kuca |title= Stambeni kompleks porodice Muslibegović |work= Turistička zajednica HNK-HNŽ |access-date= 9. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170616184639/http://www.hercegovina.ba/index.php/bs/mostar-bs/item/221-muslibegovica-kuca |archive-date=16. 6. 2017 |url-status= dead }}</ref> Nakon rekonstrukcije, stambeni kompleks je dobrom stanju. Fondacija AKTC koristi prostor mutvaka i ostave za smještaj svojih saradnika, a objekat bivše staje za svoje kancelarije. == Historija == Potiče iz druge polovine 18. vijeka. Predstavlja jedan od najvećih i najmonumentalnijih objekata stambene arhitekture iz [[Osmansko carstvo|osmanskog]] perioda. Kroz istoriju kompleks je zadržao izvornu stambenu namjenu, kao i svojinu. Tokom 1871. i/ili 1872. godine vršeni su radovi na proširivanju, o čemu postoji građevinska dozvola na [[Turski jezik|turskom jeziku]] koju je izdala mostarska beledija (općina). Kuća je izgrađena o trošku Mehmeda Muslibegovića, koji je imao mnogo zemlje posebno u Popovu polju. == Opis == Pripada objektima sa centralnim holom koji je i najvrednije rješenje dispozicije, jer je hol najmanje izložen spoljnim uticajima. Ovaj tip kuća koristio se još u anatolsko-turskoj arhitekturi u kojoj je bio korišćen za [[Medresa|medrese]], [[Džamija|džamije]] i velike građevine. Od 18. vijeka počeo se primjenjivati prvo u kućama vladara, a zatim i među građanstvom. Potreba da se hol koristi tokom cijele godine je sociološki razlog za širu upotrebu ovog tipa plana kuća. Ovakav plan je omogućio da se u prostor smjesti više soba, postavljenih jedna uz drugu. === Kur’an === Rukopisni Kur’an pisan je vrlo sitnim nesh pismom. Godina pisanja je nečitka – zato što je oštećena. Dimenzije [[Kur’an]] su 15x10,5x3 cm. Stranica na kojoj se nalazi Fatiha nedostaje. Svaka stranica rukopisnog Kur’ana je obrubljena zlatnom trakom, a početak poglavlja je pisan bijelom bojom na zlatnoj podlozi. U Kur’anu je svaka oznaka za sedždu jednaka, a za džuz je različita. Kur’an je uvezan u kožni povez ukrašen zlatotiskom. Stražnja korica poveza je produžena, te se njome preklapaju listovi Kur’ana i zatvara prednja korica. Kur’an je smješten u namjenski izrađenu kožnu torbu sa poklopcem. Na stražnjoj strani torbe u kožu je utisnut zrakasti motiv – centralni najveći i četiri manja u svakom uglu. Bočne stranice torbe su ojačane tkanim remenom pomoću koje se torba nosi preko ramena. === Levha === Uramljena je u jednostavan drveni ram. Njene dimenzije su 30,5x23,5&nbsp;cm. Pisana je tušem na papiru 1855/56. godine ''suls i nesh pismom''. Iz teksta levhe se saznaje da je ona kaligrafska diploma. === Sablja === Potiče iz 1866. Godine. Dužina sablje iznosi 89&nbsp;cm. Drška sablje (dužina 13&nbsp;cm) je izrađena od drveta s apliciranim metalnim ukrasima. Na mjestu gdje drška prelazi u sječivo je umetnut krstasti komad metala, kao štitnik za ruku. Na sječivu sablje pri dršci je iskucan vegetabilni motiv u dužini od 9&nbsp;cm. Sablja je umetnuta u crne kožne korice na koje je na dva mjesta navučen prsten s alkom – da bi se mogla objesiti za odijelo.. === Tekstilni predmeti === U kući se čuva nekoliko vrsta tekstilnih predmeta, ručni radovi žena Muslibegovića kuće, kao što su peškiri, čevrme i jedna košulja. Tekstilni predmeti su od 1992. do 1995. godine bili pohranjeni u sef neke banke u zapadnoj Evropi i tako ostali sačuvani. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.muslibegovichouse.com/ Muslibegovića kuća] {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru]] [[Kategorija:Gradska bosanska kuća osmanskog doba]] gmum7hmflp3ik0buurkq0rhokajv9sk 0 444563 3898472 3746522 2026-06-11T14:46:47Z KWiki 9400 [[Kategorija:Bitke u 1992.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3898472 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Neutralnost}} [[Datoteka:Map 17 - Herzegovina - Dubrovnik, June-October 1992.jpg|thumb|desno|200px]] '''Operacija Vlaštica''' je bila jedna od najvažnijih operacija hrvatskih snaga na Južnom frontu, a cilj joj je bio zauzimanje 915 metara visoke kote i odbijanje neprijatelja što dalje od Dubrovnika, a u svrhu sprečavanja kontinuisanog granatiranja civilnih ciljeva. Gubitkom Vlaštice srpske snage su gubile izvidničku kotu za indirektno granatiranje. Operacija je pomno planirana duže vrijeme. Izvidnici [[Četvrta gardijska brigada "Pauci"|Četvrte gardijske]] i [[163. brigada HV|163. dubrovačke]] brigade tri mjeseca su izviđali teren i tražili najprohodnije pravce dejstava. Izlazak na vrh Vlaštice je bio izuzetno težak zbog kamenjara i teško prohodnog terena, ali su izvidnici dobro obavili svoj posao pa je akcija mogla da krene. Plan akcije je bio da se 3. bojna 4. gardijske brigade penje [[zapad]]nom padinom Vlaštice na njen sami vrh, jedna četa 2. pješačke bojne 163. brigade HV južnom padinom na Ilijin vrh, a jedna četa 1. pješačke bojne 163. brigade jugoistočnom padinom do male, ali značajne kote Buvavac. Podršku pješadiji na svim pravcima dejstava je pružala artiljerija [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. Akcija je krenula u 05:00 sati 22. oktobra 1992. godine žestokom artiljerijskom paljbom po srpskim artiljerijskim položajima. Tri trupe koje su učestvovale u operaciji Vlaštica su krenule sa svojih polaznih položaja istovremeno. Unatoč izrazito teškom i gotovo neprohodnom terenu te velikom usponu, jakim, dobro naoružnim neprijateljskim snagama na samim vrhovima i njihovim neprestanim artiljerijskim dejstvima po trupama Hrvatske vojske, do kasnih popodnevnih sati 26. oktobra trupe Hrvatske vojske su potpuno ovladale Vlašticom, Ilijinim vrhom i Buvavcem. Daljnji tok operacije Vlaštica je bio izbijanje na potez Srnjak - Orah - Bobovište - kota Gradina, što je Hrvatska vojska uspješno obavila. Nakon operacije trupe 163. brigade HV su na dostignutim položajima prešle u aktivnu odbranu i tu ostale do januara [[1996]]. godine, kad su ih na tim položajima zamijenile trupe [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]]. {{Operacije u Ratu u Hrvatskoj}} {{Rat u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bitke u 1992.]] 49m8bexmp7zgha0mzcs31hsj0o0ovy6 0 458948 3898460 3898342 2026-06-11T12:19:44Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio sa Wikipedia en 3898460 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} [[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]] '''Id, ego i super-ego''' predstavljaju tri međusobno povezana i međudjelujuća dijela [[Psihički aparat|psihičkog aparata]], opisana u strukturnom modelu [[psiha (psihologija)|psihe]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Ovi pojmovi su teorijski konstrukti koje je Freud koristio kako bi objasnio osnovnu strukturu psihičkog života onako kako se ona ispoljava u psihoanalitičkoj praksi. Freud je koristio [[Njemački jezik|njemačke]] izraze ''das Es'', ''Ich'' i ''Über-Ich'', koji doslovno znače ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. [[Latinski jezik|Latinski]] termini ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' uvedeni su u prijevodima njegovih djela te su ostali u širokoj upotrebi. Strukturni model uveden je u Freudovom djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a dodatno je razrađen i formalizovan u kasnijim djelima, među kojima je i ''[[Ego i Id]]'' iz 1923. Sigmund Freud razvio je ovaj model kao odgovor na nejasnoće koje su se pojavile u vezi s pojmovima ″svjesno″ i ″nesvjesno″ u njegovom ranijem topografskom modelu psihe.<ref name="Bullock_Trombley_1999">{{cite book |editor1-last=Bullock |editor1-first=Alan |editor2-last=Trombley |editor2-first=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=978-0-00-255869-3 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1920">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1920 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1920–1922): Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://www.sas.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Beyond_P_P.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> U najširem smislu, ''id'' predstavlja nesvjesni skup [[Instinkt|nagonskih]] potreba, impulsa i želja koje nisu međusobno usklađene. ''Super-ego'' je dio psihe koji sadrži internalizirane društvene norme, pravila i vrijednosti, oblikovane prvenstveno pod utjecajem roditeljskih zahtjeva, zabrana i očekivanja tokom djetinjstva. ''Ego'' je psihička instanca koja nastoji uskladiti zahtjeve ida, ograničenja vanjske stvarnosti i moralne zahtjeve super-ega te na osnovu toga usmjerava ponašanje pojedinca. Objašnjavajući odnos između ega i ida, Sigmund Freud uporedio je ego s jahačem, a id s konjem. Prema toj analogiji, jahač mora obuzdavati i usmjeravati znatno snažniju energiju konja, istovremeno mu povremeno dopuštajući ostvarenje njegovih nagona u granicama onoga što je moguće i prihvatljivo. Na sličan način, ego nastoji upravljati energijama ida i usmjeravati ih prema djelovanju koje je prilagođeno stvarnosti. Freud je stoga smatrao da ego ″ima običaj pretvarati volju ida u djelovanje kao da je riječ o njegovoj vlastitoj volji″.<ref name="Freud_1966">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref> == Historija i prijevod termina == Izrazi ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' nisu termini koje je koristio sam [[Sigmund Freud]], nego latinizirani oblici koje je uveo njegov prevodilac [[James Strachey]]. Freud je u svojim djelima koristio njemačke izraze ''das Es'', ''das Ich'' i ''das Über-Ich'',<ref name="Laplanche_Pontalis_1974">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=J.-B. |date=1974 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Donald Nicholson-Smith}}</ref> koji doslovno ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. Zbog toga su ovi pojmovi njemačkim čitaocima bili relativno lako razumljivi i povezani sa svakodnevnim jezikom. Izraz ''das Es'' prvobitno je koristio [[Georg Groddeck]], čije su ideje privukle Freudovu pažnju. U engleskim prijevodima Groddeckovih djela ovaj termin preveden je kao ''the It'' (″ono″).<ref name="Groddeck_1928">{{cite book |last=Groddeck |first=Georg |date=1928 |title=The Book of the It: Psychoanalytic Letters to a Friend |publisher=Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/b29815101 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Termin ''ego'' preuzet je neposredno iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]], u kojem predstavlja [[nominativ]] prvog lica jednine [[Lična zamjenica|lične zamjenice]] i doslovno znači ″ja″. Način na koji su Freudovi termini prevedeni na engleski jezik bio je predmet kritika. Tako je [[Bruno Bettelheim]] smatrao da su engleski prijevodi otežali razumijevanje Freudovih ideja jer su svakodnevni i neposredni jezik njegovih originalnih njemačkih tekstova zamijenili formalizovanom stručnom terminologijom.<ref name="Symington_2018">{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Id == [[Sigmund Freud]] smatrao je da je id [[Nesvjesno|nesvjesni]] izvor tjelesnih potreba, impulsa i [[Želja|želja]], posebno onih povezanih s agresivnošću i seksualnim nagonom.<ref name="Martin_2010">{{cite book |last1=Martin |first1=G. Neil |last2=Carlson |first2=Neil R. |last3=Buskist |first3=William |date=2010 |title=Psychology |edition=4. |publisher=Pearson Education Limited |location=Harlow, Essex |isbn=978-0-273-72011-9 |url=http://www.sociology.org.uk/notes/Psychology4ed.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Id djeluje u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]] — psihičkom načelom usmjerenim ka trenutnom zadovoljenju impulsa i želja.<ref name="Schacter_2009">{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |date=2009 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |location=New York City |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/481 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je id opisivao kao ″tamni, nepristupačni dio naše ličnosti″. Prema njegovom mišljenju, id nije moguće neposredno spoznati, već se o njemu može zaključivati uglavnom na osnovu analize snova i neurotskih simptoma. Budući da djeluje izvan svjesnog iskustva, može se opisati prvenstveno kroz njegov odnos i suprotnost prema egu. Freud je smatrao da id nema organizovanu strukturu niti jedinstvenu volju. Njegovo djelovanje usmjereno je isključivo na zadovoljenje nagona u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> U idu ne postoje logičko rasuđivanje ni pretpostavke koje karakterišu svjesni mentalni život. Suprotstavljeni impulsi mogu postojati istovremeno, bez međusobnog poništavanja, a u njemu ne postoji ništa što bi odgovaralo pojmovima negacije ili vremena. Freud je također isticao da id ne poznaje vrijednosne sudove, moralna načela niti razlikovanje dobra i zla. Prema njegovom shvatanju, id se sastoji od nagonskih ulaganja psihičke energije koja teži neposrednom pražnjenju i zadovoljenju.<ref name="Freud_1933" /> Sa razvojnog stanovišta, id prethodi egu. Prema Freudovom shvatanju, id se sastoji od osnovnih nagonskih pobuda koje su prisutne od rođenja, ukorijenjene u tjelesnoj organizaciji pojedinca i vođene isključivo [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].<ref name="Lapsley_Stey_2012">{{cite book |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |date=2012 |title=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |chapter=Id, Ego, and Superego |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |doi=10.1016/B978-0-12-375000-6.00199-3 |chapter-url=http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20161213073830/http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-date=13. 12. 2016 |url-status=dead |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1949">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da psihički aparat u početku postoji kao nediferencirani id. Tokom razvoja, iz jednog njegovog dijela postepeno se oblikuje strukturirani ego, odnosno doživljaj [[Self|vlastitog ja]] kao integrisane cjeline. Za razliku od ida, ego svoje djelovanje ne zasniva samo na principu zadovoljstva, već uzima u obzir i zahtjeve vanjske stvarnosti, odnosno princip realnosti. Freud je id opisivao kao ″veliki rezervoar [[libido|libida]]″, odnosno psihičke energije želje, koja se u psihoanalitičkoj teoriji najčešće povezuje sa seksualnim nagonima.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |editor-last=Richards |editor-first=Angela |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/onmetapsychology0002freu |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref> Libido predstavlja energiju životnih nagona, usmjerenih na održavanje, obnavljanje i razvoj života. Kasnije je Freud u svoju teoriju uveo i koncept [[Nagon smrti|nagona smrti]], za koji je smatrao da teži vraćanju organskog života u neživo stanje.<ref name="Freud_1984" /> Prema njegovom mišljenju, nagon smrti djelimično se ispoljava kao ''″nagon destrukcije″'' usmjeren prema vanjskom svijetu i drugim živim bićima, prvenstveno kroz agresivno ponašanje.<ref name="Freud_1984" /> Budući da id obuhvata sve nagonske impulse, Freud je smatrao da su i destruktivni nagoni i [[Eros]], odnosno životni nagoni, sastavni dijelovi ida.<ref name="Freud_1933" /> == Ego == [[Datoteka:Structural-Model1.png|mini|mini|desno|300px|″Ego nije jasno odvojen od ida; njegov donji dio stapa se s njim. Potisnuti sadržaji također se stapaju s idom i predstavljaju njegov dio. Od ega su jasno odvojeni jedino otporima potiskivanja, ali s egom mogu komunicirati posredstvom ida.″ ([[Sigmund Freud]], 1923)]] Ego djeluje u skladu s [[Princip realnosti|principom realnosti]]. Njegova funkcija je da obrađuje i organizuje opažaje, misli, sjećanja i snove, povezujući ih u logički koherentne cjeline i usmjeravajući ponašanje pojedinca. Budući da su nagoni ida često u sukobu s moralnim normama, društvenim pravilima i kulturnim zahtjevima,<ref name="Freud_1930">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1930 |title=Das Unbehagen in der Kultur |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/DasUnbehagenInDerKultur |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Freud_1927">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=Die Zukunft einer Illusion |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/Freud_1927_Die_Zukunft_einer_Illusion_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> ego nastoji usmjeriti nagonsku energiju i omogućiti zadovoljenje nagona na način koji je usklađen sa zahtjevima stvarnosti.<ref name="Noam_1984">{{cite journal |last=Noam |first=Gil G. |last2=Hauser |first2=Stuart T. |last3=Santostefano |first3=Sebastiano |last4=Garrison |first4=William |last5=Jacobson |first5=Alan M. |last6=Powers |first6=Sally I. |last7=Mead |first7=Merrill |date=1984 |title=Ego Development and Psychopathology: A Study of Hospitalized Adolescents |journal=Child Development |volume=55 |issue=1 |pages=184–194 |doi=10.1111/j.1467-8624.1984.tb00283.x |url=https://www.jstor.org/stable/1129844 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ego opisivao kao posrednika između ida i vanjskog svijeta. U toj ulozi ego pokušava pomiriti nagonske zahtjeve ida sa ograničenjima stvarnosti, pri čemu često racionalizuje ili prikriva nesvjesne impulse ida. Prema Freudu, ego je nerijetko ″primoran prikrivati nesvjesne zahtjeve ida vlastitim [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacijama]], prikrivati sukobe između ida i stvarnosti te stvarati privid da uvažava zahtjeve stvarnosti čak i onda kada id ostaje nepopustljiv i nepromijenjen″.<ref name="Freud_1933" /> Freud je u početku izraz ego koristio za označavanje osjećaja vlastitog ja, ali je kasnije njegovo značenje proširio tako da obuhvati različite psihičke funkcije, uključujući prosuđivanje, toleranciju, [[Testiranje realnosti|provjeru stvarnosti]], kontrolu, planiranje, [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], sintezu informacija, intelektualno funkcionisanje i [[pamćenje]]. U tom smislu, ego predstavlja organizacijsko načelo na kojem se zasnivaju mišljenje i tumačenje stvarnosti.<ref name="Snowden_2005">{{cite book |last=Snowden |first=Ruth |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000snow |publisher=Teach Yourself |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-340-88402-7}}</ref> Prema Freudu, ego je dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta. Za razliku od ida, koji sadrži nagonske strasti i impulse, ego predstavlja ono što se može nazvati razumom i zdravim razumom. Freud je odnos između ega i ida ponovo ilustrovao metaforom jahača i konja. Kao što jahač mora obuzdavati i usmjeravati snažnijeg konja, tako i ego nastoji upravljati energijama ida. Međutim, za razliku od jahača koji koristi vlastitu snagu, ego se pri tome služi energijom koju posuđuje od ida.<ref name="Freud_1984" /> Freud je također smatrao da ego istovremeno služi ″trojici strogih gospodara″: vanjskom svijetu, super-egu i idu.<ref name="Freud_1933" /> Njegova osnovna zadaća jeste održavanje ravnoteže između nagonskih zahtjeva ida, ograničenja koja nameće stvarnost i moralnih zahtjeva superega. U tom smislu, ego je usmjeren na samoodržavanje, nastojeći nagonske impulse ida zadržati u granicama koje su prilagođene stvarnosti i prihvatljive superegu. Prema Freudu, ego se nalazi između suprotstavljenih zahtjeva ida, superega i vanjske stvarnosti te nastoji održati ravnotežu među njima. Takav položaj čini ga izloženim različitim oblicima [[anksioznost]]i: realističkoj, moralnoj i neurotskoj. Realistička anksioznost povezana je s opasnostima iz vanjskog svijeta, moralna proizlazi iz zahtjeva super-ega, dok neurotska nastaje kao posljedica pritiska nagonskih impulsa ida.<ref name="Freud_1933" /> Freud je smatrao da ego često pokušava ublažiti sukobe između ida i stvarnosti prikrivajući ili preoblikujući određene aspekte realnosti. Istovremeno, super-ego kontroliše njegovo djelovanje i reaguje osjećajima [[Krivica (emocija)|krivice]], [[anksioznost]]i i [[Kompleks inferiornosti|manje vrijednosti]] kada procijeni da ego nije postupio u skladu s internalizovanim moralnim normama. Kako bi se nosio s unutrašnjim konfliktima i anksioznošću, ego koristi [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]]. Njihova funkcija je smanjenje psihičke napetosti i anksioznosti tako što prikrivaju, preoblikuju ili usmjeravaju impulse koji se doživljavaju kao prijeteći.<ref name="Myers_2015">{{cite book |last=Myers |first=David G. |date=2015 |title=Psychology in Modules |url=https://archive.org/details/psychologyinmodu0000myer |publisher=Worth Publishers, A Macmillan Education Imprint |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-4641-6752-2}}</ref> Među odbrambenim mehanizmima koje je opisao Sigmund Freud nalaze se [[poricanje]], [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]], [[intelektualizacija]], [[Maštanje (psihologija)|maštanje]], [[Kompenzacija (psihologija)|kompenzacija]], [[Psihološka projekcija|projekcija]], [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacija]], [[reaktivna formacija]], [[Regresija (psihologija)|regresija]], [[potiskivanje]] i [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]]. Freudova kćerka, [[Anna Freud]], dodatno je proširila teoriju odbrambenih mehanizama opisujući [[Poništavanje (psihologija)|poništavanje]], [[Potiskivanje misli|supresiju]], [[Disocijacija (psihologija)|disocijaciju]], [[Idealizacija i devalvacija|idealizaciju]], [[Identifikacija (psihologija)|identifikaciju]], [[Introjekcija|introjekciju]], preokretanje, [[Somatizacija|somatizaciju]], [[Cijepanje (psihologija)|cijepanje]] i supstituciju kao dodatne načine psihološke odbrane. U dijagramu koji prikazuje strukturni i topografski model psihe, ego je predstavljen kao instanca koja se jednim dijelom nalazi u svjesnom, jednim dijelom u [[Predsvjesno|predsvjesnom]], a jednim dijelom u [[Nesvjesno|nesvjesnom]] području psihe. Prema tom prikazu, približno polovina ega pripada svjesnom, četvrtina predsvjesnom, a četvrtina nesvjesnom dijelu psihe. == Super-ego == Super-ego predstavlja dio psihe koji odražava internalizaciju društvenih normi, moralnih pravila i kulturnih vrijednosti. Ovi sadržaji prvenstveno se usvajaju od roditelja, ali i od drugih autoriteta te šire kulturne sredine. Sigmund Freud razvio je koncept super-ega nadovezujući se na ranije pojmove [[Ego-ideal|ego-ideal]]a i posebne psihičke instance koja kontroliše ostvarivanje ego-ideala i djeluje kao ono što nazivamo savješću.<ref name="Freud_1984" /> Freud je smatrao da se super-ego razvija kroz identifikaciju s roditeljima. Tokom razvoja, on ne usvaja samo roditeljske norme i vrijednosti nego i utjecaje drugih osoba koje preuzimaju roditeljsku ulogu, kao što su odgajatelji, nastavnici i uzori koje pojedinac idealizuje. {{Citat|Dječiji super-ego zapravo nije izgrađen prema uzoru na roditelje, nego prema uzoru na super-ego roditelja. Sadržaji koji ga ispunjavaju isti su, te on postaje nosilac tradicije i vrijednosnih sudova koji se na taj način prenose s generacije na generaciju.<ref name="Freud_1933" />}} Super-ego teži savršenstvu.<ref name="Myers_2015" /> On predstavlja dio strukture ličnosti, uglavnom, ali ne u potpunosti nesvjestan, koji obuhvata ego-ideal, moralne i duhovne ciljeve pojedinca, kao i psihičku instancu koja se najčešće naziva [[Savjest|savješću]]. Savjest kritikuje, procjenjuje i ograničava izražavanje nagona, fantazija, osjećaja i postupaka. U tom smislu, super-ego djeluje suprotno idu. Dok id teži neposrednom zadovoljenju nagonskih potreba, super-ego predstavlja internalizovani mehanizam koji nastoji usmjeriti ego prema ponašanju koje je prihvatljivo sa stanovišta društvenih i moralnih normi.<ref name="Calian_2012">{{cite book |last=Calian |first=Florian |date=2012 |title=Plato's Psychology of Action and the Origin of Agency |url=https://www.researchgate.net/publication/233852125_Plato's_Psychology_of_Action_and_the_Origin_of_Agency |publisher=L'Harmattan |pages=17–19 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-963-236-587-9}}</ref> Razvoj ega i super-ega povezan je s dva važna faktora: djetetovom bespomoćnošću i razrješenjem [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Sedat_2005">{{cite book |last=Sedat |first=Jacques |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000seda |publisher=Other Press |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-59051-168-8}}</ref> Kod dječaka se super-ego formira tokom razrješenja Edipovog kompleksa, kroz proces identifikacije s ocem. Do toga dolazi nakon odustajanja od majke kao objekta ljubavi, uslijed [[Strah od kastracije|straha od kastracije]]. Freud je smatrao da super-ego zadržava osobine očinske figure te da njegova snaga zavisi od intenziteta Edipovog kompleksa i načina na koji je on razriješen. U tom kontekstu navodi: {{Citat|Super-ego zadržava karakter oca, a što je Edipov kompleks bio snažniji i što je brže podlegao potiskivanju (pod utjecajem autoriteta, religijskog odgoja, školovanja i čitanja), to će kasnije dominacija super-ega nad egom biti stroža – u obliku savjesti ili možda nesvjesnog osjećaja krivice.<ref name="Freud_1927_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=The Ego and the Id |url=https://archive.org/details/freud-1927-id |translator=Riviere, Joan |publisher=The Hogarth Press & The Institute of Psycho-Analysis |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} U djelu ''[[Ego i id]]'' Freud opisuje [[Ego-ideal|ego-ideal]] kao instancu koja se odlikuje strogošću i sklonošću nametanju zahtjeva pojedincu. Prema njegovom mišljenju, oblikovanje super-ega usko je povezano s načinom na koji dijete doživljava roditelje tokom ranog razvoja. Budući da dijete u najranijim godinama roditelje doživljava kao izuzetno moćne i autoritativne figure, upravo ta rana iskustva imaju presudan utjecaj na formiranje super-ega. {{Citat|...ne treba zaboraviti ni to da dijete različito procjenjuje svoje roditelje u različitim razdobljima života. U vrijeme kada Edipov kompleks ustupa mjesto super-egu, roditelji su za dijete gotovo veličanstvene figure. Kasnije, međutim, gube veliki dio te idealizovane slike. Tada dolazi i do identifikacije s roditeljima kakvi se doživljavaju u tom kasnijem periodu, a te identifikacije redovno značajno doprinose oblikovanju karaktera. Međutim, one utječu samo na ego i više ne djeluju na super-ego, koji je već oblikovan najranijim roditeljskim slikama. |''Nova uvodna predavanja iz psihoanalize''<ref name="Freud_1933" />}} Kada dijete doživljava roditelja kao suparnika ili autoritativnu figuru, ono se suočava s osjećajem zabrane i obaveze koji Freud opisuje kao diktatorsko ″Moraš″. Taj osjećaj povezan je s roditeljskim [[imago]]m, odnosno unutrašnjom psihičkom predstavom roditelja.<ref name="APA_Imago">{{Cite web |url=https://dictionary.apa.org/imago |title=APA Dictionary of Psychology: Imago |publisher=American Psychological Association |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema psihoanalitičkoj teoriji, utjecaj roditeljskog imaga može se ispoljavati na različitim nivoima psihoseksualnog razvoja, uključujući autoerotsku, narcističku, analnu i falusnu fazu.<ref name="Pederson_2015">{{cite book |last=Pederson |first=Trevor C. |date=2015 |title=The Economics of Libido: Psychic Bisexuality, the Superego, and the Centrality of the Oedipus Complex |url=https://books.google.ba/books/about/The_Economics_of_Libido.html?id=XRv3BgAAQBAJ |publisher=Karnac Books |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=9781781814376}}</ref> Odnosi uspostavljeni u tim razvojnim fazama povezani su s formiranjem različitih obrazaca emocionalnih i agresivnih impulsa, koji imaju važnu ulogu u razvoju ličnosti.<ref name="Hommel_2019">{{Cite journal |last=Hommel |first=Bernhard |date=2019-10-01 |title=Affect and control: A conceptual clarification |url=https://zenodo.org/record/3634804 |journal=International Journal of Psychophysiology |volume=144 |pages=1–6 |doi=10.1016/j.ijpsycho.2019.07.006 |hdl=1887/81987 |issn=0167-8760 |pmid=31362029 |s2cid=198998249 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept Edipovog kompleksa, koji se prema Freudu internalizira u super-egu i koji je povezao s hipotetičkim ubistvom praoca darvinističke horde od strane njegovih sinova, bio je predmet kritika zbog navodnog [[Seksizam|seksizma]]. Freud je razvoj super-ega povezao sa [[Strah od kastracije|strahom od kastracije]] i identifikovanjem s ocem, smatrajući da se taj proces kod dječaka i djevojčica odvija različito zbog anatomskih razlika. Zbog toga je tvrdio da se super-ego kod žena ne razvija na isti način kao kod muškaraca te da je prosuđivanje kod žena češće pod utjecajem osjećaja privrženosti ili neprijateljstva nego straha od kastracije, koji je prema njegovoj teoriji imao ključnu ulogu u razvoju super-ega kod muškaraca.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=On Sexuality: Three Essays on the Theory of Sexuality and Other Works |url=https://archive.org/details/onsexualitythree0000freu |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth; New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovakva tumačenja kasnije su često kritikovana kao rodno pristrasna. Ipak, Freud je naknadno ublažio vlastito stajalište ističući da većina muškaraca također ne odgovara u potpunosti idealizovanom modelu muškosti. Smatrao je da svaka osoba, bez obzira na spol, u sebi objedinjuje i muške i ženske osobine, koje je opisivao kao općeljudske karakteristike.<ref name="Freud_1977" /> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Freudovska psihologija]] [[Kategorija:Koncepti o selfu]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Psihološki modeli]] 2cre4m4fwgm6htydmmp7c6xs6rfgfei 3898479 3898460 2026-06-11T16:09:17Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3898479 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} [[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]] '''Id, ego i super-ego''' predstavljaju tri međusobno povezana i međudjelujuća dijela [[Psihički aparat|psihičkog aparata]], opisana u strukturnom modelu [[psiha (psihologija)|psihe]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Ovi pojmovi su teorijski konstrukti koje je Freud koristio kako bi objasnio osnovnu strukturu psihičkog života onako kako se ona ispoljava u psihoanalitičkoj praksi. Freud je koristio [[Njemački jezik|njemačke]] izraze ''das Es'', ''Ich'' i ''Über-Ich'', koji doslovno znače ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. [[Latinski jezik|Latinski]] termini ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' uvedeni su u prijevodima njegovih djela te su ostali u širokoj upotrebi. Strukturni model uveden je u Freudovom djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a dodatno je razrađen i formalizovan u kasnijim djelima, među kojima je i ''[[Ego i Id]]'' iz 1923. Sigmund Freud razvio je ovaj model kao odgovor na nejasnoće koje su se pojavile u vezi s pojmovima ″svjesno″ i ″nesvjesno″ u njegovom ranijem topografskom modelu psihe.<ref name="Bullock_Trombley_1999">{{cite book |editor1-last=Bullock |editor1-first=Alan |editor2-last=Trombley |editor2-first=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=978-0-00-255869-3 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1920">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1920 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1920–1922): Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://www.sas.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Beyond_P_P.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> U najširem smislu, ''id'' predstavlja nesvjesni skup [[Instinkt|nagonskih]] potreba, impulsa i želja koje nisu međusobno usklađene. ''Super-ego'' je dio psihe koji sadrži internalizirane društvene norme, pravila i vrijednosti, oblikovane prvenstveno pod utjecajem roditeljskih zahtjeva, zabrana i očekivanja tokom djetinjstva. ''Ego'' je psihička instanca koja nastoji uskladiti zahtjeve ida, ograničenja vanjske stvarnosti i moralne zahtjeve super-ega te na osnovu toga usmjerava ponašanje pojedinca. Objašnjavajući odnos između ega i ida, Sigmund Freud uporedio je ego s jahačem, a id s konjem. Prema toj analogiji, jahač mora obuzdavati i usmjeravati znatno snažniju energiju konja, istovremeno mu povremeno dopuštajući ostvarenje njegovih nagona u granicama onoga što je moguće i prihvatljivo. Na sličan način, ego nastoji upravljati energijama ida i usmjeravati ih prema djelovanju koje je prilagođeno stvarnosti. Freud je stoga smatrao da ego ″ima običaj pretvarati volju ida u djelovanje kao da je riječ o njegovoj vlastitoj volji″.<ref name="Freud_1966">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref> == Historija i prijevod termina == Izrazi ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' nisu termini koje je koristio sam [[Sigmund Freud]], nego latinizirani oblici koje je uveo njegov prevodilac [[James Strachey]]. Freud je u svojim djelima koristio njemačke izraze ''das Es'', ''das Ich'' i ''das Über-Ich'',<ref name="Laplanche_Pontalis_1974">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=J.-B. |date=1974 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Donald Nicholson-Smith}}</ref> koji doslovno ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. Zbog toga su ovi pojmovi njemačkim čitaocima bili relativno lako razumljivi i povezani sa svakodnevnim jezikom. Izraz ''das Es'' prvobitno je koristio [[Georg Groddeck]], čije su ideje privukle Freudovu pažnju. U engleskim prijevodima Groddeckovih djela ovaj termin preveden je kao ''the It'' (″ono″).<ref name="Groddeck_1928">{{cite book |last=Groddeck |first=Georg |date=1928 |title=The Book of the It: Psychoanalytic Letters to a Friend |publisher=Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/b29815101 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Termin ''ego'' preuzet je neposredno iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]], u kojem predstavlja [[nominativ]] prvog lica jednine [[Lična zamjenica|lične zamjenice]] i doslovno znači ″ja″. Način na koji su Freudovi termini prevedeni na engleski jezik bio je predmet kritika. Tako je [[Bruno Bettelheim]] smatrao da su engleski prijevodi otežali razumijevanje Freudovih ideja jer su svakodnevni i neposredni jezik njegovih originalnih njemačkih tekstova zamijenili formalizovanom stručnom terminologijom.<ref name="Symington_2018">{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Id == [[Sigmund Freud]] smatrao je da je id [[Nesvjesno|nesvjesni]] izvor tjelesnih potreba, impulsa i [[Želja|želja]], posebno onih povezanih s agresivnošću i seksualnim nagonom.<ref name="Martin_2010">{{cite book |last1=Martin |first1=G. Neil |last2=Carlson |first2=Neil R. |last3=Buskist |first3=William |date=2010 |title=Psychology |edition=4. |publisher=Pearson Education Limited |location=Harlow, Essex |isbn=978-0-273-72011-9 |url=http://www.sociology.org.uk/notes/Psychology4ed.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Id djeluje u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]] — psihičkom načelom usmjerenim ka trenutnom zadovoljenju impulsa i želja.<ref name="Schacter_2009">{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |date=2009 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |location=New York City |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/481 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je id opisivao kao ″tamni, nepristupačni dio naše ličnosti″. Prema njegovom mišljenju, id nije moguće neposredno spoznati, već se o njemu može zaključivati uglavnom na osnovu analize snova i neurotskih simptoma. Budući da djeluje izvan svjesnog iskustva, može se opisati prvenstveno kroz njegov odnos i suprotnost prema egu. Freud je smatrao da id nema organizovanu strukturu niti jedinstvenu volju. Njegovo djelovanje usmjereno je isključivo na zadovoljenje nagona u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> U idu ne postoje logičko rasuđivanje ni pretpostavke koje karakterišu svjesni mentalni život. Suprotstavljeni impulsi mogu postojati istovremeno, bez međusobnog poništavanja, a u njemu ne postoji ništa što bi odgovaralo pojmovima negacije ili vremena. Freud je također isticao da id ne poznaje vrijednosne sudove, moralna načela niti razlikovanje dobra i zla. Prema njegovom shvatanju, id se sastoji od nagonskih ulaganja psihičke energije koja teži neposrednom pražnjenju i zadovoljenju.<ref name="Freud_1933" /> Sa razvojnog stanovišta, id prethodi egu. Prema Freudovom shvatanju, id se sastoji od osnovnih nagonskih pobuda koje su prisutne od rođenja, ukorijenjene u tjelesnoj organizaciji pojedinca i vođene isključivo [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].<ref name="Lapsley_Stey_2012">{{cite book |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |date=2012 |title=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |chapter=Id, Ego, and Superego |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |doi=10.1016/B978-0-12-375000-6.00199-3 |chapter-url=http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20161213073830/http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-date=13. 12. 2016 |url-status=dead |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1949">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da psihički aparat u početku postoji kao nediferencirani id. Tokom razvoja, iz jednog njegovog dijela postepeno se oblikuje strukturirani ego, odnosno doživljaj [[Self|vlastitog ja]] kao integrisane cjeline. Za razliku od ida, ego svoje djelovanje ne zasniva samo na principu zadovoljstva, već uzima u obzir i zahtjeve vanjske stvarnosti, odnosno princip realnosti. Freud je id opisivao kao ″veliki rezervoar [[libido|libida]]″, odnosno psihičke energije želje, koja se u psihoanalitičkoj teoriji najčešće povezuje sa seksualnim nagonima.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |editor-last=Richards |editor-first=Angela |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/onmetapsychology0002freu |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref> Libido predstavlja energiju životnih nagona, usmjerenih na održavanje, obnavljanje i razvoj života. Kasnije je Freud u svoju teoriju uveo i koncept [[Nagon smrti|nagona smrti]], za koji je smatrao da teži vraćanju organskog života u neživo stanje.<ref name="Freud_1984" /> Prema njegovom mišljenju, nagon smrti djelimično se ispoljava kao ''″nagon destrukcije″'' usmjeren prema vanjskom svijetu i drugim živim bićima, prvenstveno kroz agresivno ponašanje.<ref name="Freud_1984" /> Budući da id obuhvata sve nagonske impulse, Freud je smatrao da su i destruktivni nagoni i [[Eros]], odnosno životni nagoni, sastavni dijelovi ida.<ref name="Freud_1933" /> == Ego == [[Datoteka:Structural-Model1.png|mini|mini|desno|300px|″Ego nije jasno odvojen od ida; njegov donji dio stapa se s njim. Potisnuti sadržaji također se stapaju s idom i predstavljaju njegov dio. Od ega su jasno odvojeni jedino otporima potiskivanja, ali s egom mogu komunicirati posredstvom ida.″ ([[Sigmund Freud]], 1923)]] Ego djeluje u skladu s [[Princip realnosti|principom realnosti]]. Njegova funkcija je da obrađuje i organizuje opažaje, misli, sjećanja i snove, povezujući ih u logički koherentne cjeline i usmjeravajući ponašanje pojedinca. Budući da su nagoni ida često u sukobu s moralnim normama, društvenim pravilima i kulturnim zahtjevima,<ref name="Freud_1930">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1930 |title=Das Unbehagen in der Kultur |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/DasUnbehagenInDerKultur |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Freud_1927">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=Die Zukunft einer Illusion |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/Freud_1927_Die_Zukunft_einer_Illusion_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> ego nastoji usmjeriti nagonsku energiju i omogućiti zadovoljenje nagona na način koji je usklađen sa zahtjevima stvarnosti.<ref name="Noam_1984">{{cite journal |last=Noam |first=Gil G. |last2=Hauser |first2=Stuart T. |last3=Santostefano |first3=Sebastiano |last4=Garrison |first4=William |last5=Jacobson |first5=Alan M. |last6=Powers |first6=Sally I. |last7=Mead |first7=Merrill |date=1984 |title=Ego Development and Psychopathology: A Study of Hospitalized Adolescents |journal=Child Development |volume=55 |issue=1 |pages=184–194 |doi=10.1111/j.1467-8624.1984.tb00283.x |url=https://www.jstor.org/stable/1129844 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ego opisivao kao posrednika između ida i vanjskog svijeta. U toj ulozi ego pokušava pomiriti nagonske zahtjeve ida sa ograničenjima stvarnosti, pri čemu često racionalizuje ili prikriva nesvjesne impulse ida. Prema Freudu, ego je nerijetko ″primoran prikrivati nesvjesne zahtjeve ida vlastitim [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacijama]], prikrivati sukobe između ida i stvarnosti te stvarati privid da uvažava zahtjeve stvarnosti čak i onda kada id ostaje nepopustljiv i nepromijenjen″.<ref name="Freud_1933" /> Freud je u početku izraz ego koristio za označavanje osjećaja vlastitog ja, ali je kasnije njegovo značenje proširio tako da obuhvati različite psihičke funkcije, uključujući prosuđivanje, toleranciju, [[Testiranje realnosti|provjeru stvarnosti]], kontrolu, planiranje, [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], sintezu informacija, intelektualno funkcionisanje i [[pamćenje]]. U tom smislu, ego predstavlja organizacijsko načelo na kojem se zasnivaju mišljenje i tumačenje stvarnosti.<ref name="Snowden_2005">{{cite book |last=Snowden |first=Ruth |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000snow |publisher=Teach Yourself |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-340-88402-7}}</ref> Prema Freudu, ego je dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta. Za razliku od ida, koji sadrži nagonske strasti i impulse, ego predstavlja ono što se može nazvati razumom i zdravim razumom. Freud je odnos između ega i ida ponovo ilustrovao metaforom jahača i konja. Kao što jahač mora obuzdavati i usmjeravati snažnijeg konja, tako i ego nastoji upravljati energijama ida. Međutim, za razliku od jahača koji koristi vlastitu snagu, ego se pri tome služi energijom koju posuđuje od ida.<ref name="Freud_1984" /> Freud je također smatrao da ego istovremeno služi ″trojici strogih gospodara″: vanjskom svijetu, super-egu i idu.<ref name="Freud_1933" /> Njegova osnovna zadaća jeste održavanje ravnoteže između nagonskih zahtjeva ida, ograničenja koja nameće stvarnost i moralnih zahtjeva superega. U tom smislu, ego je usmjeren na samoodržavanje, nastojeći nagonske impulse ida zadržati u granicama koje su prilagođene stvarnosti i prihvatljive superegu. Prema Freudu, ego se nalazi između suprotstavljenih zahtjeva ida, superega i vanjske stvarnosti te nastoji održati ravnotežu među njima. Takav položaj čini ga izloženim različitim oblicima [[anksioznost]]i: realističkoj, moralnoj i neurotskoj. Realistička anksioznost povezana je s opasnostima iz vanjskog svijeta, moralna proizlazi iz zahtjeva super-ega, dok neurotska nastaje kao posljedica pritiska nagonskih impulsa ida.<ref name="Freud_1933" /> Freud je smatrao da ego često pokušava ublažiti sukobe između ida i stvarnosti prikrivajući ili preoblikujući određene aspekte realnosti. Istovremeno, super-ego kontroliše njegovo djelovanje i reaguje osjećajima [[Krivica (emocija)|krivice]], [[anksioznost]]i i [[Kompleks inferiornosti|manje vrijednosti]] kada procijeni da ego nije postupio u skladu s internalizovanim moralnim normama. Kako bi se nosio s unutrašnjim konfliktima i anksioznošću, ego koristi [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]]. Njihova funkcija je smanjenje psihičke napetosti i anksioznosti tako što prikrivaju, preoblikuju ili usmjeravaju impulse koji se doživljavaju kao prijeteći.<ref name="Myers_2015">{{cite book |last=Myers |first=David G. |date=2015 |title=Psychology in Modules |url=https://archive.org/details/psychologyinmodu0000myer |publisher=Worth Publishers, A Macmillan Education Imprint |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-4641-6752-2}}</ref> Među odbrambenim mehanizmima koje je opisao Sigmund Freud nalaze se [[poricanje]], [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]], [[intelektualizacija]], [[Maštanje (psihologija)|maštanje]], [[Kompenzacija (psihologija)|kompenzacija]], [[Psihološka projekcija|projekcija]], [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacija]], [[reaktivna formacija]], [[Regresija (psihologija)|regresija]], [[potiskivanje]] i [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]]. Freudova kćerka, [[Anna Freud]], dodatno je proširila teoriju odbrambenih mehanizama opisujući [[Poništavanje (psihologija)|poništavanje]], [[Potiskivanje misli|supresiju]], [[Disocijacija (psihologija)|disocijaciju]], [[Idealizacija i devalvacija|idealizaciju]], [[Identifikacija (psihologija)|identifikaciju]], [[Introjekcija|introjekciju]], preokretanje, [[Somatizacija|somatizaciju]], [[Cijepanje (psihologija)|cijepanje]] i supstituciju kao dodatne načine psihološke odbrane. U dijagramu koji prikazuje strukturni i topografski model psihe, ego je predstavljen kao instanca koja se jednim dijelom nalazi u svjesnom, jednim dijelom u [[Predsvjesno|predsvjesnom]], a jednim dijelom u [[Nesvjesno|nesvjesnom]] području psihe. Prema tom prikazu, približno polovina ega pripada svjesnom, četvrtina predsvjesnom, a četvrtina nesvjesnom dijelu psihe. == Super-ego == Super-ego predstavlja dio psihe koji odražava internalizaciju društvenih normi, moralnih pravila i kulturnih vrijednosti. Ovi sadržaji prvenstveno se usvajaju od roditelja, ali i od drugih autoriteta te šire kulturne sredine. Sigmund Freud razvio je koncept super-ega nadovezujući se na ranije pojmove [[Ego-ideal|ego-ideal]]a i posebne psihičke instance koja kontroliše ostvarivanje ego-ideala i djeluje kao ono što nazivamo savješću.<ref name="Freud_1984" /> Freud je smatrao da se super-ego razvija kroz identifikaciju s roditeljima. Tokom razvoja, on ne usvaja samo roditeljske norme i vrijednosti nego i utjecaje drugih osoba koje preuzimaju roditeljsku ulogu, kao što su odgajatelji, nastavnici i uzori koje pojedinac idealizuje. {{Citat|Dječiji super-ego zapravo nije izgrađen prema uzoru na roditelje, nego prema uzoru na super-ego roditelja. Sadržaji koji ga ispunjavaju isti su, te on postaje nosilac tradicije i vrijednosnih sudova koji se na taj način prenose s generacije na generaciju.<ref name="Freud_1933" />}} Super-ego teži savršenstvu.<ref name="Myers_2015" /> On predstavlja dio strukture ličnosti, uglavnom, ali ne u potpunosti nesvjestan, koji obuhvata ego-ideal, moralne i duhovne ciljeve pojedinca, kao i psihičku instancu koja se najčešće naziva [[Savjest|savješću]]. Savjest kritikuje, procjenjuje i ograničava izražavanje nagona, fantazija, osjećaja i postupaka. U tom smislu, super-ego djeluje suprotno idu. Dok id teži neposrednom zadovoljenju nagonskih potreba, super-ego predstavlja internalizovani mehanizam koji nastoji usmjeriti ego prema ponašanju koje je prihvatljivo sa stanovišta društvenih i moralnih normi.<ref name="Calian_2012">{{cite book |last=Calian |first=Florian |date=2012 |title=Plato's Psychology of Action and the Origin of Agency |url=https://www.researchgate.net/publication/233852125_Plato's_Psychology_of_Action_and_the_Origin_of_Agency |publisher=L'Harmattan |pages=17–19 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-963-236-587-9}}</ref> Razvoj ega i super-ega povezan je s dva važna faktora: djetetovom bespomoćnošću i razrješenjem [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Sedat_2005">{{cite book |last=Sedat |first=Jacques |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000seda |publisher=Other Press |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-59051-168-8}}</ref> Kod dječaka se super-ego formira tokom razrješenja Edipovog kompleksa, kroz proces identifikacije s ocem. Do toga dolazi nakon odustajanja od majke kao objekta ljubavi, uslijed [[Strah od kastracije|straha od kastracije]]. Freud je smatrao da super-ego zadržava osobine očinske figure te da njegova snaga zavisi od intenziteta Edipovog kompleksa i načina na koji je on razriješen. U tom kontekstu navodi: {{Citat|Super-ego zadržava karakter oca, a što je Edipov kompleks bio snažniji i što je brže podlegao potiskivanju (pod utjecajem autoriteta, religijskog odgoja, školovanja i čitanja), to će kasnije dominacija super-ega nad egom biti stroža – u obliku savjesti ili možda nesvjesnog osjećaja krivice.<ref name="Freud_1927_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=The Ego and the Id |url=https://archive.org/details/freud-1927-id |translator=Riviere, Joan |publisher=The Hogarth Press & The Institute of Psycho-Analysis |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} U djelu ''[[Ego i id]]'' Freud opisuje [[Ego-ideal|ego-ideal]] kao instancu koja se odlikuje strogošću i sklonošću nametanju zahtjeva pojedincu. Prema njegovom mišljenju, oblikovanje super-ega usko je povezano s načinom na koji dijete doživljava roditelje tokom ranog razvoja. Budući da dijete u najranijim godinama roditelje doživljava kao izuzetno moćne i autoritativne figure, upravo ta rana iskustva imaju presudan utjecaj na formiranje super-ega. {{Citat|...ne treba zaboraviti ni to da dijete različito procjenjuje svoje roditelje u različitim razdobljima života. U vrijeme kada Edipov kompleks ustupa mjesto super-egu, roditelji su za dijete gotovo veličanstvene figure. Kasnije, međutim, gube veliki dio te idealizovane slike. Tada dolazi i do identifikacije s roditeljima kakvi se doživljavaju u tom kasnijem periodu, a te identifikacije redovno značajno doprinose oblikovanju karaktera. Međutim, one utječu samo na ego i više ne djeluju na super-ego, koji je već oblikovan najranijim roditeljskim slikama. |''Nova uvodna predavanja iz psihoanalize''<ref name="Freud_1933" />}} Kada dijete doživljava roditelja kao suparnika ili autoritativnu figuru, ono se suočava s osjećajem zabrane i obaveze koji Freud opisuje kao diktatorsko ″Moraš″. Taj osjećaj povezan je s roditeljskim [[imago]]m, odnosno unutrašnjom psihičkom predstavom roditelja.<ref name="APA_Imago">{{Cite web |url=https://dictionary.apa.org/imago |title=APA Dictionary of Psychology: Imago |publisher=American Psychological Association |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema psihoanalitičkoj teoriji, utjecaj roditeljskog imaga može se ispoljavati na različitim nivoima psihoseksualnog razvoja, uključujući autoerotsku, narcističku, analnu i falusnu fazu.<ref name="Pederson_2015">{{cite book |last=Pederson |first=Trevor C. |date=2015 |title=The Economics of Libido: Psychic Bisexuality, the Superego, and the Centrality of the Oedipus Complex |url=https://books.google.ba/books/about/The_Economics_of_Libido.html?id=XRv3BgAAQBAJ |publisher=Karnac Books |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=9781781814376}}</ref> Odnosi uspostavljeni u tim razvojnim fazama povezani su s formiranjem različitih obrazaca emocionalnih i agresivnih impulsa, koji imaju važnu ulogu u razvoju ličnosti.<ref name="Hommel_2019">{{Cite journal |last=Hommel |first=Bernhard |date=2019-10-01 |title=Affect and control: A conceptual clarification |url=https://zenodo.org/record/3634804 |journal=International Journal of Psychophysiology |volume=144 |pages=1–6 |doi=10.1016/j.ijpsycho.2019.07.006 |hdl=1887/81987 |issn=0167-8760 |pmid=31362029 |s2cid=198998249 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept Edipovog kompleksa, koji se prema Freudu internalizira u super-egu i koji je povezao s hipotetičkim ubistvom praoca darvinističke horde od strane njegovih sinova, bio je predmet kritika zbog navodnog [[Seksizam|seksizma]]. Freud je razvoj super-ega povezao sa [[Strah od kastracije|strahom od kastracije]] i identifikovanjem s ocem, smatrajući da se taj proces kod dječaka i djevojčica odvija različito zbog anatomskih razlika. Zbog toga je tvrdio da se super-ego kod žena ne razvija na isti način kao kod muškaraca te da je prosuđivanje kod žena češće pod utjecajem osjećaja privrženosti ili neprijateljstva nego straha od kastracije, koji je prema njegovoj teoriji imao ključnu ulogu u razvoju super-ega kod muškaraca.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=On Sexuality: Three Essays on the Theory of Sexuality and Other Works |url=https://archive.org/details/onsexualitythree0000freu |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth; New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovakva tumačenja kasnije su često kritikovana kao rodno pristrasna. Ipak, Freud je naknadno ublažio vlastito stajalište ističući da većina muškaraca također ne odgovara u potpunosti idealizovanom modelu muškosti. Smatrao je da svaka osoba, bez obzira na spol, u sebi objedinjuje i muške i ženske osobine, koje je opisivao kao općeljudske karakteristike.<ref name="Freud_1977" /> == Psihički aparat == [[Datoteka:Freuds structural model of psyche.png|mini|mini|desno|300px|Freudov strukturni ili troinstancijski model psihe, zasnovan na metafori jahača i konja. Ljudska glava simbolizuje ego, a životinja id. Libidna energija proizlazi iz ida i usmjerava se prema psihičkim procesima spoznaje i tjelesnom djelovanju. Ego putem opažanja, prosuđivanja i kontrole ponašanja nastoji zadovoljiti zahtjeve ida, dok super-ego internalizuje iskustva i društvene norme stečene tokom djetinjstva. Kada su zahtjevi super-ega u skladu s nagonima ida, pojedinac postiže psihičku ravnotežu. Freud je smatrao da granice između svjesnog i nesvjesnog nisu oštro određene, što je izrazio poznatom formulacijom: ″Gdje je bio id, treba da nastane ego.″<ref name="Freud_1966" /><ref name="Freud_1933_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=Neue Folge der Vorlesungen zur Einführung in die Psychoanalyse |series=Kleinoktavausgabe |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/Freud_1933_Neue_Folge_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref>]] Kako bi prevladao poteškoće u razumijevanju psihičkih procesa, Sigmund Freud razvio je koncept ″metapsihologije″, koji je [[Jacques Lacan]] opisao kao ''tehničku razradu'' modela psihe.<ref name="Lacan_1988">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1988 |title=The Seminar of Jacques Lacan: Book 1: Freud's Papers on Technique 1953-1954 |editor-last=Miller |editor-first=Jacques-Alain |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York / London |url=https://books.google.com.gi/books?id=jXw4AAAAIAAJ |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo John Forrester}}</ref> U okviru tog pristupa Freud je psihički aparat prikazao kao sistem sastavljen od tri međusobno povezane instance: ida, ega i super-ega. Id je smatrao izvornom psihičkom strukturom iz koje se tokom razvoja diferenciraju ego i super-ego. Pokretačku snagu psihičkog života predstavlja [[libido]], energija nagona koju je Freud dovodio u vezu s Platonovim [[Eros]]om.<ref name="Plato_2008">{{cite book |last=Plato |first= |date=2008 |title=The Symposium |editor-last1=Howatson |editor-first1=M. C. |editor-last2=Sheffield |editor-first2=Frisbee C. C. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-68298-5 |url=https://www.cambridge.org/9780521682985 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Prevela M. C. Howatson}}</ref><ref name="Freud_1921">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1921 |title=Massenpsychologie und Ich-Analyse |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/massenpsycholog00freugoog |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Freud je smatrao da se psihički procesi mogu proučavati iz više perspektiva, uključujući topografski, dinamički i ekonomski aspekt. Vjerovao je da će takav metapsihološki okvir omogućiti usklađivanje [[Psihoanaliza|psihoanalize]] s [[Biologija|biologijom]] i [[Evolucija|evolucijskom]] teorijom te pružiti naučnu osnovu za razumijevanje [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i psihičkog razvoja. U tom kontekstu razvio je teoriju psihoseksualnog razvoja kroz oralnu, analnu i genitalnu fazu.<ref name="Freud_1948">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1948 |title=Gesammelte Werke. Chronologisch geordnet. XIV. Band. Werke aus den Jahren 1925-1931 |publisher=Imago Publishing Co. |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1948-gw-14 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Važno mjesto u Freudovim kasnijim razmatranjima zauzima hipoteza o pračoporu, koju je izložio u djelu ''[[Totem i tabu]]''. Prema toj pretpostavci, najranije ljudske zajednice bile su organizovane oko dominantnog oca koji je imao monopol nad ženama. Nakon njegovog nasilnog uklanjanja, sinovi su uspostavili nova pravila zajedničkog života, uključujući zabranu [[incest]]a i različite moralne norme. Freud je smatrao da su iz takvih procesa postepeno nastali osnovni oblici društvene organizacije, moralnosti i religije. Ova hipoteza povezana je i s njegovim tumačenjem Edipovog kompleksa, porijekla totemizma te kasnijim razmatranjima kulture i civilizacije.<ref name="Freud_2004">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2004 |title=Totem and Taboo |publisher=Routledge (Taylor & Francis e-Library) |location=London / New York |isbn=0-203-16470-9 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1913%5D%20Totem%20and%20Taboo%20%28James%20Strachey%20translation%2C%201950%29 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref><ref name="Freud_1930" /> Međutim, Freud je pred kraj života naglašavao da su takve rekonstrukcije rane ljudske historije ostale hipotetičke. U djelu ''[[Mojsije i monoteizam]]'' ukazao je na nedostatak empirijskih saznanja o ponašanju primata i ranim oblicima ljudske društvene organizacije, zbog čega njegove pretpostavke o pračoporu nije bilo moguće neposredno potvrditi ili opovrgnuti.<ref name="Freud_1939">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1939 |title=Der Mann Moses und die monotheistische Religion: Drei Abhandlungen |publisher=Verlag Allert de Lange |location=Amsterdam |url=https://archive.org/details/DerMannMosesUndDieMonotheistischeReligion_520 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Ipak, smatrao je da vrijednost jedne hipoteze ne zavisi isključivo od neposredne provjerljivosti, nego i od njene sposobnosti da poveže i objasni različite pojave u novim područjima istraživanja.<ref name="Freud_1921" /> == Strukturni model i neuropsihoanaliza == [[Datoteka:Neurology Freud's three Instances.png|mini|mini|desno|300px|Tri instance Freudovog strukturalnog modela, kombinovane s nalazima moderne [[Neurologija|neurologije]]]] Freudova osnovna metapsihološka pretpostavka bila je da se psihički život, sa svojim potrebama, sviješću i pamćenjem, može posmatrati kao psihički aparat kojem se mogu pripisati ″prostorna rasprostranjenost i sastavljenost od više dijelova″, te čije je mjesto smješteno u [[mozak|mozgu]], odnosno [[Nervni sistem|nervnom sistemu]].<ref name="Freud_2010">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2010 |title=Abriss der Psychoanalyse |series=Reclams Universal-Bibliothek |publisher=Reclam |location=Stuttgart |isbn=978-3-15-018728-9 |url=https://archive.org/details/abrissderpsychoa0000freu_v8g2 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Razvoj savremenih neuroloških metoda omogućio je posmatranje bioelektrične aktivnosti [[neuron]]a u živom mozgu.<ref name="Solms_Turnbull_2011">{{cite journal |last1=Solms |first1=Mark |last2=Turnbull |first2=Oliver H. |date=2011 |title=What Is Neuropsychoanalysis? |journal=Neuropsychoanalysis |volume=13 |issue=2 |pages=133–145 |doi=10.1080/15294145.2011.10773670 |url=https://www.academia.edu/51359194 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva istraživanja doprinijela su boljem razumijevanju moždanih područja povezanih s osnovnim potrebama i nagonima, poput potrebe za hranom ili tjelesnim kontaktom, kao i regija odgovornih za složene procese svjesnog [[mišljenje|mišljenja]], koji se najčešće povezuju s funkcijama [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]]. Istovremeno, utvrđeno je da su pojedini dijelovi mozga specijalizovani za pohranjivanje i obradu pamćenja, što pojedini autori dovode u vezu s funkcijama koje je Freud pripisivao super-egu. Za ovakvo shvatanje značajno je bilo Freudovo djelo ''Nacrt naučne psihologije'', napisano 1895. U njemu je iznio pretpostavku da se iskustva pohranjuju u neuronskoj mreži putem trajnih promjena nastalih nakon određenog događaja. Iako je Freud ubrzo napustio ovaj pokušaj povezivanja [[Psihologija|psihologije]] i [[Neurofiziologija|neurofiziologije]], te rukopis nije objavio za života, on predstavlja jedan od prvih pokušaja objašnjenja psihičkih procesa na osnovu funkcionisanja nervnog sistema.<ref name="Freud_1895">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume III (1893-1899): Early Psycho-Analytic Publications |chapter=Project for a Scientific Psychology |editor-last=Strachey |editor-first=James |publisher=Hogarth Press |location=London |pages=347–445 |url=http://users.clas.ufl.edu/burt/freud%20fleiss%20letters/200711781-013.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Originalno napisano 1895. godine}}</ref> Spoznaje o neuronskim procesima koji omogućavaju trajno pohranjivanje iskustava u mozgu pripadaju području [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Neuronauka|neuronauke]]. Takva istraživanja usmjerena su na objašnjavanje mehanizama nastanka i pohranjivanja tragova pamćenja, dok se psihoanaliza prvenstveno bavi pitanjem odnosa između svjesnih i nesvjesnih psihičkih procesa. Prema Freudu, svijest je neposredno dostupna iskustvu, ali se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima. Smatrao je da se o psihičkom životu sa sigurnošću mogu utvrditi dvije činjenice: postojanje mozga i nervnog sistema kao njegovog biološkog osnova te postojanje svjesnih iskustava. Između ta dva pola postoje brojne pojave koje se mogu lokalizovati i proučavati, ali samo njihovo neurološko smještanje ne pruža potpuno objašnjenje prirode svijesti.<ref name="Freud_1948" /> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Freudovska psihologija]] [[Kategorija:Koncepti o selfu]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Psihološki modeli]] 623fw0kxyskl9cqm18gpuxw9ocm0lt7 3898530 3898479 2026-06-11T21:27:52Z Bosancica by MK 173186 Završen prijevod cijelog teksta sa Wikipedia en 3898530 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} [[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]] '''Id, ego i super-ego''' predstavljaju tri međusobno povezana i međudjelujuća dijela [[Psihički aparat|psihičkog aparata]], opisana u strukturnom modelu [[psiha (psihologija)|psihe]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Ovi pojmovi su teorijski konstrukti koje je Freud koristio kako bi objasnio osnovnu strukturu psihičkog života onako kako se ona ispoljava u psihoanalitičkoj praksi. Freud je koristio [[Njemački jezik|njemačke]] izraze ''das Es'', ''Ich'' i ''Über-Ich'', koji doslovno znače ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. [[Latinski jezik|Latinski]] termini ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' uvedeni su u prijevodima njegovih djela te su ostali u širokoj upotrebi. Strukturni model uveden je u Freudovom djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a dodatno je razrađen i formalizovan u kasnijim djelima, među kojima je i ''[[Ego i Id]]'' iz 1923. Sigmund Freud razvio je ovaj model kao odgovor na nejasnoće koje su se pojavile u vezi s pojmovima ″svjesno″ i ″nesvjesno″ u njegovom ranijem topografskom modelu psihe.<ref name="Bullock_Trombley_1999">{{cite book |editor1-last=Bullock |editor1-first=Alan |editor2-last=Trombley |editor2-first=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=978-0-00-255869-3 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1920">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1920 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1920–1922): Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://www.sas.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Beyond_P_P.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> U najširem smislu, ''id'' predstavlja nesvjesni skup [[Instinkt|nagonskih]] potreba, impulsa i želja koje nisu međusobno usklađene. ''Super-ego'' je dio psihe koji sadrži internalizirane društvene norme, pravila i vrijednosti, oblikovane prvenstveno pod utjecajem roditeljskih zahtjeva, zabrana i očekivanja tokom djetinjstva. ''Ego'' je psihička instanca koja nastoji uskladiti zahtjeve ida, ograničenja vanjske stvarnosti i moralne zahtjeve super-ega te na osnovu toga usmjerava ponašanje pojedinca. Objašnjavajući odnos između ega i ida, Sigmund Freud uporedio je ego s jahačem, a id s konjem. Prema toj analogiji, jahač mora obuzdavati i usmjeravati znatno snažniju energiju konja, istovremeno mu povremeno dopuštajući ostvarenje njegovih nagona u granicama onoga što je moguće i prihvatljivo. Na sličan način, ego nastoji upravljati energijama ida i usmjeravati ih prema djelovanju koje je prilagođeno stvarnosti. Freud je stoga smatrao da ego ″ima običaj pretvarati volju ida u djelovanje kao da je riječ o njegovoj vlastitoj volji″.<ref name="Freud_1966">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref> == Historija i prijevod termina == Izrazi ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' nisu termini koje je koristio sam [[Sigmund Freud]], nego latinizirani oblici koje je uveo njegov prevodilac [[James Strachey]]. Freud je u svojim djelima koristio njemačke izraze ''das Es'', ''das Ich'' i ''das Über-Ich'',<ref name="Laplanche_Pontalis_1974">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=J.-B. |date=1974 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Donald Nicholson-Smith}}</ref> koji doslovno ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. Zbog toga su ovi pojmovi njemačkim čitaocima bili relativno lako razumljivi i povezani sa svakodnevnim jezikom. Izraz ''das Es'' prvobitno je koristio [[Georg Groddeck]], čije su ideje privukle Freudovu pažnju. U engleskim prijevodima Groddeckovih djela ovaj termin preveden je kao ''the It'' (″ono″).<ref name="Groddeck_1928">{{cite book |last=Groddeck |first=Georg |date=1928 |title=The Book of the It: Psychoanalytic Letters to a Friend |publisher=Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/b29815101 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Termin ''ego'' preuzet je neposredno iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]], u kojem predstavlja [[nominativ]] prvog lica jednine [[Lična zamjenica|lične zamjenice]] i doslovno znači ″ja″. Način na koji su Freudovi termini prevedeni na engleski jezik bio je predmet kritika. Tako je [[Bruno Bettelheim]] smatrao da su engleski prijevodi otežali razumijevanje Freudovih ideja jer su svakodnevni i neposredni jezik njegovih originalnih njemačkih tekstova zamijenili formalizovanom stručnom terminologijom.<ref name="Symington_2018">{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Id == [[Sigmund Freud]] smatrao je da je id [[Nesvjesno|nesvjesni]] izvor tjelesnih potreba, impulsa i [[Želja|želja]], posebno onih povezanih s agresivnošću i seksualnim nagonom.<ref name="Martin_2010">{{cite book |last1=Martin |first1=G. Neil |last2=Carlson |first2=Neil R. |last3=Buskist |first3=William |date=2010 |title=Psychology |edition=4. |publisher=Pearson Education Limited |location=Harlow, Essex |isbn=978-0-273-72011-9 |url=http://www.sociology.org.uk/notes/Psychology4ed.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Id djeluje u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]] — psihičkom načelom usmjerenim ka trenutnom zadovoljenju impulsa i želja.<ref name="Schacter_2009">{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |date=2009 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |location=New York City |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/481 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je id opisivao kao ″tamni, nepristupačni dio naše ličnosti″. Prema njegovom mišljenju, id nije moguće neposredno spoznati, već se o njemu može zaključivati uglavnom na osnovu analize snova i neurotskih simptoma. Budući da djeluje izvan svjesnog iskustva, može se opisati prvenstveno kroz njegov odnos i suprotnost prema egu. Freud je smatrao da id nema organizovanu strukturu niti jedinstvenu volju. Njegovo djelovanje usmjereno je isključivo na zadovoljenje nagona u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> U idu ne postoje logičko rasuđivanje ni pretpostavke koje karakterišu svjesni mentalni život. Suprotstavljeni impulsi mogu postojati istovremeno, bez međusobnog poništavanja, a u njemu ne postoji ništa što bi odgovaralo pojmovima negacije ili vremena. Freud je također isticao da id ne poznaje vrijednosne sudove, moralna načela niti razlikovanje dobra i zla. Prema njegovom shvatanju, id se sastoji od nagonskih ulaganja psihičke energije koja teži neposrednom pražnjenju i zadovoljenju.<ref name="Freud_1933" /> Sa razvojnog stanovišta, id prethodi egu. Prema Freudovom shvatanju, id se sastoji od osnovnih nagonskih pobuda koje su prisutne od rođenja, ukorijenjene u tjelesnoj organizaciji pojedinca i vođene isključivo [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].<ref name="Lapsley_Stey_2012">{{cite book |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |date=2012 |title=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |chapter=Id, Ego, and Superego |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |doi=10.1016/B978-0-12-375000-6.00199-3 |chapter-url=http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20161213073830/http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-date=13. 12. 2016 |url-status=dead |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1949">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da psihički aparat u početku postoji kao nediferencirani id. Tokom razvoja, iz jednog njegovog dijela postepeno se oblikuje strukturirani ego, odnosno doživljaj [[Self|vlastitog ja]] kao integrisane cjeline. Za razliku od ida, ego svoje djelovanje ne zasniva samo na principu zadovoljstva, već uzima u obzir i zahtjeve vanjske stvarnosti, odnosno princip realnosti. Freud je id opisivao kao ″veliki rezervoar [[libido|libida]]″, odnosno psihičke energije želje, koja se u psihoanalitičkoj teoriji najčešće povezuje sa seksualnim nagonima.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |editor-last=Richards |editor-first=Angela |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/onmetapsychology0002freu |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref> Libido predstavlja energiju životnih nagona, usmjerenih na održavanje, obnavljanje i razvoj života. Kasnije je Freud u svoju teoriju uveo i koncept [[Nagon smrti|nagona smrti]], za koji je smatrao da teži vraćanju organskog života u neživo stanje.<ref name="Freud_1984" /> Prema njegovom mišljenju, nagon smrti djelimično se ispoljava kao ''″nagon destrukcije″'' usmjeren prema vanjskom svijetu i drugim živim bićima, prvenstveno kroz agresivno ponašanje.<ref name="Freud_1984" /> Budući da id obuhvata sve nagonske impulse, Freud je smatrao da su i destruktivni nagoni i [[Eros]], odnosno životni nagoni, sastavni dijelovi ida.<ref name="Freud_1933" /> == Ego == [[Datoteka:Structural-Model1.png|mini|mini|desno|300px|″Ego nije jasno odvojen od ida; njegov donji dio stapa se s njim. Potisnuti sadržaji također se stapaju s idom i predstavljaju njegov dio. Od ega su jasno odvojeni jedino otporima potiskivanja, ali s egom mogu komunicirati posredstvom ida.″ ([[Sigmund Freud]], 1923)]] Ego djeluje u skladu s [[Princip realnosti|principom realnosti]]. Njegova funkcija je da obrađuje i organizuje opažaje, misli, sjećanja i snove, povezujući ih u logički koherentne cjeline i usmjeravajući ponašanje pojedinca. Budući da su nagoni ida često u sukobu s moralnim normama, društvenim pravilima i kulturnim zahtjevima,<ref name="Freud_1930">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1930 |title=Das Unbehagen in der Kultur |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/DasUnbehagenInDerKultur |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Freud_1927">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=Die Zukunft einer Illusion |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/Freud_1927_Die_Zukunft_einer_Illusion_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> ego nastoji usmjeriti nagonsku energiju i omogućiti zadovoljenje nagona na način koji je usklađen sa zahtjevima stvarnosti.<ref name="Noam_1984">{{cite journal |last=Noam |first=Gil G. |last2=Hauser |first2=Stuart T. |last3=Santostefano |first3=Sebastiano |last4=Garrison |first4=William |last5=Jacobson |first5=Alan M. |last6=Powers |first6=Sally I. |last7=Mead |first7=Merrill |date=1984 |title=Ego Development and Psychopathology: A Study of Hospitalized Adolescents |journal=Child Development |volume=55 |issue=1 |pages=184–194 |doi=10.1111/j.1467-8624.1984.tb00283.x |url=https://www.jstor.org/stable/1129844 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ego opisivao kao posrednika između ida i vanjskog svijeta. U toj ulozi ego pokušava pomiriti nagonske zahtjeve ida sa ograničenjima stvarnosti, pri čemu često racionalizuje ili prikriva nesvjesne impulse ida. Prema Freudu, ego je nerijetko ″primoran prikrivati nesvjesne zahtjeve ida vlastitim [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacijama]], prikrivati sukobe između ida i stvarnosti te stvarati privid da uvažava zahtjeve stvarnosti čak i onda kada id ostaje nepopustljiv i nepromijenjen″.<ref name="Freud_1933" /> Freud je u početku izraz ego koristio za označavanje osjećaja vlastitog ja, ali je kasnije njegovo značenje proširio tako da obuhvati različite psihičke funkcije, uključujući prosuđivanje, toleranciju, [[Testiranje realnosti|provjeru stvarnosti]], kontrolu, planiranje, [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], sintezu informacija, intelektualno funkcionisanje i [[pamćenje]]. U tom smislu, ego predstavlja organizacijsko načelo na kojem se zasnivaju mišljenje i tumačenje stvarnosti.<ref name="Snowden_2005">{{cite book |last=Snowden |first=Ruth |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000snow |publisher=Teach Yourself |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-340-88402-7}}</ref> Prema Freudu, ego je dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta. Za razliku od ida, koji sadrži nagonske strasti i impulse, ego predstavlja ono što se može nazvati razumom i zdravim razumom. Freud je odnos između ega i ida ponovo ilustrovao metaforom jahača i konja. Kao što jahač mora obuzdavati i usmjeravati snažnijeg konja, tako i ego nastoji upravljati energijama ida. Međutim, za razliku od jahača koji koristi vlastitu snagu, ego se pri tome služi energijom koju posuđuje od ida.<ref name="Freud_1984" /> Freud je također smatrao da ego istovremeno služi ″trojici strogih gospodara″: vanjskom svijetu, super-egu i idu.<ref name="Freud_1933" /> Njegova osnovna zadaća jeste održavanje ravnoteže između nagonskih zahtjeva ida, ograničenja koja nameće stvarnost i moralnih zahtjeva superega. U tom smislu, ego je usmjeren na samoodržavanje, nastojeći nagonske impulse ida zadržati u granicama koje su prilagođene stvarnosti i prihvatljive superegu. Prema Freudu, ego se nalazi između suprotstavljenih zahtjeva ida, superega i vanjske stvarnosti te nastoji održati ravnotežu među njima. Takav položaj čini ga izloženim različitim oblicima [[anksioznost]]i: realističkoj, moralnoj i neurotskoj. Realistička anksioznost povezana je s opasnostima iz vanjskog svijeta, moralna proizlazi iz zahtjeva super-ega, dok neurotska nastaje kao posljedica pritiska nagonskih impulsa ida.<ref name="Freud_1933" /> Freud je smatrao da ego često pokušava ublažiti sukobe između ida i stvarnosti prikrivajući ili preoblikujući određene aspekte realnosti. Istovremeno, super-ego kontroliše njegovo djelovanje i reaguje osjećajima [[Krivica (emocija)|krivice]], [[anksioznost]]i i [[Kompleks inferiornosti|manje vrijednosti]] kada procijeni da ego nije postupio u skladu s internalizovanim moralnim normama. Kako bi se nosio s unutrašnjim konfliktima i anksioznošću, ego koristi [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]]. Njihova funkcija je smanjenje psihičke napetosti i anksioznosti tako što prikrivaju, preoblikuju ili usmjeravaju impulse koji se doživljavaju kao prijeteći.<ref name="Myers_2015">{{cite book |last=Myers |first=David G. |date=2015 |title=Psychology in Modules |url=https://archive.org/details/psychologyinmodu0000myer |publisher=Worth Publishers, A Macmillan Education Imprint |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-4641-6752-2}}</ref> Među odbrambenim mehanizmima koje je opisao Sigmund Freud nalaze se [[poricanje]], [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]], [[intelektualizacija]], [[Maštanje (psihologija)|maštanje]], [[Kompenzacija (psihologija)|kompenzacija]], [[Psihološka projekcija|projekcija]], [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacija]], [[reaktivna formacija]], [[Regresija (psihologija)|regresija]], [[potiskivanje]] i [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]]. Freudova kćerka, [[Anna Freud]], dodatno je proširila teoriju odbrambenih mehanizama opisujući [[Poništavanje (psihologija)|poništavanje]], [[Potiskivanje misli|supresiju]], [[Disocijacija (psihologija)|disocijaciju]], [[Idealizacija i devalvacija|idealizaciju]], [[Identifikacija (psihologija)|identifikaciju]], [[Introjekcija|introjekciju]], preokretanje, [[Somatizacija|somatizaciju]], [[Cijepanje (psihologija)|cijepanje]] i supstituciju kao dodatne načine psihološke odbrane. U dijagramu koji prikazuje strukturni i topografski model psihe, ego je predstavljen kao instanca koja se jednim dijelom nalazi u svjesnom, jednim dijelom u [[Predsvjesno|predsvjesnom]], a jednim dijelom u [[Nesvjesno|nesvjesnom]] području psihe. Prema tom prikazu, približno polovina ega pripada svjesnom, četvrtina predsvjesnom, a četvrtina nesvjesnom dijelu psihe. == Super-ego == Super-ego predstavlja dio psihe koji odražava internalizaciju društvenih normi, moralnih pravila i kulturnih vrijednosti. Ovi sadržaji prvenstveno se usvajaju od roditelja, ali i od drugih autoriteta te šire kulturne sredine. Sigmund Freud razvio je koncept super-ega nadovezujući se na ranije pojmove [[Ego-ideal|ego-ideal]]a i posebne psihičke instance koja kontroliše ostvarivanje ego-ideala i djeluje kao ono što nazivamo savješću.<ref name="Freud_1984" /> Freud je smatrao da se super-ego razvija kroz identifikaciju s roditeljima. Tokom razvoja, on ne usvaja samo roditeljske norme i vrijednosti nego i utjecaje drugih osoba koje preuzimaju roditeljsku ulogu, kao što su odgajatelji, nastavnici i uzori koje pojedinac idealizuje. {{Citat|Dječiji super-ego zapravo nije izgrađen prema uzoru na roditelje, nego prema uzoru na super-ego roditelja. Sadržaji koji ga ispunjavaju isti su, te on postaje nosilac tradicije i vrijednosnih sudova koji se na taj način prenose s generacije na generaciju.<ref name="Freud_1933" />}} Super-ego teži savršenstvu.<ref name="Myers_2015" /> On predstavlja dio strukture ličnosti, uglavnom, ali ne u potpunosti nesvjestan, koji obuhvata ego-ideal, moralne i duhovne ciljeve pojedinca, kao i psihičku instancu koja se najčešće naziva [[Savjest|savješću]]. Savjest kritikuje, procjenjuje i ograničava izražavanje nagona, fantazija, osjećaja i postupaka. U tom smislu, super-ego djeluje suprotno idu. Dok id teži neposrednom zadovoljenju nagonskih potreba, super-ego predstavlja internalizovani mehanizam koji nastoji usmjeriti ego prema ponašanju koje je prihvatljivo sa stanovišta društvenih i moralnih normi.<ref name="Calian_2012">{{cite book |last=Calian |first=Florian |date=2012 |title=Plato's Psychology of Action and the Origin of Agency |url=https://www.researchgate.net/publication/233852125_Plato's_Psychology_of_Action_and_the_Origin_of_Agency |publisher=L'Harmattan |pages=17–19 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-963-236-587-9}}</ref> Razvoj ega i super-ega povezan je s dva važna faktora: djetetovom bespomoćnošću i razrješenjem [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Sedat_2005">{{cite book |last=Sedat |first=Jacques |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000seda |publisher=Other Press |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-59051-168-8}}</ref> Kod dječaka se super-ego formira tokom razrješenja Edipovog kompleksa, kroz proces identifikacije s ocem. Do toga dolazi nakon odustajanja od majke kao objekta ljubavi, uslijed [[Strah od kastracije|straha od kastracije]]. Freud je smatrao da super-ego zadržava osobine očinske figure te da njegova snaga zavisi od intenziteta Edipovog kompleksa i načina na koji je on razriješen. U tom kontekstu navodi: {{Citat|Super-ego zadržava karakter oca, a što je Edipov kompleks bio snažniji i što je brže podlegao potiskivanju (pod utjecajem autoriteta, religijskog odgoja, školovanja i čitanja), to će kasnije dominacija super-ega nad egom biti stroža – u obliku savjesti ili možda nesvjesnog osjećaja krivice.<ref name="Freud_1927_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=The Ego and the Id |url=https://archive.org/details/freud-1927-id |translator=Riviere, Joan |publisher=The Hogarth Press & The Institute of Psycho-Analysis |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} U djelu ''[[Ego i id]]'' Freud opisuje [[Ego-ideal|ego-ideal]] kao instancu koja se odlikuje strogošću i sklonošću nametanju zahtjeva pojedincu. Prema njegovom mišljenju, oblikovanje super-ega usko je povezano s načinom na koji dijete doživljava roditelje tokom ranog razvoja. Budući da dijete u najranijim godinama roditelje doživljava kao izuzetno moćne i autoritativne figure, upravo ta rana iskustva imaju presudan utjecaj na formiranje super-ega. {{Citat|...ne treba zaboraviti ni to da dijete različito procjenjuje svoje roditelje u različitim razdobljima života. U vrijeme kada Edipov kompleks ustupa mjesto super-egu, roditelji su za dijete gotovo veličanstvene figure. Kasnije, međutim, gube veliki dio te idealizovane slike. Tada dolazi i do identifikacije s roditeljima kakvi se doživljavaju u tom kasnijem periodu, a te identifikacije redovno značajno doprinose oblikovanju karaktera. Međutim, one utječu samo na ego i više ne djeluju na super-ego, koji je već oblikovan najranijim roditeljskim slikama. |''Nova uvodna predavanja iz psihoanalize''<ref name="Freud_1933" />}} Kada dijete doživljava roditelja kao suparnika ili autoritativnu figuru, ono se suočava s osjećajem zabrane i obaveze koji Freud opisuje kao diktatorsko ″Moraš″. Taj osjećaj povezan je s roditeljskim [[imago]]m, odnosno unutrašnjom psihičkom predstavom roditelja.<ref name="APA_Imago">{{Cite web |url=https://dictionary.apa.org/imago |title=APA Dictionary of Psychology: Imago |publisher=American Psychological Association |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema psihoanalitičkoj teoriji, utjecaj roditeljskog imaga može se ispoljavati na različitim nivoima psihoseksualnog razvoja, uključujući autoerotsku, narcističku, analnu i falusnu fazu.<ref name="Pederson_2015">{{cite book |last=Pederson |first=Trevor C. |date=2015 |title=The Economics of Libido: Psychic Bisexuality, the Superego, and the Centrality of the Oedipus Complex |url=https://books.google.ba/books/about/The_Economics_of_Libido.html?id=XRv3BgAAQBAJ |publisher=Karnac Books |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=9781781814376}}</ref> Odnosi uspostavljeni u tim razvojnim fazama povezani su s formiranjem različitih obrazaca emocionalnih i agresivnih impulsa, koji imaju važnu ulogu u razvoju ličnosti.<ref name="Hommel_2019">{{Cite journal |last=Hommel |first=Bernhard |date=2019-10-01 |title=Affect and control: A conceptual clarification |url=https://zenodo.org/record/3634804 |journal=International Journal of Psychophysiology |volume=144 |pages=1–6 |doi=10.1016/j.ijpsycho.2019.07.006 |hdl=1887/81987 |issn=0167-8760 |pmid=31362029 |s2cid=198998249 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept Edipovog kompleksa, koji se prema Freudu internalizira u super-egu i koji je povezao s hipotetičkim ubistvom praoca darvinističke horde od strane njegovih sinova, bio je predmet kritika zbog navodnog [[Seksizam|seksizma]]. Freud je razvoj super-ega povezao sa [[Strah od kastracije|strahom od kastracije]] i identifikovanjem s ocem, smatrajući da se taj proces kod dječaka i djevojčica odvija različito zbog anatomskih razlika. Zbog toga je tvrdio da se super-ego kod žena ne razvija na isti način kao kod muškaraca te da je prosuđivanje kod žena češće pod utjecajem osjećaja privrženosti ili neprijateljstva nego straha od kastracije, koji je prema njegovoj teoriji imao ključnu ulogu u razvoju super-ega kod muškaraca.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=On Sexuality: Three Essays on the Theory of Sexuality and Other Works |url=https://archive.org/details/onsexualitythree0000freu |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth; New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovakva tumačenja kasnije su često kritikovana kao rodno pristrasna. Ipak, Freud je naknadno ublažio vlastito stajalište ističući da većina muškaraca također ne odgovara u potpunosti idealizovanom modelu muškosti. Smatrao je da svaka osoba, bez obzira na spol, u sebi objedinjuje i muške i ženske osobine, koje je opisivao kao općeljudske karakteristike.<ref name="Freud_1977" /> == Psihički aparat == [[Datoteka:Freuds structural model of psyche.png|mini|mini|desno|300px|Freudov strukturni ili troinstancijski model psihe, zasnovan na metafori jahača i konja. Ljudska glava simbolizuje ego, a životinja id. Libidna energija proizlazi iz ida i usmjerava se prema psihičkim procesima spoznaje i tjelesnom djelovanju. Ego putem opažanja, prosuđivanja i kontrole ponašanja nastoji zadovoljiti zahtjeve ida, dok super-ego internalizuje iskustva i društvene norme stečene tokom djetinjstva. Kada su zahtjevi super-ega u skladu s nagonima ida, pojedinac postiže psihičku ravnotežu. Freud je smatrao da granice između svjesnog i nesvjesnog nisu oštro određene, što je izrazio poznatom formulacijom: ″Gdje je bio id, treba da nastane ego.″<ref name="Freud_1966" /><ref name="Freud_1933_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=Neue Folge der Vorlesungen zur Einführung in die Psychoanalyse |series=Kleinoktavausgabe |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/Freud_1933_Neue_Folge_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref>]] Kako bi prevladao poteškoće u razumijevanju psihičkih procesa, Sigmund Freud razvio je koncept ″metapsihologije″, koji je [[Jacques Lacan]] opisao kao ''tehničku razradu'' modela psihe.<ref name="Lacan_1988">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1988 |title=The Seminar of Jacques Lacan: Book 1: Freud's Papers on Technique 1953-1954 |editor-last=Miller |editor-first=Jacques-Alain |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York / London |url=https://books.google.com.gi/books?id=jXw4AAAAIAAJ |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo John Forrester}}</ref> U okviru tog pristupa Freud je psihički aparat prikazao kao sistem sastavljen od tri međusobno povezane instance: ida, ega i super-ega. Id je smatrao izvornom psihičkom strukturom iz koje se tokom razvoja diferenciraju ego i super-ego. Pokretačku snagu psihičkog života predstavlja [[libido]], energija nagona koju je Freud dovodio u vezu s Platonovim [[Eros]]om.<ref name="Plato_2008">{{cite book |last=Plato |first= |date=2008 |title=The Symposium |editor-last1=Howatson |editor-first1=M. C. |editor-last2=Sheffield |editor-first2=Frisbee C. C. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-68298-5 |url=https://www.cambridge.org/9780521682985 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Prevela M. C. Howatson}}</ref><ref name="Freud_1921">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1921 |title=Massenpsychologie und Ich-Analyse |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/massenpsycholog00freugoog |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Freud je smatrao da se psihički procesi mogu proučavati iz više perspektiva, uključujući topografski, dinamički i ekonomski aspekt. Vjerovao je da će takav metapsihološki okvir omogućiti usklađivanje [[Psihoanaliza|psihoanalize]] s [[Biologija|biologijom]] i [[Evolucija|evolucijskom]] teorijom te pružiti naučnu osnovu za razumijevanje [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i psihičkog razvoja. U tom kontekstu razvio je teoriju psihoseksualnog razvoja kroz oralnu, analnu i genitalnu fazu.<ref name="Freud_1948">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1948 |title=Gesammelte Werke. Chronologisch geordnet. XIV. Band. Werke aus den Jahren 1925-1931 |publisher=Imago Publishing Co. |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1948-gw-14 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Važno mjesto u Freudovim kasnijim razmatranjima zauzima hipoteza o pračoporu, koju je izložio u djelu ''[[Totem i tabu]]''. Prema toj pretpostavci, najranije ljudske zajednice bile su organizovane oko dominantnog oca koji je imao monopol nad ženama. Nakon njegovog nasilnog uklanjanja, sinovi su uspostavili nova pravila zajedničkog života, uključujući zabranu [[incest]]a i različite moralne norme. Freud je smatrao da su iz takvih procesa postepeno nastali osnovni oblici društvene organizacije, moralnosti i religije. Ova hipoteza povezana je i s njegovim tumačenjem Edipovog kompleksa, porijekla totemizma te kasnijim razmatranjima kulture i civilizacije.<ref name="Freud_2004">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2004 |title=Totem and Taboo |publisher=Routledge (Taylor & Francis e-Library) |location=London / New York |isbn=0-203-16470-9 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1913%5D%20Totem%20and%20Taboo%20%28James%20Strachey%20translation%2C%201950%29 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref><ref name="Freud_1930" /> Međutim, Freud je pred kraj života naglašavao da su takve rekonstrukcije rane ljudske historije ostale hipotetičke. U djelu ''[[Mojsije i monoteizam]]'' ukazao je na nedostatak empirijskih saznanja o ponašanju primata i ranim oblicima ljudske društvene organizacije, zbog čega njegove pretpostavke o pračoporu nije bilo moguće neposredno potvrditi ili opovrgnuti.<ref name="Freud_1939">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1939 |title=Der Mann Moses und die monotheistische Religion: Drei Abhandlungen |publisher=Verlag Allert de Lange |location=Amsterdam |url=https://archive.org/details/DerMannMosesUndDieMonotheistischeReligion_520 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Ipak, smatrao je da vrijednost jedne hipoteze ne zavisi isključivo od neposredne provjerljivosti, nego i od njene sposobnosti da poveže i objasni različite pojave u novim područjima istraživanja.<ref name="Freud_1921" /> == Strukturni model i neuropsihoanaliza == [[Datoteka:Neurology Freud's three Instances.png|mini|mini|desno|300px|Tri instance Freudovog strukturalnog modela, kombinovane s nalazima moderne [[Neurologija|neurologije]]]] Freudova osnovna metapsihološka pretpostavka bila je da se psihički život, sa svojim potrebama, sviješću i pamćenjem, može posmatrati kao psihički aparat kojem se mogu pripisati ″prostorna rasprostranjenost i sastavljenost od više dijelova″, te čije je mjesto smješteno u [[mozak|mozgu]], odnosno [[Nervni sistem|nervnom sistemu]].<ref name="Freud_2010">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2010 |title=Abriss der Psychoanalyse |series=Reclams Universal-Bibliothek |publisher=Reclam |location=Stuttgart |isbn=978-3-15-018728-9 |url=https://archive.org/details/abrissderpsychoa0000freu_v8g2 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Razvoj savremenih neuroloških metoda omogućio je posmatranje bioelektrične aktivnosti [[neuron]]a u živom mozgu.<ref name="Solms_Turnbull_2011">{{cite journal |last1=Solms |first1=Mark |last2=Turnbull |first2=Oliver H. |date=2011 |title=What Is Neuropsychoanalysis? |journal=Neuropsychoanalysis |volume=13 |issue=2 |pages=133–145 |doi=10.1080/15294145.2011.10773670 |url=https://www.academia.edu/51359194 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva istraživanja doprinijela su boljem razumijevanju moždanih područja povezanih s osnovnim potrebama i nagonima, poput potrebe za hranom ili tjelesnim kontaktom, kao i regija odgovornih za složene procese svjesnog [[mišljenje|mišljenja]], koji se najčešće povezuju s funkcijama [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]]. Istovremeno, utvrđeno je da su pojedini dijelovi mozga specijalizovani za pohranjivanje i obradu pamćenja, što pojedini autori dovode u vezu s funkcijama koje je Freud pripisivao super-egu. Za ovakvo shvatanje značajno je bilo Freudovo djelo ''Nacrt naučne psihologije'', napisano 1895. U njemu je iznio pretpostavku da se iskustva pohranjuju u neuronskoj mreži putem trajnih promjena nastalih nakon određenog događaja. Iako je Freud ubrzo napustio ovaj pokušaj povezivanja [[Psihologija|psihologije]] i [[Neurofiziologija|neurofiziologije]], te rukopis nije objavio za života, on predstavlja jedan od prvih pokušaja objašnjenja psihičkih procesa na osnovu funkcionisanja nervnog sistema.<ref name="Freud_1895">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume III (1893-1899): Early Psycho-Analytic Publications |chapter=Project for a Scientific Psychology |editor-last=Strachey |editor-first=James |publisher=Hogarth Press |location=London |pages=347–445 |url=http://users.clas.ufl.edu/burt/freud%20fleiss%20letters/200711781-013.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Originalno napisano 1895. godine}}</ref> Spoznaje o neuronskim procesima koji omogućavaju trajno pohranjivanje iskustava u mozgu pripadaju području [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Neuronauka|neuronauke]]. Takva istraživanja usmjerena su na objašnjavanje mehanizama nastanka i pohranjivanja tragova pamćenja, dok se psihoanaliza prvenstveno bavi pitanjem odnosa između svjesnih i nesvjesnih psihičkih procesa. Prema Freudu, svijest je neposredno dostupna iskustvu, ali se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima. Smatrao je da se o psihičkom životu sa sigurnošću mogu utvrditi dvije činjenice: postojanje mozga i nervnog sistema kao njegovog biološkog osnova te postojanje svjesnih iskustava. Između ta dva pola postoje brojne pojave koje se mogu lokalizovati i proučavati, ali samo njihovo neurološko smještanje ne pruža potpuno objašnjenje prirode svijesti.<ref name="Freud_1948" /> == Prednosti strukturnog modela == U svom ranijem, ″topografskom modelu″ psihe Freud je razlikovao tri psihička sistema: svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Svjesno obuhvata sadržaje koji su u određenom trenutku prisutni u svijesti, uključujući informacije koje dolaze iz vanjskog okruženja i unutrašnjih psihičkih procesa. [[Predsvjesno]] sadrži sadržaje koji trenutno nisu prisutni u svijesti, ali mogu postati svjesni bez većih poteškoća. Nesvjesno obuhvata ideje, želje i impulse koji su [[potiskivanje]]m učinjeni nedostupnim svijesti. Uvođenjem ″strukturnog modela″ Freud je nastojao prevazići ograničenja topografskog prikaza psihe. Smatrao je da pojam nesvjesnog ne treba koristiti samo za označavanje posebnog psihičkog područja, nego i za opisivanje procesa koji djeluju unutar različitih dijelova psihičkog aparata. Zbog toga je koncept nesvjesnog kao zasebnog sistema djelimično zamijenio pojmom ida, koji predstavlja izvor nagona i psihičke energije.<ref name="Freud_1933" /> Za razliku od topografskog modela, koji psihu dijeli na svjesno, predsvjesno i nesvjesno, strukturni model razlikuje id, ego i super-ego. Ove instance ne odgovaraju direktno pojedinim nivoima svijesti, jer svaka od njih može sadržavati svjesne, predsvjesne i nesvjesne elemente. Na taj način strukturni model presijeca raniju podjelu na ″svjesno″ i ″nesvjesno″ te omogućava složenije objašnjenje psihičkog funkcioniranja. Freud je razvio strukturni model psihe jer je smatrao da omogućava precizniji i složeniji prikaz psihičkog funkcionisanja od ranijeg topografskog modela. Prema tom shvatanju, sadržaji ida su prvenstveno [[Nesvjesno|nesvjesni]], iako neki sadržaji mogu postati nesvjesni i naknadnim procesom [[Potiskivanje|potiskivanja]]. Nasuprot tome, sadržaji ega, poput [[mišljenje|mišljenja]] i [[Percepcija|percepcije]], kao i sadržaji super-ega, uključujući savjest, vrijednosti i sjećanja, mogu djelovati na svjesnom, predsvjesnom i nesvjesnom nivou. Freud je smatrao da novi model omogućava naučno osnovanije opisivanje strukture i funkcija psihičkog aparata, kako kod [[Mentalno zdravlje|psihički zdravih osoba]] tako i kod osoba s [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]]. Zbog toga je strukturni model smatrao korisnim dijagnostičkim okvirom za razumijevanje različitih oblika [[Psihopatologija|psihopatologije]]. U tom kontekstu Freud je tvrdio da se pojedini psihički poremećaji mogu razumjeti kao posljedica sukoba između različitih psihičkih instanci. Tako [[transferne neuroze]] proizlaze iz sukoba između ega i ida, [[narcističke neuroze]] iz sukoba između ega i super-ega, dok [[Psihoza|psihoze]] nastaju kao posljedica sukoba između ega i vanjske stvarnosti.<ref name="Freud_1948" /> Iako je uveo nove psihičke instance – id, ego i superego – Freud ih nije posmatrao kao potpuno odvojene od svojih ranijih koncepata. Naprotiv, one su bile usko povezane s prethodnim teorijskim formulacijama. Tako je id u velikoj mjeri odgovarao onome što je ranije nazivao sistemskim nesvjesnim, dok je super-ego predstavljao daljnji razvoj pojmova savjesti i idealnog ega.<ref name="Richards_Metapsychology">{{cite book |last=Richards |first=Angela |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |chapter=Editor's Introduction |series=The Penguin Freud Library |volume=11 |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |contribution-url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud pritom nije odbacio ni svoju raniju podjelu psihe na svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Međutim, naglašavao je da se topografski i strukturni model ne podudaraju u potpunosti. Drugim riječima, tri nivoa svijesti ne odgovaraju direktno trima psihičkim instancama, jer svaka od njih može sadržavati svjesne, predsvjesne i nesvjesne elemente. Zbog toga je Freud smatrao da odnos između nivoa svijesti i psihičkih instanci nije jednostavan niti strogo određen, nego predstavlja složenu mrežu međusobno povezanih funkcija i procesa.<ref name="Freud_1933" /> Metafora ledenog brijega, koju je predložio [[G. Stanley Hall]], vizuelno prikazuje odnos između ida, ega i super-ega u Freudovom strukturnom modelu psihe te svjesnog i nesvjesnog u njegovom topografskom modelu. Prema toj metafori, cjelokupni id, kao i dijelovi ega i superega, nalaze se ispod površine vode i predstavljaju nesvjesni dio psihe. Iznad površine prikazani su samo oni dijelovi ega i superega koji pripadaju području svijesti.<ref name="Martin_2010" /> == Također pogledajte == * [[Cenzura (psihoanaliza)]] * [[Smrt ega]] * [[Platonova teorija duše]] * [[Psihologija selfa]] * [[Otpor (psihoanaliza)]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite journal |last1=Freud |first1=Sigmund |date=1910 |title=The Origin and Development of Psychoanalysis |jstor=1413001 |journal=American Journal of Psychology |volume=21 |issue=2 |pages=181–218 |doi=10.2307/1413001 |url=https://archive.org/details/americanjournalo21halluoft/page/181 |access-date=11. 6. 2026 |language= en}} * {{cite book |last=Freud |first=Sigmund | date=1961 |title=Beyond the Pleasure Principle |translator=James Strachey |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=0-393-00769-3 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1920%5D%20Beyond%20The%20Pleasure%20Principle%20%28James%20Strachey%20Translation%201961%29.pdf |access-date = 11. 6. 2026 |language=en}} * {{cite book |date=1989 |title=The Freud Reader |editor-last=Gay |editor-first=Peter |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=0-393-02686-8 |url=https://archive.org/details/freudreader0000freu_q1q6 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}} * {{cite journal | last = Eissler | first = Kurt R. | date = 1953 | title = The Effect of the Structure of the Ego on Psychoanalytic Technique | journal = The Psychoanalytic Quarterly | volume = 22 | issue = 1 | pages = 104–124 | url = https://www.psychomedia.it/pm/modther/probpsiter/eiss53-1.htm | access-date = 11. 6. 2026 | language = en | others = Ponovno objavljeno na portalu Psychomedia }} == Vanjski linkovi == * [http://apa.org/ Američko psihološko udruženje (APA)] (en) * [http://education-portal.com/academy/lesson/id-ego-and-superego.html Video lekcija o idu, egu i superegu] (en) * [https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhchar.html Informacije o Charcotu, Freudovom učitelju i mentoru] (en) * [https://www.freudfile.org/childhood.html Osnovne informacije o Freudovom djetinjstvu i životu] (en) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Id, Ego, And Super-Ego}} [[Kategorija:Freudovska psihologija]] [[Kategorija:Koncepti o selfu]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Psihološki modeli]] k7kw0epduudkq6vzx9nqc6f0seq3o3k 0 459696 3898483 3826960 2026-06-11T16:39:49Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Bitke u 1991.]]; +[[Kategorija:Bitke u 1992.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3898483 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija rat |datum=29. oktobar 1991. – 3. januar 1992. |komandant1={{ZD|Hrvatska|HV}} [[Anton Tus]] |komandant2={{ZD|SFRJ}} [[Nikola Uzelac]]<br/>[[Datoteka:State Flag of Serbian Krajina (1991).svg|border|22px]] [[Veljko Džakula]] |mjesto=[[Hrvatska]], [[Slavonija|Zapadna Slavonija]] |rezultat=Pobjeda Hrvatske |snage1=14.758 vojnika |snage2=13.500 vojnika |strana1={{ZID|Hrvatska|HV}} |strana2=[[Datoteka:State_Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|22px]] [[Republika Srpska Krajina]]<br />{{ZD|SFRJ}} [[Jugoslavenska narodna armija]] |sukob=[[Rat u Hrvatskoj]] |žrtve1=184 poginulih<br/> 595 ranjenih |žrtve2=516 poginulih<br/> 615 ranjenih}} '''Operacija Orkan '91''' bila je prva značajnija pobjeda [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]] u [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]]. Vodila se od 29. oktobra 1991. do 3. januara 1992, kada je zbog potpisivanja [[Sarajevski sporazum|Sarajevskog sporazuma]] morala biti prekinuta. Ovom bitkom je oslobođen najveći dio zapadne [[Slavonija|Slavonije]] i spriječen je naum odsijecanja [[Slavonija|Slavonije]]. == Stanje prije bitke == Početkom oktobra 1991. pobunjeni [[Srbi]] zapadne [[Slavonija|Slavonije]] uz pomoć Banjalučkog korpusa i dijela Bjelovarskog korpusa [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] uspjeli su zauzeti značajan dio planinske zapadne Slavonije, planine Papuk, Psunj i Ravnu Goru te jugoistočni dio Bilogore. Pod svojim nadzorom su imali posavsko područje između [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] i [[Novska|Novske]]. Njihova najjača uporišta bili su [[Okučani]] te jugoistočno područje [[Pakrac]]a. Neposredno su bili ugroženi gradovi [[Nova Gradiška]], [[Novska]], [[Pakrac]], [[Daruvar]], [[Požega (Hrvatska)|Požega]], [[Grubišno Polje]], [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovica]], [[Slatina (Hrvatska)|Slatina]] i [[Virovitica]]. Postojala je realna opasnost da u jednom snažnom prodoru zauzmu virovitičko-slatinsko područje, izbiju na madžarsku granicu i odsijeku slobodni dio [[Slavonija|Slavonije]]. Time bi ostvarili svoj cilj o granici do Virovitice. [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] je imala planove daljnjeg prodora u Slavoniju, od [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovice]] preko [[Našice|Našica]], planirali su s leđa napasti [[Osijek]], [[Đakovo]] i [[Vinkovci|Vinkovce]], čime bi se hrvatske postrojbe našle rascjepkane u nekoliko nepovezanih enklava. U takvog razvoja događaja slučaju za očekivati bi bilo brz pad preostalog slobodnog dijela [[Slavonija|Slavonije]] i nesagledivu humanitarnu katastrofu. Prvi značajniji protunapad hrvatskih postrojbi koje su tek bile u formiranju bila je akcija "Otkos 10" koja je odgurnula opasnost od [[Virovitica|Virovitice]] i [[Grubišno Polje|Grubišnog Polja.]] Logični nastavak bila je operacija "Orkan '91". == Tok operacije == Na [[Orahovica (Hrvatska)|Orahovačkom području]] Hrvatske snage oslobodile su 15. novembra neprijateljska uporišta [[Kokočak]] - [[Jagodnjak]]. Od 20. do 22. novembra postrojbe OZ Osijek poduzele su pregled sela Ličani, Babjak, Budimci i Poganovci s većinskim srpskim stanovništvom i u istima pronašli veće količine oružja. Time je otklonjena mogućnost pobune u tim selima što bi snagama JNA olakšalo napredovanje prema Osijeku. Na virovitičkom području, nakon gubitka poligona Gakovo i prometnice ''[[Virovitica]] - [[Grubišno Polje]]'' u operaciji "Otkos 10", JNA je nastojala svoje položaje približiti Virovitici, [[Suhopolje|Suhopolju]] i ostalim naseljima. Nastojaole je osvojiti kotu Kosin. 127. virovitička brigada je držala obranu na položajima ''Levinovac - Mala Klisa - Kravljak Kliški - Kosin (tt 256) - Mala Babina Gora - Removac''. Dana 9. i 10. novembra su pješaštvom, topništvom i iz zraka napadnute pojedine otporne točke HV-a. Hrvatske snage su unatoč pretrpljenim gubitcima održale svoje položaje. U vremenu od 5. do 10. decembra daruvarske postrojbe su oslobodila sjeveroistočni dio - sela Batinjansku Rijeku, Batinjani (Đulovac), Vukovje, Gornju Vrijesku i Velike Bastaje. Dana 15. decembra daruvarski branitelji spajaju se s virovitičkom 127. brigadom. Od 13. do 15. decembra oslobođen je jugoistočni dio - sela Pakrani, Bijela, Donji Borki, Srednji Borki i Gornji Borki. Ovim je cijelo područje općine [[Daruvar]] stavljeno pod nadzor Hrvatskih snaga. Područje [[Pakrac]]a je bilo u iznimno teškom položaju. Pobuna pakračkih Srba počela je još u rano proljeće 1991, tako da je crta obrane išla samim Pakracem. Pakrački kvart Gavrinica od početka rata bila je u rukama pobunjenika. Sela iznad Pakraca, Japaga i Šeovica bila su jedna od najsnažnijih srpskih uporišta. Poseban je kuriozitet pakračka bolnica. Crta obrane je bila svega 200 m od bolnice a Srbi su bolnicu izravno gađali pri čemu je strana bolnice prema crti obrane bila zatvorena i služila kao bedem. Dana 15. decembra 123. požeška brigada oslobađa selo [[Gornje Vrhovine|Gornje Vrhovce]], 17. decembra oslobođeni su [[Novo Zvečevo]] i Veliki Kamenski, a 18. decembra oslobođena su sela Striježevica, Bogdašić, Amatovci i Kamenski Šeovci. Dana 29. oktobra, dok su pripadnici 125. brigade, 1. gardijske brigade Tigrovi i 65. samostalnog bataljuna Ivanić-Grad djelujući borbeno prema [[Jasenovac|Jasenovcu]] i [[Paklenica (Novska)|Paklenici]] na novskoj bojišnici vezali protivničke snage, pripadnici 1. gardijske brigade Tigrovi nanijeli su udarac u Jazavici; 15. novembra 1991, pripadnici 117. brigade Koprivničko-križevačke i Samostalna dragovoljačka postrojba "Štraseri" oslobodile su selo Bair i stigli do mosta na rijeci Subocka. Istog dana oslobođeno je selo [[Popovac (višeznačnica)|Popovac]] (1. GBR Tigrovi), 16. novembra zauzeta su sela Brezovac, Livađani, Donje Kričke i 18. novembra zauzeto je selo Lovska. Tim uspjesima hrvatskih snaga protivnik je u Kukunjevcu doveden u poluokruženje. Smjer [[Okučani]] - [[Nova Gradiška]] za neprijatelja je bio osobito zanimljiv. Nastojali su potisnuti 121, 108, i 99. brigadu i osvojiti selo Gorice iz kojeg se može dobro nadzirati Nova Gradiška, te sela Mačkovac i Savski Bok. Osobito jake napade neprijatelj je poduzimao 2, 3, 8, 9. i 11. novembra ali bez uspjeha. [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske snage]] su 13. novembra na ovom području poduzele inicijativu i potisnule neprijatelja u smjeru sela Medari (oko 300 m). Dana 22. decembra 1991. otpočela je druga etapa operacije "Orkan '91", a završila je 3. januara 1992. Operacija je otpočela napadom 1. Gardijske brigade i dijela 100. brigade na srpsko uporište u Donjem Čagliću i Kovačevcu Čaglićkom. Daljnja napredovanja zaustavljena su 3 januara 1992. Naime, dana 2. januara 1992. u Sarajevu je zaključen prekid vatre na svim bojišnicama u Hrvatskoj, a sporazum je stupio na snagu 3. januara 1992.<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/orkan-91-kako-je-razbijen-velikosrpski-san-da-granicu-paradrzave-pomakne-do-virovitice/7697565/|title=ORKAN '91. Kako je razbijen velikosrpski san da granicu paradržave pomakne do Virovitice - Jutarnji List|website=www.jutarnji.hr|access-date=30. 1. 2020|archive-date=30. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200130171428/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/orkan-91-kako-je-razbijen-velikosrpski-san-da-granicu-paradrzave-pomakne-do-virovitice/7697565/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.google.com/search?q=Orkan+%2791.&sxsrf=ACYBGNR3nP_-k8ahjP0KDlA3UHG_BTc0XQ:1580402759421&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwiy8M6I46vnAhVxhosKHUevDZcQ_AUoAXoECBEQAw&biw=1366&bih=657#imgrc=2ajJO6n9ga85wM:|title=Orkan '91. - Google Pretraživanje|website=www.google.com|access-date=30. 1. 2020}}</ref> == Gubici == * Hrvatska strana 184 poginulih, 595 ranjenih. * Srpska strana 516 poginulih, 615 ranjenih. == Također pogledajte == * [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]] * [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] * [[Operacija "Oluja"|Operacija Oluja]] * [[Rat u Hrvatskoj]] == Reference == {{Refspisak}} {{Operacije u Ratu u Hrvatskoj}} {{Rat u Hrvatskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1991. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1992. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1991. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Sukobi u 1991.]] [[Kategorija:Sukobi u 1992.]] [[Kategorija:Bitke JNA u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bitke u 1991.]] [[Kategorija:Bitke u 1992.]] 37ih0wrl04u0z3gqi2lpp5bywa5socs 0 464454 3898503 3846652 2026-06-11T17:35:41Z Akir-toj 182441 3898503 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Infokutija naučnik|ime=Miloš Mišković|slika=Tomislav Durtka, Miloš Mišković.jpg|opis_slike=Tomislav Durtka, Miloš Mišković|datum_rođenja={{Datum rođenja|1932|04|22}}|mjesto_rođenja=[[Prosjek (Prnjavor)|Prosjek]]|državljanstvo={{Flag|Jugoslavija}}<br />{{Flag|Bosna i Hercegovina}}|doktorski_mentor=[[Franciszek Uhorczak]]|alma_mater=[[Univerzitet u Sarajevu]]<br />[[Univerzitet Marije Kiri-Sklodovske]] u [[Lublin]]u|polje=[[Geografija]]|radna_institucija=[[Univerzitet u Banjoj Luci]]|datum_smrti={{Datum smrti i godine|2020|9|18|1932|04|22}}|mjesto_smrti=[[Sarajevo]]}} '''Miloš D. Mišković''' ([[Prosjek (Prnjavor)|Prosjek]], [[Prnjavor]], 22. april 1932. – [[Sarajevo]], 18. septembar 2020.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesor na studijima [[Geografija|geografije]] na Univerzitetima u Sarajevu i Banjoj Luci. == Biografija == Još kao dječak naučio je [[poljski jezik]]. Nakon završene osnovne škole i gimnazije u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], pohadao je studije geografije na Prirodno-matematičkom fakultetu, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] i završio ih 1958. godine. Početkom 1962. godine izabran je za asistenta na predmetu Kartografija.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.gov.pl/web/bosniaihercegowina/profesor-milo-mikovic|title=Profesor Miloš Mišković|last=|first=|date=2020|website=gov.pl|publisher=|language=pl|access-date=21. 5. 2020}}</ref> Kao stipendista Ministarstva visokog školstva [[Poljska|Poljske]] proveo je školsku 1963–64. godinu na doktorskom studiju ''Univerziteta Marije Kiri-Sklodovske u [[Lublin]]u''. Godine 1968. doktorirao je iz problematike projektovanja, [[Metodologija|metodologije]] i izrade geografskih karata stanovništva i naselja.<ref>{{Cite book|last=Mišković|first=Miloš|url=https://priam.umcs.lublin.pl:8443/lib/item?id=chamo:419777&fromLocationLink=false&theme=umcs|title=Kartograficzne metody analizy rozmieszczenia osadnictwa i zaludnienia w Bośni i Hercegowinie w nawiązaniu do warunków naturalnych|publisher=UMCS|year=1967|isbn=|location=Lublin|pages=98|language=pl|access-date=21. 5. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> Poljska kartografska škola [[Eugeniusz Romer|Eugenijusza Romera]] iz [[Lavov]]a profesora Franciszeka Uhorczaka bila je dragocjen temelj za njegovu univerzitetsku karijeru kao i razvoj aplikativne kartografije u bivšoj [[Jugoslavija (SFRJ)|Jugoslaviji]]. Profesor Misković je začetnik Primijenjene kartografije i Tematskog kartiranja u Bosni i Hercegovini. U svom naučnom radu profesor Mišković se bavio problemima prostornog planiranja i očuvanja baštine, osobito povezane s poljskom zajednicom u njegovom zavičaju, te očuvanjem [[stećak]]a. Terenski rad geografa bio mu je izuzetno važan, te je zbog toga bio organizator i voditelj izgradnje Geografske terenske baze na Gvoznom, općina [[Kalinovik]]. Zalagao se za očuvanje okoliša i kroz svoj rad ukazivao na probleme neodrživih zahvata u prirodi.<ref name=":0" /> Na nekoliko lokaliteta u Jugoslaviji učestvovao je sa predstavnicima Zavoda za agrarnu geografiju [[Poljska akademija nauka|Poljske akademije nauka]] u istraživanju agrarnog pejzaža radi izrade karata korišćenja zemljišta pod rukovodstvom prof. [[Jerzy Kostrowicki|Jerzija Kostrowickog]]. Mišković je bio pratilac prof. [[Adam Malicki|Adama Malickog]] na njegovim ranije započetim [[Geomorfologija|geomorfološkim]] istraživanjima Udbinskog i Koreničkog polja u [[Lika|Lici]], 1965. godine.<ref name=":0" /> Visoki naučni ugled poljske škole prostornog planiranja bio je motiv za studijsko putovanje delegacije grada [[Banja Luka|Banje Luke]] i Ekonomskog instituta iz Banje Luke 1978. godine radi upoznavanja organizacije i funkcionisanja djelatnosti na državnom, regionalnom i lokalnom nivou u [[Poljska|Poljskoj]]. Naredne, 1979. godine delegacija Geografskog instituta Poljske Akademije nauka uzvratila je posjetu i istakla interes za uspješnu djelatnost agrarno-industrijskih kombinata [[AIPK Bosanska krajina]] i [[HEPOK]] [[Mostar]] u Bosni i Hercegovini.<ref name=":0" /> Miloš Mišković 2011. godine dobio je orden [[Orden "Bene Merito|"Bene Merito"]] Ministarstva vanjskih poslova Republike Poljske za promociju Poljske u svijetu.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=http://opstinaprnjavor.net/dugogodisnja-dobra-saradnja-poljaka-i-prnjavorcana/|title=Дугогодишња добра сарадња пољака и Прњаворчана|last=|first=|date=30. 7. 2016|website=Општина Прњавор|publisher=|access-date=21. 5. 2020|archive-date=25. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210925101849/http://opstinaprnjavor.net/dugogodisnja-dobra-saradnja-poljaka-i-prnjavorcana/|url-status=dead}}</ref> 2021. godine Milošu Miškoviću posthumno je dodijeljen Viteški Krst Ordena za zasluge Predjednika Republike Poljske.<ref>{{Cite web|url=https://monitorpolski.gov.pl/M2021000046501.pdf|title=Postanowienie Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej z dnia 24 marca 2021 r. o nadaniu orderów i odznaczeń|date=24. 3. 2021|website=monitorpolski.gov.pl|language=pl|access-date=18. 5. 2021}}</ref> Dobitnik Zahvalnice za poseban doprinos u radu i razvoju Geografskog društva Republike Srpske (2013).<ref>{{Cite web|url=https://www.gdrsbl.org/20-godina-postojanja-i-rada-geografskog-drustva-republike-srpske/|title=20 година постојања и рада Географског друштва Републике Српске|date=26. 5. 2013|website=GDRSBL|language=sr-RS|access-date=21. 5. 2020}}</ref> Autor ''Atlasa stećaka'', koji je rađen prema knjizi [[Šefik Bešlagić|Šefika Bešlagića]]: Stećci-kultura i umjetnost.''<ref>{{Cite book|last=Обрадовић|first=Видомир М.|url=http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/handle/123456789/2180/Disertacija.pdf|title=Природне и антропогене вриједности у функцији развоја туризма на примјеру регије Бирач, Београд: Универзитет у Београду|publisher=Univerzitet u Beogradu|year=2013|isbn=|location=Beograd|pages=88–89|language=sr}}</ref> == Reference == {{refspisak|}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mišković, Miloš}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Biografije, Prnjavor]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački geografi]] [[Kategorija:Jugoslavenski geografi]] [[Kategorija:Profesori na Univerzitetu u Sarajevu]] [[Kategorija:Profesori na Univerzitetu u Banjoj Luci]] 9gdhs2cmjj36c778jn90la7lvap2da5 10 469430 3898518 3650103 2026-06-11T20:27:23Z Bakir123 110053 3898518 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Treneri Intera | naslov = [[Spisak trenera Inter Milana|{{color|white|Treneri}}]] [[FC Inter Milano|{{color|white|Intera}}]] | tijeloklasa = hlist | osnovastil = background:#0000FF;color:#FFFFFF; | ispodstil = background:#0000FF;color:#FFFFFF; |podaci1 = * [[Virgilio Fossati|Fossati]] {{smaller|(1909–1915)}} * [[Nino Resegotti|Resegotti]] i [[Francesco Mauro|Mauro]] {{smaller|(1920–1922)}} * [[Bob Spottiswood|Spottiswood]] {{smaller|(1922–1924)}} * [[Paolo Scheidler|Scheidler]] {{smaller|(1924–1926)}} * [[Árpád Weisz|Weisz]] {{smaller|(1926–1928)}} * [[József Viola|Viola]] {{smaller|(1928–1929)}} * [[Árpád Weisz|Weisz]] {{smaller|(1929–1931)}} * [[István Tóth (nogometaš)|Tóth]] {{smaller|(1931–1932)}} * [[Árpád Weisz|Weisz]] {{smaller|(1932–1934)}} * [[Gyula Feldmann|Feldmann]] {{smaller|(1934–1936)}} * [[Albino Carraro|Carraro]] {{smaller|(1936)}} * [[Armando Castellazzi|Castellazzi]] {{smaller|(1936–1938)}} * [[Tony Cargnelli|Cargnelli]] {{smaller|(1938–1940)}} * [[Giuseppe Peruchetti|Peruchetti]] {{smaller|(1940)}} * [[Italo Zamberletti|Zamberletti]] {{smaller|(1941)}} * [[Ivo Fiorentini|Fiorentini]] {{smaller|(1941–1942)}} * [[Ferenc Molnár (nogometaš, 1891)|Molnár]] {{smaller|(1941–1942)}} * [[Giovanni Ferrari|Ferrari]] {{smaller|(1942–1945)}} * [[Carlo Carcano|Carcano]] {{smaller|(1945–1946)}} * [[Nino Nutrizio|Nutrizio]] {{smaller|(1946)}} * [[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{smaller|(1946–1948)}} * [[Carlo Carcano|Carcano]] {{smaller|(1948)}} * [[David John Astley|Astley]] {{smaller|(1948)}} * [[Giulio Cappelli|Cappelli]] {{smaller|(1949–1950)}} * [[Aldo Olivieri|Olivieri]] {{smaller|(1950–1952)}} * [[Alfredo Foni|Foni]] {{smaller|(1952–1955)}} * [[Aldo Campatelli|Campatelli]] {{smaller|(1955–1956)}} * [[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{smaller|(1955–1956)}} * [[Annibale Frossi|Frossi]] {{smaller|(1956)}} * [[Luigi Ferrero|Ferrero]] {{smaller|(1957)}} * [[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{smaller|(1957)}} * [[Jesse Carver|Carver]] {{smaller|(1957–1958)}} * [[Giuseppe Bigogno|Bigogno]] {{smaller|(1958)}} * [[Frank Pedersen|Pedersen]] {{smaller|(1958–1959)}} * [[Aldo Campatelli|Campatelli]] {{smaller|(1959–1960)}} * [[Camillo Achilli|Achilli]] {{smaller|(1960)}} * [[Giulio Cappelli|Cappelli]] {{smaller|(1960)}} * [[Helenio Herrera|Hel. Herrera]] {{smaller|(1960–1968)}} * [[Alfredo Foni|Foni]] {{smaller|(1968–1969)}} * [[Heriberto Herrera|Her. Herrera]] {{smaller|(1969–1970)}} * [[Giovanni Invernizzi|Invernizzi]] {{smaller|(1970–1973)}} * [[Enea Masiero|Masiero]] {{smaller|(1973)}} * [[Helenio Herrera|Hel. Herrera]] {{smaller|(1973)}} * [[Enea Masiero|Masiero]] {{smaller|(1974)}} * [[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] {{smaller|(1974–1975)}} * [[Giuseppe Chiappella|Chiappella]] {{smaller|(1976–1977)}} * [[Eugenio Bersellini|Bersellini]] {{smaller|(1977–1982)}} * [[Rino Marchesi|Marchesi]] {{smaller|(1982–1983)}} * [[Luigi Radice|Radice]] {{smaller|(1983–1984)}} * [[Ilario Castagner|Castagner]] {{smaller|(1984–1985)}} * [[Mario Corso|Corso]] {{smaller|(1985–1986)}} * [[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] {{smaller|(1986–1991)}} * [[Corrado Orrico|Orrico]] {{smaller|(1991–1992)}} * [[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]] {{smaller|(1992)}} * [[Osvaldo Bagnoli|Bagnoli]] {{smaller|(1992–1994)}} * [[Giampiero Marini|Marini]] {{smaller|(1994)}} * [[Ottavio Bianchi|Bianchi]] {{smaller|(1994–1995)}} * [[Luis Suárez Miramontes|Luis Suárez]]^p {{smaller|(1995)}} * [[Roy Hodgson|Hodgson]] {{smaller|(1995–1997)}} * [[Luciano Castellini|Castellini]]^p {{smaller|(1997)}} * [[Luigi Simoni|Simoni]] {{smaller|(1997–1998)}} * [[Mircea Lucescu|Lucescu]] {{smaller|(1998–1999)}} * [[Luciano Castellini|Castellini]] {{smaller|(1999)}} * [[Roy Hodgson|Hodgson]] {{smaller|(1999)}} * [[Marcello Lippi|Lippi]] {{smaller|(1999–2000)}} * [[Marco Tardelli|Tardelli]] {{smaller|(2000–2001)}} * [[Héctor Cúper|Cúper]] {{smaller|(2001–2003)}} * [[Corrado Verdelli|Verdelli]]^p {{smaller|(2003)}} * [[Alberto Zaccheroni|Zaccheroni]] {{smaller|(2003–2004)}} * [[Roberto Mancini|Mancini]] {{smaller|(2004–2008)}} * [[José Mourinho|Mourinho]] {{smaller|(2008–2010)}} * [[Rafael Benítez|Benítez]] {{smaller|(2010)}} * [[Leonardo Araújo|Leonardo]] {{smaller|(2010–2011)}} * [[Gian Piero Gasperini|Gasperini]] {{smaller|(2011)}} * [[Claudio Ranieri|Ranieri]] {{smaller|(2011–2012)}} * [[Andrea Stramaccioni|Stramaccioni]] {{smaller|(2012–2013)}} * [[Walter Mazzarri|Mazzarri]] {{smaller|(2013–2014)}} * [[Roberto Mancini|Mancini]] {{smaller|(2014–2016)}} * [[Frank de Boer|De Boer]] {{smaller|(2016)}} * [[Stefano Pioli|Pioli]] {{smaller|(2016–2017)}} * [[Stefano Vecchi|Vecchi]]^p {{smaller|(2017)}} * [[Luciano Spalletti|Spalletti]] {{smaller|(2017–2019)}} * [[Antonio Conte|Conte]] {{smaller|(2019–2021)}} * [[Simone Inzaghi|Inzaghi]] {{smaller|(2021–2025)}} * [[Cristian Chivu|Chivu]] {{smaller|(2025–)}} |ispod = ^p – privremeni }}<noinclude> [[Kategorija:FC Inter Milano]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana|* ]] [[Kategorija:Navigacijske kutije za trenere italijanskih nogometnih klubova|Inter]] </noinclude> ri6ntvrauaojif770z8bd829vwx845a 0 470029 3898476 3871797 2026-06-11T15:13:59Z Bakir123 110053 3898476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjednik | tijelo = Slovenije | nativni_naziv = | oznaka = Naval flag of the President of Slovenia.svg | oznakavel = 105 | oznakatekst = [[Zastava Slovenije|Standard predsjednika Republike]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = Nataša Pirc Musar 2026.jpg | slikavel = 155 | tekst = | trenutno = [[Nataša Pirc Musar]] | trenutnood = 23. decembra 2022. | odjel = Ured predsjednika Republike | stil = | vrsta = [[Šef države]] | status = | skraćenica = | član = | izvještava = [[Narodna skupština Slovenije|Narodna skupština]] | prebivalište = | sjedište = [[Predsjednička palača, Ljubljana|Predsjednička palača]], [[Ljubljana]] | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Pet godina, obnovljivo jednom | mandat_kvalificiran = | konstituirani_instrument = [[Ustav Slovenije|Ustav]] | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 10. maj 1990. (''de facto'') <br> 23. decembar 1991. (''de jure'') | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Milan Kučan]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = Predsednik države | zamjenik = Predsjednik Narodne skupštine | plata = € 69.903 godišnje | veb-sajt = {{URL|http://www.up-rs.si/}} | fusnote = }} '''Predsjednik Slovenije''' je [[šef države]]. Kabinet predsjednika [[Slovenija|Slovenije]], službeno predsjednika Republike Slovenije (slovenački: predsednik Republike Slovenije), osnovan je 23. decembra 1991. godine kada je Narodna skupština usvojila novi Ustav kao rezultat nezavisnosti od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Prema Ustavu, predsjednik je najviši predstavnik države. U praksi je položaj uglavnom ceremonijalan. Između ostalog, predsjednik je i vrhovni zapovjednik [[Slovenska vojska|slovenske vojske]]. Ured predsjednika je predsjednička palača u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Predsjednika se izravno bira na općim izborima na period od pet godina. Bilo koji slovenski državljanin može se kandidirati za predsjednika, ali može imati samo dva uzastopna mandata. Predsjednik nema zakonski zagarantovani imunitet i može biti opozivan. Trenutni predsjednik odnosno predsjednica je [[Nataša Pirc Musar]], koja obavlja dužnost predsjednice od 23. decembra 2022. godine.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/slovenija-dobila-prvu-predsjednicu-natasa-pirc-musar-osvojila-54-posto-glasova/221113093|title=Slovenija dobila prvu predsjednicu, Nataša Pirc Musar osvojila 54 posto glasova|work=Klix.ba|date=13. 11. 2022|access-date=22. 12. 2022}}</ref> ==Spisak predsjednika== {| class="wikitable" |- ! # !! colspan=2|Predsjednik !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka |- ! align=center| 1. | [[Datoteka:Milan Kučan EP (cropped).jpg|70p]] | [[Milan Kučan]] | 23. decembar 1991 – 22. decembar 2002. | style="background-color:#E32636 | | [[Socijaldemokrate (Slovenija)|Socijaldemokrate]] |- ! align=center| 2. | [[Datoteka:Janez Drnovsek.jpg|70p]] | [[Janez Drnovšek]] | 22. decembar 2002 – 23. decembar 2007. | style="background-color:#73C2FB | | [[Liberalna demokratija Slovenije]] |- ! align=center| 3. | [[Datoteka:Danilo Türk 2010 (cropped).jpg|70p]] | [[Danilo Türk]] | 23. decembar 2007 – 22. decembar 2012. | style="background-color:#DDDDDD | | [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] |- ! align=center| 4. | [[Datoteka:Novinarska konferenca predsednika republike Boruta Pahorja.jpg|70p]] | [[Borut Pahor]] | 22. decembar 2012 – 22. decembar 2022. | style="background-color:#E32636 | | [[Socijaldemokrate (Slovenija)|Socijaldemokrate]] |- ! align=center| 5. | [[Datoteka:Nataša Pirc Musar 2026.jpg|70p]] | [[Nataša Pirc Musar]] | 23. decembar 2022. – ''trenutna'' | style="background-color:#DDDDDD | | [[Nezavisni kandidat|Nezavisna]] |} ==Reference== {{refspisak}} {{Vođe evropskih država}} {{Predsjednici Slovenije}} [[Kategorija:Slovenski predsjednici]] [[Kategorija:Politika Slovenije]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Slovenija]] fq37y844zpoys0i3nobq0t67mugss7l 3898514 3898476 2026-06-11T19:33:04Z GoodBosnian 170315 3898514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjednik | tijelo = Slovenije | nativni_naziv = | oznaka = Naval flag of the President of Slovenia.svg | oznakavel = 105 | oznakatekst = [[Zastava Slovenije|Standard predsjednika Republike]] | zastava = | zastavavel = | zastavatekst = | slika = Nataša Pirc Musar 2026.jpg | slikavel = 155 | tekst = | trenutno = [[Nataša Pirc Musar]] | trenutnood = 23. decembra 2022. | odjel = Ured predsjednika Republike | stil = | vrsta = [[Šef države]] | status = | skraćenica = | član = | izvještava = [[Narodna skupština Slovenije|Narodna skupština]] | prebivalište = | sjedište = [[Predsjednička palača, Ljubljana|Predsjednička palača]], [[Ljubljana]] | predlagač = | imenujega = | imenujega_kvalificiran = | mandat = Pet godina, obnovljivo jednom | mandat_kvalificiran = | konstituirani_instrument = [[Ustav Slovenije|Ustav]] | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 10. maj 1990. (''de facto'') <br> 23. decembar 1991. (''de jure'') | osnivač = | imenovano_po = | prvi = [[Milan Kučan]] | posljednji = | ukinuto = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = Predsednik države | zamjenik = Predsjednik Narodne skupštine | plata = € 69.903 godišnje | veb-sajt = {{URL|http://www.up-rs.si/}} | fusnote = }} '''Predsjednik Slovenije''' je [[šef države]]. Kabinet predsjednika [[Slovenija|Slovenije]], službeno predsjednika Republike Slovenije ({{Jez-sl|Predsednik Republike Slovenije}}), osnovan je 23. decembra 1991. godine kada je Narodna skupština usvojila novi Ustav kao rezultat nezavisnosti od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Prema Ustavu, predsjednik je najviši predstavnik države. U praksi je položaj uglavnom ceremonijalan. Između ostalog, predsjednik je i vrhovni zapovjednik [[Slovenska vojska|slovenske vojske]]. Ured predsjednika je predsjednička palača u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Predsjednika se izravno bira na općim izborima na period od pet godina. Bilo koji slovenski državljanin može se kandidirati za predsjednika, ali može imati samo dva uzastopna mandata. Predsjednik nema zakonski zagarantovani imunitet i može biti opozivan. Trenutni predsjednik odnosno predsjednica je [[Nataša Pirc Musar]], koja obavlja dužnost od 23. decembra 2022.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/slovenija-dobila-prvu-predsjednicu-natasa-pirc-musar-osvojila-54-posto-glasova/221113093|title=Slovenija dobila prvu predsjednicu, Nataša Pirc Musar osvojila 54 posto glasova|work=Klix.ba|date=13. 11. 2022|access-date=22. 12. 2022}}</ref> ==Spisak predsjednika== {| class="wikitable" |- ! # !! colspan=2|Predsjednik !! Vrijeme na vlasti !! colspan=2|Stranka |- ! align=center| 1. | [[Datoteka:Milan Kučan EP (cropped).jpg|70p]] | [[Milan Kučan]] | 23. decembar 1991 – 22. decembar 2002. | style="background-color:#E32636 | | [[Socijaldemokrate (Slovenija)|Socijaldemokrate]] |- ! align=center| 2. | [[Datoteka:Janez Drnovsek.jpg|70p]] | [[Janez Drnovšek]] | 22. decembar 2002 – 23. decembar 2007. | style="background-color:#73C2FB | | [[Liberalna demokratija Slovenije]] |- ! align=center| 3. | [[Datoteka:Danilo Türk 2010 (cropped).jpg|70p]] | [[Danilo Türk]] | 23. decembar 2007 – 22. decembar 2012. | style="background-color:#DDDDDD | | [[Nezavisni kandidat|Nezavisan]] |- ! align=center| 4. | [[Datoteka:Novinarska konferenca predsednika republike Boruta Pahorja.jpg|70p]] | [[Borut Pahor]] | 22. decembar 2012 – 22. decembar 2022. | style="background-color:#E32636 | | [[Socijaldemokrate (Slovenija)|Socijaldemokrate]] |- ! align=center| 5. | [[Datoteka:Nataša Pirc Musar 2026.jpg|70p]] | [[Nataša Pirc Musar]] | 23. decembar 2022. – ''trenutno'' | style="background-color:#DDDDDD | | [[Nezavisni kandidat|Nezavisna]] |} ==Reference== {{refspisak}} {{Vođe evropskih država}} {{Predsjednici Slovenije}} [[Kategorija:Slovenski predsjednici]] [[Kategorija:Politika Slovenije]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Slovenija]] h8h0h3h5v6fyr3agidefysiuwswjgf4 0 490072 3898537 3889634 2026-06-12T06:27:18Z Panasko 146730 3898537 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Nedo Turković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|10|23}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 191&nbsp;cm | pozicija = [[Napadač]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = –2009. | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 0 (0) | godine2 = 2009–2011. | klubovi2 = [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|Napredak]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 2011–2012. | klubovi3 = [[NK Travnik|Travnik]] | nastupi(golovi)3 = 2 (0) | godine4 = 2012–2013. | klubovi4 = [[FK Lovćen Cetinje|Lovćen]] | nastupi(golovi)4 = 24 (4) | godine5 = 2013. | klubovi5 = [[NK Travnik|Travnik]] | nastupi(golovi)5 = 15 (5) | godine6 = 2013–2014. | klubovi6 = [[FC Akzhayik|Akzhayik]] | nastupi(golovi)6 = 11 (2) | godine7 = 2014. | klubovi7 = [[Şüvəlan FK|Şüvəlan]] | nastupi(golovi)7 = 17 (4) | godine8 = 2014–2016. | klubovi8 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)8 = 16 (2) | godine9 = 2016–2017. | klubovi9 = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] | nastupi(golovi)9 = 5 (0) | godine10 = 2017. | klubovi10 = [[NK Brežice 1919|Brežice 1919]] | nastupi(golovi)10 = 10 (9) | godine11 = 2017–2018. | klubovi11 = [[Neroca FC|Neroca]] | nastupi(golovi)11 = 12 (2) | godine12 = 2018–2019. | klubovi12 = [[Qormi FC|Qormi]] | nastupi(golovi)12 = 3 (0) | godine13 = 2019–2020. | klubovi13 = [[TurrisTurnu Măgurele|AFC Turris-Oltul Turnu Măgurele]] | nastupi(golovi)13 = 11 (1) | godine14 = 2020. | klubovi14 = [[FC Argeș Pitești|Argeș Pitești]] | nastupi(golovi)14 = 2 (0) | godine15 = 2020–2021.<br />2021.<br />2021.<br />2022. | klubovi15 = [[El-Takadom FC|El-Takadom]]<br />[[El-Divanija SC|El-Divanija]]<br />[[Swadhinata KS|Swadhinata]]<br />[[Abahani Limited Dhaka|Abahani]] | nastupi(golovi)15 = 13 (3)<br />10 (4)<br />11 (4)<br />0 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 12. juni 2026 }} '''Nedo Turković''' (rođen 23. oktobra 1989) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš koji je igrao na poziciji napadača. Posljednji angažman mu je bio u fudbalskom klubu [[Abahani]] u Prvoj ligi [[Bangladeš]]a. == Klubska karijera == U karijeri Turković je igrao za 16 klubova, u deset različitih država, na tri kontinenta. === FK Željezničar === Turković je ponikao u [[FK Željezničar Sarajevo|Fudbalskom klubu Željezničar]] Sarajevo, u kojem je bio do 2009, ali nije ubilježio ni jedan seniorski nastup. === SAŠK Napredak === U periodu od 2009. do 2011. Turković nastupa za sarajevskog niželigaša [[:en:NK SAŠK Napredak|NK SAŠK Napredak]], te nakon dvije sozone napušta klub. === NK Travnik === Svoj debi na primijerligaškim terenima Turković ostvaruje igrajući za [[NK Travnik]] u sezoni 2011/2012, za koji je upisao dva zvanična nastupa. Klub napušta na kraju sezone === FK Lovćen === Svoju prvu pravu nogometnu sezonu odigrao je u sezonu 2012/2013. igrajući za crnogorski [[FK Lovćen]] sa [[Cetinje|Cetinja]], ubilježivši 24 nastupa uz 4 postignuta gola. === NK Travnik === Nakon povratka u NK Travnik, Turković je za polusezonu odigrao 14 utakmica, uz 6 postignutih golova. === FC Akzhayik === Sezonu 2013/2014. odigrao je za [[kazahstan]]ski klub [[FC Akzhayik]], za koji je u 11 zvaničnih utakmica postigao dva gola. === Shuvlan FK === Narednu polusezonu Turković provodi u [[Azerbejdžan|azarbejdžanskom]] klubu [[Shuvlan FK]], za koji je odigtrao 17 zvaničnih utakmica, pri čemu je postigao četiri gola. === FK Željezničar === U klub u kojem je ponikao igrao je od 2014. do 2016, ubilježivši 22 zvanična nastupa i dva gola. === NK Olimpic === Nakon epizode u Željezničaru, narednu sezonu(2016/2017) provodi u sarajevskom [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpiku]], za koji nije postizao golove. === Brežice === Prvu polusezonu 2017. provodi igrajući za slovenskog drugoligaša Brežice, za koji u 10 utakmica postiže 9 golova. === Neroca === U decembru 2017. godine potpisuje za [[Indija|indijski]] klub [[Neroca]]<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/nedo-turkovic-potpisao-za-indijski-fc-neroca/171218103|title=Nedo Turković potpisao za indijski FC Neroca|website=www.klix.ba|language=bosanski|access-date=7. 4. 2022}}</ref>, koji se takmiči u najjačem razredu nacionalnog prvenstva u I-League. Za novi klub debitovao je u pobjedi od 1-0 protiv Lajonga,<ref>{{cite web|url=https://www.business-standard.com/article/news-ani/i-league-neroca-fc-breeze-past-lajong-1-0-117122300594_1.html|title=I league: Neroca FC breeze past Lajong 1-0|last=ANI|first=|date=23. 12. 2017|publisher=|access-date=14. 4. 2018|via=Business Standard}}</ref> nakon 12 odigranih zvaničnih utakmica i dva postignuta gola, napušta Nerocu u oktobru naredne godine. === Qormi === Od oktobra 2018. do 3. januara 2019. bio je član malteškog kluba Qormi FC,<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/nedo-turkovic-pronasao-novi-klub/294642|title=Nedo Turković pronašao novi klub|website=SportSport.ba|language=hr|access-date=7. 4. 2022}}</ref> za koji je nastupio ukupno 3 puta.<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/nedo-turkovic-napustio-maltu/301940|title=Nedo Turković napustio Maltu|website=SportSport.ba|language=hr|access-date=7. 4. 2022}}</ref> === AFC Turris-Oltul Turnu Măgurele === Ukupno dvanaest nastupa i jedan gol postigao je za [[Rumunija|rumunskog]] drugoligaša [[AFC Turris-Oltul Turnu Măgurele]] za koji je nastupao u sezoni 2019/2020.<ref>{{Cite web|url=https://liga2.prosport.ro/seria-1/bursa-transferurilor/turris-a-castigat-amicalul-cu-progresul-spartac-una-dintre-ultimele-doua-noutati-din-lotul-lui-lincar-un-bosniac-a-reusit-o-dubla-18240833|title=Turris a câștigat amicalul cu Progresul Spartac.** Una dintre ultimele două nouțăti din lotul lui Lincar, un bosniac, a reușit o "dublă"|date=18. 7. 2019|website=Liga 2|language=ro|access-date=7. 4. 2022}}</ref> === FC Argeș Pitești === U Rumuniji je nastupa još i za [[FC Argeș Pitești]]. za koji je tokom 2020. imao dva zvanična nastupa. === Al-Taqadom FC === Narednu, 2020/2021. sezonu proveo je igrajući u saudijskom drugoligašu [[Al-Taqadom FC]]. Odigrao je 13 zvaničnih utakmica, postigao je 3 gola.<ref>{{Cite web|url=https://scsport.ba/nedo-turkovic-pronasao-novi-angazman-iskusni-bh-napadac-zaigrat-ce-u-10-razlicitoj-zemlji-u-karijeri/|title=Nedo Turković pronašao novi angažman: Iskusni bh. napadač zaigrat će u 10. različitoj zemlji u karijeri|last=www.scsport.ba|first=Sport Centar-|website=Sport Centar|language=en|access-date=7. 4. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> === Swadhinata KS === U novembru 2021, Turković potpisuje za člana [[Bangladesh Premier League]] fudbalski klub [[Swadhinata KS]]<ref>{{Cite web|url=https://www.offsidebangladesh.com/বিদেশী-ফুটবলার-সংগ্রহে-ন/|title=বিদেশী ফুটবলার সংগ্রহে নজর কাড়লো স্বাধীনতা সংঘ!|last=Desk|first=Offside|date=24. 11. 2021}}</ref> Nakon odigranih 10 utakmica i 4 postignuta gola, klub napušta u aprilu 2022. === Abhani === Za svoj 16. klub u karijeri, [[Abhani Limited Dhaka]], Turković je potpisao 7. aprila 2020. == References == {{refspisak}} == External links == * [https://us.soccerway.com/players/nedo-turkovi/213265/ Soccerway Profile] * https://www.transfermarkt.com/nedo-turkovic/profil/spieler/166170 {{DEFAULTSORT:Turkovic, Nedo}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši NK SAŠK Napredak]] [[Kategorija:Nogometaši Travnika]] [[Kategorija:Nogometaši FK Lovćen]] [[Kategorija:Nogometaši FC Akzhayik]] [[Kategorija:Nogometaši AZAL PFK]] [[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]] [[Kategorija:Nogometaši NK Brežice 1919]] [[Kategorija:Nogometaši NEROCA FC]] [[Kategorija:Nogometaši Qormi F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši AFC Turris-Oltul Turnu Măgurele]] [[Kategorija:Nogometaši FC Argeș Pitești]] [[Kategorija:Nogometaši Al-Taqadom]] [[Kategorija:Nogometaši Al-Diwaniya FC]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] 099to420ufhpwdppt9fudy6gxbo5wu8 0 494364 3898474 3820435 2026-06-11T15:13:31Z Bakir123 110053 3898474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Nataša Pirc Musar | slika = Nataša Pirc Musar 2026.jpg | redoslijed = [[Predsjednik Slovenije|Predsjednica Slovenije]] | vrijeme_na_vlasti = 23. decembar 2022 – | prethodnik = [[Borut Pahor]] | nasljednik = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|05|09}} | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | politička_stranka = [[Nezavisni kandidat|Nezavisna]] | zanimanje = | supružnik = Aleš Musar | djeca = 1 | obrazovanje = Univerzitet u [[Ljubljana|Ljubljani]] <br> [[Univerzitet u Beču]] }} '''Nataša Pirc Musar''' (rođena 9. maja 1968) slovenska je pravnica i autorica, te od 2022. [[Predsjednik Slovenije|predsjednica Slovenije]]. Ranije je obavljala funkcije [[Informacioni povjerenik|informacione povjerenice]] Slovenije (2004–2014), novinarke i predsjednice [[Slovenski crveni krst|Slovenskog crvenog krsta]] (2015–2016). Poznata je po pravnim odlukama i knjigama o slobodi informisanja, pravnim mišljenjima te zastupanju u visokoprofilnim slučajevima, uključujući [[Melania Trump|Melaniju Trump]], tadašnju [[Prva dama Sjedinjenih Američkih Država|Prvu damu Sjedinjenih Američkih Država]], [[Socijaldemokratska partija Slovenije|Socijaldemokratsku partiju Slovenije]] i druge istaknute klijente. U drugom krugu [[Predsjednički izbori u Sloveniji 2022.|predsjedničkih izbora 2022.]] izabrana je za prvu predsjednicu Slovenije.<ref>{{Cite web|url=https://www.zeit.de/zustimmung?url=https%3A%2F%2Fwww.zeit.de%2Fnews%2F2022-11%2F13%2Fwahlkommission-slowenen-kueren-pirc-musar-zur-praesidentin|title=Wahlkommission: Slowenen küren Pirc-Musar zur Präsidentin|website=zeit.de|language=de|access-date=13. 11. 2022|archive-date=13. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221113202821/https://www.zeit.de/zustimmung?url=https%3A%2F%2Fwww.zeit.de%2Fnews%2F2022-11%2F13%2Fwahlkommission-slowenen-kueren-pirc-musar-zur-praesidentin|url-status=dead}}</ref> ==Rani život i obrazovanje== Pirc Musar je diplomirala pravo na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]] 1992, gdje joj je mentor bio [[Marko Ilešič]], kasniji sudija [[Evropski sud pravde|Evropskog suda pravde]]. Pravosudni ispit položila je 1997, nakon čega je šest godina radila kao novinarka i voditeljica informativnog programa na [[Radiotelevizija Slovenija|Radioteleviziji Slovenije]]. Pet godina bila je voditeljica središnjeg dnevnika ''[[24UR]]'' na komercijalnoj televiziji [[POP TV]]. Godine 2001. postala je direktorica sektora za korporativne komunikacije u kompaniji Aktiva Group, gdje je radio i njen suprug [[Aleš Musar]].<ref>{{Cite web|url=https://www.metropolitan.si/scena/traci/to-je-srcni-izbranec-natase-pirc-musar/|title=Kdo je srčni izbranec Nataše Pirc Musar?|date=23. 6. 2022|website=Metropolitan.si|language=sl|access-date=1. 9. 2022}}</ref> Dodatno se obrazovala na [[CNN]]-u u Atlanti,<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/english/2899588-exclusive-natasa-pirc-musar-how-i-became-melania-trumps-attorney-and-we-never-met|title=EXCLUSIVE, Nataša Pirc Musar: How I became Melania Trump's attorney, and we never met!|date=28. 9. 2017|website=Telegraf.rs|access-date=1. 9. 2022}}</ref> nakon čega je dvije godine provela na [[Univerzitet Salford|Univerzitetu Salford]] u Engleskoj, stažirajući u [[BBC]]-ju, [[Granada TV]]-u, [[Sky News]]u, [[Reuters TV]]-u i [[Border TV]]-u. Doktorirala je 2015. na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]] s temom o ravnoteži između prava na privatnost i slobode informisanja.<ref>{{Cite web|url=https://privacy-days.com/speaker/natasa-pirc-musar/|title=dr. Nataša Pirc Musar|website=Privacy Days|language=sl-SI|access-date=31. 8. 2022|archive-date=1. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221201230857/https://privacy-days.com/speaker/natasa-pirc-musar/|url-status=dead}}</ref><ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.eipa.eu/expert/natasa-pirc-musar/|title=Nataša Pirc Musar|website=European Institution of Public Administration|access-date=23. 9. 2022|archive-date=10. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220710050122/https://www.eipa.eu/expert/natasa-pirc-musar/|url-status=dead}}</ref> ==Pravna i poslovna karijera== U aprilu 2003. zaposlila se na [[Vrhovni sud Republike Slovenije|Vrhovnom sudu Slovenije]] kao direktorica Centra za obrazovanje i informisanje. Od 2004. do 2014. bila je Informaciona povjerenica Slovenije,<ref>{{Cite web|url=https://www.ip-rs.si/o-poobla%C5%A1%C4%8Dencu/zgodovina-informacijskega-poobla%C5%A1%C4%8Denca|title=Zgodovina Informacijskega pooblaščenca|website=www.ip-rs.si|language=sl|access-date=1. 9. 2022|archive-date=25. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425015015/https://www.ip-rs.si/o-poobla%C5%A1%C4%8Dencu/zgodovina-informacijskega-poobla%C5%A1%C4%8Denca|url-status=dead}}</ref> a od 2012. predsjedavala nadzornim tijelom [[Europol]]a. Nakon završetka mandata osnovala je vlastitu advokatsku kancelariju, u kojoj je od 2016. partnerica Rosana Lemut Strle. Kancelarija je poznata po zastupanju istaknutih klijenata, uključujući Melaniju Trump i političke aktere poput slovenačkih socijaldemokrata. Od 2010. do 2021. redovno se nalazila među deset najutjecajnijih advokata u Sloveniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.si/1042409175|title=Najvplivnejši pravniki o pravni korektnosti, politični všečnosti pravnikov, arbitraži in Wikileaksu|website=Dnevnik|language=sl|access-date=2. 9. 2022|archive-date=2. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220902184020/https://www.dnevnik.si/1042409175|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.24ur.com/novice/slovenija/matoz-je-najvplivnejsi-pravnik.html|title=Vsak dan prvi|website=www.24ur.com|language=sl|access-date=2. 9. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.mladina.si/117686/kdo-je-najvplivnejsi-pravnik/|title=Kdo je najvplivnejši pravnik?|website=Mladina.si|language=sl|access-date=2. 9. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.iusinfo.si/medijsko-sredisce/dnevne-novice/289477|title=Znanih je 10 Najvplivnejšij Pravnikov 2021|website=IUS-INFO|language=sl|access-date=2. 9. 2022}}</ref> Osnovala je udruženje OnaVe, koje povezuje stručnjakinje i promovira njihovo znanje.<ref>{{Cite web|url=https://onave.si/kdo-smo/|title=Kdo smo|last=itmelona|website=ONA VE|language=sl|access-date=1. 9. 2022}}</ref><ref name="demokracija.si">{{Cite web|url=https://demokracija.si/fokus/med-marto-kos-in-nataso-pirc-musar-se-ze-iskri/|title=Med Marto Kos in Natašo Pirc Musar se že iskri; ali je to v resnici samo predstava za javnosti, preberite v jutrišnji reviji Demokracija|date=20. 7. 2022|website=Demokracija|language=sl|access-date=1. 9. 2022}}</ref> Bila je predsjednica Slovenskog crvenog krsta od 2015. do 2016.<ref>{{Cite web|url=https://old.delo.si/novice/slovenija/natasa-pirc-musar-na-celu-rdecega-kriza.html|title=Nataša Pirc Musar na čelu Rdečega križa|date=29. 6. 2015|website=old.delo.si|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}</ref> Autorica je i koautorica najmanje šest knjiga o slobodi informisanja i privatnosti na slovenskom, engleskom i hrvatskom jeziku.<ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/225103360|title=Vstop v zasebnost prepovedan!|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}</ref><ref name="Maribor">{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/221224448|title=Kako in kdaj uporabljati test javnega interesa? Novela Zakona o dostopu do informacij javnega značaja|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/255002636|title=Zaštita podataka i nadležnosti institucija Evropske unije : priručnik; Data protection and competencies of European Union institutions|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/1698273|title=Tudi danes imate pravico vedeti|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/236076032|title=Samo ti odločaš : komu lahko zaupam osebne podatke in kdaj?|website=COBISS|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}</ref><ref name="plus.cobiss.net">{{Cite web|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/bib/513258370|title=Zasebnost in varovanje osebnih podatkov v organizaciji|website=COBISS+|language=sl|access-date=3. 9. 2022}}</ref> ==Politička karijera== Pirc Musar je 23. juna 2022. najavila svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima u Sloveniji kao nezavisna kandidatkinja.<ref>{{Cite web|url=https://siol.net/novice/slovenija/natasa-pirc-musar-bo-v-ruski-daci-sporocila-ali-bo-kandidirala-za-predsednico-drzave-582249|title=Nataša Pirc Musar bo v Ruski dači sporočila, ali bo kandidirala za predsednico države|website=siol.net|language=sl|access-date=1. 9. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/politics/short_news/former-information-commissioner-top-contender-in-slovenias-presidential-race/|title=Former information commissioner top contender in Slovenia's presidential race|last=Maček|first=Sebastijan R.|date=23. 8. 2022|website=[[Euractiv]]|access-date=31. 8. 2022}}</ref> Podržali su je bivši predsjednici [[Milan Kučan]] i [[Danilo Türk]].<ref>{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/radio-si/news/pirc-musar-the-first-candidate-to-formally-announce-her-presidential-bid/631965|title=Pirc Musar the first candidate to formally announce her presidential bid|website=RTV Slovenija|access-date=23. 9. 2022}}</ref> Iako nije članica političke stranke, podršku su joj dali i [[Piratska stranka Slovenije]]<ref name=":3">{{Cite web|url=https://sloveniatimes.com/pirate-party-endorses-pirc-musar-for-president/|title=Pirate Party endorses Pirc Musar for president|date=26. 7. 2022|website=Slovenia Times|access-date=23. 9. 2022|archive-date=9. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220809163650/https://sloveniatimes.com/pirate-party-endorses-pirc-musar-for-president/|url-status=dead}}</ref> te [[Omladinska stranka – Evropski zeleni]]. Njena kandidatura izazvala je medijske spekulacije o odnosu s [[Marta Kos|Martom Kos]], potpredsjednicom vladajućeg [[Pokret slobode (Slovenija)|Pokreta slobode]], koja je također najavila kandidaturu, ali se kasnije povukla, što je povećalo podršku Pirc Musar. U prvom krugu izbora održanom 23. oktobra 2022. zauzela je drugo mjesto, dok je u drugom krugu 13. novembra pobijedila Anžeta Logara iz Slovenačke demokratske stranke, postavši prva [[Predsjednik Slovenije|predsjednica Slovenije]]. ==Privatni život== Pirc Musar je udata za biznismena [[Aleš Musar|Aleša Musara]] i imaju sina. Njihova imovina uključuje ''rusku daču'' u [[Zgornje Gameljne|Zgornjim Gameljnama]]<ref>{{cite news|title=Nataša Pirc Musar izstopila iz lastništva Ruske dače|url=https://www.24ur.com/novice/slovenija/natasa-pirc-musar-izstopila-iz-lastnistva-ruske-dace.html|access-date=8. 7. 2024|work=24ur.com|date=8. 7. 2024}}</ref> te limuzinu [[Rolls-Royce Phantom VI]] iz 1971, koja je pripadala [[Princeza Aleksandra, časna dama Ogilvy|princezi Alexandri]], rođakinji kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]].<ref>{{Cite news|title=Ruska dača je dolgo propadala, po dveh letih prenove pa spet živi #video #foto|language=sl|url=https://siol.net/trendi/potovanja/ruska-daca-je-dolgo-propadala-po-dveh-letih-prenove-pa-spet-zivi-foto-499325|access-date=31. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ruska-daca.si/limuzine/rolls-royce/|title=Rolls Royce {{!}} Najem limuzine Ruska dača {{!}} Kraljevski Rolls Royce|website=Ruska dača|language=sl|access-date=31. 8. 2022}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline}} {{Predsjednici Slovenije}} {{DEFAULTSORT:Pirc Musar, Nataša}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Slovenski pravnici]] [[Kategorija:Slovenski novinari]] [[Kategorija:Slovenski političari]] h2fodu0m2k4vhiqvfgitdub23a512zy 0 495174 3898459 3894173 2026-06-11T12:14:20Z Panasko 146730 3898459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Benjamin Tahirović | slika = Benjamin Tahirovic for Brøndby.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2003|03|03}} | rodnigrad = [[Spånga]] | rodnadržava = Švedska | visina = 191&nbsp;cm | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = [[AS Roma|Roma]] | brojnadresu = 68 | omladinskegodine = 2012–2017.<br />2017–2019.<br />2020. | omladinskipogoni = [[AIK Footboll|AIK]]<br />[[FC Djursholm|Djursholm]]<br />[[Vasalunds IF|Vasalunds]] | godine1 = 2020. | klubovi1 = [[Vasalund]] | nastupi(golovi)1 = 27 (0) | godine2 = 2021–2023. | klubovi2 = [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)2 = 11 (0) | godine3 = 2023–2025. | klubovi3 = [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)3 = 27 (2) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[Brøndby]] | nastupi(golovi)4 = 40 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2023– | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 28 (2) | zadnjeuređivanje = 11. juni 2026 }} '''Benjamin Tahirović''' (rođen 3. marta 2003) bosanskohercegovački je profesionalni nogometaš koji igra kao [[vezni igrač]] za danski klub [[Brøndby IF|Brøndby]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Roditelji su mu iz [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/veliki-jose-mourinho-nahvalio-igraca-ciji-su-roditelji-iz-sarajeva-decko-ima-ogroman-kvalitet/474442|title=Veliki Jose Mourinho nahvalio igrača čiji su roditelji iz Sarajeva|website=Radiosarajevo.ba|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Karijera == === Rana karijera === Tahirović je karijeru započeo u švedskom klubu [[FC Djursholm]]. Godine 2020. potpisao je za [[Vasalunds IF]] i odigrao 26 utakmica u sezoni 2020, dok je Vasalund završio na prvom mjestu u trećoj ligi i osigurao napredak.<ref>{{Cite web|url=https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/benjamin-tahirovic/3ebdcb47-7c9b-45df-891f-102a56224fbf/|title=Benjamin Tahirovic - Spelarstatistik - Svensk fotboll|website=www.svenskfotboll.se.|language=sv|access-date=23. 12. 2022|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128154326/https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/benjamin-tahirovic/3ebdcb47-7c9b-45df-891f-102a56224fbf/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.corrieredellosport.it/news/calcio/serie-a/roma/2022/10/17-98592172/roma_gioiello_tahirovic_la_fuga_in_svezia_e_il_perdono_di_mourinho|title=gioiello Tahirovic: la fuga in Svezia e il perdono di Mourinho|publisher=corrieredellosport.it}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.numero-diez.com/chi-e-benjamin-tahirovic/|title=Chi è Benjamin Tahirovic, il giovane svedese convocato da Mourinho|publisher=numero-diez.com|access-date=23. 12. 2022|archive-date=29. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221029112554/https://www.numero-diez.com/chi-e-benjamin-tahirovic/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.minutidirecupero.it/benjamin-tahirovic-roma-chi-e.html|title=Chi è Benjamin Tahirovic, stellina svedese su cui punta la Roma|publisher=minutidirecupero.it}}</ref> === Roma === Godine 2021. potpisao je za italijanski klub [[AS Roma|Romu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.expressen.se/sport/fotboll/superettan/benjamin-har-ett-rykte-ute-i-europa/|title=”Benjamin har ett rykte ute i Europa”|publisher=expressen.se}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fotbollslivet.se/mixkollen-benjamin-tahirovic-till-italienska-roma/|title=Interview with Benjamin Tahirovic|publisher=fotbollslivet.se|access-date=23. 12. 2022|archive-date=10. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221210085524/https://fotbollslivet.se/mixkollen-benjamin-tahirovic-till-italienska-roma/|url-status=dead}}</ref> Svoju prvu utakmicu odigrao je protiv [[Torino FC|Torina]] 13. novembra 2022.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/375075-benjamin-tahirovic-sa-19-godina-debitovao-za-romu|title=Benjamin Tahirović sa 19 godina debitovao za Romu}}</ref> === Ajax === U junu 2023. Tahirović je potpisao petogodišnji ugovor s nizozemskim Ajaxom.<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/benjamin-tahirovic-novi-igrac-ajaxa-potpisao-ugovor-do-2028-godine|title=Benjamin Tahirović novi igrač Ajaxa, potpisao ugovor do 2028. godine|website=Raport.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Svoj debi za tim imao je 12. avgusta protiv Heraclesa. Dana 12. novembra postigao je svoj prvi gol protiv Almere Cityja.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tahirovic-od-junaka-do-tragicara-postigao-prvijenac-za-ajax-pa-u-94-minuti-kostao-svoj-tim-pobjede/231112068|title=Tahirović od junaka do tragičara: Postigao prvijenac za Ajax pa u 94. minuti koštao svoj tim pobjede|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> === Brøndby === U februaru 2025. Tahirović je prešao u danski Brøndby, sa ugovorom do juna 2028. Zvanični debi za klub imao je protiv Viborg FF-a 14. februara.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tahirovic-upisao-zvanicni-debi-za-brondby/|title=Tahirović upisao zvanični debi za Brondby|date=12. 4. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Krajem oktobra postigao je svoj prvi gol za Brøndby u pobjedi nad Odenseom.<ref>"[https://sportske.ba/clanak/majstorija-benjamina-tahirovic-za-prvi-gol-u-dresu-brondbya Majstorija Benjamina Tahirović za prvi gol u dresu Brøndbya]". ''sportske.ba''. 27. oktobar 2025. Pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> == Reprezentacija == U martu 2023. Tahirović je primio svoj prvi poziv u seniorski tim [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za utakmice kvalifikacije za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|UEFA Evropsko prvenstvo 2024.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]].<ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/384065-faruk-hadzibegic-objavio-spisak-za-island-i-slovacku|title=Faruk Hadžibegić objavio spisak za Island i Slovačku|website=reprezentacija.ba|date=8. 3. 2023|access-date=10. 3. 2023}}</ref> Debitovao je u pobjedi BiH nad Islandom 23. marta iste godine. Dana 6. septembra 2025, u utakmici [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|kvalifikacija za SP 2026]]. protiv San Marina, Tahirović je postigao svoj prvi pogodak za seniorsku reprezentaciju BiH.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Uspjesi == === Vasalunds IF === * [[Ettan Norra]]: 2020 == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tahirović, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Spånga]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Brøndbyja]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] r8dsjjdw0agcyrbaggjrpib1e9afsfs 0 529742 3898461 3898210 2026-06-11T12:28:21Z Bosancica by MK 173186 Sve institucije na državnom nivou bi trebale imati grb države BiH. Korištenje drugih grbova treba imati pravni osnov (zakon, podzakonski akt ili odluku na osnovu koje je propisano da se može koristiti). Bez ovoga korištenje drugih grbova je neopravdano (čak i ako se oni nalaze na web stranicama pojedinih institucija) 3898461 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2002|07|01}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Samostalna upravna organizacija | nadležnost = Upravljanje ljudskim resursima, zapošljavanje i obuka državnih službenika u institucijama BiH | status = Aktivna | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|51|17|N|18|24|16|E|display=inline,title}} | adresa = Trg Bosne i Hercegovine 1 | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = | budžet = | direktor = Anita Markić | šef_agencije = | ministar = | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = | veb-sajt = {{URL|https://www.ads.gov.ba}} | id = | fusnote = }} '''Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine''' (ADS BiH) je samostalna upravna organizacija koja je odgovorna za realizaciju procesa zapošljavanja državnih službenika u institucijama na nivou [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="ads_o_nama">[https://www.ads.gov.ba/bs-ba/o-nama Službena stranica Agencije za državnu službu BiH: O nama], ads.gov.ba, pristupljeno 23. decembar 2025.</ref> Osnovana je 2002. godine donošenjem Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, s ciljem uspostavljanja profesionalne i depolitizirane javne uprave.<ref name="zakon_ds">Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12 i 93/17).</ref> == Nadležnosti == Agencija vrši poslove koji se odnose na upravljanje ljudskim resursima unutar državnog aparata. Njene primarne nadležnosti uključuju:<ref name="ads_nadleznost">[https://www.ads.gov.ba/bs-ba/o-nama/nadleznosti Nadležnosti Agencije], ads.gov.ba, pristupljeno 23. decembar 2025.</ref> * Zapošljavanje: Planiranje i provođenje javnih konkursa, testiranje kandidata i imenovanje komisija za izbor državnih službenika.<ref name="zakon_ds"/> * Obuka i razvoj: Organizacija programa stručnog usavršavanja i edukacije državnih službenika u cilju modernizacije uprave.<ref name="ads_obuka">[https://www.ads.gov.ba/bs-ba/obuka-i-razvoj Obuka i razvoj], ads.gov.ba, pristupljeno 23. decembar 2025.</ref> * Centralni registar: Vođenje i ažuriranje baze podataka o svim državnim službenicima uposlenim u institucijama BiH.<ref name="zakon_ds"/> * Disciplinski postupci: Praćenje primjene zakona i pružanje podrške u provođenju disciplinskih mjera unutar službe.<ref name="ads_nadleznost"/> * Informacioni sistem (HRMIS): Upravljanje sistemom za elektronsko vođenje kadrovske evidencije.<ref name="ads_o_nama"/> == Organizacija == Agencijom rukovodi direktor, kojeg imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] na osnovu javnog konkursa.<ref name="zakon_ds"/> Agencija uživa punu pravnu i operativnu samostalnost u vršenju svojih zakonskih zadataka, a za svoj rad podnosi izvještaje Vijeću ministara. Sjedište institucije je u Sarajevu, u zgradi institucija Bosne i Hercegovine. == Također pogledajte == * [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.ads.gov.ba/ Službena stranica Agencije za državnu službu BiH] {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] pxwbade31vlbnrro5jm2zja2s85a88g 0 531349 3898478 3894171 2026-06-11T16:04:51Z Wagentje 159139 Slika 3898478 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = Muharemović-24.25.jpg | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[Wolfsberger AC|Wolfsbergeru]], a potom je nastupao za [[Juventus Next Gen]]. U [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] je najprije došao na posudbu, da bi kasnije potpisao i trajni ugovor s klubom. Nakon nastupa za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za seniorsku reprezentaciju debitovao je 2024. godine. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Wolfsberger AC|Wolfsbergera]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12. 7. 2021|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Za prvi tim debitovao je 25. aprila 2021. protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], sa 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29. 5. 2021|access-date=1. 6. 2021}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. prešao je u [[Juventus FC|Juventus]] i potpisao četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11. 8. 2021|access-date=12. 8. 2021}}</ref> Prvi profesionalni gol postigao je 11. decembra 2022. nastupajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan]]a.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11. 12. 2022|access-date=12. 12. 2022}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor s klubom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26. 9. 2023|access-date=28. 9. 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024. otišao je na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28. 8. 2024|access-date=30. 8. 2024}}</ref> Za klub je debitovao 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21. 9. 2024|access-date=24. 9. 2024}}</ref> Prvi gol za Sassuolo postigao je 24. septembra 2024. u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24. 9. 2024|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Prvi ligaški gol zabio je tri mjeseca kasnije u pobjedi nad [[Salernitana|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12. 1. 2025|access-date=15. 1. 2025}}</ref> U aprilu 2025. Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14. 4. 2025|access-date=15. 4. 2025}}</ref> Bio je dio ekipe koja je 4. maja 2025. osvojila naslov prvaka [[Serie B|Serije B]] i izborila povratak u [[Serie A|Seriju A]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4. 5. 2025|access-date=4. 5. 2025}}</ref> U oktobru iste godine produžio je ugovor sa Sassuolom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31. 10. 2025|access-date=1. 11. 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je nastupao za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], a bio je i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|reprezentacije do 21 godine]] pod vodstvom Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13. 10. 2024|access-date=15. 10. 2024}}</ref> Prvi poziv u seniorsku reprezentaciju dobio je u maju 2024. za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16. 5. 2024|access-date=18. 5. 2024}}</ref> Debitovao je 3. juna 2024. u utakmici protiv Engleske.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3. 6. 2024|access-date=4. 6. 2024}}</ref> Prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je 10. juna 2025. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10. 6. 2025|access-date=10. 6. 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] također je profesionalni nogometaš.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29. 6. 2024|access-date=1. 7. 2024}}</ref> Majka mu je porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]],<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/sanski-most-ponosan-na-tarika-muharemovica/|title=Sanski Most ponosan na Tarika Muharemovića|last=Redakcija|date=27. 3. 2026|website=inmedia.ba|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2026}}</ref> a otac iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15. 2. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | [[Serie C|Serija C]] | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Reprezentacija === {{Ažurirano|match played 18 November 2025}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18. 11. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="3" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- ! Ukupno ! 10 ! 1 |} === Međunarodni golovi === {| class="wikitable sortable" |+ Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Nastup ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Konačni rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], [[Slovenija]] | align="center" | 6 | {{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Muharemović, Tarik}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] 73c6owmgy4g5inlsn2ud8xr51f00pqb 3898539 3898478 2026-06-12T09:23:32Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Muharemović-24.25.jpg|Muharemović-24.25.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Herbythyme|Herbythyme]]; razlog: Copyright violation; see [[:c:COM:Licensing|Commons:Licensing]] ([[:c:COM:CSD#F1|F1]]). 3898539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[Wolfsberger AC|Wolfsbergeru]], a potom je nastupao za [[Juventus Next Gen]]. U [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] je najprije došao na posudbu, da bi kasnije potpisao i trajni ugovor s klubom. Nakon nastupa za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za seniorsku reprezentaciju debitovao je 2024. godine. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Wolfsberger AC|Wolfsbergera]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12. 7. 2021|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Za prvi tim debitovao je 25. aprila 2021. protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], sa 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29. 5. 2021|access-date=1. 6. 2021}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. prešao je u [[Juventus FC|Juventus]] i potpisao četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11. 8. 2021|access-date=12. 8. 2021}}</ref> Prvi profesionalni gol postigao je 11. decembra 2022. nastupajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan]]a.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11. 12. 2022|access-date=12. 12. 2022}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor s klubom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26. 9. 2023|access-date=28. 9. 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024. otišao je na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28. 8. 2024|access-date=30. 8. 2024}}</ref> Za klub je debitovao 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21. 9. 2024|access-date=24. 9. 2024}}</ref> Prvi gol za Sassuolo postigao je 24. septembra 2024. u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24. 9. 2024|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Prvi ligaški gol zabio je tri mjeseca kasnije u pobjedi nad [[Salernitana|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12. 1. 2025|access-date=15. 1. 2025}}</ref> U aprilu 2025. Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14. 4. 2025|access-date=15. 4. 2025}}</ref> Bio je dio ekipe koja je 4. maja 2025. osvojila naslov prvaka [[Serie B|Serije B]] i izborila povratak u [[Serie A|Seriju A]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4. 5. 2025|access-date=4. 5. 2025}}</ref> U oktobru iste godine produžio je ugovor sa Sassuolom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31. 10. 2025|access-date=1. 11. 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je nastupao za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], a bio je i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|reprezentacije do 21 godine]] pod vodstvom Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13. 10. 2024|access-date=15. 10. 2024}}</ref> Prvi poziv u seniorsku reprezentaciju dobio je u maju 2024. za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16. 5. 2024|access-date=18. 5. 2024}}</ref> Debitovao je 3. juna 2024. u utakmici protiv Engleske.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3. 6. 2024|access-date=4. 6. 2024}}</ref> Prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je 10. juna 2025. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10. 6. 2025|access-date=10. 6. 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] također je profesionalni nogometaš.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29. 6. 2024|access-date=1. 7. 2024}}</ref> Majka mu je porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]],<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/sanski-most-ponosan-na-tarika-muharemovica/|title=Sanski Most ponosan na Tarika Muharemovića|last=Redakcija|date=27. 3. 2026|website=inmedia.ba|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2026}}</ref> a otac iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15. 2. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | [[Serie C|Serija C]] | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Reprezentacija === {{Ažurirano|match played 18 November 2025}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18. 11. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="3" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- ! Ukupno ! 10 ! 1 |} === Međunarodni golovi === {| class="wikitable sortable" |+ Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Nastup ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Konačni rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], [[Slovenija]] | align="center" | 6 | {{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Muharemović, Tarik}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] glrvsd8qu93hnp1ndlzeeq03fgw4kxj 3898542 3898539 2026-06-12T10:54:05Z Wagentje 159139 Slika 2025 Sassuolo 3898542 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = FC Internazionale Milano v US Sassuolo Calcio, 21 September 2025 - 08 (Tarik Muharemović).jpg | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[Wolfsberger AC|Wolfsbergeru]], a potom je nastupao za [[Juventus Next Gen]]. U [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] je najprije došao na posudbu, da bi kasnije potpisao i trajni ugovor s klubom. Nakon nastupa za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za seniorsku reprezentaciju debitovao je 2024. godine. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Wolfsberger AC|Wolfsbergera]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12. 7. 2021|access-date=15. 7. 2021}}</ref> Za prvi tim debitovao je 25. aprila 2021. protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], sa 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29. 5. 2021|access-date=1. 6. 2021}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. prešao je u [[Juventus FC|Juventus]] i potpisao četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11. 8. 2021|access-date=12. 8. 2021}}</ref> Prvi profesionalni gol postigao je 11. decembra 2022. nastupajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan]]a.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11. 12. 2022|access-date=12. 12. 2022}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor s klubom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26. 9. 2023|access-date=28. 9. 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024. otišao je na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28. 8. 2024|access-date=30. 8. 2024}}</ref> Za klub je debitovao 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21. 9. 2024|access-date=24. 9. 2024}}</ref> Prvi gol za Sassuolo postigao je 24. septembra 2024. u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24. 9. 2024|access-date=25. 9. 2024}}</ref> Prvi ligaški gol zabio je tri mjeseca kasnije u pobjedi nad [[Salernitana|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12. 1. 2025|access-date=15. 1. 2025}}</ref> U aprilu 2025. Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14. 4. 2025|access-date=15. 4. 2025}}</ref> Bio je dio ekipe koja je 4. maja 2025. osvojila naslov prvaka [[Serie B|Serije B]] i izborila povratak u [[Serie A|Seriju A]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4. 5. 2025|access-date=4. 5. 2025}}</ref> U oktobru iste godine produžio je ugovor sa Sassuolom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31. 10. 2025|access-date=1. 11. 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je nastupao za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], a bio je i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|reprezentacije do 21 godine]] pod vodstvom Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13. 10. 2024|access-date=15. 10. 2024}}</ref> Prvi poziv u seniorsku reprezentaciju dobio je u maju 2024. za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16. 5. 2024|access-date=18. 5. 2024}}</ref> Debitovao je 3. juna 2024. u utakmici protiv Engleske.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3. 6. 2024|access-date=4. 6. 2024}}</ref> Prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je 10. juna 2025. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10. 6. 2025|access-date=10. 6. 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] također je profesionalni nogometaš.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29. 6. 2024|access-date=1. 7. 2024}}</ref> Majka mu je porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]],<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/sanski-most-ponosan-na-tarika-muharemovica/|title=Sanski Most ponosan na Tarika Muharemovića|last=Redakcija|date=27. 3. 2026|website=inmedia.ba|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2026}}</ref> a otac iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15. 2. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | [[Serie C|Serija C]] | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Reprezentacija === {{Ažurirano|match played 18 November 2025}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18. 11. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="3" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- ! Ukupno ! 10 ! 1 |} === Međunarodni golovi === {| class="wikitable sortable" |+ Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Nastup ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Konačni rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], [[Slovenija]] | align="center" | 6 | {{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Muharemović, Tarik}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] ns0yz20rhqoi3th8cbn2h5vfayegbxc 0 532812 3898480 3894190 2026-06-11T16:11:19Z Wagentje 159139 Slika 2023 3898480 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Haris Tabaković | slika = FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2023-04-09) 45 (Haris Tabaković).jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|06|20}} | rodnigrad = [[Grenchen]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | visina = 196 cm | pozicija = [[Napadač]] | omladinskegodine = –2012. | omladinskipogoni = [[BSC Young Boys]] | trenutniklub = [[Borussia Mönchengladbach]] | brojnadresu = 15 | godine1 = 2012–2015. | klubovi1 = [[BSC Young Boys|BSC Young Boys U-21]] | nastupi(golovi)1 = 31 (18) | godine2 = 2012–2016. | klubovi2 = [[BSC Young Boys]] | nastupi(golovi)2 = 22 (1) | godine3 = 2014–2015. | klubovi3 = → [[FC Wil 1900|Wil]] | nastupi(golovi)3 = 24 (11) | godine4 = 2016–2017. | klubovi4 = [[Grasshopper Club Zürich]] | nastupi(golovi)4 = 34 (2) | godine5 = 2017–2019. | klubovi5 = [[Debreceni VSC|Debrecen]] | nastupi(golovi)5 = 20 (12) | godine6 = 2019–2020. | klubovi6 = [[Diósgyőri VTK|Diósgyőr]] | nastupi(golovi)6 = 20 (2) | godine7 = 2020–2022. | klubovi7 = [[SC Austria Lustenau|Austria Lustenau]] | nastupi(golovi)7 = 46 (45) | godine8 = 2022–2023. | klubovi8 = [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)8 = 29 (17) | godine9 = 2023–2024. | klubovi9 = [[Hertha BSC]] | nastupi(golovi)9 = 34 (22) | godine10 = 2024– | klubovi10 = [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] | nastupi(golovi)10 = 22 (3) | godine11 = 2025– | klubovi11 = → [[Borussia Mönchengladbach]] | nastupi(golovi)11 = 26 (11) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2012. | nacionalneekipe1 = [[Švicarska reprezentacija U18|Švicarska U18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | nacionalnegodine2 = 2012–2013. | nacionalneekipe2 = [[Švicarska reprezentacija U19|Švicarska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0) | nacionalnegodine3 = 2013–2016. | nacionalneekipe3 = [[Švicarska reprezentacija U21|Švicarska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 15 (6) | nacionalnegodine4 = 2023– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 10 (4) | zadnjiuređaj = 31. marta 2026. }} '''Haris Tabaković''' (rođen 20. juna 1994. u [[Grenchen]]u) bosanskohercegovački je i [[Švicarska|švicarski]] [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača. Trenutno nastupa za [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju Mönchengladbach]], u kojoj je na posudbi iz njemačkog prvoligaša [[TSG 1899 Hoffenheim]]a, te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].<ref name="bundesliga2026">{{Citiranje weba |url=https://www.bundesliga.com/en/2bundesliga/player/haris-tabakovic |title=Haris Tabaković - Borussia Mönchengladbach – Player Profile |website=Bundesliga |date=30. 1. 2026 |access-date=1. 4. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Njegovi roditelji napustili su [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] tokom rata 1994. i kao izbjeglice stigli u [[Švicarska|Švicarsku]], dok je njegova majka bila trudna s njim. Harisov otac Esad Tabaković rodom je iz [[Dubrave (Stolac)|Dubrava]] kod [[Stolac|Stoca]], a i majka Jasna, djevojački Sadžak, također je Stočanka.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/325156/zivotna_pricha_novog_zmaja_hercegovac_chiji_roditelji_su_prosli_ratni_pakao.html|title=ŽIVOTNA PRIČA NOVOG ZMAJA: Hercegovac čiji roditelji su prošli ratni pakao|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Rođen je i odrastao u Grenchenu, u kantonu [[Kanton Solothurn|Solothurn]]. Tokom boravka u omladinskoj akademiji [[BSC Young Boys]]a, Tabaković je uz nogometne obaveze završio i stručno obrazovanje za bankarskog službenika.<ref name="hoffenheim2025">{{Citiranje weba |url=https://www.tsg-hoffenheim.de/aktuelles/news/2025/05/tabakovic-ich-war-schon-immer-ein-harter-arbeiter |title=Tabaković: „Ich war schon immer ein harter Arbeiter“ |website=TSG 1899 Hoffenheim |date=6. 5. 2025 |access-date=1. 4. 2026 |language=de }}</ref> == Karijera == === Počeci u Švicarskoj === Nogometno obrazovanje stekao je u akademiji BSC Young Boysa, gdje je za rezervni tim debitovao u martu 2012. Prvi profesionalni nastup u [[Superliga Švicarske]] upisao je u oktobru 2012. protiv [[FC Zürich]]a. U sezoni 2013/14. poslan je na jednoipogodišnju posudbu u [[FC Wil 1900|FC Wil]], gdje je u drugom rangu švicarskog nogometa postigao 11 golova u 24 nastupa. U januaru 2016. prelazi u [[Grasshopper Club Zürich]].<ref name="hoffenheim2025" /> Za ciriški klub odigrao je 34 ligaške utakmice i postigao dva gola. === Mađarska === [[Datoteka:FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2023-04-09) 44.jpg|thumb|Tabaković u dvoboju tokom prvenstvenog susreta u Austriji, april 2023.]] U augustu 2017. karijeru je nastavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], potpisavši ugovor s [[Debreceni VSC|Debrecenom]]. U svojoj prvoj sezoni postigao je 12 golova u 20 prvenstvenih nastupa. Zbog povrede je propustio cijelu sezonu 2018/19, nakon čega je u ljeto 2019. prešao u redove ligaškog konkurenta, [[Diósgyőri VTK|Diósgyőra]]. Za taj klub postigao je dva gola u 20 ligaških susreta prije nego što je napustio Mađarsku 2020. === Proboj u Austriji === U septembru 2020. pridružio se [[SC Austria Lustenau|Austriji Lustenau]], članu [[2. Liga (Austrija)|Druge austrijske lige]]. Tokom sezone 2021/22. zabilježio je proboj u karijeri, postigavši čak 27 golova u 23 nastupa, čime je postao najbolji strijelac lige i pomogao klubu da osigura promociju u najviši rang.<ref name="hertha2023">{{Citiranje weba |url=https://www.herthabsc.com/de/nachrichten/2023/08/transfer-haris-tabakovic-2324 |title=Hertha BSC verpflichtet Haris Tabaković |website=Hertha BSC |date=1. 8. 2023 |access-date=1. 4. 2026 |language=de}}</ref> Već u martu 2022. potpisao je ugovor s [[FK Austria Beč|Austrijom Beč]], gdje je nastavio s odličnim partijama. U sezoni 2022/23. postigao je 17 golova u 28 ligaških utakmica, postavši drugi najbolji strijelac [[Bundesliga Austrije|austrijske Bundeslige]].<ref name="hertha2023" /> === Njemačka === U augustu 2023. prešao je u [[Njemačka|Njemačku]], potpisavši za drugoligaša [[Hertha BSC]].<ref name="hertha2023"/> Odmah se nametnuo kao ključni igrač i u sezoni 2023/24. postao jedan od tri najbolja strijelca [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] s 22 gola u 32 utakmice, podijelivši titulu s Robertom Glatzelom i Christosom Tzolisom. Sredinom augusta 2024. prešao je u prvoligaša Hoffenheim.<ref name="hoffenheim2024">{{Citiranje weba |url=https://www.tsg-hoffenheim.de/aktuelles/news/2024/08/tsg-holt-haris-tabakovic-in-den-kraichgau |title=TSG holt Haris Tabaković in den Kraichgau |website=TSG 1899 Hoffenheim |date=23. 8. 2024 |access-date=1. 4. 2026 |language=de}}</ref> Uoči početka sezone 2025/26. Hoffenheim ga je posudio u Borussiju Mönchengladbach, gdje je nastavio s nastupima i postizanjem golova u prvoj njemačkoj ligi.<ref name="gladbach2025">{{Citiranje weba |url=https://www.borussia.de/news/borussia-leiht-haris-tabakovic-aus |title=Borussia leiht Haris Tabaković aus |website=Borussia Mönchengladbach |date=18. 7. 2025 |access-date=1. 4. 2026 |language=de}}</ref> == Reprezentativna karijera == U omladinskim kategorijama nastupao je za švicarske selekcije. Igrao je za U18, U19, te je od 2013. do 2016. sakupio 15 nastupa i šest golova za selekciju do 21 godine. Godine 2023. promijenio je sportsko državljanstvo i prihvatio poziv Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine. U seniorskoj reprezentaciji debitovao je u novembru 2023. protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]].<ref name="hoffenheim2025"/> == Nagrade i priznanja == * '''SC Austria Lustenau''' ** Prvak Druge austrijske lige i promocija: 2021/22. * '''Pojedinačna priznanja''' ** Najbolji strijelac 2. Bundeslige: 2023/24. (22 gola) ** Najbolji strijelac Druge austrijske lige: 2021/22. (27 golova) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Haris Tabaković}} * [https://www.bundesliga.com/en/2bundesliga/player/haris-tabakovic Haris Tabaković na stranici Bundeslige] {{en simbol}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tabaković, Haris}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Grenchen]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Švicarski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Young Boysa]] [[Kategorija:Nogometaši Wila]] [[Kategorija:Nogometaši Debrecena]] [[Kategorija:Nogometaši Diósgyőra]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Lustenau]] [[Kategorija:Nogometaši Herthe]] [[Kategorija:Nogometaši 1899 Hoffenheima]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Mönchengladbach]] [[Kategorija:Nogometaši Grasshoppera]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] p257c8gaard4nfnr86cz50ddpv6ey0y 10 532822 3898535 3823937 2026-06-12T04:44:34Z Boja02 98016 /* */ 3898535 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, KOR, CZE, RSA <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=11. juna 2026 |win_MEX=1 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=2 |ga_MEX=0 |status_MEX=D |win_RSA=0 |draw_RSA=0 |loss_RSA=1 |gf_RSA=0 |ga_RSA=2 |status_RSA= |win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=0 |gf_KOR=2 |ga_KOR=1 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=0 |loss_CZE=1 |gf_CZE=1 |ga_CZE=2 |status_CZE= <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=CAN, BIH, QAT, SUI <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=12. juna 2026 |win_CAN=0 |draw_CAN=0 |loss_CAN=0 |gf_CAN=0 |ga_CAN=0 |status_CAN=D |win_BIH=0 |draw_BIH=0 |loss_BIH=0 |gf_BIH=0 |ga_BIH=0 |status_BIH= |win_QAT=0 |draw_QAT=0 |loss_QAT=0 |gf_QAT=0 |ga_QAT=0 |status_QAT= |win_SUI=0 |draw_SUI=0 |loss_SUI=0 |gf_SUI=0 |ga_SUI=0 |status_SUI= <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, HAI, SCO <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=13. juna 2026 |win_BRA=0 |draw_BRA=0 |loss_BRA=0 |gf_BRA=0 |ga_BRA=0 |status_BRA= |win_MAR=0 |draw_MAR=0 |loss_MAR=0 |gf_MAR=0 |ga_MAR=0 |status_MAR= |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=0 |gf_HAI=0 |ga_HAI=0 |status_HAI= |win_SCO=0 |draw_SCO=0 |loss_SCO=0 |gf_SCO=0 |ga_SCO=0 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, PAR, AUS, TUR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=12. juna 2026 |win_USA=0 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=0 |ga_USA=0 |status_USA=D |win_PAR=0 |draw_PAR=0 |loss_PAR=0 |gf_PAR=0 |ga_PAR=0 |status_PAR= |win_AUS=0 |draw_AUS=0 |loss_AUS=0 |gf_AUS=0 |ga_AUS=0 |status_AUS= |win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=0 |gf_TUR=0 |ga_TUR=0 |status_TUR= <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CUW, CIV, ECU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=14. juna 2026 |win_GER=0 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=0 |ga_GER=0 |status_GER= |win_CUW=0 |draw_CUW=0 |loss_CUW=0 |gf_CUW=0 |ga_CUW=0 |status_CUW= |win_CIV=0 |draw_CIV=0 |loss_CIV=0 |gf_CIV=0 |ga_CIV=0 |status_CIV= |win_ECU=0 |draw_ECU=0 |loss_ECU=0 |gf_ECU=0 |ga_ECU=0 |status_ECU= <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=14. juna 2026 |win_NED=0 |draw_NED=0 |loss_NED=0 |gf_NED=0 |ga_NED=0 |status_NED= |win_JPN=0 |draw_JPN=0 |loss_JPN=0 |gf_JPN=0 |ga_JPN=0 |status_JPN= |win_SWE=0 |draw_SWE=0 |loss_SWE=0 |gf_SWE=0 |ga_SWE=0 |status_SWE= |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=0 |gf_TUN=0 |ga_TUN=0 |status_TUN= <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BEL, EGY, IRN, NZL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=15. juna 2026 |win_BEL=0 |draw_BEL=0 |loss_BEL=0 |gf_BEL=0 |ga_BEL=0 |status_BEL= |win_EGY=0 |draw_EGY=0 |loss_EGY=0 |gf_EGY=0 |ga_EGY=0 |status_EGY= |win_IRN=0 |draw_IRN=0 |loss_IRN=0 |gf_IRN=0 |ga_IRN=0 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=0 |loss_NZL=0 |gf_NZL=0 |ga_NZL=0 |status_NZL= <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, CPV, KSA, URU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=15. juna 2026 |win_ESP=0 |draw_ESP=0 |loss_ESP=0 |gf_ESP=0 |ga_ESP=0 |status_ESP= |win_CPV=0 |draw_CPV=0 |loss_CPV=0 |gf_CPV=0 |ga_CPV=0 |status_CPV= |win_KSA=0 |draw_KSA=0 |loss_KSA=0 |gf_KSA=0 |ga_KSA=0 |status_KSA= |win_URU=0 |draw_URU=0 |loss_URU=0 |gf_URU=0 |ga_URU=0 |status_URU= <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, SEN, IRQ, NOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=16. juna 2026 |win_FRA=0 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=0 |ga_FRA=0 |status_FRA= |win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=0 |gf_SEN=0 |ga_SEN=0 |status_SEN= |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=0 |gf_IRQ=0 |ga_IRQ=0 |status_IRQ= |win_NOR=0 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=0 |ga_NOR=0 |status_NOR= <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, ALG, AUT, JOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=16. juna 2026 |win_ARG=0 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=0 |ga_ARG=0 |status_ARG= |win_ALG=0 |draw_ALG=0 |loss_ALG=0 |gf_ALG=0 |ga_ALG=0 |status_ALG= |win_AUT=0 |draw_AUT=0 |loss_AUT=0 |gf_AUT=0 |ga_AUT=0 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=0 |gf_JOR=0 |ga_JOR=0 |status_JOR= <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=POR, COD, UZB, COL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_POR=0 |draw_POR=0 |loss_POR=0 |gf_POR=0 |ga_POR=0 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=0 |loss_COD=0 |gf_COD=0 |ga_COD=0 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=0 |gf_UZB=0 |ga_UZB=0 |status_UZB= |win_COL=0 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=0 |ga_COL=0 |status_COL= <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_ENG=0 |draw_ENG=0 |loss_ENG=0 |gf_ENG=0 |ga_ENG=0 |status_ENG= |win_CRO=0 |draw_CRO=0 |loss_CRO=0 |gf_CRO=0 |ga_CRO=0 |status_CRO= |win_GHA=0 |draw_GHA=0 |loss_GHA=0 |gf_GHA=0 |ga_GHA=0 |status_GHA= |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=0 |gf_PAN=0 |ga_PAN=0 |status_PAN= <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrA, GrB, GrC, GrD, GrE, GrF, GrG, GrH, GrI, GrJ, GrK, GrL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=11. juna 2026 |win_GrA=0 |draw_GrA=0 |loss_GrA=0 |gf_GrA=0 |ga_GrA=0 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=0 |loss_GrB=0 |gf_GrB=0 |ga_GrB=0 |status_GrB= |win_GrC=0 |draw_GrC=0 |loss_GrC=0 |gf_GrC=0 |ga_GrC=0 |status_GrC= |win_GrD=0 |draw_GrD=0 |loss_GrD=0 |gf_GrD=0 |ga_GrD=0 |status_GrD= |win_GrE=0 |draw_GrE=0 |loss_GrE=0 |gf_GrE=0 |ga_GrE=0 |status_GrE= |win_GrF=0 |draw_GrF=0 |loss_GrF=0 |gf_GrF=0 |ga_GrF=0 |status_GrF= |win_GrG=0 |draw_GrG=0 |loss_GrG=0 |gf_GrG=0 |ga_GrG=0 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=0 |loss_GrH=0 |gf_GrH=0 |ga_GrH=0 |status_GrH= |win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=0 |gf_GrI=0 |ga_GrI=0 |status_GrI= |win_GrJ=0 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=0 |gf_GrJ=0 |ga_GrJ=0 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=0 |loss_GrK=0 |gf_GrK=0 |ga_GrK=0 |status_GrK= |win_GrL=0 |draw_GrL=0 |loss_GrL=0 |gf_GrL=0 |ga_GrL=0 |status_GrL= <!--Team definitions--> |name_GrA=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A |name_GrB=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe B |name_GrC=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe C |name_GrD=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe D |name_GrE=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe E |name_GrF=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe F |name_GrG=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G |name_GrH=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe H |name_GrI=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I |name_GrJ=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe J |name_GrK=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe K |name_GrL=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe L <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> 2mxveedfoh2nstvk673s8db8m9j0pwn 0 532874 3898538 3897608 2026-06-12T09:16:39Z ~2026-34532-74 182475 /* Ekipe */ 3898538 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. ||30. |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} ||64. |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. ||56. |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. ||19. |} '''Bilješke''' {{refspisak|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _can26h |pattern_b = _can26h |pattern_ra = _can26h |pattern_sh = _can26h |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Kanada }} |{{Football kit |pattern_la = _bih26 |pattern_b = _bih26a |pattern_ra = _bih26 |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = 001970 |body = FFFFFF |rightarm = 001970 |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |} ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _qat26h |pattern_b = _qat26hA |pattern_ra = _qat26h |pattern_sh = _qat26h |pattern_so = _qat26hl |leftarm = 7c202b |body = 7c202b |rightarm = 7c202b |shorts = 7c202b |socks = 7c202b |title = Katar }} |{{Football kit |pattern_la = _sui26a |pattern_b = _sui26a |pattern_ra = _sui26a |pattern_sh = _sui26a |pattern_so = _sui26al |leftarm = d6e6e5 |body = d6e6e5 |rightarm = d6e6e5 |shorts = d6e6e5 |socks = d6e6e5 |title = Švicarska }} |} ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _sui26h |pattern_b = _sui26h |pattern_ra = _sui26h |pattern_sh = _sui26h |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Švicarska }} |{{Football kit |pattern_la = _bih26 |pattern_b = _bih26a |pattern_ra = _bih26 |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = 001970 |body = FFFFFF |rightarm = 001970 |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |} ===Kanada – Katar=== Ekipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _can26t |pattern_b = _can26t |pattern_ra = _can26t |pattern_sh = _can26t |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Kanada }} |{{Football kit |pattern_la = _qat26a |pattern_b = _qat26aA |pattern_ra = _qat26a |pattern_sh = _qat26a |pattern_so = _adidasonwhitel |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = 7c202b |title = Katar }} |} ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _sui26h |pattern_b = _sui26h |pattern_ra = _sui26h |pattern_sh = _sui26h |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = Švicarska }} |{{Football kit |pattern_la = _can26a |pattern_b = _can26a |pattern_ra = _can26a |pattern_sh = _can26a |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Kanada }} |} ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.<ref>{{cite web |title=Bosnia & Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3. 4. 2026 |language=en}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bih26 |pattern_b = _bih26h |pattern_ra = _bih26 |pattern_sh = |pattern_so = _bih26hl |leftarm = 001970 |body = 001970 |rightarm = 001970 |shorts = 001970 |socks = 001970 |title = {{nowrap|Bosna i Hercegovina}} }} |{{Football kit |pattern_la = _qat26a |pattern_b = _qat26aA |pattern_ra = _qat26a |pattern_sh = _qat26a |pattern_so = _adidasonwhitel |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = 7c202b |title = Katar }} |} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] m1h32vlh1kvcg464baa9xu4sy6hw5u9 0 533015 3898534 3891127 2026-06-12T04:43:07Z Boja02 98016 3898534 wikitext text/x-wiki '''Grupa A''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 11. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]], [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] i [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=19. 11. 2025 |access-date=22. 11. 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=25. 11. 2025 |access-date=25. 11. 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | A1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|MEX}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=14. 2. 2023 |access-date=14. 2. 2023 |archive-date=14. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 18. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.2" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]) || 15. || |- | A2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|RSA}} || 3 || [[CAF]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C (CAF)|grupe C (CAF)]] || 14. oktobar 2025. || 4. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010.]] || data-sort-value="1.3" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]) || 61. || |- | A3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|KOR}} || 2 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – treći krug (AFC)#Grupa B|grupe B trećeg kruga (AFC)]] || 5. juni 2025. || 12. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="5.1" | Četvrto mjesto ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]) || 22. || |- | A4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CZE}}{{refn|group=nb|Češka se između 1919. i 1992. takmičila kao dio Čehoslovačke.}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta D drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put D|puta D drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 10. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006.]] || data-sort-value="7.2" | Drugoplasirani ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]) || 44.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |} '''Bilješke''' {{refspisak|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe A će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|grupe C]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]]. * Drugoplasirana ekipa grupe A će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]]. * Trećeplasirana ekipa grupe A ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Meksiko – Južnoafrička Republika=== Ekipe su se sastajale četiri puta, a posljednji put utakmica je završena neriješenom rezultatom 1–1 na otvaranju [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva 2010]], kada je Južnoafrička Repbulika bila domaćin.<ref>{{cite web|title=Mexico national football team: record v South Africa |url=https://www.11v11.com/teams/mexico/tab/opposingTeams/opposition/South%20Africa|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=Mexico vs. South Africa Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/mexico_vs_south_africa.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> Ova utakmica će slučajno otvoriti još jedno prvenstvo tačno 16 godina kasnije. <section begin=A1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|11}} |time=13:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Meksiko – Južnoafrička Republika|2–0}} |team2={{NOG|RSA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "Azteca"]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 }}<section end=A1 /> ===Južna Koreja – Češka=== Ekipe su odigrale tri utakmice, a posljednji put u prijateljskoj utakmici 2016. Južna Koreja je pobijedila rezultatom 2–1.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/Korea+Republic/|title=Czech Republic national football team: record v Korea Republic|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=A2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|11}} |time=20:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|KOR}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Južna Koreja – Češka|2–1}} |team2={{NOG|CZE}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "Akron"]], [[Zapopan]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 }}<section end=A2 /> ===Češka – Južnoafrička Republika=== Ekipe su se sastale samo jednom, na [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupu konfederacija 1997]], gdje je utakmica završena neriješeno 2–2.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/South+Africa/|title=Czech Republic national football team: record v South Africa|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=A3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CZE}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Češka – Južnoafrička Republika|Utakmica 25}} |team2={{NOG|RSA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 }}<section end=A3 /> ===Meksiko – Južna Koreja=== Ekipe su se ranije sastale 15 puta, uključujući dva puta na svjetskim prvenstvima, pri čemu je Meksiko pobijedio u obje utakmice: 3–1 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|prvenstvu 1998.]] u Francuskoj i 2–1 na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|izdanju 2018.]] u Rusiji. Njihov posljednji susret 2025. završio je neriješeno 2–2.<ref>{{cite web|title=Mexico national football team: record v South Korea|url=https://www.11v11.com/teams/mexico/tab/opposingTeams/opposition/Korea%20Republic|website=11v11.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref><ref>{{cite web|title=Mexico vs. South Korea Head-to-Head in the World Cups|url=https://www.thesoccerworldcups.com/head_to_head/mexico_vs_south_korea.php|website=thesoccerworldcups.com|access-date=5. 12. 2025}}</ref> <section begin=A4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|MEX}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Meksiko – Južna Koreja|Utakmica 28}} |team2={{NOG|KOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "Akron"]], [[Zapopan]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 }}<section end=A4 /> ===Češka – Meksiko=== Ekipe su se sastale samo jednom 2000, kada je Češka pobijedila rezultatom 2–1.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/czech-republic/tab/opposingTeams/opposition/Mexico/|title=Czech Republic national football team: record v Mexico|website=www.11v11.com}}</ref> Prethodnica Češke, Čehoslovačka, igrala je protiv Meksika na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Svjetskom prvenstvu 1962.]] u utakmici u kojoj je postigla gol već nakon 15 sekundi, što je drugi najbrži gol u historiji svjetskih prvenstava, ali se Meksiko vratio i pobijedio 3–1. <section begin=A5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|CZE}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Češka – Meksiko|Utakmica 53}} |team2={{NOG|MEX}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "Azteca"]], [[Ciudad de México]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 }}<section end=A5 /> ===Južnoafrička Republika – Južna Koreja=== Ovo će biti prvi put da se ove dvije ekipe sastaju. <section begin=A6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=19:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|RSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A#Južnoafrička Republika – Južna Koreja|Utakmica 54}} |team2={{NOG|KOR}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Stadion "BBVA"]], [[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 }}<section end=A6 /> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Grupa A}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa A]] buo1xjkf8oq22ptuc9q7smfeuzfwa9s 0 533953 3898487 3894194 2026-06-11T17:00:07Z Wagentje 159139 Slika 2024 3898487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Jovo Lukić | slika = Jovo Lukić 97 (cropped).jpg | punoime = Jovo Lukić | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|11|28}} | rodnigrad = [[Šabac]] | rodnadržava = [[SR Jugoslavija]] | visina = 1,93 m | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | trenutniklub = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] | brojnadresu = 17 | omladinskegodine = 2009–2015 | omladinskipogoni = Alfa Modriča | godine1 = 2016–2018 | klubovi1 = [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]] | nastupi(golovi)1 = 43 (13) | godine2 = 2018–2020 | klubovi2 = [[FK Krupa|Krupa]] | nastupi(golovi)2 = 36 (12) | godine3 = 2019 | klubovi3 = → [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] | nastupi(golovi)3 = 14 (5) | godine4 = 2020–2024 | klubovi4 = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | nastupi(golovi)4 = 108 (30) | godine5 = 2024–2025 | klubovi5 = [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]] | nastupi(golovi)5 = 27 (2) | godine6 = 2025– | klubovi6 = [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] | nastupi(golovi)6 = 30 (18) | nacionalnegodine1 = 2018–2020 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 21 godine|Bosna i Hercegovina U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2021– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 1 (0) | zadnjeuređivanje = 3. august 2025. }} '''Jovo Lukić''' bosanskohercegovački je [[nogomet]]aš koji igra kao [[napadač]] za rumunski klub [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]. Rođen je 28. novembra 1998, a tokom karijere igrao je za [[FK Sloga Doboj|Slogu Doboj]], [[FK Krupa|Krupu]], [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezdu Gradačac]], [[FK Borac Banja Luka|Borac Banju Luku]], [[CS Universitatea Craiova|Universitatea Craiovu]] i Universitatea Cluj.<ref name="nft">{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.national-football-teams.com/player/85006/Jovo_Lukic.html |website=National Football Teams |access-date=6. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ucluj-profil">{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.fcucluj.ro/profil/jovo-lukic |website=FC Universitatea Cluj |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}</ref> Bio je član mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine, a za seniorsku reprezentaciju debitirao je 2021. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="nfsbih">{{cite web |title=Jovo Lukić |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/?id=304&view=player |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |access-date=6. 5. 2026}}</ref> == Klupska karijera == Lukić je omladinski nogomet igrao u Alfi Modriča između 2009. i 2015, nakon čega je prešao u seniorski sastav Sloge Doboj. Za Slogu je nastupao u drugom rangu bosanskohercegovačkog nogometa i u 43 utakmice postigao 13 golova.<ref name="ucluj-profil"/> Od zime 2017. do ljeta 2020. igrao je za Krupu i Zvijezdu Gradačac. U tom periodu nastupao je i u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]] i u nižim rangovima, a u sezoni 2019/20. za Krupu je postigao 12 golova u 14 ligaških nastupa.<ref name="nft"/> U Borac Banju Luku prešao je 2020. U prvoj sezoni u banjalučkom klubu osvojio je naslov prvaka Bosne i Hercegovine, pri čemu je u ligaškom dijelu postigao osam golova u 17 nastupa.<ref name="ucluj-profil"/> Za Borac je igrao i u evropskim kvalifikacijama, uključujući kvalifikacije za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. U sezoni 2023/24. osvojio je drugi naslov prvaka Bosne i Hercegovine s Borcem, a u domaćem prvenstvu postigao je 12 golova u 31 nastupu.<ref name="ucluj-profil"/> U septembru 2024. prešao je u rumunsku Universitatea Craiovu.<ref>{{cite web |title=Transferul lui Jovo Lukic, anunțat oficial de Universitatea Craiova |url=https://www.prosport.ro/www.prosport.ro/fotbal-intern/superliga/transferul-lui-jovo-lukic-anuntat-oficial-de-universitatea-craiova-prima-veste-buna-a-zilei-19983735 |website=ProSport |date=9. 9. 2024 |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}</ref> Za klub je u sezoni 2024/25. nastupio u 27 ligaških utakmica i postigao dva gola.<ref name="nft"/> U junu 2025. Universitatea Craiova objavila je raskid saradnje s Lukićem, a istog mjeseca postao je igrač Universitatea Cluja.<ref>{{cite web |title=OFICIAL: Universitatea Craiova s-a despărțit de Jovo Lukic |url=https://www.ucv1948.ro/Jovo-Lukic |website=Universitatea Craiova |date=16. 6. 2025 |access-date=6. 5. 2026 |language=ro}}</ref><ref name="ucluj-profil"/> == Reprezentativna karijera == Lukić je bio član mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine. Za selekciju do 21 godine pozivan je u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, uključujući utakmicu protiv Belgije u novembru 2020.<ref>{{cite web |title=Starčević odabrao igrače za utakmicu sa Belgijom |url=https://www.nfsbih.ba/bs/vijesti/nogomet-m/omladinske-selekcije-m/starcevic-odabrao-igrace-za-utakmicu-sa-belgijom/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=12. 11. 2020 |access-date=6. 5. 2026}}</ref> Za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine debitirao je 19. decembra 2021. u prijateljskoj utakmici protiv Sjedinjenih Američkih Država, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 1:0. U toj utakmici odigrao je 45 minuta.<ref name="nfsbih"/><ref name="nft"/> == Uspjesi == ;Borac Banja Luka * [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]: 2020/21, 2023/24<ref name="ucluj-profil"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lukić, Jovo}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Šabac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Sloge Doboj]] [[Kategorija:Nogometaši Krupe]] [[Kategorija:Nogometaši Borca (Banja Luka)]] [[Kategorija:Nogometaši Universitatee Craiova]] [[Kategorija:Nogometaši Universitatee Cluj]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] q1yn5a52g66p1v5unw2e9ubmxyf374h 0 534038 3898477 3897809 2026-06-11T15:57:47Z Wagentje 159139 Slika 2024 3898477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ermin Mahmić | slika = FC Liefering gegen SV Lafnitz (2024-05-25) 25 (Ermin Mahmić).jpg | punoime = Ermin Mahmić | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|3|14}} | rodnigrad = [[Wels]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 1,82 m | pozicija = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] | trenutniklub = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] | brojnadresu = 20 | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[LASK]]<br>[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | godine1 = 2023–2025 | klubovi1 = [[SV Lafnitz]] | nastupi(golovi)1 = 43 (4) | godine2 = 2025– | klubovi2 = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] | nastupi(golovi)2 = 26 (7) | nacionalnegodine1 = 2021–2022 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 17 godina|Austrija U-17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2023 | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 19 godina|Bosna i Hercegovina U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (1) | nacionalnegodine3 = 2025–2026 | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 21 godine|Austrija U-21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 2 (0) | zadnjeuređivanje = 7. maj 2026. }} '''Ermin Mahmić''' (rođen [[14. mart]]a [[2005]]) bosanskohercegovački je [[nogomet]]aš rođen u [[Austrija|Austriji]], koji igra kao [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] za [[Češka prva nogometna liga|češkog prvoligaša]] [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]. Rođen je u [[Wels]]u, nogometno se razvijao u omladinskim pogonima [[LASK]]-a i [[SK Rapid Wien|Rapida iz Beča]], a profesionalnu karijeru počeo je u austrijskom [[SV Lafnitz]]u.<ref name="slovan-dolazak">{{cite web |title=Slovan posílí talentovaný rakouský záložník Ermin Mahmić |url=https://www.fcslovanliberec.cz/cz/article/16091-Slovan-posili-talentovany-rakousky-zaloznik-Ermin-Mahmic |website=FC Slovan Liberec |date=4. 6. 2025 |access-date=7. 5. 2026 |language=cs}}</ref> == Klupska karijera == Rođen 14. marta 2005. u Welsu u Gornjoj Austriji. U omladinskom nogometu prošao je akademije LASK-a i Rapida iz Beča, a prve seniorske nastupe skupljao je u drugoligašu Lafnitzu.<ref name="slovan-dolazak"/> U sezoni prije odlaska iz Lafnitza zabilježio je 25 nastupa, četiri gola i pet asistencija.<ref name="slovan-dolazak"/> U juni 2025. prešao je u [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]], s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor.<ref name="slovan-dolazak"/> == Reprezentativna karijera == Mahmić je u omladinskim selekcijama nastupao i za Austriju i za Bosnu i Hercegovinu. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|U-19 reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] igrao je 2023, a u prijateljskoj pobjedi protiv Crne Gore postigao je prvi gol za bosanskohercegovački tim.<ref name="u19-cg">{{cite web |title=U19 BiH pobijedila Crnu Goru i prekinula negativan niz, golove postigli igrači iz Austrije i Njemačke |url=https://reprezentacija.ba/399175-u19-bih-jucer-pobijedila-crnu-goru-i-prekinula-negativan-niz-golove-postigli-igraci-iz-austrije-i-njemacke/comment-page-1 |website=Reprezentacija.ba |date=22. 8. 2023 |access-date=7. 5. 2026}}</ref> Nakon toga bio je i član austrijske reprezentacije do 21 godine i zabilježio dva nastupa za Austriju.<ref name="uefa">{{cite web |title=Ermin Mahmic Stats 2027 |url=https://www.uefa.com/under21/teams/players/250166931--ermin-mahmic/ |website=UEFA |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] objavio je 1. maja 2026. da je FIFA prihvatila promjenu sportskog državljanstva. Time je postao dostupan selektoru [[Sergej Barbarez|Sergeju Barbarezu]] za nastupe u reprezentaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="nfsbih">{{cite web |title=Ermin Mahmić stekao pravo nastupa za BiH |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/ermin-mahmic-stekao-pravo-nastupa-za-bih/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=1. 5. 2026 |access-date=7. 5. 2026}}</ref> == Privatni život == Porijeklom je iz mjesta [[Mahmić Selo]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], dok mu je majka iz [[Bihać|Bihaća]].<ref>{{cite web|url=https://krupljani.ba/bosanska-krupa/austrija-ga-zvala-ali-srce-je-izabralo-bih-ermin-mahmic-iz-bosanske-krupe-novi-igrac-zmajeve.html|title=Austrija ga zvala, ali srce je izabralo BiH: Ermin Mahmić iz Bosanske Krupe novi igrač Zmajeve|date=2. 5. 2026|website=Krupljani.ba|access-date=7. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmic, Ermin}} [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Biografije, Wels]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Austrijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Slovana Liberec]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] k738gtoy4up0dnd3flf8ph5wx2jehf2 0 535328 3898529 3898262 2026-06-11T21:27:07Z Bosancica by MK 173186 3898529 wikitext text/x-wiki '''Slobodne asocijacije''' predstavljaju metodu kojom se izražavju sadržaji svijesti (govorom ili pisanjem), bez cenzure i svjesnog odabira misli, s ciljem pristupa nesvjesnim psihičkim procesima.<ref name="MW_Free_Association">{{cite web |title=Definition of Free Association |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/free%20association |website=merriam-webster.com |publisher=Merriam-Webster |access-date=9. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova metoda koristi se u [[Psihoanaliza|psihoanalizi]], (kao i u [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]]), a prvobitno ju je razvio [[Sigmund Freud]] modifikujući [[Hiptnoza|hipnotičku metodu]] svog mentora i kolege [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je isticao da je značaj slobodnih asocijacija u tome što pacijenti sami iznose svoje misli i asocijacije, umjesto da ponavljaju ideje analitičara. Na taj način obrađuju vlastiti psihički materijal, umjesto da reprodukuju sugestije drugih osoba.<ref name="Thurschwell_2000">{{cite book |last=Thurschwell |first=Pamela |date=2000 |title=Sigmund Freud |publisher=Routledge |location=London ; New York |isbn=978-0-415-21587-9 |url=https://archive.org/details/sigmundfreud0000thur |access-date=9. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Porijeklo == Sigmund Freud razvio je ovu tehniku kao alternativu [[Hipnoza|hipnozi]], koju je smatrao manje pouzdanom metodom, te zato što je vjerovao da pacijenti mogu prizvati i razumjeti ključna sjećanja dok su u stanju pune [[Svijest|svjesnosti]]. Međutim, smatrao je da, uprkos nastojanju da se prisjete, određeni oblik [[Otpor (psihoanaliza)|otpora]] sprječava pristup najneugodnijim i najvažnijim [[pamćenje|sjećanjima]]. Kasnije je došao do zaključka da su neki sadržaji u potpunosti potisnuti, ″zatvoreni″ i smješteni isključivo u nesvjesni dio psihe. Razvoj nove tehnike bio je dodatno podstaknut njegovim iskustvima s pacijenticom poznatom kao ″Miss Elisabeth″, jednom od njegovih ranih klijentica, koja je protestovala protiv prekidanja [[Tok misli|toka vlastitih misli]]. Njegov biograf [[Ernest Jones]] opisao je ovaj slučaj kao ″jedan od bezbroj primjera u kojima pacijent doprinosi radu ljekara″.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |publisher=Penguin Books |location=New York |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |access-date=9. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Ernest Jones]] u djelu ''The Life and Works of Sigmund Freud'' navodi da se ne može odrediti tačan datum otkrića metode ″slobodnih asocijacija″, te da se ona razvijala postepeno između 1892. i 1895. Vremenom je usavršavana i oslobađana pomoćnih elemenata koji su je pratili u početnoj fazi — hipnoze, sugestije, pritiska i ispitivanja.<ref name="Jones_1961" /> Nakon toga, [[Sigmund Freud]] u djelu ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', navodi pismo [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]] kao preteču slobodnih asocijacija, u kojem se ističe da ″gdje postoji stvaralački um, razum – tako mi se čini – popušta svoju stražu na vratima, i ideje naviru u neredu″.<ref name="Malcolm_1981">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |date=1981 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=978-0-394-52033-9 |url=https://archive.org/details/psychoanalysisim00jane |access-date=9. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud će kasnije kao mogući utjecaj spomenuti i esej [[Ludwig Börne|Ludwiga Börnea]], sugerišući da se radi poticanja kreativnosti "zapiše, bez ikakvog krivotvorenja ili licemjerja, sve što vam padne na pamet".<ref name="Jones_1961" /> Među mogućim utjecajima na razvoj ove metode navode se i [[Edmund Husserl|Husserlova]] verzija [[Epohe|epoché]]<ref name="Husserl_1968">{{cite book |last=Husserl |first=Edmund |date=1968 |title=The Paris Lectures |publisher=M. Nijhoff |location=The Hague |url=https://archive.org/details/parislectures0000huss |access-date=10. 6. 2026 |language=en |others=Uvodni esej napisao Peter Koestenbaum}}</ref> te rad [[Francis Galton|Francisa Galtona]]. Pojedini autori smatraju da je Galton preteča slobodnih asocijacija, te da je Sigmund Freud ovu tehniku preuzeo iz Galtonovih izvještaja objavljenih u časopisu ''Brain'', čiji je bio pretplatnik.<ref name="Eysenck_1986">{{cite book |last=Eysenck |first=Hans J. |date=1986 |title=Decline and Fall of the Freudian Empire |publisher=Penguin |location=Harmondsworth |isbn=978-0-14-022562-4 |url=https://archive.org/details/declinefalloffre0000eysz |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Slobodne asocijacije također dijele određene karakteristike s konceptom [[Tok svijesti (književnost)|toka svijesti]], kojim su se služili književnici poput [[Virginia Woolf|Virginie Woolfa]] i [[Marcel Proust|Marcela Prousta]]. U tom kontekstu ističe se da je ″cjelokupna književnost toka svijesti u velikoj mjeri zasnovana na principima slobodnih asocijacija″.<ref name="Humphrey_1954">{{cite book |last=Humphrey |first=Robert |date=1954 |title=Stream of Consciousness in the Modern Novel |publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0-520-00585-6 |url=https://archive.org/details/streamofconsciou0000hump |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je slobodne asocijacije nazivao ″osnovnim tehničkim pravilom analize″, navodeći: ″Pacijenta upućujemo da se dovede u stanje mirnog i nepristrasnog samoposmatranja te da nam saopći sva unutrašnja opažanja koja je u stanju uočiti″, pri čemu treba paziti da ″nijedno od njih ne isključi, bilo zato što ga je previše neugodno ili nepristojno izreći, bilo zato što se čini nevažnim ili nebitnim, ili zato što je besmisleno pa ga ne treba izgovoriti″.<ref name="Freud_1991">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1976 |title=Introductory Lectures on Psychoanalysis |publisher=Penguin Books |location=London |isbn=978-0-14-014605-9 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.65727 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoanalitičar [[James Strachey]] u uvodnom tekstu ″Sigmund Freud: Pregled njegovog života i ideja″, objavljenom u knjizi ''O seksualnosti'', slobodne asocijacije naziva ″prvim instrumentom za naučno proučavanje ljudskog uma″.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=On Sexuality: Three Essays on the Theory of Sexuality and Other Works |series=The Pelican Freud Library |volume=7 |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |isbn=978-0-14-021930-2 |url=https://archive.org/details/onsexualitythree0000freu |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Karakteristike == U slobodnim asocijacijama pacijenti se podstiču da tokom psihoanalitičke seanse iznose sve što im dolazi na um, bez cenzurisanja ili selekcije vlastitih misli. Cilj ove metode jeste pomoći pacijentu da bolje razumije vlastite misli i osjećanja u atmosferi prihvatanja i [[Radoznalost|radoznalog]] istraživanja bez osuđivanja. Psihoanaliza polazi od pretpostavke da se ljudi često nalaze u konfliktu između potrebe za boljim upoznavanjem samih sebe i svojih svjesnih ili nesvjesnih strahova te odbrambenih mehanizama usmjerenih protiv promjene i samootkrivanja. Metoda slobodnih asocijacija nema unaprijed utvrđen ni linearan tok, niti unaprijed određeni plan. Umjesto toga, zasniva se na intuitivnim skokovima i povezivanjima misli, koji mogu dovesti do novih ličnih uvida i značenja. Kako ističe [[Christopher Bollas]], ″logika asocijacija predstavlja oblik nesvjesnog mišljenja″.<ref name="Bollas_2009">{{cite book |last=Bollas |first=Christopher |date=2009 |title=The Evocative Object World |publisher=Routledge |location=London ; New York |isbn=978-0-415-47346-0 |url=https://archive.org/details/evocativeobjectw0000boll |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kada se primjenjuju u ovom duhu, slobodne asocijacije predstavljaju metodu u kojoj ni terapeut ni pacijent unaprijed ne znaju u kojem će se smjeru razgovor razvijati, ali on ipak teži da vodi ka sadržajima koji su za pacijenta od posebnog značaja. Kako navodi Eric Berne, ″uprkos prividnoj zbrci i nepovezanosti, iz neuređenog spleta misli počinju se pojavljivati značenja, povezanosti i određene centralne teme″.<ref name="Berne_2011">{{cite book |last=Berne |first=Eric |date=2011 |title=A Layman's Guide to Psychiatry and Psychoanalysis |publisher=Tantor eBooks |isbn=978-1-4524-7434-2 |url=https://archive.org/download/psicology/A%20Layman%27s%20Guide%20to%20Psychiatry%20and%20Psychoanalysis%20-%20Eric%20Berne.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Cilj slobodnih asocijacija nije pronalaženje određenih odgovora ili potisnutih sjećanja, već podsticanje procesa zajedničkog istraživanja kroz koji se može unaprijediti integracija mišljenja, osjećanja, osjećaja lične efikasnosti i doživljaja vlastitog identiteta. Metoda slobodnih asocijacija se razlikuje od Freudovog ″osnovnog pravila″ [[Psihoanaliza|psihoanalize]]. Dok su slobodne asocijacije jedna od brojnih psihoanalitičkih metoda (uz [[Tumačenje snova|tumačenje snova]] i analizu [[Freudova omaška|omaški]]), ″osnovno pravilo″ predstavlja obavezu koju pacijent preuzima na početku analitičkog procesa.<ref name="Thompson_2004">{{cite book |last=Thompson |first=M. Guy |date=2004 |title=The Ethic of Honesty: The Fundamental Rule of Psychoanalysis |publisher=Editions Rodopi B.V. |location=Amsterdam - New York, NY |isbn=90-420-1118-1 |url=https://books.google.ba/books?id=r90nM1LcbZUC |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kako bi pacijentima objasnio slobodne asocijacije, Sigmund Freud koristio je sljedeće poređenje: ″Ponašajte se kao putnik koji sjedi pored prozora željezničkog vagona i nekome u unutrašnjosti vagona opisuje promjenjive prizore koje vidi napolju.″<ref name="Freud_SE_12">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1958 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XII (1911-1913): The Case of Schreber, Papers on Technique and Other Works |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://pep-web.org/browse/SE/volumes/12 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> ″Osnovno pravilo″ podrazumijeva dogovor da će pacijent tokom cijele analize biti iskren u svakom pogledu. Freud ga je formulisao riječima: ″Na kraju, nikada ne zaboravite da ste obećali biti potpuno iskreni i da nikada ne izostavite ništa zato što vam je, iz bilo kojeg razloga, neugodno da to kažete.″<ref name="Freud_SE_12" /> == Pristup Sigmunda Freuda == Freudova kasnija [[Psihoanaliza|psihoanalitička]] praksa nije bila usmjerena toliko na prisjećanje tih sjećanja koliko na unutrašnje psihičke konflikte koji su ih držali potisnutim duboko u umu. U tom okviru, metoda slobodnih asocijacija i danas ima važnu ulogu u terapijskoj praksi i istraživanju psihičkih procesa. Primjena slobodnih asocijacija bila je namijenjena otkrivanju predodžbi i psihičkih sadržaja koje je pacijent prvobitno razvio na [[nesvjesno|nesvjesnom]] nivou, uključujući: * [[Transfer|transfer]] – nesvjesno prenošenje osjećaja prema jednoj osobi na drugu osobu, * [[Psihološka projekcija|projekcija]] – pripisivanje vlastitih unutrašnjih osjećanja ili motiva drugim osobama ili objektima, * [[Otpor (psihoanaliza)|otpor]] – psihička blokada koja otežava prisjećanje ili prihvatanje određenih događaja ili sadržaja. Psihički konflikti analizirani su iz perspektive da pacijenti u početku nisu razumjeli kako se takvi osjećaji javljaju na podsvjesnom nivou, skriveni u njihovom umu. Kako navodi Jan Campbell, ″slobodna asocijacija unutar jezika ključna je za predstavljanje zabranjene i potisnute želje te za pristup afektivnim sjećanjima pohranjenim u nesvjesnom″.<ref name="Campbell_2006">{{cite book |last=Campbell |first=Jan |date=2006 |title=Psychoanalysis and the Time of Life: Durations of the Unconscious Self |publisher=Routledge |location=London; New York |isbn=978-0-415-34139-4 |url=https://archive.org/details/psychoanalysissti0000camp |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Daljnji razvoj == === Jung === [[Carl Jung]] i njegove kolege iz [[Zürich]]a razvili su niz testova asocijacija kojima su nastojali eksperimentalno istražiti procese prisjećanja. Rezultati tih istraživanja potvrdili su Freudove zaključke da emocionalni faktori mogu ometati prisjećanje određenih sadržaja.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Volume 2: Years of Maturity, 1901–1919 |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Njihovi nalazi objavljeni su 1906. Freud je značaj ovih istraživanja sažeo riječima: ″Na taj način [[Eugen Bleuler|Bleuler]] i Jung izgradili su prvi most između eksperimentalne psihologije i psihoanalize.″<ref name="Freud_1991" /> === Ferenczi === Dok je Freud, barem u početku, slobodne asocijacije smatrao relativno pristupačnom metodom za pacijente, [[Sándor Ferenczi]] je naglašavao da njena uspješna primjena zahtijeva znatno više od samog spontanog iznošenja misli. Njegovo stajalište sažeto je u poznatoj izreci: ″Pacijent se ne izliječi slobodnim asociranjem; izliječen je onda kada može slobodno asocirati.″<ref name="Phillips_1994">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=1994 |title=On Flirtation |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Mass. |isbn=978-0-674-63440-4 |url=https://archive.org/details/onflirtation0000phil_r5x6 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Lacan === [[Jacques Lacan]] nadovezao se na Ferenczijeve stavove ističući da slobodne asocijacije nisu jednostavan spontani čin, već zahtjevan psihički rad. Prema njegovom mišljenju, ovladavanje slobodnom asocijacijom zahtijeva određenu vrstu učenja, zbog čega su neki autori smatrali da upravo taj proces ima važnu formativnu vrijednost.<ref name="Lacan_1989">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1989 |title=Écrits: A Selection |publisher=Routledge |location=London ; New York |isbn=0-415-25546-5 |url=https://dn710003.ca.archive.org/0/items/the-complete-works-of-jacques-lacan/Lacan%2C%20Jacques/E%CC%81crits_%20A%20Selection%20%5Btrans.%20Sheridan%5D/Lacan%2C%20Jacques%20-%20E%CC%81crits%20%28Routledge%2C%201989%29.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Alan Sheridan}}</ref> === 20. vijek === Krajem 20. vijeka došlo je do promjene u shvatanju uloge slobodnih asocijacija u psihoanalizi. Janet Malcolm navodi da savremeni psihoanalitičari ne očekuju pojavu slobodnih asocijacija u ranim fazama terapije, već tek nakon što analiza znatno odmakne. Prema njenim riječima, neki analitičari pojavu istinskih slobodnih asocijacija čak smatraju indikatorom da se analiza približava svom završetku.<ref name="Malcolm_2011">{{cite book |last=Malcolm |first=Janet |date=2011 |title=Psychoanalysis: The Impossible Profession |publisher=Granta Books |location=London |isbn=978-1-84708-433-0 |url=https://books.google.com/books/about/Psychoanalysis_the_Impossible_Profession.html?id=1ZstBEDFYQQC |page=17 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudova ideja slobodne asocijacije poslužila je kao osnova za razvoj različitih psiholoških testova. Među najpoznatijima su [[Rorschachov test|Rorschachov test mrlja]] i [[Test tematske apercepcije]] (TAT), koji su razvili [[Christina Morgan]] i [[Henry Murray]] sa [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]].<ref name="Kaplan_Saccuzzo_2009">{{cite book |last1=Kaplan |first1=Robert M. |last2=Saccuzzo |first2=Dennis P. |date=2009 |title=Psychological Testing: Principles, Applications, and Issues |edition=8. |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-0-495-09555-2 |pages=386, 400 |url=https://archive.org/details/psychologicaltes0007kapl |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovi testovi nastojali su istražiti nesvjesne procese putem spontanih reakcija ispitanika. Iako je Rorschachov test tokom godina bio izložen brojnim kritikama u pogledu svoje pouzdanosti i valjanosti, TAT se i dalje koristi, posebno u radu s djecom.<ref>{{cite book|last1=Kaplan|first1=Robert|last2=Saccuzzo|first2=Dennis|title=Psychological Testing|year=2009|url=https://archive.org/details/psychologicaltes00kapl_750|url-access=limited|publisher=Wadsworth, Cengage Learning|pages=[https://archive.org/details/psychologicaltes00kapl_750/page/n414 386], 400|isbn=9780495095552 |edition=8th}}</ref> == Kritika == Kako je [[teorija objektnih odnosa]] sve više stavljala naglasak na odnos između pacijenta i analitičara, a sve manje na rekonstrukciju prošlih iskustava, pojavile su se i kritike Freudovog pristupa. Neki autori smatraju da se Freud nikada nije u potpunosti odrekao određenog stepena pritiska u terapijskom procesu. Kao primjer navodi se njegovo insistiranje na ″osnovnom pravilu″ slobodnih asocijacija, koje je moglo djelovati prisilno prema pacijentu.<ref name="Casement_1991">{{cite book |last=Casement |first=Patrick |date=1991 |title=Learning from the Patient |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=978-0-89862-564-6 |url=https://archive.org/details/learningfrompati0000case |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari su također isticali da slobodne asocijacije može postati oblik otpora psihoterapijskom procesu. Prekomjerno iznošenje misli i asocijacija ponekad može otežati ili onemogućiti njihovo smisleno tumačenje.<ref name="De_Mijolla_2018">{{cite encyclopedia |last=De Mijolla |first=Alain |date=2018 |title=Free Association |encyclopedia=International Dictionary of Psychoanalysis |publisher=Gale / Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/medicine/psychology/psychology-and-psychiatry/free-association |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, pojedina istraživanja dovela su u pitanje relevantnost i valjanost ove metode.<ref name="MacMillan_2001">{{cite journal |last=MacMillan |first=Malcolm |date=2001 |title=The Reliability and Validity of Freud's Methods of Free Association and Interpretation |journal=Psychological Inquiry |volume=12 |issue=3 |pages=167–175 |publisher=Taylor & Francis |url=https://www.jstor.org/stable/1449399 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Završna razmatranja == [[Adam Phillips (psiholog)|Adam Phillips]] smatra da se radikalna priroda Freudovog projekta najbolje može razumjeti ako se zamisli svijet u kojem bi svi ljudi bili sposobni slobodno asocirati i izgovoriti sve što im u datom trenutku padne na pamet. Prema Phillipsu, takav tok misli nalikovao bi svojevrsnom kolažu ideja i doživljaja.<ref name="Phillips_1994">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=1994 |title=On Flirtation |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Mass. |isbn=978-0-674-63440-4 |url=https://archive.org/details/onflirtation0000phil_r5x6 |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Asocijacija ideja]] * [[Asocijacionizam]] * [[Epohe]] * [[Unutrašnji monolog]] * [[Tok svijesti|Struja svijesti (književnost)]] * [[Tok svijesti (psihologija)]] * [[Strukturalizam]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Free association (psychology)}} [[Kategorija:Psihoanaliza]] [[Kategorija:Freudovska psihologija]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] de0sfzwyhp9lyqqt7s0v23d5geet6w6 0 535347 3898469 2026-06-11T14:06:07Z Mhare 481 + 3898469 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ema Zajmović | slika = Ema Zajmović 2017.jpg | opis = Zajmović 2017. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|4|7}} | mjesto_rođenja = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = profesionalna [[poker]]ašica | poznat_po = prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir [[World Poker Tour]]a | alma_mater = [[Univerzitet Laval]] }} '''Ema Zajmović''' (rođena 7. aprila 1990) bosanskohercegovačko-kanadska je profesionalna [[poker]]ašica. Godine 2017. osvojila je WPT Playground Main Event i postala prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir [[World Poker Tour]]a.<ref name="WPT2024">{{cite web |last=Fiorvanti |first=Tim |title=Ema Zajmovic Turned Montreal Into Her Personal WPT Playground |url=https://www.worldpokertour.com/article/ema-zajmovic-turned-montreal-into-her-personal-wpt-playground |website=World Poker Tour |date=21. 10. 2024 |access-date=11. 6. 2026}}</ref><ref name="CardPlayer2017">{{cite web |last=Fast |first=Erik |title=Ema Zajmovic Becomes First Ever Female World Poker Tour Open Event Champion |url=https://www.cardplayer.com/poker-news/21345-ema-zajmovic-becomes-first-ever-female-world-poker-tour-open-event-champion |website=Card Player |date=15. 2. 2017 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U turnirskom pokeru najviše je vezana za nastupe u [[Kanada|Kanadi]], posebno u poker-klubu Playground u Kahnawakeu, blizu [[Montréal|Montreala]]. == Biografija == Rođena je u Bosni i Hercegovini, tada republici u sastavu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Porodica se nakon rata preselila u [[Québec|Quebec]], gdje je odrasla u [[Quebec City]]ju.<ref name="PokerNews2017">{{cite web |last=Chaffin |first=Sean |title=First Female WPT Winner Ema Zajmovic Isn't Going Away Anytime Soon |url=https://www.pokernews.com/news/2017/03/first-female-wpt-winner-ema-zajmovic-interview-27386.htm |website=PokerNews |date=17. 3. 2017 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> Na [[Univerzitet Laval|Univerzitetu Laval]] studirala je odnose s javnošću i stekla magistarsku diplomu iz političke komunikacije.<ref name="PokerNews2017"/> == Poker karijera == Prvi zabilježeni turnirski rezultat ostvarila je 2011. na sporednom turniru [[European Poker Tour]]a u [[Barcelona|Barceloni]].<ref name="Hendon">{{cite web |title=Ema Zajmovic |url=https://pokerdb.thehendonmob.com/player.php?a=r&n=211606 |website=The Hendon Mob Poker Database |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U novembru 2016. završila je peta na WPT Montreal Main Eventu.<ref name="WPTProfile">{{cite web |title=Ema Zajmovic |url=https://www.worldpokertour.com/player/ema-zajmovic |website=World Poker Tour |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U februaru 2017. osvojila je WPT Playground Main Event, turnir s 380 učesnika i nagradom od 241.500 kanadskih dolara za prvo mjesto.<ref name="CardPlayer2017"/><ref name="WPT2024"/> Tom pobjedom postala je prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir WPT-a.<ref name="CardPlayer2017"/> U aprilu 2018. bila je druga na WPT Amsterdamu, a u novembru iste godine završila je druga i na WPT Montreal Main Eventu.<ref name="Hendon"/><ref name="WPTProfile"/> Prema profilu World Poker Toura, ima jednu WPT titulu i četiri finalna stola na Main Touru.<ref name="WPTProfile"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zajmović, Ema}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Poker]] [[Kategorija:Kanadski sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] h0ng172sxql7vhlpdn439z5g8wqf6lf 3898470 3898469 2026-06-11T14:08:42Z Mhare 481 [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Kanadi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3898470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ema Zajmović | slika = Ema Zajmović 2017.jpg | opis = Zajmović 2017. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|4|7}} | mjesto_rođenja = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = profesionalna [[poker]]ašica | poznat_po = prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir [[World Poker Tour]]a | alma_mater = [[Univerzitet Laval]] }} '''Ema Zajmović''' (rođena 7. aprila 1990) bosanskohercegovačko-kanadska je profesionalna [[poker]]ašica. Godine 2017. osvojila je WPT Playground Main Event i postala prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir [[World Poker Tour]]a.<ref name="WPT2024">{{cite web |last=Fiorvanti |first=Tim |title=Ema Zajmovic Turned Montreal Into Her Personal WPT Playground |url=https://www.worldpokertour.com/article/ema-zajmovic-turned-montreal-into-her-personal-wpt-playground |website=World Poker Tour |date=21. 10. 2024 |access-date=11. 6. 2026}}</ref><ref name="CardPlayer2017">{{cite web |last=Fast |first=Erik |title=Ema Zajmovic Becomes First Ever Female World Poker Tour Open Event Champion |url=https://www.cardplayer.com/poker-news/21345-ema-zajmovic-becomes-first-ever-female-world-poker-tour-open-event-champion |website=Card Player |date=15. 2. 2017 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U turnirskom pokeru najviše je vezana za nastupe u [[Kanada|Kanadi]], posebno u poker-klubu Playground u Kahnawakeu, blizu [[Montréal|Montreala]]. == Biografija == Rođena je u Bosni i Hercegovini, tada republici u sastavu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Porodica se nakon rata preselila u [[Québec|Quebec]], gdje je odrasla u [[Quebec City]]ju.<ref name="PokerNews2017">{{cite web |last=Chaffin |first=Sean |title=First Female WPT Winner Ema Zajmovic Isn't Going Away Anytime Soon |url=https://www.pokernews.com/news/2017/03/first-female-wpt-winner-ema-zajmovic-interview-27386.htm |website=PokerNews |date=17. 3. 2017 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> Na [[Univerzitet Laval|Univerzitetu Laval]] studirala je odnose s javnošću i stekla magistarsku diplomu iz političke komunikacije.<ref name="PokerNews2017"/> == Poker karijera == Prvi zabilježeni turnirski rezultat ostvarila je 2011. na sporednom turniru [[European Poker Tour]]a u [[Barcelona|Barceloni]].<ref name="Hendon">{{cite web |title=Ema Zajmovic |url=https://pokerdb.thehendonmob.com/player.php?a=r&n=211606 |website=The Hendon Mob Poker Database |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U novembru 2016. završila je peta na WPT Montreal Main Eventu.<ref name="WPTProfile">{{cite web |title=Ema Zajmovic |url=https://www.worldpokertour.com/player/ema-zajmovic |website=World Poker Tour |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U februaru 2017. osvojila je WPT Playground Main Event, turnir s 380 učesnika i nagradom od 241.500 kanadskih dolara za prvo mjesto.<ref name="CardPlayer2017"/><ref name="WPT2024"/> Tom pobjedom postala je prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir WPT-a.<ref name="CardPlayer2017"/> U aprilu 2018. bila je druga na WPT Amsterdamu, a u novembru iste godine završila je druga i na WPT Montreal Main Eventu.<ref name="Hendon"/><ref name="WPTProfile"/> Prema profilu World Poker Toura, ima jednu WPT titulu i četiri finalna stola na Main Touru.<ref name="WPTProfile"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zajmović, Ema}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Poker]] [[Kategorija:Kanadski sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Kanadi]] 5c0i7njure8ey6ssqqhvyt5q0ajdmw3 3898471 3898470 2026-06-11T14:11:10Z Mhare 481 3898471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ema Zajmović | slika = Ema Zajmović 2017.jpg | opis = Zajmović 2017. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|4|7}} | mjesto_rođenja = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = profesionalna [[poker]]ašica | poznat_po = prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir [[World Poker Tour]]a | alma_mater = [[Univerzitet Laval]] }} '''Ema Zajmović''' (rođena 7. aprila 1990) [[Bosanskohercegovački Kanađani|bosanskohercegovačko-kanadska]] je profesionalna [[poker]]ašica. Godine 2017. osvojila je WPT Playground Main Event i postala prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir [[World Poker Tour]]a.<ref name="WPT2024">{{cite web |last=Fiorvanti |first=Tim |title=Ema Zajmovic Turned Montreal Into Her Personal WPT Playground |url=https://www.worldpokertour.com/article/ema-zajmovic-turned-montreal-into-her-personal-wpt-playground |website=World Poker Tour |date=21. 10. 2024 |access-date=11. 6. 2026}}</ref><ref name="CardPlayer2017">{{cite web |last=Fast |first=Erik |title=Ema Zajmovic Becomes First Ever Female World Poker Tour Open Event Champion |url=https://www.cardplayer.com/poker-news/21345-ema-zajmovic-becomes-first-ever-female-world-poker-tour-open-event-champion |website=Card Player |date=15. 2. 2017 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U turnirskom pokeru najviše je vezana za nastupe u [[Kanada|Kanadi]], posebno u poker-klubu Playground u Kahnawakeu, blizu [[Montréal|Montreala]]. == Biografija == Rođena je u Bosni i Hercegovini, tada republici u sastavu [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Porodica se nakon rata preselila u [[Québec|Quebec]], gdje je odrasla u [[Quebec City]]ju.<ref name="PokerNews2017">{{cite web |last=Chaffin |first=Sean |title=First Female WPT Winner Ema Zajmovic Isn't Going Away Anytime Soon |url=https://www.pokernews.com/news/2017/03/first-female-wpt-winner-ema-zajmovic-interview-27386.htm |website=PokerNews |date=17. 3. 2017 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> Na [[Univerzitet Laval|Univerzitetu Laval]] studirala je odnose s javnošću i stekla magistarsku diplomu iz političke komunikacije.<ref name="PokerNews2017"/> == Poker karijera == Prvi zabilježeni turnirski rezultat ostvarila je 2011. na sporednom turniru [[European Poker Tour]]a u [[Barcelona|Barceloni]].<ref name="Hendon">{{cite web |title=Ema Zajmovic |url=https://pokerdb.thehendonmob.com/player.php?a=r&n=211606 |website=The Hendon Mob Poker Database |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U novembru 2016. završila je peta na WPT Montreal Main Eventu.<ref name="WPTProfile">{{cite web |title=Ema Zajmovic |url=https://www.worldpokertour.com/player/ema-zajmovic |website=World Poker Tour |access-date=11. 6. 2026}}</ref> U februaru 2017. osvojila je WPT Playground Main Event, turnir s 380 učesnika i nagradom od 241.500 kanadskih dolara za prvo mjesto.<ref name="CardPlayer2017"/><ref name="WPT2024"/> Tom pobjedom postala je prva žena koja je osvojila otvoreni glavni turnir WPT-a.<ref name="CardPlayer2017"/> U aprilu 2018. bila je druga na WPT Amsterdamu, a u novembru iste godine završila je druga i na WPT Montreal Main Eventu.<ref name="Hendon"/><ref name="WPTProfile"/> Prema profilu World Poker Toura, ima jednu WPT titulu i četiri finalna stola na Main Touru.<ref name="WPTProfile"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zajmović, Ema}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Poker]] [[Kategorija:Kanadski sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Kanadi]] 43z0lfpa94avqf3labgzqvh4b0rs67j 3 535348 3898473 2026-06-11T14:48:08Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3898473 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 535349 3898475 2026-06-11T15:13:52Z SrpskiAnonimac 92796 Preusmjereno na [[Jaguarundi]] 3898475 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Jaguarundi]] 7aksdxkfxc0pp3q6g0qwxsvd6cgd5yw 0 535350 3898481 2026-06-11T16:21:22Z Akir-toj 182441 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Akira Toriyama | slika = Mural de Akira Toriyama en La Victoria, Lima.jpg | opis = Mural Posvećen Akira Toriyami u [[Lima]], [[Peru]] | izvorno_ime = 鳥山明 | izvorni_jezik = ja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|04|05}} | mjesto_rođenja = Kiyosu, [[Japan]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|03|01|1955|04|05}} | mjesto_smrti... 3898481 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Akira Toriyama | slika = Mural de Akira Toriyama en La Victoria, Lima.jpg | opis = Mural Posvećen Akira Toriyami u [[Lima]], [[Peru]] | izvorno_ime = 鳥山明 | izvorni_jezik = ja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|04|05}} | mjesto_rođenja = Kiyosu, [[Japan]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|03|01|1955|04|05}} | mjesto_smrti = [[Japan]] | zanimanje = Manga autor | godine_aktivnosti = 1978–2024 | značajna_djela = [[Dragon Ball]], Dr. Slump, Dragon Quest, Chrono Trigger | supružnik = Yoshimi Katō | potpis = Signature of Akira Toriyama.svg }} '''Akira Toriyama''' (5. april 1955. – 1. mart 2024.) bio je japanski [[manga]] umjetnik i dizajner likova. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih autora u historiji mange. Stvorio je brojne izuzetno utjecajne i popularne serijale, a njegov najpoznatiji i najuspješniji projekat je franšiza ''[[Dragonball|Dragon Ball]]''. Toriyama je prvo stekao širu prepoznatljivost stvaranjem manga serijala ''Dr. Slump'', koji je bio serijaliziran u Shueishinom časopisu ''Weekly Shōnen Jump''. Za najbolji ''shōnen'' serijal 1981. godine osvojio je Shogakukanovu nagradu za mangu. ''Dr. Slump'' je kasnije prodat u više od 35 miliona primjeraka u [[Japan|Japanu]]. Adaptiran je u [[anime]], a drugi serijal je kreiran 1997. godine, 13 godina nakon što je manga završena. Toriyama je pisao i ilustrirao mangu ''Dragon Ball'' od 1984. do 1995. godine. Ona je postala jedan od najprodavanijih [[manga]] serijala svih vremena, sa 260 miliona prodatih primjeraka širom svijeta,<ref>{{Cite web|url=https://corp.toei-anim.co.jp/en/press/press-220615.html|title=DRAGON BALL SUPER: SUPER HERO GLOBAL THEATRICAL RELEASE DATES {{!}} Press Release {{!}} TOEI ANIMATION CO., LTD.|website=corp.toei-anim.co.jp|access-date=2026-06-11}}</ref> i smatra se ključnim djelom za povećanje tiraža mangi do njihovog vrhunca sredinom 1980-ih i sredinom 1990-ih godina. U inostranstvu se anime adaptacijama ''Dragon Balla'' pripisuju zasluge za rast međunarodne popularnosti animea. Pored rada na mangama, Toriyama je djelovao kao dizajner likova za brojne videoigre, kao što su Square Enixov serijal ''Dragon Quest'' i ''Chrono Trigger'', te ''Blue Dragon''. = Smrt = Toriyama je preminuo 1. marta 2024. godine od akutnog subduralnog hematoma u 68. godini života. Održana je privatna sahrana kojoj su prisustvovali samo članovi njegove porodice.<ref>{{Cite news|title=Dragon Ball: Japan manga creator Akira Toriyama dies|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-68444060|date=2024-03-08|access-date=2026-06-11|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.japantimes.co.jp/culture/2024/03/08/dragon-ball-akira-toriyama-dies/|title=‘Dragon Ball’ creator Akira Toriyama dies at 68|last=Speed|first=Jessica|date=2024-03-08|website=The Japan Times|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> Njegova produkcijska kuća, Bird Studio, objavila je vijest o njegovoj smrti sedmicu dana kasnije, 8. marta. Prema izvorima bliskim Toriyami, u februaru 2024. godine planirao je podvrgnuti se operaciji tumora na mozgu.<ref>{{Cite web|url=https://www.sponichi.co.jp/entertainment/news/2024/03/08/articles/20240308s00041000269000c.html|title=鳥山明さん 命を奪った急性硬膜下血腫とは ほとんどが頭部外傷によるもので死亡率は60％ - スポニチ Sponichi Annex 芸能|website=スポニチ Sponichi Annex|language=ja|access-date=2026-06-11}}</ref> Vijest o njegovoj smrti izazvala je val tuge među obožavateljima njegovih djela, koji su se oglasili na društvenim mrežama kako bi izrazili saučešće i odali počast njegovom naslijeđu.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/2024/03/08/akira-toriyama-death-dragon-ball-fans-social-media/72895353007/|title=Fans, social media pay tribute to 'Dragon Ball' creator Akira Toriyama following death|last=Walrath-Holdridge|first=Mary|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> Brojni poznati autori mangi i videoigara, uključujući kreatore serijala ''One Piece'', ''Naruto'', ''Bleach'' i ''Dragon Quest'', odali su počast Toriyami. Saučešće su izrazili i visoki svjetski zvaničnici, poput francuskog predsjednika [[Emmanuel Macron|Emmanuela Macrona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.fox13now.com/entertainment/entertainment-world-leaders-mourn-akira-toriyama|title=Entertainment, world leaders mourn Akira Toriyama|last=Romney|first=Stephen|date=2024-03-09|website=FOX 13 News Utah (KSTU)|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref>, japanskog glavnog sekretara kabineta Yoshimase Hayashija, te ministarstava vanjskih poslova [[Kina|Kine]] i [[El Salvador|Salvadora]], ističući njegov ogroman globalni utjecaj<ref>{{Cite web|url=https://comicbook.com/anime/news/dragon-ball-china-official-statement-akira-toriyama-statement/|title=Dragon Ball: China Mourns Akira Toriyama in Official Government Statement|last=Valentine|first=Evan|date=2024-03-08|website=ComicBook.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref>. = Nagrade i odlikovanja = Godine 2019., Toriyama je odlikovan titulom viteza francuskog Reda umjetnosti i književnosti<ref>{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/interest/2019-05-31/dragonball-creator-akira-toriyama-knighted-by-france/.147351|title=Dragonball Creator Akira Toriyama Knighted by France|date=2026-06-11|website=Anime News Network|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> (''Ordre des Arts et des Lettres'') za svoj doprinos umjetnosti. U oktobru 2024. godine, Toriyama je posthumno uvršten u Kuću slavnih Harveyjevih nagrada<ref>{{Cite web|url=https://www.harveyawards.com/en-us/about/news/the-harvey-awards-announce-five-hall-of-fame-inductees-for-2024.html|title=The Harvey Awards Announce Five Hall of Fame Inductees For 2024|website=www.harveyawards.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> (Harvey Awards Hall of Fame). 5jq1ogi63226hubrqmx760n1dfv364v 3898482 3898481 2026-06-11T16:24:30Z Akir-toj 182441 Dodan naslov za reference 3898482 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Akira Toriyama | slika = Mural de Akira Toriyama en La Victoria, Lima.jpg | opis = Mural Posvećen Akira Toriyami u [[Lima]], [[Peru]] | izvorno_ime = 鳥山明 | izvorni_jezik = ja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|04|05}} | mjesto_rođenja = Kiyosu, [[Japan]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|03|01|1955|04|05}} | mjesto_smrti = [[Japan]] | zanimanje = Manga autor | godine_aktivnosti = 1978–2024 | značajna_djela = [[Dragon Ball]], Dr. Slump, Dragon Quest, Chrono Trigger | supružnik = Yoshimi Katō | potpis = Signature of Akira Toriyama.svg }} '''Akira Toriyama''' (5. april 1955. – 1. mart 2024.) bio je japanski [[manga]] umjetnik i dizajner likova. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih autora u historiji mange. Stvorio je brojne izuzetno utjecajne i popularne serijale, a njegov najpoznatiji i najuspješniji projekat je franšiza ''[[Dragonball|Dragon Ball]]''. Toriyama je prvo stekao širu prepoznatljivost stvaranjem manga serijala ''Dr. Slump'', koji je bio serijaliziran u Shueishinom časopisu ''Weekly Shōnen Jump''. Za najbolji ''shōnen'' serijal 1981. godine osvojio je Shogakukanovu nagradu za mangu. ''Dr. Slump'' je kasnije prodat u više od 35 miliona primjeraka u [[Japan|Japanu]]. Adaptiran je u [[anime]], a drugi serijal je kreiran 1997. godine, 13 godina nakon što je manga završena. Toriyama je pisao i ilustrirao mangu ''Dragon Ball'' od 1984. do 1995. godine. Ona je postala jedan od najprodavanijih [[manga]] serijala svih vremena, sa 260 miliona prodatih primjeraka širom svijeta,<ref>{{Cite web|url=https://corp.toei-anim.co.jp/en/press/press-220615.html|title=DRAGON BALL SUPER: SUPER HERO GLOBAL THEATRICAL RELEASE DATES {{!}} Press Release {{!}} TOEI ANIMATION CO., LTD.|website=corp.toei-anim.co.jp|access-date=2026-06-11}}</ref> i smatra se ključnim djelom za povećanje tiraža mangi do njihovog vrhunca sredinom 1980-ih i sredinom 1990-ih godina. U inostranstvu se anime adaptacijama ''Dragon Balla'' pripisuju zasluge za rast međunarodne popularnosti animea. Pored rada na mangama, Toriyama je djelovao kao dizajner likova za brojne videoigre, kao što su Square Enixov serijal ''Dragon Quest'' i ''Chrono Trigger'', te ''Blue Dragon''. = Smrt = Toriyama je preminuo 1. marta 2024. godine od akutnog subduralnog hematoma u 68. godini života. Održana je privatna sahrana kojoj su prisustvovali samo članovi njegove porodice.<ref>{{Cite news|title=Dragon Ball: Japan manga creator Akira Toriyama dies|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-68444060|date=2024-03-08|access-date=2026-06-11|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.japantimes.co.jp/culture/2024/03/08/dragon-ball-akira-toriyama-dies/|title=‘Dragon Ball’ creator Akira Toriyama dies at 68|last=Speed|first=Jessica|date=2024-03-08|website=The Japan Times|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> Njegova produkcijska kuća, Bird Studio, objavila je vijest o njegovoj smrti sedmicu dana kasnije, 8. marta. Prema izvorima bliskim Toriyami, u februaru 2024. godine planirao je podvrgnuti se operaciji tumora na mozgu.<ref>{{Cite web|url=https://www.sponichi.co.jp/entertainment/news/2024/03/08/articles/20240308s00041000269000c.html|title=鳥山明さん 命を奪った急性硬膜下血腫とは ほとんどが頭部外傷によるもので死亡率は60％ - スポニチ Sponichi Annex 芸能|website=スポニチ Sponichi Annex|language=ja|access-date=2026-06-11}}</ref> Vijest o njegovoj smrti izazvala je val tuge među obožavateljima njegovih djela, koji su se oglasili na društvenim mrežama kako bi izrazili saučešće i odali počast njegovom naslijeđu.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/2024/03/08/akira-toriyama-death-dragon-ball-fans-social-media/72895353007/|title=Fans, social media pay tribute to 'Dragon Ball' creator Akira Toriyama following death|last=Walrath-Holdridge|first=Mary|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> Brojni poznati autori mangi i videoigara, uključujući kreatore serijala ''One Piece'', ''Naruto'', ''Bleach'' i ''Dragon Quest'', odali su počast Toriyami. Saučešće su izrazili i visoki svjetski zvaničnici, poput francuskog predsjednika [[Emmanuel Macron|Emmanuela Macrona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.fox13now.com/entertainment/entertainment-world-leaders-mourn-akira-toriyama|title=Entertainment, world leaders mourn Akira Toriyama|last=Romney|first=Stephen|date=2024-03-09|website=FOX 13 News Utah (KSTU)|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref>, japanskog glavnog sekretara kabineta Yoshimase Hayashija, te ministarstava vanjskih poslova [[Kina|Kine]] i [[El Salvador|Salvadora]], ističući njegov ogroman globalni utjecaj<ref>{{Cite web|url=https://comicbook.com/anime/news/dragon-ball-china-official-statement-akira-toriyama-statement/|title=Dragon Ball: China Mourns Akira Toriyama in Official Government Statement|last=Valentine|first=Evan|date=2024-03-08|website=ComicBook.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref>. = Nagrade i odlikovanja = Godine 2019., Toriyama je odlikovan titulom viteza francuskog Reda umjetnosti i književnosti<ref>{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/interest/2019-05-31/dragonball-creator-akira-toriyama-knighted-by-france/.147351|title=Dragonball Creator Akira Toriyama Knighted by France|date=2026-06-11|website=Anime News Network|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> (''Ordre des Arts et des Lettres'') za svoj doprinos umjetnosti. U oktobru 2024. godine, Toriyama je posthumno uvršten u Kuću slavnih Harveyjevih nagrada<ref>{{Cite web|url=https://www.harveyawards.com/en-us/about/news/the-harvey-awards-announce-five-hall-of-fame-inductees-for-2024.html|title=The Harvey Awards Announce Five Hall of Fame Inductees For 2024|website=www.harveyawards.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> (Harvey Awards Hall of Fame). = <small>Reference</small> = de18tq8846n0lcrdmwfjm7fldra3oil 3898485 3898482 2026-06-11T16:56:08Z Akir-toj 182441 3898485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Akira Toriyama | slika = Mural de Akira Toriyama en La Victoria, Lima.jpg | opis = Mural Posvećen Akira Toriyami u [[Lima]], [[Peru]] | izvorno_ime = 鳥山明 | izvorni_jezik = ja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|04|05}} | mjesto_rođenja = Kiyosu, [[Japan]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|03|01|1955|04|05}} | mjesto_smrti = [[Japan]] | zanimanje = Manga autor | godine_aktivnosti = 1978–2024 | značajna_djela = [[Dragon Ball]], Dr. Slump, Dragon Quest, Chrono Trigger | supružnik = Yoshimi Katō | potpis = Signature of Akira Toriyama.svg }} '''Akira Toriyama''' (5. april 1955. – 1. mart 2024.) bio je japanski [[manga]] umjetnik i dizajner likova. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih autora u historiji mange. Stvorio je brojne izuzetno utjecajne i popularne serijale, a njegov najpoznatiji i najuspješniji projekat je franšiza ''[[Dragonball|Dragon Ball]]''. Toriyama je prvo stekao širu prepoznatljivost stvaranjem manga serijala ''Dr. Slump'', koji je bio serijaliziran u Shueishinom časopisu ''Weekly Shōnen Jump''. Za najbolji ''shōnen'' serijal 1981. godine osvojio je Shogakukanovu nagradu za mangu. ''Dr. Slump'' je kasnije prodat u više od 35 miliona primjeraka u [[Japan|Japanu]]. Adaptiran je u [[anime]], a drugi serijal je kreiran 1997. godine, 13 godina nakon što je manga završena. Toriyama je pisao i ilustrirao mangu ''Dragon Ball'' od 1984. do 1995. godine. Ona je postala jedan od najprodavanijih [[manga]] serijala svih vremena, sa 260 miliona prodatih primjeraka širom svijeta,<ref>{{Cite web|url=https://corp.toei-anim.co.jp/en/press/press-220615.html|title=DRAGON BALL SUPER: SUPER HERO GLOBAL THEATRICAL RELEASE DATES {{!}} Press Release {{!}} TOEI ANIMATION CO., LTD.|website=corp.toei-anim.co.jp|access-date=2026-06-11}}</ref> i smatra se ključnim djelom za povećanje tiraža mangi do njihovog vrhunca sredinom 1980-ih i sredinom 1990-ih godina. U inostranstvu se anime adaptacijama ''Dragon Balla'' pripisuju zasluge za rast međunarodne popularnosti animea. Pored rada na mangama, Toriyama je djelovao kao dizajner likova za brojne videoigre, kao što su Square Enixov serijal ''Dragon Quest'' i ''Chrono Trigger'', te ''Blue Dragon''. == Smrt == Toriyama je preminuo 1. marta 2024. godine od akutnog subduralnog hematoma u 68. godini života. Održana je privatna sahrana kojoj su prisustvovali samo članovi njegove porodice.<ref>{{Cite news|title=Dragon Ball: Japan manga creator Akira Toriyama dies|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-68444060|date=2024-03-08|access-date=2026-06-11|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.japantimes.co.jp/culture/2024/03/08/dragon-ball-akira-toriyama-dies/|title=‘Dragon Ball’ creator Akira Toriyama dies at 68|last=Speed|first=Jessica|date=2024-03-08|website=The Japan Times|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> Njegova produkcijska kuća, Bird Studio, objavila je vijest o njegovoj smrti sedmicu dana kasnije, 8. marta. Prema izvorima bliskim Toriyami, u februaru 2024. godine planirao je podvrgnuti se operaciji tumora na mozgu.<ref>{{Cite web|url=https://www.sponichi.co.jp/entertainment/news/2024/03/08/articles/20240308s00041000269000c.html|title=鳥山明さん 命を奪った急性硬膜下血腫とは ほとんどが頭部外傷によるもので死亡率は60％ - スポニチ Sponichi Annex 芸能|website=スポニチ Sponichi Annex|language=ja|access-date=2026-06-11}}</ref> Vijest o njegovoj smrti izazvala je val tuge među obožavateljima njegovih djela, koji su se oglasili na društvenim mrežama kako bi izrazili saučešće i odali počast njegovom naslijeđu.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/2024/03/08/akira-toriyama-death-dragon-ball-fans-social-media/72895353007/|title=Fans, social media pay tribute to 'Dragon Ball' creator Akira Toriyama following death|last=Walrath-Holdridge|first=Mary|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> Brojni poznati autori mangi i videoigara, uključujući kreatore serijala ''One Piece'', ''Naruto'', ''Bleach'' i ''Dragon Quest'', odali su počast Toriyami. Saučešće su izrazili i visoki svjetski zvaničnici, poput francuskog predsjednika [[Emmanuel Macron|Emmanuela Macrona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.fox13now.com/entertainment/entertainment-world-leaders-mourn-akira-toriyama|title=Entertainment, world leaders mourn Akira Toriyama|last=Romney|first=Stephen|date=2024-03-09|website=FOX 13 News Utah (KSTU)|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref>, japanskog glavnog sekretara kabineta Yoshimase Hayashija, te ministarstava vanjskih poslova [[Kina|Kine]] i [[El Salvador|Salvadora]], ističući njegov ogroman globalni utjecaj<ref>{{Cite web|url=https://comicbook.com/anime/news/dragon-ball-china-official-statement-akira-toriyama-statement/|title=Dragon Ball: China Mourns Akira Toriyama in Official Government Statement|last=Valentine|first=Evan|date=2024-03-08|website=ComicBook.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref>. == Nagrade i odlikovanja == Godine 2019., Toriyama je odlikovan titulom viteza francuskog Reda umjetnosti i književnosti<ref>{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/interest/2019-05-31/dragonball-creator-akira-toriyama-knighted-by-france/.147351|title=Dragonball Creator Akira Toriyama Knighted by France|date=2026-06-11|website=Anime News Network|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> (''Ordre des Arts et des Lettres'') za svoj doprinos umjetnosti. U oktobru 2024. godine, Toriyama je posthumno uvršten u Kuću slavnih Harveyjevih nagrada<ref>{{Cite web|url=https://www.harveyawards.com/en-us/about/news/the-harvey-awards-announce-five-hall-of-fame-inductees-for-2024.html|title=The Harvey Awards Announce Five Hall of Fame Inductees For 2024|website=www.harveyawards.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> (Harvey Awards Hall of Fame). = <small>Reference</small> = hs87cz17xlt18bf22hd0jyrwgigtfks 3898504 3898485 2026-06-11T17:37:41Z Akir-toj 182441 3898504 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Akira Toriyama | slika = Mural de Akira Toriyama en La Victoria, Lima.jpg | opis = Mural Posvećen Akira Toriyami u [[Lima]], [[Peru]] | izvorno_ime = 鳥山明 | izvorni_jezik = ja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|04|05}} | mjesto_rođenja = Kiyosu, [[Japan]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|03|01|1955|04|05}} | mjesto_smrti = [[Japan]] | zanimanje = Manga autor | godine_aktivnosti = 1978–2024 | značajna_djela = DragonBall, Dr. Slump, Dragon Quest, Chrono Trigger | supružnik = Yoshimi Katō | potpis = Signature of Akira Toriyama.svg }} '''Akira Toriyama''' (5. april 1955. – 1. mart 2024.) bio je japanski [[manga]] umjetnik i dizajner likova. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih autora u historiji mange. Stvorio je brojne izuzetno utjecajne i popularne serijale, a njegov najpoznatiji i najuspješniji projekat je franšiza ''[[Dragonball|Dragon Ball]]''. Toriyama je prvo stekao širu prepoznatljivost stvaranjem manga serijala ''Dr. Slump'', koji je bio serijaliziran u Shueishinom časopisu ''Weekly Shōnen Jump''. Za najbolji ''shōnen'' serijal 1981. godine osvojio je Shogakukanovu nagradu za mangu. ''Dr. Slump'' je kasnije prodat u više od 35 miliona primjeraka u [[Japan|Japanu]]. Adaptiran je u [[anime]], a drugi serijal je kreiran 1997. godine, 13 godina nakon što je manga završena. Toriyama je pisao i ilustrirao mangu ''Dragon Ball'' od 1984. do 1995. godine. Ona je postala jedan od najprodavanijih [[manga]] serijala svih vremena, sa 260 miliona prodatih primjeraka širom svijeta,<ref>{{Cite web|url=https://corp.toei-anim.co.jp/en/press/press-220615.html|title=DRAGON BALL SUPER: SUPER HERO GLOBAL THEATRICAL RELEASE DATES {{!}} Press Release {{!}} TOEI ANIMATION CO., LTD.|website=corp.toei-anim.co.jp|access-date=2026-06-11}}</ref> i smatra se ključnim djelom za povećanje tiraža mangi do njihovog vrhunca sredinom 1980-ih i sredinom 1990-ih godina. U inostranstvu se anime adaptacijama ''Dragon Balla'' pripisuju zasluge za rast međunarodne popularnosti animea. Pored rada na mangama, Toriyama je djelovao kao dizajner likova za brojne videoigre, kao što su Square Enixov serijal ''Dragon Quest'' i ''Chrono Trigger'', te ''Blue Dragon''. == Smrt == Toriyama je preminuo 1. marta 2024. godine od akutnog subduralnog hematoma u 68. godini života. Održana je privatna sahrana kojoj su prisustvovali samo članovi njegove porodice.<ref>{{Cite news|title=Dragon Ball: Japan manga creator Akira Toriyama dies|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-68444060|date=2024-03-08|access-date=2026-06-11|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.japantimes.co.jp/culture/2024/03/08/dragon-ball-akira-toriyama-dies/|title=‘Dragon Ball’ creator Akira Toriyama dies at 68|last=Speed|first=Jessica|date=2024-03-08|website=The Japan Times|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> Njegova produkcijska kuća, Bird Studio, objavila je vijest o njegovoj smrti sedmicu dana kasnije, 8. marta. Prema izvorima bliskim Toriyami, u februaru 2024. godine planirao je podvrgnuti se operaciji tumora na mozgu.<ref>{{Cite web|url=https://www.sponichi.co.jp/entertainment/news/2024/03/08/articles/20240308s00041000269000c.html|title=鳥山明さん 命を奪った急性硬膜下血腫とは ほとんどが頭部外傷によるもので死亡率は60％ - スポニチ Sponichi Annex 芸能|website=スポニチ Sponichi Annex|language=ja|access-date=2026-06-11}}</ref> Vijest o njegovoj smrti izazvala je val tuge među obožavateljima njegovih djela, koji su se oglasili na društvenim mrežama kako bi izrazili saučešće i odali počast njegovom naslijeđu.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/2024/03/08/akira-toriyama-death-dragon-ball-fans-social-media/72895353007/|title=Fans, social media pay tribute to 'Dragon Ball' creator Akira Toriyama following death|last=Walrath-Holdridge|first=Mary|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> Brojni poznati autori mangi i videoigara, uključujući kreatore serijala ''One Piece'', ''Naruto'', ''Bleach'' i ''Dragon Quest'', odali su počast Toriyami. Saučešće su izrazili i visoki svjetski zvaničnici, poput francuskog predsjednika [[Emmanuel Macron|Emmanuela Macrona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.fox13now.com/entertainment/entertainment-world-leaders-mourn-akira-toriyama|title=Entertainment, world leaders mourn Akira Toriyama|last=Romney|first=Stephen|date=2024-03-09|website=FOX 13 News Utah (KSTU)|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref>, japanskog glavnog sekretara kabineta Yoshimase Hayashija, te ministarstava vanjskih poslova [[Kina|Kine]] i [[El Salvador|Salvadora]], ističući njegov ogroman globalni utjecaj<ref>{{Cite web|url=https://comicbook.com/anime/news/dragon-ball-china-official-statement-akira-toriyama-statement/|title=Dragon Ball: China Mourns Akira Toriyama in Official Government Statement|last=Valentine|first=Evan|date=2024-03-08|website=ComicBook.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref>. == Nagrade i odlikovanja == Godine 2019., Toriyama je odlikovan titulom viteza francuskog Reda umjetnosti i književnosti<ref>{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/interest/2019-05-31/dragonball-creator-akira-toriyama-knighted-by-france/.147351|title=Dragonball Creator Akira Toriyama Knighted by France|date=2026-06-11|website=Anime News Network|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> (''Ordre des Arts et des Lettres'') za svoj doprinos umjetnosti. U oktobru 2024. godine, Toriyama je posthumno uvršten u Kuću slavnih Harveyjevih nagrada<ref>{{Cite web|url=https://www.harveyawards.com/en-us/about/news/the-harvey-awards-announce-five-hall-of-fame-inductees-for-2024.html|title=The Harvey Awards Announce Five Hall of Fame Inductees For 2024|website=www.harveyawards.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> (Harvey Awards Hall of Fame). = <small>Reference</small> = 8dh51artdmttpddd3i2z8wgzwofg8e9 3898505 3898504 2026-06-11T17:38:03Z Akir-toj 182441 3898505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Akira Toriyama | slika = Mural de Akira Toriyama en La Victoria, Lima.jpg | opis = Mural Posvećen Akira Toriyami u [[Lima]], [[Peru]] | izvorno_ime = 鳥山明 | izvorni_jezik = ja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|04|05}} | mjesto_rođenja = Kiyosu, [[Japan]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|03|01|1955|04|05}} | mjesto_smrti = [[Japan]] | zanimanje = Manga autor | godine_aktivnosti = 1978–2024 | značajna_djela = Dragon Ball, Dr. Slump, Dragon Quest, Chrono Trigger | supružnik = Yoshimi Katō | potpis = Signature of Akira Toriyama.svg }} '''Akira Toriyama''' (5. april 1955. – 1. mart 2024.) bio je japanski [[manga]] umjetnik i dizajner likova. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih autora u historiji mange. Stvorio je brojne izuzetno utjecajne i popularne serijale, a njegov najpoznatiji i najuspješniji projekat je franšiza ''[[Dragonball|Dragon Ball]]''. Toriyama je prvo stekao širu prepoznatljivost stvaranjem manga serijala ''Dr. Slump'', koji je bio serijaliziran u Shueishinom časopisu ''Weekly Shōnen Jump''. Za najbolji ''shōnen'' serijal 1981. godine osvojio je Shogakukanovu nagradu za mangu. ''Dr. Slump'' je kasnije prodat u više od 35 miliona primjeraka u [[Japan|Japanu]]. Adaptiran je u [[anime]], a drugi serijal je kreiran 1997. godine, 13 godina nakon što je manga završena. Toriyama je pisao i ilustrirao mangu ''Dragon Ball'' od 1984. do 1995. godine. Ona je postala jedan od najprodavanijih [[manga]] serijala svih vremena, sa 260 miliona prodatih primjeraka širom svijeta,<ref>{{Cite web|url=https://corp.toei-anim.co.jp/en/press/press-220615.html|title=DRAGON BALL SUPER: SUPER HERO GLOBAL THEATRICAL RELEASE DATES {{!}} Press Release {{!}} TOEI ANIMATION CO., LTD.|website=corp.toei-anim.co.jp|access-date=2026-06-11}}</ref> i smatra se ključnim djelom za povećanje tiraža mangi do njihovog vrhunca sredinom 1980-ih i sredinom 1990-ih godina. U inostranstvu se anime adaptacijama ''Dragon Balla'' pripisuju zasluge za rast međunarodne popularnosti animea. Pored rada na mangama, Toriyama je djelovao kao dizajner likova za brojne videoigre, kao što su Square Enixov serijal ''Dragon Quest'' i ''Chrono Trigger'', te ''Blue Dragon''. == Smrt == Toriyama je preminuo 1. marta 2024. godine od akutnog subduralnog hematoma u 68. godini života. Održana je privatna sahrana kojoj su prisustvovali samo članovi njegove porodice.<ref>{{Cite news|title=Dragon Ball: Japan manga creator Akira Toriyama dies|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-68444060|date=2024-03-08|access-date=2026-06-11|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.japantimes.co.jp/culture/2024/03/08/dragon-ball-akira-toriyama-dies/|title=‘Dragon Ball’ creator Akira Toriyama dies at 68|last=Speed|first=Jessica|date=2024-03-08|website=The Japan Times|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> Njegova produkcijska kuća, Bird Studio, objavila je vijest o njegovoj smrti sedmicu dana kasnije, 8. marta. Prema izvorima bliskim Toriyami, u februaru 2024. godine planirao je podvrgnuti se operaciji tumora na mozgu.<ref>{{Cite web|url=https://www.sponichi.co.jp/entertainment/news/2024/03/08/articles/20240308s00041000269000c.html|title=鳥山明さん 命を奪った急性硬膜下血腫とは ほとんどが頭部外傷によるもので死亡率は60％ - スポニチ Sponichi Annex 芸能|website=スポニチ Sponichi Annex|language=ja|access-date=2026-06-11}}</ref> Vijest o njegovoj smrti izazvala je val tuge među obožavateljima njegovih djela, koji su se oglasili na društvenim mrežama kako bi izrazili saučešće i odali počast njegovom naslijeđu.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/2024/03/08/akira-toriyama-death-dragon-ball-fans-social-media/72895353007/|title=Fans, social media pay tribute to 'Dragon Ball' creator Akira Toriyama following death|last=Walrath-Holdridge|first=Mary|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> Brojni poznati autori mangi i videoigara, uključujući kreatore serijala ''One Piece'', ''Naruto'', ''Bleach'' i ''Dragon Quest'', odali su počast Toriyami. Saučešće su izrazili i visoki svjetski zvaničnici, poput francuskog predsjednika [[Emmanuel Macron|Emmanuela Macrona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.fox13now.com/entertainment/entertainment-world-leaders-mourn-akira-toriyama|title=Entertainment, world leaders mourn Akira Toriyama|last=Romney|first=Stephen|date=2024-03-09|website=FOX 13 News Utah (KSTU)|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref>, japanskog glavnog sekretara kabineta Yoshimase Hayashija, te ministarstava vanjskih poslova [[Kina|Kine]] i [[El Salvador|Salvadora]], ističući njegov ogroman globalni utjecaj<ref>{{Cite web|url=https://comicbook.com/anime/news/dragon-ball-china-official-statement-akira-toriyama-statement/|title=Dragon Ball: China Mourns Akira Toriyama in Official Government Statement|last=Valentine|first=Evan|date=2024-03-08|website=ComicBook.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref>. == Nagrade i odlikovanja == Godine 2019., Toriyama je odlikovan titulom viteza francuskog Reda umjetnosti i književnosti<ref>{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/interest/2019-05-31/dragonball-creator-akira-toriyama-knighted-by-france/.147351|title=Dragonball Creator Akira Toriyama Knighted by France|date=2026-06-11|website=Anime News Network|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> (''Ordre des Arts et des Lettres'') za svoj doprinos umjetnosti. U oktobru 2024. godine, Toriyama je posthumno uvršten u Kuću slavnih Harveyjevih nagrada<ref>{{Cite web|url=https://www.harveyawards.com/en-us/about/news/the-harvey-awards-announce-five-hall-of-fame-inductees-for-2024.html|title=The Harvey Awards Announce Five Hall of Fame Inductees For 2024|website=www.harveyawards.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> (Harvey Awards Hall of Fame). = <small>Reference</small> = tfrzef94j6r0uf7j2wgi70zpatm2bxu 3898510 3898505 2026-06-11T18:37:18Z Akir-toj 182441 3898510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Akira Toriyama | slika = Mural de Akira Toriyama en La Victoria, Lima.jpg | opis = Mural Posvećen Akira Toriyami u [[Lima]], [[Peru]] | izvorno_ime = 鳥山明 | izvorni_jezik = ja | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|04|05}} | mjesto_rođenja = Kiyosu, [[Japan]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|03|01|1955|04|05}} | mjesto_smrti = [[Japan]] | zanimanje = Manga autor | godine_aktivnosti = 1978–2024 | značajna_djela = Dragon Ball, Dr. Slump, Dragon Quest, Chrono Trigger | supružnik = Yoshimi Katō | potpis = Signature of Akira Toriyama.svg }} '''Akira Toriyama''' (5. april 1955. – 1. mart 2024.) bio je japanski [[manga]] umjetnik i dizajner likova. Smatra se jednim od najvećih i najutjecajnijih autora u historiji mange. Stvorio je brojne izuzetno utjecajne i popularne serijale, a njegov najpoznatiji i najuspješniji projekat je franšiza ''[[Dragonball|Dragon Ball]]''. Toriyama je prvo stekao širu prepoznatljivost stvaranjem manga serijala ''Dr. Slump'', koji je bio serijaliziran u Shueishinom časopisu ''[[Weekly Shōnen Jump]]''. Za najbolji ''shōnen'' serijal 1981. godine osvojio je Shogakukanovu nagradu za mangu. ''Dr. Slump'' je kasnije prodat u više od 35 miliona primjeraka u [[Japan|Japanu]]. Adaptiran je u [[anime]], a drugi serijal je kreiran 1997. godine, 13 godina nakon što je manga završena. Toriyama je pisao i ilustrirao mangu ''Dragon Ball'' od 1984. do 1995. godine. Ona je postala jedan od najprodavanijih [[manga]] serijala svih vremena, sa 260 miliona prodatih primjeraka širom svijeta,<ref>{{Cite web|url=https://corp.toei-anim.co.jp/en/press/press-220615.html|title=DRAGON BALL SUPER: SUPER HERO GLOBAL THEATRICAL RELEASE DATES {{!}} Press Release {{!}} TOEI ANIMATION CO., LTD.|website=corp.toei-anim.co.jp|access-date=2026-06-11}}</ref> i smatra se ključnim djelom za povećanje tiraža mangi do njihovog vrhunca sredinom 1980-ih i sredinom 1990-ih godina. U inostranstvu se anime adaptacijama ''Dragon Balla'' pripisuju zasluge za rast međunarodne popularnosti animea. Pored rada na mangama, Toriyama je djelovao kao dizajner likova za brojne videoigre, kao što su Square Enixov serijal ''Dragon Quest'' i ''Chrono Trigger'', te ''Blue Dragon''. == Smrt == Toriyama je preminuo 1. marta 2024. godine od akutnog subduralnog hematoma u 68. godini života. Održana je privatna sahrana kojoj su prisustvovali samo članovi njegove porodice.<ref>{{Cite news|title=Dragon Ball: Japan manga creator Akira Toriyama dies|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-68444060|date=2024-03-08|access-date=2026-06-11|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.japantimes.co.jp/culture/2024/03/08/dragon-ball-akira-toriyama-dies/|title=‘Dragon Ball’ creator Akira Toriyama dies at 68|last=Speed|first=Jessica|date=2024-03-08|website=The Japan Times|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> Njegova produkcijska kuća, Bird Studio, objavila je vijest o njegovoj smrti sedmicu dana kasnije, 8. marta. Prema izvorima bliskim Toriyami, u februaru 2024. godine planirao je podvrgnuti se operaciji tumora na mozgu.<ref>{{Cite web|url=https://www.sponichi.co.jp/entertainment/news/2024/03/08/articles/20240308s00041000269000c.html|title=鳥山明さん 命を奪った急性硬膜下血腫とは ほとんどが頭部外傷によるもので死亡率は60％ - スポニチ Sponichi Annex 芸能|website=スポニチ Sponichi Annex|language=ja|access-date=2026-06-11}}</ref> Vijest o njegovoj smrti izazvala je val tuge među obožavateljima njegovih djela, koji su se oglasili na društvenim mrežama kako bi izrazili saučešće i odali počast njegovom naslijeđu.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/2024/03/08/akira-toriyama-death-dragon-ball-fans-social-media/72895353007/|title=Fans, social media pay tribute to 'Dragon Ball' creator Akira Toriyama following death|last=Walrath-Holdridge|first=Mary|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> Brojni poznati autori mangi i videoigara, uključujući kreatore serijala ''One Piece'', ''Naruto'', ''Bleach'' i ''Dragon Quest'', odali su počast Toriyami. Saučešće su izrazili i visoki svjetski zvaničnici, poput francuskog predsjednika [[Emmanuel Macron|Emmanuela Macrona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.fox13now.com/entertainment/entertainment-world-leaders-mourn-akira-toriyama|title=Entertainment, world leaders mourn Akira Toriyama|last=Romney|first=Stephen|date=2024-03-09|website=FOX 13 News Utah (KSTU)|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref>, japanskog glavnog sekretara kabineta Yoshimase Hayashija, te ministarstava vanjskih poslova [[Kina|Kine]] i [[El Salvador|Salvadora]], ističući njegov ogroman globalni utjecaj<ref>{{Cite web|url=https://comicbook.com/anime/news/dragon-ball-china-official-statement-akira-toriyama-statement/|title=Dragon Ball: China Mourns Akira Toriyama in Official Government Statement|last=Valentine|first=Evan|date=2024-03-08|website=ComicBook.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref>. == Nagrade i odlikovanja == Godine 2019., Toriyama je odlikovan titulom viteza francuskog Reda umjetnosti i književnosti<ref>{{Cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/interest/2019-05-31/dragonball-creator-akira-toriyama-knighted-by-france/.147351|title=Dragonball Creator Akira Toriyama Knighted by France|date=2026-06-11|website=Anime News Network|language=en|access-date=2026-06-11}}</ref> (''Ordre des Arts et des Lettres'') za svoj doprinos umjetnosti. U oktobru 2024. godine, Toriyama je posthumno uvršten u Kuću slavnih Harveyjevih nagrada<ref>{{Cite web|url=https://www.harveyawards.com/en-us/about/news/the-harvey-awards-announce-five-hall-of-fame-inductees-for-2024.html|title=The Harvey Awards Announce Five Hall of Fame Inductees For 2024|website=www.harveyawards.com|language=en-US|access-date=2026-06-11}}</ref> (Harvey Awards Hall of Fame). = <small>Reference</small> = mgo6wwguffdhp9tki343d4hjqn9t9jm 0 535351 3898484 2026-06-11T16:53:19Z Mhare 481 Preusmjereno na [[BMO Field]] 3898484 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[BMO Field]] rtqhf58amp48y44bz1n090ji8k833mq 0 535353 3898507 2026-06-11T18:05:10Z Akir-toj 182441 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1358769391|Weekly Shōnen Jump]]" 3898507 wikitext text/x-wiki '''Weekly Shōnen Jump''' sedmična je shōnen [[manga]] antologija koju u [[Japan|Japanu]] izdaje izdavačka kuća Shueisha u sklopu svoje ''Jump'' linija časopisa. Manga serijali unutar ovog časopisa uglavnom sadrže akcione scene i značajnu dozu komedije. Poglavlja serijala koji izlaze u Weekly Shōnen Jump-u prikupljaju se i objavljuju u ''tankōbon'' tomovima pod izdavačkom etiketom Jump Comics svaka dva do tri mjeseca. Weekly Shōnen Jump jedan je od najdugovječnijih manga časopisa, čije je prvo izdanje objavljeno 11. jula 1968. godine. Časopis je prodat u preko 7,5 milijardi primjeraka od 1968. godine, što ga čini najprodavanijim časopisom o stripovima/mangama, ispred konkurencije kao što su ''Weekly Shōnen Magazine'' i ''Weekly Shōnen Sunday'' . Od sredine 1980-ih do sredine 1990-ih tiraž časopisa je bio najveći, 6,53{{Razmaci}}miliona primjeraka sedmično, sa ukupnim čitalaštvom od {{Nowrap|18 million}} ljudi u [[Japan|Japanu]]. Tokom 2021. godine, imao je prosječni tiraž od preko {{Nowrap|1.3 million}} primjeraka sedmično. Mnoge od najprodavanijih manga serija - uključujući ''One Piece'', ''[[Dragonball|Dragon Ball]]'', ''Naruto'', ''[[Demon Slayer: Kimetsu no Yaiba]]'', ''Slam Dunk'' i ''KochiKame: Tokyo Beat Cops'', koje su sve među deset najprodavanijih manga svih vremena - potiču iz ''Weekly Shōnen Jumpa'' . ''Weekly Shōnen Jump'' ima sestrinske časopise kao što su ''Jump SQ'', <nowiki><i id="mwTw">V Jump</i></nowiki>, ''Saikyō Jump'' i digitalni pandan ''Shōnen Jump+'' koji sadrži vlastite ekskluzivne naslove. Časopis je također imao nekoliko međunarodnih pandana, uključujući sjevernoamerički ''Weekly Shonen Jump'' . Također je iznjedrio medijsku franšizu koja uključuje [[anime]] i videoigre (od ''Famicom Jump'' ) koje okupljaju različite likove ''Shōnen Jumpa'' . [[File:Bessatsu_Jump.jpg|lijevo|mini|225x225piksel|Prvo izdanje ''Bessatsu Shōnen Jumpa'' koje je zamijenilo ''Shōnen Book'']] [[Kategorija:Časopisi osnovani 1968.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (japanski)]] 07j3ihxmoeg6qjj13xfpybc5npm106d 3898508 3898507 2026-06-11T18:30:20Z Akir-toj 182441 3898508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija časopis | naziv = Weekly Shōnen Jump | datoteka = [[File:Weekly Shonen Jump logo.svg|thumb|Weekly Shonen Jump logo]] | veličina slike = | opis slike = | glavni urednik = Yū Saitō | učestalost = Sedmična | tiraž = 1.004.167 (januar – mart 2026.) | kategorije = | cijena = | izdavač = | osnivanje = | prvo izdanje = 11. juli 1968 | datum najnovijeg izdanja = | broj najnovijeg izdanja = | zemlja = Japan | jezik = Japanski | web = https://www.shonenjump.com/j/index.html | logo = }} '''Weekly Shōnen Jump''' sedmična je shōnen [[manga]] antologija koju u [[Japan|Japanu]] izdaje izdavačka kuća Shueisha u sklopu svoje ''Jump'' linija časopisa. Manga serijali unutar ovog časopisa uglavnom sadrže akcione scene i značajnu dozu komedije. Poglavlja serijala koji izlaze u Weekly Shōnen Jump-u prikupljaju se i objavljuju u ''tankōbon'' tomovima pod izdavačkom etiketom Jump Comics svaka dva do tri mjeseca. Weekly Shōnen Jump jedan je od najdugovječnijih manga časopisa, čije je prvo izdanje objavljeno 11. jula 1968. godine. Časopis je prodat u preko 7,5 milijardi primjeraka od 1968. godine, što ga čini najprodavanijim časopisom o stripovima/mangama, ispred konkurencije kao što su ''Weekly Shōnen Magazine'' i ''Weekly Shōnen Sunday'' . Od sredine 1980-ih do sredine 1990-ih tiraž časopisa je bio najveći, 6,53{{Razmaci}}miliona primjeraka sedmično, sa ukupnim čitalaštvom od {{Nowrap|18 million}} ljudi u [[Japan|Japanu]]. Tokom 2021. godine, imao je prosječni tiraž od preko {{Nowrap|1.3 million}} primjeraka sedmično. Mnoge od najprodavanijih manga serija - uključujući ''One Piece'', ''[[Dragonball|Dragon Ball]]'', ''Naruto'', ''[[Demon Slayer: Kimetsu no Yaiba]]'', ''Slam Dunk'' i ''KochiKame: Tokyo Beat Cops'', koje su sve među deset najprodavanijih manga svih vremena - potiču iz ''Weekly Shōnen Jumpa'' . ''Weekly Shōnen Jump'' ima sestrinske časopise kao što su ''Jump SQ'', <nowiki><i id="mwTw">V Jump</i></nowiki>, ''Saikyō Jump'' i digitalni pandan ''Shōnen Jump+'' koji sadrži vlastite ekskluzivne naslove. Časopis je također imao nekoliko međunarodnih pandana, uključujući sjevernoamerički ''Weekly Shonen Jump'' . Također je iznjedrio medijsku franšizu koja uključuje [[anime]] i videoigre (od ''Famicom Jump'' ) koje okupljaju različite likove ''Shōnen Jumpa'' . [[Kategorija:Časopisi osnovani 1968.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (japanski)]] hjul6pu5awdvueqh4vztjki8fpl4mg0 3898509 3898508 2026-06-11T18:35:47Z Akir-toj 182441 3898509 wikitext text/x-wiki {{Infokutija časopis | naziv = Weekly Shōnen Jump | datoteka = Weekly Shonen Jump logo.svg|thumb|Weekly Shonen Jump logo | glavni urednik = Yū Saitō | učestalost = Sedmična | tiraž = 1.004.167 (januar – mart 2026.) | kategorije = | izdavač = | osnivanje = | prvo izdanje = 11. juli 1968 | datum najnovijeg izdanja = | zemlja = Japan | jezik = Japanski | web = https://www.shonenjump.com/j/index.html | logo = }} '''Weekly Shōnen Jump''' sedmična je shōnen [[manga]] antologija koju u [[Japan|Japanu]] izdaje izdavačka kuća Shueisha u sklopu svoje ''Jump'' linija časopisa. Manga serijali unutar ovog časopisa uglavnom sadrže akcione scene i značajnu dozu komedije. Poglavlja serijala koji izlaze u Weekly Shōnen Jump-u prikupljaju se i objavljuju u ''tankōbon'' tomovima pod izdavačkom etiketom Jump Comics svaka dva do tri mjeseca. Weekly Shōnen Jump jedan je od najdugovječnijih manga časopisa, čije je prvo izdanje objavljeno 11. jula 1968. godine. Časopis je prodat u preko 7,5 milijardi primjeraka od 1968. godine, što ga čini najprodavanijim časopisom o stripovima/mangama, ispred konkurencije kao što su ''Weekly Shōnen Magazine'' i ''Weekly Shōnen Sunday'' . Od sredine 1980-ih do sredine 1990-ih tiraž časopisa je bio najveći, 6,53{{Razmaci}}miliona primjeraka sedmično, sa ukupnim čitalaštvom od {{Nowrap|18 million}} ljudi u [[Japan|Japanu]]. Tokom 2021. godine, imao je prosječni tiraž od preko {{Nowrap|1.3 million}} primjeraka sedmično. Mnoge od najprodavanijih manga serija - uključujući ''One Piece'', ''[[Dragonball|Dragon Ball]]'', ''Naruto'', ''[[Demon Slayer: Kimetsu no Yaiba]]'', ''Slam Dunk'' i ''KochiKame: Tokyo Beat Cops'', koje su sve među deset najprodavanijih manga svih vremena - potiču iz ''Weekly Shōnen Jumpa'' . ''Weekly Shōnen Jump'' ima sestrinske časopise kao što su ''Jump SQ'', <nowiki><i id="mwTw">V Jump</i></nowiki>, ''Saikyō Jump'' i digitalni pandan ''Shōnen Jump+'' koji sadrži vlastite ekskluzivne naslove. Časopis je također imao nekoliko međunarodnih pandana, uključujući sjevernoamerički ''Weekly Shonen Jump'' . Također je iznjedrio medijsku franšizu koja uključuje [[anime]] i videoigre (od ''Famicom Jump'' ) koje okupljaju različite likove ''Shōnen Jumpa'' . [[Kategorija:Časopisi osnovani 1968.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (japanski)]] 3w0fzt9louxrzlopxllocj178ftaeyw 3898511 3898509 2026-06-11T18:41:06Z Akir-toj 182441 3898511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija časopis | naziv = Weekly Shōnen Jump | datoteka = Weekly Shonen Jump logo.svg|thumb|Weekly Shonen Jump logo | glavni urednik = Yū Saitō | učestalost = Sedmična | tiraž = 1.004.167 (januar – mart 2026.) | kategorije = | izdavač = Shueisha | osnivanje = | prvo izdanje = 11. juli 1968 | datum najnovijeg izdanja = | zemlja = Japan | jezik = Japanski | web = https://www.shonenjump.com/j/index.html | logo = }} '''Weekly Shōnen Jump''' sedmična je shōnen [[manga]] antologija koju u [[Japan|Japanu]] izdaje izdavačka kuća Shueisha u sklopu svoje ''Jump'' linija časopisa. Manga serijali unutar ovog časopisa uglavnom sadrže akcione scene i značajnu dozu komedije. Poglavlja serijala koji izlaze u Weekly Shōnen Jump-u prikupljaju se i objavljuju u ''tankōbon'' tomovima pod izdavačkom etiketom Jump Comics svaka dva do tri mjeseca. Weekly Shōnen Jump jedan je od najdugovječnijih manga časopisa, čije je prvo izdanje objavljeno 11. jula 1968. godine. Časopis je prodat u preko 7,5 milijardi primjeraka od 1968. godine, što ga čini najprodavanijim časopisom o stripovima/mangama, ispred konkurencije kao što su ''Weekly Shōnen Magazine'' i ''Weekly Shōnen Sunday'' . Od sredine 1980-ih do sredine 1990-ih tiraž časopisa je bio najveći, 6,53{{Razmaci}}miliona primjeraka sedmično, sa ukupnim čitalaštvom od {{Nowrap|18 million}} ljudi u [[Japan|Japanu]]. Tokom 2021. godine, imao je prosječni tiraž od preko {{Nowrap|1.3 million}} primjeraka sedmično. Mnoge od najprodavanijih manga serija - uključujući ''One Piece'', ''[[Dragonball|Dragon Ball]]'', ''Naruto'', ''[[Demon Slayer: Kimetsu no Yaiba]]'', ''Slam Dunk'' i ''KochiKame: Tokyo Beat Cops'', koje su sve među deset najprodavanijih manga svih vremena - potiču iz ''Weekly Shōnen Jumpa'' . ''Weekly Shōnen Jump'' ima sestrinske časopise kao što su ''Jump SQ'', ''Saikyō Jump'' i digitalni pandan ''Shōnen Jump+'' koji sadrži vlastite ekskluzivne naslove. Časopis je također imao nekoliko međunarodnih pandana, uključujući sjevernoamerički ''Weekly Shonen Jump'' . Također je iznjedrio medijsku franšizu koja uključuje [[anime]] i videoigre (od ''Famicom Jump'' ) koje okupljaju različite likove ''Shōnen Jump-a'' . [[Kategorija:Časopisi osnovani 1968.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (japanski)]] l6rjgyu8e09dp8f1zsnsy9lqg0f2e4a 3898512 3898511 2026-06-11T18:41:35Z Akir-toj 182441 3898512 wikitext text/x-wiki {{Infokutija časopis | naziv = Weekly Shōnen Jump | datoteka = Weekly Shonen Jump logo.svg|thumb|Weekly Shonen Jump logo | glavni urednik = Yū Saitō | učestalost = Sedmična | tiraž = 1.004.167 (januar – mart 2026.) | kategorije = | izdavač = Shueisha | osnivanje = | prvo izdanje = 11. juli 1968 | datum najnovijeg izdanja = | zemlja = Japan | jezik = Japanski | web = https://www.shonenjump.com/j/index.html | logo = }} '''Weekly Shōnen Jump''' sedmična je shōnen [[manga]] antologija koju u [[Japan|Japanu]] izdaje izdavačka kuća Shueisha u sklopu svoje ''Jump'' linija časopisa. Manga serijali unutar ovog časopisa uglavnom sadrže akcione scene i značajnu dozu komedije. Poglavlja serijala koji izlaze u Weekly Shōnen Jump-u prikupljaju se i objavljuju u ''tankōbon'' tomovima pod izdavačkom etiketom Jump Comics svaka dva do tri mjeseca. Weekly Shōnen Jump jedan je od najdugovječnijih manga časopisa, čije je prvo izdanje objavljeno 11. jula 1968. godine. Časopis je prodat u preko 7,5 milijardi primjeraka od 1968. godine, što ga čini najprodavanijim časopisom o stripovima/mangama, ispred konkurencije kao što su ''Weekly Shōnen Magazine'' i ''Weekly Shōnen Sunday'' . Od sredine 1980-ih do sredine 1990-ih tiraž časopisa je bio najveći, 6,53{{Razmaci}}miliona primjeraka sedmično, sa ukupnim čitalaštvom od {{Nowrap|18 million}} ljudi u [[Japan|Japanu]]. Tokom 2021. godine, imao je prosječni tiraž od preko {{Nowrap|1.3 million}} primjeraka sedmično. Mnoge od najprodavanijih manga serija - uključujući ''One Piece'', ''[[Dragonball|Dragon Ball]]'', ''Naruto'', ''[[Demon Slayer: Kimetsu no Yaiba]]'', ''Slam Dunk'' i ''KochiKame: Tokyo Beat Cops'', koje su sve među deset najprodavanijih manga svih vremena - potiču iz ''Weekly Shōnen Jumpa'' . ''Weekly Shōnen Jump'' ima sestrinske časopise kao što su ''Jump SQ'', ''Saikyō Jump'' i digitalni pandan ''Shōnen Jump+'' koji sadrži vlastite ekskluzivne naslove. Časopis je također imao nekoliko međunarodnih pandana, uključujući sjevernoamerički ''Weekly Shonen Jump'' . Također je iznjedrio medijsku franšizu koja uključuje [[anime]] i [[Videoigra|videoigre]] (od ''Famicom Jump'' ) koje okupljaju različite likove ''Shōnen Jump-a'' . [[Kategorija:Časopisi osnovani 1968.]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (japanski)]] 180cy8txsei9iw50qo2s5tl95qa7050 0 535355 3898515 2026-06-11T20:15:57Z Mmns21 170250 Nova stranica: {{Infokutija kratka priča | naslov = Skandal u Bohemiji | slika = Strand1891-V2_0065_(cropped).png | veličina_slike = | slika_alt = Grof von Kramm objašnjava svoju nevolju Holmesu i Watsonu, ilustracija Sidneya Pageta iz 1891. | tekst = Grof von Kramm objašnjava svoju nevolju Holmesu i Watsonu, ilustracija [[Sidney Paget|Sidneya Pageta]] iz 1891. | autor = [[Arthur Conan Doyle]] | originalni_naslov = A Scandal in... 3898515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kratka priča | naslov = Skandal u Bohemiji | slika = Strand1891-V2_0065_(cropped).png | veličina_slike = | slika_alt = Grof von Kramm objašnjava svoju nevolju Holmesu i Watsonu, ilustracija Sidneya Pageta iz 1891. | tekst = Grof von Kramm objašnjava svoju nevolju Holmesu i Watsonu, ilustracija [[Sidney Paget|Sidneya Pageta]] iz 1891. | autor = [[Arthur Conan Doyle]] | originalni_naslov = A Scandal in Bohemia | prevodilac = | država = Ujedinjeno Kraljevstvo | jezik = engleski | zbirka = ''[[Avanture Sherlocka Holmesa]]'' | žanr = detektivska fikcija, kratke priče | objavljeno_u = [[The Strand Magazine|''The Strand Magazine'']] | vrsta_objave = | izdavač = | vrsta_medija = | datum_objave = juni 1891. | objavljeno_na_bos = | prethodna = | sljedeća = ''[[Savez riđokosih]]'' }} "'''Skandal u Bohemiji'''" (engleski: "A Scandal in Bohemia") prva je kratka priča i treće djelo u kanonu koje prikazuje izmišljenog detektiva [[Arthur Conan Doyle|Arthura Conana Doylea]] [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]]. To je prva od 56 kratkih priča o Holmesu koje je napisao Doyle i prvo od 38 djela o Sherlocku Holmesu koje je ilustrirao [[Sidney Paget]]. Priča je značajna po tome što predstavlja lik [[Irene Adler]], jedan od najistaknutijih ženskih likova u seriji o Sherlocku Holmesu, iako se pojavljuje samo u jednoj priči.<ref>{{Cite book|url=https://archive.org/details/whodunitwhoswhoi0000unse/page/4|title=Whodunit? : a who's who in crime & mystery writing|last=Rosemary.|first=Herbert|date=1. 1. 2003|publisher=Oxford University Press|isbn=0195157613|pages=[https://archive.org/details/whodunitwhoswhoi0000unse/page/4 4]|oclc=252700230}}</ref> "Skandal u Bohemiji" prvi put je objavljen 25. 6. 1891. u julskom broju časopisa ''[[The Strand Magazine]]'',<ref>{{cite book|last1=Conan Doyle|first1=Sir Arthur|author-link1=Sir Arthur Conan Doyle|last2=Klinger|first2=Leslie S.|author-link2=Leslie S. Klinger|title=[[The New Annotated Sherlock Holmes|The New Annotated Sherlock Holmes, Vol. 1]]|publisher=[[W. W. Norton & Company]]|year=2005|page=5|ISBN=0-7394-5304-1}}</ref> i bila je prva od priča sabranih u zbirci ''[[Avanture Sherlocka Holmesa]]'' 1892. godine. ==Radnja== Veliki vojvoda od Cassel-Felsteina i nasljedni [[Spisak vladara Češke#Kraljevi|kralj Bohemije]] posjećuje Ulicu Baker 221B. Kralj objašnjava da je, pet godina ranije, imao tajnu vezu s američkom operskom pjevačicom [[Irene Adler]]. Treba se oženiti mladom [[Skandinavija|skandinavskom]] princezom, ali brine se da će njena porodica otkazati brak ako saznaju za tu nepodobnost. Kralj želi povratiti fotografiju Irene Adler i njega zajedno, koju joj je dao kao znak pažnje i kojom ona sada prijeti da će je poslati porodici njegove zaručnice. Sljedećeg jutra, prerušeni Holmes prati Irene Adler i advokata Godfreyja Nortona do obližnje crkve, gdje ga neočekivano zamole da bude svjedok na njihovom vjenčanju. Ubrzo nakon toga, Holmes i Watson ne samo da nagovore Irene Adler da pusti Holmesa u svoj dom pod maskom, već i lažiraju požar u njenoj kući, što je navodi da otkrije gdje je fotografija bila skrivena. Te noći, nakon što su se iskrali iz doma Irene Adler, Holmes i Watson traže od kralja da ujutro dođe u njen dom. Kada Holmes, Watson i kralj sljedećeg jutra stignu u kuću Irene Adler kako bi preuzeli fotografiju, njena starija sluškinja ih obavještava da je Irene Adler napustila zemlju ranije tog jutra vozom. Holmes odlazi do mjesta gdje je fotografija bila skrivena i pronalazi fotografiju Irene Adler u večernjoj haljini i pismo upućeno njemu. U pismu, Irene Adler govori Holmesu da je napustila Englesku s Nortonom i obećava da neće kompromitirati kralja. Kada zahvalni kralj ponudi Holmesu nagradu, detektiv traži samo fotografiju Irene Adler. Watson završava priču napomenom da je Holmes Irene Adler uvijek spominjao počasnim nazivom "''ta'' žena". U priči "[[Slučaj identiteta]]", Holmes pokazuje Watsonu zlatnu burmuticu optočenu ametistima koju mu je kralj poslao za njegovu uslugu. ==Holmesov odnos prema Adlerovoj== Irene Adler zaslužuje Holmesovo neograničeno divljenje.<ref name="bunson1">{{cite book |last=Bunson |first=Matthew |author-link=Matthew Bunson |title=Encyclopedia Sherlockiana |year=1997 |publisher=[[Simon & Schuster]] |page=3 |ISBN=0-02-861679-0}}</ref> Kada kralj Bohemije kaže: "Zar ne bi bila izvrsna kraljica? Nije li šteta što nije bila na mom nivou?", Holmes odgovara da je Irene Adler zaista na mnogo drugačijem nivou od kralja, implicirajući da je bila superiornija od kralja cijelo vrijeme.<ref name="faq">{{cite book |last=Thompson |first=Dave |title=Sherlock Holmes FAQ |publisher=[[Hal Leonard Corporation|Applause]] |year=2013 |page=74 |ISBN=9781480331495}}</ref> Početak priče "Skandal u Bohemiji" opisuje visoko poštovanje koje je Holmes gajio prema Irene Adler: {{blockquote|Za Sherlocka Holmesa ona je uvijek ''ta'' žena. Rijetko sam ga čuo da je spominje pod nekim drugim imenom. U njegovim očima ona zasjenjuje i nadmašuje cijeli svoj spol. Nije da je osjećao ikakvu emociju nalik ljubavi prema Irene Adler. Sve emocije, a posebno ta, bile su odvratne njegovom hladnom, preciznom, ali savršeno uravnoteženom umu. Bio je, pretpostavljam, najsavršenija mašina za rasuđivanje i posmatranje koju je svijet vidio, ali kao ljubavnik bi se doveo u lažnu poziciju. Nikada nije govorio o nježnijim strastima, osim s podsmijehom i prezirom. One su bile divne stvari za posmatrača – izvrsne za skidanje vela s motiva i postupaka ljudi. Ali da uvježbani rasuđivač dopusti takve upade u svoj delikatni i fino podešeni temperament, značilo bi uvesti ometajući faktor koji bi mogao baciti sumnju na sve njegove mentalne rezultate. Trun u osjetljivom instrumentu ili pukotina na jednom od njegovih vlastitih sočiva velike snage ne bi bili toliko uznemirujući koliko snažna emocija u prirodi poput njegove. Pa ipak, za njega je postojala samo jedna žena, a ta žena je bila pokojna Irene Adler, sumnjivog i upitnog sjećanja.}} Ovo "sjećanje" održava se na životu fotografijom Irene Adler, koju je namjerno ostavila kada su ona i njen novi suprug pobjegli s ponižavajućom fotografijom nje i kralja. Holmes je potom zatražio i dobio ovu fotografiju od kralja, kao plaćanje za svoj rad na slučaju.<ref name="faq"/> U priči "[[Pet narančinih sjemenki]]" komentariše klijentu da je poražen u svega nekoliko navrata, i to samo jednom – od žene. U izvedenim djelima, ona se često koristi kao [[romantični interes]] za Holmesa, što je odstupanje od Doyleovih romana gdje joj se on samo divio zbog njene domišljatosti i lukavosti.<ref name="bunson1"/> U svom ''Priručniku o Sherlocku Holmesu'', Christopher Redmond primjećuje da "[[Kanon Sherlocka Holmesa|kanon]] pruža malo osnova za sentimentalna ili pohotna nagađanja o vezi Holmesa i Adlerove".<ref>{{cite book |last=Redmond |first=Christopher |title=Sherlock Holmes Handbook: Second Edition |publisher=[[Dundurn Press]] |year=2009 |page=53 |ISBN=9781459718982}}</ref> ==Historija objavljivanja== "Skandal u Bohemiji" prvi put je objavljen u Ujedinjenom Kraljevstvu u časopisu ''[[The Strand Magazine]]'' u julu 1891, a u Sjedinjenim Državama u američkom izdanju ''Stranda'' u augustu 1891.<ref>Smith (2014), str. 43.</ref> Priča je objavljena s deset ilustracija [[Sidney Paget|Sidneya Pageta]] u ''The Strand Magazineu''.<ref name="Cawthorne 54">Cawthorne (2011), str. 54.</ref> Uvrštena je u zbirku kratkih priča ''[[Avanture Sherlocka Holmesa]]'', koja je objavljena u oktobru 1892.<ref name="Cawthorne 54"/> ==Adaptacije== [[Datoteka:Scandal in Bohemia Museum 1.jpg|mini|desno|Skandal u Bohemiji, [[Muzej Sherlocka Holmesa]].]] ===Pozorište=== Pozorišni komad [[William Gillette|Williama Gillettea]] ''[[Sherlock Holmes (drama)|Sherlock Holmes]]'' iz 1899. temelji se na nekoliko priča, među kojima je i "Skandal u Bohemiji".<ref>{{cite book |last=Starrett |first=Vincent|author-link=Vincent Starrett |title=[[The Private Life of Sherlock Holmes (knjiga)|The Private Life of Sherlock Holmes]] |year=1993 |publisher=Otto Penzler Books |pages=140 |isbn=1-883402-05-0 }}</ref> Filmovi objavljeni [[Sherlock Holmes (film iz 1916.)|1916.]] (s Gilletteom kao Holmesom) i [[Sherlock Holmes (film iz 1922.)|1922.]] (s [[John Barrymore|Johnom Barrymoreom]]), oba naslovljena ''Sherlock Holmes'', bili su zasnovani na drami, kao i radio adaptacija iz 1938. pod nazivom ''The Immortal Sherlock Holmes'' u produkciji ''[[The Mercury Theatre on the Air|Mercury Theatre on the Air]]'', u kojoj je [[Orson Welles]] glumio Holmesa.<ref>[http://www.mercurytheatre.info/ The Mercury Theatre on the Air]</ref> Broadwayski mjuzikl ''[[Baker Street (mjuzikl)|Baker Street]]'' iz 1965. labavo je zasnovan na priči, pretvarajući Irene Adler u heroinu i dodajući [[Profesor Moriarty|profesora Moriartyja]] kao negativca.<ref>{{cite web |url=http://www.guidetomusicaltheatre.com/shows_b/baker_street.htm |title=Baker Street |work=Musical Show |access-date=24. 9. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20101103222000/http://guidetomusicaltheatre.com/shows_b/baker_street.htm| archive-date= 3. 11. 2010| url-status= live}}, Broadway Theatre, New York, 16. 2. 1965: premješteno u Martin Beck Theatre, zatvaranje 14. 11. 1965.</ref> Drama [[Steven Dietz|Stevena Dietza]] ''Sherlock Holmes: The Final Adventure'' iz 2006, adaptirana prema drami ''Sherlock Holmes'' iz 1899, spaja zaplete "Skandala u Bohemiji" i "[[Posljednji problem|Posljednjeg problema]]".<ref>{{cite web|last=Jones|first=Kenneth|title=Dietz's Sherlock Holmes Wins 2007 Edgar Award for Best Mystery Play|url=http://www.playbill.com/article/dietzs-sherlock-holmes-wins-2007-edgar-award-for-best-mystery-play-com-140487|work=[[Playbill]]|date=1. 5. 2007|access-date=28. 12. 2017}}</ref> U ovoj adaptaciji, Godfrey Norton je u službi profesora Moriartyja čiji je prvobitni plan bio opljačkati Irene Adler. Međutim, zaljubili su se jedno u drugo, što je zakompliciralo plan i natjeralo Moriartyja da interveniše kada Holmes počne istraživati u kraljevo ime. ===Film=== Priča je adaptirana kao kratki nijemi film 1921. u sklopu [[Sherlock Holmes (filmska serija Stoll)|filmske serije Stoll]] s [[Eille Norwood|Eilleom Norwoodom]] u ulozi Holmesa.<ref>{{cite book |last=Eyles|first=Alan|title=Sherlock Holmes: A Centenary Celebration |url=https://archive.org/details/sherlockholmesce0000eyle|url-access=registration|year=1986 |publisher=Harper & Row |pages=[https://archive.org/details/sherlockholmesce0000eyle/page/131 131] |ISBN=0-06-015620-1}}</ref> Film ''[[Dressed to Kill (film iz 1946.)|Dressed to Kill]]'' iz 1946, s [[Basil Rathbone|Basilom Rathboneom]] u ulozi Sherlocka Holmesa i [[Nigel Bruce|Nigelom Bruceom]] u ulozi dr. Watsona, sadrži nekoliko referenci na "Skandal u Bohemiji", pri čemu Holmes i Watson raspravljaju o nedavnom objavljivanju priče u ''[[The Strand Magazine]]u'' (iako anahrono, film se odvija u sadašnjosti), a negativac u filmu koristi isti trik na Watsonu koji Holmes koristi na Irene Adler u priči.<ref>{{cite book |last=Barnes|first=Alan| author-link=Alan Barnes (pisac) |title=Sherlock Holmes on Screen |year=2011 |publisher=[[Titan Books]]|page=57 |ISBN=9780857687760}}</ref> ''[[Avantura Sherlocka Holmesovog pametnijeg brata]]'', film [[Gene Wilder|Genea Wildera]] iz 1975, parodira osnovnu radnju, pri čemu je glavni ženski lik zamijenjen pjevačicom u [[music hall|music-hallu]]. Film ''[[Zero Effect]]'' iz 1998. labavo je zasnovan na priči, smješten u Ameriku kasnih 90-ih, s Billom Pullmanom kao Darylom Zerom i Benom Stillerom kao Steveom Arlom, koji su zasnovani na likovima Holmesa i Watsona. Kim Dickens glumi Gloriju Sullivan, lik Irene Adler, dok Ryan O'Neal glumi Gregoryja Starka, ekvivalenta kralju Bohemije. ===Audio=== Druga epizoda serije ''[[The Adventures of Sherlock Holmes (radijska serija iz 1930.)|The Adventures of Sherlock Holmes]]'' sadržavala je adaptaciju priče [[Edith Meiser]] 27. 10. 1930. s [[Clive Brook|Cliveom Brookom]] kao Holmesom i Leighom Lovellom kao Watsonom.<ref>Dickerson (2019), str. 25.</ref> Remake scenarija emitiran je u martu 1933, s [[Richard Gordon (glumac)|Richardom Gordonom]] kao Sherlockom Holmesom i Leighom Lovellom koji je ponovno glumio dr. Watsona.<ref>Dickerson (2019), str. 52.</ref> Još jedan remake scenarija emitiran je u augustu 1936, s Gordonom kao Holmesom i Harryjem Westom kao Watsonom.<ref>Dickerson (2019), str. 75.</ref> [[Basil Rathbone]] i [[Nigel Bruce]], koji su glumili Holmesa i Watsona u filmu ''Dressed to Kill'' i drugim filmovima, snimili su priču za svoju radio seriju ''[[The New Adventures of Sherlock Holmes]]''.<ref>{{cite book |last=Eyles|first=Alan|title=Sherlock Holmes: A Centenary Celebration |url=https://archive.org/details/sherlockholmesce0000eyle|url-access=registration|year=1986 |publisher=[[Harper (izdavač)|Harper & Row]] |page=[https://archive.org/details/sherlockholmesce0000eyle/page/135 135] |ISBN=0-06-015620-1 }}</ref> Epizoda je emitirana 10. 12. 1945, a nakon nje uslijedio je nastavak, "Second Generation", u kojem Ireneina kćerka unajmljuje Holmesa u penziji. "Second Generation" emitirana je 17. 12. 1945.<ref>Dickerson (2019), str. 186–187.</ref> Radijska adaptacija s [[John Gielgud|Johnom Gielgudom]] kao Holmesom i [[Ralph Richardson|Ralphom Richardsonom]] kao Watsonom emitirana je u oktobru 1954. na [[BBC Light Programme]]u.<ref>{{cite book |last=De Waal |first=Ronald Burt |title=The World Bibliography of Sherlock Holmes |year=1974 |publisher=Bramhall House |page=383 |isbn=0-517-217597 |url=https://archive.org/details/worldbibliograph00dewa/page/383}}</ref> Produkcija je također emitirana na [[NBC]] radiju u januaru 1955. i na [[American Broadcasting Company|ABC]] radiju u maju 1956.<ref>Dickerson (2019), str. 284, 287.</ref> [[Michael Hardwick]] adaptirao je priču kao radio produkciju koja je emitirana na BBC Light Programmeu 1966, kao dio [[Sherlock Holmes (radijska serija iz 1952.)|radijske serije 1952–1969]]. [[Carleton Hobbs]] glumio je Sherlocka Holmesa, a [[Norman Shelley]] dr. Watsona.<ref>{{cite book |last=De Waal |first=Ronald Burt |title=The World Bibliography of Sherlock Holmes |year=1974 |publisher=Bramhall House |page=391 |isbn=0-517-217597 |url=https://archive.org/details/worldbibliograph00dewa/page/391}}</ref> Radijska adaptacija emitirana je kao epizoda serije ''[[CBS Radio Mystery Theater]]'' 1977, s [[Kevin McCarthy (glumac)|Kevinom McCarthyjem]] kao Sherlockom Holmesom i Courtom Bensonom kao dr. Watsonom. [[Marian Seldes]] glumila je Irene Adler.<ref>{{cite book |title=The CBS Radio Mystery Theater: An Episode Guide and Handbook to Nine Years of Broadcasting, 1974-1982 |page=216 |last1=Payton |first1=Gordon |last2=Grams |first2=Martin Jr. |publisher=McFarland |year=2015 |orig-year=1999 |isbn=9780786492282 |edition=Reprinted}}</ref> [[Bert Coules]] dramatizirao je "Skandal u Bohemiji" za [[BBC Radio 4]] 1990, kao epizodu [[Spisak BBC-jevih radio dramatizacija Sherlocka Holmesa|radijske serije 1989–1998]], s [[Clive Merrison|Cliveom Merrisonom]] kao Holmesom i [[Michael Williams (glumac)|Michaelom Williamsom]] kao Watsonom. U njoj se pojavljuje i [[Andrew Sachs]] kao kralj (Sachs će kasnije tumačiti Watsona u Coulesovoj radio seriji ''[[The Further Adventures of Sherlock Holmes]]'' 2002–2010).<ref>{{cite web |url=http://merrisonholmes.com/adventures.php |title=The Adventures of Sherlock Holmes |access-date=12. 12. 2016 |website=The BBC complete audio Sherlock Holmes |author=Bert Coules}}</ref> Priča je adaptirana kao epizoda američke radio serije ''[[The Classic Adventures of Sherlock Holmes]]'' 2012, s [[John Patrick Lowrie|Johnom Patrickom Lowriejem]] kao Holmesom i Lawrenceom Albertom kao Watsonom.<ref>{{cite web |url=https://www.old-time.com/otrlogs2/classicsh_sw.log.pdf |website=Old-Time Radio |title=The Classic Adventures of Sherlock Holmes: Broadcast Log |last=Wright |first=Stewart |date=30. 4. 2019 |access-date=14. 6. 2020 |archive-date=24. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200924220142/https://www.old-time.com/otrlogs2/classicsh_sw.log.pdf |url-status=dead }}</ref> Godine 2025, podcast [[Sherlock & Co.]] adaptirao je priču u avanturi od pet epizoda, s Harryjem Attwellom kao Sherlockom Holmesom, Paulom Waggottom kao dr. Johnom Watsonom i Martom da Silvom kao Mariana "gđa Hudson" Ametxazurra. Ant McGinley daje glas Tomu Gregsonu.<ref>{{Cite web |title=Spotify – Web Player |url=https://open.spotify.com/episode/4BKk7K02HkDW1qHsE2bHLH |access-date=1. 4. 2026 |website=Spotify |language=en}}</ref> * Godine 2025, Paul Waggott iz podcasta ''[[Sherlock & Co.#Patreon ekskluzivne epizode|Sherlock & Co.]]'' reprizirao je svoju ulogu Johna Watsona ponovno izvevši priču u originalnom tekstu iz ''[[Avanture Sherlocka Holmesa|Avantura Sherlocka Holmesa]]'' iz 1892. kao audioknjigu, iz Watsonove perspektive prvog lica.<ref>{{Cite web |title=Spotify – Web Player |url=https://open.spotify.com/episode/6SKWCJWXDeJnkbRu1j1ABS |access-date=1. 4. 2026 |website=Spotify |language=en}}</ref> ===Televizija=== Priča je adaptirana za TV epizodu 1951. u seriji ''[[Sherlock Holmes (TV serija iz 1951.)|We Present Alan Wheatley as Mr Sherlock Holmes in...]]'' s [[Alan Wheatley|Alanom Wheatleyjem]] kao Holmesom, [[Raymond Francis|Raymondom Francisom]] kao dr. Watsonom i [[Olga Edwardes|Olgom Edwardes]] kao Irene Adler.<ref>{{cite book |last=Barnes |first=Alan |author-link=Alan Barnes (pisac) |title=Sherlock Holmes on Screen |year=2011 |publisher=[[Titan Books]] |page=296 |ISBN=9780857687760}}</ref> "Skandal u Bohemiji" adaptiran je kao dio sovjetske televizijske filmske serije ''[[Avanture Sherlocka Holmesa i dr. Watsona]]'', u obliku retrospekcije u filmu ''[[Blago Agre]]'' (1983, SSSR), dvije epizode koje adaptiraju ''[[Znak četvorice]]''. Glumili su [[Vasilij Livanov]] kao [[Sherlock Holmes]], [[Vitalij Solomin]] kao [[Dr. Watson|dr. Watson]], Georgij Martirosjan kao kralj Bohemije i Larisa Solovjova kao Irene Adler.<ref>{{cite book |last=Barnes |first=Alan |author-link=Alan Barnes (pisac) |title=Sherlock Holmes on Screen |year=2011 |publisher=[[Titan Books]] |page=140 |ISBN=9780857687760}}</ref> "Skandal u Bohemiji" adaptiran je kao prva epizoda televizijske serije ''[[Sherlock Holmes (TV serija iz 1984.)|Avanture Sherlocka Holmesa]]'' 1984–1985. Epizoda je predstavila [[Jeremy Brett|Jeremyja Bretta]] kao Holmesa, [[David Burke (britanski glumac)|Davida Burkea]] kao Watsona i [[Gayle Hunnicutt]] kao Irene Adler, čije se ime u ovoj adaptaciji izgovara "Irena".<ref>{{cite book |last=Barnes |first=Alan |author-link=Alan Barnes (pisac) |title=Sherlock Holmes on Screen |year=2011 |publisher=[[Titan Books]] |pages=27–28 |ISBN=9780857687760}}</ref> "Skandal u Bohemiji" prikazan je u epizodi prve sezone [[Public Broadcasting Service|PBS-ove]] serije ''[[Wishbone (TV serija)|Wishbone]]'', pod naslovom "A Dogged Exposé".<ref>{{Cite journal |date=29. 12. 1997 |title=TV Talk |url=https://newspaperarchive.com/burlington-times-news-dec-29-1997-p-22/ |journal=[[Times-News (Burlington, Sjeverna Karolina)]] |pages=D4}}</ref> U epizodi, sporedni ljudski likovi traže inkognito fotografa u svojoj školi koji objavljuje neugodne fotografije učenika. Isprepleteno s radnjom, naslovni lik Wishbone glumi Sherlocka Holmesa u malo izmijenjenoj adaptaciji originalne priče kako bi se usporedio s događajima iz "stvarnog" zapleta. Serija od četiri televizijska filma producirana početkom 2000-ih predstavila je [[Matt Frewer|Matta Frewera]] kao Sherlocka Holmesa i [[Kenneth Welsh|Kennetha Welsha]] kao dr. Watsona. Jedan od tih filmova, ''[[The Royal Scandal]]'', adaptirao je "Skandal u Bohemiji" i kombinirao njegovu priču s "[[Avantura Bruce-Partingtonovih planova|Bruce-Partingtonovim planovima]]".<ref>{{cite book |last=Barnes |first=Alan |author-link=Alan Barnes (pisac) |title=Sherlock Holmes on Screen |year=2011 |publisher=[[Titan Books]] |pages=159 |ISBN=9780857687760}}</ref> "[[Skandal u Belgraviji]]", prva epizoda druge sezone TV serije ''[[Sherlock (TV serija)|Sherlock]]'', labavo je adaptirana prema kratkoj priči i emitirana 1. 1. 2012, s [[Benedict Cumberbatch|Benedictom Cumberbatchom]] kao Holmesom, [[Martin Freeman|Martinom Freemanom]] kao Watsonom i [[Lara Pulver|Larom Pulver]] kao [[Irene Adler]]. Radnja kratke priče – Holmes i Watson pokušavaju povratiti kompromitujuće fotografije od Irene Adler – ukratko je obrađena u prvoj polovini epizode, ažurirana za savremeno doba (Adlerove fotografije su digitalno pohranjene na njenom mobilnom telefonu) i prilagođena (osoba s kraljevskog dvora koju inkriminiraju je Britanka i žena); epizoda zatim prelazi na priču zasnovanu na drugim pričama i filmovima o Sherlocku Holmesu, uključujući Irene Adler, [[Mycroft Holmes|Mycrofta Holmesa]] ([[Mark Gatiss]]) i [[Profesor James Moriarty|Jima Moriartyja]].<ref>{{cite web |last1=Asher-Peron |first1=Emily |last2=Britt |first2=Ryan |title=Adler Cracks the Whip! Sherlock: "A Scandal in Belgravia" |url=https://www.tor.com/2012/01/05/adler-cracks-the-whip-sherlock-a-scandal-in-belgravia/ |website=[[Tor.com]] |date=5. 1. 2012 |access-date=10. 12. 2018}}</ref> "Skandal u Bohemiji" inspiracija je za dvije uzastopne epizode serije ''[[Dr. House (TV serija)|Dr. House]]''. [[Tri priče (Dr. House)|Tri priče]] (1. sezona, 21. epizoda, emitirana 17. 5. 2005) i Medeni mjesec (1. sezona, 22. epizoda, emitirana 24. 5. 2005). [[Sela Ward]] glumi [[Stacy Warner|Stacy Warner / Irene Adler]]. "Skandal u Bohemiji" adaptiran je u drugu epizodu "Avantura direktora s nevoljama" japanske NHK-ove [[Lutkarstvo|lutkarske]] serije ''[[Sherlock Holmes (lutkarstvo)|Sherlock Holmes]]''. Holmes je učenik izmišljenog internata Beeton School. Jednog dana pretvara se da je bolestan i odlazi u školsku ambulantu kako bi potražio fotografiju na kojoj su direktor Ormstein i školska medicinska sestra Irene Adler. Ali Irene Adler prozire njegovu izmišljenu bolest. Zatim Holmes i njegov cimer John H. Watson izazivaju lažni požar kako bi pronašli fotografiju, ali ona prozire njihove trikove i kaže Holmesu da je fotografiju vratila Ormsteinu. Nasljedni kralj pojavljuje se u epizodi šeste sezone serije ''[[Elementary (TV serija)|Elementary]]'' pod naslovom "Breathe".<ref>{{cite web |last=Wyneken |first=Caitlin |title=Elementary Review: Breathe (Sezona 6 Epizoda 13) |url=https://www.telltaletv.com/2018/07/elementary-review-breathe-season-6-episode-13/ |website=Tell-Tale TV |date=31. 7. 2018 |access-date=10. 12. 2018}}</ref> U epizodi, Holmes otkriva kralju da je njegov sin bio umiješan u niz lažnih usvajanja, slično stvarnom slučaju [[Princeza Marie-Auguste od Anhalta|princeze Marie-Auguste od Anhalta]]. ===Knjige=== Priča je adaptirana u jednu od knjiga hongkonške serije dječjih knjiga ''[[The Great Detective Sherlock Holmes]]'', kao "The Most Formidable Lady Nemesis" (史上最強的女敵手). To je knjiga br. 17 u originalnoj kineskoj verziji,<ref>{{cite web|url=https://rightman.net/zh_hk/shop/product/56|title=大偵探福爾摩斯#17 史上最強的女敵手|script-website=zh:[[:zh:正文社|正文社]]|language=zh-hk|access-date=7. 5. 2023}}</ref> i knjiga br. 12 u engleskoj verziji.<ref>{{cite web|url=https://rightman.net/zh_hk/shop/product/1268|title=The Great Detective Sherlock Holmes #12|script-website=zh:[[:zh:正文社|正文社]] |access-date=7. 5. 2023}}</ref> ==Reference== {{Reference}} ==Dodatna literatura== * {{cite book |title=A Brief History of Sherlock Holmes |last=Cawthorne |first=Nigel |author-link=Nigel Cawthorne |publisher=Running Press |year=2011 |isbn=978-0762444083}} * {{cite book |last=Dickerson |first=Ian |author-link=Ian Dickerson |title=Sherlock Holmes and His Adventures on American Radio |publisher=BearManor Media |year=2019 |isbn=978-1629335087}} * {{cite book |last=Smith |first=Daniel |title=The Sherlock Holmes Companion: An Elementary Guide |publisher=Aurum Press |year=2014 |edition=Updated |orig-year=2009 |isbn=978-1-78131-404-3}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category-inline|A Scandal in Bohemia}} * {{StandardEbooks|Standard Ebooks URL=https://standardebooks.org/ebooks/arthur-conan-doyle/the-adventures-of-sherlock-holmes|Display Name=''The Adventures of Sherlock Holmes'', uključujući ''A Scandal in Bohemia''|noitalics=true}} * {{Gutenberg|no=1661|chapter=A Scandal in Bohemia|name=The Adventures of Sherlock Holmes}} * {{librivox book | title=A Scandal in Bohemia | author=Sir Arthur Conan Doyle}} {{Romani o Sherlocku}} {{Filmovi o Holmesu}} {{DEFAULTSORT:Holmes, Sherlock}} [[Kategorija:Arthur Conan Doyle]] [[Kategorija:Fiktivni detektivi]] [[Kategorija:Sherlock Holmes|*]] [[Kategorija:Književni likovi]] jvtgetsde3w1k6sr9v0axubisk88jti 0 535356 3898531 2026-06-11T22:40:53Z Bosancica by MK 173186 Preveden prvi dio teksta sa Wikipedia en 3898531 wikitext text/x-wiki U [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] i drugim psihološkim teorijama, '''nesvjesno''' (ili '''nesvjesni um''') označava dio [[Psiha (psihologija)|psihe]] koji nije dostupan [[Introspekcija|introspekciji]], odnosno neposrednom svjesnom uvidu.<ref name="Westen_1999">{{cite journal |last=Westen |first=Drew |date=decembar 1999 |title=The Scientific Status of Unconscious Processes: Is Freud Really Dead? |url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306519904700404 |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=47 |issue=4 |pages=1061–1106 |doi=10.1177/000306519904700404 |pmid=10650551 |s2cid=207080 |issn=0003-0651 |url-access=subscription |language=en}}</ref> Iako se nesvjesni procesi odvijaju izvan područja [[Svijest|svjesne]] spoznaje, smatra se da utječu na svjesne misli, osjećanja i ponašanje pojedinca.<ref name="Kahneman_2011">{{cite book |last=Kahneman |first=Daniel |date=2011 |title=Thinking, Fast and Slow |publisher=Penguin Books| location=London| isbn=978-0-141-03357-0 |url=https://cdn.penguin.co.uk/dam-assets/books/9780141033570/9780141033570-sample.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en|quote=System 1 operates automatically and quickly, with little or no effort and no sense of voluntary control. System 2 allocates attention to the effortful mental activities that demand it, including complex computations.}}</ref> Pojam nesvjesnog uveo je njemački [[filozof]] [[Romantizam u filozofiji|romantizma]] [[Friedrich Schelling]] tokom 18. vijeka, dok ga je u engleski jezik kasnije prenio pjesnik i esejist [[Samuel Taylor Coleridge]].<ref name="Bynum_1981">{{cite book |last=Bynum |first=W. F. |editor-last1=Bynum |editor-first1=W. F. |editor-last2=Browne |editor-first2=E. J. |editor-last3=Porter |editor-first3=Roy |date=1981 |title=Dictionary of the History of Science |publisher=Princeton University Press| location=Princeton, N.J.| isbn=978-0-691-08287-5 |url=https://archive.org/details/dictionaryofhist0000unse_c7b4/page/n7/mode/2up |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Murray_2004">{{cite book |editor-last=Murray |editor-first=Christopher John |date=2004 |title=Encyclopedia of the Romantic Era, 1760-1850 |publisher=Fitzroy Dearborn| location=New York| isbn=978-1-579-58361-3 |url=https://archive.org/details/encyclopediaofro002unse_v8y9 |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj koncepta nesvjesnog u [[Psihologija|psihologiji]] i široj kulturi u velikoj je mjeri povezan s radom austrijskog [[Neurologija|neurologa]] i [[Psihoanaliza|psihoanalitičara]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Prema [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičkoj teoriji]], nesvjesno se sastoji od ideja, sjećanja, želja i nagona koji su bili podvrgnuti mehanizmu [[Potiskivanje|potiskivanja]]. Impulsi i sadržaji koji izazivaju [[anksioznost]], često nastali u djetinjstvu, bivaju blokirani iz svijesti, ali ne prestaju postojati. Naprotiv, oni nastavljaju djelovati iz nesvjesnog i vršiti stalni pritisak prema ulasku u svijest. Međutim, sadržaji nesvjesnog ne pojavljuju se u svijesti u svom izvornom obliku. Oni se izražavaju posredno, kroz prikrivljene ili simbolički preoblikovane forme, poput [[San|snova]], neurotskih simptoma, [[Freudova omaška|omaški u govoru]] i šala. Zbog toga je zadatak psihoanalitičara da tumačenjem takvih manifestacija pokuša otkriti prirodu potisnutih sadržaja i nesvjesnih konflikata koji se nalaze u njihovoj pozadini. Nesvjesno se često opisuje kao izvor snova i automatskih misli, odnosno misli koje se pojavljuju bez očiglednog svjesnog uzroka. Također se smatra mjestom pohrane potisnutih sjećanja, a koja u određenim okolnostima mogu ponovo postati dostupna svijesti, kao i implicitnog znanja, odnosno vještina i informacija koje su toliko usvojene da ih primjenjujemo bez svjesnog razmišljanja. S nesvjesnim procesima povezuju se i različita stanja polusvjesnosti, uključujući [[Budnost|buđenje]], [[implicitno pamćenje]], [[Subliminalni podražaji|subliminalnu percepciju]], [[trans]], [[Hipnagogija|hipnagogiju]] i [[Hipnoza|hipnozu]]. Stanja poput [[Spavanje|spavanja]], [[Mjesečarenje|mjesečarenja]], [[San|san]]janja, [[delirij]]a i [[koma|kome]] također mogu ukazivati na djelovanje nesvjesnih procesa, iako se ona ne smatraju samim nesvjesnim, već njihovim mogućim manifestacijama ili indikatorima. Iako je koncept nesvjesnog imao značajan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihoterapija|psihoterapije]] i šire kulture, pojedini autori dovodili su u pitanje njegovo postojanje ili način na koji ga je psihoanaliza konceptualizovala.<ref name="Honderich_2009">{{cite book |editor-last=Honderich |editor-first=Ted |date=2009 |title=The Oxford Companion to Philosophy |publisher=Oxford University Press| location=Oxford| isbn=978-0-19-926479-7 |url=https://archive.org/details/ted-honderich-the-oxford-companion-to-philosophy-new-edition |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stannard_1982">{{cite book |last=Stannard |first=David E. |date=1982 |title=Shrinking History: On Freud and the Failure of Psychohistory |publisher=Oxford University Press| location=New York| isbn=978-0-19-503044-0 |url=https://archive.org/details/shrinkinghistory0000stan |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Webster_1995">{{cite book |last=Webster |first=Richard |date=1995 |title=Why Freud Was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks| location=New York, NY| isbn=978-0-465-09579-7 |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Karbelnig_2020">{{cite journal |last=Karbelnig |first=Alan Michael |date=2020 |title=The theater of the unconscious mind |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=37 |issue=4 |pages=273–281 |doi=10.1037/pap0000251 |issn=1939-1331 |s2cid=198760071 |url=https://www.academia.edu/43301213/The_Theater_of_the_Unconscious_Mind |access-date=12. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nesvjesno| ]] [[Kategorija:Neologizmi 18. vijeka]] [[Kategorija:Analitička psihologija]] [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] [[Kategorija:Freudovska psihologija]] [[Kategorija:Hipnoza]] [[Kategorija:Mentalni procesi]] [[Kategorija:Neuropsihologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] f0hf2its7jwg3dlk2by4hx63h9h3q0e 0 535357 3898532 2026-06-12T02:05:03Z Bionsmw 182470 Biografija Indire Jašarević Čandić 3898532 wikitext text/x-wiki '''Indira Jašarević-Čandić''' (rođena 1970. u Brčkom, Bosna i Hercegovina) bosanskohercegovačka je književnica i preduzetnica. Autorka je nekoliko zbirki poezije i proze, a njen rad obuhvata i višegodišnji angažman u javnoj upravi te privatnom sektoru. == Biografija == Osnovno obrazovanje završila je u Čeliću, nakon čega u Brčkom završava Ekonomsku školu, smjer administrativni tehničar. Ima sestru. Visoko obrazovanje nastavila je na fakultetu u Novom Sadu, gdje je boravila do povratka u Bosnu i Hercegovinu. Nakon završetka studija, od 2000. godine zapošljava se u administraciji Općine Čelić. U poslovima javne uprave i organizaciji administrativnih procesa provela je deset godina. == Poslovna karijera == Nakon rada u javnom sektoru, karijeru usmjerava prema privatnom preduzetništvu. Od 2017. godine aktivno djeluje u oblasti poslovanja s nekretninama. Osnivačica je i pokretačica poslovnog sistema ''Holding J-Č'' sa sjedištem u Tuzli. Ovaj holding okuplja četiri povezana privredna društva koja posluju u različitim privrednim oblastima. Svoje poslovne aktivnosti i život koordinira između Brčkog i njemačkog grada Saarbrückena, gdje razvija i međunarodne poslovne projekte. == Književni rad == Pored poslovnih aktivnosti, Jašarević-Čandić se bavi i književnim radom. Njena djela tematski obuhvataju pitanja identiteta, tradicije, zavičaja i porodičnih vrijednosti. Bila je aktivna članica Upravnog odbora Književnog klubu Brčko distrikta BiH, a njeni tekstovi i poezija objavljivani su u regionalnim književnim časopisima poput ''Riječi'', ''Kvake'' i ''Avlije''. Njena zbirka poezije ''Majevički nokturno'' uvrštena je među preporučenu školsku lektiru za učenike četvrtih i petih razreda osnovnih škola na području Tuzlanskog kantona. === Bibliografija === * ''Majevički nokturno'' (zbirka poezije) * ''Tražeći Ajsu'' * ''Sanjajte, sanjajte…'' == Reference == * [https://avaz.ba/bih/tuzlanski-kanton/237929/srebrenik-promovisana-zbirka-poezije-majevicki-nokturno-indire-jasarevic-candic Srebrenik: Promovisana zbirka poezije "Majevički nokturno" Indire Jašarević-Čandić], ''Dnevni avaz'', 2016. * [https://www.ebrcko.net/vijesti/kultura/56334-brcko-odrzana-promocija-knjige-autorice-indire-jasarevic-candic.html Brčko: Održana promocija knjige autorice Indire Jašarević-Čandić], ''eBrčko'', 2019. * [https://avlija.me/poezija-indire-jasarevic-candic/ Poezija Indire Jašarević Čandić], Časopis za kulturu, književnost i društvene teme ''Avlija''. a96s25o7ym2smy2d3ljg2c946cyr8p4 3898533 3898532 2026-06-12T02:20:34Z Bionsmw 182470 /* Biografija */ 3898533 wikitext text/x-wiki '''Indira Jašarević-Čandić''' (rođena 1970. u Brčkom, Bosna i Hercegovina) bosanskohercegovačka je književnica i preduzetnica. Autorka je nekoliko zbirki poezije i proze, a njen rad obuhvata i višegodišnji angažman u javnoj upravi te privatnom sektoru. == Biografija == Osnovno obrazovanje završila je u Čeliću, nakon čega u Brčkom završava Ekonomsku školu, smjer administrativni tehničar.Obrazovanje nastavila je Pravnom fakultetu u Novom Sadu, gdje je boravila do povratka u Bosnu i Hercegovinu. Nakon završetka studija, od 2000. godine zapošljava se u administraciji Općine Čelić. U poslovima javne uprave i organizaciji administrativnih procesa provela je deset godina. == Poslovna karijera == Nakon rada u javnom sektoru, karijeru usmjerava prema privatnom preduzetništvu. Od 2017. godine aktivno djeluje u oblasti poslovanja s nekretninama. Osnivačica je i pokretačica poslovnog sistema ''Holding J-Č'' sa sjedištem u Tuzli. Ovaj holding okuplja četiri povezana privredna društva koja posluju u različitim privrednim oblastima. Svoje poslovne aktivnosti i život koordinira između Brčkog i njemačkog grada Saarbrückena, gdje razvija i međunarodne poslovne projekte. == Književni rad == Pored poslovnih aktivnosti, Jašarević-Čandić se bavi i književnim radom. Njena djela tematski obuhvataju pitanja identiteta, tradicije, zavičaja i porodičnih vrijednosti. Bila je aktivna članica Upravnog odbora Književnog klubu Brčko distrikta BiH, a njeni tekstovi i poezija objavljivani su u regionalnim književnim časopisima poput ''Riječi'', ''Kvake'' i ''Avlije''. Njena zbirka poezije ''Majevički nokturno'' uvrštena je među preporučenu školsku lektiru za učenike četvrtih i petih razreda osnovnih škola na području Tuzlanskog kantona. === Bibliografija === * ''Majevički nokturno'' (zbirka poezije) * ''Tražeći Ajsu'' * ''Sanjajte, sanjajte…'' == Reference == * [https://avaz.ba/bih/tuzlanski-kanton/237929/srebrenik-promovisana-zbirka-poezije-majevicki-nokturno-indire-jasarevic-candic Srebrenik: Promovisana zbirka poezije "Majevički nokturno" Indire Jašarević-Čandić], ''Dnevni avaz'', 2016. * [https://www.ebrcko.net/vijesti/kultura/56334-brcko-odrzana-promocija-knjige-autorice-indire-jasarevic-candic.html Brčko: Održana promocija knjige autorice Indire Jašarević-Čandić], ''eBrčko'', 2019. * [https://avlija.me/poezija-indire-jasarevic-candic/ Poezija Indire Jašarević Čandić], Časopis za kulturu, književnost i društvene teme ''Avlija''. 2uw9uljropnkp0rkb5mwq5v8qwkuxvv 3898536 3898533 2026-06-12T06:11:26Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Rođeni 1970.]]; +[[Kategorija:Živi ljudi]]; +[[Kategorija:Biografije, Brčko]]; +[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3898536 wikitext text/x-wiki '''Indira Jašarević-Čandić''' (Brčko, 1970) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Književnik|književnica]] i preduzetnica.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://avaz.ba/bih/tuzlanski-kanton/237929/srebrenik-promovisana-zbirka-poezije-majevicki-nokturno-indire-jasarevic-candic|title=SREBRENIK: Promovisana zbirka poezije "Majevički nokturno" Indire Jašarević-Čandić|date=2016-05-26|website=Dnevni avaz|access-date=2026-06-12}}</ref> Autorka je nekoliko zbirki [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]], a njen rad obuhvata i višegodišnji angažman u javnoj upravi te privatnom sektoru. == Biografija == Osnovno obrazovanje završila je u [[Čelić|Čeliću]], nakon čega u Brčkom završava Ekonomsku školu.Obrazovanje nastavila je [[Pravni fakultet u Novom Sadu|Pravnom fakultetu u Novom Sadu]], gdje je boravila do povratka u Bosnu i Hercegovinu. Nakon završetka studija, od 2000. zapošljava se u administraciji Općine Čelić. U poslovima javne uprave i organizaciji administrativnih procesa provela je deset godina. == Poslovna karijera == Nakon rada u javnom sektoru, karijeru usmjerava prema privatnom preduzetništvu. Od 2017. aktivno djeluje u oblasti poslovanja s nekretninama. Osnivačica je i pokretačica poslovnog sistema ''Holding J-Č'' sa sjedištem u [[Tuzla|Tuzli]]. == Književni rad == Pored poslovnih aktivnosti, Jašarević-Čandić se bavi i književnim radom. Njena djela tematski obuhvataju pitanja identiteta, tradicije, zavičaja i porodičnih vrijednosti. Bila je aktivna članica Upravnog odbora Književnog klubu Brčko distrikta BiH,<ref>{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/vijesti-brcko/kolektivna-ostavka-upravnog-odbora-knjizevnog-kluba-brcko-distrikta/|title=Kolektivna ostavka Upravnog odbora Književnog kluba Brčko distrikta|last=Brčko|first=Radio|date=2018-04-23|website=RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH|language=bs-BA|access-date=2026-06-12}}</ref> a njeni tekstovi i poezija objavljivani su u regionalnim književnim časopisima poput ''Riječi'', ''Kvake'' i ''Avlije''. Njena zbirka poezije ''Majevički nokturno'' uvrštena je među preporučenu školsku lektiru za učenike četvrtih i petih razreda osnovnih škola na području Tuzlanskog kantona. === Bibliografija === * ''[[Majevički nokturno]]'' (zbirka poezije)<ref name=":0" /> * ''[[Tražeći Ajsu]]'' * ''[[Sanjajte, sanjajte…]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ebrcko.net/vijesti/kultura/56334-brcko-odrzana-promocija-knjige-autorice-indire-jasarevic-candic.html Brčko: Održana promocija knjige autorice Indire Jašarević-Čandić], ''eBrčko'', 2019. * [https://avlija.me/poezija-indire-jasarevic-candic/ Poezija Indire Jašarević Čandić], Časopis za kulturu, književnost i društvene teme ''Avlija''. [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Brčko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] rvtos9vnc89aaooj1ysl5pqh9rbm5ni 3898541 3898536 2026-06-12T10:35:04Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3898541 wikitext text/x-wiki '''Indira Jašarević-Čandić''' (Brčko, 1970) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je [[Književnik|književnica]] i preduzetnica.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://avaz.ba/bih/tuzlanski-kanton/237929/srebrenik-promovisana-zbirka-poezije-majevicki-nokturno-indire-jasarevic-candic|title=SREBRENIK: Promovisana zbirka poezije "Majevički nokturno" Indire Jašarević-Čandić|date=2016-05-26|website=Dnevni avaz|access-date=2026-06-12}}</ref> Autorka je nekoliko zbirki [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]], a njen rad obuhvata i višegodišnji angažman u javnoj upravi te privatnom sektoru. == Biografija == Osnovno obrazovanje završila je u [[Čelić|Čeliću]], nakon čega u Brčkom završava Ekonomsku školu.Obrazovanje nastavila je [[Pravni fakultet u Novom Sadu|Pravnom fakultetu u Novom Sadu]], gdje je boravila do povratka u Bosnu i Hercegovinu. Nakon završetka studija, od 2000. zapošljava se u administraciji Općine Čelić. U poslovima javne uprave i organizaciji administrativnih procesa provela je deset godina. == Poslovna karijera == Nakon rada u javnom sektoru, karijeru usmjerava prema privatnom preduzetništvu. Od 2017. aktivno djeluje u oblasti poslovanja s nekretninama. Osnivačica je i pokretačica poslovnog sistema ''Holding J-Č'' sa sjedištem u [[Tuzla|Tuzli]]. == Književni rad == Pored poslovnih aktivnosti, Jašarević-Čandić se bavi i književnim radom. Njena djela tematski obuhvataju pitanja identiteta, tradicije, zavičaja i porodičnih vrijednosti. Bila je aktivna članica Upravnog odbora Književnog klubu Brčko distrikta BiH,<ref>{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/vijesti-brcko/kolektivna-ostavka-upravnog-odbora-knjizevnog-kluba-brcko-distrikta/|title=Kolektivna ostavka Upravnog odbora Književnog kluba Brčko distrikta|last=Brčko|first=Radio|date=2018-04-23|website=RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH|language=bs-BA|access-date=2026-06-12}}</ref> a njeni tekstovi i poezija objavljivani su u regionalnim književnim časopisima poput ''Riječi'', ''Kvake'' i ''Avlije''. Njena zbirka poezije ''Majevički nokturno'' uvrštena je među preporučenu školsku lektiru za učenike četvrtih i petih razreda osnovnih škola na području Tuzlanskog kantona. === Bibliografija === * ''[[Majevički nokturno]]'' (zbirka poezije)<ref name=":0" /> * ''[[Tražeći Ajsu]]'' * ''[[Sanjajte, sanjajte…]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ebrcko.net/vijesti/kultura/56334-brcko-odrzana-promocija-knjige-autorice-indire-jasarevic-candic.html Brčko: Održana promocija knjige autorice Indire Jašarević-Čandić], ''eBrčko'', 2019. * [https://avlija.me/poezija-indire-jasarevic-candic/ Poezija Indire Jašarević Čandić], Časopis za kulturu, književnost i društvene teme ''Avlija''. {{DEFAULTSORT:Jašarević Čandić, Indira}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Brčko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] 6mt3uiwkvtgnt9ycyyi1ydrl9yvdwnj