Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.7 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Sociologija 0 1037 3899942 3831633 2026-06-23T05:34:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899942 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Istaknuti članak}} {{sociologija}} [[Datoteka:Takeshita street view.jpg|desno|mini|Društvo]] '''Sociologija'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/sociology|title=sociology {{!}} Definition, History, Examples, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=20. 2. 2022}}</ref> je nauka koja izučava društvo, podrazumijevajući s tim različite oblike društvenih odnosa, društvenih interakcija i njihov kulturološki aspekt. Područja kojima se sociologija bavi variraju od analiza običnih, svakodnevnih kontakata među anonimnim pojedincima na ulici pa do izučavanja socijalnih interakcija na globalnom nivou. Brojne su oblasti u sociološkoj nauci koje se disciplinarno bave kako i zašto ljudi vode organizirano društvo, bilo kao individue ili kao članovi raznih [[asocijacija]], [[grupa]], [[institucija]] i slično. Kao akademska disciplina, sociologija se smatra jednom od [[društvene nauke|društvenih nauka]].<ref>{{Cite web|url=https://sociology.case.edu/what-is-sociology/|title=What is Sociology?|website=Department of Sociology|language=en-US|access-date=20. 2. 2022}}</ref> [[Sociološke discipline|Različite sociologije]] izučavaju pojedina područja društva. Posebne sociologije se naglo razvijaju šezdesetih godina 20. vijeka, i to prije svega u zemljama s većom tradicijom u razvoju sociologije uopšteno ([[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Njemačka]] i druge). U izučavanju općih zakona nastanka i razvoja društva, sociologija mora polaziti od zakonitosti koje utvrđuju posebne društvene nauke, izučavajući posebne oblasti društvene stvarnosti ili pojedine društvene pojave. Sociologija daje posebnim društvenim naukama teorijski i metodološki okvir za izučavanje onih oblasti društvene stvarnosti ili pojedinih društvenih pojava koje su predmet njihovog izučavanja, a posebne društvene nauke daju sociologiji, prije svega ogroman empirijski materijal, kao i rezultate do kojih su došle izučavanjem zakonitosti posebnih oblasti društvene stvarnosti i pojedinih društvenih pojava.<ref>{{Cite book|last=Giddens|first=Anthony|title=Introduction to Sociology, Sixth Edition|publisher=New York: W.W. Norton and Company|year=2007}}</ref> == Naučne metode sociologije == {{Proširiti sekciju}} == Historija učenja o društvu == {{Glavni|Historija sociologije}} === Antička misao o društvu === Stari [[Robovlasništvo|robovlasnički sistemi]] u kojima je vladar bio poistovijećen s [[bog]]om, nisu ostavljala puno prostora za razmišljanje o društvu, odnosno za čuvanje informacija o razmišljanju o društvu. Takvi uslovi su se stekli tek u antičkoj [[Grčka|Grčkoj]]. U staroj Grčkoj su se svi ljudi (u što nisu bili uvršteni robovi i žene) bavili politikom i učestvovali u uređenju [[polis]]a (direktna [[demokratija]]). [[Platon]]ova "Država" je prvo cjelovito sačuvano djelo o državnom ustrojenju. [[Platon]] govori da je država nužnost na koju su ljudi primorani da bi ostvarili mnogobrojne potrebe. Da bi država ostvarila svoju ulogu, ona mora biti organizirana na najbolji način, a to znači efikasna podjela rada. Po tom principu [[Platon]] dijeli društvo na staleže: Prvi stalež su upravljači. To su mudraci, [[Filozofija|filozofi]] i njihova glavna osobina je mudrost. Oni upravljaju društvom. Drugi stalež su čuvari. To su ratnici i njihova glavna osobina je hrabrost. Oni brane državu i štite zakon. Treći stalež su radnici. Oni osiguravaju materijalne potrebe društva, a njihove osobine su poslušnost i radinost. [[Aristotel]] je, za razliku od Platona, više bio orijentisan na istraživanje postojećeg društva. Analizom 158 ustava grčkih polisa, on je podijelio državna uređenja na dobra ([[monarhija]], [[aristokratija]] i [[republika]]) i loša ([[Diktatura|tiranija]], [[oligarhija]] i [[demokratija]]- tada direktna). === Srednjovjekovna misao o društvu === [[Datoteka:Ibn Khaldoun-Kassus.jpg|mini|statua [[Ibn Haldun]]a]] [[Feudalizam|Feudalni sistem]] je period u kome se društvo vezuje za djelovanje nadprirodnih i svemoćnih sila koje sa neba reguliraju čitav život na zemlji. Među srednjovjekovnim misliocima izdvajaju se, po cjelovitosti tumačenja društva, dva velika imena — [[Aurelije Augustin|Sveti Augustin]] i [[Toma Akvinski]]. [[Aurelije Augustin|Sveti Augustin]] (345-430) je bio veliki poznavalac teološke i filozofske misli, a istovremeno je zauzimao visoko mjesto u crkvenoj hijerarhiji. Njegovo djelo "O Božijoj državi" (''De civitate Dei'') objašnjava pad Rimskog Carstva (410. godina). On dijeli historiju na šest perioda: * Od Adema (Adam) do Potopa, * od Nuha (Noj) do Ibrahimama (Abraham), * od Ibrahima do Davuda (David), * od Davuda do Babilonskog carstva, * od Babilonskog carstva do Isaa (Isus), * od Isaa do Apokalipse. U svakom od ovih perioda vodila se borba između dobra i zla, s tim što je sinonim zla šejtanska (sotonska) ili zemaljska država, a sinonim [[Pojam dobra|dobra]] je božija država'. Pošto je [[Rim]] u vrijeme svoje propasti bio šejtanska država, njegovom propašću je pobijedilo dobro. [[Toma Akvinski]] (1227-1274), za razliku od [[Aurelije Augustin|Svetog Augustina]] koji je živio na početku feudalizma, živi i piše svoja djela u vremenu razvijenog [[Feudalizam|feudalizma]]. Taj period odlikuje razvoj trgovine i novčane privrede, dostupnost tokovina drugih naroda i opadanje dominantnog uticaja katoličke crkve. [[Toma Akvinski]] je bio veliki poznavalac i poštovalac [[Aristotel]]ovog učenja. On kaže da je [[monarhija]] najbolja jer je najefikasnija, a najgora je [[Diktatura|tiranija]]. On dozvoljava narodu mogućnost i pravo na pobunu protiv tiranije, pa i ubistvo tiranina. Zbog toga što svjetovna vlast može da se izopači, on daje prednost duhovnoj, tj. crkvenoj vlasti. [[Ibn Haldun]] (1332-1406) je živio u Andalusu, S. Africi i [[Irak]]u. On ističe da je društvo u velikoj zavisnosti od [[Biologija|bioloških]] i [[Geografija|geografskih]] faktora. On uvodi zakone o društvenom razvoju koji ne zavise od čovjeka i njegove volje. Glavni društveni zakon po njemu je zakon Evolucije (svaki politički režim traje tri generacije). === Misao o društvu u novom vijeku === [[Datoteka:Jean-Jacques Rousseau (painted portrait).jpg|mini|[[Žan Žak Ruso]]]] Sa pojavom [[Kapitalizam|kapitalizma]], pojavile su se dvije nove klase — [[buržoazija]] i [[proletarijat]]. Iako su svi bili jednaki pred pravom i zakonom, postojala je velika razlika zasnovana na ekonomskoj moći pojedinca. Tada su se pojavile dvije struje u sociologiji: # Apologetska koja je težila da objasni i opravda postojeći društveni i ekonomski sistem (teorija društvenog ugovora). # Kritična koja je analizirajući kapitalističko društvo ukazivala na nužnost njegovog ukidanja i uspostavljanja novog i pravednog društva za sve njegove članove (utopistička, socijalutopistička, naučni socijalizam). Teorije društvenog ugovora govore da su ljudi po prirodi jednaki i da ni jedan društveni zakon ne može da dovede u pitanje zakone prirode. Kao jednaki i slobodni ljudi mogu da odluče kako će organizovati međusobne odnose i uopće kako će živjeti. Oni kao jednaki i slobodni potpisuju ugovor kojim uspostavljaju društvo koje im odgovara. S obzirom da ugovor, kao pravni akt, mogu da potpišu samo slobodni i jednaki građani, to oni tim činom uspostavljaju i odgovarajuće društvo — građansko društvo. Glavni predstavnici teorije društvenog ugovora su: [[Tomas Hobs|Tomas Hobbes]], [[Baruch Spinoza|Baruch de Spinoza]], [[John Locke]] i [[Žan Žak Ruso]]. [[Tomas Hobs|Tomas Hobbes]] (1588-1679) kaže da je čovjek po prirodi sebičan i zao i teži da ostvari svoje potrebe nezavisno od drugih ljudi, ali pošto su svi ljudi takvi, oni se svijesno i dobrovoljno odlučuju da ograniče svoju prirodu da bi dobili garanciju za egzistenciju. Sklapaju sporazum, ugovor kojim stvaraju društvo, a sva svoja prava prenose na državu i vladara koji vlada u njihovom interesu i kome su oni dužni da se pokoravaju. Takvu državu on naziva Levijatan i kaže da pojedinac praktično i nema drugog izlaza nego da se za nju opredjeli. [[Baruch Spinoza|Baruch de Spinoza]] za razliku od [[Tomas Hobs|Hobbesa]] daje liberalniju, [[Demokratija|demokratskiju]] verziju teorije društvenog ugovora. On smatra da ljudi ne prenose sva prava već zadržavaju pravo na [[Sloboda|slobodu]] savesti, dostojanstvo i svojinu. To su neotuđiva prava čovjeka. [[John Locke|Džon Lok]], engleski teoretičar, kaže da je čovjekovo pravo na svojinu neotuđivo pravo čovjeka. Također, naglašava da se društveni ugovor odnosi samo na onoga ko ga je potpisao, a da se ne prenosi na potomke. On također razvija ideju o podjeli [[Vlada|vlasti]] na [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]] i [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]]. [[Jean-Jacques Rousseau]] (1712-1778), [[Francuska|francuski]] [[Filozofija|filozof]], smatra da su ljudi po prirodi [[Dobro|dobri]], ali da ih društvo kvari, i u skladu sa tim, on je veliki protivnik povratne svojine. On se zalaže za uspostavljanje takvog društva u kom će ljudi moći da sačuvaju svoja prirodna prava na slobodu, jednakost i ravnopravnost, u kojoj se prava ne prenose, već je sam narod nosilac suvereniteta koji je nedjeljiv i neotuđiv. [[Žan Žak Ruso|Rusoove]] ideje su poslije Buržoaske revolucije ugrađene u Jakobinski ustav. [[Charles de Montesquieu]] (1689-1755), autor "Duha zakona", pridaje veliki značaj geografskom položaju i klimi, pa i veličini države. Social-utopistička učenja su učinila veći doprinos za dalji razvoj misli o društvu. Najizrazitiji predstavnici su [[Henri de Saint-Simon]], Šarl Furije i [[Robert Oven]]. Njihove preteče su [[Tomas Mor]] ("Utopija") i Kampanela. [[Henri de Saint-Simon]] (1760-1825) zasnovao je svoje učenje na snažnoj kritici kapitalističkog društva. Posebno je kritikovao privatnu svojinu i hijerarhijsku organizaciju društva. Buduću organizaciju naziva socijalističkom, a njegove ideje će ući u osnove Marksove teorije naučnog socijalizma. Njegove ideje su pre svega ideja o ukidanju privatne svojine, ideja o ukidanju države, ideja o raspodjeli prema radu u prvoj fazi odnosno prema potrebama u drugoj fazi socijalizma i najzad ideja o tome da proizvodnjom treba da upravljaju oni koji u njoj rade. On smatra da treba uvesti nauku koja će izučavati društvo u cjelini i takvu nauku naziva socijalnom fiziologijom. Istovremeno on definiše i metod ove nauke kao historijski da bi se upoznala prošlost, sa ciljem da se predvidi budućnost. [[Šarl Furije]] (1772-1837) zastupao je slične ideje kao i Sen Simon. U vezi sa tim idejama, došlo je do nastojanja da se one ostvare. Osnovane su takozvane falange u kojima ljudi žive udruženi kao proizvođači i kao potrošači, pri čemu svako radi ono za šta ima prirodne sklonosti. [[Robert Oven]] (1771-1858) jasno i izričito kaže da socijalizam treba da bude društvo sa društvenom svojinom. === Sociološke teorije i pravci === [[Datoteka:Auguste Comte.jpg|mini|[[Ogist Kont]]]] Društvo je i ranije izučavano u okviru filozofije, ali se polahko došlo do potrebe da se stvori posebna nauka o društvu. To je prvi ostvario [[Auguste Comte]] (1798-1857) u svom djelu "''Kurs pozitivne filozofije''" u kome je vršio klasifikaciju nauka. On je sociologiji odredio zadatak da izučava društvo u cjelini, kako u stanju mirovanja, tako i u stanju kretanja. Odatle se sociologija odmah djeli na socijalnu statiku i dinamiku. Socijalna statika ima za zadatak da prikaže anatomiju društva u mirovanju i da otkrije neophodne uslove za održavanje harmoničnih odnosa u društvu, pa na taj način i jedinstva društva kao cjeline. Po Auguste Comteu, osnovna jedinica društva ja porodica jer ona predstavlja prirodno stanje čovjekove aktivnosti i u njoj vladaju odnosi koji čine prirodni temelj svih odnosa u društvu. To su odnosi nejednakosti (između polova, generacija) i odnosi podređenosti (između generacija i po osnovi starešinstva). U skladu sa tim, on u socijalnoj strukturi navodi četiri klase: Spekulativna klasa predstavlja nosioce naučne, filozofske i estetske djelatnosti, zbog čega imaju najviši položaj u društvu. Praktičnu klasu čine predstavnici proizvodnje i prometa (bankari, trgovci, preduzetnici). Poljoprivredna klasa Radnička klasa ''Socijalna dinamika'' po Comteu treba da bude opća teorija prirodnog napretka čovječanstva. Ona treba da izučava uzroke i zakonitosti društvenih promjena. '''Mehanicističke teorije''' su ona shvatanja koja objašnjavaju društvene pojave i procese pomoću zakona koji vladaju u prirodi, odnosno fizici i hemiji. U mehanicistički orijentisane sociologe ubraja se [[Vilfredo Pareto]] (1848-1923) koji je razvio teoriju o socijalnoj ravnoteži koju je objasnio pomoću dva pojma: ''reziduum'' i ''derivatum''. '''Biologističke teorije''' shvataju da je društvo deo organskog svijeta koji proučava biologija, te isti zakoni i metodi koji važe za biologiju, moraju da važe i za sociologiju. Zbog otkrića da sva živa bića imaju ćelijsku strukturu i zbog otkrića borbe za opstanak, razdvajaju se dva pravca - organicistički i socijal-darvinistički. Najznačajniji predstavnik organicističkog pravca je [[Herbert Spencer]] koji je smatrao da za društvo važe zakon evolucije, [[Zakon očuvanja energije|zakon održanja energije]] (materije) i borba za opstanak. On je izložio svoj koncept prelaska društva iz niže faze u višu. Militaristička faza je faza u kojoj su ljudi organizovani u horde i ukojoj se organizuje čvrsta vojna organizacija i disciplina, odricanje ličnih prava i pokoravanje vojnom vođi. Vremenom to prelazi u despotizam u kome se stvara hijerarhija. Industrijska faza je faza u kojoj je ličnost slobodna, pa mogu da dođu do izražaja njene sposobnosti i potrebe. Ovde je borba za opstanak manifestovana tako što preživi ono društvo koje se bolje prilagodi industrijskom radu, ali i koje uvažava lične potrebe. Socijal-darvinistički pravac smatra da se društvo može objasniti samo pomoću zakona o borbi za opstanak. Najznačajniji predstavnik ovog pravca je [[Ludwig Gumplowicz]] (1838-1909). On smatra da se u društvu vodi nemilosrna borba između rasa, od kojih su neke više, a neke niže. '''Psihologističke teorije''' ističu svijest i psihu kao najbitnija svojstva čovjeka. Među prvima sa ovakvim stavovima bio je [[John Stuart Mill]] (1806-1873) koji je smatrao da ljudi u društvu zadržavaju ista svojstva kao i pojedinci. Takvo tumačenje se brzo razvijalo i diferenciralo u više pravaca. Najznačajnija tri su individualno-psihološki, kolektivno-psihološki i socijalno-psihološki pravac. '''Individualno-psihološki pravac''' objašnjava društvo, kao i sve pojave, procese i odnose u njemu, i zakonitosti društva uopće, elementima individualne psihe. [[Gabrijel Tarde]] (1843-1904) smatra da je ključni element psihe podražavanje. [[William McDougall]] (1871-1938) tome dodaje i instinkt. [[Sigmund Freud|Siegmund Freud]] (1876-1939) smatra da su ključni elementi nagoni, i to dva ključna: polni nagon i agresivni nagon. [[Max Weber]] (1864-1920) smatra da se sve društvene pojave mogu objasniti njihovim unutrašnjim smislom. Zbog toga ne treba ispitivati uzroke pojava, već treba da ih razumeju(idealno-tipske konstrukcije). '''Kolektivno-psihološki pravac''' nastao je u klasičnoj nemačkoj filozofiji, posebno u Hegelovim djelima. Najistaknutiji predstavnik ovog pravca je [[Émile Durkheim]] (1858-1917) kaže da društvo nije prost zbir činilaca, već da ima svoja obeležja i zakonitosti. '''Socijalno-psihološki pravac''' nastao je sa težnjom da se prevaziđe ekstremnost prethodna dva pravca. Najistaknutiji predstavnik je [[Georges Gurvitch]] (1897-1965). On, vršeći klasifikaciju sociologije, društvene pojave djeli na strukturalne i na astrukturalne. Struktuirane pojave su i konkretno-apstraktne, tj. to su velike društvene grupe. Astrukturalne pojave su apstraktne i to su mikrosociološke pojave, male društvene grupe. Struktuirane pojave izučava '''makrosociologija''', dok astrukturalne izučava '''mikrosociologija'''. Pojave koje izučavaju mikro i makro sociologija, spadaju u sferu horizontalnog pluralizma. Pored ovoga postoji i vertikalni pluralizam koji izučava strukture društva kroz slojeve iz kojih se ono sastoji, i to izučava dubinska sociologija. Prema Gurviču, postoji deset slojeva od kojih se sastoji društvo u vertikalnoj strukturi. To su: * Morfološka i ekološka površina * Društvene organizacije ili organizovane nadgradnje * Društveni uzori * Kolektivna ponašanja koja se odvijaju sa izvesnom privlačnošću, ali van organizacionih aparata * Spletovi društvenih uloga * Kolektivni stavovi * Društveni simboli * Eruptivna, novatorska i stvaralačka kolektivna ponašanja * Kolektivne ideje i vrednosti * Kolektivna društvena stanja i kolektivni psihički akti '''[[Bihevioristička sociologija]]''' nastoji da objasni društvo, društvene pojave i pojedinačnu psihu kao rezultat društvenog ponašanja pojedinaca, koje je u krajnjoj liniji njihova reakcija na spoljnu sredinu. '''[[Funkcionalizam]]''' je jedan od najuticajnijih pravaca u savremenoj građanskoj sociologiji. Javlja se u tri varijante: prvobitnoj biologističkoj, normativnoj i socijalno-kibernetskoj. Osnovna ideja je shvatanje da je društvo trajna i stabilna struktura, čiji su elementi čvrsto povezani i čine skladan sistem. Svaki element tog sistema ima određenu funkciju, čiji je zadatak da vrši određenu djelatnost koja predstavlja doprinos održavanju sistema, pre svega u stanju harmonične ravnoteže. Osnovni principi su: * Princip funkcionalnog jedinstva društva, po kome je društvo zatvoren sistem harmonično usklađenih dijelova, * Princip univerzalnosti, po kome svaki dio društva ima pozitivnu ulogu u održavanju sistema, * Princip nužnosti, po kome svaki dio, vršeći svoju ulogu održava kontinuitet sistema, * Princip dinamične ravnoteže i kontinuiteta, po kome u svakom društvenom sistemu postoje mehanizmi koji ga drže u ravnoteži ili su sposobni da ga poslije poremećaja ravnoteže vraćaju u prethodno stanje. '''Strukturalizam''' je preuzet iz socijalne antropologije. Njegova suština je u isticanju, naglašavanju značaja društvene strukture, odnosno u nastojanju da se težište istraživanja društva pomjeri od čovjeka ka strukturi. Glavni predstavnik je [[Michel Foucault]]. '''Formalno-sociološki pravac''' utvrđuje specifičnost predmeta sociologije u formi, odvojeno od sadržaja. Najdalje je otišao [[Leopold von Wiese]] sa svojim djelom ''Sistem opće sociologije''. On kaže da sociologija, kao opća nauka o društvu, izučavajući društveno, međuljudsko, izučava odnose između ljudi, a posebne sociologije izučavaju odnose između ljudi i stvari. Shodno tome Wiese konstruiše četiri osnovne kategorije svog sociološkog sistema: * Socijalni proces definiše kao proces kojim se ljudi vezuju tešnje jedni sa drugima ili se više razdvajaju jedni od drugih. * Socijalni odnos je labilno stanje povezanosti ili razdvojenosti između ljudi koje je proizvedeno od jednog ili više socijalnih procesa. * Socijalni prostor je univerzum u kome se odigravaju socijalni procesi. * Socijalna tvorevina je množina socijalnih odnosa koji su tako povezani da u praktičnom životu predstavljaju jedinstvo. === Marksizam === [[Datoteka:Karl Marx.jpg|mini|[[Karl Marx]]]] {{Glavni|Marksizam}} [[Marksizam|Marksističko]] shvatanje svijeta nastalo je u okviru učenja [[Karl Marx|Karla Marksa]] ([[1818]]-[[1883]]) i [[Friedrich Engels]] ([[1820]]-[[1895]]) i njihovih sledbenika. Ono predstavlja skup teorija koje se odnose na sva područja objektivne stvarnosti, kao što su filozofska, ekonomska, sociološka, antropološka teorija. Sve ove teorije zajedno predstavljaju cjelinu i označavaju jedinstven pogled na svijet. U okviru njemačke klasne filozofije, najveću idejnu inspiraciju marksizmu dao je [[Hegel]] (1770-1831). Preuzimajući od Hegela ''princip dijalektike'', Marks i Engels su mu dali [[Materijalizam|materijalističku]] sadržinu. Učenje [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleskih]] [[Ekonomija|ekonomista]] XVII i XVIII veka zasnivalo se velikim delom na činjenici da je Engleska tog doba bila najrazvijenija kapitalistička zemlja i da je u tom smislu pružala solidnu iskustvenu osnovu za izučavanje kapitalističkog načina proizvodnje i buržoaskog društva uopće. Najistaknutiji predstavnici engleske političke ekonomije bili su [[Adam Smit]] (1723-1790), čiji je najvažniji rad "''Istraživanje o uzrocima i prirodi bogatstva naroda''" i [[David Ricardo]] (1779-1823), čiji je najvažniji rad "''Načela političke ekonimije i oporezivanja''". Oni su analizirali rad kao izvor bogatstva i dali temelj radne [[teorija vrijednosti|teorije vrijednosti]], koju su kasnije Marks i Engels upotrijebili za stvaranje teorije viška vrijednosti, koja predstavlja suštinu njihovog ekonomskog učenja. Socijal-utopistička učenja su također doprinjeli marksizmu snažnom kritikom kapitalizma i ukazivanjem na potrebu njegovog ukidanja. [[Filozofija|Filozofsku]] osnovu marksizma, dakle, predstavlja jedinstvo filozofskog materijalizma i dijalektike. === Sociologija vs. marksizam === U vremenu kada je nastajalo Marksovo učenje o društvu javlja se sociologija kao nauka u djelima [[Auguste Comte|Ogista Konta]] i [[Herbert Spencer|Herberta Spensera]]. Marksizam i sociologija, nastali u isto vrijeme i u sličnim društvenim i političkim uslovima, pokazali su jedan prema drugome krajnju ignoranciju. A u stvari, radilo se o dubokoj i opravdanoj netrpeljivosti. Prvi sociolozi i njihovi kasniji sljedbenici, smatrali su da je Marksovo učenje o društvu opasna ideologija nižih slojeva koji preko nje žele da se domognu vlasti i promene svijet u svoju korist. A Marks i Engels su, u novoj nauci o društvu — sociologiji, vidjeli konzervativnu društvenu misao koja je nastala sa ciljem da autoritetom nauke, ne samo objasni, već i opravda postojeće društvene odnose i na taj način obezbjedi njihovu stabilnost, a po mogućstvu i vječnost. Svojom teorijom Marks i Engels su zaista željeli da ukinu postojeći i uspostave novi svijet, a kasnije će ta teorija stvarno i poslužiti radničkoj klasi kao sredstvo, oružje , u borbi za osvajanje vlasti, promenu svijeta. A i buržoaski sociolozi su svoj veliki teorijski sistem zaista stavili u službu naučne argumentacije za očuvanje klasnog društva buržoaskog tipa. Istina, Marksovo učenje o društvu nije strogo sociološko jer se tiče i ekonomije, filozofije i antropologije, ali bi se s aspekta savremene sociologije u manjoj ili većoj mjeri slične primjedbe mogle uputiti i Marksovim savremenicima građanske orijentacije, koji se smatraju gotovo oficijelnim tvorcima sociologije kao nauke. Suština Marksovog učenja o društvu sadržana je u rečenici: "''Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest''" == Oblast djelovanja i teme u sociologiji == {{Glavni|Teme u Sociologiji}} Sociolozi proučavaju društvo i akcije koje se zbivaju u njemu ispitujući grupe i društvene institucije koje tvore ljudi, kao i različite socijalne, religijske, političke i poslovne organizacije. Također se bave proučavanjem socijalnih interakcija ljudi i grupa, utvrđujući nastanak i razvoj društvenih procesa, analizirajući uticaj aktivnosti grupa na pojedinog člana kao i vice versa. Rezultati socioloških istraživanja su oblik smjernica nastavnicima, donosiocima zakona, administratorima kao i drugim kojima je u interesu rješavanje društvenih problema, rad na postizanju socijalne pravde i poboljšanju opće sigurnosti. Sociolozi istražuju makro-strukture i procese koji tvore ili mijenjaju društvene okolnosti, kao što je [[rasa]] ili etničnost, [[rod]]ovi, [[globalizacija]], [[klasna stratifikacija]]. Ispituju institucije kao što je [[porodica]] i socijalne procese koji predstavljaju devijaciju ili potpune prekide u određenoj društvenoj strukturi kao što je [[kriminal]] ili razvod. Također istražuju mikro-procese kao što su [[interpersonalna interakcija]] i socijalizacija pojedinaca. Sociolozi se također bave efektima pojava koje danas prolaze kroz duboke promjene a to su [[spol]]ovi, dobne granice, rase a što sve utiče na svakodnevni život pojedinaca. Većina sociologa je posvećena jednoj ili više pojava u društvu kao što su socijalna stratifikacija, socijalna organizacija, socijalna pokretljivost; etnički i rasni odnosi; [[obrazovanje]]; [[porodica]]; [[socijalna psihologija]]; urbana, ruralna, politička i komparativna sociologija; uloge spolova i njihovi odnosi; [[demografija]]; [[gerontologija]]; kriminologija ([[kriminalistika]]); kao i sociološka praksa. Ovo su pokazatelji da se sociologija bavi zaista mnogim dimenzijama društva. Iako je sociologija, prema Comteovom ubjeđenju, bila predodređena da zauzme sami vrh svih nauka ona danas stoji kao jedna od mnoštva društvenih nauka (kao što su [[antropologija]], [[ekonomija]], [[političke nauke]], [[psihologija]] itd.). Svojevremeno sociologija jeste preuzimala dostignuća raznih disciplina kao što je to slučaj i s drugim društvenim naukama. Prvobitno je posebno bila zaokupljena organizacijom u kompleksnim industrijskim društvima. Današnja sociologija širom svijeta je u trendu proučavanja mnogih kultura širom svijeta a pod uticajem i metoda u antropologiji koja je inače više okrenuta kulturološkom aspektu. == Osporavanje sociologije kao nauke == Kroz profiliranje sociologije kao zasebne nauke, naučne discipline, usljed promijenjenog historijsko-kulturnog iskustva, kontinuirano se mijenjao sadržaj njenog proučavanja. Analogno tim promjenama su se javljali oponenti koji su osporavali njen naučni legitimitet. Tako nailazimo na jedno sociološko-teoretsko stajalište koje sociologija reducira na proučavanje običaja, pravnih i političkih normi. Norme uvijek nastoje da kanaliziraju ljudsko ponašanje prema idealno-tipskoj slici same norme. Ovo stajalište koje osporava legitimitet sociologije definiramo kao normativističko, tj. norma određuje ljudsko ponašanje, kakvo bi trebalo biti. Ako sociologija proučava samo norme, ono što treba biti, a ne realnu, objektivnu stvarnost, onda imamo na djelu utopiju, idealizam, metafiziku. Odlika svake nauke je da proučava objektivnu stvarnost, ono što jeste a ne ono što bi trebalo biti. Sociologija je sa svojim razvojem, sociološke teorije praktično pokazala da i kada proučava norme, pravne i političke kodekse, onda ih proučava sa stajališta materijalne zbilje realnih društvenih i političkih procesa. Na ovaj način sociologija nam daje ključ da se pravo, politika, običajne norme ne mogu objasniti same iz sebe, nego da im ključ leži u materijalnoj zbilji date epohe. Sa stajališta rezultata do kojih je došla sociologija, ovo normativističko stajalište je postalo izlišno. Krajem 19.-og vijek javlja se savremeni, njemački filozof [[Wilhelm Dilthey]], koji će u svom djelu „Konstitucija humanističkih nauka, pod humanističkim naukama podrazumijevati socijalne nauke, zastupati stav na socijalnim naukama, i da po svojoj prirodi, ne mogu biti egzaktne objektivne, kao i prirodne nauke. Ali on je predmet socijalnih nauka reducirao, isključivo na sferu kulture, duhovnog, književnog, umjetničkog, kulturnog stvaralaštva. Ovi kulturni fenomeni prema Diltheyu se ne mogu u potpunosti naučno objasniti, već je naša zadaća prevashodno da otkrijemo, spoznamo značenje kulturnih činjenica i njihovo razumijevnje. Ovdje se zaboravlja da zadaća socijalne nauke ne leži samo u tome, da spozna duhovne fenomene, već se duhovni fenomeni mogu spoznati u kontekstu same historije. Ovo Diltheyovo stajalište, gdje se nauka sociologije svodi na razumijevanje i značenje, je osporavalo naučni legitimitet socijalne nauke. Ali ono je predstavljalo jak socijalno intelektualni temelj (zavojac) za produbljivanje metodologije kao nauke, u proučavanju socijalne nauke. [[Wilhelm Dilthey]] je kategorijju razumijevanja shvatio kao kategoriju objektivne spoznaje. Ova kategorija razumijevanja je prevashodno utemeljena na intuiciji. Kod njega razumijevanje objektivne zbilje nije racionalnog nego intuitivnog karaktera. Intuicija podrazumijeva da čovjek postojeći svijet saznaje putem osjećaja, instikta, unutrašnjih poriva, emocija, a ne racionalnim putem. Stoga je ova kategorija intuicije iracionalnog karaktera, a nauka je prevashodno racionalan, progamiran cilj, čovjekova teološka djelatnost kao takva. Ovo da se objektivna spoznaja može dokučiti intuicijom, je u krajnjoj konsekvenci, negacija nauke kao takve. Intuicija je dakako pored racionalnog faktora bitan momenat, onom iracionalnom čovjeku, koje određuje njegovo afektivno ponašanje, a nikako put do naučne spoznaje. Intuicija je dakako sadržaj [[gnoseologija|gnoseologije]], jer čovjek putem unutrašnjeg doživljaja poima svijet, a to se izražava u njegovim različitim segmentima poimanja i stvaranja umjetnosti, književnosti, slikarstva, poezije i sl. To nisu nauke, već oni sadržaji života baz kojih nema esencije, tj.biti i egzistencije, tj. postojanja čovjeka. Ali, ovu kategoriju intuicije Diltaj nije proučavao kao unutrašnji doživljaj vanjskog svijeta, nego je tu kategoriju nastojao da projektira kao jedan naučni princip. Prema Diltaju, da bi čovjek dokučio objektivnu spoznaju proučavanog predmeta, on mora da se saživi sa tim predmetom. Ovo saživljavanje identifikacija je induktivni čin. Ovdje Diltaj unosi i kategoriju pored afektivnog djelovanja i kategoriju racionalnosti. Kod njega saživljavanje znači upoznavanje sa ovim tipičnim, što je vezano za proučavani predmet. Ove Diltajeve kategorije razumijevanja, značenja i objašnjavanja, je u potpunosti preuzeo jedan drugi njemački socijalista, teoretičar [[Max Weber]], koji će odbaciti Diltajevu kategoriju intuicije. Kategoriju razumijevanja i značenja, uzdići će na najviši epistemološki princip u metodologiji i spoznaji objektivne socijalne zbillje. Upravo one kategorije kod Diltaja, koje su osporavale naučni legitimitet socijalne nauke, kod Webera će u njegovom sociološkom sistemu, postati paradigme naučne metodologije. Weber će u svojim raspravama o sociološkom metodu „politika kao poziv“, „nauka kao poziv“, kategorije razumijevanja i značenja učiniti fundamentom sociološke savremene metode. Weber će ove kategorije razumijevanja i značenja vezati za uzročno-posljedičnu analizu, što je svrha i cilj svake nauke, pa i sociologije kao takve. Weber će među prvim sociološkim teoretičarima, na bazi ovih kategorija, osobito razumijevanja i značenja uzročno posljedične analize, spoznati suštinu sa logičko-epistemološkog stajališta naučnog zakona. Ono što je on spoznao, bitne karakteristike naučnog zakona, u svojim radovima o sociološkom metodu, predstavlja i dan danas bitnu konstantu svih socijalnih nauka. Prema njemu naučni zakon prevashodno mora bit općeg karaktera. Ova općost nije ništa drugo nego logička, racionalna apstrakcija. Naučni zakon pored općosti mora bit precizan, stalan, konzistentan, nepromjenjiv u temporalnom prostoru. Ovdje se može zaključiti da u historiji sociologije, oni socijalni naučnici koji su osporavali njen naučni legitimitet, sa svojim teoretskim kategorijama koje su drugi teoretičari preuzeli, Weber od Diltaja, su nezavisno od svoje volje i teorijskih rezultata do kojih su došli, dali svoj doprinos profiliranjuu sociološke metode i teorije kao nauke. Ali, jedna bitna konstanta svake socijalne nauke, pošto ona govori o istini, i pošto ona zadire u religijske, etničko-političke, klasn i općenito inerese ljudi, onda se konstantno javljaju teoretičari koji osporavaju njen naučni legitimitet. 50-ih i 60-ih godina 20-og vijeka [[Georges Gurvitch|Žorža Gurviča]] u svom djelu „''Lažni problem sociologije''“, te u drugom „''Sociologija kao poziv''“ negira postojanje općih, konzistentnih, egzaktnih zakona u sociologiji kao nauci. On je smatrao da ne postoji jedna opća zakonitost koja je imanentna, kako u historiji, tako i u savremenom društvu. Prema njegovom stajalištu u savremenom društvu može se doći do nekih statističkih pokazatelja, pa uvjetno rečeno do neke vrste statističkih zakonitosti o kretanju stanovništva, natalitetu, mortalitetu, nacionalnom dohotku i sl. Međutim, to nisu opći, najopćiji, egzaktni, konzistentni zakoni jer statistički zakoni kao što znamo su zakoni vjerovatnoće. Osporavajući historijsku i savremenu, imanentnu društvenu zakonitost Gurvič, dakle, negira nužnost historijskog i savremenog socijalnog zakona. Negira društveni determinizam, njegovo stajalište je indeterminističko. Prema ovom indeterminističkom stajalištu, sve zavisi od slobodne volje samog čovjeka. Ovdje je kod Gurviča slobodna volja, kategorija slobode individualna, a ne historijsko-kulturna stvar. Analogno ovoj teoretskoj poziciji indeterminizma, prema Gurviču, kad sagledavamo historijski hod prijelaza jedne društveno-ekonomske formacije društva feudalizma u kapitalizam, nikako nije historijska nužnost, te Gurvič smatra da su ljudi iz feudalizma, u zavisnosti od njihove volje mogli izabrati i historijska, alternativna rješenja. Nužno nisu mogli ući u kapitalizam, mogli su izabrati asocijaciju slobodnih gradova, federaciju ili konfederaciju slobodnih komuna i sl. Ovdje Gurvič čovjeka pregledava prevashodno kao individualno-egzistencijalno slobodno biće, a ne čovjeka u svom povjesno-kulturnom određenju date etničke, nacionalne, religijske, socijalne i klasne skupine. Čovjek je tvorac povjesti i društva, ali ne kao individualno, slobodno, ničim opterećeno biće. Čovjek pravi povjest i i društvo, ali ne pod uvjetima i predpostavkama koje je sam izabrao već pod nasljeđenim i stečenim historijsko-kulturnim uvjetima i predpostavkama, koje nužno determiniraju njegovo ponašanje kao historijskog subjekta, a ovo nužno ponašanje i socijalno djelovanj stvara određene historijske i imanentne, savremene, socijalne zakone koji su opći, imanentni, konzistentni i temporalno određeni. Praksa nas uči da u svom historijsko-političkom djelovanju (npr. niz revolucija, od francuske revolucije, pa do kineske), kada je riječ o imanentnom, historijskom i socijalnom zakonu ili zakonima, da je rezultanta tih zakona sve ono što je apriori čovjek zamislio, u svojoj glavi, nego što je historija imanentno izgradila, po svom rezultatu. Ovo Gurvičevo indeterminističko stajalište, savremeno-historijska i socijalno politička nauka je izbacila kao izlišno i prevaziđeno. == Odnos općeg, posebnog i pojedinačnog u sociologiji == Kada je riječ o svom odnosu općeg, posebnog i pojedinačnog riječ je o logičko-epistemološkim kategorijama koje su logički struktuirane i između sebe se razlikuju, prevashodno u stupnju racionalne općenitosti, odnosno racionalne apstrakcije, a ta općost, posebnost, pojedinačnost je utemeljena u realnom, objektivnom životu. Sama socijalna zbilja ima svoju strukturu, genezu, statiku i dinamiku, i podijeljena je na njene sastavne dijelove, segmente, različite sfere (ekonomske, kulturne, političke, socijalne, državno-pravne itd.). Kada ljudski um nastoji dokučiti tu objektivnu zbilju, da je misaono racionalno preradi, profilira kroz [[logičke kategorije]], onda on uvijek polazi od datog predmeta. Taj predmet može biti pojedinačan, konkretan - dijalektika konkretnog identiteta koji se može izraziti, upravo, kroz to konkretno, posebno, opće. Riječ je o logičkim kategorijama koje su naučno diferencirane. Ova naučna diferencijacija najbolje se može izraziti u ekonomskoj nauci. Npr. nauka koju diferenciramo kao [[ekonomija poduzeća]] koja se bave konkretnim tipičnim poduzećima, njegovom ekonomskom organizacijom, produktivnošću, intenzivnošću i novostvorenom vrijednošću. Ekonomija poduzeća proučava ono što je tipično za sva poduzeća, određene nacionalne ekonomije ili date ekonomske epohe. Njena raconalna apstrakcija ja na konkretnom nivou. S druge strane, imamo drugu ekonomsku nauku koju definišemo kao [[nacionalna ekonomija|nacionalnu ekonomiju]], koja se bavi imanentnim, ekonomsko-socijalnim zakonitostima određene nacije, države. Ona je na višem racionalnom stupnju apstrakcije i u odnosu na ekonomiku poduzeća, i ona je posebna društvena nauka. Treća nauka koja se bavi općim ekonomskim zakonima određenih nacija, država, ono što je karakteristično za ekonomske zakonitosti tih nacija-država za datu epohu, bavi se [[politička ekonomija]], koja je opća nauka u odnosu na posebnu nacionalnu ekonomiju. Ali kad političku ekonomiju stavimo u dijelektički odnos sa sociologijom, a sociologija je opća, najopćija nauka, po univerzalnim, globalnim zakonima date epohe, onda se politička ekonomija u odnosu na sociologiju javlja kao posebna društvena nauka. Kada govorimo o socijalnoj nauci, riječ je o slijedu logičkih, racionalno-misaonih kategorija koje izražavaju zbiljski, dijalektički odnos objektivne stvarnosti. [[Filozofska antropologija]], npr. postavlja pitanje što je čovjek, kako i na koji način spoznaje svijet, što je njegova egzistencija i esencija. Tada se nađu odgovori, tu prestaje filozofija, a započinje i konstituira se [[socijalna antropologija]], jer sociologija prihvaća naučne odgovore do kojih je došla socijalna antropologija, individualna, psihološka etnologija, etnogeografija, i dr. Nauka što uopćava i diže na viši stepen naučne apstraktnosti, jer sociologija proučavajuću opće socijalne zakone polazi prevashodno od čovjeka, kao rodnog, generičkog bića, koje se realizira u ljudskom rodu. == Također pogledajte == * [[Sociološke discipline]] * [[Historija sociologije]] * [[Teorijski pravci i škole rane sociologije]] * [[Sociološke teorije 20. vijeka]] * [[Charles Wright Mills]] == Literatura == * Dr. Fuad Saltaga, Sociologija, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2002 * Jože Goričar, Pregled socioloških teorija, Izdavačko preduzeće "Rad", Beograd 1969. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sociology}} * [http://www.thearda.com American Religion, arhiva podataka] * [http://www.asanet.org/ Američka Sociološka Asocijacija] * [http://www.anovasofie.net/vl/ Analize sociološke podjele u Evropi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050728083809/http://www.anovasofie.net/vl/ |date=28. 7. 2005 }} * [http://www.ku.edu/%7Esocdept/centuryofsoc.pdf Vijek sociologije na Kanzaskom univerzitetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060115031738/http://www.ku.edu/~socdept/centuryofsoc.pdf |date= 15. 1. 2006}} * [http://www.ucm.es/info/isa/ Internacionalna sociološka asocijacija] * [http://gsociology.icaap.org/methods/ Izvori i metode u socijalnom istraživanju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051201024355/http://gsociology.icaap.org/methods/ |date=1. 12. 2005 }} * [https://web.archive.org/web/20061206010106/http://sociologija.differentia.co.yu/ Klub studenata sociologije] * [http://www.sociosite.net/ SocioSite – Social Sciences Information System] * [https://web.archive.org/web/20051201005156/http://www.sociologyprofessor.com/ Socijalne teorije] * [http://www.sociolog.com/ ''The Sociolog'', Vodič kroz sociologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091211141801/http://www.sociolog.com/ |date=11. 12. 2009 }} {{Društvene nauke}} {{Pozitivizam}} [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Društvene nauke]] 4f20lchmbrxl6xr4pn8sklal7uqat4l Zagreb 0 1098 3899956 3899225 2026-06-23T06:16:21Z EUPBR 172755 /* Galerija */ 3899956 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Zagreb |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Zagreb |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = {{Photomontage| |color=#ffffff | photo1a = Zagreb_(29255640143).jpg | photo2a = Crkva sv. Marka, Zagreb.jpg | photo2b = National and University Library in Zagreb.jpg | photo3a = Umj-paviljon 01.jpg | photo3b = Hnk.jpg | photo5a = 2011-08-18 18-31-41 Croatia Zagreb Cathedral Square 6vl.jpg | position = center | spacing = 2 | border = 0 | size = 275 }} |opis_slike = Zagreb, kolaž |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Flag of Zagreb.svg |grb = Coat of arms of Zagreb.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 133 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 641.00 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 767131 |stanovništvo grad = 663592 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 1232.47 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Tomislav Tomašević |gradonačelnik stranka = Možemo! <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 10000 |pozivni broj = (+385) 1 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka: Ban Jelačić statue which used to be on the north facing the south and was changed with the breakup of Yugoslavia (13023673873).jpg |280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]] '''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom. == Historija == U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom. U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881. Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], 1947. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem 1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]]. Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba. == Geografija == Smješten je u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], duž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijan (istok)|16. meridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te [[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku. === Ptice === Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su [[pjevice]] s 57 vrsta), 6 vrsta [[grabljivica]], 7 vrsta [[djetlić]]a, 16 vrsta [[močvarica]] i 14 vrsta iz ostalih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Više od 30 vrsta prica imaju [[Maksimir]], [[Jarun]], [[Savica]], [[Bundek]] i [[Tuškanac]].<ref>Vedran Lucić, [http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ Objavljen Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220107230200/http://www.ptice.net/izdan-atlas-ptica-gnjezdarica-grada-zagreba/ |date=7. 1. 2022 }}, Ptice.net, pristupljeno 23. maja 2021.</ref> ==== Popis gnjezdarica ==== {{Div col|cols=4}} * ''[[Accipiter gentilis]]'' – jastreb * ''[[Accipiter nisus]]'' – kobac * ''[[Acrocephalus arundinaceus]]'' – veliki trstenjak * ''[[Acrocephalus palustris]]'' – trstenjak mlakar * ''[[Aegithalos caudatus]]'' – dugorepa sjenica * ''[[Alauda arvensis]]'' – poljska ševa * ''[[Alcedo atthis]]'' – vodomar * ''[[Anas platyrhynchos]]'' – divlja patka * ''[[Apus apus]]'' – čiopa * ''[[Asio otus]]'' – mala ušara * ''[[Buteo buteo]]'' – škanjac * ''[[Carduelis carduelis]]'' – češljugar * ''[[Carduelis chloris]]'' – zelendur * ''[[Carduelis cannabina]]'' – juričica * ''[[Certhia brachydactyla]]'' – dugokljuni puzavac * ''[[Charadrius dubius]]'' – kulik sljepčić * ''[[Chlidonias hybridus]]'' – bjelobrada čigra * ''[[Ciconia ciconia]]'' – roda * ''[[Cinclus cinclus]]'' – vodenkos * ''[[Coccothraustes coccothraustes]]'' – batokljun * ''[[Columba livia|Columba livia forma domestica]]'' – gradski golub * ''[[Columba palumbus]]'' – golub grivnjaš * ''[[Corvus cornix]]'' – siva vrana * ''[[Corvus frugilegus]]'' – gačac * ''[[Corvus monedula]]'' – čavka * ''[[Coturnix coturnix]]'' – prepelica * ''[[Crex crex]]'' – kosac * ''[[Cuculus canorus]]'' – kukavica * ''[[Cyanistes caeruleus]]'' – plavetna sjenica * ''[[Cygnus olor]]'' – crvenokljuni labud * ''[[Delichon urbicum]]'' – piljak * ''[[Dendrocopos major]]'' – veliki djetlić * ''[[Dendrocopos medius]]'' – crvenoglavi djetlić * ''[[Dendrocopos minor]]'' – mali djetlić * ''[[Dryocopus martius]]'' – crna žuna * ''[[Emberiza citrinella]]'' – žuta strnadica * ''[[Erithacus rubecula]]'' – crvendać * ''[[Falco peregrinus]]'' – sivi sokol * ''[[Falco subbuteo]]'' – sokol lastavičar * ''[[Falco tinnunculus]]'' – vjetruša * ''[[Ficedula albicollis]]'' – bjelovrata muharica * ''[[Fringilla coelebs]]'' – zeba * ''[[Fulica atra]]'' – liska * ''[[Galerida cristata]]'' – kukmasta ševa * ''[[Gallinula chloropus]]'' – mlakuša * ''[[Garrulus glandarius]]'' – šojka * ''[[Hirundo rustica]]'' – lastavica * ''[[Ixobrychus minutus]]'' – čapljica voljak * ''[[Jynx torquilla]]'' – vijoglav * ''[[Lanius collurio]]'' – rusi svračak * ''[[Larus ridibundus]]'' – riječni galeb * ''[[Lophophanes cristatus]]'' – kukmasta sjenica * ''[[Luscinia megarhynchos]]'' – slavuj * ''[[Merops apiaster]]'' – pčelarica * ''[[Motacilla alba]]'' – bijela pastirica * ''[[Motacilla cinerea]]'' – gorska pastirica * ''[[Motacilla flava]]'' – žuta pastirica * ''[[Muscicapa striata]]'' – siva muharica * ''[[Netta rufina]]'' – patka gogoljica * ''[[Oenanthe oenanthe]]'' – sivkasta bjeloguza * ''[[Oriolus oriolus]]'' – vuga * ''[[Otus scops]]'' – ćuk * ''[[Parus major]]'' – velika sjenica * ''[[Passer domesticus]]'' – vrabac * ''[[Passer montanus]]'' – poljski vrabac * ''[[Perdix perdix]]'' – trčka * ''[[Phasianus colchicus]]'' – fazan * ''[[Phylloscopus collybita]]'' – zviždak * ''[[Phylloscopus sibilatrix]]'' – šumski zviždak * ''[[Phoenicurus ochruros]]'' – mrka crvenrepka * ''[[Phoenicurus phoenicurus]]'' – šumska crvenrepka * ''[[Pica pica]]'' – svraka * ''[[Picus canus]]'' – siva žuna * ''[[Picus viridis]]'' – zelena žuna * ''[[Podiceps cristatus]]'' – ćubasti gnjurac * ''[[Poecile palustris]]'' – crnoglava sjenica * ''[[Periparus ater]]'' – jelova sjenica * ''[[Regulus regulus]]'' – zlatoglavi kraljić * ''[[Remiz pendulinus]]'' – sjenica mošnjarka * ''[[Riparia riparia]]'' – bregunica * ''[[Saxicola rubetra]]'' – smeđoglavi batić * ''[[Saxicola torquatus]]'' – crnoglavi batić * ''[[Serinus serinus]]'' – žutarica * ''[[Sitta europaea]]'' – brgljez * ''[[Sterna albifrons]]'' – mala čigra * ''[[Sterna hirundo]]'' – crvenokljuna čigra * ''[[Streptopelia decaocto]]'' – gugutka * ''[[Streptopelia turtur]]'' – grlica * ''[[Strix aluco]]'' – šumska sova * ''[[Sturnus vulgaris]]'' – čvorak * ''[[Sylvia atricapilla]]'' – crnokapa grmuša * ''[[Sylvia communis]]'' – grmuša pjenica * ''[[Sylvia curruca]]'' – grmuša čevrljinka * ''[[Sylvia nisoria]]'' – pjegava grmuša * ''[[Tachybaptus ruficollis]]'' – mali gnjurac * ''[[Turdus merula]]'' – kos * ''[[Turdus philomelos]]'' – drozd cikelj * ''[[Turdus viscivorus]]'' – drozd imelaš * ''[[Troglodytes troglodytes]]'' – palčić * ''[[Vanellus vanellus]]'' – vivak {{Div col end}} == Klima == Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&nbsp;°C. ==Gradske četvrti== {| class="wikitable sortable" |- ! Gradska četvrt || Br. stanovnika (popis [[2021.]]) |- | Brezovica || 12.046 |- | Črnomerec || 38.084 |- | Donja Dubrava || 33.537 |- | Donji Grad || 31.209 |- | Gornja Dubrava || 58.255 |- | Gornji Grad–Medveščak || 26.423 |- | Maksimir || 47.356 |- | Novi Zagreb–istok || 55.898 |- | Novi Zagreb–zapad || 63.917 |- | Peščenica–Žitnjak || 53.023 |- | Podsljeme || 18.974 |- | Podsused–Vrapče || 44.910 |- | Sesvete || 70.800 |- | Stenjevec || 53.862 |- | Trešnjevka–jug || 65.324 |- | Trešnjevka–sjever || 52.974 |- | Trnje || 40.539 |- | '''ukupno''' || 767.131 |- |} ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Zagreb)|popisu stanovništva 2021.]] Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592. === Grad Zagreb === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017 || 767.131 |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small> === Zagreb (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163 || 663.592 |} <small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja [[Bačun]], [[Bidrovec]], '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', [[Dešćevec]], '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', [[Donji Markuševec]], [[Dubrava Markuševečka]], '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', [[Gornji Markuševec]], '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', [[Popovec (bivše naselje)|Popovec]], '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', [[Štefanovec]], [[Trnava (Zagreb)|Trnava]], '''Trnava Resnička''', [[Vidovec (Zagreb)|Vidovec]], '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i [[Žitnjak]], koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small> === Popis 1991. === {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Zagreb |- | 1991. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 706,770 | label1 = [[Hrvati]] 594,323 | value1 = 84.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Srbi]] 44,384 | value2 = 6.27 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218 | value3 = 2.01 | color3 = #8B008B | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247 | value4 = 1.59 | color4 = #228B22 | label5 = [[Slovenci]] 6,299 | value5 = 0.89 | color5 = #FF55A3 | label6 = [[Albanci]] 2,526 | value6 = 0.35 | color6 = #4B3621 | label7 = [[Crnogorci]] 2,332 | value7 = 0.32 | color7 = #C19A6B | label8 = [[Makedonci]] 1,707 | value8 = 0.24 | color8 = #FF7E00 | label9 = [[Mađari]] 1,033 | value9 = 0.14 | color9 = #665D1E | label10 = [[Česi]] 973 | value10 = 0.13 | color10 = #B94E48 | label11 = [[Romi]] 902 | value11 = 0.12 | color11 = #91A3B0 | label12 = [[Jevreji]] 392 | value12 = 0.05 | color12 = #F0DC82 | label13 = [[Nijemci]] 296 | value13 = 0.04 | color13 = #BDB76B | label14 = [[Italijani]] 261 | value14 = 0.03 | color14 = #007FFF | label15 = [[Ukrajinci]] 249 | value15 = 0.03 | color15 = #7FFF00 | label16 = [[Rusi]] 214 | value16 = 0.03 | color16 = #F400A1 | label17 = [[Slovaci]] 203 | value17 = 0.02 | color17 = #9966CC | label18 = [[Bugari]] 144 | value18 = 0.02 | color18 = #FF9966 | label19 = [[Poljaci]] 127 | value19 = 0.01 | color19 = #800020 | label20 = [[Rusini]] 117 | value20 = 0.01 | color20 = #00416A | label21 = [[Rumuni]] 105 | value21 = 0.01 | color21 = #08E8DE | label22 = [[Turci]] 77 | value22 = 0.01 | color22 = #006A4E | label23 = [[Grci]] 68 | value23 = 0.00 | color23 = #0087BD | label24 = [[Austrijanci]] 56 | value24 = 0.00 | color24 = #9F8170 | label25 = [[Vlasi]] 7 | value25 = 0.00 | color25 = #96C8A2 | label26 = ostali 621 | value26 = 0.08 | color26 = #FFBF00 | label27 = neopredijeljeni 14,498 | value27 = 2.05 | color27 = #C154C1 | label28 = region. opr. 1,297 | value28 = 0.18 | color28 = #66424D | label29 = nepoznato 8,094 | value29 = 1.14 | color29 = #A2A2D0 }} |- |} ===Popis 1910. === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Zagreb |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595 | value1 = 81.25 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469 | value2 = 5.01 | color2 = #FF55A3 | label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512 | value3 = 4.13 | color3 = #BDB76B | label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104 | value4 = 3.76 | color4 = #665D1E | label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024 | value5 = 3.69 | color5 = #FF0000 | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234 | value6 = 1.13 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338 | value7 = 0.31 | color7 = #007FFF | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134 | value8 = 0.12 | color8 = #9966CC | label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46 | value9 = 0.04 | color9 = #00416A | label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22 | value10 = 0.02 | color10 = #08E8DE | label11 = ostali 551 | value11 = 0.50 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 109,029 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 98,998 | value1 = 90.79 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275 | value2 = 3.92 | color2 = #FFBF00 | label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201 | value3 = 3.85 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598 | value4 = 0.54 | color4 = #551B8C | label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552 | value5 = 0.50 | color5 = #84DE02 | label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330 | value6 = 0.30 | color6 = #592720 | label7 = ostali 75 | value7 = 0.06 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} === Univerzitet === {{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}} Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište'') drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000. Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. === Naučne institucije === U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]]. === Srednje škole i gimnazije === U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]] Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]] Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]] Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]] Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]] Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno 1876. Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]] Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]] Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]] Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]] Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]] Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]] Datoteka:Crkva sv. Marka, ZG.jpg|[[Crkva sv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]] Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]] Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave |"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]] Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"]] Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]] Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]] Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]] Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]] Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]] Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]] Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[Zagrebačka arena]] Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska Datoteka: Zagreb, Croatia July 2022 - Blue Tram (cropped).jpg |Plavi tramvaj Datoteka: Croati Airlines A319.jpg |[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački aerodrom]] Pleso u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] </gallery> {{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Panorama Zagreba}} == Također pogledajte == * [[Eurotower]] * [[Medicinski fakultet u Zagrebu]] * [[Medveščak]] * [[Zagrepčanka]] * [[Cibonin toranj]] * [[Tehnički muzej Nikola Tesla]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Zagreb}} * [http://www.zagreb.hr Službeni sajt] * [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba] {{stub-grad-Hrvatska}} {{Zagreb}} {{Zagreb-gradske četvrti}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Gradovi_u_Hrvatskoj}} {{Županije u Hrvatskoj}} {{Sava}} [[Kategorija:Zagreb|*]] [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] idzb6r04jsc8exafcd2ckvyf6mhobge Lav Tolstoj 0 1473 3899678 3797368 2026-06-22T12:16:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899678 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Lav Tolstoj | slika = Ilya Efimovich Repin (1844-1930) - Portrait of Leo Tolstoy (1887).jpg | opis_slike = | puno_ime = Lav Nikolajevič Tolstoj | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1828|09|09}} | mjesto_rođenja = [[Jasnaja Poljana]], [[Ruska imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1910|11|20|1828|09|09}} | mjesto_smrti = [[Astapovo]], Ruska imperija | zanimanje = književnik | jezik = [[Ruski jezik]] | nacionalnost = Rus | obrazovanje = | period = 1852–1910 | žanr = Realizam | poznata_djela = {{plainlist| * ''[[Rat i mir]]'' * ''[[Ana Karenjina]]'' * ''[[Uskrsnuće]]'' }} | supružnik = Sophia Behrs | djeca = 13 | nagrade = | potpis = Leo Tolstoy signature.svg | veb-sajt = }} '''Lav Nikolajevič Tolstoj''' ({{jez-ru|{{Bezkurziva|Лев Никола́евич Толсто́й}}}}) (Rođen 9. septembra 1828, [[Yasnaya Polyana|Jasnaja Poljana]], [[Rusija|Ruska Imperija]] - 20. novembra 1910) bio je [[Ruski jezik|ruski]] književnik,<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Leo-Tolstoy|title=Leo Tolstoy {{!}} Russian writer|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=17. 2. 2020}}</ref> koji se smatra jednim od najvećih pisaca svih vremena.<ref name="Britannica">{{cite encyclopedia |url= https://www.britannica.com/biography/Leo-Tolstoy |title=Leo Tolstoy |encyclopedia=[[Britannica.com]] |access-date=4. 9. 2018}}</ref> == Biografija == Bio je nominovan za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] svake godine od 1902. do 1906. i za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1901., 1902. i 1909. godine; činjenica da nikada nije pobijedio je velika kontroverza.<ref>{{Cite web| url= https://old.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=9303| title=Nomination Database| website= nobelprize.org|access-date=8. 3. 2019| archive-date=6. 10. 2019| archive-url= https://archive.today/20191006000718/https://old.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=9303|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web| url=https://www.nobelprize.org/ceremonies/proclamation-sent-to-leo-tolstoy-after-the-1901-years-presentation-of-nobel-prizes/|title=Proclamation sent to Leo Tolstoy after the 1901 year's presentation of Nobel Prizes| website= nobelprize.org|language=en-US| access-date=8. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web| url= https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1950/10/winning-the-nobel-prize/305480/|title=Winning the Nobel Prize|last=Hedin|first=Naboth|date=1. 10. 1950| work= [[The Atlantic]] | language=en-US|access-date=8. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite news| url=https://www.huffingtonpost.com/2010/10/07/nobel-prize-in-literature_1_n_752826.html|title=Nobel Prize Snubs In Literature: 9 Famous Writers Who Should Have Won |date=7. 10. 2010|work=Huffington Post| access-date=8. 3. 2019| language= en-US}}</ref> Značajna djela uključuju romane [[Rat i mir]] (1869) i [[Ana Karenjina]] (1878),<ref>{{cite magazine |url= https://www.newyorker.com/books/page-turner/facing-death-with-tolstoy |title=Facing death with Tolstoy |magazine= [[The New Yorker]] |last= Beard |first=Mary |date=5. 11. 2013}}</ref> koji se često navode kao vrhunci realističke fantastike.<ref name="Britannica" /> Prvi put je stekao književno priznanje u svojim dvadesetim godinama svojom poluautobiografskom trilogijom, [[Djetinjstvo, dječaštvo i mladost]] (1852–1856) i [[Sevastopoljske crtice]] (1855), zasnovane na iskustvima iz Krimskog rata. Njegova fikcija uključuje desetine kratkih priča poput "Poslije bala" (1911) i nekoliko novela kao što su Smrt Ivana Iljiča (1886), Porodična sreća (1859) i Hadži Murat (1912). Pisao je i drame i filozofske eseje. 1870-ih doživio je duboku moralnu krizu, nakon čega je uslijedilo ono što je smatrao jednako dubokim duhovnim buđenjem, kao što je navedeno u svojnefikcionalnom djelu Ispovijest (1882). Njegovo doslovno tumačenje Isusovog etičkog učenja, usredsređeno na [[Propovijed na gori]], dovelo ga je do toga da postane vatreni kršćanski anarhista i pacifista.<ref name="Britannica" /> Njegove ideje o nenasilnom otporu, izražene u djelima kao što je "Kraljevstvo Božje je u vama" (1894), imale su dubok utjecaj na ključne ličnosti 20. stoljeća kao što su [[Mahatma Gandhi]]<ref name="ResistNotEvil">[http://www-ee.stanford.edu/~hellman/opinion/Resist_Not.html Martin E. Hellman, ''Resist Not Evil'' in ''World Without Violence'' (Arun Gandhi ed.), M.K. Gandhi Institute, 1994], pristupljeno 14. 12. 2006</ref> i [[Martin Luther King Jr.]]<ref>{{cite book | last1=King | first1=Martin Luther Jr. |first2=Clayborne | last2= Carson | title = The Papers of Martin Luther King, Jr., Volume V: Threshold of a New Decade, January 1959&nbsp;– December 1960 | publisher = University of California Press | year = 2005 | pages = 149, 269, 248 |url = https://books.google.com/books?id=TU_HozbJSC8C&pg=PA269 | isbn = 978-0-520-24239-5 |display-authors=etal}}</ref> Također je postao posvećeni zagovornik džordžizma, ekonomske filozofije [[Henry George]], koju je ugradio u svoje pisanje, posebno u romanu ''Uskrsnuće'' (1899). == Rani život == Rođen je kao četvrto dijete od ukupno pet u aristokratskoj, porodici ali je zbog rane smrti roditelja odgajan kod familije. Godine 1844. Tolstoj je upisao pravo i orijentalne jezike na [[Univerzitet u Kazanju|Univerzitetu u Kazanju]], ali je ubrzo napustio studije i vratio se u rodno mjesto. Da bi pobjegao od kockarskih dugova, 1851. priključio se svom bratu na putu za [[Kavkaz]], gdje će pristupiti vojsci. Nakon godinu dana, objavljena je njegova prva knjiga. Bilo je to ''Djetinjstvo'', prvi dio trilogije o mladosti. == Bibliografija == ''Nepotpuna bibliografija'' (''u zagradi godina objavljivanja'') * ''Djetinjstvo'' (1852) * ''Dječaštvo'' (1854) * ''Mladost'' (1857) * ''Sevastopoljske pripovijetke'' (1855–1856) * ''Obiteljska sreća'' (1859) * ''Kozaci'' (1863) * ''Polikuška'' (1863) * ''[[Rat i mir]]'' (1867–1869) * ''[[Ana Karenjina]]'' (1873–1877) * ''Smrt Ivana Iljiča'' (1884–1886) * ''Vlast tame'' (1886) * ''Plodovi prosvjete'' (1886–1889) * ''Gospodar i sluga'' (1895) * ''Uskrsnuće'' (1889–1899) * ''Kreutcerova sonata'' (1890) * ''Otac Sergije'' (1890–1889) * ''Živi leš'' (1900) * ''Hadži Murat'' (1896–1904) * ''Krug čitanja'' (1903) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Leo Tolstoy}}{{Wikicitat|Lav Nikolajevič Tolstoj}} * [http://www.online-literature.com/tolstoy/anna_karenina Ana Karenjina] (en) * [http://www.online-literature.com/tolstoy/war_and_peace Rat i mir] (en) == Reference == {{Refspisak|}} ==Dodatna literatura== * {{cite book|last=Bayley|first=John|year=1997|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=_UVvDwAAQBAJ|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-07463-0744-1}} * {{cite book|editor-last=Bloom|editor-first=Harold|year=2009|orig-year=2003|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=Jhw9Bg42pSMC|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-14381-1328-9}} * {{cite book|last=Dillon|first=Emile Joseph|year=1934|title=Count Leo Tolstoy: A New Portrait|url=https://books.google.com/books?id=LmgVAAAAQAAJ|publisher=Hutchinson}} * {{cite book|last=Moulin|first=Daniel|year=2014|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=d1WCBAAAQBAJ|publisher=[[Bloomsbury Publishing]]|isbn=978-14725-0484-5}} * {{cite book|last=Rowe|first=William W.|year=1986|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=HBp8AAAAIAAJ|publisher=[[Twayne Publishers]]|isbn=978-08057-6623-3}} * {{cite book|last=Simmons|first=Ernest Joseph|year=1946|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=LxR8AAAAIAAJ|publisher=[[Little, Brown and Company]]}} * {{cite book|last=Zorin|first=Andrei|year=2020|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=Kc3ADwAAQBAJ|publisher=Reaktion Books|isbn=978-17891-4256-3}} * Craraft, James. ''Two Shining Souls: Jane Addams, Leo Tolstoy, and the Quest for Global Peace'' (Lanham: Lexington, 2012). str. 179. * {{cite journal|last1=Lednicki|first1=Waclaw|title=Tolstoy through American eyes|url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.185585/2015.185585.The-Slavonic-Reviewvol64#page/n455/mode/2up|journal=The Slavonic and East European Review|date=april 1947|volume=25|issue=65}} * {{cite book |last1=Leon |first1=Derrick |title=Tolstoy His Life and Work |url=https://archive.org/details/tolstoyhislifewo0000derr |date=1944 |publisher=Routledge |location=London}} * [http://www.wsws.org/en/articles/2010/12/tols-d02.html ''Trotsky's 1908 tribute to Leo Tolstoy''] Published by the International Committee of the Fourth International (ICFI). * [https://archive.org/details/lifetolstoy00maudgoog ''The Life of Tolstoy: Later years''] by [[Aylmer and Louise Maude|Aylmer Maude]], Dodd, Mead and Company, 1911 at Internet Archive * ''[[q:Robert Hunter (author)#Why We Fail as Christians (1919)|Why We Fail as Christians]]'' by [[Robert Hunter (author)|Robert Hunter]], The Macmillan Company, 1919 at Wikiquote * [https://archive.org/details/whywefailaschri00huntgoog ''Why we fail as Christians''] by Robert Hunter, The Macmillan Company, 1919 at Google Books {{DEFAULTSORT:Tolstoj, Lav Nikolajevič}} [[Kategorija:Rođeni 1828.]] [[Kategorija:Umrli 1910.]] [[Kategorija:Ruski pisci]] [[Kategorija:Članovi SANU]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] b0hk2g81dtr86e1yos94w14vlzo8toj 3899742 3899678 2026-06-22T12:28:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899742 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Lav Tolstoj | slika = Ilya Efimovich Repin (1844-1930) - Portrait of Leo Tolstoy (1887).jpg | opis_slike = | puno_ime = Lav Nikolajevič Tolstoj | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1828|09|09}} | mjesto_rođenja = [[Jasnaja Poljana]], [[Ruska imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1910|11|20|1828|09|09}} | mjesto_smrti = [[Astapovo]], Ruska imperija | zanimanje = književnik | jezik = [[Ruski jezik]] | nacionalnost = Rus | obrazovanje = | period = 1852–1910 | žanr = Realizam | poznata_djela = {{plainlist| * ''[[Rat i mir]]'' * ''[[Ana Karenjina]]'' * ''[[Uskrsnuće]]'' }} | supružnik = Sophia Behrs | djeca = 13 | nagrade = | potpis = Leo Tolstoy signature.svg | veb-sajt = }} '''Lav Nikolajevič Tolstoj''' ({{jez-ru|{{Bezkurziva|Лев Никола́евич Толсто́й}}}}) (Rođen 9. septembra 1828, [[Yasnaya Polyana|Jasnaja Poljana]], [[Rusija|Ruska Imperija]] - 20. novembra 1910) bio je [[Ruski jezik|ruski]] književnik,<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Leo-Tolstoy|title=Leo Tolstoy {{!}} Russian writer|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=17. 2. 2020}}</ref> koji se smatra jednim od najvećih pisaca svih vremena.<ref name="Britannica">{{cite encyclopedia |url= https://www.britannica.com/biography/Leo-Tolstoy |title=Leo Tolstoy |encyclopedia=[[Britannica.com]] |access-date=4. 9. 2018}}</ref> == Biografija == Bio je nominovan za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] svake godine od 1902. do 1906. i za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1901., 1902. i 1909. godine; činjenica da nikada nije pobijedio je velika kontroverza.<ref>{{Cite web| url= https://old.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=9303| title=Nomination Database| website= nobelprize.org|access-date=8. 3. 2019| archive-date=6. 10. 2019| archive-url= https://archive.today/20191006000718/https://old.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=9303|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web| url=https://www.nobelprize.org/ceremonies/proclamation-sent-to-leo-tolstoy-after-the-1901-years-presentation-of-nobel-prizes/|title=Proclamation sent to Leo Tolstoy after the 1901 year's presentation of Nobel Prizes| website= nobelprize.org|language=en-US| access-date=8. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web| url= https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1950/10/winning-the-nobel-prize/305480/|title=Winning the Nobel Prize|last=Hedin|first=Naboth|date=1. 10. 1950| work= [[The Atlantic]] | language=en-US|access-date=8. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite news| url=https://www.huffingtonpost.com/2010/10/07/nobel-prize-in-literature_1_n_752826.html|title=Nobel Prize Snubs In Literature: 9 Famous Writers Who Should Have Won |date=7. 10. 2010|work=Huffington Post| access-date=8. 3. 2019| language= en-US}}</ref> Značajna djela uključuju romane [[Rat i mir]] (1869) i [[Ana Karenjina]] (1878),<ref>{{cite magazine |url= https://www.newyorker.com/books/page-turner/facing-death-with-tolstoy |title=Facing death with Tolstoy |magazine= [[The New Yorker]] |last= Beard |first=Mary |date=5. 11. 2013}}</ref> koji se često navode kao vrhunci realističke fantastike.<ref name="Britannica" /> Prvi put je stekao književno priznanje u svojim dvadesetim godinama svojom poluautobiografskom trilogijom, [[Djetinjstvo, dječaštvo i mladost]] (1852–1856) i [[Sevastopoljske crtice]] (1855), zasnovane na iskustvima iz Krimskog rata. Njegova fikcija uključuje desetine kratkih priča poput "Poslije bala" (1911) i nekoliko novela kao što su Smrt Ivana Iljiča (1886), Porodična sreća (1859) i Hadži Murat (1912). Pisao je i drame i filozofske eseje. 1870-ih doživio je duboku moralnu krizu, nakon čega je uslijedilo ono što je smatrao jednako dubokim duhovnim buđenjem, kao što je navedeno u svojnefikcionalnom djelu Ispovijest (1882). Njegovo doslovno tumačenje Isusovog etičkog učenja, usredsređeno na [[Propovijed na gori]], dovelo ga je do toga da postane vatreni kršćanski anarhista i pacifista.<ref name="Britannica" /> Njegove ideje o nenasilnom otporu, izražene u djelima kao što je "Kraljevstvo Božje je u vama" (1894), imale su dubok utjecaj na ključne ličnosti 20. stoljeća kao što su [[Mahatma Gandhi]]<ref name="ResistNotEvil">[http://www-ee.stanford.edu/~hellman/opinion/Resist_Not.html Martin E. Hellman, ''Resist Not Evil'' in ''World Without Violence'' (Arun Gandhi ed.), M.K. Gandhi Institute, 1994], pristupljeno 14. 12. 2006</ref> i [[Martin Luther King Jr.]]<ref>{{cite book | last1=King | first1=Martin Luther Jr. |first2=Clayborne | last2= Carson | title = The Papers of Martin Luther King, Jr., Volume V: Threshold of a New Decade, January 1959&nbsp;– December 1960 | publisher = University of California Press | year = 2005 | pages = 149, 269, 248 |url = https://books.google.com/books?id=TU_HozbJSC8C&pg=PA269 | isbn = 978-0-520-24239-5 |display-authors=etal}}</ref> Također je postao posvećeni zagovornik džordžizma, ekonomske filozofije [[Henry George]], koju je ugradio u svoje pisanje, posebno u romanu ''Uskrsnuće'' (1899). == Rani život == Rođen je kao četvrto dijete od ukupno pet u aristokratskoj, porodici ali je zbog rane smrti roditelja odgajan kod familije. Godine 1844. Tolstoj je upisao pravo i orijentalne jezike na [[Univerzitet u Kazanju|Univerzitetu u Kazanju]], ali je ubrzo napustio studije i vratio se u rodno mjesto. Da bi pobjegao od kockarskih dugova, 1851. priključio se svom bratu na putu za [[Kavkaz]], gdje će pristupiti vojsci. Nakon godinu dana, objavljena je njegova prva knjiga. Bilo je to ''Djetinjstvo'', prvi dio trilogije o mladosti. == Bibliografija == ''Nepotpuna bibliografija'' (''u zagradi godina objavljivanja'') * ''Djetinjstvo'' (1852) * ''Dječaštvo'' (1854) * ''Mladost'' (1857) * ''Sevastopoljske pripovijetke'' (1855–1856) * ''Obiteljska sreća'' (1859) * ''Kozaci'' (1863) * ''Polikuška'' (1863) * ''[[Rat i mir]]'' (1867–1869) * ''[[Ana Karenjina]]'' (1873–1877) * ''Smrt Ivana Iljiča'' (1884–1886) * ''Vlast tame'' (1886) * ''Plodovi prosvjete'' (1886–1889) * ''Gospodar i sluga'' (1895) * ''Uskrsnuće'' (1889–1899) * ''Kreutcerova sonata'' (1890) * ''Otac Sergije'' (1890–1889) * ''Živi leš'' (1900) * ''Hadži Murat'' (1896–1904) * ''Krug čitanja'' (1903) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Leo Tolstoy}}{{Wikicitat|Lav Nikolajevič Tolstoj}} * [http://www.online-literature.com/tolstoy/anna_karenina Ana Karenjina] (en) * [http://www.online-literature.com/tolstoy/war_and_peace Rat i mir] (en) == Reference == {{Refspisak|}} ==Dodatna literatura== * {{cite book|last=Bayley|first=John|year=1997|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=_UVvDwAAQBAJ|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-07463-0744-1}} * {{cite book|editor-last=Bloom|editor-first=Harold|year=2009|orig-year=2003|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=Jhw9Bg42pSMC|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-14381-1328-9}} * {{cite book|last=Dillon|first=Emile Joseph|year=1934|title=Count Leo Tolstoy: A New Portrait|url=https://books.google.com/books?id=LmgVAAAAQAAJ|publisher=Hutchinson}} * {{cite book|last=Moulin|first=Daniel|year=2014|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=d1WCBAAAQBAJ|publisher=[[Bloomsbury Publishing]]|isbn=978-14725-0484-5}} * {{cite book|last=Rowe|first=William W.|year=1986|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=HBp8AAAAIAAJ|publisher=[[Twayne Publishers]]|isbn=978-08057-6623-3}} * {{cite book|last=Simmons|first=Ernest Joseph|year=1946|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=LxR8AAAAIAAJ|publisher=[[Little, Brown and Company]]}} * {{cite book|last=Zorin|first=Andrei|year=2020|title=Leo Tolstoy|url=https://books.google.com/books?id=Kc3ADwAAQBAJ|publisher=Reaktion Books|isbn=978-17891-4256-3}} * Craraft, James. ''Two Shining Souls: Jane Addams, Leo Tolstoy, and the Quest for Global Peace'' (Lanham: Lexington, 2012). str. 179. * {{cite journal|last1=Lednicki|first1=Waclaw|title=Tolstoy through American eyes|url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.185585/2015.185585.The-Slavonic-Reviewvol64#page/n455/mode/2up|journal=The Slavonic and East European Review|date=april 1947|volume=25|issue=65}} * {{cite book |last1=Leon |first1=Derrick |title=Tolstoy His Life and Work |url=https://archive.org/details/tolstoyhislifewo0000derr |date=1944 |publisher=Routledge |location=London}} * [http://www.wsws.org/en/articles/2010/12/tols-d02.html ''Trotsky's 1908 tribute to Leo Tolstoy''] Published by the International Committee of the Fourth International (ICFI). * [https://archive.org/details/lifetolstoy00maudgoog ''The Life of Tolstoy: Later years''] by [[Aylmer and Louise Maude|Aylmer Maude]], Dodd, Mead and Company, 1911 at Internet Archive * ''[[q:Robert Hunter (author)#Why We Fail as Christians (1919)|Why We Fail as Christians]]'' by [[Robert Hunter (author)|Robert Hunter]], The Macmillan Company, 1919 at Wikiquote * [https://archive.org/details/whywefailaschri00huntgoog ''Why we fail as Christians''] by Robert Hunter, The Macmillan Company, 1919 at Google Books {{DEFAULTSORT:Tolstoj, Lav Nikolajevič}} [[Kategorija:Rođeni 1828.]] [[Kategorija:Umrli 1910.]] [[Kategorija:Ruski pisci]] [[Kategorija:Članovi SANU]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] aoqj1i6jlz803ltf2gxccnzo37wn12o Slaveni 0 1506 3899934 3849695 2026-06-23T04:02:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899934 wikitext text/x-wiki [[File:Slavic countries in Euroasia.png|thumb|450px|desno|Slavenske zemlje na evroazijskom području]] '''Slaveni''' su [[Indoevropski jezici|indoevropska]] etno-lingvistička grupa koja govori različite [[Slavenski jezici|slavenske jezike]] u okviru veće [[Baltoslavenski jezici|balto-slavenske jezičke]] grupe. Porijeklom su iz [[Evroazija|Evroazije]], koja se proteže od [[Srednja Evropa|Srednje]], [[Istočna Evropa|Istočne]] i [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], pa sve do sjevera i istoka do [[Sjeverna Evropa|Sjeveroistočne Evrope]], [[Sjeverna Azija|Sjeverne Azije]] ([[Sibir]]), [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]a i [[Centralna Azija|Centralne Azije]] (posebno [[Kazahstan]] i [[Turkmenistan]]), kao i historijskoj [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]] (posebno u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]) i [[Zapadna Azija|Zapadnoj Aziji]] (uključujući [[Anadolija|Anadoliju]]). Od početka 6. vijeka naseljavaju se (gdje postaju i većina) u [[Srednja Evropa|Srednjoj]], [[Istočna Evropa|Istočnoj]] i [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]]. Danas postoji velika slavenska dijaspora u cijeloj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], posebno u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]] kao rezultat [[Imigracija|imigracije]]. Slaveni su najveća etno-lingvistička grupa u Evropi.<ref>{{cite web|title=Slavic Countries|url=http://www.worldatlas.com/articles/slavic-countries.html|website=WorldAtlas|language=en}}</ref> Slaveni se mogu grupisati po [[Religija|religijskoj]] osnovi, od kojih većina praktikuje [[Pravoslavlje|pravoslavno hrišćanstvo]]. Pravoslavni Slaveni su [[Bjelorusi]], [[Bugari]], [[Makedonci]], [[Crnogorci]], [[Rusi]], [[Srbi]] i [[Ukrajinci]] i definisani su pravoslavnim običajima i [[Ćirilica|ćirilicom]], kao i njihovom kulturnom vezom sa [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskim Carstvom]] (Srbi ravnopravno koriste i [[Latinica|latinicu]]). Njihova druga najčešća religija je [[katoličanstvo]]. Katolički Slaveni su: [[Hrvati]], [[Česi]], Kašubi, Moravci, [[Poljaci]], Šilejci, [[Slovaci]], [[Slovenci]] i Sorbovi i definisani su njihovim latinskim utjecajem i naslijeđem i vezom sa [[Zapadna Evropa|zapadnom Evropom]]. Postoje i značajne [[Protestantizam|protestantske]] i [[Luteranizam|luteranske]] manjine, posebno među zapadnim Slavenima, kao što su historijska [[češka plemena]] [[Husiti]]. Treća najveća religija među Slavenima je [[islam]]. U muslimanske Slavene spadaju: [[Bošnjaci]], [[Pomaci]], [[Goranci]], [[Torbeši]] i druge muslimanske manjine u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Moderni slavenski narodi i etničke grupe znatno su genetski i kulturno raznovrsni, a odnosi između njih (čak i unutar pojedinih grupa) kreću se od etničke solidarnosti do međusobnog neprijateljstva.<ref name="Psychology Press">{{cite book|author1=Robert Bideleux|author2=Ian Jeffries|title=A History of Eastern Europe: Crisis and Change|url=https://books.google.com/books?id=Vzw8CHYQobAC|date=januar 1998|publisher=Psychology Press|isbn=978-0-415-16112-1}}</ref> == Etnonim == Najstariji spomen slavenskog [[etnonim]]a iz 6. vijeka dolaze od bizantijskog historičara [[Prokopije iz Cezareje|Prokopija]], koji je pisao na [[Srednjovjekovni grčki jezik|grčkom bizantijskom jeziku]], koristeći razne oblike kao što su Sklaboi (Σκλάβοι), Sklabēnoi (Σκλαβηνοί), Sklauenoi (Σκλαβῖνοι), ili Sklabinoi (Σκλαβῖνοι), dok se njegov savremenik i historičar [[Jordanes]] služio nazivom Sclaveni na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. Najstariji dokumenti koji su bili napisani na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]] potječu iz 9. vijeka, svjedoče autonim kao Slověne (Словѣне). Ovi oblici ukazuju na slavenski autonim koji se može rekonstruisati na [[Praslavenski jezik|praslavenskom jeziku]] kao "Slověninʺ, množina od Slověne. Rekonstruirani autonim "Slověninʺ se obično smatra da je nastao iz "''slovo''" ([[Bosanski jezik|bos.]] "riječ"), izvorno označavajući "ljude koji govore (isti jezik)," ili ljudi koji se međusobno razumiju. Za razliku od slavenske riječi němʹcʹ (němьcь) koja označava njemački narod, tj. što znači "tihi, nijemi ljudi" (od slavenskog "''němъ''" "nijem", "mrmljanje"). Riječ "''slovo''" ("riječ") i srodna riječ slava ("slava") i sluh potječu iz [[Indoevropski prajezik|indoevropskog]] korijena riječi "''kel''" ("govoriti o", "slava"), srodno riječi (kléos - κλέος)koja na drevnom grčkom jeziku znači "slava", kao u imenu [[Perikle]], latinski "clueo" ("biti pozvan"). == Historija i porijeklo == {{Glavni|Stari Slaveni|Slaveni (etnonim)|Veneti (Slaveni)|Anti|Sklavinija|Vendi}} === Prva pominjanja === [[Datoteka:Slavic peoples 6th century historical map.jpg|thumb|250px|desno|Slavenski narodi u 6. vijeku.]] U drevnim rimskim izvorima ranoslavenski narodi se nazivaju [[Veneti]], a navodi se da su živjeli na području središnje Evrope istočno od [[Germani|germanskog]] plemena [[Svevi]] i zapadno od [[iran]]skih [[Sarmati|Sarmata]] u 1. i 2. vijeku nove ere.<ref>Coon, Carleton S. (1939) ''The Peoples of Europe''. Chapter VI, Sec. 7 New York: Macmillan Publishers.</ref><ref>Tacitus. ''Germania'', page 46.</ref> Slaveni pod imenom [[Anti]] i [[Sklavinija|Sklaveni]] prvi put se pojavljuju u bizantijskim zapisima početkom 6. vijeka. Bizantijski historiografi u vrijeme vladavine [[Justinijan I|Justiniana I]] (527–565), kao što su Prokopije iz Cezareje, [[Jordan|Jordana]] i [[Teofilakt Simokata]]. Oni opisuju plemena (sa prethodno navedenim imenima) koja dolaze iz područja [[Karpati|Karpata]], donjeg [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]], napadajući podunavske provincije [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Jordanes u svom djelu [[Getika]] (napisano 550. ili 551. n.e.) opisuje Venete kao "naseljenu naciju" čije naseobine počinju od izvora rijeke [[Visla|Visle]] i zauzimaju "veliko prostranstvo zemlje". On opisuje Venete kao pretke Anta i Sklavena, dva rana slavenska plemena, koja su se pojavila na bizantijskoj granici početkom 6. vijeka. Prokopije je 545. godine napisao da su "Sklaveni i Anti zapravo imali jedno ime u dalekoj prošlosti, jer su se oba plemena zvala [[Sporoi]] u davna vremena". Ime Sporoi potječe od grčkog "σπείρω" (bosanski, "Ja rasipam žito"). Opisao ih je kao barbare, koji su živjeli pod [[Demokratija|demokratijom]], vjeruju u jednog [[bog]]a, "tvorca munje" ([[Perun]]), kome su prinosili žrtve. Oni su živjeli u razbacanim naseljima i stalno su mijenjali mjesto stanovanja. U ratu su uglavnom bili pješaci s malim štitovima i borbenim sjekirama, lagano obučeni, neki su ulazili u borbu goli sa pokrivenim genitalijama. Njihov jezik je "varvarski" (to jest, nije bio [[Grčki jezik|grčki]]). Pripadnici ova dva plemena su bila slična po izgledu, visoki i snažni, "dok njihova tijela nisu ni veoma blijeda i kosa nije previše plava, niti u potpunosti naginju plavoj puti. I oni žive težak život, ne pazeći na tjelesne udobnosti ... " Jordanes je opisao Sklavene koji su imali močvare i šume za svoje gradove. Drugi izvor iz 6. vijeka odnosi se na njih koji žive u gotovo neprohodnim šumama, rijekama, jezerima i močvarama. [[Menander Protektor]] pominje slavenskog vladara [[Dobreta|Dobretu]] (Daurentija) (oko 577. – 579. n. e.) koji je ubio [[Avari|avarskog]] izaslanika kagana [[Bajan I (avarski kan)|Bajana I]] zbog toga što je tražio od Slavena da prihvate suverenitet [[Avarski kaganat|Avara]]. Dobreta je odbio i prema jednom navodu je kazao da: "Drugi ne osvajaju našu zemlju, mi osvajamo njihovu - tako će uvijek biti naša". === Seobe === [[Datoteka:Slavic tribes in the 7th to 9th century.jpg|thumb|300px|lijevo|Slavenska plemena u Evropi od 7. do 9. vijeka.]] [[Datoteka:The origin and dispersion of Slavs in the 5-10th centuries.png|thumb|350px|desno|Porijeklo seobe Slavena u Evropi između 5. - 10. vijeka.]] Prema istočnoj domovinskoj teoriji, prije nego što je postala poznata rimskom svijetu, plemena koja govore slavenskim jezikom bila su dio mnogih multietničkih konfederacija [[Evroazija|Evroazije]]: sarmatskog, [[Huni|hunskog]] i [[Goti|gotskog]] carstva. Slaveni su se pojavili iz anonimnosti kada su zapadni pokreti [[Nijemci|Nijemaca]] u 5. i 6. vijeku naše ere (za koje se smatralo da su povezani sa kretanjem naroda iz Sibira i Istočne Evrope: Huni, a kasnije [[Avari]] i [[Bugari]]) započeli [[Velika seoba naroda|veliku seobu]] Slavena. Oni su se naselili u zemlje koje su napustila [[Germani|germanska]] plemena bježeći od Huna i njihovih saveznika: na zapad u zemlju između rijeka [[Odra|Odre]] i linije [[Laba|Elbe]] - [[Zale]]; južno u [[Češka|Češku]], [[Moravska|Moravsku]], veći dio današnje [[Austrija|Austrije]], [[Panonska nizija|Panonsku niziju]] i [[Balkan]]; i na sjever duž gornjeg toka rijeke [[Dnjepar]]. Također je sugerisano da su neki Slaveni migrirali sa [[Vandali]]ma na [[Iberijsko poluostrvo]], pa čak i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]]. Oko 6. vijeka, Slaveni su se u velikom broju pojavili na bizantijskim granicama.<ref>{{cite book|author=Cyril A. Mango|title=Byzantium, the empire of New Rome|url=https://books.google.com/books?id=tBxIAAAAMAAJ|page=26|year=1980|publisher=Scribner|isbn=978-0-684-16768-8}}</ref> Bizantijski zapisi navode da je brojnost Slavena bila tako velika, da trava ne bi ponovo rasla tamo gdje su Slaveni prošli. Nakon vojnog pokreta, čak su i [[Peloponez]] i [[Mala Azija]] imali slavenska naselja.<ref>Tachiaos, Anthony-Emil N. 2001. ''Cyril and Methodius of Thessalonica: The Acculturation of the Slavs''. Crestwood, NY: St. Vladimir's Seminary Press.</ref> Ova seoba ka jugu tradicionalno je viđena kao invaziono širenje. Krajem 6. vijeka Slaveni su se [[Naseljavanje Slavena u Istočnim Alpima|naselili na području Istočnih Alpa]]. == Podjela Slavena == Današnji slavenski narodi se svrstavaju u tri velike grupe: * '''[[Južni Slaveni]]''' ** [[Bošnjaci]] ** [[Bugari]] ** [[Crnogorci]] ** [[Hrvati]] ** [[Makedonci]] ** [[Srbi]] ** [[Slovenci]] * '''[[Zapadni Slaveni]]''': ** [[Poljaci]] *** [[Kašubi]] i [[Slovinci (narod)|Slovinci]] *** [[Mazuri]] *** [[Šlezi]] *** [[Kočevjaci]] *** [[Borovjaci]] *** [[Varmijaci]] ** [[Česi]] *** [[Moravljani]] ** [[Slovaci]] ** [[Lužički Srbi]] * '''[[Istočni Slaveni]]''': ** [[Rusi]] *** [[Starovjerci]] (Lipovski Rusi) ** [[Ukrajinci]] *** [[Bukovci]] *** [[Bojki]] *** [[Huculi]] *** [[Polješčuci]] (između Ukrajinaca i Bjelorusa) *** [[Rusini]] (Ruteni) **** [[Lemki]] ** [[Bjelorusi]] *** [[Polješčuci]] (između Ukrajinaca i Bjelorusa) == Broj Slavena == Prema procjenama u svijetu živi oko 360 miliona Slavena. {|class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- ! Nacija ! Nacionalna država ! data-sort-type="number"|Broj |- |[[Rusi]] |{{ZID|Rusija}} |130.000.000<ref>{{cite web|url=http://www.russkie.org/index.php?module=fullitem&id=4194 |title=Нас 150 миллионов -Русское зарубежье, российские соотечественники, русские за границей, русские за рубежом, соотечественники, русскоязычное население, русские общины, диаспора, эмиграция |publisher=Russkie.org |date=20. 2. 2012 |access-date=29. 4. 2013}}</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20120623215020/http://www.rusichi-center.ru/e/2663163-chechentsyi-trebuyut-snesti-pamyatnik-yuriyu-budano]</ref> |- |[[Poljaci]] |{{ZID|Poljska}} |57.393.000<ref>including 36,522,000 single ethnic identity, 871,000 multiple ethnic identity (especially 431,000 Polish and Silesian, 216,000 Polish and Kashubian and 224,000 Polish and another identity) in Poland (according to the [http://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/Przynaleznosc_narodowo-etniczna_w_2011_NSP.pdf census 2011]) and estimated 20,000,000 out of Poland [http://wspolnota-polska.org.pl/polonia_w_liczbach.html Świat Polonii, witryna Stowarzyszenia Wspólnota Polska: "Polacy za granicą"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131024040808/http://wspolnota-polska.org.pl/polonia_w_liczbach.html |date=24 Oktobar 2013 }} (''Polish people abroad'' as per summary by Świat Polonii, internet portal of the Polish Association ''Wspólnota Polska'')</ref> |- |[[Ukrajinci]] |{{ZID|Ukrajina}} |46.700.000–51.800.000<ref name="Magocsi2010">{{cite book|author=Paul R. Magocsi|title=A History of Ukraine: The Land and Its Peoples|url=https://books.google.com/books?id=TA1zVKTTsXUC&pg=PA10|year=2010|publisher=University of Toronto Press|isbn=978-1-4426-1021-7|pages=10–}}</ref> |- |[[Srbi]] |{{ZID|Srbija}} |12.100.000<ref>{{cite journal|author1=Theodore E. Baird|author2=Amanda Klekowski von Koppenfels|title=The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development|date=juni 2011|publisher=University of Kent at Brussels|url=http://rs.one.un.org/organizations/12/Serbian%20Diaspora%20and%20Youth,%20June%202011.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20121018231514/http://rs.one.un.org/organizations/12/Serbian%20Diaspora%20and%20Youth,%20June%202011.pdf|archive-date=18. 10. 2012|page=5}}</ref>–12,500,000<ref>{{cite journal|title=Serbs around the World by region|year=2013|publisher=Serbian Unity Congress|url=http://www.serbianunity.com/serbianunitycongress/pdf/world_of_serbs/Serbs_Around_the_World_by_Region.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20131205032421/http://www.serbianunity.com/serbianunitycongress/pdf/world_of_serbs/Serbs_Around_the_World_by_Region.pdf |archive-date=5. 12. 2013}}</ref> |- |[[Česi]] |{{ZID|Češka}} |12.000.000<ref>{{cite web|format=PDF|url=http://notes2.czso.cz/cz/sldb2011/cd_sldb2011_11_12/index_html_files/PVCR062.pdf|title=Tab. 6.2 Obyvatelstvo podle národnosti podle krajů|trans-title=Table. 6.2 Population by nationality, by region|language=cs|work=Czech Statistical Office|date=2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120131022340/http://notes2.czso.cz/cz/sldb2011/cd_sldb2011_11_12/index_html_files/PVCR062.pdf|archive-date=31. 1. 2012}}</ref> |- |[[Bugari]] |{{ZID|Bugarska}} |10.000.000<ref>[https://books.google.com/books?id=buOgAAAAMAAJ&q=%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B5+%D0%B2+%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B8%D0%BD%D0%B0+1945&dq=%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B5+%D0%B2+%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B8%D0%BD%D0%B0+1945&hl=bg&sa=X&ei=9IH1U5GAEarmyQO-64DQBQ&ved=0CCoQ6AEwAA Kolev, Yordan, Българите извън България 1878 – 1945, 2005, р. 18] Quote:"В началото на ХХI в. общият брой на етническите българи в България и зад граница се изчислява на около 10 милиона души/In 2005 the number of Bulgarians is 10 million people</ref><ref>{{cite book|title=The Report: Bulgaria 2008|url=https://books.google.com/books?id=Hc6pDjcpnoUC&pg=PA8|access-date=26. 3. 2016|year=2008|publisher=Oxford Business Group|isbn=978-1-902339-92-4|page=8}}</ref> |- |[[Bjelorusi]] |{{ZID|Bjelorusija}} |10.000.000<ref>{{cite book |last=Karatnycky |first=Adrian |date=2001 |title=Freedom in the World: The Annual Survey of Political Rights and Civil Liberties, 2000–2001 |url=https://books.google.ca/books?id=Mz57SSzuYecC&pg=RA1-PA81&lpg=RA1-PA81&dq=belarusians+population+10,000,000&source=bl&ots=aHylgFnIM1&sig=bUvZhvZWbkVBum9rrBne8sRp4Ko&hl=en&sa=X&ei=2jx0VbaLC8-NyATkqoDQAQ&ved=0CDYQ6AEwAw#v=onepage&q=belarusians%20population%2010%2C000%2C000&f=false |location=Piscataway, NJ |publisher=Transaction Publishers |page=81 |isbn=978-0-7658-0884-4 |access-date=7. 6. 2015}}</ref> |- |[[Hrvati]] |{{ZID|Hrvatska}} |8.000.000<ref name=diasporas>{{citation |title= Encyclopedia of Diasporas: Immigrant and Refugee Cultures Around the World. Volume I: Overviews and Topics; Volume II: Diaspora Communities |volume= 2 |chapter= Croatian Diaspora |author= Daphne Winland |editor1=Melvin Ember |editor2=Carol R. Ember |editor3=Ian Skoggard |edition= illustrated |publisher =[[Springer Science+Business]]|year= 2004 |page= 76 |isbn= 978-0-306-48321-9 |url= https://books.google.com/books?id=7QEjPVyd9YMC |quote= It is estimated that 4.5 million Croatians live outside Croatia&nbsp;...}}</ref><ref name="HWC">{{cite web|url=http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general|title=Hrvatski Svjetski Kongres|archive-url=https://web.archive.org/web/20030623031342/http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general|archive-date=23. 6. 2003|access-date=1. 6. 2016}}, [[Croatian World Congress]], "''4.5 million Croats and people of Croatian heritage live outside of the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina''"</ref><ref name="PalermoSabanadze2011">{{cite book|last=Palermo|first=Francesco|editor=Francesco Palermo|others=Natalie Sabanadze|title=National Minorities in Inter-State Relations|url=https://books.google.com/books?id=cDm-lw2nQ7IC&pg=PA11|year=2011|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=90-04-17598-9|page=11|chapter=National Minorities in Inter-State Relations: Filling the Legal Vacuum?}}</ref> |- |[[Slovaci]] |{{ZID|Slovačka}} |6.940.000<ref>including 4,353,000 in Slovakia (according to the [https://web.archive.org/web/20121114103943/http://portal.statistics.sk/files/ev_narodnost_12_7_v12.pdf census 2011]), 147,000 single ethnic identity, 19,000 multiple ethnic identity (especially 18,000 Czech and Slovak and 1,000 Slovak and another identity) in Czech Republic (according to the [https://vdb.czso.cz/vdbvo2/faces/cs/index.jsf?page=statistiky#katalog=30261 census 2011]), 53,000 in Serbia (according to the [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf census 2011]), 762,000 in the USA (according to the [http://factfinder.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_10_1YR_B04003&prodType=table census 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150323041850/http://factfinder.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_10_1YR_B04003&prodType=table |date=23. 3. 2015 }}), 2,000 single ethnic identity and 1,000 multiple ethnic identity Slovak and Polish in Poland (according to the [http://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/Przynaleznosc_narodowo-etniczna_w_2011_NSP.pdf census 2011]), 21,000 single ethnic identity, 43,000 multiple ethnic identity in Canada (according to the [http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/tbt/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=0&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=837928&GK=0&GRP=1&PID=92333&PRID=0&PTYPE=88971,97154&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2006&THEME=80&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF= census 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225043024/https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2006/dp-pd/tbt/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=0&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=837928&GK=0&GRP=1&PID=92333&PRID=0&PTYPE=88971,97154&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2006&THEME=80&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF=%20 |date=25. 12. 2018 }})</ref> |- |[[Bošnjaci]] |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |2.800.000–4.600.000 |- |[[Slovenci]] |{{ZID|Slovenija}} |2.500.000<ref name="Glasgow">{{cite web |url=http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Slo_Geo_Over/16.pdf |title=Ethnic Structure of Slovenia and Slovenes in Neighbouring Countries |work=Slovenia: a geographical overview |first=Jernej |last=Zupančič |publisher=Association of the Geographic Societies of Slovenia |date=august 2004 |access-date=10. 4. 2008|format=PDF}}</ref> |- |[[Makedonci]] |{{ZID|Makedonija}} |2.200.000<ref name="Nasevski">{{cite book|script-title=mk:Матица на Иселениците на Македонија|trans-title=Matrix of Expatriates of Macedonia|language=mk|publisher=Macedonian Expatriation Almanac '95|last1=Nasevski|first1=Boško|last2=Angelova|first2=Dora|last3=Gerovska|first3=Dragica|year=1995|location=Skopje|pages=52–53}}</ref> |- |[[Crnogorci]] |{{ZID|Crna Gora}} |500.000 |} == Također pogledajte == * [[Hej, Slaveni]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Slavs}} * [https://www.youtube.com/watch?v=aYDPuuioEtY Stari slavenski bogovi (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)] * [http://macedonian.atspace.com/knigi/derz_Slov.htm "Najstariji period istorije Slovena (Venedi, Sloveni i Anti)" - N. S. Deržavin] * [http://sloveni.wordpress.com/ "Slaveni u davnini"] * [https://www.scribd.com/doc/159357933/Miroslav-%C4%86osovi%C4%87-Praporijeklo-Crnogoraca "Sloveni samo u tragovima"] * [http://portalanalitika.me/drustvo/tema/100588-kakvi-su-stvarno-bili-stari-sloveni-.html "Kakvi su stvarno bili stari Sloveni"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612090049/http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/100588-kakvi-su-stvarno-bili-stari-sloveni-.html |date=12. 6. 2013 }} * [http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/110424-sloveni-u-doba-nemanjia-.html "Sloveni u doba Nemanjića"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130811062651/http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/110424-sloveni-u-doba-nemanjia-.html |date=11. 8. 2013 }} {{Slavenski narodi}} [[Kategorija:Slaveni| ]] [[Kategorija:Indoevropski narodi]] 9vylcchduj2ge6xez0v6x9xxe5bpsmt Zastava Perua 0 1941 3899994 3787635 2026-06-23T11:08:45Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Flag_of_Peru_(state).svg datotekom [[:File:War_flag_of_Peru.svg|War_flag_of_Peru.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · This is 3899994 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Peru.svg|mini|250p|desno|Proporcija Zastave: 2:3]] '''[[Zastava]] [[Peru]]a'''<ref>{{Cite news|title=Flag of Peru {{!}} History, Colors & Symbolism {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/flag-of-Peru|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=30. 11. 2025|language=en}}</ref> je usvojena [[1825]]. godine. Prikazana verzija zastave je državna zastava. Građanska zastava, zvana "narodna" zastava, je ista osim bez [[Grb Perua|grba]]. Godišnjica [[Bitka kod Arika (Peru)|Bitke kod Arika]], [[7. juni]], je Dan Zastave. Izmislio je je [[Hoze de San Martin]]. [[Datoteka:War flag of Peru.svg|mini|250p|desno|Građanska zastava Perua]] == Također pogledajte == * [[Grb Perua]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Zastave Južne Amerike}} {{Commonscat|Flags of Peru}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zastave država|Peru]] [[Kategorija:Peru]] geqxmre4jwdnzx121rxoq6g7ss55txh Konfucije 0 3924 3899690 3849773 2026-06-22T12:18:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899690 wikitext text/x-wiki [[File:Confucius Tang Dynasty.jpg|thumb|Prikaz Konfucija]] '''Kung Fu Ce''' ili '''Konfučije''' bio je jedan od prvih kineskih [[Filozofija|filozofa]] i političar [[Period proljeća i jeseni|Perioda proljeća i jeseni]]. Zajedno sa [[Lao Tse|Lao Ceom]] i [[Siddarta|Sidartom Gaotamom Budom]] bio je jedan od prvih filozofa koji su došli sa Dalekog Istoka. U njihovim idejama se nalaze počeci filozofskog mišljenja (iako se ne uzimaju zvanično za prve filozofe jer njihova filozofija je duboko vezana za religiju). Konfucijeva učenja i filozofija podupiru kulturu i društvo istočne Azije, ostajući uticajni širom Kine i istočne Azije do danas.<ref>{{cite web|title=The Life and Significance of Confucius|url=http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/confucius.htm|website=www.sjsu.edu|access-date=27. 9. 2017|archive-date=27. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191227143137/http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/confucius.htm|url-status=dead}}</ref> Za njega osnov dobra je poštovanje tradicije. Smatrao je da ako su ljudi dobri sve je oko njih je dobro. Također, govorio je da je autoritet u društvu autoritet starijih. Njegovo je mišljenje da prirodne vrline čovjek usavršava učenjem, a to razvije sposobnosti razlikovanja dobra i zla. Konfucije je sebe smatrao prenosiocem vrijednosti ranijih perioda za koje je tvrdio da su u njegovo vrijeme napuštene. Njegova filozofska učenja, nazvana [[konfucijanizam]], naglašavala su lični i državni moral, ispravnost društvenih odnosa, [[Pravda|pravdu]], dobrotu i iskrenost. Njegovi sljedbenici su se takmičili sa mnogim drugim školama tokom ere [[Stotinu škola misli]], samo da bi bili potisnuti u korist legalista tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qin]]. Nakon sloma Qina i pobjede ''Hana'' nad ''Chuom'', Konfucijeve misli dobile su zvaničnu potporu u novoj dinastiji. Tokom [[dinastija Tang]] i [[Dinastija Song|Song]], [[konfucijanizam]] se razvio u sistem poznat na Zapadu kao [[Neokonfucijanizam|neokonfučijanizam]], a kasnije kao novi [[konfucijanizam]]. [[Konfucijanizam|Konfučijanizam]] je bio dio kineskog društvenog tkiva i načina života; za konfucijance, svakodnevni život je bio arena [[Religija|religije]].<ref>{{Cite web|title=Confucianism|url=https://www.worldhistory.org/Confucianism/|access-date=4. 11. 2020|website=World History Encyclopedia|archive-date=17. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210417151257/https://www.worldhistory.org/Confucianism/|url-status=live}}</ref> Konfučije se tradicionalno pripisuje autorstvo mnogih kineskih klasičnih tekstova, uključujući svih pet klasika, ali moderni naučnici su oprezni u pripisivanju određenih tvrdnji samom Konfučiju. Aforizmi o njegovom učenju sabrani su u [[Analekti]]ma, ali tek mnogo godina nakon njegove smrti. Konfucijeva načela imaju sličnosti sa kineskom tradicijom i vjerovanjem. Sa sinovskom pobožnošću, zagovarao je snažnu porodičnu lojalnost, poštovanje predaka i poštovanje starijih od strane njihove dece i muževa od strane njihovih žena, preporučujući porodicu kao osnovu za idealnu vladu. Njegova najpoznatija izreka glasi,:''Nikada ne čini drugome ono, što ne bi želio da drugi učini tebi.''<ref name="whoiswho">[http://www.whoswho.de/templ/te_bio.php?PID=674&RID=1 Biografija na stranici] ''whoiswho.de'' pristupljeno 23.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> == Život == === Rani život === Smatra se da je Konfucije rođen 28. septembra 551. godine p. n. e,<ref name=birth>{{cite book |last1=Hugan |first1=Yong |title=Confucius: A Guide for the Perplexed |date=2013 |publisher=A&C Black |page=3 |url=https://books.google.com/books?id=1R9MAQAAQBAJ&pg=PA4 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170416224536/https://books.google.com/books?id=1R9MAQAAQBAJ&pg=PA4 |archive-date=16. 4. 2017 |isbn=978-1-4411-9653-8 }}</ref> u Zouu (<span lang="zh" dir="ltr">鄒</span>, u modernoj provinciji Šandong).<ref name=":0">Creel, H. G. (1949). ''[[iarchive:confuciusmanmyth00cree|Confucius: The Man and the Myth]], str. 25''. New York: John Day Company.</ref> Područje je bilo pod kontrolom kraljeva Zhoua, ali je efektivna kontrola, neovisno bila pod lokalnim gospodarima Lu, koji su vladali iz obližnjeg grada [[Qufu]]a. Njegov otac [[Kong He]] (ili Shuliang He) bio je stariji komandant lokalnog garnizona Lu.<ref name=":1">Legge, James (1887), "Confucius", ''Encyclopaedia Britannica,'' 9th ed., Vol. VI.</ref><sup>:260</sup> Njegovo porijeklo seže preko [[Dinastija Song|vojvoda Songa]] do [[Dinastija Shang|dinastije Shang]] koja je prethodila Zhouu.<ref name=":1" /><sup>:259</sup> Tradicionalni izvještaji o Konfucijevom životu govore da je Kong Heov djed preselio porodicu iz Songa u Lu.<ref name=":0" /><sup>:26</sup> Kong He je umro kada je Konfucije imao tri godine, a Konfucija je njegova majka Yan Zhengzai (<span lang="zh" dir="ltr">顏徵在</span>) odgajala u siromaštvu.<ref name=confu>{{cite book|last1=Huang|first1=Yong|title=Confucius: A Guide for the Perplexed|date=2013|publisher=A&C Black|page=4|url=https://books.google.com/books?id=1R9MAQAAQBAJ&q=confucius+age+19+marry+qiguan&pg=PA4|access-date=12. 8. 2015|isbn=978-1-4411-9653-8|archive-date=19. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419122052/https://books.google.com/books?id=1R9MAQAAQBAJ&q=confucius+age+19+marry+qiguan&pg=PA4|url-status=live}}</ref> Njegova majka je kasnije umrla sa manje od 40 godina.<ref name=confu/> Sa 19 godina oženio se Lady Qiguan (<span lang="zh" dir="ltr">亓官氏</span>), a godinu dana kasnije par je dobio prvo dijete, sina Kong Lija (<span lang="zh" dir="ltr">孔鯉</span>).<ref name=confu/> Qiguan i Confucius su kasnije zajedno imali dvije kćeri, od kojih se smatra da je jedna umrla kao dijete, a jedna se zvala Kong Jiao (<span lang="zh" dir="ltr">孔姣</span>).<ref>{{cite book|last1=Schuman|first1=Michael|title=Confucius: And the World He Created|date=2015|publisher=Basic Books|url=https://books.google.com/books?id=wb6DBQAAQBAJ&pg=PT25|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170416230225/https://books.google.com/books?id=wb6DBQAAQBAJ&pg=PT25|archive-date=16. 4. 2017|isbn=978-0-465-04057-5}}</ref> Konfucije se školovao u školama za obične ljude, gdje je studirao i učio [[Šest umjetnosti]].<ref>{{cite book|last1=Huang|first1=Yong|title=Confucius: A Guide for the Perplexed|date=2013|publisher=A&C Black|pages=4–5|url=https://books.google.com/books?id=1R9MAQAAQBAJ&pg=PA4|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170416224536/https://books.google.com/books?id=1R9MAQAAQBAJ&pg=PA4|archive-date=16. 4. 2017|isbn=978-1-4411-9653-8}}</ref> Konfucije je rođen u klasi ši (<span lang="zh" dir="ltr">士</span>), između [[Aristokratija|aristokratije]] i običnih ljudi. Za njega se kaže da je radio na raznim državnim poslovima tokom svojih ranih 20-ih godina, kao knjigovođa i čuvar ovaca i konja, koristeći prihode da svoju majku pravilno sahrani.<ref name=confu/><ref name=buryl>{{cite book|last1=Burgan|first1=Michael|title=Confucius: Chinese Philosopher and Teacher|date=2008|publisher=Capstone|page=23|url=https://books.google.com/books?id=vM8GCpBncjEC&pg=PT12|access-date=12. 8. 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170416230252/https://books.google.com/books?id=vM8GCpBncjEC&pg=PT12|archive-date=16. 4. 2017|isbn=978-0-7565-3832-3}}</ref> Kada mu je majka umrla, za Konfučije (23 godine) se kaže da je tugovao tri godine, kao što je bila tradicija.<ref name=buryl/> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledate == * [[Filozofija]] * [[Antička filozofija]] {{Commonscat|Confucius}} {{Wikicitat|Konfučije}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija jezika}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kineski filozofi]] [[Kategorija:Rođeni 551. p. n. e.]] [[Kategorija:Umrli 479. p. n. e.]] [[Kategorija:Osnivači religija]] [[Kategorija:Politički filozofi]] [[Kategorija:Aforisti]] [[Kategorija:Biografije, Kina]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] enwflxvonh2hrgu1a81frmq9pw77ufy Tales 0 3926 3899745 3797790 2026-06-22T12:29:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899745 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} [[Datoteka:Thales.jpg|mini|Grčki filozof '''Tales''']] '''Tales''' ili Miletus<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Thales-of-Miletus|title=Thales of Miletus {{!}} Biography & Facts {{!}} Britannica|date=12. 10. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=19. 10. 2024}}</ref> (624?-547? p. n. e.) je prvi filozof, osnivač [[grčka filozofija|grčke filozofije]] i jedan od [[Sedam Mudraca]] [[Grčka|stare Grčke]]. Rođen je u Miletu (zapadna obala Male Azije, trgovački i kulturni centar u 6. vijeku p.n.e.). Bavio se [[historija|historijom]], [[trgovina|trgovinom]], [[politika|politikom]], [[matematika|matematikom]] ([[Talesova teorema]]), [[astronomija|astronomijom]] (predvidio je pomračenje [[Sunce|Sunca]] [[28. maj]]a [[585]]. godine p. n. e.), a bio je i graditelj. Za njega je prapočetak svega [[voda]], a [[Zemlja (planeta)|Zemlja]] je ravni disk koji pliva na vodi. Pripadao je kosmološkom periodu grčke [[filozofija|filozofije]]. Smatra se "ocem" grčke filozofije i najstarijim evropskim filozofom. Jedan je od "sedam legendarnih mudraca". Kod Talesa se vidi prelaz od mita ka nauci i filozofiji. Iza sebe nije ostavio ništa zapisano. Ono što se zna o njemu porijeklom je uglavnom iz [[Aristotel]]ove ''Metafizike''. == Život == Bio je ugledan i bogat građanin Miletosa, primorskog grada. Nakon bavljenja državničkim poslovima dao se na proučavanje prirode. Bavio se svime što je znanje. Želeći pokazati kako je lahko obogatiti se, kad su mu pribacivali zbog siromaštva, da mu filozofija nije na korist, zakupio je prese za ulje predvidjevši obilan rod maslina, pokazavši im da se filozofi mogu lahko obogatiti ako to žele. == Spisi i izvori == Govori se da od pisanih djela nije ostavio ništa osim tzv. "Pomorske astrologije". Naši podaci o njemu su od Aristotela. Tales nije mislio u Aristotelovim kategorijama niti je koristio termine koje Aristotel upotrebljava. == Učenje == Niko mu nije bio učitelj, osim što je došavši u [[Egipat]] boravio među svečenicima. Upoznao je praktičnu geometriju Egipćana (Hijeronim je tvrdio da je izmjerio visinu piramida po njihovoj sjeni promotrivši tačno kada je naša sjena dužinom jednaka nama samima), zatim je upoznao i neka astronomska shvatanja babilonskog porijekla, što mu je omogućilo da prorekne pomračenje Sunca (za vrijeme Darija 28. maj 585). Želio je objasniti postanak svijeta ne obazirući se na mitove starih kosmogonija. Materijalistički objašnjavajući prapočetak svega i identifikujući ga s vodom, Tales je ujedno ukazao da sve postaje iz vode i da se sve u nju vraća. Voda, je po njemu, prvobitna supstanca, vječna i neuništiva, i iz nje su nastali svi drugi elementi, zemlja, tj. čvrsti element, i zrak, gasoviti element. Ona je beskonačna, veličinom neograničena, vječna materija koja se kreće i zgušnjavanjem i razrijeđivanjem sve iz nje nastaje i sve u njoj nestaje. Promjene su miješanje elemenata. Voda, koja se isparava, napaja Sunce i ostala nebeska tijela, a zatim se kao kiša opet vraća i prelazi u zemlju, da bi se u obliku magle ili rose ponovo pojavila iz zemlje. Božanstvo je onaj um koji sve stvara iz vode. Učinio je pokušaj da prirodu objasni prirodnim putem. Utjecao je na prvu fazu razvitka helenske filozofije, hilozoizma. Tales je mislio da je ideja hilozoizma najadekvatnije tumačenje o svijetu. Aristotel u svojoj "Metafizici" želi objasniti kako je Tales došao na zamisao da sve proističe iz vode do te pretpostavke on je svakako došao vidjevši da je hrana svih bića vlažna i da samo toplo postaje iz vlažnosti i od nje živi (a ono iz čega sve postaje i jeste prauzrok svega). Tako je on došao do svoje pretpostavke a uz to i otuda što sjemena svega imaju vlažnu prirodu, a kod vlažnih stvari prauzrok njihove prirode jeste voda. == Psihologija == Prvi je rekao da je duša besmrtna, i neživim stvarima davao je dušu dokazujući to magnetom. == Svemir == Čini se prema nekima da se prvi bavio astrologijom. Prvi je rekao da se Sunce pomračuje jer ispod njega okomito dolazi Mjesec. Rekao je da je svemir živ i pun božanstava. Svemir je jedan, jedan svijet, jedno počelo. Sve je u svemiru različito agregatno stanje vode, kao da se u sve može pretvarati. == Značaj == Tražeći nasuprot tradiciji i mitologiji prauzrok svega slobodnim mišljenjem, Tales je svojim filozofskim pitanjem ukazao na mogućnost filozofskog tumačenja svijeta na osnovu vlastitog samostalnog mišljenja i posmatranja prirode. Stoga su Talesova veličina i smjelost više u postavljanju pitanja, u kojem se ogleda misaona ambicija i samosvijest tog "prvog filozofa", nego u njegovom rješenju. On daje argumente, racionalno ih objašnjavajući. Važno je shvatiti način mišljenja. Pokazao nam je kako se pita, rješava, način je prirodan, logičan, racionalno objašnjenje. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Talesova teorema]] == Vanjski linkovi == * [http://www.iep.utm.edu/t/thales.htm Enciklopedija filozofije o Talesu] * [http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Thales.html Tales iz Mileta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050210091511/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Thales.html |date=10. 2. 2005 }} {{Wikicitat|Tales}} == Vanjski linkovi == {{Predsokratovski filozofi}} {{Filozofija}} {{Commonscat|Thales}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Predsokratovski filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] nxrf3xlstzzki0rzwch38wd5ewf1uwu Lao Tse 0 4146 3899679 3843406 2026-06-22T12:16:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899679 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zhang Lu-Laozi Riding an Ox.jpg|mini|desno|Laozi; [[Dinastija Ming]] (1368–1644).]] '''Lao Tse''' je prema nekim podacima rođen oko [[4. vijek p. n. e.|4. vijeka p.n.e]], a po nekim drugim izvorima 6. vijeku p.n.e. Počasno ime mu je ''stari majstor''. Napisao je knjigu ''[[Dao De Jing]]'' u kojoj govori o principu ''tao'' (to je apsolutni vladalac svijeta i života). Propovijedao je da svaka djelatnost mora biti u skladu sa principom ''tao'' ako želi biti uspješna. Radio je kao arhivar u biblioteci. To se odnosi na život u porodici i u državi. Govorio je da sve u svijetu vječno kruži između ''jinga'' i ''janga''- dvije suprotnosti. Za njega početak svijeta je ''ništa''. Međutim, za njega to nije praznina već neodređenno ''nešto'', što tek treba da postane. Neophodan je ljudski um da bi se to odredilo i umnožilo. Dakle, samo u prvoj fazi ''tao'' je ništa, kao nepokretan, a kasnije to je princip nepokretnog kretanja.Smatra se osnivačem taoizma. Predvidio je raspad tadašnjeg kineskog carstva. <ref>[http://www.die-biografien.de/biografien/343.php Kratka biografija ] učitano 13.5.2014 {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref>[http://www.gutzitiert.de/biografie_lao_tse-bio1575.html Biografija ] s stranice gutzitiert.de učitano 13.5.2014 {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> ==Citati== *''Poznavati druge je inteligencija; poznavati sebe je prava mudrost. Kontrola drugih je snaga; kontrola sebe samog je prava moć''. *''Putovanje od hiljadu (milja) počinje prvim korakom''. ==Također pogledajte== *[[Filozofija]] *[[Konfučije]] *[[Siddarta]]-Gaotama Buda *[[Taoizam]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Lao Tse}} {{Commons|Category:Laozi|Lao Tse}} *Rekonstrukcija portreta Lao Cea, Marca Bakkera: ''[http://www.reportret.info/gallery/laozi1.html Reportret: Laozi]''. *[https://web.archive.org/web/20050205060625/http://www.taopage.org/laotzu/ Lao Tzu Page] Lao Tseova učenja *kolekcija ''izvora'' o Lao Ceu: ''[http://www.synaptic.bc.ca/ejournal/laotse.htm Critical Thinkers: Lao Tse & Daoism]''. *Tekst ''[https://web.archive.org/web/20081219070842/http://afpc.asso.fr/wengu/wg/wengu.php?l=Daodejing Dao De Jing]'' na kineskom jeziku sa engleskim prijevodom *''[http://www.kisa.ca/daodejing.html Dao De Jing]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}'' engleski prijevod *[http://www.tao-te-king.org 老子 Lǎozĭ 道德經 Dàodéjīng] Kineski+engleski+njemački {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Biografije]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Taoizam]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] ldptnrcc7muie0cldlzat5rdb659hcb Buda 0 4149 3899667 3892066 2026-06-22T12:15:17Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899667 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Buddha in Sarnath Museum (Dhammajak Mutra).jpg|mini|desno|Kip Bude iz Sarnatha, Uttar Pradesh, [[Indija]], oko [[475.]] godine. Buda je prikazan kako uči u položaju lotosa, dok pravi Dharmacakra mudru.]] '''Siddharta Gaotama Buda''' (sanskrt. ''buddha:'' probuđeni, prosvijetljeni), osnivač budizma, princ Siddhārthe iz obitelji Gautama (prema predaji Kapilavastu, 566. ili 563. pr. Kr. – Kusinagara, sada Gorakhpur, 486. ili 483. pr. Kr.).<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=9952|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2021|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|website=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|access-date=25. 1. 2023}}</ref> Buda je bio lutajući asketa i vjerski učitelj koji je živio u Južnoj Aziji<ref>Gethin, Rupert, M.L. (1998), ''Foundations of Buddhism'', str. 5, 9, 10, 14. Oxford University Press.</ref><ref>Strong, J.S. (2001), ''The Buddha: A Beginner's Guide, str. 1'', Oneworld Publications, ISBN 978-1-78074-054-6.</ref><ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', Buddhism Series (3rd ed.), str. 45. Delhi: Motilal Banarsidass.</ref>. Prema budističkoj tradiciji, rođen je u [[Lumbini]]ju, u današnjem [[Nepal]]u, od kraljevskih roditelja klana Shakya, ali se odrekao svog života da bi živeo kao lutajući asketa ([[Sanskrt|sanskrit]]: śramaṇa).<ref>Buswell, Robert E. Jr.; Lopez, Donald S. Jr., eds. (2014), ''The Princeton Dictionary of Buddhism'', Princeton and Oxford: Princeton University Press, ISBN 978-0-691-15786-3, vidi. "Sakyamuni".</ref> Nakon što je vodio život prosjačenja, [[Asketizam|asketizma]] i [[Meditacija|meditacije]], postigao je prosvjetljenje u [[Bodh Gaya]] u današnjoj [[Indija|Indiji]]. Buda je nakon toga lutao donjom Indo-Gangskom ravnicom, podučavajući i gradeći monaški red. Podučavao je srednji put između senzualnog uživanja i ozbiljnog asketizma,<ref>Laumakis, Stephen (2008), ''An Introduction to Buddhist philosophy'', str. 4. Cambridge; New York: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-85413-9.</ref> koji je vodio do [[Nirvana|Nirvane]], to jest, slobode od neznanja, žudnje, ponovnog rođenja i patnje. Njegova učenja su sažeta u [[Plemeniti osmostruki put|Plemenitom osmostrukom putu]], treningu uma koji uključuje etičku obuku i meditativne prakse kao što su obuzdavanje čula, ljubaznost prema drugima, pažljivost i ''jhana''/''dhyana'' (upravna meditacija). Umro je u [[Kushinagaru]], dostigavši paranirvanu. Buda je od tada poštovan od strane brojnih [[religija]] i zajednica širom [[Azija|Azije]]. Nekoliko vijekova nakon njegove smrti, postao je poznat pod titulom Buda, što znači „Probuđeni“ ili „Prosvetljeni“.<ref name=":0">Gethin, Rupert, M.L. (1998), ''Foundations of Buddhism'', Oxford University Press.</ref><sup>:8</sup> Njegova učenja sastavila je budistička zajednica u [[Vinaya|Vinaji]], njegovi kodeksi za monašku praksu i [[Sutta Piṭaka]], kompilaciju učenja zasnovanih na njegovim diskursima. Oni su prenošeni na srednjoindoarijskim dijalektima kroz usmenu tradiciju.<ref name=":0" /><sup>:40-41</sup><ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', str. 4-7, 44 Buddhism Series (3rd ed.), Delhi: Motilal Banarsidass.</ref> Kasnije generacije su sastavljale dodatne tekstove, kao što su sistematske rasprave poznate kao [[Abhidharma]], biografije Bude, zbirke priča o njegovim prošlim životima poznate kao ''Jataka priče'', i dodatne diskurse, tj. [[Mahayana sutre]].<ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', str. 4, Buddhism Series (3rd ed.), Delhi: Motilal Banarsidass.</ref><ref>Cox, Collett (2003), "Abidharma", str. 1-7 u Buswell, Robert E. (ed.), ''Encyclopedia of Buddhism'', New York: Macmillan Reference Lib., ISBN 0028657187.</ref> ==Život i učenje== Prema budističkoj tradiciji, historijska ličnost Buddha Siddharta Gautama je rođen u klanu Shakyas na početku Magadha perioda (546-324. p. n. e.), u južnom himelajskom gradu Lumbiniju. On je ,također, znan i kao ''Shakyamuni'' (bukvalno ''Saga o Shakya klanu''). Poslije prvobitnog života u luksuzu i bogatstvu pod zaštitom svoga oca, kralja Kapilavastu, Siddharta je došao u kontakt sa stvarnošću svijeta i zaključio je da je pravi život pun nepodnošljive i neizbježne patnje i tuge. Siddharta je odbacio svoj besmisleni život luksuza i postao je asket. Na posljetku je shvatio i da je asketizam besmislen, pa je izabrao srednji put, put umjerenosti od ekstremnog samozadovoljavanja i samokažnjavnja. Pod drvetom smokve se zakleo da nikada neće napustiti to mjesto dok ne pronađe ''Istinu''. Kada je napunio 35 godina, on je bio prosvijetljen. Od tada je znan kao Gautama Buda, ili jednostavnije ''Buda'', što znači ''probuđeni''. Za ostalih 45 godina života, putovao je indijom i učio ljude svojim doktrinama. Budino opiranje da imenuje svog nasljednika i da formuliše svoje učenje je dovelo do toga da su se u sljedečih 400 godina oformili mnogi pokreti: prvo škole Nikaya Budizma, od kojih je danas preostala samo Theravada, formiranje Mahayane, pan-Budističkog pokreta koji prihvata nova 'sveta pisma'. Prema budističkoj tradiciji, Siddharta Gautama nije tvrdio da je nebesko stvorenje niti da je bio inspirisan nikakvim bogom. On je tvrdio da je učitelj onima koji žele da slušaju, i da mu je to bitnije od njegovog spasenja. O njemu nema pisanih djela; o njemu su pisali njegovi učenici. Osnova učenja njegove filozofije je učenje o bolu i načinu oslobađanja te boli. Cilj je postiči ''nirvanu''- ekstazu u kojoj se odvajamo od vanjskog svijeta, a time i od boli. == U drugim religijama == === Hinduizam === [[Hinduizam|Hinduistička]] sinteza se pojavila nakon života Bude, između 500<ref name=":1">Hiltebeitel, Alf (2013) [2002], "Hinduism", in Kitagawa, Joseph (ed.), ''The Religious Traditions of Asia: Religion, History, and Culture'', Routledge, ISBN <bdi>978-1-136-87597-7</bdi>, arhivirano s orginala 11. 1. 2023, pristupljeno 7. 11. 2015</ref><sup>:12</sup>–200<ref>Larson, Gerald (1995), ''[https://books.google.com/books?id=wIOSb97ph3EC&q=hinduism+spread+from+north+to+south India's Agony Over Religion]'', SUNY Press, ISBN <bdi>978-0-7914-2411-7</bdi>, arhivirano s orginala 11. 1. 2023, pristupljeno 24. 5. 2021</ref> p. n. e. i 300. n. e.,<ref name=":1" /><sup>:12</sup> pod pritiskom uspjeha [[Budizam|budizma]] i [[džainizam|džainizma]].<ref>Vath, Vijay (2001), "From 'Brahmanism' to 'Hinduism': Negotiating the Myth of the Great Tradition", ''Social Scientist'', '''29''' (3/4): 19–50, doi:10.2307/3518337, JSTOR 3518337</ref><sup>:21</sup> Kao odgovor na uspjeh budizma, Gautama je također postao smatran 9. avatarom [[Višnu|Višne]].<ref>Nagendra, Kumar Singh (1997). "Buddha as depicted in the Purāṇas". ''Encyclopaedia of Hinduism''. Vol. 7. Anmol Publications. pp. 260–275. ISBN <bdi>978-81-7488-168-7</bdi>. pristupljeno 16. 4. 2012.</ref><ref>Gopal, Madan (1990), K.S. Gautam (ed.), ''India through the ages'', Publication Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India, str. 73.</ref><ref>Doniger, Wendy, ed. (1993), ''[https://books.google.com/books?id=-kZFzHCuiFAC Purana Perennis: Reciprocity and Transformation in Hindu and Jaina Texts]'', State University of New York Press, ISBN 0-7914-1381-0, str. 243.</ref> Mnogi hindusi tvrde da je Buda bio hindus i navode vjerovanje da je Buda deveti avatar [[Višnu|Višne]] kao dokaz. Usvajanje Bude kao inkarnacije počelo je otprilike u isto vrijeme kada je [[hinduizam]] počeo da raste, a [[budizam]] opada u [[Indija|Indiji]], dodavanje Bude na listu avatara smatra se aspektom hinduističkih napora da se odlučno oslabi budistička moć i privlačnost u [[Indija|Indiji]].<ref>Doniger, Wendy (30 September 2010). ''[https://books.google.com/books?id=nNsXZkdHvXUC&pg=PA484 The Hindus: An Alternative History]''. OUP Oxford. pp. 481–484. ISBN <bdi>978-0-19-959334-7</bdi>. Arhivirano s originala 11. 1. 2023. Pristupljeno 16. 4. 2022.</ref> Međutim, Budina učenja poriču autoritet [[Veda]] i koncepta [[Brahma]]-[[Atman]]a.<ref>"Buddha". ''Stanford Encyclopedia of Philosophy''. Arhivirano s orginala 3. 9. 2015. Pristupljeno 13. 7. 2015.</ref><ref>Sushil Mittal & Gene Thursby (2004), ''The Hindu World'', Routledge, <nowiki>ISBN 978-0-415-77227-3</nowiki>, str. 729–730</ref><ref>C. Sharma (2013), ''A Critical Survey of Indian Philosophy'', Motilal Banarsidass, <nowiki>ISBN 978-81-208-0365-7</nowiki>, str. 66</ref> Shodno tome, [[budizam]] je generalno klasifikovan kao nāstika škola za razliku od šest ortodoksnih škola [[Hinduizam|hinduizma]].<ref>Ambedkar, B.R. "Book One, Part V – The Buddha and His Predecessors". ''The Buddha and his Dharma''. Arhivirano s orginala 2. 5. 2015. Pristupljeno 18. 5. 2015.</ref><ref>Williams, Paul; Tribe, Anthony (2000). ''Buddhist thought a complete introduction to the Indian tradition''. London: Taylor & Francis e-Library. pp. 1–10. ISBN <bdi>0-203-18593-5</bdi>. Arhivirano s orginala 11. 1. 2023. Pristupljeno 16. 5. 2016.</ref><ref>Flood, Gavin D. (1996). ''An Introduction to Hinduism, str. 231-232''. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-43878-0.</ref> === Islam === Islamski poslanik [[Zulkifl]] poistovjećen je s Budom na osnovu sure 95:1 [[Kur'an]]a, u kojoj se spominje smokva – simbol koji nije istaknut u životima nijednog od drugih poslanika spomenutih u [[Kur'an]]u. U međuvremenu se sugerisalo da bi ime Al-Kifl moglo biti referenca na [[Kapilavastu]], dom Sidarthe Gautame kao dječaka.<ref>Yusuf, Imitiyaz (2009). "Dialogue Between Islam and Buddhism through the Concepts Ummatan Wasaṭan (The Middle Nation) and Majjhima-Patipada (The Middle Way)". ''Islamic Studies''. '''48''' (3): 367–394. ISSN 0578-8072. JSTOR 20839172. Arhivirano s orginala 16. 7. 2021. Pristupljeno 16. 7. 2021.</ref><sup>:376</sup> Klasični [[Sunitski islam|sunitski]] učenjak [[El-Tabari]] izvještava da su [[Budizam|budistički]] [[idoli]] doneseni iz [[Afganistan]]a u [[Bagdad]] u devetom vijeku. Takvi su idoli prodavani u budističkim hramovima pored [[Džamija|džamije]] u [[Buhara|Buhari]], ali on dalje ne govori o ulozi Bude. Prema djelima o budizmu [[El-Biruni]]ja (973–poslije 1050), pogledi na tačan Budin identitet bili su različiti. Shodno tome, neki su ga smatrali Ifritom, a neki Božjim poslanikom poslanim ljudskom rodu. Do 12. vijeka, [[El-Šahrastani]] je čak uporedio Budu sa [[Hidrom]], koji je opisan kao idealni čovjek. [[Ibn Nadim]], koji je također bio upoznat sa [[Manihejstvo|manihejskim]] učenjem, čak identificira Budu kao poslanika, koji je podučavao religiju kako bi "protjerao šejtana", iako to ne spominje eksplicitno.<ref>Ahmad Faizuddin Ramli; Jaffary Awang; Zaizul Ab Rahman (2018). ''Muslim scholar's discourse on Buddhism: a literature on Buddha's position''. International Conference on Humanities and Social Sciences (ICHSS 2018). ''SHS Web of Conferences''. Vol. 53, no. 4001. str. 6–7. doi:10.1051/shsconf/20185304001</ref> Buda se također smatra prorokom od strane manjinske [[Ahmedije|Ahmadija]] sekte.<ref>Valentine, Simon Ross (2008), ''Islam and the Ahmadiyya Jamaʻat: History, Belief, Practice'', p. 26, ISBN <bdi>978-0-231-70094-8</bdi>, pristupljeno 15. 11. 2013.</ref> ==Također pogledajte == *[[Budizam]] *[[Filozofija]] *[[Antička filozofija]] *[[Lao Tse]] *[[Konfučije]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Siddhartha Gautama Buddha}} {{Commonscat|Buddha}} *[http://www.accesstoinsight.org/ptf/buddha.html Budin život] *[http://www.synaptic.bc.ca/ejournal/buddhist.htm Buda i budizam] [[Kategorija:Budizam]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 3cf2ct045qe64n73wjfu1o72e7s23rj 3899668 3899667 2026-06-22T12:15:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Filozofi]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899668 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Buddha in Sarnath Museum (Dhammajak Mutra).jpg|mini|desno|Kip Bude iz Sarnatha, Uttar Pradesh, [[Indija]], oko [[475.]] godine. Buda je prikazan kako uči u položaju lotosa, dok pravi Dharmacakra mudru.]] '''Siddharta Gaotama Buda''' (sanskrt. ''buddha:'' probuđeni, prosvijetljeni), osnivač budizma, princ Siddhārthe iz obitelji Gautama (prema predaji Kapilavastu, 566. ili 563. pr. Kr. – Kusinagara, sada Gorakhpur, 486. ili 483. pr. Kr.).<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=9952|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2021|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|website=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|access-date=25. 1. 2023}}</ref> Buda je bio lutajući asketa i vjerski učitelj koji je živio u Južnoj Aziji<ref>Gethin, Rupert, M.L. (1998), ''Foundations of Buddhism'', str. 5, 9, 10, 14. Oxford University Press.</ref><ref>Strong, J.S. (2001), ''The Buddha: A Beginner's Guide, str. 1'', Oneworld Publications, ISBN 978-1-78074-054-6.</ref><ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', Buddhism Series (3rd ed.), str. 45. Delhi: Motilal Banarsidass.</ref>. Prema budističkoj tradiciji, rođen je u [[Lumbini]]ju, u današnjem [[Nepal]]u, od kraljevskih roditelja klana Shakya, ali se odrekao svog života da bi živeo kao lutajući asketa ([[Sanskrt|sanskrit]]: śramaṇa).<ref>Buswell, Robert E. Jr.; Lopez, Donald S. Jr., eds. (2014), ''The Princeton Dictionary of Buddhism'', Princeton and Oxford: Princeton University Press, ISBN 978-0-691-15786-3, vidi. "Sakyamuni".</ref> Nakon što je vodio život prosjačenja, [[Asketizam|asketizma]] i [[Meditacija|meditacije]], postigao je prosvjetljenje u [[Bodh Gaya]] u današnjoj [[Indija|Indiji]]. Buda je nakon toga lutao donjom Indo-Gangskom ravnicom, podučavajući i gradeći monaški red. Podučavao je srednji put između senzualnog uživanja i ozbiljnog asketizma,<ref>Laumakis, Stephen (2008), ''An Introduction to Buddhist philosophy'', str. 4. Cambridge; New York: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-85413-9.</ref> koji je vodio do [[Nirvana|Nirvane]], to jest, slobode od neznanja, žudnje, ponovnog rođenja i patnje. Njegova učenja su sažeta u [[Plemeniti osmostruki put|Plemenitom osmostrukom putu]], treningu uma koji uključuje etičku obuku i meditativne prakse kao što su obuzdavanje čula, ljubaznost prema drugima, pažljivost i ''jhana''/''dhyana'' (upravna meditacija). Umro je u [[Kushinagaru]], dostigavši paranirvanu. Buda je od tada poštovan od strane brojnih [[religija]] i zajednica širom [[Azija|Azije]]. Nekoliko vijekova nakon njegove smrti, postao je poznat pod titulom Buda, što znači „Probuđeni“ ili „Prosvetljeni“.<ref name=":0">Gethin, Rupert, M.L. (1998), ''Foundations of Buddhism'', Oxford University Press.</ref><sup>:8</sup> Njegova učenja sastavila je budistička zajednica u [[Vinaya|Vinaji]], njegovi kodeksi za monašku praksu i [[Sutta Piṭaka]], kompilaciju učenja zasnovanih na njegovim diskursima. Oni su prenošeni na srednjoindoarijskim dijalektima kroz usmenu tradiciju.<ref name=":0" /><sup>:40-41</sup><ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', str. 4-7, 44 Buddhism Series (3rd ed.), Delhi: Motilal Banarsidass.</ref> Kasnije generacije su sastavljale dodatne tekstove, kao što su sistematske rasprave poznate kao [[Abhidharma]], biografije Bude, zbirke priča o njegovim prošlim životima poznate kao ''Jataka priče'', i dodatne diskurse, tj. [[Mahayana sutre]].<ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', str. 4, Buddhism Series (3rd ed.), Delhi: Motilal Banarsidass.</ref><ref>Cox, Collett (2003), "Abidharma", str. 1-7 u Buswell, Robert E. (ed.), ''Encyclopedia of Buddhism'', New York: Macmillan Reference Lib., ISBN 0028657187.</ref> ==Život i učenje== Prema budističkoj tradiciji, historijska ličnost Buddha Siddharta Gautama je rođen u klanu Shakyas na početku Magadha perioda (546-324. p. n. e.), u južnom himelajskom gradu Lumbiniju. On je ,također, znan i kao ''Shakyamuni'' (bukvalno ''Saga o Shakya klanu''). Poslije prvobitnog života u luksuzu i bogatstvu pod zaštitom svoga oca, kralja Kapilavastu, Siddharta je došao u kontakt sa stvarnošću svijeta i zaključio je da je pravi život pun nepodnošljive i neizbježne patnje i tuge. Siddharta je odbacio svoj besmisleni život luksuza i postao je asket. Na posljetku je shvatio i da je asketizam besmislen, pa je izabrao srednji put, put umjerenosti od ekstremnog samozadovoljavanja i samokažnjavnja. Pod drvetom smokve se zakleo da nikada neće napustiti to mjesto dok ne pronađe ''Istinu''. Kada je napunio 35 godina, on je bio prosvijetljen. Od tada je znan kao Gautama Buda, ili jednostavnije ''Buda'', što znači ''probuđeni''. Za ostalih 45 godina života, putovao je indijom i učio ljude svojim doktrinama. Budino opiranje da imenuje svog nasljednika i da formuliše svoje učenje je dovelo do toga da su se u sljedečih 400 godina oformili mnogi pokreti: prvo škole Nikaya Budizma, od kojih je danas preostala samo Theravada, formiranje Mahayane, pan-Budističkog pokreta koji prihvata nova 'sveta pisma'. Prema budističkoj tradiciji, Siddharta Gautama nije tvrdio da je nebesko stvorenje niti da je bio inspirisan nikakvim bogom. On je tvrdio da je učitelj onima koji žele da slušaju, i da mu je to bitnije od njegovog spasenja. O njemu nema pisanih djela; o njemu su pisali njegovi učenici. Osnova učenja njegove filozofije je učenje o bolu i načinu oslobađanja te boli. Cilj je postiči ''nirvanu''- ekstazu u kojoj se odvajamo od vanjskog svijeta, a time i od boli. == U drugim religijama == === Hinduizam === [[Hinduizam|Hinduistička]] sinteza se pojavila nakon života Bude, između 500<ref name=":1">Hiltebeitel, Alf (2013) [2002], "Hinduism", in Kitagawa, Joseph (ed.), ''The Religious Traditions of Asia: Religion, History, and Culture'', Routledge, ISBN <bdi>978-1-136-87597-7</bdi>, arhivirano s orginala 11. 1. 2023, pristupljeno 7. 11. 2015</ref><sup>:12</sup>–200<ref>Larson, Gerald (1995), ''[https://books.google.com/books?id=wIOSb97ph3EC&q=hinduism+spread+from+north+to+south India's Agony Over Religion]'', SUNY Press, ISBN <bdi>978-0-7914-2411-7</bdi>, arhivirano s orginala 11. 1. 2023, pristupljeno 24. 5. 2021</ref> p. n. e. i 300. n. e.,<ref name=":1" /><sup>:12</sup> pod pritiskom uspjeha [[Budizam|budizma]] i [[džainizam|džainizma]].<ref>Vath, Vijay (2001), "From 'Brahmanism' to 'Hinduism': Negotiating the Myth of the Great Tradition", ''Social Scientist'', '''29''' (3/4): 19–50, doi:10.2307/3518337, JSTOR 3518337</ref><sup>:21</sup> Kao odgovor na uspjeh budizma, Gautama je također postao smatran 9. avatarom [[Višnu|Višne]].<ref>Nagendra, Kumar Singh (1997). "Buddha as depicted in the Purāṇas". ''Encyclopaedia of Hinduism''. Vol. 7. Anmol Publications. pp. 260–275. ISBN <bdi>978-81-7488-168-7</bdi>. pristupljeno 16. 4. 2012.</ref><ref>Gopal, Madan (1990), K.S. Gautam (ed.), ''India through the ages'', Publication Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India, str. 73.</ref><ref>Doniger, Wendy, ed. (1993), ''[https://books.google.com/books?id=-kZFzHCuiFAC Purana Perennis: Reciprocity and Transformation in Hindu and Jaina Texts]'', State University of New York Press, ISBN 0-7914-1381-0, str. 243.</ref> Mnogi hindusi tvrde da je Buda bio hindus i navode vjerovanje da je Buda deveti avatar [[Višnu|Višne]] kao dokaz. Usvajanje Bude kao inkarnacije počelo je otprilike u isto vrijeme kada je [[hinduizam]] počeo da raste, a [[budizam]] opada u [[Indija|Indiji]], dodavanje Bude na listu avatara smatra se aspektom hinduističkih napora da se odlučno oslabi budistička moć i privlačnost u [[Indija|Indiji]].<ref>Doniger, Wendy (30 September 2010). ''[https://books.google.com/books?id=nNsXZkdHvXUC&pg=PA484 The Hindus: An Alternative History]''. OUP Oxford. pp. 481–484. ISBN <bdi>978-0-19-959334-7</bdi>. Arhivirano s originala 11. 1. 2023. Pristupljeno 16. 4. 2022.</ref> Međutim, Budina učenja poriču autoritet [[Veda]] i koncepta [[Brahma]]-[[Atman]]a.<ref>"Buddha". ''Stanford Encyclopedia of Philosophy''. Arhivirano s orginala 3. 9. 2015. Pristupljeno 13. 7. 2015.</ref><ref>Sushil Mittal & Gene Thursby (2004), ''The Hindu World'', Routledge, <nowiki>ISBN 978-0-415-77227-3</nowiki>, str. 729–730</ref><ref>C. Sharma (2013), ''A Critical Survey of Indian Philosophy'', Motilal Banarsidass, <nowiki>ISBN 978-81-208-0365-7</nowiki>, str. 66</ref> Shodno tome, [[budizam]] je generalno klasifikovan kao nāstika škola za razliku od šest ortodoksnih škola [[Hinduizam|hinduizma]].<ref>Ambedkar, B.R. "Book One, Part V – The Buddha and His Predecessors". ''The Buddha and his Dharma''. Arhivirano s orginala 2. 5. 2015. Pristupljeno 18. 5. 2015.</ref><ref>Williams, Paul; Tribe, Anthony (2000). ''Buddhist thought a complete introduction to the Indian tradition''. London: Taylor & Francis e-Library. pp. 1–10. ISBN <bdi>0-203-18593-5</bdi>. Arhivirano s orginala 11. 1. 2023. Pristupljeno 16. 5. 2016.</ref><ref>Flood, Gavin D. (1996). ''An Introduction to Hinduism, str. 231-232''. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-43878-0.</ref> === Islam === Islamski poslanik [[Zulkifl]] poistovjećen je s Budom na osnovu sure 95:1 [[Kur'an]]a, u kojoj se spominje smokva – simbol koji nije istaknut u životima nijednog od drugih poslanika spomenutih u [[Kur'an]]u. U međuvremenu se sugerisalo da bi ime Al-Kifl moglo biti referenca na [[Kapilavastu]], dom Sidarthe Gautame kao dječaka.<ref>Yusuf, Imitiyaz (2009). "Dialogue Between Islam and Buddhism through the Concepts Ummatan Wasaṭan (The Middle Nation) and Majjhima-Patipada (The Middle Way)". ''Islamic Studies''. '''48''' (3): 367–394. ISSN 0578-8072. JSTOR 20839172. Arhivirano s orginala 16. 7. 2021. Pristupljeno 16. 7. 2021.</ref><sup>:376</sup> Klasični [[Sunitski islam|sunitski]] učenjak [[El-Tabari]] izvještava da su [[Budizam|budistički]] [[idoli]] doneseni iz [[Afganistan]]a u [[Bagdad]] u devetom vijeku. Takvi su idoli prodavani u budističkim hramovima pored [[Džamija|džamije]] u [[Buhara|Buhari]], ali on dalje ne govori o ulozi Bude. Prema djelima o budizmu [[El-Biruni]]ja (973–poslije 1050), pogledi na tačan Budin identitet bili su različiti. Shodno tome, neki su ga smatrali Ifritom, a neki Božjim poslanikom poslanim ljudskom rodu. Do 12. vijeka, [[El-Šahrastani]] je čak uporedio Budu sa [[Hidrom]], koji je opisan kao idealni čovjek. [[Ibn Nadim]], koji je također bio upoznat sa [[Manihejstvo|manihejskim]] učenjem, čak identificira Budu kao poslanika, koji je podučavao religiju kako bi "protjerao šejtana", iako to ne spominje eksplicitno.<ref>Ahmad Faizuddin Ramli; Jaffary Awang; Zaizul Ab Rahman (2018). ''Muslim scholar's discourse on Buddhism: a literature on Buddha's position''. International Conference on Humanities and Social Sciences (ICHSS 2018). ''SHS Web of Conferences''. Vol. 53, no. 4001. str. 6–7. doi:10.1051/shsconf/20185304001</ref> Buda se također smatra prorokom od strane manjinske [[Ahmedije|Ahmadija]] sekte.<ref>Valentine, Simon Ross (2008), ''Islam and the Ahmadiyya Jamaʻat: History, Belief, Practice'', p. 26, ISBN <bdi>978-0-231-70094-8</bdi>, pristupljeno 15. 11. 2013.</ref> ==Također pogledajte == *[[Budizam]] *[[Filozofija]] *[[Antička filozofija]] *[[Lao Tse]] *[[Konfučije]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Siddhartha Gautama Buddha}} {{Commonscat|Buddha}} *[http://www.accesstoinsight.org/ptf/buddha.html Budin život] *[http://www.synaptic.bc.ca/ejournal/buddhist.htm Buda i budizam] [[Kategorija:Budizam]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] cx762hpr2exqsaaza28n1vlwl8uonql 3899683 3899668 2026-06-22T12:17:32Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3899668|3899668]] korisnika [[Special:Contributions/Panasko|Panasko]] ([[User talk:Panasko|razgovor]]) 3899683 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Buddha in Sarnath Museum (Dhammajak Mutra).jpg|mini|desno|Kip Bude iz Sarnatha, Uttar Pradesh, [[Indija]], oko [[475.]] godine. Buda je prikazan kako uči u položaju lotosa, dok pravi Dharmacakra mudru.]] '''Siddharta Gaotama Buda''' (sanskrt. ''buddha:'' probuđeni, prosvijetljeni), osnivač budizma, princ Siddhārthe iz obitelji Gautama (prema predaji Kapilavastu, 566. ili 563. pr. Kr. – Kusinagara, sada Gorakhpur, 486. ili 483. pr. Kr.).<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=9952|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2021|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|website=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|access-date=25. 1. 2023}}</ref> Buda je bio lutajući asketa i vjerski učitelj koji je živio u Južnoj Aziji<ref>Gethin, Rupert, M.L. (1998), ''Foundations of Buddhism'', str. 5, 9, 10, 14. Oxford University Press.</ref><ref>Strong, J.S. (2001), ''The Buddha: A Beginner's Guide, str. 1'', Oneworld Publications, ISBN 978-1-78074-054-6.</ref><ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', Buddhism Series (3rd ed.), str. 45. Delhi: Motilal Banarsidass.</ref>. Prema budističkoj tradiciji, rođen je u [[Lumbini]]ju, u današnjem [[Nepal]]u, od kraljevskih roditelja klana Shakya, ali se odrekao svog života da bi živeo kao lutajući asketa ([[Sanskrt|sanskrit]]: śramaṇa).<ref>Buswell, Robert E. Jr.; Lopez, Donald S. Jr., eds. (2014), ''The Princeton Dictionary of Buddhism'', Princeton and Oxford: Princeton University Press, ISBN 978-0-691-15786-3, vidi. "Sakyamuni".</ref> Nakon što je vodio život prosjačenja, [[Asketizam|asketizma]] i [[Meditacija|meditacije]], postigao je prosvjetljenje u [[Bodh Gaya]] u današnjoj [[Indija|Indiji]]. Buda je nakon toga lutao donjom Indo-Gangskom ravnicom, podučavajući i gradeći monaški red. Podučavao je srednji put između senzualnog uživanja i ozbiljnog asketizma,<ref>Laumakis, Stephen (2008), ''An Introduction to Buddhist philosophy'', str. 4. Cambridge; New York: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-85413-9.</ref> koji je vodio do [[Nirvana|Nirvane]], to jest, slobode od neznanja, žudnje, ponovnog rođenja i patnje. Njegova učenja su sažeta u [[Plemeniti osmostruki put|Plemenitom osmostrukom putu]], treningu uma koji uključuje etičku obuku i meditativne prakse kao što su obuzdavanje čula, ljubaznost prema drugima, pažljivost i ''jhana''/''dhyana'' (upravna meditacija). Umro je u [[Kushinagaru]], dostigavši paranirvanu. Buda je od tada poštovan od strane brojnih [[religija]] i zajednica širom [[Azija|Azije]]. Nekoliko vijekova nakon njegove smrti, postao je poznat pod titulom Buda, što znači „Probuđeni“ ili „Prosvetljeni“.<ref name=":0">Gethin, Rupert, M.L. (1998), ''Foundations of Buddhism'', Oxford University Press.</ref><sup>:8</sup> Njegova učenja sastavila je budistička zajednica u [[Vinaya|Vinaji]], njegovi kodeksi za monašku praksu i [[Sutta Piṭaka]], kompilaciju učenja zasnovanih na njegovim diskursima. Oni su prenošeni na srednjoindoarijskim dijalektima kroz usmenu tradiciju.<ref name=":0" /><sup>:40-41</sup><ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', str. 4-7, 44 Buddhism Series (3rd ed.), Delhi: Motilal Banarsidass.</ref> Kasnije generacije su sastavljale dodatne tekstove, kao što su sistematske rasprave poznate kao [[Abhidharma]], biografije Bude, zbirke priča o njegovim prošlim životima poznate kao ''Jataka priče'', i dodatne diskurse, tj. [[Mahayana sutre]].<ref>Warder (2000), ''Indian Buddhism'', str. 4, Buddhism Series (3rd ed.), Delhi: Motilal Banarsidass.</ref><ref>Cox, Collett (2003), "Abidharma", str. 1-7 u Buswell, Robert E. (ed.), ''Encyclopedia of Buddhism'', New York: Macmillan Reference Lib., ISBN 0028657187.</ref> ==Život i učenje== Prema budističkoj tradiciji, historijska ličnost Buddha Siddharta Gautama je rođen u klanu Shakyas na početku Magadha perioda (546-324. p. n. e.), u južnom himelajskom gradu Lumbiniju. On je ,također, znan i kao ''Shakyamuni'' (bukvalno ''Saga o Shakya klanu''). Poslije prvobitnog života u luksuzu i bogatstvu pod zaštitom svoga oca, kralja Kapilavastu, Siddharta je došao u kontakt sa stvarnošću svijeta i zaključio je da je pravi život pun nepodnošljive i neizbježne patnje i tuge. Siddharta je odbacio svoj besmisleni život luksuza i postao je asket. Na posljetku je shvatio i da je asketizam besmislen, pa je izabrao srednji put, put umjerenosti od ekstremnog samozadovoljavanja i samokažnjavnja. Pod drvetom smokve se zakleo da nikada neće napustiti to mjesto dok ne pronađe ''Istinu''. Kada je napunio 35 godina, on je bio prosvijetljen. Od tada je znan kao Gautama Buda, ili jednostavnije ''Buda'', što znači ''probuđeni''. Za ostalih 45 godina života, putovao je indijom i učio ljude svojim doktrinama. Budino opiranje da imenuje svog nasljednika i da formuliše svoje učenje je dovelo do toga da su se u sljedečih 400 godina oformili mnogi pokreti: prvo škole Nikaya Budizma, od kojih je danas preostala samo Theravada, formiranje Mahayane, pan-Budističkog pokreta koji prihvata nova 'sveta pisma'. Prema budističkoj tradiciji, Siddharta Gautama nije tvrdio da je nebesko stvorenje niti da je bio inspirisan nikakvim bogom. On je tvrdio da je učitelj onima koji žele da slušaju, i da mu je to bitnije od njegovog spasenja. O njemu nema pisanih djela; o njemu su pisali njegovi učenici. Osnova učenja njegove filozofije je učenje o bolu i načinu oslobađanja te boli. Cilj je postiči ''nirvanu''- ekstazu u kojoj se odvajamo od vanjskog svijeta, a time i od boli. == U drugim religijama == === Hinduizam === [[Hinduizam|Hinduistička]] sinteza se pojavila nakon života Bude, između 500<ref name=":1">Hiltebeitel, Alf (2013) [2002], "Hinduism", in Kitagawa, Joseph (ed.), ''The Religious Traditions of Asia: Religion, History, and Culture'', Routledge, ISBN <bdi>978-1-136-87597-7</bdi>, arhivirano s orginala 11. 1. 2023, pristupljeno 7. 11. 2015</ref><sup>:12</sup>–200<ref>Larson, Gerald (1995), ''[https://books.google.com/books?id=wIOSb97ph3EC&q=hinduism+spread+from+north+to+south India's Agony Over Religion]'', SUNY Press, ISBN <bdi>978-0-7914-2411-7</bdi>, arhivirano s orginala 11. 1. 2023, pristupljeno 24. 5. 2021</ref> p. n. e. i 300. n. e.,<ref name=":1" /><sup>:12</sup> pod pritiskom uspjeha [[Budizam|budizma]] i [[džainizam|džainizma]].<ref>Vath, Vijay (2001), "From 'Brahmanism' to 'Hinduism': Negotiating the Myth of the Great Tradition", ''Social Scientist'', '''29''' (3/4): 19–50, doi:10.2307/3518337, JSTOR 3518337</ref><sup>:21</sup> Kao odgovor na uspjeh budizma, Gautama je također postao smatran 9. avatarom [[Višnu|Višne]].<ref>Nagendra, Kumar Singh (1997). "Buddha as depicted in the Purāṇas". ''Encyclopaedia of Hinduism''. Vol. 7. Anmol Publications. pp. 260–275. ISBN <bdi>978-81-7488-168-7</bdi>. pristupljeno 16. 4. 2012.</ref><ref>Gopal, Madan (1990), K.S. Gautam (ed.), ''India through the ages'', Publication Division, Ministry of Information and Broadcasting, Government of India, str. 73.</ref><ref>Doniger, Wendy, ed. (1993), ''[https://books.google.com/books?id=-kZFzHCuiFAC Purana Perennis: Reciprocity and Transformation in Hindu and Jaina Texts]'', State University of New York Press, ISBN 0-7914-1381-0, str. 243.</ref> Mnogi hindusi tvrde da je Buda bio hindus i navode vjerovanje da je Buda deveti avatar [[Višnu|Višne]] kao dokaz. Usvajanje Bude kao inkarnacije počelo je otprilike u isto vrijeme kada je [[hinduizam]] počeo da raste, a [[budizam]] opada u [[Indija|Indiji]], dodavanje Bude na listu avatara smatra se aspektom hinduističkih napora da se odlučno oslabi budistička moć i privlačnost u [[Indija|Indiji]].<ref>Doniger, Wendy (30 September 2010). ''[https://books.google.com/books?id=nNsXZkdHvXUC&pg=PA484 The Hindus: An Alternative History]''. OUP Oxford. pp. 481–484. ISBN <bdi>978-0-19-959334-7</bdi>. Arhivirano s originala 11. 1. 2023. Pristupljeno 16. 4. 2022.</ref> Međutim, Budina učenja poriču autoritet [[Veda]] i koncepta [[Brahma]]-[[Atman]]a.<ref>"Buddha". ''Stanford Encyclopedia of Philosophy''. Arhivirano s orginala 3. 9. 2015. Pristupljeno 13. 7. 2015.</ref><ref>Sushil Mittal & Gene Thursby (2004), ''The Hindu World'', Routledge, <nowiki>ISBN 978-0-415-77227-3</nowiki>, str. 729–730</ref><ref>C. Sharma (2013), ''A Critical Survey of Indian Philosophy'', Motilal Banarsidass, <nowiki>ISBN 978-81-208-0365-7</nowiki>, str. 66</ref> Shodno tome, [[budizam]] je generalno klasifikovan kao nāstika škola za razliku od šest ortodoksnih škola [[Hinduizam|hinduizma]].<ref>Ambedkar, B.R. "Book One, Part V – The Buddha and His Predecessors". ''The Buddha and his Dharma''. Arhivirano s orginala 2. 5. 2015. Pristupljeno 18. 5. 2015.</ref><ref>Williams, Paul; Tribe, Anthony (2000). ''Buddhist thought a complete introduction to the Indian tradition''. London: Taylor & Francis e-Library. pp. 1–10. ISBN <bdi>0-203-18593-5</bdi>. Arhivirano s orginala 11. 1. 2023. Pristupljeno 16. 5. 2016.</ref><ref>Flood, Gavin D. (1996). ''An Introduction to Hinduism, str. 231-232''. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-43878-0.</ref> === Islam === Islamski poslanik [[Zulkifl]] poistovjećen je s Budom na osnovu sure 95:1 [[Kur'an]]a, u kojoj se spominje smokva – simbol koji nije istaknut u životima nijednog od drugih poslanika spomenutih u [[Kur'an]]u. U međuvremenu se sugerisalo da bi ime Al-Kifl moglo biti referenca na [[Kapilavastu]], dom Sidarthe Gautame kao dječaka.<ref>Yusuf, Imitiyaz (2009). "Dialogue Between Islam and Buddhism through the Concepts Ummatan Wasaṭan (The Middle Nation) and Majjhima-Patipada (The Middle Way)". ''Islamic Studies''. '''48''' (3): 367–394. ISSN 0578-8072. JSTOR 20839172. Arhivirano s orginala 16. 7. 2021. Pristupljeno 16. 7. 2021.</ref><sup>:376</sup> Klasični [[Sunitski islam|sunitski]] učenjak [[El-Tabari]] izvještava da su [[Budizam|budistički]] [[idoli]] doneseni iz [[Afganistan]]a u [[Bagdad]] u devetom vijeku. Takvi su idoli prodavani u budističkim hramovima pored [[Džamija|džamije]] u [[Buhara|Buhari]], ali on dalje ne govori o ulozi Bude. Prema djelima o budizmu [[El-Biruni]]ja (973–poslije 1050), pogledi na tačan Budin identitet bili su različiti. Shodno tome, neki su ga smatrali Ifritom, a neki Božjim poslanikom poslanim ljudskom rodu. Do 12. vijeka, [[El-Šahrastani]] je čak uporedio Budu sa [[Hidrom]], koji je opisan kao idealni čovjek. [[Ibn Nadim]], koji je također bio upoznat sa [[Manihejstvo|manihejskim]] učenjem, čak identificira Budu kao poslanika, koji je podučavao religiju kako bi "protjerao šejtana", iako to ne spominje eksplicitno.<ref>Ahmad Faizuddin Ramli; Jaffary Awang; Zaizul Ab Rahman (2018). ''Muslim scholar's discourse on Buddhism: a literature on Buddha's position''. International Conference on Humanities and Social Sciences (ICHSS 2018). ''SHS Web of Conferences''. Vol. 53, no. 4001. str. 6–7. doi:10.1051/shsconf/20185304001</ref> Buda se također smatra prorokom od strane manjinske [[Ahmedije|Ahmadija]] sekte.<ref>Valentine, Simon Ross (2008), ''Islam and the Ahmadiyya Jamaʻat: History, Belief, Practice'', p. 26, ISBN <bdi>978-0-231-70094-8</bdi>, pristupljeno 15. 11. 2013.</ref> ==Također pogledajte == *[[Budizam]] *[[Filozofija]] *[[Antička filozofija]] *[[Lao Tse]] *[[Konfučije]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Wikicitat|Siddhartha Gautama Buddha}} {{Commonscat|Buddha}} *[http://www.accesstoinsight.org/ptf/buddha.html Budin život] *[http://www.synaptic.bc.ca/ejournal/buddhist.htm Buda i budizam] [[Kategorija:Budizam]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 3cf2ct045qe64n73wjfu1o72e7s23rj Blagaj (Mostar) 0 4192 3899709 3896300 2026-06-22T12:24:00Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899709 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Blagaj | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = Blagaj Ceilings.jpg | opis_slike = Sufijska tekija pored izvora [[Buna (rijeka)|Bune]] | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | grad = [[Mostar]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.2582 | dužina_stepeni = 17.8897 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | stanovništvo grad = 2684 | stanovništvo godina = 2013 | gustoća = | osnovano = | načelnik = | načelnik stranka = | poštanski broj = 88 201 | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 133329<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11410 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Blagaj u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Blagaj''' je naseljeno mjesto koje je smješteno 12, 5&nbsp;km jugoistočno od grada [[Mostar]]a, u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Stoji na rubu bišćanske ravnice i jedna je od najvrjednijih mješovitih urbanih i ruralnih struktura u Bosni i Hercegovini, koja se razlikuje od ostalih sličnih građevina po svom urbanom rasporedu. Blagaj je najvjerovatnije dobio ime zbog svoje blage [[Klima|klime]].<ref>{{Cite web|url=http://www.visitmostar.net/Blagaj.htm|title=Visit Mostar: Blagaj|work=visitmostar.net|access-date=1. 7. 2021|archive-date=22. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080122082923/http://www.visitmostar.net/Blagaj.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Smješten je na izvoru rijeke [[Buna (rijeka)|Bune]] i [[Tekija u Blagaju|stare tekije]]. Tekija u Blagaju sagrađena je za [[derviš]]e približno 1520. godine. Blagaj je poznat po svojim elementima [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmanske arhitekture]]. Na osnovu njegovog [[Arhitektura|arhitektonskog]] rasporeda i upotrebe materijala pri njegovoj izgradnji svrstan je u mediteransku grupu osmanlijskih tipova malih naselja. Blagaj je uvršten u spisak [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5280/|title=The natural and architectural ensemble of Blagaj|work=unesco.org|access-date=1. 7. 2021}}</ref>, a ujedno je na spisku mogućih kandidata za zaštitu svjetske kulturne baštine [[UNESCO]].<ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ba|title=Bosnia and Herzegovina|work=whc.unesco.org|access-date=1. 7. 2021}}</ref> == Historija == U doba [[Antika|antike]] na području Blagaja je postojala [[Ilirija|ilirska]] utvrda i [[Historija Rima|rimski]] kastrum (castrum)'. U vrijeme [[Bizantsko carstvo|bizantskog]] [[Justinijan I|cara Justinijana]] izgrađeno je nekoliko utvrđenih naselja na širem poručju. Blagaj se spominje u [[Konstantin Porfirogenet]]ovom djelu ''[[De administrando imperio]]'' (O upravljanju imperijom) kao "Bona" i tada je dio Zahumlja. Za vrijeme [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]] Zahumlje je bilo pod dominacijom Raške države, i krajem 12. vijeka župan Jurko je podigao crkvu svetog Kuzme i Damjana. Do 1326. šire područje je pod [[Raška|raškom]], a od tada je u sastavu [[Bosanska banovina|Bosanske banovine]] [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]].<ref>Marko Vego, Naselja srednjevjekovne bosanske države, Svjetlost, Sarajevo 1957, 14-16.</ref> Pored Blagaja je prolazio put iz [[Dubrovnik]]a i [[Drijeva]], pa se račvao prema unutrašnjosti Bosne i prema drinskim rezidencijama roda [[Kosače]]. Blagaj se nalazio u okviru župe [[Bišće]] i činio je centar [[Humska zemlja|Humske zemlje]]. U Bišću (Podgradina) i Blagaju su [[Stolna mjesta bosanskih vladara|rezidencijalna mjesta bosanskih vladara]] koja oni povremeno posjećuju. U 15. vijeku u istoj funkciji su u rukama vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] i njegovog sinovca hercega od svetog Save [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] iz roda [[Kosače]] sve do dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]] 1466. U historijskim izvorima Blagaj je prvi put spomenut početkom marta 1423. Radi se prepisci između dubrovačkih poslanika i njihove vlade u [[Dubrovnik]]u a u vezi misije koju Nikola Gučetić i Blaž Đorđić obavljaju kod [[vojvoda|vojvode]] [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]].<ref>”ser Nicola Ma. di Goze et ser Biagio di Georgio ambassadori nostri a voiuoda Sandagl salutem. Noi receuessimo hieri una vostra lettera data di la in Bisze sotto Blagai adi 24 di questo” (1. mart 1423. godine), Državni arhiv u Dubrovniku: Serija: Lettere di Levante, Svezak: VIII, Folija: 151.</ref> Prvoga novembra 1423. u Sandaljevoj rezidenciji u Blagaju sačinjena je povelja o njegovom prepuštanju [[Kotor]]a [[Venecija|Mlečanima]].<ref>„у нашем' граду Благају” (1. novembar 1423), Ljubomir Stojanović, Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929, 331; Esad Kurtović, Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Institut za istoriju, Studije i monografije, Knjiga 4, Sarajevo 2009, 253.</ref> Jula 1464. u Blagaju je kao mjesni knez bio izvjesni Grgur.<ref>„Gregorum comitem Blagay” (24. jula 1464), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Consilium Maius, Svezak: XII, Folija: 175 verso.</ref> Ispod tvrđave formira se naselje Podblagaj. Ono se spominje jula 1447. kao mjesto pljačke.<ref>„Radosauus Cuiauich et Milorat eius frater coram domino Rectore ser Nicola Pau. de Gondola fecerunt lamentum supra Çuietchum Paschasich et eius filium, Vuchaç et Vuchosauum fratres filii de Obrad Craichouich, dicens quod ipsi acceperunt sibi tres equos per vim Potblagai” (11. jula 1447), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: XXI, Folija: 113 verso.</ref> To je današnje naselje Blagaj koje je u osmansko doba dobilo svoju orijentalnu fizionomiju. == Novi vijek == U podnožju tvrđave jača naselje sa jakom privrednom djelatnošću, stambenom i obrazovnom infrastrukturom orijentalnog tipa ([[džamija]], dva kamena [[most]]a na [[Buna (rijeka)|Buni]] i [[tekija]]). [[Sultan Sulejmanova džamija (Blagaj)|Sultan Sulejmanova džamija]] je izgrađena 1519/20. U blizini Blagaja je izvor rijeke Bune, koji predstavlja najveći kraški izvor u [[Evropa|Evropi]]. Pored izvora Bune nalazi se sufijska [[tekija]]. Za vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilajeta, potom kadiluka i podijeljen je na nekoliko mahala, među kojih su Carska, Hasanagina, Bunska i Galičići. Naselje je imalo sedam džamija, dva hana, četiri [[musafirhana|musafirhane]], [[medresa|medresu]], dva [[mekteb]]a, [[tekija|tekiju]], četiri kamena mosta na rijeci Buni, jedan na Bunici i dva na ponornici Posrt, kiraethanu i sedam mlinica s dvadeset osam mlinova. Podgrađe Blagaja (Podblagaj – Subtus Blagai) je kao mjesto pljačke spomenuto u tužbi septembra 1473.<ref>„Vochich Putisich de Subtus Blagai coram domini judicibus de criminalis quorum caput fuit ser Marinus Andree de Bodazio lamentum fecit, dicens quod de noctis in pascuis Subtus Blagai sibi fuerunt accpetus unus equus et una cabala. Que animalia postea diebus istis proxime decursis invenit in Verbiza apud Vochsam Obradouich in Verbiza. Que animalia dictus Vochsa vexit in Apuleam” (9. septembar 1473), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: XLIII, Folija: 228 verso.</ref> Januara 1501. Stanislava, kćerka Radonje Vukićievića iz Blagaja (Stanissauam filiam Radogne Vuchichieuich de Blagai partium Bosne), uz prisustvo rođaka Ivka i Jurja Brankovića, ugovorila je petogodišnju službu kod Bernardina iz [[Verona|Verone]], stanovnika [[Dubrovnik]]a.<ref>„Bernardinus de Verona habitator Ragusii conduxit et achordauit pro ancilla Stanissauam filiam Radogne Vuchichieuich de Blagai partium Bosne presentem et cum presentia et voluntate Ifchi et Giuragh Braichouichi auunculorum dicte Stanissaue ibi presentium et dictam Stanissauam achordantium dicto Bernardino pro annis quinque continuis proxime futuros, promittens dicta Stanissaua toto dicto tempore stare et habitare cum dicto Bernardino et ab eo non discedere non furari nec furari volentibus consentire, scilicet, esse fidelis solicita, honesta et obediens in omnibus licitis et honestis more bone ancille. Et vice versa dictus Bernardinus promisit dictam Stanissauam toto dicto tempore tenere escum et in domo sua tam egram quam sanam et sibi facere expensas cibarias et vestire iuxta conditionem suam et morem ancillarum. Et si erit bona et honesta dictus Bernardinus promisit eam maritare cum peruenerit ad etatem nubilem iuxta suam conditionem et cum dote sicut solent maritari ancille. Renuntiando. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (21. januar 1501), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Div. Not., Svezak: LXXX, Folija: 59.</ref> Do 1835. stanovništvo islamske vjeroispovjesti predstavlja većinu, a već za vrijeme austrougarskog razdoblja kršćana (katolika i pravoslavaca) je dvostruko više. U to doba izgrađena je katolička crkva (1908) i srpska pravoslavna crkva (1893). Poslije su dograđeni zvonici, 1933. do katoličke i 1934. pored pravoslavne crkve. U blizini Blagaja je izvor [[Buna (rijeka)|Bune]], najveći kraški izvor u [[Evropa|Evropi]]. U okolini Blagaja postoji ribogojilište i restoran, te ostaci tvrđave [[Stari grad Blagaj|Stari grad]] iz [[15. vijek]]a. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Blagaj | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 133329 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 2531 | g2013_bosnjaci = 2492 | g2013_srbi = 4 | g2013_hrvati = 7 | g2013_muslimani = 4 | g2013_bosanciihercegovci = 4 | g2013_albanci = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 12 | g1991_ukupno = 1804 | g1991_muslimani = 1661 | g1991_srbi = 34 | g1991_hrvati = 59 | g1991_jugosloveni = 32 | g1981_ukupno = 1523 | g1981_muslimani = 1364 | g1981_srbi = 25 | g1981_hrvati = 59 | g1981_jugosloveni = 62 | g1971_ukupno = 1233 | g1971_muslimani = 1100 | g1971_srbi = 44 | g1971_hrvati = 74 | g1971_jugosloveni = 8 | g1971_slovenci = 1 | g1971_makedonci = 1 }} == Dijelovi naselja == Blagaj, Do i Podgrađe. == Meteorološka stanica Blagaj == Meteorološka stanica Blagaj nalazi se na samom ulazu u Blagaj na udaljenosti od 35 metra od rijeke Bune. Sa ove meteorološke stanice podaci se prosljeđuju u Federalni meteorološki zavod Sarajevo. Podaci se za klimatološke svrhe vrše tri puta dnevno u 7,14 i 21 sat, dok od 2006. automatskom stanicom mjerenja se vrše svakog sata. == Galerija == <gallery> Datoteka:Blagaj 1.jpg|Detalj iz Blagaja Datoteka:Old Blagaj fort.jpg|Stara tvrđava iznag Blagaja Datoteka:Cave near Blagaj.jpg|Pećina pored Blagaja Datoteka:Blagaj orthodex church 1.jpg|Pravoslavna crkva u Blagaju Datoteka:Blagaj_panorama.jpg|Blagaj, panorama </gallery> == Također pogledajte == * [[Neretva]] * [[Mostar]] * [[Počitelj]] * [[Stolac]] * [[Bregava]] * [[Hutovo blato]] * [[Stambeni kompleks porodice Velagić]] * [[Sultan Sulejmanova džamija (Blagaj)|Sultan Sulejmanova džamija u Blagaju]] == Literatura == * [[Ljubomir Stojanović]], Старе српске повеље и писма, I/1, Српска краљевска академија, Зборник за историју, језик и књижевност српског народа, Прво одељење, Споменици на српском језику 19, Београд - Сремски Карловци 1929. * [[Marko Vego]], Naselja srednjevjekovne bosanske države, Svjetlost, Sarajevo 1957. * [[Esad Kurtović]], Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Institut za istoriju, Studije i monografije, Knjiga 4, Sarajevo 2009. * [[Jagoda Serdarević]], Prilog bibliografiji Blagaja (Mostar), Hercegovina 15-16, Mostar 2003, 235-256. * [[Ćiro Truhelka]], Naši gradovi, Sarajevo 1904, 63-69. * [[Hamdija Kreševljaković]] – [[Hamdija Kapidžić]], Stari hercegovački gradovi, Naše starine 2, Sarajevo 1954, 9-10. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 115. * [[Pavao Anđelić]], Bišće i Blagaj, politički centar Humske zemlje u srednjem vijeku, Hercegovina 1, Mostar 1981, 41-72. * [[Marko Popović]], Vladarski i vlasteoski dvor u srednjovekovnoj Bosni, Zbornik za istoriju BiH 2, Beograd 1997, 24. * [[Aleksandar Ratković]], Blagajska tvrđava u svjetlu najnovijih istraživanja, Hercegovina 10, Mostar 1998, 7-16. * [[Esad Kurtović]], Bišće i Blagaj u doba vojvode Sandalja Hranića Kosače, Zbornik radova Naučni skup 'Prirodno-graditeljska cjelina blagajske tekije i vrela Bune' 10.05. 2007, Medžlis islamske zajednice Mostar, Mostar 2009, 34-54. [http://www.academia.edu/3675739/Bisce_i_Blagaj_u_doba_vojvode_Sandalja_Hranica_Kosace_Zbornik_radova_Naucni_skup_Prirodno-graditeljska_cjelina_blagajske_tekije_i_vrela_Bune_10.05._2007._godine_Medzlis_islamske_zajednice_Mostar_Mostar_2009_34-54]{{Mrtav link}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Blagaj}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} *[http://www.mostar.ba/ Zvanični sajt Grada Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. 9. 2020 }} {{Mostar}} [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] tk79717vac70o1o4ks8oxhnrj5cslf6 Aristotel 0 4210 3899695 3896180 2026-06-22T12:18:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899695 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Aristotle 1.jpg|mini|desno|Aristotel]] {{Epistemologija – bočna traka|rasklopljeno=epistemolozi}} '''Aristotel''' ({{Jez-el|Ἀριστοτέλης}}; 384 – 322. p. n. e) bio je [[Grci|grčki]] [[filozof]] i naučnik rođen u [[Antička Makedonija|makedonskom]] gradu [[Stageira]] na [[Halkidiki]]ju, na sjevernoj periferiji [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Njegov otac, [[Nicomachus]], je umro kad je Aristotel bio dijete, nakon čega je [[Proxenus od Atarneusa]] postao njegov staratelj. U osamnaestoj godini pridružio se [[Platonova akademija|Platonovoj akademiji]] u [[Atina (država)|Atini]] i ostao tamo do svoje trideset sedme godine života. Njegovi radovi obuhvataju mnoge teme - uključujući [[Fizika (Aristotel)|fiziku]], [[Biologija|biologiju]], [[Zoologija|zoologiju]], [[Metafizika|metafiziku]], [[Logika|logiku]], [[Etika|etiku]], [[Estetika|estetiku]], [[Poetika (Aristotel)|poetiku]], pozorište, muziku, [[Retorika|retoriku]], [[Lingvistika|lingvistiku]] i politiku - i čine prvi sveobuhvatni sistem [[Zapadna filozofija|zapadne filozofije]]. Ubrzo nakon Platonove smrti, Aristotel je napustio Atinu i na zahtjev [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]], podučavao je [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]] od 343. p.n.e. Prema pisanju [[Encyclopedia Britannica]], "Aristotel je bio prvi istinski naučnik u historiji... i svaki naučnik mu duguje." Podučavanje Aleksandra Velikog je pružilo Aristotelu mnoge mogućnosti i obilje materijala. On je osnovao biblioteku u [[Lyceum]]u koja je odštampala mnoge njegove knjige. Činjenica da je Aristotel bio Platonov učenik je doprinijela njegovom stavu o [[Platonizam|platonizmu]], međutim nakon Platonove smrti, Aristotel je uronio u empirijske studije i prebacio se iz platonizma u [[empirizam]]. On je vjerovao da se svi ljudski koncepti i svo njihovo znanje ultimativno baziraju na [[Percepcija|percepciji]]. Aristotelovi stavovi o [[Prirodne nauke|prirodnim naukama]] predstavljaju temeljnu osnovu mnogih njegovih radova. Aristotelovi pogledi na [[Aristotelova fizika|fizičke nauke]] temeljno su oblikovali poglede srednjovjekovnih naučnika. Njegov uticaj produžio se i do doba [[Renesansa|renesanse]] i nije bio sistematski zamijenjen do [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i teorija kao što je [[klasična mehanika]]. Neka od Aristotelovih zooloških opažanja, kao što su reproduktivni krak hobotnice, nisu potvrđene ili osporene sve do 19. stoljeća. Njegovi radovi sadrže najraniju poznatu studiju logike, koja je ugrađena u kasnom 19. stoljeću u modernu [[Logika|formalnu logiku]]. U metafizici, [[Aristotelijanizam]] je bio duboko pod uticajem [[Jevrejsko-islamski filozofi (800. - 1400.)|jevrejsko-islamskih filozofskih i teoloških razmišljanja]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i nastavio je da utiče na [[Kršćanska teologija|kršćansku teologiju]], posebno [[Skolastika|skolastičku]] tradiciju [[Rimokatolička crkva|Katoličke crkve]]. Aristotel je dobro poznat među srednjevjekovnim muslimanskim intelektualcima i poštovan je kao "prvi učitelj" ([[Arapski jezik|arapski]]: المعلم الأول). Njegova etika, je imala uticaja u modernoj pojavi [[Etička vrlina|etičke vrline]]. Svi aspekti Aristotelove filozofije i dalje su predmet aktivnih akademskih studija. Aristotel je napisao mnogo elegantnih rasprava i dijaloga - [[Ciceron]] je opisao njegov književni stil kao "rijeka zlata". Smatra se da je samo trećina njegovih originalnih knjiga preživjela. == Život == [[Datoteka:Aristotle by Raphael.jpg|mini|desno|Rafaelova slika Aristotela koji drži ''Etiku]] Aristotel (384-322. p. n. e.) je rođen u Stagiri-Trakiji.<ref>{{cite web |url=http://www.ifzg.hr/bibliografija/Aristotel.pdf |title=Aristotel.pdf |authors=ifzg.hr |date= |access-date= |language= |access-date=6. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150911085350/http://www.ifzg.hr/bibliografija/Aristotel.pdf |archive-date=11. 9. 2015 }}</ref> Sa sedamnaest godina je stupio u [[Platon]]ovu ''Akademiju'' gdje je bio do Platonove smrti (dvadeset godina). Nakon akademije, poziva ga kralj [[Filip Makedonski]] na dvor i Aristotel postaje vaspitač [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] (velikog). Kada se vratio u [[Atina|Atinu]] osnovao je školu u šetalištu ''Likeja'' koja je poznata kao "Peripatetička škola", po grčkoj riječi ''peripatos''-šetnja. == Etika == Za Aristotela, najveće dobro je sreća. Ona zavisi od naših umnih sposobnosti. Tvrdio je da je najveća vrlina sredina između dvije krajnosti. Učenje o vrlini Aristotel je izložio u svom djelu [[Nikomahova etika]] gdje je polazio od onoga u čemu se svi ljudi slažu, a to je da je cilj ljudskog života ili blaženstvo, koje nije površni [[hedonizam]], niti materijalno bogatstvo ili [[slava]], već je sreća ili blaženstvo - dobro po sebi ili samovrijednost. Aristotel je tvrdio da je čovjek po prirodi političko biće (zoon politikon) i da svoju suštinu izražava tek u zajednici. Aristotel, za razliku od [[Platon]]a, cijeni umjetnost a naročito grčke tragedije jer etički djeluju na gledaoca (tvorac je termina ''katarza''-pročišćenje putem straha i sažaljenja). == Aristotelovi državni oblici == Aristotel je podijelio državne oblike na osnovne dvije grupe: dobre i loše. Dobre oblike predstavljaju: * monarhija * aristokratija * država Loše oblike predstavljaju: * tiranija * oligarhija * demokratija == Razlika između Platonove i Aristotelove države == [[Platon]] je u svojoj "Državi" pokušao da formuliše apsolutno najbolju državu, dok je Aristotel uočio da ne postoji apsolutno najbolja država već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Kako ne bi došlo do zabune i Aristotel je stvorio svoju sliku koja je predstavljala "''Aristotelovu najbolju državu.''" Ona se zasnivala na realnim principima, a za razliku od Platonove, on svoju državu objašnjava kao onu koja stoji između Platonova ''komunizma'' i principa ''laissez-faire'' krajnjeg individualizma. [[Platon]]ova idealna država ima tri staleža: filozofi, vojnici i robovi. Aristotelova država ima dva staleža i to upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno zamislio početnu pretpostavku o robovima, a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvim čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je osmislio i rasnu teoriju društva. Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na [[Atina|Atinu]]. On je proučavao postojeće [[ustav]]e [[Grčka|grčkih]] država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku. On navodi tri razloga nastanka drzave: * uzajamna pomoć * čovjek je po prirodi političko biće ([[Grčki jezik|grčki]], zoon politikon) * zajednička korist i uspjeh. Ovo zajednička korist i supjeh znači i to "koliko svakom pojedincu pripada dio u dobrom življenju." <ref>{{cite web|url=http://www.camo.ch/politika_drzava_ustav.htm|title=Politika, država, ustav|work=camo.ch|access-date=12. 9. 2015|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305023120/http://www.camo.ch/politika_drzava_ustav.htm|url-status=dead}}</ref> Više o Aristotelovom pogledu na državu pročitajte u članku o Aristotelovom djelu [[Politika (Aristotel)|Politika]]. == Jedan od Aristotelovih paradoksa == Paradoks ''mjesta'': "...ako sve što postoji ima mjesto, i to mjesto će imati mjesto, i tako dalje do u beskonačnost". (Aristotelova ''Fizika'' IV:1, 209a25) Također, pogledajte [[Zenon]]ove [[paradoks]]e koji su inspirisali Aristotela, i koje je on zabilježio u svojoj [[Fizika (Aristotel)|Fizici]]. == Značajna djela == [[Datoteka:Bust of Aristotle.jpg|mini|desno|Aristotelova bista]] '''Sabrani spisi iz logike''': * [[Organon]] (oruđe)- sabrani spisi iz logike ** Kategorije ** O tumačenju ** Prva analitika ** Druga analitika ** Topika ** Sofistička pobijanja '''Spisi iz prirodno-naučne oblasti''': * [[Aristotelova Fizika|Fizika]] * [[O postojanju i propadanju]] * [[O duši]] * [[O dijelovima životinja]] * [[O kretanju životinja]] * [[O postojanju životinja]] * [[Parva naturalia]] '''Spisi o etici''': * [[Nikomahova etika]] * [[Eudemova etika]] * [[Magna Moralia]] * [[Politika (Aristotel)|Politika]] * [[Retorika]] * [[O pjesničkoj umjetnosti]] '''Uopće''': * [[Metafizika (Aristotel)|Metafizika]] == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Platon]] * [[Antička filozofija]] * [[Sudbina Aristotelovih Spisa]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Aristotel}} {{Commonscat|Aristotle}} * [http://www.gutenberg.org/browse/authors/a#a2747 Aristotelova djela sa projektu Gutenberg] (Engleski) * [http://Aristotle.thefreelibrary.com/ Kratka biografija i ostalo]{{Mrtav link}} (Engleski) * [http://www.utm.edu/research/iep/a/aristotl.htm Aristotel na Internetskoj enciklopediji filozofije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090508153607/http://www.utm.edu/research/iep/a/aristotl.htm |date=8. 5. 2009 }} (Engleski) * [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Mathematicians/Aristotle.html Aristotel] (Engleski) * [http://plato.stanford.edu/entries/aristotle-logic/ Stanford Encyclopedia of Philosophy: Aristotelova logika] (Engleski) * [https://web.archive.org/web/20071007152858/http://filozofija.differentia.co.yu/skriptarnica/aristotel-kategorije.htm Aristotel, Kategorije] * [https://web.archive.org/web/20071006090828/http://filozofija.differentia.co.yu/skriptarnica/aristotel-nagovor.htm Aristotel, Što znači baviti se filozofijom?] * [http://izreka.com/index.php/osobe/209-aristotel-izreke-citati-misli Aristotel - izreke, citati, misli...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203185807/http://izreka.com/index.php/osobe/209-aristotel-izreke-citati-misli |date=3. 12. 2013 }} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Filozofija jezika}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 384. p. n. e.]] [[Kategorija:Umrli 322. p. n. e.]] [[Kategorija:Biografije, Stagira]] [[Kategorija:Grčki filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] of1wkn8oz4umr2xvapx1qwe9zlbdhd7 Sigmund Freud 0 4378 3899923 3898594 2026-06-23T01:30:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899923 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jacob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jacob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> {{Porodično stablo Sigmunda Freuda}} === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en |archive-date=13. 6. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |url-status=bot: unknown }}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Ideje == === Rani radovi === Sigmund Freud je studij medicine na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] započeo 1873,<ref name="Strutzmann_2008">{{cite book |last=Strutzmann |first=Helmut |date=2008 |title=Freud at 150: 21st Century Essays on a Man of Genius |chapter=An overview of Freud's life |editor1-last=Merlino |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Jacobs |editor2-first=Marilyn S. |editor3-last=Kaplan |editor3-first=Judy Ann |editor4-last=Moritz |editor4-first=K. Lynne |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-0-7657-0547-1 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=ZqNPvtl_GhcC |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> a završio ga nakon gotovo devet godina zbog interesa za neurofiziološka istraživanja, posebno proučavanje spolne [[anatomija|anatomije]] [[jegulja]] i fiziologije nervnog sistema riba, kao i zbog zanimanja za studij [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]]. Iz finansijskih razloga započeo je privatnu praksu iz [[Neurologija|neurologije]], a [[Doktor medicine|doktorat medicine]] stekao je 1881. u dobi od 25 godina.<ref name="Merkel_2003">{{cite web |last=Merkel |first=Larry |date=2003 |title=The History of Psychiatry: PGY II Lecture |url=https://www.scribd.com/document/62292238/History-of-Psychiatry |website=Scribd |publisher=University of Virginia Department of Psychiatric Medicine |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim glavnim područjima interesa tokom 1880-ih bila je anatomija mozga, naročito [[Produžena moždina|produžene moždine]]. Godine 1891. uključio se u značajne rasprave o afaziji svojom monografijom ''O razumijevanju afazija'' u kojoj je uveo termin ''[[Agnozija|agnozija]]'' i upozorio na pretjerano lokalizacionističko tumačenje neuroloških deficita. Poput svog savremenika [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]], naglašavao je značaj funkcije mozga u odnosu na njegovu strukturu. Freud je također bio među prvim istraživačima u oblasti [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]], koja je u to vrijeme bila poznata kao ″cerebralna oduzetost″. Objavio je nekoliko medicinskih radova o toj temi te ukazao da je ovaj poremećaj bio prisutan mnogo prije nego što su ga drugi istraživači tog razdoblja počeli sistematski proučavati. Smatrao je da je [[William John Little]], koji je prvi opisao cerebralnu paralizu, pogriješio pripisujući njen nastanak nedostatku kisika tokom porođaja. Umjesto toga, tvrdio je da su komplikacije pri porođaju prije simptom nego uzrok poremećaja. Počeci Freudovog ranog rada na [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] mogu se pratiti do [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je pripisivao Breueru zaslugu za otvaranje puta otkriću psihoanalitičke metode kroz njegovo liječenje [[Bertha Pappenheim|Anne O.]], prve studije slučaja predstavljene u djelu ''Studije o histeriji'' (1895), koje su zajedno napisali Freud i Breuer. U novembru 1880. Breuer je pozvan da liječi izuzetno inteligentnu dvadesetjednogodišnju ženu ([[Bertha Pappenheim|Berthu Pappenheim]]) zbog upornog kašlja i halucinacija koje je dijagnostikovao kao histerične. Ustanovio je da je tokom njege svog umirućeg oca razvila prolazne simptome, uključujući poremećaje vida, paralizu i kontrakture udova, koje je također smatrao histeričnim. Kako su se simptomi pojačavali i postajali trajniji, Breuer je svoju pacijenticu počeo posjećivati gotovo svakodnevno te je primijetio da je povremeno ulazila u stanja ''odsutnosti''. Uočio je da se njeno stanje poboljšavalo kada je, uz njegovo ohrabrenje, tokom tih večernjih stanja pričala fantazijske priče, pa je većina simptoma nestala do aprila 1881. Nakon smrti njenog oca istog mjeseca, njeno stanje se ponovo pogoršalo. Breuer je zabilježio da su se neki simptomi spontano povukli te da je potpuni oporavak postignut poticanjem pacijentice da se prisjeti događaja koji su prethodili pojavi određenog simptoma.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hirschmuller_1989">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |date=1989 |title=The Life and Work of Josef Breuer: Fleshing Out the Foundations of Psychoanalysis |publisher=New York University Press |location=New York |url=https://pep-web.org/search/document/PAQ.062.0150A |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U godinama neposredno nakon Breuerovog liječenja, Anna O. je tri puta kratkotrajno boravila u sanatorijima s dijagnozom ″histerije″ praćene ″somatskim simptomima″,<ref name="Hirschmuller_1989" /> a pojedini autori osporavali su Breuerov objavljeni prikaz izlječenja.<ref name="Ellenberger_1972">{{cite journal |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1972 |title=The Story of 'Anna O.': A Critical Review with New Data |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=8 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1002/1520-6696(197207)8:3<267::AID-JHBS2300080302>3.0.CO;2-C |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197207)8:3%3C267::AID-JHBS2300080302%3E3.0.CO;2-C |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch_Jacobsen_1996">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=1996 |title=Remembering Anna O.: A Century of Mystification |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-91776-X |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317721857_A24449005/preview-9781317721857_A24449005.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |date=1997 |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-262-63171-6 |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Richard Skues odbacuje tvrdnje ovih autora da Anna O. nije bila izliječena te smatra da takva tumačenja dolaze i od Freudovih pristalica i od njegovih kritičara. Prema Skuesu, obje strane nepravedno su dovele u pitanje istinitost i profesionalni integritet Josefa Breuera.<ref name="Miller_2009">{{cite journal |last=Miller |first=Gavin |date=2009 |title=Book Review: Richard A. Skues, Sigmund Freud and the History of Anna O.: Reopening a Closed Case |journal=History of Psychiatry |volume=20 |issue=4 |pages=509–510 |doi=10.1177/0957154X090200040205 |s2cid=162260138 |url=https://www.deepdyve.com/lp/sage/book-review-richard-a-skues-2009-sigmund-freud-and-the-history-of-anna-k8fbX0oAid |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Teorija zavođenja === {{Glavni|Freudova teorija zavođenja}} Početkom 1890-ih Freud je koristio oblik liječenja zasnovan na metodi koju mu je opisao Breuer, a koju je modifikovao primjenom onoga što je nazivao ″tehnikom pritiska″ i novim razvijenim analitičkim tehnikama tumačenja i rekonstrukcije. Prema Freudovim kasnijim prikazima ovog razdoblja, kao rezultat primjene ove metode većina njegovih pacijenata sredinom 1890-ih izvještavala je o ranim iskustvima [[Seksualno zlostavljanje djece|seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu]]. Freud je te iskaze koristio kao osnovu za svoju [[Freudova teorija zavođenja|teoriju zavođenja]], ali je kasnije zaključio da su neki od njih bili fantazije. U početku je smatrao da je njihova funkcija bila ″potiskivanje″ sjećanja na infantilnu masturbaciju. U kasnijim radovima pisao je da su one predstavljale edipovske fantazije koje proizlaze iz urođenih [[Teorija nagona|nagona]] seksualne i destruktivne prirode.<ref name="Freud_SE7">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume VII (1901-1905): A Case of Hysteria, Three Essays on Sexuality and Other Works |pages=274 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/caseofhysteriath0000freu/page/n7/mode/2up |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_SE20">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1959 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XX (1925-1926): An Autobiographical Study, Inhibitions, Symptoms and Anxiety, Lay Analysis and Other Works |pages=34 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Autobiographical_Study.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_SE22">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1964 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XXII (1932-1936): New Introductory Lectures on Psycho-Analysis and Other Works |pages=120 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schimek_1987">{{cite journal |last=Schimek |first=Jean G. |date=1987 |title=Fact and Fantasy in the Seduction Theory: A Historical Review |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=4 |pages=937–965 |doi=10.1177/000306518703500407 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500407 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_1998">{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=1998 |title=Jeffrey Masson and Freud's seduction theory: a new fable based on old myths |journal=History of the Human Sciences |volume=11 |issue=1 |pages=1–21 |doi=10.1177/095269519801100101 |url=https://www.researchgate.net/publication/246578290_Jeffrey_Masson_and_Freud's_seduction_theory_a_new_fable_based_on_old_myths |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema drugom prikazu događaja, Freud je još u pismima upućenim Fliessu u oktobru 1895. iznio tvrdnju da se u osnovi psihoneuroza nalaze nesvjesna sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu, prije nego što je izvijestio da je takva iskustva zaista otkrio kod svojih pacijenata.<ref name="Masson_Freud_Fliess_1985">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1985 |title=The Complete Letters of Sigmund Freud to Wilhelm Fliess, 1887–1904 |editor-last=Masson |editor-first=Jeffrey M. |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-674-15420-9 |url=https://archive.org/details/completeletterso0000freu |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_1998" /> Tokom prve polovine 1896. Freud je objavio tri rada koja su dovela do formulisanja njegove [[Freudova teorija zavođenja|teorije zavođenja]]. U njima je tvrdio da je kod svih svojih tadašnjih pacijenata otkrio duboko potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.<ref name="Israels_Schatzman_1993">{{cite journal |last=Israëls |first=Han |last2=Schatzman |first2=Morton |date=mart 1993 |title=The seduction theory |journal=History of Psychiatry |volume=4 |issue=13 |pages=1–29 |doi=10.1177/0957154X9300401302 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0957154X9300401302 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je zapisao da njegovi pacijenti nisu bili svjesni tih sjećanja te da su ona, ukoliko su uzrokovala histerične simptome ili opsesivnu neurozu, morala postojati u obliku ''nesvjesnih sjećanja''. Pacijenti su bili izloženi znatnom pritisku kako bi ″rekonstruirali″ prizore seksualnog zlostavljanja iz djetinjstva za koje je Freud bio uvjeren da su potisnuti u nesvjesno.<ref name="Schimek_1987" /><ref name="Toews_1991">{{cite journal |last=Toews |first=John E. |date=septembar 1991 |title=Historicizing Psychoanalysis: Freud in His Time and for Our Time |journal=The Journal of Modern History |volume=63 |issue=3 |pages=504–545 |doi=10.1086/244354 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/244354 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McNally_2003">{{cite book |last=McNally |first=Richard J. |date=2003 |title=Remembering trauma |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts; London |isbn=978-0-674-01082-6 |url=https://archive.org/details/rememberingtraum0000mcna |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pacijenti uglavnom nisu bili uvjereni da iskustva proizašla iz Freudovih kliničkih postupaka predstavljaju dokaz stvarnog seksualnog zlostavljanja. Freud je izvijestio da su mu čak i nakon navodne ″rekonstrukcije″ seksualnih prizora pacijenti odlučno izražavali nevjericu u njihovu vjerodostojnost.<ref name="Schimek_1987" /><ref name="Esterson_1998" /><ref name="McNally_2003" /> Pored tehnike pritiska, Freudovi klinički postupci uključivali su analitičko zaključivanje i simboličko tumačenje simptoma s ciljem njihovog povezivanja sa sjećanjima na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.<ref name="Cioffi_1998">{{cite book |last=Cioffi |first=Frank |date=1998 |title=Freud and the question of pseudoscience |publisher=Open Court |location=Chicago |isbn=978-0-8126-9385-0 |url=https://archive.org/details/freudquestionof00ciof |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schimek_1987" /><ref name="Esterson_1998" /><ref name="McNally_2003" /> Njegova tvrdnja da je teorija potvrđena u svim slučajevima koje je istraživao dodatno je pojačala ranije izražene sumnje njegovih kolega u pogledu valjanosti nalaza do kojih je došao primjenom sugestivnih metoda.<ref name="Borch-Jacobsen_1996">{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |last2=Brick |first2=Douglas |date=1996 |title=Neurotica: Freud and the Seduction Theory |journal=October |volume=76 |pages=15–43 |publisher=MIT Press |url=https://www.scribd.com/document/299331192/Mikkel-Borch-Jacobsen-Neurotica-Freud-and-the-Seduction-Theory |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hergenhahn_Henley_2014">{{cite book |last=Hergenhahn |first=B. R. |last2=Henley |first2=Tracy B. |date=2014 |title=An Introduction to the History of Psychology |edition=7. |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, California |isbn=978-1-133-95809-3 |url=https://archive.org/stream/an-introduction-to-the-history-of-psychology-b.-r.-hergenhahn-tracy-henley-z-lib.org/An%20Introduction%20to%20the%20History%20of%20Psychology%20%28B.%20R.%20Hergenhahn%2C%20Tracy%20Henley%29%20%28z-lib.org%29_djvu.txt |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_2002">{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=2002 |title=The myth of Freud's ostracism by the medical community in 1896-1905: Jeffrey Masson's assault on truth |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=2 |pages=115–134 |doi=10.1037/1093-4510.5.2.115 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F1093-4510.5.2.115 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je kasnije pokazivao nedosljednost u pogledu pitanja da li je njegova teorija zavođenja i dalje bila usklađena s njegovim kasnijim nalazima.<ref name="Andrews_Brewin_2000">{{cite journal |last=Andrews |first=Bernice |last2=Brewin |first2=Chris R. |date=18. decembar 2000 |title=What did Freud get right? |journal=The Psychologist |publisher=British Psychological Society |url=https://www.bps.org.uk/psychologist/what-did-freud-get-right |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U dodatku radu ''Etiologija histerije'' napisao je: „Treba imati na umu da se u vrijeme kada sam ga pisao još nisam oslobodio precjenjivanja stvarnosti i potcjenjivanja fantazije.<ref name="Freud_Aetiology_1924">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1924 |title=Collected Papers, Volume I |chapter=The Aetiology of Hysteria |pages=183–221 |publisher=The International Psycho-Analytical Press |location=London, Vienna, New York |url=https://www.scribd.com/document/373721406/Freud-S-Aetiology-of-Hysteria-C-P-Vol-1-1924-p-183-221 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nekoliko godina kasnije Freud je izričito odbacio tvrdnju svog kolege Ferenczija da su izvještaji njegovih pacijenata o seksualnom zlostavljanju predstavljali stvarna sjećanja, a ne fantazije, te ga je nastojao odgovoriti od javnog iznošenja takvih stavova.<ref name="Andrews_Brewin_2000" /> Karin Ahbel-Rappe zaključuje da je ″Freud započeo istraživanje prirode iskustva incesta u djetinjstvu i njegovog utjecaja na ljudsku psihu, ali je kasnije uglavnom napustio taj istraživački pravac.″<ref name="Ahbel_Rappe_2006">{{cite journal |last=Ahbel-Rappe |first=Karin |date=2006 |title=“I no Longer Believe”: Did Freud Abandon the Seduction Theory? |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=54 |issue=1 |pages=171–199 |doi=10.1177/00030651060540010101 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/00030651060540010101 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kokain === Kao medicinski istraživač, Freud je među prvima koristio i zagovarao primjenu [[kokain]]a kao stimulansa i [[analgetik]]a. Smatrao je da kokain predstavlja lijek za brojne psihičke i tjelesne tegobe te je u svom radu ''O koki'' ({{de|Über Coca}}) iz 1884. isticao njegove korisne osobine. Između 1883. i 1887. objavio je nekoliko članaka u kojima je preporučivao njegovu medicinsku primjenu, uključujući i upotrebu kao [[antidepresiv]]a. Za dlaku je propustio steći [[naučno prvenstvo]] za otkriće [[Anestezija|anestetičkih]] svojstava kokaina, kojih je bio svjestan, ali ih je spomenuo samo usput.<ref name="Jones_1953_Monoskop">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1953 |title=Sigmund Freud: Life and Work, Vol 1: The Formative Years and the Great Discoveries 1856–1900 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://monoskop.org/images/b/b4/Jones_Ernest_The_Life_and_Work_of_Sigmund_Freud_1_1856-1900_The_Formative_Years_and_the_Great_Discoveries_1953.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> To priznanje je 1884. pripalo [[Karl Koller (oftalmolog)|Karlu Kolleru]], Freudovom kolegi iz Beča, nakon što je medicinskom društvu predstavio mogućnosti primjene kokaina u osjetljivim operacijama oka. Freud je također preporučivao kokain kao sredstvo za liječenje ovisnosti o [[Morfin|morfiju]].<ref name="Byck_1974">{{cite book |last=Byck |first=Robert |date=1974 |title=Cocaine Papers |publisher=New American Library |location=New York |isbn=978-0-451-05973-4 |url=https://archive.org/details/cocainepaperssig0000unse |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kokain je predstavio svom prijatelju [[Ernst von Fleischl-Marxow|Ernstu von Fleischl-Marxowu]], koji je postao ovisan o morfiju koji je uzimao radi ublažavanja dugotrajnih i izrazito jakih nervnih bolova nastalih nakon infekcije zadobijene povredom tokom izvođenja obdukcije. Freudova tvrdnja da je Fleischl-Marxow izliječen od ovisnosti pokazala se preuranjenom. Fleischl-Marxow razvio je težak oblik ″[[Intoksikacija kokainom|kokainske psihoze]]″, a ubrzo se ponovo vratio upotrebi morfija. Umro je nekoliko godina kasnije, i dalje trpeći nepodnošljive bolove.<ref name="Borch-Jacobsen_2000">{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2000 |title=How a Fabrication Differs from a Lie |journal=London Review of Books |volume=22 |issue=8 |url=https://www.lrb.co.uk/the-paper/v22/n08/mikkel-borch-jacobsen/how-a-fabrication-differs-from-a-lie |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena kokaina kao anestetika pokazala se kao jedna od rijetkih sigurnih upotreba ove supstance. Kako su iz različitih dijelova svijeta počeli pristizati izvještaji o ovisnosti i predoziranju, Freudov ugled u medicinskim krugovima donekle je narušen.<ref name="Thornton_1986">{{cite book |last=Thornton |first=E. M. |date=1986 |title=The Freudian Fallacy |publisher=Paladin |location=London |isbn=978-0-586-08546-2 |url=https://archive.org/details/freudianfallacyf0000thor |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon ″epizode s kokainom″,<ref name="Jones_1953_Monoskop" /> Freud je prestao javno preporučavati upotrebu ove droge, ali ju je i dalje povremeno koristio za liječenje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], [[migrena]] i upala nosne sluznice tokom ranih 1890-ih godina, prije nego što je potpuno prestao s njenom upotrebom 1896.<ref name="Masson_Freud_Fliess_1985" /> === Nesvjesni um === {{Glavni|Nesvjesni um}} Koncept nesvjesnog, za koji je Freud smatrao da je već bio dobro poznat među pjesnicima, imao je važno mjesto u njegovim teorijama i idejama. Također je vjerovao da je njegova odgovornost da osigura njegovo naučno priznanje u okviru psihologije. Freud je izričito tvrdio da je njegov koncept nesvjesnog, u obliku u kojem ga je prvobitno formulisao, bio zasnovan na teoriji potiskivanja. U svojim razmatranjima koncepta potiskivanja, iznesenim u radu ''Potiskivanje'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), napravio je razliku između primarnog potiskivanja, povezanog s univerzalnim tabuom incesta (″urođeno prisutnog od samog početka″), i naknadnog potiskivanja, koje je proizvod životne historije pojedinca (″stečenog tokom razvoja ega″), pri čemu se nešto što je u jednom trenutku bilo svjesno odbacuje ili uklanja iz svijesti.<ref name="Wollheim_1990">{{cite book |last=Wollheim |first=Richard |date=1990 |title=Sigmund Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, New York |isbn=978-0-521-39744-5 |url=https://archive.org/details/sigmundfreud0000woll_s9p1 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svom prikazu razvoja i preoblikovanja teorije o nesvjesnim psihičkim procesima, iznesenom u radu ''Nesvjesno'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), Freud je izdvojio tri perspektive koje je koristio: dinamičku, ekonomsku i topografsku. Dinamička perspektiva odnosi se, prije svega, na nastanak nesvjesnog putem potiskivanja, kao i na proces ″cenzure″ kojim se neželjene misli koje izazivaju [[anksioznost]] održavaju u nesvjesnom. Pri tome se Freud oslanjao na zapažanja iz svojih najranijih kliničkih istraživanja u liječenju [[histerija|histerije]]. Iz ekonomske perspektive pažnja je usmjerena na sudbinu potisnutih sadržaja (″sudbine seksualnih nagona″) dok prolaze kroz složene transformacije u procesu nastanka simptoma, ali i u normalnim oblicima nesvjesnog mišljenja, kao što su snovi i omaške u govoru. Ovim se temama Freud detaljno bavio u djelima ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]''. Dok se obje prethodne perspektive usmjeravaju na nesvjesno u trenutku njegovog približavanja svijesti, topografska perspektiva označava zaokret prema sistemskim svojstvima nesvjesnog, pri čemu u prvi plan dolaze njegovi karakteristični procesi i načini funkcionisanja, kao što su [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacija]] i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ova ″prva topografija″ predstavlja model psihičke strukture koji se sastoji od tri sistema: * Sistem Ucs — nesvjesno: ″primarno procesno″ mišljenje kojim upravlja [[Princip zadovoljstva (psihologija)|princip zadovoljstva]], a koje karakterišu ″odsustvo međusobne kontradikcije, ... pokretljivost kateksa, bezvremenost i zamjena vanjske psihičke stvarnosti unutrašnjom psihičkom stvarnošću″ (''Nesvjesno'' (1915), ''Standard Edition'', XIV). * Sistem Pcs — [[predsvjesno]], u kojem su nesvjesne predodžbe primarnog procesa vezane sekundarnim procesima jezika (predodžbe riječi), što je preduslov da postanu dostupne svijesti. * Sistem Cns — svjesno mišljenje kojim upravlja princip realnosti. U svojim kasnijim radovima — naročito u djelu ''[[Ego i id]]'' (1923) - Freud uvodi drugu topografiju koja obuhvata [[id, ego i super-ego]], a koja se nadograđuje na prvu bez njenog zamjenjivanja.<ref name="Mannoni_2015" /> U ovoj kasnijoj formulaciji koncepta nesvjesnog, [[Id, ego i super-ego|id]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=Jean-Bertrand |date=1973 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> obuhvata rezervoar instinkata ili [[Teorija nagona|nagona]] - čiji je dio nasljedan ili urođen, a dio potisnut ili stečen. S tog aspekta, iz ekonomske perspektive, id predstavlja primarni izvor psihičke energije; iz dinamičke perspektive, on ulazi u sukob s [[Id, ego i super-ego|egom]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> i [[Id, ego i super-ego|super-egom]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" />, koji su, u genetskom smislu, diferencijacije ida. === Snovi === {{Glavni|Tumačenje snova (Freud)|l1=''Tumačenje snova''}} Prema Freudovoj teoriji, snovi nastaju pod utjecajem događaja i misli iz svakodnevnog života. U procesu koji je nazivao ″radom sna″, svjesne misli i sjećanja preoblikuju se pod utjecajem [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principa zadovoljstva]], ispunjenja želja i potisnutih seksualnih scenarija iz djetinjstva. Budući da takvi sadržaji mogu izazvati nelagodu ili anksioznost, rad sna djeluje poput svojevrsne cenzure prikrivajući ih iskrivljavanjem, [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranjem]] i [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacijom]], čime se omogućava nastavak spavanja bez buđenja izazvanog uznemirujućim sadržajem.<ref name="Mannoni_2015" /> U kliničkom radu Freud je poticao pacijente da iznose slobodno asocijacije povezane s manifestnim sadržajem sna, odnosno onim čega se sjećaju i što mogu ispričati o snu. Na taj način nastojao je olakšati tumačenje latentnog sadržaja sna, koji se odnosi na potisnute misli i fantazije, kao i mehanizame i strukture uključene u rad sna. Razvijajući svoj teorijski pristup snovima, Freud je postepeno napustio shvatanje prema kojem snovi predstavljaju ispunjenje želja te je sve više naglašavao da su oni poseban oblik mišljenja. Prema njegovom mišljenju, ″rad sna stvara taj oblik i jedino on predstavlja suštinu sanjanja″.<ref name="Freud_1913" /> === Psihoseksualni razvoj === {{Glavni|Psihoseksualni razvoj}} Freudova teorija psihoseksualnog razvoja polazi od pretpostavke da dječija seksualnost u početku ima oblik [[Polimorfna perverznost|polimorfne perverznosti]], nakon čega seksualni nagoni prolaze kroz tri razvojne faze: [[Oralna faza|oralnu]], [[Analna faza|analnu]] i [[Falusna faza|falusnu fazu]]. Nakon njih slijedi period [[Latentna faza|latencije]], obilježen smanjenim seksualnim interesom i aktivnošću, koji približno traje od pete godine života do [[pubertet]]a. Prema Freudu, i nakon završetka ovih faza ostaju ″perverzni″ i [[Biseksualnost|biseksualni]] elementi koji učestvuju u oblikovanju [[Genitalna faza|odrasle genitalne seksualnosti]]. Smatrao je da [[Neuroza|neuroze]] i perverzije mogu nastati kao posljedica [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]] ili regresije na neku od ranijih faza psihoseksualnog razvoja, dok se kroz proces [[Sublimacija (psihologija)|sublimacije]] dio tih nagona može preusmjeriti u društveno prihvatljive aktivnosti, što doprinosi oblikovanju ličnosti i kulturne kreativnosti.<ref name="Mannoni_2015" /> Nakon što je Freud razvio teoriju [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], ovaj normativni razvojni tok formulisan je kao djetetovo odricanje od [[incest]]uoznih želja pod zamišljenom prijetnjom [[Kastracijski kompleks|kastracije]] kod dječaka, odnosno pod zamišljenom činjenicom kastracije u slučaju djevojčice.<ref name="Gay_1998" /> ″Razrješenje″ Edipovog kompleksa postiže se kada se djetetova suparnička identifikacija s roditeljskom figurom preobrazi u pomirujuće identifikacije [[ego-ideal]]a, koje istovremeno podrazumijevaju sličnost i različitost te priznaju odvojenost i autonomiju druge osobe.<ref name="Cavell_1993">{{cite book |last=Cavell |first=Marcia |date=1993 |title=The Psychoanalytic Mind: From Freud to Philosophy |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-674-72099-2 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Psychoanalytic_Mind.html?id=5RfKy6kH1LoC |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastojao dokazati univerzalnu primjenjivost svog modela pa se za uporedni materijal oslanjao na antičku mitologiju i tadašnja etnografska istraživanja. Tvrdio je da totemizam predstavlja ritualizovani izraz plemenskog sukoba koji odgovara obrascu Edipovog kompleksa.<ref name="Paul_1996">{{cite book |last=Paul |first=Robert A. |editor-last=Neu |editor-first=Jerome |date=1996 |chapter=Freud's anthropology |title=The Cambridge Companion to Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=267–286 |doi=10.1017/CCOL0521374243.012 |chapter-url=https://warwick.ac.uk/fac/arts/modernlanguages/applying/undergraduate/germanmodules/ge211ps/resources/paul_robert_a._-_freuds__anthropology.pdf | url=https://archive.org/details/the-cambridge-companion-to-freud-cambridge-university-press |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Id, ego i super-ego === {{Glavni|Id, ego i super-ego}} [[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]] Freud je smatrao da se ljudska psiha može podijeliti na tri dijela: [[id, ego i super-ego]]. Ovaj model prvi put je predstavio u eseju ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a detaljno ga je razradio u djelu ''[[Ego i Id]]'' (1923), gdje ga je razvio kao alternativu svojoj ranijoj topografskoj shemi (svjesno, nesvjesno i predsvjesno). Id predstavlja nesvjesni dio psihe koji djeluje prema ″[[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]]″ i izvor je osnovnih impulsa i nagona; on teži neposrednom zadovoljstvu i trenutnom zadovoljenju svojih potreba.<ref name="Hothersall_2004" /> Freud je priznao da njegovo korištenje termina ''id'' ({{de|das Es}}, {{bs|ono}}) potječe iz radova [[Georg Groddeck|Georga Groddecka]].<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /><ref name="Freud_1961_Ego_Id">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1961 |title=The Ego and the Id |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |series=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=19 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.218607/mode/2up |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Superego predstavlja moralnu komponentu psihe.<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Racionalni ego nastoji uspostaviti ravnotežu između nepraktičnog [[Hedonizam|hedonizma]] ida i jednako nepraktičnog moralizma superega;<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> on je dio psihe koji se najneposrednije odražava u čovjekovom ponašanju. Kada je preopterećen ili suočen s prijetnjama, može koristiti [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], uključujući [[poricanje]], [[potiskivanje]], poništavanje, racionalizaciju i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ovaj koncept obično se prikazuje ″modelom ledenog brijega″, koji ilustruje uloge ida, ega i super-ega u odnosu na svjesne i nesvjesne psihičke procese.<ref name="Green_2019">{{cite journal |last=Green |first=Christopher D. |date=2019 |title=Where did Freud's iceberg metaphor of mind come from? |journal=History of Psychology |volume=22 |issue=4 |pages=369–372 |doi=10.1037/hop0000135_b |url=https://www.researchgate.net/publication/336958549_Where_did_Freud's_iceberg_metaphor_of_mind_come_from |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Giobbi_2010">{{cite web |last=Giobbi |first=Matthew Tyler |date=2010 |title=The Myth of Freud's Iceberg Model |url=https://www.academia.edu/94802131/The_Myth_of_Freuds_Iceberg |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je odnos između ega i ida uspoređivao s odnosom kočijaša i njegovih konja: konji osiguravaju energiju i pokretačku snagu, dok kočijaš određuje smjer kretanja. === Nagoni života i smrti === {{Glavni|Libido|Nagon smrti|Kompulzivno ponavljanje}} Freud je smatrao da ljudskom psihom upravljaju dva međusobno suprotstavljena nagona: nagon života ili [[libido]] i [[Nagon smrti|nagon smrti]]. Nagon života nazivao je i ″Eros″, dok je nagon smrti kasnije postao poznat kao ″[[Nagon smrti|Tanatos]]″, iako sam Freud nije koristio taj izraz. Termin ″Tanatos″ u ovom je kontekstu uveo [[Paul Federn]].<ref name="Jones_1957">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1957 |title=The Life and Work of Sigmund Freud: The Last Phase (1919–1939) |volume=3 |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/dli.ernet.138917 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Freud je pretpostavio da libido predstavlja oblik psihičke energije kojom su investirani psihički procesi, strukture i predodžbe objekata.<ref name="Rycroft_1995">{{cite book |last=Rycroft |first=Charles |date=1995 |title=A Critical Dictionary of Psychoanalysis |edition=2. |publisher=Penguin Books |location=London; New York |url=https://archive.org/details/criticaldictiona0000rycr |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' (1920), Freud je izveo zaključak o postojanju nagona smrti. Njegova polazna pretpostavka bio je regulatorni princip koji je opisivao kao ″princip psihičke inercije″, ″princip nirvane″.<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Njegova teorijska osnova nalazila se u Freudovom ranijem djelu ''Nacrt naučne psihologije'', u kojem je princip koji upravlja psihičkim aparatom definisao kao njegovu težnju da se oslobodi količine pobude ili da napetost svede na nulu. Freud je kasnije bio primoran napustiti ovu definiciju jer se pokazala primjenjivom samo na najjednostavnije oblike psihičkog funkcionisanja. Umjesto toga, prihvatio je shvatanje prema kojem psihički aparat ne teži stanju nulte napetosti, nego stanju minimalne napetosti.<ref name="Wollheim_1990" /> Freud je u djelu ''S one strane principa zadovoljstva'' u suštini ponovo prihvatio svoju raniju definiciju, ali ju je ovoga puta primijenio na drugačiji princip. Tvrdio je da se um u određenim okolnostima ponaša kao da nastoji ukloniti napetost ili se, praktično, svesti na stanje gašenja. Kao jedan od glavnih dokaza za to navodio je postojanje [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Primjeri takvog ponavljanja mogu se vidjeti u snovima osoba koje pate od traumatskih neuroza, ali i u dječijoj igri. Freud je smatrao da ponavljanje pokazuje psihičku tendenciju da se ranija iskustva ponovo obrađuju, stavljaju pod kontrolu te da se iz njih izvodi zadovoljstvo. Prema njegovom mišljenju, ova tendencija prethodi [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]], ali mu nije suprotstavljena. Istovremeno, smatrao je da postoji i drugi princip koji djeluje izvan okvira principa zadovoljstva. Ako je ponavljanje nužan element vezivanja psihičke energije ili prilagođavanja, ono u pretjeranom obliku može dovesti do napuštanja postojećih obrazaca prilagođavanja i vraćanja ranijim, manje razvijenim psihičkim stanjima. Povezujući ovu ideju s pretpostavkom da je svako ponavljanje oblik pražnjenja energije, Freud je zaključio da kompulzivno ponavljanje predstavlja težnju ka povratku u prvobitno stanje obilježeno potpunim oslobađanjem od napetosti, odnosno stanje smrti.<ref name="Wollheim_1990" /> Neki autori opisali su ovu teoriju kao ″metafizičku biologiju″.<ref name="Schuster_2016">{{cite book |last=Schuster |first=Aaron |date=2016 |title=The Trouble with Pleasure: Deleuze and Psychoanalysis |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-262-33415-0 |doi=10.7551/mitpress/9678.001.0001 |url=https://books.google.ba/books?id=rWiLCwAAQBAJ |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Melanholija === U svom eseju ''Tugovanje i melanholija'' iz 1917. Freud je razlikovao [[Tugovanje|tugovanje]], koje je smatrao bolnim, ali neizbježnim dijelom života, od melanholije, termina kojim je označavao patološko odbijanje ožalošćene osobe da prekine svoju emocionalnu vezanost za izgubljenu osobu. Freud je tvrdio da je u normalnom procesu tugovanja ego odgovoran za narcističko povlačenje [[libido|libida]] s izgubljenog objekta kao sredstva samoodržavanja. Međutim, prema njegovom mišljenju, u melanholiji taj proces izostaje zbog ambivalentnih osjećaja koje je osoba prethodno gajila prema izgubljenom objektu. Freud je pretpostavljao da u težim slučajevima može doći do [[samoubistvo|samoubistva]] kada se nesvjesni osjećaji unutrašnjeg sukoba usmjere protiv vlastitog ega.<ref name="Perelberg_2008">{{cite book |last=Perelberg |first=Rosine Jozef |date=2008 |title=Freud: A Modern Reader |publisher=John Wiley & Sons |location=Chichester |page=168 |isbn=978-0-470-71373-0 |url=https://books.google.ba/books?id=4v7fxQifjxAC&pg=PA168 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Howarth_Leaman_2001">{{cite book |last1=Howarth |first1=Glennys |last2=Leaman |first2=Oliver |date=2014 |title=Encyclopedia of Death and Dying |publisher=Routledge |location=London; New York |url=https://archive.org/details/encyclopediaofde0000unse_p3r5 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Ženstvenost i ženska seksualnost === Freudovo shvatanje ženstvenosti zasniva se na njegovoj teoriji psihičkog razvoja. Ona prati prijelaz od najranijih faza dojenačke i dječije seksualnosti, koje karakterišu [[polimorfna perverznost]] i [[Biseksualnost|biseksualna]] dispozicija, preko fantazijskih scenarija i suparničkih identifikacija povezanih s [[Edipov kompleks|Edipovim kompleksom]], pa do načina na koji se oni u većoj ili manjoj mjeri preoblikuju u seksualnosti odrasle osobe. Prema Freudu, razvoj dječaka i djevojčica odvija se različitim putevima kao posljedica [[Kastracijski kompleks|kastracijskog kompleksa]]. Smatrao je da anatomska razlika, odnosno posjedovanje [[penis]]a, kod dječaka izaziva kastracijsku anksioznost, dok djevojčica doživljava osjećaj uskraćenosti. Kod dječaka kastracijski kompleks označava završetak edipovske faze, dok kod djevojčice potiče njen razvoj.<ref name="Grigg_et_al_1999">{{cite book |last1=Grigg |first1=Russell |last2=Hecq |first2=Dominique |last3=Smith |first3=Craig |date=1999 |title=Female Sexuality: The Early Psychoanalytic Controversies |publisher=Rebus Press |location=London |isbn=1-900877-13-9 |url=https://archive.org/details/femalesexualitye0000unse |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da je ograničavanje erotskih osjećaja i fantazija djevojčice te njeno okretanje od majke prema ocu neujednačen i nesiguran proces koji uključuje ″valove potiskivanja″. Prema Freudu, uobičajeni ishod tog procesa jeste da [[vagina]] postaje ″nova vodeća zona″ seksualne osjetljivosti, potiskujući prethodno dominantni [[klitoris]]. Smatrao je da su falisna obilježja klitorisa činila taj organ nerazlučivim od penisa u ranom seksualnom životu djeteta. Prema Freudu, takav razvoj ostavlja naslijeđe zavisti prema penisu i emocionalne ambivalentnosti kod djevojčice, što je bilo usko povezano sa ″suštinom ženstvenosti″ i dovodilo do ″veće sklonosti žena neurozama, a posebno histeriji″.<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> U svom posljednjem radu o ovoj temi Freud je također zaključio da ″razvoj ženstvenosti ostaje izložen poremećajima zbog zaostalih pojava ranijeg muškog perioda... Dio onoga što mi muškarci nazivamo 'zagonetkom žene' možda proizlazi iz ovog izraza biseksualnosti u životu žena″.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1933 |title=New Introductory Lectures on Psycho-Analysis |chapter=Lecture XXXIII: Femininity |chapter-url=http://lacantoronto.ca/wp-content/uploads/2012/08/Femininity-Freud.pdf |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pokrenuvši ono što je postalo prva rasprava unutar psihoanalize o ženstvenosti, [[Karen Horney]] iz [[Berlinski psihoanalitički institut|Berlinskog psihoanalitičkog instituta]] osporila je Freudovo shvatanje ženstvenosti. Odbacujući Freudove teorije o ženskom kastracijskom kompleksu i zavisti prema penisu, Horney je zastupala stav o primarnoj ženstvenosti te tvrdila da zavist prema penisu predstavlja odbrambenu formaciju, a ne posljedicu biološke asimetrije ili ″povrede″, kako je smatrao Freud. Horney je u tome imala značajnu podršku [[Melanie Klein]] i [[Ernest Jones|Ernesta Jonesa]], koji je u svojoj kritici Freudovog stava skovao termin ″[[Falocentrizam|falocentrizam]]″.<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> Braneći Freuda od ovih kritika, feministička teoretičarka [[Jacqueline Rose]] tvrdila je da oni polaze od normativnijeg shvatanja ženskog seksualnog razvoja nego što je to slučaj kod Freuda. Prema njenom mišljenju, Freud je od opisa djevojčice koja ostaje suočena sa svojom ″inferiornošću″ ili ″povredom″ u odnosu na anatomiju dječaka prešao ka stavu iz svojih kasnijih radova, u kojima je proces postajanja ″ženstvenom″ jasno opisivao kao ″povredu″ ili ″katastrofu″ za složenost njenog ranijeg psihičkog i seksualnog života.<ref name="Rose_1986">{{cite book |last=Rose |first=Jacqueline |date=1986 |title=Sexuality in the Field of Vision |publisher=Verso |location=London |isbn=0-86091-148-9 |url=https://archive.org/details/sexualityinfield0000rose |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom svojih razmatranja onoga što je nazivao ″tamnim kontinentom″ ženske seksualnosti i ″zagonetkom″ ženstvenosti, Freud je isticao ″prosječnu valjanost″ i provizorni karakter svojih nalaza. Ipak, u odgovoru na kritike, zadržao je dosljedan stav i ističući ″protivljenje svima vama... u mjeri u kojoj ne pravite jasnu razliku između onoga što je psihičko i onoga što je biološko...″<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> === Religija === {{Glavni|Stavovi Sigmunda Freuda o religiji}} Freud je [[Monoteizam|monoteističkog]] Boga smatrao iluzijom koja proizlazi iz infantilne emocionalne potrebe za moćnim, nadnaravnim ″ocem porodice″ [[Pater familias|({{lat|pater familiasom}})]]. Smatrao je da je religija, koja je u ranim fazama civilizacije bila potrebna za obuzdavanje čovjekove nasilne prirode, u modernom vremenu zamjenjiva [[Razum|razumom]] i naukom.<ref name="Spezzano_Gargiulo_1997">{{cite book |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=1997 |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781135060657_A24758781/preview-9781135060657_A24758781.pdf |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kepnes_1986">{{cite journal |last=Kepnes |first=Steven |date=1986 |title=Bridging the Gap Between Understanding and Explanation Approaches to the Study of Religion |journal=Journal for the Scientific Study of Religion |volume=25 |issue=4 |pages=504–512 |doi=10.2307/1385914 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/Bridging-the-Gap-Between-Understanding-and-to-the-Kepnes/1009099c8cba0fd1bb7fc58ec17286ce7010e581 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U radu ''Opsesivne radnje i religijske prakse'' (1907) Freud je ukazao na sličnost između religioznog vjerskog uvjerenja i [[Neuroza|neurotične]] opsesije.<ref name="Freud_Reader_1989">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor-last=Gay |editor-first=Peter |date=1989 |title=The Freud Reader |publisher=W.W. Norton |location=New York |isbn=978-0-393-02686-3 |url=https://archive.org/details/freudreader0000freu_q1q6 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[Totem i tabu]]'' (1913) iznio je tezu da ljudsko društvo i religija nastaju iz čina [[patricid]]a i ritualnog jedenja moćne očinske figure, čime se uspostavlja kolektivno poštovanje i sjećanje.<ref name="Chapman_2007">{{cite book |last=Chapman |first=Christopher N. |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=2007 |chapter=Freud, Religion and Anxiety |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/261697763_Freud_Religion_and_Anxiety |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[Budućnost jedne iluzije]]'' (1927) Freud je tvrdio da religijsko vjerovanje ima funkciju psihološke utjehe. Vjerovanje u nadnaravnog zaštitnika, prema njemu, služi kao zaštita od ″straha od prirode″, dok vjera u zagrobni život ublažava strah od smrti. Osnovna ideja ovog djela jeste da se religijsko vjerovanje može objasniti njegovom funkcijom u društvu, a ne njegovom istinitošću. U djelu ''[[Nelagoda u kulturi]]'' (1930) razmatra ″okeanski osjećaj″ cjelovitosti, bezgraničnosti i vječnosti (na koji mu je skrenuo pažnju njegov prijatelj [[Romain Rolland]]), kao potencijalni izvor religioznih osjećaja. Freud navodi da sam nije imao to iskustvo te ga tumači kao regresiju na stanje svijesti koje prethodi odvajanju ega od svijeta objekata i drugih.<ref name="Rubin_1996">{{cite book |last=Rubin |first=Jeffrey B. |editor-last1=Spezzano |editor-first1=Charles |editor-last2=Gargiulo |editor-first2=Gerald J. |date=1996 |chapter=Psychoanalysis is self-centred |title=Soul on the Couch: Spirituality, Religion and Morality in Contemporary Psychoanalysis |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0-88163-257-6 |chapter-url=https://guilfordjournals.com/doi/abs/10.1521/jaap.1.1996.24.4.633?journalCode=jaap.1 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[Mojsije i monoteizam]]'' (1937) Freud je iznio tezu da je [[Mojsije]] bio plemenski ''pater familias'' kojeg su Jevreji ubili, a da je ta trauma potisnuta kroz [[Reaktivna formacija|reaktivnu formaciju]] koja je omogućila uspostavljanje monoteističkog judaizma.<ref name="Stratton_2017">{{cite journal |last=Stratton |first=Kimberly B. |date=2017 |title=Narrating Violence, Narrating Self: Exodus and Collective Identity in Early Rabbinic Literature |journal=History of Religions |volume=57 |issue=1 |pages=68–92 |publisher=University of Chicago Press |doi=10.1086/692318 |issn=0018-2710 |jstor=26548153 |lccn=64001081 |oclc=299661763 |s2cid=148787965 |url=https://www.academia.edu/31141729/Narrating_Violence_Narrating_Self_Exodus_and_Collective_Identity_in_Early_Rabbinic_Literature_1 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Costello_2010">{{cite book |last=Costello |first=Stephen |date=2010 |title=Hermeneutics and the psychoanalysis of religion |publisher=Peter Lang |location=Bern |pages=72–77 |isbn=978-3-0343-0124-4 |url=https://www.peterlang.com/document/1135973 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Analogno tome, katolički obred [[Euharistija|svete pričesti]] opisao je kao kulturni trag čina ubistva i ritualnog jedenja svetog oca.<ref name="Chaney_2006_Egypt" /><ref name="Assoun_1980">{{cite book |last=Assoun |first=Paul-Laurent |date=1980 |title=Freud et Nietzsche |publisher=Presses universitaires de France |location=Paris |url=https://archive.org/details/freudetnietzsche0000asso |access-date=6. 6. 2026 |language=fr}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_1989">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |translator-last=Porter |translator-first=Catherine |date=1989 |title=The Freudian Subject |publisher=Macmillan |location=Basingstoke |isbn=978-0-333-48986-4 |url=https://archive.org/details/freudiansubject0000borc |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1939">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1939 |title=Moses and Monotheism |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://ia802907.us.archive.org/17/items/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1939%5D%20Moses%20and%20Monotheism%20%28Katherine%20Jones%20translation%2C%201939%29.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1946" /> Freud je religiju također posmatrao kao posrednika između društvenih i ličnih, javnih i privatnih konflikta, nastalih između Erosa i [[Nagon smrti|Tanatosa]], odnosno sila života i smrti.<ref name="Juergensmeyer_2004">{{cite journal |last=Juergensmeyer |first=Mark |date=2004 |title=Religious Terror and the Secular State |journal=Harvard International Review |volume=25 |issue=4 |pages=58–61 |publisher=Harvard International Relations Council |url=https://escholarship.org/content/qt4w99n8tk/qt4w99n8tk.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Leeming_2010">{{cite book |editor-last1=Leeming |editor-first1=David A. |editor-last2=Madden |editor-first2=Kathryn |editor-last3=Marlan |editor-first3=Stanton |date=2010 |title=Encyclopedia of Psychology and Religion |publisher=Springer Science+Business Media |location=New York |isbn=978-0-387-71801-9 |url=https://institutes.abu.edu.ng/idr/public/assets/docs/Encyclopedia%20of%20Psychology%20and%20Religion%20(%20PDFDrive%20).pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Palmer_1997">{{cite book |last=Palmer |first=Michael |date=1997 |title=Freud and Jung on Religion |publisher=Routledge |location=London i New York |isbn=978-0-415-14747-7 |url=https://books.google.rw/books?id=yxQdqP_OPt8C |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Njegova kasnija djela ukazuju na pesimističan pogled na budućnost civilizacije, što je i sam istakao u izdanju djela ''Nelagoda u kulturi'' iz 1931.<ref name="Perry_2016">{{cite book |last=Perry |first=Marvin |date=2016 |title=Western Civilization: A Brief History |url=https://archive.org/details/westerncivilizat0000marv_f1y1 |edition=11. |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |location=Boston, Massachusetts |isbn=978-1-305-09131-3 |language=en}}</ref><ref name="Acquaviva_2000">{{cite book |last=Acquaviva |first=Gary J. |date=2000 |title=Values, Violence, and Our Future |edition=2. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam |isbn=978-90-420-0439-9 |url=https://books.google.ba/books?id=qAtNAPteVk0C |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lehrer_1995">{{cite book |last=Lehrer |first=Ronald |date=1995 |title=Nietzsche's Presence in Freud's Life and Thought: On the Origins of a Psychology of Dynamic Unconscious Mental Functioning |publisher=State University of New York Press |location=Albany |isbn=978-0-7914-2145-1 |url=https://books.google.ba/books?id=dQkznZX1_5oC |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humphrey Skelton opisao je Freudov pogled na svijet kao oblik ″[[Stoicizam|stoičkog]] [[Humanizam|humanizma]]″.<ref name="HumanistHeritage_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud (1856-1939) |url=https://heritage.humanists.uk/sigmund-freud/ |website=Humanist Heritage |publisher=Humanists UK |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Projekt ''Humanist Heritage'' sažeo je njegov doprinos razumijevanju religije riječima: {{Citat|Freudove ideje o porijeklu religijskog impulsa i utješnoj iluziji koju religija pruža predstavljale su značajan doprinos tradiciji [[Sekularni humanizam|naučnog humanističkog mišljenja]], u kojoj su istraživanje i razum sredstva za otkrivanje istine. One su također ukazale na snažan uticaj iskustava iz djetinjstva na život odraslih osoba, uključujući i područje religije.<ref name="HumanistHeritage_Freud" />}} U fusnoti svoje studije slučaja ''[[Herbert Graf|Mali Hans]]'' (''Analiza fobije kod petogodišnjeg dječaka'') iz 1909. Freud je iznio pretpostavku da se univerzalni [[Kastracijska anksioznost|strah od kastracije]] javlja kod neobrezanih osoba kada uoče čin [[Obrezivanje|obrezivanja]] te da to predstavlja ″najdublji nesvjesni korijen [[Antisemitizam|antisemitizma]]″.<ref name="Falk_2008">{{cite book |last=Falk |first=Avner |date=2008 |title=Anti-Semitism: A History and Psychoanalysis of Contemporary Hatred |url=https://archive.org/details/antisemitismhist0000falk |publisher=Praeger Publishers |location=Westport, Connecticut |isbn=978-0-313-35384-0 |language=en}}</ref> == Naslijeđe == [[Datoteka:Sigmund Freud statue, London 1.jpg|mini|desno|300px|[[Kip Sigmunda Freuda u Hampsteadu|Statua Sigmundu Freudu iz 1971. u Hampsteadu (sjeverni London)]], rad vajara [[Oscar Nemon|Oscara Nemona]]. Nalazi se u blizini kuće u kojoj su živjeli Sigmund i Anna Freud, a koja je danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]]. Zgrada iza spomenika je [[Klinika Tavistock]], jedna od vodećih ustanova za mentalno zdravlje.]] Freudovo naslijeđe, iako kontroverzno, ocijenjeno je kao ″jedan od najsnažnijih utjecaja na misao dvadesetog vijeka, čiji se značaj može porediti jedino sa značajem [[Darvinizam|darvinizma]] i [[Marksizam|marksizma]]″,<ref name="Frosh_1987">{{cite book |last=Frosh |first=Stephen |date=1999 |title=The Politics of Psychoanalysis |publisher=Macmillan |location=London |isbn=978-0-333-76344-5 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781349276431_A35683952/preview-9781349276431_A35683952.pdf |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> pri čemu se njegov odjek osjetio u ″svim područjima kulture ... do te mjere da je promijenio naš način života i poimanje čovjeka″.<ref name="Ellenberger_1994">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1994 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |publisher=Fontana Press |location=London |isbn=978-0-00-686320-5 |language=en}}</ref> === Psihoterapija === Freudova praksa pomaganja pacijentima putem ″[[Terapija razgovorom|terapije razgovorom]]″, kako ju je opisala jedna od njegovih ranih pacijentica, postavila je osnovni okvir za sve kasnije oblike psihoterapije.<ref name="Docherty_Colbert_2024">{{cite journal |last1=Docherty |first1=John P. |last2=Colbert |first2=Brett M. |date=2024 |title=The evolution of psychotherapy: from Freud to prescription digital therapeutics |journal=Frontiers in Psychiatry |volume=15 |issue=1477543 |doi=10.3389/fpsyt.2024.1477543 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11537913/ |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na tom osnovu razvili su se brojni psihoterapijski pravci koji su, iako različiti po teorijama i tehnikama, zadržali Freudov osnovni pristup usmjeren na postizanje psihičkih i bihevioralnih promjena kroz razgovor pacijenata o vlastitim poteškoćama.<ref name="Ford_Urban_1963">{{cite journal |title=Systems of Psychotherapy. A Comparative Study |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=111 |issue=471 |date=1965 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/the-british-journal-of-psychiatry/article/abs/systems-of-psychotherapy-a-comparative-study-by-donald-h-ford-and-hugh-b-urban-new-york-john-wiley-1963-pp-712-price-83s/E6A15AB82551BB31089C22A0DAF38E71 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako psihoanaliza danas nema isti utjecaj kakav je imala ranije u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], njen značaj je tokom druge polovine dvadesetog vijeka porastao u pojedinim dijelovima svijeta, naročito u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Istovremeno, psihoanaliza je zadržala važno mjesto u mnogim savremenim psihoterapijskim pravcima te je doprinijela razvoju inovativnih terapijskih pristupa u radu sa školama, porodicama i grupama.<ref name="Pick_2015" /> Postoji i značajan broj istraživanja koja potvrđuju efikasnost kliničkih metoda psihoanalize<ref name="Solms_2018">{{cite journal |last=Solms |first=Mark |date=2018 |title=The scientific standing of psychoanalysis |journal=BJPsych International |volume=15 |issue=1 |pages=5–8 |doi=10.1192/bji.2017.4 |issn=2056-4740 |pmid=29953128 |pmc=PMC6020924 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6020924 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> kao i srodnih [[Psihodinamika|psihodinamskih]] terapija u liječenju širokog spektra psiholoških poremećaja.<ref name="Yakeley_Hobson_2013">{{cite web |last1=Yakeley |first1=Jessica |last2=Hobson |first2=Peter |date=2013 |title=Evidence in Support of Psychodynamic Psychotherapy |url=https://iaap.org/wp-content/uploads/2017/05/Evidence-in-support-of-psychodynamic-psychotherapy-updated-Nov-2013-1.pdf |publisher=International Association for Analytical Psychology |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Neofrojdizam|Neofrojdovci]], među kojima su bili [[Alfred Adler]], [[Otto Rank]], [[Karen Horney]], [[Harry Stack Sullivan]] i [[Erich Fromm]], odbacili su Freudovu teoriju instinktivnih nagona, naglašavajući međuljudske odnose i samopotvrđivanje, te su u skladu s tim teorijskim pomacima unijeli izmjene u terapijsku praksu. U neofrojdovskoj analizi veći značaj se daje odnosu između pacijenta i analitičara, dok je istraživanje nesvjesnog u drugom planu.<ref name="Kovel_1991">{{cite book |last=Kovel |first=Joel |date=1991 |title=A Complete Guide to Therapy |publisher=Penguin Books |location=London |isbn=978-0-14-013631-9 |url=https://archive.org/details/completeguidetot0000kove_x8w2 |access-date=6. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Jacques Lacan]] je psihoanalizi pristupio kroz [[Lingvistika|lingvistiku]] i [[književnost]]. Smatrao je da je većina Freudovog osnovnog rada nastala prije 1905, te da su [[ego-psihologija]] i [[teorija objektnih odnosa]] zasnovane na pogrešnim interpretacijama Freudovog djela. Lacan je želju smatrao važnijom od potrebe.<ref name="Mitchell_Black_1995">{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |last2=Black |first2=Margaret J. |date=1995 |title=Freud and Beyond: A History of Modern Psychoanalytic Thought |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Mitchell_and_Black_Preface_Freud_and_Beyond.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Wilhelm Reich]] je razvio neke od Freudovih ideja, uključujući koncept stvarne neuroze. Freud je taj pojam primjenjivao i na djecu i na odrasle: u prvom slučaju je zavođenje smatrao uzrokom kasnijih neuroza, dok je u drugom slučaju uzrok vidio u nepotpunom seksualnom pražnjenju. Za razliku od Freuda, Reich je zadržao naglasak na značaju stvarnog iskustva, posebno seksualnog, u nastanku psihičkih poremećaja. Do 1920-ih Reich je ″Freudove prvobitne ideje o seksualnom oslobađanju doveo do toga da je orgazam definisao kao kriterij zdravog funkcionisanja″. U tom periodu razvija i širi vlastitu teoriju karaktera, koja će kasnije biti formulisana, prvo kao koncept ″mišićnog oklopa″, a zatim i kao ideja o pretvaraču univerzalne biološke energije, ″orgon″.<ref name="Kovel_1991" /> [[Fritz Perls]], koji je učestvovao u razvoju [[Geštalt terapija|geštalt terapije]], bio je pod utjecajem Reicha, Junga i Freuda. Polazište geštalt terapije jeste kritika Freudovog zanemarivanja strukture svijesti kao aktivnog procesa koji se kreće ka formiranju organizovanih i smislenih cjelina ″između organizma i njegove okoline″. Ove cjeline, nazvane geštaltima, predstavljaju ″obrasce koji obuhvataju sve slojeve organizmičke funkcije – mišljenje, osjećanje i djelovanje″, a njihovo nepravilno formiranje, prema Perlsu, dovodi do [[Neuroza|neuroza]] i [[Anksioznost|anksioznosti]]. Geštalt terapija nastoji usmjeriti pacijenta ka kontaktu s ″trenutnim organizmičkim potrebama″, pri čemu Perls odbacuje verbalni pristup klasične psihoanalize i daje prednost radu u formi radionica (workshop pristup).<ref name="Kovel_1991" /> [[Arthur Janov]]ova [[primalna terapija]], koja je imala utjecaj na postfrojdovsku psihoterapiju, dijeli s psihoanalitičkom terapijom naglasak na rano djetinjstvo, ali se od nje značajno razlikuje. Iako je Janovljeva teorija srodna Freudovoj ranoj ideji stvarne neuroze, ona ne razvija dinamičku psihologiju, već „psihologiju prirode“ poput one kod Reicha ili Perlsa, u kojoj je potreba primarna, dok je želja izvedena i može postati nebitna kada je potreba zadovoljena. Na taj način, uprkos površinskoj sličnosti s Freudovim idejama, Janovljeva teorija ne nudi strogo psihološko objašnjenje nesvjesnog niti zadržava vjerovanje u infantilnu seksualnost. Dok je za Freuda postojala hijerarhija opasnih situacija, za Janova je centralni događaj u djetetovom životu spoznaja da ga roditelji ne vole.<ref name="Kovel_1991" /> Janov u djelu ''[[Primalni krik]]'' (1970) navodi da se primalna terapija u određenim aspektima vratila Freudovim ranim idejama i tehnikama.<ref name="Janov_1981">{{cite book |last=Janov |first=Arthur |date=1981 |title=The Primal Scream: Primal Therapy: The Cure for Neurosis |publisher=Perigee Books |location=New York |isbn=978-0-399-50543-0 |url=https://archive.org/details/primalscreampri000jano |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Ellen Bass]] i Laura Davis, koautorice djela ''[[Hrabrost za iscjeljenje]]'' (1988), Frederick Crews opisuje kao ″zagovornice preživljavanja″, pri čemu on smatra da su pod snažnim Freudovim utjecajem, iako ne proizlaze iz klasične psihoanalize nego iz ″predpsihoanalitičkog Freuda... koji je navodno saosjećao sa svojim histeričnim pacijentima, otkrio da svi nose sjećanja na rane traume i zlostavljanje... i liječio ih razrješavanjem potisnutih sadržaja″. U tom kontekstu Crews smatra da je Freud na određeni način anticipirao pokret ″ponovno pronađenih sjećanja″, naglašavajući ″mehaničke uzročno-posljedične odnose između simptoma i preuranjene stimulacije pojedinih tjelesnih zona″ te razvijajući ″tehniku tematskog povezivanja simptoma pacijenta sa seksualno simetričnim ‘sjećanjem’″. Prema njegovom tumačenju, Freudovo početno povjerenje u tačnost ranih sjećanja anticipiralo je i kasnije teorije terapeuta poput [[Lenore Terr]], što je, po njegovom mišljenju, dovelo do mogućih pogrešnih sudskih presuda.<ref name="Crews_1995">{{cite book |last=Crews |first=Frederick C. |date=1995 |title=The Memory Wars: Freud's Legacy in Dispute |publisher=New York Review of Books |location=New York |isbn=978-0-940322-04-2 |url=https://archive.org/details/memorywarsfreuds00crew |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Nauka === Brojna istraživanja nastojala su empirijski provjeriti Freudove teorije, što je rezultiralo opsežnom naučnom literaturom o ovoj temi.<ref name="Stevens_1983" /> Američki psiholozi počeli su još tridesetih godina 20. vijeka eksperimentalno proučavati fenomen [[potiskivanje|potiskivanja]]. Kada je psiholog [[Saul Rosenzweig]] 1934. Freudu poslao rezultate svojih pokušaja istraživanja potiskivanja, Freud je odgovorio da se psihoanalitičke tvrdnje zasnivaju na ″bogatstvu pouzdanih opažanja″ te da stoga nisu zavisne od eksperimentalne potvrde.<ref name="MacKinnon_Dukes_1962">{{cite book |last1=MacKinnon |first1=Donald W. |last2=Dukes |first2=William F. |title=Psychology in the Making: Histories of Selected Research Problems |editor1-last=Postman |editor1-first=Leo |date=1962 |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |url=https://archive.org/details/psychologyinmaki00postrich/page/n7/mode/2up |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psiholozi Seymour Fisheri i Roger P. Greenberg zaključili su 1977. da su pojedini Freudovi koncepti dobili [[Empirijski dokazi|empirijsku potvrdu]]. Prema njihovoj analizi, istraživanja su pružila podršku Freudovim idejama o oralnim i analnim tipovima ličnosti, ulozi Edipovog kompleksa u određenim aspektima muške ličnosti, većoj osjetljivosti žena na gubitak ljubavi u odnosu na muškarce te povezanosti homoseksualnih anksioznosti s nastankom paranoidnih deluzija. Istovremeno su utvrdili da je podrška nekim drugim Freudovim teorijama bila ograničena ili neuvjerljiva. To se odnosilo, između ostalog, na njegove [[Stavovi Sigmunda Freuda o homoseksualnosti|stavove o razvoju homoseksualnosti]], tumačenje snova kao prvenstveno izraza skrivenih nesvjesnih želja te pojedine pretpostavke o [[Psihodinamika|psihodinamici]] žena. Nakon ponovnog razmatranja dostupnih istraživanja 1996. zaključili su da postoji značajan broj eksperimentalnih podataka koji podržavaju neke od Freudovih najvažnijih ideja i teorija.<ref name="Fisher_Greenberg_1996" /> Drugi autori iznijeli su znatno kritičnije ocjene Freudovog rada. Psiholog i historičar nauke Malcolm Macmillan u knjizi ''Freud Evaluated: The Completed Arc'' (1991) zaključio je da ″Freudova metoda nije sposobna pružiti objektivne podatke o mentalnim procesima″.<ref name="Macmillan_1997" /> Psiholog Morris Eagle smatrao je da je uvjerljivo dokazano kako klinički podaci prikupljeni u psihoanalitičkoj situaciji, zbog svojih epistemoloških ograničenja, imaju upitnu dokaznu vrijednost pri provjeri psihoanalitičkih hipoteza.<ref name="Eagle_1983">{{cite book |last=Eagle |first=Morris N. |chapter=The Epistemological Status of Recent Developments In Psychoanalytic Theory |title=Physics, Philosophy and Psychoanalysis |editor1-last=Cohen |editor1-first=R. S. |editor2-last=Laudan |editor2-first=L. |date=1983 |publisher=Reidel |pages=31–55 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-009-7055-7_2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Richard Webster]] je u knjizi ''[[Zašto je Freud bio u krivu]]'' (1995) opisao psihoanalizu kao ″možda najsloženiju i najuspješniju [[Pseudonauka|pseudonauku]] u historiji″.<ref name="Webster_1995">{{cite book |last=Webster |first=Richard |date=1995 |title=Why Freud was Wrong: Sin, Science, and Psychoanalysis |publisher=BasicBooks |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/whyfreudwaswrong0000webs_m8i9 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema mišljenju Frederick Crews, psihoanaliza nema ni naučnu ni terapijsku vrijednost.<ref name="Crews_1996">{{cite journal |last=Crews |first=Frederick |date=1996 |title=The Verdict on Freud |journal=Psychological Science |volume=7 |issue=2 |pages=63–68 |doi=10.1111/j.1467-9280.1996.tb00331.x |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1467-9280.1996.tb00331.x |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot takvim kritikama, istraživač Kurt Jacobsen sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]] smatrao je da su pojedini Freudovi kritičari i sami zastupali dogmatična i historijski pojednostavljena gledišta o psihoanalizi i prirodi nauke.<ref name="Freuds_Foes_2009">{{cite book |title=Freud's Foes: Psychoanalysis, Science and Resistance |date=2009 |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0742522633 |doi=10.5771/9780742566347 |url=https://www.researchgate.net/publication/354325998_Freud's_Foes_Psychoanalysis_Science_and_Resistance |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Historičar nauke [[I. Bernard Cohen]] smatrao je Freudovo djelo ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'' revolucionarnim naučnim djelom te posljednjim takvim djelom objavljenim u formi knjige.<ref name="Cohen_1985">{{cite book |last=Cohen |first=I. Bernard |date=1985 |title=Revolution in science |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Mass. |url=https://archive.org/details/revolutioninscie00cohe |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, [[Allan Hobson]] tvrdio je da je Freud, retoričkim osporavanjem istraživača snova iz 19. vijeka, poput [[Alfred Maury|Alfreda Mauryja]] i [[Marie-Jean-Léon, markiz d'Hervey de Saint-Denys|markiza d'Herveyja de Saint-Denysa]], u vrijeme kada je proučavanje fiziologije mozga tek bilo u začetku, usporio razvoj naučne teorije snova za gotovo pola vijeka.<ref name="Hobson_1988">{{cite book |last=Hobson |first=J. Allan |date=1988 |title=The dreaming brain |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/isbn_9780465017027 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživač snova G. William Domhoff također je osporavao tvrdnje da su postavke Freudove teorije snova empirijski potvrđene.<ref name="Domhoff_2000">{{cite conference |last=Domhoff |first=G. W. |date=2000 |title=Moving Dream Theory Beyond Freud and Jung |conference=symposium "Beyond Freud and Jung?" |location=Graduate Theological Union, Berkeley, CA |url=https://dreams.ucsc.edu/Library/domhoff_2000d.html |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof [[Karl Popper]] smatrao je da su [[Psihoanalitičke teorije Sigmunda Freuda|Freudove psihoanalitičke teorije]] [[Osporivost|neosporive]], odnosno da ne postoji eksperiment kojim bi se mogle opovrgnuti.<ref name="Popper_1989">{{cite book |last=Popper |first=Karl R. |date=1989 |title=Conjectures and Refutations: The Growth of Scientific Knowledge |publisher=Routledge |location=London; New York |url=https://archive.org/details/conjecturesrefut0000popp_b0h2 |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, filozof [[Adolf Grünbaum]] u svome djelu ''The Foundations of Psychoanalysis'' (1984) tvrdio je da je Popper pogriješio te da su mnoge Freudove teorije empirijski provjerljive. Sličan stav zastupao je i psiholog [[Hans Eysenck]].<ref name="Grunbaum_1984">{{cite book |last=Grünbaum |first=Adolf |date=1984 |title=The foundations of psychoanalysis: a philosophical critique |publisher=University of California Press |location=Berkeley |url=https://archive.org/details/foundationsofpsy00grun |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Eysenck_1986">{{cite book |last=Eysenck |first=H. J. |date=1986 |title=Decline and Fall of the Freudian Empire |publisher=Penguin |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/declinefalloffre0000eyse |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof [[Roger Scruton]] također je odbacio Popperove argumente. U knjizi ''Sexual Desire'' (1986) naveo je teoriju potiskivanja kao primjer Freudove teorije koja proizvodi provjerljive posljedice. Ipak, zaključio je da [[psihoanaliza]] ne predstavlja nauku u strogom smislu riječi jer se, prema njegovom mišljenju, u prevelikoj mjeri oslanja na metafore.<ref name="Scruton_1994">{{cite book |last=Scruton |first=Roger |date=1994 |title=Sexual Desire: A Philosophical Investigation |publisher=Phoenix Books |pages=201 |isbn=978-1-85799-100-0 |url=https://archive.org/details/sexualdesirephil0000scru |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Filozof Donald Levy dijelio je Grünbaumovo mišljenje da su Freudove teorije podložne opovrgavanju, ali se nije slagao s njegovom tvrdnjom da je uspjeh terapije jedina empirijska osnova za njihovu procjenu. Smatrao je da se za vrednovanje psihoanalitičkih teorija može koristiti znatno širi spektar empirijskih dokaza, uključujući i podatke prikupljene kroz kliničke studije slučaja.<ref name="Levy_1996">{{cite book |last=Levy |first=Donald |date=1996 |title=Freud Among the Philosophers |publisher=Yale University Press |location=New Haven Conn. |url=https://archive.org/details/freudamongphilos0000levy |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> U studiji o razvoju [[Psihoanaliza|psihoanalize]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], Nathan Hale zabilježio je ″opadanje utjecaja psihoanalize u [[Psihijatrija|psihijatriji]]″ u periodu od 1965. do 1985.<ref name="Hale_1995">{{cite book |last=Hale |first=Nathan G. |date=1995 |title=The Rise and Crisis of Psychoanalysis in the United States, 1917–1985 |publisher=Oxford University Press |url=https://archive.org/details/risecrisisofpsyc0000hale |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nastavak tog trenda uočio je i Alan Stone, ističući da se, kako akademska psihologija postaje sve više usmjerena prema naučnim metodama, a psihijatrija prema biološkim objašnjenjima, psihoanaliza postepeno potiskuje iz centra stručnog interesa.<ref name="Stone_1997">{{cite web |last=Stone |first=Alan A. |date=januar 1997 |title=Original Address |url=http://harvardmagazine.com/1997/01/original.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130327083025/http://harvardmagazine.com/1997/01/original.html |archive-date=27. 3. 2013 |access-date=7. 6. 2026 |website=Harvard Magazine |language=en}}</ref> Slično tome, Paul Stepansky ukazao je na sve manji broj specijalizanata psihijatrije koji se odlučuju za psihoanalitičku edukaciju, kao i na činjenicu da vodeće akademske pozicije u psihijatriji sve češće zauzimaju stručnjaci bez psihoanalitičkog obrazovanja. Prema njegovom mišljenju, takvi trendovi svjedoče o marginalizaciji psihoanalize unutar američke psihijatrije.<ref name="Stepansky_2009">{{cite book |last=Stepansky |first=Paul E. |date=2009 |title=Psychoanalysis at the Margins |publisher=Other Press |location=New York |url=https://archive.org/details/psychoanalysisat0000step |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos tome, Freudovo naslijeđe zadržalo je značajan utjecaj u brojnim oblastima. U istraživanju o najutjecajnijim psiholozima 20. vijeka, Sigmund Freud rangiran je kao treći najcitiraniji psiholog tog razdoblja.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |date=2002 |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |s2cid=145668721 |display-authors=etal |language=en}}</ref> Također se ističe da su nova istraživanja i teorijski pristupi, koji su prevazišli ranije ortodoksne oblike psihoanalitičkog mišljenja, doveli do obnovljenog interesa za psihoanalizu u različitim disciplinama, od humanističkih nauka do [[Neuronauka|neuronauke]], uključujući i psihoterapijske pravce koji nisu neposredno povezani s psihoanalizom.<ref name="Person_2005">{{cite book |editor1-last=Person |editor1-first=Ethel Spector |editor2-last=Cooper |editor2-first=Arnold M. |editor3-last=Gabbard |editor3-first=Glen O. |date=2005 |title=The American Psychiatric Publishing Textbook of Psychoanalysis |publisher=American Psychiatric Publishing |url=https://archive.org/stream/TheAmericanPsychiatricPublishingTextbookOfPsychoanalysis/AmericanPsychiatricPublishingTextbookOfPsychoanalysis_djvu.txt |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja u okviru novonastale oblasti [[Neuropsihoanaliza|neuropsihoanalize]], koju je utemeljio [[Mark Solms]], izazvala su podijeljene reakcije. Dok pojedini psihoanalitičari kritikuju sam koncept neuropsihoanalize, Solms i njegovi saradnici smatraju da su savremeni nalazi [[Neuronauka|neuronauke]] u velikoj mjeri usklađeni s Freudovim teorijama. Pri tome ukazuju na moždane strukture i procese koji se dovode u vezu s Freudovim konceptima, kao što su [[libido]], nagoni, nesvjesno i [[potiskivanje]].<ref name="Lambert_2009">{{cite journal |last1=Lambert |first1=Anthony J. |last2=Good |first2=Kimberly S. |last3=Kirk |first3=Ian J. |date=2009 |title=Testing the repression hypothesis: Effects of emotional valence on memory suppression in the think – No think task |journal=Conscious Cognition |volume=19 |issue=1 |pages=281–293 |doi=10.1016/j.concog.2009.09.004 |pmid=19804991 |s2cid=32958143 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S105381000900141X |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Depue_2007">{{cite journal |last1=Depue |first1=Brenden E. |last2=Curran |first2=Tim |last3=Banich |first3=Maria T. |date=2007 |title=Prefrontal regions orchestrate suppression of emotional memories via a two-phase process |journal=Science |volume=317 |issue=5835 |pages=215 |doi=10.1126/science.1139560 |pmid=17626877 |s2cid=1616027 |url=https://www.colorado.edu/lab/curran-lab/sites/default/files/attached-files/depue_curran_banich_2007.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Određeni broj neuronaučnika također je pozitivno ocijenio Freudov doprinos razumijevanju ljudskog uma. [[David Eagleman]] smatra da je Freud transformisao psihijatriju pruživši prvo sistematsko objašnjenje načina na koji skriveni moždani procesi utječu na [[mišljenje]] i [[ponašanje]].<ref name="Eagleman_2011">{{cite book |last=Eagleman |first=David M. |date=2011 |title=Incognito: The Secret Lives of the Brain |publisher=Pantheon Books |location=New York |url=https://fatimekerimli.files.wordpress.com/2016/09/david-eagleman-incognito.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> Slično tome, [[Eric Kandel]] isticao je da psihoanaliza i dalje predstavlja jedno od najkoherentnijih i intelektualno najzadovoljavajućih tumačenja ljudskog uma.<ref name="Kandel_1999">{{cite journal |last=Kandel |first=E. R. |date=april 1999 |title=Biology and the Future of Psychoanalysis: A New Intellectual Framework for Psychiatry Revisited |journal=American Journal of Psychiatry |volume=156 |issue=4 |pages=505–524 |doi=10.1176/ajp.156.4.505 |pmid=10200728 |url=http://www.columbia.edu/itc/biology/pollack/w4065/client_edit/readings/kandel_1999.pdf |access-date=7. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Sigmund Freud}} {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Analitička psihologija}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanazija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] 0v0x020skfi7xx8vg4rfjfxahyoyosn Aurelije Augustin 0 4505 3899727 3849815 2026-06-22T12:27:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899727 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Aurelije Augustin | slika = Saint Augustine by Philippe de Champaigne.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|354|11|13}} | mjesto_rođenja = Tagasta, Alžir | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|430|8|28|354|11|13}} | mjesto_smrti = Hippo, Alžir }} '''Aurelije Augustin''' bio je filozof i kršćanski svetac. Njegova djela utiecala su na razvoj zapadne [[Filozofija|filozofije]] i zapadnog kršćanstva, te se smatra jednim od najvažnijih crkvenih otaca Latinske crkve u patrističkom periodu. Njegova mnoga važna djela uključuju ''Grad Božji'', ''O kršćanskoj doktrini'' i ''Ispovijesti''. Prema njegovom savremeniku [[Sveti Jeronim|Jeronimu]], Avgustin je „iznova uspostavio drevnu vjeru“. U mladosti ga je privukla eklektična [[Manihejstvo|manihejska vjera]], a kasnije helenistička filozofija neoplatonizma. Nakon svog obraćenja na kršćanstvo i krštenja 386. godine, Augustin je razvio vlastiti pristup [[Filozofija|filozofiji]] i [[Teologija|teologiji]], prilagođavajući se različitim metodama i perspektivama.<ref>TeSelle, Eugene (2002). ''[https://books.google.com/books?id=4sRKAwAAQBAJ&pg=PA343 Augustine the Theologian]''. Wipf and Stock. ISBN 978-1-57910-918-9, str. 343.</ref> Vjerujući da je Kristova milost neophodna za ljudsku slobodu, pomogao je u formulisanju doktrine [[Istočni grijeh|istočnog grijeha]] i dao značajan doprinos razvoju teorije pravednog rata. Kada je [[Zapadno Rimsko Carstvo]] počelo da se raspada, Augustin je zamišljao [[Crkva|Crkvu]] kao duhovni Grad Božji, različit od materijalnog Zemaljskog Grada.<ref>Durant, Will (1992). ''[https://books.google.com/books?id=boYHAAAACAAJ Caesar and Christ: A History of Roman Civilization and of Christianity from Their Beginnings to A.D. 325]''. MJF Books. ISBN <bdi>978-1-56731-014-6</bdi>.</ref> Segment Crkve koji se držao koncepta [[Sveto Trojstvo|Trojstva]] kako su ga definisali Nikejski i Konstantinopoljski sabor<ref>Wilken, Robert L. (2003). ''The Spirit of Early Christian Thought''. New Haven: Yale University Press. ISBN 978-0-300-10598-8, str. 291</ref> blisko identifikovan s Avgustinovim djelom ''O Trojstvu''. Augustin je priznat kao svetac u [[Rimokatolička crkva|Katoličkoj crkvi]], [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj crkvi]] i anglikanskoj zajednici. On je također istaknuti katolički Doktor Crkve i zaštitnik augustinaca. Njegov spomendan slavi se 28. avgusta, na dan njegove smrti. Augustin je svetac zaštitnik pivara, štampara, teologa i brojnih gradova i biskupija.<ref name="KnoYrSaint">[http://www.catholicapologetics.info/library/saints/index.htm Know Your Patron Saint]. catholicapologetics.info</ref> Njegove misli su duboko uticale na srednjovjekovni pogled na svijet. Mnogi protestanti, posebno [[Kalvinizam|kalvinisti]] i [[Luteranizam|luterani]], smatraju ga jednim od teoloških očeva [[Protestantizam|protestantske reformacije]] zbog njegovog učenja o spasenju i božanskoj milosti.<ref>Hägglund, Bengt (2007) [1968]. ''Teologins historia'' [''History of Theology''] (in German). Translated by Gene J. Lund (4th revised ed.). St. Louis, Missouri: Concordia Publishing House. ISBN <bdi>978-0758613486</bdi>, str. 139–140.</ref><ref name="St. Augustine of Hippo">{{cite book|author=St. Augustine of Hippo|title=Nicene and Post-Nicene Fathers, First Series, Vol. 5|publisher=Christian Literature Publishing Co.|others=Translated by Peter Holmes and Robert Ernest Wallis, and revised by Benjamin B. Warfield (revised and edited for New Advent by Kevin Knight)|editor=Philip Schaff|edition=1887|location=Buffalo, New York|chapter=On Rebuke and Grace|chapter-url=http://www.newadvent.org/fathers/1513.htm}}</ref><ref>González, Justo L. (1987). ''From Augustine to the Eve of the Reformation''. A History of Christian Thought. Abingdon Press. ISBN 978-0-687-17183-5.</ref> Protestantski reformatori općenito, a [[Martin Luther]] posebno, držali su Augustina na prvom mjestu među ranim crkvenim ocima. Od 1505. do 1521. Luter je bio član ''Reda augustinskih eremita''. Na Istoku su njegova učenja više osporavana, a posebno ih je napadao [[John Romanides]],<ref>{{Cite web|url=http://www.romanity.org/htm/rom.00.en.some_underlying_positions_of_this_website.htm|title=Some Underlying Positions of This Website|website=www.romanity.org|access-date=30. 9. 2015}}</ref> ali drugi teolozi i ličnosti [[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] pokazali su značajno odobravanje njegovih spisa, uglavnom [[Georges Florovsky]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fatheralexander.org/booklets/english/limits_church.htm|title=Limits of Church|website=www.fatheralexander.org|access-date=30. 9. 2015}}</ref> Najkontroverzniju doktrinu povezanu s njim, filioque,<ref name="Rev. Dr.">Papademetriou, George C. [http://www.goarch.org/ourfaith/ourfaith8153 "Saint Augustine in the Greek Orthodox Tradition"]. goarch.org {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101105045903/http://goarch.org/ourfaith/ourfaith8153|date=5. 11. 2010}}</ref> je odbacila [[Pravoslavna crkva]].<ref>Siecienski, A. Edward (2010). ''The Filioque: History of a Doctrinal Controversy''. OUP USA. ISBN 978-0-19-537204-5, str. 53–67</ref> Ostala sporna učenja uključuju njegove poglede na [[Istočni grijeh]], doktrinu milosti i predodređenje.<ref name="Rev. Dr." /> Iako se smatra da je u nekim stvarima pogriješio, on se i dalje smatra svecem i utjecao je na neke pravoslavne crkvene oce, posebno na [[Gregorya Palamas|Gregory Palamas]].<ref>{{Cite book|last1=Kappes|first1=Christian|title=Never the Twain Shall Meet?|date=2017|publisher=De Gruyter|isbn=9783110561074|editor=Denis Searby|pages=207–258|chapter=Gregorios Palamas' Reception of Augustine's Doctrine of the Original Sin and Nicholas Kabasilas' Rejection of Aquinas' Maculism as the Background to Scholarios' Immaculism|doi=10.1515/9783110561074-219}}</ref> U Grčkoj i Ruskoj pravoslavnoj crkvi njegov praznik se slavi 15. juna.<ref name="Rev. Dr." /><ref>{{cite journal|last=[[Archimandrite]]|title=Book Review: ''The Place of Blessed Augustine in the Orthodox Church''|url=http://www.orthodoxinfo.com/inquirers/bless_aug.aspx#rose|journal=Orthodox Tradition|volume=II|issue=3&4|pages=40–43|archive-url=https://web.archive.org/web/20070710012506/http://www.orthodoxinfo.com/inquirers/bless_aug.aspx|archive-date=10. 7. 2007|access-date=28. 6. 2007|url-status=live}}</ref> Historičar [[Diarmaid MacCulloch]] je napisao: "Augustinov utjecaj na zapadnjačku kršćansku misao teško se može precijeniti; samo je njegov voljeni primjer, Pavle iz Tarsa, bio uticajniji, a zapadnjaci su općenito vidjeli Pavla kroz Avgustinove oči."<ref>MacCulloch, Diarmaid M (2010). ''A History of Christianity: The First Three Thousand Years''. Penguin Books.. ISBN <bdi>978-0-14-102189-8</bdi>, str. 319.</ref> == Biografija == Rođen je u Tagasti, u [[Numidija|Numidiji]], a porijeklom je [[Berberi|Berber]]. Bio je jedan od [[Filozofija|filozofa]] [[Srednjovjekovna filozofija|srednjovjekovne filozofije]] koji je imao veliki uticaj na razvoj dalje [[Skolastika|skolastike]]. U početku bio učitelj [[gramatika|gramatike]] i [[retorika|retorike]], a kasnije se oduševljava [[kršćanstvo]]m i postaje svećenik. U djelu ''Ispovijesti'' opisuje svoju mladost i lutanje. Izlaz iz skepse nalazi u činjenici samoizvjesnosti: "Sumnjam, dakle, jesam". Pod utjecajem je [[Platon]]a i [[neoplatonizmam|neoplatonizma]]. U njegovoj filozofiji [[Bog]] ima središnje mjesto i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je, premudar i predobar. Sve dobro potiče od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je ''voluntarističko'' gledište - volja je bitna moć, čovjekova je volja i odluka sloboda - nezavisna od [[razum]]a i [[svijest]]i. Zastupnik je [[teocentralizam|teocentralizma]] - Bog stvara svijet odlukom svoje volje. Srednji vijek je obilježila Augustinova [[eshatologija]]. Ovaj biskup iz Hippa, koga smatraju "najutjecajnijim misliocem zapadne intelektualne tradicije", strukturirao je historiju prema [[Isis Krist|Kristova]] "tri adventa": stvaranje, utjelovljenje i Sudnji dan. Pozivao je da se kršćani ne bave samo početnim i prošlim događajima već i krajem historije. Svu svoju teologiju zasnovao je na dva grada i prema toj teologiji pravi građani Božijeg grada žive očekujući konačni advent. Također je podsjećao one koji su željeli odrediti kada će se Krist vratiti da je u ''Djelima 1'' (6-7) Krist čak i [[apostoli]]ma odbio otkriti kad će to biti: ''"Stoga je zaludno kad pokušavamo računati i ograničiti broj godina koje preostaju ovom svijetu, pošto iz usta Istine čujemo kako nije naše da to znamo."'' Iako je bio [[Teologija|teolog]], Augustin je u svom promišljanju o [[Historija|historiji]] društva i čovjeka [[Realizam (filozofija)|realist]] i [[Racionalizam|racionalist]]. Njegovo poimanje historije i društva ima veliki značaj jer on nadilazi jedno [[Stoicizam|stoičko]], pesimističko i [[Metafizika|metafizičko]] kršćansko poimanje svijeta, koje se zadržavalo na socijalnoj statici, a odbacivalo historiju kao takvu. Dijeli historiju na 6 perioda: * Od [[Adam]]a do potopa * od [[Noah|Noe]] do Abrahama * od Abrahama do Davida * od Davida do Babilonskog carstva * od [[Babilon|Babilonskog carstva]] do [[Isus]]a * od [[Isus]]a do [[Apokalipsa|Apokalipse]]. On želi spoznati dušu i [[Bog]]a. Smatra da sva dobra potiču od Boga i da je Bog svrha svega. Augustin ističe značaj volje za čovjekov život. Ona je izbor i odluka nezavisna od razuma. Poznata djela Aurelija Augustina jesu: * ''[[Ispovijesti (Augustin)|Ispovijesti]]'' * ''[[O državi Božijoj (Augustin)|O državi Božijoj]]''. On razlikuje državu u kojoj je centar čovjek i Božiju državu, koju smatra pravom. On tvrdi da je jedino vjera pravi put do spoznaje. == Djela == Aurelije Augustin bio je prvi kršćanski teolog, filozof koji je uočio određene nedorečenosti, protivrječnosti kršćanskih dogmi, te je u djelu ''O državi Božijoj'' te dogme nastojao učiniti prvom konkretnom, neprotivrječnom cjelinom, koja će u potpunosti odgovarati kršćanskom putu spasenja, te približiti čovjeka ka onom transcendentalnom. On je u analizi socijalne zbilje imao jedan racionalistički, realistički, historijski pristup propasti [[Rimska imperija|Rimskog carstva]]. Kad je Rim [[476]]. propao, Augustin postavlja temeljno pitanje: zašto je Rim propao kad je to bio ''Sveti grad''? Iz ovog pitanja on izvodi dvije paradigme, jednu o ovozemaljskoj, a drugu o Božijoj državi. Božija država utemeljena je na kategoriji kršćanske milosti i njena je zadaća da kršćane ujedini u vječnu zajednicu blaženstva. Ovozemaljska država je produkt zla i ona je od đavola, te je stoga Rim i morao propasti. Augustin socijalne i kulturne procese posmatra kao historijske kategorije, gdje se historija odvija kroz 6 etapa. On ove historijske procese individualizira i posmatra ih kroz prizmu individualne historije, historije Isusa Krista, koja je ujedno i općečovječanska historija. Tako, prema Aureliju, imamo proces rađanja, razvoja, sazrijevanja, raspeća, uskrsnuća i ponovnog dolaska. Prema njemu, država, odnosno društvo predstavlja jednu organsku cjelinu koja je dinamična i u konstantnim je promjenama. Prema njemu, društvo nije jedan završen, stalan, konstantan sistem, nego u sebi sadrži široke historijske mogućnosti i perspektive. Kada posmatra društvo i državu, definira ih kao historijske kategorije koje nisu ništa drugo nego druga strana i proces cjelokupng života Isusa Krista. Po ovom stajalištu, Augustin je preteča jedne nove filozofske discipline koju definiramo kao filozofiju historije. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Srednjovjekovna filozofija]] * [[Skolastika]] * [[Sociologija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Augustinus}} {{Wikicitat|Aurelije Augustin}} * Općenito: ** Na UPENN: [https://web.archive.org/web/20061022075339/http://ccat.sas.upenn.edu/jod/augustine/ Tekstovi, prijevodi, uvodi, komentari] * Augustinovi tekstovi: ** Na [[latinski jezik|latinskom]]: [http://www.thelatinlibrary.com/august.html Augustinove knjige i pisma] na "The Latin Library" ** [http://www.ccel.org/a/augustine/ Prijevodi nekoliko Augustinovih djela] na "Christian Classics Ethereal Library" ** [http://www.newadvent.org/fathers/ Nekoliko Augustinovih djela] na "New Advent": ** [http://www.onelittleangel.com/wisdom/quotes/saint_augustine.asp Slike i izabrani citati Aurelija Augustina] ** [https://web.archive.org/web/20061109100937/http://www.philosophyarchive.com/text.php?era=400-499&author=Augustine&text=Confessions%20and%20Enchiridion%20Introduction The Enchiridion] ** [http://www.augustinus.it Mnogo izvora na latinskom] * Tekstovi o Augustinu: ** [https://web.archive.org/web/20041213082013/http://www.mrrena.com/august.shtml ''Sveti Augustin: Između dva svijeta''] ** [https://web.archive.org/web/20141101212144/http://personal2.stthomas.edu/gwschlabach/docs/jhy-aug.htm "Augustin i 'drugi katolici'"] ** [http://plato.stanford.edu/entries/augustine/ Augustin u Stenfordskoj filozofskoj enciklopediji] {{Socijalna i politička filozofija}} {{Katolička filozofija}} {{Epistemologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Augustin, Aurelije}} [[Kategorija:Rođeni 354.]] [[Kategorija:Umrli 430.]] [[Kategorija:Biografije, Tagasta]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] jwnvjg08yjc1svikwsg5kr0wf7n8aqt El-Kindi 0 4524 3899726 3797966 2026-06-22T12:27:35Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899726 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = El-Kindi | slika = Al-kindi.jpeg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = cca. 801. | mjesto_rođenja = [[Kufa]], [[Abasidski halifat]] | datum_smrti = cca. 873 (oko 72 god) | mjesto_smrti = [[Bagdad]], Abasidski halifat | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Al Kindi''' (''Abū-Yūsuf Ya’qūb ibn Ishāq al-Kindī'' umro oko 873. n. e.), također poznat i kao Jakub ibn Isak, najraniji je značajni filozof [[arapska skolastika|arapske skolastike]]. Al Kindi je i prije Al Farabija počeo uvođenje [[aristotel]]ovog i [[Neoplatonizam|neoplatonskog]] učenja u [[islam]]ski svijet. On je smatrao da je dopustivo da vjera prevlada nad razumom. Opće je mišljenje da je bio zasjenjen drugim filozofima kao što su [[Al Farabi]] i [[Ibn Sina]] (Avicena). == Također pogledajte == * [[Kriptoanaliza]] * [[Filozofija]] * [[Srednjovjekovna filozofija]] * [[Arapska skolastika]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Al-Kindi}} {{Wikicitat|Al Kindi}} * [http://www.famousmuslims.com/YAQUB%20IBN%20ISHAQ%20AL-KINDI.htm Al-Kindi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151230212612/http://www.famousmuslims.com/YAQUB%20IBN%20ISHAQ%20AL-KINDI.htm |date=30. 12. 2015 }} – ''Poznati muslimani'' {{Astronomija u srednjovjekovnom islamu}} [[Kategorija:Rođeni 800.]] [[Kategorija:Umrli 873.]] [[Kategorija:Islamski filozofi]] [[Kategorija:Arapski filozofi]] [[Kategorija:Biografije]] [[Kategorija:Epistemolozi]] 0egkqs5vlggnbor2ncrdlbk4drkqwbs Ibn-Sina 0 4525 3899729 3891542 2026-06-22T12:27:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Abu Ali Husain ibn Abdullah Ibn Sina | slika = 1950 "Avicenna" stamp of Iran.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = oko 980. | mjesto_rođenja = [[Balkh]], [[Perzija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1037|||980||}} | mjesto_smrti = [[Hamedan]], [[Perzija]] | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Filozofija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Ibn-Sina''', (latinizirano ime '''Avicena''', ''Abu Ali Husain ibn Abdullah Ibn-e Sina'' ili ''Abu Ali Al-Husain'') (980-1037), (perzijski: ابوعلی سینا، پورسینا) (arapski: ابن سینا‎) (grčki: Aβιτζιανός, Avitzianós), vodeći je [[islam]]ski filozof i [[Neoplatonizam|neoplatonista]]. Studirao je [[Teologija|teologiju]], [[Fizika|fiziku]], [[Matematika|matematiku]], [[Medicina|medicinu]], [[Filozofija|filozofiju]] i [[Logika|logiku]]. Bio je [[astronom]], [[hemičar]], [[Geologija|geolog]], [[hafiz]] [[Kur'an]]a, islamski psiholog, islamski teolog, logičar, paleontolog, [[matematičar]], učitelj u [[mekteb]]u, [[fizičar]], [[pjesnik]] i [[Nauka|naučnik]]. Kao [[polimat]], smatra se jednim od najvažnijih ljekara, astronoma, mislilaca i pisaca [[Zlatno doba islama|islamskog zlatnog doba]].<ref>* {{cite book|last1=Bennison|first1=Amira K.|title=The great caliphs : the golden age of the 'Abbasid Empire|url=https://archive.org/details/greatcaliphsgold0000benn|date=2009|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-15227-2|location=New Haven|page=[https://archive.org/details/greatcaliphsgold0000benn/page/195 195]|quote=Avicena je bio Perzijanac čiji je otac služio Samanidima iz Khurasana i Transoksanije kao administrator ruralnog okruga izvan Buhare.}} * {{cite book|author=Paul Strathern|url=https://books.google.com/?id=0rGwOkqIqKkC&pg=PA58&dq=Avicenna's+ethnicity#v=onepage&q&f=false|title=A brief history of medicine: from Hippocrates to gene therapy|publisher=Running Press|year=2005|isbn=978-0-7867-1525-1|page=58}}{{Mrtav link}}. * {{cite book|author=Brian Duignan|url=https://books.google.com/?id=p9eh18dRTwAC&pg=PA89&dq=Avicenna+ethnic#v=onepage&q=Avicenna%20ethnic&f=false|title=Medieval Philosophy|publisher=The Rosen Publishing Group|year=2010|isbn=978-1-61530-244-4|page=89}}. * {{cite book|author=Michael Kort|url=https://books.google.com/?id=EPCcSZ2dzckC&pg=PA24&dq=Avicenna+ethnic#v=onepage&q=Avicenna%20ethnic&f=false|title=Central Asian republics|publisher=Infobase Publishing|year=2004|isbn=978-0-8160-5074-1|page=24}} * "He was born in 370/980 in Afshana, his mother's home, near Bukhara. His native language was Persian" (from "Ibn Sina ("Avicenna")", ''Encyclopedia of Islam'', Brill, second edition (2009). Accessed via Brill Online at www.encislam.brill.nl). * "Avicena je bio najveći od svih perzijskih mislilaca; kao ljekar i metafizičar&nbsp;..." ([http://www.google.com/search?tbm=bks&tbo=1&q=greatest+of+all+Persian+thinkers%3B+as+physician+and+metaphysician#sclient=psy&hl=en&tbo=1&tbm=bks&source=hp&q=Avicenna+was+the+greatest+of+all+Persian+thinkers%3B+as+physician+and+metaphysician&aq=&aqi=&aql=&oq=&pbx=1&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.&fp=dcce4d829681fc6c&biw=1824&bih=966 excerpt] from A.J. Arberry, ''Avicenna on Theology'', KAZI PUBN INC, 1995). * "Dok se ime Avicena (Ibn Sina, umro 1037.) generalno navodi kao hronološki prvo među značajnim iranskim filozofima, nedavni dokazi su otkrili prethodno postojanje ismailitskih filozofskih sistema sa strukturom ništa manje potpunom od Avicene." (from [https://books.google.com/books?id=A8PzaQZwzZQC&pg=PA74&dq=is+generally+listed+as+chronologically+first+among+noteworthy+Iranian+philosophers&hl=en&ei=lIT3TeS6L6bt0gGJm92iCw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=is%20generally%20listed%20as%20chronologically%20first%20among%20noteworthy%20Iranian%20philosophers&f=false p.&nbsp;74] of Henry Corbin, ''The Voyage and the messenger: Iran and philosophy'', North Atlantic Books, 1998.</ref> Od oko 450 radova za koje se zna da ih je napisao, sačuvano je njih oko 240, uključujući 150 djela iz oblasti filozofije i 40 iz medicine.<ref name="MacTutor Biography|id=Avicenna">{{MacTutor Biography|id=Avicenna}}</ref> Najpoznatija djela su mu: [[Knjiga o iscjeljivanju]] (Kitab Al-Shifaʾ), filozofska i naučna enciklopedija, i [[Kanon medicine]], medicinska enciklopedija,<ref name="Britannica">{{cite encyclopedia |last=Nasr |first=Seyyed Hossein |authorlink=Seyyed Hossein Nasr |title=Avicenna |year=2007| encyclopedia=Encyclopædia Britannica Online |access-date=|location= |publisher= |url=http://www.britannica.com/eb/article-9011433/Avicenna |archive-url=https://web.archive.org/web/20071031092920/http://www.britannica.com/eb/article-9011433/Avicenna |archive-date=31. 10. 2007 <!--DASHBot-->|url-status=live}}</ref><ref>Edwin Clarke, Charles Donald O'Malley (1996), [https://books.google.com/books?id=Q_rO4ZFpUcgC&pg=PA20&dq&hl=en#v=onepage&q&f=false ''The human brain and spinal cord: a historical study illustrated by writings from antiquity to the twentieth century''], Norman Publishing, p.&nbsp;20 ({{ISBN|0-930405-25-0}}).</ref><ref>Iris Bruijn (2009), [https://books.google.com/books?id=2UT89SgQHGgC&pg=PA26&dq&hl=en#v=onepage&q&f=false ''Ship's Surgeons of the Dutch East India Company: Commerce and the progress of medicine in the eighteenth century''], Amsterdam University Press, p.&nbsp;26 ({{ISBN|90-8728-051-3}}).</ref> koja je postala standardni medicinski izvor znanja na mnogim [[Srednji vijek|srednjovekovnim]] [[univerzitetim]]a a koristila se do 1650. Pored filozofije i medicine, ibn-Sinin naučni opus obuhvata i djela o astronomiji, alhemiji, geografiji i geologiji, psihologiji, islamskoj teologiji, logici, matematici, fizici i poeziji. == Biografija == === Rani period === Rođen je 980. godine u Afshanu, selu u blizini [[Buhara|Buhare]] (današnji [[Uzbekistan]]), [[Glavni grad|glavnog grada]] tadašnjeg [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]], perzijske dinastije koja je vladala [[Srednja Azija|Srednjom Azijom]] i [[Veliki Horasan|Velikim Horasanom]]. Njegova majka je bila iz Buhare,{{sfn|Goichon|1986|p=941}} a njegov otac Abdulah bio je rodom iz grada Balkha u Baktriji.{{sfn|Gutas|2014|p=11}} Zvaničnik sasanidske birokratije, služio je kao guverner sela kraljevskog imanja Harmajtan blizu Buhare tokom vladavine [[Nuh II|Nuha II]] (976–997).{{sfn|Gutas|2014|p=11}} Imao je i mlađeg brata. Nekoliko godina kasnije, porodica se nastanila u Buhari, centru učenja, što je privuklo mnoge učenjake. Tamo je stekao obrazovanje, kojim je naizgled u početku upravljao njegov otac.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}}{{sfn|Gutas|2014|p=12}}{{sfn|Adamson|2013|p=8}} Iako su i njegov otac i brat prešli na [[Ismailije|ismailizam]], on ih nije slijedio.{{sfn|Daftary|2017|p=191}}{{sfn|Daftary|2007|pp=202–203}} Umjesto toga, bio je [[Hanefijski mezheb|hanefijski]] [[Sunitski islam|sunit]], ista škola koju su slijedili Sasanidi.{{sfn|Gutas|1988|pp=330–331}} Prvo je bio školovan u [[Kur'an]]u i [[književnost]]i, a sa 10 godina je naučio cijeli Kur'an napamet.{{sfn|Gutas|2014|p=12}} Kasnije ga je otac poslao kod indijskog trgovca zelenilom, koji ga je naučio [[Aritmetika|aritmetici]].{{sfn|Gutas|2014|p=13}} Poslije ga je školovao u [[fikh]]u kod hanefijskog pravnika Ismaila el-Zahida. Nešto kasnije, njegov otac je pozvao ljekara i filozofa el-Natilija u njihovu kuću da obrazuje Ibn-Sinu.{{sfn|Gutas|2014|p=12}}{{sfn|Adamson|2013|p=8}} Zajedno su proučavali Uvod (''Isagoge'') od [[Porfirije Tirski|Porfirija Tirskog]] (umro 305.) i možda Aristotelove kategorije (umro 322. p. n. e.). Nakon što je pročitao [[Ptolomej]]ev ''[[Almagest]]'' (umro 170.) i [[Euklidovi elementi|Euklidove elemente]], el-Natili mu je rekao da nastavi samostalno istraživanje.{{sfn|Adamson|2013|p=8}} Kada je imao osamnaest godina, bio je dobro obrazovan u grčkim naukama. Iako Ibn-Sina samo spominje el-Natilija kao svog učitelja u svojoj autobiografiji, on je najvjerovatnije imao i druge učitelje, kao što su ljekari Kumri i Abu Sahl'Isa ibn Jahja el-Masihi.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}}{{sfn|Gutas|2014|p=13}} === Karijera === ==== U Buhari i Gurganju ==== Sa sedamnaest godina, postao je ljekar Nuha II. Kada je imao najmanje 21 godinu, njegov otac je umro. Kasnije je dobio administrativno mjesto, vjerovatno naslijeđujući svog oca na mjestu guvernera Harmajtana. Ibn-Sina se kasnije preselio u Gurganj, glavni grad Harazma, što je, kako navodi, učinio zbog "nužde". Datum kada je otišao u to mjesto je neizvjestan, jer on izvještava da je služio Harazmašahu, vladaru Harazme, Ma'munidskom vladaru Abu ul-Hasan Aliju. Potonji je vladao od 997. do 1009, što ukazuje da se Ibn-Sina preselio negdje u tom periodu. Možda se preselio 999, godine u kojoj je [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidsko carstvo]] palo nakon što je Kara-Hanidski kanat zauzeo Buharu i zatočio Sasanidskog emira [[Abd el-Malik II|Abd el-Malika II]]. Zbog svog visokog položaja i jake veze sa Samanidima, Ibn-Sina se možda našao u nepovoljnom položaju nakon pada svog suzerena.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}} Preko ministra Gurganja, Abu'l-Husajna as-Sahija, zaštitnika grčkih nauka, stupio je u službu Abu el-Hasana Alija.{{sfn|Gutas|2014|p=19 (see also note 28)}} Pod Ma'munidima, Gurgandž je postao centar učenja, privlačeći mnoge istaknute ličnosti, kao što su Ibn-Sina i njegov bivši učitelj [[Abu Sahl el-Masihi]], matematičar [[Abu Nasr Mansur]], liječnik ibn el-Hammar i filolog al- Tha'alibi.{{sfn|Bosworth|1978|p=1066}}{{sfn|Bosworth|1984a|pp=762–764}} === U Gorganu === Ibn-sina se kasnije zbog "nužde" još jednom preselio (1012. godine), ovaj put na zapad. Tamo je putovao kroz [[Veliki Horasan|horasanske]] gradove [[Nisa (Perzija)|Nisa]], [[Abivard]], [[Tus (Iran)|Tus]], [[Samangan]] i [[Jajrom]] . Planirao je da posjeti vladara grada Gorgana, [[Zijaridska dinastija|Zijarida]] [[Kabus ibn Vušmagir|Kabusa]] (977–981, 997–1012), kultivisanog zaštitnika pisanja, čiji je dvor privukao mnoge ugledne pjesnike i naučnike. Međutim, kada je Ibn-Sinakonačno stigao, otkrio je da je vladar mrtav od zime 1013.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}}{{sfn|Madelung|1975|p=215}} Ibn-Sinaje tada otišao iz Gorgana u [[Dihistan]], ali se vratio nakon što se razbolio. Tamo je upoznao Abu Ubajda el-Juzjanija (umro 1070.) koji je postao njegov učenik i pratilac.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}}{{sfn|Gutas|2014|pp=19, 29}} Kratko je boravio u Gorganu, navodno je služio Kabusovom sinu i nasljedniku [[Manučihr]]i (r. 1012–1031) i boravio u kući patrona.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}} === U Raju i Hamadanu === [[File:Gold dinar of Majd al-Dawla, the last ruler of the Buyid amirate of Ray.jpg|thumb|Novčić [[Majid el-Davla|Majid el-Davle]]]] U 1014, otišao je u grad [[Raj (Iran)|Raj]], gdje je stupio u službu [[Bujidsko Carstvo|amira Bujida]] [[Majid el-Davla|Majida el-Davle]] (r. 997–1029) i njegove majke [[Sajjida Širin|Sajjide Širin]], de facto vladara carstva. Tamo je služio kao ljekar na dvoru, liječeći Majida el-Davlu, koji je bolovao od melanholije. Ibn-Sina je navodno kasnije služio kao "poslovni menadžer" Širin u Kazvinu i Hamadanu, iako detalji u vezi sa ovim mandatom nisu jasni.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}}{{sfn|Adamson|2013|p=14}} Tokom ovog perioda, završio je pisanje ''[[Kanon medicine|Kanona medicine]]'' i počeo da piše svoju [[Knjiga o iscjeljivanju|''Knjigu o iscjeljivanju'']].{{sfn|Adamson|2013|p=14}} Godine 1015, tokom boravka u Hamadanu, učestvovao je u javnoj debati, kao što je to bio običaj za novopridošle učenjake u zapadnom Iranu u to vrijeme. Svrha debate bila je ispitati nečiju reputaciju u odnosu na istaknutog stanovnika.{{sfn|Adamson|2013|pp=15–16}} Osoba protiv koje je Ibn-sina raspravljao je Abu'l-Kasim el-Kirmani, član škole filozofa iz Bagdada.{{sfn|Adamson|2013|p=15}} Debata je postala žestoka, što je rezultiralo time da je Ibn-Sina optužio Abu'l-Kasima za nedostatak osnovnog znanja u logici, dok je Abu'l-Kasim optužio Ibn-Sinu za neljubaznost.{{sfn|Adamson|2013|pp=15–16}} Nakon debate, poslao je pismo Bagdadskim peripatetičarima, pitajući da li je istinita Abu'l-Kasimova tvrdnja da dijeli isto mišljenje kao i oni. Abu'l-Kasim je kasnije uzvratio tako što je napisao pismo nepoznatoj osobi u kojem je optužbe iznio toliko ozbiljnim da je Ibn-Sina pisao Abu Sa'du, zamjeniku Majid el-Davle, da ispita stvar. Optužba upućena Ibn-Sini je možda bila ista kao i ranije, u kojoj su ga ljudi Hamadana optužili da je kopirao stilske strukture Kur'ana u njegovim ''Propovijedima o božanskom jedinstvu''.{{sfn|Adamson|2013|pp=16–18}} Ozbiljnost ove optužbe, prema riječima historičara [[Peter Adamson|Petera Adamsona]], "ne može se potcijeniti u široj muslimanskoj kulturi."{{sfn|Adamson|2013|p=17}} Nedugo zatim, Ibn-Sina je svoju odanost prebacio na rastućeg Bujid-amira [[Šams el-Davla|Šams el-Davlu]], mlađeg brata Majida, za šta Adamson sugeriše da je zbog toga što je Abu'l-Kasim također radio pod Sajjidom Širin.{{sfn|Adamson|2013|p=18}}{{sfn|Madelung|1975|p=293}} Šams el-Davla ga je pozvao da ga liječi, ali nakon potonjeg pohoda iste godine protiv njegovog bivšeg saveznika, vladara Anazida Abu Šavka (r. 1010–1046), prisilio je Ibn-Sinu da postane njegov vezir.{{sfn|Adamson|2013|p=18}} Iako se Ibn-Sina ponekad sukobljavao sa Šams el-Davlinim trupama, on je ostao vezir sve dok ovaj nije umro od kolike 1021. Šams el-Davlin sin i nasljednik Sama' el-Davla (r. 1021–1023) zamolio je Ibn-Sinu da ostane vezi ), ali se umjesto toga sakrio sa svojim pokroviteljem, Abu Galibom el-Attarom, čekajući bolje prilike. U tom periodu Ibn-Sina je bio tajno u kontaktu sa Ala el-Davla Muhammadom (r. 1008–1041), Kakujidskim vladarom Isfahana i stricem Sajjide Širin.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}}{{sfn|Adamson|2013|p=22}}{{sfn|Bosworth|1984b|pp=773–774}} Tokom svog boravka u Attarovom domu Ibn-Sina je završio ''[[Knjigu iscjeljenja|Knjigu o iscjeljivanju]]'', pišući 50 stranica dnevno.{{sfn|Adamson|2013|pp=22–23}} Bujidski sud u Hamadanu, posebno kurdski vezir Taj el-Mulk, osumnjičio je Ibn-Sinu za prepisku sa Ala el-Dawlom, i kao rezultat toga, opljačkao je kuću Attara i zatvorio Ibn-Sinu u tvrđavu Fardajan, izvan Hamadana. Juzjani krivi jednog od ibn Sininih doušnika za njegovo hvatanje. Bio je u zatvoru četiri mjeseca dok Ala el-Davla nije zauzeo Hamadan, čime je okončana Sama el-Davlina vladavina.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}}{{sfn|Adamson|2013|p=23}} === U Isfahanu === [[File:MuhammadibnRustamDushmanziyarCoin.jpg|thumb|left|Novčić [[Ala el-Davla Muhammed]]a, [[Kakujidsko Carstvo|kakujidskog]] vladara [[Isfahan]]a]] Ibn-Sina je nakon toga pušten i otišao u [[Isfahan]], gdje ga je Ala el-Davla dobro primio. Prema riječima Juzjanija, vladar Kakujida dao je Ibn-Sini "poštovanje" koje je neko poput njega zaslužio."{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}} Adamson također kaže da se Ibn-Sinina služba pod Ala el-Davlaom "pokazala kao najstabilniji period njegovog života."{{sfn|Adamson|2013|p=25}} Služio je kao savjetnik, ako ne i vezir Ala el-Davle, prateći ga u mnogim njegovim vojnim ekspedicijama i putovanjima.{{sfn|Gutas|1987|pp=67–70}}{{sfn|Adamson|2013|p=25}} Ibn-Sina mu je posvetio dva perzijska djela, filozofsku raspravu pod nazivom ''Knjiga nauke za Ala'' i ''Medicinsku raspravu o pulsu''.{{sfn|Lazard|1975|p=630}} [[File:Мавзолей Авиценны 1.JPG|thumb|[[Mauzolej Ibn-Sine]], [[Hamadan]], Iran]] Tokom kratke okupacije Isfahana od strane Gaznavida u januaru 1030, Ibn-Sina i Ala el-Davla su se preselili u jugozapadni iranski region [[Huzistan]], gdje su ostali do smrti Gaznavidskog vladara Mahmuda (r. 998–1030), koja se dogodila dva mjeseci kasnije. Naizgled, kada se Ibn-Sina vratio u Isfahan, počeo je pisati svoje ''Napomene i podsjetnike''.{{sfn|Gutas|2014|p=133}} Godine 1037, dok je Ibn-Sina pratio Ala el-Davla u bitci kod Isfahana, dobio je teške grčeve, od kojih je patio cijeli život. Umro je ubrzo nakon toga u Hamadanu, gdje je i sahranjen.{{sfn|Adamson|2013|p=26}} == Filozofija == On svoju filozofiju temelji na [[Aristotel]]ovom učenju. Njegovo najpoznatije djelo je "Kanon medicine". On smatra da je zadatak filozofije da osvijetli i dokaže istine koje je [[Allah]] objavio. Također, smatra da um ne može dokazati sve istine. == Medicina == Oko 100 rasprava je pripisano Ibn Sini. Neke od njih su samo nekoliko stranica dugačke, ali ima radova koji imaju i nekoliko tomova. Najpoznatije djelo, po kojem je i dobio svoju evropsku reputaciju, je "Kanon medicine:, djelo od 14 tomova. Ovo djelo je bilo standardni medicinski rad u Evropi i islamskom svijetu, sve do 18. vijeka. == Nasljedstvo Ibn-Sina == George Sarton, autor knjige "The History of Science" (Historija nauke), opisao je Ibn Sīnāa kao "jednog od najvećih mislilaca i medicinskih naučnika u historiji" i nazvao ga "najpoznatijim naučnikom Islama, i jedan od najpoznatijih, od svih rasa, mjesta i vremena." Ibn-Sina je poznat kao: otac moderne medicine, osnivač avicenizma, i avecijanske logike, koncepta inercije i momenta sile, preteča psihoanalize, pionir aromaterapije i neuropsihijatrije, značajan doprinosilac geologiji. Radovi: Kanon medicine, Knjiga liječenja Na njega su imali utjecaj: [[Muhammed]], Ja'far al-Sadiq, [[Hipokrat]], [[Sushruta]], [[Charaka]], [[Aristotel]], [[Galen]], [[Plotin]], zatim [[neoplatonizam]], indijski matematičari, Wasil ibn Ata, [[al-Kindi]], [[al-Farabi]], Muhammad ibn Zakariya al-Razi, [[El-Biruni|Abu Rayhan Biruni]], John Philoponus, muslimanski ljekari. Ibn-Sina je izvršio utjecaj na: Abu Rayhan Birunija, [[Omar Hajjam]]a, al-Gazalija, Fakhr al-Din al-Razi-ja, Abubacera, Averroesa, Shahab al-Din [[Suhrawardi]]ja, Nasīr al-Dīn [[al-Tūsī]]ja, Ibn al-Nafisa, skolastike [[Albertus Magnus]]a, [[Duns Scotus]]a, [[Toma Akvinski|Tomu Akvinskog]], Jean Buridana, [[Giambattista Benedetti]]-ja, [[Galileo Galilej]]a, [[William Harvey]]a, [[René Descartes]]a, [[Spinoza|Spinozu]], [[John Locke]]a, [[Maimonides]]a. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] == Reference == {{Refspisak|2}} === Izvori === {{refbegin|30em}} * {{Cite encyclopedia|title=Cambridge History of Iran |last1=Lazard |first1=G. |volume=4 |chapter=The Rise of the New Persian Language |pages=595–633}} * {{Cite encyclopedia|title=Cambridge History of Iran |last1=Madelung |first1=Wilferd |authorlink=Wilferd Madelung |volume=4 |chapter=The Minor Dynasties of Northern Iran |pages=595–633}} * {{Cite encyclopedia |last=Gutas |first=Dimitri |author-link=Dimitri Gutas |volume=3 |title=Avicenna ii. Biography|url=https://www.iranicaonline.org/articles/avicenna-ii |pages=67–70}} * {{Cite book |last1=Goichon |first1=A.M |volume=3 |title=Ibn Sīnā |pp=941-947 |year=1986 |url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-2/ibn-sina-COM_0342}} * {{cite book |last1=Adamson |first1=Peter |author-link=Peter Adamson (philosopher) |title=Interpreting Avicenna: Critical Essays |year=2013 |publisher=Brill |location=Leiden |isbn=978-0-521-19073-2 |url=https://books.google.com/books?id=OeVribsJbgUC }} * {{cite book |last1=Adamson |first1=Peter |author1-link=Peter Adamson (philosopher) |title=Philosophy in the Islamic World: A history of philosophy without any gaps, Volume 3 |date=2016 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957749-1}} * {{cite book |last1=Bennison |first1=Amira K. |title=The great caliphs: the golden age of the 'Abbasid Empire |url=https://archive.org/details/greatcaliphsgold0000benn |url-access=limited |date=2009 |publisher=Yale University Press |location=New Haven |isbn=978-0-300-15227-2 }} * {{cite encyclopedia |last1=Bosworth |first1=Clifford Edmund |title=Āl-e Maʾmūn |url=https://www.iranicaonline.org/articles/al-e-mamun |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica, Vol. I, Fasc. 7 |pages=762–764 |year=1984a |access-date=18. 9. 2021 |archive-date=19. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211019104714/https://www.iranicaonline.org/articles/al-e-mamun |url-status=live }} * {{cite encyclopedia |last1=Bosworth |first1=Clifford Edmund |title=ʿAlāʾ-al-dawla Moḥammad |url=https://iranicaonline.org/articles/ala-al-dawla-abu-jafar-mohammad-b |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica, Vol. I, Fasc. 7 |pages=773–774 |year=1984b |access-date=18. 9. 2021 |archive-date=3. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210903015700/https://iranicaonline.org/articles/ala-al-dawla-abu-jafar-mohammad-b |url-status=live }} * {{cite book |last1=Copleston |first1=Frederick |author1-link=Frederick Copleston |title=A History of Philosophy, Volume 2: Medieval Philosophy – From Augustine to Duns Scotus |date=1993 |publisher=Image Books |isbn=978-0-385-46844-2 |title-link=A History of Philosophy (Copleston)}} * {{cite book |last1=Corbin |first1=Henry |title=The Voyage and the messenger: Iran and philosophy |url=https://archive.org/details/voyagemessengeri0000corb |date=1998 |publisher=North Atlantic Books |isbn=9781556432699}} * {{Cite book |last1=Corbin |first1=Henry |url=https://press.princeton.edu/titles/2761.html |title=Avicenna and the Visionary Recital |language=en |access-date=12. 8. 2018 |isbn=978-0-691-63054-0 |date=19. 4. 2016 |publisher=Princeton University Press |archive-date=24. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190524093639/https://press.princeton.edu/titles/2761.html |url-status=live }} * {{cite book |last=Daftary |first=Farhad |title=Ismaili History and Intellectual Traditions |year=2007 |publisher=The Isma'ilis: Their History and Doctrines |author-link=Farhad Daftary |isbn=978-0-521-85084-1 |url=https://books.google.com/books?id=Fl4ptwAACAAJ }} * {{cite book |last1=Daftary |first1=Farhad |title=Ismaili History and Intellectual Traditions |year=2017 |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-28810-2 |url=https://books.google.com/books?id=sxIwDwAAQBAJ }} * {{Cite book |last1=Daly |first1=Jonathan |title=The Rise of Western Power: A Comparative History of Western Civilization |date=19. 12. 2013 |publisher=A&C Black |isbn=978-1-4411-1851-6 |language=en}} * {{cite encyclopedia |last1=El-Bizri |first1=Nader |author1-link=Nader El-Bizri |date=2006 |title=Ibn Sina, or Avicenna |editor1-last=Meri |editor1-first=Josef W. |encyclopedia=Medieval Islamic Civilization: An Encyclopedia |volume=1 |pages=369–370 |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-96691-7}} * {{cite book |last1=Glick |first1=Thomas F. |author-link1=Thomas F. Glick |last2=Livesey |first2=Steven John |last3=Wallis |first3=Faith |title=Medieval Science, Technology, and Medicine: An Encyclopedia |year=2005 |publisher=Psychology Press |isbn=978-1-138-05670-1}} * {{cite journal |last1=Gutas |first1=Dimitri |author-link=Dimitri Gutas |year=1988 |title=Avicenna's Maḏhab with an appendix on the question of his date of Birth |journal=Quaderni di Studi Arabi |volume=6 |pages=323–336 |jstor=25802612}} * {{cite book |last1=Gutas |first1=Dimitri |author-link=Dimitri Gutas |title=Avicenna and the Aristotelian Tradition: Introduction to Reading Avicenna's Philosophical Works. Second, Revised and Enlarged Edition, Including an Inventory of Avicenna's Authentic Works |year=2014 |publisher=Brill |location=Leiden |isbn=978-9004201729 |url=https://books.google.com/books?id=QgYSBQAAQBAJ }} * {{cite book |last1=Khalidi |first1=Muhammad Ali |title=Medieval Islamic Philosophical Writings |date=2005 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-82243-5}} * {{cite book |last1=Pasnau |first1=Robert |last2=Dyke |first2=Christina Van |title=Cambridge History of Medieval Philosophy, Volume 1 |date=2010 |publisher=Cambridge University Press}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} === Enciklopedijski članci === * {{Cite book |title=An Educational Encyclopedia of Islam |last=Syed Iqbal |first=Zaheer |publisher=Iqra Publishers |year=2010 |isbn=978-603-90004-4-0 |edition=2nd |location=Bangalore |page=1280}} * {{cite encyclopedia | last = Flannery | first = Michael | encyclopedia = [[Encyclopædia Britannica]] | title = Avicenna | url = https://www.britannica.com/EBchecked/topic/45755/Avicenna | access-date = 2. 6. 2022 | archive-date = 4. 5. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150504224831/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/45755/Avicenna | url-status = live }} * {{cite encyclopedia | last = Goichon | first = A.-M. | author-link = A.-M. Goichon | encyclopedia = [[Encyclopedia of Islam]] | publisher = [[Brill Publishers]] | title = Ibn Sina, Abu 'Ali al-Husayn b. 'Abd Allah b. Sina, known in the West as Avicenna | url = http://www.muslimphilosophy.com/sina/art/ei-is.htm | year = 1999 | access-date = 15. 2. 2007 | archive-date = 28. 2. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070228032655/http://www.muslimphilosophy.com/sina/art/ei-is.htm | url-status = live }} * {{cite encyclopedia | last1 = Mahdi | first1 = M. | author-link = M. Mahdi | first2 = D | last2 = Gutas | first3 = Sh.B. | last3 = Abed | first4 = M.E. | last4 = Marmura | first5 = F. | last5 = Rahman | first6 = G. | last6 = Saliba | first7 = O. | last7 = Wright | first8 = B. | last8 = Musallam | first9 = M. | last9 = Achena | first10 = S. | last10 = Van Riet | first11 = U. | last11 = Weisser | encyclopedia = [[Encyclopædia Iranica]] | title = Avicenna | url = http://www.iranicaonline.org/articles/avicenna-index | year = 1987 | access-date = 15. 1. 2012 | archive-date = 29. 4. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110429170220/http://www.iranicaonline.org/articles/avicenna-index | url-status = live }} * {{MacTutor Biography|id=Avicenna|title=Abu Ali al-Husain ibn Abdallah ibn Sina (Avicenna)}} * {{Cite encyclopedia |year=2007 |title=Ibn Sīnā: Abū ʿAlī al-Ḥusayn ibn ʿAbdallāh ibn Sīnā |encyclopedia=The [[Biographical Encyclopedia of Astronomers]] |publisher=Springer |location=New York |url=http://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Ibn_Sina_BEA.htm |last=Ragep |first=Sally P. |editor1-first=Thomas |editor1-last=Hockey |pages=570–572 |isbn=978-0-387-31022-0 |display-editors=etal |access-date=15. 10. 2011 |archive-date=21. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200921050851/https://islamsci.mcgill.ca/RASI/BEA/Ibn_Sina_BEA.htm |url-status=live }} (PDF version) * [http://www.iep.utm.edu/avicenna/ Avicenna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120603023507/http://www.iep.utm.edu/avicenna/ |date=3. 6. 2012 }} entry by Sajjad H. Rizvi in the ''[[Internet Encyclopedia of Philosophy]]'' *{{cite encyclopedia |last1=M. Alper |first1=Ömer |last2=Durusoy |first2=Ali |last3=Terzioğlu |first3=Arslan |last4=H.Turabi |first4=Ahmet |last5=Karliğa |first5=H.Bekir |last6=Görgün |first6=Tahsin |title=İBN SÎNÂ – An article published in Turkish Encyclopedia of Islam |date=1999 |publisher=[[İslâm Ansiklopedisi|TDV Encyclopedia of Islam]] |isbn=978-97-53-89447-0 |pages=319–358 |volume=20 (Ibn Haldun - Ibnu'l Cezeri) |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/ibn-sina |lang=tr |access-date=20. 5. 2022 |archive-date=26. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210226032614/https://islamansiklopedisi.org.tr/ibn-sina |url-status=live }} === Primarna literatura === * For an old list of other extant works, [[C. Brockelmann]]'s ''Geschichte der arabischen Litteratur'' (Weimar 1898), vol. i. pp.&nbsp;452–458. (XV. W.; G. W. T.) * For a current list of his works see A. Bertolacci (2006) and D. Gutas (2014) in the section "Philosophy". * {{Cite book |title=The Metaphysics of The Healing |last=Avicenna |publisher=Brigham Young University |others=Michael E. Marmura (trans.) |year=2005 |isbn=978-0-934893-77-0 |edition=1 |series=A parallel English-Arabic text translation}} * {{Cite book |title=The Canon of Medicine (al-Qānūn fī'l-ṭibb), vol. 1 |last=Avicenna |publisher=Great Books of the Islamic World |others=Laleh Bakhtiar (ed.), Oskar Cameron Gruner (trans.), Mazhar H. Shah (trans.) |year=1999 |isbn=978-1-871031-67-6}} * Avicenne: ''Réfutation de l'astrologie''. Edition et traduction du texte arabe, introduction, notes et lexique par Yahya Michot. Préface d'Elizabeth Teissier (Beirut-Paris: Albouraq, 2006) {{ISBN|2-84161-304-6}}. * William E. Gohlam (ed.), ''The Life of Ibn Sina. A Critical Edition and Annotated Translation'', Albany, State of New York University Press, 1974. * For Ibn Sina's life, see [[Ibn Khallikan]]'s ''Biographical Dictionary'', translated by [[de Slane]] (1842); [[F. Wüstenfeld]]'s ''Geschichte der arabischen Aerzte und Naturforscher'' (Göttingen, 1840). * Madelung, Wilferd and Toby Mayer (ed. and tr.), ''Struggling with the Philosopher: A Refutation of Avicenna's Metaphysics.'' A New Arabic Edition and English Translation of [[Muhammad al-Shahrastani|Shahrastani's]] Kitab al-Musara'a. === Sekundarna literatura === * {{cite book | first = Soheil M. | last = Afnan | author-link = Soheil Afnan | title = Avicenna: His Life and Works | url = https://archive.org/details/avicennahislifea033070mbp | year = 1958 | publisher = G. Allen & Unwin | location = London | oclc = 31478971 }} :: This is, on the whole, an informed and good account of the life and accomplishments of one of the greatest influences on the development of thought both Eastern and Western.&nbsp;... It is not as philosophically thorough as the works of D. Saliba, A.M. Goichon, or L. Gardet, but it is probably the best essay in English on this important thinker of the Middle Ages. (Julius R. Weinberg, ''The Philosophical Review'', Vol. 69, No. 2, Apr. 1960, pp.&nbsp;255–259) * {{cite book | title = Avicenna | url = https://archive.org/details/avicenna00good | url-access = registration | first = Lenn E. | last = Goodman | author-link = Lenn Evan Goodman | year = 2006 | publisher = Cornell University Press | edition = Updated | isbn = 978-0-415-01929-3 }} :: This is a distinguished work which stands out from, and above, many of the books and articles which have been written in this century on Avicenna (Ibn Sīnā) (980–1037). It has two main features on which its distinction as a major contribution to Avicennan studies may be said to rest: the first is its clarity and readability; the second is the comparative approach adopted by the author.&nbsp;... (Ian Richard Netton, ''Journal of the Royal Asiatic Society'', Third Series, Vol. 4, No. 2, July 1994, pp.&nbsp;263–264) * {{Cite journal |last=Gutas |first=Dimitri |year=1987 |title=Avicenna's maḏhab, with an Appendix on the question of his date of birth |journal=Quaderni di Studi Arabi |volume=5–6 |pages=323–336 |ref=none}} * Y.T. Langermann (ed.), ''Avicenna and his Legacy. A Golden Age of Science and Philosophy'', Brepols Publishers, 2010, {{ISBN|978-2-503-52753-6}} * For a new understanding of his early career, based on a newly discovered text, see also: Michot, Yahya, ''Ibn Sînâ: Lettre au vizir Abû Sa'd''. ''Editio princeps'' d'après le manuscrit de Bursa, traduction de l'arabe, introduction, notes et lexique (Beirut-Paris: Albouraq, 2000) {{ISBN|2-84161-150-7}}. * {{Cite book |title=Avicenna |last=Strohmaier |first=Gotthard |publisher=C.H. Beck |year=2006 |isbn=978-3-406-54134-6 |language=de |author-link=Gotthard Strohmaier}} :: This German publication is both one of the most comprehensive general introductions to the life and works of the philosopher and physician Avicenna (Ibn Sīnā, d. 1037) and an extensive and careful survey of his contribution to the history of science. Its author is a renowned expert in Greek and Arabic medicine who has paid considerable attention to Avicenna in his recent studies.&nbsp;... (Amos Bertolacci, ''Isis'', Vol. 96, No. 4, December 2005, p.&nbsp;649) * {{Cite book |title=Resalah Judiya of Ibn Sina (First edition 1971), Literary Research Unit, CCRIH, Aligarh Muslim University, Aligarh; (Second edition 1981) Central Council for Research in Unani Medicine, Govt. of India, New Delhi; (Fourth edition 1999), Central Council for Research in Unani Medicine, Govt. of India, New Delhi |first=Hakim Syed Zillur |last=Rahman}} * {{Cite book |title=AI-Advia al-Qalbia of Ibn Sina |first=Hakim Syed Zillur |last=Rahman |publisher=Publication Division, Aligarh Muslim University, Aligarh |year=1996}} * {{Cite book |title=Ilmul Amraz of Ibn Sina (First edition 1969), Tibbi Academy, Delhi (Second edition 1990), (Third edition 1994), Tibbi Academy, Aligarh |first=Hakim Syed Zillur |last=Rahman}} * {{Cite encyclopedia |year=1986 |title=Qanoon lbn Sina Aur Uskey Shareheen wa Mutarjemeen |publisher=Publication Division, Aligarh Muslim University, Aligarh |author=Hakim Syed Zillur Rahman}} * {{Citation |first=Hakim Syed Zillur |last=Rahman |title=Qānūn-i ibn-i Sīnā aur us ke shārḥīn va mutarajimīn |date=1986 |location=ʻAlīgaṛh |publisher=Pablīkeshan Dīvīzan, Muslim Yūnīvarsiṭī|ol=1374509M }} * {{Cite encyclopedia |year=2004 |title=Qanun Ibn Sina and its Translation and Commentators (Persian Translation; 203pp) |publisher=Society for the Appreciation of Cultural Works and Dignitaries, Tehran, Iran |author=Hakim Syed Zillur Rahman}} * Shaikh al Rais Ibn Sina (Special number) 1958–59, Ed. Hakim Syed Zillur Rahman, Tibbia College Magazine, Aligarh Muslim University, Aligarh, [[India]]. === Medicina === * [[Edward Granville Browne|Browne, Edward G.]] ''Islamic Medicine. Fitzpatrick Lectures Delivered at the Royal College of Physicians in 1919–1920'', reprint: New Delhi: Goodword Books, 2001. {{ISBN|81-87570-19-9}} * Pormann, Peter & [[Savage-Smith, Emilie]]. ''Medieval Islamic Medicine'', Washington: Georgetown University Press, 2007. * Prioreschi, Plinio. ''Byzantine and Islamic Medicine'', A History of Medicine, Vol. 4, Omaha: Horatius Press, 2001. * [[Syed Ziaur Rahman]]. Pharmacology of Avicennian Cardiac Drugs (Metaanalysis of researches and studies in Avicennian Cardiac Drugs along with English translation of Risalah al Adwiya al Qalbiyah), [[Ibn Sina Academy of Medieval Medicine and Sciences]], Aligarh, India, 2020 {{ISBN|978-93-80610-43-6}} === Filozofija === * Amos Bertolacci, ''The Reception of Aristotle's Metaphysics in Avicenna's Kitab al-Sifa'. A Milestone of Western Metaphysical Thought'', Leiden: Brill 2006, (Appendix C contains an ''Overview of the Main Works by Avicenna on Metaphysics in Chronological Order''). * [[Dimitri Gutas]], ''Avicenna and the Aristotelian Tradition: Introduction to Reading Avicenna's Philosophical Works'', Leiden, Brill 2014, second revised and expanded edition (first edition: 1988), including an inventory of Avicenna' Authentic Works. * Andreas Lammer: ''The Elements of Avicenna's Physics. Greek Sources and Arabic Innovations''. Scientia graeco-arabica 20. Berlin / Boston: Walter de Gruyter, 2018. * Jon McGinnis and David C. Reisman (eds.) ''Interpreting Avicenna: Science and Philosophy in Medieval Islam: Proceedings of the Second Conference of the Avicenna Study Group'', Leiden: Brill, 2004. * {{in lang|fr}} Michot, Jean R., ''La destinée de l'homme selon Avicenne'', Louvain: Aedibus Peeters, 1986, {{ISBN|978-90-6831-071-9}}. * [[Nader El-Bizri]], ''The Phenomenological Quest between Avicenna and [[Heidegger]]'', Binghamton, N.Y.: Global Publications SUNY, 2000 (reprinted by SUNY Press in 2014 with a new Preface). * Nader El-Bizri, "Avicenna and Essentialism," ''Review of Metaphysics'', Vol. 54 (June 2001), pp.&nbsp;753–778. * Nader El-Bizri, "Avicenna's ''De Anima'' between Aristotle and Husserl," in ''The Passions of the Soul in the Metamorphosis of Becoming'', ed. Anna-Teresa Tymieniecka, Dordrecht: Kluwer, 2003, pp.&nbsp;67–89. * Nader El-Bizri, "Being and Necessity: A Phenomenological Investigation of Avicenna's Metaphysics and Cosmology," in ''Islamic Philosophy and Occidental Phenomenology on the Perennial Issue of Microcosm and Macrocosm'', ed. Anna-Teresa Tymieniecka, Dordrecht: Kluwer, 2006, pp.&nbsp;243–261. * Nader El-Bizri, 'Ibn Sīnā's Ontology and the Question of Being', ''Ishrāq: Islamic Philosophy Yearbook'' 2 (2011), 222–237 * Nader El-Bizri, 'Philosophising at the Margins of 'Sh'i Studies': Reflections on Ibn Sīnā's Ontology', in ''The Study of Sh'i Islam. History, Theology and Law'', eds. F. Daftary and G. Miskinzoda (London: I.B. Tauris, 2014), pp.&nbsp;585–597. * Reisman, David C. (ed.), ''Before and After Avicenna: Proceedings of the First Conference of the Avicenna Study Group'', Leiden: Brill, 2003. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Ibn Sina}} {{Commonscat|Avicenna}} * https://web.archive.org/web/20120425122943/http://www.ibn-sina.net/ Institut Ibn-Sina, Sarajevo * [https://web.archive.org/web/20170815063632/http://www.farhangsara.com/ibn_sina.htm Biografija Avicene (na engleskom)] * [https://web.archive.org/web/20041209223233/http://www.hamedantourism.com/aboalisina.htm Biografija Avicene (na perzijskom)] * [http://www.muslimphilosophy.com/sina/default.htm Ibn-Sina] * [https://web.archive.org/web/20070216025958/http://avicenna.h80.org/ Ibn-Sina; Ibn-Sina- Biografija, citati, literatura] (en) {{Astronomija u srednjovjekovnom islamu}} {{DEFAULTSORT:Ibn-Sina}} [[Kategorija:Iranski filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Balkh]] [[Kategorija:Rođeni 980.]] [[Kategorija:Umrli 1037.]] [[Kategorija:Iranski ljekari]] [[Kategorija:Dvorski ljekari]] [[Kategorija:Polimati]] [[Kategorija:Epistemolozi]] if2g0xl0xy7f468gkyo213ulrqa71nf Ibn-Rušd 0 4527 3899694 3877155 2026-06-22T12:18:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899694 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ibn Rušd | slika = AverroesColor.jpg | veličina_slike = | opis = ''Averroes (slika od Andrea Bonaiuto; 14. vijek)'' | datum_rođenja = 1126. | mjesto_rođenja =[[Córdoba (Španija)|Kordoba]], Španija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1198|12|11|1126||}}. | mjesto_smrti = Marakeš, Maroko }} '''Ibn Rušd''', poznat kao '''Averroes''' ([[Arapski jezik|arapski]]: <span lang="ar" dir="rtl" style="font-size:1.5em;">ابوالوليد محمد بن احمد بن محمد بن رشد</span> Abū l-Walīd Muhammad ibn Ahmad ibn Muhammad ibn Rušd; [[1126]]. [[Córdoba (Španija)|Kordoba]] - [[11. decembar|11. decembra]] [[1198]]. [[Marakeš]]), je [[El Andaluz|andaluzijsko]]-[[Arapi|arapski]] mislilac i filozof. O njemu je također moguće naći podatke pod imenima: ''Averroès, Averroës ili Averrhoës'', kojim se želi naglasiti da su ''o'' i ''e'' različiti slogovi. Osim [[Filozofija|filozofije]] Ibn Rušd je pisao djela iz mnogih oblasti kao što su: [[teologija]], [[medicina]], [[astronomija]], [[fizika]], [[fikh]] i [[pravo]] i [[Lingvistika|lingvistiku]]. Filozofska škola nastala pod njegovim uticajem poznata je kao [[averizam]]. Ibn Rušd je bio snažan zagovornik [[Aristotelizam|aristotelizma]]. Pokušao je da obnovi ono što je smatrao originalnim Aristotelovim učenjima i suprotstavio se [[Neoplatonizam|neoplatonističkim]] tendencijama ranijih muslimanskih mislioca, kao što su [[Al-Farabi]] i [[Avicena]]. On je također branio težnju za filozofijom protiv kritika od strane [[Ašariti|ašari]] teologa kao što je [[El-Gazali]]. Averroes je tvrdio da je filozofija u [[islam]]u dozvoljena, pa čak i obavezna među određenim elitnim krugovima. On je također tvrdio da bi se tekst pisma trebalo tumačiti [[Alegorija|alegorijski]], ako se čini da je u suprotnosti sa zaključcima do kojih je došao [[razum]] i filozofija. Njegovo nasljeđe u [[Islamski svijet|islamskom svijetu]] bilo je skromno iz [[Geografija|geografskih]] i intelektualnih razloga. Na Zapadu je Averroes bio poznat po svojim opsežnim komentarima o [[Aristotel]]u, od kojih su mnogi prevedeni na [[latinski]] i [[hebrejski]]. Prevodi njegovog rada ponovo su probudili zapadnoevropski interes za Aristotelove i grčke mislioce, područje istraživanja koje je bilo široko napušteno nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Njegove misli izazvale su kontroverze u [[Katoličanstvo|latinskom hrišćanstvu]] i pokrenule su filozofski pokret poznat po imenu averroizam na osnovu njegovih spisa. Njegovo jedinstvo teze o intelektu, u kojoj predlaže da svi ljudi dijele isti intelekt, postalo je jedno od najpoznatijih i kontroverznih averroističkih doktrina na Zapadu. Njegova djela osudila je [[katolička crkva]] 1270. i 1277. Iako oslabljen osudama i kritikom [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]], latinski averroizam je nastavio da privlači sljedbenike sve do 16. vijeka. == Biografija == Ibn Rušd je rođen 1126. u Córdobi.{{sfn|Hillier|loc=Biography}} Potiče iz familije malikijskih učenika, poznate po obavljanju javne službe, posebno u pravnim i religijskim oblastima.{{sfn|Hillier|loc=Biography}} Njegov djed Abu Al-Walid Muhammad (umro 1126. godine) bio je vrhovni sudija i imam u [[Velika džamija u Córdobi|velikoj džamiji u Córdobi]] za vrijeme vladavine [[Almoravidi|Almoravida]].{{sfn|Hillier|loc=Biography}}{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}} Njegov otac, Ebu Al-Kasim Ahmed, bio je na istoj poziciji do dolaska dinastije [[Almohadi|Almohada]] 1146. godine.{{sfn|Hillier|loc=Biography}} Prema tradicionalnim biografima, Ibn-Rušdovo obrazovanje je bilo ''odlično'',{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}} počevši sa studijama [[hadis]]a, [[fikh]]a (islamskog prava), medicine i teologije. Izučavao je malikijsko pravo kod al-Hafiza Abu Muhammeda ibn Rizka i [[hadis]] kod Ibn Bashkuwala, učenika njegovog dede.{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}}{{sfn|Wohlman|2009|p=16}} Otac ga je također podučavao o sudskoj praksi, uključujući i glavno [[Malik ibn Enes|Malikovo]] djelo [[El-Muveta|Muvetu]], koju je Averroes zapamtio.{{sfn|Dutton|1994|p=190}}{{sfn|Iskandar|2008|p=1116}} Izučavao je medicinu kod Abu Jafara Jarima al-Tajaila, koji ga je vjerovatno poučavao i filozofiji. Također je poznavao i djela filozofa [[Ibn Badždž]]a (poznatog i kao Avempace) kojeg je vjerovatno lično poznavao ili kod kojeg se i podučavao.{{sfn|Hillier|loc=Biography}}{{sfn|Wohlman|2009|p=16}} Pridružio se redovnom sastanku filozofa, ljekara i pjesnika u [[Sevilla|Sevilji]], kojem su prisustvovali filozofi Ibn Tufayl i Ibn Zuhr, kao i budući halifa [[Abu Yusuf Yaqub]].{{sfn|Iskandar|2008|p=1116}} Studirao je i kalamsku teologiju Ašari škole, koju je kasnije, tokom života i kritikovao. Njegov biograf iz 13. vijeka Ibn al-Abbar rekao je da je više zainteresovan za proučavanje prava i njegovih principa nego za hadis i posebno je bio kompetentan u oblasti hilafa (sporovi i kontroverze u islamskoj praksi). Ibn al-Abbar je također pomenuo i njegovo interesovanje za ''drevne nauke'', vjerovatno misleći na [[Grčka filozofija|grčku filozofiju]] i nauku.{{sfn|Arnaldez|1986|p=910}} Ibn Tufail (Abubacer Aben Tofail na zapadu), filozof almodoskog [[halifa|halife]] Jusuf Al-Mensura, predstavio je Ibd Rušda na dvoru. Također ga je upoznao sa velikik [[islam]]skim fizičarom Avenzorom ([[Ibn Zuhr]]), s kojim su postao blizak prijatelj.[[1160]]. Za vrijeme njegovog života, Ibn Rušd je držao mjesto [[kadija|kadije]] u [[Sevilla|Sevilji]], Kordobi i u [[Maroko|Maroku]]. Međutim zpog svojih stavova u kojima je povezivao filozofiju sa religijom proglašen je nevjernikom i bio je prognan u Maroko (Marakeš) gdje je i umro. == Djela == [[File:Colliget Auerrois totam medicinam V00026 00000002.tif|thumb|''Colliget'']] Pisao je komentare o [[Aristotel]]u, medicinsku [[enciklopdija|enciklopediju]] i skupljene radove Galena, a njegovo glavno [[Medicina|medicinsko]] djelo bilo je "[[Kulliat]]" (Opća medicina) koje pored vlastitih stavova navodi i stavove [[Ibn Sina]] (980-1037) iznesene u djelu (Kanon medicine) Njegovi komentari Aristotela nisu bili bazirani na primarnim izvorima nego na arapskim prevodima tih djela. A njegova djela su podijeljena u dvije grupe, njegova vlastita djela, nazvana Tahafut at-Tahafut, Kitab al-Kashf, i Fasl al-Maqal, a drugu grupu su sačinjavali komentri Aristotela. Ibn Rušd napisao je Jami, Talkhš, i [[Tefsir]], koji su u suštini pojednostavljeni prikaz, komentar sa dosta kritike i napredna Aristotelsovska misao u muslimanskom kontekstu. [[Jakob Anatoli]] je [[1120]]. godine preveo njegova djela sa [[Arapski jezik|arapskog]] na [[Hebrejski jezik|hebrejski]]. Njegovo najznačajnije [[Filozofija|filozofsko]] djelo je "Nekoherentnost nekoherentnosti" (Tahafut al-tahafut), u kojem brani Aristotelovu filozofiju od [[al-Gazalli]]jevih tvrdnji u "Nekoherentnost filozofa" (Tahafut al-falasifa), koji govori protiv ranih neo-aristotelovaca, Avicene, da je samokontradiknto i u suprotnosti sa islamskom doktrinom. Pred kraj [[12. vijek]]a, nakon što su Almohadi osvojili [[Andaluzija|Andaluziju]], njegova politička karijera je došla do svog kraja. Averosovi čisto racionalitički pogledi koji su bili u suprotnosti sa striktnim islamskim doktirnama, su učinili da ga Jusuf el-Mensur smjeni, iako ga je prije toga imenovao za ličnog doktora. Avernos se nije oporavio do pred samu smrt. Ostatak svog života posvetio je pisanju filozofskih djela. Mnoga od njegovih djela o [[Logika|logici]] i [[Metafizika|metafizici]] su zauvijek izgubljena. Neka od njegovih djela su preživjela samo na [[Latinski jezik|latnskom]] ili hebrejskom, ali ne i u orginalu, na arapskom. == Njegova filozofija == Ibn Ružd (Averos) je pokušao da sjedini Aristotelovu filozofiju sa [[islam]]om. Po njemu konflikt između [[religija|religije]] i [[filozofija|filozofije]] ne postoji, prije postoje različiti načini da se dođe do istine. Vjerovao je da je [[svemir]] vječan. Također je smatrao da [[duša]] ima dva dijela, jedan individualni i jedan uzvišeni; dok individualna duša nije vječna, svi ljudi na osnovnom nivou dijele jednu istu uzvišenu dušu. Averos poznaje dva načina ''Znanja o Istini''. Prvo je znanje istine o religiji koje je bazirano na vjeri ne može biti testirano, i za njegovo razumijevanje nije potreba obuka. Drugo je znanje o filozofiji koje je rezervisano za elitne pojedince koji posjeduju intelektualni kapacitet da se bave ovom studijom. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Srednjovjekovna filozofija]] * [[Arapska skolastika]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Averroes}} * [https://web.archive.org/web/20050406000617/http://www.muslimphilosophy.com/ir/default.htm Ibn Rušd] na ''Islamskoj enciklopediji'' * [http://www.newadvent.org/cathen/02150c.htm Ibn Rušd] na ''Katoličkoj enciklopediji'' {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Filozofija jezika}} {{Astronomija u srednjovjekovnom islamu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ibn-Rušd}} [[Kategorija:Rođeni 1126.]] [[Kategorija:Umrli 1198.]] [[Kategorija:Biografije, Córdoba]] [[Kategorija:Arapski filozofi]] [[Kategorija:Arapski psiholozi]] [[Kategorija:Arapski astronomi]] [[Kategorija:Islamski filozofi]] [[Kategorija:Almoravidska dinastija]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 65tl6kv6ptx8xs0ah9fq79vyhdcys5e 3899728 3899694 2026-06-22T12:27:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ibn Rušd | slika = AverroesColor.jpg | veličina_slike = | opis = ''Averroes (slika od Andrea Bonaiuto; 14. vijek)'' | datum_rođenja = 1126. | mjesto_rođenja =[[Córdoba (Španija)|Kordoba]], Španija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1198|12|11|1126||}}. | mjesto_smrti = Marakeš, Maroko }} '''Ibn Rušd''', poznat kao '''Averroes''' ([[Arapski jezik|arapski]]: <span lang="ar" dir="rtl" style="font-size:1.5em;">ابوالوليد محمد بن احمد بن محمد بن رشد</span> Abū l-Walīd Muhammad ibn Ahmad ibn Muhammad ibn Rušd; [[1126]]. [[Córdoba (Španija)|Kordoba]] - [[11. decembar|11. decembra]] [[1198]]. [[Marakeš]]), je [[El Andaluz|andaluzijsko]]-[[Arapi|arapski]] mislilac i filozof. O njemu je također moguće naći podatke pod imenima: ''Averroès, Averroës ili Averrhoës'', kojim se želi naglasiti da su ''o'' i ''e'' različiti slogovi. Osim [[Filozofija|filozofije]] Ibn Rušd je pisao djela iz mnogih oblasti kao što su: [[teologija]], [[medicina]], [[astronomija]], [[fizika]], [[fikh]] i [[pravo]] i [[Lingvistika|lingvistiku]]. Filozofska škola nastala pod njegovim uticajem poznata je kao [[averizam]]. Ibn Rušd je bio snažan zagovornik [[Aristotelizam|aristotelizma]]. Pokušao je da obnovi ono što je smatrao originalnim Aristotelovim učenjima i suprotstavio se [[Neoplatonizam|neoplatonističkim]] tendencijama ranijih muslimanskih mislioca, kao što su [[Al-Farabi]] i [[Avicena]]. On je također branio težnju za filozofijom protiv kritika od strane [[Ašariti|ašari]] teologa kao što je [[El-Gazali]]. Averroes je tvrdio da je filozofija u [[islam]]u dozvoljena, pa čak i obavezna među određenim elitnim krugovima. On je također tvrdio da bi se tekst pisma trebalo tumačiti [[Alegorija|alegorijski]], ako se čini da je u suprotnosti sa zaključcima do kojih je došao [[razum]] i filozofija. Njegovo nasljeđe u [[Islamski svijet|islamskom svijetu]] bilo je skromno iz [[Geografija|geografskih]] i intelektualnih razloga. Na Zapadu je Averroes bio poznat po svojim opsežnim komentarima o [[Aristotel]]u, od kojih su mnogi prevedeni na [[latinski]] i [[hebrejski]]. Prevodi njegovog rada ponovo su probudili zapadnoevropski interes za Aristotelove i grčke mislioce, područje istraživanja koje je bilo široko napušteno nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Njegove misli izazvale su kontroverze u [[Katoličanstvo|latinskom hrišćanstvu]] i pokrenule su filozofski pokret poznat po imenu averroizam na osnovu njegovih spisa. Njegovo jedinstvo teze o intelektu, u kojoj predlaže da svi ljudi dijele isti intelekt, postalo je jedno od najpoznatijih i kontroverznih averroističkih doktrina na Zapadu. Njegova djela osudila je [[katolička crkva]] 1270. i 1277. Iako oslabljen osudama i kritikom [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]], latinski averroizam je nastavio da privlači sljedbenike sve do 16. vijeka. == Biografija == Ibn Rušd je rođen 1126. u Córdobi.{{sfn|Hillier|loc=Biography}} Potiče iz familije malikijskih učenika, poznate po obavljanju javne službe, posebno u pravnim i religijskim oblastima.{{sfn|Hillier|loc=Biography}} Njegov djed Abu Al-Walid Muhammad (umro 1126. godine) bio je vrhovni sudija i imam u [[Velika džamija u Córdobi|velikoj džamiji u Córdobi]] za vrijeme vladavine [[Almoravidi|Almoravida]].{{sfn|Hillier|loc=Biography}}{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}} Njegov otac, Ebu Al-Kasim Ahmed, bio je na istoj poziciji do dolaska dinastije [[Almohadi|Almohada]] 1146. godine.{{sfn|Hillier|loc=Biography}} Prema tradicionalnim biografima, Ibn-Rušdovo obrazovanje je bilo ''odlično'',{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}} počevši sa studijama [[hadis]]a, [[fikh]]a (islamskog prava), medicine i teologije. Izučavao je malikijsko pravo kod al-Hafiza Abu Muhammeda ibn Rizka i [[hadis]] kod Ibn Bashkuwala, učenika njegovog dede.{{sfn|Arnaldez|1986|p=909}}{{sfn|Wohlman|2009|p=16}} Otac ga je također podučavao o sudskoj praksi, uključujući i glavno [[Malik ibn Enes|Malikovo]] djelo [[El-Muveta|Muvetu]], koju je Averroes zapamtio.{{sfn|Dutton|1994|p=190}}{{sfn|Iskandar|2008|p=1116}} Izučavao je medicinu kod Abu Jafara Jarima al-Tajaila, koji ga je vjerovatno poučavao i filozofiji. Također je poznavao i djela filozofa [[Ibn Badždž]]a (poznatog i kao Avempace) kojeg je vjerovatno lično poznavao ili kod kojeg se i podučavao.{{sfn|Hillier|loc=Biography}}{{sfn|Wohlman|2009|p=16}} Pridružio se redovnom sastanku filozofa, ljekara i pjesnika u [[Sevilla|Sevilji]], kojem su prisustvovali filozofi Ibn Tufayl i Ibn Zuhr, kao i budući halifa [[Abu Yusuf Yaqub]].{{sfn|Iskandar|2008|p=1116}} Studirao je i kalamsku teologiju Ašari škole, koju je kasnije, tokom života i kritikovao. Njegov biograf iz 13. vijeka Ibn al-Abbar rekao je da je više zainteresovan za proučavanje prava i njegovih principa nego za hadis i posebno je bio kompetentan u oblasti hilafa (sporovi i kontroverze u islamskoj praksi). Ibn al-Abbar je također pomenuo i njegovo interesovanje za ''drevne nauke'', vjerovatno misleći na [[Grčka filozofija|grčku filozofiju]] i nauku.{{sfn|Arnaldez|1986|p=910}} Ibn Tufail (Abubacer Aben Tofail na zapadu), filozof almodoskog [[halifa|halife]] Jusuf Al-Mensura, predstavio je Ibd Rušda na dvoru. Također ga je upoznao sa velikik [[islam]]skim fizičarom Avenzorom ([[Ibn Zuhr]]), s kojim su postao blizak prijatelj.[[1160]]. Za vrijeme njegovog života, Ibn Rušd je držao mjesto [[kadija|kadije]] u [[Sevilla|Sevilji]], Kordobi i u [[Maroko|Maroku]]. Međutim zpog svojih stavova u kojima je povezivao filozofiju sa religijom proglašen je nevjernikom i bio je prognan u Maroko (Marakeš) gdje je i umro. == Djela == [[File:Colliget Auerrois totam medicinam V00026 00000002.tif|thumb|''Colliget'']] Pisao je komentare o [[Aristotel]]u, medicinsku [[enciklopdija|enciklopediju]] i skupljene radove Galena, a njegovo glavno [[Medicina|medicinsko]] djelo bilo je "[[Kulliat]]" (Opća medicina) koje pored vlastitih stavova navodi i stavove [[Ibn Sina]] (980-1037) iznesene u djelu (Kanon medicine) Njegovi komentari Aristotela nisu bili bazirani na primarnim izvorima nego na arapskim prevodima tih djela. A njegova djela su podijeljena u dvije grupe, njegova vlastita djela, nazvana Tahafut at-Tahafut, Kitab al-Kashf, i Fasl al-Maqal, a drugu grupu su sačinjavali komentri Aristotela. Ibn Rušd napisao je Jami, Talkhš, i [[Tefsir]], koji su u suštini pojednostavljeni prikaz, komentar sa dosta kritike i napredna Aristotelsovska misao u muslimanskom kontekstu. [[Jakob Anatoli]] je [[1120]]. godine preveo njegova djela sa [[Arapski jezik|arapskog]] na [[Hebrejski jezik|hebrejski]]. Njegovo najznačajnije [[Filozofija|filozofsko]] djelo je "Nekoherentnost nekoherentnosti" (Tahafut al-tahafut), u kojem brani Aristotelovu filozofiju od [[al-Gazalli]]jevih tvrdnji u "Nekoherentnost filozofa" (Tahafut al-falasifa), koji govori protiv ranih neo-aristotelovaca, Avicene, da je samokontradiknto i u suprotnosti sa islamskom doktrinom. Pred kraj [[12. vijek]]a, nakon što su Almohadi osvojili [[Andaluzija|Andaluziju]], njegova politička karijera je došla do svog kraja. Averosovi čisto racionalitički pogledi koji su bili u suprotnosti sa striktnim islamskim doktirnama, su učinili da ga Jusuf el-Mensur smjeni, iako ga je prije toga imenovao za ličnog doktora. Avernos se nije oporavio do pred samu smrt. Ostatak svog života posvetio je pisanju filozofskih djela. Mnoga od njegovih djela o [[Logika|logici]] i [[Metafizika|metafizici]] su zauvijek izgubljena. Neka od njegovih djela su preživjela samo na [[Latinski jezik|latnskom]] ili hebrejskom, ali ne i u orginalu, na arapskom. == Njegova filozofija == Ibn Ružd (Averos) je pokušao da sjedini Aristotelovu filozofiju sa [[islam]]om. Po njemu konflikt između [[religija|religije]] i [[filozofija|filozofije]] ne postoji, prije postoje različiti načini da se dođe do istine. Vjerovao je da je [[svemir]] vječan. Također je smatrao da [[duša]] ima dva dijela, jedan individualni i jedan uzvišeni; dok individualna duša nije vječna, svi ljudi na osnovnom nivou dijele jednu istu uzvišenu dušu. Averos poznaje dva načina ''Znanja o Istini''. Prvo je znanje istine o religiji koje je bazirano na vjeri ne može biti testirano, i za njegovo razumijevanje nije potreba obuka. Drugo je znanje o filozofiji koje je rezervisano za elitne pojedince koji posjeduju intelektualni kapacitet da se bave ovom studijom. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Srednjovjekovna filozofija]] * [[Arapska skolastika]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Averroes}} * [https://web.archive.org/web/20050406000617/http://www.muslimphilosophy.com/ir/default.htm Ibn Rušd] na ''Islamskoj enciklopediji'' * [http://www.newadvent.org/cathen/02150c.htm Ibn Rušd] na ''Katoličkoj enciklopediji'' {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Filozofija jezika}} {{Astronomija u srednjovjekovnom islamu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ibn-Rušd}} [[Kategorija:Rođeni 1126.]] [[Kategorija:Umrli 1198.]] [[Kategorija:Biografije, Córdoba]] [[Kategorija:Arapski filozofi]] [[Kategorija:Arapski psiholozi]] [[Kategorija:Arapski astronomi]] [[Kategorija:Islamski filozofi]] [[Kategorija:Almoravidska dinastija]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] 0pcsyqtamrwsdrlq7xqzull9fjpcq0n 20. juni 0 4853 3899812 3809496 2026-06-22T14:15:11Z KWiki 9400 3899812 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''20. juni / lipanj (20. 6)''' jest 171. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (172. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 194 dana. == Događaji == * [[1353]] – Sklopljen brak između bosanske princeze [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Kotromanić]] i ugarskog kralja Ludovika I; * [[1920]] – U [[Vukovar]]u započeo [[Drugi kongres KPJ|Drugi kongres]] [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]; * [[1972]] – [[Bugojanska grupa]] kod Dravograda ilegalno prešla austrijsko-jugoslavensku granicu. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1793]] – [[Aleksander Fredro]], poljski dramski pisac === 19. vijek === * [[1819]] – [[Jacques Offenbach]], njemačko-francuski kompozitor === 20. vijek === * [[1909]] – [[Errol Flynn]], američki glumac * [[1914]] – [[Muazzez İlmiye Çığ]], turska arheologinja * [[1919]] – [[Ilija Antunović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1938.]] ** [[María Luisa Aguilar]], peruanska astronomkinja ** [[Stjepan Šiber]], general Armije RBiH * [[1940]] – [[John Mahoney]], britansko-američki glumac * [[1942]] – [[Brian Wilson]], američki muzičar, tekstopisac, pjevač i producent ([[The Beach Boys]]) * [[1945]] – [[Anne Murray]], kanadska pjevačica * [[1949]] – [[Lionel Richie]], američki pjevač * [[1962]] – [[Sun Xiaoping]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[1965]] – [[Jürgen Wirth]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1967]] – [[Nicole Kidman]], australska glumica * [[1978]] – [[Frank Lampard]], engleski nogometaš * [[1985]] – [[Mirna Medaković]], hrvatska glumica * [[1988]] – [[Katarina Baban]], hrvatska glumica == Umrli == * [[1985]] - [[Dragan Šajnović]], bosanskohercegovački violinista i pedagog * [[1995]] – [[Émil Cioran]], francuski pisac i filozof rumunskog porijekla * [[2024.]] ** [[Husein Oručević]], bosanskohercegovački [[Novinarstvo|novinar]], [[Sociologija|sociolog]] i aktivist ** [[Donald Sutherland]], kanadski glumac * [[2026]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica == Praznici == * [[Svjetski dan izbjeglica]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|20 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/20/ Na današnji dan (20. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625193707/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/20/ |date=25. 6. 2022}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-20/ Na današnji dan (20. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni020]] gacqg8edx7w8r8z9ztt8bu7fh5e15j1 4. juli 0 4869 3899809 3842952 2026-06-22T14:13:43Z KWiki 9400 3899809 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''4. juli / srpanj (4. 7)''' jest 185. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (186. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 180 dana. == Događaji == * [[1054]] – [[Kina|Kineski]] [[astronom]]i posmatrali su "novu zvijezdu", [[eksplozija|eksploziju]] [[supernova|supernove]], iza koje je ostala [[Rakovica (maglina)|maglina Rakovica]]. * [[1776]] – [[Trinaest kolonija|Trinaest britanskih kolonija]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] potpisalo je [[Američka deklaracija nezavisnosti|Deklaraciju nezavisnosti]] i tako postalo [[Sjedinjene Američke Države]]. * [[1865]] – U [[London]]u izašla knjiga [[Lewis Carroll|Lewisa Carrolla]] ''[[Alisa u zemlji čuda]]'' * [[1927]] – Izašao prvi broj ''[[Der Angriff]]a'', glasila [[Nacistička stranka|Njemačke nacionalsocijalističke partije]] (NSDAP). * [[1946]] – [[Filipini]] stječu [[suverena država|samostalnost]]. * [[1954]] – [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] prvi put [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|postala svjetski prvak]] u [[nogomet]]u. * [[1992]] – U zoru je krenula [[Operacija "Tigar"]], kojom je [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] zauzela više brdskih uporišta i oslobodila prilaze [[Dubrovnik]]u. * [[1993]] – [[Vojska Republike Srpske|Srpske snage]] minirale [[džamija|džamije]] [[Gazanferija džamija|Gazanferiju]] i [[Jama džamija|Jamu]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. * [[1998]] – [[Japan]]ska [[svemirska sonda]] ''[[Nozomi]]'' lansirana prema [[Mars]]u. * [[2010]] – U američkom [[grad]]u [[Bellevue (Iowa)|Bellevueu]] ([[Iowa]]) tokom parade povodom 4. jula, Dana nezavisnosti, par [[konj]]a, koji su vukli kočiju, oteo se kontroli i pregazio 24 osobe, među kojima je bilo i [[dijete|djece]]. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1546]] – [[Murat III]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] === 18. vijek === * [[1715]] – [[Christian Fürchtegott Gellert]], njemački [[književnik]] * [[1790]] – [[George Everest]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[geodezija|geodet]] u [[Indija|Indiji]] * [[1799.]] ** [[András Bartay]], [[Mađarska|mađarski]] [[kompozitor]] ** [[Oskar I, kralj Švedske|Oskar I]], [[Spisak švedskih kraljeva|kralj]] [[Švedska|Švedske]] i [[Norveška|Norveške]] === 19. vijek === * [[1807]] – [[Giuseppe Garibaldi]], [[italija]]nski vojskovođa * [[1855]] – [[Vlaho Bukovac]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]] * [[1872]] – [[Calvin Coolidge]], američki [[političar]], [[Spisak predsjednika SAD-a|30.]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] * [[1885]] – [[Petar Šain]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar === 20. vijek === * [[1926]] – [[Alfredo Di Stéfano]], [[Argentina|argentinsko]]-[[Španija|španski]] [[nogomet]]aš i trener * [[1927.]] ** [[Gina Lollobrigida]], italijanska [[glumica]] ** [[Neil Simon]], američki književnik * [[1928]] – [[Giampiero Boniperti]], italijanski nogometaš * [[1940]] – [[Filip David]], jugoslavenski i [[srbija]]nski pisac i scenarist * [[1949]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica * [[1961.]] ** [[Valentin Ivanov (nogometni sudija)|Valentin Ivanov]], [[Rusija|ruski]] [[nogometni sudija]] ** [[Husref Musemić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš * [[1963.]] ** [[Amina Begović]], bosanskohercegovačka glumica ** [[Ute Lemper]], njemačka [[pjevanje|pjevačica]] i [[kabare]]tistica * [[1964]] – [[Edi Rama]], [[Albanija|albanski]] političar * [[1978]] – [[Eldin Huseinbegović]], [[bosanskohercegovački]] [[pjevač]] * [[1992]] – [[Irina Petrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[1995]] – [[Johann André Forfang]], norveški [[skijaš-skakač]] == Umrli == === 19. vijek === * [[1826]] – [[Thomas Jefferson]], američki političar i državnik, treći predsjednik SAD-a * [[1826]] – [[John Adams]], američki političar, drugi predsjednik SAD-a === 20. vijek === * [[1918]] – [[Charles Joseph Étienne Wolf]], francuski astronom * [[1934]] – [[Marie Curie]], [[francuska]] [[hemičar]]ka i [[fizičar]]ka [[Poljaci|poljskog]] porijekla, dvostruka dobitnica [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] * [[1943]] – [[Rade Marijanac]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1951]] – [[Karl-Heinz Wolf (biatlonac)|Karl-Heinz Wolf]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1989]] – [[Lejla Mammadbegova]], azerbejdžanska i sovjetska pilotkinja === 21. vijek === * [[2009]] – [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Muškarci|svjetski prvak]] u biatlonu * [[2025]] – [[Nihat Genç]], [[Turska|turski]] pisac == Praznici == * [[Dan nezavisnosti (SAD)|Dan nezavisnosti]] u SAD-u == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 July}} *[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/4/ Na današnji dan (4. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060705154743/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/4/ |date=5. 7. 2006}} {{en simbol}} *[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-4/ Na današnji dan (4. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli004]] 2z0xm9qducuknduficdfgf5mm010sgg Marko Aurelije 0 5137 3899674 3877159 2026-06-22T12:15:55Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Marko Aurelije | Slika = L'Image et le Pouvoir - Buste cuirassé de Marc Aurèle agé - 3.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak rimskih careva|Car Rimskog Carstva]] | Vladavina = 8. mart 161. - 17. mart 180. | Prethodnik = [[Antonin Pio]] | Nasljednik = [[Komod]] | Datum rođenja = 26. april 121. | Mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | Datum smrti = 17. mart 180. (u 58. godini) | Mjesto smrti = [[Vindobona]] | Mjesto sahrane = [[Hadrijanov mauzolej]] | Djeca = [[Komod]]<br>[[Marko Ver]]<br>[[Lucila]] | Otac = [[Marko Anije Ver (pretor)|Marko Anije Ver]] | Majka = [[Domicija Lucila]] }} '''Marko Aurelije''' ({{Jez-la|Marcus Aurelius Antoninus Augustus}}; 26. april 121 – 17. mart 180) bio je [[Spisak rimskih careva|rimski car]] od 161. do 180. Bio je posljednji od pet dobrih careva, a također se smatra jednim od najvažnijih [[Stoicizam|stoičkih]] filozofa.Zvali su ga i car-filozof. Tokom njegove vladavine, [[Rimsko Carstvo]] je porazilo revitalizirano [[Partsko carstvo]] na istoku. U centralnoj [[Evropa|Evropi]], Aurelije se uspješno borio protiv [[Markomani|Markomana]], [[Kvadi|Kvada]] i [[Sarmati|Sarmata]] tokom [[Markomanski ratovi|Markomanskih ratova]], nakon čega je započeo borbu protiv svih [[Germani|germanskih plemena]]. Njegovo primarno djelo je "Meditacije".<ref>[http://www.biography.com/people/marcus-aurelius-9192657#challenges-to-his-authority&awesm=~oCwJhReEHfLWNz Biografija s stranice] [[''Biography'']] učitano 26.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref>[http://www.egs.edu/library/marcus-aurelius/biography/ Biografija na zvaničnoj stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140425063605/http://www.egs.edu/library/marcus-aurelius/biography/|date=25. 4. 2014}} [[The European Graduate School]] učitano 26.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> == Rani život i karijera == Njegova porodica potiče iz Ukubija, malog gradića jugoistočno od Kordobe na Iberijskom poluostrvu. Postali su poznati krajem 1. stoljeća kada je Markov pradjed Marko Anije Ver postao [[Rimski senat|senator]]. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Antička filozofija]] * [[Stoicizam]] * [[Rimsko Carstvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.roman-emperors.org/marcaur.htm Marcus Aurelius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130201181634/http://www.roman-emperors.org/marcaur.htm |date=1. 2. 2013 }} De Imperatoribus Romanis * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?author=Marcus%20Aurelius Internet tekstovi o ''Meditacijama''] {{Wikicitat|Marko Aurelije}} {{Commonscat|Marcus Aurelius}} {{Rimski carevi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Biografije]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] nn8ku4mshzyosta15ol51nqkdam3dd7 3899675 3899674 2026-06-22T12:16:00Z Panasko 146730 [[Kategorija:Filozofi]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899675 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Marko Aurelije | Slika = L'Image et le Pouvoir - Buste cuirassé de Marc Aurèle agé - 3.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak rimskih careva|Car Rimskog Carstva]] | Vladavina = 8. mart 161. - 17. mart 180. | Prethodnik = [[Antonin Pio]] | Nasljednik = [[Komod]] | Datum rođenja = 26. april 121. | Mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | Datum smrti = 17. mart 180. (u 58. godini) | Mjesto smrti = [[Vindobona]] | Mjesto sahrane = [[Hadrijanov mauzolej]] | Djeca = [[Komod]]<br>[[Marko Ver]]<br>[[Lucila]] | Otac = [[Marko Anije Ver (pretor)|Marko Anije Ver]] | Majka = [[Domicija Lucila]] }} '''Marko Aurelije''' ({{Jez-la|Marcus Aurelius Antoninus Augustus}}; 26. april 121 – 17. mart 180) bio je [[Spisak rimskih careva|rimski car]] od 161. do 180. Bio je posljednji od pet dobrih careva, a također se smatra jednim od najvažnijih [[Stoicizam|stoičkih]] filozofa.Zvali su ga i car-filozof. Tokom njegove vladavine, [[Rimsko Carstvo]] je porazilo revitalizirano [[Partsko carstvo]] na istoku. U centralnoj [[Evropa|Evropi]], Aurelije se uspješno borio protiv [[Markomani|Markomana]], [[Kvadi|Kvada]] i [[Sarmati|Sarmata]] tokom [[Markomanski ratovi|Markomanskih ratova]], nakon čega je započeo borbu protiv svih [[Germani|germanskih plemena]]. Njegovo primarno djelo je "Meditacije".<ref>[http://www.biography.com/people/marcus-aurelius-9192657#challenges-to-his-authority&awesm=~oCwJhReEHfLWNz Biografija s stranice] [[''Biography'']] učitano 26.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref>[http://www.egs.edu/library/marcus-aurelius/biography/ Biografija na zvaničnoj stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140425063605/http://www.egs.edu/library/marcus-aurelius/biography/|date=25. 4. 2014}} [[The European Graduate School]] učitano 26.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> == Rani život i karijera == Njegova porodica potiče iz Ukubija, malog gradića jugoistočno od Kordobe na Iberijskom poluostrvu. Postali su poznati krajem 1. stoljeća kada je Markov pradjed Marko Anije Ver postao [[Rimski senat|senator]]. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Antička filozofija]] * [[Stoicizam]] * [[Rimsko Carstvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.roman-emperors.org/marcaur.htm Marcus Aurelius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130201181634/http://www.roman-emperors.org/marcaur.htm |date=1. 2. 2013 }} De Imperatoribus Romanis * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?author=Marcus%20Aurelius Internet tekstovi o ''Meditacijama''] {{Wikicitat|Marko Aurelije}} {{Commonscat|Marcus Aurelius}} {{Rimski carevi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Biografije]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] p405ucwnriaet882jtavw2yfex4mvdh 3899682 3899675 2026-06-22T12:17:10Z Panasko 146730 Poništena izmjena [[Special:Diff/3899675|3899675]] korisnika [[Special:Contributions/Panasko|Panasko]] ([[User talk:Panasko|razgovor]]) 3899682 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Marko Aurelije | Slika = L'Image et le Pouvoir - Buste cuirassé de Marc Aurèle agé - 3.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak rimskih careva|Car Rimskog Carstva]] | Vladavina = 8. mart 161. - 17. mart 180. | Prethodnik = [[Antonin Pio]] | Nasljednik = [[Komod]] | Datum rođenja = 26. april 121. | Mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | Datum smrti = 17. mart 180. (u 58. godini) | Mjesto smrti = [[Vindobona]] | Mjesto sahrane = [[Hadrijanov mauzolej]] | Djeca = [[Komod]]<br>[[Marko Ver]]<br>[[Lucila]] | Otac = [[Marko Anije Ver (pretor)|Marko Anije Ver]] | Majka = [[Domicija Lucila]] }} '''Marko Aurelije''' ({{Jez-la|Marcus Aurelius Antoninus Augustus}}; 26. april 121 – 17. mart 180) bio je [[Spisak rimskih careva|rimski car]] od 161. do 180. Bio je posljednji od pet dobrih careva, a također se smatra jednim od najvažnijih [[Stoicizam|stoičkih]] filozofa.Zvali su ga i car-filozof. Tokom njegove vladavine, [[Rimsko Carstvo]] je porazilo revitalizirano [[Partsko carstvo]] na istoku. U centralnoj [[Evropa|Evropi]], Aurelije se uspješno borio protiv [[Markomani|Markomana]], [[Kvadi|Kvada]] i [[Sarmati|Sarmata]] tokom [[Markomanski ratovi|Markomanskih ratova]], nakon čega je započeo borbu protiv svih [[Germani|germanskih plemena]]. Njegovo primarno djelo je "Meditacije".<ref>[http://www.biography.com/people/marcus-aurelius-9192657#challenges-to-his-authority&awesm=~oCwJhReEHfLWNz Biografija s stranice] [[''Biography'']] učitano 26.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref>[http://www.egs.edu/library/marcus-aurelius/biography/ Biografija na zvaničnoj stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140425063605/http://www.egs.edu/library/marcus-aurelius/biography/|date=25. 4. 2014}} [[The European Graduate School]] učitano 26.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> == Rani život i karijera == Njegova porodica potiče iz Ukubija, malog gradića jugoistočno od Kordobe na Iberijskom poluostrvu. Postali su poznati krajem 1. stoljeća kada je Markov pradjed Marko Anije Ver postao [[Rimski senat|senator]]. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Antička filozofija]] * [[Stoicizam]] * [[Rimsko Carstvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.roman-emperors.org/marcaur.htm Marcus Aurelius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130201181634/http://www.roman-emperors.org/marcaur.htm |date=1. 2. 2013 }} De Imperatoribus Romanis * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?author=Marcus%20Aurelius Internet tekstovi o ''Meditacijama''] {{Wikicitat|Marko Aurelije}} {{Commonscat|Marcus Aurelius}} {{Rimski carevi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Biografije]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] nn8ku4mshzyosta15ol51nqkdam3dd7 Francis Bacon 0 5244 3899735 3798245 2026-06-22T12:28:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Francis Bacon | slika = Somer Francis Bacon.jpg | veličina_slike = | opis = Portret (autor: [[Pourbus the Younger]], 1617) | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1561|01|22}} | mjesto_rođenja = [[London]], [[Engleska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1626|04|09|1561|01|22}} |alma_mater = University of [[Cambridge]]<br> Trinity College, [[Cambridge]]<br> University of Poitiers | mjesto_smrti = [[Highgate]], Engleska | nacionalnost = | druga_imena = Viscount St. Alban | zanimanje = [[Filozofija]]: [[empirizam]], [[epistemologija]], [[logika]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = Ideje: *[[Baconov metod]] *''Idola fori'' (Predrsude pećine) *''Idola theatri'' (Predrasude teatra) *''Idola specus'' (Predraude trga) *''Idola tribus'' (Predrasude plemene) *[[Salomonova kuća]] | značajna_djela = ''Novum Organum'' | potpis = Francis Bacon Signature.svg | vjera = }} '''Francis Bacon''' (22. januar 1561 – 9. april 1626) bio je engleski filozof<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Francis-Bacon-Viscount-Saint-Alban|title=Francis Bacon {{!}} Biography, Philosophy, & Facts|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=12. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/bacon_francis.shtml|title=BBC - History - Francis Bacon|website=www.bbc.co.uk|language=en-GB|access-date=12. 3. 2019}}</ref> i tvorac [[Empirizam|empirizma]] i nove naučne [[Metodologija|metode]]. Njegovo glavno djelo je "Velika obnova nauka" čiji je sastavni dio "Novi organon" ili "Upute za tumačenje prirode". On je smatrao da je cilj [[Nauka|nauke]] i filozofije da ovlada prirodom. Njegova poznata rečenica: "Onoliko možemo koliko znamo", iskazuje njegovo mišljenje da je znanje [[moć]]. Kritikovao je staru [[Logika|logiku]] i metodu [[Dedukcija|dedukcije]]. On uvodi metodu [[Indukcija|indukcije]] koja je jedinstvo [[eksperiment]]a i racionalne [[Gnoseologija|spoznaje]]. Bacon je smatrao da se prije metode indukcije treba očistiti razum od predrasuda (zabluda, "idola") koje su se nagomilale: # '''Predrasude plemena''' – one su u ljudskoj prirodi, jer su svi ljudi nesavršeni i prema tome skloni greškama. # '''Predrasude pećine''' – to su zablude pojedinca. One nastaju zbog toga što čovjek sudi prema sebi, pa misli da ono kako on nešto doživljava da tako to doživljavaju i drugi, a zaboravlja da je svaki čovjek zasebna "pećina". # '''Predrasude trga''' – pogrešno razumijevanje riječi. One nastaju na ulicama, trgovima gdje se razmjenjuju riječi, a one mogu izazvati različita značenja a to može dovesti do pogreške, nesporazuma. # '''Predrasude pozorišta''' – nastaju iz poštovanja autoriteta. Bacon je smatrao da su ove predrasude najopasnije jer nastaju iz poštovanja autoriteta. Čovjek poštujući neki autoritet prihvata sve što taj autoritet misli i radi, pa tako i njegove greške. To je kao u pozorištu kada autoritet glumaca stvori atmosferu, za koju publika misli da je stvarna, a u stvari ona je vještačka. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Novovjekovna filozofija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Francis Bacon}} {{Wikicitat|Francis Bacon}} * [https://web.archive.org/web/20041027002919/http://wikisource.org/wiki/Author:Francis_Bacon Wikisource] * [http://www.gutenberg.net/catalog/world/authrec?fk_authors=296 eTekstovi]{{Mrtav link}} Bekonovih djela, na Project Gutenberg * [http://www.classic-literature.co.uk/british-authors/16th-century/francis-bacon/ Knjige Fransisa Bekona] * [https://web.archive.org/web/20040804012214/http://etext.library.adelaide.edu.au/aut/bacon_francis.html Online edicije Bekonovih djela] * [http://www.sirbacon.org/ Pospješivanje učenja] * [http://www.hirohurl.net/engren.html Eseji o engleskoj renesansi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050406055623/http://www.hirohurl.net/engren.html |date=6. 4. 2005 }} * [https://web.archive.org/web/20060614233417/http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv1-25 ''Rječnik o historiji ideja'':] Bekonizam * [https://web.archive.org/web/20070824145236/http://www.infopt.demon.co.uk/baconfra.htm Rictor Norton, "Sir Francis Bacon"] citati {{Filozofija nauke}} {{DEFAULTSORT:Bacon, Francis}} [[Kategorija:Rođeni 1561.]] [[Kategorija:Umrli 1626.]] [[Kategorija:Britanski naučnici]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Britanski pisci]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Epistemolozi]] cvi6w9080t42ffx5uu2h9b83hq1rnps Thomas Hobbes 0 5246 3899666 3798246 2026-06-22T12:15:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899666 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Thomas Hobbes (portrait).jpg|mini|desno|Tomas Hobbes [[Datoteka:Unterschrift Thomas Hobbes englischer Mathematiker, Staatstheoretiker und Philosoph.png|center|frameless|class=notpageimage skin-invert-image|Potpis Thomas Hobbes engleski matematičar, politički teoretičar i filozof, ovdje kao Tho ː Hobbes]]]] '''Thomas Hobbes''' (''Tomas Hobs''; 5. april 1588 – 4. decembar 1679) bio je [[Velika Britanija|engleski]] [[Filozofija|filozof]] koji je najpoznatiji po svojim teorijama društvenog ugovora. Njegovo najpoznatije djelo je [[Levijatan (knjiga)|Levijatan]] (''Leviathan''). U tom djelu on daje doktrinu modernih prirodnih prava.<ref>{{Citation|edition=Fall 2021|title=Thomas Hobbes|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2021/entries/hobbes/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2021|access-date=28. 1. 2022|first=Stewart|last=Duncan}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.biography.com/scholar/thomas-hobbes|title=Thomas Hobbes|last=Editors|first=Biography com|website=Biography|language=en-us|access-date=28. 1. 2022}}</ref> On stvara u periodu kada robna proizvodnja u [[Velika Britanija|Engleskoj]] dovodi do antagonizma privatnih interesa, koji proizvode opsesivni egoizam. U takvim uslovima se zakoni tržišta izražavaju kao zakoni džungle. To je jedno teško, depresivno, socijalno-patološko stanje gdje Hobs zaključuje da u robnoj tržišnoj utakmici vlada zakon "Homo homini lupus est" ("Čovjek je čovjeku vuk"). Hobs zaključuje da se u ovakvom vučijem svijetu kategorije dobra i zla, pravde i nepravde, ne mogu regulisati i riješiti sa individualnog, već isključivo sa općeg društvenog stajališta. Stoga je, po njemu, nužno potrebna [[država]]. Hobs je tvorac koncepcije duplog ugovora o nastanku i funkcionisanju države; na društveni ugovor, gdje su se ljudi dogovorili o općem dobru, nadovezuje se kraljevski ugovor gdje narod ovlaštenja prenosi na kralja. Ovaj njegov koncept o društveno-kraljevskom ugovoru, sa političkog stajališta, bio je prihvatljiv za različite političke opcije, i za liberalnu i socijalnu i monarhističku, jer je svaki od njih mogao u njemu naći nešto za sebe.<ref>{{Cite web|url=https://iep.utm.edu/hobmoral/|title=Hobbes, Thomas: Moral and Political Philosophy {{!}} Internet Encyclopedia of Philosophy|language=en-US|access-date=28. 1. 2022}}</ref><ref>{{Citation|edition=Fall 2020|title=Hobbes’s Moral and Political Philosophy|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2020/entries/hobbes-moral/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2020|access-date=28. 1. 2022|first=Sharon A.|last=Lloyd|first2=Susanne|last2=Sreedhar}}</ref> Hobsov politički koncept ugovora je u [[Historija|historiji]] [[Velika Britanija|Engleske]] imao fundamentalno značenje, jer je postojao kompromis između stranaka a ne politički radikalizam koji vodi političkim revolucijama, a to prema Hobsu stvara haotično stanje. Hobs ostaje stalno bitan, njegova strogo minimalna [[metafizika]] ([[materijalizam]]) i [[etika]] (vrsta [[Egoizam|egoizma]]), i njegova netrepeljivost prema teoriji koja se ne suočava neposredno sa osnovnim istinama, čine ga stalnim uzorom za [[Skepticizam|skeptične]] i [[Pragmatizam|pragmatične]] [[Filozofija|filozofe]]. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] ** [[Novovjekovna filozofija]] * [[Levijatan (knjiga)|Levijatan]] (djelo) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Thomas Hobbes}} {{Commonscat|Thomas Hobbes}} * [http://www.iep.utm.edu/h/hobmoral.htm Hobs] na Internetskoj enciklopediji filozofije * [http://www.philosophypages.com/hy/3x.htm Hobs] * [https://web.archive.org/web/20060901003226/http://cepa.newschool.edu/het/profiles/hobbes.htm Hobs] na stranici o historiji ekonomskog mišljenja * [https://web.archive.org/web/20060905051339/http://oregonstate.edu/instruct/phl302/philosophers/hobbes.html Kratka biografija] Univerzitet Oregon State ** ''[https://web.archive.org/web/20150214215047/http://oregonstate.edu/instruct/phl302/texts/hobbes/hobbes_life.html Kratki život Tomasa Hobsa, 1588-1679]'' John Aubrey * ''[https://web.archive.org/web/20090129224020/http://etext.library.adelaide.edu.au/h/hobbes/thomas/h68l/ Levijatan]'' Univerzitet Adelaide * ''[https://web.archive.org/web/20040902203819/http://www.gutenberg.net/dirs/etext02/lvthn10.txt Levijatan]'' na [[Projekt "Gutenberg"|Projektu "Gutenberg"]] {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Filozofija jezika}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hobbes, Thomas}} [[Kategorija:Rođeni 1588.]] [[Kategorija:Umrli 1679.]] [[Kategorija:Biografije, Malmesbury]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] h0ywz1gikth5d0s0rljkb0av48ojei7 3899746 3899666 2026-06-22T12:29:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899746 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Thomas Hobbes (portrait).jpg|mini|desno|Tomas Hobbes [[Datoteka:Unterschrift Thomas Hobbes englischer Mathematiker, Staatstheoretiker und Philosoph.png|center|frameless|class=notpageimage skin-invert-image|Potpis Thomas Hobbes engleski matematičar, politički teoretičar i filozof, ovdje kao Tho ː Hobbes]]]] '''Thomas Hobbes''' (''Tomas Hobs''; 5. april 1588 – 4. decembar 1679) bio je [[Velika Britanija|engleski]] [[Filozofija|filozof]] koji je najpoznatiji po svojim teorijama društvenog ugovora. Njegovo najpoznatije djelo je [[Levijatan (knjiga)|Levijatan]] (''Leviathan''). U tom djelu on daje doktrinu modernih prirodnih prava.<ref>{{Citation|edition=Fall 2021|title=Thomas Hobbes|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2021/entries/hobbes/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2021|access-date=28. 1. 2022|first=Stewart|last=Duncan}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.biography.com/scholar/thomas-hobbes|title=Thomas Hobbes|last=Editors|first=Biography com|website=Biography|language=en-us|access-date=28. 1. 2022}}</ref> On stvara u periodu kada robna proizvodnja u [[Velika Britanija|Engleskoj]] dovodi do antagonizma privatnih interesa, koji proizvode opsesivni egoizam. U takvim uslovima se zakoni tržišta izražavaju kao zakoni džungle. To je jedno teško, depresivno, socijalno-patološko stanje gdje Hobs zaključuje da u robnoj tržišnoj utakmici vlada zakon "Homo homini lupus est" ("Čovjek je čovjeku vuk"). Hobs zaključuje da se u ovakvom vučijem svijetu kategorije dobra i zla, pravde i nepravde, ne mogu regulisati i riješiti sa individualnog, već isključivo sa općeg društvenog stajališta. Stoga je, po njemu, nužno potrebna [[država]]. Hobs je tvorac koncepcije duplog ugovora o nastanku i funkcionisanju države; na društveni ugovor, gdje su se ljudi dogovorili o općem dobru, nadovezuje se kraljevski ugovor gdje narod ovlaštenja prenosi na kralja. Ovaj njegov koncept o društveno-kraljevskom ugovoru, sa političkog stajališta, bio je prihvatljiv za različite političke opcije, i za liberalnu i socijalnu i monarhističku, jer je svaki od njih mogao u njemu naći nešto za sebe.<ref>{{Cite web|url=https://iep.utm.edu/hobmoral/|title=Hobbes, Thomas: Moral and Political Philosophy {{!}} Internet Encyclopedia of Philosophy|language=en-US|access-date=28. 1. 2022}}</ref><ref>{{Citation|edition=Fall 2020|title=Hobbes’s Moral and Political Philosophy|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2020/entries/hobbes-moral/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2020|access-date=28. 1. 2022|first=Sharon A.|last=Lloyd|first2=Susanne|last2=Sreedhar}}</ref> Hobsov politički koncept ugovora je u [[Historija|historiji]] [[Velika Britanija|Engleske]] imao fundamentalno značenje, jer je postojao kompromis između stranaka a ne politički radikalizam koji vodi političkim revolucijama, a to prema Hobsu stvara haotično stanje. Hobs ostaje stalno bitan, njegova strogo minimalna [[metafizika]] ([[materijalizam]]) i [[etika]] (vrsta [[Egoizam|egoizma]]), i njegova netrepeljivost prema teoriji koja se ne suočava neposredno sa osnovnim istinama, čine ga stalnim uzorom za [[Skepticizam|skeptične]] i [[Pragmatizam|pragmatične]] [[Filozofija|filozofe]]. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] ** [[Novovjekovna filozofija]] * [[Levijatan (knjiga)|Levijatan]] (djelo) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Thomas Hobbes}} {{Commonscat|Thomas Hobbes}} * [http://www.iep.utm.edu/h/hobmoral.htm Hobs] na Internetskoj enciklopediji filozofije * [http://www.philosophypages.com/hy/3x.htm Hobs] * [https://web.archive.org/web/20060901003226/http://cepa.newschool.edu/het/profiles/hobbes.htm Hobs] na stranici o historiji ekonomskog mišljenja * [https://web.archive.org/web/20060905051339/http://oregonstate.edu/instruct/phl302/philosophers/hobbes.html Kratka biografija] Univerzitet Oregon State ** ''[https://web.archive.org/web/20150214215047/http://oregonstate.edu/instruct/phl302/texts/hobbes/hobbes_life.html Kratki život Tomasa Hobsa, 1588-1679]'' John Aubrey * ''[https://web.archive.org/web/20090129224020/http://etext.library.adelaide.edu.au/h/hobbes/thomas/h68l/ Levijatan]'' Univerzitet Adelaide * ''[https://web.archive.org/web/20040902203819/http://www.gutenberg.net/dirs/etext02/lvthn10.txt Levijatan]'' na [[Projekt "Gutenberg"|Projektu "Gutenberg"]] {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Filozofija jezika}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hobbes, Thomas}} [[Kategorija:Rođeni 1588.]] [[Kategorija:Umrli 1679.]] [[Kategorija:Biografije, Malmesbury]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] sbotq9u3r247ew7has987co1txt50n6 John Locke 0 5387 3899739 3897177 2026-06-22T12:28:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899739 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = John Locke | slika =John Locke.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1632|8|29}} | mjesto_rođenja = Bristol, Engleska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1704|10|28|1632|8|29}} | mjesto_smrti = Oates, Engleska | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''John Locke''' (29. august 1632 – 28. oktobar 1704) bio je engleski [[Filozofija|filozof]] i empirist iz 17. stoljeća. Bio je glavni engleski predstavnik [[Empirizam|empirizma]]. Osnivač je spoznajne teorije i smješta iskustvo, ili ideje osjeta i reflekse, u osnovu ljudskog razuma. Smatrao je da sve znanje potiče iz iskustva, jer je naša duša po rođenju "tabula rasa". Pošto ukida bilo kakav prostor za "urođene ideje" u osnovama znanja, može se reći da je u tom smislu anti-[[Racionalizam|racionalistički]]. Međutim, Locke govori da postoji mogućnost saznanja da nam neke od naših ideja pružaju odgovarajuću predstavu svijeta koji nas okružuje. Locke je imao veliki utjecaj na razvoj političke filozofije. Njegove ideje bile su temelj za koncepte američkog zakona i organizacije vlasti. Lockeova [[epistemologija]] i filozofija imala je veliki utjecaj i na period [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Locke je naročito kritikovao autoritativnu vlast koja je većinu moći osiguravala jednoj osobi (monarhu) te je zagovarao ideju razdvajanja svjetovne i crkvene vlasti, odnosno države i crkve.<ref>{{Citation|edition=Spring 2020|title=John Locke|url=https://plato.stanford.edu/archives/spr2020/entries/locke/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2020|access-date=9. 1. 2022|first=William|last=Uzgalis}}</ref> Lockeova [[filozofija uma]] često se navodi kao izvor modernih koncepcija ličnog identiteta i psihologije sopstva, a zauzima istaknuto mjesto u djelima kasnijih filozofa, poput [[Rousseeau|Rousseaua]], [[David Hume|Davida Humea]] i [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]. Postavio je tezu da je, pri rođenju, um prazna ploča ili tabula rasa. Suprotno kartezijanskoj filozofiji zasnovanoj na već postojećim konceptima, tvrdio je da se rađamo bez urođenih ideja i da je znanje umjesto toga određeno samo iskustvom izvedenim iz čulne percepcije, konceptom koji je danas poznat kao [[empirizam]].<ref>{{Cite book|title=Philosophic classics: from Plato to Derrida|date=2008|publisher=Pearson/Prentice Hall|isbn=978-0-13-158591-1|editor-last=Baird|editor-first=Forrest E.|edition=Combined ed., 5th ed|location=Upper Saddle River, N.J|editor-last2=Kaufmann|editor-first2=Walter Arnold}}</ref> Lockeu se često pripisuje opis privatnog vlasništva kao prirodnog prava, tvrdeći da kada osoba - metaforički - miješa svoj rad s prirodom, resursi se mogu ukloniti iz uobičajenog prirodnog stanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.gutenberg.org/files/7370/7370-h/7370-h.htm|title=The Project Gutenberg eBook of Second Treatise Of Government, by John Locke|website=www.gutenberg.org|language=en|access-date=3. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.law.gmu.edu/pubs/papers/12_21|title=Encroachment, Adverse Possession, and Labor Theory {{!}} Antonin Scalia Law School|website=www.law.gmu.edu|access-date=3. 5. 2026}}</ref> == Djela == * [[Ogled o ljudskom razumu]] (''Essay Concerning Human Understanding'') * [[Dvije rasprave o vladi]] (''Two Treatises of Government'') * [[Pismo o toleranciji]] (''Letter on Toleration'') * Neke misli o obrazovanju (''Some Thoughts Concerning Education'') * Razumnosti krišćanstva (''The Reasonableness of Christianity'') == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Novovjekovna filozofija]] * [[Empirizam]] * [[Epistemologija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|John Locke}} {{Wikicitat|John Locke}} * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?amode=start&author=Locke,%20John Tekstovi Johna Locka] * [http://www.gutenberg.net/catalog/world/authrec?fk_authors=2447 John Locke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220526144933/https://www.gutenberg.net/catalog/world/authrec?fk_authors=2447 |date=26. 5. 2022 }} na [[Projekt "Gutenberg"|Projektu "Gutenberg"]] * [https://web.archive.org/web/20050328083422/http://weber.ucsd.edu/~dmckiern/locke.htm Lockeova djela] na [[internet]]u * [http://www.libraries.psu.edu/tas/locke/ Lockeova bibliografija] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20091013052054/http://www.libraries.psu.edu/tas/locke/ |date=13. 10. 2009 }} na internetu {{Socijalna i politička filozofija}} {{Epistemologija}} {{Filozofija uma}} {{Filozofija obrazovanja}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Locke, John}} [[Kategorija:Rođeni 1632.]] [[Kategorija:Umrli 1704.]] [[Kategorija:Biografije, Bristol]] [[Kategorija:Engleski filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] mxzalphripndcq73dp0snckofeyz4tz George Berkeley 0 5431 3899736 3819376 2026-06-22T12:28:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899736 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = George Berkeley | slika =George_Berkeley_by_John_Smibert.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1685|3|12}} | mjesto_rođenja = Kilkenny, Irska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1753|1|14|1685|3|12}} | mjesto_smrti = Oxford, Engleska | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''George Berkeley''' (''Džordž Barkli''; [[12. mart]] [[1685]] – [[14. januar]] [[1753]]) bio je utjecajni [[Irska|irski]] [[Filozofija|filozof]], čiji je glavni filozofski rad bio promovisanje [[Subjektivni idealizam|subjektivnog idealizma]], koji se najbolje može izraziti kroz Berkeleyjevo fundamentalno načelo: "Postojati znači biti opažen" (''Esse est percipi''). Pripadao je [[Empirizam|empiristima]] 17. stoljeća. Smatrao je da se iskustvo ne zasniva na opažanju materijalnih stvari jer je materija samo riječ, ime. Po njegovom mišljenju, postoji samo naš duh i njegove ideje (to je krajnji oblik subjektivnog idealizma – [[solipsizam]]). == Također pogledajte == *[[Filozofija]] *[[Novovjekovna filozofija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|George Berkeley}} {{Wikicitat|George Berkeley}} *[https://web.archive.org/web/20050729015941/http://wikisource.org/wiki/A_Treatise_concerning_the_principles_of_human_knowledge Rasprava o principima ljudskog znanja] * [http://www.georgeberkeley.org.uk Lista štampanih djela koje je napisao Berkeley ili koje su pisali o njemu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210513152412/http://www.georgeberkeley.org.uk/ |date=13. 5. 2021 }} * [http://www.utm.edu/research/iep/b/berkeley.htm Stranica o biskupu / filozofu Berkeleyju na Internetskoj filozofskoj enciklopediji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100614111141/http://www.utm.edu/research/iep/b/berkeley.htm |date=14. 6. 2010 }} * [http://www.maths.tcd.ie/pub/HistMath/People/Berkeley/Analyst/ Originalni tekst Georgea Berkeleyja i rasprave] * [https://web.archive.org/web/20060616100242/http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Berkeley.html Biografija Berkeleyja sa MacTutor History of Mathematics arhive na Univerzitetu St. Andrews] * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/author?name=Berkeley%2c%20George Lista Berkeleyjevih djela sa Project Gutenberg] * [http://home.iitk.ac.in/~cat/berkeleybiblio Neka djela o Berkeleyju] {{Epistemologija}} {{Filozofija jezika}} {{Ljudi po kojima su nazvani hemijski elementi}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Berkeley, George}} [[Kategorija:Rođeni 1685.]] [[Kategorija:Umrli 1753.]] [[Kategorija:Biografije, Kilkenny]] [[Kategorija:Irski filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] tkch34wnmhxmsfzwgu4vxrr5e0lv5g0 David Hume 0 5436 3899731 3762825 2026-06-22T12:28:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899731 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:David Hume.jpg|mini|desno|David Hume]] {{Epistemologija – bočna traka|rasklopljeno=epistemolozi}} '''David Hume''' (7. maj 1711 – 25. august 1776)<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/David-Hume|title=David Hume {{!}} Biography, Philosophy, Works, & Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=28. 11. 2018}}</ref> bio je [[Škotska|škotski]] [[Filozofija|filozof]] i [[Historija|historičar]],<ref>{{Cite web|url=https://www.iep.utm.edu/hume/|title=David Hume (1711-1776)|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=24. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190124032330/https://www.iep.utm.edu/hume/|url-status=dead}}</ref> koji je zajedno sa [[Adam Smith|Adamom Smithom]] i [[Thomas Reid|Thomasom Reidom]] bio jedna od najvažnijih ličnosti u škotskom [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstvu]].<ref>{{Cite book|url=https://plato.stanford.edu/archives/spr2017/entries/hume/|title=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|last=Morris|first=William Edward|last2=Brown|first2=Charlotte R.|date=2017|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|edition=Spring 2017}}</ref> Mnogi smatraju Humea kao trećeg i najradikalnijeg, takozvanog britanskog [[Empirizam|empiristu]], nakon engleskog [[John Locke|Johna Locka]] i anglo-irskog [[George Berkeley|Georga Berkeleya]]; stavljanje Huma zajedno sa Lockom i Berkeleyem, iako tradicionalno, ignoriše veliki uticaj koji su na Huma imali neki francuski pisci (kao što je [[Pierre Bayle]]) i engleski intelektualci (kao što je [[Isaac Newton]] i drugi). Njegovi eseki o novcu i međunarodnoj trgovini objavljeni u ''Political Discourses'' jesu strogo uticali na ličnog prijatelja i zemljaka Adama Smitha.<ref>{{Cite news|url=https://www.econlib.org/library/Enc/bios/Hume.html|title=David Hume - Econlib|newspaper=Econlib|language=en-US|access-date=28. 11. 2018}}</ref> [[Historija|Historičari]] često vide Humovsku [[Filozofija|filozofiju]] kao neki oblik [[Skepticizam|skepticizma]], ali mnogi komentatori su istakli da element [[Naturalizam|naturalizma]] ima isti značaj. Hume je bio prvi moderni empirista koji je odbio svaku pomoć bilo od ''a priori'' principa rasuđivanja, bilo od svake druge ideologije koja obezbjeđuje harmoniju između naših opažaja i svijeta. On je također smatrao da nema uzročno posljedične povezanosti u prirodi, nego da je to samo navika ili običaj da se nešto događa iza nečega. == Djela == * Rasprave o ljudskoj prirodi (''Treatise of Human Nature'', 1739) * Istraživanje o ljudskom razumu (''An Enquiry Concerning Human Understanding'', 1748) * Istraživanje o principima morala (''An Enquiry Concerning the Principles of Morals, 1751) * Dijalozi o prirodnoj religiji (''The Dialogues Concerning Natural Religion'') == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Novovjekovna filozofija]] * [[John Locke]] * [[George Berkeley]] * [[Empirizam]] * [[Skepticizam]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|David Hume}} {{wikicitat|David Hume}} * [http://utilitarian.net/hume David Hume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070606023051/http://www.utilitarian.net/hume/ |date=6. 6. 2007 }}: članci, knjige i drugo o Humeu * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?amode=start&author=Hume%2c%20David E-tekstovi nekih Humeovih djela] * [http://humesociety.org Hume Society]: međunarodno društvo {{klasicizam i prosvjetiteljstvo}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Filozofija uma}} {{Epistemologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hume, David}} [[Kategorija:Rođeni 1711.]] [[Kategorija:Umrli 1776.]] [[Kategorija:Biografije, Edinburgh]] [[Kategorija:Škotski filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] ah5sxlxglds013pcw1zotx6ehlol5wz Baruch Spinoza 0 5449 3899693 3896240 2026-06-22T12:18:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899693 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Benedikt de Spinoza | slika = Spinoza.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1632|11|24}} | mjesto_rođenja = Amsterdam, Holandija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1677|2|21|1632|11|24}} | mjesto_smrti = Den Haag, Holandija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Benedikt de Spinoza''' (1632-1677), [[Nizozemska|holandski]] [[filozof]] koga su njegovi sinagoški [[Svećenik|svećenici]] nazvali Baruh Spinoza bio je znan i kao ''Bento de Spinoza'' ili ''Bento d'Espiñoza'' u društvu u kojem je odrastao. Sa [[Rene Descartes|Rene Dekartom]] i [[Gottfried Willhelm Leibniz|Gotfridom Lajbnicom]], bio je jedan od najvećih [[Racionalizam|racionalista]] [[Filozofija|filozofije]] sedamnaestog vijeka. On je često nazivan osnivačem modernog biblijskog [[Kriticizam|kriticizma]]. Njegovo najveće djelo je "Etika". U ljeto [[1656]], jevrejska zajednica ga je [[Ekskomunikacija|ekskomunicirala]] (izbacila iz vjere) radi njegovih tvrdnji da je Bog mehanizam prirode i univerzuma, i da je [[Biblija]] metaforičko i [[Alegorija|alegorijsko]] djelo kojem je zadatak da uči o prirodi [[Bog]]a. Nakon ovog događaja, on je prihvatio ime Benedikt (latinski ekvivalent njegovom imenu, Baruh).<ref>{{Cite web|url=https://yalebooks.yale.edu/book/9780300248920/spinoza/|title=Spinoza|website=Yale University Press|language=en-US|access-date=5. 2. 2026}}</ref> Njegovo djelo "Teološko-politički traktat" ([[1670]].) uzdrmalo je duhove oficijelne crkve zapadne [[Evropa|Evrope]]. Nastalo je u [[Amsterdam]]u i predstavljalo je duhovni nukleus radikalne kritike crkve i života utemeljenog na dogmama. U ovom djelu on zastupa stajalište da objava nije istina, nego da je ona produkt volje i u suprotnosti je sa umom, te on nastoji da demistificira objavu u sklopu cjelokupne judejsko-krišćanske i [[islam]]ske tradicije. On smatra da [[Tora|Toru]], [[Biblija|Bibliju]] i [[Kur'an]] treba objasniti sa historijskog stajališta, kao i sve druge knjige. To je svakako bila heretička misao.<ref>{{Cite book|last=Mason|first=Richard|url=https://www.google.ba/books/edition/Spinoza/vtuw42BeFSgC?hl=hr&gbpv=1&dq=Spinoza:&pg=PA141&printsec=frontcover|title=Spinoza: Logic, Knowledge and Religion|date=2007|publisher=Ashgate Publishing, Ltd.|isbn=978-0-7546-5734-7|language=en}}</ref> U Spinozinoj [[Filozofija|filozofiji]] preovladava [[monizam]] u shvatanju svijeta. Za Spinozu postoji samo jedna supstanca: Bog ili priroda; ona je uzrok same sebe (''causa sui''). On je smatrao da su pojedinačne, vidljive stvari, ''modusi'' supstance. Radi ovog njegovog učenja bio je prozvan, u isto vrijeme, "Najvećim jevrejem" i " Najvećim ateistom".<ref>{{Cite book|last=Koistinen|first=Olli I.|url=https://www.google.ba/books/edition/Spinoza/NstW9CL7iicC?hl=hr&gbpv=1&dq=Spinoza:&pg=PA89&printsec=frontcover|title=Spinoza: Metaphysical Themes|last2=Biro|first2=John|date=3. 1. 2002|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-802937-3|language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Filozofija]] ** [[Novovjekovna filozofija]] ** [[Racionalizam]] * [[Rene Descartes]] * [[Gottfried Willhelm Leibniz]] == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Baruch Spinoza}} {{commonscat|Baruch Spinoza}} * [http://rwmeijer.ws/spinoza/ Etika] - na latinski/engleski ili latinski/francuski * [https://web.archive.org/web/20031006064343/http://cf.uba.uva.nl/en/digilib/philosophy/spinheng.html Vereniging Het Spinozahuis] * [https://web.archive.org/web/20130515012255/http://www.spinoza.net/ The Spinoza Net] * [http://bdsweb.tripod.com Spinoza i spinozizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010201051200/http://bdsweb.tripod.com/ |date=1. 2. 2001 }} - BDSweb * [https://web.archive.org/web/20070503180326/http://www.philosophyarchive.com/text.php?era=1600-1699&author=Spinoza&text=A%20Theologico-Political%20Treatise Teološko-politička rasprava ] * [http://hyperspinoza.caute.lautre.net HyperSpinoza] * [http://www.iep.utm.edu/s/spinoza.htm Spinoza na Internetskoj enciklopediji filozofije] {{Epistemologija}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Spinoza, Baruch}} [[Kategorija:Rođeni 1632.]] [[Kategorija:Umrli 1677.]] [[Kategorija:Biografije, Amsterdam]] [[Kategorija:Nizozemski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] res5vo3zoliqijz1iodwbf6lksnx1ig 3899730 3899693 2026-06-22T12:28:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899730 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Benedikt de Spinoza | slika = Spinoza.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1632|11|24}} | mjesto_rođenja = Amsterdam, Holandija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1677|2|21|1632|11|24}} | mjesto_smrti = Den Haag, Holandija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Benedikt de Spinoza''' (1632-1677), [[Nizozemska|holandski]] [[filozof]] koga su njegovi sinagoški [[Svećenik|svećenici]] nazvali Baruh Spinoza bio je znan i kao ''Bento de Spinoza'' ili ''Bento d'Espiñoza'' u društvu u kojem je odrastao. Sa [[Rene Descartes|Rene Dekartom]] i [[Gottfried Willhelm Leibniz|Gotfridom Lajbnicom]], bio je jedan od najvećih [[Racionalizam|racionalista]] [[Filozofija|filozofije]] sedamnaestog vijeka. On je često nazivan osnivačem modernog biblijskog [[Kriticizam|kriticizma]]. Njegovo najveće djelo je "Etika". U ljeto [[1656]], jevrejska zajednica ga je [[Ekskomunikacija|ekskomunicirala]] (izbacila iz vjere) radi njegovih tvrdnji da je Bog mehanizam prirode i univerzuma, i da je [[Biblija]] metaforičko i [[Alegorija|alegorijsko]] djelo kojem je zadatak da uči o prirodi [[Bog]]a. Nakon ovog događaja, on je prihvatio ime Benedikt (latinski ekvivalent njegovom imenu, Baruh).<ref>{{Cite web|url=https://yalebooks.yale.edu/book/9780300248920/spinoza/|title=Spinoza|website=Yale University Press|language=en-US|access-date=5. 2. 2026}}</ref> Njegovo djelo "Teološko-politički traktat" ([[1670]].) uzdrmalo je duhove oficijelne crkve zapadne [[Evropa|Evrope]]. Nastalo je u [[Amsterdam]]u i predstavljalo je duhovni nukleus radikalne kritike crkve i života utemeljenog na dogmama. U ovom djelu on zastupa stajalište da objava nije istina, nego da je ona produkt volje i u suprotnosti je sa umom, te on nastoji da demistificira objavu u sklopu cjelokupne judejsko-krišćanske i [[islam]]ske tradicije. On smatra da [[Tora|Toru]], [[Biblija|Bibliju]] i [[Kur'an]] treba objasniti sa historijskog stajališta, kao i sve druge knjige. To je svakako bila heretička misao.<ref>{{Cite book|last=Mason|first=Richard|url=https://www.google.ba/books/edition/Spinoza/vtuw42BeFSgC?hl=hr&gbpv=1&dq=Spinoza:&pg=PA141&printsec=frontcover|title=Spinoza: Logic, Knowledge and Religion|date=2007|publisher=Ashgate Publishing, Ltd.|isbn=978-0-7546-5734-7|language=en}}</ref> U Spinozinoj [[Filozofija|filozofiji]] preovladava [[monizam]] u shvatanju svijeta. Za Spinozu postoji samo jedna supstanca: Bog ili priroda; ona je uzrok same sebe (''causa sui''). On je smatrao da su pojedinačne, vidljive stvari, ''modusi'' supstance. Radi ovog njegovog učenja bio je prozvan, u isto vrijeme, "Najvećim jevrejem" i " Najvećim ateistom".<ref>{{Cite book|last=Koistinen|first=Olli I.|url=https://www.google.ba/books/edition/Spinoza/NstW9CL7iicC?hl=hr&gbpv=1&dq=Spinoza:&pg=PA89&printsec=frontcover|title=Spinoza: Metaphysical Themes|last2=Biro|first2=John|date=3. 1. 2002|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-802937-3|language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Filozofija]] ** [[Novovjekovna filozofija]] ** [[Racionalizam]] * [[Rene Descartes]] * [[Gottfried Willhelm Leibniz]] == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Baruch Spinoza}} {{commonscat|Baruch Spinoza}} * [http://rwmeijer.ws/spinoza/ Etika] - na latinski/engleski ili latinski/francuski * [https://web.archive.org/web/20031006064343/http://cf.uba.uva.nl/en/digilib/philosophy/spinheng.html Vereniging Het Spinozahuis] * [https://web.archive.org/web/20130515012255/http://www.spinoza.net/ The Spinoza Net] * [http://bdsweb.tripod.com Spinoza i spinozizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010201051200/http://bdsweb.tripod.com/ |date=1. 2. 2001 }} - BDSweb * [https://web.archive.org/web/20070503180326/http://www.philosophyarchive.com/text.php?era=1600-1699&author=Spinoza&text=A%20Theologico-Political%20Treatise Teološko-politička rasprava ] * [http://hyperspinoza.caute.lautre.net HyperSpinoza] * [http://www.iep.utm.edu/s/spinoza.htm Spinoza na Internetskoj enciklopediji filozofije] {{Epistemologija}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Spinoza, Baruch}} [[Kategorija:Rođeni 1632.]] [[Kategorija:Umrli 1677.]] [[Kategorija:Biografije, Amsterdam]] [[Kategorija:Nizozemski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] hgcz2rwki2hdctnotpa2r7og0rhepb6 Jean-Jacques Rousseau 0 5451 3899686 3849844 2026-06-22T12:17:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Jean-Jacques Rousseau | slika = Jean-Jacques Rousseau (painted portrait).jpg | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1712|6|28}} | mjesto_rođenja = [[Ženeva]], [[Republika Ženeva]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1778|7|2|1712|6|28}} | mjesto_smrti = [[Ermenonville]], [[Picardy]], [[Kraljevina Francuska]] | zanimanje = Filozof, pisac i kompozitor | jezik = Francuski | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = {{Plainlist| * [[O porijeklu nejednakosti]] * [[Društveni ugovor]] * [[Emil ili o vaspitanju]] }} | supružnik = Thérèse Levasseur | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Jean-Jacques Rousseau''' (''Žan Žak Ruso'' 28. juni 1712 Ženeva - 2. juli 1778), bio je švicarsko-francuski [[Filozofija|filozof]], pisac, politički teoretičar<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Jean-Jacques-Rousseau|title=Jean-Jacques Rousseau {{!}} Swiss-born French philosopher|website=Encyclopedia Britannica|access-date=5. 6. 2016}}</ref> i samouki [[kompozitor]] iz doba [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Bio je najuticajniji filozof prosvjetiteljstva koji je smatrao da je savremena kultura negacija prirode i zato je govorio da se ljudi trebaju vratiti prirodi - slobodi i jednakosti. Smatrao je da je nejednakost nastala sa privatnom imovinom, a država ugovorom. Za njega, kao prosvjetitelja, odgoj je bio temelj društva. Neizmjeran uticaj je ostavio tako jer je bio prvi pravi filozof [[Romantizam|romantizma]], koji je utjecao na napredak doba [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] širom Evrope, kao i na aspekte [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i razvoj moderne političke, ekonomske i obrazovne misli.<ref>[https://hls-dhs-dss.ch/fr/articles/009547/2012-05-25/ Jean-Jacques Rousseau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210414153829/https://hls-dhs-dss.ch/fr/articles/009547/2012-05-25/|date=14. 4. 2021}}, in the [[Historical Dictionary of Switzerland]].</ref> Prvi je koji pominje mnoge teme koje su dominirale intelektualnim životom narednih stotinu godina, kao što su: uzdizanje osjećanja i nevinosti i umanjivanje značaja intelekta; izgubljeno jedinstvo ljudskog roda i prirode; dinamična koncepcija ljudske historije i njenih različitih nivoa; vjera u [[Teologija|teologiju]] i mogućnosti obnavljanja iščezle slobode. Njegova politička filozofija istaknuta u djelima ''O porijeklu nejednakosti'' i ''Društveni ugovor'' su kamen temeljac moderne političke i društvene misli. Rousseauov sentimentalni roman ''Nova Eloiza'' (1761) bio je važan za razvoj predromantizma i [[Romantizam|romantizma]] u fikciji.<ref>{{cite web |url=http://www.enotes.com/literary-criticism/preromanticism |title=Preromanticism Criticism |publisher=Enotes |access-date=23. 2. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100406162246/http://www.enotes.com/literary-criticism/preromanticism |archive-date=6. 4. 2010 }}</ref><ref>{{Citation |first=Robert |last=Darnton |title=The Great Cat Massacre |chapter=6. Readers Respond to Rousseau: The Fabrication of Romantic Sensitivity}} for some interesting examples of contemporary reactions to this novel.</ref> Njegovo djelo ''Emil, ili o vaspitanju'' (1762.) je obrazovna rasprava o mjestu pojedinca u društvu. Autobiografski spisi — posthumno objavljene ''Ispovjesti'' (napisane 1769) započele su modernu autobiografiju, i nedovršeno djelo ''Sanjarije usamljenog šetača'' (nastale 1776–1778) — predstavljaju primjer „Doba senzibiliteta“ iz kasnog 18. vijeka i povećan fokus na subjektivnost i introspekciju koja je kasnije obilježila moderno pisanje. == Djela == * [[O porijeklu nejednakosti]] * [[Društveni ugovor]] * [[Emil ili o vaspitanju]] * [[Nova Eloiza]] * [[Ispovjesti (Jean Jacques Rousseau)|Ispovjesti]] * [[Sanjarije usamljenog šetača]] == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Novovjekovna filozofija]] * [[Prosvjetiteljstvo]] ** [[Voltaire]] ** [[Monteskje]] ** [[Pierre Bayle]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mondopolitico.com/library/thesocialcontract/thesocialcontracttoc.htm Prezentacije biblioteke Mondo Politico Rusoove knjige, ''Društveni ugovor'' ] * [http://www.espace-rousseau.ch Espace Rousseau], muzej * [https://web.archive.org/web/20050925010644/http://lucidcafe.com/lucidcafe/library/96jun/rousseau.html Jean-Jacques Rousseau: Filozof] * [https://web.archive.org/web/20051024032611/http://radicalacademy.com/philenlightenment.htm#rousseau Jean-Jacques Rousseau] * [https://web.archive.org/web/20050829193256/http://www.wsu.edu:8000/~dee/ENLIGHT/ROUSSEAU.HTM Evropsko prosvjetiteljstvo: Žan Žak Ruso] * [http://www.feralchildren.com/en/pager.php?df=yousef2001 Ruso] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729013048/http://www.feralchildren.com/en/pager.php?df=yousef2001 |date=29. 7. 2020 }}, članak{{Commonscat}} {{Wikicitat|Jean-Jacques Rousseau}} ==Dodatna literatura== * {{Citation |last=Abizadeh |first=Arash |year=2001 |url=http://abizadeh.wix.com/arash#!Article-Banishing-the-Particular-Rousseau-on-Rhetoric-Patrie-and-the-Passions/c22zv/558b7d920cf20d45521d3cc5 |title=Banishing the Particular: Rousseau on Rhetoric, ''Patrie,'' and the Passions |journal=Political Theory |volume=29 |issue=4 |pages=556–582 |doi=10.1177/0090591701029004005 |s2cid=154733748 |ref=none |access-date=8. 7. 2015 |archive-date=7. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160807114607/http://abizadeh.wix.com/arash#!Article-Banishing-the-Particular-Rousseau-on-Rhetoric-Patrie-and-the-Passions/c22zv/558b7d920cf20d45521d3cc5 |url-status=live}} * {{Citation |last=Bertram |first=Christopher |year=2003 |title=Rousseau and The Social Contract |location=London, England |publisher=Routledge |ref=none}} * Raymond Birn, “Forging Rousseau: print, commerce and cultural manipulation in the late Enlightenment” (''SVEC'' 2001:08). * {{Citation |author-link=Ernst Cassirer |last=Cassirer |first=Ernst |year=1945 |title=Rousseau, Kant, Goethe |publisher=Princeton University Press |ref=none}} * {{Citation |last=Cassirer |first=Ernst |orig-date=1935 |year=1989 |title=The Question of Jean-Jacques Rousseau |editor-first=Peter |editor-last=Gay |others=Series editor, [[Jacques Barzun]] |publisher=Yale University Press |author-mask=3 |ref=none}} * {{Citation |last=Conrad |first=Felicity |year=2008 |title=Rousseau Gets Spanked, or, Chomsky's Revenge |journal=The Journal of POLI 433 |volume=1 |issue=1 |pages=1–24 |ref=none}} * Cooper, Laurence (1999).'' Rousseau, Nature and the Problem of the Good Life''. Pennsylvania: Pennsylvania State University Press * {{Citation |last1=Cottret |first1=Monique |last2=Cottret |first2=Bernard |author-link=Bernard Cottret |title=Jean-Jacques Rousseau en son temps |language=fr |location=Paris |publisher=Perrin |year=2005 |ref=none}} * [[Maurice Cranston|Cranston, Maurice]] (1982). ''[[Jean-Jacques: The Early Life and Work]]''. New York: Norton * {{Citation |last=Cranston |first=Maurice |year=1991 |title=The Noble Savage |journal=The Scientific Monthly |volume=36 |issue=3 |page=250 |location=Chicago, Illinois |author-mask=3 |bibcode=1933SciMo..36..250M |ref=none}} * Dent, Nicholas J. H. (1988). ''Rousseau: An Introduction to his Psychological, Social, and Political Theory''. Oxford: Blackwell * {{Citation |last=Dent |first=Nicholas JH |year=1992 |title=A Rousseau Dictionary |location=Oxford, England |publisher=Blackwell |author-mask=3 |ref=none}}. * {{Citation |last=Dent |first=Nicholas JH |year=2005 |title=Rousseau |location=London |publisher=Routledge |author-mask=3 |ref=none}} * Derathé, Robert (1948)''. Le Rationalism de J.-J. Rousseau''. Press Universitaires de France * {{Citation |last=Derathé |first=Robert |orig-date=1950 |year=1988 |title=Jean-Jacques Rousseau et la Science Politique de Son Temps |language=fr |location=Paris |publisher=Vrin |author-mask=3 |ref=none}} * [[Derrida, Jacques]] (1976). ''Of Grammatology'', trans. Gayatri Chakravorty Spivak. Baltimore: Johns Hopkins Press * Farrell, John (2006). ''Paranoia and Modernity: Cervantes to Rousseau.'' New York: Cornell University Press * {{Citation |author-link=Bernard Faÿ |last=Faÿ |first=Bernard |year=1974 |title=Jean-Jacques Rousseau ou le Rêve de la vie |language=fr |location=Paris |publisher=Perrin |ref=none}} * Garrard, Graeme (2003). ''Rousseau's Counter-Enlightenment: A Republican Critique of the Philosophes''. Albany: State University of New York Press * Garrard, Graeme (2014). "Rousseau, Happiness and Human Nature," ''Political Studies'', Vol. 62, No. 1, str. 70–82. * Garrard, Graeme (2021). "Children of the State: Rousseau's Republican Educational Theory and Child Abandonment," ''Educational History'', Vol. 50, No. 2, str. 147–160. * [[David Gauthier|Gauthier, David]] (2006). ''Rousseau: The Sentiment of Existence''. Cambridge: Cambridge University Press * Hendel, Charles W. (1934). ''Jean-Jacques Rousseau: Moralist''. 2 Vols. (1934) Indianapolis, IN: Bobbs Merrill * {{cite journal |last=de Jouvenel |first=Bertrand |author-link=Bertrand de Jouvenel |year=1962 |title=Rousseau the Pessimistic Evolutionist |journal=Yale French Studies |issue=27 |pages=83–96 |ref=none}} * Kanzler, Peter. The Leviathan (1651), The Two Treatises of Government (1689), The Social Contract (1762), The Constitution of Pennsylvania (1776), 2020. {{ISBN|978-1-716-89340-7}} * [[George Kateb|Kateb, George]] (1961). "Aspects of Rousseau's Political Thought", ''Political Science Quarterly'', December 1961 * Christopher Kelly, ''Rousseau’s Exemplary Life: the "Confessions" as political philosophy'', Ithaca: Cornell, 1987. * Christopher Kelly, ''Rousseau as Author'', University of Chicago Press, 2003. * [[Dimitri Kitsikis|Kitsikis, Dimitri]] (2006). ''Jean-Jacques Rousseau et les origines françaises du fascisme''. Nantes: Ars Magna Editions * {{cite encyclopedia |last=Kuznicki |first=Jason |editor-first=Ronald |editor-last=Hamowy |editor-link=Ronald Hamowy |encyclopedia=The Encyclopedia of Libertarianism |url=https://books.google.com/books?id=yxNgXs3TkJYC |year=2008 |publisher=[[SAGE Publishing|Sage]]; [[Cato Institute]] |location=Thousand Oaks, CA |doi=10.4135/9781412965811.n272 |isbn=978-1412965804 |oclc=750831024 |lccn=2008009151 |pages=444–445 |chapter=Rousseau, Jean-Jacques (1712–1778) |chapter-url=https://sk.sagepub.com/reference/libertarianism/n272.xml}} * [[Gilbert LaFreniere|LaFreniere, Gilbert F.]] (1990). "Rousseau and the European Roots of Environmentalism." ''Environmental History Review'' 14 (No. 4): str. 41–72 * Lange, Lynda (2002). ''Feminist Interpretations of Jean-Jacques Rousseau''. University Park: Penn State University Press * Maguire, Matthew (2006). ''The Conversion of the Imagination: from Pascal through Rousseau to Tocqueville''. Harvard University Press * Marks, Jonathan (2005). ''Perfection and Disharmony in the Thought of Jean-Jacques Rousseau''. Cambridge: Cambridge University Press * [[Roger Masters|Masters, Roger]] (ed.), 1964. ''The First and Second Discourses by Jean-Jacques Rousseau'', translated by Roger D Masters and Judith R Masters. New York: St. Martin's Press. {{ISBN|978-0-312-69440-1}} * Masters, Roger 1968. ''The Political Philosophy of Rousseau''. Princeton, New Jersey, Princeton University Press ({{ISBN|978-0-691-01989-5}}), also available in French ({{ISBN|978-2-84788-000-7}}) * {{Citation |last=McCarthy |first=Vincent A |year=2009 |contribution=Jean-Jacques Rousseau: Presence and Absence |title=Kierkegaard and the Renaissance and Modern Traditions |editor-first=Jon |editor-last=Stewart |place=Farnham |publisher=Ashgate |isbn=978-0-7546-6818-3 |ref=none}} * Christie McDonald and Stanley Hoffman (eds.), ''Rousseau and Freedom'', Cambridge University Press, 2010. * Melzer, Arthur (1990). ''The Natural Goodness of Man: On the System of Rousseau's Thought''. Chicago: University of Chicago Press * Paiva, Wilson (2019). [https://www.revistas.usp.br/ep/article/view/162558/156385 ''Discussing human connectivity in Rousseau as a pedagogical issue'']. Article available at: {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211116122626/https://www.revistas.usp.br/ep/article/view/162558/156385 |date=16. 11. 2021 }} * [[Carole Pateman|Pateman, Carole]] (1979). ''The Problem of Political Obligation: A Critical Analysis of Liberal Theory''. Chichester: John Wiley & Sons * {{Citation |author-link=Patrick T. Riley |last=Riley |first=Patrick |year=1970 |title=A Possible Explanation of the General Will |journal=American Political Science Review |volume=64 |issue=1 |page=88 |doi=10.2307/1955615 |jstor=1955615 |s2cid=146570433 |ref=none}} * {{Citation |last=Riley |first=Patrick |year=1978 |title=General Will Before Rousseau |journal=Political Theory |volume=6 |number=4 |pages=485–516 |author-mask=3 |doi=10.1177/009059177800600404 |s2cid=150956456 |ref=none}} * Riley, Patrick (ed.) (2001). ''The Cambridge Companion to Rousseau''. Cambridge: Cambridge University Press * Robinson, Dave & Groves, Judy (2003). ''Introducing Political Philosophy''. Icon Books. {{ISBN|978-1-84046-450-4}} * {{Citation |editor-first=Roger |editor-last=Masters |year=1978 |title=On the Social Contract, with the Geneva Manuscript and Political Economy |first=Jean-Jacques |last=Rousseau |translator-first=Judith R. |translator-last=Masters |location=New York |publisher=St Martin's Press |isbn=978-0-312-69446-3 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/onsocialcontract00rous |ref=none}} * {{cite book |last=Rousseau |first=Jean-Jacques |url=https://books.google.com/books?id=RPBcAAAAcAAJ |title=Letters on the Elements of Botany: Addressed to a Lady |publisher=B. and J. White |year=1794 |edition=4th |location=Cambridge |translator-last=Martyn |translator-first=Thomas |access-date=19. 4. 2021 |archive-date=19. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419021532/https://books.google.com/books?id=RPBcAAAAcAAJ |url-status=live}} * {{Citation |editor-last=Scott |editor-first=John T. |year=2006 |title=Jean Jacques Rousseau |volume=3: Critical Assessments of Leading Political Philosophers |location=New York |publisher=Routledge |ref=none}} * Schaeffer, Denise. (2014) ''Rousseau on Education, Freedom, and Judgment''. Pennsylvania State University Press * Simpson, Matthew (2006). ''Rousseau's Theory of Freedom''. London: Continuum Books * {{Citation |last=Simpson |first=Matthew |year=2007 |title=Rousseau: Guide for the Perplexed |location=London, England |publisher=Continuum Books |author-mask=3 |ref=none}} * [[Jean Starobinski|Starobinski, Jean]] (1988). ''Jean-Jacques Rousseau: Transparency and Obstruction''. Chicago: University of Chicago Press * [[Strauss, Leo]] (1953). ''Natural Right and History''. Chicago: University of Chicago Press, chap. 6A * {{Citation |last=Strauss |first=Leo |year=1947 |title=On the Intention of Rousseau |journal=Social Research |volume=14 |pages=455–487 |ref=none}} * Strong, Tracy B. (2002). ''Jean Jacques Rousseau and the Politics of the Ordinary''. Lanham, MD: Rowman and Littlefield * [[Jacob Talmon|Talmon, Jacob R.]] (1952). ''The Origins of Totalitarian Democracy''. New York: W.W. Norton. * {{Citation |last=Virioli |first=Maurizio |orig-date=1988 |year=2003 |title=Jean-Jacques Rousseau and the "Well-Ordered Society" |translator-last=Hanson |translator-first=Derek |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-53138-2 |ref=none}} * Williams, David Lay (2007). ''Rousseau's Platonic Enlightenment''. Pennsylvania State University Press * {{Citation |last=Williams |first=David Lay |year=2014 |title=Rousseau's "Social Contract": An Introduction |publisher=Cambridge University Press |author-mask=3 |ref=none}} * Wokler, Robert. (1995). ''Rousseau''. Oxford: Oxford University Press. * {{Citation |last=Wokler |first=Robert |year=2012 |title=Rousseau, the Age of Enlightenment, and Their Legacies |editor-first=Bryan |editor-last=Garsten |others=introduction by Christopher Brooke |author-mask=3 |ref=none}} * Wraight, Christopher D. (2008), ''Rousseau's The Social Contract: A Reader's Guide''. London: Continuum Books. {{klasicizam i prosvjetiteljstvo}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija obrazovanja}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rousseau, Jean-Jacques}} [[Kategorija:Rođeni 1712.]] [[Kategorija:Umrli 1778.]] [[Kategorija:Biografije, Ženeva]] [[Kategorija:Švicarski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] qsr5uyzejm6rzjjzndzglen7gyqk7fl Smederevo 0 5581 3899939 3874895 2026-06-23T04:50:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Srbiji | ime = Smederevo | vrsta = Grad | službeni_naziv = Смедерево | slogan = | slika = Smederevo collage.jpg | opis_slike = Znamenitosti Smedereva | grb = Smederevo coat of arms.gif | veličina_slike = | okrug = [[Podunavski upravni okrug|Podunavski]] | općina = | nadmorska_visina = 73 | širina_stepeni = 44| širina_minuta = 39| širina_sekundi = 36| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 20| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 48| dužina_IZ = E | površina_metro = 484 | stanovništvo_urban = 64175 | stanovništvo_metro = 108209 | stanovništvo urban godina = 2011 | stanovništvo procjena godina = | stanovništvo_gustoća = 223.5 | poštanski_broj = 11300 | pozivni broj = (+381) 026 | gradonačelnik = Jasna Avramović | gradonačelnik_stranka = SNS | autooznaka = SD | kod = | web_stranica = http://www.smederevo.org.rs }} '''Smederevo''' je grad u [[Srbija|Srbiji]], na desnoj obali [[Dunav]]a, 46&nbsp;km istočno od [[Beograd]]a. Prema [[Popis stanovništva u Srbiji 2011 (Smederevo)|popisu iz 2011]], grad ima 64.175, dok u općini živi oko 109.809 stanovnika.<ref name="PS">{{Cite web |url=http://popis2011.stat.rs/ |title=Zvanični rezultati popisa na službenoj stranici Republičkog zavoda za statistiku Srbije |access-date=8. 5. 2014 |archive-date=4. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220304180426/http://popis2011.stat.rs/ |url-status=dead }}</ref> Grad je poznat po [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] [[tvrđava|tvrđavi]]. Osnovao ga je 1430. tadašnji srpski vladar (despot) [[Đurađ Branković]]. Tada i postaje prijestonica s obzirom na to da je dotadašnja ([[Beograd]]) pala u ruke [[Ugarska|Ugarske]]. Spomenuti srednjovjekovni [[Smederevska tvrđava|grad-tvrđava]] predstavlja najveću [[ravnica|ravničarsku]] [[tvrđava|tvrđavu]] u [[Evropa|Evropi]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Smederevo}} * [https://web.archive.org/web/20141107040648/http://www.360serbia.com/gradovi/virtuelna-setnja-smederevskom-tvrdavom/ Virtuelna šetnja Smederevom] * [http://www.smederevo.org.rs Općina Smederevo]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120913064018/http://smederevo.org.rs/ |date=13. 9. 2012 }} {{stub-grad-Srbija}} {{Smederevo}} {{Podunavski upravni okrug}} {{Općine u Srbiji}} {{Dunav}} [[Kategorija:Gradovi u Srbiji]] [[Kategorija:Gradovi u Podunavskom okrugu]] [[Kategorija:Gradovi Južne i istočne Srbije]] [[Kategorija:Smederevo|*]] [[Kategorija:Naselja na Dunavu]] q5ropve4vzh674jnh29s6px6oml2wq4 Svrzina kuća 0 7337 3899718 3804348 2026-06-22T12:25:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899718 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|desno|Svrzina kuća]] '''Svrzina kuća''' je privatna kuća u [[Sarajevo|Sarajevu]] izgrađena u tradicionalnom bosanskom stilu, koja danas služi kao muzej [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|bosanske arhitekture]].<ref>{{Cite web|url=http://muzejsarajeva.ba/bs/dani-kantona-dan-noc-muzejadepandansi/svrzina-kuca|title=Svrzina kuća {{!}} Muzej Sarajeva|website=muzejsarajeva.ba|language=en|access-date=24. 5. 2017|archive-date=15. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180815040826/http://muzejsarajeva.ba/bs/dani-kantona-dan-noc-muzejadepandansi/svrzina-kuca|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.starigrad.ba/v2/single_kulturna_znamenitost.php?id=4|title=Svrzina kuća|website=Novinska agencija Patria|language=en-US|access-date=24. 5. 2017|archive-date=4. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170804013715/http://starigrad.ba/v2/single_kulturna_znamenitost.php?id=4|url-status=dead}}</ref> Kuća je apsolutno čuvala intimu porodičnog života i pružala uvid u život [[sokak]]a. Ona je najljepši očuvani primjerak izuzetnosti sarajevskog stambenog graditeljstva u osmanskom periodu. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2515|title=Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika|date=24. 5. 2017|access-date=24. 5. 2017|archive-date=24. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170524170349/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2515|url-status=bot: unknown}}</ref> Svrzina kuća se navodi u mnogim arhitektonskim naučnim teorijama kao primjer [[Gradska bosanska kuća osmanskog doba|bosanske arhitekture osmanskog perioda]], koja je definirala bosanski arhitektonski sklop. Po mnogim teorijama sastoji se iz sljedećih komponenata: ograda, koja je određivala ulicu i jasno odvajala privatni od javnog prostora, dvorište, koje je bilo obloženo oblim kamenom, radi lakšeg održavanja, [[šadrvan]], [[fontana]] ili [[česma]], koja je služila za održavanje higijene prije ulaska u kuću, [[hajat]], prizemlje, gdje se okupljala familija, te [[divanhana]] na spratu, koja je bila privatnog karaktera, a korištena uglavnom za odmor i uživanje pogleda na [[čaršija|čaršiju]] ili u prirodu. Kuća je posjedovala cvjetnjak [[đul-bašću]] i povrtnjak. Sagrađena je od nepečene cigle [[Ćerpić|čerpića]] i drveta. Kuću su karakterisala dva jasno odvojena dijela: muški i ženski, što govori o patrijarhalnim porodičnim odnosima, specifičnim za cjelokupni period osmanske vlasti, koji su se dugo zadržali i ostavili svoje tragove sve do novijeg vremena. Nakon završetka opsade Sarajeva, kuća je rekonstruisana i ponovo otvorena za javnost 1997. godine. Tokom 2005. godine izvršena je još jedna veća rekonstrukcija objekta. == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Svrzina kuća}} * [https://books.google.ba/books?id=lmenCgAAQBAJ&pg=PT363&dq=Svrzina+ku%C4%87a&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwi616-GgonUAhUDfhoKHY51BUYQ6AEINTAD#v=onepage&q=Svrzina%20ku%C4%87a&f=false Lonely Planet Europe], str 363, {{ISBN|9781743609736}} {{Muzeji u BiH}} {{Građevine u Sarajevu}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Kuće]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Gradska bosanska kuća osmanskog doba]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] 5qjh2g3p5kzcu2gev2dmwznx5oc2vp9 Vranduk (Zenica) 0 7373 3899719 3828314 2026-06-22T12:25:17Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Vranduk | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Zenica]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.2933 | dužina_stepeni = 17.904 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 447 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 162906<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=13. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11185 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Vranduk u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Vranduk''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Zenica|Zenici]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje Vranduk se nalazi oko 10&nbsp;km od centra [[Zenica|Zenice]] u centralnoj Bosni. Smješten je na lijevoj strani doline [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]]. Na ovom mjestu je rijeka Bosna najuža i ima izgled klanca. == Historija == [[Datoteka:Vranduk, nadvori hradu.jpg|mini|desno|265px|Tvrđava Vranduk]] === Vranduk u srednjem vijeku === Vranduk (Врандук, Vranduch) je i srednjovjekovna [[tvrđava]] sa [[podgrađe]]m ([[Varošište]]) u župi [[Brod (župa)|Brod]] u [[Contrata del re|kraljevoj zemlji]], i povremena vladarska rezidencija. U ranijoj prošlosti šire područje ima neriješeno pitanje o vezanosti za antičko naselje [[Arduba]]. [[Tvrđava Vranduk]] je podignuta na lijevoj obali [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] na vrhu nevelike klisure sa odbrambenom pozicijom kontrole doline rijeke Bosne na putu od [[Visoko]]g prema [[Sava|rijeci Savi]] (otuda naziv: „kapija Bosne“). Ulaz u tvrđavu je sa istočne strane, a u unutrašnjosti, okruženoj visokim zidinama i puškarnicama, ima izduženo dvorište (35x22 m), cisternu i četvrtastu kulu na sjevernoj strani. Vranduk se prvi put javlja u pisanim izvorima 11. marta [[1410]]. kada se dubrovački građani žale [[Sigismund Luksemburški|ugarskom vladaru Sigismundu]] na postupke njegove vojske (koju vodi [[Pavle Bešenji]]) koja je prodorom iz Vranduka ugrozila njihove trgovce u [[Visoko|Podvisokom]]. U podgrađu Vranduka je augusta [[1430]]. u dva navrata boravio kralj [[Tvrtko II Tvrtković]]. Uzima se da je ovdje svoje sjedište imao protivkralj [[Radivoj Ostojić]] ('de Vranduch'), brat kralja Stjepana Tomaša Ostojića. Februara [[1449]]. ''na Vranduku'' je bosanski kralj [[Stjepan Tomaš]] sklopio trgovačko društvo za promet srebrom sa [[Trogir]]aninom [[Nikola Testa|Nikolom Testom]]. Kralj Stjepan Tomaš je [[1447]]. u Vranduku sagradio crkvu [[Sveti Toma|sv. Tome]]. U podgrađu Vranduka bio je i franjevački samostan ([[1449]]), gdje se kao gvardijan spominje fra Stjepan. Dubrovački trgovci u svojim testamentima ostavljaju dio imovine crkvi u Podvranduku (la giesia de Soto Vranduch). Za samostan i crkvu tokom [[1462]]. ugovoren je tromjesečni rad šibenskog kipara Ivana Hrelića, učenika [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]]. U popisu iz 1468/69 Vranduk je pripadao kadiluku [[Bobovac]]. === Vranduk u novom vijeku === U osmanlijsko doba Vranduk postaje [[kasaba]], doživljava dograđivanja i urbanu [[Osmanlije|osmanlijsku]] [[Fizionomija|fizionomiju]]. Strateški položaj grada preusmjerio je i čuveni pohod [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697]]. koji ga nije mogao osvojiti. U Vranduku je [[1715]]-[[1773]]. sjedište Vrandučke [[Kapetanija|kapetanije]]. U [[18. vijek|18.]] i [[19. vijek]]u vrandučka tvrđava je bila prepoznatljiva po svome [[zatvor]]u za političke protivnike. U doba [[Omer-paša Latas|Omer paše Latasa]] tu je sjedište [[garnizon]]a a administrativno je pod jurisdikcijom [[naib]]a zeničke nahije. Šira austrougarska vojna operacija uz moderniji način ratovanja dovela je do lahkog osvajanja Vranduka [[1878]]. U novim okolnostima krajem [[19. vijek]]a Vranduk gubi raniji značaj. == Geografija == Vranduk se nalazi u Zeničkodobojskom kantonu. Ovo područje je uglavnom brdovito. Magistralni put M-17 ide uz rijeku Bosnu, pored Vranduka, gdje prolazi kroz dva veća tunela. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Vranduk | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 162906 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126) |work=fzs.ba |access-date= 13. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 13. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 447 | g2013_bosnjaci = 445 | g2013_bosanci = 1 | g2013_turci = 1 | g1991_ukupno = 625 | g1991_muslimani = 617 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 935 | g1981_muslimani = 890 | g1981_srbi = 33 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 6 | g1981_slovenci = 1 | g1971_ukupno = 932 | g1971_muslimani = 878 | g1971_srbi = 49 | g1971_hrvati = 1 | g1971_makedonci = 2 }} == Ekonomija == Veliki dio ove oblasti se koristi za potrebe poljoprivrede, uzgoj voća i povrća, govedarstvo, a proizvodnja je bazirana na zdravoj hrani, počevši sa mlijekom i mliječnim proizvodima, mesom i mesnim proizvodima, pa do proizvodnje voća. [[Poljoprivreda]] i ekološka proizvodnja hrane, [[rudarstvo]] i metalna obrada, drvna industrija, tekstil i kožna obrada su zastupljeni u ovom području. Grad Zenica je poznat kao industrijski centar, ne samo regije nego i cijele zemlje. U prošlosti je industrijom dominirala osnovna industrijska proizvodnja ([[čelik]], željezo i rudarstvo). Više od polovine te teritorije je danas prekriveno šumom. == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * [[Ljubomir Stojanović]], ''Старе српске повеље и писма'', I/2, [[Beograd]]-S. Karlovci 1934, 480-481. * [[Vladimir Ćorović]], ''Хисторија Босне'', Beograd 1940, 404, 444, 469, 477. * [[Hamdija Kreševljaković]], ''Stari bosanski gradovi, Naše starine 1'', Sarajevo 1953, 19-20. * [[Marko Vego]], ''Naselja bosanske srednjevjekovne države'', [[Sarajevo]] 1957, 133. * [[Pavao Anđelić]], [[Adem Handžić]] i [[Branka Raunig]], u „''Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura''“, [[Zenica]] 1973. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], ''Градска насеља средњовјековне босанске државе'', Sarajevo 1978, 81-83, 206, 287-290. * Pavao Anđelić, ''Vranduk'', u: ''Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine'', I, Sarajevo 1988, 205-206. * Desanka Kovačević-Kojić, ''Franjevci u gradskim naseljima sredenjovjekovne Bosne'', Radovi HDZU 3, Sarajevo 1995, 33-44. * [[Salih Jalimam]], Vranduk, Zenica 2004. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vranduk}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.zenica.ba/ Zvanični sajt grada Zenice] {{Grad Zenica}} [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Vladarski i vlasteoski dvorovi u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] aapsts3t9xdpwd8nom4e34fjs4qcx2r 1949. 0 7630 3899811 3847308 2026-06-22T14:14:19Z KWiki 9400 /* Juli */ 3899811 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Multiple image|image_style=border:none;|perrow=3/2/3|image1=CMB_Timeline300_no_WMAP.jpg|image4=Mao_Proclaiming_New_China.JPG|image7=Fiat_G.212_I-ELCE_tragedia_Superga.jpg|image2=NATOTreatyCopyAuthenticationPage.jpg|image5=EDSAC_(19).jpg|image8=Bundesarchiv_Bild_183-R78214,_Prüm,_Zerstörung_nach_Explosion.jpg|image3=Kemi_strikes_1949.jpg|image9=A-bomb (RDS-1).jpg|total_width=335|footer=Odozgo prema dole, slijeva nadesno: britanski astronom [[Fred Hoyle]] smišlja pojam [[Big Bang]]; potpisan je Sjevernoatlantski ugovor, formirajući [[NATO]]; Sukob policije i demonstranata tokom [[štrajk Kemi 1949.|štrajka Kemi 1949.]]; [[EDSAC]] je drugi elektronski digitalni računar sa memorisanim programom koji ide u redovan servis; Izrađena je prva sovjetska atomska bomba, [[RDS-1]]; Razaranja nakon [[eksplozije Prüm]] u Njemačkoj; Olupina Avio Linee Italiane [[Fiat G.212]] nakon [[Superga vazdušna katastrofa|Superga katastrofe]]; [[Mao Zedong]] proglašava [[Proglašenje Narodne Republike Kine|utemeljenje]] [[Narodne Republike Kine]].}} [[Datoteka:VW_Standard,_Bj1950_2005-09-17.jpg|mini|120x120piksel|[[17. januar]]: [[Volkswagen Buba|Buba]] u SAD]] [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|desno|mini|172x172piksel|[[Konrad Adenauer]].]] [[Datoteka:Flag_of_the_People's_Republic_of_China.svg|mini|130x130piksel|[[1. oktobar]]: Osnovana Narodna Republika Kina.]] [[Datoteka:Flag_of_East_Germany.svg|mini|130x130piksel|[[7. oktobar]] : Osnovana [[Istočna Njemačka|Njemačka Demokratska Republika]].]] [[Datoteka:Soekarno.jpg|mini|119x119piksel|[[16. decembar]] : [[Sukarno]], prvi predsjednik [[Indonezija|Indonezije]]]] [[Datoteka:Mao,_Bulganin,_Stalin,_Ulbricht_Tsedenbal.jpeg|mini|100x100piksel|Proslava 70. rođendana Josifa Staljina (21. decembra 1949.)]] {{Godina u drugim kalendarima}}'''1949.''' ([[Rimski brojevi|MCMXLIX]]) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1949. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 949. godina 2. milenija, 49. godina 20. stoljeća i 10. i posljednja godina decenije 1940-ih. == Događaji == * [[19. mart]] – Održana [[6. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[4. april]] – Osnovan [[NATO]], Sjevernoatlanski vojni savez * [[29. septembar]] - [[Sovjetski Savez]] otkazao je sporazum prijateljstva s [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavijom]] koji je bio sklopljen 11. aprila 1945. * [[1. novembar]] – Objavljeno prvo izdanje njemačkih novina [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]. * [[26. novembar]] – [[Indija]] prihvatila ustav kao federalna republika u okviru britanskog Komonvelta. * [[2. decembar]] – Zvanično počeo sa radom [[Univerzitet u Sarajevu]]. * [[7. decembar]] – [[Čang Kaj-šek|Čang Kaj-Šek]] je na ostrvu [[Tajvan]] ([[Formoza]]), gde je sa ostacima svoje vojske pobjegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke armije [[Kina|Kine]], proglasio državu i ustanovio vladu. * [[8. decembar]] – Generalna skupština [[UN]] zatražila je od svjetskih sila da priznaju nezavisnost [[Kina|Kine]] poslije bjekstva [[Čang Kaj-šek]]a na [[Tajvan]]. == 1949. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] ** [[Nijaz Duraković]], bosanskohercegovački političar ** [[Johnny Ruger]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[10. januar]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er * [[15. januar]] – [[Zsófia Balla]], mađarska pjesnikinja === Februar === * [[8. februar]] – [[Lyle Nelson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[20. februar]] – [[Günter Bartnik]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[22. februar]] – [[Niki Lauda]], austrijski vozač Formule 1, trostruki svjetski prvak === Mart === * [[3. mart]] – [[Jüri Allik]], [[Estonija|estonski]] psiholog * [[21. mart]] – [[Slavoj Žižek]], slovenski psihoanalitičar i filozof * [[30. mart]] – [[Krunoslav Cigoj]], hrvatski operni pjevač === April === * [[6. april]] – [[Horst Ludwig Störmer]], njemački fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1998. * [[17. april]] – [[Peter Dascoulias]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[20. april]] – [[Jessica Lange]], američka glumica === Maj === * [[23. maj]] – [[Alan Garcia]], predsjednik Perua === Juni === * [[5. juni]] – [[Ján Húska]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[30. juni]] – [[Alain Finkielkraut]], francuki filozof i esejist === Juli === * [[3. juli]] – [[Masato Harada]], japanski glumac i režiser * [[4. juli]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica * [[21. juli]] – [[Bruno Langer]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] rok-muzičar * [[31. juli]] – [[Muris Čičić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesor ekonomije i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] === August === * [[3. august]] – [[Erato Kozakou-Marcoullis]], kiparska političarka * [[14. august]] – [[Morten Olsen]], danski nogometaš i trener * [[20. august]] - [[Ivan Čavlović]], bosanskohercegovački muzikolog, kompozitor i publicist * [[28. august]] – [[Svetislav Pešić]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] [[košarka]]š i [[srbija]]nski trener === Septembar === * [[9. septembar]] – [[Judd Bankert]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Guam na Olimpijskim igrama|Guam]] * [[18. septembar]] – [[Peter Shilton]], [[Engleska|engleski]] nogometni golman; * [[23. septembar]] ** [[Bruce Springsteen]], američki rock-muzičar ** [[Jelena Guskova]], ruska historičarka i članica SANU * [[25. septembar]] – [[Pedro Almodóvar]], [[Španija|španski]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]] * [[26. septembar]] – [[Eloy Inos]], američki političar, 8. guverner [[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjevernomarijanskih ostrva]] * [[30. septembar]] – [[Flora Brovina]], kosovska političarka, pjesnikinja, pedijatar i aktivistica za prava žena === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Armand Assante]], američki glumac * [[20. oktobar]] – [[Rezak Hukanović]], bosanskohercegovački pisac === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Alija Pirić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[profesor]] [[književnost]]i i [[književna kritika|književni kritičar]] * [[18. novembar]] – [[Blagoje Govedarica]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog * [[24. novembar]] – [[Erwin Neutzsky-Wulff]], [[Danska|danski]] pisac [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[horor]]-romana === Decembar === * [[1. decembar]] ** [[Pablo Escobar]], [[kolumbija|kolumbijski]] šef narkokartela ** [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik * [[6. decembar]] – [[Vlado Pravdić]], muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]] * [[8. decembar]] – [[Robert Sternberg]], američki psiholog * [[17. decembar]] – [[Karl-Heinz Menz]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[25. decembar]] – [[Sissy Spacek]], američka glumica == Umrli == === Januar=== === Februar === * [[24. februar]] – [[Janko Leskovar]], hrvatski književnik === Mart === === April === * [[29. april]] – [[Slavko Rodić]], [[Narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === === Juni === * [[10. juni]] – [[Sigrid Undset]], norveška književnica * [[19. juni]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski pjesnik === Juli === * [[8. juli]] ** [[Riccardo Pick-Mangiagalli]], italijanski kompozitor i pijanist ** [[Joaquín Torres García]], urugvajski slikar i pisac o umjetnosti === August === === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Richard Strauss]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor i dirigent === Oktobar === === Novembar === * [[2. novembar]] – [[Kosta Manojlović]], srpski kompozitor === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Hideki Yukawa]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William Giauque]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Walter Hess]], [[Švicarska]] ** [[Egas Moniz]], [[Portugal]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[William Faulkner]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[John Boyd Orr]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1949|1949.}} * http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/1503721.stm * https://web.archive.org/web/20070927222436/http://www.palkkatyolainen.fi/pt99/p990907-p2.html {{Normativna kontrola}} 2dudnj8qiinnpknqye5wgxmzh0pql56 Počitelj 0 8159 3899717 3827603 2026-06-22T12:25:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899717 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Počitelj (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Počitelj | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Počitelj (collage).jpg | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|23px|border]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | grad = [[Čapljina]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.1339 | dužina_stepeni = 17.7325 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 799 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 88305 | pozivni broj = (+387) 36 | matični broj = 110639<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=22. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10243 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Počitelj u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Počitelj''' je naseljeno mjesto u [[grad]]u [[Čapljina|Čapljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. Počitelj je historijsko naselje orijentalno-mediteranskog karaktera smješteno u dolini rijeke [[Neretva|Neretve]] i jedna od najljepših kulturno-historijskih cjelina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Grad je osnovan u 14. stoljeću. == Historija == === Porijeklo imena === Ime ''Počitelj'' ukazuje na arhaično porijeklo. [[Etimologija]] imena Počitelj nije riješena. Jedni smatraju da je ime Počitelj izvedeno od glagola počivati. Drugi izvori smatraju da je ime kastelana toga grada dalo gradu ime Počitelj; treći da su učeni ljudi 'poštovana gospoda' uslovili ime Počitelja; četvrti da se porijeklo imena Počitelja treba tražiti u hungarizmu 'čitelj', italijanski 'cittadela', kao izrazu za grad, utvrdu; peti da se radi o glagolu čitati. === Počitelj u srednjem vijeku === Počitelj predstavlja [[tvrđava|tvrđavu]] koja potječe iz srednjega vijeka. Nalazi se uz lijevu obalu rijeke [[neretva|Neretve]] kod [[Čapljina|Čapljine]]. [[Utvrda]] je štitila ulaz u dolinu donje Neretve na putu iz [[Drijeva]] prema [[bišće|Bišću]]. Prvi put se Počitelj navodi u povelji za [[vojvoda|vojvodu]] [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] 1444. (''Posichell, Vdobranah castello con lo contato''). Kasnije je pomenut ''1448'' (''castrum Beczitel'') i 1454. (''civitate Pozitell cum pertinentiis suis''). Dugo vremena pogrešno se smatralo da je u Počitelju bilo bosansko kraljevsko [[brodogradilište]] u 14. vijeku. Čuveni drugi novi grad kojeg je [[Tvrtko I. Kotromanić]] gradio 1383. u primorju zvao se [[Brštanik]]. On je pogrešno smještan kod Počitelja pa je i određena aktivnost oko Tvrtkovog brodogradilišta, a i prodaje soli, dovođena u vezu sa Počiteljem. Kasnije su historičari dokazali da je Brštanik bio dalje od Počitelja, pa je sve ostalo što se povezivalo za Počitelj ostalo bez ikakvoga osnova. Uprkos tome i danas se može pročitati u literaturi da je Počitelj zidao Tvrtko 1383, i da je tu bilo brodogradilište. Počitelj je imao značajnu ulogu u sukobima sa [[osmanlije|Osmanlijama]]. === Počitelj u novom vijeku === Počitelj se izgrađuje intenzivno od druge polovine 16. vijeka kroz plodonosno ukrštanje dviju graditeljskih tradicija - orijentalne i mediteranske. Počitelj je pretrpio veliku štetu tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, ali je značajan dio grada obnovljen. Sačuvano je graditeljsko kulturno blago - [[Šišman Ibrahim-pašina džamija]], [[Počiteljska sahat-kula]], [[medresa]], hamam, han, [[Gavrankapetanovića kuća|kuća Gavrankapetanovića]]. Kuća Gavrankapetanovića postala je dom umjetničke kolonije, pokrenute 1975. koja okuplja umjetnike u Počitelju. U januaru 2003. historijsko gradsko područje Počitelja proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=780 |title=Počitelj, historijsko – gradsko područje |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=22. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305032846/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=780 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Godine 2007. podnesena je kandidatura Počitelja za [[Svjetska baština|Svjetsku baštinu]] [[UNESCO]]-a.<ref>{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5092/ |title=The historic urban site of Počitelj |work=The United Nations Organization for Education (UNESCO) |access-date= 22. 10. 2015}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Počitelj | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 110639 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 799 | g2013_bosnjaci = 466 | g2013_srbi = 2 | g2013_hrvati = 316 | g2013_bosanci = 2 | g2013_muslimani = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 8 | g1991_ukupno = 905 | g1991_muslimani = 660 | g1991_srbi = 20 | g1991_hrvati = 172 | g1991_jugosloveni = 36 | g1981_ukupno = 888 | g1981_muslimani = 629 | g1981_srbi = 15 | g1981_hrvati = 182 | g1981_jugosloveni = 53 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 4 | g1981_albanci = 3 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 804 | g1971_muslimani = 605 | g1971_srbi = 15 | g1971_hrvati = 171 | g1971_jugosloveni = 6 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 2 | g1971_albanci = 2 }} == Galerija == {{refspisak|2}} [[Datoteka:Počitelj - panoramio (2).jpg|mini|215x215piksel|Han Počitelj]] <gallery> Datoteka:Pocitelj Castle.JPG|Kula Gavrankapetanovića Datoteka:Pociteljska sahat-kula.jpg|[[Sahat-kula]] u Počitelju Datoteka:Počitelj - pano.jpg|Počitelj Datoteka:Hajji Alija Mosque and Počitelj Fortress, Počitelj 2005.png|Panorama Počitelja </gallery> == Reference == == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Počitelj}} * [http://www.capljina.ba/ Zvanični sajt grada Čapljine] * [http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5092/ Kandidatura Počitelja za Svjetsku baštinu UNESCO-a] {{Općina Čapljina}} {{Neretva}} [[Kategorija:Počitelj|*]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Čapljini]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] n1r99xdoxi0s132i88cu4l8c1mm8hej Edmund Husserl 0 8383 3899733 3762826 2026-06-22T12:28:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899733 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Edmund Husserl 1900.jpg|mini|desno|Edmund Husserl]] '''Edmund Husserl''' ([[8. april]] [[1859]], [[Prostějov]], [[Austro-Ugarska]] - [[27. april]] [[1938]], [[Freiburg]]) je bio osnivač [[fenomenologija|fenomenologije]] i jedan od najuticajnijih filozofa 20. vijeka.<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Edmund-Husserl|title = Edmund Husserl {{!}} German philosopher|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 15. 3. 2016}}</ref> Njegovo djelo je utjecalo na [[egzistencijalizam|egzistencijaliste]] i na [[Martin Heidegger|Heideggera]]. Studirao je [[astronomija|astronomiju]], [[matematika|matematiku]], [[fizika|fiziku]] i [[filozofija|filozofiju]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]],<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Franz-Brentano|title = Franz Brentano {{!}} German philosopher|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 15. 3. 2016}}</ref> koji je veoma utjecao na Husserla. Poslije [[habilitacija|habilitacije]] je radio kao privatni docent i kasnije kao profesor filozofije na univerzitetima u [[Halle]]u i kasnije u [[Freiburg]]u. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Fenomenologija]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [http://www.husserlpage.com/ The Husserl Page (engl.)] * [http://www.husserl.net/ Husserl.net (engl.)] {{Wikicitat|Edmund Husserl}} {{Commonscat}} {{Kontinentalna filozofija}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Husserl,Edmund}} [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Rođeni 1859.]] [[Kategorija:Umrli 1938.]] [[Kategorija:Epistemolozi]] kxraitflq0bmaxzq2uslthvl1nojpr9 Karl Marx 0 8470 3899681 3849935 2026-06-22T12:16:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899681 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Karl Marx | slika = Karl Marx by John Jabez Edwin Mayall 1875 - Restored.png | veličina_slike = | opis = Marx 1875. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1818|5|5}} | mjesto_rođenja = [[Trier]], Njemačka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1883|3|14|1818|5|5}} | mjesto_smrti = London, Engleska | nacionalnost = | supružnik = Jenny von Westphalen (1843–1881) | djeca = 7 | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = [[Datoteka:Karl Marx Signature.svg|70p]] }} '''Karl Heinrich Marx''' (''Karl Marks''; [[5. maj]] [[1818]] – [[14. mart]] [[1883]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[Filozofija|filozof]],<ref name="DHM">[http://www.dhm.de/lemo/html/biografien/MarxKarl/ Biografija sa stranice] [[Deutsches Historisches Museum]] učitano 5.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> sociolog, [[historičar]] i revolucionar Karl Marx, je bez sumnje najutjecajniji [[Socijalizam|socijalistički]] mislilac koji se pojavio u 19. vijeku. Iako je uglavnom za svog života bio ignorisan od strane naučnika, njegove društvene, ekonomske i političke ideje bile su brzo prihvaćene u socijalističkom pokretu nakon njegove smrti 1883. godine. Do nedavno gotovo polovina stanovništva u svijetu živjela je pod režimima koji su tvrdili za sebe da su marksistički. Ovaj uspjeh je međutim značio da su prvobitne ideje Marksa često bile mijenjane, a njegova značenja prilagođavana mnogobrojnim političkim okolnostima.<ref>http://www.historyguide.org/intellect/marx.html</ref> Bio je [[Politika|politički]] [[Ekonomija|ekonomista]] kao i organizator "Međunarodnog udruženja radnika". U svojim razmišljanjima dotiče široku lepezu pitanja, razvijajući svoje revolucionarne teorije u periodu od četiri decenije počevši od [[1843]]. godine. Obrazložio je njegove teorije s namjerom da oslobodi najamne radnike ili radnike iz evropskih kapitalističkih društava tokom [[19. vijek]]a. On je tvrdio da je u cilju emancipacije čovječanstva od ekonomske dominacije potrebna socijalna revolucija. Predviđeni rezultat bi bio mijenjanje postojeće ekonomske strukture, i stvaranje društva u kojem imovina, a posebno sredstva za proizvodnju više neće biti u privatnom vlasništvu. Marksova teorija je bila razvijena u bliskoj saradnji s [[Friedrich Engels|Friedrichom Engelsom]]. Zajedno su bili uključeni u objašnjenju ljudske otuđenosti i dijalektičkog materijalizma. Marxova i Engelsova vizija je bila čisto materijalističko tumačenje ljudske prirode i razvoja u okviru prirode koja poziva na revoluciju. Ona je predstavljala materijalistički pogled na historiju, zasnovanu na dijalektici, koja je podržavala Marksovu teoriju političke ekonomije i njegov poziv na [[Revolucija|revoluciju]]. Ovo tumačenje se ističe zbog svoje teorije viška vrijednosti, kojom se tvrdi da bogatstvo [[Kapitalizam|kapitalističkog]] društva potiče isključivo iz izrabljivanja radnika. Marksova analiza vidi historiju ljudskog razvoja, kao niz klasnih borbi između radnika i vladajuće klase, tj. onih koji posjeduju sredstva za proizvodnju. Po Marksu, [[Feudalizam|feudalci]], vlasnici zemljišta i kapitalisti su zajedno uklješteni u borbi protiv vladavine radničke klase. Ova tvrdnja je sažeta u u poznatoj uvodnoj misli uvodnika u [[Manifest Komunističke partije|Komunističkom manifestu]]: "Historija svih do sada postojećih društava je historija borbe klasa." Marks je predvidio propast kapitalizma kroz revoluciju radničke klase koja bi dovela do utopijskog "''besklasnog društva''", gdje bi prema Marksu, {{Citat|"ljudi radili prema svojim mogućnostima i u skladu sa svojim potrebama" i "u kojem bi slobodan razvoj svakog čovjeka bio uslov za slobodan razvoj svih."}} <ref name="newworldencyclopedia">{{cite web|url=http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Karl_Marx|title=Karl Marx|work=newworldencyclopedia.org|access-date= 21. juli 2014.}}</ref> Marks se smatra jednom od najutjecajnijih ličnosti u ljudskoj historiji.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/461545.stm</ref> Mnogi radnički sindikati i političke stranke širom svijeta su pod utjecajem marksizma, dok neki podržavaju njegove ideološke varijante. Marks se obično navodi uz [[Emile Durkheim|Emila Durkheima]] i [[Max Weber|Maksa Webera]], kao jedan od tri glavna arhitekta moderne društvene nauke.<ref>http://plato.stanford.edu/entries/weber/</ref> == Biografija == [[Datoteka:Trier BW 2014-06-21 11-11-49.jpg|thumb|desno|200px|Marksova rodna kuća u njemačkom gradu Trieru.]] === Rane godine === Karl Heinrich Marx je bio jedan od devetoro djece, a roditelji su mu bili Heinrich Marx i Henrietta u gradu Trieru, Pruska. Njegov otac je bio uspješan advokat koji je poštovao [[Kant|Immanuela Kanta]] i [[Voltaire]]a, a bio je strastveni aktivista za pruske reforme. Iako su oba roditelja bili [[Jevreji|jevrejskog]] porijekla s [[rabin (vjerska titula)|rabinskim]] precima, njegov otac je prešao na [[hrišćanstvo]] 1816. godine. Ovo je vjerovatno bio profesionalni ustupak kao odgovor na zakon iz [[1815]]. godine kojim se zabranjuje Jevrejima pristup u visoko društvo. Kršten je kao [[Luteranizam|luteran]], a ne kao [[katolik]], koja je bila dominantna vjera u Trieru, jer je [[protestantizam]] "izjednačavan sa intelektualnom slobodom." <ref name="biography">http://www.biography.com/people/karl-marx-9401219</ref> === Obrazovanje === Marks je bio prosječan student. Bio je obrazovan kod kuće do njegove 12-e godine i proveo je pet godina od 1830-1835 u srednjoj [[Jezuiti|jezuitskoj]] školi u Trieru, u to vrijeme poznatoj kao ''Friedrich-Wilhelm gimnazija''. Direktor škole, prijatelj marksovog oca, liberalan i ljubitelj misli [[Emanuel Kant|Emanuela Kanta]] bio je poštovan od strane ljudi u Porajnju, ali sumnjiv lokalnim vlastima. Škola je bila pod nadzorom sve do policijske racije [[1832]]. godine. U oktobru [[1835]]. godine Marks je počeo da studira na univerzitetu u [[Bonn]]u. To je bilo mjesto živahne i buntovničke kulture, i Marks je sa entuzijazmom učestvovao u studentskom životu. U svoja dva semestra boravka na tom univerzitetu bio je u zatvoru zbog pijanstva i remećenja mira. Zbog nastalih dugova sudjelovao je u dvoboju. Na kraju godine, marksov otac je insistirao na tome da ga upiše na ozbiljniji [[Berlinski univerzitet|Univerzitet u Berlinu]]. U Berlinu je studirao pravo i filozofiju, a tu se upoznao sa filozofijom [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Georga Wilhelma Ffriedricha Hegela]], koji je bio profesor u [[Berlin]]u do svoje smrti [[1831]]. godine. U početku Marks nije bio ljubitelj misli profesora Hegela, ali se ubrzo priključio radikalnoj grupi studenata [[Mladohegelovci]] u kojoj su bili [[Bruno Bauer]] i [[Ludwig Feuerbach]], koji su kritikovali političke i vjerske ustanove iz tog vremena. [[1836]]. godine, u vrijeme kad je sve više bio politički radikalan, Marks se tajno vjerio sa Jenny von Westphalen, ženu iz ugledne porodice u Trieru koja je bila četiri godine starija od njega. To je zajedno sa njegovim povećanjem radikalizma izazvalo neodobravanje kod njegovog oca. U nizu pisama marksov otac je izrazio zabrinutost videći kod svog sina "demone" i opomenuo ga da ne shvata odgovornosti braka dovoljno ozbiljno, pogotovo što je njegova buduća supruga iz više klase. Marks se nije smirio. On je doktorirao na Univerzitetu Jena [[1841]]. godine, a doktorska teza je bila filozofija [[Epikur]]a. U to vrijeme Marks je po svojim pogledima bio idealistički hegelovac. Njegova radikalna politička orijentacija spriječila ga je da se zaposli kao nastavnik. Počeo je raditi kao novinar, a [[1842]]. godine postao je urednik ''Rheinische Zeitung'' liberalnog lista u [[Keln]]u. Samo godinu dana kasnije 1. aprila [[1843]]. godine vlada je naredila suzbijanje tog lista. Marks je dao ostavku 18. marta. Tri mjeseca kasnije u junu, on je na kraju oženio Jenny von Westphalen, a u oktobru iste godine preselili su se u [[Pariz]].<ref name="biography"/> === Pariz === Pariz je bio političko srce [[Evropa|Evrope]] 1843. godine. Tu je zajedno sa [[Arnold Ruge|Arnoldom Rugeom]] Marks osnovao politički časopis pod nazivom ''Deutsch-Französische Jahrbücher'' ([[bosanski]], njemačko-francuski godišnjaci). Samo jedan broj ovog političkog časopisa je bio objavljen prije nego što se pojavila filozofska razlika između Marksa i Rugea, što je dovelo do pada ovog časopisa. U augustu 1844. godine rad na ovom časopisu doveo je Marksa do upoznavanja sa saradnikom Friedrichom Engelsom koji će postati njegov saradnik i prijatelj do kraja njegovog života. Zajedno su počeli pisati kritiku filozofije Brune Bauera mladog hegelijanca i bivšeg prijatelja Karla Marksa. Rezultat prve saradnje Marksa i Engelsa je objavljivanje ''Svete porodice'' ([[engleski]], The Holy Family) [[1845]]. godine. Kasnije te iste godine Marks se preselio u [[Belgija|Belgiju]], nakon što je bio protjeran iz [[Francuska|Francuske]] dok je pisao za druge radikalne novine, ''Vorwärts'' (bosanski, Naprijed), koji je imao jake veze u organizaciji koja će kasnije postati [[Savez komunista]].<ref name="biography"/> === Brisel 1845 - 1848 === [[Datoteka:Communist-manifesto.png|thumb|250px|lijevo||Prvo izdanje ''Manifesta Komunističke partije'', objavljen na njemačkom jeziku 1848. godine.]] U [[Brisel]]u Marks se upoznao sa socijalizmom [[Moses Hess|Mosesa Hessa]], da bi na kraju u potpunosti prekinuo sa filozofijom mladih hegelijanaca. Dok je bio tamo napisao je djelo ''Njemačka ideologija'' u kojem je prvi put razvio svoju teoriju historijskog materijalizma. Nije mogao pronaći izdavača spremnog da to objavi tako da su ''Njemačka ideologija'' uz ''Teze o Feuerbachu'', koje su također napisane u to vrijeme objavljene tek nakon njegove smrti. Početkom [[1846]]. godine Marks je osnovao ''Komitet za komunističko dopisivanje'', u pokušaju da poveže socijaliste iz cijele Evrope. Inspirisani njegovim idejama socijalisti u [[Engleska|Engleskoj]] održavaju konferenciju i osnivaju Saveza komunista. [[1847]]. godine na sastanku Centralnog komiteta u [[London]]u ova organizacija je zamolila Marksa i Engelsa da napišu [[Manifest Komunističke partije]] ([[Njemački jezik|njem.]], Manifest der Kommunistischen Partei). Komunistički manifest, ime pod kojim je ovaj rad poznat je objavljen [[1848]]. godine, a ubrzo nakon toga, [[1849]]. godine Marks je protjeran iz Belgije. On je otišao u Francusku predviđajući socijalističku revoluciju, odakle je također protjeran. Pruska je odbila da mu ponovo da stalni boravak, tako da se Marks preselio u London.<ref name="biography"/> === London === U Londonu je pomogao u osnivanju Prosvjetnog društva njemačkih radnika, kao i u osnivanju novog sjedišta Saveza komunista. Nastavio je da radi kao novinar, uključujući i 10-godišnji mandat kao dopisnik za ''New York Daily Tribune'' od [[1852]]-[[1862]]. Međutim, nikako nije uspijevao da zaradi dovoljno za život tako da je u velikoj mjeri zavisio od [[Novac|novčane]] podrške Friedricha Engelsa. Marks je postao sve više usmjeravao svoju pažnju na kapitalizam i ekonomske teorije, a [[1867]]. godine objavio je prvi volumen knjige [[Das Kapital (knjiga Karla Marksa)|Das Kapital]]. Ostatak života je proveo u pisanju i revidiranju rukopisa za dodatna poglavlja ove knjige koju na kraju nije uspio da završi. Preostala dva toma su sastavljeni i objavljeni posthumno od strane Engelsa. Marks je umro od upale [[Pluća|plućne]] maramice u Londonu 14. marta 1883. godine. <ref name="biography"/> == Marksov dijalektički metod == Dijalektika je pojam preuzet od starih [[Grci|Grka]], kojim se po izvornom značenju kroz protivrječnosti mišljenja dva ili više sagovornika, dolazi do objektivne istine. Grci su razvili sistem naivne, zdravorazumske dijalektike, čiji je rodonačelnik [[Heraklit]]. Po njemu {{Citat|„Panta rei“, sve teče, ovaj život je vječna vatra, koja se s mjerom pali, i s mjerom gasi.}} Ali, Grci su dijalektiku, posebno [[Sokrat]], shvatali kroz protivrječnost suprostavljenih pojmova i koja je prevashodno bila pojmovno-teoretska, a ne definisana historijskom stvarnošću. [[Hegel]] će dijalektici, nastojati kroz svoju dijalektičku metodu, dati historijsko-stvarnosno značenje. On samu [[Historija|historiju]], materijalističku stvarnost, koristi kao sredstvo da bi dokazao kretanje duha, u onom što predstavlja nešto duhovno i određuje postojeći svijet društvenog života. Hegel je dijalektiku shvatao kao stalni razvoj duhovne materije, pa se iz tih razloga smatra da je njegov pristup historiji društva, države, čovjeka, duhovnog karaktera. Mada je duh materiji davao primat, ona je kod njega posebno u shvatanju historije prije države i društva materijalistički obojena. Osnova njegove dijalektike je tzv. dijalektička trijada, koja se odvija kroz logičke pojmove: teza, antiteza i sinteza. Na osnovu ove trijade može se u potpunosti shvatiti naša spoznaja, kritička spoznaja, kretanje cjelokupne historije, kao i razvoj prirode. Cjelokupna historija nije ništa drugo nego razvoj duhovne osnove, koja se ponovno ostvaruje kroz trijadu: subjektivni duh, objektivni duh i apsolutni duh. Sfera objektivnog duha je utemeljena na: običajnosti, moralu i [[Država|državi]]. Sfera apsolutnog duha na: filozofiji, [[Religija|religiji]] kao apsolutnim spoznajama svijeta i kraju historije. Kod Hegela, kada je riječ o dijalektici, riječ je o ideološko-filozofskoj konstrukciji. Ono što je vrijedno u ovoj konstrukciji jeste dijalektički metod, dijalektičke logičke kategorije, koje preuzima Marks i daje im stvarno, materijalističko određenje. Cjelokupnu historiju društva čovjeka, njegovu spoznaju, Marks sagledava kroz prizmu načina proizvodnje date epohe. Prema njemu ideje nisu osnova postojećeg svijeta i života, već je materijalni život taj koji određuje duhovni, politički, državni i pravni svijet činjenica. Kod njega je dijalektika, historija sama po sebi, kao historija klasnih materijalističkih borbi, sukob materijalnih interesa. Iz ovog sukoba se rađaju ideje, oblici društvene svijesti, političke grane i institucije. S pravom možemo reći da je marksistička dijalektika materijalistička. Na ovaj način marksovo učenje definišemo kao historijski materijalizam, a njegov dijalektički metod kao dijalektički materijalizam. Nastavljači marksovog djela, su ovaj njegov dijalektički materijalizam vulgarizirali. Materijalna proizvodnja, direktno bez stvaralačkog posredovanja čovjeka, mehanički određuje oblike društvene svijesti, političke i pravne institucije. Kada imamo ovo stanovište u okviru marksizma, da materijalna proizvodnja direktno, mehanički određuje odlike društvene svijesti, političke i pravne institucije, onda ovo stanovište definišemo kao ''VULGARNI MARKSIZAM'', vulgarni materijalizam. Tipični predstavnici vulgarnog marksizma su bili: [[Karl Kaucki]], [[Eduard Bernštajn]] i drugi. Usljed nedostatka vremena i prostora Marksu nije pošlo za rukom da na jednom mjestu sistematski izloži povratni uticaj oblika društvene svijesti, pravnih i političkih institucija, na materijalističku bazu društva. Iako se u njegovom opisu vidi koliko [[kultura]], oblici društvene svijesti, religija, [[ideologija]], [[književnost]], [[umjetnost]] nisu samo puki, mehanički izrazi date stvarnosti, nego proizvodi i rezultat slobodne, stvaralačke kreativnosti čovjeka i da imaju itekako povratno značenje i uticaj na dinamičku statiku socijalne baze društva. Marks je bio oduševljen [[Umjetnost stare Grčke|grčkom umjetnošću]], naročito epikom jednog [[Homer]]a, dramom jednog [[Shakespeare]]a. Uvijek je naglašavao koliko velika stvaralačka umjetnost, nadilazi svoje vrijeme i da izražava materijalnu osnovu tog vremena. Ako ga nadilazi, ona ima svoje vlastite imanentne zakone, nedostižne ideale ka kojima čovjek teži. Vulgarni marksista može dati objašnjenje jednog umjetničkog djela samo ako djelo vezuje direktno za materijalnu proizvodnju tog vremena, kada je ono nastalo. == Marksovo poimanje historije i društva == Kalr Marks nije historiju posmatrao kao jednu vrstu voluntarizma, već je historijske odrednice posmatrao kroz objektivne nužnosti klasne borbe između potčinjenih i vladajućih. Ova tzv. klasna materija određuje historijsko kretanje, koje je uvijek kretanje ka višem, pozitivnijem razvoju. Marks, (kada je riječ o poimanju historije) od [[Hegel]]a preuzima jedno dominantno načelo, da je stepen historijskog razvoja, uvijek proporcionalan stepenu razvoja ljudske slobode i općeljudske emancipacije. Mada preuzima ovo načelo od Hegela, on se s njim razilazi u jednom njegovom, drugom određenju. To je da Hegel polazi od načela, kada se kroz historijski proces stvara država, onda je historijski proces završen i to je kraj historije, jer je ostvaren najviši stepen slobode. Hegel polazi od osnovnog načela: '''“Ondje gdje je država, a ona je rezultanta historijskog procesa, tu se ostvaruje i najviši stepen slobode čovjeka, država se manifestuje kao druga strana, ili drugi oblik ljudske slobode.“''' Marks polazi od pretpostavke: '''“Ondje gdje je država, tu je vlast, moć, ona je negacija slobode čovjeka. Jer država je klasna tvorevina, a ondje gdje je vladavina, država, tu je na djelu političko otuđenje, nesloboda, ropstvo, podaništvo čovjeka kao takvog.“''' Marks cjelokupnu historiju, izuzev prvobitne zajednice, sagledava kao historiju '''klasnih borbi''', koja vodi ka razjašnjenju ovog klasnog antagonizma, u stvaranju jednog društva – socijalističkog, sa njegovom diktaturom proleterijata, kao prelaznog oblika ka komunizmu. To je poimanje historije, a u skladu s tim i društva, koje će Marks najbolje izraziti u svom jednom pismu upućenom [[1850te|1850-ih]] godina svom prijatelju Vajdmajeru, u kome kaže {{Citat|da njemu ne pripada zasluga u otkrivanju društvenih klasa, jer su klase prije njega otkrili historičari, u doba restauracije Tijer i Menje. Ono što njemu pripada, i što je otkrio jeste činjenica da je postojanje klasa vezano za određeni način materijalne proizvodnje, da klasna borba vodi diktaturi ploreterijata, i da diktatura proleterijata predstavlja samo prelazni oblik ka besklasnom društvu.}} [[Datoteka:MandK Industrial Revolution 1900.jpg|thumb|Marks je vjerovao da će se industrijski radnici (proleterijat) širom svijeta pobuniti.]] Ovaj njegov stav o historiji i društvu, koje treba doći, u sebi sadrži dosta onog problemsko-političkog, utopijskog, iako je pretendiralo da bude objektivno, naučno. U ovom stanovištu, ima (posebno u poimanju historije, njenom razrješenju, njenom kraju) dosta toga mesijanskog, u kojem je proleterijatu data uloga Mesije, Spasitelja, koje treba stvaranjem socijalističkog društva razriješiti sve probleme, ne samo date epohe, nego i cjelokupne historije čovječanstva. Ova programska, politička organizacija Marksa, koja je bila zvanično usvojena na kongresu [[Prva internacionala|Prve internacionale]] [[1864]]. godine, u sebi sadrži jednu vrstu političke teologije. Marks je društvo podijelio na dvije velike grupe: '''društvenu bazu i društvenu nadgradnju'''.<ref name="KM">Karl Marx, Friedrich Engels, 1848 [http://marxwirklichstudieren.files.wordpress.com/2012/11/manifest-kommentiert.pdf Manifest der Kommunistischen Partei (Manifest komunističke partije)] učitano 5.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> Pod društvenom bazom, on podrazumijeva način proizvodnje, materijalni život. Ovaj način proizvodnje materijalnog života je sastavljen od proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Proizvodne snage su sredstva proizvodnje i čovjek, kao temeljna proizvodna snaga društva. Proizvodni odnosi, su oni odnosi, u koje ljudi stupaju nužno, nezavisno od volje, u odnose proizvodnje. Ovi su odnosi određeni samim vlasničkim odnosima. Kada je riječ o vlasničkim odnosima prema Marksu, onaj koji je u materijalnoj proizvodnji vlasnik sredstava za proizvodnju, on je vladajući subjekt društva, države, prava, te je njegova svijest, vladajuća svijest date epohe. Pod društvenom nadgradnjom, Marks podrazumijeva državnu, pravnu, političku sferu, kao i oblike društvene svijesti. Pod oblicima društvene svijesti podrazumijevamo religiju, ideologiju, nauku, različite sadržaje, oblike [[umjetnost]]i, itd. Marks je uočio dualizam između građanskog društva i same države, a taj se dualizam prelama kroz sam život ljudi, gdje je on ljude u građanskom društvu definisao kao HOMO DUPLEX, tj. kroz ljude se prelamaju javna i privatna sfera. Privatna sfera je utemeljena na egoističkom interesu koji određuje individualno ponašanje pojedinca. Javna sfera, tj. politika i država su utemeljeni na općem interesu. Ovaj opći interes je apstraktan i on u potpunosti ne izražava interese i potrebe konkretnih individua. Kada je riječ o individualnosti, javna, politička sfera ne polazi od konkretnog individualizma, već od apstraktnog, pa je riječ o čovjeku kao apstraktnom građaninu. Ovaj pojam apstraktnog građanina, kao navodno slobodnog, Marks nastoji objasniti kroz samu sferu proizvodnih odnosa gdje je prema njemu, čovjek slobodan u dvostrukom smislu riječi, slobodan od sredstava za proizvodnju i slobodan da svoju radnu snagu na tržištu prodaje kome hoće. Prema Marxu, ovdje je riječ o formalnoj, lažnoj slobodi jer da bi čovjek živio, da bi obnavljao svakodnevno svoju biološku ili kulturnu egzistenciju, čovjek nužno mora prodavati svoju radnu snagu na tržištu. Prema njemu, čovjek može biti istinski slobodan stvaralac, kreativac, tek ako nadvlada ovu ekonomsku nužnost koja isključuje pojam i čin slobode. Stoga, on analizira i sam kapitalistički način proizvodnje koji prema njemu stvara realne pretpostavke istinske slobode čovjeka i njegove emancipacije i dolazi do fundamentalnog zaključka da je građansko društvo sa svojim načinom proizvodnje u totalnoj protivrječnosti. Marx spoznaje osnovni zakon samog građanskog načina proizvodnje, a to je da imamo na djelu sve više procese podruštvljavanja procesa proizvodnje, a način prisvajanja novostvorene vrijednosti je prevashodno privatnog karaktera. Drugi Marksov temeljni zakon po čemu je i danas aktuelan, je ZAKON O VIŠKU VRIJEDNOSTI, na kojem počiva cjelokupan kapitalistički sistem. Do ovog zakona je došao putem, analize strukture i funkcija kapitala, kao društvenog odnosa. Kada je riječ o strukturi kapitala Marks ga dijeli na dva dijela<ref name="KM"/>: 1. Stalni, nepromijenljivi ili sterilni kapital – riječ je o sredstvima za proizvodnju i sirovinama; 2. Promjenljivi kapital, ostvaren u radnoj snazi kao robi. Kapitalista na tržištu nalazi i jedan i drugi kapital, plaća radnu snagu i organizuje proces proizvodnje. U novostvorenoj vrijednosti, kada je proces proizvodnje završen, ovaj sterilni ili nepromjenjivi kapital prenosi samo jedan dio svoje vlastite vrijednosti, a ne stvara novu vrijednost. Novu vrijednost stvara promjenjivi kapital, radna snaga kao roba. Marks otkriva jednu specifičnost, koja je do tada bila nepoznata u historije političko-ekonomskih doktrina, tj. da je radna snaga takva vrsta robe, ako radnik, npr. radi 8 sati, on za 4 sata sa svojim društveno priznatim radom može stvoriti dio novostvorene vrijednosti koja će mu osigurati biološko i kulturno obnavljanje njega i njegove porodice. Postavlja se osnovno pitanje da ako radnik radi 8 sati, za 4 sata je osigurao svoju egzistenciju, šta je sa ostala 4 sata? Prema njemu je to višak vrijednosti koje prisvaja kapitalista, pa na ovom višku počiva cjelokupni kapitalistički sistem, kako njegova baza tako i njegova nadgradnja.<ref name="KM"/> Treći zakon koji je Marx nastojao objasniti kao naučnik, je ZAKON O TENDENCIJSKOM PADU PROSJEČNE PROFITNE STOPE.<ref name="KM"/> Ako kapitalista sa razvojem nauke i tehnike sve više ulaže u tehničko naučni proces proizvodnje, a prema njemu sterilni kapital ne stvara novu vrijednost (profit), onda se postavlja osnovno pitanje, zašto stalno ulaganje kapitala u nauku i njenu tehničku primjenu? Upravo iz tih razloga da bi se uvećao profit što je pokazala savremena praksa građanskog svijeta, jer za razvoj nauke i tehničke primjene u proizvodnom procesu glavnu ulogu ima tehnika, a sve manje radna snaga kao takva. Npr. danas u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]] u novostvorenoj vrijednosti nauka i tehnika učestvuje sa 95%, a radna snaga sa 5%. Marks je posmatrao ovaj tendencijski pad prosječne profitne stope kao jednu vrstu samotoka vlastitog kretanja kapitala, ka svom vlastitom uništenju, ka jednom haosu koji će sam od sebe stvoriti jedno novo društvo – socijalizam, odnosno komunizam. [[Datoteka:Warren Buffett KU Visit.jpg|thumb|lijevo|150px|Filantrop i milijarder [[Warren Buffett]] je 2005. godine i još jednom 2006. godine izjavio svoj stav da njegova klasa "klasa bogatih" vrši klasni rat protiv svjetskog stanovništva.]] On je cjelokupnu problematiku građanskog svijeta, koja je nezavisno od bilo čega u odnosu na predhodne društveno-ekonomske formacije, bio najprogresivniji svijet, koji je stvorio pretpostavke za nesmetani razvoj nauke i tehnike do interkontinentalnih razmjera. Marx je smatrao da s bogatstvom i emancipatorskom ulogom tog građanskog svijeta na uvećano bogatstvo, sve više raste njegova bijeda radništva, što je pogrešno, pa je on u kategoriji te opće bijede vidio i pretpostavku same socijalne revolucije. Međutim, niko nije bolje na naučnom nivou objasnio strukturu odnosa kapitala građanskog društva kao Karl Marks. On je spoznao zakon akumulacije, centralizaciju kapitala, teoriju viška vrijednosti, prostu i proširenu produkciju. Zatim u drugoj polovini [[19. vijek]]a uočio je dvije glavne tendencije građanskog svijeta koje će u [[20. vijek]]a postati opća zakonitost kapitalističkog načina proizvodnje. U klasičnom odnosu kapitala sve do prve polovine 19. vijeka kapitalista je bio istovremeno vlasnik sredstava za proizvodnju i organiziator proizvodnog procesa. U drugoj polovini 19. vijeka kada tehnika kao primijenjena nauka postaje odnos proizvodnje i stvaranja kapitala. Ove funkcije vlasništva i upravljanja kapitalom se razdvajaju u proizvodni proces upravljanja kapitalističkim načinom proizvodnje u koji ulaze stručnjaci različitih profila i oni predstavljaju jednu novu proizvodno organsku strukturu koja je dominantna u proizvodnom procesu, a definišemo je kao vladavinu tehničke strukture. Sada je na djelu tehnička, humanistička inteligencija iz svih oblasti naučnih sredstava koja ima odlučujuću ulogu ne samo u proizvodnom procesu, već i u društvu kao cjelini. Ovdje je riječ o osnovnoj promjeni društvenog odnosa, jer kapitalista kao vlasnik sredstava za proizvodnju nije više glavna ekonomska snaga, čime se mijenja socijalna struktura građanskog društva kao takvog, što će nam u potpunosti pokazati socijalistička struktura kapitalističkih odnosa u 20. vijeku. U socijalnoj strukturi društva vište nisu na djelu, dvije antagonističke klase, tj. buržuji i proleteri, već je društvo utemeljeno na socijalnoj [[Stratifikacija (višeznačnica)|stratifikaciji]], posebno na vladavini srednjeg sloja, na dominaciji ove tehno-strukture koja upravlja proizvodnim procesom. Drugu tendenciju, koju je Marx uočio a koja će u 20. vijeku postati općim zakonom funkcionisanja i reprodukcije kapitala jeste sve manje značenje funkcija proizvodnog, a sve veća funkcija finansijskog kapitala gdje se ostvaruje višak vrijednosti (profit) kroz špekulativni kapital putem malverzacije prodaje dionica na međunarodnim berzama, gdje „novac umnožava novac“N-N´“ == Humanizam i općeljudska emancipacija u djelu Karla Marksa == Marks polazi od jednog filozofsko-[[Ontologija|ontološkog]] pogleda po kojem sve institucije građanskog društva, [[država]], [[pravo]] kao i oblici društvene svijesti, ideologija religija, [[moral]], [[književnost]] i umjetnost, usljed totalnog otuđenja se u građanskom društvu pojavljuju kao samostalni entiteti, subjektiviteti. Pri tom se zaboravlja sociološko i klasno porijeklo ovih institucija, oblika društvene svijesti, pa oni umjesto da budu sredstva u rukama individua, ove institucije i oblici društvene svijesti se nameću kao neka vrsta novih gospodara. Prema njemu država, pravo, religija, nisu ništa drugo nego oblici vladavine vladajuće klase. Ondje gdje postoji građansko društvo prema Marksu, tu je na djelu negacija [[Humanizam|humanizma]] koje se ostvaruje kroz totalno otuđenje. Marks je prevashodno fenomen otuđenja razmatrao u ekonomskoj sferi građanskog društva, pa je spoznao korijenje i ključ razriješenja, otuđenja kroz razotuđenje cjelokupnog građanskog svijeta. On u prvom tomu Kapitala, u prvom poglavlju pod nazivom '''FETIŠIZAM ROBE''' analizira ekonomsku osnovu otuđenja građanskog svijeta. Roba posjeduje upotrebnu i prometnu vrijednost. Upotrebna vrijednost robe je određena njenim kvalitetom, a prometna kvantitetom. Da bi se jedna stvar iz proizvodnog procesa pojavila kao roba, odlazi na tržište, a zakoni tržišta vladaju nezavisno o subjektivnoj volji ljudi. Proizveo ih je čovjek gdje je uložena određena količina ručnog i intelektualnog rada. Taj rad je bitna odlika čovjekove prirode kao društvenog bića. Kad roba odlazi na tržište putem imanentnih zakona tržišta, mi ne znamo šta se s tom robom dešava. Ona dobija magična, fetiška obilježja, postaje novom mističnom fetišističkom snagom. Umjesto da mi njom vladamo, jer je dio našeg bića, mi smo je proizveli, te robe zapravo vladaju nama kao nova božanstva. U toj vladavini one se odvajaju od svojih korijena, od porijekla te istupaju kao samostalne, otuđene, ostvarene sile. Kao što je ovdje slučaj sa robom, tako je slučaj i sa pravom, državom, ideologijom i drugim oblicima društvene svijesti. To su sve tvorevine koje imaju sociološko-antropološki korijen, ali zahvaljujući odnosu kapitala, jednom kada su stvorene one dobijaju samostalnu moć i postaju jedna nova vrsta vladara nad ljudima i narodima. Kad obrazlaže fenomen otuđenja onda Marks uočava da je na prvom mjestu čovjek otuđen od svoje vlastite biti. Njegova bit je ručni i intelektualni rad, koji je opredmećen u robama. Kada je čovjekova bit otuđena od samog čovjeka, onda je na djelu podijeljenost između ljudske osnove i njegovog postojanja. Ako je čovjek otuđen od svoje biti, onda je prvo otuđen od sredstava za proizvodnju, od proizvoda svoga rada, zatim od drugog čovjeka i na kraju od cjelokupnog građanskog svijeta koji je čovjek stvorio. Ovo otuđenje se prema Marksu može prevladati kroz misao i čin socijalističke revolucije. Kod njega pojava socijalističke revolucije daje široke mogućnosti. On smatra da se ona ne može samo ograničiti na političku revoluciju nego da odnos kapitala koji može svojom vlastitom socijalističkom revolucijom preći u jedno novo stanje, socijalizam odnosno komunizam. Marks definiše socijalizam kao diktaturu proleterijata, a to nije ništa drugo nego radnička klasa, organizovana na nivou države. Diktatura proleterijata predstavlja prelazni oblik ka jednom višem stepenu socijal-komunističke zajednice, u kojem slobodni razvoj pojedinca oslobođenog svake dužnosti predstavlja uslov i pretpostavku slobode društvene zajednice. Ova slobodna zajednica socijalističkih proizvođača predstavlja novi humanizam, kao društveni naturalizam ili kao ostvareni humanizam. Kada je riječ o odnosu humanizma-naturalizma, onda to podrazumijeva harmoničan odnos, saradnju čovjeka sa prirodom i s drugim ljudima i sa samom društvenom zajednicom. Cjelokupna dosadašnja historija je bila utemeljena na socijalističkoj i političkoj moći, na iskorištavanju prirode, jer čovjekova moć nad prirodom se istovremeno projicirala kao i moć nad drugim čovjekom. Pošto je čovjek i prirodno biće, Marks smatra da će ovaj novi komunistički humanizam kao dovršeni naturalizam predstavljati onaj društveni socijalni protest gdje će čovjek dokinuti sve oblike otuđenja, postojeće institucije i oblike društvene svijesti te staviti pod svoju plansku strukturu, slobodnu kontrolu kao oblike vlastite socijalističke moći. Dakako da je ovo jedna vrsta utopije što ne znači da nekada neće biti ostvarena, jer otkako postoji pisana historija, ljudi su, počevši od [[Platon]]a, sanjali o slobodi čovjeka, o njegovom drugom stanju, gdje će kako Marks kaže čovjek biti korijen za drugog čovjeka. == Sloboda štampe i Marksovi stavovi == Neki Marksovi stavovi su od velike važnosti, a njihova aktuelnost je vidljiva i danas, jedan i po vijek nakon što su izrečeni. Kada je Karl Marks još davne [[1842]]. godine javno kritikovao [[Cenzura|cenzuru]] štampe on je time upozoravao na opasnost od nasrtaja na slobodu štampe i naznačio potrebu kritičkog odnosa prema zakonima koje donosi vlast u cilju ograničavanja slobode, izricanja istine. On je ukazao na to da zakoni koji se donose ne smiju biti od “kritike razuma”. Marks je upozorio da se u zakonu o cenzuri prepoznaje namjera vlasti da bude jedini kriterij istine. Oštro je osudio zakone (zakon o cenzuri) koji za svoj glavni kriterij nemju čin kao takav već namjeru činitelja. Istovremeno je upozorio i na činjenicu da cenzura svojim prisustvom osigurava otpor prema sebi. U tom kontekstu on je naglasio: {{Citat|“''Budući da se duh svakog pojedinog naroda izražava u njegovoj štampi, u toj štampi će biti prisutne ne samo njegove vrline nego i njegovi nedostaci''”.}} Marks je osporavajući nepravične državne zakone (poput ovog o cenzuri) ocijenio neprihvatljivim nadređenu poziciju u kojoj vlast vidi samu sebe. Zato i jeste zabranu slobode štampe okarakterisao kao odraz čovjekove nezrelosti. Minuli [[rat u Bosni i Hercegovini]] predstavlja primjer negacije istine i slobode pa time i etike kako u primjeru potpunog kršenja osnovnih prava ljudi (na primjer – prava na život) tako i u pogledu kršenja slobode i nepoštivanja istine. U decenijama [[Raspad SFRJ|raspada bivše Jugoslavije]] njeno novinarstvo nije bilo bez pravila, a novinari bez znanja. Međutim, oni su napustili novinarska načela i umjesto etike profesije prihvatili su nemoral režima kao svoj [[moral]] po nalogu vlasti. Čak su se oglušili i o “marksovu etiku novinarstva” koju su znali, jer je ona bila kao sastavnica vladajuće [[Ideologija|ideologije]] i dijelom njihovog obrazovanja. Osam osnovnih marksovih stavova o slobodi štampe koji se i danas čine aktuelnim su: * neprihvatljivost cenzure * štampa kao svestran izraz duha jednog naroda * sloboda štampe kao uslov popravljanja društvenog stanja * zakon o slobodi (nezavisnost) štampe kao nužnost * značaj kritike slobodne štampe za razvoj društva * kritika vlasti kao interes slobode štampe * šutnja štampe – izdaja poziva * naglašena prava [[Birokratija|birokratije]] i [[Policija|policije]] – suprotnost slobodi štampe U osnovi marksovih poticaja za razmišljanje o značaju slobode štampe bilo je zakonodavstvo [[Pruska|pruskih]] vlasti koje su zavele [[Cenzura|cenzuru]] i da je upravo to iniciralo njegov angažman u cjelovitom sagledavanju odnosa države prema štampi te funkcija štampe u društvu, a posebno kritičkog odnosa prema pitanju zakonske regulative. U funkciji objašnjavanja snage i dalekosežnosti njegovog shvatanja slobode stoje i dva marksova stava koja se tiču slobode štampe i zakonske regulative kroz primjere njegovih reakcija na konkretne akcije pruskih vlasti. {{Citat|“Loša je samo ona štampa koja se ostvaruje u ambijentu ograničene slobode, a ona štampa koja se ostvaruje u ambijentu slobode dobra je bez obzira na njene moguće ili stvarne nedostatke. Nedostatke štampe treba posmatrati sa stanovišta njenog razvoja i razvoja uopće.” (Marks) Kada se Marks [[1848]].godine u povodu nacrta zakona o štampi koji je bio ponuđen pruskom parlamentu na usvajanje suprotstavio pokušajima ograničavanjima slobode štampe on se zapravo založio za pravo da se javno i argumentovano kritikuje aktuelna vlast. S druge strane on se suprotstavio kontroli vlasti kako bi se spriječila mogućnost da štampa predstavlja službenog glasnika vlasti i time osigura samovolja državnih činovnika. Ovo pitanje ni do danas nije razriješeno. Ono se postavlja kao stalni problem uklanjanja granica slobode štampe tokom proteklog vijeka. Ako se tome doda šta su donosili ratovi i krize, [[totalitarizam]]-[[fašizam]], vojne diktature, komunizam, onda se mora priznati Marksu ne samo snaga njegove misli i intelektualne hrabrosti, već prije svega intelektualna moralnost, u smislu njegovog stava prema novinrskoj profesiji i njegov teorijski doprinos poimanju slobode štampe. Marks se nigdje u svom cjelokupnom djelu nije založio za ograničenje slobode štampe pa ni u socijalizmu, komunizmu za čiju se revoluciju teorijski i praktično angažovao. Naprotiv, smatrao je da je u svakom društvu pa i u socijalizmu nedopustivo ograničavanje slobode štampe, odnosno da je “moć razumskih zakona” kao kritika razuma nezaobilazna u razvoju društva u cjelini i štampe posebno. == Uticaji na marksističku misao == Marksova misao je bila pod jakim uticajem: * Dijalektičkog historicizma Georga Wilhelma Friedricha Hegela * Humanizmom [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]] * Klasične političke ekonomije [[Adam Smith|Adama Smitha]] i [[David Ricardo|Davida Ricarda]] * Francuske socijalističke i komunističke misli [[Henry Saint-Simon|Saint-Simona]] i [[Charles Fourier|Fouriera]]. <ref name="newworldencyclopedia"/> == Utjecaj Karla Marksa == [[Datoteka:Marx-Engels-Forum01.jpg|thumb|Spomenik Karl Marksu i Friedrichu Engelsu u Marx-Engels-Forumu, Berlin-Mitte.]] Djela Marksa i Engelsa pokrivaju širok spektar tema i predstavljaju složenu analizu historije i društva u smislu klasnih odnosa. Sljedbenici Marksa i Engelsa privučeni ovim djelima predložili su da se ova politička i ekonomska filozofija nazove marksizmom. Ipak, bilo je brojnih rasprava među marksistima o tome kako objasniti marksove spise i kako primijeniti njegove koncepte na tekuće događaje i uslove (gdje je važno napraviti razliku između "marksizma" i "onoga što je Marks vjerovao"). U suštini, ljudi koriste riječ "marksistički" da opišu one koji se oslanjaju na marksov konceptualni jezik (na primjer sredstva za proizvodnju, klase, roba) da razumiju kapitalistička i druga društva, ili da opišu one koji smatraju da je radnička revolucija jedini put ka ostvarenju komunističkog društva.<ref name="newworldencyclopedia"/> Marksistički revolucionar [[Che Guevara]] sumirao je svoju privlačnost marksizmom navodeći da je Marks proizveo "kvalitativnu promjenu u historiji društvene misli. On tumači historiju, razumije njenu dinamiku, predviđa budućnost, ali pored predviđanja on izražava revolucionarni koncept: svijet se ne smije samo tumačiti, već se mora mijenjati".<ref>http://www.marxists.org/archive/guevara/1960/10/08.htm</ref> == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Friedrich Engels]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Karl Marx}} {{Wikicitat|Karl Marx}} * [https://web.archive.org/web/20110928115854/http://marx.org/ marksistički direktorij] * [http://www.sociologyguide.com/thinkers/Karl-Marx.php sociološki vodič] *{{IMDb name|0555631}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{DEFAULTSORT:Marx, Karl}} [[Kategorija:Rođeni 1818.]] [[Kategorija:Umrli 1883.]] [[Kategorija:Biografije, Trier]] [[Kategorija:Marksisti]] [[Kategorija:Kritičari religije]] [[Kategorija:Njemački ekonomisti]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Ateisti]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 9p3j41flb7dcscwnf7k584gzibrivp0 3899740 3899681 2026-06-22T12:28:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899740 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Karl Marx | slika = Karl Marx by John Jabez Edwin Mayall 1875 - Restored.png | veličina_slike = | opis = Marx 1875. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1818|5|5}} | mjesto_rođenja = [[Trier]], Njemačka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1883|3|14|1818|5|5}} | mjesto_smrti = London, Engleska | nacionalnost = | supružnik = Jenny von Westphalen (1843–1881) | djeca = 7 | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | potpis = [[Datoteka:Karl Marx Signature.svg|70p]] }} '''Karl Heinrich Marx''' (''Karl Marks''; [[5. maj]] [[1818]] – [[14. mart]] [[1883]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[Filozofija|filozof]],<ref name="DHM">[http://www.dhm.de/lemo/html/biografien/MarxKarl/ Biografija sa stranice] [[Deutsches Historisches Museum]] učitano 5.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> sociolog, [[historičar]] i revolucionar Karl Marx, je bez sumnje najutjecajniji [[Socijalizam|socijalistički]] mislilac koji se pojavio u 19. vijeku. Iako je uglavnom za svog života bio ignorisan od strane naučnika, njegove društvene, ekonomske i političke ideje bile su brzo prihvaćene u socijalističkom pokretu nakon njegove smrti 1883. godine. Do nedavno gotovo polovina stanovništva u svijetu živjela je pod režimima koji su tvrdili za sebe da su marksistički. Ovaj uspjeh je međutim značio da su prvobitne ideje Marksa često bile mijenjane, a njegova značenja prilagođavana mnogobrojnim političkim okolnostima.<ref>http://www.historyguide.org/intellect/marx.html</ref> Bio je [[Politika|politički]] [[Ekonomija|ekonomista]] kao i organizator "Međunarodnog udruženja radnika". U svojim razmišljanjima dotiče široku lepezu pitanja, razvijajući svoje revolucionarne teorije u periodu od četiri decenije počevši od [[1843]]. godine. Obrazložio je njegove teorije s namjerom da oslobodi najamne radnike ili radnike iz evropskih kapitalističkih društava tokom [[19. vijek]]a. On je tvrdio da je u cilju emancipacije čovječanstva od ekonomske dominacije potrebna socijalna revolucija. Predviđeni rezultat bi bio mijenjanje postojeće ekonomske strukture, i stvaranje društva u kojem imovina, a posebno sredstva za proizvodnju više neće biti u privatnom vlasništvu. Marksova teorija je bila razvijena u bliskoj saradnji s [[Friedrich Engels|Friedrichom Engelsom]]. Zajedno su bili uključeni u objašnjenju ljudske otuđenosti i dijalektičkog materijalizma. Marxova i Engelsova vizija je bila čisto materijalističko tumačenje ljudske prirode i razvoja u okviru prirode koja poziva na revoluciju. Ona je predstavljala materijalistički pogled na historiju, zasnovanu na dijalektici, koja je podržavala Marksovu teoriju političke ekonomije i njegov poziv na [[Revolucija|revoluciju]]. Ovo tumačenje se ističe zbog svoje teorije viška vrijednosti, kojom se tvrdi da bogatstvo [[Kapitalizam|kapitalističkog]] društva potiče isključivo iz izrabljivanja radnika. Marksova analiza vidi historiju ljudskog razvoja, kao niz klasnih borbi između radnika i vladajuće klase, tj. onih koji posjeduju sredstva za proizvodnju. Po Marksu, [[Feudalizam|feudalci]], vlasnici zemljišta i kapitalisti su zajedno uklješteni u borbi protiv vladavine radničke klase. Ova tvrdnja je sažeta u u poznatoj uvodnoj misli uvodnika u [[Manifest Komunističke partije|Komunističkom manifestu]]: "Historija svih do sada postojećih društava je historija borbe klasa." Marks je predvidio propast kapitalizma kroz revoluciju radničke klase koja bi dovela do utopijskog "''besklasnog društva''", gdje bi prema Marksu, {{Citat|"ljudi radili prema svojim mogućnostima i u skladu sa svojim potrebama" i "u kojem bi slobodan razvoj svakog čovjeka bio uslov za slobodan razvoj svih."}} <ref name="newworldencyclopedia">{{cite web|url=http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Karl_Marx|title=Karl Marx|work=newworldencyclopedia.org|access-date= 21. juli 2014.}}</ref> Marks se smatra jednom od najutjecajnijih ličnosti u ljudskoj historiji.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/461545.stm</ref> Mnogi radnički sindikati i političke stranke širom svijeta su pod utjecajem marksizma, dok neki podržavaju njegove ideološke varijante. Marks se obično navodi uz [[Emile Durkheim|Emila Durkheima]] i [[Max Weber|Maksa Webera]], kao jedan od tri glavna arhitekta moderne društvene nauke.<ref>http://plato.stanford.edu/entries/weber/</ref> == Biografija == [[Datoteka:Trier BW 2014-06-21 11-11-49.jpg|thumb|desno|200px|Marksova rodna kuća u njemačkom gradu Trieru.]] === Rane godine === Karl Heinrich Marx je bio jedan od devetoro djece, a roditelji su mu bili Heinrich Marx i Henrietta u gradu Trieru, Pruska. Njegov otac je bio uspješan advokat koji je poštovao [[Kant|Immanuela Kanta]] i [[Voltaire]]a, a bio je strastveni aktivista za pruske reforme. Iako su oba roditelja bili [[Jevreji|jevrejskog]] porijekla s [[rabin (vjerska titula)|rabinskim]] precima, njegov otac je prešao na [[hrišćanstvo]] 1816. godine. Ovo je vjerovatno bio profesionalni ustupak kao odgovor na zakon iz [[1815]]. godine kojim se zabranjuje Jevrejima pristup u visoko društvo. Kršten je kao [[Luteranizam|luteran]], a ne kao [[katolik]], koja je bila dominantna vjera u Trieru, jer je [[protestantizam]] "izjednačavan sa intelektualnom slobodom." <ref name="biography">http://www.biography.com/people/karl-marx-9401219</ref> === Obrazovanje === Marks je bio prosječan student. Bio je obrazovan kod kuće do njegove 12-e godine i proveo je pet godina od 1830-1835 u srednjoj [[Jezuiti|jezuitskoj]] školi u Trieru, u to vrijeme poznatoj kao ''Friedrich-Wilhelm gimnazija''. Direktor škole, prijatelj marksovog oca, liberalan i ljubitelj misli [[Emanuel Kant|Emanuela Kanta]] bio je poštovan od strane ljudi u Porajnju, ali sumnjiv lokalnim vlastima. Škola je bila pod nadzorom sve do policijske racije [[1832]]. godine. U oktobru [[1835]]. godine Marks je počeo da studira na univerzitetu u [[Bonn]]u. To je bilo mjesto živahne i buntovničke kulture, i Marks je sa entuzijazmom učestvovao u studentskom životu. U svoja dva semestra boravka na tom univerzitetu bio je u zatvoru zbog pijanstva i remećenja mira. Zbog nastalih dugova sudjelovao je u dvoboju. Na kraju godine, marksov otac je insistirao na tome da ga upiše na ozbiljniji [[Berlinski univerzitet|Univerzitet u Berlinu]]. U Berlinu je studirao pravo i filozofiju, a tu se upoznao sa filozofijom [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Georga Wilhelma Ffriedricha Hegela]], koji je bio profesor u [[Berlin]]u do svoje smrti [[1831]]. godine. U početku Marks nije bio ljubitelj misli profesora Hegela, ali se ubrzo priključio radikalnoj grupi studenata [[Mladohegelovci]] u kojoj su bili [[Bruno Bauer]] i [[Ludwig Feuerbach]], koji su kritikovali političke i vjerske ustanove iz tog vremena. [[1836]]. godine, u vrijeme kad je sve više bio politički radikalan, Marks se tajno vjerio sa Jenny von Westphalen, ženu iz ugledne porodice u Trieru koja je bila četiri godine starija od njega. To je zajedno sa njegovim povećanjem radikalizma izazvalo neodobravanje kod njegovog oca. U nizu pisama marksov otac je izrazio zabrinutost videći kod svog sina "demone" i opomenuo ga da ne shvata odgovornosti braka dovoljno ozbiljno, pogotovo što je njegova buduća supruga iz više klase. Marks se nije smirio. On je doktorirao na Univerzitetu Jena [[1841]]. godine, a doktorska teza je bila filozofija [[Epikur]]a. U to vrijeme Marks je po svojim pogledima bio idealistički hegelovac. Njegova radikalna politička orijentacija spriječila ga je da se zaposli kao nastavnik. Počeo je raditi kao novinar, a [[1842]]. godine postao je urednik ''Rheinische Zeitung'' liberalnog lista u [[Keln]]u. Samo godinu dana kasnije 1. aprila [[1843]]. godine vlada je naredila suzbijanje tog lista. Marks je dao ostavku 18. marta. Tri mjeseca kasnije u junu, on je na kraju oženio Jenny von Westphalen, a u oktobru iste godine preselili su se u [[Pariz]].<ref name="biography"/> === Pariz === Pariz je bio političko srce [[Evropa|Evrope]] 1843. godine. Tu je zajedno sa [[Arnold Ruge|Arnoldom Rugeom]] Marks osnovao politički časopis pod nazivom ''Deutsch-Französische Jahrbücher'' ([[bosanski]], njemačko-francuski godišnjaci). Samo jedan broj ovog političkog časopisa je bio objavljen prije nego što se pojavila filozofska razlika između Marksa i Rugea, što je dovelo do pada ovog časopisa. U augustu 1844. godine rad na ovom časopisu doveo je Marksa do upoznavanja sa saradnikom Friedrichom Engelsom koji će postati njegov saradnik i prijatelj do kraja njegovog života. Zajedno su počeli pisati kritiku filozofije Brune Bauera mladog hegelijanca i bivšeg prijatelja Karla Marksa. Rezultat prve saradnje Marksa i Engelsa je objavljivanje ''Svete porodice'' ([[engleski]], The Holy Family) [[1845]]. godine. Kasnije te iste godine Marks se preselio u [[Belgija|Belgiju]], nakon što je bio protjeran iz [[Francuska|Francuske]] dok je pisao za druge radikalne novine, ''Vorwärts'' (bosanski, Naprijed), koji je imao jake veze u organizaciji koja će kasnije postati [[Savez komunista]].<ref name="biography"/> === Brisel 1845 - 1848 === [[Datoteka:Communist-manifesto.png|thumb|250px|lijevo||Prvo izdanje ''Manifesta Komunističke partije'', objavljen na njemačkom jeziku 1848. godine.]] U [[Brisel]]u Marks se upoznao sa socijalizmom [[Moses Hess|Mosesa Hessa]], da bi na kraju u potpunosti prekinuo sa filozofijom mladih hegelijanaca. Dok je bio tamo napisao je djelo ''Njemačka ideologija'' u kojem je prvi put razvio svoju teoriju historijskog materijalizma. Nije mogao pronaći izdavača spremnog da to objavi tako da su ''Njemačka ideologija'' uz ''Teze o Feuerbachu'', koje su također napisane u to vrijeme objavljene tek nakon njegove smrti. Početkom [[1846]]. godine Marks je osnovao ''Komitet za komunističko dopisivanje'', u pokušaju da poveže socijaliste iz cijele Evrope. Inspirisani njegovim idejama socijalisti u [[Engleska|Engleskoj]] održavaju konferenciju i osnivaju Saveza komunista. [[1847]]. godine na sastanku Centralnog komiteta u [[London]]u ova organizacija je zamolila Marksa i Engelsa da napišu [[Manifest Komunističke partije]] ([[Njemački jezik|njem.]], Manifest der Kommunistischen Partei). Komunistički manifest, ime pod kojim je ovaj rad poznat je objavljen [[1848]]. godine, a ubrzo nakon toga, [[1849]]. godine Marks je protjeran iz Belgije. On je otišao u Francusku predviđajući socijalističku revoluciju, odakle je također protjeran. Pruska je odbila da mu ponovo da stalni boravak, tako da se Marks preselio u London.<ref name="biography"/> === London === U Londonu je pomogao u osnivanju Prosvjetnog društva njemačkih radnika, kao i u osnivanju novog sjedišta Saveza komunista. Nastavio je da radi kao novinar, uključujući i 10-godišnji mandat kao dopisnik za ''New York Daily Tribune'' od [[1852]]-[[1862]]. Međutim, nikako nije uspijevao da zaradi dovoljno za život tako da je u velikoj mjeri zavisio od [[Novac|novčane]] podrške Friedricha Engelsa. Marks je postao sve više usmjeravao svoju pažnju na kapitalizam i ekonomske teorije, a [[1867]]. godine objavio je prvi volumen knjige [[Das Kapital (knjiga Karla Marksa)|Das Kapital]]. Ostatak života je proveo u pisanju i revidiranju rukopisa za dodatna poglavlja ove knjige koju na kraju nije uspio da završi. Preostala dva toma su sastavljeni i objavljeni posthumno od strane Engelsa. Marks je umro od upale [[Pluća|plućne]] maramice u Londonu 14. marta 1883. godine. <ref name="biography"/> == Marksov dijalektički metod == Dijalektika je pojam preuzet od starih [[Grci|Grka]], kojim se po izvornom značenju kroz protivrječnosti mišljenja dva ili više sagovornika, dolazi do objektivne istine. Grci su razvili sistem naivne, zdravorazumske dijalektike, čiji je rodonačelnik [[Heraklit]]. Po njemu {{Citat|„Panta rei“, sve teče, ovaj život je vječna vatra, koja se s mjerom pali, i s mjerom gasi.}} Ali, Grci su dijalektiku, posebno [[Sokrat]], shvatali kroz protivrječnost suprostavljenih pojmova i koja je prevashodno bila pojmovno-teoretska, a ne definisana historijskom stvarnošću. [[Hegel]] će dijalektici, nastojati kroz svoju dijalektičku metodu, dati historijsko-stvarnosno značenje. On samu [[Historija|historiju]], materijalističku stvarnost, koristi kao sredstvo da bi dokazao kretanje duha, u onom što predstavlja nešto duhovno i određuje postojeći svijet društvenog života. Hegel je dijalektiku shvatao kao stalni razvoj duhovne materije, pa se iz tih razloga smatra da je njegov pristup historiji društva, države, čovjeka, duhovnog karaktera. Mada je duh materiji davao primat, ona je kod njega posebno u shvatanju historije prije države i društva materijalistički obojena. Osnova njegove dijalektike je tzv. dijalektička trijada, koja se odvija kroz logičke pojmove: teza, antiteza i sinteza. Na osnovu ove trijade može se u potpunosti shvatiti naša spoznaja, kritička spoznaja, kretanje cjelokupne historije, kao i razvoj prirode. Cjelokupna historija nije ništa drugo nego razvoj duhovne osnove, koja se ponovno ostvaruje kroz trijadu: subjektivni duh, objektivni duh i apsolutni duh. Sfera objektivnog duha je utemeljena na: običajnosti, moralu i [[Država|državi]]. Sfera apsolutnog duha na: filozofiji, [[Religija|religiji]] kao apsolutnim spoznajama svijeta i kraju historije. Kod Hegela, kada je riječ o dijalektici, riječ je o ideološko-filozofskoj konstrukciji. Ono što je vrijedno u ovoj konstrukciji jeste dijalektički metod, dijalektičke logičke kategorije, koje preuzima Marks i daje im stvarno, materijalističko određenje. Cjelokupnu historiju društva čovjeka, njegovu spoznaju, Marks sagledava kroz prizmu načina proizvodnje date epohe. Prema njemu ideje nisu osnova postojećeg svijeta i života, već je materijalni život taj koji određuje duhovni, politički, državni i pravni svijet činjenica. Kod njega je dijalektika, historija sama po sebi, kao historija klasnih materijalističkih borbi, sukob materijalnih interesa. Iz ovog sukoba se rađaju ideje, oblici društvene svijesti, političke grane i institucije. S pravom možemo reći da je marksistička dijalektika materijalistička. Na ovaj način marksovo učenje definišemo kao historijski materijalizam, a njegov dijalektički metod kao dijalektički materijalizam. Nastavljači marksovog djela, su ovaj njegov dijalektički materijalizam vulgarizirali. Materijalna proizvodnja, direktno bez stvaralačkog posredovanja čovjeka, mehanički određuje oblike društvene svijesti, političke i pravne institucije. Kada imamo ovo stanovište u okviru marksizma, da materijalna proizvodnja direktno, mehanički određuje odlike društvene svijesti, političke i pravne institucije, onda ovo stanovište definišemo kao ''VULGARNI MARKSIZAM'', vulgarni materijalizam. Tipični predstavnici vulgarnog marksizma su bili: [[Karl Kaucki]], [[Eduard Bernštajn]] i drugi. Usljed nedostatka vremena i prostora Marksu nije pošlo za rukom da na jednom mjestu sistematski izloži povratni uticaj oblika društvene svijesti, pravnih i političkih institucija, na materijalističku bazu društva. Iako se u njegovom opisu vidi koliko [[kultura]], oblici društvene svijesti, religija, [[ideologija]], [[književnost]], [[umjetnost]] nisu samo puki, mehanički izrazi date stvarnosti, nego proizvodi i rezultat slobodne, stvaralačke kreativnosti čovjeka i da imaju itekako povratno značenje i uticaj na dinamičku statiku socijalne baze društva. Marks je bio oduševljen [[Umjetnost stare Grčke|grčkom umjetnošću]], naročito epikom jednog [[Homer]]a, dramom jednog [[Shakespeare]]a. Uvijek je naglašavao koliko velika stvaralačka umjetnost, nadilazi svoje vrijeme i da izražava materijalnu osnovu tog vremena. Ako ga nadilazi, ona ima svoje vlastite imanentne zakone, nedostižne ideale ka kojima čovjek teži. Vulgarni marksista može dati objašnjenje jednog umjetničkog djela samo ako djelo vezuje direktno za materijalnu proizvodnju tog vremena, kada je ono nastalo. == Marksovo poimanje historije i društva == Kalr Marks nije historiju posmatrao kao jednu vrstu voluntarizma, već je historijske odrednice posmatrao kroz objektivne nužnosti klasne borbe između potčinjenih i vladajućih. Ova tzv. klasna materija određuje historijsko kretanje, koje je uvijek kretanje ka višem, pozitivnijem razvoju. Marks, (kada je riječ o poimanju historije) od [[Hegel]]a preuzima jedno dominantno načelo, da je stepen historijskog razvoja, uvijek proporcionalan stepenu razvoja ljudske slobode i općeljudske emancipacije. Mada preuzima ovo načelo od Hegela, on se s njim razilazi u jednom njegovom, drugom određenju. To je da Hegel polazi od načela, kada se kroz historijski proces stvara država, onda je historijski proces završen i to je kraj historije, jer je ostvaren najviši stepen slobode. Hegel polazi od osnovnog načela: '''“Ondje gdje je država, a ona je rezultanta historijskog procesa, tu se ostvaruje i najviši stepen slobode čovjeka, država se manifestuje kao druga strana, ili drugi oblik ljudske slobode.“''' Marks polazi od pretpostavke: '''“Ondje gdje je država, tu je vlast, moć, ona je negacija slobode čovjeka. Jer država je klasna tvorevina, a ondje gdje je vladavina, država, tu je na djelu političko otuđenje, nesloboda, ropstvo, podaništvo čovjeka kao takvog.“''' Marks cjelokupnu historiju, izuzev prvobitne zajednice, sagledava kao historiju '''klasnih borbi''', koja vodi ka razjašnjenju ovog klasnog antagonizma, u stvaranju jednog društva – socijalističkog, sa njegovom diktaturom proleterijata, kao prelaznog oblika ka komunizmu. To je poimanje historije, a u skladu s tim i društva, koje će Marks najbolje izraziti u svom jednom pismu upućenom [[1850te|1850-ih]] godina svom prijatelju Vajdmajeru, u kome kaže {{Citat|da njemu ne pripada zasluga u otkrivanju društvenih klasa, jer su klase prije njega otkrili historičari, u doba restauracije Tijer i Menje. Ono što njemu pripada, i što je otkrio jeste činjenica da je postojanje klasa vezano za određeni način materijalne proizvodnje, da klasna borba vodi diktaturi ploreterijata, i da diktatura proleterijata predstavlja samo prelazni oblik ka besklasnom društvu.}} [[Datoteka:MandK Industrial Revolution 1900.jpg|thumb|Marks je vjerovao da će se industrijski radnici (proleterijat) širom svijeta pobuniti.]] Ovaj njegov stav o historiji i društvu, koje treba doći, u sebi sadrži dosta onog problemsko-političkog, utopijskog, iako je pretendiralo da bude objektivno, naučno. U ovom stanovištu, ima (posebno u poimanju historije, njenom razrješenju, njenom kraju) dosta toga mesijanskog, u kojem je proleterijatu data uloga Mesije, Spasitelja, koje treba stvaranjem socijalističkog društva razriješiti sve probleme, ne samo date epohe, nego i cjelokupne historije čovječanstva. Ova programska, politička organizacija Marksa, koja je bila zvanično usvojena na kongresu [[Prva internacionala|Prve internacionale]] [[1864]]. godine, u sebi sadrži jednu vrstu političke teologije. Marks je društvo podijelio na dvije velike grupe: '''društvenu bazu i društvenu nadgradnju'''.<ref name="KM">Karl Marx, Friedrich Engels, 1848 [http://marxwirklichstudieren.files.wordpress.com/2012/11/manifest-kommentiert.pdf Manifest der Kommunistischen Partei (Manifest komunističke partije)] učitano 5.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> Pod društvenom bazom, on podrazumijeva način proizvodnje, materijalni život. Ovaj način proizvodnje materijalnog života je sastavljen od proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Proizvodne snage su sredstva proizvodnje i čovjek, kao temeljna proizvodna snaga društva. Proizvodni odnosi, su oni odnosi, u koje ljudi stupaju nužno, nezavisno od volje, u odnose proizvodnje. Ovi su odnosi određeni samim vlasničkim odnosima. Kada je riječ o vlasničkim odnosima prema Marksu, onaj koji je u materijalnoj proizvodnji vlasnik sredstava za proizvodnju, on je vladajući subjekt društva, države, prava, te je njegova svijest, vladajuća svijest date epohe. Pod društvenom nadgradnjom, Marks podrazumijeva državnu, pravnu, političku sferu, kao i oblike društvene svijesti. Pod oblicima društvene svijesti podrazumijevamo religiju, ideologiju, nauku, različite sadržaje, oblike [[umjetnost]]i, itd. Marks je uočio dualizam između građanskog društva i same države, a taj se dualizam prelama kroz sam život ljudi, gdje je on ljude u građanskom društvu definisao kao HOMO DUPLEX, tj. kroz ljude se prelamaju javna i privatna sfera. Privatna sfera je utemeljena na egoističkom interesu koji određuje individualno ponašanje pojedinca. Javna sfera, tj. politika i država su utemeljeni na općem interesu. Ovaj opći interes je apstraktan i on u potpunosti ne izražava interese i potrebe konkretnih individua. Kada je riječ o individualnosti, javna, politička sfera ne polazi od konkretnog individualizma, već od apstraktnog, pa je riječ o čovjeku kao apstraktnom građaninu. Ovaj pojam apstraktnog građanina, kao navodno slobodnog, Marks nastoji objasniti kroz samu sferu proizvodnih odnosa gdje je prema njemu, čovjek slobodan u dvostrukom smislu riječi, slobodan od sredstava za proizvodnju i slobodan da svoju radnu snagu na tržištu prodaje kome hoće. Prema Marxu, ovdje je riječ o formalnoj, lažnoj slobodi jer da bi čovjek živio, da bi obnavljao svakodnevno svoju biološku ili kulturnu egzistenciju, čovjek nužno mora prodavati svoju radnu snagu na tržištu. Prema njemu, čovjek može biti istinski slobodan stvaralac, kreativac, tek ako nadvlada ovu ekonomsku nužnost koja isključuje pojam i čin slobode. Stoga, on analizira i sam kapitalistički način proizvodnje koji prema njemu stvara realne pretpostavke istinske slobode čovjeka i njegove emancipacije i dolazi do fundamentalnog zaključka da je građansko društvo sa svojim načinom proizvodnje u totalnoj protivrječnosti. Marx spoznaje osnovni zakon samog građanskog načina proizvodnje, a to je da imamo na djelu sve više procese podruštvljavanja procesa proizvodnje, a način prisvajanja novostvorene vrijednosti je prevashodno privatnog karaktera. Drugi Marksov temeljni zakon po čemu je i danas aktuelan, je ZAKON O VIŠKU VRIJEDNOSTI, na kojem počiva cjelokupan kapitalistički sistem. Do ovog zakona je došao putem, analize strukture i funkcija kapitala, kao društvenog odnosa. Kada je riječ o strukturi kapitala Marks ga dijeli na dva dijela<ref name="KM"/>: 1. Stalni, nepromijenljivi ili sterilni kapital – riječ je o sredstvima za proizvodnju i sirovinama; 2. Promjenljivi kapital, ostvaren u radnoj snazi kao robi. Kapitalista na tržištu nalazi i jedan i drugi kapital, plaća radnu snagu i organizuje proces proizvodnje. U novostvorenoj vrijednosti, kada je proces proizvodnje završen, ovaj sterilni ili nepromjenjivi kapital prenosi samo jedan dio svoje vlastite vrijednosti, a ne stvara novu vrijednost. Novu vrijednost stvara promjenjivi kapital, radna snaga kao roba. Marks otkriva jednu specifičnost, koja je do tada bila nepoznata u historije političko-ekonomskih doktrina, tj. da je radna snaga takva vrsta robe, ako radnik, npr. radi 8 sati, on za 4 sata sa svojim društveno priznatim radom može stvoriti dio novostvorene vrijednosti koja će mu osigurati biološko i kulturno obnavljanje njega i njegove porodice. Postavlja se osnovno pitanje da ako radnik radi 8 sati, za 4 sata je osigurao svoju egzistenciju, šta je sa ostala 4 sata? Prema njemu je to višak vrijednosti koje prisvaja kapitalista, pa na ovom višku počiva cjelokupni kapitalistički sistem, kako njegova baza tako i njegova nadgradnja.<ref name="KM"/> Treći zakon koji je Marx nastojao objasniti kao naučnik, je ZAKON O TENDENCIJSKOM PADU PROSJEČNE PROFITNE STOPE.<ref name="KM"/> Ako kapitalista sa razvojem nauke i tehnike sve više ulaže u tehničko naučni proces proizvodnje, a prema njemu sterilni kapital ne stvara novu vrijednost (profit), onda se postavlja osnovno pitanje, zašto stalno ulaganje kapitala u nauku i njenu tehničku primjenu? Upravo iz tih razloga da bi se uvećao profit što je pokazala savremena praksa građanskog svijeta, jer za razvoj nauke i tehničke primjene u proizvodnom procesu glavnu ulogu ima tehnika, a sve manje radna snaga kao takva. Npr. danas u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]] u novostvorenoj vrijednosti nauka i tehnika učestvuje sa 95%, a radna snaga sa 5%. Marks je posmatrao ovaj tendencijski pad prosječne profitne stope kao jednu vrstu samotoka vlastitog kretanja kapitala, ka svom vlastitom uništenju, ka jednom haosu koji će sam od sebe stvoriti jedno novo društvo – socijalizam, odnosno komunizam. [[Datoteka:Warren Buffett KU Visit.jpg|thumb|lijevo|150px|Filantrop i milijarder [[Warren Buffett]] je 2005. godine i još jednom 2006. godine izjavio svoj stav da njegova klasa "klasa bogatih" vrši klasni rat protiv svjetskog stanovništva.]] On je cjelokupnu problematiku građanskog svijeta, koja je nezavisno od bilo čega u odnosu na predhodne društveno-ekonomske formacije, bio najprogresivniji svijet, koji je stvorio pretpostavke za nesmetani razvoj nauke i tehnike do interkontinentalnih razmjera. Marx je smatrao da s bogatstvom i emancipatorskom ulogom tog građanskog svijeta na uvećano bogatstvo, sve više raste njegova bijeda radništva, što je pogrešno, pa je on u kategoriji te opće bijede vidio i pretpostavku same socijalne revolucije. Međutim, niko nije bolje na naučnom nivou objasnio strukturu odnosa kapitala građanskog društva kao Karl Marks. On je spoznao zakon akumulacije, centralizaciju kapitala, teoriju viška vrijednosti, prostu i proširenu produkciju. Zatim u drugoj polovini [[19. vijek]]a uočio je dvije glavne tendencije građanskog svijeta koje će u [[20. vijek]]a postati opća zakonitost kapitalističkog načina proizvodnje. U klasičnom odnosu kapitala sve do prve polovine 19. vijeka kapitalista je bio istovremeno vlasnik sredstava za proizvodnju i organiziator proizvodnog procesa. U drugoj polovini 19. vijeka kada tehnika kao primijenjena nauka postaje odnos proizvodnje i stvaranja kapitala. Ove funkcije vlasništva i upravljanja kapitalom se razdvajaju u proizvodni proces upravljanja kapitalističkim načinom proizvodnje u koji ulaze stručnjaci različitih profila i oni predstavljaju jednu novu proizvodno organsku strukturu koja je dominantna u proizvodnom procesu, a definišemo je kao vladavinu tehničke strukture. Sada je na djelu tehnička, humanistička inteligencija iz svih oblasti naučnih sredstava koja ima odlučujuću ulogu ne samo u proizvodnom procesu, već i u društvu kao cjelini. Ovdje je riječ o osnovnoj promjeni društvenog odnosa, jer kapitalista kao vlasnik sredstava za proizvodnju nije više glavna ekonomska snaga, čime se mijenja socijalna struktura građanskog društva kao takvog, što će nam u potpunosti pokazati socijalistička struktura kapitalističkih odnosa u 20. vijeku. U socijalnoj strukturi društva vište nisu na djelu, dvije antagonističke klase, tj. buržuji i proleteri, već je društvo utemeljeno na socijalnoj [[Stratifikacija (višeznačnica)|stratifikaciji]], posebno na vladavini srednjeg sloja, na dominaciji ove tehno-strukture koja upravlja proizvodnim procesom. Drugu tendenciju, koju je Marx uočio a koja će u 20. vijeku postati općim zakonom funkcionisanja i reprodukcije kapitala jeste sve manje značenje funkcija proizvodnog, a sve veća funkcija finansijskog kapitala gdje se ostvaruje višak vrijednosti (profit) kroz špekulativni kapital putem malverzacije prodaje dionica na međunarodnim berzama, gdje „novac umnožava novac“N-N´“ == Humanizam i općeljudska emancipacija u djelu Karla Marksa == Marks polazi od jednog filozofsko-[[Ontologija|ontološkog]] pogleda po kojem sve institucije građanskog društva, [[država]], [[pravo]] kao i oblici društvene svijesti, ideologija religija, [[moral]], [[književnost]] i umjetnost, usljed totalnog otuđenja se u građanskom društvu pojavljuju kao samostalni entiteti, subjektiviteti. Pri tom se zaboravlja sociološko i klasno porijeklo ovih institucija, oblika društvene svijesti, pa oni umjesto da budu sredstva u rukama individua, ove institucije i oblici društvene svijesti se nameću kao neka vrsta novih gospodara. Prema njemu država, pravo, religija, nisu ništa drugo nego oblici vladavine vladajuće klase. Ondje gdje postoji građansko društvo prema Marksu, tu je na djelu negacija [[Humanizam|humanizma]] koje se ostvaruje kroz totalno otuđenje. Marks je prevashodno fenomen otuđenja razmatrao u ekonomskoj sferi građanskog društva, pa je spoznao korijenje i ključ razriješenja, otuđenja kroz razotuđenje cjelokupnog građanskog svijeta. On u prvom tomu Kapitala, u prvom poglavlju pod nazivom '''FETIŠIZAM ROBE''' analizira ekonomsku osnovu otuđenja građanskog svijeta. Roba posjeduje upotrebnu i prometnu vrijednost. Upotrebna vrijednost robe je određena njenim kvalitetom, a prometna kvantitetom. Da bi se jedna stvar iz proizvodnog procesa pojavila kao roba, odlazi na tržište, a zakoni tržišta vladaju nezavisno o subjektivnoj volji ljudi. Proizveo ih je čovjek gdje je uložena određena količina ručnog i intelektualnog rada. Taj rad je bitna odlika čovjekove prirode kao društvenog bića. Kad roba odlazi na tržište putem imanentnih zakona tržišta, mi ne znamo šta se s tom robom dešava. Ona dobija magična, fetiška obilježja, postaje novom mističnom fetišističkom snagom. Umjesto da mi njom vladamo, jer je dio našeg bića, mi smo je proizveli, te robe zapravo vladaju nama kao nova božanstva. U toj vladavini one se odvajaju od svojih korijena, od porijekla te istupaju kao samostalne, otuđene, ostvarene sile. Kao što je ovdje slučaj sa robom, tako je slučaj i sa pravom, državom, ideologijom i drugim oblicima društvene svijesti. To su sve tvorevine koje imaju sociološko-antropološki korijen, ali zahvaljujući odnosu kapitala, jednom kada su stvorene one dobijaju samostalnu moć i postaju jedna nova vrsta vladara nad ljudima i narodima. Kad obrazlaže fenomen otuđenja onda Marks uočava da je na prvom mjestu čovjek otuđen od svoje vlastite biti. Njegova bit je ručni i intelektualni rad, koji je opredmećen u robama. Kada je čovjekova bit otuđena od samog čovjeka, onda je na djelu podijeljenost između ljudske osnove i njegovog postojanja. Ako je čovjek otuđen od svoje biti, onda je prvo otuđen od sredstava za proizvodnju, od proizvoda svoga rada, zatim od drugog čovjeka i na kraju od cjelokupnog građanskog svijeta koji je čovjek stvorio. Ovo otuđenje se prema Marksu može prevladati kroz misao i čin socijalističke revolucije. Kod njega pojava socijalističke revolucije daje široke mogućnosti. On smatra da se ona ne može samo ograničiti na političku revoluciju nego da odnos kapitala koji može svojom vlastitom socijalističkom revolucijom preći u jedno novo stanje, socijalizam odnosno komunizam. Marks definiše socijalizam kao diktaturu proleterijata, a to nije ništa drugo nego radnička klasa, organizovana na nivou države. Diktatura proleterijata predstavlja prelazni oblik ka jednom višem stepenu socijal-komunističke zajednice, u kojem slobodni razvoj pojedinca oslobođenog svake dužnosti predstavlja uslov i pretpostavku slobode društvene zajednice. Ova slobodna zajednica socijalističkih proizvođača predstavlja novi humanizam, kao društveni naturalizam ili kao ostvareni humanizam. Kada je riječ o odnosu humanizma-naturalizma, onda to podrazumijeva harmoničan odnos, saradnju čovjeka sa prirodom i s drugim ljudima i sa samom društvenom zajednicom. Cjelokupna dosadašnja historija je bila utemeljena na socijalističkoj i političkoj moći, na iskorištavanju prirode, jer čovjekova moć nad prirodom se istovremeno projicirala kao i moć nad drugim čovjekom. Pošto je čovjek i prirodno biće, Marks smatra da će ovaj novi komunistički humanizam kao dovršeni naturalizam predstavljati onaj društveni socijalni protest gdje će čovjek dokinuti sve oblike otuđenja, postojeće institucije i oblike društvene svijesti te staviti pod svoju plansku strukturu, slobodnu kontrolu kao oblike vlastite socijalističke moći. Dakako da je ovo jedna vrsta utopije što ne znači da nekada neće biti ostvarena, jer otkako postoji pisana historija, ljudi su, počevši od [[Platon]]a, sanjali o slobodi čovjeka, o njegovom drugom stanju, gdje će kako Marks kaže čovjek biti korijen za drugog čovjeka. == Sloboda štampe i Marksovi stavovi == Neki Marksovi stavovi su od velike važnosti, a njihova aktuelnost je vidljiva i danas, jedan i po vijek nakon što su izrečeni. Kada je Karl Marks još davne [[1842]]. godine javno kritikovao [[Cenzura|cenzuru]] štampe on je time upozoravao na opasnost od nasrtaja na slobodu štampe i naznačio potrebu kritičkog odnosa prema zakonima koje donosi vlast u cilju ograničavanja slobode, izricanja istine. On je ukazao na to da zakoni koji se donose ne smiju biti od “kritike razuma”. Marks je upozorio da se u zakonu o cenzuri prepoznaje namjera vlasti da bude jedini kriterij istine. Oštro je osudio zakone (zakon o cenzuri) koji za svoj glavni kriterij nemju čin kao takav već namjeru činitelja. Istovremeno je upozorio i na činjenicu da cenzura svojim prisustvom osigurava otpor prema sebi. U tom kontekstu on je naglasio: {{Citat|“''Budući da se duh svakog pojedinog naroda izražava u njegovoj štampi, u toj štampi će biti prisutne ne samo njegove vrline nego i njegovi nedostaci''”.}} Marks je osporavajući nepravične državne zakone (poput ovog o cenzuri) ocijenio neprihvatljivim nadređenu poziciju u kojoj vlast vidi samu sebe. Zato i jeste zabranu slobode štampe okarakterisao kao odraz čovjekove nezrelosti. Minuli [[rat u Bosni i Hercegovini]] predstavlja primjer negacije istine i slobode pa time i etike kako u primjeru potpunog kršenja osnovnih prava ljudi (na primjer – prava na život) tako i u pogledu kršenja slobode i nepoštivanja istine. U decenijama [[Raspad SFRJ|raspada bivše Jugoslavije]] njeno novinarstvo nije bilo bez pravila, a novinari bez znanja. Međutim, oni su napustili novinarska načela i umjesto etike profesije prihvatili su nemoral režima kao svoj [[moral]] po nalogu vlasti. Čak su se oglušili i o “marksovu etiku novinarstva” koju su znali, jer je ona bila kao sastavnica vladajuće [[Ideologija|ideologije]] i dijelom njihovog obrazovanja. Osam osnovnih marksovih stavova o slobodi štampe koji se i danas čine aktuelnim su: * neprihvatljivost cenzure * štampa kao svestran izraz duha jednog naroda * sloboda štampe kao uslov popravljanja društvenog stanja * zakon o slobodi (nezavisnost) štampe kao nužnost * značaj kritike slobodne štampe za razvoj društva * kritika vlasti kao interes slobode štampe * šutnja štampe – izdaja poziva * naglašena prava [[Birokratija|birokratije]] i [[Policija|policije]] – suprotnost slobodi štampe U osnovi marksovih poticaja za razmišljanje o značaju slobode štampe bilo je zakonodavstvo [[Pruska|pruskih]] vlasti koje su zavele [[Cenzura|cenzuru]] i da je upravo to iniciralo njegov angažman u cjelovitom sagledavanju odnosa države prema štampi te funkcija štampe u društvu, a posebno kritičkog odnosa prema pitanju zakonske regulative. U funkciji objašnjavanja snage i dalekosežnosti njegovog shvatanja slobode stoje i dva marksova stava koja se tiču slobode štampe i zakonske regulative kroz primjere njegovih reakcija na konkretne akcije pruskih vlasti. {{Citat|“Loša je samo ona štampa koja se ostvaruje u ambijentu ograničene slobode, a ona štampa koja se ostvaruje u ambijentu slobode dobra je bez obzira na njene moguće ili stvarne nedostatke. Nedostatke štampe treba posmatrati sa stanovišta njenog razvoja i razvoja uopće.” (Marks) Kada se Marks [[1848]].godine u povodu nacrta zakona o štampi koji je bio ponuđen pruskom parlamentu na usvajanje suprotstavio pokušajima ograničavanjima slobode štampe on se zapravo založio za pravo da se javno i argumentovano kritikuje aktuelna vlast. S druge strane on se suprotstavio kontroli vlasti kako bi se spriječila mogućnost da štampa predstavlja službenog glasnika vlasti i time osigura samovolja državnih činovnika. Ovo pitanje ni do danas nije razriješeno. Ono se postavlja kao stalni problem uklanjanja granica slobode štampe tokom proteklog vijeka. Ako se tome doda šta su donosili ratovi i krize, [[totalitarizam]]-[[fašizam]], vojne diktature, komunizam, onda se mora priznati Marksu ne samo snaga njegove misli i intelektualne hrabrosti, već prije svega intelektualna moralnost, u smislu njegovog stava prema novinrskoj profesiji i njegov teorijski doprinos poimanju slobode štampe. Marks se nigdje u svom cjelokupnom djelu nije založio za ograničenje slobode štampe pa ni u socijalizmu, komunizmu za čiju se revoluciju teorijski i praktično angažovao. Naprotiv, smatrao je da je u svakom društvu pa i u socijalizmu nedopustivo ograničavanje slobode štampe, odnosno da je “moć razumskih zakona” kao kritika razuma nezaobilazna u razvoju društva u cjelini i štampe posebno. == Uticaji na marksističku misao == Marksova misao je bila pod jakim uticajem: * Dijalektičkog historicizma Georga Wilhelma Friedricha Hegela * Humanizmom [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]] * Klasične političke ekonomije [[Adam Smith|Adama Smitha]] i [[David Ricardo|Davida Ricarda]] * Francuske socijalističke i komunističke misli [[Henry Saint-Simon|Saint-Simona]] i [[Charles Fourier|Fouriera]]. <ref name="newworldencyclopedia"/> == Utjecaj Karla Marksa == [[Datoteka:Marx-Engels-Forum01.jpg|thumb|Spomenik Karl Marksu i Friedrichu Engelsu u Marx-Engels-Forumu, Berlin-Mitte.]] Djela Marksa i Engelsa pokrivaju širok spektar tema i predstavljaju složenu analizu historije i društva u smislu klasnih odnosa. Sljedbenici Marksa i Engelsa privučeni ovim djelima predložili su da se ova politička i ekonomska filozofija nazove marksizmom. Ipak, bilo je brojnih rasprava među marksistima o tome kako objasniti marksove spise i kako primijeniti njegove koncepte na tekuće događaje i uslove (gdje je važno napraviti razliku između "marksizma" i "onoga što je Marks vjerovao"). U suštini, ljudi koriste riječ "marksistički" da opišu one koji se oslanjaju na marksov konceptualni jezik (na primjer sredstva za proizvodnju, klase, roba) da razumiju kapitalistička i druga društva, ili da opišu one koji smatraju da je radnička revolucija jedini put ka ostvarenju komunističkog društva.<ref name="newworldencyclopedia"/> Marksistički revolucionar [[Che Guevara]] sumirao je svoju privlačnost marksizmom navodeći da je Marks proizveo "kvalitativnu promjenu u historiji društvene misli. On tumači historiju, razumije njenu dinamiku, predviđa budućnost, ali pored predviđanja on izražava revolucionarni koncept: svijet se ne smije samo tumačiti, već se mora mijenjati".<ref>http://www.marxists.org/archive/guevara/1960/10/08.htm</ref> == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Friedrich Engels]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Karl Marx}} {{Wikicitat|Karl Marx}} * [https://web.archive.org/web/20110928115854/http://marx.org/ marksistički direktorij] * [http://www.sociologyguide.com/thinkers/Karl-Marx.php sociološki vodič] *{{IMDb name|0555631}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{DEFAULTSORT:Marx, Karl}} [[Kategorija:Rođeni 1818.]] [[Kategorija:Umrli 1883.]] [[Kategorija:Biografije, Trier]] [[Kategorija:Marksisti]] [[Kategorija:Kritičari religije]] [[Kategorija:Njemački ekonomisti]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Ateisti]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] 45ycbt23iba2fk9u9398p2byllieeuq Adam Smith 0 8552 3899697 3849937 2026-06-22T12:18:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899697 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:AdamSmith.jpg|mini|200p|Adam Smith]] '''Adam Smith''' ([[Kirckcaldy]], [[5. juni]] [[1723]]. - [[Edinburg]], [[17. juli]] [[1790]].), [[Škotska|škotski]] [[Ekonomija|ekonomista]] i etičar. Njegovo najpoznatije djelo je '''Bogatstvo naroda''' ([[Engleski jezik|eng]]: „An Inquiry Into the Nature and Causes of the Wealth of Nations“). Jedna je od ključnih figura '''Škotskog prosvjetljenja'''.<ref name="Škotsko prosvjetljenje">[http://www.bbc.co.uk/history/scottishhistory/enlightenment/features_enlightenment_enlightenment.shtml Great Thinkers of the Scottish Enlightenment (en) (Veliki mislioci Škotskog prosvjetljenja)]</ref> Uz [[David Ricardo|Ricarda]] je najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije. Smith smatra da pravo bogatstvo ne leži u [[Novac|novcu]], kako su tvrdili [[merkantilisti]], nego u korisnomu radu, radu koji stvara prometne vrijednosti. Izraziti je pristalica ekonomskog [[liberalizam|liberalizma]], koji prihvata i razvija teoriju radne vrijednosti, iako smatra da ona vrijedi samo za predkapitalističku [[privreda|privredu]]. Adam Smith izučava unutrašnju povezanost ekonomskih kategorija, ali bez obzira na njegove duboke analize pojedinih etapa u [[Kapitalizam|kapitalističkoj]] proizvodnji, pokazuje nerazumijevanje za neke bitne karakteristike složenih oblika kapitalizma i njegovih imanentnih protivrječnosti. Što razvoj kapitalizma postaje složeniji i suprotnosti oštrije, Smithova teorija postaje sve više puki opis pojava i izražava sve više odnose u njihovu prividnom, vanjskom izgledu. == Teorijski doprinos == Smith navodi da je najbolja politika države laissez faire, odnosno politika (nemiješanje države u privredne poslove). Ovu ideju također treba posmatrati u kontekstu vremena u kojem je nastala, jer su države svojim djelovanjem (rastrošnost, parazitizam) uglavnom negativno uticale na društvenu vrijednost. Povećanje bogatstva će se najbolje ostvariti ako se preduzetniku ostavi autonomija u donošenju sljedećih bitnih odluka: šta, koliko, kada, kako, i za koga proizvoditi. U nastojanju da maksimalizira svoj profit, preduzetnik ulaže svoj kapital tamo gdje će ostvariti najveću proizvodnju te na taj način doprinosi i općem blagostanju baš kao da je vođen "nevidljivom rukom". [[John Maynard Keynes|J.M. Keynes]], 200 godina poslije, iznosi ideju drugačije uloge države u ekonomskim odnosima. Svrha ekonomske politike je povećanje bogatstva naroda, ali u obliku roba, ne zlata. Razvio je i teoriju apsolutnih prednosti navodeći da, ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnju te robe. Efikasnost proizvodnje se mjeri utroškom rada da bi se proizvela jedna jedinica proizvoda. Apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti prirodne (klima, tlo, prirodna bogatstva i sl.) i stečene (znanje, vještina i dr.). Ako zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji jednog proizvoda, ona će se specijalizirati u proizvodnji tog proizvoda i dio te proizvodnje razmjenjivati za proizvod zemlje B, proizvoda u kojem zemlja B ima apsolutnu prednost. Na taj način će ukupna proizvodnja i potrošnja biti veća i u zemlji A i u zemlji B. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Adam Smith (philosopher)}} {{Vlasništvo}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{DEFAULTSORT:Smith, Adam}} [[Kategorija:Rođeni 1723.]] [[Kategorija:Umrli 1790.]] [[Kategorija:Britanski ekonomisti]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Biografije, Kirkcaldy]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 2o3fqx0crsocfpt94d51dmc5jy8g8df Bošnjački institut 0 9482 3899710 3799123 2026-06-22T12:24:04Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzej | ime = Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića | slika = Bosniak Institute - Adil Zulfikarpasic Foundation, entrance.png | osnovan = 1988. | koordinate = {{coord|43|51|35.8|N|18|25|31.2|E|display=inline,title}} | direktor = Amina Rizvanbegović-Džuvić | lokacija = Mula Mustafe Bašeskije 21, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | veb-sajt = {{URL|www.bosnjackiinstitut.ba}} }} '''Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića''' je institucija kulture i nauke u Sarajevu. Ujedno je [[muzej]] i galerija, [[arhiv]] i [[biblioteka]], izdavačka kuća i kulturni centar. Institut je rezultat višedecenijskog djelovanja i rada osnivača, [[Adil Zulfikarpašić|Adila Zulfikarpašića]], vakifa, mecene, biznismena i političara, koji je zajedno sa suprugom Tatjanom Zulfikarpašić prikupljao i čuvao kulturno-historijsko naslijeđe i savremenu produkciju o [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovini]], od dokumenata, fotografija, razglednica, karata, pa sve do knjiga, enciklopedija, časopisa i druge arhivske i bibliotečke građe. Bošnjački institut osnovan je u [[Zürich]]u 1988. godine,<ref>{{Cite web|url=https://bosnjackiinstitut.ba/o-nama/historijat/|title=Historijat|website=Bošnjački institut|language=bs-BA|access-date=26. 6. 2023|archive-date=28. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230628054549/https://bosnjackiinstitut.ba/o-nama/historijat|url-status=dead}}</ref> a nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] cjelokupni fond preseljen je u [[Sarajevo]] kada je Bošnjački institut otvoren 2001. godine. Bošnjački institut sadrži biblioteku, arhiv, zbirku umjetničkih djela, galerije, čitaonice i kabinete za naučno-istraživački rad, sale za konferencije, te druge popratne sadržaje. Institut je smješten u Sarajevu, u ulici Mula Mustafe Bašeskije 21, uz Gazi Husrev-begov hamam, izgrađen 1535. godine. Za arhitektonsko rješenje Bošnjačkog instituta, zgradu biblioteke i uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog hamama, zaslužni su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić koji su za ovaj objekat dobili [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]] za 2001. godinu u kategoriji Grupne nagrade. Posredstvom zdanja Hamama ostvario se historijski susret dva vakufa. Jedan, Gazi Husrev-begov, nastao u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i učenost doživljavali svoj osvit u Bosni i Hercegovini. Drugi vakuf Adila Zulfikarpašića, Bošnjački institut, institucija koja promovira i afirmiše kulturu i vrijednosti kako [[Bošnjaci|Bošnjaka]] tako i drugih naroda Bosne i Hercegovine. == Biblioteka == Biblioteka Bošnjačkog instituta posjeduje više od 250.000 bibliotečkih jedinica (knjiga, časopisa, karata, članaka i dr. vrste građe) od najstarijih primjeraka i izdanja, od rukopisa iz 14. stoljeća, prvih štampanih knjiga i časopisa, pa sve do savremene naučne i stručne literature 21. stoljeća o Bosni i Hercegovini i regionu. Biblioteka se sastoji od sljedećih odjela: Bosnica, Croatica, Serbica, Turcica, Islamica, Jugoslavica, Odjel rukopisne zbirke, Odjel referentne zbirke, te zbirki: Judaica, Bogumili, Sandžak, Emigrantica, Rat 1992-1995. i dr. == Zbirka umjetničkih djela == Zbirka umjetničkih djela Bošnjačkog institutaje nastajala nekoliko decenija, prvo kao privatna kolekcija Adila Zulfikarpašića i njegove supruge Tatjane, a potom kao zbirka Bošnjačkog instituta. Zbirka ima više od 1500 djela (slika, grafika i skulptura) brojnih bosanskohercegovačkih autora, od [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]], [[Hakija Kulenović|Hakije Kulenovića]], [[Rizah Štetić|Rizaha Štetića]], Ibrahima Ljubovića, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], [[Mersad Berber|Mersada Berbera]], [[Affan Ramić|Affana Ramića]], Mevludina Ekmečića, do [[Safet Zec|Safeta Zeca]], [[Salim Obralić|Salima Obralića]], [[Mehmed Zaimović|Mehmeda Zaimovića]] i dr, kao i poklonjene privatne zbirke [[Mersad Berber|Mersada Berbera]], Mevludina Ekmečića, Ismeta Rizvića, Ede Numankadića i dr. == Arhiv == Arhiv sadrži više od 8000 arhivskih jedinica, od najstarijeg dokumenta iz 15. stoljeća, pa sve do dokumenata, članaka i fotografija modernog perioda o političkim, društvenim, ekonomskim, kulturnim i obrazovnim pitanjima u Bosni i Hercegovini. == Zadaci == U okviru svojih programa i aktivnosti Institut razvija i unapređuje naučnu saradnju sa sličnim institucijama u zemlji i inostranstvu, prikuplja, obrađuje i čuva kulturno-historijsko naslijeđe i savremenu naučnu i stručnu produkciju Bosne i Hercegovine, organizira naučne, stručne i međunarodne događaje, te razvija izdavačku produkciju. == Uprava == Bošnjačkim institutom rukovodi Upravni odbor i direktor. == Vanjski linkovi == * [http://www.bosnjackiinstitut.ba/ Zvanična stranica Bošnjačkog instituta] == Reference == {{Refspisak}} * Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića. (2004) ''Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića : Dolmabahce Saray Istanbul 28.11.04.-28.12.04.''. Sarajevo : Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, 2004. * Filandra, Š. i Karić, E. (2002) ''Bošnjačka ideja''. Zagreb: Globus. * Puljek-Bubrić, Narcisa (2005.). ''Promocija privatne bibliotečke zbirke : iskustva Bošnjačkog instituta-fondacija Adila Zulfikarpašića.'' ICSL - Godišnjak Međunarodnog susreta bibliotekara slavista u Sarajevu. ISSN 1840-1295. - God. 1, br. 1 (decembar/prosinac 2005), str. 166-169. * Puljek-Bubrić, N., Kujović, M. i Gadžo Kasumović, A. (2020) ''Vodič kroz Arhiv Bošnjačkog instituta - Fondacije Adila Zulfikarpašića''. Sarajevo : Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića. * ''Riznica bošnjačke kulture.'' Behar : časopis za kulturu i društvena pitanja, 19 (96). Zagreb : Kulturno društvo Muslimana Hrvatske Preporod, 2010. * [http://bosniaca.nub.ba/index.php/bosniaca/article/view/164 Rizvanbegović-Džuvić, Amina; Puljek-Bubrić, Narcisa (2007.). ''Slavističke kolekcije Bošnjačkog instituta : zbirke Emigrantika, Bogumili, Ratna zbirka i Orijentalni rukopisi = Slavic collections of Bosniak Institute : emigrantica, bogumils, war collection and oriental manuscripts.'' Bosniaca : časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. ISSN 1512-5033. - God. 12, br. 12 (decembar 2007), str. 68-72.] * Rizvanbegović-Džuvić, Amina; Puljek-Bubrić, Narcisa. (2007.). ''Promocija privatne bibliotečke zbirke : iskustva Bošnjačkog instituta-fondacija Adila Zulfikarpašića''. ICSL - Godišnjak Međunarodnog susreta bibliotekara slavista u Sarajevu ... = ICSL - Yearbook of International Convention of Slavicist Librarian's in Sarajevo .. ISSN 1840-1295. - God. 3, br. 3 (decembar/prosinac 2007), str. 73-75. * ''Zbirka likovnih djela Bošnjaka : 1988-2001'' / Sarajevo : Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, 2001. * Zulfikarpašić, A. (1998) ''The Bosniak : Adil Zulfikarpašić''. London: London : Hurst & Company. {{Bošnjaci}} [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Kulturne institucije u Bosni i Hercegovi]] [[Kategorija:Biblioteke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Galerije u Sarajevu]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] awfb90q6pylzd4kse4ftvkromn86gcf Stadion "Asim Ferhatović Hase" 0 10132 3900002 3820743 2026-06-23T11:32:03Z Panasko 146730 3900002 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Stadion "Asim Ferhatović Hase" | nadimak = Koševo | slika = [[Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|250px]] | tekst = '''[[UEFA]]''' [[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]][[Datoteka:Nuvola apps mozilla.png|12px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = Stadion Koševo (1952–2004) | lokacija = Betanija Ulica, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|52|26|N|18|24|31|E}} | početak_izgradnje = 1947. | izgrađen = | otvoren = 1950. | renoviran = 1984, 1996. | proširen = 1984. | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Gradski stadion | operator = Grad Sarajevo | površina = Trava | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 30.121<ref name="kapacitet">{{cite web |last1=Zilić |first1=Semir |title=Da li znate koliko iznosi kapacitet stadiona Koševo? |url=https://www.bordovremeplov.ba/vijest/details?id=386 |website=www.bordovremeplov.ba |access-date=17. 4. 2025 |date=17. 4. 2025}}</ref> | rekordna_posjećenost = 55.000<br>67.000 (''uključujući ostale manifestacije dešavanja'') | dimenzije = 103x65 m | korisnici = [[FK Sarajevo]]<br>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]<br>[[Zimske olimpijske igre 1984.|ZOI 1984]] }} '''Olimpijski stadion [[Asim Ferhatović]] - Hase''', poznatiji kao '''stadion Koševo''' je višenamjenski stadion u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Po veličini je najveći stadion u Bosni i Hercegovini. Izgrađen je 1947. u periodu poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na području koševske doline gdje su se prostirali predjeli zvani Čurčića vila i [[Pionirska dolina]]. U samoj izgradnji stadiona učestvovale su tadašnje omladinske radne brigade grada, ali i iz cijele [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|tadašnje države]]. Za tadašnje doba grad dobija zdanje na kome će se moći održavati sportske priredbe najvišeg ranga. Na stadionu su odigrane značajne i velike utakmice kako sarajevskih prvoligaša [[FK Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] tako i tadašnje [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. Na stadionu su gostovali veliki fudbalski timovi kao što su [[Manchester United FC|Manchester United]], [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[Hamburger SV|Hamburger]], [[Derby County FC|Derby County]], Bologna, [[FC Inter Milano|Inter]], Santos... Sam stadion je doživio mnoge nadogradnje i rekonstrukcije, a najveća je bila pred održavanje [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara]] u februaru 1984. U julu 2004. na stadionu Asim Ferhatović - Hase su opet počeli radovi na njegovoj rekonstrukciji i poboljšanju u cilju dobijanja licence od [[UEFA]]-e za odigravanje evropskih utakmica. Danas stadion koristi FK Sarajevo i to je najveći stadion u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Posjeduje 30.121 sjedećih mjesta.<ref name="kapacitet" /> Rekord Stadiona, kada su u pitanju sportske manifestacije, je iz sezone 1981/82, na utakmici fudbalskog prvenstva Jugoslavije, utakmica FK "Sarajevo" - FK "Željezničar". Tada je utakmici gradskih rivala prisustvovalo najmanje 55.000 gledalaca, a neke od tadašnjih novina su objavile podatak da je utakmici prisustvovalo i 64.000 gledalaca.<ref>{{Cite web |url=http://www.csrsa.ba/stadion_kosevo.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130822003710/http://csrsa.ba/stadion_kosevo.html |archive-date=22. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> ==Značajni događaji== ===Međunarodne nogometne utakmice=== {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" !Datum!!Domaćin!!Rezultat!!Gost!!Takmičenje |- | 17. oktobar 1954 || {{NOG|JUG}} || 5-1 || {{NOG|TUR}} || Prijateljska |- | 8. april 1970 || {{NOG|JUG}} || 1-1 || {{NOG|AUT}} || Prijateljska |- | 22. septembar 1971 || {{NOG|JUG}} || 4-0 || {{NOG|MEX}} || Prijateljska |- | 22. mart 1980 || {{NOG|JUG}} || 2-1 || {{NOG|URU}} || Prijateljska |- | 1. juni 1983 || {{NOG|JUG}} || 1-0 || {{NOG|RUM|1965}} || Prijateljska |- | 23. april 1985 || {{NOG|JUG}} || 0-0 || {{NOG|FRA}} || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.#Grupa 4|SP 1986 - kvalifikacije]] |- | 11. oktobar 1989 || {{NOG|JUG}} || 1-0 || {{NOG|NOR}} || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.#Grupa 5|SP 1990 - kvalifikacije]] |- | 6. novembar 1996 || {{NOG|BIH|1992}} || 2-1 || {{NOG|ITA}} || Prijateljska |- | 2. april 1997 || {{NOG|BIH|1992}} || 0-1 || {{NOG|GRČ}} || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.#Grupa 1|SP 1998 - kvalifikacije]] |- | 20. august 1997 || {{NOG|BIH|1992}} || 3-0 || {{NOG|DAN}} || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.#Grupa 1|SP 1998 - kvalifikacije]] |- | 10. septembar 1997 || {{NOG|BIH|1992}} || 1-0 || {{NOG|SLO}} || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.#Grupa 1|SP 1998 - kvalifikacije]] |- | 12. august 1998 || {{NOG|BIH}} || 1-0 || {{NOG|FAR}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Euro 2000 - kvalifikacije]] |- | 5. septembar 1998 || {{NOG|BIH}} || 1-1 || {{NOG|EST}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Euro 2000 - kvalifikacije]] |- | 10. oktobar 1998 || {{NOG|BIH}} || 1-3 || {{NOG|ČEŠ}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Euro 2000 - kvalifikacije]] |- | 5. juni 1999 || {{NOG|BIH}} || 2-0 || {{NOG|LIT}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Euro 2000 - kvalifikacije]] |- | 4. septembar 1999 || {{NOG|BIH}} || 1-2 || {{NOG|ŠKO}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Euro 2000 - kvalifikacije]] |- | 16. august 2000 || {{NOG|BIH}} || 2-0 || {{NOG|TUR}} || Prijateljska |- | 2. septembar 2000 || {{NOG|BIH}} || 1-2 || {{NOG|ŠPA}} || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.#Grupa 7|SP 2002 - kvalifikacije]] |- | 24. mart 2001 || {{NOG|BIH}} || 1-1 || {{NOG|AUT}} || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.#Grupa 7|SP 2002 - kvalifikacije]] |- | 15. august 2001 || {{NOG|BIH}} || 2-0 || {{NOG|MLT}} || Prijateljska |- | 1. septembar 2001 || {{NOG|BIH}} || 0-0 || {{NOG|IZR}} || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.#Grupa 7|SP 2002 - kvalifikacije]] |- | 21. august 2002 || {{NOG|BIH}} || 0-2 || {{NOG|Savezna Republika Jugoslavija}}|| Prijateljska |- | 7. septembar 2002 || {{NOG|BIH}} || 0-3 || {{NOG|RUM}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Euro 2004 - kvalifikacije]] |- | 11. oktobar 2002 || {{NOG|BIH}} || 1-1 || {{NOG|NJE}} || Prijateljska |- | 11. oktobar 2003 || {{NOG|BIH}} || 1-1 || {{NOG|DAN}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Euro 2004 - kvalifikacije]] |- | 9. oktobar 2004 || {{NOG|BIH}} || 0-0 || {{NOG|SCG}} || [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|SP 2006 - kvalifikacije]] |- | 30. mart 2005 || {{NOG|BIH}} || 0-0 || {{NOG|LIT}} || [[UEFA Grupa 7 Kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2006. godine|SP 2006 - kvalifikacije]] |- | 16. august 2006 || {{NOG|BIH}} || 1-2 || {{NOG|FRA}} || Prijateljska |- | 2. juni 2007 || {{NOG|BIH}} || 3-2 || {{NOG|TUR}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Euro 2008 - kvalifikacije]] |- | 6. juni 2007 || {{NOG|BIH}} || 1-0 || {{NOG|MLT}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Euro 2008 - kvalifikacije]] |- | 22. august 2007 || {{NOG|BIH}} || 3-5 || {{NOG|HRV}} || Prijateljska |- | 12. septembar 2007 || {{NOG|BIH}} || 0-1 || {{NOG|MOL}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Euro 2008 - kvalifikacije]] |- | 17. oktobar 2007 || {{NOG|BIH}} || 0-2 || {{NOG|NOR}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Euro 2008 - kvalifikacije]] |- | 12. august 2009 || {{NOG|BIH}} || 2-3 || {{NOG|IRN}} || Prijateljska |- | 3. mart 2010 || {{NOG|BIH}} || 2-1 || {{NOG|GAN}} || Prijateljska |- | 7. septembar 2010 || {{NOG|BIH}} || 0-2 || {{NOG|FRA}} || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012 - grupa D|Euro 2012 - kvalifikacije]] |- | 10. august 2011 || {{NOG|BIH}} || 0-0 || {{NOG|GRČ}} || Prijateljska |- | 14. august 2013 || {{NOG|BIH}} || 3-4 || {{NOG|SAD}} || Prijateljska |- |} ===Značajne klupske prijateljske utakmice=== {|class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" !Datum!!Domaćin!!Rezultat!!Gost!!Prilika!!Bilješke |- | 7. mart 1965 || {{ZD|JUG}} [[FK Sarajevo]] || 1-2 || {{ZD|SSSR}} [[Nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]|| Jugoslavenska turneja SSSR-a || <small>— Sarajevo: [[Refik Mufić|Muftić]] ([[Ibrahim Sirćo|Sirćo]]), [[Mirsad Fazlagić|Fazlagić]], [[Svetozar Vujović|Vujović]], [[Fahrudin Prljača|Prljača]] ([[Salih Šehović|Šehović]]), [[Ibrahim Biogradlić|Biogradlić]], [[Aleksandar Ristić|Ristić]], [[Nusret Čerkić|Čerkić]], [[Mišo Smajlović|Smajlović]], [[Asim Ferhatović|Ferhatović]] ([[Stjepan Blažević|Blažević]]), [[Ivica Osim|Osim]], [[Džemaludin Mušović|Mušović]] ([[Sreten Šiljkut|Šiljkut]])<br>— SSSR: [[Lev Yashin|Yashin]], Chertkov, [[Albert Shesternyov|Shesternyov]], Ponomaryov, Voronin, Shustikov, [[Igor Chislenko|Chislenko]], Kazakov, Metreveli, [[Gennady Logofet|Logofet]], Meskhi <br>— strijelci: 0:1 Metreveli <small>(15. min)</small>, 0:2 Kazakov <small>(51. min)</small>, 1:2 Šehović <small>(67. min)</small><br>— gledalaca: ~40,000<br>— igrači [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] Ivica Osim i Mišo Smajlović su odigrali utakmicu za Sarajevo</small> |- | 19. septembar 1969 || {{ZD|JUG}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]|| 1-1 || {{ZD|BRA}} [[Santos FC|Santos]] || Jugoslavenska turneja Santosa || <small>— Željo: [[Vasilije Radović|Radović]], [[Fahrija Hrvat|Hrvat]], [[Velija Bećirspahić|Bećirspahić]], [[Hajrudin Saračević|Saračević]], [[Enver Hadžiabdić|Hadžiabdić]], [[Blagoje Bratić|Bratić]], [[Branimir Jelušić|Jelušić]], [[Ivica Osim|Osim]] ([[Avdija Deraković|Deraković]]), [[Josip Bukal|Bukal]], [[Vahidin Musemić|Musemić]] ([[Božo Janković|Janković]]), i [[Bajić]] ([[Dragan Kojović|Kojović]])<br>— Santos: [[Gylmar dos Santos Neves|Gilmar]], [[José Ramos Delgado|Delgado]], [[Turcao]], [[Antônio Lima dos Santos|Lima]], Clodoaldo, [[Joel Camargo|Joel]], [[Manoel Maria]], [[Nené]], [[Jonas Eduardo Américo|Edú]] ([[Douglas]]{{disambiguation needed|date=oktobar 2013}}), [[Pelé]], and Abel<br>— strijelci: 1:0 Bukal <small>(45. min)</small>, 1:1 Pelé <small>(78. min)</small><br>— gledalaca: ~30,000<br>— igrač [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]] i reprezentacije Jugoslavije, 22-ogodišnji [[Vahidin Musemić]] je odigrao utakmicu za Željezničar<br>— ovo je bila četvrta i završna utakmica Santosa na Jugoslavenskoj turneji, a prije Želje odigrali su utakmice sa [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]], i [[FK Radnički Kragujevac|Radničkim Kragujevac]]<ref>{{cite web|title=Znate li da je slavni Pele postigao gol na Koševu?|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/znate-li-da-je-slavni-pele-postigao-gol-na-kosevu/110514028|website=klix.ba|date=14. 5. 2011|access-date=31. 7. 2015}}</ref></small> |- | 16. juni 1971 || {{ZD|JUG}} [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]|| 3-3 || {{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter Milan]]|| 50-ta godišnjica FK Željezničara || <small>— Željo: [[Slobodan Janjuš|Janjuš]], [[Slobodan Kojović|Kojović]], [[Velija Bećirspahić|Bećirspahić]], [[Blagoje Bratić|Bratić]], [[Josip Katalinski|Katalinski]], [[Enver Hadžiabdić|Hadžiabdić]], [[Branimir Jelušić|Jelušić]], [[Božo Janković|Janković]], [[Josip Bukal|Bukal]], [[Edin Sprečo|Sprečo]], i [[Dragan Džajić|Džajić]]<br>— Inter: [[Ivano Bordon|Bordon]], Bedin, Oriali (46th min [[Tarcisio Burgnich|Burgnich]]), [[Jair da Costa|Jair]], [[Mario Bertini|Bertini]], Boninsegna, [[Sandro Mazzola|Mazzola]], [[Mario Frustalupi|Frustalupi]], [[Bernardino Fabbian|Fabbian]] (46. min [[Giancarlo Cella|Cella]]), [[Mario Giubertoni|Giubertoni]], i Corso<br>— strijelci: 0:1 Boninsegna <small>(4th min)</small>, 1:1 Janković <small>(15th min)</small>, 2:1 Džajić <small>(45. min)</small>, 2:2 Boninsegna <small>(63. min)</small>, 2:3 Mazzola <small>(67. min)</small>, 3:3 Bukal <small>(70. min)</small><br>— gledalaca: ~35,000<br>— igrač [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] i reprezentativac Jugoslavije, 25-ogodišnji [[Dragan Džajić]] je odigrao utakmicu za Željezničar<br>— Nekoliko sedmica prije utakmice, Inter Milan je osvojio svoju [[Serie A 1970/1971.|jedanaestu Serie A ligašku titulu]]<br>— Željo je završio sezonu lige Jugoslavije na [[Prva liga Jugoslavije u nogometu 1970/1971.|drugom mjestu]] iza Hajduka Split<ref>{{cite web|title=Željezničar igrao protiv milanskog Intera 3:3|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/zeljeznicar-igrao-protiv-milanskog-intera-3-3/120616030|website=klix.ba|access-date=31. 7. 2015|date=16. 6. 2012}}</ref> |- | 17. august 1972 || {{ZD|JUG}} [[FK Sarajevo]] || 2-2 || {{ZD|ESP}} [[Real Madrid CF]] || 25. godišnjica FK Sarajeva || <small>— Sarajevo: [[Refik Mufić|Muftić]] ([[Sead Gruda|Gruda]]), [[Anđelko Tešan|Tešan]], [[Fuad Muzurović|Muzurović]] (Kuduz), [[Edhem Šljivo|Šljivo]], [[Slobodan Lubura|Lubura]] ([[Sulejman Demir|Demir]]), [[Rajko Rašević|Rašević]], [[Dragoljub Simić|D. Simić]] ([[Rade Simić|R. Simić]]), [[Denijal Pirić|Pirić]], [[Vahidin Musemić|Musemić]], [[Džemil Cerić|Cerić]] (Frančević), [[Ranko Petković|Petković]]<br>— Real: [[Mariano García Remón|García Remón]]; [[Juan Carlos Touriño|Touriño]] (José Luis 45´), Benito, Verdugo, Pirri (Andrés 45´), Zoco, Amancio, Grosso, Santillana, Velázquez, Aguilar<br>— strijelci: 0:1 Aguilera <small>(31. min)</small>, 0:2 Pirri <small>(36. min)</small>, 1:2 Rasovic <small>(41. min)</small>, 2:2 Pirić <small>(80. min)</small> |} '''<big>Značajne evropske klupske utakmice</big>''' {| class="wikitable" !Datum !Domaćin !Rezultat !Gost !Takmičenje !Bilješke |- |15. novembar 1967 |[[FK Sarajevo]] |0:0 |[[Manchester United FC]] |[[UEFA Liga prvaka]] R2 |FK Sarajevo: Muftić, [[Mirsad Fazlagić|Fazlagić]], Blažević, Jesenković, Vujović, Bajić, Prodanović, Šiljkut, Musemić, Prljača, Antić - Trener: Miroslav Brozović Manchester United: Stepney, Dunne, Burns, Crerand, Foulkes, Sadler, Fitzpatrick, Kidd, Charlton, Best, Aston - Trener: Matt Busby Gledalaca: ~50.000 |- | # oktobar 1980 |[[FK Sarajevo]] |3:3 |[[Hamburger SV#Hamburger SV u Bundesligi|Hamburger SV]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] R1 |FK Sarajevo: Janjuš, D. Božović, Lukić, Vidaković, Rajković, N. Ferhatović, Sušić, Janjoš (Vukičević), S. Merdanović (Bešović), Kapetanović, Pašić Trener: Muzurović Hamburger SV: Koitka, Kaltz, Groh, Jakobs, Hieronymus, Hartwig, Reimann, Memering, Hrubesch, Magath, Dressel - Trener: Zebec. Strijelci: 1:0 - Lukić 23´, 1:1 - Hrubesch 26´, 2:1 - Pašić 36´, 2:2 - Hrubesch 58´, Pašić 80´, 3:3 - Hrubesch 88´ Gledalaca: ~45.000, sudija: Paolo Casarin (Italija) |- |8. decembar 1982 |[[FK Sarajevo]] |1:0 |[[RSC Anderlecht]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] R3 |FK Sarajevo: Janjuš, Radeljaš, N. Ferhatović, Kapetanović, Vidović, Janjoš (od 45. Milak), H. Musemić, Božović, Sušić, Jozić (od 59. Teskeredžić), Hadžibegić - Trener: Srboljub Markušević Anderlecht: Munaron, De Groote, Hofkens, Olsen, Peruzović, Coeck, Hansen, Lozano, Vercauteren, Brylle Larsen (od 25. Czemiatynski), Vandenbergh - Trener: Paul van Himst Strijelci: 1:0 - Musemić 40' Gledalaca: ~32.000 |- |14. august 2002 |[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |0:1 |[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |[[UEFA Liga prvaka]] KR3 |FK Željezničar: Kenan Hasagić, Adin Mulaosmanović, Edis Mulalić, Haris Alihodžić, Sanjin Mešić (81’ Denis Mudrinić), Denis Karić, Sanel Jahić (71’ Mirzet Alagić), Almir Čosić (88’ Sanjin Radonja), Sead Seferović, Almir Gredić, Jure Guvo - Trener: Amar Osim Newcastle United: Shay Given, Aaron Hughes, Nikoláos Dabízas (88’ Wayne Quinn), Titus Bramble, Olivier Bernard, Nolberto Solano, Jermaine Jenas, Kieron Dyer, Hugo Miguel Ferreira Gomes Viana (88’ Robert Elliott), Alan Shearer, Lomana Lua Lua (81’ Shola Ameobi) Trener: Robert “Bobby” Robson Strijelci: 0:1 - Dyer 55’ Gledalaca: ~36.000, sudija: Luboš Michel (Slovačka) |- |15. august 2007 |[[FK Sarajevo]] |0:1 |[[FK Dinamo Kijev]] |[[UEFA Liga prvaka]] KR3 |FK Sarajevo: Muhamed Alaim, Alen Bašić, Veldin Muharemović, Semjon Milošević, Zdravko Šaraba, Sead Bućan (od 57. Almir Turković), Muhamed Džakmić, Marko Maksimović, Vladan Grujić, Damir Hadžić (od 46. Senad Repuh), Admir Rašćić (od 65. Mirza Mešić) - Trener: H.Musemić FK Dinamo Kijev: Oleksandr Shovkovsky, Marjan Marković, Pape Diakhate, Goran Gavrančić, Andriy Nesmachniy, Taras Mikhalik, Carlos Correa, Oleh Gusev (od 64. Miloš Ninković), Serhiy Rebrov (od 81. Ismael Bangoura), Michael i Maksim Shatskikh (od 67. Kleber) - Trener: Anatoliy Demyanenko Strijelci: 0:1 - Maksim Shatskikh 12' Gledalaca: ~30.000, sudija: Alon Yefet (Israel) |} ==Koncerti== *[[Zdravko Čolić]] - 7. septembar 1978 <small>(Turneja ''Putujući zemljotres'')</small> *[[U2]] - [[Koncert U2-a u Sarajevu|23. septembar 1997]] <small>([[Turneja "PopMart"]])</small> *[[Dino Merlin]] - 31. juli 2000 <small>(Turneja ''Sredinom'', gosti: [[Adi Lukovac & Ornamenti]], [[Ivana Banfić]], Amir Bjelanović Tula, Miro Asotić)</small> *[[Dino Merlin]] - 31. juli 2004 <small>(Turneja ''Burek'', gosti: [[Željko Joksimović]], [[Ivana Banfić]], [[Nina Badrić]], Edo Zanki, Almir Hukelić, Gani Tamir)</small> *[[Bijelo dugme]] - 15. juni 2005 *[[Haris Džinović]] - 23. juni 2007 <small>(gosti: [[Halid Bešlić]], [[Hajrudin Varešanović|Hari Varešanović]], [[Željko Joksimović]], Enis Bešlagić)</small> *[[Dino Merlin]] - 19. juli 2008 <small>(Turneja ''Ispočetka'', gosti: Hari Varešanović, [[Vesna Zmijanac]], Toni Cetinski, Eldin Huseinbegović, [[Ivana Banfić]], Baby Dooks, Elvedin Krilić)</small> *[[Hari Mata Hari]] - 10. august 2009 <small>(Turneja ''Sreća'', gosti: [[Nina Badrić]], Dino Merlin, [[Halid Bešlić]], [[Dražen Žerić|Dražen Žerić Žera]], Eldin Huseinbegović)</small> *[[Željko Joksimović]] - 12. juni 2010 <small>(gosti: [[Halid Bešlić]], Hari Varešanović, [[Jelena Tomašević]])</small> *[[Zdravko Čolić]] - 31. juli 2010 <small>(Turneja ''Kad pogledaš me preko ramena'', gosti: Dino Merlin, [[Nikša Bratoš]])</small> *[[Halid Bešlić]] - 22. juni 2013 <small>(Turneja ''Romanija'', gosti: [[Haris Džinović]], [[Željko Joksimović]], Enes Begović, Dženan Jahić, [[Viki Miljković]], Colonia, Enis Bešlagić)</small> *[[Dino Merlin]] - 25. juli 2015 <small>(Turneja ''Hotel Nacional'')</small> *[[Željko Joksimović]] - 19. august 2016 <small>(gosti: Adnan Pecoli, Tarik Mulaomerović, Maid Hećimović, Magdalena Bogić, Ibro Bublin)</small> ==Ostali događaji== [[File:Pope Francis in Sarajevo 10.JPG|thumbnail|Papa Franjo održava misu]] * Ceremonija otvaranja [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu]] - 8. februar 1984. * [[Papa Ivan Pavao II]] održao misu na stadionu ispred 50.000 ljudi - 13. april 1997- * [[Papa Franjo]] održao misu na stadionu ispred 67.000 ljudi - 06. juni 2015. * Ceremonija otvaranja [[Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.|Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019.]] - 9. februar 2019. == Također pogledajte == * [[Spisak nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Koševo Stadium}} * [http://www.fcsarajevo.ba/bs/stadion Stadion na Službenoj stranici FK Sarajeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150912170554/http://www.fcsarajevo.ba/bs/stadion |date=12. 9. 2015 }} * [https://web.archive.org/web/20080815030139/http://www.fksinfo.com/stadion.htm''Stadion Koševo / Asim Ferhatović - Hase (tekst i fotografije)'', FKSinfo.com] * [http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-sarajevo/2700/venue/ Karakteristike stadiona Asim Ferhatović Hase, soccerway.com] * [http://stadiumdb.com/stadiums/bih/olimpijskij_stadion_kosevo Stadion Asim Ferhatović Hase] na stadiumdb.com {{FK Sarajevo}} {{Stadioni Premijer lige BiH}} {{Objekti ZOI 1984.}} {{Stadioni Zimskih olimpijskih igara}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Stadioni u Sarajevu]] [[Kategorija:Nogometni stadioni u Bosni i Hercegovini|Koševo]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Borilišta na ZOI 1984.]] sndjz9gadirrdpf1u2mpm9sr0tnllkn Michel Foucault 0 10159 3899747 3891564 2026-06-22T12:29:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Strukturalisti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899747 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Michel Foucault | slika = Michel Foucault 1974 Brasil.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|10|15}} | mjesto_rođenja = Poitiers, Francuska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1984|6|25|1926|10|15}} | mjesto_smrti = Pariz, Francuska | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Michel Foucault''' (''Mišel Fuko''; [[Poitiers]], [[Francuska]], 15. oktobar 1926 – [[Pariz]], [[Francuska]], 25. juni 1984) bio je [[Francuska|francuski]] [[Filozofija|filozof]], [[sociologija|sociolog]] i [[Historija|historičar]]. Vodio je katedru "Historija sistema misli" na [[Collège de France|Koledžu Francuske]] ([[francuski jezik|fr]]: Collège de France), a predavao je i na [[University of California, Barkeley|Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyju]]. Foucault je najpoznatiji po svojim [[Kritička teorija|kritičkim studijama]] društvenih institucija, ponajprije psihijatrije, medicine, [[Nauke o čovjeku|nauka o čovjeku]] (ili: [[Antropologija|antropoloških nauka]]) i [[zatvor]]skog sistema, kao i po svom radu na [[Historija ljudske seksualnosti|historiji ljudske seksualnosti]]. O Foucaultovim teorijama o moći i odnosima između moći, [[Znanje|znanja]] i diskursa naširoko se raspravljalo. U 1960-im Foucault je često povezivan sa [[Strukturalizam|strukturalističkim]] pokretom, da bi se kasnije sam Foucault distancirao od strukturalizma. Iako se obično Foucault opisuje kao poststrukturalist i postmodernist, on sam je odbacio [[Postmodernizam|postmodernističke]] i [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] oznake, preferirajući klasificiranje svojih teorija kao kritičke historije [[modernitet]]a zasnovanog u Kantu.<ref>{{Cite web |url=http://www.michel-foucault.com/concepts/index.html |title=link |access-date=29. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170524195209/http://www.michel-foucault.com/concepts/index.html |archive-date=24. 5. 2017 |url-status=dead }}</ref> == Rani život == Foucault, punim imenom Paul-Michel Foucault, rođen je u [[Poitiers]]u 15. oktobra 1926. u uglednoj provincijskoj porodici. Njegovo rano obrazovanje bilo je mješavina uspjeha i mediokriteta, sve dok nije počeo pohađati [[Isusovci|jezuitski]] koledž Saint-Stanislas, gdje je briljirao.<ref>{{cite book | last = Smart | first = Barry | title = Michel Foucault | publisher = Routledge | location = New York | year = 1994 | isbn = 0415088879 |page=19}}</ref><ref>{{cite book | last = Dosse | first = François | title = History of Structuralism | url = https://archive.org/details/historyofstructu0002doss | publisher = University of Minnesota Press | location = Minneapolis | year = 1997 | isbn = 0816622418 |page=[https://archive.org/details/historyofstructu0002doss/page/148 148]}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tokom kojeg je [[Poitiers]] bio pod njemačkom okupacijom, Foucault se upisuje u prestižnu školu [[École normale supérieure]] (rue d'Ulm), koja je predstavljala tradicionalnu odskočnu dasku za [[Akademija|akademsku]] [[karijera|karijeru]] u [[Humanizam|humanističkim naukama]] u [[Francuska|Francuskoj]]. == École Normale Supérieure == Tokom školovanja na [[École normale supérieure]] Foucault je imao težak privatni život te je patio od [[Klinička depresija|akutne depresije]]. Tokom posjeta psihijatru Foucault je postao fasciniran [[Psihologija|psihologijom]]. Uz diplomu iz [[Filozofija|filozofije]] [[1952]]. godine dobio je i diplomu iz [[Psihologija|psihologije]]. Bio je uključen u kliničku granu psihologije, što ga je dovelo do mislioca poput [[Ludwig Binswanger|Ludwiga Binswangera]]. Foucault je bio član [[Francuska komunistička stranka|Francuske komunističke stranke]] od 1950. do 1953. godine. Uskoro je postao razočaran kako politikom tako i filozofijom stranke.<ref>{{cite book | last = Morris | first = Brian | title = Western Conceptions of the Individual | publisher = Berg | location = Oxford | year = 1991 | isbn = 0854968016 |page=428}}</ref> == Rana karijera == Foucault nije bio uspješan na državnom ispitu za viša mjesta u obrazovnom sistemu ([[francuski jezik|fr]]: agrégation) 1950. godine, ali sljedeće godine je ispit uspješno položio. Nakon kratkog perioda kada je predavao na École Normale Supérieure, Foucault je preuzeo mjesto predavača na [[Université de Lille|Univerzitetu u Lille]] ([[francuski jezik|fr]]: Université Lille Nord de France), gdje je od 1953. do 1954. podučavao psihologiju. Svoju prvu knjigu ''Mentalna bolest i ličnost'' ([[francuski jezik|fr]]: ''Maladie mentale et personnalité''), djelo kojeg se kasnije odrekao, Foucault je objavio 1954. godine. U tom periodu svoga života Foucault nije bio zainteresiran za predavanje, te je duže vrijeme izbivao iz Francuske: prvo je od 1954. do 1958. služio Francuskoj kao izaslanik za kulturu na [[Univerzitet u Uppsali|Univerzitetu u Uppsali]] u [[Švedska|Švedskoj]], da bi nakon toga u kraćim periodima predavao na [[Univerzitet u Varšavi|Univerzitetu u Varšavi]] i na [[Univerzitet u Hamburgu|Univerzitetu u Hamburgu]]. Foucault se vratio u [[Francuska|Francusku]] 1960. godine kako bi završio svoj doktorat i preuzeo mjesto profesora filozofije na Univerzitetu u [[Clermont-Ferrand]]u. Tu je upoznao filozofa [[Daniel Defert|Daniela Deferta]] s kojim je bio u ljubavnoj vezi 20 godina.<ref>{{cite book | last = Halperin | first = David | title = Saint Foucault | url = https://archive.org/details/saintfoucaulttow0000davi | publisher = Oxford University Press, USA | year = 1997 | isbn = 0195111273 |page=[https://archive.org/details/saintfoucaulttow0000davi/page/n225 214]}}</ref> Doktorat je odbranio podnošenjem dvaju doktorskih radova (kao što je uobičajeno u [[Francuska|Francuskoj]]): glavni rad pod naslovom ''Folie et déraison: Histoire de la folie à l'âge classique'' i sekundarni rad koji je sadržavao prijevod i komentare [[Immanuel Kant|Kantovog]] eseja iz [[1798]]. ''Antropologija u pragmatičnom pogledu''. Knjiga ''Folie et déraison'' (na našem govornom području prevedena kao [[srpski jezik|sr]]: ''Istorija ludila u doba klasicizma'', doslovan prijevod s [[francuski jezik|francuskog jezika]]: ''Ludilo i bezumlje: Historija ludila u doba klasicizma'') je bila izuzetno dobro primljena, a Foucault je nastavio izdavati knjige užurbanim tempom. Godine 1963. objavio je knjige ''Naissance de la Clinique'' (''Rađanje klinike'') i ''Raymond Russel'', kao i reizdanje svoje prve knjige sada s promijenjenim naslovom ''Maladie mentale et psychologie'' (''Mentalna bolest i psihologija''), koje se zatim ponovo odrekao. Nakon što je Defertu dodijeljeno odsluženje vojnog roka u Tunisu, Foucault je 1965. preuzeo profesorsko mjesto na [[Univerzitet u Tunisu|Univerzitetu u Tunisu]]. Kada je objavio svoju knjigu ''Les Mots et les choses'' (''Riječi i stvari'') za vrijeme vrhunca interesiranja za [[strukturalizam]] 1966. godine, Foucault je ubrzo svrstan u grupu mislilaca poput [[Jacques Lacan|Jacquesa Lacana]], [[Claude Lévi-Strauss|Claudea Lévi-Straussa]] i [[Roland Barthes|Rolanda Barthesa]] koji su predstavljali najnoviji val mislilaca odlučan da svrgnu s trona [[egzistencijalizam]] populariziran od strane [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]]. Foucault je izrekao brojne skeptične primjedbe o [[Marksizam|marksizmu]], što je razbjesnilo velik broj ljevičarskih kritičara, ali kasnije je Foucault čvrsto odbacio ideju da ga se označi kao 'strukturalista'.<ref>{{cite book | last = Dosse | first = François | title = History of Structuralism | url = https://archive.org/details/historyofstructu0002doss | publisher = University of Minnesota Press | location = Minneapolis | year = 1997 | isbn = 0816623708 |page=[https://archive.org/details/historyofstructu0002doss/page/79 79]}}</ref> Boravio je u [[Tunis]]u i u maju 1968. za vrijeme studentskih protesta, gdje je na njega snažan uticaj ostavio lokalni studentski protest koji se desio ranije iste godine. Najesen 1968. godine vraća se u Francusku, gdje 1969. godine objavljuje ''L'archéologie du savoir'' (''[[Arheologija znanja]]''), metodološki odgovor svojim kritičarima. == Poslije 1968. == Nakon dešavanja iz 1968. godine [[francuska]] vlada je osnovala novi eksperimentalni univerzitet ''Paris VII'' u [[Vincennes]]u, a Foucault je u decembru iste godine postavljen za šefa odsjeka za filozofiju.<ref>{{cite book | last = Hitchcock | first = Louise | title = Theory for Classics | url = https://archive.org/details/theoryforclassic0000hitc | publisher = Routledge | location = New York | year = 2008 | isbn = 0415454972 |page=[https://archive.org/details/theoryforclassic0000hitc/page/124 124]}}</ref> Foucault je uposlio većinom mlade ljevičarske profesore poput [[Judith Miller]]. Radikalizam ovih mladih profesora isprovocirao je [[Francuska|francusko]] ministarstvo obrazovanja koje se suprotstavilo činjenici da mnogi predmeti u nazivu sadrže odrednicu "marksistički/lenjinistički" i koje je donijelo odredbu kojom studenti iz Vincennesa neće biti kvalificirani da predaju u srednjim školama.<ref>{{cite book | last = Mills | first = Sara | title = Michel Foucault | url = https://archive.org/details/michelfoucault0000mill | publisher = Routledge | location = New York | year = 2003 | isbn = 0415245699 |page=[https://archive.org/details/michelfoucault0000mill/page/18 18]}}</ref> Foucault se pridružio studentima i učestvovao u okupiranju upravnih zgrada i u borbama s policijom. Foucaultova profesura na Univerzitetu u Vincennesu bila je kratkog vijeka, budući da je 1970. izabran za profesora historije sistema misli na [[Koledž Francuske|Koledžu Francuske]], najprestižnijoj akademskoj instituciji u [[Francuska|Francuskoj]]. Njegov politički angažman se povećaoa njegov partner Defert se pridružio ultra[[Maoizam|maoističkoj]] Proleterskoj ljevici ([[francuski jezik|fr]]: Gauche Proletarienne). Foucault je pomogao pri osnivanju Grupe za zatvorsko informiranje ([[francuski jezik|fr]]: Groupe d'Information sur les Prisons) kako bi se zatvorenicima obezbijedio način da izražavaju svoje probleme. Ovo se podudara s Foucaultovim povratkom proučavanju kaznenih institucija i s objavljivanjem knjige ''Nadzor i kazna'' ([[francuski jezik|fr]]: ''Surveiller et Punir''), koja "pripovijeda" o strukturama mikromoći koje su se od 18. stoljeća razvijale u društvima Zapada uz poseban fokus na [[zatvor]]ima i [[škola]]ma. == Kasniji život == U kasnim 70-im politički aktivizam u Francuskoj je postepeno gubio na važnosti ostavljajući mnoge ljevičarske intelektualce razočaranim.<ref>{{cite book | last = Hazareesingh | first = Sudhir | title = Intellectuals and the French Communist Party | url = https://archive.org/details/intellectualsfre0000haza | publisher = Clarendon Press | location = Oxford | year = 1991 | isbn = 0198278705 |page=[https://archive.org/details/intellectualsfre0000haza/page/n177 166]}}</ref> Određeni broj mladih maoista napustio je svoja uvjerenja kako bi postali takozvani [[Novi filozofi]], često citirajući Foucaulta kao svoj glavni uticaj, status o kojem je Foucault imao pomiješane osjećaje.<ref>Peter Dews, "The Nouvelle Philosophie and Foucault," ''Economy and Society'' '''8'''(2) (May 1979), pp. 127-71.</ref> Foucault je u ovom periodu započeo s radom na svom projektu od šest tomova ''[[Historija seksualnosti]]'', koji nikad nije završen. Prvi tom je u Francuskoj objavljen 1976. godine pod naslovom ''La Volonté de Savoir'' (prevođeno kao ''Volja za znanjem'' i kao ''O znanju i moći''). Drugi i treći tom su se pojavili tek nakon osam godina i iznenadili su čitaoce svojom temom (antički grčki i latinski tekstovi), svojim pristupom i stilom, naročito Foucaultovim fokusom na subjektu, koncept za koji su mnogi pogrešno vjerovali da je Foucault prije zanemarivao. Foucault je počeo više svog vremena provoditi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] na [[Univerzitet u Buffalu|Univerzitetu u Buffalu]] (gdje je predavao tokom svoje prve posjete [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]) te naročito na [[University of California, Barkeley|Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyju]]. U [[Zabriskie Point]]u u Nacionalnom parku [[Dolina smrti]] koristio je [[LSD]], što je poslije nazvao najboljim iskustvom u svom životu.<ref>{{cite book|title=The Lives of Michel Foucault: A Biography|url=https://archive.org/details/alf.734.920.mac|author=David Macey|year=1995|publisher=Vintage|isbn=0679757929}}</ref> Tokom 1979. godine Foucault je dvaput posjetio [[Iran]], vodeći obimne razgovore s vodećim političkim akterima koji su podržavali novu privremenu vladu uspostavljenu ubrzo nakon [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]]. Njegovi brojni eseji o Iranu objavljivani u italijanskom dnevnom listu ''[[Corriere della Sera]]'' objavljeni su na francuskom tek 1994. a na engleskom tek 2005. godine. Ovi članci su izazvali dosta kontroverzi, a neki komentatori su tvrdili da Foucault nije dovoljno kritičan prema novom režimu.<ref>O kontroverzama oko Irana često se raspravlja u Foucaultovoj literaturi. Pogledajte, naprimjer, {{cite book|title=Michel Foucault|url=https://archive.org/details/michelfoucault0000erib|author=Eribon, Didier|year=1991|publisher=Harvard University Press}} {{cite book|title=Foucault. Sa pensée, sa personne|author=Paul Veyne|year=2008|publisher=Albin Michel}}</ref> U kasnijim Foucaultovim godinama tumači njegovog pokušali su da se pozabave problemima predstavljenim u činjenici da je kasni Foucault izgleda bio u sukobu sa svojim ranijim djelom. Kada je ovo pitanje postavljeno u intervjuu iz 1982. godine Foucault je primijetio "Kada ljudi kažu: 'Pa mislio si ovo prije nekoliko godina a sad govoriš nešto drugo' moj odgovor je… [smijeh] 'Pa zar mislite da sam naporno radio sve ove godine da bih govorio iste stvari i da ne bih bio promijenjen?'"<ref name=dg>David Gauntlett. ''Media, Gender and Identity'', London: Routledge, 2002.</ref> Odbio je da se identificira kao filozof, historičar, strukturalist ili marksist, tvrdeći da "glavni cilj u životu i radu jeste da postaneš neko ko nisi bio na početku".<ref name=dg/> Na sličan način je preferirao da ne tvrdi za sebe da predstavlja koherentan i bezvremenski skup znanja, već je radije posmatrao svoje knjige kao "neka vrsta kutije za alat kroz koju drugi mogu preturati kako bi pronašli pravu alatku koju mogu koristiti kako god žele na svom vlastitom području… Ne pišem za publike, pišem za korisnike, ne čitaoce."<ref>Michel Foucault (1974). 'Prisons et asiles dans le mécanisme du pouvoir' in Dits et Ecrits, t. II. Paris: Gallimard, 1994, pp. 523–4).</ref> Foucault je umro od bolesti povezane sa [[Sida|AIDS-om]] u Parizu 25. juna 1984. Bio je prva visokoprofilna osoba u Francuskoj za koju se objavilo da ima AIDS. Malo je bilo poznato o toj bolesti u to vrijeme<ref>"[http://www.aegis.com/topics/timeline/ So Little Time: A year-by-year history of the AIDS epidemic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090408070956/http://www.aegis.com/topics/timeline/ |date=8. 4. 2009 }}". AIDS Education Global Information System. Retrieved on 4 February 2008.</ref> i otada se pojavio izvjestan broj kontroverzi.<ref>O'Farrell, Claire. "[http://www.michel-foucault.com/ecrits/tls.pdf Pismo Timesovom književnom prilogu (The Times Literary Supplement) (neobjavljeno)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320213226/http://www.michel-foucault.com/ecrits/tls.pdf |date=20. 3. 2012 }}". Pismo je napisano 2002. godine u kontekstu kontroverze oko Foucaultove smrti od AIDS-a. (engleski) Retrieved on 04 February 2008.</ref> U članku s naslovnice ''[[Le Monde]]'' je objavio njegovu smrt, nije bilo spominjanja AIDS-a, iako je implicirano da je umro od velike infekcije. Neposredno pred svoju smrt Foucault je uništio većinu svojih rukopisa i svojim testamentom zabranio objavljivanje onog što je možda izostavio.<ref name=JMiller>{{cite book|title=The Passion of Michel Foucault|author=James Miller|year=1993|publisher=HarperCollins|isbn=0-00-255267-1}}</ref> == Djela == === ''Ludilo i bezumlje: Historija ludila u doba klasicizma'' === Ovo je bila prva Foucaultova velika knjiga, napisana uglavnom za vrijeme dok je bio direktor "Francuske kuće" ("Maison de France") u Švedskoj. Knjiga proispituje ideje, prakse i ustanove, likovnu umjetnost i književnost u odnosu na [[ludilo]] u historiji Zapada.<ref name=torrey>{{cite book | last = Torrey | first = E. | title = The Invisible Plague | url = https://archive.org/details/invisibleplaguer0000torr | publisher = Rutgers University Press | location = New Brunswick | year = 2001 | isbn = 0813530032 |page=[https://archive.org/details/invisibleplaguer0000torr/page/303 303]}}</ref> Foucault započinje svoj historijski osvrt u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], komentirajući društvenu i fizičku isključenost [[Lepra|gubavaca]]<ref name=torrey/> Tvrdi da je tokom postepenog iščezavanja gube (ili lepre) ludilo zauzimalo ovo izolovano mjesto. Alegorija [[Brod luđaka|broda luđaka]] u 15. stoljeću jeste književna verzija takve jedne isključivačke prakse, to jest, prakse slanja ludih ljudi brodovima u nepovrat. U 17. stoljeću u Evropi, tokom pokreta koji Foucault slavno naziva Velikim pritvorom, "nerazumni" članovi stanovništva zaključavani su i institucionalizirani.<ref>{{cite book | last = Still | first = Arthur | title = Rewriting the History of Madness | publisher = Routledge | location = New York | year = 1992 | isbn = 0415066549 |page=119}}</ref> U osamnaestom stoljeću na ludilo se počelo gledati kao na oprečnost Razumu i, konačno, a u devetnaestom stoljeću kao na [[Mentalna bolest|mentalnu bolest]]. Foucault također tvrdi da je ludilo ugušeno Razumom, te tako izgubilo moć da označi granice društvenog reda i ukaže na istinu. Preispituje porast naučnih i "humanitarnih" tretmana ludih, naročito od strane [[Philippe Pinel|Philippea Pinela]] i [[Samuel Tuke|Samuela Tukea]], koji su, prema Foucaultu, započeli konceptualizaciju ludila kao 'mentalne bolesti'. Tvrdi da ovi novi tretmani, zapravo, nisu bili manje kontrolirajući od prethodne metode. Pinelovo liječenje ludih dosezalo je do proširene [[Averzivna terapija|averzivne terapije]], koja je uključivala i tretmane kao što su tuširanje ledenom vodom i korištenje luđačke košulje. Po Foucaultu, ovaj tretman je doprinosio opetovanoj brutalnosti sve dok pacijent ne [[Internalizacija|internalizira]] obrazac osuđivanja i kazne. === ''Rađanje klinike'' === Foucaultova druga velika knjiga ''Rađanje klinike: Arheologija medicinske percepcije'' objavljena je 1963. godine. Nastavljajući ono što je tvrdio u knjizi ''Ludilo i bezumlje'', u ''Rađanju klinike'' Foucault prati razvoj medicinske struke, a posebno institucije klinike (termin klinika se u ovom djelu uglavnom odnosi univerzitetske klinike). Motiv je medicinska ''percepcija'' ([[francuski jezik|fr]]: ''regard'', prevođeno i kao "pogled", ''Arheologija medicinskog pogleda'', i izrazom "iz medicinskog ugla", ''Arheologija iz medicinskog ugla''), koju Foucault proispituje kao onu percepciju medicine koja podređuje šire društvene krugove, te vlada populacijom ''en masse''. === ''Raymond Roussel'' === ''Raymond Roussel'' je objavljena 1963. godine i jedinstvena je knjiga u opusu Michela Foucaulta po tome što je jedino njegovo djelo o književnosti. Za Foucaulta je to bila knjiga, kako je sam rekao, koju je "najlakše i s najvećim uživanjem napisao". U ovoj knjizi Foucault se bavi teorijom, kritikom i psihologijom kroz tekstove [[Raymod Roussel|Raymonda Roussela]], jednog od kreatora eksperimentalnog pisanja, čiji rad su slavili umjetnici poput [[Jean Cocteau|Jeana Cocteaua]], [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]], [[André Breton|Andréa Bretona]], [[Alain Robbe-Grillet|Alaina Robbe-Grilleta]], [[André Gide|Andréa Gidea]] i [[Alberto Giacometti|Alberta Giacomettija]]. === ''Riječi i stvari'' === Foucaultova knjiga ''Riječi i stvari. Arheologija nauka o čovjeku'' ([[francuski jezik|fr]]: Les Mots et les choses. Une archéologie des sciences humaines) je objavljena 1966. godine. Foucault je ovo djelo prvobitno htio nasloviti "Red riječi" ("L'Ordre des Choses"), ali je promijenio naslov budući da je već postojala knjiga s tim naslovom. Knjiga započinje širokom raspravom o slici [[Diego Velázquez|Diega Velázqueza]] ''Las Meninas'' i njenom složenom rasporedu linija gledišta, skrivenosti i izgleda.<ref name="Gresle">Gresle, Yvette. "[http://www.thefreelibrary.com/Foucault's+Las+Meninas+and+art-historical+methods.-a0165730968 Foucault's 'Las Meninas' and art-historical methods] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521030550/http://www.thefreelibrary.com/Foucault%27s+Las+Meninas+and+art-historical+methods.-a0165730968 |date=21. 5. 2011 }}". ''Journal of Literary Studies'', retrieved 01 December 2008.</ref> Potom se razvija centralna tvrdnja u knjizi: da su svi periodi historije posjedovali specifične inherentne uslove istine koji su kreirali šta je prihvatljivo, naprimjer, [[Nauka|naučni]] diskurs. Foucault tvrdi da su se ovi uslovi diskursa mijenjali tokom vremena i to u velikim i iznenadnim pomacima, iz [[Epistema|episteme]] jednog perioda u drugu.<ref>{{cite book | last = Holub | first = Robert | title = Crossing Borders | url = https://archive.org/details/crossingbordersr0000holu | publisher = University of Wisconsin Press | location = Madison | year = 1992 | isbn = 0299132749 |page=[https://archive.org/details/crossingbordersr0000holu/page/57 57]}}</ref> Foucaultova [[Friedrich Nietzsche|ničeanska]] kritika vrijednosti [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] u ''Riječima i stvarima'' imala je ogroman uticaj na historiju kulture.<ref>{{cite book | last = Chambon | first = Adrienne | title = Reading Foucault for Social Work | publisher = Columbia University Press | location = New York | year = 1999 | isbn = 023110717X |pages=36–37}}</ref> Foucaultove slavne tvrdnje da je čovjek "tek noviji izum" i da je "kraj čovjeka" blizu se nalaze u ovoj knjizi.<ref>{{cite book | last = Hutcheon | first = Linda | title = Irony's Edge | publisher = Routledge | location = New York | year = 1995 | isbn = 0415054532 |page=123}}</ref> Ova knjiga je od Foucaulta stvorila prominentnu intelektualnu ličnost u Francuskoj.<ref>{{cite book | last = Booker | first = Keith | title = A Practical Introduction to Literary Theory and Criticism | url = https://archive.org/details/practicalintrodu0000book | publisher = Longman | location = New York | year = 1996 | isbn = 0801317657 |page=[https://archive.org/details/practicalintrodu0000book/page/122 122]}}</ref> === ''Arheologija znanja'' === Objavljena 1969. godine, ova knjiga predstavlja Foucaultov glavni izlet u [[Metodologija|metodologiju]], napisana je kao svojevrstan dodatak knjizi ''Riječi i stvari''.<ref>{{cite book | last = Smart | first = Barry | title = Michel Foucault: Critical Assessments | publisher = Routledge | location = New York | year = 1994 | isbn = 0415088887 |page=8}}</ref> Ovo djelo se poziva na anglo-američku [[Analitička filozofija|analitičku filozofiju]], naročito [[Teorija govornog čina|teoriju govornog čina]]. Foucault svoju analizu fokusira na "iskaz" (''énoncé''), osnovnu jedinicu [[diskurs]]a. "Iskaz" ima veoma posebno značenje u ''Arheologiji'': označava ono što daje značenje [[Stav (filozofija)|stavovima]], [[Govorni iskaz|govornim iskazima]] ili [[govorni čin|govornim činovima]]. U suprotnosti s klasičnim [[Strukturalizam|strukturalistima]] Foucault ne vjeruje da je značenje semantičkih elemenata određeno prije njihove artikulacije. Prema ovo shvatanju, sami iskazi nisu [[Stav (filozofija)|stavovi]], [[govorni iskaz]]i ili govorni činovi. Stavovi sačinjavaju mrežu pravila koja uspostavljaju šta ima značenje, a ova pravila su preduslovi da stavovi, govorni iskazi ili govorni činovi imaju [[Značenje (lingvistika)|značenje]]. Međutim, iskazi su također i 'događaji', jer se, kao i druga pravila, pojavljuju u određeno vrijeme. Zavisno od toga je li usklađena s ovim pravilima značenja, gramatički ispravna rečenica i dalje može biti bez značenja i obrnuto - gramatički neispravna rečenica može imati značenje. Iskazi zavise od uslova u kojima se pojavljuju i postoje unutar polja diskursa; značenje iskaza i dalje zavisi od niza iskaza koji mu prethode i koji se nastavljaju na njega.<ref name=gutting>{{cite book | last = Gutting | first = Gary | title = The Cambridge Companion to Foucault | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 1994 | isbn = 0521408873 | page = [https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_l2n5/page/231 231] | url = https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_l2n5/page/231 }}</ref> Foucault svoju analizu usmjerava na ogromno organizirano raspršivanje iskaza zvano ''diskursivne formacije''. Foucault ponavlja da je analiza koju on iznosi samo jedan mogući postupak i da on ne želi istisnuti druge načine analiziranja diskursa niti ih prikazati kao nevažeće. Umjesto da traći dublje značenje ispod površine diskursa ili da traži izvor značenja u nekom transcendentalnom subjektu, Foucault analizira diskursivne i praktične uslove za postojanje istine i značenja. Kako bi prikazao principe proizvodnje značenja i istine u različitim diskursivnim formacijama, opisuje na osnovi onog što je zaista rečeno i napisano za vrijeme tih vremenskih perioda kako se tvrdnje o istini pojavljuju u različitim epohama. Posebno opisuje [[Renesansa|renesansu]], [[prosvjetiteljstvo]] i 20. stoljeće. Teži ka tome da izbjegne bilo kakvo tumačenje i da se odvoji od ciljeva [[Hermeneutika|hermeneutike]]. Ovo ne znači da Foucault odbacuje istinu i značenje, već samo da [[istina]] i značenje zavise od historijskih diskursivnih i praktičnih sredstava proizvodnje istine i značenja. Naprimjer, iako su bili radikalno različiti u prosvjetiteljstvu u odnosu na moderno doba, tokom oba perioda postoje značenje, istina i ispravan tretman ludila (''Ludilo i bezumlje''). Ovaj stav Foucaultu dopušta da odbaci ''a priori'' koncepte prirode ljudskog subjekta i da se fokusira na ulogu diskursivnih praksi u kreiranju subjektiviteta. Odbacivanje potrage za dubljim značenjima iza diskursa izgleda da vodi Foucaulta prema [[Strukturalizam|strukturalizmu]]. Međutim, dok strukturalisti tragaju za homogenosti u diskursivnoj jedinici, Foucault se fokusira na različitosti.<ref>{{cite book | last = Jones | first = Colin | title = Reassessing Foucault | publisher = Routledge | location = New York | year = 1994 | isbn = 0415075424 |page=155}}</ref> Umjesto da pita šta je specifičnost evropske misli on pita koje su različitosti razvijene unutar evropske misli tokom vremena. Stoga, koristeći kao svoju historijsku metodu, on odbija razmatrati iskaze izvan njihovog historijskog konteksta: diskurzivnih formacija. Značenje iskaza zavisi od općih pravila koji karakteriziraju diskurzivnu formaciju kojoj pripada. Diskurzivna formacija stalno stvara nove iskaze, a neki od ovih iskaza prestrojavaju promjene u diskursivnoj formaciji koje mogu biti usvojene ili ne. Dakle, da bi opisao diskursivnu formaciju Foucault se također fokusira na odbačene i zaboravljene diskurse za koje se čini da nikad ne uspiju promijeniti diskursivnu formaciju. Ono po čemu se razlikuju od dominantnih diskurssa jeste ono što ih i opisuje. Na ovaj način se mogu opisati specifični sistemi koji određuju koje vrste iskaza će se pojaviti. U svom djelu ''Foucault'' (1896.) [[Gilles Deleuze]] opisuje ''Arheologiju znanja'' kao "najodlučniji korak poduzet u praksi i teoriji [[Multiplicitiet (filozofija)|multipliciteta]]."<ref>{{cite book|authorlink=Gilles Deleuze |last=Deleuze |first=Gilles |year=1986 |title=Foucault |location=London |publisher=Althone |isbn=0826457800|page=14}}</ref> === ''Nadzor i kazna'' === ''Nadzor i kazna: Rađanje zatvora'' ([[francuski jezik|fr]]: ''Surveiller et punir: Naissance de la prison'') objavljena je 1975. godine. Knjiga započinje slikovitim opisom brutalnog javnog smaknuća iz 1757. godine Robert-Françoisa Damiensa, koji je pokušao ubiti [[Luj XV Francuski|Luja XV]]. Ovo se stavlja u kontrast s bezbojnim zatvorskim rasporedom 80 godina kasnije. Foucault potom ispituje kako se takva promjena u kažnjavanju osuđenika od strane francuskog društva mogla razviti u tako kratkom vremenskom periodu. Ovo su kratki prikazi dva suprotstavljena tipa Foucultovih "tehnologija kažnjavanja". Prvi tip, "monarško kažnjavanje", uključuje represiju svjetine kroz brutalna javna prikazivanja [[Smaknuće (zakonsko)|smaknuća]] i [[Mučenje|mučenja]]. Drugi, "disciplinsko kažnjavanje", je onaj tip za koji Foucault kaže da se upražnjava u modernoj eri. Disciplinsko kažnjavanje daje "stručnjacima" (psiholozima, službenicima za programe, za uslovne kazne itd.) moć nad zatvorenicima, naročito u tome što dužina ostanka zatvorenika zavisi od procjene stručnjakā. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] == Vanjski linkovi == Opće stranice: * [http://www.foucault.info/ Foucault, info] * [https://web.archive.org/web/20070808152134/http://www.michel-foucault-archives.org/ Michel Foucault Archives by IMEC] * [http://www.michel-foucault.com/ michel-foucault.com] Drugo o Foucaultu: * [http://plato.stanford.edu/entries/foucault/ Michel Foucault] unos o Foucaultu na ''Stanford Encyclopedia of Philosophy'' * [http://www.press.jhu.edu/books/hopkins_guide_to_literary_theory/michel_foucault.html Foucault article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051111012404/http://www.press.jhu.edu/books/hopkins_guide_to_literary_theory/michel_foucault.html |date=11. 11. 2005 }} iz: ''Johns Hopkins Guide to Literary Theory and Criticism'' * [https://web.archive.org/web/20020205053151/http://www.foucault.info/foucault/biography.html Retrospective article ] napisao: Michel Foucault Bibliografije: * [https://web.archive.org/web/20070808002604/http://www.foucault.qut.edu.au/lynch.html Lynch's bibliography] * [https://web.archive.org/web/20021210033807/http://foucault.info/foucault/bibliography.html French and English bibliographies] Relevantni linkovi: * [https://web.archive.org/web/20110216025929/http://www.michel-foucault.com/links/index.html Links ] Foucault Resources * [https://web.archive.org/web/20051114045401/http://foucault.info/links/ Links ] Foucault.info * [https://web.archive.org/web/20051129011541/http://dmoz.org/Society/Philosophy/Philosophers/F/Foucault,_Michel/ Foucault, Michel ] dmoz.org Razno: * [http://www.foucault-studies.com Foucault Studies] - elektronski časopis (engleski) * [https://web.archive.org/web/20070621113405/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/audiofiles.html#foucault Online audiorecording of Foucault at UC Berkeley, April 1983: "The Culture of the Self"] * [http://www.boston.com/news/globe/ideas/articles/2005/06/12/the_philosopher_and_the_ayatollah/?page=full The philosopher and the ayatollah] (Wesley Yang) == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Michel Foucault}} {{Commonscat}} {{Kontinentalna filozofija}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{DEFAULTSORT:Foucault, Michel}} [[Kategorija:Francuski sociolozi]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Poitiers]] [[Kategorija:Rođeni 1926.]] [[Kategorija:Umrli 1984.]] [[Kategorija:Queer]] [[Kategorija:Strukturalisti]] 5c741x06e4pcv8v7d688f3knpln0xd3 Karl Jaspers 0 10173 3899654 3793693 2026-06-22T12:12:00Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899654 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Karl Jaspers 1946.jpg|thumb|desno|240px|Karl Jaspers]] '''Karl Jaspers''' ([[Oldenburg]], 23. februar 1883 – [[Basel]], 26. februar 1969) bio je [[Njemačka|njemački]] [[Filozofija|filozof]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Karl-Jaspers|title = Karl Jaspers {{!}} njemački filozof|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 15. 3. 2016}}</ref> i [[Psihologija|psihijatar]]. Bio je univerzitetski profesor u [[Heidelberg]]u, a 1937. je kao protivnik [[nacizam|nacizma]] penzionisan. U njegovoj [[filozofija|filozofiji]] egzistencije posebno je naglašena briga za integritet ljudske ličnosti. ''Ne treba s filozofijom brkati baš sve što nosi njeno ime.'' - Karl Jaspers == Biografija == Rođen 23. februara 1883. u Oldenburgu u bankarskoj porodici. Po očevoj želji, poslije mature najprije studira [[pravo]] u [[Freiburg]]u i [[München]]u; u to vrijeme ljekari mu otkrivaju neizlječivo oboljenje pluća i srca, zbog čega će Jaspers čitavog života morati da se kloni svakog fizičkog napora. 1902–09 studira [[Medicina|medicinu]] u [[Berlin]]u, Götingenu i Heidelbergu, polaže državni ispit; 1909. brani disertaciju na temu Nostalgija i zločin. 1909–15 naučni saradnik na psihijatrijskoj klinici u Hajdelbergu; sklapa prijateljstvo sa sociologom [[Max Weber|Maxom Weberom]]. Habilituje se 1913. iz psihologije kod V. Vindelbanda raspravom Opća psihopatologija. Od 1916. je vanredni profesor na Katedri za psihologiju u Heidelbergu, a od 1921. redovni profesor na Katedri za filozofiju u Haeielbergu; među njegovim tamošnjim studentima je i [[Hannah Arendt]]. Jaspersovo nezadovoljstvo popularnim shvaćanjem mentalnih bolesti navelo ga je da dovede u pitanje i dijagnostičke kriterije i metode kliničke psihijatrije. Objavio je rad 1910. u kojem se bavi problemom da li je [[Paranoidna shizofrenija|paranoja]] aspekt ličnosti ili rezultat bioloških promjena. Iako nije iznio nove ideje, ovaj članak je uveo prilično neobičnu metodu proučavanja, barem prema normama koje su tada prevladavale. Za razliku od [[Sigmund Freud|Freuda]], Jaspers je detaljno proučavao pacijente, dajući biografske podatke o pacijentima, kao i bilješke o tome kako su se sami pacijenti osjećali u vezi sa svojim simptomima. Ovo je postalo poznato kao ''biografska metoda'' i sada čini oslonac psihijatrijske i prije svega psihoterapeutske prakse. Tokom vlasti nacionalsocijalista, Jaspers je izložen čestom šikaniranju zbog toga što mu je žena [[Jevreji|Jevrejka]]; od 1943. zabranjeno mu je da objavljuje. U poslijeratnom dobu bitno doprinosi obnovi Univerziteta u Hajdelbergu; 1948. prihvata poziv na Katedru za filozofiju u [[Basel]]u. Godine 1958. dobija Nagradu za mir (dodjeljuje Udruženje nemačkih knjižara). Umro je u Baselu 26. februara 1969. === Djela === * "Opća psihologija" * "Um i egzistencija" * "Filozofija egzistencije" * "Istina i nauka" == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] == Reference == {{Refspisak|}} {{Kontinentalna filozofija}} {{stub-biog}} {{Wikicitat|Karl Jaspers}} {{Commonscat}} {{DEFAULTSORT:Jaspers, Karl}} [[Kategorija:Rođeni 1883.]] [[Kategorija:Umrli 1969.]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] pce7l5pgi5gwh02aat2rd5h9iclns8b Ludwig Wittgenstein 0 10177 3899676 3762834 2026-06-22T12:16:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899676 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:36. Portrait of Ludwig Wittgenstein, 1930.jpg|170px|right|thumb|Ludwig Wittgenstein (1930)]] '''Ludwig Josef Johann Wittgenstein''' (''Ludvig Vitgenštajn''; 26. april 1889 – 29. april 1951) bio je [[Austrija|austrijski]] i britanski<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Ludwig-Wittgenstein|title=Ludwig Wittgenstein {{!}} Austrian Philosopher, Logician & Mathematician {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=5. 7. 2023}}</ref> [[Filozofija|filozof]].<ref name="Time2">{{Cite magazine|last=Dennett|first=Daniel|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,990616,00.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016213102/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,990616,00.html|title=Ludwig Wittgenstein: Philosopher|magazine=Time|date=29. 3. 1999|url-status=dead|archive-date=16. 10. 2007}}</ref> Ludwig Josef Johann Wittgenstein dao je doprinos u mnogim područjima moderne [[filozofija|filozofije]], najviše u [[logika|logici]] i [[filozofija jezika|filozofiji jezika]]. Priznat je kao jedan od najuticajnijih filozofa [[20. vijek]]a. Njegova filozofija se često dijeli na rani period, primjerom ''Tractatusa'', i kasniji period, artikuliran prvenstveno u ''Filozofskim istraživanjima''.<ref>Njegov mentor Bertrand Russell je vjerovatno bio prvi koji je skovao ovu distinkciju u Wittgensteinovom radu.</ref> "Rani Vitgenštajn" se bavio logičkim odnosom između [[Prijedlog|propozicija]] i svijeta, i vjerovao je da je davanjem prikaza logike koja leži u osnovi ovog odnosa riješio sve filozofske probleme. "Kasniji Wittgenstein", međutim, odbacio je mnoge pretpostavke ''Tractatusa'', tvrdeći da se [[Značenje (filozofija)|značenje]] riječi najbolje razumije kao njihova upotreba unutar date [[Jezička igra (filozofija)|jezičke igre]]<ref>{{Cite journal|last=Proops|first=Ian|year=2001|title=The New Wittgenstein: A Critique|url=https://static.hum.uchicago.edu//philosophy/conant/Ian%20Proops%20The%20New%20Wittgenstein%20A%20Critique.pdf|journal=European Journal of Philosophy|volume=9|issue=3|pages=375–404|doi=10.1111/1468-0378.00142|access-date=16. 2. 2018}}</ref> Za svoga života izdao je samo jednu knjigu – ''[http://bs.wikiquote.org/wiki/Tractatus_Logico-Philosophicus Tractatus Logico-Philosophicus]'' [[1921]]. Knjiga je imala veliki utjecaj na [[Bečki krug]] [[pozitivizam|pozitivista]], no Wittgenstein se nikada nije smatrao dijelom te škole i smatrao je da su pozitivisti krivo interpretirali njegov rad. Godine 1929. dobija doktorat za [[Tractatus]] i mjesto predavača na [[Cambridge]]u.<ref name="Time2"/> Odbacuje i revidira svoj raniji rad i razvija novu filozofijsku metodu i razumjevanje [[jezik]]a u svojoj drugoj knjizi ''[[Filozofska istraživanja]]'',<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Philosophical-Investigations|title=Philosophical Investigations {{!}} work by Wittgenstein {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=5. 7. 2023}}</ref><ref>{{Cite book|last=Wittgenstein|first=Ludwig|url=https://books.google.com/books/about/Philosophical_Investigations.html?id=XN9yyyhYMDoC|title=Philosophical Investigations|date=16. 3. 2010|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-4443-0797-9|language=en}}</ref> koja je objavljena posthumno. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ludwig Wittgenstein}} {{wikicitat|Ludwig Wittgenstein}} * [http://www.wittgen-cam.ac.uk/ Cambridge Wittgenstein Archive] {{Epistemologija}} {{Analitička filozofija}} {{Filozofija jezika}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wittgenstein, Ludwig}} [[Kategorija:Rođeni 1889.]] [[Kategorija:Umrli 1951.]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] szehwz5ego3xlsg0e4vcsfr7aazuism Robot 0 10866 3899844 3671842 2026-06-22T16:19:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899844 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bio-inspired_Big_Dog_quadruped_robot_is_being_developed_as_a_mule_that_can_traverse_difficult_terrain.tiff|mini|[[Četvoronožac|Četveronožni]] [[vojni robot]] [[Boston Dynamics|Cheetah]], evolucija [[BigDog|BigDog-a]] (na slici), proglašen je najbržim robotom s nogama na svijetu 2012. godine, obarajući rekord koji je postavio [[Dvonožnost|dvonožni]] robot [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT-]] a 1989.<ref name="r07f">{{Cite news|url=https://www.huffingtonpost.com/2012/03/06/four-legged-robot-sets-new-speed-record_n_1324701.html|title=Four-legged Robot, 'Cheetah,' Sets New Speed Record|agency=Reuters|date=6. 3. 2012|access-date=5. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022173838/http://www.huffingtonpost.com/2012/03/06/four-legged-robot-sets-new-speed-record_n_1324701.html|archive-date=22. 10. 2013}}</ref>]] [[Datoteka:FANUC_6-axis_welding_robots.jpg|mini|[[Zglobni robot|Zglobni]] [[Robotsko zavarivanje|roboti za zavarivanje]] koji se koriste u tvornici su vrsta [[Industrijski robot|industrijskog robota]].|lijevo]] '''Robot''' je [[Mašina|mašina -]] posebno ona koju može programirati [[računar]] - sposobna da automatski izvrši složeni niz akcija.<ref>Definition of 'robot'. Oxford English Dictionary. Retrieved November 27, 2016.</ref> Roboti mogu biti vođeni od strane eksternog kontrolnog uređaja, ili [[Kontrola robota|kontrole]] mogu biti ugrađene u robotu. Roboti se mogu konstruisati nalik linijama ljudskog oblika, ali većina su robota mašine dizajnirane za obavljanje zadataka bez obzira na njihovu estetiku. '''Robot''' se definiše na različite načine: * Elektronski "šetač" ili "pješak". * [[Sistem]] koji kombinuje senzorski podsistem s mehaničkim podsistemom da bi obavio unaprijed definisani zadatak. * Računarski upravljiv i osnažen [[mehanički sistem]]. Robot se može voditi vanjskim uređajem za upravljanje ili upravljač može biti ugrađen unutar njega. Roboti mogu biti izgrađeni da dočaraju [[Humanoidni robot|ljudsku formu]], ali većina robota su mašine koje obavljaju zadatke, dizajnirane sa naglaskom na čvrstu funkcionalnost, a ne na izrazitu estetiku. [[Datoteka:HONDA_ASIMO.jpg|mini|[[ASIMO]] (2000) na [[Expo 2005]]]] Roboti mogu biti [[Adaptivni robot|autonomni]] ili poluautonomni i kreću se od humanoida kao što su [[Honda|Hondin]] ''napredni korak u inovativnoj mobilnosti'' ([[ASIMO]]) i [[TOSY]] -jev ''TOSY Ping Pong robot za igranje'' ([[TOPIO]]) do [[Industrijski robot|industrijskih robota]], [[Operacija uz pomoć robota|medicinskih operativnih robota]], robota za pomoć pacijentu, psa terapijski roboti, kolektivno programirani [[Roj robota|''rojevi'' roboti]], [[Bespilotna letjelica|bespilotne letjelice]] kao što je [[General Atomics MQ-1 Predator]], pa čak i mikroskopski [[Nanorobotika|nano roboti]] . Oponašajući realističan izgled ili automatizirajući pokrete, robot može prenijeti osjećaj inteligencije ili vlastite [[Agencija (filozofija)|misli]]. Očekuje se da će se [[autonomne stvari]] proširiti u budućnosti, s kućnom robotikom i [[Autonomni auto|autonomnim automobilom]] kao nekim od glavnih pokretača.<ref>{{Cite web|url=http://www.driverless-future.com/?page_id=384|title=Forecasts – Driverless car market watch|website=driverless-future.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170419100926/http://www.driverless-future.com/?page_id=384|archive-date=19. 4. 2017|url-status=dead|access-date=18. 4. 2017}}</ref> [[Datoteka:4n_robot.webm|216x216piksel|Četveronožni robot|mini]] Funkcije robota su primarno izvršavanje određenih realnih operacija. Roboti se dijele po različitim kriterijima. == Podjela robota prema stepenu samostalnosti == * Industrijski roboti (kreću se u skupu diskretnih lokacija) * Autonomni roboti (interakcija s okruženjem) === Podjela industrijskih robota po načinu upravljanja === * Sekvencom ograničeni roboti * Roboti s upravljanjem od tačke do tačke * Roboti s upravljanjem kontinuirano po putanji * [[Inteligentni robot]]i (treća generacija robota) == Podjela robota na osnovu konfiguracije == * Pravougaona [[konfiguracija]] * Cilindrična konfiguracija * Sferna konfiguracija * SCARA robot (bazira se na dva paralelna obrta) * Rotacijeske konfiguracije * Kartezijanski roboti == Generacije robota == * Prva generacija - [[programski robot]]i * Druga generacija - [[adaptivni robot]]i * Treća generacija - [[inteligentni robot]]i == Prvi robot == Historičari nauke označavaju Abū al-'Iz Ibn Ismā'īl ibn al-Razāz [[Al-Jazari|al-Jazarī]]-ja kao "oca robotike", s obzirom na to da je napravio prvi automatski uređaj te vrste 1204. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/ismail-al-jazari-muslim-inventor-called-father-robotics|title=Ismail al-Jazari, the Muslim inventor whom some call the 'Father of Robotics'|date=30. 7. 2020|website=History|language=en|access-date=4. 7. 2023}}</ref> == Također pogledajte == * [[Robotika]] *[[Robosaurus]] * [[Papero]] *[[Entomopter]] == Izvori == * {{cite web|url=https://www.businessinsider.com/researchers-working-on-worlds-first-living-robot-reproduce-itself-2021-11|title=Researchers behind the world's first living robot have found a way to make it reproduce — by shaping it like Pac-Man|last=Al-Arshani|first=Sarah|date=29 Nov 2021|website=Business Insider}} * [https://www.cnn.com/videos/business/2019/06/06/uk-oxford-university-ai-da-humanoid-robot-artist-ge-lon-orig.cnn-business/video/playlists/business-robots/ See this humanoid robot artist sketch drawings from sight (CNN, Video, 2019)] * Margolius, Ivan. 'The Robot of Prague', Newsletter, The Friends of Czech Heritage no. 17, Autumn 2017, pp.&nbsp;3 – 6. https://czechfriends.net/images/RobotsMargoliusJul2017.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911115134/https://czechfriends.net/images/RobotsMargoliusJul2017.pdf |date=11. 9. 2017 }} * Glaser, Horst Albert and Rossbach, Sabine: The Artificial Human, Frankfurt/M., Bern, New York 2011 [https://www.amazon.com/Artificial-Human-Tragical-History/dp/3631578083 "A Tragical History"] * [[:en:Lee Gutkind|Gutkind, L]]. (2006). ''[[:en:Almost Human: Making Robots Think|Almost Human: Making Robots Think]]''. New York: W. W. Norton & Company, Inc. * Craig, J.J. (2005). ''Introduction to Robotics'', Pearson Prentice Hall. Upper Saddle River, NJ. * Tsai, L. W. (1999). ''Robot Analysis''. Wiley. New York. * Sotheby's New York. ''The Tin Toy Robot Collection of Matt Wyse'' (1996) * [[:en:Manuel de Landa|DeLanda, Manuel]]. ''[[:en:War in the Age of Intelligent Machines|War in the Age of Intelligent Machines]]''. 1991. Swerve. New York. * [[:en:Needham, Joseph|Needham, Joseph]] (1986). ''[[:en:Science and Civilization in China|Science and Civilization in China]]: Volume 2''. Taipei: Caves Books Ltd. * Cheney, Margaret [1989:123] (1981). ''Tesla, Man Out of Time''. Dorset Press. New York. {{ISBN|0-88029-419-1}} * Čapek, Karel (1920). ''[https://web.archive.org/web/20160825193650/https://ebooks.adelaide.edu.au/c/capek/karel/rur/ R.U.R.]'', Aventinum, Prague. * TechCast Article Series, Jason Rupinski and Richard Mix, [https://web.archive.org/web/20090513032434/http://www.techcast.org/Upload/PDFs/050804104155TC.androids2.pdf "Public Attitudes to Androids: Robot Gender, Tasks, & Pricing"] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=vSvyY0-19Ro Nauka 50: Robot (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)] * http://www.nytimes.com/2011/08/16/business/george-devol-developer-of-robot-arm-dies-at-99.html * http://science.howstuffworks.com/robot.htm * http://www.merriam-webster.com/dictionary/robot * http://www.virtuar.com/click/2005/robonexus/index.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812071030/http://www.virtuar.com/click/2005/robonexus/index.htm |date=12. 8. 2007 }} * http://www.cbc.ca/technology/technology-blog/2007/07/your_view_how_would_you_define.html * https://web.archive.org/web/20070628064010/http://www.dira.dk/pdf/robotdef.pdf * http://www.e-drexler.com/d/06/00/EOC/EOC_Chapter_11.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906190853/http://e-drexler.com/d/06/00/EOC/EOC_Chapter_11.html |date=6. 9. 2014 }} * http://www.islandone.org/MMSG/9609lego.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927215619/http://www.islandone.org/MMSG/9609lego.htm |date=27. 9. 2007 }} * http://www.ifrr.org/ {{Commonscat|Robots}} [[Kategorija:Vještačka inteligencija]] qsox6iwzsjw0w980939radhtgfdcvy2 Spisak operativnih sistema 0 11079 3899980 3685496 2026-06-23T09:22:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899980 wikitext text/x-wiki '''Ovo je pregled raznih operativnih sistema (OS), od ranih i historijski važnih do modernih i specijaliziranih verzija, uključujući kako komercijalne tako i slobodne/open source varijante.''' == Rani operativni sistemi (historijski važni) == * [[CTSS]] (Compatible Time-Sharing System, razvijen na [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]]-u) * [[Incompatible Timesharing System]] (razvijen također na MIT-u) * [[THE (operativni sistem)|THE operativni sistem]] (autor [[Edsger Dijkstra|Dijkstra]] i saradnici) * [[Multics]] (zajednički projekat [[Bell Labs]]-a, [[General Electric]]-a i [[MIT|MIT-a]]) * Master programme za [[LEO računar|Leo III]] (oko [[1962]]; prvi put namijenjen komercijalnoj upotrebi) * [[RC 4000 Multiprogramming System]] (razvio [[Regnecentralen]] 1969. godine) === Rani, komercijalni (ili zakonom zaštićeni) OS === * [[Apple DOS]] (rane verzije bile su kombinacija [[ROM|ROM-ugrađenog]] firmwarea i [[Integer BASIC]]-a; kasnije uključivale i [[Microsoft BASIC]]) * [[Business Operating System|BOS]] (cross-platform, baziran na komandnoj liniji) * Porodica [[Commodore PET]], [[Commodore 64]] i [[Commodore VIC-20]] * Prvi [[IBM PC]] (imao tri opcije OS-a: [[UCSD p-System]], [[CP/M-86]] i [[PC DOS]]) * [[Sinclair Research Ltd|Sinclair]] Micro i QX * [[TRS-DOS]], razni [[ROM OS]] (većina se temeljila na Microsoft BASIC-u uz sistemske ekstenzije) * [[TI-99/4A]] (ugrađeni OS i BASIC) * [[FLEX]] (razvio [[Technical Systems Consultants]] za [[Motorola 6800]]; korišten na [[SWTPC]], [[Tano]], [[Gimix]] i dr.) * [[FLEX9]] (za Motorola 6809) * mini-FLEX (5.25" disk varijanta za 6800) * CMT-ROS == Podjela po proizvođačima == U nastavku su navedeni operativni sistemi grupirani prema kompanijama ili hardverskim platformama. === Acorn === * [[Arthur (operativni sistem)|Arthur]] * [[ARX]] * [[RISC OS]] * [[RISCiX]] === Amiga === * [[AmigaOS]] * [[Amiga Linux]] * [[AMIX]] (Amiga Unix 4.0) * [[Minix/Amiga]] (port Minixa) * [[NetBSD/Amiga]] * [[OpenBSD/Amiga]] === Apple / Macintosh === * [[Apple DOS]] * [[ProDOS]] * [[GS/OS]] * [[Lisa OS]] * [[A/UX]] * [[Klasični Mac OS]]: ** [[System 6]] ** [[System 7 (Macintosh)|System 7]] (kodni naziv: "Big Bang") ** [[Mac OS 8]] ** [[Mac OS 9]] * [[macOS]]: ** [[Mac OS X 10.0]] ("Cheetah") ** [[Mac OS X 10.1]] ("Puma") ** [[Mac OS X 10.2]] ("Jaguar") ** [[Mac OS X Panther|Panther (10.3)]] ** [[Mac OS X Tiger|Tiger (10.4)]] ** [[Mac OS X Leopard|Leopard (10.5)]] ** [[Mac OS X Snow Leopard|Snow Leopard (10.6)]] ** [[Mac OS X Lion|Lion (10.7)]] ** [[OS X Mountain Lion|Mountain Lion (10.8)]] ** [[OS X Mavericks|Mavericks (10.9)]] ** [[OS X Yosemite|Yosemite (10.10)]] ** [[OS X El Capitan|El Capitan (10.11)]] ** [[macOS Sierra|Sierra (10.12)]] ** [[macOS High Sierra|High Sierra (10.13)]] ** '''macOS Mojave (10.14)''' ** '''macOS Catalina (10.15)''' ** '''macOS Big Sur (11)''' ** '''macOS Monterey (12)''' ** '''macOS Ventura (13)''' * [[Mac OS X Server]] (server varijanta) * [[Darwin (operativni sistem)|Darwin]] (bazni open-source OS) === Atari ST === * [[Atari TOS|TOS]] * [[MultiTOS]] * [[MiNT]] === Burroughs (kasnije Unisys) === * BTOS (ranije poznat kao [[CTOS]]) * CWD * [[Master Control Program|MCP]] === Convergent Technologies (kasnije Unisys) === * [[CTOS]] (kupio [[Unisys]]) === Be Incorporated === * [[BeOS]] ** [[BeIA]] * [[YellowTAB Zeta|Zeta]] (nastavak BeOS-a) === Digital / Tandem / Compaq / Hewlett-Packard (HP) === * [[AIS (operativni sistem)|AIS]] * [[OS/8]] * [[Incompatible Timesharing System|ITS]] (za PDP-6 i PDP-10) * [[MPE]] (HP) * [[TOPS-10]] (PDP-10) * [[WAITS]] * [[TENEX]] (BBN) * [[TOPS-20]] (PDP-10) * [[RSTS/E]] (uglavnom PDP-11) * [[RSX-11]] (višekorisnički, multitasking OS za PDP-11) * [[RT-11]] (PDP-11) * [[Virtual Memory System|VMS]] (DEC-ov OS za VAX, kasnije OpenVMS) * [[HP-UX]] * [[Ultrix]] * [[Digital UNIX]] (OSF/1 → HP [[Tru64 UNIX|Tru64]]) * NonStop Kernel (Tandem fault-tolerant, izvorno “Guardian”) ** Guardian ** OSS (POSIX sloj) === IBM === * [[PC DOS]] * [[OS/2]] (razvijen s Microsoft-om) ** [[OS/2|OS/2 Warp]] ** [[eComStation]] (licenciran Serenity Systems-u), kasnije [[ArcaOS]] * [[Basic Operating System]] * [[Tape Operating System|TOS (IBM)]] * [[OS/360]] * [[DOS/360]] * [[DOS/VSE]] * [[z/VSE]] * [[VM/CMS]] * [[z/VM]] * [[OS/VS1]] (MFT) * [[OS/VS2]] (MVT → MVS → OS/390 → [[z/OS]]) * [[TPF]] * [[AIX (operativni sistem)|AIX]] (IBM-ova Unix varijanta) * [[Academic Operating System|AOS]] (BSD derivat) * [[ALCS (operativni sistem)|ALCS]] * [[IBSYS]] * [[DPPX]] * [[K42]] * IBM značajno doprinosi [[Linux]]u (kroz razne portove i kodne doprinose). === Microsoft === * [[Xenix]] (licencirani Unix, kasnije prodat [[Santa Cruz Operation|SCO]]-u) * [[MS-DOS]] (razvijen s IBM-om) * [[Windows CE]] (Compact Edition) ** [[Windows Mobile]] (temeljen na Windows CE) * [[Microsoft Windows]] (rane verzije su radile nad MS-DOS okruženjem) ** [[Windows 1.0]] i [[Windows 2.0]] ** [[Windows 3.0]] (prvi veći komercijalni uspjeh) ** [[Windows 3.1x]] ** [[Windows 95]] (Windows 4.0) ** [[Windows 98]] (Windows 4.1) ** [[Windows Me]] (Windows 4.9) * [[OS/2]] (u saradnji s IBM-om) * [[Windows NT]] (NT linija) ** [[Windows 2000]] (NT 5.0) ** [[Microsoft Windows XP|Windows XP]] (NT 5.1) ** [[Windows Server 2003]] (NT 5.2) ** [[Windows Vista]] (NT 6.0) ** [[Windows 7]] (NT 6.1) ** [[Windows 8]] (NT 6.2) ** [[Windows 8.1]] (NT 6.3) ** '''[[Windows 10]]''' (NT 10.0) ** '''[[Windows 11]]''' (NT 10.0, generacija 21H2 nadalje) == Slobodni (slični Unixu) == Obuhvataju naučne, istraživačke i generalne Unix-like ili POSIX sisteme. * [[Unix]] (nastao u [[Bell Labs]] oko 1970., autori [[Ken Thompson]] i [[Dennis Ritchie]]) * [[Minix]] (razvio [[Andrew S. Tanenbaum]]) * [[Amoeba (operativni sistem)|Amoeba]] (Andrews S. Tanenbaum, distribuirani) * [[Plan 9 (operativni sistem)|Plan 9]] (Bell Labs, distribuirani) * [[Inferno (operativni sistem)|Inferno]] (Bell Labs) * [[Plan B (operativni sistem)|Plan B]] (nastao od Plan 9) * [[Xinu]] (studentski OS, autor [[Douglas E. Comer]]) * [[Solaris (operativni sistem)|Solaris]] (nastao od SVR4 Unixa) * [[SunOS]] (prethodnik Solarisa) === Open source varijante === * [[OpenSolaris]] → [[:en:Illumos|Illumos]] → [[OpenIndiana]] * [[BSD]] (Berkeley Software Distribution) ** [[FreeBSD]] (besplatan BSD) *** npr. [[DesktopBSD]], [[DragonFly BSD]], [[PCBSD|PC-BSD]] itd. ** [[NetBSD]] ** [[OpenBSD]] (fork NetBSD-a) ** [[Darwin (operativni sistem)|Darwin]] (baza za macOS) ** [[OpenDarwin]] * [[Linux]] (GNU/Linux) ** [[Android (operativni sistem)|Android]] (Google, za mobilne uređaje) * [[GNU Hurd]] (GNU-ov mikrokernel OS) === Open source, nisu Unix-like === * [[ReactOS]] (besplatna reimplementacija Windows NT-a, još u razvoju) * [[FreeDOS]] (open source DOS) == Disk operating system (DOS) == * [[QDOS]] (Seattle Computer Products, Tim Paterson; licenciran Microsoftu i postao MS-DOS) ** [[MS-DOS]] ** [[PC DOS]] * [[DR-DOS]] (Digital Research, kasnije Novell, Caldera itd.) * [[FreeDOS]] (open source DOS) == Mrežni operativni sistemi == * [[Cambridge Ring]] * [[CSIRONET]] (CSIRO) * [[CTOS]] * [[Network operating system|NOS]] * Brocade [[Fabric OS]] == Namjenski (special-purpose) operativni sistemi == * [[4DOS]] * [[BLIS/COBOL]] * [[BS1000]] , [[Siemens AG]] * [[BS2000]] , [[Siemens AG]] * [[BS3000]] , [[Siemens AG]] * [[CPM (operativni sistem)|CP/M]] (Control Program for Microcomputers) ** [[CP/M-80]], [[CP/M-86]], [[MP/M-80]], [[MP/M-86]] * [[DESQview]] ** DESQview/X (X-windowing) * [[FLEX9]] * [[Graphical Environment Manager|GEM]] * [[GEOS]] * [[JavaOS]] * [[KERNAL]] (osnovni OS za Commodore 64) * [[MorphOS]] * [[MSP]] * [[nSystem]] * [[NetWare]] (Novell mrežni OS) * [[Oberon (operativni sistem)|Oberon]] * [[OSD/XC]] * [[OS-IV]] * [[Pick (operativni sistem)|Pick]] * [[PRIMOS]] (Prime Computer) * [http://sealsystem.sourceforge.net/ SEAL System] (32-bit GUI za DOS) * [[SkyOS]] * [[SSB-DOS]] * [[TripOS]] (1978.) * [[UCSD p-System]] * [[VME]] * [[Stratus VOS|VOS]] (Stratus) * [[VM2000]] (Siemens) * [[Visi On]] (rani GUI za PC, komercijalno neuspješan) * [[aceos]] (GPL) == Hobby OS-ovi == * [[CalotaOS]] * [[AROS]] (Amiga Research OS) * [[BlueIllusion OS]] * [http://bubach.1go.dk/BOS/ BOS] (napisan u asembleru) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050217022553/http://bubach.1go.dk/BOS/ |date=17. 2. 2005}} * [[Haiku (operativni sistem)|Haiku]] (open source nasljednik BeOS-a) * [[AtheOS]] (fork → [[Syllable (operativni sistem)|Syllable]]) * [[MenuetOS]] * [[Tabos]] * [[LainOS]] == Ugrađeni operativni sistemi == * [[ROM-DOS]] * [[Ugrađeni Linux|Embedded Linux]] === PDA operativni sistemi === * [[Palm OS]] (Palm Inc.) * [[EPOC (računarstvo)|EPOC]] (kasnije [[Symbian (operativni sistem)|Symbian OS]]) * [[Windows CE]] ** [[Pocket PC]] ** [[Windows Mobile]] * [[Linux]] na [[Sharp Zaurus]]u i [[iPAQ]]u * [[DOS]] na [[Poqet PC]] * [[Newton OS]] na [[Apple Newton]] === Pametni mobiteli === * [[Windows CE]] * [[Embedded Linux]] / [[MontaVista]] / [[Mobilinux]] * [[Symbian (operativni sistem)|Symbian OS]] === Router uređaji === * [[Cisco IOS]] * [[Cisco IOS XR]] * [[CatOS]] (Cisco) * [[PIX OS]] (Cisco) * [[JUNOS]] * [[ROS]] === Operativni sistemi u stvarnom vremenu (real-time) === * [[Contiki]] (C) * [[LUnix]] * [[eCos]] * [[FreeRTOS]] * [[INTEGRITY (os)|INTEGRITY]] * [[LynxOS]] * [[OSEK]] * [[MontaVista|MontaVista Linux]] * [[Nucleus RTOS|Nucleus]] * [[OS-9]] * [[QNX]] * [[RTEMS]] * [[RTLinux]] * [[Salvo]] * [[ThreadX]] * [[TRON OS|TRON]] * [[µClinux]] * [[VRTX]] * [[VxWorks]] == Prevedeni OS-ovi (razne inicijative) == * [[Par-OS]] * [[J98]] * [[GWOS]] * [[Swodniw]] (parodija “windows” naopako) == Fiktivni (nepostojeći) operativni sistemi == Operativni sistemi koji se pojavljuju samo u fikciji ili kao šala/parodija: * [[Finux]] * [[ALTIMIT OS]] * [[Hyper OS]] (iz filma ''Patlabor'') * [[Wheatonix]] (prvoaprilska šala) * [[Digitronix]] (iz stripa ''The Hacker Files'') * [[Copland|Copland OS]] (Appleov napušteni projekt) * [[LCARS]] (''Star Trek'') * [[NNIX]] * [https://web.archive.org/web/20000823041134/http://www.geocities.com/ResearchTriangle/Node/4081/ Jesux] – parodija, Linux "za kršćane" * [https://web.archive.org/web/20051210123301/http://www.lesbian.mine.nu/ Lesbian GNU/Linux] – parodija, "lezbejski" GNU/Linux * [https://web.archive.org/web/20080415111337/http://heliacos.nukysrealm.net/ HeliacOS] – parodija inspirisana [https://web.archive.org/web/20010419152448/http://www.skyos.org/ SkyOS] Vidi i [[Holivudski operativni sistemi]] (tzv. izmišljeni/stilizirani OS u filmovima i serijama). == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20130127113729/http://www.csee.wvu.edu/~jdm/classes/cs258/OScat/ Katalog operativnih sistema] (arhiviran) * [http://backster.free.fr Stari amaterski operativni sistemi] {{Commonscat|Screenshots by operating system}} [[Kategorija:Operativni sistemi]] [[Kategorija:Softver]] [[Kategorija:Spiskovi]] 5fsgmtkuoid7a0qtch2wy8axze50lhe Søren Kierkegaard 0 11620 3899658 3850102 2026-06-22T12:12:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899658 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Søren Kierkegaard | slika = Kierkegaard.jpg | veličina_slike = | opis = ''Søren Aabye Kierkegaard'' | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1813|5|5}} | mjesto_rođenja = Kopenhagen, Danska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1855|11|11|1813|5|5}} | mjesto_smrti = Kopenhagen, Danska | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | potpis = Kierkegaard sig.png }} '''Søren Aabye Kierkegaard''' ''(Soren Kirkegor)'' rođen je i umro u [[Kopenhagen]]u ([[5. maj]] [[1813]] - [[11. novembar]] [[1855]]) Od 1830. studira teologiju i filozofiju u Kopenhagenu a doktorira 1841. tezom "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata". Zatim odlazi u Berlin na studij filozofije kod Schellinga, kojim se u prvo vrijeme bio oduševio, ali se već 1842. razočaran vraća u Kopenhagen. Tu je po vlastitim riječima živio u dobrim materijalnim prilikama, koje su mu omogućile da se sav posveti svojim filozofskim preokupacijama. Poput Sokrata, na javnim mjestima i trgovima Kopenhagena uči ljude istini i etičkom životu, stoji na crkvenim vratima i nagovara vjernike da ne ulaze u crkvu, izazivajući bijes visoke crkvene hijearhije, ali istovremeno - smatrajući da sebe mora sačuvati od bilo kakve naklonosti publike i ugleda, prezire "mase" i bez ikakvog je kontakta sa snažnim socijalnm pokretom svoga vremena. Zaljubio se samo jednom (o čemu često govori u svojim čuvenim ''Dnevnicima''), ali napušta svoju zaručnicu Reginu Olsen jer je i suviše voli i smatra da ne bi bila sretna uz njega, filozofa i vječno nemirna duha, nezadovolja sobom i svijetom. U stalnoj opoziciji prema službenom kršćanstvu, izmučen unutarnjim borbama i pitanjima, pao je na ulici svog rodnog grada i relativno mlad umro. "Sokrata Danske" - Sørena Kierkegaarda prokleli su crkveni dostojanstvenici, malograđansko javno mnijenje optužilo ga je kao "nečasna zavodnika nevine Regine Olsen". U krajnjoj suprotnosti prema Hegelovoj racionalističkoj filozofiji, Kierkegaard pobija tezu da je spoznaja najviši domet čovjekovih pregnuća, da je um pretpostavljen srcu, misao životu. Čemu služe objektivne misaone tvorbe ako se ne očituju u životu, ako ih subjekt ne usvoji? Istina je stoga nešto što samo postoji u odnosu na ličnost, subjekt. No, ne samo da je istina subjektivna, već je, štaviše, i sama subjektivnost jedina istina.<ref>{{Cite book|last=Grlić|first=Danko|title=Leksikon filozofa|publisher=Naprijed|year=1982|edition=2. prošireno|location=Zagreb|pages=209,210}}</ref> Objektivno mišljenje ravnodušno je prema subjektu. Život prolazi kroz tri razdoblja, a međusobni prijelaz nije razvojan, već skokovit. Prvi je stupanj ''estetski'' (mašta, ponavljanje igre), drugi je stupanj ''etički'' (zbilja koja je bila u ideji ponavlja se i u činu), treći je stupanj ''religiozni'' (život u odnosu prema apsolutu odriče se svoje subjektivnosti). Prijelaz prema apsolutnomu znači promjenu cjelokupnoga života. Kierkegaard suprotstavlja egzistenciju »bîti« jer je ona predodređena (predestinirana), čovjek je »bolestan na smrt«, opterećen brigom za svoju opstojnost i nezainteresiran za zbilju. Kierkegaardova filozofija temeljno je određena tjeskobom i utemeljuje se na podvojenosti čovjekove bîti (kao sumnja i nada u spas), kao prihvaćanje vlastite konačnosti, ona je svijest određena protustajalištem, alternativom »ili–ili« čovjekova opstanka. U tom paradoksu spas pojedinca jedini je zbiljski imperativ, jer subjektivnost je istina i stvarnost, egzistencija je uvijek pojedinačna. Solipsističkim otklonom (vjera je individualna) određena je Kierkegaardova kritika kršćanstva kao crkvene doktrine. Njegova filozofija protivi se svakoj racionalnoj meditaciji, jednostrana u naglašavanju neponovljivosti pojedinca, svojevrstan je obrat od idealističke sistematike njem. klasične filozofije. Kierkegaard gradi metafiziku slobode, promišljanje koje je utemeljeno na ideji da se tjeskobni subjekt spašava iz besmisla svjesnim izborom Boga. Kierkegaard je (uz Nietzschea) predstavnik antihegelijanskoga smjera, ispovjednik izgubljenoga građanskog čovjeka koji ne nalazi put do općedruštvenoga i nadindividualnoga. Glavna djela: ''Strah i drhtanje'' (''Frygt og bæven,'' 1843), ''Ili-ili'' (''Enten-eler,'' I–II, 1843), ''Pojam straha'' (''Begrebet angest,'' 1844), ''Filozofske mrvice'' (''Filosophiske smuler,'' 1844), ''Stadiji na životnom putu'' (''Stadier paa livets vej,'' 1845), ''Kršćanski razgovori'' (''Christelige taler,'' 1848), ''Bolest na smrt'' (''Sygdommen til døden,'' 1849).<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=31401|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2001|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|isbn=978-953-268-038-6|access-date=25. 1. 2023}}</ref> == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Moderna filozofija]] * [[Egzistencijalizam]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Søren Kierkegaard}} {{Wikicitat|Sören Kierkegaard}} * [http://plato.stanford.edu/entries/kierkegaard/ Stanford Encyclopedia of Philosophy – Søren Kierkegaard] {{en simbol}} {{stub-biog}} {{Epistemologija}} {{Romantizam}} {{DEFAULTSORT:Kierkegaard, Søren}} [[Kategorija:Rođeni 1813.]] [[Kategorija:Umrli 1855.]] [[Kategorija:Biografije, Kopenhagen]] [[Kategorija:Danski filozofi]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] 65gi732bfle97woissy9n58h06aob4t HNK Hajduk Split 0 11655 3899780 3748289 2026-06-22T13:42:26Z Makenzis 98619 3899780 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = #003D87 | Ime kluba = HNK Hajduk Split | Puno ime = Hrvatski nogometni klub Hajduk Split | Grb = HNK Hajduk Split.png | Nadimak = ''Bili''<br />''Majstori s mora'' | Osnovan = {{početni datum i godine|1911|02|13}} | Raspušten = | Lokacija = [[Split]], [[Hrvatska]] | Boje = | Federacija = [[Hrvatski nogometni savez]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Hrvatska nogometna liga]] | Stadion = [[Stadion Poljud|Poljud]] | Kapacitet = 33.987 | Vlasnik kluba = [[Split|Grad Split]] (65.92%)<br>Udruga "Naš Hajduk" (30.60%)<br>Ostali(3.48%) | Predsjednik kluba = {{ZD|HRV}} [[Ivan Bilić]] | Trener = | Uspjesi = | Adresa = Poljudsko šetalište bb <br /> 21000 Split | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [https://www.hajduk.hr hajduk.hr] | uzorak_lr1 = _hajduk2223H | uzorak_t1 = _hajduk2223H | uzorak_dr1 = _hajduk2223H | uzorak_š1 = _hajduk2122a | uzorak_č1 = _hajduk2223H | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = 1B3E9B | čarape1 = 0B16C7 | uzorak_lr2 = _hajduk2122a | uzorak_t2 = _hajduk2122a | uzorak_dr2 = _hajduk2122a | uzorak_š2 = _hajduk2122a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = 1B3E9B | tijelo2 = 1B3E9B | desna ruka2 = 1B3E9B | šorc2 = 1B3E9B | čarape2 = 1B3E9B }} '''HNK Hajduk Split''' je nogometni klub iz [[Split]]a, [[Hrvatska]]. HNK Hajduk je najveće sportsko društvo u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i pored [[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinama iz Zagreba]] najveće u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Puno ime je Hrvatski nogometni klub "Hajduk" Split. Svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Poljud|Poljud]]. == Historija == Osnovan je 13. februara 1911. Osnovali su ga splitski [[student]]i koji su studirali u [[Prag]]u. Taj dan se uzima kao dan osnivanja, jer tog dana je austrougarsko namjesništvo u [[Zadar|Zadru]] odobrilo rad klubu. Ime je dobio po [[hajduci]]ma, odmetnutim pobunjenicima romantiziranih u narodnom pjesništvu. Sam naziv je bio provokativan vlastima Austro-Ugarske monarhije, ali su domišljati osnivači "zasladili" zahtjev organima vlasti podatkom da :"...vojnici koji igraju nogomet mogu puno više pretrčati pod punom ratnom spremom". Oko kluba su se okupljali pro-hrvatski, "[[puntar]]ski" građani, pristaše sjedinjenja austro-ugarske carske pokrajine [[Dalmacija|Dalmacije]] sa ostatkom [[Hrvatska|Hrvatske]]. Odatle i pridjev u nazivu "hrvatski" i hrvatski grb kao dio Hajdukovog grba. Čin osnivanja hrvatskog kluba u Splitu nije ostavio ravnodušnim malobrojne lokalne ''italijanaše'', koji su hitno formirali svoj nogometni klub "[[Calcio Spalato]]". Prvu historijsku utakmicu HNK Hajduk je odigrao upravo protiv "Calcia", pobijedivši ih sa 9:0. Za vrijeme šestojanuarske diktature u Kraljevini Jugoslaviji, pridjev Hrvatski je bio prisilno zamijenjen pridjevom ''jugoslavenski''. Kroz italijansku okupaciju Splita, 1941-1943, HNK Hajduk je odbio nastupati u tuđinskom prvenstvu. Dolaskom grada Splita pod vlast [[NDH]], stvari se nisu izmijenile. Iako su pokrenuli inicijativu za uključenje HNK Hajduka u [[nogometno prvenstvo NDH]], kompromitiranost vlasti NDH sa prijašnjom trgovinom hrvatskom teritorijom (posebno Splitom i dalmatinskom obalom), rezultirala je odbijanjem Hajdukovih ljudi za učestvovati u prvenstvu NDH. HNK Hajduk je obnovio rad na [[Vis (ostrvo)|Visu]] 1944, i djelujući pod nazivom Hajduk [[NOVJ]] je igrao sa savezničkim ekipama (ekipama klubova iz zemalja pod kontrolom [[Saveznik]]a i savezničkim vojnim/mornaričkim ekipama) širom slobodnih Evrope i [[Sredozemlje|Mediterana]]. Za doba [[FNRJ]]/[[SFRJ]], iz naziva je bio izbačen pridjev "hrvatski". Najveće godine kluba su bile u sedamdesetima i osamdesetima [[20. vijek|prošloga vijeka]], kada je igrao u polufinalu [[UEFA Kup pobjednika kupova|UEFA Kupa pobjednika kupova]] protiv [[Leeds United FC|Leeds Uniteda]] (1972/73) i [[Kup Uefa|Kup UEFA-e]] protiv [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] (1984). == Grb == Hajdukov grb je hrvatska [[šahovnica]] u krugu, obrubljena plavom vrpcom, na čijoj lijevoj strani stoji broj 19, a na desnoj broj 11, simbolizirajući godinu osnivanja Hajduka, 1911. Od 2. svjetskog rata, pa do otprilike [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], hrvatska šahovnica u Hajdukovom grbu bila je zamijenjena crvenom zvijezdom petokrakom. Od tada se javlja i druga verzija, sa hrvatskom šahovnicom, ali uz zvijezdu petokraku u gornjem dijelu grba, na spoju vijenaca. Do pred raspad SFRJ, pojavljuju se te dvije verzije Hajdukovog grba, ali na igračkim dresovima je još uvijek isključivo stala zvijezda. U zadnjem prvenstvu Jugoslavije, 1990/91., Hajduk je nastupio sa starim grbom, hrvatskom šahovnicom. ==Uspjesi== ===Domaći (40)=== ;Hrvatska *'''[[Hrvatska nogometna liga]]''' ** '''Prvaci (6):''' 1992, 1993/94, 1994/95, 2000/01, 2003/04, 2004/05. *'''[[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]]''' ** '''Pobjednici (8):''' 1992/93, 1994/95, 1999/2000, 2002/03, 2009/10, 2012/13, 2021/22, 2022/23. *'''[[Hrvatski nogometni superkup|Hrvatski superkup]]''' ** '''Pobjednici (5):''' 1992, 1993, 1994, 2004, 2005. *'''Prvenstvo Banovine Hrvatske/NDH''' ** '''Prvaci (1):''' 1940/41.<ref name="rsssf"/><ref>{{cite web|url=http://www.hrsport.net/vijesti/412291/nogomet-1-hnl/hajduku-priznata-i-18-titula|title=Hajduku priznata i 18. titula|date=9. 2. 2011|publisher=Sportnet.hr|language=hr|access-date=16. 2. 2011|archive-date=11. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110211222054/http://www.hrsport.net/vijesti/412291/nogomet-1-hnl/hajduku-priznata-i-18-titula|url-status=live}}</ref> *'''Prvenstvo FD/NR Hrvatske''' ** '''Prvaci (2):''' 1945, 1946.<ref name="rsssf"/> ;Jugoslavija *'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvaci (9):''' 1927, 1929, 1950, 1952, 1954/55, 1970/71, 1973/74, 1974/75, 1978/79. *'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup Jugoslavije]]''' ** '''Pobjednici (9):''' 1966/67, 1971/72, 1972/73, 1973/74, 1975/76, 1976/77, 1983/84, 1986/87, 1990/91. ===Najbolji rezultati u evropskim takmičenjima=== *'''[[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka / Evropski kup]]''' **Četvrtfinale 1975/76, ispali od {{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]a (2–0 u Splitu i 0–3 nakon produžetaka u Eindhovenu) **Četvrtfinale 1979/80, ispali od {{ZD|GER}} [[Hamburger SV|HSV-a]] (0–1 u Hamburgu i 3–2 u Splitu) **Četvrtfinale 1994/95, ispali od {{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]a (0–0 u Splitu i 0–3 u Amsterdamu) *'''[[UEFA Evropska liga|Evropska liga / Kup UEFA]]''' **Polufinale 1983/84, ispali od {{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspursa]] (2–1 u Splitu i 0–1 u Londonu) **Četvrtfinale 1985/86, ispali od {{ZD|BEL}} [[KSV Waregem|Waregema]] (1–0 u Splitu i 0–1 u Waregemu; 4–5 nakon penala) *'''[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]''' **Polufinale 1972/73, ispali od {{ZD|ENG}} [[Leeds United FC|Leeds Uniteda]] (0–1 u Leedsu i 0–0 u Splitu) **Četvrtfinale 1977/78, ispali od {{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austrije Beč]] (1–1 u Splitu i 1–1 u Beču; 0–3 nakon penala) ==Stadion== HNK Hajduk igra svoje utakmice na gradskom stadionu [[Stadion Poljud|Poljud]] od 1979. Od 1911. do 1979. utakmice je igrao na igralištu zvanom "Kod stare Plinare", gdje danas igra [[RK Nada]]. Teren se izvorno zvao "Kra'jeva njiva". Otkako je preselio na Poljud, staro igralište se u govoru u Splitu naziva "Stari Plac" ili "Staro Hajdukovo". == Navijači == Hajdukova organizirana navijačka grupa se zove [[Torcida]], koja je uzela ime po svojim južnoameričkim uzorima. HNK Hajduk ima veliku navijačku bazu širom Hrvatske, a izrazito snažnu bazu ima na hrvatskom priobalju od Savudrijske vale do Prevlake. Tradicionalno je jak u Dalmaciji i Slavoniji. Čak i u ostatku bivše SFRJ, HNK Hajduk je imao navijače svugdje, među svim narodnim i vjerskim zajednicama, kao nijedan drugi klub na području bivše SFRJ. Kao zanimljivost, važno je spomenuti izrazito veliku omiljenost HNK "Hajduka" među Albancima u SFRJ, posebno na Kosovu, gdje se sklonost Hajduku može usporediti sa onom u Dalmaciji. ==Poznati treneri== [[Luka Kaliterna]], [[Tomislav Ivić]]. ==Pozanti igrači== [[Frane Matošić]], [[Vlade Kragić]], [[Vladimir Beara]], [[Bernard Vukas]], [[Andrija Anković]], [[Pero Nadoveza]], [[Brane Oblak]], [[Vilson Džoni]], [[Dragan Holcer]], [[Dražen Mužinić]], [[Ivan Buljan]], [[Jurica Jerković]], [[Slaviša Žungul]], [[Ivica Šurjak]], [[Luka Peruzović]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivan Pudar]], [[Zlatko Vujović]], [[Ivan Gudelj]], [[Blaž Slišković]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Jarni]], [[Alen Bokšić]], [[Ardian Kozniku]], [[Ante Žanetić]]. == Vanjske linkovi == {{Commonscat}} *{{službeni sajt|https://hajduk.hr/}} {{Prva HNL}} [[Kategorija:HNK Hajduk Split]] [[Kategorija:Sport u Splitu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1911.]] 9hw1wvqeijtywd06m3c0ntfpa3tfo29 Kategorija:Ishrana 14 11805 3899701 2051507 2026-06-22T12:19:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Briga o sebi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899701 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Ishrana}} {{Commonscat|Nutrition}} [[Kategorija:Zdravlje]] [[Kategorija:Briga o sebi|Ishrana]] m6ctxfl8572tdoqfw14l7i69xc88teu Crotram 0 11999 3899967 3849240 2026-06-23T06:55:51Z EUPBR 172755 3899967 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Starost}} {{Standardi}} [[Datoteka: -4 Modern Tram in Zagreb (49029549433).jpg |mini|'''Hrvatski niskopodni tramvaj TMK 2200''']] [[Datoteka:Crotram NT 2200 interior.jpg|mini| Interijer tramvaja]] Konzorcijum dvaju hrvatskih firmi, koji proizvodi prvi hrvatski [[niskopodni tramvaj]]- TMK 2200, jedan od svega pet proizvođača niskopodnih [[tramvaj]]a u [[Evropa|Evropi]]. Sastoji se od Elektroindustrije [http://www.koncar.hr/ '''Končar'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051220075223/http://www.koncar.hr/ |date=20. 12. 2005 }} i [http://www.tzv-gredelj.hr/ '''Gredelja'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228012740/http://www.tzv-gredelj.hr/ |date=28. 12. 2007 }}, iz [[Zagreb| Zagreba]]. Prema ugovoru, sklopljenom sa gradom Zagrebom, konzorcijum će do 2007. godine isporučiti Zagrebačkom električnom tramvaju ([http://www.zet.hr/ ZET]), gradskoj prijevozničkoj kompaniji, 70 niskopodnih tramvaja. Na zagrebačkim cestama već vozi 20 tramvaja (april [[2006]]), koji su se pokazali iznimno pouzdanim i sa odličnim performansama, uz visoki komfor koji pruža umjetna klima, niskopodnost- što omogučije i invalidima da uniđu u tramvaj bez ičije pomoći, kvalitetne ergonomske stolice i prostranost interijera. Novi tramvaj se proizvodi serijski, a već postoji i strani interes za nabavku ovoga visokotehnološkog gradskog vozila iz [[Varšava|Varšave]], [[Melbourne]]a, nekih francuskih gradova, [[Sofija|Sofije]] i [[Beograd]]a, itd. Tramvaj TMK 2200 je preko 70% hrvatski proizvod (posebno sofisticirana elektronika, razvijena u Končaru), s naglaskom na još veće povećanje domaćeg udjela, u narednom periodu. Tramvaj je dugačak 32 metra, može primiti 202 putnika, a doseže maksimalnu brzinu od 70 [[km/h]]. Na njemu su prvi put u svijetu primijenjena neka najsofisticiranija riješenja. Tako kretanjem TMK 2200 upravlja 43 računala, a s vanjske strane više nema klasičnih retrovizora, koje mijenjaju postavljene kamere. Prvi puta je primijenjeno i bezosovinsko podvožje. Svojom cijenom, koja je niža od cjelokupne konkurencije ('''Siemens''', '''Bombardier''', '''Alstom''', '''Tatra''' itd.), tramvaj TMK 2200 je izrazito konkurentan proizvod, pa mu je u budućnosti zajamčen uspjeh na regionalnom tržištu, prema kojem gravitira ovaj konzorcijum, ali možda čak i šire. == Vanjski linkovi == * [http://www.skyscrapercity.com/printthread.php?t=206917/ Dodatne slike tramvaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151207174203/http://www.skyscrapercity.com/printthread.php?t=206917%2F |date=7. 12. 2015 }} * [http://lacroatie.free.fr/croatie_news/print.php?newsid=22/ Vijesti, informacije itd.]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{commonscat|Crotram}} [[Kategorija:Saobraćaj u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zagreb]] 78ddlml7cf9ywf00pxq2t4qgc5hetmd Sanela Sijerčić 0 12377 3899894 3682000 2026-06-22T21:12:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899894 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Sanela Sijerčić | počasni_sufiks = | slika = Srce od papira (Sanela Sijerčić).jpg | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = Slika s albuma "Srce od papira" | pozadina = solo_izvođač | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1976|9|24}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Folk muzika]] | zanimanje = Pjevačica | instrument = | karijera = <!-- GGGG–GGGG. (ili –danas) --> | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Sanela Sijerčić''' (24. septembra 1976), jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica [[Narodna muzika|narodne muzike]],<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2297521-Sanela-Sijer%C4%8Di%C4%87?srsltid=AfmBOoqBJSdOxuEj6RrHGF30zTNGHUyppJYWgG72soA80keTkrGk8qTe|title=Sanela Sijerčić|website=Discogs|language=en|access-date=8. 1. 2025}}</ref> rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Izdala je šest albuma i dobila "Folk Oscara" 2006. Proglašena je i za "Pjevačicu godine". Povukla se od aktivnog snimanja i nastupa 2009.<ref name="retired">(3 December 2009). [http://www.ljiljan.ba/bs/vijesti/sijer%C4%8Di%C4%87:-nemam-vi%C5%A1e-%C5%A1ta-tra%C5%BEiti-na-estradi Sijerčić: Nemam više šta tražiti na estradi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317091504/http://www.ljiljan.ba/bs/vijesti/sijer%C4%8Di%C4%87:-nemam-vi%C5%A1e-%C5%A1ta-tra%C5%BEiti-na-estradi |date=17. 3. 2012 }}, ''[[Ljiljan]]''</ref> == Diskografija == {| class="wikitable" |+ !Godina izdanja !Naziv albuma !Izdavač |- |1995. |[[Kap po kap (Sanela Sijerčić)|Kap po kap]] | rowspan="2" |[[Nimfa Sound]] |- |1997. |[[Pozvoni mi (Sanela Sijerčić)|Pozvoni mi]] |- |1998. |[[Odgovori (Sanela Sijerčić)|Odgovori]] | rowspan="3" |[[In takt Records]] |- |2000. |[[Srce od papira (Sanela Sijerčić)|Srce od papira]] |- |2002. |[[Rođendan (Sanela Sijerčić)|Rođendan]] |- |2005. |[[Fenix (Sanela Sijerčić)|Fenix]] | rowspan="2" |[[Hayat Production]] |- |2007. |[[Savršeno pogrešna (Sanela Sijerčić)|Savršeno pogrešna]] |} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20070101080626/http://www.sanelasijercic.net/ Službena stranica Sanele Sijerčić] == Reference === {{Refspisak}} {{stub-bh-biog}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice|Sijerčić, Sanela]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo|Sijerčić, Sanela]] [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 22r01kfyiime57lf5s75wyvcvj3gxhd Gradačačka tvrđava 0 12436 3899712 3894858 2026-06-22T12:24:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899712 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kula husein kapetan.jpg|mini|desno|250p|Gradačačka tvrđava]] '''Gradačačka tvrđava''' se nalazi u [[Gradačac|Gradačcu]] i nacionalni je spomenik [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Gradacac_Stari%20gradBH.pdf |title=Stari grad u Gradačcu |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=29. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529140424/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Gradacac_Stari%20gradBH.pdf |url-status=dead }}</ref> Nacionalni spomenik čine: bedemi, objekti unutar bedema - Gornji grad sa kulom Husein–kapetana Gradaščevića i [[Gradačačka sahat-kula|Donji grad sa sahat–kulom]], zgradom Gradske biblioteke, radio-stanice i muzeja, zgradom gimnazije i predmetima iz muzejske zbirke koji su upisani u inventarnu knjigu Muzeja. Nacionalni spomenik predstavlja potencijalno nalazište pokretnog arheološkog materijala. == Historija == Oko 1710. godine, a sigurno prije 1730. godine, iz agaluka je izrasla kapetanija koja je imala 300 plaćenih vojnika, raznih rodova vojske. Ovoj kapetaniji su pripadala i utvrđenja Soko kod Gračanice i Srebrenik. Sva tri grada ove kapetanije bila su dobro snabdjevena topovima kao i svim rodovima vojske. Prema izvještaju iz perioda između 1718. i 1739. godine, gradačačka tvrđava je prilično čvrsto zidana i okružena jarkom. Osigurana je sa tri baterije koje imaju 15 teških topova. Kada je granica [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] utvrđena na [[Sava|Savi]] (definitivno odredbama Beogradskog mira 1739. godine), Gradačac dobija na značaju.<ref name="Pašaluk"/> Prema historijskim podacima tvrđava je dobila današnji izgled, između 1765. i 1824.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Tvrđava je postojala decenijama i bila je renovirana više puta od vremena Mehmed-kapetana Gradaščevića 1765. <ref name="Kapetanija">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> [[Osman-kapetan Gradaščević]] i njegov sin [[Murat-kapetan Gradaščević|Murat]] su također radili na tvrđavi 1808. i 1818.–19.<ref name="Pašaluk">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/219933435/Hazim-Šabanović-Bosanski-Pašaluk-Svjetlost-Sarajevo-1982|title= Hazim Šabanović: BOSANSKI PAŠALUK |work= |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> == Opis == Tvrđava ima dvije cjeline: Donji grad i unutar njega Gornji grad. Cijeli kompleks je opasan bedemima koji zatvaraju površinu od 3500 m2. Karakteristično je da su pojedini dijelovi bedema i kule cijelog kompleksa građeni mnogo pažljivije klesanim kamenom nego mnogi drugi gradovi istog doba u Bosni. Prostor Starog grada ima oblik nepravilnog četverougaonika sa dužinom stranice od oko 180 – 200 m Centralni objekat, unutar široko razvedenih bedema ove fortifikacije, je od opeke sagrađena trospratna [[Gradačačka kula]] s tornjem na vrhu, visoka oko 18m koja je služila u funkciji utvrđenog kapetanova dvora. U kompleksu se također [[Gradačačka sahat-kula]]. Tvrđava ima tri ulaza osigurana kapi-kulama. Kula Husein-kapetana Gradaščevića je situirana u najvišem dijelu Starog grada. Predstavlja tip dvorca feudalca, utvrđenog radi sigurnosti. Na arhitekturu objekta umnogome su utjecale promjene namjene. Na sve četiri strane zadnjeg sprata prvobitno je stajao drveni doksat. Iznad ulaza je također stajao jedan, najvjerovatnije trostrani doksat. Kula se sastoji iz dva dijela: glavne građevne mase sa tri etaže (dimenzija 12,50 m x 15,50 m) i i tornja (7,18 x 7,70 m) koji zadire sa istočne strane ove mase i nadvisuje je sa još tri etaže. Visina tornja je 18,20 m. [[Datoteka:Gradacac.jpg|thumb|Kula u Gradačcu]] == Također pogledajte == *[[Husein-kapetan Gradaščević]] *[[Pad Osmanskog Carstva]] *[[Historija Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.gradacac.net/Istorija.htm Historija Gradačca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717045443/http://gradacac.net/Istorija.htm |date=17. 7. 2012 }} {{Tvrđave u BiH}} [[Kategorija:Građevine u Gradačcu]] [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Gradačcu]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] f5qk7qat93ic9nbd8dmxvrytisccwge John Milton 0 12604 3899684 2906392 2026-06-22T12:17:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899684 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''John Milton''' ([[London]], [[9. decembar]] [[1608]]. - [[London]], [[8. novembar]] [[1674]].), engleski književnik [[Datoteka:John Milton.jpg|mini|John Milton]] Znameniti je esejist, pjesnik i dramatičar. Njegov religiozni ep "''Izgubljeni raj''" smatra se jednim od najboljih djela napisanih na [[engleski jezik|engleskom jeziku]]. Milton se aktivno umiješao i u političke borbe svojega doba. Kad je nakon pogubljenja kralja u januaru [[1649]]. Milton objavio spis u kojem opravdava taj [[Oliver Cromwell|Cromwellov postupak]], imenovan je tajnikom novoosnovanog državnog vijeća i na tom poslu [[1652]]. izgubio vid. Nakon pobjede kontrarevolucije [[1660]]., knjige su mu javno spaljene, a on bačen u tamnicu, ali je uskoro pušten. == Djela == * '' Comus '', [[1634]]. * '' Lycidas '', [[1638]]. * '' Of Reformation '', [[1641]]. * '' Of Prelatical Episcopacy '', [[1641]]. * '' Animadversions '', [[1641]]. * '' The Reason for Church Government '', [[1642]]. * '' Apology for Smectymnuus '', [[1642]]. * '' Doctrine and Discipline of Divorce '', [[1643]]. * '' Of Education '', [[1644]]. * '' Judgement of Martin Bucer Concerning Divorce '', [[1644]]. * '' Areopagitica '', [[1644]]. * '' Tetrachordon '', [[1645]]. * '' Colasterion '', [[1645]]. * '' Poems of Mr John Milton, Both English and Latin '', [[1645]]. * '' Tenure of Kings and magistrates '', [[1649]]. * '' Eikonoklastes '', [[1649]]. * '' Defensio pro Populo Anglicano '', [[1651]]. * '' Defensio Seconda '', [[1654]]. * '' A treatise of Civil Power '', [[1659]]. * '' The Likeliest Means to Remove Hirelings from the Church '', [[1659]]. * '' Ready and Easy Way to Establish a Free Commonwealth '', [[1659]]. * '' Brief Notes Upon a Late Sermon '', [[1660]]. * '' Paradise Lost '', [[1667]]. * '' Accedence Commenced Grammar '', [[1669]]. * '' History of Britain '', [[1670]]. * '' Samson Agonistes '', [[1671]]. * '' Paradise Regained '', [[1671]]. * '' Art of Logic '', [[1672]]. * '' Of True Religion '', [[1673]]. * '' Poems, &c, Upon Several Occasions '', [[1673]]. * '' Epistolae Familiaries '', [[1674]]. * '' Prolusiones '', [[1674]]. {{Commonscat}} [[Kategorija:Rođeni 1608.|Milton, John]] [[Kategorija:Umrli 1674.|Milton, John]] [[Kategorija:Engleski pisci|Milton, John]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] sb0hfmnppphzkzdvg9fdgk6uklm520v Semiti 0 12887 3899918 3751833 2026-06-23T00:06:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899918 wikitext text/x-wiki '''Semitski''' je [[lingvistika|jezički]] izraz koji se odnosi na potpodjelu uglavnom [[Bliski Istok|bliskoistočnih]] [[afro-azijski jezici|afro-azijskih jezika]], tj. [[semitski jezici]], te na kulturu i etničku pripadnost govornih naroda ovih jezika. Iako ima puno rasprave oko domena ''[[rasa|rasne]]'' upotrebe ovog izraza u okviru [[genetika|genetike]] i [[historija|historije]] populacije, kao jezički [[termin]] opisuje familiju jezika koja uključuje [[antika|antičke]] i moderne verzije jezika [[Amharski jezik|amharskog]], [[Arapski jezik|arapskog]], [[Aramejski jezik|aramejsog]], [[Akadski jezik|akadskog]], [[Hebrejski jezik|hebrejskog]], [[Malteški jezik|malteškog]], [[Sirijski jezik|sirijskog]], [[Tigerigejski jezik|tigrigejskog]], itd. '''Semitski narod''' ili '''Semiti''' je [[Historijski koncepti rase|zastarjeli izraz za etničku, kulturnu ili rasnu grupu]]{{Sfn|Liverani1995}} <ref name="Lutz">[http://www.diva-portal.org/smash/get/diva2:635252/FULLTEXT02.pdf On the use of the terms “(anti-)Semitic” and “(anti-) Zionist” in modern Middle Eastern discourse, Orientalia Suecana LXI Suppl. (2012)] by [http://www.hf.uio.no/ikos/english/people/aca/lutze/ Lutz Eberhard Edzard]: „U lingvističkom kontekstu, termin „semit“ je generalno govoreći nekontroverzan... Kao etnički termin, „semit“ bi trebalo da se izbjegava ovih dana, uprkos tekućim genetskim istraživanjima (koja također podržava izraelska naučna zajednica sama) koja pokušava naučno poduprijeti takav koncept."</ref><ref name="Pope">[http://onlinelibrary.wiley.com/store/10.1525/aa.1965.67.4.02a00420/asset/aa.1965.67.4.02a00420.pdf?v=1&t=i4bw857p&s=4831143fafc516caded9a9a9bc60d5e350edbcde Review of "The Canaanites" (1964)] by [https://www.nytimes.com/1997/06/21/arts/marvin-pope-80-professor-and-authority-on-ancient-ugarit.html Marvin Pope]: "Izraz "semitski", koji je skovao Schlozer 1781. godine, trebao bi biti striktno ograničen na lingvistička pitanja jer je to jedino područje u kojem se može postići određeni stepen objektivnosti. prepoznat je odnos indoevropskih jezika Etnografija i etnologija raznih naroda koji su govorili ili još uvijek govore semitskim jezicima ili dijalektima mnogo je pomiješana i zbrkana stvar nad kojom imamo malo naučne kontrole.</ref><ref name="GlöcknerFireberg2015">{{Cite book|last=Glöckner|first=Olaf|url=https://books.google.com/books?id=pJ2nCgAAQBAJ&pg=PA200|title=Being Jewish in 21st-Century Germany|last2=Fireberg|first2=Haim|date=25. 9. 2015|publisher=De Gruyter|isbn=978-3-11-035015-9|page=200|quote=...there is no Semitic ethnicity, only Semitic languages}}</ref> povezanu s ljudima [[Srednji istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Arapi|Arape]], [[Jevreji|Židove]], [[Akadsko Carstvo|Akađane]] i [[Fenicija|Feničane]]. Terminologija se danas uglavnom ne koristi izvan grupiranja "[[Semitski jezici|semitskih jezika]]" u lingvistici.{{Sfn|Anidjar|2008}} {{Sfn|Anidjar|2008}} <ref name="Lewis">{{Cite book|last=Lewis|first=Bernard|url=https://archive.org/details/semitesantisemit00bern|title=Semites and Anti-Semites: An Inquiry into Conflict and Prejudice|date=1987|publisher=W W Norton & Co Inc|isbn=978-0393304206|quote=Zbrka između rase i jezika seže u daleku prošlost, a pogoršana je brzim promjenama sadržaja riječi "rasa" u evropskoj, a kasnije i u američkoj upotrebi. Ozbiljni naučnici su isticali – više puta i bez efekta – da je „semitski“ lingvistička i kulturna klasifikacija, koja označava određene jezike i u nekim kontekstima književnosti i civilizacije izražene na tim jezicima. Kao neka vrsta stenograma, ponekad se zadržavalo da se naznače govornici tih jezika. Nekada je tako mogla imati konotaciju rase, kada se sama ta riječ koristila za označavanje nacionalnih i kulturnih entiteta. To nema nikakve veze s rasom u antropološkom smislu koji je sada uobičajena upotreba. Pogled na današnje govornike arapskog, od Kartuma do Alepa i od Mauritanije do Mosula, ili čak na one koji govore hebrejski u modernoj državi Izrael, biće dovoljan da pokaže ogromnu raznolikost rasnih tipova.|author-link=Bernard Lewis|url-access=registration}}</ref> Prvi put korišteni 1770-ih od strane članova [[Göttingen škola historije|Göttingenske škole historije]], ova [[biblijska terminologija za rasu]] izvedena je iz [[Shem|Šema]] ({{Jez-he|שֵׁם}} ), jedan od tri [[Nojevi sinovi|Noina sina]] u [[Knjiga postanka|Knjizi Postanka]],<ref>{{Cite book|last=Baasten|first=Martin|title=Hamlet on a Hill: Semitic and Greek Studies Presented to Professor T. Muraoka on the Occasion of His Sixty-fifth Birthday|publisher=Peeters Publishers|year=2003|isbn=9789042912151|pages=57–73|chapter=A Note on the History of 'Semitic'|chapter-url=https://books.google.com/books?id=oIIvqaVaLacC&pg=PA58}}</ref> zajedno sa paralelnim terminima [[Hamiti]] i [[Jafeti]]. [[Datoteka:First_depiction_of_historical_ethnology_by_Semitic,_Hamitic_and_Japhetic,_1771,_Gatterer.jpg|mini|Prvi prikaz historijske [[Etnologija|etnologije]] svijeta razdvojenog na biblijske [[Nojevi sinovi|Nojeve sinove]]: Semite, [[Hamiti|Hamite]] i [[Jafetiti|Jafete]]. [[Johann Christoph Gatterer|Gattererov]] ''Einleitung in die Synchronistische Universalhistorie'' (1771.) objašnjava njegovo gledište da je moderna historija pokazala istinitost biblijskog predviđanja o nadmoći Jafetita ({{Bibleverse|Genesis|9:25-27|HE}}).<ref>[https://books.google.com/books?id=Bf1aAAAAcAAJ&pg=PA170-IA73#v Einleitung in die synchronistische universalhistorie], Gatterer, 1771. Described first ethnic use of the term Semitic by: (1) [https://www.academia.edu/11807673/A_note_on_the_history_of_Semitic A note on the history of 'Semitic'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240624101940/https://www.academia.edu/11807673/A_note_on_the_history_of_Semitic |date=24. 6. 2024 }}, 2003, by Martin Baasten; and (2) [https://www.academia.edu/358938/Taal-_land-_en_volkenkunde_in_de_achttiende_eeuw._Lezing_gehouden_voor_het_Oosters_Genootschap_in_Nederland_te_Leiden_op_19_april_1994._Leiden_Oosters_Genootschap_in_Nederland_No._23_1996._50_pp Taal-, land- en volkenkunde in de achttiende eeuw], 1994, by Han Vermeulen (in Dutch).</ref> Kliknite na sliku za transkripciju teksta.]] == Također pogledajte == * [[Afroazijski jezici]] {{Commonscat|Semitic peoples}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Semitski jezici]] [[Kategorija:Semitski narodi]] 3aj64ft0sah4c1yk7pm4tb01pvoluhd Susan Sontag 0 13496 3899659 3754221 2026-06-22T12:12:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899659 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Susan Sontag 1979 ©Lynn Gilbert (headshot).jpg|mini|desno|Susan Sontag]] '''Susan Sontag''' (''Susan Rosenblatt'', rođena 16. januara 1933. u [[New York]]u, umrla 28. decembra 2004. u [[New York Cityju]]) bila je američka [[autorica]], esejistica i publicistica. Poznata je po angažmanu za ljudska prava i kritici na račun društvenih okolnosti i vlade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Potječe iz [[Jevreji|jevrejske]] porodice. Njen otac bio je trgovac, a majka nastavnica. Nakon smrti njenog oca majka se vjenčava s Nathanom Sontagom. Godine 1949. odlazi u [[Chicago]] da studira [[francuski jezik]], [[književnost]] i [[Filozofija|filozofiju]]. Sljedeće godine (sa 17 godina) vjenčava se sa [[sociologija|sociologom]] [[Philip Rieff|Philipom Rieffom]], s kojim objavljuje studiju o utjecaju [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] na modernu kulturu. Od 1970. živjela je s fotografkinjom [[Annie Leibovitz]]. Bila je velika kritičarka [[George W. Bush|Georgea W. Busha]], njegove vlade i rata u [[Irak]]u. Umrla je u 71. godini od [[leukemija|leukemije]]. Sahranjena je na [[Pariz|pariskom]] groblju Montparnasse. ==Vanjski linkovi== * {{Commonscat-inline|Susan Sontag}} {{DEFAULTSORT:Sontag, Susan}} [[Kategorija:Rođeni 1933.]] [[Kategorija:Umrli 2004.]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] abn1xzs620bvlgup1d33hs7c6sn0mrf Slavoj Žižek 0 13722 3899670 3805631 2026-06-22T12:15:37Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899670 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Slavoj Žižek | slika = Slavoj Žižek 2015 (closeup).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|3|21}} | mjesto_rođenja = Ljubljana, [[Socijalistička Republika Slovenija]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Slovenac]] | druga_imena = | obrazovanje = Univerzitet u Ljubljani, Univerzitet u Parizu 8 Vincennes-Saint-Denis | zanimanje = Profesor, filozof | godine_aktivnosti = 1981– | poznat_po = Modernoj filozofiji | značajna_djela = | supružnik = Jelena Krečič | nagrade = | veb-sajt = https://egs.edu/faculty/slavoj-zizek | potpis = }} '''Slavoj Žižek''' [[Slovenija|slovenski]] je kulturni kritičar, [[filozof]], i psihoanalitičar.<ref name="Britannica">{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Slavoj-Zizek|title=Slavoj Zizek {{!}} Slovene philosopher and cultural theorist|website=Encyclopedia Britannica|access-date=18. 3. 2016}}</ref> Radi kao profesor [[Sociologija|sociologije]] i [[Filozofija|filozofije]] na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]] i kao međunarodni direktor [[Birkbeck (Univerzitet u Londonu)|Birkbeck Instituta]] za humanističke nauke [[Univerzitet u Londonu|Univerziteta u Londonu]].<ref>{{cite web|url=http://www.bbk.ac.uk/bih/aboutus/staff/zizek|title=Slavoj Zizek - International Director — The Birkbeck Institute for the Humanities, Birkbeck, University of London|publisher=}}</ref> Autor je mnogih djela o [[Jacques Lacan|Jacquesu Lacanu]], [[Alfred Hitchcock|Alfredu Hitchcocku]], [[globalizacija|globalizaciji]], [[postmodernizam|postmodernizmu]], [[marksizam|marksizmu]], [[Politička filozofija|političkoj filozofiji]], [[Psihoanaliza|psihoanalizi]], [[Kontinentalna filozofija|kontinentalnoj filozofiji]], [[Kulturologija|kulturologiji]], [[Filmska kritika|filmskoj kritici]], [[Hegelijanizam|hegelijanizmu]] i [[Teologija|teologiji]]. Godine 1989. Žižek je objavio svoj prvi tekst na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], [[The Sublime Object of Ideology (Slavoj Žižek|The Sublime Object of Ideology]], u kojem se udaljio od tradicionalne [[Marksistička filozofija|marksističke]] teorije kako bi razvio [[Materijalizam|materijalističku]] koncepciju [[Ideologija|ideologije]] koja se u velikoj mjeri oslanjala na psihoanalizu Jacquesa Lacana i hegelijanski idealizam. Njegov rani teorijski rad postao je sve više [[Eklekticizam|eklektičan]] i politički tokom 1990-ih godina, gdje se često bavio kritičkom analizom različitih oblika popularne [[Kultura|kulture]] čineći ga popularnom figurom akademske ljevice.<ref name="Britannica"/><ref>Kirk Boyle. "The Four Fundamental Concepts of Slavoj Žižek's Psychoanalytic Marxism." ''International Journal of Žižek Studies''. Vol 2.1. [http://zizekstudies.org/index.php/ijzs/article/viewFile/70/163 (link)]</ref> Kritičar [[Kapitalizam|kapitalizma]], [[neoliberalizam|neoliberalizma]] i političke korektnosti, Žižek sebe naziva političkim [[Radikalizam|radikalom]], a njegov rad okarakteriziran je kao izazov ortodoksiji [[Politička desnica|političke desnice]] i [[Socijalni liberalizam|socijalno-liberalnih]] univerziteta.<ref name="iep.utm.edu">{{cite encyclopedia |title=Slavoj Žižek |first=Matthew |last=Sharpe |encyclopedia=The Internet Encyclopedia of Philosophy |issn=2161-0002 |url=http://www.iep.utm.edu/zizek/ |access-date=27. 9. 2015 }}</ref><ref name="Spiegel">{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/zeitgeist/slavoj-zizek-greatest-threat-to-europe-is-it-s-inertia-a-1023506.html|title=SPIEGEL Interview with Slavoj Zizek: 'The Greatest Threat to Europe Is Its Inertia'|first=SPIEGEL ONLINE, Hamburg|last=Germany|publisher=}}</ref><ref>[[Ian Parker (psychologist)|Ian Parker]], ''Slavoj Žižek: A Critical Introduction'' (London: Pluto Press, 2004).</ref> Žižekov neobični ([[Idiosinkrazija|idiosinkratski]]) stil, popularni akademski radovi, česta izdanja časopisa i kritička asimilacija visoke i niske kulture stekli su međunarodni uticaj, kontroverzu, kritiku i značajnu publiku izvan akademskih krugova.<ref name="Spiegel"/><ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/books/authorinterviews/7871302/Slavoj-Zizek-the-worlds-hippest-philosopher.html|title=Slavoj Zizek: the world's hippest philosopher|publisher=}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.salon.com/2012/12/29/slavoj_zizek_i_am_not_the_worlds_hippest_philosopher/ |title=Slavoj Zizek: I am not the world's hippest philosopher! |first=Katie |last=Engelhart |publisher=}}</ref><ref name="RoyalOperaHouse">{{cite news|last=O'Hagan|first=Sean|title=Slavoj Žižek: a philosopher to sing about |url=https://www.theguardian.com/theobserver/2013/jan/13/observer-profile-slavoj-zizek-opera/|access-date=13. 1. 2013|newspaper=The Guardian|date=13. 1. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ceasefiremagazine.co.uk/zizek-the-most-dangerous-thinker-in-the-west/|title=Žižek – The most dangerous thinker in the west?|date=23. 9. 2010|publisher=}}</ref> U 2012. godini, američki časopis [[Foreign Policy (časopis)|Foreign Policy]] ([[Bosanski jezik|bos.]] Spoljna politika) je Žižeka uvrstila na listu 100 najvažnijih globalnih mislilaca, nazvavši ga "filozofskom zvijezdom"<ref name="The FP Top 100 Global Thinkers">{{cite web |url=https://foreignpolicy.com/articles/2012/11/26/the_fp_100_global_thinkers?page=0,55 |title=The FP Top 100 Global Thinkers |date=26. 11. 2012 |work=Foreign Policy |access-date=28. 11. 2012 |archive-date=28. 11. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/6CViUyRpk?url=http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/11/26/the_fp_100_global_thinkers?page=0,33 |df=dmy-all }}</ref>, dok je na drugim mjestima nazvan "[[Elvis Presley|Elvisom]] kulturne teorije"<ref name="Zizek Journal">{{cite web |url=http://zizekstudies.org/index.php/ijzs/index |title=International Journal of Žižek Studies, home page |access-date=27. 12. 2011}}</ref> i "najopasniji filozof na Zapadu".<ref>{{cite web|url=https://www.vice.com/en_uk/video/slavoj-zizek|title=Slavoj Zizek - VICE - United Kingdom|publisher=}}</ref> Žižekovo djelo zabilježeno je 2005. godine u dokumentarnom filmu "''Žižek''". Osnovan je i časopis "''International Journal of Žižek Studies''" da upozna širu publiku sa njegovim radom.<ref>{{cite web|url=http://zizekstudies.org/index.php/ijzs/about|title=About the Journal|publisher=}}</ref> == Djela == * Trinaest puta Lenjin * Sublimni objekt ideologije * O vjerovanju == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Jacques Lacan]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{wikicitat|Slavoj Žižek}} * [http://www.egs.edu/faculty/slavoj-zizek/biography/ Slavoj Žižek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100915025034/http://www.egs.edu/faculty/slavoj-zizek/biography |date=15. 9. 2010 }} European Graduate School {{Simboli jezika|en|engleski}} {{stub-biog}} {{Filozofija}} {{Kontinentalna filozofija}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{DEFAULTSORT:Žižek, Slavoj}} [[Kategorija:Slovenski filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Članovi SAZU]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] bp7c80nat2h1vvjkllc2cz2i01vob6f 3899744 3899670 2026-06-22T12:28:57Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899744 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Slavoj Žižek | slika = Slavoj Žižek 2015 (closeup).jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|3|21}} | mjesto_rođenja = Ljubljana, [[Socijalistička Republika Slovenija]], [[SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = [[Slovenac]] | druga_imena = | obrazovanje = Univerzitet u Ljubljani, Univerzitet u Parizu 8 Vincennes-Saint-Denis | zanimanje = Profesor, filozof | godine_aktivnosti = 1981– | poznat_po = Modernoj filozofiji | značajna_djela = | supružnik = Jelena Krečič | nagrade = | veb-sajt = https://egs.edu/faculty/slavoj-zizek | potpis = }} '''Slavoj Žižek''' [[Slovenija|slovenski]] je kulturni kritičar, [[filozof]], i psihoanalitičar.<ref name="Britannica">{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Slavoj-Zizek|title=Slavoj Zizek {{!}} Slovene philosopher and cultural theorist|website=Encyclopedia Britannica|access-date=18. 3. 2016}}</ref> Radi kao profesor [[Sociologija|sociologije]] i [[Filozofija|filozofije]] na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]] i kao međunarodni direktor [[Birkbeck (Univerzitet u Londonu)|Birkbeck Instituta]] za humanističke nauke [[Univerzitet u Londonu|Univerziteta u Londonu]].<ref>{{cite web|url=http://www.bbk.ac.uk/bih/aboutus/staff/zizek|title=Slavoj Zizek - International Director — The Birkbeck Institute for the Humanities, Birkbeck, University of London|publisher=}}</ref> Autor je mnogih djela o [[Jacques Lacan|Jacquesu Lacanu]], [[Alfred Hitchcock|Alfredu Hitchcocku]], [[globalizacija|globalizaciji]], [[postmodernizam|postmodernizmu]], [[marksizam|marksizmu]], [[Politička filozofija|političkoj filozofiji]], [[Psihoanaliza|psihoanalizi]], [[Kontinentalna filozofija|kontinentalnoj filozofiji]], [[Kulturologija|kulturologiji]], [[Filmska kritika|filmskoj kritici]], [[Hegelijanizam|hegelijanizmu]] i [[Teologija|teologiji]]. Godine 1989. Žižek je objavio svoj prvi tekst na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], [[The Sublime Object of Ideology (Slavoj Žižek|The Sublime Object of Ideology]], u kojem se udaljio od tradicionalne [[Marksistička filozofija|marksističke]] teorije kako bi razvio [[Materijalizam|materijalističku]] koncepciju [[Ideologija|ideologije]] koja se u velikoj mjeri oslanjala na psihoanalizu Jacquesa Lacana i hegelijanski idealizam. Njegov rani teorijski rad postao je sve više [[Eklekticizam|eklektičan]] i politički tokom 1990-ih godina, gdje se često bavio kritičkom analizom različitih oblika popularne [[Kultura|kulture]] čineći ga popularnom figurom akademske ljevice.<ref name="Britannica"/><ref>Kirk Boyle. "The Four Fundamental Concepts of Slavoj Žižek's Psychoanalytic Marxism." ''International Journal of Žižek Studies''. Vol 2.1. [http://zizekstudies.org/index.php/ijzs/article/viewFile/70/163 (link)]</ref> Kritičar [[Kapitalizam|kapitalizma]], [[neoliberalizam|neoliberalizma]] i političke korektnosti, Žižek sebe naziva političkim [[Radikalizam|radikalom]], a njegov rad okarakteriziran je kao izazov ortodoksiji [[Politička desnica|političke desnice]] i [[Socijalni liberalizam|socijalno-liberalnih]] univerziteta.<ref name="iep.utm.edu">{{cite encyclopedia |title=Slavoj Žižek |first=Matthew |last=Sharpe |encyclopedia=The Internet Encyclopedia of Philosophy |issn=2161-0002 |url=http://www.iep.utm.edu/zizek/ |access-date=27. 9. 2015 }}</ref><ref name="Spiegel">{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/zeitgeist/slavoj-zizek-greatest-threat-to-europe-is-it-s-inertia-a-1023506.html|title=SPIEGEL Interview with Slavoj Zizek: 'The Greatest Threat to Europe Is Its Inertia'|first=SPIEGEL ONLINE, Hamburg|last=Germany|publisher=}}</ref><ref>[[Ian Parker (psychologist)|Ian Parker]], ''Slavoj Žižek: A Critical Introduction'' (London: Pluto Press, 2004).</ref> Žižekov neobični ([[Idiosinkrazija|idiosinkratski]]) stil, popularni akademski radovi, česta izdanja časopisa i kritička asimilacija visoke i niske kulture stekli su međunarodni uticaj, kontroverzu, kritiku i značajnu publiku izvan akademskih krugova.<ref name="Spiegel"/><ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/books/authorinterviews/7871302/Slavoj-Zizek-the-worlds-hippest-philosopher.html|title=Slavoj Zizek: the world's hippest philosopher|publisher=}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.salon.com/2012/12/29/slavoj_zizek_i_am_not_the_worlds_hippest_philosopher/ |title=Slavoj Zizek: I am not the world's hippest philosopher! |first=Katie |last=Engelhart |publisher=}}</ref><ref name="RoyalOperaHouse">{{cite news|last=O'Hagan|first=Sean|title=Slavoj Žižek: a philosopher to sing about |url=https://www.theguardian.com/theobserver/2013/jan/13/observer-profile-slavoj-zizek-opera/|access-date=13. 1. 2013|newspaper=The Guardian|date=13. 1. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ceasefiremagazine.co.uk/zizek-the-most-dangerous-thinker-in-the-west/|title=Žižek – The most dangerous thinker in the west?|date=23. 9. 2010|publisher=}}</ref> U 2012. godini, američki časopis [[Foreign Policy (časopis)|Foreign Policy]] ([[Bosanski jezik|bos.]] Spoljna politika) je Žižeka uvrstila na listu 100 najvažnijih globalnih mislilaca, nazvavši ga "filozofskom zvijezdom"<ref name="The FP Top 100 Global Thinkers">{{cite web |url=https://foreignpolicy.com/articles/2012/11/26/the_fp_100_global_thinkers?page=0,55 |title=The FP Top 100 Global Thinkers |date=26. 11. 2012 |work=Foreign Policy |access-date=28. 11. 2012 |archive-date=28. 11. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/6CViUyRpk?url=http://www.foreignpolicy.com/articles/2012/11/26/the_fp_100_global_thinkers?page=0,33 |df=dmy-all }}</ref>, dok je na drugim mjestima nazvan "[[Elvis Presley|Elvisom]] kulturne teorije"<ref name="Zizek Journal">{{cite web |url=http://zizekstudies.org/index.php/ijzs/index |title=International Journal of Žižek Studies, home page |access-date=27. 12. 2011}}</ref> i "najopasniji filozof na Zapadu".<ref>{{cite web|url=https://www.vice.com/en_uk/video/slavoj-zizek|title=Slavoj Zizek - VICE - United Kingdom|publisher=}}</ref> Žižekovo djelo zabilježeno je 2005. godine u dokumentarnom filmu "''Žižek''". Osnovan je i časopis "''International Journal of Žižek Studies''" da upozna širu publiku sa njegovim radom.<ref>{{cite web|url=http://zizekstudies.org/index.php/ijzs/about|title=About the Journal|publisher=}}</ref> == Djela == * Trinaest puta Lenjin * Sublimni objekt ideologije * O vjerovanju == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] * [[Jacques Lacan]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{wikicitat|Slavoj Žižek}} * [http://www.egs.edu/faculty/slavoj-zizek/biography/ Slavoj Žižek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100915025034/http://www.egs.edu/faculty/slavoj-zizek/biography |date=15. 9. 2010 }} European Graduate School {{Simboli jezika|en|engleski}} {{stub-biog}} {{Filozofija}} {{Kontinentalna filozofija}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{DEFAULTSORT:Žižek, Slavoj}} [[Kategorija:Slovenski filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Članovi SAZU]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] op1nt8voo2czf1ag3oufxvys20mbv3v Benedetto Croce 0 15170 3899650 3389321 2026-06-22T12:11:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899650 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Benedetto Croce | slika = Benedetto Croce 01.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1866|2|25}} | mjesto_rođenja = Pescasserola, Italija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1952|11|20|1866|2|25}} | mjesto_smrti = Napulj, Italija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Benedetto Croce''' ([[Pescasserola]], [[25. februar]] [[1866]]. - [[Napulj]], [[20. novembar]] [[1952]].), [[italija]]nski [[Filozofija|filozof]], [[politika|političar]], historičar [[umjetnost]]i i literarni kritičar. Bio je ministar prosvjete i predsjednik ''Liberalne partije Italije''. Njegova društvena i literarno-historijska djelatnost posebno je došla do izražaja u časopisu ''"La Critica"'', koji je [[1903]]. sa [[Giovanni Gentile|G. Gentileom]] i pokrenuo. Glavno filozofsko djelo kojim se pručuo jest ''"Filozofija kao nauka duha"''. Smatrao je da postoje dvije temeljne forme ljudske spoznaje: intuitivna, do koje se dolazi putem fantazije i logička, putem intelekta. Pisao je i brojne historijske oglede i književne monografije. == Također pogledajte == *[[Filozofija]] **[[Savremena filozofija]] {{Wikicitat|Benedetto Croce}} {{Commonscat|Kawabata Yasunari}} {{DEFAULTSORT:Croce, Benedetto}} [[Kategorija:Italijanski filozofi]] [[Kategorija:Italijanski političari]] [[Kategorija:Biografije, Pescasserola]] [[Kategorija:Rođeni 1866.]] [[Kategorija:Umrli 1952.]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] boj6ho9uggzdlla10jgdpgsso0dn840 Selma Alispahić 0 15995 3899917 3758514 2026-06-22T23:54:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Selma Alispahić | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | mjesto_smrti = | slika = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|3|10}} | datum_smrti = | godine_aktivnosti = | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | značajna_djela = ''Hasanaginica'', ''Woyzeck'', ''Leons i Lena'' | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Selma Alispahić''', (10. marta 1970) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pozorišna i filmska [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web|url=https://sartr.ba/portfolio-item/selma-alispahic/|title=Selma Alispahić|last=admin|website=SARTR|language=en-US|access-date=13. 12. 2023}}</ref> == Biografija == Rođena je 10. marta 1970. u Sarajevu. [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju scenskih umjetnosti]] završila je u [[Sarajevo|Sarajevu]] u klasi profesora [[Borislav Stjepanović|Bore Stjepanovića]]. Članica je [[Sarajevski ratni teatar|SARTR]]-a (Sarajevski ratni teatar). Živi i radi u Sarajevu. Profesorica je na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli. Udala se i rodila sina Skendera 2005. Od 1992. do 1997. živi i radi u [[London]]u i sarađuje sa [[Kraljevski nacionalni teatar|Kraljevskim nacionalnim teatrom]]. (igrajući u predstavama Women of Troy, Caucasian Chalk Circle); Theatre de Comlicite (Foe); Young Vic Theatre (Blood Wedding); Royal Festival Hall (Sarajevo-Trilogy). U Bosnu i Hercegovinu se vraća 1997. i ostvaruje značajne uloge u predstavama [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]]: Hasanaginica, Woyzeck i Leons i Lena; Narodnog pozorišta Tuzla: Don Juan i Hasanaginica i u Kamrnom teatru 55 u predstavi Bolest mladeži. U SARTR-ovoj produkciji bila je angažirana u sljedećim predstavama: Ay, Carmela, Carolina Neuber, Opsada lenjingrada, Čežnja i smrt Syliviae Plath, Doktor Šuster, [[Katarina Kosača]], Zagrljenici, Ana Karenjina, Utjecaj gama zraka na sablasne nevene. Od 2003. godine ima status glumice prvakinje SARTR-a. == Nagrade == Nagrade za uloge: Anrijeta u Učenim ženama – najbolja mlada glumica i nagrada publike, Pozorišne igre u [[Jajce|Jajcu]] 1991; za ulogu Carmela u Ay, Carmela – nagrada «[[Rejhan Demirdžić|Reihan Demirdžić]]» za najbolju mladu glumicu MES 1999: Hasanaginica u istoimenoj predstavi NP Tuzla – Festival BiH drame, zenica 2002; Sylvia Plath u Čežnja i smrt Syliviae Plath - nagrada «Reihan Demirdžić» za najbolju mladu glumicu MES 2003; Katarina u predstavi Katarina Kosača – Festival BiH drame, Zenica 2005. i Susretima pozorišta BiH u Brčkom 2007; Hionija u predstavi Zagrljenici – nagrade za najbolje glumačko ostvarenje na Susretima pozorišta BiH u Brčkom 2006. na Festivalu BiH drame u [[Zenica|Zenici]] 2007, Festivalu Mostarska liska 2007. i Pozorišnim igrama u Jajcu 2007, Glumicom Europe Međunarodnog kazališnog festivala “Actor of Europe” za 2018.<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/6/20/selma-alispahic-evropska-glumica-godine-gluma-nije-zivot-u-oblacima|title=Selma Alispahić, evropska glumica godine: Gluma nije život u oblacima|last=Obrenović|first=Mladen|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=13. 12. 2023}}</ref> Također je dobitnica nagrade «Žena godine» 2001. u oblasti umjetnosti časopisa Žena 21, i nagradu «Sloboda» Međunarodnog centra za mir 2002. za doprinos humanizmu, borbi za ljudska prava i slobodu u BiH, Europi i Svijetu. Njen otac je [[Nijaz Alispahić]], a brat [[Fatmir Alispahić]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://nap.ba/news/47627|title=Selma Alispahić za Patriju: Oprostite, ali nemam vremena u životu ni za šta osim za pozitivnu priču|date=19. 8. 2018|website=nap.ba|access-date=13. 12. 2023|archive-date=18. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190918184434/https://nap.ba/news/47627|url-status=dead}}</ref> == Uloge == === Film === * "Blaženstvo" (Bliss - 1995): Konobarica * "Elgarova deseta muza" (Elgar's Tenth Muse - 1996): Jelly D'Aragni * "Mliječni put" (2000): Anka * "Igraj do kraja" (2002) * "Polomljene školjke" (Kirik midyeler - 2011): Medina * "Obrana i zastita" (2013) * "Selam" (2013): Almirova majka * "Zaba" (2017): Munevera * "Tajna iz prošlosti" (Geçmişteki Sır -2017) * "Sreća" (2019): Alma * "Mamonga" (2019): Markova majka * "Summer Dew" (2020): Amina * "Darkroom" (2021): Selma === Predstave === * "Katarina Kosača" * "Čežnja i smrt Silvije Plat" * "Ay, Carmela" * "Hasanaginica" * "Hamdibeg" * "Učene žene" * "Jedan Pikaso" * "Zečja rupa" == Nagrade == * Prva nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u drami "Učene žene" na 21. pozorišnim igrama BiH u Jajcu 1991. * Nagrada za najbolju glumicu [[Festival bosanskohercegovačke drame Zenica 2005.|Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2005.]] za ulogu Katarine Kosače u istoimenoj predstavi Sarajevskog ratnog teatra "SARTR" Sarajevo. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Imdb name|id=0019713}} * [https://web.archive.org/web/20070927173820/http://www.bhdani.com/arhiva/261/selma7.jpg Slika Selme Alispahić] [[Kategorija:Rođeni 1970.|Alispahić,Selma]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla|Alispahić,Selma]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice|Alispahić,Selma]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4d49ht3u8vaf6pvgn05zoull8r9kog4 Šarena džamija (Travnik) 0 16186 3899810 3636492 2026-06-22T14:14:06Z Akir-toj 182441 3899810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Šarena džamija (Sulejmanija) | slika = Šarena džamija.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = Šarena džamija (Sulejmanija), Travnik | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | geografska_širina = 44.226561 | geografska_dužina = 17.669805 | lokacija = [[Travnik]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | obred = | festivali = | sektor = | općina = | okrug = | teritorija = | prefektura = | savezna_država = | provincija = | regija = | država = [[Bosna i Hercegovina]] | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = Druga polovina 16. stoljeća | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 21,88 m | širina = 16 m<ref name="kons">{{cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2521 |title=Šarena (Sulejmanija) džamija u Travniku |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=7. 3. 2017 |archive-date=28. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128224024/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2521 |url-status=dead }}</ref> | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = | naziv_zaglavlja = | slobodno_polje1 = | vrijednost_slobodnog_polja1 = | slobodno_polje2 = | vrijednost_slobodnog_polja2 = | slobodno_polje3 = | vrijednost_slobodnog_polja3 = }} '''Šarena džamija''' ili ''Sulejmanija'' je [[džamija]] koja se nalazi u [[Travnik]]u, u dijelu nazvanom Donja čaršija. Predstavlja središnju džamiju [[Travnički muftiluk|Travničkog muftiluka]]. Pretpostavlja se da je izgrađena u drugoj polovini [[16. vijek]]a. U vakufnami prvog obnovitelja džamije nalazi se podatak da ju je izgradio Gazi-aga. == Historija == Godine 1757. vezir [[Ćamil Ahmed-aga]] podiže džamiju, koju su stanovnici mahale prozvali Ćamilija. Ona je izgorjela u požaru 1815. godine, a na njenom mjestu je novu džamiju podigao bosanski vezir [[Sulejman-paša Skopljak]]. Obnovom iz 1816. godine, džamija je dobila današnji izgled. Sulejmaniju je neobjašnjivo zaobišao katastrofalni [[požar]] [[1903]]. Zgrada je pretrpjela i nekoliko oštećenja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], da bi tek [[1980-e|80-ih godina]] [[20. vijek|prošlog vijeka]] bila izvršena temeljita restauracija, koja joj je povratila nekadašnji izgled s nezaobilaznim biljnim ornamentima.<ref>{{cite web |url=https://www.beautifulmosque.com/Sulejmanija-Mosque-in-Travnik-Bosnia-and-Herzegovina |title=Sulejmanija Mosque in Travnik - Bosnia and Herzegovina |work=beautifulmosque.com |access-date=7. 3. 2017 |archive-date=29. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161029043626/http://www.beautifulmosque.com/Sulejmanija-Mosque-in-Travnik-Bosnia-and-Herzegovina |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://travnik-grad.info/obnova-sarene-dzamije-vracanje-starog-sjaja/ |title=Obnova Šarene džamije: Vraćanje starog sjaja |work=travnik-grad.info |access-date= 7. 3. 2017}}</ref> == Arhitektura i karakteristike == [[Datoteka:Travnik,_Pestra_mesita_-_vstup_v_urovni_prvniho_patra.JPG|mini|lijevo|250px|Ulaz u džamiju]] Šarena džamija u osnovi predstavlja nešto izdužen četverougao s produžetkom, uz munaru, te pridodat trijem u zadnjem lijevom uglu. Sastoji se iz tri etaže. U prizemlju ispod čitave džamije nalazi se kameni [[bezistan]] u kojem je ranije bilo 10 dućana, koji su danas uklonjeni. Bezistan je podijeljen s dva reda (po šest stubova sa svake strane) masivnih drvenih stubova na dvije traveje koje su nekada bile podijeljene na [[dućan]]e i središnji kaldrmisan prolaz, unutrašnju ulicu. Danas je bezistan jedinstven prodajni prostor. Džamija u prizemlju ima dimenzije s vanjske strane 21,88 x 16 m, dok bezistan u unutrašnjosti ima dimenzije 12,30 x 8,20 m. Sulejmanija predstavlja jedinstven primjer u [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmanlijskoj arhitekturi]] gdje se ista građevina koristi u sakralne i svjetovne svrhe. [[Datoteka:Sarena_dzamija_interijer.jpg|mini|desno|250px|Unutrašnjost džamije]] [[Munara]] se nalazi na lijevoj, umjesto na desnoj strani džamije kako je inače pravilo kod [[islam]]skih bogomolja. Takav potez može se opravdati vlažnim i nestabilnim tlom za gradnju na zapadnoj, odnosno desnoj strani. Pretpostavlja se da je munara starija od džamije i da potječe od prethodne Ćamilije. === Dekoracije === [[Datoteka:Painted_Mosque_(28729453497).jpg|mini|lijevo|250px|Arabeske na zidovima džamije]] Nazvana je Šarena zbog neobičnih likovnih dekoracija na unutrašnjim i vanjskim zidovima, koje je dobila obnovom iz 1816. godine. Naročito se ističu lijepo slikane ornamentalne partije nad mihrabom i lučnim poljima nad prozorima. Na galeriji iznad prozora u kaligrafski izvedenom arapskom pismu ispisana su imena najbližih ashaba poslanika [[Muhamed]]a. Živopisno je ukrašena kasetirana tavanica i drveni stubovi koji nose galeriju i stropnu konstrukciju. Dekoracija je izvedena na finom malteru s mnogo kreča i organske materije (pozder i piljevina). Osnovni crtež majstor je urezivao oštrim predmetom u malter, koji vjerovatno nije bio sasvim suh. Potom je izvodio dekoraciju u nedosljednoj fresko-tehnici, jer je, pored toga što je malter već bio prosušen, kao vezivo upotrebljavana jajčana tempera. Pigment se zbog toga nije solidno vezao za podlogu, te je tokom vremena ornamentika izložena atmosferilijama pretrpjela takva oštećenja i izmjene da je već u austrougarskom periodu bila prekrivena krečnim premazom. Međutim, prema nekim naučnicima koji su pisali o Šarenoj džamiji, dekoracija u doba [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda nije bila oštećena. Kao dokaz tome navodi se fotografija iz 1906. godine kada je Travnik dobio električnu energiju, na kojoj se vidi drveni stub električne mreže, a u pozadini džamija s dekoracijom u dobrom stanju.<ref name="kons"/> Ipak, u austrougarskom periodu, dekoracija na fasadama i u unutrašnjosti je prekrečena, a potom nanovo oslikana šablonskom ornamentikom. Kao vezivo ove dekoracije upotrebljavano je mlijeko, ali je i ona zbog slabe konzistencije vremenom iščezla. S vremenom je opći izgled bio toliko izmijenjen da su se boje i oblici jedva raspoznavali. Pedesetih godina 20. vijeka, Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine udovoljio je zahtjevu kojeg je uputila [[Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|Vakufska direkcija]] i dopustio krečenje fasade, s tim da se najstarija ornamentika ne smije uništiti obijanjem. Smatralo se da je na taj način dekoracija zaštićena, jer ju je sloj kreča trebao konzervirati i izolirati od atmosferilija. Originalna dekoracija na fasadama i u unutrašnjosti džamije ponovo je otkrivena 1992. godine. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Mosque Sulejmanija (Travnik)}} * [http://miztravnik.com.ba/dzemati/sulejmanija-dzamija/ Šarena džamija - Sulejmanija] na miztravnik.com.ba {{Džamije u BiH}} [[Kategorija:Džamije u Travniku]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku]] d3hd0uqs63bgg0j57ll7v0hink5x235 Srpska pravoslavna crkva 0 16296 3899999 3543080 2026-06-23T11:15:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899999 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Flag of the Serbian Orthodox Church.svg|mini|desno|Zastava Srpske pravoslavne crkve]] [[Datoteka:Serbian orthodox cross.png|170px|mini|desno|[[Srbi|Srpski]] [[pravoslavlje|pravoslavni]] [[krst]]]] '''Srpska pravoslavna crkva''' (ćirilicom: Српска православна црква)&nbsp;je jedna od [[Autokefalnost|autokefalnih]] [[Pravoslavna crkva|pravoslavnih crkvi]]. To je druga najstarija [[Slaveni|slavenska]] [[pravoslavna crkva]] na svijetu (nakon [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske pravoslavne crkve]]). Srpska pravoslavna crkva je u rangu patrijaršije i ima eparhije i parohije u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Sjeverna Amerika|sjevernoj Americi,]] [[Australija|Australiji]] i širom svijeta gdje žive njeni vjernici. Srpska pravoslavna crkva je [[Autokefalnost|autokefalna]] ili crkveno nezavisni član pravoslavnog zajedništva. [[Spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|Patrijarh srpski]] služi kao prvi među jednakima u svojoj crkvi; trenutni patrijarh je [[Irinej, srpski patrijarh|Irinej]]. Crkva postiže autokefalnost 1219. godine pod vodstvom [[Sveti Sava|Svetog Save]] koji osamostaljuje [[Žička eparhija|Žičku eparhiju]]. Njen status je uzdignut na [[Patrijarhat (kršćanstvo)|patrijarhat]] u 14. stoljeću, a potom je bio poznat kao [[Pećka patrijaršija]]. Ovaj patrijarhat je ukinut od strane [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u 18. stoljeću. Moderna srpska pravoslavna crkva je ponovo uspostavljena 1920. godine nakon ujedinjenja [[Karlovačka patrijaršija|Karlovačke patrijaršije]], [[Beogradska mitropolija|Beogradske mitropolije]], [[Dabrobosanska mitropolija|Dabrobosanske mitropolije]] i [[Crnogorsko-primorska mitropolija|crnogorske mitropolije]]. Srpska pravoslavna crkva je čuvar mnogih značajnih hrišćanskih [[relikvija]], kao što je desna ruka [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]], ruka i dijelovi lobanje [[Sveti Georgije|Svetog Georgija]], segmenti [[Istinski križ|Svetog križa]], prst [[Sveta Paskareva|svete Paskareve]] i tijelo [[Vasilije Oštoski|Svetog Vasilija Oštoskog]]. == Historija == === Hrišćanstvo tokom rimskog perioda === Sveti [[Flor i Lavr]] se poštuju kao hrišćanski mućenici od 2. stoljeća. Ubijeni su zajedno sa 300 hrišćana u [[Lipljan]]u. [[Konstantin Veliki]] (306. - 337.), rođen u [[Niš]]u, je bio prvi hrišćanski [[rimski car]]. Istočni rimski car [[Teodozije I Veliki|Teodozije I]] je 380. godine proglasio dekret da svi njegovi podanici moraju biti hrišćani nakon [[Prvi nikejski sabor|prvog Nikejskog sabora]]. U bizantijskoj crkvi je korišten grčki jezik, dok je rimska crkva koristila latinski jezik. Granica između bizantijske i grčke crkve je bila rijeka [[Drina]]. Tim Judah navodi da je to rezultiralo da Srbi budu pravoslavci a Hrvati katolici. Među starohrišćanskim naslijeđem je [[biskupija Justinijana Prima]]. Ona se nalazila na području današnje Srbije. Nastala je 535. godine i nije dugo trajala, jer su je [[Slaveni]] i [[Avari]] uništili nakon 602. godine, kada se posljednji put spominje. === Pokrštavanje Srba === Prema [[Konstantin Porfirogenet|Konstantinu Porfirogenetu]], Srbi su se počeli pokrštavati za vrijeme vladavine cara [[Heraklije|Heraklija]] (610. - 641.). Za vrijeme vladavine [[Konstans II|Konstansa II]] (641. - 668.) slaveni koji su živjeli oko rijeke [[Vardar]] su se preselili u [[Mala Azija|Malu Aziju]] i osnovali grad [[Gordoservon]],. Isidor, biskup Gordoservona, se spominje 680. godine. Činjenica da je Gordoservon bio biskupsko sjedište daje osnovu za tezu da je imao veliki broj srpskog stanovništva. Značajni ranocrkveni objekti obuhvataju [[Manastir Arhanđela Mihaila (Prevlaka)|manastir Arhanđela Mihaila]] u Prevlaci ([[Ljubljansko barje|Ilovica]]), koji je sagrađen početkom 9. stoljeća na temeljima starije crkve koja datira iz 6. stoljeća, zatim manastir [[Bogorodica Hvostanska|Bogorodice Hvostanske]] (6. stoljeće) i [[Crkva svetog Petra i Pavla u Rasu|crkva svetog Petra i Pavla]]. == Patrijarh == {{Glavni|Spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve}} Na čelu Srpske pravoslavne crkve nalazi se [[patrijarh]], a trenutno tu službu izvršava [[patrijarh Irinej]]. Osobi sa titulom patrijarha se protukolarno obraća sa: ''Njegova svetost patrijarh srpski Gospodin''. Svi pravoslavni episkopi (vladike) su doktrinarno nasljednici [[Apostol (kršćanstvo)|apostola]] i prema tome su svi jednaki. Sve značajne odluke za život crkve donosi Sveti arhijerejski Sabor kojeg čine svi arhijereji ([[episkop]] i [[mitropolit]]i) Srpske pravoslavne crkve i koji se sastaje dva puta godišnje na proljetnom i jesenskom zasjedanju. Osim toga, postoji i Sveti arhijerejski Sinod koji upravlja Crkvom i čine ga 6 arhijereja i patrijarh. Sinod se sastaje češće nego Sabor. [[Datoteka:Saint Sava, fresco from Mileševa.jpg|mini|desno|Sveti Sava]] == Sveci Srpske pravoslavne crkve == Najznačajniji sveci Srpske pravoslavne crkve su: * [[sveti Sava]], prvi srpski arhiepiskop * [[Stefan Nemanja|sveti Simeon Mirotočivi]] ([[Stefan Nemanja]]) * [[sveti knez Lazar]] ([[Lazar Hrebeljanović]]) * [[sveti kralj Stefan Dečanski]] * [[sveti Vasilije Ostroški]] * [[sveti Petar Cetinjski]] * [[sveti Joanikije Devički]] * [[sveti vladika Nikolaj Velimirović]] == Hramovi i manastiri == [[Datoteka:Swietysawa1.jpg|mini|desno|Hram Svetog Save u Beogradu]] ===Hramovi=== Među najpoznatije i najznačajnije hramove spadaju: * [[Hram Svetog Save]] na Vračaru, * Saborna crkva i Crkva svetog Marka u Beogradu, * Saborna crkva u Sarajevu, * Hram Hrista Spasitelja u Banjaluci ===Manastiri=== * [[Hilandar]], *[[Studenica]], *[[Žiča]], *[[Manastir Gračanica|Gračanica]], *[[Tvrdoš]], *[[manastir Pećka patrijaršija|Pećka patrijaršija]], *[[manastir Devič|Devič]], *[[Mileševa]], *[[Ravanica]], *[[Ljubostinja]], *[[manastir Ćelije|Ćelije]], *[[manastir Tronoša|Tronoša]], *[[Ostrog]], *[[Dečani]], *[[Cetinjski manastir]], *[[Hopovo]], *[[Krušedol]], *[[manastir Vraćevšnica|Vraćevšnica]], *[[Manasija]], *[[Đurđevi Stupovi]], *[[manastir Lepavina|Lepavina]], *[[manastir Krka|Krka]], *[[manastir Krupa|Krupa]], *[[manastir Dragović|Dragović]], *[[manastir Banjska|Banjska]], *[[manastir Piva|Piva]], *[[manastir Savina|Savina]], *[[manastir Soko|Soko]], *[[manastir Gornjak|Gornjak]], *[[manastir Vitovnica|Vitovnica]], *[[manastir Radovašnica|Radovašnica]], *[[manastir Tavna|Tavna]], *[[Moštanica]], *[[manastir Dobrun|Dobrun]] Mnogi od ovih manastira i crkava su nastali u vrijeme [[Nemanjići|Nemanjića]] (12. vijek) i imaju [[ikone]] i [[freske]] od izuzetnog značaja i vrijednosti za cjelokupnu svjetsku kulturu, a naročito za [[kršćanstvo|kršćansku]] kulturu i civilizaciju. Stoga je [[UNESCO]] na spisak svjetske kulturne baštine do sada uvrstio manastire: [[Manastir Visoki Dečani|Visoki Dečani]], [[Studenica]] i [[Manastir Sopoćani|Sopoćani]], dok se u postupku za uvrštavanje na taj spisak nalaze i manastiri: [[Manastir Gračanica|Gračanica]] i [[Manastir Pećka patrijarhija|Pećka patrijarhija]], kao i crkva [[Bogorodica Ljeviška|Bogorodice Ljeviške]] u Prizrenu. ==Eparhije u Bosni i Hercegovini== U Bosni i Hercegovini je organizovana u pet eparhija: *[[Mitropolija dabrobosanska|Mitropoliju dabrobosansku]], *[[Eparhija banjalučka|Eparhiju banjalučku]], *[[Eparhija bihaćko-petrovačka|Eparhiju bihaćko-petrovačku]], *[[Eparhija zvorničko-tuzlanska|Eparhiju zvorničko-tuzlansku]] i *[[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiju zahumsko-hercegovačku]]. == Pravoslavne patrijarhije == Pravoslavna crkva smatra da je [[pravoslavlje]] ostalo vjerno izvornom kršćanstvu nakon [[1054]]. godine. Pored toga Srpska pravoslavna crkva ima i svoje specifične odlike u odnosu na druge pravoslavne crkve, a jedna od njih je i [[krsna slava]] koju nemaju ostale pravoslavne crkve. Druge pravoslavne crkve sa rangom patrijarhije su: Carigradska patrijarhija, Aleksandrijska, Antiohijska, Jerusalemska, Ruska, Bugarska, Rumunska i Gruzijska. Pravoslavna crkva u Grčkoj ima rang arhiepiskopije. == Također pogledajte == * [[Kršćanstvo]] * [[Pravoslavlje]] * [[Pravoslavna crkva]] * [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini]] * [[Srpska pravoslavna opšta gimnazija Kantakuzina Katarina Branković]] * [[Hram Silaska Duha svetoga, Vinkovci]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Serbian Orthodox Church}} * [http://www.spc.rs/ Patrijaršija Srpske Pravoslavne Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110224183438/http://www.spc.rs/ |date=24. 2. 2011 }} * [http://www.manastirgracanica.rs/ Manastir Gračanica]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.mitropolijadabrobosanska.org/ Mitropolija dabrobosanska] * [http://www.spcbl.org/ Eparhija banjalučka]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230230530/http://www.spcbl.org/ |date=30. 12. 2010 }} * [http://www.eparhijabihackopetrovacka.org/ Eparhija bihaćko-petrovačka] * [https://web.archive.org/web/20081202143123/http://www.svnikola.org/hram/eparhija.html Podaci o Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj] * [https://web.archive.org/web/20051226133123/http://www.bijeljina.net/tavna/ Manastir Tavna kod Bijeljine] * [https://web.archive.org/web/20060105233234/http://www.rastko.org.yu/rastko-bl/umetnost/likovne/srakic-ikone/srakic-ikone_bih_l.html E-knjiga Mirjane Rakić: "Ikone Bosne i Hercegovine (16-19. vijek)] * [http://www.pravoslavlje.nl/ Parohije SPC u Holandiji] [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva]] lj1pjwi0ey3srq68dgxuhqahidlvrg5 Srpska demokratska stranka 0 17165 3899998 3899163 2026-06-23T11:13:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899998 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Srpska demokratska stranka | izvorno_ime = Volja naroda | logo = Logo of the Serb Democratic Party (Krajina, variant).svg | teskt = | skraćenica = SDS, SDS VN | predsjednik = [[Branko Blanuša]]<ref name="BB">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds/|title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS|date=2025-12-28|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2025-12-28}}</ref> | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = [[Želimir Nešković]]<br>[[Ognjen Bodiroga]] | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Zoran Latinović]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Radovan Karadžić]] | osnovana = {{Početni datum i godine|1990|7|12}} | raspuštena = | prethodnik = | nastala_iz = | nasljednik = | spojena_u = | slogan = "Sviće" | himna = | sjedište = [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Trg Ilidžanske brigade | novine = | mladi_ogranak = Aktiv mladih SDS-a | ženski_ogranak = Aktiv žena SDS-a | seniorski_ogranak = | broj članova = ~40.000 | politička_pozicija = {{ubl|class=nowrap| |[[Desni centar]]<ref>{{cite web|url=https://santandertrade.com/en/portal/analyse-markets/bosnia-and-herzegovina/political-outline|title=Bosnian Herzegovinian political outline|website=Santander}}</ref> - [[desnica]]<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/oct/08/bosnia-herzegovina-elections-the-worlds-most-complicated-system-of-government|title=Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?|work=[[The Guardian]]|date=8. 10. 2014|last1=Nardelli|first1=Alberto|last2=Dzidic|first2=Denis|last3=Jukic|first3=Elvira|access-date=11. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last=Arnautović|first=Suad|date=2018|chapter=The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism|editor-last=Passarelli|editor-first=Gianluca|title=The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans|page=[https://books.google.com/books?id=YsFqDwAAQBAJ&pg=PA87 87]|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-319-97352-4}}</ref> |'''Prijašnje:''' |[[Krajnja desnica]] }} | ideologija = [[Srpski nacionalizam]]<ref name="Nordsieck">{{Cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|title=Bosnia–Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|year=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=11. 10. 2018|archive-date=15. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215042139/http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|url-status=bot: unknown}}</ref><br>[[Konzervativizam]]<ref name="Nordsieck"/><br>[[Proevropejstvo]]<ref>{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2018/09/24/key-political-parties-09-21-2018/|title=Key political parties|last=BIRN|date=24. 9. 2018|website=Balkan Insight|language=en-US|access-date=15. 7. 2025}}</ref><br>'''Prijašnje:'''<br>[[Ultranacionalizam]]<ref name="The New York Times">{{Cite news|date=21. 7. 1997|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=19. 6. 2021|issn=0362-4331}}</ref><ref name="HTSRSOLFHP">{{Cite news|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=19. 6. 2021|newspaper=The Irish Times|language=en}}</ref><br>[[Separatizam]]<ref name="Nordsieck"/><ref name="HTSRSOLFHP" /><br>[[Islamofobija]]<br>[[Kroatofobija]] | religija = | nacionalno_članstvo = | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{Color box|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}|border=darkgray}} | sestrinske_stranke = [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS Hrvatske]] {{Malo|(do 1995)}}<br>[[Srpska demokratska stranka (Srbija)|SDS Srbije]] {{Malo|(do 2003)}} | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|2|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|1|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|11|83|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Skupština Brčko distrikta|Skupština BD]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|1|31|#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}}} | skupština5 = | broj_mandata5 = | skupština6 = | broj_mandata6 = | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = Flag of the Serb Democratic Party.svg | veb-sajt = [http://www.sds.rs/ sds.rs] }} '''Srpska demokratska stranka''' ([[Ćirilica|ćir]]. '''Српска демократска странка'''), skraćeno '''SDS''' ([[Ćirilica|ćir]]. '''СДС'''), jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] politička stranka osnovana 12. jula 1990. sa sjedištem na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], [[Istočno Sarajevo]]. Stranka je pod sankcijama [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] zbog "neuspjeha u hapšenju i predaji osumnjičenih za ratne zločine međunarodnom tribunalu". Sankcije zabranjuju bilo kakav transfer sredstava i materijala iz Sjedinjenih Američkih Država SDS-u i obrnuto.<ref>{{Cite web|url=https://sanctionssearch.ofac.treas.gov/Details.aspx?id=8811|title=Sanctions List Search - SERB DEMOCRATIC PARTY|website=sanctionssearch.ofac.treas.gov|access-date=15. 7. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2004-dec-17-fg-bosnia17-story.html|title=US Places Sanctions on Bosnian Serb Officials|website=L.A. Times|publisher=Associated Press|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026001317/http://articles.latimes.com/2004/dec/17/world/fg-bosnia17|archive-date=26. 10. 2015|url-status=live|access-date=27. 11. 2015|quote="State Department spokesman Richard Boucher said that, under the sanctions, any assets the Serbian Democratic Party had in the United States would be frozen. In addition, he said, any members of that party or its partner, the Party for Democratic Progress, would be banned from entering the United States."}}</ref> Stranka se nalazi na spisku ''posebno određenih državljana i blokiranih osoba'' od strane američkog [[Ured za kontrolu strane imovine|Ureda za kontrolu strane imovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.treasury.gov/ofac/downloads/sdnlist.pdf|title=Office of Foreign Assets Control black list|publisher=Office of Foreign Assets Control|access-date=12. 2. 2016}}</ref> Kako bi izbjegli sankcije, zvaničnici SDS-a osnovali su zaseban pravni subjekt pod nazivom '''SDS – Volja naroda''' (ćir. СДС - Воља народа) u 2020. == Historija == === Osnivanje === Osnivanje stranke počinje u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]], gdje se angažuje [[Jovan Rašković]], koji je radio kao [[Psihijatrija|psihijatar]] u [[Split]]<nowiki/>u. Pored toga, postojali su odbori u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]] i [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]]. Kasnije će se u maju 1990, na teritoriji [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] (SRBiH), osnovati Inicijativni odbor stranke. Kao vođa stranke profilisao se u početku [[Vladimir Srebrov]] (pravo ime Milan Nikolić). Dana 28. juna 1990 održana je obnoviteljska skupština kulturnog udruženja "[[Prosvjeta]]" koju su pokrenuli profesor [[Filozofija|filozofije]] [[Aleksa Buha]] i književnik [[Vladimir Nastić]]. Veliki utjecaj u organizivanju stranke imalu su profesori [[Milorad Ekmečić]] i [[Nikola Koljević]]. Akademik [[Dobrica Ćosić]] ponudio je obojici da budu glavni agitatori stranke, poput Raškovića u Hrvatskoj. [[Radovan Karadžić]] je po profesiji bio [[Psihijatrija|psihijatar]] kao i Rašković. Karadžić je radio tada u pokretu "Zelenih". U početku Karadžić nije pokazivao interes u organizaciji stranke ali se smatra da je akademik Ćosić imao znatan utjecaj na promijenu mišljenja. Pored toga, radilo se pridobijanju [[Nenad Kecmanović|Nenada Kecmanovića]], koji je odbio pristupanje SDS-u te se priključio [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savezu reformnih snaga Jugoslavije]] (SRSJ), stranci [[Ante Marković]]a. Nakon što je [[Stranka demokratske akcije]] (SDA) bila već formirana Karadžić poziva [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]] na sastanak, a na zakazanom sastanku pojavio se i [[Muhamed Čengić]], s namjerom da ponudi koaliciju SDA i SDS-a. SDS je otvoreno pozivao na rušenje [[Komunizam|komunizma]]. Kasnije će na sastanku Izvršnog odbora "Prosvjete" Koljević, Ekmečić i dr. izvršiti pritisak na Srebrova da mjesto ustupi Karadžiću uz argument "da je veliki Srbin iz četničke porodice".<ref>{{Cite book|last=Mahić|first=Derviš|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/handle/10852/33977/MicrosoftxWordx-xBKS4590-MASTERxOPPGxHvilkenxveixgxrxBosnia.DervisxMahic.pdf?sequence=1|title=Kojim putem ide Bosna|publisher=Univerzitet Oslo|year=2003|isbn=|location=Oslo|pages=14}}</ref> Naime, Karadžićev otac, Vuko,<ref>{{cite web|url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:279208-Necu-da-pogazim-rec|title=Neću da pogazim reč|date=6. 8. 2008|publisher=Novosti|access-date=24. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=1582:crnogorac-prodao-radovana&Itemid=2062|title=Crnogorac prodao Radovana|date=2. 4. 2010|publisher=Monitor|access-date=24. 3. 2016}}</ref> je bio [[Četnici|četnik]], tj. pripadnik desničarske vojske vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u egzilu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i bio je zatvoren od strane poslijeratnog komunističkog režima tokom većeg dijela njegovog djetinjstva.<ref>{{Cite book|last=Donia|first=Robert J.|url=https://books.google.ba/books?id=FrpUBAAAQBAJ&redir_esc=y|title=Radovan Karadzic: Architect of the Bosnian Genocide|date=29. 9. 2014|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-07335-7|pages=25|language=en}}</ref> Srebrov je kasnije organizovao omladinsko krilo "Mlada Bosna", koja je trebala biti udarna pesnica stranke. Izjave Srebrova poput "neću da budem lider, već samo buntovnik svog naroda u BiH" prikazivalo je Karadžića kao politički umjerenijeg. Kasnije će Srebrov, pod utiskom da je iskorišten, prepustiti svoje mjesto u stranci Karadžiću.<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Kako je nastao SDS Svi u državu (2|url=http://www.e-novine.com/feljton/32031-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.html|access-date=17. 7. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=10. 11. 2009|archive-date=18. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171218041537/http://www.e-novine.com/feljton/32031-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.html|url-status=dead}}</ref> Nakon konsultacija s [[Beograd]]<nowiki/>om, Karadžić organizuje, uz prisustvo Raškovića ([[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS Hrvatske]]) i historičara [[Rastislav Petrović|Rastislava Petrovića]] veliki miting u [[Banja Luka|Banja]] [[Banja Luka|Luci]] uz slogan "BiH u Jugoslaviji". Okupljenima su se obratili parolama: "Tući ćemo se pošteno", "Srpski narod ima pravo na svoju državu", "Niko nas ne može odvojiti od Jugoslavije".<ref>{{cite news|last1=Delalić|first1=Medina|last2=Šačić|first2=Suzana|title=Duhovni krov "Velike Srbije" (6)|url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html|access-date=17. 7. 2017|work=Feljton knjige "Balkan bluz"|agency=[[e-novine.com]]|publisher=samizdat|date=24. 11. 2009|archive-date=17. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html|url-status=dead}}</ref> [[Radovan Karadžić]] 12. jula 1990. službeno osniva Srpsku demokratsku stranku u Bosni i Hercegovini. Stranka je imala za cilj ujedinjenje [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpske zajednice]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao što je to učinila [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] [[Jovan Rašković|Jovana Raškovića]] sa [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima]] u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], i ostanak u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] (kao "Treća Jugoslavija" sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] ), u slučaju proglašenja nezavisnosti tih republika od federacije.<ref>{{Cite web|url=https://vesti-online.com/Vesti/Srbija/121591/Raskoviceva-SDS-obnovljena-u-Beogradu|title=Raškovićeva SDS obnovljena u Beogradu|date=5. 3. 2011|publisher=Vesti online|language=sr|access-date=21. 8. 2018|archive-date=7. 3. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110307155643/https://vesti-online.com/Vesti/Srbija/121591/Raskoviceva-SDS-obnovljena-u-Beogradu|url-status=dead}}</ref> === Prijeratni period === Tokom septembra 1991, SDS je počeo osnivati razne "[[Srpska autonomna oblast|Srpske autonomne oblasti]]" širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nakon što je [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] glasala za Memorandum o suverenitetu 15. oktobra 1991, srpski poslanici konstituirali su srpski blok od ukupno 83 poslanika (pretežno iz SDS-a, [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]], [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]]), te donijeli ''[[s:Odluka o osnivanju Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Odluku o osnivanju Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]'' 24. oktobra 1991. u [[Sarajevo|Sarajevu]], kako bi isključivo predstavljala [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbe u Bosni i Hercegovini]]. Sljedećeg mjeseca, Srbi u BiH su održali [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.|pebiscit]] koji je rezultirao ogromnom većinom glasova za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji. U decembru 1991, rukovodstvo SDS-a sastavilo je strogo povjerljivi dokument pod nazivom "''Za organizaciju i djelovanje organa srpske nacije u Bosni i Hercegovini u vanrednim okolnostima''". Ovo je bio centralizirani program preuzimanja svake općine u zemlji sa većinskim srpskim stanovništvom, stvaranjem [[Vlada u sjeni|vlade u sjeni]] i paravladinih struktura putem raznih "kriznih štabova", te pripremom naroda za preuzimanje u koordinaciji s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (JNA).<ref>{{Cite book|last=Gow|first=James|title=The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes|publisher=McGill-Queen's University Press|year=2003|isbn=1850654999|location=Montreal|pages=122–123}}</ref> Usvajanjem Memoranduma o suverenitetu, Bosna i Hercegovina se obavezala održati [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum o nezavisnosti]] 29. februara i 1. marta 1992. Prije toga, Skupština srpskog naroda u BiH (kasnije [[Narodna skupština Republike Srpske]], NSRS) usvojila je 9. januara [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|''Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini'']], federalne jedinice u sastavu Jugoslavije. Kasnije će biti preimenovana u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. === Ratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}{{Proširiti sekciju}} === Poslijeratni period === Poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], SDS je postala jedna od vodećih stranaka u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Poslije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|općih izbora 1998]], na čelu sa [[Dragan Kalinić|Draganom Kalinićem]] SDS odlazi u [[Opozicija (politika)|opoziciju]].<ref>{{cite web|url=http://www.sdsrs.com/sr/67.istorijat.html|title=Историјат|website=Zvanična stranica|archive-url=https://web.archive.org/web/20170718133051/http://www.sdsrs.com/sr/67.istorijat.html|archive-date=18. 7. 2017|url-status=dead|access-date=20. 7. 2017}}</ref> Na vlast se privremeno vraća nakon izbora [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općih izbora 2006]], na čelu sa [[Dragan Čavić|Draganom Čavićem]], SDS se vraća u opoziciju i tamo ostaje. Čavićev SDS se djelimično distancirao od prošlosti svoje stranke, tako da je 2004. priznao [[Genocid u Srebrenici|genocid]] počinjen nad [[Bošnjaci|bošnjačkim stanovništvom]] u [[Genocid u Srebrenici|Srebrenici]].<ref>{{cite news|last1=Smoljanović|first1=Stanko|title=Čavić priznao masakr u Srebrenici|url=http://www.dw.com/bs/%C4%8Davic-priznao-masakr-u-srebrenici/a-2485548|access-date=20. 7. 2017|agency=[[Deutsche Welle]]|date=23. 6. 2004}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|općim izborima 2006.]] SDS je izgubio status vodeće stranke u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i glavne srpske stranke u Bosni i Hercegovini, u korist [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD), kojeg predvodi [[Milorad Dodik]].<ref>{{Cite book|last=Eralp|first=Doğa U.|title=Politics of the European Union in Bosnia-Herzegovina: Between Conflict and Democracy|url=https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral|publisher=Lexington Books|year=2012|isbn=978-0-7391-4945-4|page=[https://archive.org/details/politicsofeurope0000eral/page/n36 21]}}</ref> Uprkos manjim dobicima na izborima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] i [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]], stranka je do [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] pala na ispod 20% mandata u NSRS, što je najniži broj poslaničkih mjesta u njenoj historiji. == Ideologija == Historijski gledano, stranka je imala snažnu [[Ultranacionalizam|ultranacionalističku]], [[Separatizam|separatističku]] i [[Islamofobija|islamofobnu]] ideologiju.<ref name="The New York Times">{{Cite news|date=21. 7. 1997|title=Bosnia Serbs Oust Leader From Her Party|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1997/07/21/world/bosnia-serbs-oust-leader-from-her-party.html|access-date=19. 6. 2021|issn=0362-4331}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|title=Holbooke to seek removal of Bosnian Serb leader|url=https://www.irishtimes.com/news/holbooke-to-seek-removal-of-bosnian-serb-leader-1.67958|access-date=19. 6. 2021|work=The Irish Times|language=en}}</ref> Stranka je nekoliko godina nakon rata promijenila stavove sa [[Krajnja desnica|krajnje desnice]] na umjerenije [[Konzervativizam|konzervativne]], a neki od tih stavova čak idu u korist cijele Bosne i Hercegovine, a ne samo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a možda je jedan od najvećih promotora tog pristupa i jedan od visokih stranačkih zvaničnika, [[Dragan Mektić]]. == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|bez okvira|127x127piksel]] |[[Radovan Karadžić]]<br>{{Malo|(r. 1945)}} |12. juli 1990. |19. juli 1996. |6 godina i 7 dana |- !2. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Aleksa Buha]]<br>{{Malo|(r. 1939)}} |19. juli 1996. |1. juli 1998. |1 godina, 11 mjeseci, 12 dana |- !3. |[[Datoteka:Dragan Kalinic crop.jpeg|bez okvira|133x133piksel]] |[[Dragan Kalinić]]<br>{{Malo|(r. 1948)}} |1. juli 1998. |20. juli 2004. |6 godina i 19 dana |- !4. |[[Datoteka:Dragan Čavić cropped.jpg|bez okvira|133x133piksel]] |[[Dragan Čavić]]<br>{{Malo|(r. 1958)}} |20. juli 2004. |15. decembar 2006. |2 godine, 4 mjeseca i 25 dana |- !5. |[[Datoteka:Mladen Bosic-mc.rs.jpg|bez okvira|138x138piksel]] |[[Mladen Bosić]]<br>{{Malo|(r. 1961)}} |15. decembar 2006. |8. oktobar 2016. |9 godina, 9 mjeseci i 23 dana |- !6. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Vukota Govedarica]]<br>{{Malo|(r. 1976)}} |23. oktobar 2016. |30. juni 2019. |2 godine, 8 mjeseci i 7 dana |- !7. |[[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|bez okvira|123x123piksel]] |[[Mirko Šarović]]<br>{{Malo|(r. 1956)}} |30. juni 2019. |12. novembar 2022 |3 godine, 4 mjeseca i 13 dana |- !8. |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Milan Miličević]]<br>{{Malo|(r. 1963)}} |12. novembar 2022 |13. juli 2025. |2 godine, 8 mjeseci i 1 dan |- !- |[[Datoteka:No_image.png|100x100piksel]] |[[Jovica Radulović]]<br>{{Malo|(r. 1983)}}<br>{{Malo|''(vršilac dužnosti)''}} |13. juli 2025.<ref name="JR">{{Cite web|url=https://rtvbn.com/4078851/milan-milicevic-podnio-neopozivu-ostavku-na-mjesto-predsjednika-srpske-demokratske-stranke|title=Milan Miličević podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Srpske demokratske stranke|website=BN|access-date=15. 7. 2025}}</ref> |28. decembar 2025. |{{ayd|2025|7|13|2025|12|28}} |- !9. |[[Datoteka:Branko Blanuša 260609.jpg|130x130piksel]] |[[Branko Blanuša]]<br>{{Malo|(r. 1969)}} |28. decembar 2025.<ref name="BB" /> |''trenutno'' |{{ayd|2025|12|28}} |} == Izbori == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)]] * [[Srpska demokratska stranka (Srbija, 1990)]] * [[Srpska demokratska stranka (Srbija, 2011)]] ==Literatura== *{{cite book|last1=Hadžifejzović|first1=Senad|authorlink1=Senad Hadžifejzović|title=Rat uživo|date=2002|publisher=Mladinska knjiga|location=Ljubljana|isbn=9958-9852-0-9|ref=harv}} *{{cite book|last1=Alibabić|first1=Munir|authorlink1=Munir Alibabić|title=Tajni rat za Bosnu i Hercegovinu između SDB BiH i KOS-a JNA|date=2014|publisher=samizdat|location=Sarajevo|isbn=978-9958-0321-0-3|ref=harv}} ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1990.]] [[Kategorija:Srpska demokratska stranka|*]] [[Kategorija:Separatizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske nacionalističke stranke]] [[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] gj5f7iqv0e5rx0go3o5foupamnkzkbj Émil Cioran 0 17847 3899734 3693690 2026-06-22T12:28:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899734 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[File:Cioran in Romania.jpg|thumb|Emil Cioran]] '''Émil Michel Cioran''' ([[Rasinari]], [[8. april]] [[1911]] - [[Pariz]], [[20. juni]] [[1995]]), [[Francuska|francuski]] pisac i filozof [[Rumunija|rumunskog]] porijekla.<ref>{{Cite news|title=E. M. Cioran, 84, Novelist And Philosopher of Despair|url=https://www.nytimes.com/1995/06/22/obituaries/e-m-cioran-84-novelist-and-philosopher-of-despair.html|newspaper=The New York Times|date=1995-06-22|access-date=2025-04-06|issn=0362-4331|language=en-US|first=Eric|last=Pace}}</ref> Od [[1937]]. godine živio je u Parizu, a na [[francuski jezik|francuskom]] piše od [[1947]]. godine. Bio je [[filozofija|filozof]] i [[moralizam|moralist]] te jedan od najbriljantnijih savremenih [[esej]]ista, ne samo zahvaljući svom snažnom i raskošnom stilu nego i u suštinskoj polemičnosti te lucidnosti svoga duha. Proslavio se već prvim knjigama "Kratak pregled raspadanja" i "Silogizmi gorčine". Nastavljač je i ujedno poricatelj [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], zagovara "volju za nemoć", kontemplativnu dokolicu i spokojstvo korjenite skepse. Bio je [[anarhizam|anarhist]] i [[agnosticizam|agnostik]], a izgrađuje kroz bljeskove izazovnih maksima i pjesničnih aforizama mudrost koja krijepi unatoč [[pesimizam|pesimizmu]]. == Također pogledajte == * [[Diogen iz Sinope]] {{Wikicitat|Emil Cioran}} {{Commonscat|Emil Cioran}} [[Kategorija:Rođeni 1911.|Cioran, Émil]] [[Kategorija:Umrli 1995.|Cioran, Émil]] [[Kategorija:Francuski pisci|Cioran, Émil]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Cioran, Émil]] [[Kategorija:Epistemolozi]] 4wb9zsppe8p358u8xxe2ibjy6f6dj7x Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi 14 17865 3900008 3794325 2026-06-23T11:43:40Z Panasko 146730 3900008 wikitext text/x-wiki {{BiHPortal}} {{Commonscat|Philosophers from Bosnia and Herzegovina}} [[Kategorija:Biografije, Bosna i Hercegovina|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi po državama]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljudi po zanimanju]] 3nbymmh4a9lnwkt7o6p4erpvx7ltzue Stanisław Lem 0 18133 3899669 3850321 2026-06-22T12:15:31Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899669 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Stanisław Lem | slika = Stanisław Lem.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1921|9|12}} | mjesto_rođenja = [[Lavov|Lwów]], Poljska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2006|3|27|1921|9|12}} | mjesto_smrti = [[Krakov]], Poljska | nacionalnost = Poljak | druga_imena = | zanimanje = pisac naučne fantastike | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | veb-sajt = [https://solaris.lem.pl/ solaris.lem.pl] | potpis = Stanisław Lem signature.svg }} '''Stanisław Herman Lem''' (fonetski: Stanislav Herman Lem) bio je [[Poljska|poljski]] pisac [[Naučna fantastika|naučne fantastike]], mada je pisao i satirična djela, kao i djela iz [[Filozofija|filozofije]]. Prodato je preko 27 miliona primjeraka njegovih knjiga, a prevođen je na 41 jezik. Jedno vrijeme je bio najčitaniji autor [[Naučna fantastika|naučne fantastike]] neengleskog govornog područja. == Biografija == Godine 1932. započinje gimnazijsko školovanje u [[Lavov]]u i maturira 1939. Od 1940. do 1941. studira na Medicinskom univerzitetu u Lavovu. Posle njemačke okupacije Lavova 1942. počinje da radi kao mehaničar i varioc. Poslije sovjetskog zauzimanja Lavova 1944. nastavlja studije medicine. Godine 1946. u okviru procesa repatrijacije s porodicom se seli u [[Kraków]]. Iste godine piše prvu pripovjetku Čovjek s Marsa, koju u nastavcima štampa časopis Novi svijet doživljaja. Od 1946. do 1948. sarađuje s krakovskim ''Općim sedmičnikom'', u kome štampa pjesme i priče. Od 1947. do 1950. radi kao mlađi asistent na Naučnom konzervatoriju koji je vodio Mieczysław Hojonowski, saradnik mjesečnika ''Život nauke''. Godine 1970. dobija nagradu Ministarstva vanjskih poslova za popularizaciju poljske kulture u inozemstvu. Dvije godine kasnije postaje član komisije Poljske akademije nauka "Poljska 2000". Godine 1973. dobija nagradu Ministarstva kulture i umjetnosti za [[književnost]] i postaje počasni član Udruženja pisaca naučne fantastike Amerike. 1976. u Poljskoj dobija Državnu nagradu prvog stepena u oblasti književnosti. Počasni doktorat Vroclavske politehnike dobija 1981. Iste godine u Poljskoj je zavedena vojna uprava i Lem 1982. odlazi na godišnju stipendiju u Zapadni Berlin na Wissenschaftkolleg. Od 1983. do 1988. živi u [[Beč]]u. Godine 1988. vraća se u Poljsku, a 1991. dobija austrijsku nagradu "Franc Kafka". Tri godine kasnije postaje član poljske akademije [[umjetnost]]i, 1996. dobija Orden s bijelim orlom, a 1997. postaje počasni građanin Krakówa. 1998. dobija počasne doktorate Univerziteta u Opolu (Poljska), Lavovskog državnog medicinskog univerziteta (Ukrajina) i [[Jagelonski univerzitet|Jagelonjskog univerziteta]] (Kraków). Umro je u Krakówu [[27. mart]]a [[2006.]] == Djela == * Bolnica promjene (1948) * Astronauti (1951) * Neizgubljeno vrijeme (1955) * Dijalozi (1957) * Zvijezdani dnevnici (1957) * Eden (1959) * Istraga (1959) * Dnevnik pronađen u kadi (1961) * Povratak sa zvijezda (1961) * Solaris (1961) * Nepobjedivi (1964) * Summa technologicae (1964) * Kiberijada (1965) * Visoki zamak (1966) * Priče o piloti Piraksu (1968) * Gospodarev glas (1968) * Savršena praznina (1971) * Uobražena veličina (1973) * Kijavica (1976) * Lokalna vizija (1982) * Fijasko (1987) * Mir na zemlji (1987) * Tren oka (2000) == Nagrade == * [[Austrijska državna nagrada za evropsku književnost]] (2001) == Također pogledajte == * [[Solaris (2002)]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://solaris.lem.pl/|title=Stanisław Lem 1921–2006|website=solaris.lem.pl|access-date=11. 3. 2021}} {{Commonscat}} {{Wikicitat|Stanisław Lem}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lem, Stanisław}} [[Kategorija:Poljski pisci]] [[Kategorija:Poljski pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Dobitnici Austrijske državne nagrade za evropsku književnost]] [[Kategorija:Biografije, Kraków]] [[Kategorija:Biografije, Lwów]] [[Kategorija:Rođeni 1921.]] [[Kategorija:Umrli 2006.]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dniipv3pimhb7tne1w04zir0neaa9ve Rešad Kadić 0 18449 3899823 3850330 2026-06-22T14:44:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899823 wikitext text/x-wiki '''Rešad Kadić''' ([[Sarajevo]], [[1912]] - [[Sarajevo]], [[1988]]), bosanskohercegovački književnik i novinar. Radio u [[Tešanj|Tešnju]]. Jedna osnovna škola u Tešnju nosi njegovo ime. == Biografija == Rešad Kadić rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1912]]. godine, gdje je stekao i svoje obrazovanje. Od [[1932]]-[[1941]]. radio je kao novinar u sarajevskom "[[Jugoslavenski list|Jugoslavenskom listu]]", zatim i kao urednik sarajevskog sedmičnog lista "[[Naša pravda]]" ([[1939]]-[[1940]]). Svoje prve radove - dvije priče - objavio je kao devetnaestogodišnji mladić u sarajevskoj "[[Literarna štampa|Literarnoj štampi]]". Rešad Kadić spada u red vrlo plodnih pisaca. Najpoznatiji je po svome "[[Mevlud]]"-u, za koji je dobio prvu nagradu na natjecaju Vrhovnog islamskog starješinstva 1963 godine <ref>S. Gašević, S. Zenunović, R. Kadić, E. Kovačević, M. Mahmutović, H. Suša: Zbirka Bosanskih Mevluda</ref>, ali i po romanima i pripovijetkama natopljenim islamskim duhom. Uz to, po mišljenju [[Faruk Dizdarević|Faruka Dizdarevića]], Kadić je napisao i veći broj akcionih i kriminalističkih, pa čak i naučnofantastičnih romana. Devet takvih romana objavio je u Novom Sadu, Beogradu i Sarajevu pod pseudonimom A. Radek.<ref>Dizdarević, Faruk. [http://www.avlija.me/eseji/faruk-dizdarevic-resad-kadic-kao-al-radek „Rešad Kadić kao Al Radek“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150817192938/http://www.avlija.me/eseji/faruk-dizdarevic-resad-kadic-kao-al-radek |date=17. 8. 2015 }}, ''Avlija.me'', 14. novembar 2014.</ref> Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1988]]., a po vlastitoj želji, sahranjen u [[Tešanj|Tešnju]], gdje je po njemu imenovana [https://www.akta.ba/Firma/os-resad-kadic-tesanj/47255 Osnovna škola "Rešad Kadić"] . U povodu 20. godišnjice njegove smrti, izdavački centar El-Kalem je [[2008]]. godine štampao izabrana djela Rešada Kadića u četiri sveska.<ref>{{Cite web |url=http://www.elkalem.ba/3/index.php?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=120&category_id=1&keyword=re%C5%A1ad+kadi%C4%87&option=com_virtuemart&Itemid=100004 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 2. 2010 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305065031/http://www.elkalem.ba/3/index.php?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=120&category_id=1&keyword=re%C5%A1ad+kadi%C4%87&option=com_virtuemart&Itemid=100004 |url-status=dead }}</ref> == Bibliografija == * Hadži Lojo * Mevlud * Ilhamijin put u smrt * Bašeskijin posljednji zapis * Pripovijedanje o ljudskim sudbinama i paši Latasu * Gazi Husrev-beg * Život i smrt hazreti Fatime * Žuri Mirza na pouku... == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://bosnamuslimmedia.files.wordpress.com/2009/06/posljednji-baseskijin-zapis.pdf ''Bašeskijin posljednji zapis'' u elektronskom formatu (pdf)] * [https://web.archive.org/web/20090210031121/http://www.dzemat-oberhausen.de/pages/teme/knjizevnost/carev-imam-pripovjetka-resad-kadic.php Pripovijetka Rešada Kadića, ''Carev imam''] *[https://www.akta.ba/Firma/os-resad-kadic-tesanj/47255 Osnovna škola "Rešad Kadić"] {{Wikicitat|Rešad Kadić}} {{stub-bh-biog}} [[Kategorija:Rođeni 1912.|Kadić,Rešad]] [[Kategorija:Umrli 1988.|Kadić,Rešad]] [[Kategorija:Tešanj|Kadić,Rešad]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo|Kadić,Rešad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|Kadić,Rešad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Kadić,Rešad]] 3xqm78tl3n5snsli0gs2oqpb7wcce6d Kategorija:Pedagogija 14 19149 3899643 2054553 2026-06-22T12:07:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Teorija obrazovanja]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899643 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Pedagogija}} . {{Commonscat|Pedagogy}} [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Teorija obrazovanja|Pedagogija]] 2wxjswfpmfb78s17k32h1qd5xwtvmh2 Saint-Dié-des-Vosges 0 19692 3899886 3541368 2026-06-22T20:18:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899886 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = Blason ville fr Saint-Die-des-Vosges (88).svg|lijevo |Karta = Saint-Dié-des-Vosges-Location.png |Država = {{ZD|FRA}} [[Francuska]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = [[Regije Francuske|Regija]] |SrednjiNivoVlasti = [[Lotaringija]] |Općina = |Stanovništvo = 22569 |StanovništvoGodina = 1999 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 46.15 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = + 88 413 |Poštanski broj = 88100 |VrstaNaselja = grad |Načelnik = Christian Pierret |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = |Web = www.ville-saintdie.fr |Slika = CapitaleMondiale.JPG|mini|200p|Saint-Dié-des-Vosges |SlikaInfo = }} '''Saint-Dié-des-Vosges''' je grad u [[Francuska|Francuskoj]]. == Historija == [[1507]] : ''[[Cosmographiae Introductio]] '' (njemački kartograf [[Martin Waldseemüller]]) == Geografija == * Površina : 46,15&nbsp;km<sup>2</sup> == Stanovništo == [[Datoteka:Saint-Dié-des-Vosges-Cathédrale.jpg|mininail|200p|Katedrala]] * Ukupno : 22 569 ([[1999]]) * Gustoća : 489/km<sup>2</sup> == Znamenitosti grada == * Katedrala * Crkva Saint-Martin * Kapela Saint-Roch * Muzej Pierre-Noël * ''Usine'' Claude et Duval (arhitekt [[Le Corbusier]]) * ''Tour de la Liberté'' (arhitekt [[Nicolas Normier]]) == Kultura == [[Datoteka:IUTSaintDie.JPG|mininail|200p|Institut universitaire de technologie]] * Univerzitetu : ''Institut universitaire de technologie'' ** [[Elektrotehnika]] ** [[Elektronika]] ** [[Informatika]] ** [[Internet]] ** [[Komunikacije]] * Internacionalni Festival : ''Festival international de géographie'' == Znamenite ličnosti == * [[Jules Ferry]] * [[Yvan Goll]] == Gradovi partneri == * [[Arlon]] ([[Belgija]]) * [[Cattolica]] ([[Italija]]) * [[Crikvenica]] ([[Hrvatska]]) * [[Friedrichshafen]] ([[Njemačka]]) * [[Lowell]] ([[USA]]) * [[Meckhe]] ([[Senegal]]) * [[Ville de Lorraine]] ([[Kanada]]) * [[Zakopane]] ([[Poljska]]) == Vanjski linkovi == {{Commons|Saint-Dié-des-Vosges}} * [https://web.archive.org/web/20041126114414/http://www.ville-saintdie.fr/ Grad Saint-Dié-des-Vosges] * [https://web.archive.org/web/20100314214141/http://www.iutsd.uhp-nancy.fr/ Institut universitaire de technologie] {{stub-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] tojavh1gqeubvr311byq60narccrguw Katowice 0 20045 3899901 2838933 2026-06-22T21:28:57Z Marcin 303 182857 3899901 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje |Grb = Katowice Herb.svg |Karta = Katowice location in Poland.png |Država = {{ZD|POLJ}} [[Poljska]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = |SrednjiNivoVlasti = |Općina = |Stanovništvo = 304362 |StanovništvoGodina = 2014 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 164.67 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = +48 32 |Poštanski broj = 40-001, 40-999 |Registarska oznaka = |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Piotr Uszok |NačelnikIzabran = |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = |Web = www.um.katowice.pl |Slika = Katowice Rynek x al. Korfantego.jpg |SlikaInfo = Središte Katowica }} '''Katowice''' su značajan grad na jugu [[Poljska|Poljske]] i [[Spisak gradova u Poljskoj|10.]] najmnogoljudniji grad u državi. Nalazi se u historijskoj regiji Gornja Šleska, na rijekama [[Kłodnica]] i [[Rawa]]. Od 1.1. 1999. Katowice su središte [[Šlesko vojvodstvo|Šleskog vojvodstva]]. Grad se nalazi unutar poljske Gornjošleske industrijske regije i centar je velikog [[Gradska regija Katowica|metropolitanskog područja]]. Populacija (mjerena u [[2014]]. godini) iznosi 304,362 stanovnika, a cijela aglomeracija oko 3,5 miliona. == Historija == Područje oko Katowica, Gornja Šleska (ponekad Silesija), bijaše naseljena od prastarih vremena. Prvi vladari pripadaju dinastiji Pjastovića koje su kasnije zamijenili Habsburgovci. Grad je osnovan u 19. vijeku, u periodu vladavine Prusa, a sam status zadobio je [[1865]]. Naseljene [[Nijemci]]ma, [[Šlesi]]ma, [[Židovi]]ma i [[Poljaci]]ma, Katowice postaju dio Druge Poljske republike, što je uslijedilo Šleskim ustankom koji je zahvatio ovo područje između [[1918]]. i [[1921]]. –U noći 16. na 18. osmog mjeseca godine [[1919]] slomljen je prvi šleski ustanak. Cijeli administrativni distrikt ušao je u zonu vojnih operacija. Nakon trećeg ustanka (slomljenog [[2. maj]]a [[1921]].) Poljska u 10 mjesecu dobija dio Gornje Šleske s Katowicama koje postaju glavni grad Šleske provincije, sa vlastitim [[seym]]om (vidi [[Poljaci]]) i blagajnom. Grad svoj razvoj zahvaljuje velikim zalihama [[ugalj|uglja]] u obližnjem planinskom području, što mu je omogućilo da razvije čeličnu industriju. U novije doba dolazi do ekonomskih reformi, teška industrija polako prepušta rudu malom biznisu. Između godine [[1953]] i [[1956]] grad su poljski komunisti preimenovali u Stalinogród (Staljinov grad). == Distrikti == [[Datoteka:DzielniceKatowic.png|mini|desno|300p|Distrikti Katowica]] {| |width="40%" valign="top" | '''I. Zespół dzielnic śródmiejskich''' * 1. [[Śródmieście]] * 2. [[Koszutka]] * 3. [[Bogucice]] * 4. [[Osiedle Paderewskiego - Muchowiec]] ''' II. Zespół dzielnic północnych ''' * 5. [[Załęże]] * 6. [[Osiedle Witosa]] * 7. [[Osiedle Tysiąclecia]] * 8. [[Dąb]] * 9. [[Wełnowiec - Józefowiec]] ''' III. Zespół dzielnic zachodnich ''' * 10. [[Ligota - Panewniki]] * 11. [[Brynów - Osiedle Zgrzebnioka]] * 12. [[Brynów - Załęska Hałda]] |width="40%" valign="top" | ''' IV. Zespół dzielnic wschodnich ''' * 13. [[Zawodzie]] * 14. [[Dąbrówka Mała]] * 15. [[Szopienice - Burowiec]] * 16. [[Janów - Nikiszowiec]] * 17. [[Giszowiec]] '''V. Zespół dzielnic południowych ''' * 18. [[Murcki]] * 19. [[Piotrowice - Ochojec]] * 20. [[Zarzecze]] * 21. [[Kostuchna]] * 22. [[Podlesie]] |} == Također pogledajte == * [[Gradska regija Katowica]] == Vanjski linkovi == {{Commons|Katowice}} {{Poljski gradovi}} [[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]] spyd9sybihu11gbjmo2fylffbtr44bk Sinagoga 0 20219 3899925 3761495 2026-06-23T01:56:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899925 wikitext text/x-wiki '''Sinagoga''' ({{Jez-el|συναγωγή}}) jest zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u [[judaizam|judaizmu]].<ref>{{Cite journal|last=Silas|first=Dogara Turrang|date=00/2024|title=A Historical Analysis of the Role of the Ancient Synagogue, and its Implication for the Contemporary Church|url=http://www.scielo.org.za/scielo.php?script=sci_abstract&pid=S2305-445X2024000100013&lng=en&nrm=iso&tlng=en|journal=Scriptura|language=en|volume=123|issue=1|pages=1–16|doi=10.7833/123-1-2198|issn=2305-445X}}{{Mrtav link}}</ref> Glavna uloga sinagoge jeste zajednička [[molitva]], premda je povezana i s privatnom ili osobnom molitvom. Sinagoga se povezuje i s učenjem i u tom svojstvu naziva se bet midraš ili "kuća učenja". Nije jasno da li je u starim vremenima kuća učenja bila dio glavnog svetilišta ili se nalazila odmah do njega, kao danas. Svrha sinagoge je da bude mjesto okupljanja,<ref>{{Cite web|url=https://biblehub.com/q/what_defines_a_synagogue.htm|title=What defines a synagogue?|website=biblehub.com|access-date=31. 8. 2025}}</ref> bet kneset, mjesto gdje se održavaju gradski skupovi i gdje se obavljaju poslovi. [[Datoteka:AlteSynagoge.jpg|mini|desno|200p|Sinagoga]]Od 1. vijeka pa do danas, sinagoga se gradila tako da služi i kao konačište za putnike, bet orhim. Kada su u pitanju umjetnost i arhitektura sinagoge, Jevreji su se prilagođavali životu izvan [[Hram]]a, prihvaćajući dominantnu estetiku svog doba. To je svojevrstan pomak od kolektivne religije iz najranijih vremena prema individualiznoj religiji sinagoge, koja je mogla biti prenesena u sve zemlje i sve zajednice. Sve do modernih vremena, sinagoga je bila sjedište jevrejskog iskustva. S liberalnim tendencijama koje je donijela misao 18. i 19. vijeka nastale su razne inovacije u sinagogama reformističkih i konzervativnih Jevreja. Njemački reformisti su uveli [[orgulje]] i muziku u vjersku službu, što su do izvjesne mjere preuzele i konzervativne sinagoge u 20. stoljeću. Prihvaćanje propovjedi, svećeničke odjeće, govornog jezika okoline i sekularnog, pored vjerskog obrazovanja, predstavljali su osnovne elemente za razvoj savremene sinagoge. Učešće žena u službi, prvo u reformističkoj zajednici, a kasnije i u mnogim drugim liberalnim kongregacijama, pojavilo se kao vrlo značajno pitanje čak i u ortodoksnim krugovima. Na taj način, kako je sinagoga izašla iz geta kao zajednice srednjovekovnih vremena, moderno doba je izvršilo na nju veći uticaj od bilo kojeg drugog faktora u njenoj historiji. U starom dobu i u srednjem vijeku, sinagoga je bila nosilac svih jevrejskih vrijednosti, kao i središte većeg dijela aktivnosti zajednice. Danas takve sekularne stvari kao što su [[filantropija]] i [[cionizam]] imaju druge kanale. Opstajanje sinagoge kao trajne odlike jevrejske civilizacije ukazuje, međutim, na neprekinuti kontekst za one mitske elemente tradicije koji nadilaze historijsko vrijeme. == Također pogledajte == * [[Bima (sinagoga)]] * [[Sinagoga u Grazu]] * [[Sarajevska sinagoga]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.benevolencija.eu.org/content/view/128/35/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201024113236/http://www.benevolencija.eu.org/content/view/128/35/ |date=24. 10. 2020 }} * http://www.slovak-jewish-heritage.org/ * https://web.archive.org/web/20121003060007/http://www.eldridgestreetsynagogue.org/ {{Commonscat|Synagogues}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Judaizam]] 51jpqyi6qwllv5ejbu770ml4ean5gg2 Vukovar 0 22808 3899883 3874988 2026-06-22T20:06:49Z EUPBR 172755 3899883 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Vukovar |vrsta = Grad <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Grad Vukovar |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = 20230429.Ansichten von Vukovar.-049.jpg |opis_slike = Vukovar, centar |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = Vukovarz.gif |grb = Vukovarg.gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|20px|border]] [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 20| širina_sekundi = 43| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 19| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 04| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 103 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 98.78 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 27683 |stanovništvo grad = 26468 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 280.24 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Marijan Pavliček |gradonačelnik stranka = [[Hrvatski suverenisti|HS]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 32000 |pozivni broj = (+385) 32 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.vukovar.hr/ Grad Vukovar] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Franjo Tuđman Square, Vukovar.JPG|280px|mini|centralni gradski trg "Dr Franjo Tuđman"]] '''Vukovar''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. == Geografski položaj == Grad je smješten na ušću rijeke [[Vuka|Vuke]] u [[Dunav]], 19&nbsp;km istočno od [[Vinkovci|Vinkovaca]] i 36&nbsp;km jugoistočno od [[Osijek]]a. Nalazi se na državnoj cesti D2 [[Osijek]]-Vukovar-[[Ilok]] i željezničkoj saobraćajnici [[Vinkovci]]-Vukovar. [[Dunav]] je kod Vukovara također i državna granica prema [[Srbija|Srbiji]]. ==Historija== Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Vukovar. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vukovar)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vukovar)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Vukovar je imao 27.683 stanovnika, od čega u samom Vukovaru 26.468. === Grad Vukovar === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 8.162 || 9.453 || 10.234 || 11.205 || 11.557 || 12.149 || 12.116 || 12.738 || 18.994 || 20.616 || 25.763 || 38.830 || 41.959 || 46.735 || 31.670 || 27.683 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine '''Vukovar'''. Do 1961. dio podataka sadržan je u općini [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]], a do 1981. u općini [[Trpinja]]. U 1991. povećan pripajanjem dijelova područja općina [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]] i [[Trpinja]]. U 2001. povećan pripajanjem dijela općine [[Tompojevci]].''</small> === Vukovar (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 7.070 || 8.050 || 8.741 || 9.494 || 9.719 || 10.359 || 10.242 || 10.862 || 17.223 || 18.705 || 23.740 || 36.813 || 39.898 || 44.639 || 30.126 || 26.468 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1991. povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Bršadin]] i [[Trpinja]] (općina [[Trpinja]]), naselja [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]] i naselja [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]] (općina [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]]). Do 1961. dio podataka sadržan je u naseljima [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]] (općina [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]]) i [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]], a do 1981. u naseljima [[Bršadin]] i [[Trpinja]] (općina [[Trpinja]]).''</small> ===Popis [[1991]].=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vukovar)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vukovar je imalo 44.639 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|21,065|47.18}} {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|14,425|32.31}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|4,355|9.75}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|919|2.05}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|694|1.55}} {{bar percent|[[Ukrajinci]]|#7FFF00|509|1.14}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|194|0.43}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|166|0.37}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|147|0.32}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|130|0.29}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|94|0.21}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|68|0.15}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|65|0.14}} {{bar percent|[[Rusi]]|#F400A1|45|0.10}} {{bar percent|[[Poljaci]]|#800020|41|0.09}} {{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|35|0.07}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|32|0.07}} {{bar percent|[[Bugari]]|#FF9966|10|0.02}} {{bar percent|[[Grci]]|#0087BD|8|0.01}} {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|8|0.01}} {{bar percent|[[Jevreji]]|#91A3B0|6|0.01}} {{bar percent|[[Rumuni]]|#08E8DE|5|0.01}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|22|0.04}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|1,129|2.52}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|47|0.10}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|420|0.94}} |caption='''ukupno''': 44.639 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Vukovar |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 10,359 | label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 4,125 | value1 = 39.82 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Njemački jezik|Njemački]] 3,502 | value2 = 33.80 | color2 = #BDB76B | label3 = [[Srpski jezik|Srpski]] 1,592 | value3 = 15.36 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 954 | value4 = 9.20 | color4 = #665D1E | label5 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46 | value5 = 0.44 | color5 = #00416A | label6 = [[Češki jezik|Češki]] 43 | value6 = 0.41 | color6 = #B94E48 | label7 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 31 | value7 = 0.29 | color7 = #FF55A3 | label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 23 | value8 = 0.22 | color8 = #9966CC | label9 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 6 | value9 = 0.05 | color9 = #007FFF | label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 3 | value10 = 0.02 | color10 = #08E8DE | label11 = ostali 34 | value11 = 0.32 | color11 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=total: 10,359 | label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 7,923 | value1 = 76.48 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 1,628 | value2 = 15.71 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 493 | value3 = 4.75 | color3 = #FFBF00 | label4 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 175 | value4 = 1.68 | color4 = #84DE02 | label5 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 84 | value5 = 0.81 | color5 = #592720 | label6 = [[Luteranizam|Luterani]] 56 | value6 = 0.54 | color6 = #551B8C | label7 = - | value7 = - | color7 = - | label8 = - | value8 = - | color8 = - | label9 = - | value9 = - | color9 = - | label10 = - | value10 = - | color10 = - | label11 = - | value11 = - | color11 = - }} |} == Znamenitosti grada == * Barokni dvorac porodice Eltz s kapelom "Sv. Rok" * franjevački samostan s crkvom "Sv. Filipa i Jakov" * gimnazija * Zgrada "Mađarske škole" * građanske kuće s arkadama u glavnoj ulici * Radnički dom (bivši Hotel "Grand") * mauzolej porodice Paunović * palata Srijemske županije * srpska pravoslavna crkva "Sv. Nikolaj" * Zgrada Hrvatskog doma * stari vodotoranj na ušću [[Vuka (rijeka)|Vuke]] u [[Dunav]] * novi vodotoranj * niz kapelica i raspela iz 18. i 19. vijeka == Poznate osobe == * [[Lavoslav Ružička]], hemičar, nobelovac * [[Pavao Pavličić]], pisac i historičar književnosti * [[Željko Königsnecht]], glumac * [[Siniša Mihajlović]], nogometaš == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Catholic Church of Saint Roch in Vukovar.JPG|rimokatolička crkva "Sv. Rok" Datoteka:Православна црква у Вуковару 02.jpg|srpska pravoslavna crkva "Sv. Nikola" Datoteka:Vukovar samostan i crkva sv Filipa i Jakova.JPG|rimokatolička crkva i samostan "Sv. Filip i Jakov" Datoteka:Vukovar - cross.JPG|raspelo Datoteka:Ploca grad Vukovar 221208.jpg|tabla na ulazu u grad Datoteka:Restored building in Vukovar.JPG|gradska arhitektura Datoteka:Vukovar 01.JPG|gradska arhitektura Datoteka:Buildings in Vukovar (by Pudelek).JPG|ulica Datoteka:Castle Eltz in Vukovar.jpg|dvorac ''Eltz'' Datoteka:Vukovar 2009 1.JPG|gradski detalj Datoteka:Veleučilište Vukovar - Висока школа Вуковар 01.jpg|veleučilište "Lavoslav Ružička" Datoteka:Vukovar - street.JPG|ruševine, ostaci ratnih sukoba Datoteka:Memorial at the Hospital in Vukovar1.JPG|gradska bolnica Datoteka:Radnički dom u Vukovaru.JPG|Radnički dom Datoteka:Vukovar Hrvatski dom.JPG|Hrvatski dom Datoteka:Srpski dom Vukovar.jpg|Srpski dom Datoteka:Vukovar Hotel Lav.JPG|hotel "Lav" Datoteka:Spomen ploča Lavoslav Ružička.JPG|spomen-ploča [[Lavoslav Ružička|Lavoslavu Ružički]] Datoteka:Vukovar Memorial.JPG|memorijalni centar Datoteka:River Vuko in Vukovar.JPG|rijeka [[Vuka (rijeka)|Vuka]] Datoteka:Zastave na ušću Vuke.JPG|zastave na ušću [[Vuka (rijeka)|Vuke]] u [[Dunav]] Datoteka:Borovo naselje - panoramio.jpg|Borovo naselje Datoteka:Borovo Naselje - Train Station - panoramio.jpg|Borovo naselje, željeznička stanica Datoteka:Borovo Commerce Vukovar.JPG|Borovo naselje, tvornica obuće "Borovo" </gallery> ==Također pogledajte== * [[Vučedolska kultura]] * [[Masakr u Vukovaru]] * [[Spisak gradova u Hrvatskoj]] * [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-grad-Hrvatska}} {{Vukovar}} {{Vukovarsko-srijemska županija}} {{Dunav}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Vukovar|*]] [[Kategorija:Naselja na Dunavu]] o74e7dudxtowp6nrge7roonchp5vypg NBA 0 23652 3899822 3753777 2026-06-22T14:31:46Z KWiki 9400 3899822 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportska liga | naslov = National Basketball Association (NBA) | logo = National Basketball Association logo.svg | piksela = 125px | opis = | nekadašnji = | zamijenjen = | sport = Košarka | osnovana = {{početni datum i godine|1946|06|06}}<br/>(kao [[Basketball Association of America|BAA]],<br/>[[New York]], [[New York]], [[SAD]] | komesar = [[Adam Silver]] | moto = | inauguralna_sezona = [[BAA sezona 1946/47.|1946/47.]] | ekipe = 30 | država = SAD (29 ekipa) <br/> Kanada (1 ekipa) | šampion = [[New York Knicks]] (3. titula) | najviše_titula = [[Boston Celtics]] (18) | kvalifikacije = | TV = {{plainlist| * [[NBA on ABC|ABC]] / [[NBA on ESPN|ESPN]] * [[NBA TV]] * [[NBA on TNT|TNT]] * [[NBA TV Canada]] * [[The Sports Network|TSN]] * [[TSN2]]}} | vezana_takmičenja = | osnivač = | web_stranica = {{URL|https://www.nba.com/}} }} '''National Basketball Association''', poznatija pod skraćenicom '''NBA''', najjača je profesionalna [[košarka]]ška liga na svijetu i jedna od glavnih profesionalnih sportskih liga u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Trenutno u njoj učestvuje 29 klubova iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] i jedan iz [[Kanada|Kanade]]. Osnovana je u [[New York]]u 6. juna 1946. pod nazivom '''Basketball Association of America''', skraćeno '''BAA'''.<ref>{{cite news|last=Goldaper|first=Sam|title=The First Game|url=http://www.nba.com/history/firstgame_feature.html|publisher=National Basketball Association|access-date=8. 3. 2016|archive-url=https://www.webcitation.org/68v05gRJ2?url=http://www.nba.com/history/firstgame_feature.html|archive-date=5. 7. 2012|url-status=dead}}</ref> Ime National Basketball Association usvojila je u jesen 1949. nakon što se udružila s konkurentskom ligom National Basketball League. == Historija == '''Basketball Association of America''' je košarkaška liga koju su 1946. osnovali vlasnici velikih sportskih dvorana. Iako je i ranije bilo pokušaja, da se osnuje profesionalna košarkaška liga, ova liga je bila prva koja je pokušavala da svoje utakmice, uglavnom odigrava u velikim dvoranama, velikih gradova. Sam kvalitet igre nije bio bolji u odnosu na druge lige. Utakmica odigrana 1. novembra 1946. između Toronto Huskiesa i [[New York Knicks|New York Knickerbockersa]] zapisana je kao prva zvanična utakmica NBA lige. Spajanjem liga BAA i NBL nastaje ime ''' National Basketball Association''' i liga se proširuje na 17 klubova, smještenih u manjim i većim gradovima. Sljedećih godina dolazi do opadanja broja klubova da bi 1954. godine liga brojala samo osam klubova, što je najmanji broj u historiji. Teška situacija u kojoj su se klubovi nalazili dovela je do preseljenja klubova iz manjih gradova u veće. U periodu 1949–1954. [[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakersi]], koje je predvodio [[centar (košarka)|centar]] [[George Mikan]], osvajaju pet [[NBA titula]], čime postaju prva [[dinastija (sport)|NBA dinastija]]. Da bi se ubrzala igra, uvedeno je pravilo o ograničenju napada na 24 sekunde. Godine 1956. u ligu dolazi [[Bill Russell]] i s [[Boston Celtics]]ima osvaja 11 NBA titula u 13 sezona. Centar [[Wilt Chamberlain]] dolazi u ligu 1959. i postaje njena najveća zvijezda u sljedećoj deceniji, postavljajući rekorde u statistikama poena i skokova (100 poena na jednoj utakmici). Tokom tog perioda dolazi do novog preseljenja klubova u veće gradove i prvog proširenja lige. Godine 1967. liga se suočava s novom konkurencijom u vidu novoosnovane košarkaške lige '''American Basketball Association''' (ABA). U sljedećem periodu vodila se velika borba između ove dvije lige u vezi s dovođenjem novih talenata, kao i već afirmiranih igrača i košarkaških sudija. Godine 1976. dolazi do raspada ABA lige i četiri kluba iz te lige prelaze u NBA. Time se broj klubova povećava na 22. Godine 1979. uvedena je [[trica (košarka)|trica]], preuzeta iz ABA lige u cilju oživljavanja igre. Iste godine dva nova igrača, [[Larry Bird]] i [[Magic Johnson]], dolaze u NBA, čime započinje period povečanja interesa gledalaca za ligu. Bird je predvodio Celticse do tri titule, a Johnson Lakerse do pet. [[Michael Jordan]] dolazi 1984. i slijedi novi porast interesovanja, uslijed čega se 1989. liga ponovo proširuje, sada na 27 klubova. U periodu 1991–1998. Jordan s [[Chicago Bulls|Bullsima]] osvaja šest titula, uz dvije uzastopne titule [[Houston Rockets]]a (u periodu kad se Jordan privremeno povukao iz košarke i prebacio na [[bejzbol]]). Tada se događa i globalizacija lige i sve veći broj neameričkih igrača pristiže u NBA i ima važne uloge u svojim klubovima. Zbog štrajka igrača 1998. početak sezone kasnio je i klubovi su odigrali 50 utakmica umjesto standardne 82. Sezona [[NBA 2006/2007.|2006/07.]] počinje s novom loptom, napravljenom od [[sintetika|sintetičkih]] materijala i s posebnim dizajnom. Ovo je prva promjena lopte u 35 godina, a tek druga u 60. Ipak, nakon mnogih pritužbi igrača na neposlušnost lopte, od 1. januara 2007. ponovo je u upotrebi stara, kožna lopta. Trenutno u ligi igra 30 klubova, a komesar je [[Adam Silver]]. == Sezona == Regularna sezona NBA lige počinje u jesen, obično krajem oktobra ili početkom novembra, a u njoj svaki klub igra 82 utakmice jednako raspoređene na domaće i gostujuće. Liga se dijeli na [[Istočna konferencija (NBA)|Istočnu]] i [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadnu konferenciju]], a svaku čini 15 klubova podijeljenih u tri divizije. Jedan klub u regularnoj sezoni četiri puta igra sa svakim protivnikom iz iste divizije, tri do četiri puta s protivnicima iz ostale dvije divizije u istoj konferenciji i po dva puta s protivnicima iz druge konferencije. U februaru se tradicionalno održava godišnja [[NBA All-Star utakmica|All-Star utakmica]]. Prije te utakmice navijači u SAD-u, Kanadi i širom svijeta glasanjem na [[internet]]u biraju po pet igrača iz svake konferencije, a oni s najviše glasova pojavljuju se u početnoj petorci utakmice. Treneri također glasaju kako bi odabrali ostalih 14 igrača koji će All-Star utakmicu početi kao rezerve. Igrač s najboljim učinkom tokom utakmice dobija nagradu "[[Najkorisniji igrač NBA All-Star utakmice]]". Nedugo nakon All-Star utakmice igrači više ne mogu mijenjati klub unutar lige do kraja sezone. Regularna sezona završava krajem aprila, kad započinje doigravanje ({{jez-en|playoff}}) u koje se uvrštava po osam najboljih klubova iz svake konferencije. U prvom krugu doigravanja klubovi su podijeljeni u četiri para, a u svakom paru isti protivnici igraju međusobne utakmice sve dok jedan od njih ne ostvari četiri pobjede kako bi se kvalificirao u konferencijsko polufinale. Dva kluba koja u polufinalu prva ostvare četiri pobjede ulaze u konferencijsko finale, u kojem, također, igraju do četiri pobjede. Pobjednici konferencijskih finala susreću se u NBA finalu, koje se održava tokom juna, a klub koji u njemu prvi ostvari četiri pobjede postaje prvak lige. == Nagrade u NBA == * [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|Najkorisniji igrač lige]] * [[Najkorisniji igrač NBA finala]] * [[Igrač koji je najviše napredovao (NBA)|Igrač koji je najviše napredovao]] * [[Odbrambeni igrač godine (NBA)|Odbrambeni igrač godine]] * [[Šesti igrač godine (NBA)|Šesti igrač godine]] * [[Novajlija godine (NBA)|Novajlija godine]] * [[Trener godine (NBA)|Trener godine]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|National Basketball Association}} * [https://www.nba.com/ Službeni sajt] {{en simbol}} {{NBA}} {{Muške profesionalne košarkaške lige}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:NBA| ]] [[Kategorija:Košarka]] [[Kategorija:Multinacionalne profesionalne sportske lige]] 7tt68qv88mfktgds19u8tbo89xert4r Chicago Bulls 0 23691 3899865 3497772 2026-06-22T17:52:12Z KWiki 9400 3899865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #CE1141 | boja3 = #000000 | ime = Chicago Bulls | logo = Chicago Bulls.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]] | osnovan = 26. januar 1966. | historija = '''Chicago Bulls'''<br />(od 1966) | dvorana = [[United Center]] | grad = [[Chicago]] | boje = Crvena, crna, bijela<ref>{{cite news |title= NBA Unveils Logo for NBA All-Star 2020 in Chicago |url= https://www.nba.com/bulls/news/nba-unveils-logo-nba-all-star-2020-chicago |publisher= NBA Media Ventures, LLC |website= Bulls.com |date= 17. 2. 2019 |access-date= 18. 2. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190219020232/https://www.nba.com/bulls/news/nba-unveils-logo-nba-all-star-2020-chicago |archive-date= 19. 2. 2019 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title= Chicago Bulls Reproduction and Usage Guideline Sheet |url= https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/chi/Chicago_Bulls_Logosheet.jpg |publisher =NBA Properties, Inc. |access-date= 22. 12. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171222163308/https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/chi/Chicago_Bulls_Logosheet.jpg |archive-date= 22. 12. 2017 |url-status=live}}</ref><br/>{{color box|#CE1141}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[Jerry Reinsdorf]] | predsjednik = [[Bryson Graham]] | generalni_menadžer = [[Stephen Mervis]] | trener = [[Tiago Splitter]] | prvaci = '''6''' ([[NBA finale 1991.|1991]], [[NBA finale 1992.|1992]], [[NBA finale 1993.|1993]], [[NBA finale 1996.|1996]], [[NBA finale 1997.|1997]], [[NBA finale 1998.|1998]]) | konferencijski_prvaci = '''6''' ([[NBA doigravanje 1991.|1991]], [[NBA doigravanje 1992.|1992]], [[NBA doigravanje 1993.|1993]], [[NBA doigravanje 1996.|1996]], [[NBA doigravanje 1997.|1997]], [[NBA doigravanje 1998.|1998]]) | divizijski_prvaci = '''9'''<br />'''Midwest: 1''' ([[NBA 1974/1975.|1975]])<br />'''Centralna: 8''' ([[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1991/1992.|1992]], [[NBA 1992/1993.|1993]], [[NBA 1995/1996.|1996]], [[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]]) | penzionisani_brojevi = '''5''' ([[Derrick Rose|1]], [[Jerry Sloan|4]], [[Bob Love|10]], [[Michael Jordan|23]], [[Scottie Pippen|33]]) | veb-sajt = {{url|bulls.com}} | dom_tijelo =D9004C | dom_uzorak_t =_basket_in_white | dom_šorc =D9004C | dom_uzorak_š =_blanksidesandhems | gost_tijelo =D9004C | gost_uzorak_t =_basket_with_white | gost_šorc =D9004C | gost_uzorak_š =_whitesidesandhems }} '''Chicago Bulls''' [[košarka]]ški je klub iz [[Chicago|Chicaga]]. Takmiči se u [[NBA]] ligi, a domaće utakmice igra u [[United Center]]u. U njemu je igrao i vjerovatno najbolji košarkaš svih vremena [[Michael Jordan]], s kojim je tokom 1990-ih klub osvojio šest titula prvaka. U sezoni [[NBA 1995/1996|1995/96.]] imali su omjer pobjeda i poraza 72–10, što je 20 godina bio najbolji rezultat svih vremena u jednoj sezoni; rekord su srušili [[Golden State Warriors]]i u sezoni [[NBA 2015/2016.|2015/16.]] ostvarivši omjer 73–9. == Historija == Klub je osnovan 16. januara 1966, kada je Chicagu odobreno da ima NBA franšizu pod nazivom Bulls. To je bila treća NBA franšiza u gradu nakon Chicago Stagsa (1946–1950) i Chicago Packersa / Zephyrsa (1961–1963, danas [[Washington Wizards]]). Osnivač Bullsa [[Dick Klein]] bio je i predsjednik i generalni menadžer kluba u njegovim prvim godinama. === Dolazak Michaela Jordana === {{Proširiti sekciju}} U ljeto 1984. Bullse je poslužila sreća: imali su treći pik prvog kruga na draftu nakon [[Houston Rockets]]a i [[Portland Trail Blazers]]a. Houston je birao [[Hakeem Olajuwon|Hakeema Olajuwona]], Portland [[Sam Bowie|Sama Bowieja]], a Bullsi su odabrali [[Michael Jordan|Michaela Jordana]] s [[Univerzitet Sjeverne Karoline|Univerziteta Sjeverne Karoline]]. Ekipa je dobila novog vlasnika, [[Jerry Reinsdorf|Jerryja Reinsdorfa]], i novog generalnog menadžera, [[Jerry Krause|Jerryja Krausea]], koji je odlučio graditi ekipu oko Jordana. Jordan je tokom svoje prve sezone bio treći strijelac lige, četvrti po [[Ukradena lopta (košarka)|ukradenim loptama]], odvevši Bullse u doigravanje. Dobio je nagradu za [[Novajlija godine (NBA)|najboljeg novajliju]] i uvršten u drugu ekipu lige. Za sljedeću sezonu ekipa je dobila [[John Paxson|Johna Paxsona]] i [[Charles Oakley|Charlesa Oakleyja]]. Sa Jordanom i centrom [[Dave Corzine|Daveom Corzineom]] omogućena im je veća rotacija u igri za sljedeće dvije godine. Nakon loma kosti u stopalu početkom sezone [[NBA 1985/1986.|1985/86.]] Jordan je ipak završio kao drugi drugi strijelac ekipe. Bio je spreman za doigravanje nakon što su završili osmi na Istoku. Bullsi su se susreli s [[Boston Celtics]]ima (67–15), koje je predvodio [[Larry Bird]]. Iako su Bullsi "pometeni", Jordan je u drugoj utakmici postigao 63 poena (što je i danas rekord za jednu utakmicu u doigravanju). U sezoni [[NBA 1986/1987.|1986/87.]] Jordan je nastavio rušiti rekorde, tako što je bio vodeći strijelac lige s 37,1 poenom po utakmici i postao prvi igrač Bullsa koji je uvršten u prvu ekipu lige. Ipak, Bullse su u doigravanju još jednom "pomeli" Celticsi. Na [[NBA draft 1987.|draftu 1987.]] Krause je birao centra [[Olden Polynice|Oldena Polynicea]] kao osmi pik i krilnog centra [[Horace Grant|Horacea Granta]] kao deseti, ali su Polynicea odmah poslali u [[Seattle Supersonics]]e za peti pik, krilo [[Scottie Pippen|Scottieja Pippena]]. S Paxsonom i Jordanom na pozicijama beka, [[Brad Sellers|Bradom Sellersom]] i Oakleyem na krilu, Corzineom na centru i Pippenom i Grantom na klupi, Bullsi su u sezoni [[NBA 1987/1988.|1987/88.]] postali još važnija ekipa u ligi i pobijedili u 50 utakmica. Ušli su u polufinale Istoka, gdje su naišli na [[Detroit Pistons]]e, koji su ih pobijedili u pet utakmica. Ipak, Jordan je proglašen [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisnijim igračem lige]], a tu nagradu osvojio je još četiri puta. To je bio i početak [[Rivalstvo Bulls – Pistons|velikog rivalstva]] između ova dva kluba. === Era poslije Jordana === {{Proširiti sekciju}} Nakon posljednje titule u sezoni [[NBA 1997/1998.|1997/98.]] i odlaska najboljih igrača, Bullsi su znatno oslabili. U svakoj sezoni osim [[NBA 2002/2003.|2002/03.]] zauzimali su posljednje mjesto u svojoj diviziji. Nakon te sezone Krause se povukao s mjesta generalnog menadžera, a naslijedio ga je Paxson, koji je razmijenio pik s [[NBA draft 2005.|drafta 2005.]] u [[Phoenix Suns]]e za dodatni pik na [[NBA draft 2004.|draftu 2004.]] i na tom draftu odabrao je [[Ben Gordon (košarkaš)|Bena Gordona]], [[Luol Deng|Luola Denga]] i [[Chris Duhon|Chrisa Duhona]] te još doveo [[Andrés Nocioni|Andrésa Nocionija]], tada slobodnog igrača, koji je nedugo prije toga [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|osvojio zlatnu medalju]] na [[Olimpijske igre 2004.|Olimpijskim igrama]] u [[Atina|Atini]] s [[Košarkaška reprezentacija Argentine|reprezentacijom Argentine]]. U sezoni [[NBA 2004/2005.|2004/05.]] Bullsi su uspjeli osvojiti drugo mjesto u svojoj diviziji s omjerom 47–35 (nakon što su sezonu počeli serijom od devet poraza) i plasirati se u doigravanje, ali tamo su već u prvom krugu u šest utakmica izgubili od Washington Wizardsa. Ipak, Gordon je postao prvi novajlija koji je dobio nagradu za [[Šesti igrač godine (NBA)|najboljeg šestog igrača]] i prvi član Bullsa kome je to uspjelo nakon [[Toni Kukoč|Tonija Kukoča]] 1996. Na [[NBA draft 2005.|draftu 2005.]] Bullsi nisu birali, ali su te godine razmijenili [[Eddie Curry|Eddieja Curryja]] i [[Antonio Davis|Antonija Davisa]] u Knickse za [[Michael Sweetney|Michaela Sweetneyja]], [[Tim Thomas (košarkaš)|Tima Thomasa]] i ono za što će ispostaviti da je drugi pik na [[NBA draft 2006.|draftu 2006]], kao i pravo da razmijene pikove s Knicksima na [[NBA draft 2007.|draftu 2007.]] Sezona [[NBA 2005/2006.|2005/06.]] bila je na kraju djelomično uspješna za Bullse jer su se plasirali u doigravanje kao sedmi s omjerom 41–41 zahvaljujući seriji 12–2 krajem sezone. No, u doigravanju su izgubili već u prvom krugu od [[Miami Heat]]a u šest utakmica. Na draftu 2006. Chicago je dobio drugi pik prvog kruga [[LaMarcus Aldrige|LaMarcusa Aldridgea]], koga su odmah razmijenili u [[Portland Trail Blazers]]e za dvojicu krilnih igrača, [[Tyrus Thomas|Tyrusa Thomasa]] i [[Viktor Hrjapa|Viktora Hrjapu]]. Kasnije su kupili i četverostrukog najboljeg odbrambenog igrača lige [[Ben Wallace|Bena Wallacea]] od Pistonsa te razmijenili [[Tyson Chandler|Tysona Chandlera]], posljednjeg preostalog iz Krauseove ere, za [[P. J. Brown]]a i [[J. R. Smith]]a iz New Orleans / Oklahoma City Hornetsa, čime se u budžetu otvorio dodatni prostor, koji su iskoristili da dovedu svog nekadašnjeg ko-kapitena [[Adrian Griffin]]a. Sezona je bila uspješna jer su završili s omjerom 49–33 na trećem mjestu u diviziji i petim na Istoku. Na početku doigravanja opet su naišli na Heat, ali su ga ovog puta Bullsi "pomeli" 4–0 i prošli u drugi krug, gdje su ih dočekali Pistonsi, koji su isto tako bez problema savladali [[Orlando Magic]] sa 4–0. To je bio njihov prvi okršaj u doigravanju nakon 1991, a Pistonsi su bili bolji nakon šest utakmica. Sezona [[NBA 2007/2008.|2007/08.]] počela je tako što su kao deveti pik na draftu odabrali [[Centar (košarka)|centra]] [[Joakim Noah|Joakima Noaha]] te [[Aaron Gray|Aarona Graya]] i [[JamesOn Curry|JamesOna Curryja]] u drugom krugu. Otpisali su Sweetneyja i [[Malik Allen|Malika Allena]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Chicago Bulls}} * [http://www.nba.com/bulls/ Službeni sajt] * [https://web.archive.org/web/20060826133500/http://www.bullscast.com/ Bullscast – Chicago Bulls Podcast] {{Chicago Bulls}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Chicago Bulls|*]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1966.]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Sport u Chicagu]] kn68n65m5y6tohjatherf5pvgbmmlfs Boston Celtics 0 23753 3899842 3626715 2026-06-22T16:12:04Z KWiki 9400 3899842 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} {{Standardi}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija košarkaški klub | ime = Boston Celtics | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #008348 | boja3 = #BB9753 | logo = Boston Celtics.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 6. juni 1946. | historija = '''Boston Celtics''' <br /> 1946–trenutno | dvorana = [[TD Garden]] | grad = [[Boston]], [[Massachusetts]] | boje = Zelena, zlatna, crna, smeđa, bijela<ref name="CreationOfALogo">{{cite web|title=Creation of a Logo|url=http://www.nba.com/celtics/history/Logo.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Celtics|access-date=4. 3. 2018}}</ref><ref name="CelticsNike">{{cite news|last=Snow|first=Taylor C.|title=Celtics Showcase New Nike Uniform System|url=http://www.nba.com/celtics/news/sidebar/summer-092117-celtics-showcase-new-nike-uniform-system|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Celtics|date=21. 9. 2017|access-date=26. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=Boston Celtics Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/bos/Boston_Celtics_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|date=2. 5. 2018|access-date=9. 5. 2018}}</ref><br />{{color box|#008348}} {{color box|#BB9753}} {{color box|#000000}} {{color box|#A73832}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[Boston Basketball Partners]]<br/>('''CEO''': [[Wyc Grousbeck]]) | predsjednik = [[Rich Gotham]] | generalni_menadžer = [[Brad Stevens]] | trener = [[Joe Mazzulla]] | pripojen = [[Maine Celtics]] | prvaci = '''18''' ([[NBA finale 1957.|1957]], [[NBA finale 1959.|1959]], [[NBA finale 1960.|1960]], [[NBA finale 1961.|1961]], [[NBA finale 1962.|1962]], [[NBA finale 1963.|1963]], [[NBA finale 1964.|1964]], [[NBA finale 1965.|1965]], [[NBA finale 1966.|1966]], [[NBA finale 1968.|1968]], [[NBA finale 1969.|1969]], [[NBA finale 1974.|1974]], [[NBA finale 1976.|1976]], [[NBA finale 1981.|1981]], [[NBA finale 1984.|1984]], [[NBA finale 1986.|1986]], [[NBA finale 2008.|2008]], [[NBA finale 2024.|2024]]) | konferencijski_prvaci = '''11''' ([[NBA doigravanje 1974.|1974]], [[NBA doigravanje 1976.|1976]], [[NBA doigravanje 1981.|1981]], [[NBA doigravanje 1984.|1984]], [[NBA doigravanje 1985.|1985]], [[NBA doigravanje 1986.|1986]], [[NBA doigravanje 1987.|1987]], [[NBA doigravanje 2008.|2008]], [[NBA doigravanje 2010.|2010]], [[NBA doigravanje 2022.|2022]], [[NBA doigravanje 2024.|2024]]) | divizijski_prvaci = '''36''' ([[NBA 1956/1957.|1957]], [[NBA 1957/1958.|1958]], [[NBA 1958/1959.|1959]], [[NBA 1959/1960.|1960]], [[NBA 1960/1961.|1961]], [[NBA 1961/1962.|1962]], [[NBA 1962/1963.|1963]], [[NBA 1963/1964.|1964]], [[NBA 1964/1965.|1965]], [[NBA 1971/1972.|1972]], [[NBA 1972/1973.|1973]], [[NBA 1973/1974.|1974]], [[NBA 1974/1975.|1975]], [[NBA 1975/1976.|1976]], [[NBA 1979/1980.|1980]], [[NBA 1980/1981.|1981]], [[NBA 1981/1982.|1982]], [[NBA 1983/1984.|1984]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1985/1986.|1986]], [[NBA 1986/1987.|1987]], [[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1991/1992.|1992]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2007/2008.|2008]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]], [[NBA 2016/2017.|2017]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2022/2023.|2023]], [[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2024/2025.|2025]], [[NBA 2025/2026.|2026]]) | penzionisani_brojevi = '''23''' ([[Robert Parish|00]], [[Walter A. Brown|1]], [[Red Auerbach|2]], [[Dennis Johnson|3]], [[Bill Russell|6]], [[Jo Jo White|10]], [[Bob Cousy|14]], [[Tom Heinsohn|15]], [[Satch Sanders|16]], [[John Havlicek|17]], [[Dave Cowens|18]], [[Don Nelson|19]], [[Bill Sharman|21]], [[Ed Macauley|22]], [[Frank Ramsey (košarkaš)|23]], [[Sam Jones (košarkaš)|24]], [[K. C. Jones|25]], [[Cedric Maxwell|31]], [[Kevin McHale (košarkaš)|32]], [[Larry Bird|33]], [[Paul Pierce|34]], [[Reggie Lewis|35]], [[Jim Loscutoff|LOSCY]]) | veb-sajt = {{url|celtics.com}} | dom_tijelo = 008348 | dom_uzorak_t = _bostonceltics1718h | dom_šorc = 008348 | dom_uzorak_š = _bostonceltics1718h | gost_tijelo = 008348 | gost_uzorak_t = _bostonceltics1718a | gost_šorc = 008348 | gost_uzorak_š = _bostonceltics1718a }} '''Boston Celtics''' profesionalni je [[košarka]]ški klub iz [[Boston]]a<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/topic/Boston-Celtics|title=Boston Celtics {{!}} American basketball team|website=Encyclopedia Britannica|access-date=11. 6. 2016}}</ref> koji igra u [[NBA]]-ligi. Osnovan je 1946. Celticsi igraju u dvorani ''TD Banknorth Garden''. Poznati su po bojama kluba, zelenoj i bijeloj, koje su simboli [[Irska|irske]] kulture u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]]. Vlasnik kluba jest [[Wyc Grousbeck]], glavni trener jest [[Ime Udoka]], a generalni menadžer [[Brad Stevens]]. Celticsi igraju u [[Atlantska divizija (NBA)|Atlanskoj diviziji]] u [[Istočna konferencija (NBA)|Istočnoj konferenciji]] već više od 60 godina. Imaju 18 NBA-titula, najviše od svih ekipa. Bili su dominantni od 1959. do 1966. == Historija Boston Celticsa == ==== 1946-1956: Građenje velikog tima ==== Celticsi su osnovani 1946. i jedan su od košarkaških klubova u Americi i prisustvuju u najjačoj košarkaškoj ligi NBA. Godine 1950. Boston Celticsi su na draftu prvi birali jednog afroameričkog igrača, [[Chuck Cooper]]. Celticsi su se teško mučili u početku svog nastajanja dok za glavnog trenera nisu odlučili dovesti [[Red Auerbach|Reda Auerbacha]]. Prvi veliki igrač koji je došao u tim bio je [[Bob Cousey]], koga Auerbach na početku nije htio. Cousey je najprije trebao otići u [[Chicago Stags]], no kad je saznao da je ta ekipa bankrotirala, otišao je u Celticse. Nakon sezone [[NBA 1955/1956.|1955/56.]] Auerbach je iznenadio sve svojim razmjenom igrača. Poslao je višegodišnjeg [[All-Star]] i budućeg člana [[Kuća slavnih košarke|Kuće slavnih]], [[Ed Macauley|Eda Macauleya]], u [[St. Louis Hawks]] za prava na [[Cliff Hagan|Cliffa Hagana]] i prava Hawksa na 1. pika runde. Nakon pregovora s [[Rochester Royals]]ima, Auerbach je uzeo [[Bill Russell]]a i [[Tommy Heinsohn|Tommyja Heinsohna]]. Russell i Heinsohn izvanredno su funkcionirali s Couseyem. Sredinom te sezone Russell je otišao sa [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|SAD-om]] na [[Košarka na Olimpijskim igrama 1956.|Olimpijske igre]], a Celticsima se pridružio početkom sezone [[NBA 1956/1957.|1956/57.]] ==== 1957-1969: Veliki tim ==== Russell se pridružio Celticsima u decembru 1956. i nakon toga je igrao svaki susret i NBA finale protiv St. Louis Hawks gdje su ih porazili u 7 susreta i osvojili 1. od 17 naslova prvaka. 1958. godine Celticsi su ponovo došli do NBA finala, gdje su opet igrali sa St. Louis Hawksima i izgubili u 6 susreta. Svejedno Celticsi su te godine dobili K. C. Jonesa i tada je počela igrati velika ekipa. U sezoni 1959. s Couseyem na jedinici, Russellom na petici i Heinsohnom na trojci Celticsi su osvojili NBA titulu nakon što su u finalu pomeli Minneapolis Lakerse. Dok je trener tima bio Auerbach, Celticsi su osvojili još 8 naslova NBA prvaka, odnosno 7 u nizu. Tokom tog doba Celticsi su se susreli s Lakersima u finalu 6 puta i otad je među njima došlo do velikog rivalstva. 1964. godine Auerbach je u prvoj petorci imao svih pet igrača [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]]. Nakon osvojenog naslova 1966. Auerbach se povukao, a tada je Bill Russell preuzeo Celticse kao igrač i kao trener. Auerbach je tada preuzeo funkciju generalnog direktora i na toj je poziciji ostao do 1980. I tako te godine Celticsi su sanjali o novom naslovu, no [[Philadelphia 76ers]]i pokvarili su im planove jer su ih dobili u finalu Istočne konferencije. Kako je ekipa starila, svi su mislili da je ovo kraj ere Celticsa, ali oni su iznenadili i osvojili još dva naslova 1968. i 1969, pobijedivši oba puta Lakerse u finalu. ==== 1970-1978: Obnavljanje tima ==== 1970. godine počela je obnova tima, Celticsi su zabilježili prvi negativni skor nakon sezone [[NBA 1949/1950.|1949/50]], prije Auerbachovog dolaska. Doduše, sa dolascima Davea Cowensa, Paula Silasa i Jo-Joa Whitea Celticsi su ponovo počeli dominirati. Nakon što su izgubili u finalu Istočne konferencije 1972, ponovo su se okupili i odlučili sezonu [[NBA 1972/1973.|1972/73.]] zaključiti kao najbolji tim Istočne konferencije s izvrsnim omjerom pobjeda i poraza 68-14. No sezona je završila razočarenjem nakon što su pali u 7 susretu s [[New York Knicks]]ima u finalu Istočne konferencije i postali najbolji tim s najboljim omjerom koji nije ušao u finale. Celticsi su se vratili sljedeće sezone i pobijedili [[Milwaukee Bucks]]e u [[NBA finale 1974.|NBA finalu 1974]], osvojivši svoju 12. titulu. Oba sastava su pobijedili po dva puta i onda su Celticsi pobijedili u petom susretu, ali, na njihovu žalost, izgubili su šesti put kad je [[Kareem Abdul-Jabbar]] postigao koš u posljednjoj sekundi i odveo Milwaukee Bucks u sedmi susret. U tom susretu za Celticse je heroj bio Cowens, koji je postigao 28 poena i Celticsi su tako osvojili titulu prvi put u pet godina. 1976. godine Boston je ponovo osvojio naslov tada pobijedivši u finalu [[Phoenix Suns]]e u 6 susreta. Finale te godine ostalo je zabilježeno kao jedan od najvećih susreta u historiji NBA. == Glavni treneri == <big>'''1940-e'''</big> * [[John Russell (košarka)|John Russell]] – 1946–1948. * [[Doggie Julian|Alvin Julian]] – 1948–1950. <big>'''1950-e'''</big> * [[Red Auerbach]] – 1950–1966. <big>'''1960-e'''</big> * [[Bill Russell]] – 1966–1969. * [[Tom Heinsohn]] – 1969–1978. <big>'''1970-e'''</big> * [[Satch Sanders]] – 1977–1979. * [[Dave Cowens]] – 1978–1979. * [[Bill Fitch]] – 1979–1983. <big>'''1980-e'''</big> * [[K. C. Jones]] – 1983–1988. * [[Jimmy Rodgers (košarka)|Jimmy Rodgers]] – 1988–1990. <big>'''1990-e'''</big> * [[Chris Ford]] – 1990–1995. * [[M. L. Carr]] – 1995–1997. * [[Rick Pitino]] – 1997–2001. <big>'''2000-e'''</big> * [[Jim O'Brien (košarka)|Jim O'Brien]] – 2000–2004. * [[John Carroll (košarka)|John Carroll]] – 2004. * [[Doc Rivers]] – 2004–2013. <big>'''2010-e'''</big> * [[Brad Stevens]] – 2013–2021. <big>'''2020-e'''</big> * [[Ime Udoka]] – 2021–2022. * [[Joe Mazzulla]] – 2022– == Uspjesi == {{Starost sekcija}} {| class="wikitable" ! NBA prvak ! NBA finalist ! Istočna konferencija (doigravanje) ! Istočna konferencija (regularno) ! Altantska divizija |- |1957.||align=center|-||align=center|1957.||align=center|1957.|| |- |''-''||align=center|1958.||align=center|1958.||align=center|1958.|| |- |1959.||align=center|-||align=center|1959.||align=center|1959.|| |- |1960.||align=center|-||align=center|1960.||align=center|1960.|| |- |1961.||align=center|-||align=center|1961.||align=center|1961.|| |- |1962.||align=center|-||align=center|1962.||align=center|1962.|| |- |1963.||align=center|-||align=center|1963.||align=center|1963.|| |- |1964.||align=center|-||align=center|1964.||align=center|1964.|| |- |1965.||align=center|-||align=center|1965.||align=center|1965.|| |- |1966.||align=center|-||align=center|1966.||align=center|-|| |- |1968.||align=center|-||align=center|1968.||align=center|-|| |- |1969.||align=center|-||align=center|1969.||align=center|-|| |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1972. |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1973. |- |1974.||align=center|-||align=center|1974.||align=center|-||align=center|1974. |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1975. |- |1976.||align=center|-||align=center|1976.||align=center|-||align=center|1976. |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1980. |- |1981.||align=center|-||align=center|1981.||align=center|-||align=center|1981. |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1982. |- |1984.||align=center|-||align=center|1984.||align=center|-||align=center|1984. |- |''-''||align=center|1985.||align=center|1985.||align=center|-||align=center|1985. |- |1986.||align=center|-||align=center|1986.||align=center|-||align=center|1986. |- |''-''||align=center|1987.||align=center|1987.||align=center|-||align=center|1987. |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1988. |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1991. |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|1992. |- |''-''||align=center|-||align=center|-||align=center|-||align=center|2005. |- |2008.||align=center|-||align=center|2008.||align=center|-||align=center|2008. |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Boston Celtics}} * [http://www.nba.com/celtics/ Službeni sajt] * [http://www.basketball-reference.com/teams/BOS/ Basketball-Reference.com: Boston Celtics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120611091156/http://www.basketball-reference.com/teams/BOS/ |date=11. 6. 2012 }} * [http://www.armchairgm.com/index.php?title=Boston_Celtics_Season_Recaps Boston Celtics Season Recaps]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Boston Celtics}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Boston Celtics| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]] pm63sm1bpp14iklsi8iaulohpdkovae Bosanski vilajet 0 24832 3900001 3829637 2026-06-23T11:23:48Z Croxyz 108667 /* Valije */ 3900001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Bosanski Vilajet | izvorno_ime = | ime_genitiv = | razdoblje = 1867-1908 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1867-1878 {{Small|''([[de facto]])''}} | država_prije1 = Bosanski pašaluk | država_prije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj | država_poslije_zastava1 = OostenrijkHongarije-Bosnie.png | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | država_poslije6 = | država_poslije_zastava6 = | zastava = Flag of Independent Bosnia (1878).svg|image_border = <!-- Default: "border"; for non-rectangular flag, type "no" --> | grb                     = | uzrečica               = | himna = | karta = Bosnia Vilayet, Ottoman Balkans, 1880s.png | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik         = [[Osmanlijski turski jezik]] | etničke_grupe = | državno_uređenje       = | vrsta_vlasti           = | godina_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = | godina_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 46000 | procenat_vode = | stanovnika = 1.232.000 | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = [[Akče]] | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = |datum osnivanja=1867}} '''Bosanski vilajet''' je bivša upravna jedinica [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] nastala 1867, i obuhvatala je većinu teritorije današnje države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Na jugu je graničio sa [[Kosovski Vilajet|Kosovskim vilajeteom]]. Efektivno je prestao postojati nakon [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarskog osvajanja Bosne i Hercegovine]] 1878, iako je formalno postojao sve do 1908. Nije uključivao [[Stara Hercegovina|Staru Hercegovinu]] koja je 1878. ustupljena [[Kneževina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Formalno je pripojen [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] 1908. Prije administrativnih reformi iz 1867, jedinica se zvala [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Od 1877. granice ovog vilajeta se nisu mijenjale. U istim granicama je Austrougarska formirala svoju provinciju. Bosna i Hercegovina je u tim granicama postojala i kao privremena pokrajina [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] do 1922. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovana je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] u okviru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] u približno istim granicama, s tim što je NRBiH imala samo jedan izlaz na more, u općini [[Neum]], a naseljena mjesta [[Sutorina]] i Kruševice pripale su NR Crnoj Gori. == Administrativne podjele == Sandžaci vilajeta:<ref name="a-ids">[http://tarihvemedeniyet.org/2009/10/bosna-vilayeti/ Bosna Vilayeti | Tarih ve Medeniyet]</ref> # [[Bosanski sandžak]] (kadiluci Sarajevo, [[Visoko u sastavu Osmanskog Carstva|Visoko]], Fojnica, Čajniče, Višegrad, Rogatica i Kladine) # [[Zvornički sandžak]] (kadiluci [[Tuzla]], Maglaj, Gračanica, Gradačac, Brčko, Bijeljina, Zvornik) # [[Banjalučki sandžak]]  # [[Hercegovački sandžak]] (Mostar, kadiluci Foča, Konjic, Ljubuški, Stolac, Trebinje, Bileća, Nikšić i Gacko) # [[Travnički sandžak]] (kadiluci Jajce, Glamoč i Livno) # [[Bihaćki sandžak]] (kadiluci Ključ, Cazin, Krupa, Kostajnica i Prijedor) #[[Novopazarski sandžak]] (do 1877, kada je pripojen [[Kosovski vilajet|Kosovskom vilajetu]]). == Valije == * [[Topal Osman-paša]] * [[Safvet-paša]] * [[Akif Mehmed-paša]] * [[Mehmed Asim-paša]] * [[Mehmed Rašid-paša]] * [[Mustafa Asim-paša]] * [[Derviš Ibrahim-paša]] * [[Ahmed Hamdi-paša]] * [[Reuf-paša]] * [[Ibrahim-paša Pečevija|Ibrahim-paša]] * [[Mehmed Nazif-paša]] == Također pogledajte == * [[Spisak bosanskih sandžak-begova i paša]] * [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] * [[Hercegovački pašaluk]] * [[Novopazarski sandžak]] == Reference == [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1867.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1908.]] [[Kategorija:Vilajeti Osmanskog Carstva u Evropi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Crna Gora u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Hrvatska u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:19. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:20. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1860-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1870-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1880-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1890-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1900-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]] l1z6m83ykpze5jmsw2xt3x1wen4qhv0 Sisačko-moslavačka županija 0 27001 3899927 3875009 2026-06-23T02:27:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Sisačko-moslavačka županija | naselje_vrsta = [[Županije u Hrvatskoj|Županija]] | slika_zastava = Flag of Sisak-Moslavina County.png | slika_grb = Sisak-Moslavina County coat of arms.png | slika_karta = Sisačko-moslavačka županija in Croatia.svg | karta_opis = Geografski položaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Hrvatska}} | sjedište = [[Sisak]] | vođa_titula = Župan | vođa_ime = Ivo Žinić | vođa_partija = [[HDZ]] | površina_ukupno_km2 = 4468 | stanovništvo_ukupno = 139603 | stanovništvo_datum = [[2021.]] | stanovništvo_gustoća_km2 = 31,24 | veb-sajt = }} '''Sisačko-moslavačka županija''' u srednjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sa sjedištem u [[Sisak|Sisku]]. == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Županijska uprava == {{Proširiti sekciju}} == Administrativna podjela == Županija je podijeljena na 7 gradova i 12 općina. * [[Grad|Gradovi]]: {| class="wikitable sortable" |- ! [[Spisak gradova u Hrvatskoj|Grad]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Br. stanovnika]] || [[Spisak naselja u Hrvatskoj|Naselja]] |- | [[Glina (Hrvatska)|Glina]] || [[Datoteka:Glina (grb).gif|70px]] || '''544,10 km²''' || '''7.116''' || [[Balinac (Glina)|Balinac]] {{•}}[[Baturi]] {{•}}[[Bijele Vode (Glina)|Bijele Vode]] {{•}}[[Bišćanovo]] {{•}}[[Bojna (Glina)|Bojna]] {{•}}[[Borovita]] {{•}}[[Brestik]] {{•}}[[Brezovo Polje (Glina)|Brezovo Polje]] {{•}}[[Brnjeuška]] {{•}}[[Brubno]] {{•}}[[Buzeta]] {{•}}[[Dabrina]] {{•}}[[Desni Degoj]] {{•}}[[Dolnjaki]] {{•}}[[Donja Bučica]] {{•}}[[Donja Trstenica]] {{•}}[[Donje Jame]] {{•}}[[Donje Selište]] {{•}}[[Donje Taborište (Glina)|Donje Taborište]] {{•}}[[Donji Klasnić]] {{•}} [[Donji Selkovac]] {{•}}[[Donji Viduševac]] {{•}}[[Dragotina]] {{•}}[[Drenovac Banski]] {{•}}[[Dvorišće (Glina)|Dvorišće]] {{•}}'''[[Glina (Hrvatska)|Glina]]''' {{•}}[[Gornja Bučica]] {{•}}[[Gornje Jame]] {{•}}[[Gornje Selište]] {{•}}[[Gornje Taborište (Glina)|Gornje Taborište]] {{•}}[[Gornji Klasnić]] {{•}}[[Gornji Selkovac]] {{•}}[[Gornji Viduševac]] {{•}}[[Gračanica Šišinečka]] {{•}}[[Hađer]] {{•}}[[Hajtić]] {{•}}[[Ilovačak]] {{•}}[[Joševica]] {{•}}[[Kihalac]] {{•}}[[Kozaperovica]] {{•}}[[Maja (Glina)|Maja]] {{•}}[[Majske Poljane]] {{•}}[[Majski Trtnik]] {{•}}[[Mala Solina]] {{•}}[[Mali Gradac]] {{•}}[[Mali Obljaj]] {{•}}[[Marinbrod]] {{•}}[[Martinovići (Glina)|Martinovići]] {{•}}[[Momčilovića Kosa]] {{•}}[[Novo Selo Glinsko]] {{•}}[[Prekopa (Glina)|Prekopa]] {{•}}[[Prijeka]] {{•}}[[Ravno Rašće]] {{•}}[[Roviška]] {{•}} [[Skela (Glina)|Skela]] {{•}}[[Slatina Pokupska]] {{•}}[[Stankovac]] {{•}}[[Svračica]] {{•}}[[Šaševa]] {{•}}[[Šatornja]] {{•}}[[Šibine]] {{•}}[[Trnovac Glinski]] {{•}}[[Trtnik Glinski]] {{•}}[[Turčenica]] {{•}}[[Velika Solina]] {{•}}[[Veliki Gradac]] {{•}}[[Veliki Obljaj]] {{•}}[[Vlahović]] {{•}}[[Zaloj]] |- | [[Hrvatska Kostajnica]] || [[Datoteka:Hrv. Kostajnicag.gif|70px]] || '''52,60 km²''' || '''1.879''' || [[Čukur]] {{•}}'''[[Hrvatska Kostajnica]]''' {{•}}[[Panjani]] {{•}}[[Rausovac]] {{•}}[[Rosulje (Hrvatska Kostajnica)|Rosulje]] {{•}}[[Selište Kostajničko]] {{•}}[[Utolica]] |- | [[Kutina]] || [[Datoteka:Kutina (grb).gif|70px]] || '''294,30 km²''' || '''19.601''' || [[Banova Jaruga]] {{•}}[[Batina (Kutina)|Batina]] {{•}}[[Brinjani]] {{•}}[[Čaire]] {{•}}[[Gojlo]] {{•}}[[Husain]] {{•}}[[Ilova (Kutina)|Ilova]] {{•}}[[Jamarica]] {{•}}[[Janja Lipa]] {{•}}[[Katoličke Čaire]] {{•}}[[Kletište]] {{•}}[[Krajiška Kutinica]] {{•}}'''[[Kutina]]''' {{•}}[[Kutinica]] {{•}}[[Kutinska Slatina]] {{•}}[[Međurić]] {{•}}[[Mikleuška]] {{•}}[[Mišinka]] {{•}}[[Repušnica (Kutina)|Repušnica]] {{•}}[[Selište (Kutina)|Selište]] {{•}} [[Stupovača]] {{•}}[[Šartovac]] {{•}}[[Zbjegovača]] |- | [[Novska]] || [[Datoteka:Novska (grb).gif|70px]] || '''317,36 km²''' || '''11.137''' || [[Bair]] {{•}}[[Borovac (Novska)|Borovac]] {{•}}[[Brestača]] {{•}}[[Brezovac (Novska)|Brezovac]] {{•}}[[Bročice]] {{•}}[[Jazavica]] {{•}}[[Kozarice]] {{•}}[[Kričke (Novska)|Kričke]] {{•}}[[Lovska]] {{•}}[[Nova Subocka]] {{•}}[[Novi Grabovac]] {{•}}'''[[Novska]]''' {{•}}[[Paklenica (Novska)|Paklenica]] {{•}}[[Plesmo]] {{•}}[[Popovac (Novska)|Popovac]] {{•}}[[Rađenovci]] {{•}}[[Rajčići (Novska)|Rajčići]] {{•}}[[Rajić (Novska)|Rajić]] {{•}}[[Roždanik]] {{•}}[[Sigetac]] {{•}} [[Stara Subocka]] {{•}}[[Stari Grabovac]] {{•}}[[Voćarica]] |- | [[Petrinja]] || [[Datoteka:Grb grada Petrinje.gif|70px]] || '''380,60 km²''' || '''19.950''' || [[Begovići]] {{•}}[[Bijelnik]] {{•}}[[Blinja]] {{•}}[[Brest Pokupski]] {{•}}[[Cepeliš]] {{•}}[[Čuntić]] {{•}}[[Deanovići]] {{•}}[[Dodoši (Petrinja)|Dodoši]] {{•}}[[Donja Bačuga]] {{•}}[[Donja Budičina]] {{•}}[[Donja Mlinoga]] {{•}}[[Donja Pastuša]] {{•}}[[Donje Mokrice]] {{•}}[[Dragotinci (Petrinja)|Dragotinci]] {{•}}[[Dumače]] {{•}}[[Glinska Poljana]] {{•}}[[Gora (Petrinja)|Gora]] {{•}}[[Gornja Bačuga]] {{•}}[[Gornja Mlinoga]] {{•}}[[Gornja Pastuša]] {{•}} [[Gornje Mokrice]] {{•}}[[Graberje]] {{•}}[[Grabovac Banski]] {{•}}[[Hrastovica (Petrinja)|Hrastovica]] {{•}}[[Hrvatski Čuntić]] {{•}}[[Jabukovac (Petrinja)|Jabukovac]] {{•}}[[Jošavica (Petrinja)|Jošavica]] {{•}}[[Klinac]] {{•}}[[Kraljevčani]] {{•}}[[Križ Hrastovački]] {{•}}[[Luščani]] {{•}}[[Mačkovo Selo]] {{•}}[[Mala Gorica (Petrinja)|Mala Gorica]] {{•}}[[Međurače]] {{•}}[[Miočinovići]] {{•}}[[Mošćenica]] {{•}}[[Moštanica (Petrinja)|Moštanica]] {{•}}[[Nebojan]] {{•}}[[Nova Drenčina]] {{•}}[[Novi Farkašić]] {{•}}[[Novo Selište]] {{•}}[[Pecki]] {{•}}[[Petkovac (Petrinja)|Petkovac]] {{•}}'''[[Petrinja]]''' {{•}}[[Prnjavor Čuntićki]] {{•}}[[Sibić]] {{•}}[[Slana (Petrinja)|Slana]] {{•}}[[Srednje Mokrice]] {{•}}[[Strašnik]] {{•}}[[Stražbenica (Petrinja)|Stražbenica]] {{•}}[[Taborište]] {{•}}[[Tremušnjak]] {{•}}[[Veliki Šušnjar]] {{•}}[[Vratečko]] {{•}} [[Župić]] |- | [[Popovača]] || [[Datoteka:Popovača (grb).gif|70px]] || '''216,75 km²''' || '''10.255''' || [[Ciglenica (Popovača)|Ciglenica]] {{•}}[[Donja Gračenica]] {{•}}[[Donja Jelenska]] {{•}}[[Donja Vlahinička]] {{•}}[[Gornja Gračenica]] {{•}}[[Gornja Jelenska]] {{•}}[[Moslavačka Slatina]] {{•}}[[Osekovo]] {{•}}[[Podbrđe (Popovača)|Podbrđe]] {{•}}'''[[Popovača]]''' {{•}}[[Potok (Popovača)|Potok]] {{•}}[[Stružec]] {{•}}[[Voloder (Popovača)|Voloder]] |- | [[Sisak]] || [[Datoteka:Sisak (grb).gif|70px]] || '''422,60 km²''' || '''40.121''' || [[Blinjski Kut]] {{•}}[[Budaševo]] {{•}}[[Bukovsko]] {{•}}[[Crnac (Sisak)|Crnac]] {{•}}[[Čigoč]] {{•}}[[Donje Komarevo]] {{•}}[[Gornje Komarevo]] {{•}}[[Greda (Sisak)|Greda]] {{•}}[[Gušće]] {{•}}[[Hrastelnica]] {{•}}[[Jazvenik (Sisak)|Jazvenik]] {{•}}[[Klobučak]] {{•}}[[Kratečko]] {{•}}[[Letovanci]] {{•}}[[Lonja (Sisak)|Lonja]] {{•}}[[Lukavec Posavski]] {{•}}[[Madžari (Sisak)|Madžari]] {{•}}[[Mužilovčica]] {{•}}[[Novo Pračno]] {{•}}[[Novo Selo (Sisak)|Novo Selo]] {{•}} [[Novo Selo Palanječko]] {{•}}[[Odra Sisačka]] {{•}}[[Palanjek]] {{•}}[[Prelošćica]] {{•}}[[Sela (Sisak)|Sela]] {{•}}'''[[Sisak]]''' {{•}}[[Stara Drenčina]] {{•}}[[Staro Pračno]] {{•}}[[Staro Selo (Sisak)|Staro Selo]] {{•}}[[Stupno]] {{•}}[[Suvoj]] {{•}}[[Topolovac]] {{•}}[[Veliko Svinjičko]] {{•}}[[Vurot]] {{•}}[[Žabno (Sisak)|Žabno]] |- |} * [[Općina|Općine]]: {| class="wikitable sortable" |- ! [[Spisak općina u Hrvatskoj|Općina]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|Br. stanovnika]] || [[Spisak naselja u Hrvatskoj|Naselja]] |- | [[Donji Kukuruzari]] || [[Datoteka:Donji_Kukuruzari_(grb).gif|70px]] || '''113,78 km²''' || '''1.080''' || [[Babina Rijeka (Donji Kukuruzari)|Babina Rijeka]] {{•}}[[Borojevići (Donji Kukuruzari)|Borojevići]] {{•}}[[Donja Velešnja]] {{•}}[[Donji Bjelovac]] {{•}}'''[[Donji Kukuruzari]]''' {{•}}[[Gornja Velešnja]] {{•}}[[Gornji Bjelovac]] {{•}}[[Gornji Kukuruzari]] {{•}}[[Knezovljani]] {{•}}[[Komogovina]] {{•}}[[Kostreši Bjelovački]] {{•}}[[Lovča]] {{•}}[[Mečenčani]] {{•}}[[Prevršac]] {{•}}[[Umetić]] |- | [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] || [[Datoteka:Dvor_(grb).gif|70px]] || '''504,88 km²''' || '''2.996''' || [[Bansko Vrpolje]] {{•}}[[Buinja]] {{•}}[[Buinjski Riječani]] {{•}}[[Čavlovica]] {{•}}[[Ćore]] {{•}}[[Divuša]] {{•}}[[Donja Oraovica]] {{•}}[[Donja Stupnica]] {{•}}[[Donji Dobretin]] {{•}}[[Donji Javoranj]] {{•}}[[Donji Žirovac]] {{•}}[[Draškovac (Dvor)|Draškovac]] {{•}}'''[[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]''' {{•}}[[Gage]] {{•}}[[Glavičani]] {{•}}[[Golubovac Divuški]] {{•}}[[Gorička]] {{•}}[[Gornja Oraovica]] {{•}}[[Gornja Stupnica]] {{•}}[[Gornji Dobretin]] {{•}} [[Gornji Javoranj]] {{•}}[[Gornji Žirovac]] {{•}}[[Grabovica (Dvor)|Grabovica]] {{•}}[[Grmušani]] {{•}}[[Gvozdansko]] {{•}}[[Hrtić]] {{•}}[[Javnica]] {{•}}[[Javornik (Dvor)|Javornik]] {{•}}[[Jovac (Dvor)|Jovac]] {{•}}[[Kepčije]] {{•}}[[Kobiljak]] {{•}}[[Komora (Dvor)|Komora]] {{•}}[[Kosna]] {{•}}[[Kotarani]] {{•}}[[Kozibrod]] {{•}}[[Kuljani (Dvor)|Kuljani]] {{•}}[[Lotine]] {{•}}[[Ljeskovac (Dvor)|Ljeskovac]] {{•}}[[Ljubina (Dvor)|Ljubina]] {{•}}[[Majdan (Dvor)|Majdan]] {{•}}[[Matijevići (Dvor)|Matijevići]] {{•}}[[Ostojići (Dvor)|Ostojići]] {{•}}[[Paukovac]] {{•}}[[Pedalj (Dvor)|Pedalj]] {{•}}[[Rogulje (Dvor)|Rogulje]] {{•}}[[Rudeži]] {{•}}[[Rujevac (Dvor)|Rujevac]] {{•}}[[Sočanica (Dvor)|Sočanica]] {{•}}[[Stanić Polje]] {{•}}[[Struga Banska]] {{•}}[[Šakanlije]] {{•}}[[Šegestin]] {{•}}[[Švrakarica]] {{•}}[[Trgovi]] {{•}} [[Udetin]] {{•}}[[Unčani]] {{•}}[[Vanići]] {{•}}[[Volinja]] {{•}}[[Zakopa]] {{•}}[[Zamlača (Dvor)|Zamlača]] {{•}}[[Zrin]] {{•}}[[Zrinska Draga]] {{•}}[[Zrinski Brđani]] {{•}}[[Zut]] |- | [[Gvozd (Hrvatska)|Gvozd]] || [[Datoteka:Gvozd (grb).gif|70px]] || '''212,40 km²''' || '''2.047''' || [[Blatuša (Gvozd)|Blatuša]] {{•}}[[Bović]] {{•}}[[Brnjavac]] {{•}}[[Crevarska Strana]] {{•}}[[Čremušnica]] {{•}}[[Dugo Selo Lasinjsko]] {{•}}[[Golinja]] {{•}}[[Gornja Čemernica]] {{•}}[[Gornja Trstenica]] {{•}}[[Kirin]] {{•}}[[Kozarac (Gvozd)|Kozarac]] {{•}}[[Ostrožin]] {{•}}[[Pješčanica]] {{•}}[[Podgorje (Gvozd)|Podgorje]] {{•}}[[Slavsko Polje]] {{•}}[[Stipan]] {{•}}[[Šljivovac (Gvozd)|Šljivovac]] {{•}}[[Trepča (Gvozd)|Trepča]] {{•}}'''[[Vrginmost]]''' |- | [[Hrvatska Dubica]] || [[Datoteka:Hrvatska_Dubica_(grb).gif|70px]] || '''131,65 km²''' || '''1.462''' || [[Baćin]] {{•}}[[Cerovljani (Hrvatska Dubica)|Cerovljani]] {{•}}'''[[Hrvatska Dubica]]''' {{•}}[[Slabinja]] {{•}}[[Živaja]] |- | [[Jasenovac]] || [[Datoteka:Jasenovacg.gif|70px]] || '''168,50 km²''' || '''1.559''' || [[Drenov Bok]] {{•}}'''[[Jasenovac]]''' {{•}}[[Košutarica]] {{•}}[[Krapje (Jasenovac)|Krapje]] {{•}}[[Mlaka (Jasenovac)|Mlaka]] {{•}}[[Puska]] {{•}}[[Tanac]] {{•}}[[Trebež (Jasenovac)|Trebež]] {{•}}[[Uštica]] {{•}}[[Višnjica (Jasenovac)|Višnjica]] |- | [[Lekenik]] || [[Datoteka:Lekenik_(grb).gif|70px]] || '''231,20 km²''' || '''5.343''' || [[Brežane Lekeničke]] {{•}}[[Brkiševina]] {{•}}[[Cerje Letovanićko]] {{•}}[[Donji Vukojevac]] {{•}}[[Dužica]] {{•}}[[Gornji Vukojevac]] {{•}}'''[[Lekenik]]''' {{•}}[[Letovanić]] {{•}}[[Palanjek Pokupski]] {{•}}[[Pešćenica]] {{•}}[[Petrovec (Lekenik)|Petrovec]] {{•}}[[Pokupsko Vratečko]] {{•}}[[Poljana Lekenička]] {{•}}[[Stari Brod (Lekenik)|Stari Brod]] {{•}}[[Stari Farkašić]] {{•}}[[Šišinec]] {{•}}[[Vrh Letovanićki]] {{•}}[[Žažina]] |- | [[Lipovljani]] || [[Datoteka:Lipovljani_(grb).gif|70px]] || '''114,40 km²''' || '''2.807''' || [[Kraljeva Velika]] {{•}}[[Krivaj (Lipovljani)|Krivaj]] {{•}}'''[[Lipovljani]]''' {{•}}[[Piljenice]] |- | [[Majur (Hrvatska)|Majur]] || [[Datoteka:Majur_(grb).gif|70px]] || '''66,72 km²''' || '''760''' || [[Gornja Meminska]] {{•}}[[Gornji Hrastovac]] {{•}}[[Graboštani]] {{•}}[[Kostrići]] {{•}}'''[[Majur (Hrvatska)|Majur]]''' {{•}}[[Malo Krčevo]] {{•}}[[Mračaj (Majur)|Mračaj]] {{•}}[[Srednja Meminska]] {{•}}[[Stubalj]] {{•}}[[Svinica]] {{•}}[[Veliko Krčevo]] |- | [[Martinska Ves (Hrvatska)|Martinska Ves]] || [[Datoteka:Martinska Vesg.gif|70px]] || '''124,70 km²''' || '''2.861''' || [[Bok Palanječki]] {{•}}[[Desni Dubrovčak]] {{•}}[[Desno Trebarjevo]] {{•}}[[Desno Željezno]] {{•}}[[Jezero Posavsko]] {{•}}[[Lijeva Luka]] {{•}}[[Lijevo Trebarjevo]] {{•}}[[Lijevo Željezno]] {{•}}[[Ljubljanica (Martinska Ves)|Ljubljanica]] {{•}}[[Mahovo]] {{•}}'''[[Martinska Ves (Hrvatska)|Martinska Ves]]''' {{•}}[[Setuš]] {{•}}[[Strelečko]] {{•}}[[Tišina Erdedska]] {{•}}[[Tišina Kaptolska]] {{•}}[[Žirčica]] |- | [[Sunja]] || [[Datoteka:Sunja_(grb).gif|70px]] || '''288,25 km²''' || '''4.124''' || [[Bestrma]] {{•}}[[Bistrač]] {{•}}[[Blinjska Greda]] {{•}}[[Bobovac (Sunja)|Bobovac]] {{•}}[[Brđani Cesta]] {{•}}[[Brđani Kosa]] {{•}}[[Crkveni Bok]] {{•}}[[Čapljani]] {{•}}[[Četvrtkovac]] {{•}}[[Donja Letina]] {{•}}[[Donji Hrastovac]] {{•}}[[Drljača]] {{•}}[[Gornja Letina]] {{•}}[[Gradusa Posavska]] {{•}}[[Greda Sunjska]] {{•}}[[Ivanjski Bok]] {{•}}[[Jasenovčani]] {{•}}[[Kinjačka]] {{•}}[[Kladari (Sunja)|Kladari]] {{•}}[[Kostreši Šaški]] {{•}} [[Krivaj Sunjski]] {{•}}[[Mala Gradusa]] {{•}}[[Mala Paukova]] {{•}}[[Novoselci (Sunja)|Novoselci]] {{•}}[[Papići]] {{•}}[[Petrinjci]] {{•}}[[Pobrđani (Sunja)|Pobrđani]] {{•}}[[Radonja Luka]] {{•}}[[Selišće Sunjsko]] {{•}}[[Sjeverovac]] {{•}}[[Slovinci]] {{•}}[[Staza]] {{•}}[[Strmen]] {{•}}'''[[Sunja]]''' {{•}}[[Šaš (Sunja)|Šaš]] {{•}}[[Timarci]] {{•}}[[Vedro Polje (Sunja)|Vedro Polje]] {{•}}[[Velika Gradusa]] {{•}}[[Vukoševac]] {{•}}[[Žreme]] |- | [[Topusko]] || [[Datoteka:Topusko (grb).gif|70px]] || '''198,30 km²''' || '''2.222''' || [[Batinova Kosa]] {{•}}[[Bukovica (Topusko)|Bukovica]] {{•}}[[Crni Potok (Topusko)|Crni Potok]] {{•}}[[Donja Čemernica]] {{•}}[[Gređani (Topusko)|Gređani]] {{•}}[[Hrvatsko Selo]] {{•}}[[Katinovac]] {{•}}[[Mala Vranovina]] {{•}}[[Malička]] {{•}}[[Pecka (Topusko)|Pecka]] {{•}}[[Perna (Topusko)|Perna]] {{•}}[[Ponikvari]] {{•}}[[Staro Selo Topusko]] {{•}}'''[[Topusko]]''' {{•}}[[Velika Vranovina]] {{•}}[[Vorkapić]] |- | [[Velika Ludina]] || [[Datoteka:Velika_Ludina_(grb).gif|70px]] || '''103,60 km²''' || '''2.283''' || [[Gornja Vlahinička]] {{•}}[[Grabričina]] {{•}}[[Grabrov Potok]] {{•}}[[Katoličko Selišće]] {{•}}[[Kompator]] {{•}}[[Ludinica]] {{•}}[[Mala Ludina]] {{•}}[[Mustafina Klada]] {{•}}[[Okoli]] {{•}}[[Ruškovica]] {{•}}'''[[Velika Ludina]]''' {{•}}[[Vidrenjak]] |- |} {| class="prettytable" width=800px |colspan=2| {{Lokacijska karta+|Sisačko-moslavačka županija|width=800 |float=center |caption=Položaj gradskih ([[Datoteka:Red pog.svg|8px]]) i općinskih sjedišta ([[Datoteka:Blue pog.svg|8px]]) na karti Sisačko-moslavačke županije |places= {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.338|long=16.090|label='''[[Glina (Hrvatska)|Glina]]'''}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.228|long=16.539|label='''[[Hrvatska Kostajnica]]'''}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.479|long=16.776|label='''[[Kutina]]'''}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.339|long=16.978|label='''[[Novska]]'''}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.442|long=16.276|label='''[[Petrinja]]'''}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.571|long=16.627|label='''[[Popovača]]'''}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.485|long=16.373|label='''[[Sisak|SISAK]]'''}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.266|long=16.481| mark= Blue pog.svg|position=left|label=[[Donji Kukuruzari]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.070|long=16.377| mark= Blue pog.svg|label=[[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.353|long=15.865| mark= Blue pog.svg|position=left|label=[[Gvozd (Hrvatska)|Gvozd]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.189|long=16.798| mark= Blue pog.svg|label=[[Hrvatska Dubica]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.270|long=16.911| mark= Blue pog.svg|label=[[Jasenovac]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.585|long=16.210| mark= Blue pog.svg|label=[[Lekenik]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.398|long=16.894| mark= Blue pog.svg|label=[[Lipovljani]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.255|long=16.530| mark= Blue pog.svg|label=[[Majur (Hrvatska)|Majur]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.583|long=16.379| mark= Blue pog.svg|label=[[Martinska Ves (Hrvatska)|Martinska Ves]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.368|long=16.567| mark= Blue pog.svg|label=[[Sunja]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.296|long=15.975| mark= Blue pog.svg|label=[[Topusko]]}} {{Lokacijska karta~|Sisačko-moslavačka županija|lat=45.606|long=16.589| mark= Blue pog.svg|label=[[Velika Ludina]]}} }} |} == Geografija == Sisačko-moslavačka županija ima površinu od 4.463 km<sup>2</sup>, te je po površini među najvećim županijama u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] i zauzima oko 7,9% kopnene teritorije Republike Hrvatske. Sisačko-moslavačka županija graniči sa pet županija, a na jugu graniči sa susjednom državom [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. '''Granične županije su:''' * [[Karlovačka županija]] (zapad) * [[Zagrebačka županija]] (sjever) * [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] (sjever, sjevero-istok) * [[Požeško-slavonska županija]] (istok) * [[Brodsko-posavska županija]] (jugo-istok) == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 168.292 || 182.656 || 186.059 || 215.675 || 235.514 || 256.207 || 248.953 || 268.287 || 234.953 || 247.482 || 255.635 || 258.643 || 255.292 || 251.332 || 185.387 || 172.439 || 139.603 |- |} [[Datoteka:Sisak-Moslavina County Population Pyramid Census 2011 HRV.png|thumb|300px|Starosna piramida Sisačko-moslavačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.]] == Privreda == Centralnu Hrvatsku, kojoj pripada i prostor Sisačko - moslavačke županije određuje najveća gustoća [[Industrija|industrijske]] izgrađenosti, zaposlenosti i proizvodnje, čiju osnovu čini industrijalizirani trougao [[Zagreb]] - [[Karlovac]] - [[Sisak]] na koji se nadovezuje nekoliko manjih industrijskih sistema i pojedinih industrijskih središta. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sisak-Moslavina County}} * [http://www.smz.hr/ Službena stranica županije] * [http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-sk.html O zastavi i grbu] * [http://www.hr/hrvatska/zupanije/sisacko Ukratko u županiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061001221038/http://www.hr/hrvatska/zupanije/sisacko |date=1. 10. 2006 }} * [http://wmd.hr/sisacko-moslavacka/ Poslovne zone u Sisačko-moslavačkoj županiji]{{Mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20070929103325/http://www.croatia.hr/Hrvatski/TurizamPlus/Aktivnost.aspx?idActivity=3&idOrder=14 Turizam županije] {{Županije u Hrvatskoj}} {{Gradovi i općine u Sisačko-moslavačkoj županiji}} [[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Sisačko-moslavačka županija]] 0ypx6u780q2bytn1m3lztzi7ip1ll06 So 0 27517 3899941 3842631 2026-06-23T05:21:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899941 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|So (višeznačnica)}} [[Datoteka:Table salt with salt shaker V1.jpg|thumb|So i slanik]] '''So''', također poznata kao kamena so (halit), je kristalni [[mineral]] koji se sastoji prvenstveno od [[natrij-hlorid]]a ('''NaCl'''), [[Hemijski spoj|hemijskog spoja]] koji pripada većoj klasi [[Ionska veza|ionskih]] soli. Kada se koristi u hrani, posebno u granuliranom obliku, formalnije se naziva ''kuhinjska so''. U obliku prirodnog kristalnog minerala, so je poznata i kao kamena so ili [[halit]]. So je neophodna za život uopšte (kao izvor esencijalnih prehrambenih minerala natrija i hlora), a slanost je jedan od osnovnih ljudskih ukusa. So je jedan od najstarijih i najprisutnijih [[začin]]a za hranu, a poznato je da ujednačeno poboljšava percepciju okusa hrane, uključujući i inače neukusnu hranu.<ref>{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK50958/ |title=Strategies to Reduce Sodium Intake in the United States|section=3 — Taste and Flavor Roles of Sodium in Foods: A Unique Challenge to Reducing Sodium Intake |author=Institute of Medicine (US) Committee on Strategies to Reduce Sodium Intake |editor1=Jane E. Henney |editor2=Christine L. Taylor |editor3=Caitlin S. Boon |isbn=978-0-309-14806-1 |publication-date=2010 |publisher=National Academies Press |location=Washington, DC |accessdate=29. 10. 2022 |archive-date=9. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210509080305/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK50958/ |url-status=live}}</ref> [[Soljenje]], [[salamiranje]] i [[kiseljenje]] su drevne i važne metode [[Konzervisanje|očuvanja hrane]]. Hlorid i natrij ioni, dvije glavne komponente soli, potrebne su svim poznatim živim bićima u malim količinama. So je uključena u regulisanju sadržaja vode (ravnoteže tečnosti) organizma. Sam ion natrija se koristi za električne signalizacije u nervnom sistemu. Zbog svoje važnosti za opstanak, so često se smatrala vrijedna roba tokom ljudske historije. Međutim, kako je konzumacija soli porasla tokom savremenog doba, naučnici su postali svjesni zdravstvenih rizika povezanih s visokim unosom soli, uključujući i visokog krvnog pritiska u osjetljivih pojedinaca. Zbog toga, neke zdravstvene vlasti preporučili su ograničenja jestivog natrija, iako drugi navode da je rizik minimalan za tipične zapadne ishrane. Odjel za zdravstvo i socijalne usluge [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] preporučuje da pojedinci ne konzumiraju više od 1500 do 2300&nbsp;mg natrija (3750–5750&nbsp;mg soli) po danu, u zavisnosti od starosti. Neki od najranijih dokaza o preradi soli datiraju iz oko 6000. godine p. n. e, kada su ljudi koji su živjeli na području današnje [[Rumunija|Rumunije]] kuhali izvorsku vodu da bi izvukli soli; solana u Kini datira otprilike iz istog perioda.<ref>{{cite book |url=https://adams.marmot.org/Record/.b35134185 |title=Salt: a world history |access-date=24. 12. 2024 |archive-date=6. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250906201628/https://adams.marmot.org/Record/.b35134185 |url-status=dead }}</ref> So su cijenili stari [[Hebreji]], [[Grci]], [[Rimljani]], [[Bizantinci]], [[Hetiti]], [[Egipćani]] i [[Indijci]]. So je postala važan predmet trgovine i prevozila se čamcima preko [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], posebno izgrađenim putevima soli, i preko [[Sahara|Sahare]] na karavanama deva. Nestašica i univerzalna potreba za solju naveli su nacije da ratuju oko nje i koriste je za povećanje poreskih prihoda. So se koristi u vjerskim obredima i ima drugi kulturni i tradicionalni značaj. So se prerađuje iz rudnika soli, te isparavanjem morske vode (morske soli) i mineralima bogate izvorske vode u plitkim bazenima. Najveća pojedinačna upotreba soli (natrij-hlorid) je kao sirovina za proizvodnju hemikalija.{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} Koristi se za proizvodnju [[natrij-hidroksid]]a i [[hlor]]a, te u proizvodnji proizvoda kao što su [[polivinil-hlorid]], [[plastika]] i papirne pulpe. Od godišnje globalne proizvodnje od oko tristo miliona tona, samo mali procenat se koristi za ljudsku ishranu. Ostale namjene uključuju procese kondicioniranja vode, autoputeve za odleđivanje i poljoprivrednu upotrebu. Jestiva so se prodaje u oblicima kao što su morska i kuhinjska so, od kojih potonja obično sadrži sredstvo protiv zgrušavanja i može biti jodirana kako bi se spriječio nedostatak joda. Pored upotrebe u kuhanju i za stolom, so je prisutna u mnogim prerađenim namirnicama. Natrij je [[Minerali (nutrijenti)|esencijalni element]] za ljudsko zdravlje zbog svoje uloge [[elektrolit]]a i [[Osmoza|osmoze]].<ref name=USDA2015>{{cite book |title=Scientific Report of the 2015 Dietary Guidelines Advisory Committee |date=2015 |publisher=US Department of Agriculture |page=7 |url=http://www.health.gov/dietaryguidelines/2015-scientific-report/PDFs/Scientific-Report-of-the-2015-Dietary-Guidelines-Advisory-Committee.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160418002033/http://health.gov/dietaryguidelines/2015-scientific-report/PDFs/Scientific-Report-of-the-2015-Dietary-Guidelines-Advisory-Committee.pdf |archive-date=18. 4. 2016 |df=dmy-all}}</ref><ref name="IOM2013">{{cite book |url=http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=18311 |title=Sodium intake in populations: assessment of evidence |year=2013 |publisher=Institute of Medicine of the National Academies |editor-first1=Brian L. |editor-last1=Strom |editor-first2=Ann L. |editor-last2=Yaktine |editor-first3=Maria |editor-last3=Oria |access-date=17. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019135047/http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=18311 |archive-date=19. 10. 2013 |df=dmy-all |doi=10.17226/18311 |pmid=24851297 |isbn=978-0-309-28295-6 |author1=Committee on the Consequences of Sodium Reduction in Populations |last2=Food Nutrition |first2=Board |author3=Board on Population Health Public Health Practice |last4=Institute Of |first4=Medicine |last5=Strom |first5=B. L. |last6=Yaktine |first6=A. L. |last7=Oria |first7=M.}}<ref name=CDC>{{cite web |url=https://www.cdc.gov/salt/ |title=Most Americans should consume less sodium |work=Salt |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |access-date=17. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019175037/http://www.cdc.gov/salt/ |archive-date=19. 10. 2013 |df=dmy-all}}</ref> Međutim, prekomjerna konzumacija soli povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti kao što je [[hipertenzija]]. Takvi zdravstveni efekti soli su dugo proučavani. U skladu s tim, brojna svjetska zdravstvena udruženja i stručnjaci u razvijenim zemljama preporučuju smanjenje potrošnje popularne slane hrane.<ref name=CDC>{{cite web |url=https://www.cdc.gov/salt/ |title=Most Americans should consume less sodium |work=Salt |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |access-date=17. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131019175037/http://www.cdc.gov/salt/ |archive-date=19. 10. 2013 |df=dmy-all}}</ref><ref name="efsa">{{cite web |url=http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/050622 |title=EFSA provides advice on adverse effects of sodium |publisher=European Food Safety Authority |date=22. 6. 2005 |access-date=9. 6. 2016 |archive-date=4. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804134312/http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/050622 |url-status=live }}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] preporučuje da odrasli konzumiraju manje od 2.000&nbsp;mg natrij, što je ekvivalentno 5 grama soli, dnevno.<ref>{{Cite web |title=WHO issues new guidance on dietary salt and potassium |url=https://www.who.int/mediacentre/news/notes/2013/salt_potassium_20130131/en/ |date=31. 1. 2013 |publisher=[[World Health Organization|WHO]] |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160720052736/http://www.who.int/mediacentre/news/notes/2013/salt_potassium_20130131/en/ |archive-date=20. 7. 2016 |df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite journal |title=Europe PMC |url=https://europepmc.org/article/med/22465720 |access-date=7. 6. 2021 |journal=Presse Médicale |year=2012 |pmid=22465720 |last1=Delahaye |first1=F. |volume=41 |issue=6 Pt 1 |pages=644–649 |doi=10.1016/j.lpm.2012.02.035 |archive-date=7. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210607031645/https://europepmc.org/article/med/22465720 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> == Fizička svojstva == [[File:Single grain of table salt (electron micrograph).jpg|thumb|[[Skenirajući elektronski mikroskop|SEM]] slika zrna kuhinjske soli]] So je uglavnom [[natrij-hlorid]] (NaCl). Morska so i iskopana so mogu sadržati elemente u tragovima. Iskopana so se često rafinira. Kristali soli su prozirni i kubičnog oblika; obično izgledaju bijele, ali im nečistoće mogu dati plavu ili ljubičastu nijansu. Kada se rastvori u vodi, natrij-hlorid se razdvaja na Na<sup>+</sup> i Cl<sup>−</sup> jone, a rastvorljivost je 359 grama po litru.<ref>{{cite encyclopedia |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/519712/salt-NaCl |title=Salt (NaCl) |last1=Wood |first1=Frank Osborne |last2=Ralston |first2=Robert H. |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=16. 10. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150502184136/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/519712/salt-NaCl |archive-date=2. 5. 2015 |df=dmy-all}}</ref> Iz hladnih otopina so kristalizira kao dihidrat NaCl·2H<sub>2</sub>O. Rastvori natrij-hlorida imaju veoma različita svojstva od onih čiste vode; tačka smrzavanja je -21,12&nbsp;°C, a tačka ključanja zasićenog rastvora soli je oko 108,7&nbsp;°C.{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} == Jestiva so == [[File:Comparison of Table Salt with Kitchen Salt.png|thumb|Poređenje stolmne soli i kuhinjske soli. Prikazuje tipičnu slanicu i posudu sa solju ispred svake na crnoj pozadini.]] So je neophodna za zdravlje ljudi i drugih životinja i jedna je od pet osnovnih senzacija [[okus]]a.<ref>{{cite web |url=http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/T/Taste.html |title=The sense of taste |date=16. 3. 2013 |access-date=16. 10. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408080806/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/T/Taste.html |archive-date=8. 4. 2016 |df=dmy-all}}</ref> So se koristi u mnogim kuhinjama, a često se nalazi u solnicama na stolovima za jelo za ličnu upotrebu u hrani. So je također sastojak mnogih proizvedenih prehrambenih proizvoda. Kuhinjska so je rafinirana so koja sadrži oko 97 do 99 posto [[natrij-hlorid]]a.<ref>{{cite web |title=Tesco Table Salt 750g |url=http://www.tesco.com/superstore/xpi/8/xpi50042778.htm |publisher=Tesco |access-date=5. 12. 2010 |quote=Nutritional analysis provided with Tesco Table Salt states 38.9&nbsp;percent sodium by weight which equals 97.3&nbsp;percent sodium chloride |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090511004300/http://www.tesco.com/superstore/xpi/8/xpi50042778.htm |archive-date=11. 5. 2009 |df=dmy-all}}</ref><ref>[http://www.wasalt.com.au/Table.html Table Salt] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20070805064907/http://www.wasalt.com.au/Table.html |date=5. 8. 2007 }}. Wasalt.com.au. Retrieved 7 July 2011.</ref><ref>[http://www.codexalimentarius.net/download/standards/3/CXS_150e.pdf The international Codex Alimentarius Standard for Food Grade Salt] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20120314012629/http://www.codexalimentarius.net/download/standards/3/CXS_150e.pdf |date=14. 3. 2012 }}. (PDF). Retrieved 7 July 2011.</ref> Obično se dodaju agensi protiv zgrušavanja kao što su [[natrij-aluminosilikat|natrij aluminosilikat]] ili [[magnezij-karbonat]] kako bi se omogućio slobodan tok. Jodirana so, koja sadrži [[kalij-jodid]], široko je dostupna. Neki ljudi stavljaju sredstvo za sušenje, kao što je nekoliko zrna nekuhane riže<ref>{{cite web |url=http://www.newton.dep.anl.gov/askasci/gen01/gen01420.htm |title=Rice in Salt Shakers |publisher=Ask a Scientist |access-date=29. 7. 2008 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110314162037/http://www.newton.dep.anl.gov/askasci/gen01/gen01420.htm |archive-date=14. 3. 2011 |df=dmy-all}}</ref> ili slani kreker, u svoje solnice da apsorbuju dodatnu [[Vlaga|vlagu]] i pomognu u razbijanju grudvica soli koje bi se inače mogle formirati.<ref>{{cite web |url=http://ww3.komotv.com/story/1454284/food-freshness?redirected=true |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820105950/http://ww3.komotv.com/story/1454284/food-freshness?redirected=true |archive-date=20. 8. 2011 |title=Food Freshness |publisher=KOMO News |access-date=8. 7. 2011}}</ref> === Ojačana kuhinjska so === Neke kuhinjske soli koje se prodaju za konzumaciju sadrže aditive koji rješavaju niz zdravstvenih problema, posebno u zemljama u razvoju. Vrste i količine aditiva razlikuju se od zemlje do zemlje. Jod je važan [[mikronutrijent]] za ljude, a nedostatak ovog elementa može uzrokovati smanjenu proizvodnju [[Levotiroksin|tiroksina]] (hipotireoza) i povećanje štitaste žlijezde (guša) kod odraslih ili [[kretenizam]] kod djece.{{sfnp|Vaidya|Chakera|Pearce|2011}} Jodirana so se koristi za ispravljanje ovih stanja od 1924.{{sfnp|Markel|1987}} i sastoji se od kuhinjske soli pomiješane sa malom količinom [[kalij-jodid]]a, [[natrij-jodid]]a ili [[natrij-jodat]]a. Može se dodati mala količina dekstroze da stabilizuje jod.<ref>{{cite web |url=http://extension.psu.edu/food-safety/food-preservation/faq/canning-and-pickling-salt |title=Canning and Pickling salt |publisher=Penn State University |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130407164426/http://extension.psu.edu/food-safety/food-preservation/faq/canning-and-pickling-salt |archive-date=7. 4. 2013 |df=dmy-all}}; {{cite web |url=http://www.mortonsalt.com/faqs/food-salt-faqs |publisher=Morton Salt |title=FAQs |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140927063741/http://www.mortonsalt.com/faqs/food-salt-faqs |archive-date=27. 9. 2014 |df=dmy-all}}</ref> Nedostatak joda pogađa oko dvije milijarde ljudi širom svijeta i vodeći je uzrok intelektualnih poteškoća koji se može spriječiti.<ref name="mcneil">{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2006/12/16/health/16iodine.html |title=In Raising the World's I.Q., the Secret's in the Salt |last=McNeil |first=Donald G. Jr |date=16. 12. 2006 |work=[[The New York Times]] |access-date=4. 12. 2008 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20081209044238/http://www.nytimes.com/2006/12/16/health/16iodine.html |archive-date=9. 12. 2008 |df=dmy-all}}</ref> Jodirana kuhinjska so značajno je smanjila poremećaje nedostatka joda u zemljama u kojima se koristi.<ref>{{cite web |title=Iodized salt |url=http://www.saltinstitute.org/Uses-benefits/Salt-in-Food/Essential-nutrient/Iodized-salt |publisher=Salt Institute |access-date=5. 12. 2010 |year=2009 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130214101408/http://www.saltinstitute.org/Uses-benefits/Salt-in-Food/Essential-nutrient/Iodized-salt |archive-date=14. 2. 2013 |df=dmy-all}}</ref> Količina joda i specifičnog spoja joda koji se dodaje soli varira. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Uprava za hranu i lijekove (SAD)|Uprava za hranu i lijekove]] (FDA) preporučuje 150 mikrograma joda dnevno i za muškarce i za žene.<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=21 Code of Federal Regulations 101.9 (c)(8)(iv) |url=https://www.accessdata.fda.gov/scripts/cdrh/cfdocs/cfcfr/cfrsearch.cfm?fr=101.9 |access-date=30. 1. 2021 |website=www.accessdata.fda.gov |archive-date=4. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210304132252/https://www.accessdata.fda.gov/scrIpts/cdrh/cfdocs/cfcfr/CFRSearch.cfm?fr=101.9 |url-status=live }}</ref> Jodirana so u SAD sadrži 46-77 ppm (dijelova na milion), dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] preporučeni sadržaj joda u jodiranoj soli 10-22 ppm.<ref>{{cite web |title=Discussion Paper on the setting of maximum and minimum amounts for vitamins and minerals in foodstuffs |url=http://ec.europa.eu/food/food/labellingnutrition/supplements/documents/akj_en.pdf |publisher=Directorate-General Health & Consumers |access-date=5. 12. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103050102/http://ec.europa.eu/food/food/labellingnutrition/supplements/documents/akj_en.pdf |archive-date=3. 11. 2012 |df=dmy-all}}</ref> [[Natrij-ferocijanid]], žuti prusijat sode, ponekad se dodaje soli kao sredstvo protiv zgrušavanja.<ref name="api.parliament.uk"/> Takvi agensi protiv zgrušavanja dodaju su od najmanje 1911. kada je [[magnezij-karbonat]] prvi put dodan soli da bi ona mogla slobodnije teći.<ref>{{cite web |title=Morton Salt FAQ |url=http://www.mortonsalt.com/faqs/general-company-faqs#q3 |access-date=12. 5. 2007 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119105846/http://www.mortonsalt.com/faqs/general-company-faqs#q3 |archive-date=19. 1. 2012 |df=dmy-all}}</ref> Komitet za toksičnost 1988. utvrdio je da je sigurnost natrij-ferocijanida kao aditiva za hranu privremeno prihvatljiva.<ref name="api.parliament.uk">[https://api.parliament.uk/historic-hansard/written-answers/1993/may/05/table-salt Discussions of the safety of sodium hexaferrocyanate in table salt] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20160304090336/http://hansard.millbanksystems.com/written_answers/1993/may/05/table-salt |date=4. 3. 2016 }}. api.parliament.uk (5 May 1993). Retrieved 7 July 2011.</ref> Drugi agensi protiv zgrušavanja koji se ponekad koriste uključuju [[trikalcij-fosfat]], [[Kalcij-karbonat|kalcij]] ili [[Magnezij-karbonat]]e, soli [[Masne kiseline|masnih kiselina]] ([[Kisela so|kisele soli]]), [[magnezij-oksid]], [[silicij-dioksid]], [[kalcij-silikat]], [[natrij-aluminosilikat]] i [[kalcij-aluminosilikat]]. I [[Evropska unija]] i Uprava za hranu i lijekove Sjedinjenih Država dozvolile su upotrebu aluminija u posljednja dva spoja.<ref>{{cite web |first1=Wilella Daniels |last1=Burgess |first2=April C. |last2=Mason |url=http://www.ces.purdue.edu/extmedia/HE/HE-625.html |title=What Are All Those Chemicals in My Food? |publisher=School of Consumer and Family Sciences, Purdue University |access-date=27. 2. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060211210829/http://www.ces.purdue.edu/extmedia/HE/HE-625.html |archive-date=11. 2. 2006 |df=dmy-all}}</ref> U "dvostruko ojačanu so" dodaju se i jodidne i željezne soli. Ovo posljednje ublažava [[Anemija|anemiju]] zbog nedostatka željeza, koja ometa mentalni razvoj otprilike 40% novorođenčadi u zemljama u razvoju. Tipičan izvor željeza je željezni fumarat.{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} Drugi dodatak, posebno važan za trudnice, je [[folna kiselina]] (vitamin B9), koja kuhinjskoj soli daje žutu boju. Folna kiselina pomaže u prevenciji [[Poremećaji embrionalnog razvoja kičmene moždine|defekata neuralne cijevi]] i anemije, koji pogađaju mlade majke, posebno u zemljama u razvoju.{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} Nedostatak [[fluorid]]a u ishrani je uzrok znatno povećane incidencije zubnog [[karijes]]a.{{sfnp|Selwitz|Ismail|Pitts|2007}} Fluoridne soli mogu se dodati kuhinjskoj soli s ciljem smanjenja karijesa, posebno u zemljama koje nisu imale koristi od fluoriranih pasta za zube i fluorirane vode. Praksa je češća u nekim evropskim zemljama u kojima se ne provodi fluorizacija vode. U [[Francuska|Francuskoj]], 35% prodane kuhinjske soli sadrži dodani [[natrij-fluorid]].{{sfnp|Westphal|Kristen|Wegener|Ambatiello|2010}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === {{Refbegin |40em|indent=yes}} * {{Cite book |last=Barber |first=Elizabeth Wayland |year=1999 |title=The Mummies of Ürümchi |url=https://archive.org/details/mummiesofurumchi0000barb |location=New York |publisher=W.W. Norton & Co |isbn=0-393-32019-7 |oclc=48426519}} * {{Cite book |last=Dalton |first=Dennis |title=Mahatma Gandhi: Selected Political Writings |publisher=Hackett Publishing Company |isbn=0-87220-330-1 |year=1996 |pages=71–73 |chapter=Introduction to ''Civil Disobedience'' |url=https://books.google.com/books?id=Er59fRsspgoC |access-date=27. 6. 2015 |archive-date=10. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810152615/https://books.google.com/books?id=Er59fRsspgoC |url-status=live }} * {{cite report |title=Salt |first=Dennis S. |last=Kostick |publisher=US Geological Survey |date=2011 |url=https://d9-wret.s3.us-west-2.amazonaws.com/assets/palladium/production/mineral-pubs/salt/myb1-2011-salt.pdf |access-date=23. 3. 2024 |archive-date=10. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231110113818/http://d9-wret.s3.us-west-2.amazonaws.com/assets/palladium/production/mineral-pubs/salt/myb1-2011-salt.pdf |url-status=live }} * {{Cite book |last=Kurlansky |first=Mark |year=2002 |title=Salt: A World History |url=https://archive.org/details/isbn_9780965033503 |location=New York |publisher=Walker & Co |isbn=0-8027-1373-4 |oclc=48573453}} *{{cite book |last=Livingston |first=James V. |title=Agriculture and soil pollution: new research |publisher=Nova Publishers |year=2005 |isbn=1-59454-310-0 |url=https://books.google.com/books?id=W6ToDne5AsMC&pg=PA45 |access-date=27. 6. 2015 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906112001/https://books.google.com/books?id=W6ToDne5AsMC&pg=PA45 |url-status=live }} * {{cite journal |last=Markel |first=Howard |date=1987 |title='When it rains, it pours':Endemic Goiter, Iodized Salt and David Murray Cowie, MD.|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_1987-02_77_2/page/218 |journal= American Journal of Public Health |volume=77 |issue=2 |pages=219–229|doi=10.2105/AJPH.77.2.219 |pmid=3541654 |pmc=1646845 }} * {{cite book |last=McGee |first=Harold |title=On Food and Cooking |publisher=Scribner |edition=2nd |year=2004 |isbn=9781416556374 |url=https://books.google.com/books?id=bKVCtH4AjwgC |access-date=27. 6. 2015 |archive-date=25. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201225060412/https://books.google.com/books?id=bKVCtH4AjwgC |url-status=live }} * {{cite journal |journal=Deep Sea Research Part I: Oceanographic Research Papers |publisher=Elsevier |volume=55 |issue=1 |date=januar 2008 |pages=50–72 |title=The composition of Standard Seawater and the definition of the Reference-Composition Salinity Scale |first1=Frank J. |last1=Millero |first2=Rainer |last2=Feistel |first3=Daniel |last3=Wright |first4=Trevor J. |last4=McDougall |doi=10.1016/j.dsr.2007.10.001|bibcode=2008DSRI...55...50M }} * {{cite journal |last=Schmeda-Hirschmann |first=Guillermo |title=Tree ash as an Ayoreo salt source in the Paraguayan Chaco. |journal=Economic Botany |volume=48 |pages=159–162 |date=1994 |issue=2 |doi=10.1007/BF02908207|bibcode=1994EcBot..48..159S }} * {{cite journal |journal=The Lancet |title=Dental caries |first1=Robert H |last1=Selwitz |first2=Amid I |last2=Ismail |first3=Nigel B |last3=Pitts | pmid= 17208642 |doi=10.1016/S0140-6736(07)60031-2 |date=6. 1. 2007|volume=369 |issue=9555 |pages=51–59 }} * {{cite book |last1=Shahidi |first1=Fereidoon |last2=Shi |first2=John |last3=Ho |first3=Chi-Tang |title=Asian functional foods |publisher=CRC Press |location=Boca Raton |year=2005 |isbn=0-8247-5855-2}} * {{cite journal |title=The earliest salt production in the world: An early Neolithic exploitation in Poiana Slatinei-Lunca, Romania |journal=Antiquity |volume=79 |number=306 |date=decembar 2005 |url=https://www.researchgate.net/publication/281419381 |first1=Olivier |last1=Weller |first2=Gheorghe |last2=Dumitroaia }} * {{cite conference |last1=Weller |first1=Olivier |last2=Brigand |first2=Robin |last3=Nuninger |first3=Laure |title=Spatial Analysis of Salt Springs Exploitation in Moldavian Pre-Carpatic Prehistory (Romania) |conference=Archædyn |date=juni 2008 |url=http://hal.archives-ouvertes.fr/docs/01/06/64/23/PDF/Weller_Brigand_Archaedyn_Dijon_2008.pdf }} (''[[Preprint]]'') * {{cite encyclopedia |encyclopedia=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry |doi=10.1002/14356007.a24_317.pub4 |first1=Gisbert |last1=Westphal |first2=Gerhard |last2=Kristen |first3=Wilhelm |last3=Wegener |first4=Peter |last4=Ambatiello |title=Sodium Chloride |date=januar 2010 |isbn=978-3527306732}} * {{cite journal |title=Treatment for primary hypothyroidism: current approaches and future possibilities. |doi=10.2147/DDDT.S12894 |first2=Ali J |last2= Chakera |first3=Simon HS |last3=Pearce |first1=Bijay |last1=Vaidya |date=2011 |journal=Drug Design, Development and Therapy |volume=6|pages=1–11 |doi-access=free |pmid=22291465 |pmc=3267517 }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * http://www.iccidd.org/index.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103165136/http://www.iccidd.org/index.php |date=3. 11. 2011 }} * https://web.archive.org/web/20121022153818/http://www.saltinstitute.org/ {{Normativna kontrola}} {{Začini}} {{stub-kulin}} [[Kategorija:Začini]] [[Kategorija:Hemijski spojevi]] [[Kategorija:Prehrambeni aditivi]] [[Kategorija:Minerali natrija]] 6xwaxdp76rtx4g6aqt1uo4dfec7dt5b SFOR 0 27737 3899876 3815980 2026-06-22T18:58:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899876 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Stabilizacijske snage | slika = Insignia NATO Army SFOR.svg | veličina_slike = | opis_slike = Amblem SFOR-a. | aktivan = | osnovana = 20. decembar 1996. | ukinuta = 2. decembar 2004. | država = {{Sakrij | okvir_stil = | naslov = '''39 država''' | naslov_stil = font-weight:normal; text-align:left; | podaci_stil = | podaci = {{plainlist| *{{ZID|Albanija}} *{{ZID|Argentina}} *{{ZID|Australija}} *{{ZID|Austrija}} *{{ZID|Belgija}} *{{ZID|Bugarska}} *{{ZID|Češka}} *{{ZID|Danska}} *{{ZID|Egipat}} *{{ZID|Estonija}} *{{ZID|Finska}} *{{ZID|Francuska}} *{{ZID|Grčka}} *{{ZID|Irska}} *{{ZID|Island}} *{{ZID|Italija}} *{{ZID|Kanada}} *{{ZID|Latvija}} *{{ZID|Litvanija}} *{{ZID|Luksemburg}} *{{ZID|Mađarska}} *{{ZID|Malezija}} *{{ZID|Maroko}} *{{ZID|Nizozemska}} *{{ZID|Norveška}} *{{ZID|Novi Zeland}} *{{ZID|Njemačka}} *{{ZID|Poljska}} *{{ZID|Portugal}} *{{ZID|Rumunija}} *{{ZID|Rusija}} *{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} *{{ZID|Slovačka}} *{{ZID|Slovenija}} *{{ZID|Španija}} *{{ZID|Švedska}} *{{ZID|Turska}} *{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} *{{ZID|Ukrajina}} }} }} | grana = | vrsta = [[Formacija (vojska)|Komanda]] | dio = {{ZID|NATO}}-a | glavno_sjedište = | nadimak = SFOR | moto = | boje = {{Colorbox|000080}} plava<br>{{Colorbox|FFFFFF}} bijela | oprema = | bitke = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} {{NATO-ova intervencija u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:AH-64A_Apache,_1st_Battalion,_501st_Aviation_Brigade_971216-A-8119B-021.jpg|mini|501. vazduhoplovna brigada AH-64A u [[Operacija "Joint Guard"|operaciji "Joint Guard"]] na [[Balkan]]u, 1998.]] '''Stabilizacijske snage''' ({{Jez-en|'''Stabilisation Force - SFOR'''}}) bile su multinacionalne [[Održavanje mira|mirovne]] snage pod vodstvom [[NATO]]-a raspoređene u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. Iako je SFOR-om predvodio NATO, nekoliko zemalja koje nisu članice NATO-a učestvovale su sa svojim vojnicima. Zamijenio ga je [[Operacija Altea (EUFOR)|Altea (EUFOR)]] u decembru 2004. == Misija == Navedena misija SFOR-a bila je "odvraćanje neprijateljstava i stabilizacija mira, doprinos sigurnom okruženju osiguravanjem kontinuiranog vojnog prisustva u zoni odgovornosti (AOR), ciljanje i koordinacija podrške SFOR-a ključnim područjima uključujući primarne civilne implementacijske organizacije i napredak ka trajnoj konsolidaciji mira, bez daljnje potrebe za NATO snagama u Bosni i Hercegovini".<ref name="SFOR website">{{Cite news|url=http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm|title=SFOR MISSION|publisher=NATO|location=SFOR HQ Sarajevo|date=14. 1. 2003|access-date=27. 11. 2012}}</ref> == Struktura i historija == SFOR je osnovan [[Rezolucija 1088 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucijom Vijeća sigurnosti 1088]] 12. decembra 1996. Naslijedila je mnogo veće [[IFOR|Implementacijske snage]] (IFOR) koje su 20. decembra 1995. raspoređene u Bosnu i Hercegovinu s jednogodišnjim mandatom. Komandanti SFOR-a, od kojih je svaki služio jednogodišnji mandat, bili su general [[William W. Crouch]], general [[Eric Shinseki]], general [[Montgomery Meigs (rođen 1945)|Montgomery Meigs]], general-potpukovnik [[Ronald E. Adams|Ronald Adams]], general-pukovnik [[Michael Dodson]], general-pukovnik [[John B. Sylvester]], potp. general [[William E. Ward]], general-major [[Virgil Packett]] i brigadni general [[Steven P. Schook]]. SFOR je djelovao kao podrška NATO operacijama [[Operacija "Joint Guard"|"Joint Guard"]] i [[Operacija "Joint Forge"|"Joint Forge"]]. Broj vojnika smanjen je na oko 12.000 do kraja 2002, te na oko 7.000 do kraja 2004. Tokom NATO [[NATO samit u Istanbulu 2004.|samita u Istanbulu 2004.]] najavljen je završetak misije SFOR-a. Zamijenio ga je [[Operacija Altea (EUFOR)|EUFOR Altea]] [[Evropska unija|Evropske unije]], 2. decembra 2004. u NATO štabu, kamp [[Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Operacija "Joint Forge"|Operaciju Joint Forge]] naslijedila je [[Operacija Altea (EUFOR)|operacija Altea]]. SFOR je bio podijeljen u tri zone djelovanja: * [[Mostar]] MND(S) – italijanska, francuska, njemačka i španska * [[Banja Luka]] MND(W) – američka, britanska, kanadska, češka i nizozemska. Britanski kodni naziv za njihove aktivnosti u IFOR-u bio je ''Operacija Resolute'', a SFOR ''Operacija Lodestar'' (do juna 1998) i ''Operacija Palatine'' (od juna 1998). Kanadska misija je nazvana ''Operacija Palladium'' (od 1996. do 2004). * [[Tuzla]] MND(N) – američka, turska, poljska, ruska, norveška, švedska, danska i finska. Tri zone djelovanja su bile poznate kao Multi-nacionalne divizije do kraja 2002, kada su svedene na multi-nacionalne brigade. SFOR je djelovao u skladu sa [[Sprovođenje mira|pravilima za sprovođenje mira]], a ne [[Održavanje mira|mirovnim]] [[Pravila za upotrebu oružja|pravilima]]. Na primjer, odobreno je 1997. da se neutrališu srpski radio-televizijski objekti.<ref>{{Cite web|url=http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/cc/tulak.html|title=Physical Attack Information Operations in Bosnia|date=20. 2. 2014|publisher=Airpower.maxwell.af.mil|archive-url=https://web.archive.org/web/20060422121821/http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/cc/tulak.html|archive-date=22. 4. 2006|url-status=dead|access-date=10. 8. 2014}}</ref> Tokom svog mandata, SFOR je uhapsio 29 osoba optuženih za [[Ratni zločin|ratne zločine]]. Uhapšeni su prebačeni u [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Američki vojnici koji su služili u SFOR-u odlikovani su [[Ekspediciona medalja Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država|ekspedicijskom medaljom Oružanih snaga]] i [[NATO medalja|medaljom NATO-a]]. === Vazdušne operacije === Nekoliko uzastopnih zračnih operacija podržalo je stabilizacijske napore:<ref>{{Cite book|last=Wrage|first=Stephen|url=https://books.google.com/books?id=ntSNDwAAQBAJ&q=%22operation+deliberate+forge%22&pg=PT75|title=No Fly Zones and International Security: Politics and Strategy|last2=Cooper|first2=Scott|date=14. 3. 2019|publisher=Routledge|isbn=9781317087182|access-date=22. 4. 2020}}</ref> * [[Operacija "Spriječiti let"]] (april 1993 – decembar 1996) * [[Operacija "Decisive Edge"]] (decembar 1995 – decembar 1996) * [[Operacija "Decisive Guard"]] (decembar 1996 – jun 1998) * [[Operacija "Deliberate Forge"]] (jun 1998 – septembar 2004) == Članstvo == [[Datoteka:Stabilisation_Force_in_Bosnia_and_Herzegovina_(SFOR)_Map.png|centar|mini|675x675piksel|Države koje su učestvovale u SFOR misiji.]] === NATO članice === {{Columns-list|*{{ZID|Albanija}} *{{ZID|Belgija}} *{{ZID|Bugarska}} *{{ZID|Češka}} *{{ZID|Danska}} *{{ZID|Estonija}} *{{ZID|Finska}} *{{ZID|Francuska}} *{{ZID|Grčka}} *{{ZID|Island}} *{{ZID|Italija}} *{{ZID|Kanada}} *{{ZID|Latvija}} *{{ZID|Litvanija}} *{{ZID|Luksemburg}} *{{ZID|Mađarska}} *{{ZID|Nizozemska}} *{{ZID|Norveška}} *{{ZID|Njemačka}} *{{ZID|Poljska}} *{{ZID|Portugal}} *{{ZID|Rumunija}} *{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} *{{ZID|Slovačka}} *{{ZID|Slovenija}} *{{ZID|Španija}} *{{ZID|Turska}} *{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}|colwidth=22em}} === Ostale članice === {{Columns-list|*{{ZID|Argentina}} *{{ZID|Australija}} *{{ZID|Austrija}} *{{ZID|Egipat}} *{{ZID|Irska}} *{{ZID|Malezija}} *{{ZID|Maroko}} *{{ZID|Novi Zeland}} *{{ZID|Rusija}} *{{ZID|Švedska}} *{{ZID|Ukrajina}}|colwidth=30em}} == Također pogledajte == * [[Nacionalna grupa za podršku]] * [[NATO-ova intervencija u Bosni i Hercegovini]] * [[NATO]] * [[UNPROFOR]] * [[IFOR]] * [[KFOR]] * [[EUFOR]] * [[Operacija Altea (EUFOR)|Operacija Altea]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|last=Phillips|first=R. Cody|url=http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm|title=Bosnia-Herzegovina: The U.S. Army's Role in Peace Enforcement Operations 1995–2004|publisher=[[United States Army Center of Military History]]|location=Washington, D.C.|id=CMH Pub 70-97-1|access-date=11. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209001303/http://www.history.army.mil/brochures/Bosnia-Herzegovina/Bosnia-Herzegovina.htm|archive-date=9. 12. 2013|url-status=dead}} * {{Cite journal|last=Lambert|first=Nicholas|year=2002|title=Measuring the success of the NATO operation in Bosnia and Herzegovina 1995–2000|url=https://archive.org/details/sim_european-journal-of-operational-research_2002-07-16_140_2/page/n302|journal=European Journal of Operational Research|volume=140|issue=2|pages=459–481|doi=10.1016/S0377-2217(02)00083-8}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|SFOR}} * {{Službeni sajt|http://www.nato.int/sfor/index.htm}} * [https://web.archive.org/web/20080109135338/http://www.af.mil/airforceoperationscenter/operationjointforge.asp Članak iz vijesti američkog ratnog zrakoplovstva o operaciji "Joint Forge"] * [https://web.archive.org/web/20090424065325/http://www.nato.int/SFOR/ Službena stranica SFOR-a] {{Simboli jezika|en|Engleski}} {{Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:NATO-ova intervencija u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vladavina zakona u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1997. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1998. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1999. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2000. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2001. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2002. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2003. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2004. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1996.]] [[Kategorija:Vojne operacije Sjedinjenih Američkih Država]] 2sh6qb6yqz9xzn9z7cr4lunf741jkx4 Slobodni softver 0 27875 3899937 3850631 2026-06-23T04:26:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899937 wikitext text/x-wiki '''Slobodan softver''' ({{jez-en|free software}}), definisan od strane [[Free Software fondacija|Free Software fondacije]], je [[softver]] koji se može koristiti, kopirati, mjenjati i redistribuirati bez ikakvih restrikcija. Sloboda od restrikcija je centralni koncept, a suprotno je od slobodnog softvera koji je [[vlasnički softver]] (ne odnosi se na razliku da li softver košta ili ne). Uobičajni način distribucije softvera kao slobodnog je za softver koji je licenciran pod slobodnom licencom (ili kao javno vlasništvo), te da je [[izvorni kod]] javno dostupan (za [[kompajler|kompajlirani]] [[programski jezik|jezik]]). == Korištenje == [[Datoteka:Free Software Foundation logo and wordmark.svg|mini|desno|150p|Logotip fondacije slobodnog softvera]] Da bi odvojili pojmove ''libre'' (slobodnog) softvera od gratis (besplatnog) softvera, [[Richard Stallman]], osnivač pokreta slobodnog softvera, je razvio sljedeće obrazloženje:<br /> "''Slobodan softver'' je pitanje slobode, ne cijene. Da bi razumili ovaj koncept, trebate misliti o ''free'' (besplatnom) kao u 'slobodnom govoru', ne kao u 'slobodnom pivu'." <ref>{{Cite web |url=http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html |title=Definicija slobodnog softvera |access-date=30. 9. 2006 |archive-date=26. 1. 1998 |archive-url=https://web.archive.org/web/19980126185518/http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html |url-status=dead }}</ref> Još bolje, slobodni softver znači da korisnici imaju slobodu da upravljaju softverom. GNU Manifesto sadrži jezik koji daje evidenciju Stallmanove zabune o korištenju ovog pojma. Većina slobodnog softvera je distribuirana preko [[Internet]]a (online) bez ikakve naknade, ili off-line sa malom cijenom distribucije, ali ovo nije nužno, i ljudi mogu prodavati kopije po bilo kojoj cijeni. Usput, slobodni softver je potpuno kompatibilan sa komercijalnim softverom: zabrana prodavanja softvera bi bila restrikcija neizvršavanja definicije slobodnog softvera. Pojam "[[Otvoreni softver|Open source]]" važi za definiciju originalno napravljenu u [[1998]]. godini iz [[Debian]]ovog upustva o slobodnom softveru. Iako je većina open source softvera također i slobodan softver, to nije uvijek tako. Slobodni BSD-bazirani operativni sistemi, kao [[FreeBSD]], [[OpenBSD]], i [[NetBSD]], koriste sličnu definiciju slobodnog softvera, ali su drugačiji u interpretaciji o [[copyleft]]u. Korisnici ovih sistema često vide copyleft kao previše ograničavajući do tačke zadiranja u njihovu slobodu. "[[Freeware]]" je softver koji je dostupan ''bez naknade'', ali je uglavnom vlasnički softver, jer korisnici najčešće nemaju slobodu da ga koriste, mijenjaju, proučavaju, mijenjaju i redistribuiraju. Izvorni kod freewarea se također rijetko objavljuje, a dozvola za distribuiranje izmijenjenih verzija se može ili ne može dobiti, pa je tako freeware ''besplatan'', ali ne i ''slobodan''. FSFova definicija slobodnog softvera je prvi put objavljena u januaru [[1989]].<ref>[http://www.gnu.org/bulletins/bull6.html Prva definicija slobodnog softvera]</ref> Kasnije ju je preformulisao [[Bruce Perens]] da bi napravio [[Debian]] upustvo za slobodni softver (DFSG). Kada je osnovana Open Source Initiative grupa, njeni čelnici su koristili DFSG ali su riječ "slobodan softver" zamijenili sa "open-source softver"- Ove tri definicije (od FSFa, Debiana, i OSIa) su generalno prihvaćene definicije za slobodni softver (bilo kako ga zvali). == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[MatheGrafix]] == Vanjski linkovi == * [http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html Definicija slobodnog softvera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19980126185518/http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html |date=26. 1. 1998 }} {{SoftverDistribucije}} {{Commonscat|Free software}} [[Kategorija:Linux]] [[Kategorija:Softver]] [[Kategorija:GNU]] 59um19i91ybc79vszstinfbuk8s1lzy Hannah Arendt 0 28553 3899689 3850644 2026-06-22T12:18:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899689 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Hannah Arendt | slika = | veličina_slike = | opis = Hannah Arendt, poštanska marka [[Njemačka|Njemačke]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1906|10|14}} | mjesto_rođenja = Linden, Njemačka | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1975|12|4|1906|10|14}} | mjesto_smrti = New York City, SAD | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Johanna<ref>http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=143</ref> '''Hannah Arendt''' ([[Hannover|Linden, Hannover]], [[14. oktobar]] [[1906]]. - [[New York]], [[4. decembar]] [[1975]].), [[njemačka]] filozofkinja. Odrasta u socijaldemokratskoj asimiliranoj [[Židovi|židovskoj]] porodici u [[Königsberg]]u. Između 1924. i 1929. studira [[filozofija|filozofiju]], [[teologija|teologiju]] i [[grčki jezik]] kod [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Rudolf Butmann|Rudolfa Butmanna]] u [[Marburg]]u, kod [[Edmund Husserl|Edmunda Husserla]] u [[Freiburg]]u i kod [[Karl Jaspers|Karla Jaspersa]] u [[Heidelberg]]u. Promovirala je 1928. kod Jaspersa na temu ''Pojam ljubavi kod [[Aurelije Augustin|Augustina]]''. 1929. seli u [[Berlin]], gdje se udaje za publicista Günthera Sterna, koji kasnije stiče slavu kao filozof pod pseudonimom [[Günther Anders]]. Razvodi se 1937. [[Gestapo]] je hapsi 1933., a Arendt bježi u Francusku. Do 1940. godine djeluje kao socijalna radnica u raznim židovskim organizacijama. Članica World Zionist Organization (do 1943). Započinje prijateljstvo s [[Walter Benjamin|Walterom Benjaminom]]. 1940. se udaje za Heinricha Blüchera. 1941. seli preko Portugala u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Od 1953. godine drži predavanja na [[Princeton]]u, [[Harvard]]u, na New School, Brooklyn College u New Yorku i na University of California, [[Berkeley]]. Od 1961. izvještava sa suđenja [[Adolf Eichmann|Adolfu Eichmannu]] u [[Jeruzalem]]u. Od 1963. je profesor na University of Chicago, profesor na New School for Social Research u New Yorku, "Gifford Lectures" na University of Aberdeen. Umire 4. decembra 1975. u svom stanu u New Yorku. "Bez sumnje je sposobnost djelovanja najopasnija od svih ljudskih sposobnosti i mogućnosti." == Djela == * On Violence (1970) (dt. 1970: Macht und Gewalt) * Ljudi u mračnim vremenima (1968.)(dt. 1989: Menschen in finsteren Zeiten) * A Report of the Banality of Evil (dt. 1964: Eichmann in Jerusalem) * On Revolution (1963) (dt. 1963: Über die Revolution) * The Human Condition (1953) (dt. 1960: Vita Activa oder Vom tätigen Leben) * The Origins of Totalitarianism (1951) (dt. 1955: Elemente und Ursprünge totaler Herrschaft) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * https://web.archive.org/web/20090310122550/http://www.newschool.edu/nssr/subpage.aspx?id=18664 * http://www.iep.utm.edu/a/arendt.htm * http://www1.yadvashem.org/yv/en/holocaust/insights/video/arendt_eichmann.asp?WT.mc_id=wiki {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140320011539/http://www.yadvashem.org/yv/en/holocaust/insights/video/arendt_eichmann.asp?WT.mc_id=wiki |date=20. 3. 2014 }} * http://books.google.ba/books/about/Ljudi_u_mra%C4%8Dnim_vremenima.html?id=Fr1SAAAACAAJ&redir_esc=y * http://www.worldcat.org/title/ljudi-u-mracnim-vremenima/oclc/455920534 {{Kontinentalna filozofija}} {{DEFAULTSORT:Arendt, Hannah}} [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Linden]] [[Kategorija:Rođeni 1906.]] [[Kategorija:Umrli 1975.]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] b64zu36dkcr8x7xo48epiwej8pq8crj Solun 0 31617 3899948 3877205 2026-06-23T06:03:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899948 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Solun (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje |Grb = Flag of Thessaloniki.svg |Karta = Thessaloniki.png |Država = {{ZD|GRČ}} [[Grčka]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Periferije Grčke |SrednjiNivoVlasti = [[Centralna Makedonija]] |Općina = |Stanovništvo = 363987 |StanovništvoGodina = 2001 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = 1057825 |StanovništvoMetroGodina = 2001 |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 17.8 |Nadmorska visina = |Pozivni broj = |Poštanski broj = 53x xx, 54x xx, 55x xx, 56x xx |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Vassilios Papageorgopoulos |NačelnikIzabran = 1999 |NačelnikTitula = |NačelnikStranka = ND |Web = www.thessalonikicity.gr |Slika = Thessalonica_Montage_L.png |SlikaInfo = Solun }} '''Solun''' ili '''Tesaloniki''' ([[grčki]]: ''Θεσσαλονίκη'', [[latinica|latinično]]: ''Thessaloníki'') je drugi po veličini grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Ovo je glavno mjesto grčke [[Makedonija (Grčka)|regije Makedonije]] i smatra se drugim grčkim glavnim gradom zbog svoje velike historijske i strateške važnosti. Grad se rasprostire na 17&nbsp;km, duž [[Solunski zaliv|Solunskog zaliva]] i sastoji se od 13 općina. U grčkom jeziku, grad je još poznat pod nazivom Σαλονίκη (''Saloniki''), u [[turski jezik|turskom]] kao ''Selânik'', u [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]] kao '''Solun''' (''Солун''), na [[arumunjski jezik|arumunjskom]] kao ''Săruna'' i na [[ladino|ladinu]] kao ''Selanik''. U Grčkoj je grad drugo po veličini privredno, industrijsko, trgovačko i kulturno središte, kao i važno prometno mjesto u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Trgovačka luka grada je vrlo važna za Grčku i za druge zemlje na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Grad je poznat po mnogobrojnim spomenicima i zgradama iz [[Bizantijsko carstvo|bizantskog]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] perioda. == Historija == === [[Helenistička Grčka|Helenističko doba]] === Grad je oko [[315. p. n. e.|315. godine p. n. e.]] osnovao [[Kasander]], kralj Makedonije (''Μακεδών'') na ili blizu mjesta starog grada Terme i na 26 drugih okolnih sela. Nazvao je grad po svojoj ženi Tesaloniki, sestri [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], njoj je ime dao njen otac [[Filip II Makedonski]], koji je na dan njenog rođenja ostvario pobjedu (grčki, latinično: ''nike'') protiv [[Tesalija]]ca. Solun se počeo naglo razvijati, i u 2. vijeku p. n. e. je dobio zidove. Grad je bio autonomni dio Kraljevine Makedonije, sa vlastitim parlamentom u kojem je kralj imao svog predstavnika. === [[Rimsko Carstvo|Rimsko]] doba === Poslije pada Kraljevine Makedonije, [[168. p. n. e.]], Solun je postao grad u [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]]. Postao je važno trgovačko središte na [[Via Egnatia|Via Egnatiji]], rimskoj cesti koja je spajala [[Bizantion]] ([[latinski]]: ''Byzantium'', kasnije [[Konstantinopol]]) sa [[Dyrrachium]]om (danas [[Drač]], [[albanski jezik|albanski]]: ''Durrës'') u [[Albanija|Albaniji]]. Ta cesta je omogućavala trgovinu između Evrope i Azije. Grad je postao glavno mjesto jednog od četiri rimska okruga u Makedoniji. Zadržao je svoje povlastice, ali je njime vladao [[pretor]] (latinski: ''praetor'') i imao je rimski vojni garnizon. U jednom kratkom periodu u 1. vijeku p. n. e., sve grčke provincije su bile pod Solunom. Zbog velike trgovačke važnosti, Rimljani su gradu izgradili prostranu luku (Σκαπτός Λιμήν), koja je opsluživala grad sve do 18. vijeka. [[Datoteka:Thessaloniki-Arch of Galerius (eastern face).jpg|mini|200p|[[Galerije]]v slavoluk u Solunu]] Solunska akropola koja se nalazi na sjevernim brdima je izgrađena [[55. p. n. e.|55 godine p. n. e.]], nakon napada [[Tračka|Tračana]]. U gradu je tokom 1. vijeka osnovana [[jevreji|jevrejska]] kolonija, a i bio je jedan od ranih centara [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Na svom drugom misionarskom putovanju [[Sveti Pavao|Pavao iz Tarza]] je propovijedao u gradskoj [[sinagoga|sinagogi]] i postavio temelje nove [[crkva|crkve]]. Pobunjeni Jevreji su ga izbacili iz grada i on je pobjegao u Veroiju. Pavlova poslanica Solunjanima je poslana kršćanskoj zajednici u Solunu. Zaštitnika, [[Sveti Dimitrije|Svetog Dimitrija]], grad je dobio [[306]]. godine. Njemu se pripisuje veliki broj čuda koja su spasila grad. On je bio rimski [[prokonzul]] ([[latinski]]: ''Proconsul'') Grčke, za vrijeme protivkršćanskog cara [[Maksimijan]]a i bio je mučen u rimskom zatvoru, na čijem mjestu je danas crkva Svetog Dimetrija. Crkvu je sagradio rimski [[podprefekt]] [[Ilirik]]a, 463. godine. === Bizantsko doba === [[Datoteka:Saint George Rotunda.jpg|mini|desno|200p|Rotunda - najstarija zgrada u središtu grada]] Nako podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na istočni i zapadni dio kojima se vladalo iz [[Konstantinopol]]a i [[Rim]]a, Solun je potpao pod [[Istočno Rimsko Carstvo]] (Bizant). Solun je bio drugi po važnosti grad poslije Konstantinopola. [[390]]. godine, grad je postao mjesto revolta protiv cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija Prvog]] i njegovih [[Goti|gotskih]] plaćenika. Rimski general i nekoliko drugih visokih funkcionera su ubijeni u pobuni, što je rezultiralo masakrom od 7.000 do 15.000 stanovnika na gradskom hipodromu. Nakon ovoga slijedi zlatno doba grada, sve do pada Rimskog Carstva i najezda [[Barbari|barbara]]. [[620]]. godine veliki [[potres]] je pogodio grad u kojem je srušen veliki broj zgrada, uključujući i rimski forum. U [[7. vijek]]u, [[Slaveni]] su napali grad, ali ga nisu uspjeli osvojiti. Bizantska braća [[Ćirilo i Metodije]], koji su rođeni u Solunu su poslani od strane bizantskog cara [[Mihajlo III|Mihajla Trećeg]] u misionarsku misiju u sjeverne regije zemlje. Tamo su uzeli [[južnoslavenski jezici|južnoslavenski govor]] za osnovu [[starocrkvenoslavenski jezik|starocrkvenoslavenskog jezika]]. U 9. vijeku, Bizantinci su odlučili preseliti tržnicu za [[bugarska]] dobra iz [[Carigrad]]a u Solun. Bugarski [[car]] [[Simeon I]] je napao [[Tračka|Tračku]], pobijedio bizantsku vojsku i prisilio Carstvo da vrati tržnicu u Carigrad. [[904]]. godine [[Saraceni]] sa [[Kreta|Krete]] su napali grad i nakon deset dana pljačkanja, otišli s bogatim plijenom i 22.000 [[rob]]ova, većinom mlađeg stanovništva. Usprkos ovom, grad se brzo oporavio i zajedno s Bizantom doživio procvat u 10, 11. i 12. vijeku. Broj stanovnika grada se naglo povećavao, zajedno sa velikom jevrejskom zajednicom. Svakog oktobra, izvan gradskih zidina se održavao sajam sv. Dimitrija, koji je trajao šest dana. U to vrijeme ovo je bio jedan od najvećih sajmova u tom dijelu svijeta. Ekonomski razvoj grada je nastavljen i u 12. vijeku za vrijeme dinastije Komneni, koja je proširila bizantsku vladu na sjever u [[Srbija|Srbiju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. U gradu se tad nalazila kovnica novca, što je u to vrijeme bio veliki znak bogatstva. Poslije smrti cara [[Manuel I|Manuela I]], [[1180]]. godine, Bizantsko carstvo je započelo svoj pad. 1185. godine [[Normani|normanski]] vladari [[Sicilija|Sicilije]] su napali i okupirali grad, što je rezultiralo njegovim popriličnim uništenjem. Njihova vladavina je trajala manje od godinu dana, jer ih je Bizant pobijedio u dvije bitke i prisilio na evakuaciju. Solun je nestao sa karte Bizanta [[1204]]. godine, kada su [[Carigrad]] osvojili [[križari]] u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom križarskom ratu]]. Solun i okolna teritorija su postali dio Solunskog Kraljevstva u [[Latinsko carstvo|Latinskom carstvu]]. Grad je vraćen u [[Bizantsko carstvo]] [[1246]]. godine. Iako je ovo vrijeme raznih invazija, Solun je imao veliki broj stanovnika i razvijenu trgovinu. Ovo je rezultiralo intelektualnim i umjetničkim procvatom, čiji tragovi se i danas mogu naći u mnogim crkvama i njihovim freskama. U 14. vijeku grad je zahvatio zelotski pokret, koji je započeo kao religijski sukob između konzervativnog [[biskup]]a Gregoriosa Palamasa (''Γρηγόριος Παλαμάς'') i redovnika [[Barlaam]]a. Brzo se ovo pretvorilo u politički sukob u kojem su zeloti nakratko osvojili vlast nad gradom. === Osmanlijsko doba === [[Datoteka:White Tower Thessaloniki 2009.jpg|mini|200p|desno|Bijeli Toranj, osmanlijska utvrda]] Bizantsko carstvo, koje nije uspijevalo zaštititi grad od najezda Osmanlija, je prodala Solun Mletačkoj Republici, koja je kontrolirala grad do osmanlijskog napada [[29. mart]]a [[1430]]. godine, pod vodstvom [[Murat II|Murata Drugog]], koji je nakon trodnevne opsade zauzeo grad. Tokom [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijske]] vlasti, grad je postao multikulturalan, a stanovništvo su činili [[Jevreji]] (najveća zajednica), [[Turci]], [[Slaveni]], [[Albanci]] i [[Grci]] koji su činili četvrtinu stanovništva. Od oko 130.000 stanovnika koji su živjeli u gradu početkom vijeka, 60.000 su bili [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], čiji su preci prognani iz [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a poslije [[1492]]. Grad je ostao u rukama Osmanlija idućih pet vijekova i postao je jedan od najvažnijih gradova u Carstvu i jedno od najvažnijih trgovačkih središta [[Balkan]]a. [[Željeznička pruga]] je stigla u grad 1888. godine, a u periodu od 1896. do 1904. je izgrađena nova luka. Osnivač moderne Turske, [[Kemal Atatürk]] je rođen u gradu 1881. godine, a ovdje se i nalazilo sjedište pokreta [[Mladi Turci|Mladih Turaka]], početkom 20. vijeka. Solun je prvo bio središte [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžak]]a u [[vilajet]]u [[Rumeli]] između 1393. i 1402. i opet, između 1430. i 1864. godine, nakon čega je postao pokrajina. Solunska pokrajina se sastojala od sandžaka Selânik (''Solun''), [[Drama (grad)|Drama]] i [[Serres]] (''Siroz'' ili ''Serez''). Građevine iz osmanlijskog perioda se mogu najviše naći u dijelu grada 'Ano Poli' (Gornji grad), u kojem se nalaze jedine tradicionalne drvene kuće i fontane koje su preživjele veliki požar. U središtu grada je opstalo i nekoliko [[džamija]], kao "Hamza-Bej džamija", Alatza Imaret džamija", "Bezesteni" i "Jahudi Hamam". Skoro svi od više od 40 [[minaret]]a su izgorjeli u požaru ili su maknuti poslije 1912. Samo je jedan preživio u Rotundi. Također je preživjelo i nekoliko turskih kupališta. [[Datoteka:Thessaloniki Upper Town2.jpg|mini|centar|600p|Solunski 'Ano Poli' (Stari grad)]] === Moderno doba === [[Datoteka:Greek soldiers marching in Thessaloniki 1916.jpg|mini|desno|Marš grčkih vojnika u Solunu, 1916. godine]] Solun je bio meta [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], 1912. godine, tokom kojeg je [[Grčka]] ujedinjena, [[26. oktobar|26. oktobra]] [[1912]]. godine, što je u Grčkoj praznik. Kralj [[Đuro I|Đuro Prvi]] je ubijen u [[atentat]]u tokom svog posjeta Solunu, [[18. mart]]a [[1913]]. 1915. godine, tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], savezničke snage su se iskrcale u Solunu i koristili grad kao bazu za ofanzivu protiv pronjemačke [[Bugarska|Bugarske]]. Prosavezničku privremenu vladu je odavde vodio [[Elefterios Venizelos]], suprotno volji neutralnog kralja Grčke. Veći dio grada je uništen u požaru [[18. august]]a [[1917]]. godine, kojeg su slučajno uzrokovali [[Francuska|francuski]] vojnici. Požar je u beskućnike pretvorio 72.000 ljudi, od ukupno 271.157 ljudi koji su živjeli tad u gradu. Obnova središta grada je bila zabranjena, sve dok se nije donio moderni razvojni plan grada. Taj plan je napravio francuski arhitekt [[Ernest Hebrard]]. Njegov plan je uklonio istočnjački izgled grada i pretvorio ga u moderni evropski grad. Jedna od glavnih posljedica požara je bilo i uništenje polovine domova Jevreja, što je dovelo do njihovog masovnog iseljenja. Veliki broj njih se preselio u [[Palestina|Palestinu]], a manji u [[Francuska|Francusku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Njih su zamijenili grčke izbjeglice, koje su bježale iz Smirne u Turskoj, 1922. pred [[Grčko-turski rat|Grčko-turskim ratom]]. Kao rezultat ove humanitarne krize, gradsko stanovništvo se naglo povećalo. Solun je zauzela [[Nacistička Njemačka]], [[9. april]]a [[1941]]. godine i držala ga pod okupacijom sve do [[30. oktobar|30. oktobra]] [[1944]]. Grad je teško oštećen u Savezničkom bombardiranju, a jevrejsko stanovništvo su gotovo u potpunosti istrijebili [[nacisti]]. Jedva je hiljadu Jevreja preživjelo. Poslije rata je Solun brzo obnovljen i broj stanovništva se naglo povećao. Grad se najviše razvijao od 1950-ih do 1980-tih, ali bez urbanističkog plana, što je dovelo do velikih prometnih gužvi, koje su ostale do danas. [[20. juni|20. juna]] [[1978]]. godine, grad je pogodio jak potres jačine 6,5 stepeni. Ovaj potres je prouzrokovao štetu na mnogim zgradama i historijskim spomenicima, kao i smrt 40 ljudi. Grad se opet brzo oporavio i nakon ove prirodne katastrofe. Raniji kršćanski i bizantski spomenici u Solunu su stavljeni na [[UNESCO]]-ov popis [[Spomenici svjetske baštine|Svjetske baštine]], [[1988]]. godine. Solun je postao [[Evropski grad kulture]] za [[1997]]. godinu. Solun je vrlo važan univerzitetski centar [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]] i u njemu živi veliki broj studenata iz cijele zemlje. U gradu se nalazi Aristotelov Univerzitet, najveći u Grčkoj, i Makedonski Univerzitet. == Ekonomija == Solunska ekonomija najviše ovisi o luci, kao i o industrijskom i trgovačkom sektoru. Industrijski se u gradu proizvodi: rafinirano ulje, hemikalije, [[tekstil]], mašine, [[brašno]], [[cement (materijal)|cement]], farmaceutika i alkohol. Veliki broj obližnjih država koriste ovaj grad kao luku. Većina ljudi u gradu je zaposlena u manjim poduzećima. Službeno je 2002. godine stopa [[nezaposlenost]]i bila 10%, ali pravi brojevi su vjerovatno mnogo niži. == Stanovništvo == === Statistički podaci === Stanovništvo u Solunskoj općini- {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! Godina !! Stanovništvo !! Promjena |- | 1981 || 406,413 || - |- | 1991 || 383,967 || -22,446/-5.52% |- | 2001 || 363,987 || -19,980/-5.20% |} Iako se stanovništvo općine Solun konstantno smanjuje, aglomerizacijsko područje grada raste, budući da se stanovništvo preseljava u predgrađa. === Solunski Jevreji === [[Datoteka:Street in Ladidaka neighbourhood of Thessaloniki July 2006.jpg|200p|mini|desno|Dućani u četvrti Ladadika, koja je prije bila jevrejska četvrt]] Solunska jevrejska zajednica je bila većinom [[sefardi]]jskog porijekla, iako je postojala i manja grupa starih [[Romanioti|Romaniota]]. Tokom osmanlijske vladavine Jevreji u Solunu su činili više od polovine stanovništva i postojala je jaka jevrejska vladavina u trgovini, sve dok Grčka nije preuzela grad u 1912. godini. Kao rezultat jevrejskog uticaja na grad, veliki broj nejevrejskog stanovništva je govorila [[ladino]], a grad se praktički gasio u subotu, na jevrejski [[sabat]]. Najveće opadanje broja Jevreja počinje nakon velikog požara 1917. Grčka vlada je u svojim naporima heleniziranja grada, namjerno onemogućavala povratak Jevreja svojim domovima, iako je kompenzirala njihove gubitke. Veliki broj Jevreja se tad preselio u [[Turska|Tursku]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Evropa|Evropu]] i [[Aleksandrija|Aleksandriju]] u [[Egipat|Egiptu]]. [[1922]]. godine zakon koji je zabranio trgovinu nedjeljom je dodatno uzdrmao jevrejske trgovce. Solunski Jevreji su i dalje bili važan dio grada, sve do nacističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata. Nacisti su ubili 96% solunskih Jevreja u [[holokaust]]u, čime su uništili jevrejsku zajednicu grada. Danas u gradu živi oko 1.000 Jevreja, iako postoje značajne zajednice solunskih Jevreja u SAD-u i [[Izrael]]u. '''Jevreji u Solunu'''<ref>{{Cite web |url=http://www.jmth.gr/web/thejews/pages/pages/history/pages/his.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=21. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081226001725/http://www.jmth.gr/web/thejews/pages/pages/history/pages/his.htm |archive-date=26. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" ! Godina ! Ukupno stanovništva ! Jevrejsko stanovništvo ! postotak Jevreja |- |1842 | align="right" |70.000 | align="right" |36.000 | align="right" |51% |- |1870 | align="right" |90.000 | align="right" |50.000 | align="right" |56% |- |1882/84 | align="right" |85.000 | align="right" |48.000 | align="right" |56% |- |1902 | align="right" |126.000 | align="right" |62.000 | align="right" |49% |- |1913 | align="right" |157.889 | align="right" |61.439 | align="right" |39% |- |1943 | align="right" | | align="right" |53.000 | align="right" | |- |2000 | align="right" |363.987 | align="right" |1.000 | align="right" |0% |} == Kultura == [[Datoteka:Thessaloniki odeion August 2 2006.jpg|mini|200p|desno|Dio Hipodroma]] [[Datoteka:Agia Sofia front July 2006.jpg|mini|200p|desno|Aja Sofija]] === Muzeji === * [http://www.jmth.gr/ Jevrejski muzej u Solunu] (Museo Djudio de Salonik) * Makedonski muzej savremene umjetnosti * [http://www.greekstatemuseum.com Državni muzej savremene umjetnosti] * Makedonsko-trački folklorni i etnološki muzej * [http://www.mbp.gr/ Muzej Bizantske kulture] * [https://web.archive.org/web/20061206012106/http://alexander.macedonia.culture.gr/2/21/211/21116/e211pm01.html Solunski arheološki muzej] * [http://www.cinemuseum.gr Solunski kinematografski muzej] * Solunski muzej makedonske borbe * [http://www.sportmuseum.gr/index.php?lan=1 Solunski sportski muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061222080321/http://www.sportmuseum.gr/index.php?lan=1 |date=22. 12. 2006 }} * [http://www.eyath.gr/ Vodeni muzej] * Bijeli toranj, muzej i spomenik * [http://www.tmth.edu.gr/ Tehnički muzej ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111014723/http://www.tmth.edu.gr/ |date=11. 1. 2007 }} * [http://www.thmphoto.gr/ Muzej fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061224214900/http://www.thmphoto.gr/ |date=24. 12. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20070406234057/http://web.auth.gr/teloglion/ Zaklada za umjetnost Teloglion] === Arheološka nalazišta === * Kripta crkve sv. Dimitrija * Agia Paraskevi, Solun, staro groblje * Stara Agora u Solunu * Manastir Latomos u Solunu * Rimska palača i Hipodrom === Spomenici === * Galerijev slavoluk i grobnica * Gradske zidine * Trigonijski toranj * Stara Agora * Rotunda * Rimska palača i Hipodrom * Crkva Aje Sofije === Manifestacije === * [https://web.archive.org/web/20060502095655/http://www.tif.gr/ Solunski međunarodni trgovački sajam] * [http://www.filmfestival.gr/ Solunski međunarodni filmski festival] * [https://web.archive.org/web/20070806104925/http://www.filmfestival.gr/docfestival/index.htm Solunski festival dokumentarnog filma] * [http://www.photosynkyria.gr/ Solunski međunarodni festival fotografije] * Dimitria * Video Dance Festival * DMC DJ Championship === Mediji === {| width="100%" |- valign="top" | width="50%" | ==== Novine ==== * Makedonia-Thessaloniki * Agelioforos ==== Televizija ==== * [[ERT3]] [http://www.ert3.gr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084015/http://www.ert3.gr/ |date=30. 5. 2013 }} - odjeljak [[Elliniki Radiophoniki Tileorasi]] (ERT) * [[TV Macedonia]] [http://www.maketv.gr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121127163728/http://www.maketv.gr/ |date=27. 11. 2012 }} * TV100 * Apollon TV * Best TV (lokalna) * TV Balkania * [http://www.europeone.gr Europe One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210620223252/https://europeone.gr/ |date=20. 6. 2021 }} * Omega TV * Orion TV * Panorama TV * Gnomi TV * TV Thessaloniki * Vergina TV * 4E, Crkvena TV stanica | width="50%" | ==== Radio ==== * [https://web.archive.org/web/20181215172521/http://www.984.gr/ Panorama FM - 98.4 FM] * [https://web.archive.org/web/20191207043432/http://www.starfm.gr/ Star FM - 97.1 FM] * [http://www.laikos.fm Laikos FM - 87.6 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818051714/http://laikos.fm/ |date=18. 8. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20190818063009/http://88miso.gr/ Mylos FM - 88.5 FM] * [https://web.archive.org/web/20180307080501/http://radiodj89.gr/ Thessaloniki Radio Deejay - 89.0 FM] * [http://www.zooradio.gr Zoo Radio - 90.8 FM] * [http://www.ellinikosfm.gr Ellinikos FM - 92.8 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210619155722/http://www.ellinikosfm.gr/ |date=19. 6. 2021 }} * [http://www.heartfm.gr Heart FM - 93.1 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190916131950/http://heartfm.gr/ |date=16. 9. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20180809061523/http://www.radiothessaloniki.gr/ Radio Thessaloniki - 94.5 FM] * [https://web.archive.org/web/20060224074951/http://www.eroticosfm.gr/ Eroticos FM - 94.8 FM] * [http://www.cosmoradio.gr Cosmoradio - 95.1 FM] * [https://web.archive.org/web/20140210230846/http://www.metropolisfm.gr/ Athlitiko Metropolis - 95.5 FM] * [http://www.ert3.gr ERT 3 95.8 FM - public - 95.8 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084015/http://www.ert3.gr/ |date=30. 5. 2013 }} * [http://www.ert3.gr ERT 3 102 FM - public - 102.0 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084015/http://www.ert3.gr/ |date=30. 5. 2013 }} * [http://www.extrasports.gr Extra Sport - 103.0 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320233306/http://www.extrasports.gr/ |date=20. 3. 2021 }} * [https://web.archive.org/web/20110502083204/http://bananafm.gr/ Banana FM - 104.0 FM] * [http://www.rockradio.gr Rock Radio 104.7 - 104.7 FM] * [http://www.1055rock.gr 1055 Rock - 105.5 FM] * [http://www.cityinternational.gr City International -106.1 FM ] * [http://www.safari.gr Safari FM - 107.1 FM] * [http://www.republicradio.gr Republic Radio - 100.3 FM]{{Mrtav link}} |} === Sportski klubovi === [[Datoteka:Toumba-Stadium7.jpg|mini|desno|200p| Navijači '''PAOK'''-a na utakmici]] [[Datoteka:Aris-Basket2.jpg|mini|desno|200p|[[Alexandreio Melathron]] (Palais des Sports) Košarkaška dvorana (kapacitet: 5.500). Dom historijske košarkaške ekipe '''Aris''']] * [[Iraklis]] FC [http://www.iraklis-fc.gr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219063023/http://www.iraklis-fc.gr/ |date=19. 2. 2008 }} Igra u prvoj ligi. (2005-2006: 4. mjesto) * [[PAOK FC]] [http://www.paokfc.gr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924211614/http://www.paokfc.gr/ |date=24. 9. 2020 }} Igra u prvoj ligi. (2004-2005: 5. mjesto) * [[Aris FC]] [https://web.archive.org/web/20120312071340/http://www.arisfc.gr/] Igra u prvoj ligi. (2004-2005: 14. mjesto) * [[Apollon Kalamarias]] [https://web.archive.org/web/20081017162242/http://www.apollonkalamariasfc.gr/] Igra u prvoj ligi (2004-2005: 12. mjesto) * Agrotikos Asteras - treća liga * Epanomi (bivši ILTEX Lykoi, danas su to spojeni klubovi) - treća liga * Pavlos Melas FC - treća liga === Bolnice i klinički centri === * Međubalkanski medicinski centar [http://www.iatriko.gr] * AHEPA univerzitetska bolnica [http://www.ahepahosp.gr] * [http://www.papageorgiou-hospital.gr Bolnica Papageorgiou] * [http://www.gpapanikolaou.gr/gr/index_gr Bolnica Papanicolaou]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * Solunska Hipokratova bolnica * bolnica Georgia Gennimatasa * Bolnica sv. Dimitrija * [http://www.klinikiagiosloukas.gr Klinika sv. Luke] * [https://web.archive.org/web/20050414154612/http://www.euromedica.com.gr/DisplayCenterInfo.asp?un_id=68 Kyanous Stavros (Crveni Križ)] == Prijevoz == Prvi autoput je kroz Solun prošao u 1970-ima. Solun je dostupan s autoputem GR-1/E75 iz [[Atina|Atine]], GR-4, GR-2, (Via Egnatia) /E90 i GR-12/E85 iz Serresa i [[Sofija|Sofije]]. Autoput GR-1 je u 1970-ima dosegnuo Solun i to je bio kraj njegove gradnje. U 1980-ima započela je gradnja solunske obilaznice, koja je otvorena 1988. Nedavno je postojeća infrastruktura na autoputevima dograđena. Gradnja 9,6&nbsp;km duge mreže [[metro]]a je počela u junu 2006, a završetak gradnje planiran je 2018. godine. Ovo će bitno smanjiti velike gužve u središtu grada. Javni prijevoz u gradu se trenutno odvija samo [[autobus]]ima. Grad je veliki željeznički čvor na Balkanu, sa direktnim vezama za Sofiju, [[Skoplje]], [[Beograd]], [[Moskva|Moskvu]], [[Beč]], [[Budimpešta|Budimpeštu]], [[Istanbul]] i [[Zagreb]], kao i za Atinu i druga odredišta u Grčkoj. Aviosaobraćaj se odvija preko Makedonskog međunarodnog aerodroma. Budući da su piste na aerodromu dosta kratke, aerodrom ne može primati prevelike [[avion]]e, u budućnosti se planira njegovo proširenje. == Klima == Solun se nalazi u području izmijenjene [[Sredozemna klima|sredozemne klime]], zahvaljujući otvorenosti grada i okoline utjecajima iz unutrašnjosti [[Balkan]]a. Zbog toga su [[zima|zime]] sa negativnim temperaturama i manjim količinama snijega normalna pojava, što je bitno drugačije od južne [[Grčka|Grčke]] i [[Atina|Atine]]. [[Mraz]] je također česta pojava zimi. [[Ljeto|Ljeta]] su topla, ali ne žarka sa rijetkim padavinama u vidu jakih pljuskova. Godišnja količina oborina je 451&nbsp;mm. {| class="wikitable" | style="background: #99CCCC; color: #000080" height="17" | [[Mjesec]] | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Jan | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Feb | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Mart | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | April | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Maj | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Juni | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Juli | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Aug | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Sept | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Okt | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Nov | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Dec |----- | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Maks. [°C] | style="background: #FFFF99; color:#000080;" | 9 | style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 10 | style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 13 | style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 18 | style="background: #FFCC00; color:#000080;" | 23 | style="background: #FF9900; color:#000080;" | 28 | style="background: #FF9900; color:#000080;" | 31 | style="background: #FF9900; color:#000080;" | 30 | style="background: #FFCC00; color:#000080;" | 26 | style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 21 | style="background: #FFFF66; color:#000080;" | 14 | style="background: #FFFF66; color:#000080;" | 10 |----- | style="background: #99CCCC; color:#000080;" height="16;" | Min. [°C] | style="background: #FFFFCC; color: black;" | 1 | style="background: #FFFFCC; color: black;" | 2 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 5 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 7 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 12 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 16 | style="background: #FFFF66; color: black;" | 18 | style="background: #FFFF66; color: black;" | 18 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 15 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 11 | style="background: #FFFF99; color: black;" | 6 | style="background: #FFFFCC; color: black;" | 2 |----- | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Padavine (mm) | style="background: #0033FF; color: black;" | 40 | style="background: #66CCFF; color: black;" | 38 | style="background: #0033FF; color: black;" | 43 | style="background: #66CCFF; color: black;" | 35 | style="background: #0033FF; color: black;" | 43 | style="background: #66CCFF; color: black;" | 30 | style="background: #66FFFF; color: black;" | 22 | style="background: #66FFFF; color: black;" | 20 | style="background: #66FFFF; color: black;" | 27 | style="background: #0033FF; color: black;" | 45 | style="background: #0033FF; color: black;" | 58 | style="background: #0033FF; color: black;" | 50 |----- | style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Najveće temp. [°C] | style="background: #FFFF99;" | 20 || style="background: #FFFF99;" | 22 | style="background: #FFCC66;" | 25 | style="background: #FFCC00;" | 31 || style="background: #FF9900;" | 36 | style="background: #FF9900;" | 39 | style="background: #FF9900;" | 42 || style="background: #FF9900;" | 39 | style="background: #FF9900;" | 36 | style="background: #FFCC00;" | 32 || style="background: #FFCC66;" | 27 | style="background: #FFCC66;" | 26 |} == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Thessaloniki_from_Karabournaki.jpg|Djelimični pogled na grad Datoteka:Thessaloniki Eptapyrgio entrance.jpg|Ulaz u Eptapirgio Datoteka:07Thessaloniki Agia Sophia01.jpg|Trg '''Aja Sofija''' Datoteka:07Thessaloniki Aristoteles-Str1.jpg|Božićne lampice na Aristotelovom trgu </gallery> == Poznate ličnosti == * [[Sveti Ćiril]] i [[Sveti Metod]], apostoli Slavenima. * [[Manolis Anagnostakis]], doktor i ljevičarski pisac * [[Pavle Savić]], srpski fizičar * [[Stavros Koujioumtzis]] (1932-2005), grčki kompozitor * [[Dionisis Savvopoulos]] (rođen 1944.), grčki pjevač i kompozitor * [[Arif Hikmet]] (umro 1978.), turski arhitekt * [[Stratos Dionisiou]] (umro 1990.), pjevač * [[Zoe Laskari]] (rođena 1938.), grčka glumica * [[Marinella]] (rođena 1935.), grčka pjevačica * [[Kostas Voutsas]] ( rođen 1930.), grčki glumac * [[Calliope Tatti]] (1897 - 1978) * [[Mustafa Kemal Atatürk]] (1881 - 1938), političar, osnivač moderne Turske * [[Nazım Hikmet]], (1902 - 1963), turski pjesnik * [[Cahit Arf]] (1910 - 1997), turski matematičar * [[Salih Omurtak]] (1889 - 1954) turski general * [[Peja Stojaković]], srpsko-grčki [[NBA]] košarkaš == Gradovi partneri == (u hronološkom redu) * {{ZD|SAD}} [[Hartford, Connecticut|Hartford]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od 5. maja [[1962]]. * {{ZD|BUG}} [[Plovdiv]], [[Bugarska]], od 27. februara [[1984]]. * {{ZD|AUS}} [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]], od 19. marta [[1984]]. * {{ZD|KIP}} [[Limassol]], [[Kipar]], od 30. juna [[1984]]. * {{ZD|NJE}} [[Leipzig]], [[Saska]], [[Njemačka]], od 10. oktobra [[1984]]. * {{ZD|ITA}} [[Bologna]], [[Emilia-Romagna]], [[Italija]], od 20. oktobra [[1984]]. * {{ZD|SLK}} [[Bratislava]], [[Slovačka]], od 23. aprila [[1986]]. * {{ZD|NJE}} [[Köln]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], [[Njemačka]], od 3. maja [[1988]]. * {{ZD|RUM}} [[Constanţa]], [[Rumunija]], od 5. jula [[1988]]. * {{ZD|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od 6. augusta [[1990]]. * {{ZD|FRA}} [[Nica]], [[Provansa-Alpe-Azurna obala]], [[Francuska]], od 20. marta [[1992]]. * {{ZD|EGI}} [[Aleksandrija]], [[Egipat]], od 12. jula [[1993]]. * {{ZD|IZR}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]], od 24. novembra [[1994]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Thessaloniki}} * [https://web.archive.org/web/20070927020700/http://www.sonbaski.com/selaniki.htm Thessaloníki Photos] * [https://web.archive.org/web/20080118232140/http://www.thessalonikicity.gr/ Službena stranica] * [http://www.cityportal.gr Vodič kroz grad] * [http://www.filmfestival.gr/ Solunski filmski festival] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?tb=1&city=Thessaloniki&country=GR Mapquest - Solun] * [http://www.travel-to-thessaloniki.com/ Vodič] * [http://www.saloniki.org www.saloniki.org Solun] * [https://web.archive.org/web/20060103151442/http://www.superbgreece.com/Makedonia/Thessaloniki/index.htm Vodič za posjetioce] * [https://web.archive.org/web/20070107065913/http://sabin.ro/gallery/thessaloniki Galerija fotografija] * [https://web.archive.org/web/20070927073224/http://lahana.org/blog/Thessaloniki%20postcard.htm Stare razglednice] * [https://web.archive.org/web/20070206191234/http://www.in-chalkidiki.com/thessaloniki.htm Solun današnjice] * [http://www.greece-map.net/thessaloniki.htm Karta grada] * [http://www.auth.gr/ Aristotelov Univerzitet u Solunu] * [https://web.archive.org/web/20070927073232/http://lahana.org/blog/Thessaloniki.htm Tramvaj u Solunu] * [http://www.uom.gr/ Makedonski Univerzitet] {{Evropski gradovi kulture}} [[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]] [[Kategorija:Solun|*]] 8kdliqlm1vfrtf0a354teftawi8m5ek Charlotte Hornets 0 33180 3899907 3066416 2026-06-22T21:54:45Z KWiki 9400 Historiju bi trebalo provjeriti. 3899907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime_kluba = Charlotte Hornets | boja1 = | boja2 = | boja3 = | logo = | nadimak = | liga = [[NBA]] | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]] | osnovan = 1988. | ugašen = | historija = '''Charlotte Hornets'''<br />(1988–2002, 2014–) <br/> '''Charlotte Bobcats'''<br/> (2004–2014)<!-- Molimo da NE MIJENJATE historiju u infokutiji; ona je zvanična. --><ref name=hornets_name_returns>{{cite news|title=Charlotte Hornets Name Returns to Carolinas|url=http://www.nba.com/hornets/charlotte-hornets-name-returns-carolinas|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140522200148/http://www.nba.com/hornets/charlotte-hornets-name-returns-carolinas|archive-date=22. 5. 2014|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA.com/Stats–Charlotte Hornets seasons|url=https://www.nba.com/stats/team/1610612766/seasons|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Stats.NBA.com|access-date=2. 12. 2022|archive-date= 2. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202035958/https://www.nba.com/stats/team/1610612766/seasons|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Franchise History–NBA Advanced Stats|url=https://www.nba.com/stats/history|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|access-date=13. 5. 2024}}</ref> | dvorana = [[Spectrum Center]] | lokacija = [[Charlotte (Sjeverna Karolina)|Charlotte]] | boje = Plavozelena, tamnopurpurna, siva, bijela<ref name="HornetsColors">{{cite news|author=Sean Phaler |title=Purple and Teal Color Palette to Re-Join Hornets Name in Charlotte|url=https://www.nba.com/hornets/news/purple-and-teal-color-palette-re-join-hornets-name-charlotte|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=24. 11. 2013|access-date=17. 1. 2018}}</ref><ref name="HornetsBrandIdentity">{{cite news|title=Charlotte Hornets Brand Identity Unveiled|url=http://www.nba.com/hornets/news/charlotte-hornets-brand-identity-unveiled|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=21. 12. 2013|access-date=15. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Charlotte Hornets Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9QZXBKYU1xcTlpallieE5IM1J6eC5wZGYifQ:nba:S4EKLDGBNfSf7cYLuaFaFNDQyaYUkKXncS_OjPaZBNg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025}}</ref> <br/> {{color box|#00788C}} {{color box|#1D1160}} {{color box|#A1A1A4}} {{color box|#FFFFFF}} | trenutna_sezona = | sponzor = Judi Health<ref>{{cite press release|title=Charlotte Hornets And Judi Health™ Launch Multi-Year Partnership Highlighted By Jersey Patch Designation|url=https://www.nba.com/hornets/news/charlotte-hornets-and-judi-health-launch-multi-year-partnership-highlighted-by-jersey-patch-designation|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=24. 9. 2025|access-date= 22. 10. 2025}}</ref> | predsjednik = Shelly Cayette-Weston | generalni menadžer = Jeff Peterson | trener = [[Charles Lee (košarkaš)|Charles Lee]] | vlasnik = [[Gabe Plotkin]] i [[Rick Schnall]] (većinski)<br />[[Eric Church]], [[J. Cole]] i [[Michael Jordan]] (manjinski)<ref>{{cite news|title=Group Led by Gabe Plotkin and Rick Schnall Finalizes Purchase of Majority Stake in Charlotte Hornets from Michael Jordan|url=https://www.nba.com/hornets/news/group-led-by-gabe-plotkin-and-rick-schnall-finalizes-purchase-of-majority-stake-in-charlotte-hornets-from-michael-jordan|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=3. 8. 2023|access-date=22. 12. 2024}}</ref><ref>{{cite news|last=Reed|first=Steve|title=Michael Jordan's sale of majority ownership of Hornets finalized|url=https://www.nba.com/news/michael-jordans-sale-of-majority-ownership-of-hornets-finalized|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=23. 8. 2023|access-date=22. 12. 2024}}</ref> | prvaci = '''0''' | konferencijski_prvaci = '''0''' | divizijski_prvaci = '''0''' | penzionisani_brojevi = '''2''' ([[Bobby Phills|13]], [[Dell Curry|30]]) | sezona = | pozicija = | veb-sajt = {{URL|nba.com/hornets}} | dom_naslov = | dom_tijelo = _charlottehornets_association2021 | dom_uzorak_t = _charlottehornets_association2021 | dom_šorc = | dom_uzorak_š = | gost_naslov = | gost_tijelo = _charlottehornets_icon2021 | gost_uzorak_t = _charlottehornets_icon2021 | gost_šorc = | gost_uzorak_š = }} '''Charlotte Hornets''' jest [[košarka]]ški klub iz [[Charlotte (Sjeverna Karolina)|Charlottea]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], koji igra u [[NBA]] ligi. == Dvorane == * [[Charlotte Coliseum]] (1988–2002, 2004–2005) * '''[[Spectrum Center]]''' (2005–) == Historija == Nakon 2002. i preseljenja [[New Orleans Hornets|Charlotte Hornetsa]], u [[New Orleans]], grad i liga dogovorili su se da osnuju novi klub u Charlotteu. Uz brojne zainteresovane, uključujući i bivšu NBA zvijezdu [[Larry Bird]]a, prihvaćena je ponuda grupe koju je predvodio Robert L. Johnson (koji je većinski vlasnik). Sasvim očekivano, u prvoj sezoni i nisu napravili neki uspjeh, završivši sezonu uz omjer od samo 18 pobjeda i 64 poraza. Ipak su u prvoj sezoni uspjeli pobijediti, aktuelne prvake [[Detroit Pistons]]e i na posebno veselje navijača, Hornetse. Drugu sezonu su završili uz omjer 26–56, čime su ostvarili mali napredak, ali nedovoljno za doigravanje. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Charlotte Hornets}} * [https://nba.com/hornets Službena stranica] {{en simbol}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Charlotte Hornets| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1988.]] 8zeljgcil2jrh5jucycujs9ummvpfcq 3899908 3899907 2026-06-22T21:55:49Z KWiki 9400 3899908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime_kluba = Charlotte Hornets | boja1 = | boja2 = | boja3 = | logo = | nadimak = | liga = [[NBA]] | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]] | osnovan = 1988. | ugašen = | historija = '''Charlotte Hornets'''<br />(1988–2002, 2014–) <br/> '''Charlotte Bobcats'''<br/> (2004–2014)<!-- Molimo da NE MIJENJATE historiju u infokutiji; ona je zvanična. --><ref name=hornets_name_returns>{{cite news|title=Charlotte Hornets Name Returns to Carolinas|url=http://www.nba.com/hornets/charlotte-hornets-name-returns-carolinas|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140522200148/http://www.nba.com/hornets/charlotte-hornets-name-returns-carolinas|archive-date=22. 5. 2014|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA.com/Stats–Charlotte Hornets seasons|url=https://www.nba.com/stats/team/1610612766/seasons|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Stats.NBA.com|access-date=2. 12. 2022|archive-date= 2. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202035958/https://www.nba.com/stats/team/1610612766/seasons|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Franchise History–NBA Advanced Stats|url=https://www.nba.com/stats/history|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|access-date=13. 5. 2024}}</ref> | dvorana = [[Spectrum Center]] | lokacija = [[Charlotte (Sjeverna Karolina)|Charlotte]] | boje = Plavozelena, tamnopurpurna, siva, bijela<ref name="HornetsColors">{{cite news|author=Sean Phaler |title=Purple and Teal Color Palette to Re-Join Hornets Name in Charlotte|url=https://www.nba.com/hornets/news/purple-and-teal-color-palette-re-join-hornets-name-charlotte|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=24. 11. 2013|access-date=17. 1. 2018}}</ref><ref name="HornetsBrandIdentity">{{cite news|title=Charlotte Hornets Brand Identity Unveiled|url=http://www.nba.com/hornets/news/charlotte-hornets-brand-identity-unveiled|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=21. 12. 2013|access-date=15. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Charlotte Hornets Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9QZXBKYU1xcTlpallieE5IM1J6eC5wZGYifQ:nba:S4EKLDGBNfSf7cYLuaFaFNDQyaYUkKXncS_OjPaZBNg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025}}</ref> <br/> {{color box|#00788C}} {{color box|#1D1160}} {{color box|#A1A1A4}} {{color box|#FFFFFF}} | trenutna_sezona = | sponzor = Judi Health<ref>{{cite press release|title=Charlotte Hornets And Judi Health™ Launch Multi-Year Partnership Highlighted By Jersey Patch Designation|url=https://www.nba.com/hornets/news/charlotte-hornets-and-judi-health-launch-multi-year-partnership-highlighted-by-jersey-patch-designation|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=24. 9. 2025|access-date= 22. 10. 2025}}</ref> | predsjednik = Shelly Cayette-Weston | menadžer = Jeff Peterson | trener = [[Charles Lee (košarkaš)|Charles Lee]] | vlasnik = [[Gabe Plotkin]] i [[Rick Schnall]] (većinski)<br />[[Eric Church]], [[J. Cole]] i [[Michael Jordan]] (manjinski)<ref>{{cite news|title=Group Led by Gabe Plotkin and Rick Schnall Finalizes Purchase of Majority Stake in Charlotte Hornets from Michael Jordan|url=https://www.nba.com/hornets/news/group-led-by-gabe-plotkin-and-rick-schnall-finalizes-purchase-of-majority-stake-in-charlotte-hornets-from-michael-jordan|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Hornets.com|date=3. 8. 2023|access-date=22. 12. 2024}}</ref><ref>{{cite news|last=Reed|first=Steve|title=Michael Jordan's sale of majority ownership of Hornets finalized|url=https://www.nba.com/news/michael-jordans-sale-of-majority-ownership-of-hornets-finalized|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=23. 8. 2023|access-date=22. 12. 2024}}</ref> | prvaci = '''0''' | konferencijski_prvaci = '''0''' | divizijski_prvaci = '''0''' | penzionisani_brojevi = '''2''' ([[Bobby Phills|13]], [[Dell Curry|30]]) | sezona = | pozicija = | veb-sajt = {{URL|nba.com/hornets}} | dom_naslov = | dom_tijelo = _charlottehornets_association2021 | dom_uzorak_t = _charlottehornets_association2021 | dom_šorc = | dom_uzorak_š = | gost_naslov = | gost_tijelo = _charlottehornets_icon2021 | gost_uzorak_t = _charlottehornets_icon2021 | gost_šorc = | gost_uzorak_š = }} '''Charlotte Hornets''' jest [[košarka]]ški klub iz [[Charlotte (Sjeverna Karolina)|Charlottea]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], koji igra u [[NBA]] ligi. == Dvorane == * [[Charlotte Coliseum]] (1988–2002, 2004–2005) * '''[[Spectrum Center]]''' (2005–) == Historija == Nakon 2002. i preseljenja [[New Orleans Hornets|Charlotte Hornetsa]], u [[New Orleans]], grad i liga dogovorili su se da osnuju novi klub u Charlotteu. Uz brojne zainteresovane, uključujući i bivšu NBA zvijezdu [[Larry Bird]]a, prihvaćena je ponuda grupe koju je predvodio Robert L. Johnson (koji je većinski vlasnik). Sasvim očekivano, u prvoj sezoni i nisu napravili neki uspjeh, završivši sezonu uz omjer od samo 18 pobjeda i 64 poraza. Ipak su u prvoj sezoni uspjeli pobijediti, aktuelne prvake [[Detroit Pistons]]e i na posebno veselje navijača, Hornetse. Drugu sezonu su završili uz omjer 26–56, čime su ostvarili mali napredak, ali nedovoljno za doigravanje. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Charlotte Hornets}} * [https://nba.com/hornets Službena stranica] {{en simbol}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Charlotte Hornets| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1988.]] f85ahsnggc4sp4hkcnngh7jccdwow4l HNK Rijeka 0 33538 3899772 3710668 2026-06-22T13:17:19Z Makenzis 98619 3899772 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Ime kluba = HNK Rijeka | Grb = | Puno ime = Hrvatski nogometni klub Rijeka | Nadimak = ''riječki bijeli'' | Osnovan = {{start date and age|df=yes|1906}} | Stadion = [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]] | Kapacitet = 8279 | Predsjednik kluba = {{ZD|HRV}} Damir Mišković | Menadžer = [[Radomir Đalović]] | Liga = [[1. HNL]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | uzorak_lr1 = _skyblueborder | uzorak_t1 = _Rijeka2122h | uzorak_dr1 = _skyblueborder | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _skyblueborder | uzorak_t2 = _Rijeka2122a | uzorak_dr2 = _skyblueborder | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = AA0000 | tijelo2 = AA0000 | desna ruka2 = AA0000 | šorc2 = AA0000 | čarape2 = AA0000 | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = _Rijeka2122t | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 | veličina_grba = 180px | kratko_ime = grea }} '''HNK Rijeka''' je [[Hrvatska|hrvatski]] nogometni klub iz [[Rijeka (grad)|istoimenog grada]]. == Imena kluba == Osnovan je 1906. pod imenom Club Sportivo Olimpia.<ref>{{Cite web|url=https://nk-rijeka.hr/klub/povijest/|title=Povijest|website=HNK RIJEKA|language=hr|access-date=8. 11. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.novilist.hr/sport/nk-rijeka/damir-miskovic-najavio-novu-monografiju-za-115-obljetnicu-kluba-rijeka-je-starija-od-dinama-i-hajduka/|title=Damir Mišković najavio novu monografiju za 115. obljetnicu kluba, Rijeka je zapravo starija od Dinama i Hajduka!|date=19. 12. 2020|website=Novi list|language=en|access-date=8. 11. 2021}}</ref> Klub je pod pritiskom novog italijanskog fašističkog režima u januaru 1926. preimenovan u Fiumana. Tokom nešto manje od dva desetljeća postojanja kluba on se najčešće takmiči u italijanskoj prvoj i drugoj ligi od 1928. godine (izuzetak su bile sezone 1929/30 i 1941/42 kada je u drugoj ligi)) pošto se grad na Rječini nalazi u sastavu kraljevine Italije od 1924. godine. Priključenjem Istre, Rijeke i ostrva Jugoslaviji klub mijenja svoje ime u FD Kvarner [[1946]]. godine. Klub je učestvovao na raznim nivoima u SFRJ. Pod tim imenom on se natječe u novoj domovini samo do [[1954]]. godine kada ga se mijenja novom političkom odlukom u NK Rijeka. Pod tim imenom on će ostvariti svoje najveće uspjehe u evropskim natjecanjima kada dva puta dolazi do četvrtfinala evropskih kupova. U doba Domovinskog rata NK Rijeka vrši malu promjenu imena u Hrvatski nogometni klub Rijeka. == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Klupski uspjesi == * 2 puta pobjednici kupa Jugoslavije (1977/78, 1978/79) * 1 put finalisti kupa Jugoslavije (1986/87) * 2 puta pobjednici kupa Hrvatske (2004/05, 2005/06) * 1 put finalisti kupa Hrvatske (1993/94) * 3 puta najbolji klub s područja današnje Hrvatske u Jugoslavenskoj 1. ligi (1964/65, 1983/84, 1986/87) * 7 puta drugi najbolji klub s područja današnje Hrvatske u Jugoslavenskoj 1. ligi * 1 put doprvaci Hrvatske nogometne lige 2005/06. * Osvojili Hrvatski kup 2013/14. * Dva puta osvojili naslov prvaka Hrvatske (2016/17, 2024/25). U sezoni 1998/99. je skandaloznim suđenjem u zaključnom dijelu prvenstva, Ligi za prvaka, HNK Rijeka je ostala bez svog prvog naslova prvaka. Te sezone je jedan klub{{Izvor}} (kasniji prvak) bio izrazito zaštićen u utakmicama Lige za prvaka, a u posljednjim minutama posljednjeg kola prvenstva Hrvatske, poništen je regularni pogodak NK Rijeke protiv Osijeka, kojim bi Rijeka pobijedila Osijeka i postala prvakom. Rijeka je po prvi put naslov prvaka osvojila u sezoni 2016/2017. == Najpoznatiji igrači == === Golmani === * {{ZD|HRV}} [[Mauro Ravnić]] <!-- Zhavelli, kako se ono zvao; --> === Odbrambeni igrači === * {{ZD|HRV}} [[Saša Peršon]] * {{ZD|SLO}} [[Adrijan Fegic]] === Vezni igrači === * {{ZD|HRV}} [[Nenad Gračan]] * {{ZD|HRV}} [[Janko Janković]] === Napadači === * {{ZD|HRV}} [[Tonči Gulin]] * {{ZD|HRV}} [[Damir Desnica]] * {{ZD|HRV}} [[Boško Balaban]] * {{ZD|SLO}} [[Matjaž Florjančič]] * {{ZD|MAĐ}} [[Barnabas Stipanovics]] * {{ZD|NJE}} [[Fredi Bobic]] - igrao je u ''Rijeci'' na zalasku karijere, odigrao je malo utakmica, ali ostaje u spisima da je takav veliki igrač igrao i za ''Rijeku''. * {{ZD|BIH}} [[Elvir Bolić]] == Navijači == Navijači su poznati kao KN Armada. Klub navijaća Armada osnovan je 1987. == Zanimljivosti == Tokom takmičenja u jugoslavenskim prvenstvima NK Rijeka je ostvarila rekord koji nijedan drugi klub nije uspio oboriti sve do raspada države. Ona je imala najviši postotak osvojenih bodova u tadašnjoj drugoj ligi. Do ovog neobičnog rezultata se došlo tokom prve polovine sedamdesetih kada su postojale četiri druge lige i njihovi prvaci su igrali kvalifikacije za ulazak u prvu. NK Rijeka je tada tek u trećem pokušaju ušla u prvu ligu. Mit koji se stvorio oko tih rezultata je bila da su igrači bili motivirani novčanim bonusom da pobjeđuju. Ako bi ušli u prvu ligu oni bi imali puno manje pobjeda (i novčanih bonusa) pa su sabotirali kvalifikacije. Sveukupno pod imenom NK Rijeka klub je proveo u tadašnjoj drugoj jugoslavenskoj ligi sedam godina (sezone 1954/55 - 1957/58 i 1970/71 - 1973/74), od kojih je četiri puta bila prvak, i to tako da tokom sedamdesetih godina nikada nije imala više od tri poraza (kada je bila prvak). == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|HNK Rijeka}} * [http://www.nk-rijeka.hr/ FK Rijeka] * [http://www.armada-rijeka.hr/ Armada Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090801071501/http://www.armada-rijeka.hr/ |date=1. 8. 2009 }} * [http://www.forza-fiume.com/ Forza Fiume] * [http://nogonet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=798&Itemid=219 NogoNet - profil kluba Rijeka i igrača] {{Prva HNL}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:HNK Rijeka| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj|Rijeka]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.|Rijeka]] [[Kategorija:Sport u Rijeci|HNK Rijeka]] 314v6yq77nxz06uchstpz0dzso8bv86 New York Knicks 0 33764 3899824 3753790 2026-06-22T14:45:33Z KWiki 9400 3899824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = New York Knicks | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #006BB6 | boja3 = #F58426 | logo = NY Knicks.png | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 1946. | historija = '''New York Knicks''' <br/> (od 1946) | dvorana = [[Madison Square Garden]] | grad = [[New York]] | boje = Plava, narančasta, srebrna, crna, bijela<ref name="Knickerbocker">{{cite web |title= What's a Knickerbocker? |url= https://www.nba.com/knicks/history/whatsaknickerbocker.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NYKnicks.com|access-date=14. 2. 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=New York Knicks Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/nyk/NewYork_Knicks_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date= 10. 8. 2016}}</ref><br/>{{color box|#006BB6}} {{color box|#F58426}} {{color box|#BEC0C2}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[The Madison Square Garden Company]] (izvršni predsjednik: [[James L. Dolan]]) | predsjednik = [[Leon Rose]] | generalni_menadžer = [[Gersson Rosas]] | trener = [[Mike Brown (košarka, 1970)|Mike Brown]] | prvaci = '''3''' ([[NBA finale 1970.|1970]], [[NBA finale 1973.|1973]], [[NBA finale 2026.|2026]]) | konferencijski_prvaci = '''5''' ([[NBA doigravanje 1972.|1972]], [[NBA doigravanje 1973.|1973]], [[NBA doigravanje 1994.|1994]], [[NBA doigravanje 1999.|1999]], [[NBA doigravanje 2026.|2026]]) | divizijski_prvaci = '''8''' ([[NBA 1952/1953.|1953]], [[NBA 1953/1954.|1954]], [[NBA 1969/1970.|1970]], [[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1992/1993.|1993]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 2012/2013.|2013]]) | penzionisani_brojevi = '''8''' ([[Walt Frazier|10]], [[Dick Barnett|12]], [[Earl Monroe|15]], [[Dick McGuire|15]], [[Willis Reed|19]], [[Dave DeBusschere|22]], [[Bill Bradley|24]], [[Patrick Ewing|33]], [[Red Holzman|613]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/knicks}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t =_nyknicks_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š =_nyknicks_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t =_nyknicks_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š =_nyknicks_icon }} '''New York Knickerbockers''', skraćeno '''Knicks''', [[košarka]]ški je klub iz [[New York]]a. Takmiči se u [[NBA]] ligi, koju su osvojili tri puta. == Historija kluba == Utakmica Knicksa, koju su odigrali 1. novembra 1946. u okviru tadašnje [[Basketball Association of America]] (BAA) protiv [[Toronto Huskies]]a u [[Toronto|Torontu]], prva je službena klupska utakmica kluba i NBA liga bilježi je kao svoju prvu službenu utakmicu. Knicksi od osnivanja nikad nisu mijenjali prebivalište, po čemu su jedini u ligi uz [[Boston Celtics]]e. U prvoj deceniji postojanja bili su vrlo respektabilna ekipa te su igrali u tri uzastopna NBA finala (1951, 1952, 1953), ali nisu uspjeli osvojiti titulu. 1955, 1956. i 1959. uspjeli su ući u doigravanje, ali su ispali u prvom krugu. Sljedećih sedam godina bile su veoma težak period za Knickse te su redovno završavali posljednji u diviziji. Tada su se desili i neki od najtežih poraza u historiji kluba, kao što je poraz od [[Los Angeles Lakers]]a 162–100. Još jedan crni događaj iz tog perioda jest 100 primljenih poena od jednog igrača ([[Wilt Chamberlain]]). === Šampionske godine === Kao naznaka boljih vremena, u tom periodu (1964), Knicksi na [[NBA draft]]u, biraju [[Willis Reed|Willisa Reeda]], koji na kraju sezone dobija nagradu za [[novajlija godine (NBA)|novajliju godine]]. Nakon Reeda u klub dolazi trener [[Red Holzman]], koji od mladih igrača, kao što su [[Bill Bradley]] i [[Walt Frazier]], stvara ekipu za doigravanje. Godine 1969. klub dovodi pojačanje, [[Dave DeBusschere|Davea DeBusscherea]], i tu sezonu završava s omjerom 54-28. Prvi put od 1953. prolaze prvi krug i gube konferencijsko finale od Boston Celticsa. U sezoni [[NBA 1969/1970.|1969/70.]] Knicksi idu do svog rekordnog omjera, 60-22. U NBA finalu te sezone pobijedili su Lakerse i osvojili prvu titulu NBA prvaka. Odlučujući trenutak ovog finala desio se u sedmoj utakmici. Naime, iako teško povrijeđen, Willis Reed, pred sami početak utakmice, vidno hramljući, ušao je na teren. Postigao je dva prva pogotka za Knickse i sjeo na klupu. Iako više nije ulazio u igru, njegova hrabrost nadahnula je ostatak tima i pobijedili su 113:99. Dresovi svih igrača iz startne postave te sezone izloženi su na počasnom mjestu u dvorani [[Madison Square Garden]], a njihovi brojevi povučeni iz upotrebe. Poslije prve titule Knicksi su krenuli s uspješnim nizom: najprije finale konferencije i poraz od [[Washington Wizards|Baltimore Bulletsa]], potom (uz pojačanje, [[Earl Monroe|Earla Monroea]]) NBA finale i poraz od Lakersa. Godine 1972. ponovo su igrali protiv Lakersa u finalu, ali su ovog puta Knicksi bili uspješniji i osvojili drugu NBA titulu. Još jedna uspješna sezona i konferencijsko finale ostvarena je 1973, ali su izgubili od Celticsa u pet utakmica. Iste godine Reed je najavio oproštaj od košarke, nakon čega klub pada u prosječnost. === Ewingova era === U sljedećih nekoliko sezona, i kad bi uspjeli ući u završnicu, ispadali su u prvom ili drugom krugu. Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 1985.|1985.]] imali su pravo prvog izbora te su odabrali [[centar (košarka)|centra]] [[Patrick Ewing|Patricka Ewinga]], koji je u prvoj sezoni imao prosjek 20 poena i devet [[skok (košarka|skokova]] po utakmici i dobio nagradu za novajliju godine. Klub ipak nije osigurao doigravanje. Od 1988. do 1993. redovno su nastupali u završnicama, a čak četiri puta ispadali od Bullsa (posljednje godine u finalu konferencije). Odlaskom [[Michael Jordan|Jordana]] iz Bullsa Knicksima se ukazala prilika za osvajanje konferencijske titule i odlazak u [[NBA finale 1994.]] Uspjeli su, ali su izgubili u sedam utakmica od [[Houston Rockets]]a. U sedmoj, odlučujućoj utakmici podbacio je jedan od najvažnijih igrača, [[John Starks (košarkaš)|John Starks]]. Pogodio je samo dva šuta od 18 pokušaja, ali ga trener [[Pat Riley]] ipak nije mijenjao iako je na klupi imao dobrih šutera. Sljedeće četiri sezone redovno su ispadali u drugom krugu doigravanja. U skraćenoj sezoni [[NBA 1998/1999.|1998/99]] (zbog štrajka igrača) postali su prva ekipa koja je kao osmoplasirana u konferenciji došla do NBA-finala. Izgubili su 4-1 od [[San Antonio Spurs]]a. Godine 2000. izgubili su konferencijsko finale, nakon čega je Ewing napustio Knickse. === Loša uprava === Knicksi su se kupovinom preplaćenih igrača, lošim razmjenama igrača i pogrešnim izborima igrača na draftu doveli do jako slabih rezultata i enormnog trošenja novca. Kao primjer loše uprave može se navesti [[NBA 2005/2006.|sezona 2005/06]], gdje je klub za prekoračenje [[platni limit (NBA)|platnog limita]] platio kaznu više od 60 miliona dolara. Iako su godinama trošili najviše novca u ligi, od 2002. do 2006. samo su jednom ušli u doigravanje i ispali u prvom krugu. == Zaslužni pojedinci == === Povučeni brojevi<ref>{{cite web |title= New York Knicks Uniform Numbers |url= https://www.basketball-reference.com/teams/NYK/numbers.html |publisher= [[Basketball Reference]] |access-date= 10. 1. 2020 |archive-date= 11. 7. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170711030724/http://www.basketball-reference.com/teams/NYK/numbers.html |url-status= dead }}</ref> === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Br. ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Igrač ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen |- ! scope="row"|10 | [[Walt Frazier]]<sup>1</sup> || [[Plejmejker|P]] || 1967–1977. || 15. 12. 1979. |- ! scope="row"|12 | [[Dick Barnett]] || [[Bek šuter|BŠ]] || 1965–1974. || 10. 3. 1990. |- ! scope="row" rowspan="2"|15<sup>5</sup> | [[Earl Monroe]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1972–1980. || 1. 3. 1986. |- | [[Dick McGuire]]<sup>2</sup> || [[Plejmejker|P]] || 1949–1957. || 14. 3. 1992. |- ! scope="row"|19 | [[Willis Reed]]<sup>3</sup> || [[Centar (košarka)|C]] || 1964–1974. || 21. 10. 1976. |- ! scope="row"|22 | [[Dave DeBusschere]] || [[Krilni centar|KC]] || 1969–1974. || 24. 3. 1981. |- ! scope="row"|24 | [[Bill Bradley]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1967–1977. || 18. 2. 1984. |- ! scope="row"|33 | [[Patrick Ewing]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1985–2000. || 28. 2. 2003. |- ! scope="row"|613 | [[Red Holzman]]<sup>4</sup> || — || 1967–1977.<br/>1978–1982. || 10. 3. 1990. |} '''Napomene:''' * <sup>1</sup> Radio i kao komentator * <sup>2</sup> Bio i trener (1965–1968) i direktor za skautiranje * <sup>3</sup> Bio i trener (1977–1978) * <sup>4</sup> Kao trener; broj označava njegovih 613 pobjeda na klupi Knicksa * <sup>5</sup> Broj povučen dvaput: prvo Monroeov, pa šest godina kasnije McGuireov<ref>{{cite web |url= http://www.nba.com/knicks/history/retired_knick_numbers.html |title= Retired Knick Numbers |access-date= 29. 10. 2012}}</ref> === Igrači u [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Br. ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Ime ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Br. ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Ime ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen |- | '''6''' || [[Tom Gola]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1962–1966. || 1976. | '''32''' || [[Jerry Lucas]]<sup>3</sup> || [[Centar (košarka)|C]] || 1971–1974. || 1980. |- | '''7''' || [[Slater Martin]] || [[Plejmejker|P]] || 1956. || 1982. | '''19''' || [[Willis Reed]]|| [[Centar (košarka)|C]] || 1964–1974. || 1982. |- | '''24''' || [[Bill Bradley]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1967–1977. || 1982. | '''22''' || [[Dave DeBusschere]] || [[Krilni centar|KC]] || 1969–1974. || 1983. |- | '''10''' || [[Walt Frazier]] || [[Plejmejker|P]] || 1967–1977. || 1987. | '''15''' || [[Earl Monroe]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1972–1980. || 1990. |- | '''11''' || [[Harry Gallatin]]<sup>6</sup> || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1948–1957. || 1991. | '''15''' || [[Dick McGuire]] || [[Plejmejker|P]] || 1949–1957. || 1993. |- | '''8''' || [[Walt Bellamy]]<sup>4</sup> || [[Centar (košarka)|C]] || 1965–1968. || 1993. | '''11''' || [[Bob McAdoo]] || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1976–1979. || 2000. |- | '''33''' || [[Patrick Ewing]]<sup>1</sup> || [[Centar (košarka)|C]] || 1985–2000. || 2008. | '''9''' || [[Richie Guerin]] || [[Plejmejker|P]] || 1956–1963. || 2013. |- | '''30''' || [[Bernard King]] || [[Krilni bek|KB]] || 1982–1987. || 2013. | '''8'''<br/>'''19''' || [[Nathaniel Clifton]]|| [[Krilni centar|KC]] || 1950–1956. || 2014. |- | '''42''' || [[Spencer Haywood]] || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1975–1979. || 2015. | '''55''' || [[Dikembe Mutombo]] || [[Centar (košarka)|C]] || 2003–2004. || 2015. |- | '''3''' || [[Tracy McGrady]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Krilni bek|KB]] || 2010. || 2017. | '''1''' || [[Maurice Cheeks]] || [[Plejmejker|P]] || 1990–1991. || 2018. |- | '''5''' || [[Jason Kidd]] || [[Plejmejker|P]] || 2012–2013. || 2018. | '''4''' || [[Carl Braun (košarkaš)|Carl Braun]]<sup>7</sup> || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1947–1950<br/>1952–1961. || 2019. |- | '''44''' || [[Paul Westphal]] || [[Plejmejker|P]] || 1981–1983. || 2019. |} === Treneri u Kući slavnih === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};" colspan="2"|Ime ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};" colspan="2"|Ime ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen |- | 613 ! scope="row"|[[Red Holzman]] | Trener || 1967–1977.<br/>1978–1982. || 1986. ! scope="row" colspan="2"|[[Lenny Wilkens]]<sup>2</sup> | Trener || 2004–2005. || 1998. |- ! scope="row" colspan="2"|[[Larry Brown (košarkaš)|Larry Brown]] | Trener || 2005–2006. || 2002. ! scope="row" colspan="2"|[[Pat Riley]] | Trener || 1991–1995. || 2008. |- ! scope="row" colspan="2"|[[Don Nelson]] | Trener || 1995–1996. || 2012. ! scope="row" colspan="2"|[[Rick Pitino]]<sup>5</sup> | Trener || 1987–1989. || 2013. |} '''Napomene:''' * <sup>1</sup> Ewing je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član [[Dream Team]]a 1992. * <sup>2</sup> Wilkens je triput primljen u Kuću slavnih – kao igrač, kao trener i kao član Dream Teama 1992. * <sup>3</sup> Lucas je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član [[Košarkaška ekipa SAD-a na Olimpijskim igrama 1960.|olimpijskog tima 1960.]] * <sup>4</sup> Bellamy je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član olimpijskog tima 1960. * <sup>5</sup> Bio i pomoćni trener (1983–1985) * <sup>6</sup> Bio i trener (1965–1966) * <sup>7</sup> Bio i trener (1959–1961) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|New York Knicks}} * [http://www.nba.com/knicks Službena stranica] {{New York Knicks}} {{NBA}} [[Kategorija:New York Knicks| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]] smitdidmfx8wgqb1wpz25uyxf21bhq9 3899843 3899824 2026-06-22T16:13:18Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3899843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = New York Knicks | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #006BB6 | boja3 = #F58426 | logo = NY Knicks.png | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 1946. | historija = '''New York Knicks''' <br/> (od 1946) | dvorana = [[Madison Square Garden]] | grad = [[New York]] | boje = Plava, narančasta, srebrna, crna, bijela<ref name="Knickerbocker">{{cite web |title= What's a Knickerbocker? |url= https://www.nba.com/knicks/history/whatsaknickerbocker.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NYKnicks.com|access-date=14. 2. 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=New York Knicks Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/nyk/NewYork_Knicks_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date= 10. 8. 2016}}</ref><br/>{{color box|#006BB6}} {{color box|#F58426}} {{color box|#BEC0C2}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[The Madison Square Garden Company]] (izvršni predsjednik: [[James L. Dolan]]) | predsjednik = [[Leon Rose]] | generalni_menadžer = [[Gersson Rosas]] | trener = [[Mike Brown (košarka, 1970)|Mike Brown]] | prvaci = '''3''' ([[NBA finale 1970.|1970]], [[NBA finale 1973.|1973]], [[NBA finale 2026.|2026]]) | konferencijski_prvaci = '''5''' ([[NBA doigravanje 1972.|1972]], [[NBA doigravanje 1973.|1973]], [[NBA doigravanje 1994.|1994]], [[NBA doigravanje 1999.|1999]], [[NBA doigravanje 2026.|2026]]) | divizijski_prvaci = '''8''' ([[NBA 1952/1953.|1953]], [[NBA 1953/1954.|1954]], [[NBA 1969/1970.|1970]], [[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1992/1993.|1993]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 2012/2013.|2013]]) | penzionisani_brojevi = '''8''' ([[Walt Frazier|10]], [[Dick Barnett|12]], [[Earl Monroe|15]], [[Dick McGuire|15]], [[Willis Reed|19]], [[Dave DeBusschere|22]], [[Bill Bradley|24]], [[Patrick Ewing|33]], [[Red Holzman|613]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/knicks}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t =_nyknicks_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š =_nyknicks_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t =_nyknicks_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š =_nyknicks_icon }} '''New York Knickerbockers''', skraćeno '''Knicks''', [[košarka]]ški je klub iz [[New York]]a. Takmiči se u [[NBA]] ligi, koju su osvojili tri puta. == Historija kluba == Utakmica Knicksa, koju su odigrali 1. novembra 1946. u okviru tadašnje [[Basketball Association of America]] (BAA) protiv [[Toronto Huskies]]a u [[Toronto|Torontu]], prva je službena klupska utakmica kluba i NBA liga bilježi je kao svoju prvu službenu utakmicu. Knicksi od osnivanja nikad nisu mijenjali prebivalište, po čemu su jedini u ligi uz [[Boston Celtics]]e. U prvoj deceniji postojanja bili su vrlo respektabilna ekipa te su igrali u tri uzastopna NBA finala (1951, 1952, 1953), ali nisu uspjeli osvojiti titulu. 1955, 1956. i 1959. uspjeli su ući u doigravanje, ali su ispali u prvom krugu. Sljedećih sedam godina bile su veoma težak period za Knickse te su redovno završavali posljednji u diviziji. Tada su se desili i neki od najtežih poraza u historiji kluba, kao što je poraz od [[Los Angeles Lakers]]a 162–100. Još jedan crni događaj iz tog perioda jest 100 primljenih poena od jednog igrača ([[Wilt Chamberlain]]). === Šampionske godine === Kao naznaka boljih vremena, u tom periodu (1964), Knicksi na [[NBA draft]]u, biraju [[Willis Reed|Willisa Reeda]], koji na kraju sezone dobija nagradu za [[novajlija godine (NBA)|novajliju godine]]. Nakon Reeda u klub dolazi trener [[Red Holzman]], koji od mladih igrača, kao što su [[Bill Bradley]] i [[Walt Frazier]], stvara ekipu za doigravanje. Godine 1969. klub dovodi pojačanje, [[Dave DeBusschere|Davea DeBusscherea]], i tu sezonu završava s omjerom 54-28. Prvi put od 1953. prolaze prvi krug i gube konferencijsko finale od Boston Celticsa. U sezoni [[NBA 1969/1970.|1969/70.]] Knicksi idu do svog rekordnog omjera, 60-22. U NBA finalu te sezone pobijedili su Lakerse i osvojili prvu titulu NBA prvaka. Odlučujući trenutak ovog finala desio se u sedmoj utakmici. Naime, iako teško povrijeđen, Willis Reed, pred sami početak utakmice, vidno hramljući, ušao je na teren. Postigao je dva prva pogotka za Knickse i sjeo na klupu. Iako više nije ulazio u igru, njegova hrabrost nadahnula je ostatak tima i pobijedili su 113:99. Dresovi svih igrača iz startne postave te sezone izloženi su na počasnom mjestu u dvorani [[Madison Square Garden]], a njihovi brojevi povučeni iz upotrebe. Poslije prve titule Knicksi su krenuli s uspješnim nizom: najprije finale konferencije i poraz od [[Washington Wizards|Baltimore Bulletsa]], potom (uz pojačanje, [[Earl Monroe|Earla Monroea]]) NBA finale i poraz od Lakersa. Godine 1972. ponovo su igrali protiv Lakersa u finalu, ali su ovog puta Knicksi bili uspješniji i osvojili drugu NBA titulu. Još jedna uspješna sezona i konferencijsko finale ostvarena je 1973, ali su izgubili od Celticsa u pet utakmica. Iste godine Reed je najavio oproštaj od košarke, nakon čega klub pada u prosječnost. === Ewingova era === U sljedećih nekoliko sezona, i kad bi uspjeli ući u završnicu, ispadali su u prvom ili drugom krugu. Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 1985.|1985.]] imali su pravo prvog izbora te su odabrali [[centar (košarka)|centra]] [[Patrick Ewing|Patricka Ewinga]], koji je u prvoj sezoni imao prosjek 20 poena i devet [[skok (košarka|skokova]] po utakmici i dobio nagradu za novajliju godine. Klub ipak nije osigurao doigravanje. Od 1988. do 1993. redovno su nastupali u završnicama, a čak četiri puta ispadali od Bullsa (posljednje godine u finalu konferencije). Odlaskom [[Michael Jordan|Jordana]] iz Bullsa Knicksima se ukazala prilika za osvajanje konferencijske titule i odlazak u [[NBA finale 1994.]] Uspjeli su, ali su izgubili u sedam utakmica od [[Houston Rockets]]a. U sedmoj, odlučujućoj utakmici podbacio je jedan od najvažnijih igrača, [[John Starks (košarkaš)|John Starks]]. Pogodio je samo dva šuta od 18 pokušaja, ali ga trener [[Pat Riley]] ipak nije mijenjao iako je na klupi imao dobrih šutera. Sljedeće četiri sezone redovno su ispadali u drugom krugu doigravanja. U skraćenoj sezoni [[NBA 1998/1999.|1998/99]] (zbog štrajka igrača) postali su prva ekipa koja je kao osmoplasirana u konferenciji došla do NBA-finala. Izgubili su 4-1 od [[San Antonio Spurs]]a. Godine 2000. izgubili su konferencijsko finale, nakon čega je Ewing napustio Knickse. === Loša uprava === Knicksi su se kupovinom preplaćenih igrača, lošim razmjenama igrača i pogrešnim izborima igrača na draftu doveli do jako slabih rezultata i enormnog trošenja novca. Kao primjer loše uprave može se navesti [[NBA 2005/2006.|sezona 2005/06]], gdje je klub za prekoračenje [[platni limit (NBA)|platnog limita]] platio kaznu više od 60 miliona dolara. Iako su godinama trošili najviše novca u ligi, od 2002. do 2006. samo su jednom ušli u doigravanje i ispali u prvom krugu. == Zaslužni pojedinci == === Povučeni brojevi<ref>{{cite web |title= New York Knicks Uniform Numbers |url= https://www.basketball-reference.com/teams/NYK/numbers.html |publisher= [[Basketball Reference]] |access-date= 10. 1. 2020 |archive-date= 11. 7. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170711030724/http://www.basketball-reference.com/teams/NYK/numbers.html |url-status= dead }}</ref> === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Br. ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Igrač ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen |- ! scope="row"|10 | [[Walt Frazier]]<sup>1</sup> || [[Plejmejker|P]] || 1967–1977. || 15. 12. 1979. |- ! scope="row"|12 | [[Dick Barnett]] || [[Bek šuter|BŠ]] || 1965–1974. || 10. 3. 1990. |- ! scope="row" rowspan="2"|15<sup>5</sup> | [[Earl Monroe]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1972–1980. || 1. 3. 1986. |- | [[Dick McGuire]]<sup>2</sup> || [[Plejmejker|P]] || 1949–1957. || 14. 3. 1992. |- ! scope="row"|19 | [[Willis Reed]]<sup>3</sup> || [[Centar (košarka)|C]] || 1964–1974. || 21. 10. 1976. |- ! scope="row"|22 | [[Dave DeBusschere]] || [[Krilni centar|KC]] || 1969–1974. || 24. 3. 1981. |- ! scope="row"|24 | [[Bill Bradley]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1967–1977. || 18. 2. 1984. |- ! scope="row"|33 | [[Patrick Ewing]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1985–2000. || 28. 2. 2003. |- ! scope="row"|613 | [[Red Holzman]]<sup>4</sup> || — || 1967–1977.<br/>1978–1982. || 10. 3. 1990. |} '''Napomene:''' * <sup>1</sup> Radio i kao komentator * <sup>2</sup> Bio i trener (1965–1968) i direktor za skautiranje * <sup>3</sup> Bio i trener (1977–1978) * <sup>4</sup> Kao trener; broj označava njegovih 613 pobjeda na klupi Knicksa * <sup>5</sup> Broj povučen dvaput: prvo Monroeov, pa šest godina kasnije McGuireov<ref>{{cite web |url= http://www.nba.com/knicks/history/retired_knick_numbers.html |title= Retired Knick Numbers |access-date= 29. 10. 2012}}</ref> === Igrači u [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Br. ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Ime ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Br. ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Ime ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen |- | '''6''' || [[Tom Gola]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1962–1966. || 1976. | '''32''' || [[Jerry Lucas]]<sup>3</sup> || [[Centar (košarka)|C]] || 1971–1974. || 1980. |- | '''7''' || [[Slater Martin]] || [[Plejmejker|P]] || 1956. || 1982. | '''19''' || [[Willis Reed]]|| [[Centar (košarka)|C]] || 1964–1974. || 1982. |- | '''24''' || [[Bill Bradley]] || [[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] || 1967–1977. || 1982. | '''22''' || [[Dave DeBusschere]] || [[Krilni centar|KC]] || 1969–1974. || 1983. |- | '''10''' || [[Walt Frazier]] || [[Plejmejker|P]] || 1967–1977. || 1987. | '''15''' || [[Earl Monroe]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1972–1980. || 1990. |- | '''11''' || [[Harry Gallatin]]<sup>6</sup> || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1948–1957. || 1991. | '''15''' || [[Dick McGuire]] || [[Plejmejker|P]] || 1949–1957. || 1993. |- | '''8''' || [[Walt Bellamy]]<sup>4</sup> || [[Centar (košarka)|C]] || 1965–1968. || 1993. | '''11''' || [[Bob McAdoo]] || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1976–1979. || 2000. |- | '''33''' || [[Patrick Ewing]]<sup>1</sup> || [[Centar (košarka)|C]] || 1985–2000. || 2008. | '''9''' || [[Richie Guerin]] || [[Plejmejker|P]] || 1956–1963. || 2013. |- | '''30''' || [[Bernard King]] || [[Krilni bek|KB]] || 1982–1987. || 2013. | '''8'''<br/>'''19''' || [[Nathaniel Clifton]]|| [[Krilni centar|KC]] || 1950–1956. || 2014. |- | '''42''' || [[Spencer Haywood]] || [[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] || 1975–1979. || 2015. | '''55''' || [[Dikembe Mutombo]] || [[Centar (košarka)|C]] || 2003–2004. || 2015. |- | '''3''' || [[Tracy McGrady]] || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Krilni bek|KB]] || 2010. || 2017. | '''1''' || [[Maurice Cheeks]] || [[Plejmejker|P]] || 1990–1991. || 2018. |- | '''5''' || [[Jason Kidd]] || [[Plejmejker|P]] || 2012–2013. || 2018. | '''4''' || [[Carl Braun (košarkaš)|Carl Braun]]<sup>7</sup> || [[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] || 1947–1950<br/>1952–1961. || 2019. |- | '''44''' || [[Paul Westphal]] || [[Plejmejker|P]] || 1981–1983. || 2019. |} === Treneri u Kući slavnih === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};" colspan="2"|Ime ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};" colspan="2"|Ime ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Pozicija ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Period ! scope="col" style="{{NBA color cell|New York Knicks}};"|Primljen |- | 613 ! scope="row"|[[Red Holzman]] | Trener || 1967–1977.<br/>1978–1982. || 1986. ! scope="row" colspan="2"|[[Lenny Wilkens]]<sup>2</sup> | Trener || 2004–2005. || 1998. |- ! scope="row" colspan="2"|[[Larry Brown (košarkaš)|Larry Brown]] | Trener || 2005–2006. || 2002. ! scope="row" colspan="2"|[[Pat Riley]] | Trener || 1991–1995. || 2008. |- ! scope="row" colspan="2"|[[Don Nelson]] | Trener || 1995–1996. || 2012. ! scope="row" colspan="2"|[[Rick Pitino]]<sup>5</sup> | Trener || 1987–1989. || 2013. |} '''Napomene:''' * <sup>1</sup> Ewing je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član [[Dream Team]]a 1992. * <sup>2</sup> Wilkens je triput primljen u Kuću slavnih – kao igrač, kao trener i kao član Dream Teama 1992. * <sup>3</sup> Lucas je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član [[Košarkaška ekipa SAD-a na Olimpijskim igrama 1960.|olimpijskog tima 1960.]] * <sup>4</sup> Bellamy je dvaput primljen u Kuću slavnih – kao igrač i kao član olimpijskog tima 1960. * <sup>5</sup> Bio i pomoćni trener (1983–1985) * <sup>6</sup> Bio i trener (1965–1966) * <sup>7</sup> Bio i trener (1959–1961) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|New York Knicks}} * [http://www.nba.com/knicks Službena stranica] {{New York Knicks}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:New York Knicks| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]] ax7zhh9np0alewkfc6glmqfn80zszby Socijaldemokratija 0 34635 3899705 3886996 2026-06-22T12:21:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekonomija dobrobiti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899705 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Red flag II.svg|desno|mini|160p|[[Zastava|Crvena zastava]], simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta]] [[Datoteka:Red_rose_02.svg|desno|mini|130p|Crvena ruža, simbol demokratije i anti-autoritarnosti u načinu djelovanja protiv društvenih nepravdi<ref>"About Our Logo". Tamiment Library and Robert F. Wagner Archives. New York University. Archived from the original on 2017-07-02. Retrieved May 25, 2016.</ref><ref>"Metropolitan. v.38 1913". HathiTrust. p. 63. Retrieved 2019-03-02.</ref><ref>"Most's Meeting". Indianapolis Indiana State Sentinel. September 21, 1887. p. 1 Column 1.</ref>]] '''Socijaldemokratija''' je politička [[filozofija]] koja je nastala u drugoj polovini 19. vijeka kao struja u pokretu [[socijalna pravda|socijalne pravde]] i [[ljevica|ljevice]].<ref>Adams, Ian (1993). Political Ideology Today. Politics Today. Manchester University Press. {{ISBN|978-0-7190-3346-9}}.</ref><ref>Gombert, Tobias; Bläsius, Julia; Krell, Christian; Timpe, Martin, ur. (2009). Foundations of Social Democracy. Social Democratic Reader. Patterson, James. Berlin: Friedrich-Ebert-Stiftung. {{ISBN|978-3-86872-215-4}}</ref><ref>Miller, David (1998). „Social Democracy” : Craig, Edward. Routledge Encyclopedia of Philosophy. 8. Routledge. {{ISBN|978-0-415-18713-8}}.</ref> Danas se socijaldemokratija uobičajeno smiješta na [[lijevi centar]] [[politički spektar|političkog spektra]].<ref>(2001). Political Ideology Today. Politics Today (2nd izd.). Manchester University Press. {{ISBN|978-0-7190-6019-9}}.</ref><ref>Agrawal, S. P.; Aggarwal, J. C., ur. (1989). Nehru on Social Issues. New Delhi: Concept Publishing. {{ISBN|978-817022207-1}}.</ref><ref>Alpert, Michael. A New International History of the Spanish Civil War.</ref><ref>Bronner, Stephen Eric (1999). Ideas in Action: Political Tradition in the Twentieth Century. Oxford: Rowman & Littlefield Publishers. {{ISBN|978-0-8476-9387-0}}.</ref> Izvorna socijaldemokratija je razvijala antikapitalistički program.<ref>Schorske, Carl E. (1993) [1955]. German Social Democracy, 1905–1917: The Development of the Great Schism. Harvard Historical Studies. 65. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. {{ISBN|978-0-674-35125-7}}.</ref><ref>Hollander, Samuel (2011). Friedrich Engels and Marxian Political Economy. Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-76163-5}}.</ref><ref>Marx, Karl (1972). Padover, Saul K., The Karl Marx Library. Volume I: On Revolution. New York: McGraw-Hill.</ref><ref>Johnson, Elliott; Walker, David; Gray, Daniel (2014). Historical Dictionary of Marxism. Historical Dictionaries of Religions, Philosophies, and Movements. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. {{ISBN|978-1-4422-3798-8}}.</ref> Ali, kroz vrijeme se okrenula političkom pragmatizmu.<ref>Blaazer, David (2002) [1992]. The Popular Front and the Progressive Tradition: Socialists, Liberals, and the Quest for Unity, 1884–1939. Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-41383-1}}.</ref><ref>Understanding Social Democracy (PDF). What's Left of the Left: Liberalism and Social Democracy in a Globalized World. Cambridge, Massachusetts: Minda de Gunzburg Center for European Studies, Harvard University. Pristupljeno 29. 1. 2016.</ref> Pragmatična socijaldemokratija se usmjerava samo na minimalni [[program]], kojim u okviru ustanova predstavničke, [[parlamentarna demokratija|parlamentarne demokratije]] i tržišne kapitalističke [[ekonomija|ekonomije]] nastoji sprovoditi djelimične reforme radi stvaranja državnih propisa, programa i servisa koji bi trebali raditi na ublažavanju nepravdi koje nanosi neregulirani, [[neoliberalizam|liberalni]] model kapitalizma.<ref>Notermans, Ton (2000). Money, Markets, and the State: Social Democratic Economic Policies since 1918. Cambridge Studies in Comparative Politics. Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-63339-0}}.</ref><ref>Brandal, Nik; Bratberg, Øivind; Thorsen, Dag Einar (2013). The Nordic Model of Social Democracy. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. {{ISBN|978-1-137-01326-2}}.</ref><ref name="Sejersted, Francis 2011">Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. {{ISBN|978-0-691-14774-1}}.</ref><ref>Berman, Sheri (1998). The Social Democratic Moment: Ideas and Politics in the Making of Interwar Europe. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. {{ISBN|978-0-674-44261-0}}.</ref><ref>Aspalter, Christian (2001). Importance of Social Democratic Movements in Welfare Politics: With Special Reference to Germany, Austria and Sweden. Huntington, New York: Nova Science Publishers. {{ISBN|978-1-56072-975-4}}.</ref><ref name="Badie, Bertrand 2011">Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. {{ISBN|978-1-4129-5963-6}}.</ref> Praktično ostvarenje takvih reformi u okviru ustanova parlamentarne demokratije i tržišne kapitalističke ekonomije uobičajeno se naziva socijalno odgovornom državom ili državom blagostanja.<ref name="Sejersted, Francis 2011"/><ref>Thorsen, Dag Einar; Brandal, Nik; Bratberg, Øivind (2013). „Utopia Sustained: The Nordic Model of Social Democracy”. London: Fabian Society. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Sachs, Jeffrey D. (2006). „The Social Welfare State, beyond Ideology”. Scientific American. sv. 295 br. 5. New York. str. 42. ISSN 0036-8733. Arhivirano iz originala na datum 12. 10. 2007. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Upchurch, Martin; Taylor, Graham; Mathers, Andrew (2009). The Crisis of Social Democratic Trade Unionism in Western Europe: The Search for Alternatives. Contemporary Employment Relations. Farnham, England: Ashgate Publishing. {{ISBN|978-0-7546-7053-7}}.</ref><ref>Fitzpatrick, Tony (2003). After the New Social Democracy: Social Welfare for the Twenty-First Century. Manchester University Press. {{ISBN|978-0-7190-6477-7}}.</ref> Socijaldemokratija se smatra umjerenom strujom u modernom ljevičarskom pokretu.<ref>Bardhan, Pranab; Roemer, John E. (1992). „Market Socialism: A Case for Rejuvenation”. Journal of Economic Perspectives. 6 (3): 101—116. ISSN 0895-3309</ref><ref>Britain, Ian (2005) [1982]. Fabianism and Culture: A Study in British Socialism and the Arts, c. 1884–1918. Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-02129-6}}.</ref><ref>Hinnfors, Jonas (2006). Reinterpreting Social Democracy: A History of Stability in the British Labour Party and Swedish Social Democratic Party. Critical Labour Movement Studies. Manchester University Press. {{ISBN|978-0-7190-7362-5}}.</ref><ref>Janowsky, Oscar Isaiah (1959). Foundations of Israel: Emergence of a Welfare State. Princeton, New Jersey: Van Nostrand.</ref> '''Neka obilježja socijaldemokratije:'''<ref name="Badie, Bertrand 2011"/><ref>Meyer, Thomas; Hinchman, Lewis P. (2007). The Theory of Social Democracy. Cambridge, England: Polity Press. {{ISBN|978-0-7456-4113-3}}.</ref><ref>• Hoefer, Richard (2013). „Social Welfare Policy and Politics”. Colby, Ira C.; Dolmus, Catherine N.; Sowers, Karen M. Connecting Social Welfare Policy to Fields of Practice. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons. {{ISBN|978-1-118-17700-6}}.</ref> * ostvarivanje i poštivanje temeljnih [[ljudska prava|ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] po bilo kojoj osnovi kao što su: [[nacionalnost]], [[etnička grupa|etnicitet]], [[vjera|vjeroispovijest]] ili [[uvjerenje]], [[jezik]], političko ili drugo [[mišljenje]], [[rasa]], boja kože, [[spol]], [[rodni identitet]], [[seksualna orijentacija]], [[interseksualnost|spolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[obitelj]]ski status, starosna dob, društveni status, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet]] i bilo koja druga osnova; * ostvarivanje i razvijanje [[demokratija|demokratskih ustanova]], vladavine prava i socijalne odgovornosti; * razvijanje prava i sloboda zapostavljenih i obespravljenih pojedinaca, [[društvena skupina|društvenih skupina]] i slojeva; * razvijanje prava ljudi na [[rad]], [[sindikat|sindikalno organiziranje]], zdravstvenu skrb, [[obrazovanje]] i socijalnu skrb; * održivi ekonomski razvoj, uz razvijanje ravnomjernog razvoja urbanih i ruralnih područja; * afirmiranje ravnopravnosti spolova; * razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitetu života za [[radnik|radnice i radnike]], ugrožene slojeve i cjelokupno društvo; * ubrzavanje društvenog i [[nauka|naučno]]-[[tehnologija|tehnološkog]] napretka; * afirmiranje načela [[sekularizam|svjetovnosti]]; * unapređivanje uravnoteženosti lokalnog i regionalnog razvoja; * zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te okoline i [[životinja]]; * promoviranje mirnog i diplomatskog načina rješavanja sporova i sukoba; * korištenje demokratskih i nenasilnih [[parlament]]arnih i vanparlamentarnih oblika djelovanja i opiranje svim nedemokratskim, autoritarnim i totalitarnim oblicima djelovanja. Umjerena ljevičarska stranka u matičnom toku države koja je zasnovana na parlamentarnoj demokratiji i tržišnoj ekonomiji, sa glasačkim tijelom kako u radničkoj klasi tako i u [[srednja klasa|srednjoj]] klasi, mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska [[politička partija|stranka]].<ref>Jackson, Ben (2008). „Social Democracy”. Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E. The New Palgrave Dictionary of Economics. 7 (2nd izd.). Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. {{ISBN|978-0-333-78676-5}}.</ref><ref>Ishay, Michelle R. (2008) [2005]. The History of Human Rights: From Ancient Times to the Globalization Era. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|978-0-520-25641-5}}.</ref> Dok bi stranka sa većim zahtjevima i ciljevima, koja ima glasačko tijelo među onim dijelom malobrojnije, ali svjesnije radničke klase, fizičke i intelektualne, te sa historijom podrške i učešća u emancipacijskim i [[progresivizam|progresivnim]] pokretima, mogla biti opisana kao stranka radikalnije, [[nova ljevica|nove ljevice]].<ref>Hudson, Kate (2012). The New European Left: A Socialism for the Twenty-First Century?. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. {{ISBN|978-0-230-24876-2}}.</ref><ref>Busky, Donald F. (2000). Democratic Socialism: A Global Survey. Westport, Connecticut: Praeger Publishers. {{ISBN|978-0-275-96886-1}}.</ref><ref>Harrington, Michael (2011) [1989]. Socialism: Past and Future. New York: Arcade Publishing. {{ISBN|978-1-61145-335-5}}.</ref><ref>Schweickart, David (2007). „Democratic Socialism”. Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. Encyclopedia of Activism and Social Justice. 1. Thousand Oaks, California: Sage Publications. {{ISBN|978-1-4129-1812-1}}.</ref> Socijaldemokratske stranke, kao i druge moderne ljevičarske stranke, uobičajeno ističu sljedeće principe:<ref>Tansey, Stephen D.; Jackson, Nigel (2008). Politics: The Basics. London: Routledge. {{ISBN|978-0-415-42244-4}}.</ref> * '''''sloboda''''' — ne samo [[ljudska prava|ljudske slobode]], već i sloboda od [[diskriminacija|diskriminacije]], sloboda demokratskog sudjelovanja i sloboda od zavisnosti, ekstremnog [[siromaštvo|siromaštva]], [[strah]]a i zloupotrebe [[politička moć|političke]], ekonomske i druge moći i položaja; * '''''jednakost''''' — ne samo pred [[zakon]]om, već i jednake šanse i mogućnosti za sve ljude u raznim oblastima [[život]]a, bez obzira na identitetske različitosti, uključujući i one osobe sa poteškoćama bilo koje vrste; * '''''solidarnost''''' — pokazivanje razumijevanja i suosjećanja prema osobama koje su žrtve nekog oblika diskriminacije, nepravde i neravnopravnosti, te osobna spremnost zajedničkog djelovanja sa drugima na pronalaženju načina za umanjivanje i sprječavanje takvih pojava. [[Datoteka:Clement_Attlee.png|desno|mini|130p|[[Clement Attlee]], socijaldemokrat i premijer [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] (1945–1951)]] [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F057884-0009,_Willy_Brandt.jpg|desno|mini|130p|[[Willy Brandt]], socijaldemokrat i kancelar [[Njemačka|Njemačke]] (1969–1974)]] [[Datoteka:Olof_Palme_1974_(cropped).jpg|desno|mini|130p|[[Olof Palme]], socijaldemokrat i premijer [[Švedska|Švedske]] (1969-1976 i 1982-1986)]] [[Datoteka:Helen_Clark_2.jpg|desno|mini|130p|[[Helen Clark]], socijaldemokratkinja i premijerka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (1999–2008)]] Socijaldemokratija se opire svakom obliku [[autoritarnost]]i i jednostranačja.<ref>(2006). The Primacy of Politics: Social Democracy and the Making of Europe's Twentieth Century. Cambridge University Press. {{ISBN|978-0-521-81799-8}}.</ref><ref>Evans, Bryan; Schmidt, Ingo, ur. (2012). Social Democracy After the Cold War. Edmonton, Alberta: Athabasca University Press. {{ISBN|978-1-926836-87-4}}.</ref><ref>Kenworthy, Lane (2014). Social Democratic America. New York: Oxford University Press. {{ISBN|978-0-19-932251-0}}.</ref><ref>Cronin, James E.; Ross, George W.; Shoch, James (2011). What's Left of the Left: Democrats and Social Democrats in Challenging Times. Durham, North Carolina: Duke University Press. {{ISBN|978-0-8223-5079-8}}.</ref><ref>Rubinstein, David (2006). The Labour Party and British Society: 1880–2005. Brighton, England: Sussex University Press. {{ISBN|978-1-84519-055-2}}.</ref><ref>Corfe, Robert (2010). The Future of Politics: With the Demise of the Left/Right Confrontational System. Bury St Edmunds, England: Arena Books. {{ISBN|978-1-906791-46-9}}.</ref><ref>Orlow, Dietrich (2000). Common Destiny: A Comparative History of the Dutch, French, and German Social Democratic Parties, 1945–1969. New York: Berghahn Books. {{ISBN|978-1-57181-185-1}}.</ref><ref>Edinger, Lewis Joachim (1956). German Exile Politics: The Social Democratic Executive Committee in the Nazi Era. Berkeley: University of California Press.</ref> Stoga, socijaldemokratija se opire konceptima jednostranačke vladavine takozvanih komunističkih partija 20. vijeka.<ref>Childs, David (2000). The Two Red Flags: European Social Democracy and Soviet Communism since 1945. London: Routledge. {{ISBN|978-0-415-22195-5}}.</ref><ref>Bogdanor, Vernon (1985). „The Social Democratic Party and the Alliance”. Ur.: Burch, Martin; Jaenicke, Douglas; Gardner, John. Three Political Systems: A Reader in British, Soviet and American Politics. Manchester University Press. {{ISBN|978-0-7190-1085-9}}.</ref><ref>Van Oudenaren, John (1991). Détente in Europe: The Soviet Union and the West since 1953. Durham, North Carolina: Duke University Press. {{ISBN|978-0-8223-1133-1}}.</ref> ==Popis nekih socijaldemokratskih stranaka== <div style="-moz-column-count:3; column-count:3;"> * [[Laburistička partija (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka (Velika Britanija)]] * [[Laburistička partija (Norveška)|Laburistička stranka (Norveška)]] * [[Laburistička partija (Irska)|Laburistička stranka (Irska)]] * [[Australijska laburistička partija|Australijska laburistička stranka]] * [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska stranka Njemačke]] * [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratska stranka Austrije]] * [[Socijaldemokratska partija Švicarske|Socijaldemokratska stranka Švicarske]] * [[Socijaldemokratska partija Finske|Socijaldemokratska stranka Finske]] * [[Švedska socijaldemokratska partija|Socijaldemokratska stranka Švedske]] * [[Socijaldemokrati (Danska)]] * [[Smjer — socijaldemokracija|Smjer — socijaldemokracija (Slovačka)]] * [[Češka socijaldemokratska partija|Češka socijaldemokratska stranka]] * [[Demokratska stranka (Srbija)]] * [[Socijaldemokratski savez Makedonije]] * [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] * [[Socijaldemokrati (Slovenija)]] * [[Socijaldemokratska partija Crne Gore]] * [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] * [[Socijalistička stranka (Belgija)]] * [[Panhelenski socijalistički pokret|Panhelenski socijalistički pokret (Grčka)]] * [[Španska socijalistička radnička partija|Španska socijalistička radnička stranka]] * [[Socijalistička partija (Francuska)|Socijalistička stranka (Francuska)]] * [[Demokratska partija (Italija)|Demokratska stranka (Italija)]] *[[Socijalistička partija (Portugal)|Socijalistička stranka (Portugal)]] * [[Stranka europskih socijalista]] * [[Radnička partija (Brazil)|Radnička stranka (Brazil)]] </div> == Popis nekih socijaldemokrata == <div style="-moz-column-count:3; column-count:3;"> * [[Martti Ahtisaari]]<ref>[http://www.tpk.fi/ahtisaari/eng/persons/iloniemi.html Martti Ahtisaari: a New Kind of President for an Era of Change by Jaakko Iloniemi]</ref> * [[Raúl Alfonsín]] * [[Clement Attlee]]<ref>{{Cite web |url=http://www.cre.gov.uk/Default.aspx.LocID-0hgnew06b.RefLocID-0hg00900c002.Lang-EN.htm |title=Commission for Racial Equality: Clement Attlee Lecture: Trevor Phillips's speech, 21 April 2005 |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=16. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070816072009/http://www.cre.gov.uk/Default.aspx.LocID-0hgnew06b.RefLocID-0hg00900c002.Lang-EN.htm |url-status=dead }}</ref> * [[Pavel Axelrod]] * [[Otto Bauer]] * [[Eduard Bernstein]]<ref>[http://www.marxists.org/reference/archive/bernstein/index.htm Eduard Bernstein Reference Archive]</ref> * [[Rubén Berríos]]<ref>[http://peacehost.net/WhiteStar/Voices/eng-berrios.html Rubén Berríos Martínez]</ref> * [[Hermes Binner]] * [[Léon Blum]] * [[Rodrigo Borja Cevallos]]<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_gx5221/is_2005/ai_n19135132/pg_2 |title=UXL Newsmakers: Rodrigo Borja Cevallos |access-date=9. 7. 2012 |archive-date=9. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120709084143/findarticles.com/p/articles/mi_gx5221/is_2005/ai_n19135132/pg_2 |url-status=dead }}</ref> * [[Willy Brandt]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9016223/Willy-Brandt Encyclopædia Britannica: Willy Brandt]</ref> * [[Hjalmar Branting]]<ref>[http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1921/branting-bio.html Hjalmar Branting: The Nobel Peace Prize 1921]</ref> * [[Leonel Brizola]] * [[Ed Broadbent]]<ref name="thecanadianencyclopedia.com">{{Cite web |url=http://thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 |title=The Canadian Encyclopedia: Social Democracy |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=29. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111129034423/http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 |url-status=dead }}</ref> * [[Walt Brown]] * [[Gro Harlem Brundtland]] * [[Fernando Henrique Cardoso]]<ref>{{Cite web |url=http://www.harrywalker.com/speakers_template.cfm?Spea_ID=624 |title=Fernando Henrique Cardoso: Harry Walker Lecturing Agency |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=10. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070610144727/http://www.harrywalker.com/speakers_template.cfm?Spea_ID=624 |url-status=dead }}</ref> * [[Ingvar Carlsson]]<ref>[http://www.sweden.gov.se/sb/d/4136;jsessionid=aIZyJdRyfx59 Government of Sweden: Governments and Prime Ministers since 1900]</ref> * [[Helen Clark]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/539296.stm BBC News: Profile of Helen Clark]</ref> * [[Major James Coldwell]]<ref>{{Cite web |url=http://thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&;Params=A1ARTA0007520 |title=The Canadian Encyclopedia: Social Democracy |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=20. 2. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250220024211/https://thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&;Params=A1ARTA0007520 |url-status=dead }}</ref> * [[Gilberto Concepción de Gracia]] * [[Mário Covas]] * [[Juan Dalmau Ramírez]] * [[Fedor Dan]] * [[Luiz Inácio Lula da Silva]] * [[Kemal Derviş]]<ref>{{Cite web |url=http://european-convention.eu.int/CVs/pdf/Dervis.pdf |title=Kemal Derviş: Curriculum Vitae |access-date=3. 4. 2003 |archive-date=3. 4. 2003 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030403104141/http://european-convention.eu.int/CVs/pdf/Dervis.pdf |url-status=dead }}</ref> * [[Tommy Douglas]]<ref name="thecanadianencyclopedia.com"/> * [[Ruth Dreifuss]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2117532.stm The Federal Authorities of the Swiss Confederation: Ruth Dreifuss]</ref> * [[Bülent Ecevit]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2117532.stm BBC News: Bulent Ecevit: Survivor finally falls]</ref> * [[Tage Erlander]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9032917/Tage-Erlander Encyclopædia Britannica: Tag Erlander]</ref> * [[Carlos Garaikoetxea]] * [[Einar Gerhardsen]] * [[Felipe Gonzalez]] * [[Mikhail Gorbachev]]<ref>{{Cite web |url=http://www.voanews.com/english/2007-07-27-voa59.cfm |title=Voice of America News: Gorbachev Says Russia Reversing Democratic Freedoms, US Acting Unilaterally |access-date=23. 5. 2011 |archive-date=23. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110523110909/http://www.voanews.com/english/2007-07-27-voa59.cfm |url-status=live }}</ref> * [[Per Albin Hansson]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9039181/Per-Albin-Hansson Encyclopædia Britannica: Per Albin Hansson]</ref> * [[Bob Hawke]] * [[L. T. Hobhouse]] * [[J. A. Hobson]] * [[Toomas Hendrik Ilves|Toomas H. Ilves]]<ref>[http://www.jamestown.org/edm/article.php?article_id=2371486 Eurasia Daily Monitor: Ilves wins Estonia's Presidency]</ref> * [[Erdal Inonu]]<ref>[http://countrystudies.us/turkey/81.htm History of the Social Democratic Populist Party (of Turkey)]</ref> * [[Jean Jaurès]] * [[Paul Keating]]<ref>{{Cite web |url=http://apology.west.net.au/redfern.html |title=Paul Keating: Australian Launch of the International Year for the World's Indigenous People |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=8. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080208120339/http://apology.west.net.au/redfern.html |url-status=dead }}</ref> * [[Friedrich Kellner]]<ref>{{Cite web |url=http://bushlibrary.tamu.edu/pastexhibits/kellner.php |title=George Bush (41) Presidential Library and Museum: The Diary of Friedrich Kellner |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=12. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070712215127/http://bushlibrary.tamu.edu/pastexhibits/kellner.php |url-status=dead }}</ref> * [[Norman Kirk]]<ref>[http://books.google.com/books?id=Gj9Hcpob8FwC&pg=RA1-PA80&lpg=RA1-PA80&dq=norman+kirk+social+democrat&source=web&ots=KhFibNyxoe&sig=3a7FbAQ4tcsPoLquS_mEBbFsQHg Social Democracy in Neoliberal Times: The Left and Economic Policy Since 1980, Ch. 4, p.80]</ref> * [[Wim Kok]] * [[Etbin Kristan]] * [[Dennis Kucinich]] * [[Robert Kuttner]]<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1295/is_n3_v61/ai_19158821 |title=Everything for Sale: The Virtues and Limits of Markets. |access-date=13. 7. 2012 |archive-date=13. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120713083833/findarticles.com/p/articles/mi_m1295/is_n3_v61/ai_19158821 |url-status=dead }}</ref> * [[Oskar Lafontaine]]<ref>[http://www.wsws.org/articles/2004/aug2004/lafo-a16.shtml Germany: What is Oskar Lafontaine up to?]</ref> * [[Ricardo Lagos]] * [[Mark Latham]] * [[Jack Layton]]<ref>{{Cite web |url=http://www.ndp.ca/bio/ |title=New Democratic Party: Jack's Biography |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=6. 5. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160506222554/http://www.ndp.ca/bio |url-status=dead }}</ref> * [[Julius Leber]]<ref>[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/biography/Leber.html Julius Leber: A Biography]</ref> * [[René Lévesque]] * [[David Lewis (politician)|David Lewis]]<ref name="thecanadianencyclopedia.com"/> * [[Stephen Lewis]] * [[Trygve Lie]] * [[Wilhelm Liebknecht]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9048179/Wilhelm-Liebknecht Encyclopædia Britannica: Wilhelm Liebknecht]</ref> * [[Anna Lindh]] * [[Paavo Lipponen]] * [[Ramsay Macdonald]] * [[Nelson Mandela]]<ref>{{Cite web |url=http://www.999today.com/politics/news/story/5382.html |title=Mandela is 'greatest political hero' |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=15. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015084025/http://999today.com/politics/news/story/5382.html |url-status=dead }}</ref> * [[Julius Martov]] * [[Walter Nash]] * [[Obafemi Awolowo]] * [[Olof Palme]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9058140/Olof-Palme Encyclopædia Britannica: Olaf Palme]</ref> * [[Andreas Papandreou]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9058319/Andreas-Papandreou Encyclopædia Britannica: Andreas Papandreou]</ref> * [[Göran Persson]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9389330/Goran-Persson Encyclopædia Britannica: Göran Persson]</ref> * [[Louis Pio]] * [[Georgi Plekhanov]]<ref>{{Cite web |url=http://bartleby.com/65/pl/Plekhano.html |title=The Columbia Encyclopedia, Sixth Edition: Plekhanov, Georgi Valentinovich |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=4. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090204031345/http://bartleby.com/65/pl/Plekhano.html |url-status=dead }}</ref> * [[Karl Polanyi]] * [[Jože Pučnik]] * [[Ivica Račan]] * [[Ivo Josipović]] * [[Poul Nyrup Rasmussen]]<ref>{{Cite web |url=http://www.nyrup.dk/nyrup/underside.asp?MIId=127 |title=Poul Nyrup Rasmussen |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=20. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110720104143/http://www.nyrup.dk/nyrup/underside.asp?MIId=127 |url-status=dead }}</ref> * [[Ségolène Royal]]<ref>[http://www.guardian.co.uk/france/story/0,,1722450,00.html The Guardian: Is this the face of France's first Madame la Présidente?]</ref> * [[Kevin Rudd]]<ref>{{Cite web |url=http://www.themonthly.com.au/excerpts/issue18_excerpt_005.html |title=The Monthly: Howard's Brutopia: What the Prime Minister doesn't want to talk about by Kevin Rudd |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=11. 10. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081011194106/http://www.themonthly.com.au/excerpts/issue18_excerpt_005.html |url-status=dead }}</ref> * [[August Rei]]<ref>{{Cite web |url=http://www.president.ee/en/estonia/heads.php?gid=81971 |title=The President of the Republic of Estonia: August Rei |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927202928/http://www.president.ee/en/estonia/heads.php?gid=81971 |url-status=dead }}</ref> * [[Manuel Rosales]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/6180358.stm BBC News: Profile: Manuel Rosales]</ref> * [[Alex Salmond]] * [[Giuseppe Saragat]]<ref>{{Cite web |url=http://www.britannica.com/ebc/article-9065724 |title=Encyclopædia Britannica: Giuseppe Saragat |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=15. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015034924/http://www.britannica.com/ebc/article-9065724 |url-status=dead }}</ref> * [[Michael Joseph Savage]]<ref>{{Cite web |url=http://www.primeminister.govt.nz/oldpms/1935savage.html |title=Prime Ministers of New Zealand: Michael Joseph Savage |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=7. 12. 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20021207045504/http://www.primeminister.govt.nz/oldpms/1935savage.html |url-status=dead }}</ref> * [[Max Shachtman]] * [[Lim Kit Siang]] * [[Karpal Singh]] * [[Thorvald Stauning]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9069489/Thorvald-Stauning Encyclopædia Britannica: Throvald Stauning]</ref> * [[Norman Thomas]] * [[Gough Whitlam]] * [[J. S. Woodsworth]]<ref>{{Cite web |url=http://archives.cbc.ca/IDC-1-74-851-4955/people/tommy_douglas/clip1 |title=CBC: A new brand of Canadian social democracy |access-date=17. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226054544/http://archives.cbc.ca/IDC-1-74-851-4955/people/tommy_douglas/clip1 |archive-date=26. 2. 2008 |url-status=dead }}</ref> * [[Jose Luis Rodriguez Zapatero]]<ref>{{Cite web |url=http://www.spainview.com/people/biog_zp.html |title=José Luis Rodríguez Zapatero: President of the Government and Secretary General of the PSOE (Spanish Socialist Workers' Party) |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=27. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131127142133/http://spainview.com/people/biog_zp.html |url-status=dead }}</ref> * [[Vera Zasulich]] </div> == Također pogledajte == * [[Progresivizam]] * [[Socijalizam]] * [[Demokratski socijalizam]] * [[Progresivna alijansa]] * [[Socijalistička internacionala]] == Reference == {{refspisak|}} == Dodatak == {{refbegin|30em}} * Barbieri, Pierpaolo (25 April 2017). "The Death and Life of Social Democracy". Foreign Affairs. * Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. (2007). Encyclopedia of Activism and Social Justice. SAGE Publications. p.&nbsp;448. {{ISBN|978-1412918121}} * Eatwell, Roger; Wright, Anthony (1 March 1999). Contemporary Political Ideologies: Second Edition. Bloomsbury Academic. p.&nbsp;80. {{ISBN|978-0826451736}}. * Curian, George Thomas; Alt, James E.; Chambers, Simone; Garrett, Geoffrey; Levi, Margaret; McClain, Paula D (12 October 2010). The Encyclopedia of Political Science Set. CQ Press. p.&nbsp;401. {{ISBN|978-1933116440}}. * Sargent Tower, Lyman (2009). Contemporary Political Ideologies: A Comparative Analysis (14th ed.). Wadsworth Publishing. * Draper, Hal (1966). "The Two Souls of Socialism". New Politics. * Hain, Peter (1995). Ayes to the Left. Lawrence and Wishart. * Bernstein, Eduard (1899). "Evolutionary Socialism". Marxists Internet Archive. * Bevan, Aneurin (1952). In Place of Fear. * Tarnoff, Ben (12 July 2017). "How social media saved socialism". The Guardian. * Batson, Andrew (March 2017). "The State of the State Sector". Gavekal Dragonomics. * Morley, James W. (1993). Driven by Growth: Political Change in the Asia-Pacific Region. * Kerr, Roger (9 December 1999). "Optimism for the New Millennium". * Jackson, Samuel (6 January 2012). "The failure of American political speech". The Economist. * Zimmerman, Klaus (19 February 2010). "Social Democracy in America?". The Atlantic. * Lerer, Lisa (16 July 2009). "Where's the outrage over AIG bonuses?". Politico. * Powell, Michael (6 November 2006). "Exceedingly Social But Doesn't Like Parties". The Washington Post. * Carlock, Greg; McElwee, Sean (18 September 2018). "Why the Best New Deal Is a Green New Deal". The Nation. ISSN 0027-8378. * "Resolution: Recognizing the duty of the Federal Government to create a Green New Deal" (PDF). U.S. House of Representatives. * Rizzo, Salvador (11 February 2019). "Fact Checker: What's actually in the 'Green New Deal' from Democrats?". The Washington Post. * "An Open Call to All Progressive Forces". Progressive International. 30 November 2018. * Engels, Friedrich (1885). England in 1845 and in 1885. Cited in Hollander 2011 * Luxemburg, Rosa. Reform or Revolution. * Engels, Friedrich (2004). Collected Works, Volume 50. New York: International Publishers. * Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, eds. (2016). The Handbook of Neoliberalism. Routledge. {{ISBN|978-1138844001}}. * "Declaration of principles". Socialist International. 22 June 1989. * Arora, N.D. (2010). Political Science for Civil Services Main Examination. Tata McGraw-Hill Education. * Gregory, Paul; Stuart, Robert (2003). Comparing Economic Systems in the Twenty-First. South-Western College Pub. p.&nbsp;152. {{ISBN|0-618-26181-8}}. * Tom Angier (8 February 2017). "What French philosophy can tell us about the EU, nationhood, and the decline of social democracy". * Jörg Michael Dostal (19 December 2016). "The Crisis of German Social Democracy Revisited". The Political Quarterly. * Espen Goffeng (12 September 2017). "En venstreside på villspor". * G. R. Searle (2004). A New England?: Peace and War, 1886–1918. {{ISBN|9780198207146}}. * Lewis, Jane; Surender, Rebecca (2004). Welfare State Change: Towards a Third Way?. Oxford University Press. * Gregoire, Carolyn (10 September 2013). "The Happiest Countries In The World". The Huffington Post. * Conley, Julia (20 March 2019). "Social Democratic Nations Rank Happiest on Global Index (Again).". Common Dreams. * Radcliff, Benjamin (25 September 2013). "Western nations with social safety net happier". CNN. * "Hjalmar Branting: The Nobel Peace Prize 1921". * "Encyclopædia Britannica: Wilhelm Liebknecht". {{refend}} == Vanjski linkovi == * [http://www.socialdemocrat.org/ Socialdemocrat.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060412201257/http://www.socialdemocrat.org/ |date=12. 4. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20060412171332/http://www.misc-iecm.mcgill.ca/socdem/epaper.htm Radovi na temu budućnosti kanadske socijaldemokracije] * [http://www.socialdemocracia.org/ Socialdemocracia.org] (na španskom) * [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 Canadian Encylopedia: Social democracy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111129034423/http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 |date=29. 11. 2011 }} * [http://www.sussex.ac.uk/Users/hafa3/socdem.htm Socijaldemokracija u nedovršenoj globalnoj revoluciji] (engleski) * [http://www.marxists.org/archive/luxemburg/1915/junius/index.htm Kriza Socijaldemokracije] od [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]] (engleski) * [https://web.archive.org/web/20110803193549/http://www.noviplamen.org/ Novi Plamen - lijevi list koji iznosi i socijaldemokratske stavove] {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijaldemokratija]] [[Kategorija:Demokratija]] [[Kategorija:Socijalizam]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Političke teorije]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Filozofske teorije]] [[Kategorija:Ideologije]] [[Kategorija:Demokratski socijalizam]] [[Kategorija:Ekonomija dobrobiti]] avf8xve8hkxpbh1r2qjhpcsdddiea19 Toronto Raptors 0 34912 3899859 3501703 2026-06-22T17:04:35Z KWiki 9400 3899859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Toronto Raptors | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #CE1141 | boja3 = #000000 | logo = Toronto Raptors.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 1995<ref name="groundwork">{{cite web|title=Laying the Groundwork for the NBA in Toronto|url=https://www.nba.com/raptors/history/raptors_history.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website= Raptors.com|date= 28. 4. 2015|access-date=28. 4. 2015}}</ref> | historija = '''Toronto Raptors''' <br/> 1995–trenutno | dvorana = [[Scotiabank Arena]] | grad = [[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]] | boje = Crvena, crna, purpurna, zlatna, bijela <br/> {{color box|#CE1141}} {{color box|#000000}} {{color box|#393A96}} {{color box|#B4975A}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[Maple Leaf Sports & Entertainment]] | predsjednik = ''Upražnjeno'' | generalni_menadžer = [[Bobby Webster]] | trener = [[Darko Rajaković]] | pripojen = [[Raptors 905]] | prvaci = '''1''' ([[NBA finale 2019.|2019]]) | konferencijski_prvaci = '''1''' ([[NBA doigravanje 2019.|2019]]) | divizijski_prvaci = '''7''' ([[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]]) | penzionisani_brojevi = '''1''' ([[Vince Carter|15]]) | veb-sajt = {{url|raptors.com}} | dom_tijelo = FFFFFF | dom_uzorak_t = _torontoraptorsh | dom_šorc = FFFFFF | dom_uzorak_š = _torontoraptorsh | gost_tijelo = CE1141 | gost_uzorak_t = _torontoraptorsa | gost_šorc = CE1141 | gost_uzorak_š = _torontoraptorsa | 3_tijelo = 000000 | 3_uzorak_t = _torontoraptors3 | 3_šorc = 000000 | 3_uzorak_š = _torontoraptors3 }} '''Toronto Raptors''' [[košarka]]ški je klub sa sjedištem u [[Kanada|kanadskom]] [[Toronto|Torontu]]. Takmiči se u [[NBA]] ligi kao jedini klub lige van teritorije [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. U vlasništvu je firme [[Maple Leaf Sports & Entertainment Ltd.]] == Historija == Toronto Raptorsi osnovani su 4. novembra 1993, kad je NBA liga odobrila [[John Bitove|Johnu Bitoveu]] osnivanje 28. kluba. Iste godine ligi se priključio i drugi kanadski klub, [[Memphis Grizzlies|Vancouver Grizzlies]] (koji se kasnije preselio u [[Memphis]]). Prve utakmice odigrali su tek 1995. === Stvaranje kluba === Kao generalni menadžer kluba postavljen je [[Isiah Thomas]]. Na ekspanzijskom draftu, u ljeto 1995 (stari klubovi biraju po osam svojih igrača, dok ostale mogu izabrati novi klubovi), bacanjem novčića odlučeno je ko će birati prvi. Raptorsi su dobili pravo prvog izbora, ali Grizzliesi su birali prvi na [[NBA draft]]u. Prvi izbor Raptorsa na NBA draftu je bio [[plejmejker]] [[Damon Stoudamire]], oko koga su odlučili izgraditi ekipu. Iako su mnogi sumnjali u njihov izbor, Stoudamire je dobio nagradu za [[NBA novajlija godine|novajliju godine]] u sezoni [[NBA 1995/1996.|1995/96]], ostvarivši prosječno 19 poena i 9,3 [[asistencija (košarka)|asistencije]] po utakmici. Iako su prvu sezonu završili s omjerom 21 pobjeda i 61 poraz, uspjeli su pobijediti [[Chicago Bulls]]e, koji su te sezone izgubili samo deset utakmica. U sljedećim sezonama nisu uspijevali ući u doigravanje, ali su stalnim izmjenama igračkog kadra uspjeli u klub dovesti mlade i talentovane igrače, kao što su budući All-Star igrač [[Tracy McGrady]] i novajlija godine ([[NBA 1998/1999.|1998/99]]) [[Vince Carter]]. === Godine doigravanja === Iskustvo igrača veterana i mladi supertalentovani dvojac, uz velike rotacije igrača u utakmici, donijeli su klubu znatno poboljšanje. Sezona [[NBA 1999/2000.|1999/2000.]] bila je prva koju su Raptorsi završili s pozitivnim omjerom od 45 pobjeda i 37 poraza, izborivši prvo doigravanje za klub. Ipak, neiskustvo u doigravanju onemogućilo je značajniji uspjeh, tako da su ispali u prvom krugu od [[New York Knicks]]a s 0-3. Tokom sljedeće sezone McGrady je razmijenjen, ponajprije zbog činjenice da su on i Carter igrali na istoj poziciji, [[krilni bek]], čime je bilo nemoguće zadržati ih u istom klubu. Uz omjer 47-35 ponovo su učestvovali u doigravanju. U prvom krugu doigravanja ponovo Knicksi, ali ovaj put su Raptorsi slavili s 3-2. Sljedeći protivnik bili su [[Philadelphia 76ers]]i, a serija se odužila do sedme utakmice. U posljednjim sekundama odlučujuće utakmice Carter je promašio šut za pobjedu, čime su Raptorsi izgubili s jednim poenom razlike. I pored poraza, to je bio najveći uspjeh kluba. Za [[NBA 2001/2002.|sezonu 2001/02.]] kao veliko pojačanje u klub je doveden iskusni [[centar (košarka)|centar]] [[Hakeem Olajuwon]], koji, već na zalasku karijere i u problemima s leđima, nije ispunio očekivanja uprave. Polovinom sezone Raptorsi su ostali bez Cartera, koji je zbog povrede propustio ostatak sezone, kao i doigravanje, koje su osigurali tek u posljednjoj utakmici. I bez najboljeg igrača Raptorsi su pružili jak otpor [[Detroit Pistons]]ima, izgubivši tek u posljednjim sekundama pete utakmice (prvi krug doigravanja tada je igran na tri dobijene utakmice). === Nova nada === Uslijedilo je teško vrijeme za Raptorse. Nekoliko sezona nisu igrali u doigravanju. Igrači su odlazili iz ekipe, što je kulminiralo tokom [[NBA 2003/2004.|sezone 2003/04.]] odlaskom Cartera. Prema njegovoj izjavi, namjerno je igrao lošije kako bi primorao upravu da ga razmijeni u drugi klub. Iste sezone u klub je došao novajlija [[Chris Bosh]], oko koga Raptorsi ponovo stvaraju ekipu. Na [[NBA draft]]u [[NBA draft 2006.|2006.]] Raptorsi su imali pravo na prvi izbor i prvi put u NBA ligi kao prvi pik izabran je [[Evropa|Evropljanin]], [[Andrea Bargnani]]. Od sezone [[NBA 2012/2013.|2012/13.]] kao vođa ekipe nametnuo se [[DeMar DeRozan]], uz znatan doprinos [[Kyle Lowry|Kylea Lowryja]]. === Dolazak Kawhija Leonarda i titula === Tokom sezone [[NBA 2018/2019.|2018/19.]] dogodile su se dvije veće promjene u sastavu ekipe: prvo je 18. jula DeRozan razmijenjen u [[San Antonio Spurs]]e, zajedno s [[Jakob Pöltl|Jakobom Pöltlom]] i zaštićenim pikom u prvom krugu drafta, za [[Kawhi Leonard|Kawhija Leonarda]] (najkorisnijeg igrača NBA finala 2014) i [[Danny Green (košarkaš)|Dannyja Greena]]. Zatim su u februaru 2019, posljednjeg dana zimskog prelaznog roka, [[Jonas Valančiūnas]], [[Delon Wright]], [[C. J. Miles]] i pik u drugom krugu drafta 2024. razmijenjeni u [[Memphis Grizzlies]]e za [[Marc Gasol|Marca Gasola]], a odmah nakon toga doveden je i [[Jeremy Lin]]. Sezona je za Raptorse kulminirala najprije pobjedom u finalu Istočne konferencije protiv [[Milwaukee Bucks]]a, najbolje ekipe lige u regularnom dijelu sezone, da bi zatim u velikom finalu savladali i osvajače tri titule u prethodne četiri godine, [[Golden State Warriors]]e, a Leonard je proglašen [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijim igračem finala]]. Tako su osvojili prvu titulu prvaka u klupskoj historiji, a to je i prva titula NBA prvaka za neku kanadsku ekipu, kao i prva titula prvaka u nekoj od četiri velike američke sportske lige za ekipu koja nije iz SAD-a još od 1993. == Domaće dvorane == * '''Rogers Centre''' (bivši Skydome) (1995–1999) * '''[[Scotiabank Arena]]''' (1999–trenutno) == Važniji igrači == {{div col}} * [[Vince Carter]] * [[Tracy McGrady]] * [[Doug Christie]] * [[DeMar DeRozan]] * [[Kyle Lowry]] * [[Kawhi Leonard]] * [[Pascal Siakam]] {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Toronto Huskies]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Toronto Raptors}} * [http://www.nba.com/raptors/ Službeni sajt] {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Toronto Raptors| ]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1995.]] [[Kategorija:Kanadski košarkaški klubovi]] [[Kategorija:NBA klubovi]] tt6932qa9o025r42jortgc9qx5e1zbw Najkorisniji igrač NBA finala 0 35011 3899827 3729562 2026-06-22T14:48:43Z KWiki 9400 3899827 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jerry West 1972.jpeg|mini|upright|[[Jerry West]], prvi osvajač ove nagrade, jedini je igrač koji je dobio nagradu kao član poražene ekipe]] [[Datoteka:Magic Lipofsky.jpg|mini|upright|[[Magic Johnson]] jedini je igrač koji je osvojio ovu nagradu kao novajlija]] [[Datoteka:Jordan by Lipofsky 16577.jpg|mini|upright|[[Michael Jordan]] osvojio je ovu nagradu rekordnih šest puta]] [[Datoteka:Lipofsky Shaquille O'Neal.jpg|mini|upright|[[Shaquille O'Neal]] jedini je igrač osim Jordana koji je triput zaredom osvojio ovu nagradu]] [[Datoteka:Parker khomar.JPG|mini|upright|[[Tony Parker]] prvi je neamerički igrač koji je osvojio ovu nagradu]] [[Datoteka:LeBron James (15662939969).jpg|mini|upright|[[LeBron James]] (na slici) jedini je osvojio ovu nagradu s tri ekipe]] '''Najkorisniji igrač NBA finala''' ({{jez-en|Bill Russell NBA Finals Most Valuable Player Award}}; ranije: ''NBA Finals Most Valuable Player Award'') jest nagrada koju [[NBA]] liga dodjeljuje igraču za koga se smatra da je pružio najveći doprinos svom klubu u [[NBA finale|NBA finalu]]. Nagrada se, u principu, dodjeljuje igraču čiji tim osvoji finale iako ju je u prvoj godini postojanja dobio [[Jerry West]], čiji su [[Los Angeles Lakers]]i izgubili finale. [[Michael Jordan]] ima najviše osvojenih nagrada (šest),<ref name="finalsmvp">{{cite web|url=http://www.nba.com/history/finalsmvps.html |title= Finals Most Valuable Player |publisher= NBA/Turner Sports Interactive, Inc. |access-date=14. 7. 2008}}</ref> a [[Magic Johnson]] najmlađi je igrač koji je dobio ovu nagradu (20 godina) i jedini novajlija. Najstariji osvajač ove nagrade jest [[Kareem Abdul-Jabbar]] (38 godina i 54 dana). == Nagrađeni igrači i njihovi klubovi == * [[NBA finale 1969.|1969]]: [[Jerry West]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 1970.|1970]]: [[Willis Reed]] ([[New York Knicks]]) * [[NBA finale 1971.|1971]]: [[Kareem Abdul-Jabbar|Lew Alcindor]] ([[Milwaukee Bucks]]) * [[NBA finale 1972.|1972]]: [[Wilt Chamberlain]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 1973.|1973]]: [[Willis Reed]] ([[New York Knicks]]) * [[NBA finale 1974.|1974]]: [[John Havlicek]] ([[Boston Celtics]]) * [[NBA finale 1975.|1975]]: [[Rick Barry]] ([[Golden State Warriors]]) * [[NBA finale 1976.|1976]]: [[Jo Jo White]] ([[Boston Celtics]]) * [[NBA finale 1977.|1977]]: [[Bill Walton]] ([[Portland Trail Blazers]]) * [[NBA finale 1978.|1978]]: [[Wes Unseld]] ([[Washington Wizards|Washington Bullets]]) * [[NBA finale 1979.|1979]]: [[Dennis Johnson]] ([[Seattle SuperSonics]]) * [[NBA finale 1980.|1980]]: [[Magic Johnson]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 1981.|1981]]: [[Cedric Maxwell]] ([[Boston Celtics]]) * [[NBA finale 1982.|1982]]: [[Magic Johnson]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 1983.|1983]]: [[Moses Malone]] ([[Philadelphia 76ers]]) * [[NBA finale 1984.|1984]]: [[Larry Bird]] ([[Boston Celtics]]) * [[NBA finale 1985.|1985]]: [[Kareem Abdul-Jabbar]] (nekad Lew Alcindor) ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 1986.|1986]]: [[Larry Bird]] ([[Boston Celtics]]) * [[NBA finale 1987.|1987]]: [[Magic Johnson]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 1988.|1988]]: [[James Worthy]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 1989.|1989]]: [[Joe Dumars]] ([[Detroit Pistons]]) * [[NBA finale 1990.|1990]]: [[Isiah Thomas]] ([[Detroit Pistons]]) * [[NBA finale 1991.|1991]]–[[NBA finale 1992.|1992]]–[[NBA finale 1993.|1993]]: [[Michael Jordan]] ([[Chicago Bulls]]) * [[NBA finale 1994.|1994]]–[[NBA finale 1995.|1995]]: [[Hakeem Olajuwon]] ([[Houston Rockets]]) * [[NBA finale 1996.|1996]]–[[NBA finale 1997.|1997]]–[[NBA finale 1998.|1998]]: [[Michael Jordan]] ([[Chicago Bulls]]) * [[NBA finale 1999.|1999]]: [[Tim Duncan]] ([[San Antonio Spurs]]) * [[NBA finale 2000.|2000]]–[[NBA finale 2001.|2001]]–[[NBA finale 2002.|2002]]: [[Shaquille O'Neal]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 2003.|2003]]: [[Tim Duncan]] ([[San Antonio Spurs]]) * [[NBA finale 2004.|2004]]: [[Chauncey Billups]] ([[Detroit Pistons]]) * [[NBA finale 2005.|2005]]: [[Tim Duncan]] ([[San Antonio Spurs]]) * [[NBA finale 2006.|2006]]: [[Dwyane Wade]] ([[Miami Heat]]) * [[NBA finale 2007.|2007]]: [[Tony Parker]] ([[San Antonio Spurs]]) * [[NBA finale 2008.|2008]]: [[Paul Pierce]] ([[Boston Celtics]]) * [[NBA finale 2009.|2009]]–[[NBA finale 2010.|2010]]: [[Kobe Bryant]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 2011.|2011]]: [[Dirk Nowitzki]] ([[Dallas Mavericks]]) * [[NBA finale 2012.|2012]]–[[NBA finale 2013.|2013]]: [[LeBron James]] ([[Miami Heat]]) * [[NBA finale 2014.|2014]]: [[Kawhi Leonard]] ([[San Antonio Spurs]]) * [[NBA finale 2015.|2015]]: [[Andre Iguodala]] ([[Golden State Warriors]]) * [[NBA finale 2016.|2016]]: [[LeBron James]] ([[Cleveland Cavaliers]]) * [[NBA finale 2017.|2017]]–[[NBA finale 2018.|2018]]: [[Kevin Durant]] ([[Golden State Warriors]]) * [[NBA finale 2019.|2019]]: [[Kawhi Leonard]] ([[Toronto Raptors]]) * [[NBA finale 2020.|2020]]: [[LeBron James]] ([[Los Angeles Lakers]]) * [[NBA finale 2021.|2021]]: [[Giannis Antetokounmpo]] ([[Milwaukee Bucks]]) * [[NBA finale 2022.|2022]]: [[Stephen Curry]] ([[Golden State Warriors]]) * [[NBA finale 2023.|2023]]: [[Nikola Jokić]] ([[Denver Nuggets]]) * [[NBA finale 2024.|2024]]: [[Jaylen Brown]] ([[Boston Celtics]]) * [[NBA finale 2025.|2025]]: [[Shai Gilgeous-Alexander]] ([[Oklahoma City Thunder]]) * [[NBA finale 2026.|2026]]: [[Jalen Brunson]] ([[New York Knicks]]) == Također pogledajte == * [[Najkorisniji igrač lige (NBA)]] == Reference == {{refspisak}} {{Najkorisniji igrač NBA finala}} {{NBA}} [[Kategorija:Nagrade u NBA]] sk9u94m6m4f56b1rw7rcl87vvzpm4n0 NBA finale 0 35276 3899826 3729560 2026-06-22T14:47:56Z KWiki 9400 3899826 wikitext text/x-wiki '''NBA finale''' posljednja je serija utakmica u [[NBA]] doigravanju, u kojoj učestvuju prvaci [[Istočna konferencija (NBA)|Istočne]] i [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadne konferencije]]. Serija se igra na četiri dobijene utakmice, a pobjednik postaje '''prvak NBA lige''' i dobija [[trofej "Larry O'Brien"]]. Najviše nastupa u NBA finalu ima ekipa [[Los Angeles Lakers|Minneapolis / Los Angeles Lakersa]] (32). Prije sezone [[NBA 1949/1950.|1949/50.]] serija se zvala BAA finale, od 1950. do 1982. naziv je glasio NBA World Championship Series, zatim kratko Showdown, a od 1986. nosi sadašnji naziv.<ref>{{cite news |author= Bill Ballard |title= Here Are Some Final Facts on NBA Playoffs |date= 4. 6. 1989 |newspaper= [[Los Angeles Times]] |agency= [[Associated Press]] |url= http://articles.latimes.com/1989-06-04/sports/sp-2773_1_nba-finals-final-facts-20-point-scorer |archive-url= https://www.webcitation.org/6XKBuCGP6?url=http://articles.latimes.com/1989-06-04/sports/sp-2773_1_nba-finals-final-facts-20-point-scorer |archive-date= 26. 3. 2015 |url-status= live |access-date= 10. 6. 2018}}</ref> == Rezultati == {| class="wikitable" |- ! Godina !! Prvak Zapada !! Rezultat !! Prvak Istoka |- | [[BAA finale 1947.|1947.]] || [[Chicago Stags]] || align=center|1–4 || '''[[Golden State Warriors|Philadelphia Warriors]]''' |- | [[BAA finale 1948.|1948.]] || '''[[Baltimore Bullets (1944–1954)|Baltimore Bullets]]''' || align=center|4–2 || [[Golden State Warriors|Philadelphia Warriors]] |- | [[BAA finale 1949.|1949.]] || '''[[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakers]]''' || align=center|4–2 || [[Washington Capitols]] |- | [[NBA finale 1950.|1950.]] || '''[[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakers]]'''|| align=center|4–2 || [[Philadelphia 76ers|Syracuse Nationals]] |- | [[BA finale 1951.|1951.]] || '''[[Sacramento Kings|Rochester Royals]]''' || align=center|4–3 || [[New York Knicks]] |- | [[NBA finale 1952.|1952.]] || '''[[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakers]]''' || align=center|4–3 || [[New York Knicks]] |- | [[NBA finale 1953.|1953.]] || '''[[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakers]]''' || align=center|4–1 || [[New York Knicks]] |- | [[NBA finale 1954.|1954.]] || '''[[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakers]]''' || align=center|4–3 || [[Philadelphia 76ers|Syracuse Nationals]] |- | [[NBA finale 1955.|1955.]] || [[Detroit Pistons|Ft. Wayne Pistons]] || align=center|3–4 || '''[[Philadelphia 76ers|Syracuse Nationals]]''' |- | [[NBA finale 1956.|1956.]] || [[Detroit Pistons|Ft. Wayne Pistons]] || align=center|1–4 || '''[[Golden State Warriors|Philadelphia Warriors]]''' |- | [[NBA finale 1957.|1957.]] || [[Atlanta Hawks|St. Louis Hawks]] || align=center|3–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1958.|1958.]] || '''[[Atlanta Hawks|St. Louis Hawks]]''' || align=center|4–2 || [[Boston Celtics]] |- | [[NBA finale 1959.|1959.]] || [[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakers]] || align=center|0–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1960.|1960.]] || [[Atlanta Hawks|St. Louis Hawks]] || align=center|3–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1961.|1961.]] || [[Atlanta Hawks|St. Louis Hawks]] || align=center|1–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1962.|1962.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|3–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1963.|1963.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|2–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1964.|1964.]] || [[Golden State Warriors|San Francisco Warriors]] || align=center|1–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1965.|1965.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|1–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1966.|1966.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|3–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1966.|1967.]] || [[Golden State Warriors|San Francisco Warriors]] || align=center|2–4 || '''[[Philadelphia 76ers]]''' |- | [[NBA finale 1968.|1968.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|2–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1969.|1969.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|3–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1970.|1970.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|3–4 || '''[[New York Knicks]]''' |- | [[NBA finale 1971.|1971.]] || '''[[Milwaukee Bucks]]''' || align=center|4–0 || [[Washington Wizards|Baltimore Bullets]] |- | [[NBA finale 1972.|1972.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–1 || [[New York Knicks]] |- | [[NBA finale 1973.|1973.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|1–4 || '''[[New York Knicks]]''' |- | [[NBA finale 1974.|1974.]] || [[Milwaukee Bucks]] || align=center|3–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1975.|1975.]] || '''[[Golden State Warriors]]''' || align=center|4–0 || [[Washington Wizards|Washington Bullets]] |- | [[NBA finale 1976.|1976.]] || [[Phoenix Suns]] || align=center|2–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1977.|1977.]] || '''[[Portland Trail Blazers]]''' || align=center|4–2 || [[Philadelphia 76ers]] |- | [[NBA finale 1978.|1978.]] || [[Seattle SuperSonics]] || align=center|3–4 || '''[[Washington Wizards|Washington Bullets]]''' |- | [[NBA finale 1979.|1979.]] || '''[[Seattle SuperSonics]]''' || align=center|4–1 || [[Washington Wizards|Washington Bullets]] |- | [[NBA finale 1980.|1980.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–2 || [[Philadelphia 76ers]] |- | [[NBA finale 1981.|1981.]] || [[Houston Rockets]] || align=center|2–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1982.|1982.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–2 || [[Philadelphia 76ers]] |- | [[NBA finale 1983.|1983.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|0–4 || '''[[Philadelphia 76ers]]''' |- | [[NBA finale 1984.|1984.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|3–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1985.|1985.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–2 || [[Boston Celtics]] |- | [[NBA finale 1986.|1986.]] || [[Houston Rockets]] || align=center|2–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 1987.|1987.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–2 || [[Boston Celtics]] |- | [[NBA finale 1988.|1988.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–3 || [[Detroit Pistons]] |- | [[NBA finale 1989.|1989.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|0–4 || '''[[Detroit Pistons]]''' |- | [[NBA finale 1990.|1990.]] || [[Portland Trail Blazers]] || align=center|1–4 || '''[[Detroit Pistons]]''' |- | [[NBA finale 1991.|1991.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|1–4 || '''[[Chicago Bulls]]''' |- | [[NBA finale 1992.|1992.]] || [[Portland Trail Blazers]] || align=center|2–4 || '''[[Chicago Bulls]]''' |- | [[NBA finale 1993.|1993.]] || [[Phoenix Suns]] || align=center|2–4 || '''[[Chicago Bulls]]''' |- | [[NBA finale 1994.|1994.]] || '''[[Houston Rockets]]''' || align=center|4–3 || [[New York Knicks]] |- | [[NBA finale 1995.|1995.]] || '''[[Houston Rockets]]''' || align=center|4–0 || [[Orlando Magic]] |- | [[NBA finale 1996.|1996.]] || [[Seattle SuperSonics]] || align=center|2–4 || '''[[Chicago Bulls]]''' |- | [[NBA finale 1997.|1997.]] || [[Utah Jazz]] || align=center|2–4 || '''[[Chicago Bulls]]''' |- | [[NBA finale 1998.|1998.]] || [[Utah Jazz]] || align=center|2–4 || '''[[Chicago Bulls]]''' |- | [[NBA finale 1999.|1999.]] || '''[[San Antonio Spurs]]''' || align=center|4–1 || [[New York Knicks]] |- | [[NBA finale 2000.|2000.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–2 || [[Indiana Pacers]] |- | [[NBA finale 2001.|2001.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–1 || [[Philadelphia 76ers]] |- | [[NBA finale 2002.|2002.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–0 || [[Brooklyn Nets|New Jersey Nets]] |- | [[NBA finale 2003.|2003.]] || '''[[San Antonio Spurs]]''' || align=center|4–2 || [[Brooklyn Nets|New Jersey Nets]] |- | [[NBA finale 2004.|2004.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|1–4 || '''[[Detroit Pistons]]''' |- | [[NBA finale 2005.|2005.]] || '''[[San Antonio Spurs]]''' || align=center|4–3 || [[Detroit Pistons]] |- | [[NBA finale 2006.|2006.]] || [[Dallas Mavericks]] || align=center|2–4 || '''[[Miami Heat]]''' |- | [[NBA finale 2007.|2007.]] || '''[[San Antonio Spurs]]''' || align=center|4–0 || [[Cleveland Cavaliers]] |- | [[NBA finale 2008.|2008.]] || [[Los Angeles Lakers]] || align=center|2–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 2009.|2009.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–1 || [[Orlando Magic]] |- | [[NBA finale 2010.|2010.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–3 || [[Boston Celtics]] |- | [[NBA finale 2011.|2011.]] || '''[[Dallas Mavericks]]''' || align=center|4–2 || [[Miami Heat]] |- | [[NBA finale 2012.|2012.]] || [[Oklahoma City Thunder]] || align=center|1–4 || '''[[Miami Heat]]''' |- | [[NBA finale 2013.|2013.]] || [[San Antonio Spurs]] || align=center|3–4 || '''[[Miami Heat]]''' |- | [[NBA finale 2014.|2014.]] || '''[[San Antonio Spurs]] || align=center|4–1 || [[Miami Heat]] |- | [[NBA finale 2015.|2015.]] || '''[[Golden State Warriors]]''' || align=center|4–2 || [[Cleveland Cavaliers]] |- | [[NBA finale 2016.|2016.]] || [[Golden State Warriors]] || align=center|3–4 || '''[[Cleveland Cavaliers]]''' |- | [[NBA finale 2017.|2017.]] || '''[[Golden State Warriors]]''' || align=center|4–1 || [[Cleveland Cavaliers]] |- | [[NBA finale 2018.|2018.]] || '''[[Golden State Warriors]]''' || align=center|4–0 || [[Cleveland Cavaliers]] |- | [[NBA finale 2019.|2019.]] || [[Golden State Warriors]] || align=center|2–4 || '''[[Toronto Raptors]]''' |- | [[NBA finale 2020.|2020.]] || '''[[Los Angeles Lakers]]''' || align=center|4–2 || [[Miami Heat]] |- | [[NBA finale 2021.|2021.]] || [[Phoenix Suns]] || align=center|2–4 || '''[[Milwaukee Bucks]]''' |- | [[NBA finale 2022.|2022.]] || '''[[Golden State Warriors]]''' || align=center|4–2 || [[Boston Celtics]] |- | [[NBA finale 2023.|2023.]] || '''[[Denver Nuggets]]''' || align=center|4–1 || [[Miami Heat]] |- | [[NBA finale 2024.|2024.]] || [[Dallas Mavericks]] || align=center|1–4 || '''[[Boston Celtics]]''' |- | [[NBA finale 2025.|2025.]] || '''[[Oklahoma City Thunder]]''' || align=center|4–3 || [[Indiana Pacers]] |- | [[NBA finale 2026.|2026.]] || [[San Antonio Spurs]] || align=center|1–4 || '''[[New York Knicks]]''' |} == Najčešći finalni dueli == * 12 puta: [[Boston Celtics]] (9) – [[Los Angeles Lakers|Minneapolis / Los Angeles Lakers]] (3) * 6 puta: [[Los Angeles Lakers|Minneapolis / Los Angeles Lakers]] (5) – [[Philadelphia 76ers|Syracuse Nationals / Philadelphia 76ers]] (1) * 5 puta: [[Los Angeles Lakers|Minneapolis / Los Angeles Lakers]] (3) – [[New York Knicks]] (2) * 4 puta: [[Golden State Warriors]] (3) – [[Cleveland Cavaliers]] (1) * 4 puta: [[Boston Celtics]] (3) – [[Atlanta Hawks|St. Louis / Atlanta Hawks]] (1) * 3 puta: [[Detroit Pistons]] (2) – [[Los Angeles Lakers]] (1) * 2 puta: [[Boston Celtics]] (2) – [[Houston Rockets]] (0) * 2 puta: [[Chicago Bulls]] (2) – [[Utah Jazz]] (0) * 2 puta: [[Dallas Mavericks]] (1) – [[Miami Heat]] (1) * 2 puta: [[Miami Heat]] (1) – [[San Antonio Spurs]] (1) * 2 puta: [[Seattle SuperSonics]] (1) – [[Washington Wizards|Washington Bullets]] (1) (*) – u zagradama je broj titula svake ekipe u međusobnim finalnim serijama == Također pogledajte == * [[Najkorisniji igrač NBA finala]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.nba.com/history/ Zvanični sajt NBA lige] {{NBA}} [[Kategorija:NBA]] rylywke7wvs26zpuxrek0e7r1lk578v William Gibson 0 35444 3899663 3850832 2026-06-22T12:14:52Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = William Gibson | slika =William Gibson 60th birthday portrait.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|3|17}} | mjesto_rođenja = Conway (Južna Carolina), SAD | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''William Ford Gibson''' (Vilijam Ford Gibson) (rođen [[17. mart]]a [[1948]]. u Conwayu, Južna Karolina) je američki pisac [[naučna fantastika|naučne fantastike]], koji živi u [[Kanada|Kanadi]] od [[1968]]. godine. Gibson se smatra ocem cyberpunk podžanra naučne fantastike, djelomično zbog toga što je [[1982]]. skovao novu riječ "cyberspace", a djelomično zbog uspjeha svog prvog romana, ''Neuromansera (orig. Neuromancer)'', koji se prodao u više od 6.5 miliona kopija širom svijeta od izdavanja [[1984]]. == Biografija == Gibson [[1968]]. iz [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]] odlazi u [[Kanada|Kanadu]] da bi izbjegao regrutaciju zbog vijetnamskog rata. [[1972]]. seli se u Vankuver te počinje pisati [[naučna fantastika|naučno-fantastičnu]] fikciju. Većinu života je proveo u Kanadi, i još uvijek živi na području Vankuvera. Njegova rana dijela su uglavnom futurističke priče o uticaju [[kibernetika|kibernetike]] i cyberspace (kompjuterski simulirana stvarnost) tehnologije na ljudsku rasu. Teme o hi-tech getoima, snimljenim ili emitovanim stimulusima (koji se kasnije razvijaju u "sim-stim" paket koji se često pojavljuje u ''Neuromanseru'') i [[distopija|distopijskom]] mješanju čovječanstva i tehnologije, očite su već u prvoj Gibsonovoj objavljenoj priči, ''"Fragmenti hologramske ruže"'' iz [[1977]]. Kasnija tematska opsesija je opisana od strane Gibsonovog prijatelja i kolege, Bruce Sterlinga, u Sterlingovom uvodu u Gibsonovu zbirku kratkih priča ''Kako smo palili hrom (orig. Burning Chrom)'' kao: "kombinacija visoke tehnologije i niskih ljudski pobuda". 80tih godina 20. vijeka, njegovi radovi odišu sumornim elementima; u kratkim pričama, objavljenim u ''Omni'' magazinu počinje razvijati teme koje kasnije koristi i dalje razvija u svom prvom romanu ''Neuromanser''. ''Neuromanser'' je prvi roman koji je osvojio sve tri najvažnije nagrade u oblasti naučne fantastike: [[Nebula]], [[Hugo]] i [[Philip K. Dick]]. Romani koji dovršavaju njegovu prvu trilogiju, poznatu pod imenom ''Širenje (orig. Sprawl trilogy''), su ''Grof Nula (orig. Count Zero)'' i ''Monalizin natpogon (orig. Mona Lisa Overdrive)''. U svojoj drugoj trilogiji, ''Most (orig. Bridge trilogy)'', čija se radnja dešava u [[San Francisko|San Francisku]], u bližoj budućnosti, Gibson još jednom iznosi svoje ponavljane teme o tehnološkoj, fizičkoj i spiritualnoj transcedenciji, i to ovaj put na mnogo utemeljeniji, realniji način nego što je to bio slučaj u njegovoj prvoj trilogiji. Nazivi knjiga ove trilogije su ''Virtulano svijetlo (orig. Virtual Light)'', ''Idoru'' i ''Sve sutrašnje zabave (orig. All Tomorrow's Parties)''. Nakon knjige ''Sve sutrašnje zabave'', Gibson usvaja mnogo realističniji stil pisanja, sa kontinuiranom naracijom. Njegov roman ''Prepoznavanje obrazaca (orig. Pattern Recognition)'', sa radnjom koja se dešava u sadašnjosti, prvi put je izbio na listu najprodavanijih ''mainstream'' knjiga. Gibson je završio pisanje najnovijeg romana ''Spook Country'' u oktobru [[2006]]., čija prodaja se, po [http://www.amazon.com/Spook-Country-William-Gibson/dp/0399154302/sr=8-1/qid=1170233805/ref=pd_bbs_sr_1/104-8194506-0308745?ie=UTF8&s=books amazon.com], očekuje [[7. avugust|7. augusta]] [[2007]]. godine. [[1992]]. godine Gibson piše elektronsku poemu, ''Agripa (Knjiga mrtvih) (orig. Agrippa (A Book of the Dead))'', koja fokus stavlja na eteričnu prirodu sjećanja (naziv poeme se odnosi na foto album), za svoju zbirku umjetničkih radova ''(Artist's book)'' koju je uradio u saradnji sa slikarom Dennis Ashbaughom i izdavačem Kevin Begosom. Zbirka je sadržavala i "floppy" disk sa poemom koji je bio programiran da se sam izbriše nakon prvog čitanja. Peoma se danas može naći na Internetu, ali i na Gibsonovom [https://web.archive.org/web/20131123072903/http://www.williamgibsonbooks.com/source/agrippa.asp blogu] kojeg je započeo pisati početkom [[2003]], i koji je i dalje aktivan. [[1997]] Gibson je sarađivao sa uspješnom plesnog grupom iz Vankuvera, ''Holy Body Tattoo (Sveta tetovaža)'', pišući im tekst koji je integrisan u njihov performans. Gibson je bio centralna ličnost dokumentarca, iz [[1999]], kojeg je režirao Mark Neale, pod nazivom [http://www.imdb.com/title/tt0269629/ ''No Maps for These Territories''] ''(Ne postoje karte za ove teritorije)'', gdje su dijelove ''Neuromansera'' čitali Bono Vox i Edge. Uprkos svom pisanju, Gibson nikada nije imao specijalan odnos sa kompjuterima. ''Neuromansera'' je čak napisao na pisaćoj mašini. U intervjuu [[2007]]. kaže: ''Trenutno imam 2005 PowerBook G4, sa jednom gigom memorije, i bežičnim ruterom. I to je sve. Ja uopšte nisam osoba koja prati trendove. Ustvari, nikada bisam bio naročito zainteresovan za kompjutere. Ne pratim kompjutere, nego način na koji se ljudi ponašaju oko njih.''<ref>{{Cite web |url=http://www.pcmag.com/article2/0,1895,2080922,00.asp |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 1. 2007 |archive-date=30. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930181433/http://www.pcmag.com/article2/0,1895,2080922,00.asp |url-status=dead }}</ref>. Gibsonovi radovi su uticali na nekoliko poznatih muzičara. Aluzije na njegove priče se pojavljuju u radovima Stuart Hamma, Billy Idola, Waren Zevona, Deltron 3030, Straylight Runa i Sonic Youtha. Grupa U2 je čak planirala da tokom svojih koncerata puštaju tekst ''""Neuromansera"'', ali je odustala od ove ideje. Članovi grupe su ipak napisali muziku za audio verziju ''""Neuromansera"''. == Bibliografija == === Romani === * ''Neuromanser ([[1984]]''), prvi dio ''Sprawl'' trilogije * ''Count Zero ([[1986]])'', drugi dio ''Sprawl'' trilogije * ''Mona Lisa Overdrive ([[1988]])'', treći dio ''Sprawl'' trilogije * ''The Difference Engine ([[1990]])'', u saradnji Bruce Sterlingom * ''Virtual Light ([[1993]])'', prvi dio ''The Bridge'' trilogije * ''Idoru ([[1996]])'', drugi dio ''The Bridge'' trilogije * ''All Tomorrow's Parties ([[1999]])'', treći dio ''The Bridge'' trilogije * ''Pattern Recognition ([[2003]])'' * ''Spook Country ([[2007]])'' === Zbirke kratkih priča === * ''Burning Chrome'' (1986), koja sadrži: ** "Fragments of a Hologram Rose" (1977, ''UnEarth 3'') ** "Johnny Mnemonic" (1981, ''Omni'') ** "The Gernsback Continuum" (1981, ''Universe II'') ** "Hinterlands" (1981, ''Omni'') ** "New Rose Hotel (1981, ''Omni'') ** "The Belonging Kind", u saradnji sa John Shirleyom (1981, ''Shadows 4'') ** "Burning Chrome" (1982, ''Omni'') ** "Red Star, Winter Orbit", u saradnji s Bruce Sterlingom (1983, ''Omni'') ** "The Winter Market" (1985) ** "Dogfight", u saradnji sa Michael Swanwickom (1985, ''Omni'') === Ostale kratke priče === * "Doing Television" (1990) * "Skinner's Room" (1990) * "Cyber-Claus" (1991) * "Thirteen Views of a Cardboard City" (1997) * "Hippy Hat Brain Parasite" == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.williamgibsonbooks.com/ Zvanična Internet stranica Williama Gibsona] * [http://www.antonraubenweiss.com/gibson/ William Gibson aleph - Internet stranica poštovalaca Gibsona] {{DEFAULTSORT:Gibson, William}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Biografije, Conway (Južna Carolina)]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] buq87476tqm9yjwp7lscgxdq4c2w2sx Philadelphia 76ers 0 35448 3899849 3850833 2026-06-22T16:48:58Z KWiki 9400 3899849 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija košarkaški klub | ime = Philadelphia 76ers | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #006BB6 | boja3 = #ED174C | logo = | konferencija = [[Istočna konferencija|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 1939. <br/> (u [[NBA]] od 1949) | historija = '''Syracuse Nationals''' <br/> (1939-1963) <br/> '''Philadelphia 76ers''' <br/> (1963-danas) | dvorana = [[Xfinity Mobile Arena]] | grad = [[Philadelphia]] | boje = Plava, crvena, srebrna, mornaričkoplava, bijela<ref>{{cite web|title=Jersey History|url=https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Sixers.com|access-date=6. 11. 2023|archive-date=4. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240204031058/https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA LockerVision – Philadelphia 76ers – Icon Edition – Story Guide|url=https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|publisher=NBA Properties, Inc.|website=LockerVision.NBA.com|access-date=7. 11. 2023|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020172931/https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Philadelphia 76ers Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025|archive-date=25. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425051945/https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|url-status=live}}</ref><br />{{color box|#1D428A}} {{color box|#C8102E}} {{color box|#9EA2A2}} {{color box|#002B5C}} {{color box|#FFFFFF}} | trener = [[Nick Nurse]] | vlasnik = [[Josh Harris (biznismen)|Josh Harris]]<ref>{{cite web|title=Group led by Joshua Harris completes purchase of Sixers|url=http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|publisher=Philadelphia 76ers|access-date=19. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20131018020218/http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|archive-date=18. 10. 2013|url-status=dead}}</ref> i [[David S. Blitzer]]<ref>{{Cite web |url=http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |title=Inside the Sixers: New ownership for 76ers may mean changes in how they do business |access-date=10. 11. 2014 |archive-date=11. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141111061304/http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |url-status=dead}}</ref> | prvaci = '''3''' ([[NBA finale 1955.|1955]], [[NBA finale 1967.|1967]], [[NBA finale 1983.|1983]]) | konferencijski_prvaci = '''5''' ([[NBA doigravanje 1977.|1977]], [[NBA doigravanje 1980.|1980]], [[NBA doigravanje 1982.|1982]], [[NBA doigravanje 1983.|1983]], [[NBA doigravanje 2001.|2001]]) | divizijski_prvaci = '''12''' ([[NBA 1949/1950.|1950]], [[NBA 1951/1952.|1952]], [[NBA 1954/1955.|1955]], [[NBA 1965/1966.|1966]], [[NBA 1966/1967.|1967]], [[NBA 1967/1968.|1968]], [[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2020/2021.|2021]]) | penzionisani_brojevi = '''10''' ([[Moses Malone|2]], [[Allen Iverson|3]], [[Dolph Schayes|4]], [[Julius Erving|6]], [[Maurice Cheeks|10]], [[Wilt Chamberlain|13]], [[Hal Greer|15]], [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|24]], [[Billy Cunningham|32]], [[Charles Barkley|34]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/sixers}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t =_2018-19_PHI_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š =_2018-19_PHI_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t =_2018-19_PHI_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š =_2018-19_PHI_icon }} '''Philadelphia 76ers''' (ili samo '''Sixers''') profesionalni je [[košarka]]ški klub lociran u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Takmiči se u [[NBA]]-ligi. == Domaće dvorane == :'''State Fair Coliseum''' (1949-1951) :'''Onondaga War Memorial''' (1951-1963) :'''Convention Hall''' i '''Philadelphia Arena''' (1963-1967) :'''Spectrum''' (1967-1996) :'''[[Xfinity Mobile Arena]]''' (bivši First Union, Wachovia, Wells Fargo Center) (1996–danas) == Historija kluba == Sixersi su najstariji klub u NBA ligi. Osnovani su 1939. pod imenom Syracuse Nationals, u to vrijeme kao nezavisan klub. Godine 1946. pristupaju NBL-ligi (National Basketball League), da bi 1949, spajanjem liga NBL i BAA (Basketball Association of America), nastala NBA. Godine u NBL-ligi ne broje se u ukupnu statistiku kluba. === Syracuse Nationals === U prvoj sezoni u NBA (1949/50), uspjeli su doći do [[NBA finale|NBA finala]], izbacivši u doigravanju [[Golden State Warriors|Philadelphia Warriorse]] i [[New York Knicks|New York Knickerbockerse]]. Ipak u finalu su ih savladali [[George Mikan|Mikanovi]] [[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakersi]] omjerom 4-2. U narednim sezonama su igrali u završnici bez većeg uspjeha. Iz tog perioda možemo izdvoiti utakmicu doigravanja protiv [[Boston Celtics]]a, u kojoj su igrali 4 produžetka, što je rekord NBA doigravanja. Ipak su i tu utakmicu izgubili 111-105. Naredno NBA finale su igrali 1954. godine, ali su ponovo izgubili od Minneapolis Lakersa. Ovaj put u 7 utakmica. Zbog teške finansijske situacije, i slabog interesa gledalaca, NBA liga je ostala sa samo 8 klubova, nakon čega je vlasnik Nationalsa Danny Biasone predložio ligi ograničenje napada na 24 sekunde. Uvođenjem ovog pravila igra je dobila na dinamičnosti i prosjek poena po utakmici je porastao za 14 po utakmici. U prvoj sezoni sa ograničenjem napada Nationalsi su imali najbolji omjer na istoku, a u doigravanju su prošli [[Boston Celtics]]e, i došli do finala lige. U NBA finalu su igrali protiv [[Detroit Pistons|Fort Wayne Pistonsa]], a serija se odužila u 7 utakmica. U sedmoj, odlučujućoj utakmici, Nationalsi su slavili rezultatom 92-91, i obezbjedili prvu NBA titulu. Poslije titule su redovno igrali u doigravanju, ali bez značajnijeg uspjeha. U tim godinama mnogi klubovi iz manjih mjesta su preseljevali u veće gradove, uključujući i Warriorse koji su iz Filadelfije preselili u [[San Francisco]]. === Novi grad === Poslovni ljudi iz Philadelphije Irv Kosloff i Ike Richman osjetili su potrebu za stvaranje novog kluba u svom gradu te su kupili Nationalse i preselili ih u Philadelphiju 1963. Nakon samo jedne godine, grad je ponovo imao svoj NBA klub. Ime kluba, ''76ers'' (fon. ''seventi siksers'') izabrano je na osnovu historijskog događaja kad je potpisana [[Američka deklaracija o nezavisnosti]] u Philadelphiji [[1776.]] Ubrzo se u novinskim naslovima počeo koristiti nadimak "Sixers". I dalje su bili redovni u doigravanju, a u sezoni 1964-65 u klub dolazi veliko pojačanje: [[Wilt Chamberlain]]. U sezoni 1966-67 Sixersi postavljaju, tada, rekordan omjer pobjeda i poraza 68-13. U doigravanju prolaze i tada [[dinastija (sport)|NBA dinastiju]], Boston Celticse, a u NBA finalu pobjeđuju Warriorse (4-2), i osvajaju svoju drugu titulu, a prvu u Filadelfiji. Ta ekipa Sixersa predvođeni igračima kao što su Chamberlain, [[Billy Cunningham]], i [[Hal Greer]] je za 35-u godišnjicu NBA lige proglašena za najbolju ekipu u historiji lige. 1968. godine mijenjaju Chamberlaina u [[Los Angeles Lakers]]e, u jednoj od najlošijih razmjena u historiji NBA lige, gdje dovode tri sporedna igrača, od kojih je jedan [[centar (košarka)]] protiv kojeg je Chamberlain postigao, rekordnih, 100 poena na jednoj utakmici. Nakon te razmjene rezultati Sixersa su krenuli silaznom putanjom, da bi došli do dna u sezoni 1972-73, koju su završili omjerom od 9 pobjeda i 73 poraza, što je i danas najlošiji omjer u ligi. === Nove zvijezde === Sezona 1976-77 je bila značajna za ekipu zbog dolaska velike zvijezde [[Julius Erving]]a, kao i novog vlasnika kluba F. Eugene Dixona, a 1982 godine, novi vlasnik kluba postaje Harold Katz. Nakon toga dolazi period uspjeha za Sixerse, da bi 1883. godine ponovo postali prvaci lige, pobijedivši tek u četvrtom nastupu u NBA finalu iz tog perioda. Jedno finale su izgubili od [[Portland Trail Blazers]]a, a dva od Lakersa čime je titula bila značajnija, jer su je dobili pobjedom nad Lakersima rezultatom 4-0 u seriji. Omjer u doigravanju je bio, tada, rekordnih, 12-1. Najznačajniji igrači u osvajanju titule su bili Erving i novopridošli [[Moses Malone]] koji je proglašen kao [[NBA Najkorisniji igrač]] sezone i [[Najkorisniji igrač NBA finala]]. Iz ovog perioda, interesantno je spomenuti, sedmu utakmicu konferencijskog finala 1982. godine, u Bostonu protiv Celticsa, koju su dobili razultatom 120-106. Pred sami kraj utakmice, kada su navijači Celticsa shvatili da će 76ersi ići u NBA finale gdje ih čekaju Lakersi , počeli su skandirati Sixersima "beat LA" (fon. ''bit el ej"), što bi mogli prevesti kao "pobjedite '''L'''os '''A'''ngeles" (Lakerse). 1984. godine u klub dolazi još jedan velikan NBA lige [[Charles Barkley]], koji je u narednih 8 sezona bio omiljen kod navijača 76ersa. Klub je iste godine došao do konferencijskog finala i izgubio od Celticsa. 1986. godine ponovo jedna kontraverzna razmjena u kojoj Moses Malone napušta 76erse, a u klub dolaze igrači koji nisu uspjeli namiriti njegov odlazak. U narednim sezonama bez većeg uspjeha u doigravanju, da bi od 1992. do 1998. godine nastao period koji su navijači nazvali ''Mračno doba''. U tom periodu 76ersi su redovno propuštali doigravnje, a 1992, Barkley je naputio ekipu. Ipak jedan svijetli događaj iz perioda mračnog doba je izbor na [[NBA draft]]u 1996. godine, gdje su 76ersi izabrali [[Allen Iverson]]a. === Nova nada === Uskoro je za trenera postavljen [[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]], koji je počeo sastavljeti ekipu za velike rezultate, sa Iversonom kao glavnim kotačem u igri 76ersa. I pored konstantnih svađa i prepirki na relaciji Brown-Iverson u periodu zajedničkog boravka u 76ersima, klub je iz sezone u sezonu popravljao svoje rezultate. Od 1999. ponovo su postali redovan učesnik u završnici, da bi 2001. došli do NBA finala izbacivši u Pacerse, Raptorse i Buckse (Philadelphia 3-1 [[Indiana Pacers]], Philadelphia 4-3 [[Toronto Raptors]], Philadelphia 4-3 [[Milwaukee Bucks]]). Te sezone čak četvorica Sixersa su dobili individualne nagrade [[NBA Najkorisniji igrač]] (Iverson), the [[NBA Trener godine]](Brown), [[NBA Odbrambeni igrač godine]] ([[Dikembe Mutombo]]), [[NBA Šesti igrač godine]] ([[Aaron McKie]].) U finalu lige [[Los Angeles Lakers]]i, koji su u tri prethodne serije završnice pomeli svoje protivnike, i ostvarili ukupan omjer 11-0. Prvu utakmicu finalne serije 76ersi su igrali u gostima. Iako su na početku gubili 18-5, uspjeli su izboriti produžetak i u produžetku nanijeti prvi poraz Lakersima rezultatom 107-101, nažalost i jedini. Naredne 4 utakmice su izgubili, a samim tim i titulu. Nakon te sezone nisu zabilježili značajniji uspjeh, iako je uprava pokušavala dovođenjem novih igrača. Ipak u [[decembar|decembru]] 2006. godine Iverson je zatrašio razmjenu iz prostog razloga, da napusti 76erse. Vlasnik kluba, Ed Snider, je to i potvrdio. == Bitni pojedinci == === U '''[[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih]]''' === * [[Charles Barkley]] * [[Wilt Chamberlain]] * [[Billy Cunningham]] * [[Julius Erving]] * [[Hal Greer]] * [[Bailey Howell]] * [[Earl Lloyd]] (izabran zbog doprinosa, a ne kao igrač) * [[Moses Malone]] * [[Dolph Schayes]] === Penzionisani brojevi === * 2 – [[Moses Malone]], C, 1982–1986. i 1993–1994. (nikada službeno, ali je broj povučen iz upotrebe) * 3 – [[Allen Iverson|Allen Iverson]], P, 1996–2006. i 2009–2010. * 4 – [[Dolph Schayes]], KC / C, 1948–1964. * 6 – [[Julius Erving]], K, 1976–1987. * 10 – [[Maurice Cheeks]], B, 1978–1989. * 13 – [[Wilt Chamberlain]], C, 1965–1968. * 15 – [[Hal Greer]], B, 1963–1973 (1958–1973. ako se računaju i Syracuse Nationalsi) * 24 – [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|Bobby Jones]], K, 1978–1986. * 32 – [[Billy Cunningham]], K, 1965–1972. i 1974–1975; trener, 1977–1985. * 34 – [[Charles Barkley]], K, 1984–1992. * [[mikrofon]] – [[Dave Zinkoff]], komentator, 1963–1985. (također u Warriorsima u periodu 1946–1962) === Za pamćenje === * [[Dikembe Mutombo]] * [[Toni Kukoč]] * [[Jeff Hornacek]] * [[Allen Iverson]] * [[Matt Geiger]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Philadelphia 76ers}} * [http://www.nba.com/sixers/ Službeni sajt] {{en simbol}} {{Philadelphia 76ers}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Philadelphia 76ers| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1939.]] kc71kdo4bjt60tf6jntuw14auyjq4v2 3899874 3899849 2026-06-22T18:51:59Z KWiki 9400 3899874 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija košarkaški klub | ime = Philadelphia 76ers | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #006BB6 | boja3 = #ED174C | logo = | konferencija = [[Istočna konferencija|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 1939. <br/> (u [[NBA]] od 1949) | historija = '''Syracuse Nationals''' <br/> (1939-1963) <br/> '''Philadelphia 76ers''' <br/> (1963-danas) | dvorana = [[Xfinity Mobile Arena]] | grad = [[Philadelphia]] | boje = Plava, crvena, srebrna, mornaričkoplava, bijela<ref>{{cite web|title=Jersey History|url=https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Sixers.com|access-date=6. 11. 2023|archive-date=4. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240204031058/https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA LockerVision – Philadelphia 76ers – Icon Edition – Story Guide|url=https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|publisher=NBA Properties, Inc.|website=LockerVision.NBA.com|access-date=7. 11. 2023|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020172931/https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Philadelphia 76ers Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025|archive-date=25. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425051945/https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|url-status=live}}</ref><br />{{color box|#1D428A}} {{color box|#C8102E}} {{color box|#9EA2A2}} {{color box|#002B5C}} {{color box|#FFFFFF}} | trener = [[Nick Nurse]] | vlasnik = [[Josh Harris (biznismen)|Josh Harris]]<ref>{{cite web|title=Group led by Joshua Harris completes purchase of Sixers|url=http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|publisher=Philadelphia 76ers|access-date=19. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20131018020218/http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|archive-date=18. 10. 2013|url-status=dead}}</ref> i [[David S. Blitzer]]<ref>{{Cite web |url=http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |title=Inside the Sixers: New ownership for 76ers may mean changes in how they do business |access-date=10. 11. 2014 |archive-date=11. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141111061304/http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |url-status=dead}}</ref> | prvaci = '''3''' ([[NBA finale 1955.|1955]], [[NBA finale 1967.|1967]], [[NBA finale 1983.|1983]]) | konferencijski_prvaci = '''5''' ([[NBA doigravanje 1977.|1977]], [[NBA doigravanje 1980.|1980]], [[NBA doigravanje 1982.|1982]], [[NBA doigravanje 1983.|1983]], [[NBA doigravanje 2001.|2001]]) | divizijski_prvaci = '''12''' ([[NBA 1949/1950.|1950]], [[NBA 1951/1952.|1952]], [[NBA 1954/1955.|1955]], [[NBA 1965/1966.|1966]], [[NBA 1966/1967.|1967]], [[NBA 1967/1968.|1968]], [[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2020/2021.|2021]]) | penzionisani_brojevi = '''10''' ([[Moses Malone|2]], [[Allen Iverson|3]], [[Dolph Schayes|4]], [[Julius Erving|6]], [[Maurice Cheeks|10]], [[Wilt Chamberlain|13]], [[Hal Greer|15]], [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|24]], [[Billy Cunningham|32]], [[Charles Barkley|34]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/sixers}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t =_2018-19_PHI_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š =_2018-19_PHI_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t =_2018-19_PHI_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š =_2018-19_PHI_icon }} '''Philadelphia 76ers''' (ili samo '''Sixers''') profesionalni je [[košarka]]ški klub lociran u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Takmiči se u [[NBA]]-ligi. == Domaće dvorane == :'''State Fair Coliseum''' (1949-1951) :'''Onondaga War Memorial''' (1951-1963) :'''Convention Hall''' i '''Philadelphia Arena''' (1963-1967) :'''Spectrum''' (1967-1996) :'''[[Xfinity Mobile Arena]]''' (bivši First Union, Wachovia, Wells Fargo Center) (1996–danas) == Historija kluba == Sixersi su među najstarijim klubovima u NBA ligi. Osnovani su 1946. pod imenom Syracuse Nationals, u to vrijeme kao nezavisan klub. Iste godine 1946. pristupaju NBL-ligi (National Basketball League), da bi 1949, spajanjem liga NBL i BAA (Basketball Association of America), nastala NBA. Godine u NBL-ligi ne broje se u ukupnu statistiku kluba. === Syracuse Nationals === U prvoj sezoni u NBA (1949/50), uspjeli su doći do [[NBA finale|NBA finala]], izbacivši u doigravanju [[Golden State Warriors|Philadelphia Warriorse]] i [[New York Knicks|New York Knickerbockerse]]. Ipak u finalu su ih savladali [[George Mikan|Mikanovi]] [[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakersi]] omjerom 4-2. U narednim sezonama su igrali u završnici bez većeg uspjeha. Iz tog perioda možemo izdvoiti utakmicu doigravanja protiv [[Boston Celtics]]a, u kojoj su igrali 4 produžetka, što je rekord NBA doigravanja. Ipak su i tu utakmicu izgubili 111-105. Naredno NBA finale su igrali 1954. godine, ali su ponovo izgubili od Minneapolis Lakersa. Ovaj put u 7 utakmica. Zbog teške finansijske situacije, i slabog interesa gledalaca, NBA liga je ostala sa samo 8 klubova, nakon čega je vlasnik Nationalsa Danny Biasone predložio ligi ograničenje napada na 24 sekunde. Uvođenjem ovog pravila igra je dobila na dinamičnosti i prosjek poena po utakmici je porastao za 14 po utakmici. U prvoj sezoni sa ograničenjem napada Nationalsi su imali najbolji omjer na istoku, a u doigravanju su prošli [[Boston Celtics]]e, i došli do finala lige. U NBA finalu su igrali protiv [[Detroit Pistons|Fort Wayne Pistonsa]], a serija se odužila u 7 utakmica. U sedmoj, odlučujućoj utakmici, Nationalsi su slavili rezultatom 92-91, i obezbjedili prvu NBA titulu. Poslije titule su redovno igrali u doigravanju, ali bez značajnijeg uspjeha. U tim godinama mnogi klubovi iz manjih mjesta su preseljevali u veće gradove, uključujući i Warriorse koji su iz Filadelfije preselili u [[San Francisco]]. === Novi grad === Poslovni ljudi iz Philadelphije Irv Kosloff i Ike Richman osjetili su potrebu za stvaranje novog kluba u svom gradu te su kupili Nationalse i preselili ih u Philadelphiju 1963. Nakon samo jedne godine, grad je ponovo imao svoj NBA klub. Ime kluba, ''76ers'' (fon. ''seventi siksers'') izabrano je na osnovu historijskog događaja kad je potpisana [[Američka deklaracija o nezavisnosti]] u Philadelphiji [[1776.]] Ubrzo se u novinskim naslovima počeo koristiti nadimak "Sixers". I dalje su bili redovni u doigravanju, a u sezoni 1964-65 u klub dolazi veliko pojačanje: [[Wilt Chamberlain]]. U sezoni 1966-67 Sixersi postavljaju, tada, rekordan omjer pobjeda i poraza 68-13. U doigravanju prolaze i tada [[dinastija (sport)|NBA dinastiju]], Boston Celticse, a u NBA finalu pobjeđuju Warriorse (4-2), i osvajaju svoju drugu titulu, a prvu u Filadelfiji. Ta ekipa Sixersa predvođeni igračima kao što su Chamberlain, [[Billy Cunningham]], i [[Hal Greer]] je za 35-u godišnjicu NBA lige proglašena za najbolju ekipu u historiji lige. 1968. godine mijenjaju Chamberlaina u [[Los Angeles Lakers]]e, u jednoj od najlošijih razmjena u historiji NBA lige, gdje dovode tri sporedna igrača, od kojih je jedan [[centar (košarka)]] protiv kojeg je Chamberlain postigao, rekordnih, 100 poena na jednoj utakmici. Nakon te razmjene rezultati Sixersa su krenuli silaznom putanjom, da bi došli do dna u sezoni 1972-73, koju su završili omjerom od 9 pobjeda i 73 poraza, što je i danas najlošiji omjer u ligi. === Nove zvijezde === Sezona 1976-77 je bila značajna za ekipu zbog dolaska velike zvijezde [[Julius Erving]]a, kao i novog vlasnika kluba F. Eugene Dixona, a 1982 godine, novi vlasnik kluba postaje Harold Katz. Nakon toga dolazi period uspjeha za Sixerse, da bi 1883. godine ponovo postali prvaci lige, pobijedivši tek u četvrtom nastupu u NBA finalu iz tog perioda. Jedno finale su izgubili od [[Portland Trail Blazers]]a, a dva od Lakersa čime je titula bila značajnija, jer su je dobili pobjedom nad Lakersima rezultatom 4-0 u seriji. Omjer u doigravanju je bio, tada, rekordnih, 12-1. Najznačajniji igrači u osvajanju titule su bili Erving i novopridošli [[Moses Malone]] koji je proglašen kao [[NBA Najkorisniji igrač]] sezone i [[Najkorisniji igrač NBA finala]]. Iz ovog perioda, interesantno je spomenuti, sedmu utakmicu konferencijskog finala 1982. godine, u Bostonu protiv Celticsa, koju su dobili razultatom 120-106. Pred sami kraj utakmice, kada su navijači Celticsa shvatili da će 76ersi ići u NBA finale gdje ih čekaju Lakersi , počeli su skandirati Sixersima "beat LA" (fon. ''bit el ej"), što bi mogli prevesti kao "pobjedite '''L'''os '''A'''ngeles" (Lakerse). 1984. godine u klub dolazi još jedan velikan NBA lige [[Charles Barkley]], koji je u narednih 8 sezona bio omiljen kod navijača 76ersa. Klub je iste godine došao do konferencijskog finala i izgubio od Celticsa. 1986. godine ponovo jedna kontraverzna razmjena u kojoj Moses Malone napušta 76erse, a u klub dolaze igrači koji nisu uspjeli namiriti njegov odlazak. U narednim sezonama bez većeg uspjeha u doigravanju, da bi od 1992. do 1998. godine nastao period koji su navijači nazvali ''Mračno doba''. U tom periodu 76ersi su redovno propuštali doigravnje, a 1992, Barkley je naputio ekipu. Ipak jedan svijetli događaj iz perioda mračnog doba je izbor na [[NBA draft]]u 1996. godine, gdje su 76ersi izabrali [[Allen Iverson]]a. === Nova nada === Uskoro je za trenera postavljen [[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]], koji je počeo sastavljeti ekipu za velike rezultate, sa Iversonom kao glavnim kotačem u igri 76ersa. I pored konstantnih svađa i prepirki na relaciji Brown-Iverson u periodu zajedničkog boravka u 76ersima, klub je iz sezone u sezonu popravljao svoje rezultate. Od 1999. ponovo su postali redovan učesnik u završnici, da bi 2001. došli do NBA finala izbacivši u Pacerse, Raptorse i Buckse (Philadelphia 3-1 [[Indiana Pacers]], Philadelphia 4-3 [[Toronto Raptors]], Philadelphia 4-3 [[Milwaukee Bucks]]). Te sezone čak četvorica Sixersa su dobili individualne nagrade [[NBA Najkorisniji igrač]] (Iverson), the [[NBA Trener godine]](Brown), [[NBA Odbrambeni igrač godine]] ([[Dikembe Mutombo]]), [[NBA Šesti igrač godine]] ([[Aaron McKie]].) U finalu lige [[Los Angeles Lakers]]i, koji su u tri prethodne serije završnice pomeli svoje protivnike, i ostvarili ukupan omjer 11-0. Prvu utakmicu finalne serije 76ersi su igrali u gostima. Iako su na početku gubili 18-5, uspjeli su izboriti produžetak i u produžetku nanijeti prvi poraz Lakersima rezultatom 107-101, nažalost i jedini. Naredne 4 utakmice su izgubili, a samim tim i titulu. Nakon te sezone nisu zabilježili značajniji uspjeh, iako je uprava pokušavala dovođenjem novih igrača. Ipak u [[decembar|decembru]] 2006. godine Iverson je zatrašio razmjenu iz prostog razloga, da napusti 76erse. Vlasnik kluba, Ed Snider, je to i potvrdio. == Bitni pojedinci == === U '''[[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih]]''' === * [[Charles Barkley]] * [[Wilt Chamberlain]] * [[Billy Cunningham]] * [[Julius Erving]] * [[Hal Greer]] * [[Bailey Howell]] * [[Earl Lloyd]] (izabran zbog doprinosa, a ne kao igrač) * [[Moses Malone]] * [[Dolph Schayes]] === Penzionisani brojevi === * 2 – [[Moses Malone]], C, 1982–1986. i 1993–1994. (nikada službeno, ali je broj povučen iz upotrebe) * 3 – [[Allen Iverson|Allen Iverson]], P, 1996–2006. i 2009–2010. * 4 – [[Dolph Schayes]], KC / C, 1948–1964. * 6 – [[Julius Erving]], K, 1976–1987. * 10 – [[Maurice Cheeks]], B, 1978–1989. * 13 – [[Wilt Chamberlain]], C, 1965–1968. * 15 – [[Hal Greer]], B, 1963–1973 (1958–1973. ako se računaju i Syracuse Nationalsi) * 24 – [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|Bobby Jones]], K, 1978–1986. * 32 – [[Billy Cunningham]], K, 1965–1972. i 1974–1975; trener, 1977–1985. * 34 – [[Charles Barkley]], K, 1984–1992. * [[mikrofon]] – [[Dave Zinkoff]], komentator, 1963–1985. (također u Warriorsima u periodu 1946–1962) === Za pamćenje === * [[Dikembe Mutombo]] * [[Toni Kukoč]] * [[Jeff Hornacek]] * [[Allen Iverson]] * [[Matt Geiger]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Philadelphia 76ers}} * [http://www.nba.com/sixers/ Službeni sajt] {{en simbol}} {{Philadelphia 76ers}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Philadelphia 76ers| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]] ejmokhvidvn8h6hnho0nxzcbfnlvfps 3899875 3899874 2026-06-22T18:52:30Z KWiki 9400 3899875 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija košarkaški klub | ime = Philadelphia 76ers | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #006BB6 | boja3 = #ED174C | logo = | konferencija = [[Istočna konferencija|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 1946. <br/> (u [[NBA]] od 1949) | historija = '''Syracuse Nationals''' <br/> (1939-1963) <br/> '''Philadelphia 76ers''' <br/> (1963-danas) | dvorana = [[Xfinity Mobile Arena]] | grad = [[Philadelphia]] | boje = Plava, crvena, srebrna, mornaričkoplava, bijela<ref>{{cite web|title=Jersey History|url=https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Sixers.com|access-date=6. 11. 2023|archive-date=4. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240204031058/https://www.nba.com/sixers/history/76ers-jerseys|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA LockerVision – Philadelphia 76ers – Icon Edition – Story Guide|url=https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|publisher=NBA Properties, Inc.|website=LockerVision.NBA.com|access-date=7. 11. 2023|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020172931/https://lockervision.nba.com/outfit/philadelphia-76ers/icon-edition|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Philadelphia 76ers Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=1. 3. 2025|archive-date=25. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425051945/https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9XZFNoeDN1bVV2QkxxbWg1d1daWi5wZGYifQ:nba:fCJNl4IcmzpmyvqGosKmpiOexRZujCjk5zbcbxZ32fw|url-status=live}}</ref><br />{{color box|#1D428A}} {{color box|#C8102E}} {{color box|#9EA2A2}} {{color box|#002B5C}} {{color box|#FFFFFF}} | trener = [[Nick Nurse]] | vlasnik = [[Josh Harris (biznismen)|Josh Harris]]<ref>{{cite web|title=Group led by Joshua Harris completes purchase of Sixers|url=http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|publisher=Philadelphia 76ers|access-date=19. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20131018020218/http://www.nba.com/sixers/stories/group_led_by_joshua_harris_com_2011_10_18.html|archive-date=18. 10. 2013|url-status=dead}}</ref> i [[David S. Blitzer]]<ref>{{Cite web |url=http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |title=Inside the Sixers: New ownership for 76ers may mean changes in how they do business |access-date=10. 11. 2014 |archive-date=11. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141111061304/http://articles.philly.com/2011-07-14/sports/29773530_1_new-ownership-sixers-fans-ed-stefanski |url-status=dead}}</ref> | prvaci = '''3''' ([[NBA finale 1955.|1955]], [[NBA finale 1967.|1967]], [[NBA finale 1983.|1983]]) | konferencijski_prvaci = '''5''' ([[NBA doigravanje 1977.|1977]], [[NBA doigravanje 1980.|1980]], [[NBA doigravanje 1982.|1982]], [[NBA doigravanje 1983.|1983]], [[NBA doigravanje 2001.|2001]]) | divizijski_prvaci = '''12''' ([[NBA 1949/1950.|1950]], [[NBA 1951/1952.|1952]], [[NBA 1954/1955.|1955]], [[NBA 1965/1966.|1966]], [[NBA 1966/1967.|1967]], [[NBA 1967/1968.|1968]], [[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2020/2021.|2021]]) | penzionisani_brojevi = '''10''' ([[Moses Malone|2]], [[Allen Iverson|3]], [[Dolph Schayes|4]], [[Julius Erving|6]], [[Maurice Cheeks|10]], [[Wilt Chamberlain|13]], [[Hal Greer|15]], [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|24]], [[Billy Cunningham|32]], [[Charles Barkley|34]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/sixers}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t =_2018-19_PHI_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š =_2018-19_PHI_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t =_2018-19_PHI_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š =_2018-19_PHI_icon }} '''Philadelphia 76ers''' (ili samo '''Sixers''') profesionalni je [[košarka]]ški klub lociran u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Takmiči se u [[NBA]]-ligi. == Domaće dvorane == :'''State Fair Coliseum''' (1949-1951) :'''Onondaga War Memorial''' (1951-1963) :'''Convention Hall''' i '''Philadelphia Arena''' (1963-1967) :'''Spectrum''' (1967-1996) :'''[[Xfinity Mobile Arena]]''' (bivši First Union, Wachovia, Wells Fargo Center) (1996–danas) == Historija kluba == Sixersi su među najstarijim klubovima u NBA ligi. Osnovani su 1946. pod imenom Syracuse Nationals, u to vrijeme kao nezavisan klub. Iste godine 1946. pristupaju NBL-ligi (National Basketball League), da bi 1949, spajanjem liga NBL i BAA (Basketball Association of America), nastala NBA. Godine u NBL-ligi ne broje se u ukupnu statistiku kluba. === Syracuse Nationals === U prvoj sezoni u NBA (1949/50), uspjeli su doći do [[NBA finale|NBA finala]], izbacivši u doigravanju [[Golden State Warriors|Philadelphia Warriorse]] i [[New York Knicks|New York Knickerbockerse]]. Ipak u finalu su ih savladali [[George Mikan|Mikanovi]] [[Los Angeles Lakers|Minneapolis Lakersi]] omjerom 4-2. U narednim sezonama su igrali u završnici bez većeg uspjeha. Iz tog perioda možemo izdvoiti utakmicu doigravanja protiv [[Boston Celtics]]a, u kojoj su igrali 4 produžetka, što je rekord NBA doigravanja. Ipak su i tu utakmicu izgubili 111-105. Naredno NBA finale su igrali 1954. godine, ali su ponovo izgubili od Minneapolis Lakersa. Ovaj put u 7 utakmica. Zbog teške finansijske situacije, i slabog interesa gledalaca, NBA liga je ostala sa samo 8 klubova, nakon čega je vlasnik Nationalsa Danny Biasone predložio ligi ograničenje napada na 24 sekunde. Uvođenjem ovog pravila igra je dobila na dinamičnosti i prosjek poena po utakmici je porastao za 14 po utakmici. U prvoj sezoni sa ograničenjem napada Nationalsi su imali najbolji omjer na istoku, a u doigravanju su prošli [[Boston Celtics]]e, i došli do finala lige. U NBA finalu su igrali protiv [[Detroit Pistons|Fort Wayne Pistonsa]], a serija se odužila u 7 utakmica. U sedmoj, odlučujućoj utakmici, Nationalsi su slavili rezultatom 92-91, i obezbjedili prvu NBA titulu. Poslije titule su redovno igrali u doigravanju, ali bez značajnijeg uspjeha. U tim godinama mnogi klubovi iz manjih mjesta su preseljevali u veće gradove, uključujući i Warriorse koji su iz Filadelfije preselili u [[San Francisco]]. === Novi grad === Poslovni ljudi iz Philadelphije Irv Kosloff i Ike Richman osjetili su potrebu za stvaranje novog kluba u svom gradu te su kupili Nationalse i preselili ih u Philadelphiju 1963. Nakon samo jedne godine, grad je ponovo imao svoj NBA klub. Ime kluba, ''76ers'' (fon. ''seventi siksers'') izabrano je na osnovu historijskog događaja kad je potpisana [[Američka deklaracija o nezavisnosti]] u Philadelphiji [[1776.]] Ubrzo se u novinskim naslovima počeo koristiti nadimak "Sixers". I dalje su bili redovni u doigravanju, a u sezoni 1964-65 u klub dolazi veliko pojačanje: [[Wilt Chamberlain]]. U sezoni 1966-67 Sixersi postavljaju, tada, rekordan omjer pobjeda i poraza 68-13. U doigravanju prolaze i tada [[dinastija (sport)|NBA dinastiju]], Boston Celticse, a u NBA finalu pobjeđuju Warriorse (4-2), i osvajaju svoju drugu titulu, a prvu u Filadelfiji. Ta ekipa Sixersa predvođeni igračima kao što su Chamberlain, [[Billy Cunningham]], i [[Hal Greer]] je za 35-u godišnjicu NBA lige proglašena za najbolju ekipu u historiji lige. 1968. godine mijenjaju Chamberlaina u [[Los Angeles Lakers]]e, u jednoj od najlošijih razmjena u historiji NBA lige, gdje dovode tri sporedna igrača, od kojih je jedan [[centar (košarka)]] protiv kojeg je Chamberlain postigao, rekordnih, 100 poena na jednoj utakmici. Nakon te razmjene rezultati Sixersa su krenuli silaznom putanjom, da bi došli do dna u sezoni 1972-73, koju su završili omjerom od 9 pobjeda i 73 poraza, što je i danas najlošiji omjer u ligi. === Nove zvijezde === Sezona 1976-77 je bila značajna za ekipu zbog dolaska velike zvijezde [[Julius Erving]]a, kao i novog vlasnika kluba F. Eugene Dixona, a 1982 godine, novi vlasnik kluba postaje Harold Katz. Nakon toga dolazi period uspjeha za Sixerse, da bi 1883. godine ponovo postali prvaci lige, pobijedivši tek u četvrtom nastupu u NBA finalu iz tog perioda. Jedno finale su izgubili od [[Portland Trail Blazers]]a, a dva od Lakersa čime je titula bila značajnija, jer su je dobili pobjedom nad Lakersima rezultatom 4-0 u seriji. Omjer u doigravanju je bio, tada, rekordnih, 12-1. Najznačajniji igrači u osvajanju titule su bili Erving i novopridošli [[Moses Malone]] koji je proglašen kao [[NBA Najkorisniji igrač]] sezone i [[Najkorisniji igrač NBA finala]]. Iz ovog perioda, interesantno je spomenuti, sedmu utakmicu konferencijskog finala 1982. godine, u Bostonu protiv Celticsa, koju su dobili razultatom 120-106. Pred sami kraj utakmice, kada su navijači Celticsa shvatili da će 76ersi ići u NBA finale gdje ih čekaju Lakersi , počeli su skandirati Sixersima "beat LA" (fon. ''bit el ej"), što bi mogli prevesti kao "pobjedite '''L'''os '''A'''ngeles" (Lakerse). 1984. godine u klub dolazi još jedan velikan NBA lige [[Charles Barkley]], koji je u narednih 8 sezona bio omiljen kod navijača 76ersa. Klub je iste godine došao do konferencijskog finala i izgubio od Celticsa. 1986. godine ponovo jedna kontraverzna razmjena u kojoj Moses Malone napušta 76erse, a u klub dolaze igrači koji nisu uspjeli namiriti njegov odlazak. U narednim sezonama bez većeg uspjeha u doigravanju, da bi od 1992. do 1998. godine nastao period koji su navijači nazvali ''Mračno doba''. U tom periodu 76ersi su redovno propuštali doigravnje, a 1992, Barkley je naputio ekipu. Ipak jedan svijetli događaj iz perioda mračnog doba je izbor na [[NBA draft]]u 1996. godine, gdje su 76ersi izabrali [[Allen Iverson]]a. === Nova nada === Uskoro je za trenera postavljen [[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]], koji je počeo sastavljeti ekipu za velike rezultate, sa Iversonom kao glavnim kotačem u igri 76ersa. I pored konstantnih svađa i prepirki na relaciji Brown-Iverson u periodu zajedničkog boravka u 76ersima, klub je iz sezone u sezonu popravljao svoje rezultate. Od 1999. ponovo su postali redovan učesnik u završnici, da bi 2001. došli do NBA finala izbacivši u Pacerse, Raptorse i Buckse (Philadelphia 3-1 [[Indiana Pacers]], Philadelphia 4-3 [[Toronto Raptors]], Philadelphia 4-3 [[Milwaukee Bucks]]). Te sezone čak četvorica Sixersa su dobili individualne nagrade [[NBA Najkorisniji igrač]] (Iverson), the [[NBA Trener godine]](Brown), [[NBA Odbrambeni igrač godine]] ([[Dikembe Mutombo]]), [[NBA Šesti igrač godine]] ([[Aaron McKie]].) U finalu lige [[Los Angeles Lakers]]i, koji su u tri prethodne serije završnice pomeli svoje protivnike, i ostvarili ukupan omjer 11-0. Prvu utakmicu finalne serije 76ersi su igrali u gostima. Iako su na početku gubili 18-5, uspjeli su izboriti produžetak i u produžetku nanijeti prvi poraz Lakersima rezultatom 107-101, nažalost i jedini. Naredne 4 utakmice su izgubili, a samim tim i titulu. Nakon te sezone nisu zabilježili značajniji uspjeh, iako je uprava pokušavala dovođenjem novih igrača. Ipak u [[decembar|decembru]] 2006. godine Iverson je zatrašio razmjenu iz prostog razloga, da napusti 76erse. Vlasnik kluba, Ed Snider, je to i potvrdio. == Bitni pojedinci == === U '''[[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih]]''' === * [[Charles Barkley]] * [[Wilt Chamberlain]] * [[Billy Cunningham]] * [[Julius Erving]] * [[Hal Greer]] * [[Bailey Howell]] * [[Earl Lloyd]] (izabran zbog doprinosa, a ne kao igrač) * [[Moses Malone]] * [[Dolph Schayes]] === Penzionisani brojevi === * 2 – [[Moses Malone]], C, 1982–1986. i 1993–1994. (nikada službeno, ali je broj povučen iz upotrebe) * 3 – [[Allen Iverson|Allen Iverson]], P, 1996–2006. i 2009–2010. * 4 – [[Dolph Schayes]], KC / C, 1948–1964. * 6 – [[Julius Erving]], K, 1976–1987. * 10 – [[Maurice Cheeks]], B, 1978–1989. * 13 – [[Wilt Chamberlain]], C, 1965–1968. * 15 – [[Hal Greer]], B, 1963–1973 (1958–1973. ako se računaju i Syracuse Nationalsi) * 24 – [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|Bobby Jones]], K, 1978–1986. * 32 – [[Billy Cunningham]], K, 1965–1972. i 1974–1975; trener, 1977–1985. * 34 – [[Charles Barkley]], K, 1984–1992. * [[mikrofon]] – [[Dave Zinkoff]], komentator, 1963–1985. (također u Warriorsima u periodu 1946–1962) === Za pamćenje === * [[Dikembe Mutombo]] * [[Toni Kukoč]] * [[Jeff Hornacek]] * [[Allen Iverson]] * [[Matt Geiger]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Philadelphia 76ers}} * [http://www.nba.com/sixers/ Službeni sajt] {{en simbol}} {{Philadelphia 76ers}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Philadelphia 76ers| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]] pj585so39a4w42ojx2956qc4fb1x0rn Miami Heat 0 36288 3899893 3423138 2026-06-22T21:07:17Z KWiki 9400 3899893 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Miami Heat | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #000000 | logo = Miami Heat.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]] | osnovan = 1988. | historija = '''Miami Heat'''<br/>(1988–) | dvorana = [[Kaseya Arena]] | grad = [[Miami]] | boje = Crvena, crna, žuta<ref>{{cite web|title=CHANGE CLOTHES – 30 Years of Heat |url=http://www.nba.com/heat/30yearsofheat|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=HEAT.com|access-date=15. 8. 2019}}</ref><ref>{{cite news|title=HEAT to Unveil New Uniforms|url=https://www.nba.com/heat/news/heat-unveil-new-uniforms/|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=HEAT.com|date=26. 10. 2012 |access-date= 4. 2. 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=Miami Heat Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/mia/Miami_Heat_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=10. 8. 2016}}</ref><br/>{{color box|#98002E}} {{color box|#000000}} {{color box|#F9A01B}} | vlasnik = [[Micky Arison]] | predsjednik = [[Pat Riley]] | generalni_menadžer = [[Andy Elisburg]]<ref>{{cite news|title=HEAT Announce Front Office Promotions|url=http://www.nba.com/heat/news_recap/heat-announce-front-office-promotions|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Heat.com|date=28. 9. 2013|access-date=8. 7. 2016}}</ref> | trener = [[Erik Spoelstra]] | pripojen = [[Sioux Falls Skyforce]] | prvaci = '''3''' ([[NBA finale 2006.|2006]], [[NBA finale 2012.|2012]], [[NBA finale 2013.|2013]]) | konferencijski_prvaci = '''7''' ([[NBA doigravanje 2006.|2006]], [[NBA doigravanje 2011.|2011]], [[NBA doigravanje 2012.|2012]], [[NBA doigravanje 2013.|2013]], [[NBA doigravanje 2014.|2014]], [[NBA doigravanje 2020.|2020]], [[NBA doigravanje 2023.|2023]]) | divizijski_prvaci = '''16''' ([[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 1998/1999.|1999]], [[NBA 1999/2000.|2000]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2005/2006.|2006]], [[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]], [[NBA 2012/2013.|2013]], [[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2022/2023.|2023]]) | penzionisani_brojevi = '''7''' ([[Chris Bosh|1]], [[Dwyane Wade|3]], [[Tim Hardaway|10]], [[Michael Jordan|23]], [[Shaquille O'Neal|32]], [[Alonzo Mourning|33]], [[Udonis Haslem|40]]) | veb-sajt = {{url|heat.com}} | dom_tijelo = FFFFFF | dom_uzorak_t = _miamiheath | dom_šorc = FFFFFF | dom_uzorak_š = _miamiheath | gost_tijelo = 000000 | gost_uzorak_t = _miamiheata | gost_šorc = 000000 | gost_uzorak_š = _miamiheata | 3_tijelo = 98002E | 3_uzorak_t = _miamiheats3 | 3_šorc = 98002E | 3_uzorak_š = _miamiheats3 }} '''Miami Heat''' [[košarka]]ški je klub iz [[Miami]]ja. Takmiči se u [[NBA]] ligi. == Domaće dvorane == * '''Miami Arena''' (1988–1999) * '''[[Kaseya Arena]]''' (2000–) == Historija == === Rađanje Heata === Tokom perioda procvata [[NBA]] lige 1980-ih čelnici lige su odlučili proširiti ligu s 23 na 26 klubova do kraja decenije. Grupa koju je predvodio [[Billy Cunningham]], a najveći ulagač bio Ted Arison, tražila je licencu za osnivanje kluba u Miamiju. Nakon što su čelnici lige primili četiri interesantne ponude, odlučeno je da se liga proširi na 27 klubova, a Heat je debitirao u sezoni [[NBA 1988/1989.|1988/89.]] === Početak u NBA === Prvu sezonu otvorili su sa 17 poraza, što je godinama bio NBA rekord. Otežavajuća okolnost bila je to što su smješteni u [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadnu konferenciju]] iako su geografski na istoku, tako da su većinu svojih gostujućih utakmica putovali predaleko. Najbliži protivnik bili su [[Houston Roskets]]i (otprilike 1.500&nbsp;km). Sezonu su završili kao najgori u ligi, s omjerom 15 pobjeda i 67 poraza. Sljedeće sezone prebačeni su u [[Istočna konferencija (NBA)|Istočnu konferenciju]], a na [[NBA draft|draftu]] izabrali su kvalitetnog šutera [[Glen Rice|Glena Ricea]]. Ipak, to nije mnogo utjecalo na igru, tako da su sezonu [[NBA 1989/1990.|1989/90.]] završili s omjerom 18-64. Prvi nastup u doigravanju dogodio se u sezoni [[NBA 1991/1992.|1991/92]], ali su u prvom krugu "pometeni" od [[Chicago Bulls]]a (0-3). === Dolazak Rileyja === Vjerovatno najpozitivnija stvar u 1990-ima bio je dolazak novog trenera [[Pat Riley|Pata Rileyja]] 1995. On je počeo tumbanje Heata i kroz razne razmjene u klub doveo [[Alonzo Mourning|Alonza Mourninga]] i [[Tim Hardaway|Tima Hardawaya]]. Sezonu su završili s pozitivnim omjerom (42-40), ali u prvom krugu doigravanja ispadaju od budućih šampiona, Bullsa, ponovo u tri utakmice. Dovođenjem novih pojačanja sljedeću sezonu završavaju s omjerom 61-21, što je tada bio rekord kluba. Uspjeli su doći do konferencijskog finala, izbacivši [[Orlando Magic]] i [[New York Knicks]]e, ali dalje nisu mogli od Bullsa, drugi put zaredom. U doigravanjima sljedeće tri godine Heat se susretao s Knicksima i redovno gubio, što je stvorilo [[Rivalstvo Heat – Knicks|veliko rivalstvo]] između te dvije ekipe. Propustili su doigravanje 2002, prvi put otkad je Riley trener, a isto su ponovili i 2003. Iste godine u klub dolazi [[Lamar Odom]] i kao peti izbor na [[NBA draft|draftu]] [[Dwyane Wade]]. Izbor Wadea, koji je igrao poziciju [[bek šuter|beke šutera]], bio je veoma kritiziran Rileyjev potez. Mnogi su očekivali dovođenje klasičnog [[plejmejker]]a, pozicije koja je bila deficitarna kod Heata. Iako je smatran autsajderima, Heat je uspio doći do drugog kruga doigravanja, gdje je ispao od [[Indiana Pacers]]a. === Dolazak O'Neala === Poslije obećavajuće sezone [[NBA 2003/2004.|2003/04.]] uprava Heata pravi razmjenu s [[Los Angeles Lakers]]ima, čime u klub dolazi [[centar (košarka)|centar]] [[Shaquille O'Neal]]. Wade i O'Neal činili su izvanredan napadački dvojac. Nakon izvanredne sezone Heat dolazi u finale konferencije, gdje igra protiv [[Detroit Pistons]]a. Poveo je 3-2 u seriji kada se povrijedio Wade i propustio šestu utakmicu, što su Pistonsi iskoristili i izjednačili. U odlučujućoj utakmici u Miamiju Wade se vratio, ali su Pistonsi slavili pobjedu i plasman u [[NBA finale|finale]]. === Šampionska sezona === U sezoni [[NBA 2005/2006.|2005/06.]] Heat je ostvario omjer 52-30, a u doigravanju je izbacio Bullse (4-2), [[New Jersey Nets]]e (4-1), a u finalu konferencije uspijeva se osvetiti Pistonsima (4-2) za prošlogodišnji poraz. U finalu su ga čekali [[Dallas Mavericks]]i, predvođeni [[Dirk Nowitzki|Dirkom Nowitzkim]]. Prve dvije utakmice u [[Dallas]]u dobili su Mavericksi. Još je gore izgledalo kad je kod kuće šest minuta prije kraja treće utakmice gubio 13 poena razlike. Ipak je tu utakmicu uspio dobiti, prvenstveno zahvaljujući Wadeu. Wade je predvodio Heat i u sljedeće tri utakmice u kojima je njegova ekipa pobijedila. Ukupan omjer bio je 4-2; to je bila prva NBA titula u historiji Heata. Time je postao tek treća ekipa u historiji lige koja je nadoknadila zaostatak 0-2 i došla do titule. Wade je osvojio nagradu [[Najkorisniji igrač NBA finala]]. == Istaknuti pojedinci == {{div col}} * [[Chris Bosh]] * [[P. J. Brown]] * [[Goran Dragić]] * [[Tim Hardaway]] * [[Udonis Haslem]] * [[LeBron James]] * [[Eddie Jones]] * [[Voshon Lenard]] * [[Jamal Mashburn]] * [[Alonzo Mourning]] * [[Shaquille O'Neal]] * [[Lamar Odom]] * [[Glen Rice]] * [[Dwyane Wade]] * [[Antoine Walker]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Miami Heat}} * [http://www.heat.com/ Službeni sajt] * [https://web.archive.org/web/20070311023424/http://www.csun.edu/~jap56043/basketball/heat.htm Informacije o klubu] {{en simbol}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Miami Heat| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1988.]] i8mv4utquhjbpetvdyed8wbco865st8 Sanda Krgo 0 36348 3899892 3873544 2026-06-22T21:06:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899892 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sanda Krgo | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1955|2|23}} | mjesto_rođenja = Glamoč, FNRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Sanda Krgo''', rođena 23. februara 1955. u [[Glamoč]]u, je bosanskohercegovačka pozorišna i televizijska glumica. == Biografija == Glumu je diplomirala na Odsjeku za opću [[književnost]], [[bibliotekarstvo]] i [[scenska umjetnost|scensku umjetnost]] [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bila je član ansambla [[Narodno pozorište Mostar|Narodnog pozorišta u Mostaru]] od 1984. do 1993. Osnivanjem [[HNK Mostar|Hrvatskog narodnog pozorišta]] u [[Mostar]]u 11. juna 1993. postaje član ove pozorišne kuće. Glumila je u [[pozorište|pozorišnim]] predstavama "U Agoniji" ([[Miroslav Krleža]]), "Druga savjest" (Josip Muselimović), "Sve o ženama" ([[Miro Gavran]]) i mnogim drugim. Ostvarila je uloge u [[TV-serija]]ma "[[Viza za budućnost]]" (2002), "[[Aleksa Šantić]]" (1990) i "[[Brisani prostor]]" (1985). Dobitnica je nagrade "Mala liska" koja se dodjeljuje u okviru "[[Mostarska liska|Mostarske liske]]", [[Festival komedije Bosne i Hercegovine|Festivala komedije Bosne i Hercegovine]] kojeg je pokrenuo bosanskohercegovački režiser, pisac i direktor Narodnog pozorišta u Mostaru [[Ahmed Obradović]] 1991. == Reference == {{refspisak}} <ref>{{Cite web|url=https://halobing.net/serije/br-pr.php|title=Brisani prostor (1985) - besplatno gledanje Online|website=halobing.net|access-date=22. 1. 2022|archive-date=22. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122084522/https://halobing.net/serije/br-pr.php|url-status=dead}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/filmosearch?role=nm1572734&job_type=actress|title=Sanda Krgo|website=IMDb|language=en|access-date=22. 1. 2022}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.npm.ba/mostarska-liska/2016-01-22-02-07-09/mostarska-liska-2005|title=Narodno pozorište Mostar - Mostarska liska 2005|website=www.npm.ba|access-date=22. 1. 2022|archive-date=22. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122091637/https://www.npm.ba/mostarska-liska/2016-01-22-02-07-09/mostarska-liska-2005|url-status=dead}}</ref> {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Krgo, Sanda}} [[Kategorija:Biografije, Glamoč]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]] [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] hq2azyou2njljr7bxrcila5pcmjvyni Portland Trail Blazers 0 36516 3899962 3501573 2026-06-23T06:43:00Z KWiki 9400 3899962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Portland Trail Blazers | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #E03A3E | logo = | trenutna_sezona = | liga = [[NBA]] | konferencija = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]] | divizija = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]] | osnovan = 1970. | historija = '''Portland Trail Blazers''' <br/> (1970–) | dvorana = [[Moda Center]] | grad = [[Portland]] | boje = Crna, crvena, bijela<ref>{{cite news|last=Holdahl|first=Casey|title=Trail Blazers Update Pinwheel, Prepare For Jersey Changes|url=http://www.nba.com/blazers/forwardcenter/trail-blazers-update-pinwheel-prepare-jersey-changes|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Blazers|date=8. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170511154222/http://www.nba.com/blazers/forwardcenter/trail-blazers-update-pinwheel-prepare-jersey-changes|archive-date=11. 5. 2017|access-date=12. 4. 2018}}</ref><ref>{{cite news|title=Trail Blazers Logo: Colors|url=http://trailblazerslogo.com/logo/#colorsSlide|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com/Blazers|date=8. 5. 2017|access-date=8. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170603212930/http://trailblazerslogo.com/logo/#colorsSlide|archive-date=3. 6. 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Portland Trail Blazers Reproduction Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/por/Portland_TrailBlazers_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=10. 5. 2017}}</ref><br/>{{color box|#000000}} {{color box|#E03A3E}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[Tom Dundon]] | predsjednik = Dewayne Hankins | menadžer = [[Joe Cronin]] | trener = [[Chauncey Billups]]<br/>(administrativno odsustvo) | prvaci = '''1''' ([[NBA finale 1977.|1977]]) | konferencijski_prvaci = '''3''' ([[NBA doigravanje 1977.|1977]], [[NBA doigravanje 1990.|1990]], [[NBA doigravanje 1992.|1992]]) | divizijski_prvaci = '''6''' ([[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1990/1991.|1991]], [[NBA 1991/1992.|1992]], [[NBA 1998/1999.|1999]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2017/2018.|2018]]) | penzionisani_brojevi = '''12''' ([[Larry Weinberg|1]], [[Dave Twardzik|13]], [[Lionel Hollins|14]], [[Larry Steele|15]], [[Maurice Lucas|20]], [[Clyde Drexler|22]], [[Bob Gross|30]], [[Terry Porter|30]], [[Bill Walton|32]], [[Lloyd Neal|36]], [[Geoff Petrie|45]], [[Jack Ramsay|77]]) | veb-sajt = {{url|blazers.com}} | dom_tijelo = FFFFFF | dom_uzorak_t = _portlandtbh | dom_šorc = FFFFFF | dom_uzorak_š = _portlandtbh | gost_tijelo = 000000 | gost_uzorak_t = _portlandtba | gost_šorc = 000000 | gost_uzorak_š = _portlandtba | 3_tijelo = E03A3E | 3_uzorak_t = _portlandtb3 | 3_šorc = E03A3E | 3_uzorak_š = _portlandtb3 }} '''Portland Trail Blazers''' [[košarka]]ški je klub iz [[Portland]]a. Takmiči se u [[NBA]] ligi. == Domaće dvorane == * '''Memorial Coliseum''' (1970–1995) * '''[[Moda Center]]''' (staro ime: Rose Garden Arena) (1995–) == Historija == U [[NBA]] ligi počeli su od 1970, a prvo doigravanje osigurali su 1977. U prvom krugu su izbacili [[Chicago Bulls]]e (2–1), a u drugom [[Denver Nuggets]]e (4–2). U konferencijskom finalu "pomeli" su [[Los Angeles Lakers]]e (4–0) da bi u [[NBA finale|NBA finalu]] savladali [[Philadelphia 76ers]]e i osvojili svoju prvu i jedinu titulu NBA prvaka. Otad su postali redovan učesnik doigravanja do 2003, propustivši završnicu samo 1982. Igrali su u još dva [[NBA finale|NBA finala]] i izgubili, kao i u tri konferencijska finala, koja su također izgubili. == Bitni pojedinci == === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === {{div col}} * [[Clyde Drexler]] * [[Dražen Petrović]] * [[Jack Ramsay|Dr. Jack Ramsay]] (bivši trener) * [[Bill Walton]] * [[Lenny Wilkens]] (kao igrač i kao trener) * [[Scottie Pippen]] * [[Arvydas Sabonis]] * [[Maurice Cheeks]] (trener) {{div col end}} === Penzionisani brojevi === {{div col}} * 1 – [[Larry Weinberg]], prvi vlasnik kluba, 1970–1988. (u njegovu čast, iako je igračima dopušteno nositi broj 1) * 13 – [[Dave Twardzik]], B, 1976–1980. * 14 – [[Lionel Hollins]], B, 1975–1980. * 15 – [[Larry Steele]], B, 1971–1980. * 20 – [[Maurice Lucas]], K, 1976–1980, 1987–1988. * 22 – [[Clyde Drexler]], B, 1984–1994. * 30 **[[Bob Gross]], KB, 1975–1982. **[[Terry Porter]], B, 1985–1995. * 32 – [[Bill Walton]], C, 1974–1978. * 36 – [[Lloyd Neal]], C, 1972–1979. * 45 – [[Geoff Petrie]], B, 1970–1976. * 77 – [[Jack Ramsay|Dr. Jack Ramsay]], trener, 1976–1986. (broj u čast finala 1977, kad je klub osvojio jedinu titulu) * Mikrofon – [[Bill Schonely]], službeni spiker, 1970–1998. {{div col end}} === Ostali važniji pojedinci === {{div col}} * [[Rick Adelman]] * [[Danny Ainge]] * [[Derek Anderson]] * [[Dale Davis]] * [[Shawn Kemp]] * [[Steve Kerr]] * [[Jermaine O'Neal]] * [[Scottie Pippen]] * [[Terry Porter]] * [[Isaiah Rider]] * [[Arvydas Sabonis]] * [[Rasheed Wallace]] * [[Bonzi Wells]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Portland Trail Blazers}} * [http://www.nba.com/blazers/ Zvanični sajt] * [http://www.basketballforum.com/forumdisplay.php?f=14 Neslužbeni forum navijača] {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Portland Trail Blazers| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1970.]] jblkrh279vc05fr5wkce1k7vcss4sjn Minnesota Timberwolves 0 36518 3899952 3266009 2026-06-23T06:11:34Z KWiki 9400 3899952 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Minnesota Timberwolves | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #0C2340 | boja3 = #78BE20 | liga = [[NBA]] | konferencija = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]] | divizija = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]] | osnovan = 1989. | historija = '''Minnesota Timberwolves''' <br/> (1989–) | dvorana = [[Target Center]] | grad = [[Minneapolis]] | boje = Plava, zelena, siva, crna, bijela<ref>{{cite press release|title=Timberwolves Unveil All-New Logo, Uniforms and Courts|url=https://www.nba.com/timberwolves/news/timberwolves-unveil-all-new-logo-uniforms-and-courts|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Timberwolves.com|date=June 7, 2026|access-date=June 8, 2026|quote=The direction grew out of years of fan feedback and the franchise history that still resonates most with Timberwolves fans today. The trees are now woven into the all-new identity, alongside evolved versions of the franchise’s original blue, green and white color palette.}}</ref><ref>{{cite web|title=Inside the Minnesota Timberwolves' All-New Uniforms and Identity|url=https://www.nba.com/timberwolves/unveil|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Timberwolves.com|access-date=June 7, 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Minnesota Timberwolves Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://media.ffycdn.net/us/nba/2jsX6odw5FzEx6xzXgG7.pdf?width=2400|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=June 8, 2026}}</ref><br />{{color box|#1D428A}} {{color box|#009A44}} {{color box|#C1C6C8}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[Alex Rodriguez]], [[Marc Lore]] | predsjednik = [[Tim Connelly]] | menadžer = Matt Lloyd | trener = [[Chris Finch (košarka)|Chris Finch]] | prvaci = '''0''' | konferencijski_prvaci = '''0''' | divizijski_prvaci = '''1''' ([[NBA 2003/2004.|2004]]) | penzionisani_brojevi = '''1''' ([[Malik Sealy|2]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/timberwolves}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t =_2018-19_MIN_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š =_2018-19_MIN_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t =_2018-19_MIN_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š =_2018-19_MIN_icon | 3_tijelo = | 3_uzorak_t =_2018-19_MIN_statement | 3_šorc = | 3_uzorak_š =_2018-19_MIN_statement }} '''Minnesota Timberwolves''' jest [[košarka]]ški klub iz [[Minneapolis]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Takmiči se u [[NBA]] ligi. == Dvorane == * Hubert H. Humphrey Metrodome (1989–1990) * '''[[Target Center]]''' (1990–) == Historija == Prvu zvaničnu utakmicu odigrali su 3. novembra 1989. protiv [[Seattle SuperSonics]]a na gostovanju i izgubili 106-94. Prvu sezonu su završili sa omjerom 22 pobjede i 60 poraza. U prvih sedam sezona klub je završavao s negativnim omjerom i nisu učestvovali u doigravanju. U tim teškim vremenima klub je promijenio dvoranu (Target Center), vlasnika (Glen Taylor) i bio pred preseljenjem u drugi grad ([[New Orleans]]), što čelnici lige nisu odobrili. Godine 1995. Timberwolvesi su na [[NBA draft|dratu]] odabrali [[Kevin Garnett|Kevina Garnetta]]. Pod njegovim vodstvom od 1997. do 2003. redovno učestvuju u doigravanju i redovno ispadaju u prvom krugu. Tokom tog perioda Garnett je stasao u jednog od vodećih NBA igrača, što potvrđuje činjenica da je u sezoni 2003/04. proglašen [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisnijim igračem lige]]. U toj sezoni predvodio je ekipu do prvog mjesta u diviziji i klupskog rekorda od 58 pobjeda. U doigravanju su, napokon, uspjeli proći prvi krug izbacivši [[Denver Nuggets]]e (4–1). U drugom krugu izbacili su [[Sacramento Kings]]e (4–3) da bi u konferencijskom finalu izgubili od [[Los Angeles Lakers]]a (4–2). Nakon toga ponovo slijede sezone bez doigravanja. === Pezionisani brojevi === * 2 – [[Malik Sealy]], krilo, 1999-2000. === Znatan doprinos === * [[Chauncey Billups]] * [[Kevin Garnett]] * [[Christian Laettner]] * [[Stephon Marbury]] * [[Latrell Sprewell]] * [[Wally Szczerbiak]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Minnesota Timberwolves}} * [http://www.nba.com/timberwolves/ Službena stranica] {{en simbol}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Minnesota Timberwolves| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1989.]] q8rbcov85xv51y2ojvs6zntsmbwf9sz Brooklyn Nets 0 36520 3899846 3753796 2026-06-22T16:24:45Z KWiki 9400 3899846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Brooklyn Nets | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #000000 | logo = Brooklyn Nets newlogo.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 1967. | historija = '''New Jersey Americans (ABA)'''<br>(1967–1968)<br>'''New York Nets (ABA)'''<br>(1968–1976)<br>'''New York Nets (NBA)'''<br>(1976–1977)<br>'''New Jersey Nets'''<br>(1977–2012)<br>'''Brooklyn Nets'''<br>(2012–trenutno) | dvorana = [[Barclays Center]] | grad = [[Brooklyn]] ([[New York]]) | boje = Crna, bijela, siva<ref>{{cite press release|title=Brooklyn Nets Unveil Black & White Team Colors and Logos|url=http://www.nba.com/nets/news/brooklyn_nets_unveil_black_and_white_team_colors_and_logos_120430.html|publisher=Brooklyn Nets|date=30. 4. 2012|access-date=2. 7. 2015}}</ref><ref>{{cite news|last=Couch|first=Ben|title=Nets New Jerseys Unveiled by JAY Z|url=http://www.nba.com/nets/news/nets-new-jerseys-unveiled-jay-z|publisher=Brooklyn Nets|date=2. 10. 2012|access-date=20. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Brooklyn Nets Reproduction Guideline Sheet|url=http://courtside.nba.com/QuickPlace/nbalogo/Main.nsf/$defaultview/7214A85B310C4C1185257378006CA649/$File/Brooklyn_Nets_logosheet.pdf?OpenElement|publisher=NBA Media Central|date=26. 6. 2012|access-date=18. 4. 2015|archive-date=19. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150419015311/http://courtside.nba.com/QuickPlace/nbalogo/Main.nsf/$defaultview/7214A85B310C4C1185257378006CA649/$File/Brooklyn_Nets_logosheet.pdf?OpenElement|url-status=dead}} (potrebna pretplata)</ref> <br> {{Colorbox|black}} {{Colorbox|white}} {{colorbox|#707271}} | vlasnik = [[Joseph Tsai]] | generalni_menadžer = [[Sean Marks]] | trener = [[Jordi Fernández]] | prvaci = '''2'''<br/>'''ABA: 2''' ([[ABA doigravanje 1974.|1974]], [[ABA doigravanje 1976.|1976]]) | konferencijski_prvaci = '''2''' ([[NBA doigravanje 2002.|2002]], [[NBA doigravanje 2003.|2003]]) | divizijski_prvaci = '''5'''<br/>'''ABA:''' '''2''' ([[ABA 1973/1974.|1974]])<br/>'''NBA:''' '''4''' ([[NBA 2001/2002.|2002]], [[NBA 2002/2003.|2003]], [[NBA 2003/2004.|2004]], [[NBA 2005/2006.|2006]]) | penzionisani_brojevi = '''7''' ([[Dražen Petrović|3]], [[Jason Kidd|5]], [[Vince Carter|15]], [[John Williamson (košarkaš)|23]], [[Bill Melchionni|25]], [[Julius Erving|32]], [[Buck Williams|52]]) | veb-sajt = {{url|brooklynnets.com}} | dom_tijelo = FFFFFF | dom_uzorak_t = _blacksides | dom_šorc = FFFFFF | dom_uzorak_š = _blacksides | gost_tijelo = 061922 | gost_uzorak_t = _whitesides | gost_šorc = 061922 | gost_uzorak_š = _whitesides }} '''Brooklyn Nets''' [[košarka]]ški je klub iz [[Brooklyn]]a ([[New York]]). Takmiči se u [[NBA]] ligi. == Domaće dvorane == *'''Teaneck Armory''' (1967–1968) *'''Long Island Arena''' (1968–1969) *'''Island Garden''' (1969–1971) *'''Nassau Coliseum''' (1971–1977) *'''Rutgers Athletic Center''' (1977–1981) *'''Continental Airlines Arena''' (bivša '''Brendan Byrne Arena''') (1981–2012) *'''[[Barclays Center]]''' (2012–trenutno) == Historija kluba == {{Sekcija}} == Trenutni sastav == {{Starost sekcija}} {| style="border:5px solid #000000;" cellspacing=3 |- align="center" bgcolor="#000000" |colspan=5|<big>{{color|white|'''Brooklyn Nets'''<br>'''Sastav'''}}</big> |- |colspan=4| '''Trener:''' [[Steve Nash]] | align="right" | |- |[[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |44 |{{ZD|HRV|veličina=20px}} |[[Bojan Bogdanović]] |- |[[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] | align="right" |22 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Markel Brown]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |21 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Wayne Ellington]] |- |[[Krilni bek|KB]] | align="right" |24 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Rondae Hollis-Jefferson]] |- |[[Plejmejker|P]] | align="right" |2 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Jarrett Jack]] |- |[[Bek šuter|BŠ]]/[[Krilni bek|KB]] | align="right" |10 |{{ZD|RUS|veličina=20px}} |[[Sergej Karasjov]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |6 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Sean Kilpatrick]] |- |[[Plejmejker|P]] | align="right" |0 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Shane Larkin]] |- |[[Centar (košarka)|C]] | align="right" |11 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Brook Lopez]] |- |[[Krilni centar|KC]] | align="right" |1 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Chris McCullough]] |- |[[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] |align="right" |33 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Willie Reed]] |- |[[Krilni centar|KC]] |align="right" |41 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Thomas Robinson (košarkaš)|Thomas Robinson]] |- |[[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] | align="right" |14 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Henry Sims]] |- |[[Plejmejker|P]]/[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |15 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Donald Sloan (košarkaš)|Donald Sloan]] |- |[[Krilni bek|KB]] |align="right" |30 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Thaddeus Young]] |} == Bitni pojedinci == {{col-begin}} {{col-break}} === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === ;Igrači * [[Rick Barry]] * [[Nate Archibald]] * [[Julius Erving]] * [[Bob McAdoo]] * [[Dražen Petrović]] * [[Mel Daniels]] * [[Bernard King]] {{col-break}} ;Treneri * [[Lou Carnesecca]] * [[Chuck Daly]] * [[Larry Brown]] {{col-break}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} === Penzionisani brojevi === * 3 – [[Dražen Petrović]], B (1990–1993) * 5 – [[Jason Kidd]], P (2001–2008) * 23 – [[John Williamson (košarkaš)|John Williamson]], B (1973–1980) * 25 – [[Bill Melchionni]], B (1969–1976) * 32 – [[Julius Erving]], K (1973–1976) * 52 – [[Buck Williams]], K (1981–1989) {{col-break}} === Ostali važni pojedinci === * [[Phil Jackson]] * [[Vince Carter]] * [[Jason Kidd]] * [[Stephon Marbury]] * [[Kenyon Martin]] * [[Alonzo Mourning]] * [[Dikembe Mutombo]] * [[Willis Reed]] * [[Jayson Williams]] {{col-break}} {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Brooklyn Nets}} * [http://www.nba.com/nets/ Službeni sajt] * [http://www.netsdaily.com/ Novosti] {{Brooklyn Nets}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Brooklyn Nets|*]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]] to4qg7kxunylt525klzd5ycoa5t1l0c 3899847 3899846 2026-06-22T16:26:22Z KWiki 9400 3899847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Brooklyn Nets | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #000000 | logo = Brooklyn Nets newlogo.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantska]] | osnovan = 1967. | historija = '''New Jersey Americans (ABA)'''<br>(1967–1968)<br>'''New York Nets (ABA)'''<br>(1968–1976)<br>'''New York Nets (NBA)'''<br>(1976–1977)<br>'''New Jersey Nets'''<br>(1977–2012)<br>'''Brooklyn Nets'''<br>(2012–trenutno) | dvorana = [[Barclays Center]] | grad = [[Brooklyn]] ([[New York]]) | boje = Crna, bijela, siva<ref>{{cite press release|title=Brooklyn Nets Unveil Black & White Team Colors and Logos|url=http://www.nba.com/nets/news/brooklyn_nets_unveil_black_and_white_team_colors_and_logos_120430.html|publisher=Brooklyn Nets|date=30. 4. 2012|access-date=2. 7. 2015}}</ref><ref>{{cite news|last=Couch|first=Ben|title=Nets New Jerseys Unveiled by JAY Z|url=http://www.nba.com/nets/news/nets-new-jerseys-unveiled-jay-z|publisher=Brooklyn Nets|date=2. 10. 2012|access-date=20. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Brooklyn Nets Reproduction Guideline Sheet|url=http://courtside.nba.com/QuickPlace/nbalogo/Main.nsf/$defaultview/7214A85B310C4C1185257378006CA649/$File/Brooklyn_Nets_logosheet.pdf?OpenElement|publisher=NBA Media Central|date=26. 6. 2012|access-date=18. 4. 2015|archive-date=19. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150419015311/http://courtside.nba.com/QuickPlace/nbalogo/Main.nsf/$defaultview/7214A85B310C4C1185257378006CA649/$File/Brooklyn_Nets_logosheet.pdf?OpenElement|url-status=dead}} (potrebna pretplata)</ref> <br> {{Colorbox|black}} {{Colorbox|white}} {{colorbox|#707271}} | vlasnik = [[Joseph Tsai]] | generalni_menadžer = [[Sean Marks]] | trener = [[Jordi Fernández]] | prvaci = '''2'''<br/>'''ABA: 2''' ([[ABA doigravanje 1974.|1974]], [[ABA doigravanje 1976.|1976]]) | konferencijski_prvaci = '''2''' ([[NBA doigravanje 2002.|2002]], [[NBA doigravanje 2003.|2003]]) | divizijski_prvaci = '''5'''<br/>'''ABA:''' '''2''' ([[ABA 1973/1974.|1974]])<br/>'''NBA:''' '''4''' ([[NBA 2001/2002.|2002]], [[NBA 2002/2003.|2003]], [[NBA 2003/2004.|2004]], [[NBA 2005/2006.|2006]]) | penzionisani_brojevi = '''7''' ([[Dražen Petrović|3]], [[Jason Kidd|5]], [[Vince Carter|15]], [[John Williamson (košarkaš)|23]], [[Bill Melchionni|25]], [[Julius Erving|32]], [[Buck Williams|52]]) | veb-sajt = {{url|brooklynnets.com}} | dom_tijelo = FFFFFF | dom_uzorak_t = _blacksides | dom_šorc = FFFFFF | dom_uzorak_š = _blacksides | gost_tijelo = 061922 | gost_uzorak_t = _whitesides | gost_šorc = 061922 | gost_uzorak_š = _whitesides }} '''Brooklyn Nets''' [[košarka]]ški je klub iz [[Brooklyn]]a ([[New York]]). Takmiči se u [[NBA]] ligi. == Domaće dvorane == *'''Teaneck Armory''' (1967–1968) *'''Long Island Arena''' (1968–1969) *'''Island Garden''' (1969–1971) *'''Nassau Coliseum''' (1971–1977) *'''Rutgers Athletic Center''' (1977–1981) *'''Continental Airlines Arena''' (bivša '''Brendan Byrne Arena''') (1981–2012) *'''[[Barclays Center]]''' (2012–trenutno) == Historija kluba == {{Sekcija}} == Trenutni sastav == {{Starost sekcija}} {| style="border:5px solid #000000;" cellspacing=3 |- align="center" bgcolor="#000000" |colspan=5|<big>{{color|white|'''Brooklyn Nets'''<br>'''Sastav'''}}</big> |- |colspan=4| '''Trener:''' [[Steve Nash]] | align="right" | |- |[[Krilni bek|KB]]/[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |44 |{{ZD|HRV|veličina=20px}} |[[Bojan Bogdanović]] |- |[[Bek šuter|BŠ]]/[[Plejmejker|P]] | align="right" |22 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Markel Brown]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |21 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Wayne Ellington]] |- |[[Krilni bek|KB]] | align="right" |24 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Rondae Hollis-Jefferson]] |- |[[Plejmejker|P]] | align="right" |2 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Jarrett Jack]] |- |[[Bek šuter|BŠ]]/[[Krilni bek|KB]] | align="right" |10 |{{ZD|RUS|veličina=20px}} |[[Sergej Karasjov]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |6 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Sean Kilpatrick]] |- |[[Plejmejker|P]] | align="right" |0 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Shane Larkin]] |- |[[Centar (košarka)|C]] | align="right" |11 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Brook Lopez]] |- |[[Krilni centar|KC]] | align="right" |1 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Chris McCullough]] |- |[[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] |align="right" |33 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Willie Reed]] |- |[[Krilni centar|KC]] |align="right" |41 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Thomas Robinson (košarkaš)|Thomas Robinson]] |- |[[Krilni centar|KC]]/[[Centar (košarka)|C]] | align="right" |14 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Henry Sims]] |- |[[Plejmejker|P]]/[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |15 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Donald Sloan (košarkaš)|Donald Sloan]] |- |[[Krilni bek|KB]] |align="right" |30 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Thaddeus Young]] |} == Bitni pojedinci == {{col-begin}} {{col-break}} === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === ;Igrači * [[Rick Barry]] * [[Nate Archibald]] * [[Julius Erving]] * [[Bob McAdoo]] * [[Dražen Petrović]] * [[Mel Daniels]] * [[Bernard King]] {{col-break}} ;Treneri * [[Lou Carnesecca]] * [[Chuck Daly]] * [[Larry Brown]] {{col-break}} {{col-end}} {{col-begin}} {{col-break}} === Penzionisani brojevi === * 3 – [[Dražen Petrović]], B (1990–1993) * 5 – [[Jason Kidd]], P (2001–2008) * 15 – [[Vince Carter]] B / KB (2004–2009) * 23 – [[John Williamson (košarkaš)|John Williamson]], B (1973–1980) * 25 – [[Bill Melchionni]], B (1969–1976) * 32 – [[Julius Erving]], K (1973–1976) * 52 – [[Buck Williams]], K (1981–1989) {{col-break}} === Ostali važni pojedinci === * [[Phil Jackson]] * [[Vince Carter]] * [[Jason Kidd]] * [[Stephon Marbury]] * [[Kenyon Martin]] * [[Alonzo Mourning]] * [[Dikembe Mutombo]] * [[Willis Reed]] * [[Jayson Williams]] {{col-break}} {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Brooklyn Nets}} * [http://www.nba.com/nets/ Službeni sajt] * [http://www.netsdaily.com/ Novosti] {{Brooklyn Nets}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Brooklyn Nets|*]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]] d4dzv86c8h7yq487h7n913o3uyakwzs Detroit Pistons 0 36521 3899870 3182192 2026-06-22T18:29:30Z KWiki 9400 3899870 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija košarkaški klub | ime = Detroit Pistons | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #1D428A | boja3 = #C8102E | logo = | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija|Istočna]] | divizija = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]] | osnovan = 1937. | historija = '''Fort Wayne Zollner Pistons''' (1937–1941, poluprofesionalno; 1941–1948, NBL) <br/> '''Fort Wayne Pistons''' (1948–1957) <br /> '''Detroit Pistons''' (1957–trenutno) | dvorana = [[Little Caesars Arena]] | grad = [[Auburn Hills]], [[Michigan]] | boje = Kraljevska plava, crvena, hrom-siva, crna, bijela<br />{{color box|#1D428A}} {{color box|#C8102E}} {{color box|#BEC0C2}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[Tom Gores]] | predsjednik = [[Trajan Langdon]] | generalni_menadžer = ''Upražnjeno'' | trener = [[J. B. Bickerstaff]] | pripojen = [[Motor City Cruise]] | prvaci = '''3''' ([[NBA finale 1989.|1989]], [[NBA finale 1990.|1990]], [[NBA finale 2004.|2004]]) | konferencijski_prvaci = '''7''' <br> [[Zapadna konferencija|'''Zapadna''']]: '''2''' ([[NBA 1954/1955.|1955]], [[NBA 1955/1956.|1956]]) <br/> [[Istočna konferencija|'''Istočna''']]: '''5''' ([[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 1988/1989.|1989.]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2003/2004.|2004]], [[NBA 2004/2005.|2005]]) | divizijski_prvaci = '''9''' ([[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1989/1990.|1990]], [[NBA 2001/2002.|2002]], [[NBA 2002/2003.|2003]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2005/2006.|2006]], [[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2007/2008.|2008]]) | penzionisani_brojevi = '''11''' ([[Chauncey Billups|1]], [[Chuck Daly|2]], [[Ben Wallace (košarkaš)|3]], [[Joe Dumars|4]], [[Dennis Rodman|10]], [[Isiah Thomas|11]], [[Vinnie Johnson|15]], [[Bob Lanier|16]], [[Dave Bing|21]], [[Richard Hamilton (košarkaš)|32]], [[Bill Laimbeer|40]]) | veb-sajt = {{url|pistons.com}} | dom_tijelo = ffffff | dom_uzorak_t = _detroitpistonsh | dom_šorc = ffffff | dom_uzorak_š = _detroitpistonsh | gost_tijelo = 006BB6 | gost_uzorak_t = _detroitpistonsa | gost_šorc = 006BB6 | gost_uzorak_š = _detroitpistonsa }} '''Detroit Pistons''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je profesionalni košarkaški klub, koji igra u [[NBA]] ligi. Igraju u dvorani [[Little Caesars Arena]]. Član su [[Centralna divizija (NBA)|Centralne divizije]] [[Istočna konferencija|Istočne konferencije]]. Godine 1937. ekipa je osnovana u [[Fort Wayne (Indiana)|Fort Wayneu]] kao poluprofesionalni klub. Četiri godine kasnije postali su profesionalci i pridružili se [[National Basketball League|NBL-u]], osvojivši dvije uzastopne titule (1944. i 1945). Godine 1948. postali su dio [[Basketball Association of America|BAA]] lige, koja se godinu kasnije spojila s NBL-om u NBA. Od preseljenja u Detroit 1957. osvojili su tri NBA titule. == Domaće dvorane == * '''North Side High School Gym''' (1948–1952) * '''War Memorial Coliseum''' (1952–1957) * '''Olympia Stadium''' (1957–1961) * '''Cobo Arena''' (1961–1978) * '''Pontiac Silverdome''' (1978–1988) * '''The Palace of Auburn Hills''' (1988–2017) * '''[[Little Caesars Arena]]''' (2017–) == Historija == == Istaknuti pojedinci == === U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih košarke]] === * [[Dave Bing]] * [[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]] (trener) * [[Chuck Daly]] (trener) * [[Dave DeBusschere]] * [[Joe Dumars]] * [[Bob Lanier]] * [[Earl Lloyd]] (za doprinos, a ne kao igrač ili trener) * [[Bob McAdoo]] * [[Isiah Thomas]] * [[George Yardley]] === Penzionisani brojevi === * [[William Davidson]], u čast 30 godina vlasništva. Vlasnik kluba od 1974. do 2009. * 1 – [[Chauncey Billups]], B, 2002–2008. i 2013–2014. * 2 – [[Chuck Daly]], trener, 1983–1992 (broj predstavlja dva NBA šampionska kluba, koje je trenirao) * 3 – [[Ben Wallace (košarkaš)|Ben Wallace]], C, 2000–2006. i 2009–2012. * 4 – [[Joe Dumars]], B, 1985–1999. * 10 – [[Dennis Rodman]], KC, 1986–1993. * 11 – [[Isiah Thomas]], B, 1981–1994. * 15 – [[Vinnie Johnson]], B, 1981–1991. * 16 – [[Bob Lanier]], C, 1970–1981. * 21 – [[Dave Bing]], B, 1966–1975. * 32 – [[Richard Hamilton (košarkaš)|Richard Hamilton]], B / KB, 2002–2011. * 40 – [[Bill Laimbeer]], C, 1982–1994. == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Detroit Pistons}} * [http://www.nba.com/pistons/ Službeni sajt] {{en simbol}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Detroit Pistons| ]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1937.]] [[Kategorija:NBA klubovi]] ac1soidhqwjgojqf5ncgadvqgcrq82g Washington Wizards 0 36568 3899902 3501478 2026-06-22T21:31:06Z KWiki 9400 3899902 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Washington Wizards | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #E31837 | boja3 = #002B5C | logo = Logo Washington Wizardsa.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]] | osnovan = 1961. | historija = '''Chicago Packers'''<br />(1961–1962)<br />'''Chicago Zephyrs'''<br/>(1962–1963)<br />'''Baltimore Bullets'''<br />(1963–1973)<br />'''Capital Bullets'''<br />(1973–1974)<br />'''Washington Bullets'''<br />(1974–1997)<br />'''Washington Wizards'''<br />(1997–trenutno)<ref>{{cite web|title=Wizards History|url=http://www.nba.com/wizards/wizards-history|publisher=Washington Wizards|access-date=30. 1. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=History: Team by Team|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/sites/3/2016/10/2016-17-NBA-Guide.pdf#page=124|publisher=NBA|work=Official National Basketball Association Guide 2016-17|date=23. 9. 2016|access-date=25. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA.com/Stats–Washington Wizards seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612764/seasons/|publisher=NBA|access-date=30. 1. 2017|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612764/seasons/|url-status=dead}}</ref> | dvorana = [[Capital One Arena]] | grad = [[Washington]] | boje = Mornarička plava, crvena, srebrna, bijela<ref name="NewWizardsLogosandUnis">{{cite news|title=Wizards Unveil New Logos and Uniforms|url=http://www.nba.com/wizards/news/release_051011.html|publisher=Washington Wizards|date=10. 5. 2011|access-date=2. 6. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Washington Wizards Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/was/Washington_Wizards_logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=10. 8. 2016}}</ref><br />{{color box|#002B5C}} {{color box|#E31837}} {{color box|#C4CED4}} {{color box|#FFFFFF}} | vlasnik = [[Ted Leonsis]] | predsjednik = [[Michael Winger]] | generalni_menadžer = [[Will Dawkins]] | trener = [[Brian Keefe]] | prvaci = '''1''' ([[NBA finale 1978.|1978]]) | konferencijski_prvaci = '''4''' ([[NBA doigravanje 1971.|1971]], [[NBA doigravanje 1975.|1975]], [[NBA doigravanje 1978.|1978]], [[NBA doigravanje 1979.|1979]]) | divizijski_prvaci = '''8''' ([[NBA 1968/1969.|1969]], [[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1971/1972.|1972]], [[NBA 1972/1973.|1973]], [[NBA 1973/1974.|1974]], [[NBA 1974/1975.|1975]], [[NBA 1978/1979.|1979]], [[NBA 2016/2017.|2017]]) | penzionisani_brojevi = '''5''' ([[Earl Monroe|10]], [[Elvin Hayes|11]], [[Gus Johnson (košarkaš)|25]], [[Wes Unseld|41]], [[Phil Chenier|45]]) | veb-sajt = {{url|wizards.com}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _2018-19_WAS_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _2018-19_WAS_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t = _2018-19_WAS_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š = _2018-19_WAS_icon }} '''Washington Wizards''' jesu [[košarka]]ški klub iz [[Washington, D.C.|glavnog grada]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. Igraju u [[NBA]] ligi kao član [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočne divizije]]. == Domaće dvorane == *[[International Amphitheatre]] (1961–1962) *[[Chicago Coliseum]] (1962–1963) *[[Royal Farms Arena|Baltimore Civic Center]] (pa Baltimore Arena, 1st Mariner Arena, a sada Royal Farms Arena) (1963–1973) *[[Capital Center|US Airways Arena]] (originalno Capital Center) (1973–1997) *'''[[Capital One Arena]]''' ''(bivši MCI Center i Verizon Center)'' (1997–) == Historija kluba == {{Proširiti sekciju}} == Bitni pojedinci == === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === * [[Walt Bellamy]] * [[Elvin Hayes]] * [[Earl Monroe|Earl "The Pearl" Monroe]] * [[Wes Unseld]] * [[Moses Malone]] === Penzionisani brojevi === * 10 – [[Earl Monroe]], B, 1967–1971. (sve u [[Baltimore]]u) * 11 – [[Elvin Hayes]], K, 1972–1981. (1972–1973. u Baltimoreu) * 25 – [[Gus Johnson]], K, 1963–1972. (sve u Baltimoreu) * 41 – [[Wes Unseld]], C, 1968–1981. (1968–1973. u Baltimoreu); trener, 1987–1994. * 45 – [[Phil Chenier]], B, 1971–1979. (1971–1973. u Baltimoreu) === Ostali važni pojedinci === {{div col}} *[[Gilbert Arenas]] *[[Muggsy Bogues]] *[[Kwame Brown]] *[[Richard Hamilton (košarkaš)|Richard Hamilton]] *[[Michael Jordan]] *[[Tracy Murray]] *[[Don Nelson]] *[[Scott Skiles]] *[[Jerry Stackhouse]] *[[Rod Strickland]] *[[Ben Wallace (košarkaš)|Ben Wallace]] *[[Rasheed Wallace]] *[[Chris Webber]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Washington Wizards}} *[http://www.nba.com/wizards/ Službeni sajt] *[https://web.archive.org/web/20090823063106/http://www.csun.edu/~jap56043/basketball/wizard.htm Novosti Washington Wizardsa] {{en simbol}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Washington Wizards| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1961.]] 69akrhkutnqr9jk39z3wwpbjg8yaoym Denver Nuggets 0 36569 3899945 3700737 2026-06-23T05:54:08Z KWiki 9400 3899945 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Denver Nuggets | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #0E2240 | boja3 = #FEC524 | logo = Denver Nuggets.png | trenutna_sezona = | konferencija = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]] | divizija = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]] | osnovan = 1967. | historija = '''Denver Rockets'''<br/>1967–1974 (ABA)<br />'''Denver Nuggets'''<br/>1974–1976 (ABA)<br />1976– (NBA)<ref>{{cite web|title=History: Team by Team|url=http://cdn.nba.net/assets/pdfs/2018-19-NBA-Guide-10-8.pdf#page=109|publisher=NBA Properties, Inc.|work=2018–19 Official NBA Guide|date=8. 10. 2018|access-date=28. 2. 2019|archive-date=11. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190411200102/https://cdn.nba.net/assets/pdfs/2018-19-NBA-Guide-10-8.pdf#page=109|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA.com/Stats–Denver Nuggets seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612743/seasons/|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Stats.NBA.com|access-date=17. 10. 2015|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612743/seasons/|url-status=dead}}</ref> | arena = [[Ball Arena]]<ref name="BallArena">{{cite news|title=Denver Nuggets will now play in Ball Arena as part of KSE, Ball Corporation Global Partnership|url=https://www.nba.com/nuggets/news/kse-ballcorp-globalpartnership-20201022|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Nuggets.com|date=22. 10. 2020|access-date=9. 11. 2020}}</ref> | dvorana = [[Ball Arena]] | grad = [[Denver]] | boje = {{color box|#0E2240}} {{color box|#FEC524}} {{color box|#8B2131}} {{color box|#244289}} | vlasnik = [[Kroenke Sports & Entertainment]] ([[Stan Kroenke]])<ref>{{cite web|title=Staff Directory|url=https://www.nba.com/nuggets/staff-directory|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Nuggets.com|access-date=5. 6. 2023|url-status=live|archive-date= 5. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605003651/https://www.nba.com/nuggets/staff-directory |language=en}}</ref><ref>{{cite web|title=Denver Nuggets Team Info and News|url=https://www.nba.com/team/1610612743/nuggets|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|access-date=5. 6. 2023|url-status=live|archive-date=5. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605003651/https://www.nba.com/team/1610612743/nuggets |language=en}}</ref> | predsjednik = [[Josh Kroenke]] | generalni_menadžer = Ben Tenzer | trener = [[David Adelman (košarka)|David Adelman]] (privremeno) | pripojen = [[Grand Rapids Gold]]<ref>{{cite press release|title=Grand Rapids Drive to serve as Nuggets' affiliate starting in 2021–22|url=https://www.nba.com/news/grand-rapids-drive-to-serve-as-nuggets-affiliate-starting-in-2021-22|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=27. 4. 2021|access-date=14. 6. 2021|archive-date=13. 5. 2021 |language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210513093621/https://www.nba.com/news/grand-rapids-drive-to-serve-as-nuggets-affiliate-starting-in-2021-22|url-status=live}}</ref><ref name="grgold">{{cite press release|title=Grand Rapids Drive Announce New Name And Logo|url=https://gleague.nba.com/news/grand-rapids-drive-announce-new-name-and-logo/|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=GLeague.NBA.com|date=7. 7. 2021|access-date=12. 7. 2021|archive-date=7. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210707202201/https://gleague.nba.com/news/grand-rapids-drive-announce-new-name-and-logo/|url-status=live|language=en}}</ref> | prvaci = '''1''' ([[NBA finale 2023.|2023]]) | konferencijski_prvaci = '''1''' ([[NBA doigravanje 2023.|2023]]) | divizijski_prvaci = '''12'''<br>'''ABA: 2''' ([[ABA 1969/1970.|1970]], [[ABA 1974/1975.|1975]])<br>'''NBA: 10''' ([[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 2005/2006.|2006]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2022/2023.|2023]]) | penzionisani_brojevi = '''7''' ([[Alex English|2]], [[Fat Lever|12]], [[David Thompson (košarkaš)|33]], [[Byron Beck|40]], [[Dan Issel|44]], [[Dikembe Mutombo|55]], [[Doug Moe|432]]) | veb-sajt = {{url|https://www.nba.com/nuggets}} | 1_naslov = Association | 1_uzorak_t = _denvernuggets_association | 1_uzorak_š = _denvernuggets_association | 2_naslov = Icon | 2_uzorak_t = _denvernuggets_icon | 2_uzorak_š = _denvernuggets_icon | 3_naslov = Statement | 3_uzorak_t = _denvernuggets_statement2223 | 3_uzorak_š = _denvernuggets_statement2223 | 4_naslov = | 4_uzorak_t = | 4_uzorak_š = }} '''Denver Nuggets''' [[košarka]]ški je klub iz [[Denver]]a. Takmiči se u [[NBA]]-ligi, a član je [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadne divizije]]. == Domaće dvorane == * [[Denver Auditorium Arena]] (1967–1975) * [[Denver Coliseum]] (1967–1975)<ref>{{cite web|url=http://www.remembertheaba.com/Denver-Rockets.html |title=Denver Rockets |publisher=Remember the ABA |date= |access-date=27. 1. 2013}}</ref> * [[McNichols Sports Arena]] (1975–1999) * '''[[Ball Arena]]''' (ranije '''Pepsi Center'''; 1999–) == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Trenutni sastav == {| style="border:5px solid #0E2240" cellspacing=3 |- align="center" bgcolor="#8B2131" |colspan=5|<big>{{color|white|'''Sastav'''}}</big> |- |colspan=4| Trener: [[David Adelman (košarka)|David Adelman]] | align="right" | |- |[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |0 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Christian Braun]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]] |align="right" |11 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Bruce Brown (košarkaš)|Bruce Brown]] |- |[[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |32 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Aaron Gordon]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]] |align="right" |10 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Tim Hardaway Jr.]] |- |[[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |14 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[DaRon Holmes II]] |- |[[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |23 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Cameron Johnson]] |- |[[Centar (košarka)|C]] |align="right" |15 |{{ZD|SRB|veličina=20px}} |[[Nikola Jokić]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |1 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Curtis Jones (košarkaš)|Curtis Jones]] |- |[[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |21 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Spencer Jones (košarkaš)|Spencer Jones]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] |align="right" |5 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Tyus Jones]] |- |[[Plejmejker|P]] |align="right" |27 |{{ZD|KAN|veličina=20px}} |[[Jamal Murray]] |- |[[Krilni centar|KC]] / [[Centar (košarka)|C]] |align="right" |22 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Zeke Nnaji]] |- |[[Plejmejker|P]] |align="right" |24 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Jalen Pickett]] |- |[[Krilni centar|KC]] |align="right" |45 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[David Roddy]] |- |[[Plejmejker|P]] |align="right" |25 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[K. J. Simpson]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] |align="right" |3 |{{ZD|PUR|veličina=20px}} |[[Julian Strawther]] |- |[[Centar (košarka)|C]] | align="right" |17 |{{ZD|LIT|veličina=20px}} |[[Jonas Valančiūnas]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]] | align="right" |8 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Peyton Watson]] |} == Bitni pojedinci == === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === {{div col}} * [[Dan Issel]] * [[David Thompson (košarka)|David Thompson]] * [[Alex English]] * [[Šarūnas Marčiulionis]] * [[Spencer Haywood]] * [[Dikembe Mutombo]] * [[Allen Iverson]] * [[George McGinnis]] * [[Charlie Scott]] * [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|Bobby Jones]] {{div col end}} === Penzionisani brojevi === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- | colspan="4" style= "background: #4B90CC; color: #FBB726;" | '''Penzionisani brojevi''' |- ! style="width:40px; background:#FBB726; color:#00005D;"| N° ! style="width:150px; background:#FBB726; color:#00005D;"|Igrač ! style="width:100px; background:#FBB726; color:#00005D;"|Pozicija ! style="width:80px; background:#FBB726; color:#00005D;"|Sezone |- | '''2''' || [[Alex English]] || [[Krilo (košarka)|K]] || 1980–1990. |- | '''12''' || [[Fat Lever|Lafayette "Fat" Lever]] || [[Plejmejker|P]] || 1984–1990. |- | '''33''' || [[David Thompson (košarkaš)|David Thompson]] || [[Krilni bek|KB]], [[bek šuter|BŠ]] || 1975–1982. |- | '''40''' || [[Byron Beck]] || [[Krilni centar|KC]], [[Centar (košarka)|C]] ||1967–1977. |- | '''44''' || [[Dan Issel]] || [[Centar (košarka)|C]], [[Krilni centar|KC]] || 1976–1985. |- | '''55''' || [[Dikembe Mutombo]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1991–1996. |- | '''432''' <sup>1</sup> || [[Doug Moe]] || trener || 1980–1990. |} <sup>1</sup> ''Ukupan broj pobjeda u toku sezone (bez pobjeda u doigravanju)'' === Ostali bitniji pojedinci === {{div col}} * [[Mahmoud Abdul-Rauf]] * [[Earl Boykins]] * [[Dale Ellis]] * [[LaPhonso Ellis]] * [[Juwan Howard]] * [[Mark Jackson]] * [[Nikola Jokić]] * [[Voshon Lenard]] * [[Antonio McDyess]] * [[Andre Miller]] * [[Jalen Rose]] * [[Nick Van Exel]] * [[Kiki Vandeweghe]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Denver Nuggets}} * [http://www.nuggets.com Službeni sajt] * [https://web.archive.org/web/20190314220308/https://www.nuggetsinsider.com/ Megasajt Denver Nuggetsa] {{Denver Nuggets}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Denver Nuggets| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]] ikvr06zdy9gb3n7mt2ysepdyx1d4gts 3899946 3899945 2026-06-23T05:56:33Z KWiki 9400 3899946 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Denver Nuggets | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #0E2240 | boja3 = #FEC524 | logo = Denver Nuggets.png | trenutna_sezona = | konferencija = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]] | divizija = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]] | osnovan = 1967. | historija = '''Denver Rockets'''<br/>1967–1974 (ABA)<br />'''Denver Nuggets'''<br/>1974–1976 (ABA)<br />1976– (NBA)<ref>{{cite web|title=History: Team by Team|url=http://cdn.nba.net/assets/pdfs/2018-19-NBA-Guide-10-8.pdf#page=109|publisher=NBA Properties, Inc.|work=2018–19 Official NBA Guide|date=8. 10. 2018|access-date=28. 2. 2019|archive-date=11. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190411200102/https://cdn.nba.net/assets/pdfs/2018-19-NBA-Guide-10-8.pdf#page=109|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA.com/Stats–Denver Nuggets seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612743/seasons/|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Stats.NBA.com|access-date=17. 10. 2015|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612743/seasons/|url-status=dead}}</ref> | arena = [[Ball Arena]]<ref name="BallArena">{{cite news|title=Denver Nuggets will now play in Ball Arena as part of KSE, Ball Corporation Global Partnership|url=https://www.nba.com/nuggets/news/kse-ballcorp-globalpartnership-20201022|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Nuggets.com|date=22. 10. 2020|access-date=9. 11. 2020}}</ref> | dvorana = [[Ball Arena]] | grad = [[Denver]] | boje = {{color box|#0E2240}} {{color box|#FEC524}} {{color box|#8B2131}} {{color box|#244289}} | vlasnik = [[Kroenke Sports & Entertainment]] ([[Stan Kroenke]])<ref>{{cite web|title=Staff Directory|url=https://www.nba.com/nuggets/staff-directory|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Nuggets.com|access-date=5. 6. 2023|url-status=live|archive-date= 5. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605003651/https://www.nba.com/nuggets/staff-directory |language=en}}</ref><ref>{{cite web|title=Denver Nuggets Team Info and News|url=https://www.nba.com/team/1610612743/nuggets|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|access-date=5. 6. 2023|url-status=live|archive-date=5. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230605003651/https://www.nba.com/team/1610612743/nuggets |language=en}}</ref> | predsjednik = [[Josh Kroenke]] | generalni_menadžer = Ben Tenzer | trener = [[David Adelman (košarka)|David Adelman]] | pripojen = [[Grand Rapids Gold]]<ref>{{cite press release|title=Grand Rapids Drive to serve as Nuggets' affiliate starting in 2021–22|url=https://www.nba.com/news/grand-rapids-drive-to-serve-as-nuggets-affiliate-starting-in-2021-22|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=27. 4. 2021|access-date=14. 6. 2021|archive-date=13. 5. 2021 |language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20210513093621/https://www.nba.com/news/grand-rapids-drive-to-serve-as-nuggets-affiliate-starting-in-2021-22|url-status=live}}</ref><ref name="grgold">{{cite press release|title=Grand Rapids Drive Announce New Name And Logo|url=https://gleague.nba.com/news/grand-rapids-drive-announce-new-name-and-logo/|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=GLeague.NBA.com|date=7. 7. 2021|access-date=12. 7. 2021|archive-date=7. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210707202201/https://gleague.nba.com/news/grand-rapids-drive-announce-new-name-and-logo/|url-status=live|language=en}}</ref> | prvaci = '''1''' ([[NBA finale 2023.|2023]]) | konferencijski_prvaci = '''1''' ([[NBA doigravanje 2023.|2023]]) | divizijski_prvaci = '''12'''<br>'''ABA: 2''' ([[ABA 1969/1970.|1970]], [[ABA 1974/1975.|1975]])<br>'''NBA: 10''' ([[NBA 1976/1977.|1977]], [[NBA 1977/1978.|1978]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1987/1988.|1988]], [[NBA 2005/2006.|2006]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2022/2023.|2023]]) | penzionisani_brojevi = '''7''' ([[Alex English|2]], [[Fat Lever|12]], [[David Thompson (košarkaš)|33]], [[Byron Beck|40]], [[Dan Issel|44]], [[Dikembe Mutombo|55]], [[Doug Moe|432]]) | veb-sajt = {{url|https://www.nba.com/nuggets}} | 1_naslov = Association | 1_uzorak_t = _denvernuggets_association | 1_uzorak_š = _denvernuggets_association | 2_naslov = Icon | 2_uzorak_t = _denvernuggets_icon | 2_uzorak_š = _denvernuggets_icon | 3_naslov = Statement | 3_uzorak_t = _denvernuggets_statement2223 | 3_uzorak_š = _denvernuggets_statement2223 | 4_naslov = | 4_uzorak_t = | 4_uzorak_š = }} '''Denver Nuggets''' [[košarka]]ški je klub iz [[Denver]]a. Takmiči se u [[NBA]]-ligi, a član je [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadne divizije]]. == Domaće dvorane == * [[Denver Auditorium Arena]] (1967–1975) * [[Denver Coliseum]] (1967–1975)<ref>{{cite web|url=http://www.remembertheaba.com/Denver-Rockets.html |title=Denver Rockets |publisher=Remember the ABA |date= |access-date=27. 1. 2013}}</ref> * [[McNichols Sports Arena]] (1975–1999) * '''[[Ball Arena]]''' (ranije '''Pepsi Center'''; 1999–) == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Trenutni sastav == {| style="border:5px solid #0E2240" cellspacing=3 |- align="center" bgcolor="#8B2131" |colspan=5|<big>{{color|white|'''Sastav'''}}</big> |- |colspan=4| Trener: [[David Adelman (košarka)|David Adelman]] | align="right" | |- |[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |0 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Christian Braun]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]] |align="right" |11 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Bruce Brown (košarkaš)|Bruce Brown]] |- |[[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |32 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Aaron Gordon]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]] |align="right" |10 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Tim Hardaway Jr.]] |- |[[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |14 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[DaRon Holmes II]] |- |[[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |23 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Cameron Johnson]] |- |[[Centar (košarka)|C]] |align="right" |15 |{{ZD|SRB|veličina=20px}} |[[Nikola Jokić]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] | align="right" |1 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Curtis Jones (košarkaš)|Curtis Jones]] |- |[[Krilo (košarka)|K]] |align="right" |21 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Spencer Jones (košarkaš)|Spencer Jones]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] |align="right" |5 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Tyus Jones]] |- |[[Plejmejker|P]] |align="right" |27 |{{ZD|KAN|veličina=20px}} |[[Jamal Murray]] |- |[[Krilni centar|KC]] / [[Centar (košarka)|C]] |align="right" |22 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Zeke Nnaji]] |- |[[Plejmejker|P]] |align="right" |24 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Jalen Pickett]] |- |[[Krilni centar|KC]] |align="right" |45 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[David Roddy]] |- |[[Plejmejker|P]] |align="right" |25 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[K. J. Simpson]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] |align="right" |3 |{{ZD|PUR|veličina=20px}} |[[Julian Strawther]] |- |[[Centar (košarka)|C]] | align="right" |17 |{{ZD|LIT|veličina=20px}} |[[Jonas Valančiūnas]] |- |[[Bek šuter|BŠ]] / [[Krilni bek|KB]] | align="right" |8 |{{ZD|SAD|veličina=20px}} |[[Peyton Watson]] |} == Bitni pojedinci == === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === {{div col}} * [[Dan Issel]] * [[David Thompson (košarka)|David Thompson]] * [[Alex English]] * [[Šarūnas Marčiulionis]] * [[Spencer Haywood]] * [[Dikembe Mutombo]] * [[Allen Iverson]] * [[George McGinnis]] * [[Charlie Scott]] * [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|Bobby Jones]] {{div col end}} === Penzionisani brojevi === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- | colspan="4" style= "background: #4B90CC; color: #FBB726;" | '''Penzionisani brojevi''' |- ! style="width:40px; background:#FBB726; color:#00005D;"| N° ! style="width:150px; background:#FBB726; color:#00005D;"|Igrač ! style="width:100px; background:#FBB726; color:#00005D;"|Pozicija ! style="width:80px; background:#FBB726; color:#00005D;"|Sezone |- | '''2''' || [[Alex English]] || [[Krilo (košarka)|K]] || 1980–1990. |- | '''12''' || [[Fat Lever|Lafayette "Fat" Lever]] || [[Plejmejker|P]] || 1984–1990. |- | '''33''' || [[David Thompson (košarkaš)|David Thompson]] || [[Krilni bek|KB]], [[bek šuter|BŠ]] || 1975–1982. |- | '''40''' || [[Byron Beck]] || [[Krilni centar|KC]], [[Centar (košarka)|C]] ||1967–1977. |- | '''44''' || [[Dan Issel]] || [[Centar (košarka)|C]], [[Krilni centar|KC]] || 1976–1985. |- | '''55''' || [[Dikembe Mutombo]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1991–1996. |- | '''432''' <sup>1</sup> || [[Doug Moe]] || trener || 1980–1990. |} <sup>1</sup> ''Ukupan broj pobjeda u toku sezone (bez pobjeda u doigravanju)'' === Ostali bitniji pojedinci === {{div col}} * [[Mahmoud Abdul-Rauf]] * [[Earl Boykins]] * [[Dale Ellis]] * [[LaPhonso Ellis]] * [[Juwan Howard]] * [[Mark Jackson]] * [[Nikola Jokić]] * [[Voshon Lenard]] * [[Antonio McDyess]] * [[Andre Miller]] * [[Jalen Rose]] * [[Nick Van Exel]] * [[Kiki Vandeweghe]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Denver Nuggets}} * [http://www.nuggets.com Službeni sajt] * [https://web.archive.org/web/20190314220308/https://www.nuggetsinsider.com/ Megasajt Denver Nuggetsa] {{Denver Nuggets}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Denver Nuggets| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]] htxtc2yzujy0xs02cje520x0dcg39rh Oklahoma City Thunder 0 36570 3899957 3729582 2026-06-23T06:17:13Z KWiki 9400 3899957 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Oklahoma City Thunder | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #007AC1 | boja3 = #EF3B24 | logo = | konferencija = [[Zapadna konferencija|Zapadna]] | divizija = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]] | osnovan = 1967. | historija = '''[[Seattle SuperSonics]]''' <br> (1967–2008) <br> '''Oklahoma City Thunder''' <br> (2008–)<ref>{{cite web|title=History: Team by Team|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/sites/3/2016/10/2016-17-NBA-Guide.pdf#page=116|publisher=National Basketball Association|work=Official National Basketball Association Guide 2016-17|date=23. 9. 2016|access-date=12. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA.com/Stats–Oklahoma City Thunder seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612760/seasons/|publisher=National Basketball Association|date=17. 10. 2015|access-date=12. 4. 2017|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612760/seasons/|url-status=dead}}</ref> | dvorana = [[Paycom Center]] | grad = [[Oklahoma City]], [[Oklahoma]] | boje = Plava, crvena, žuta, tamnoplava<br/>{{color box|#007AC1}} {{color box|#EF3B24}} {{color box|#FDBB30}} {{color box|#002D62}} | vlasnik = [[Professional Basketball Club LLC]] (predsjedavajući: [[Clay Bennett (biznismen)|Clay Bennett]])<ref>{{cite web |title= The Professional Basketball Club, LLC |url= https://www.nba.com/thunder/ownership |website= NBA.com |access-date= 22. 4. 2017 |archive-date= 23. 4. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170423073507/http://www.nba.com/thunder/ownership |url-status= live |language=en}}</ref> | menadžer = [[Sam Presti]] | trener = [[Mark Daigneault]] | prvaci = '''2''' ([[NBA finale 1979.|1979]], [[NBA finale 2025.|2025]]) | konferencijski_prvaci = '''5''' ([[NBA doigravanje 1978.|1978]], [[NBA doigravanje 1979.|1979]], [[NBA doigravanje 1996.|1996]], [[NBA doigravanje 2012.|2012]], [[NBA doigravanje 2025.|2025]]) | divizijski_prvaci = '''14''' ([[NBA 1978/1979.|1979]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 1995/1996.|1996]], [[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]], [[NBA 2012/2013.|2013]], [[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2024/2025.|2025]], [[NBA 2025/2026.|2026]]) | penzionisani_brojevi = '''7''' (<!-- Ne dodavati Billa Russella. Treba navesti samo imena čiji dresovi vise u dvorani. -->[[Gus Williams (košarkaš)|1]], [[Nick Collison|4]], [[Nate McMillan|10]], [[Lenny Wilkens|19]], [[Spencer Haywood|24]], [[Fred Brown (košarkaš)|32]], [[Jack Sikma|43]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/thunder}} }} '''Oklahoma City Thunder''' (nekadašnji '''[[Seattle SuperSonics]]''') [[SAD|američki]] je [[košarka]]ški klub iz [[Oklahoma City]]ja.<ref>{{cite web|title=What do the NBA finals have to do with a grammatical nightmare?|url=http://blog.dictionary.com/heatthunder/|publisher=Dictionary.com|date=18. 6. 2012|access-date=12. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20131125102536/http://blog.dictionary.com/heatthunder/|archive-date=25. 11. 2013|url-status=dead}}</ref> Takmiči se u [[NBA]]-ligi kao član [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadne divizije]] [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadne konferencije]]. Domaće utakmice igraju u [[Paycom Center]]u. Filijala kluba u [[NBA Razvojna liga|Razvojnoj ligi]] je [[Oklahoma City Blue]]. Jedini je klub u najjačim američkim profesionalnim sportskim ligama baziran u [[Oklahoma|Oklahomi]]. Klub je nastao pod imenom [[Seattle SuperSonics]] 1967. SuperSonicsi su se 22 puta plasirali u doigravanje, šest puta bili su prvaci divizije, a [[NBA finale 1979.|1979.]] bili su i prvaci lige. [[Preseljenje Seattle SuperSonicsa u Oklahoma City|Preselili su se]] u Oklahoma City 2008. == Domaće dvorane == *'''[[KeyArena]]''' (bivši Seattle Center Coliseum) (1967–1978, 1985–1994, 1995–2008) * '''[[Kingdome]]''' (1978–1985) * '''[[Tacoma Dome]]''' (1994–1995, tokom renoviranja KeyArene) * '''[[Paycom Center]]''' (2008–danas) == Bitni pojedinci == === Članovi [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] === * [[Lenny Wilkens]] (i kao igrač i trener, vodio šampionski sastav SuperSonicsa 1979) * [[Carmelo Anthony]], krilni bek, 2017–2018. (uveden 2025) * [[Billy Donovan]], trener, 2015–2020. (uveden 2025) === Penzionisani brojevi === * 1 – [[Gus Williams (košarkaš)|Gus Williams]], bek, 1977–1984. * 4 – [[Nick Collison]], krilni centar / centar, 2003–2018. * 10 – [[Nate McMillan]], bek, 1986–1998; trener, 2000–2005. * 19 – [[Lenny Wilkens]], bek, 1968–1972; trener, 1969–1972. i 1977–1985. * 24 – [[Spencer Haywood]], krilo, 1971–1975. * 32 – [[Fred Brown (košarkaš)|Fred Brown]], bek, 1971–1984. * 43 – [[Jack Sikma]], centar, 1977–1986. * [[mikrofon]] – [[Bob Blackburn (najavljivač)|Bob Blackburn]], službeni spiker / najavljivač, 1967–1992. === Ostali važniji pojedinci === * [[Vin Baker]] * [[Brent Barry]] * [[Dale Ellis]] * [[Patrick Ewing]] * [[Shai Gilgeous-Alexander]] * [[Shawn Kemp]] * [[Gary Payton]] * [[Sam Perkins]] * [[Detlef Schrempf]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Oklahoma City Thunder}} * [http://thunder.nba.com Službeni sajt] {{Oklahoma City Thunder}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Oklahoma City Thunder|*]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]] 3wcenadztu0k3dl48cn6gvcttl8ayjw 3899958 3899957 2026-06-23T06:17:56Z KWiki 9400 3899958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Oklahoma City Thunder | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #007AC1 | boja3 = #EF3B24 | logo = | liga = [[NBA]] | konferencija = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]] | divizija = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]] | osnovan = 1967. | historija = '''[[Seattle SuperSonics]]''' <br> (1967–2008) <br> '''Oklahoma City Thunder''' <br> (2008–)<ref>{{cite web|title=History: Team by Team|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/sites/3/2016/10/2016-17-NBA-Guide.pdf#page=116|publisher=National Basketball Association|work=Official National Basketball Association Guide 2016-17|date=23. 9. 2016|access-date=12. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA.com/Stats–Oklahoma City Thunder seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612760/seasons/|publisher=National Basketball Association|date=17. 10. 2015|access-date=12. 4. 2017|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612760/seasons/|url-status=dead}}</ref> | dvorana = [[Paycom Center]] | grad = [[Oklahoma City]], [[Oklahoma]] | boje = Plava, crvena, žuta, tamnoplava<br/>{{color box|#007AC1}} {{color box|#EF3B24}} {{color box|#FDBB30}} {{color box|#002D62}} | vlasnik = [[Professional Basketball Club LLC]] (predsjedavajući: [[Clay Bennett (biznismen)|Clay Bennett]])<ref>{{cite web |title= The Professional Basketball Club, LLC |url= https://www.nba.com/thunder/ownership |website= NBA.com |access-date= 22. 4. 2017 |archive-date= 23. 4. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170423073507/http://www.nba.com/thunder/ownership |url-status= live |language=en}}</ref> | menadžer = [[Sam Presti]] | trener = [[Mark Daigneault]] | prvaci = '''2''' ([[NBA finale 1979.|1979]], [[NBA finale 2025.|2025]]) | konferencijski_prvaci = '''5''' ([[NBA doigravanje 1978.|1978]], [[NBA doigravanje 1979.|1979]], [[NBA doigravanje 1996.|1996]], [[NBA doigravanje 2012.|2012]], [[NBA doigravanje 2025.|2025]]) | divizijski_prvaci = '''14''' ([[NBA 1978/1979.|1979]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 1995/1996.|1996]], [[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 2004/2005.|2005]], [[NBA 2010/2011.|2011]], [[NBA 2011/2012.|2012]], [[NBA 2012/2013.|2013]], [[NBA 2013/2014.|2014]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2024/2025.|2025]], [[NBA 2025/2026.|2026]]) | penzionisani_brojevi = '''7''' (<!-- Ne dodavati Billa Russella. Treba navesti samo imena čiji dresovi vise u dvorani. -->[[Gus Williams (košarkaš)|1]], [[Nick Collison|4]], [[Nate McMillan|10]], [[Lenny Wilkens|19]], [[Spencer Haywood|24]], [[Fred Brown (košarkaš)|32]], [[Jack Sikma|43]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/thunder}} }} '''Oklahoma City Thunder''' (nekadašnji '''[[Seattle SuperSonics]]''') [[SAD|američki]] je [[košarka]]ški klub iz [[Oklahoma City]]ja.<ref>{{cite web|title=What do the NBA finals have to do with a grammatical nightmare?|url=http://blog.dictionary.com/heatthunder/|publisher=Dictionary.com|date=18. 6. 2012|access-date=12. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20131125102536/http://blog.dictionary.com/heatthunder/|archive-date=25. 11. 2013|url-status=dead}}</ref> Takmiči se u [[NBA]]-ligi kao član [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadne divizije]] [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadne konferencije]]. Domaće utakmice igraju u [[Paycom Center]]u. Filijala kluba u [[NBA Razvojna liga|Razvojnoj ligi]] je [[Oklahoma City Blue]]. Jedini je klub u najjačim američkim profesionalnim sportskim ligama baziran u [[Oklahoma|Oklahomi]]. Klub je nastao pod imenom [[Seattle SuperSonics]] 1967. SuperSonicsi su se 22 puta plasirali u doigravanje, šest puta bili su prvaci divizije, a [[NBA finale 1979.|1979.]] bili su i prvaci lige. [[Preseljenje Seattle SuperSonicsa u Oklahoma City|Preselili su se]] u Oklahoma City 2008. == Domaće dvorane == *'''[[KeyArena]]''' (bivši Seattle Center Coliseum) (1967–1978, 1985–1994, 1995–2008) * '''[[Kingdome]]''' (1978–1985) * '''[[Tacoma Dome]]''' (1994–1995, tokom renoviranja KeyArene) * '''[[Paycom Center]]''' (2008–danas) == Bitni pojedinci == === Članovi [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] === * [[Lenny Wilkens]] (i kao igrač i trener, vodio šampionski sastav SuperSonicsa 1979) * [[Carmelo Anthony]], krilni bek, 2017–2018. (uveden 2025) * [[Billy Donovan]], trener, 2015–2020. (uveden 2025) === Penzionisani brojevi === * 1 – [[Gus Williams (košarkaš)|Gus Williams]], bek, 1977–1984. * 4 – [[Nick Collison]], krilni centar / centar, 2003–2018. * 10 – [[Nate McMillan]], bek, 1986–1998; trener, 2000–2005. * 19 – [[Lenny Wilkens]], bek, 1968–1972; trener, 1969–1972. i 1977–1985. * 24 – [[Spencer Haywood]], krilo, 1971–1975. * 32 – [[Fred Brown (košarkaš)|Fred Brown]], bek, 1971–1984. * 43 – [[Jack Sikma]], centar, 1977–1986. * [[mikrofon]] – [[Bob Blackburn (najavljivač)|Bob Blackburn]], službeni spiker / najavljivač, 1967–1992. === Ostali važniji pojedinci === * [[Vin Baker]] * [[Brent Barry]] * [[Dale Ellis]] * [[Patrick Ewing]] * [[Shai Gilgeous-Alexander]] * [[Shawn Kemp]] * [[Gary Payton]] * [[Sam Perkins]] * [[Detlef Schrempf]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Oklahoma City Thunder}} * [http://thunder.nba.com Službeni sajt] {{Oklahoma City Thunder}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Oklahoma City Thunder|*]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]] 3rcww14qgvuyzeha3bvc5s6oeu9c0np Utah Jazz 0 36571 3899969 3438046 2026-06-23T07:06:11Z KWiki 9400 Ima više zastarjelih logotipa kod NBA klubova. Utah je jedan od njih. 3899969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | naziv = Utah Jazz | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #002B5C | boja3 = #F9A01B | logo = Logo Utah Jazza (2016).svg | trenutna_sezona = | liga = [[NBA]] | konferencija = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna]] | divizija = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadna]] | osnovan = 1974. | historija = '''New Orleans Jazz'''<br />(1974–1979)<br />'''Utah Jazz'''<br />1979–trenutno<ref>{{cite web|title=All Time History|url=http://www.nba.com/jazz/history/00400490.html|publisher=Utah Jazz|access-date=29. 1. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=NBA.com/Stats–Utah Jazz seasons|url=http://stats.nba.com/team/#!/1610612762/seasons/|publisher=NBA|date=17. 10. 2015|access-date=17. 10. 2015|archive-date=15. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915143403/http://stats.nba.com/team/#!/1610612762/seasons/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=History: Team by Team|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/sites/3/2016/10/2016-17-NBA-Guide.pdf#page=123|publisher=National Basketball Association |work=Official National Basketball Association Guide 2016-17|date=23. 9. 2016|access-date=26. 3. 2017}}</ref> | dvorana = [[Delta Center]] | grad = [[Salt Lake City]] | boje = Purpurna, crna, svijetloplava, siva<ref name="MountainBasketballLaunch">{{cite news|title=Utah Jazz Unveil New Uniforms and Expanded Color Palette Influenced by Mountain Basketball|url=https://www.nba.com/jazz/news/utah-jazz-unveil-new-uniforms-and-expanded-color-palette-influenced-by-mountain-basketball|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=UtahJazz.com|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024}}</ref><ref name="NewJazzUnis2024">{{cite news|title=Jazz unveil new-look uniforms for next 2 seasons|url=https://www.nba.com/news/jazz-unveil-new-look-uniforms|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=NBA.com|date=5. 6. 2024|access-date=6. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Utah Jazz Reproduction and Usage Guideline Sheet|url=https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9RRXlRbkZ4UXJWUzhxcTdzZmthNi5wZGYifQ:nba:NuOv2tnyUg7Cy-Ii1aOwPJKyJHTBagncaOv3hlbPLeg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=16. 6. 2025}}</ref><br /> {{color box|#4E008E}} {{color box|#000000}} {{color box|#79A3DC}} {{color box|#E5E8E6}} | vlasnik = [[Ryan Smith (biznismen)|Ryan Smith]] | predsjednik = [[Austin Ainge]] | menadžer = [[Justin Zanik]]<ref>{{cite web|title=Contact Us|url=https://www.nba.com/jazz/contact|publisher=NBA Media Ventures, LLC |website= UtahJazz.com|access-date=2. 5. 2021|url-status=live}}</ref> | trener = [[Will Hardy]] | prvaci = '''0''' | konferencijski_prvaci = '''2''' ([[NBA doigravanje 1997.|1997]], [[NBA doigravanje 1998.|1998]]) | divizijski_prvaci = '''11''' ([[NBA 1983/1984.|1984]], [[NBA 1988/1989.|1989]], [[NBA 1991/1992.|1992]], [[NBA 1996/1997.|1997]], [[NBA 1997/1998.|1998]], [[NBA 1999/2000.|2000]], [[NBA 2006/2007.|2007]], [[NBA 2007/2008.|2008]], [[NBA 2016/2017.|2017]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]]) | penzionisani_brojevi = '''10''' ([[Frank Layden|1]], [[Adrian Dantley|4]], [[Pete Maravich|7]], [[Larry H. Miller|9]], [[John Stockton|12]], [[Jeff Hornacek|14]], [[Karl Malone|32]], [[Darrell Griffith|35]], [[Mark Eaton (košarkaš)|53]], [[Jerry Sloan|1223]]) | veb-sajt = {{url|jazz.com}} }} '''Utah Jazz''' (fonetski ''Juta Džez'') [[košarka]]ški je klub iz [[Salt Lake City]]ja. Igra u [[NBA]] ligi kao član [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapadne divizije]]. == Domaće dvorane == === U [[New Orleans]]u === * [[Loyola Field House]] (1974–1975) * [[Municipal Auditorium (New Orleans)|Municipal Auditorium]] (1974–1975) * [[Louisiana Superdome]] (1975–1979) === U Salt Lake Cityju === * [[Salt Palace (dvorana)|Salt Palace]] (1979–1991) * [[Delta Center]] (poznat i kao Vivint Arena i Energy Solutions Arena) (1991–trenutno) == Historija kluba == {{Proširiti sekciju}} == Bitni pojedinci == === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === * [[Pete Maravich]] * [[Walt Bellamy]] (odigrao samo jednu utakmicu za Jazz) * [[Hot Rod Hundley]] (komentator) === Penzionisani brojevi === * 1 – [[Frank Layden]], trener, 1981–1988. * 4 – [[Adrian Dantley]], K, 1979–1986. * 7 – [[Pete Maravich]], B, 1974–1979. * 9 – [[Larry H. Miller]], vlasnik, 1985–2009. * 12 – [[John Stockton]], B, 1984–2003. * 14 – [[Jeff Hornacek]], B, 1994–2000. * 32 – [[Karl Malone]], K, 1985–2003. * 35 – [[Darrell Griffith]], B, 1980–1991. * 53 – [[Mark Eaton (košarkaš)|Mark Eaton]], C, 1982–1993. * 1233 – [[Jerry Sloan]], trener, 1988–2011. === Ostali važniji pojedinci === {{div col}} *[[Thurl Bailey]] *[[Raja Bell]] *[[Howard Eisley]] *[[Rickey Green]] *[[Bob Hansen]] *[[Jeff Malone]] *[[Donyell Marshall]] *[[Greg Ostertag]] *[[Bryon Russell]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Utah Jazz}} *[http://www.utahjazzhistory.com/ Historija Utah Jazza] {{en simbol}} *[http://www.nba.com/jazz/ Službeni sajt] {{Utah Jazz}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Utah Jazz| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1974.]] di2ikxc9gs7xahq3lkpff6cdgajc2on Borislav Stjepanović 0 36581 3899848 3896322 2026-06-22T16:28:37Z Astrameri 151645 dodane reference 3899848 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Borislav Stjepanović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|5|8}} | mjesto_rođenja = [[Vareš]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = filmski režiser, glumac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Borislav Boro Stjepanović''', rođen u selu [[Planinica (Vareš)|Planinica]] ([[Vareš]], [[NR Bosna i Hercegovina|NR BiH]]) 8. maja 1946, je jugoslavenski i bosanskohercegovački glumac i režiser.<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0830655/|title=iMDB Boro Stjepanović|website=www.imdb.com|access-date=2026-06-22}}</ref> == Biografija == Apsolvirao je jugoslavensku i svjetsku [[književnost]] na [[Filološki fakulet u Beogradu|Filološkom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1969. i diplomirao glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1971. godine. Odigrao je više od pedeset [[pozorište|pozorišnih]] uloga. Režirao je u [[Sarajevo|Sarajevu]] ([[Otvorena scena OBALA]], [[Kamerni teatar 55]]), [[Mostar]]u i [[Podgorica|Podgorici]]. Na [[TV|televiziji]] je igrao u više TV-filmova ([[Andra i Ljubica]], [[Bife Titanik]]) i TV-serija ([[Građani sela Luga]], [[Filip na konju]], [[Osma ofanziva]], [[Volim i ja narandže]], [[Oriđinali]], [[Viza za budućnost]], [[Naša mala klinika]], [[Lud, zbunjen, normalan]]). Igrao je u preko pedeset filmova ([[Sjećaš li se Dolly Bell?]], [[Ko to tamo peva]], [[Čudo neviđeno]], [[Miris dunja]], [[Kuduz]], [[Gluvi barut]], [[Urnebesna tragedija]], [[Ničija zemlja]], [[Ovo malo duše]]). Pedagoškim radom počeo se baviti 1971. asistirajući na predmetima Dikcija (1971-1973.) i Gluma (1976-1981), na [[Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu|Fakultetu dramskih umjetnosti]] u Beogradu. Učestvovao je u osnivanju [[ASU|Akademije scenskih umjetnosti]] u Sarajevu, gdje je radio od 1981. do 1992. godine. Školske 1992/93. bio je profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.<ref>{{Cite web|url=https://sinemanija.com/borislav-boro-stjepanovic-biografija-legendarnog-glumca-i-reditelja/|title=Borislav Boro Stjepanović – biografija legendarnog glumca i reditelja {{!}} Sinemanija|last=JovanaM|date=2016-01-27|language=en-GB|access-date=2026-06-22}}</ref> Jedan je od osnivača [[Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju|Fakulteta dramskih umjetnosti]] na [[Cetinje|Cetinju]] 1994, gdje i danas radi kao redovni profesor na predmetu Gluma. Kao gostujući profesor predaje glumu i na [[Umjetnička akademija u Osijeku|Umjetničkoj akademiji u Osijeku]]. == Nagrade i knjige == Za glumački rad nagrađivan je na [[Dani komedije u Jagodini|Danima komedije]] u [[Jagodina|Jagodini]], Dječijem festivalu u [[Kotor]]u, Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u [[Užice|Užicu]] i [[Sterijino pozorje|Sterijinom pozorju]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Napisao je četiri knjige iz pedagogije glume: "Gluma I; Rad na sebi", "Gluma II; Radnja", Gluma III; Igra" i "Audicija; Sve o prijemnom ispitu". Prve dvije dobile su Sterijinu nagradu za teatrologiju, 1998. godine.<ref>{{Cite book|last=Stjepanović|first=Borislav|title=Audicija|publisher=IVPE|year=2000|location=Cetinje-Sarajevo}}</ref> == Također pogledajte == * == Reference == <references /> {{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Stjepanović, Borislav}} [[Kategorija:Biografije, Vareš]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski režiseri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0chs8b4uvflv6zd2virbp9huoctkatk Cleveland Cavaliers 0 36638 3899867 3501605 2026-06-22T18:04:25Z KWiki 9400 3899867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Cleveland Cavaliers | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #860038 | boja3 = #FDBB30 | logo = Cleveland Cavaliers.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]] | osnovan = 1970. | historija = '''Cleveland Cavaliers'''<br/> 1970-trenutno | dvorana = [[Rocket Arena]] | grad = [[Cleveland]] | boje = Bordo, zlatna, crna <br/> {{color box|#860038}} {{color box|#BC945C}} {{color box|#000000}} | vlasnik = [[Dan Gilbert (biznismen)|Dan Gilbert]] (većinski) <br/> [[Gordon Gund]], [[Usher|Usher Raymond]], [[Myles Garrett]] (manjinski) | predsjednik = [[Koby Altman]] | generalni_menadžer = ''Upražnjeno'' | trener = [[Kenny Atkinson]] | prvaci = '''1''' ([[NBA finale 2016.|2016]]) | konferencijski_prvaci = '''5''' ([[NBA doigravanje 2007.|2007]], [[NBA doigravanje 2015.|2015]], [[NBA doigravanje 2016.|2016]], [[NBA doigravanje 2017.|2017]], [[NBA doigravanje 2018.|2018]]) | divizijski_prvaci = '''8''' ([[NBA 1975/1976.|1976]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2015/2016.|2016]], [[NBA 2016/2017.|2017]], [[NBA 2017/2018.|2018]], [[NBA 2024/2025.|2025]]) | penzionisani_brojevi = '''7''' ([[Bingo Smith|7]], [[Zydrunas Ilgauskas|11]], [[Larry Nance|22]], [[Mark Price|25]], [[Austin Carr|34]], [[Nate Thurmond|42]], [[Brad Daugherty (košarkaš)|43]]) | veb-sajt = {{url|cavs.com}} }} '''Cleveland Cavaliers''' (popularno '''''Cavsi''''') jesu [[košarka]]ški klub iz [[Cleveland]]a. Takmiče se u [[NBA]] ligi. == Historija == Cavaliersi su počeli igrati u NBA 1970. pod vlasnikom [['Nick Mileti|Nickom Miletijem]]. Prve godine igrali su u Cleveland Areni i završili su sezonu s omjerom 15-67. Sljedeće sezone doveli su bolje igrače, kao što su [[Bingo Smith]], [[Jim Chones]], [[Jim Cleamons]] i [[Dick Snyder]]. S njima su uspjeli završiti sezonu s omjerom 23-59, te onda 32-50 u [[NBA 1972/1973.|sezoni 1972/73.]] === Novija historija === [[Datoteka:Kevin Love, Kyrie Irving, and LeBron James 2014.jpg|lijevo|mini|175px|Trostruki učesnik [[NBA All-Star utakmica|NBA All-Star utakmice]] i osvajač zlatne olimpijske medalje [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012]], [[Kevin Love]] (lijevo), čiji je dolazak u Cavalierse potakao američke sportske komentatore da njega, [[Kyrie Irving|Kyrieja Irvinga]] (sredina) i [[LeBron James|LeBrona Jamesa]] (desno) nazovu "Velikim trojcem" Cavsa]] Predvođeni "Velikim trojcem" [[LeBron James]]–[[Kyrie Irving]]–[[Kevin Love]], u sezonama [[NBA 2014/2015.|2014/15.]] i [[NBA 2015/2016.|2015/16.]] Cavaliersi su igrali dva uzastopna [[NBA finale|finala lige]] protiv [[Golden State Warriors]]a. U prvom su poraženi 2–4, a u drugom su također bili na rubu poraza: nakon četiri utakmice Warriorsi, koji su u ovoj sezoni oborili 20 godina star rekord [[Chicago Bulls]]a od 72 pobjede u sezoni ostvarivši omjer 73–9, vodili su 3–1. Međutim, James i Irving podigli su nivo igre i u naredne tri utakmice odveli Cavalierse do tri pobjede i prve titule NBA prvaka u historiji kluba, postavši prva ekipa koja je u NBA finalima preokrenula zaostatak od 1–3. To je ujedno i prva titula nekog sportskog kluba iz Clevelanda u tri najveće američke sportske lige nakon 1964. godine.<ref>{{cite news|title=LeBron James's Cavaliers make history with NBA play-off win over Golden State|url=http://www.telegraph.co.uk/basketball/2016/06/20/lebron-jamess-cavaliers-make-history-with-nba-play-off-win-over/|publisher=[[The Telegraph]]|date=20. 6. 2016|access-date=20. 6. 2016}}</ref> Cavaliersi su i [[NBA 2016/2017.|sljedeće sezone]] bili najbolja ekipa Istoka i treći put zaredom igrali finale protiv Warriorsa. Ekipa iz Kalifornije ovog je puta puta bila uvjerljiva i nadigrala Cavalierse 4–1, vrativši tako titulu izgubljenu prošle godine. == Dvorane == * Cleveland Arena (1970–1974) * Coliseum at Richfield (1974–1994) *'''[[Rocket Arena]]''' (ranije'''Gund Arena''' i '''Quicken Loans Arena''') (1994–trenutno) == Bitni pojedinci == === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === * [[Wayne Embry]] (za doprinos) (bivši predsjednik kluba i prvi [[Afroamerikanci|Afroamerikanac]] koji je obavljao tu ulogu) * [[Nate Thurmond]] * [[Lenny Wilkens]] (i kao igrač i kao trener) === Penzionisani brojevi === {{div col}} * 7 – [[Bingo Smith]], K, 1970–1979. * 11 – [[Zydrunas Ilgauskas]], C, 1996–2010. * 22 – [[Larry Nance]], K, 1988–1994. * 25 – [[Mark Price]], B, 1986–1995. * 34 – [[Austin Carr]], B, 1971–1980. * 42 – [[Nate Thurmond]], C, 1975–1977. * 43 – [[Brad Daugherty (košarkaš)|Brad Daugherty]], C, 1986–1994. {{div col end}} === Ostali važni pojedinci === {{div col}} *[[Derek Anderson]] *[[Ron Harper]] *[[Tyrone Hill]] *[[Shawn Kemp]] *[[Steve Kerr]] *[[Smush Parker]] *[[Elmore Smith]] *[[Bob Sura]] *[[LeBron James]] *[[Kyrie Irving]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Cleveland Cavaliers}} * [http://www.nba.com/cavaliers/ Zvanični sajt] * [http://www.basketball-reference.com/teams/CLE/ Cleveland Cavaliers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120810000924/http://www.basketball-reference.com/teams/CLE/ |date=10. 8. 2012 }} na [[Basketball Reference]]u * [http://www.insidehoops.com/teams/cleveland-cavaliers.shtml Cleveland Cavaliers] na InsideHoops.com {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Cleveland Cavaliers| ]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1970.]] [[Kategorija:NBA klubovi]] 1ykpakui9lugedsu6j9xuhuvn7zjyvg Atlanta Hawks 0 36639 3899884 3822899 2026-06-22T20:09:55Z KWiki 9400 3899884 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Atlanta Hawks | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #E03A3E | boja3 = #C1D32F | logo = Atlanta Hawks.svg | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]] | osnovan = 1946.<ref>{{cite web|url=http://www.nba.com/hawks/history/00400483.html#2 |title=Franchise History &#124; The Official Site Of The Atlanta Hawks |publisher=NBA.com |date=9. februar 2015 |access-date=8. mart 2015}}</ref> | historija = '''Tri-Cities Blackhawks''' <br /> (1946&ndash;1951) <br /> '''Milwaukee Hawks''' <br /> (1951&ndash;1955) <br /> '''St. Louis Hawks''' <br /> (1955&ndash;1968) <br /> '''Atlanta Hawks''' <br /> (1968&ndash;) | dvorana = [[State Farm Arena]] | grad = [[Atlanta]], [[Georgia]] | boje = Crvena, žuta, crna, siva<br />{{color box|#C8102E}} {{color box|#FDB927}} {{color box|#000000}} {{color box|#9EA2A2}} | vlasnik = [[Tony Ressler]] | generalni_menadžer = [[Onsi Saleh]] | trener = [[Quin Snyder]] | pripojen = [[College Park Skyhawks]] | prvaci = '''1''' ([[NBA finale 1958.|1958]]) | konferencijski_prvaci = '''0''' | divizijski_prvaci = '''13''' ([[NBA 1956/1957.|1957]], [[NBA 1957/1958.|1958]], [[NBA 1958/1959.|1959]], [[NBA 1959/1960.|1960]], [[NBA 1960/1961.|1961]], [[NBA 1967/1968.|1968]], [[NBA 1969/1970.|1970]], [[NBA 1979/1980.|1980]], [[NBA 1986/1987.|1987]], [[NBA 1993/1994.|1994]], [[NBA 2014/2015.|2015]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2025/2026.|2026]]) | penzionisani_brojevi = '''6''' ([[Bob Pettit|9]], [[Dominique Wilkins|21]], [[Lou Hudson|23]], [[Pete Maravich|44]], [[Dikembe Mutombo|55]], [[Kasim Reed|59]]) | veb-sajt = {{url|hawks.com}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _2018-19_ATL_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _2018-19_ATL_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t = _2018-19_ATL_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š = _2018-19_ATL_icon }} '''Atlanta Hawks'''<ref>{{Cite web|url=https://www.nba.com/team/1610612737/hawks|title=Atlanta Hawks Team Info and News {{!}} NBA.com|website=NBA|language=en|access-date=22. 3. 2026}}</ref> [[košarka]]ški je klub iz [[Atlanta|Atlante]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Igra u [[NBA]] ligi. == Domaće dvorane == :Wharton Field House (1946-1951) :Milwaukee Arena (1951-1955) :Kiel Auditorium (1955–1968; ponekad korištena St. Louis Arena) :Alexander Memorial Coliseum (1968–1972, 1997–1999) :Omni Coliseum (1972–1997) :Georgia Dome (1997–1999) :'''[[State Farm Arena]]''' (1999–) == Historija == == Bitni pojedinci == === U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih košarke]]=== *[[Walt Bellamy]] *[[Cliff Hagan]] (St. Louis) *[[Connie Hawkins]] *[[Moses Malone]] *[[Pete Maravich]] *[[Ed Macauley]] (St. Louis-igrač i trener) *[[Bob Pettit]] (St. Louis) *[[Lenny Wilkens]] (St. Louis-igrač; Atlanta-trener) === Penzionisani brojevi === * 9 – [[Bob Pettit]], krilo, 1954–1965 (1954–1955 Milwaukee, 1955–1965. St. Louis) * 21 – [[Dominique Wilkins]], krilo, 1983–1994. * 23 – [[Lou Hudson]], krilo, 1966–1977 (1966–1968. St. Louis, 1968–1977. Atlanta) * 44 – [[Pete Maravich]], bek, 1970–1974. * 55 – [[Dikembe Mutombo]], centar, 1996–2001. * 59 – [[Kasim Reed]], gradonačelnik Atlante, 2010–2018. * [[Ted Turner]], vlasnik kluba, 1977–2001. === Ostali važni pojedinci === *[[Shareef Abdur-Rahim]] *[[Mookie Blaylock]] *[[Mike Fratello]] (trener) *[[Al Harrington]] *[[Christian Laettner]] *[[Danny Manning]] *[[Tom McMillan]] *[[Dikembe Mutombo]] *[[Theo Ratliff]] *[[Doc Rivers|Glenn "Doc" Rivers]] *[[Glenn Robinson]] *[[Rasheed Wallace]] *[[Spud Webb|Anthony "Spud" Webb]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Atlanta Hawks}} *[http://www.nba.com/hawks/ Službeni sajt] {{en simbol}} *[http://www.sportsecyclopedia.com/nba/atlanta/atlhawks.html E-Cyclopedia] {{en simbol}} *https://www.nba.com/news/atlanta-hawks-2025-26-pronunciation-guide {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Atlanta Hawks|*]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1946.]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Sport u Atlanti]] kd3wlnqliwupay9atnrdcy1t8nsfjmh Safet Plakalo 0 36650 3899885 3850897 2026-06-22T20:10:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899885 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Safet Plakalo | slika = Safet Plakalo.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1950|3|4}} | mjesto_rođenja = Plakali, Crna Gora | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2015|3|19|1950|3|4}} | mjesto_smrti = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Dramski pisac, pjesnik, teatarski kritičar, teatrolog. | godine_aktivnosti = | poznat_po = Osnivač Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) u Sarajevu pod opsadom 1992-1995. | značajna_djela = "Sklonište" (1992), "Memoari Mine-Hauzen" (1995), "Lutkino bespuće" (1990), "Phoenix je sagorio uzalud" (1984), "U potrazi za bojom kestena" (2002), "Hazreti Fatima" (1998) | nagrade = Plaketa Kantona Sarajevo (2015) za izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju Kantona i Bosne i Hercegovine u oblasti kulture i umjetnosti. Brojne nagrade za radio-igre, dramske tekstove i teatarsku kritiku. }} '''Safet Plakalo''' je bio bosanskohercegovački dramski pisac, teatarski kritičar, dramaturg i jedan od nekoliko južnoslavenskih pisaca poezije dramske orijentacije.<ref name="sartr.ba">http://www.sartr.ba/preminuo-safet-plakalo-jedan-od-osnivaca-sarajevskog-ratnog-teatra/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Bio je istaknuti predstavnik bosanske dramske književnosti, poznat po poetskim i modernističkim teatarskim djelima, kao i po značajnoj ulozi u održavanju kulturnog života tokom opsade Sarajeva.<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.tacno.net/uncategorized/feniks-nije-sagorio-uzalud/|title=FENIKS (NI)JE SAGORIO UZALUD|website=Tacno.net|language=hr-HR|access-date=2. 2. 2026|archive-date=22. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250322002422/https://arhiva.tacno.net/uncategorized/feniks-nije-sagorio-uzalud/|url-status=dead}}</ref> Zajedno s Gradimirom Gojerom, Đorđem Mačkićem i Dubravkom Bibanovićem, 1992. godine osnovao je Sarajevski ratni teatar (SARTR) kao oblik umjetničkog otpora tokom opsade Sarajeva 1992-1995. S Bibanovićem je napisao prvu ratnu predstavu u Bosni i Hercegovini,<ref>[https://video.historija.ba/video/1092]</ref> "Sklonište"<ref>[https://depo.ba/clanak/161727/kako-su-safet-plakalo-dubravko-bibanovic-i-sarajevski-glumci-pomogli-gradanima-da-ne-polude-pod-granatama],</ref> koja je tokom rata odigrana 97 puta. Pored dramskog stvaralaštva, bio je i pozorišni kritičar, pjesnik i novinar, aktivno posvećen razvoju i promociji pozorišne kulture Bosne i Hercegovine. == Biografija == Rođen je 4. marta 1950 u selu Plakali, općina [[Pljevlja]] ([[SR Crna Gora]]). Napisavši svoju prvu dramu, "Vrh", u 26 godini postao je najmlađi dramski pisac čije je djelo postavljeno na profesionalnu pozorišnu scenu u Bosni i Hercegovini. Bio je dugogodišnji novinar sarajevskog Radija 202, Večernjih novina i Oslobođenja. Doprinos bosanskohercegovačkom kulturnom prostoru dao je kao osnivač je i dugogodišnji direktor sarajevskog pozorišta [[SARTR]]. == Objavljena djela == === Poezija === *"Sabrane pjesme", 2004. === Proza === *"Plod smrti", 2004. === Drame === *"Vrh", 1976. *"Iza šutnje", 1977. *"Nit (In vino veritas)", 1982. *"Phoenix je sagorio uzalud", 1984. *"Balada o ex šampionu", 1985. *"Lutkino bespuće", 1990. *"Sklonište", 1992. *"Memoari Mine Hauzen", 1995. *"Hazreti Fatima", 1998. *"U traganju za bojom kestena", 2002. === Radio-drame === *"Koncert za klavir i svjetlost", 1977. *"Preparirano proljeće", 1979. *"Balada o Modrinji", 1980. === Libreta za muzički teatar === *"Omer za naćvama", 1999. *"Kraljice", 2003. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.slobodnaevropa.org/content/in-memoriam-safet-plakalo-perom-i-srcem-za-pozoriste/26912170.html * https://web.archive.org/web/20160309022559/http://www.sartr.ba/preminuo-safet-plakalo-jedan-od-osnivaca-sarajevskog-ratnog-teatra/safet-plakalo/ (fotografija) {{DEFAULTSORT:Plakalo, Safet}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Biografije, Pljevlja]] [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Umrli 2015.]] 8w1fufe9885qnmckm56uauatf8z9qm9 Milwaukee Bucks 0 36723 3899878 3570650 2026-06-22T19:17:50Z KWiki 9400 3899878 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Milwaukee Bucks | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #00471B | boja3 = #EEE1C6 | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]] | osnovan = 1968. | historija = '''Milwaukee Bucks''' <br/> (1968–danas) | dvorana = [[Fiserv Forum]] | grad = [[Milwaukee]] | boje = ''Good Land'' zelena, ''Cream City'' kremasta, velikojezerska plava, crna, bijela<ref>{{cite press release|title=Bucks Unveil New Visual Identity|url=http://www.nba.com/bucks/release/bucks-unveil-new-visual-identity|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=13. 4. 2015|access-date=14. 4. 2015}}</ref><ref name="NewLogo">{{cite web|title=New Logo|url=http://www.nba.com/bucks/new-logo|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=13. 4. 2015|access-date=14. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Milwaukee Bucks Reproduction Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/mil/Milwaukee_Bucks_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=22. 12. 2017}}</ref><br />{{color box|#00471B}} {{color box|#EEE1C6}} {{color box|#0077C0}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} | predsjednik = Peter Feigin<ref>{{cite press release|title=Peter Feigin Named Bucks Team President|url=http://www.nba.com/bucks/release/peter-feigin-named-bucks-team-president|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=8. 10. 2014|=15. 7. 2015}}</ref> | trener = [[Taylor Jenkins]] | generalni_menadžer = [[Jon Horst]] | vlasnik = [[Wesley Edens]], [[Jimmy Haslam]], [[Jamie Dinan]], [[Mike Fascitelli]]<ref>{{cite news|title=Milwaukee Bucks President and Owner Herb Kohl Introduces New Team Ownership and Announces $100 Million Gift for Arena|url=http://www.nba.com/bucks/milwaukee-bucks-president-and-owner-herb-kohl-introduces-new-team-ownership-and-announces-100-millio|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=16. 4. 2014|access-date=15. 7. 2015}}</ref> | pripojen = [[Wisconsin Herd]] | prvaci = '''2''' ([[NBA finale 1971.|1971]], [[NBA finale 2021.|2021]]) | konferencijski_prvaci = '''3''' ([[NBA doigravanje 1971.|1971]], [[NBA doigravanje 1974.|1974]], [[NBA doigravanje 2021.|2021]]) | divizijski_prvaci = '''19''' ([[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1971/1972.|1972]], [[NBA 1972/1973.|1973]], [[NBA 1973/1974.|1974]], [[NBA 1975/1976.|1976]], [[NBA 1979/1980.|1980]], [[NBA 1980/1981.|1981]], [[NBA 1981/1982.|1982]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1983/1984.|1984]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1985/1986.|1986]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2022/2023.|2023]], [[NBA 2023/2024.|2024]]) | penzionisani_brojevi = '''9''' ([[Oscar Robertson|1]], [[Junior Bridgeman|2]], [[Sidney Moncrief|4]], [[Marques Johnson|8]], [[Bob Dandridge|10]], [[Jon McGlocklin|14]], [[Bob Lanier|16]], [[Brian Winters|32]], [[Kareem Abdul-Jabbar|33]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/bucks}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _milwaukeebucks_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _milwaukeebucks_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t = _milwaukeebucks_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š = _milwaukeebucks_icon | 3_tijelo = | 3_uzorak_t = _milwaukeebucks_statement | 3_šorc = | 3_uzorak_š = _milwaukeebucks_statement }} '''Milwaukee Bucks''' [[košarka]]ški je klub iz [[Milwaukee]]ja. Takmiči se u [[NBA]]-ligi. == Domaće dvorane == * [[UW–Milwaukee Panther Arena|Milwaukee Arena]] (sada UW–Milwaukee Panther Arena) (1968–1988) * [[BMO Harris Bradley Center|Bradley Center]] (1988–2018) * '''[[Fiserv Forum]]''' (2018–) == Historija == == Bitni pojedinci == === U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih]] === {{div col}} * [[Kareem Abdul-Jabbar]] (Lew Alcindor prije promjene imena) * [[Dave Cowens]] * [[Wayne Embry]] * [[Alex English]] * [[Bob Lanier (košarkaš)|Bob Lanier]] * [[Moses Malone]] * [[Oscar Robertson]] * [[Julius Erving|Julius "Dr. J" Erving]] (draftovan od Bucksa) * [[K. C. Jones]] {{div col end}} === Penzionisani brojevi === {{div col}} * 1 – [[Oscar Robertson]], B (1970–1974) * 2 – [[Junior Bridgeman]], K (1975–1984, 1986–1987) * 4 – [[Sidney Moncrief]], B (1979–1989) * 8 – [[Marques Johnson]] K (1977–1984) * 10 – [[Bob Dandridge]] K (1969–1977, 1981) * 14 – [[Jon McGlocklin]], B (1968–1976) * 16 – [[Bob Lanier]], C (1980–1984) * 32 – [[Brian Winters]], B (1975–1983) * 33 – [[Kareem Abdul-Jabbar]], C (1968–1975) {{div col end}} === Ostali === {{div col}} * [[Ray Allen]] * [[Vin Baker]] * [[Sam Cassell]] * [[Dale Ellis]] * [[T. J. Ford]] * [[Jay Humphries]] * [[Ervin Johnson]] * [[Toni Kukoč]] * [[Gary Payton]] * [[Ricky Pierce]] * [[Glenn Robinson]] * [[Tim Thomas]] * [[Giannis Antetokounmpo]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Milwaukee Bucks}} * [http://www.nba.com/bucks/ Službeni sajt] * [http://www.betroyal.com/teams/NBA/Milwaukee_Bucks.aspx Statistika Milwaukee Bucksa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202110034/http://www.betroyal.com/teams/NBA/Milwaukee_Bucks.aspx |date=2. 2. 2007}} {{en simbol}} * [http://www.sportsecyclopedia.com/nba/milwaukee/bucks.html Sports E-Cyclopedia] {{en simbol}} {{Milwaukee Bucks}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Milwaukee Bucks| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1968.]] 6zmx497nm4waiyzy0q4x8yr8mymg1fs 3899879 3899878 2026-06-22T19:18:33Z KWiki 9400 3899879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Milwaukee Bucks | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #00471B | boja3 = #EEE1C6 | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]] | osnovan = 1968. | historija = '''Milwaukee Bucks''' <br/> (1968–danas) | dvorana = [[Fiserv Forum]] | grad = [[Milwaukee]] | boje = ''Good Land'' zelena, ''Cream City'' kremasta, velikojezerska plava, crna, bijela<ref>{{cite press release|title=Bucks Unveil New Visual Identity|url=http://www.nba.com/bucks/release/bucks-unveil-new-visual-identity|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=13. 4. 2015|access-date=14. 4. 2015}}</ref><ref name="NewLogo">{{cite web|title=New Logo|url=http://www.nba.com/bucks/new-logo|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=13. 4. 2015|access-date=14. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title=Milwaukee Bucks Reproduction Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/mil/Milwaukee_Bucks_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=22. 12. 2017}}</ref><br />{{color box|#00471B}} {{color box|#EEE1C6}} {{color box|#0077C0}} {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} | predsjednik = Peter Feigin<ref>{{cite press release|title=Peter Feigin Named Bucks Team President|url=http://www.nba.com/bucks/release/peter-feigin-named-bucks-team-president|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=8. 10. 2014|access-date=15. 7. 2015}}</ref> | trener = [[Taylor Jenkins]] | generalni_menadžer = [[Jon Horst]] | vlasnik = [[Wesley Edens]], [[Jimmy Haslam]], [[Jamie Dinan]], [[Mike Fascitelli]]<ref>{{cite news|title=Milwaukee Bucks President and Owner Herb Kohl Introduces New Team Ownership and Announces $100 Million Gift for Arena|url=http://www.nba.com/bucks/milwaukee-bucks-president-and-owner-herb-kohl-introduces-new-team-ownership-and-announces-100-millio|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=Bucks.com|date=16. 4. 2014|access-date=15. 7. 2015}}</ref> | pripojen = [[Wisconsin Herd]] | prvaci = '''2''' ([[NBA finale 1971.|1971]], [[NBA finale 2021.|2021]]) | konferencijski_prvaci = '''3''' ([[NBA doigravanje 1971.|1971]], [[NBA doigravanje 1974.|1974]], [[NBA doigravanje 2021.|2021]]) | divizijski_prvaci = '''19''' ([[NBA 1970/1971.|1971]], [[NBA 1971/1972.|1972]], [[NBA 1972/1973.|1973]], [[NBA 1973/1974.|1974]], [[NBA 1975/1976.|1976]], [[NBA 1979/1980.|1980]], [[NBA 1980/1981.|1981]], [[NBA 1981/1982.|1982]], [[NBA 1982/1983.|1983]], [[NBA 1983/1984.|1984]], [[NBA 1984/1985.|1985]], [[NBA 1985/1986.|1986]], [[NBA 2000/2001.|2001]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2022/2023.|2023]], [[NBA 2023/2024.|2024]]) | penzionisani_brojevi = '''9''' ([[Oscar Robertson|1]], [[Junior Bridgeman|2]], [[Sidney Moncrief|4]], [[Marques Johnson|8]], [[Bob Dandridge|10]], [[Jon McGlocklin|14]], [[Bob Lanier|16]], [[Brian Winters|32]], [[Kareem Abdul-Jabbar|33]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/bucks}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _milwaukeebucks_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _milwaukeebucks_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t = _milwaukeebucks_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š = _milwaukeebucks_icon | 3_tijelo = | 3_uzorak_t = _milwaukeebucks_statement | 3_šorc = | 3_uzorak_š = _milwaukeebucks_statement }} '''Milwaukee Bucks''' [[košarka]]ški je klub iz [[Milwaukee]]ja. Takmiči se u [[NBA]]-ligi. == Domaće dvorane == * [[UW–Milwaukee Panther Arena|Milwaukee Arena]] (sada UW–Milwaukee Panther Arena) (1968–1988) * [[BMO Harris Bradley Center|Bradley Center]] (1988–2018) * '''[[Fiserv Forum]]''' (2018–) == Historija == == Bitni pojedinci == === U [[Kuća slavnih košarke|Kući slavnih]] === {{div col}} * [[Kareem Abdul-Jabbar]] (Lew Alcindor prije promjene imena) * [[Dave Cowens]] * [[Wayne Embry]] * [[Alex English]] * [[Bob Lanier (košarkaš)|Bob Lanier]] * [[Moses Malone]] * [[Oscar Robertson]] * [[Julius Erving|Julius "Dr. J" Erving]] (draftovan od Bucksa) * [[K. C. Jones]] {{div col end}} === Penzionisani brojevi === {{div col}} * 1 – [[Oscar Robertson]], B (1970–1974) * 2 – [[Junior Bridgeman]], K (1975–1984, 1986–1987) * 4 – [[Sidney Moncrief]], B (1979–1989) * 8 – [[Marques Johnson]] K (1977–1984) * 10 – [[Bob Dandridge]] K (1969–1977, 1981) * 14 – [[Jon McGlocklin]], B (1968–1976) * 16 – [[Bob Lanier]], C (1980–1984) * 32 – [[Brian Winters]], B (1975–1983) * 33 – [[Kareem Abdul-Jabbar]], C (1968–1975) {{div col end}} === Ostali === {{div col}} * [[Ray Allen]] * [[Vin Baker]] * [[Sam Cassell]] * [[Dale Ellis]] * [[T. J. Ford]] * [[Jay Humphries]] * [[Ervin Johnson]] * [[Toni Kukoč]] * [[Gary Payton]] * [[Ricky Pierce]] * [[Glenn Robinson]] * [[Tim Thomas]] * [[Giannis Antetokounmpo]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Milwaukee Bucks}} * [http://www.nba.com/bucks/ Službeni sajt] * [http://www.betroyal.com/teams/NBA/Milwaukee_Bucks.aspx Statistika Milwaukee Bucksa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202110034/http://www.betroyal.com/teams/NBA/Milwaukee_Bucks.aspx |date=2. 2. 2007}} {{en simbol}} * [http://www.sportsecyclopedia.com/nba/milwaukee/bucks.html Sports E-Cyclopedia] {{en simbol}} {{Milwaukee Bucks}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Milwaukee Bucks| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1968.]] 4j4pq5oh514xxjy1uwtgf1ez34gqdxm Indiana Pacers 0 36727 3899877 3729585 2026-06-22T19:13:44Z KWiki 9400 3899877 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Indiana Pacers | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #002D62 | boja3 = #FDBB30 | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]] | osnovan = 1967. | historija = '''Indiana Pacers'''<br/> (1967–) | dvorana = [[Gainbridge Fieldhouse]] | grad = [[Indianapolis]] | boje = Mornarička plava, zlatna i siva<ref name="PacersNewLook">{{cite news |author= Wheat Hotchkiss |title= Pacers Unveil New Look for 2017–18 Season |url= https://www.nba.com/pacers/news/pacers-unveil-new-look-2017-18-season |website= Pacers.com |date= 28. 7. 2017 |access-date= 20. 4. 2019 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |title= Official Colors–Front Office |url= https://cdn.nba.com/teams/uploads/sites/1610612754/2022/10/2022-23-Pacers-Media-Guide-compressed.pdf#page=14 |publisher=NBA Properties, Inc. |work= 2022–23 Indiana Pacers Media Guide |access-date= 2. 1. 2023 |language=en}}</ref><ref name="PacersLogosheet">{{cite web |title= Indiana Pacers Reproduction and Usage Guideline Sheet |url= https://cdn-assets-us.frontify.com/s3/frontify-enterprise-files-us/eyJwYXRoIjoibmJhXC9maWxlXC9kN3R4aXRERW9hQm9KUEtEU2N4SC5wZGYifQ:nba:al8R_YA-iwoPuAAwvYJWLGh_OzInUN2W_d6jjEV4pqE |publisher= NBA Properties, Inc. |access-date= 1. 3. 2025 |language=en}}</ref> <br/>{{color box|#002D62}} {{color box|#FDBB30}} {{color box|#BEC0C2}} | trener = [[Rick Carlisle]] | sponzor = Spokenote<ref>{{cite web |title= Indiana Pacers and Fishers-Based Spokenote Announce First-of-its-Kind Jersey Patch Partnership |url= https://www.nba.com/pacers/news/indiana-pacers-and-fishers-based-spokenote-announce-first-of-its-kind-jersey-patch-partnership |website= NBA.com |access-date= 6. 1. 2024 |date= 3. 1. 2024 |language=en}}</ref> | vlasnik = [[Herb Simon (biznismen)|Herb Simon]] | predsjednik = [[Kevin Pritchard]] | generalni_menadžer = [[Chad Buchanan (košarka)|Chad Buchanan]] | prvaci = '''ABA:''' '''3''' ([[ABA doigravanje 1970.|1970]], [[ABA doigravanje 1972.|1972]], [[ABA doigravanje 1973.|1973]]) <br/> '''NBA:''' '''0''' | konferencijski_prvaci = '''2''' ([[NBA doigravanje 2000.|2000]], [[NBA doigravanje 2025.|2025]]) | divizijski_prvaci = '''ABA:''' '''3''' ([[ABA 1968/1969.|1969]], [[ABA 1969/1970.|1970]], [[ABA 1970/1971.|1971]]) <br/> '''NBA:''' '''6''' ([[NBA 1994/1995.|1995]], [[NBA 1998/1999.|1999]], [[NBA 1999/2000.|2000]], [[NBA 2003/2004.|2004]], [[NBA 2012/2013.|2013]], [[NBA 2013/2014.|2014]]) | penzionisani_brojevi = '''5'''(<!-- Ne dodavati Billa Russella. Navesti samo imena igrača čiji dresovi vise u dvorani. -->[[George McGinnis|30]], [[Reggie Miller|31]], [[Mel Daniels|34]], [[Roger Brown (košarkaš, 1942)|35]], [[Bobby Leonard|529]]) | veb-sajt = {{URL|http://www.nba.com/pacers}} | dom_tijelo = | dom_uzorak_t = _indianapacers_association | dom_šorc = | dom_uzorak_š = _indianapacers_association | gost_tijelo = | gost_uzorak_t = _indianapacers_icon | gost_šorc = | gost_uzorak_š = _indianapacers_icon | 3_tijelo = | 3_uzorak_t = _indianapacers_statement | 3_šorc = | 3_uzorak_š = _indianapacers_statement }} '''Indiana Pacers''' [[košarka]]ški je klub iz [[Indianapolis]]a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Takmiči se u [[NBA]] ligi. == Domaće dvorane == * [[Indiana State Fairgrounds Coliseum]] (1967–1974) * [[Market Square Arena]] (1974–1999) * '''[[Gainbridge Fieldhouse]]''' (1999–) == Bitni pojedinci == === Članovi [[Košarkaška Kuća slavnih|Kuće slavnih]] === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |+style="{{NBA color cell|Indiana Pacers}};"|Igrači |- !scope="col"| Br. !scope="col"| Ime !scope="col"| Pozicija !scope="col"| Godine !scope="col"| Uveden |- | 22 !scope="row"| [[Alex English]] | [[Krilni bek|KB]] || 1978–1980. || 1997. |- | 4 !scope="row" | [[Adrian Dantley]] | [[Krilni bek|KB]] / [[Bek šuter|BŠ]] || 1977. || 2008. |- | 25 !scope="row" | [[Gus Johnson (košarkaš)|Gus Johnson]] | [[Krilni bek|KB]] / [[Centar (košarka)|C]] || 1972–1973. || 2010. |- | 17 !scope="row" | [[Chris Mullin (košarkaš)|Chris Mullin]] {{Ref|a}} | [[Krilni bek|KB]] / [[Bek šuter|BŠ]] || 1997–2000. || 2011. |- | 34 !scope="row" | [[Mel Daniels]] {{Ref|b}} | [[Centar (košarka)|C]] || 1968–1974. || 2012. |- | 31 !scope="row" | [[Reggie Miller]] | [[Bek šuter|BŠ]] || 1987–2005. || 2012. |- | 1<br />35 !scope="row" | [[Roger Brown (košarkaš, 1942)|Roger Brown]] {{Ref|c}} | [[Krilni bek|KB]] / [[Bek šuter|BŠ]] || 1967–1974.<br/>1975. || 2013. |- | 30 !scope="row" | [[George McGinnis]] | [[Krilni centar|KC]] || 1971–1975.<br />1980–1982. || 2017.<ref>{{cite web |url= http://www.espn.com/espn/story/_/id/19052994/tracy-mcgrady-bill-self-rebecca-lobo-headline-2017-basketball-hall-fame-class |title= McGrady, Self, Lobo headline 2017 HOF class |date= april 2017 |language=en}}</ref> |- | 14 !scope="row" | [[Tim Hardaway]] | [[Plejmejker|P]] || 2003. || 2022. |} {| class="wikitable plainrowheaders " style="text-align:center" |+style="{{NBA color cell|Indiana Pacers}};"|Treneri |- !scope="col"|Br. !scope="col"|Ime !scope="col" | Pozicija !scope="col" | Godine !scope="col" | Uveden |- |{{n/a}} !scope="row" |[[Jack Ramsay]] | Glavni trener || 1986–1988. || 1992. |- |{{n/a}} !scope="row" |[[Larry Brown (košarka)|Larry Brown]] | Glavni trener || 1993–1997. || 2002. |- | 529 !scope="row" | [[Bobby Leonard]] | Glavni trener || 1968–1980. || 2014. |} {| class="wikitable plainrowheaders " style="text-align:center" |+style="{{NBA color cell|Indiana Pacers}};"|Doprinosioci |- !scope="col"|Ime !scope="col" | Pozicija !scope="col" | Godine !scope="col" | Uveden |- !scope="row"|[[Herb Simon (biznismen)|Herb Simon]] | Vlasnik || 1983–trenutno || 2024. |} Napomene: * {{sup|2}}{{note|a}}Mullin je uveden u Kuću slavnih dvaput – kao igrač i kao član [[Dream Team|olimpijskog tima 1992.]] * {{sup|3}}{{note|b}}Bio je i trener Pacersa 1988. * {{sup|4}}{{note|c}}Uveden posmrtno. === Penzionisani brojevi === * 30 – [[George McGinnis]], krilni centar, 1971–1975, 1980–1982. * 31 – [[Reggie Miller]], bek, 1987–2005. * 34 – [[Mel Daniels]], centar, 1968–1974. * 35 – [[Roger Brown (košarkaš, 1942)|Roger Brown]], krilo, 1967–1974. * 529 – [[Bobby Leonard|Bobby "Slick" Leonard]], trener, 1968–1980. (broj pobjeda u karijeri) === Ostali važniji pojedinci === {{col-begin}} {{col-break}} * [[Ron Artest]] * [[Travis Best]] * [[Austin Croshere]] * [[Antonio Davis]] * [[Dale Davis (košarkaš)|Dale Davis]] * [[Šarūnas Jasikevičius]] * [[Brad Miller]] * [[Reggie Miller]] {{col-break}} * [[Chris Mullin (košarkaš)|Chris Mullin]] * [[Sam Perkins]] * [[Scot Pollard]] * [[Jalen Rose]] * [[Byron Scott (košarkaš)|Byron Scott]] * [[Detlef Schrempf]] * [[Rik Smits]] {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Indiana Pacers}} * [http://www.nba.com/pacers/ Službeni sajt] {{en simbol}} {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Indiana Pacers|*]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1967.]] b59ar0v1o3b1ln078syy1e5coatig7h Orlando Magic 0 36728 3899897 3501748 2026-06-22T21:21:11Z KWiki 9400 3899897 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaški klub | ime = Orlando Magic | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #0077C0 | boja3 = #000000 | logo = Orlando Magic.png | trenutna_sezona = | konferencija = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna]] | divizija = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistočna]] | osnovan = 1989. | historija = '''Orlando Magic'''<br />(1989–) | dvorana = [[Kia Center]] | grad = [[Orlando (Florida)|Orlando]] | boje = Plava, crna, srebrna<ref>{{cite news|title=Orlando Magic Unveil New Logo|url=http://www.nba.com/magic/news/newlogo_unveiled_061510.html|publisher=NBA Media Ventures, LLC|website=OrlandoMagic.com|date=15. 6. 2010|access-date=20. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Orlando Magic Reproduction Guideline Sheet|url=https://mediacentral.nba.com/wp-content/uploads/logos/nba/orl/Orlando_Magic_Logosheet.jpg|publisher=NBA Properties, Inc.|access-date=22. 12. 2017}}</ref><br />{{color box|#0050B5}} {{color box|#000000}} {{color box|#C4CED4}} | vlasnik = [[RDV Sports, Inc.]]<br/><small>([[Dan DeVos]], CEO)</small> | predsjednik = [[Jeff Weltman]] | generalni_menadžer = [[Anthony Parker]] | trener = [[Sean Sweeney]] | pripojen = [[Osceola Magic]] | prvaci = '''0''' | konferencijski_prvaci = '''2''' ([[NBA doigravanje 1995.|1995]], [[NBA doigravanje 2009.|2009]]) | divizijski_prvaci = '''8''' ([[NBA 1994/1995.|1995]], [[NBA 1995/1996.|1996]], [[NBA 2007/2008.|2008]], [[NBA 2008/2009.|2009]], [[NBA 2009/2010.|2010]], [[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2024/2025.|2025]]) | penzionisani_brojevi = '''2''' ([[Šesti igrač (navijači)|6]], [[Shaquille O'Neal|32]]) | veb-sajt = {{url|orlandomagic.com}} | dom_tijelo = FFFFFF | dom_uzorak_t = _orlandom1 | dom_šorc = FFFFFF | dom_uzorak_š = | gost_tijelo = 007DC5 | gost_uzorak_t = _orlandom2 | gost_šorc = 007DC5 | gost_uzorak_š = }} '''Orlando Magic''' [[košarka]]ški je klub iz [[Orlando|Orlanda]] na [[Florida|Floridi]]. Igra u [[NBA]] ligi. == Domaće dvorane == Domaće utakmice Orlando Magic igra u [[Kia Center]]u, a prije njega je nastupao u Amway Areni. == Bitni pojedinci == === U [[Košarkaška Kuća slavnih|Kući slavnih]] === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan="5" style="text-align:center|Igrači |- ! Br. || Ime || Pozicija || Godine u klubu || Uveden |- | '''21''' || [[Dominique Wilkins]] || [[Krilni bek|KB]] || 1999. || 2006. |- | '''6''' || [[Patrick Ewing]] || [[Centar (košarka)|C]] || 2001–2002. || 2008. |- | '''32''' || [[Shaquille O'Neal]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1992–1996. || 2016. |- | '''1''' || [[Tracy McGrady]] || [[Bek šuter|BŠ]] || 2000–2004. || 2017. |- | '''33''' || [[Grant Hill]] || [[Krilni bek|KB]] || 2000–2007. || 2018. |- | '''4''' || [[Ben Wallace (košarkaš)|Ben Wallace]] || [[Centar (košarka)|C]] || 1999–2000. || 2021. |- | '''15''' || [[Vince Carter]] || [[Bek šuter|B]] / [[Krilni bek|KB]] || 2009–2010. || 2024. |- | '''12''' || [[Dwight Howard]] || [[Centar (košarka)|C]] || 2004–2012. || 2025. |- ! colspan="5" style="text-align:center|Treneri |- ! colspan="2"|Ime || Pozicija || Godine u klubu || Uveden |- | colspan="2"|[[Chuck Daly]] || Trener || 1997–1999. || 1994. |} === Povučeni brojevi === * 6 – '''Šesti igrač – publika''' (iako je u sezoni [[NBA 2001/2002.|2001/02.]] bio ponovo aktiviran za [[Patrick Ewing|Patricka Ewinga]]) * 32 – [[Shaquille O'Neal]], centar, 1992–1996. === Ostali važni pojedinci === {{div col}} *[[Darrell Armstrong]] *[[Steve Francis]] *[[Horace Grant]] *[[Anfernee Hardaway]] *[[Derek Harper]] *[[Shawn Kemp]] *[[Corey Maggette]] *[[Cuttino Mobley]] *[[Mark Price]] *[[Rod Strickland]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Orlando Magic}} * [http://www.nba.com/magic/ Zvanični sajt] {{NBA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Orlando Magic| ]] [[Kategorija:NBA klubovi]] [[Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1989.]] hr7fmw1c5v0n38lei96a7hinem6ug2v Carl Gustav Jung 0 37589 3899766 3898596 2026-06-22T12:54:40Z KWiki 9400 [[Kategorija:Carl Gustav Jung]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899766 wikitext text/x-wiki {{Kontroverzno}} {{Infokutija osoba | ime = Carl Gustav Jung | slika = Carl-Jung-mod.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1875|7|26}} | mjesto_rođenja = Kesswil, Švicarska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1961|6|6|1875|7|26}} | mjesto_smrti = Küsnacht, Švicarska | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Carl Gustav Jung''' (1875 - 1961), švicarski [[psihoanalitičar]].<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Carl-Jung|title=Carl Jung {{!}} Biography, Theory, & Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=3. 1. 2018}}</ref> Rođen u Keswillu, u porodici protestantskog pastora. U [[Bazel]]u završava gimnaziju i studij [[medicina|medicine]], a potom pod uticajem rada [[Kraft Ebbing]]a, odlučuje se za izučavanje [[psihijatrija|psihijatrije]]. Godine 1900. radi kao asistent na psihijatrijskoj klinici [[Zürich|ciriškog]] Univerziteta, te ubrzo doktorira na temu "Psihologija i patologija takozvanih okultnih pojavnosti". Iste godine dolazi u bolnicu Burghozly u Zürichu, na čijem čelu je bio poznati [[Eugen Bleuler]]. Sedam godina kasnije susreće se sa [[Freud]]om. U nekim knjigama stoji zapisano da je njihov razgovor, pri prvom susretu, trajao 13 sati. Jung ostavlja veliki trag u Freudovom [[Beč]]kom psihoanaltičkom društvu, ali se brzo potpuno odvaja od Freuda i njegovog autoriteta, te osniva svoju vlastitu psihoanalitičku školu i pravac koji je poznat pod imenom "[[kompleksna psihologija]]".Osnovne teorije kompleksne ili analitičke psihologije tiču se Jungovog pojma 'kolektivnog nesvjesnog' koje predstavlja hipotetički konstrukt koji označava univerzalni, urođeni dio duše, u svakom ljudskom biću. Njegove elemente Jung je nazvao 'arhetipovima', a proces psihološkog sazrijevanja individue, u pogledu ostvarivanja potencijala iz nesvjesnog i postizanja potpunosti - individuacija<ref>[http://www.scribd.com/doc/50797253/Hark-Leksikon-osnovnih-Jungovskh-pojmova Helmut Hark - Leksikon osnovnih Jungovskh pojmova]</ref>. Godine 1944. Univerzitet u Bazelu otvara katedru za medicinsku psihologiju i postavlja Junga na njeno čelo. Umire 1961. godine u selu Bolingen, na obali Ciriškog jezera. == Jungova važnija djela == * "Psihologija i alhemija" * "Psihologija demencije prekoks" * "Preobražaji i simboli libida" == Također pogledajte == * [[Logos]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Carl Gustav Jung}} {{Wikicitat|Carl Jung}} * http://www.iging.com/intro/foreword.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061210030730/http://www.iging.com/intro/foreword.htm |date=10. 12. 2006}} {{en simbol}} * http://www.all-about-psychology.com/association-method.html {{en simbol}} * http://www.all-about-psychology.com/psychology-of-occult-phenomena.html {{en simbol}} {{Analitička psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jung, Carl Gustav}} [[Kategorija:Rođeni 1875.]] [[Kategorija:Umrli 1961.]] [[Kategorija:Biografije, Kesswil]] [[Kategorija:Švicarski psihijatri]] [[Kategorija:Švicarski psiholozi]] [[Kategorija:Švicarski filozofi]] [[Kategorija:Carl Gustav Jung| ]] nson7s0ufzbg4h0yt2xny91j10jdg4t Al-Farabi 0 39487 3899696 3899544 2026-06-22T12:18:33Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899696 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Al-Farabi.jpg|mini|Al-Farabi]] '''Al Farabi''' (''Muhammad ibn Muhammad ibn Tarkhan ibn Uzalagh al-Farabioko''; 870.- 14. decembar 950. ili 12. januar 951.),<ref>Gutas, D. (January 24, 2012a). Ehsan Yarshater (ed.). "Fārābī i. Biography". Encyclopædia Iranica. Encyclopædia Iranica Foundation p. 551b.</ref> poznat na Zapadu pod latinskim nazivom Alpharabius,<ref>Weber, Michael C. (2017) [2006]. "Farabi". In Thomas F. Glick; Steven J. Livesey; Faith Wallis (eds.). Medieval Science, Technology and Medicine, An Encyclopedia. Routledge Revivals. London & New York: Routledge. pp. 169a–172a. ISBN 978-1-138-05670-1. p. 169a</ref>) je osnivač [[arapska skolastika|arapske skolastike]]. Nazvan je "ocem islamskog neoplatonizma",<ref>Fakhry, M. (2002). Fārābī, Founder of Islamic Neoplatonism: His Life, Works, and Influence. Great Islamic Thinkers. Oxford: Oneworld. ISBN 1-85168-302-X, summary.</ref> i "osnivačem islamske političke filozofije".<ref>Butterworth, C.E. (2015). "Alfarabi (870–950)". In Michael T. Gibbons (ed.). The Encyclopedia of Political Thought. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons, Ltd. ISBN 978-1-405-19129-6. p. 2a; Daiber 1996, p. 848; Galston 1990, p. 5; Mahdi 2010, passim.</ref> Njegova područja filozofskog interesa uključivala su - ali nisu bila ograničena na - filozofiju društva i religije;<ref>Germann, Nadja (Spring 2021). "Farabi's Philosophy of Society and Religion". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> filozofiju jezika i logike;<ref>Hodges, Wilfrid; Thérèse-Anne Druart (Winter 2020). "Farabi's Philosophy of Logic and Language". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> psihologiju i epistemologiju; metafiziku,<ref>Menn, Stephen (Winter 2021). "Farabi's Metaphysics". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> političku filozofiju, i etiku. Bio je stručnjak i za praktično muziciranje i za [[Muzika|muzičku]] teoriju, i iako po prirodi nije bio naučnik, njegova djela uključuju [[Astronomija|astronomiju]], [[Matematika|matematiku]],<ref> Shamsi, F. A. (1984). "Farabi's Treatise on Certain Obscurities in Books I and V of Euclid's Elements". Journal for the History of Arabic Science. VIII (1–2): 31–42. ISSN 0379-2927.</ref> [[Kosmologija|kosmologiju]],<ref>Janos, Damien (2012). Method, Structure, and Development in Fārābī's Cosmology. Islamic Philosophy, Theology and Science. Texts and Studies. Volume 85. Leiden: Brill. doi:10.1163/9789004217324. ISBN 978-90-04-20615-1. ISSN 0169-8729. S2CID 118794688.</ref> i [[Fizika|fiziku]]. Bio je jedan od prvih [[filozof]]a<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/al-Farabi|title=al-Farabi {{!}} Muslim philosopher|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=24. 1. 2017}}</ref> koji su prenijeli [[Aristotel]]ovu [[Logika|logiku]] u [[islam]]ski svijet. Iscrpno je pisao o [[logika|logici]], i razvio Aristotelov opis intelekta. Njegovo djelo "Grad vrlina" predstavlja verziju [[Platon]]ove "Države", koja je opis idealnog društva gdje cvjetaju sve vrline. Smatra se prvim muslimanom koji je predstavio filozofiju kao koherentan sistem u islamskom svijetu, i stvorio vlastiti filozofski sistem, koji je daleko nadilazio scholastičke interese njegovih grčko-rimskog neoplatonizma i sirijskih aristotelovskih prethodnika. Zbog svojih komentara i rasprava, Al-Farabi je postao veoma poznat među srednjovjekovnim muslimanskim intelektualcima kao "Drugi učitelj", što znači nasljednik Aristotela, "Prvog učitelja".<ref>Corbin, Henry; Hossein Nasr and Utman Yahya (2001). History of Islamic Philosophy. Kegan Paul. {{ISBN|978-0-7103-0416-2}}.</ref> Filozofi na koje je uticao uključuju Jahju ibn Adija, Ebu Sulejman Sidžistanija, Ebu Al-Hassan Al-Amirija i Ebu Hajjan Al-Tevhidija; [[Ibn-Sina|Ibn-Sinu]], [[Šihabudin Suhravardi|Suhravardija]] i [[Mula Sadr|Mula Sadra]]; Avempaca, [[Ibn-Tufejl]]a i [[Ibn-Rušd]]a (Averroes); [[Majmonid]]a,<ref>Pessin, Sarah (Spring 2007). "The Influence of Islamic Thought on Maimonides". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> [[Albert Veliki|Alberta Velikog]] (Albertus Magnus), i [[Leo Štraus]]a.<ref>Brague, Rémi (1998). "Athens, Jerusalem, Mecca: Leo Strauss's "Muslim" Understanding of Greek Philosophy". Poetics Today. 19 (2): 235–259. doi:10.2307/1773441. ISSN 0333-5372. JSTOR 1773441.</ref> Bio je poznat na latinskom Zapadu, kao i u islamskom svijetu. == Biografija == [[Datoteka:A21-133 grande.webp|thumbnail|200px|Poštanska marka SSSR-a, izdata povodom 1100. godišnjice rođenja Al-Farabija (1975.)]] Postojeće varijacije u osnovnim izvještajima o Al-Farabijevom porijeklu i rodoslovlju ukazuju na to da niko nije zabilježio takve konkretne informacije tokom njegovog života ili ubrzo nakon toga, već se podaci zasnivaju na glasinama ili nagađanjima (kao što je slučaj i sa drugim Al-Farabijevim savremenicima). Malo se zna o njegovom životu. Rani izvori uključuju [[Autobiografija|autobiografski]] odlomak u kojem Al-Farabi prati historiju logike i filozofije do svog vremena, te kratke spomene Al-[[Masudi]]ja, Ibn al-Nadima i Ibn Hauqala. Said Al-Andaluzi napisao je biografiju Al-Farabija. Arapski biografi iz XII i XIII stoljeća stoga su imali malo činjenica pri ruci i nekad su koristili izmišljene priče o njegovom životu. Iz sporednih zapisa poznato je da je proveo značajno vrijeme (većinu svog akademskog života) u Bagdadu sa sirijskim kršćanskim učenjacima, uključujući klerika Yuhannu ibn Haylana, Jahju ibn Adija i Abu Ishaqa Ibrahima Al-Bagdadija. Kasnije je proveo neko vrijeme u Damasku i Egiptu prije nego što se vratio u [[Damask]] gdje je umro 950-951. godine. Zvao se Ebu Nasr Muhamed ibn Muhamed Al-Farabi, ponekad s porodičnim prezimenom Al-Tarkhani, tj. element Tarkhan pojavljuje se u nisbi. Njegov djed nije bio poznat među njegovim savremenicima, ali ime Avzalagh, na arapskom, iznenada se pojavljuje kasnije u spisima Ibn Abi Usajbi'e, a njegovog pradjeda u spisima Ibn Khallikana. Rodno mjesto bilo je jedno od mnogih mjesta u Centralnoj Aziji - tada poznatom pod imenom Horasan. Riječ farab je [[Perzijski jezik|perzijski]] termin za područje koje se [[Navodnjavanje|navodnjava]] otpadnim izvorima ili tokovima iz obližnje [[Rijeka|rijeke]]. Stoga postoje mnoga mjesta koja nose ime (ili različite evolucije tog [[toponim]]a) u tom općem području, kao što su Farab (Otrar) na rijeci Jaksartes (Sir Darja) u modernom Kazahstanu; Farab, još uvijek postojeće selo u predgrađu grada Šahardžuj/Amul (moderni Türkmenabat) na rijeci Oxus Amu Darja u Turkmenistanu, na [[Put svile|Putu svile]], koji povezuje Merv s Buharom, ili Farjab u Velikom Horasanu (moderni Afganistan). Stariji perzijski Parab (u Hudud ul-'alamu) ili Farjab (također Parjab), uobičajeni je perzijski toponim koji znači "zemljište navodnjavano preusmjeravanjem riječne vode".<ref>Daniel Balland, "Fāryāb" in Encyclopædia Iranica. excerpt: "Fāryāb (also Pāryāb), common Persian toponym meaning “lands irrigated by diversion of river water"</ref> === Pozadina === [[Datoteka:Iranian Farabi.jpg|thumb|upright=0.6|lijevo|Iranska poštanska marka sa zamišljenim likom Al-Farabija]] Dok neki naučnici tvrde da njegovo etničko porijeklo nije poznato,<ref>F. Abiola Irele/Biodun Jeyifo, "Farabi", in The Oxford Encyclopedia of African Thought, Vol. 1, p. 379.</ref> drugi ga opisuju kao perzijskog ili turskog porijekla. Srednjovjekovni arapski historičar Ibn Abi Usaibia (umro 1270.) - jedan od najstarijih al-Farabijevih biografa - spominje u svom djelu Ujun da je Al-Farabijev otac bio perzijskog porijekla. Al-Šahrazuri, koji je živio oko 1288. i napisao ranu biografiju, također navodi da je Al-Farabi potekao iz perzijske porodice.<ref>eyyed Hossein Nasr, Mehdi Aminrazavi. "An Anthology of Philosophy in Persia, Vol. 1: From Zoroaster to Umar Khayyam", I.B. Tauris in association with The Institute of Ismaili Studies, 2007. Pg 134.</ref> Prema Majidu Fakhriju, profesoru emeritusu filozofije na Univerzitetu Georgetown, Al-Farabijev otac "bio je vojni kapetan perzijskog porijekla". Perzijsko porijeklo navode i mnogi drugi izvori. Dimitri Gutas, profesor emeritus na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], napominje da Farabijeva djela sadrže reference i komentare na perzijskom, sogdijskom, pa čak i grčkom jeziku, ali ne i na turskom. Sogdijanski je također predložen kao njegov maternji jezik i jezik stanovnika Faraba.<ref>Joep Lameer, "Al-Fārābī and Aristotelian syllogistics: Greek theory and Islamic practice", E.J. Brill, 1994. ISBN 90-04-09884-4 pg 22: "..Islamic world of that time, an area whose inhabitants must have spoken Soghdian or maybe a Turkish dialect..."</ref> Muhamed Džavad Maškoor tvrdi da je porijeklom iz srednje Azije, a govori iranski jezik. Prema Christophu Baumeru, vjerovatno je bio Sogdijanac.<ref> Baumer, Christoph (2016). The History of Central Asia The Age of Islam and the Mongols. Bloomsbury Publishing. p. 42. ISBN 9781838609405.</ref> Prema Thérèse-Anne Druart, koja je 2020. godine napisala: <blockquote>„Naučnici su osporili njegovo etničko porijeklo. Neki su tvrdili da je bio Turčin, ali novija istraživanja ukazuju na to da je bio Perzijanac.“</blockquote> Najstariji poznati spomen turkijskog porijekla daje srednjovjekovni historičar Ibn Khallikan (umro 1282. godine), koji u svom djelu Vafajat (završenom 669/1271. godine) navodi da je Al-Farabi rođen u malom selu Vasij blizu Faraba (u današnjem Otraru, Kazahstan) od turkijskih roditelja. Na osnovu ovog izvještaja, neki naučnici kažu da je turkijskog porijekla.<ref>B.G. Gafurov, Central Asia:Pre-Historic to Pre-Modern Times, (Shipra Publications, 2005), 124; "Abu Nasr El-Farabi hailed from around ancient Farabi which was situated on the bank of Syr Daria and was the son of a Turk military commander".</ref> Dimitri Gutas, američki arabista, kritikuje ovo, rekavši da je Ibn Khallikanov izvještaj usmjeren na ranije historijske izvještaje Ibn Abi Usajbi'e i služi svrsi da "dokaže" turkijsko porijeklo Al-Farabija, na primjer spominjanjem dodatnog nisbe (prezime) "Al-Turk" ([[Arapski jezik|arap]]. "Turčin") - nisbe koju Al-Farabi nikada nije imao. Međutim, Abu al-Feda, koji je kopirao Ibn Khallekana, promijenio je Al-Torkī u frazu "va-kana radžolan torkijan", što znači "bio je Turčin". U tom smislu, budući da djela takvih navodnih Turaka ne sadrže tragove turske nomadske kulture, profesor [[oksford]]skog porijekla C.E. Bosworth primjećuje da su "velike ličnosti [kao što su] Farabi, Biruni i Avicena bile pripisane od strane previše entuzijastičnih turskih naučnika njihovoj rasi".<ref>C. Edmund Bosworth (15 May 2017). The Turks in the Early Islamic World. Taylor & Francis. p. 381. ISBN 978-1-351-88087-9.</ref> == Naslijeđe == * Veliki kazahstanski univerzitet KazNU nosi njegovo ime. U sklopu univerziteta nalazi se i biblioteka Al-Farabi. * Šimkentski pedagoški institut za kulturu nazvan je po al-Farabiju (1967–1996). * U mnogim gradovima Kazahstana postoje ulice koje nose njegovo ime. Spomenici su podignuti u gradovima [[Almati|Alma-Ata]], [[Šimkent]] i Turkestan. Godine 1975. 1100. godišnjica al-Farabijevog rođenja proslavljena je na međunarodnom nivou u Moskvi, Alma-Ati i Bagdadu.<ref>[https://www.inform.kz/ru/al-farabi-gordost-ne-tol-ko-nashego-naroda-no-i-vsego-islamskogo-mira-absattar-derbisali_a3609020 "Аль-Фараби гордость не только нашего народа, но и всего исламского мира – Абсаттар Дербисали"]. www.inform.kz.</ref> * Asteroid glavnog [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]] 7057 Al-Fārābī nazvan je u njegovu čast.<ref>[https://www.minorplanetcenter.net/db_search/show_object?object_id=7057 "7057 Al-Farabi (1990 QL2)"]. Minor Planet Center.</ref> * U novembru 2021. godine, spomenik al-Farabi otkriven je u Astani (tada Nur-Sultan), Kazahstan. == Također pogledajte == *[[Filozofija]] *[[Srednjovjekovna filozofija]] *[[Arapska skolastika]] *[[Aristotel]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.irib.ir/Ouriran/mashahir/elmi/farabi/html/en/page.htm Hakim Abou Nasr Farabi at irib.ir] *[http://www.muslimphilosophy.com/ip/rep/H021.htm Al Farabi na muslimphilosophy.com] *[http://users.ox.ac.uk/~worc0337/authors/al-farabi.html al-Fārābi] &mdash; kratki uvod od [[Peter J. King]] {{commonscat|Al-Farabi}} [[Kategorija:Islamski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] c0x6og9pzzx1wctmrd9hvbn591jzww2 3899724 3899696 2026-06-22T12:27:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899724 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Al-Farabi.jpg|mini|Al-Farabi]] '''Al Farabi''' (''Muhammad ibn Muhammad ibn Tarkhan ibn Uzalagh al-Farabioko''; 870.- 14. decembar 950. ili 12. januar 951.),<ref>Gutas, D. (January 24, 2012a). Ehsan Yarshater (ed.). "Fārābī i. Biography". Encyclopædia Iranica. Encyclopædia Iranica Foundation p. 551b.</ref> poznat na Zapadu pod latinskim nazivom Alpharabius,<ref>Weber, Michael C. (2017) [2006]. "Farabi". In Thomas F. Glick; Steven J. Livesey; Faith Wallis (eds.). Medieval Science, Technology and Medicine, An Encyclopedia. Routledge Revivals. London & New York: Routledge. pp. 169a–172a. ISBN 978-1-138-05670-1. p. 169a</ref>) je osnivač [[arapska skolastika|arapske skolastike]]. Nazvan je "ocem islamskog neoplatonizma",<ref>Fakhry, M. (2002). Fārābī, Founder of Islamic Neoplatonism: His Life, Works, and Influence. Great Islamic Thinkers. Oxford: Oneworld. ISBN 1-85168-302-X, summary.</ref> i "osnivačem islamske političke filozofije".<ref>Butterworth, C.E. (2015). "Alfarabi (870–950)". In Michael T. Gibbons (ed.). The Encyclopedia of Political Thought. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons, Ltd. ISBN 978-1-405-19129-6. p. 2a; Daiber 1996, p. 848; Galston 1990, p. 5; Mahdi 2010, passim.</ref> Njegova područja filozofskog interesa uključivala su - ali nisu bila ograničena na - filozofiju društva i religije;<ref>Germann, Nadja (Spring 2021). "Farabi's Philosophy of Society and Religion". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> filozofiju jezika i logike;<ref>Hodges, Wilfrid; Thérèse-Anne Druart (Winter 2020). "Farabi's Philosophy of Logic and Language". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> psihologiju i epistemologiju; metafiziku,<ref>Menn, Stephen (Winter 2021). "Farabi's Metaphysics". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> političku filozofiju, i etiku. Bio je stručnjak i za praktično muziciranje i za [[Muzika|muzičku]] teoriju, i iako po prirodi nije bio naučnik, njegova djela uključuju [[Astronomija|astronomiju]], [[Matematika|matematiku]],<ref> Shamsi, F. A. (1984). "Farabi's Treatise on Certain Obscurities in Books I and V of Euclid's Elements". Journal for the History of Arabic Science. VIII (1–2): 31–42. ISSN 0379-2927.</ref> [[Kosmologija|kosmologiju]],<ref>Janos, Damien (2012). Method, Structure, and Development in Fārābī's Cosmology. Islamic Philosophy, Theology and Science. Texts and Studies. Volume 85. Leiden: Brill. doi:10.1163/9789004217324. ISBN 978-90-04-20615-1. ISSN 0169-8729. S2CID 118794688.</ref> i [[Fizika|fiziku]]. Bio je jedan od prvih [[filozof]]a<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/al-Farabi|title=al-Farabi {{!}} Muslim philosopher|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=24. 1. 2017}}</ref> koji su prenijeli [[Aristotel]]ovu [[Logika|logiku]] u [[islam]]ski svijet. Iscrpno je pisao o [[logika|logici]], i razvio Aristotelov opis intelekta. Njegovo djelo "Grad vrlina" predstavlja verziju [[Platon]]ove "Države", koja je opis idealnog društva gdje cvjetaju sve vrline. Smatra se prvim muslimanom koji je predstavio filozofiju kao koherentan sistem u islamskom svijetu, i stvorio vlastiti filozofski sistem, koji je daleko nadilazio scholastičke interese njegovih grčko-rimskog neoplatonizma i sirijskih aristotelovskih prethodnika. Zbog svojih komentara i rasprava, Al-Farabi je postao veoma poznat među srednjovjekovnim muslimanskim intelektualcima kao "Drugi učitelj", što znači nasljednik Aristotela, "Prvog učitelja".<ref>Corbin, Henry; Hossein Nasr and Utman Yahya (2001). History of Islamic Philosophy. Kegan Paul. {{ISBN|978-0-7103-0416-2}}.</ref> Filozofi na koje je uticao uključuju Jahju ibn Adija, Ebu Sulejman Sidžistanija, Ebu Al-Hassan Al-Amirija i Ebu Hajjan Al-Tevhidija; [[Ibn-Sina|Ibn-Sinu]], [[Šihabudin Suhravardi|Suhravardija]] i [[Mula Sadr|Mula Sadra]]; Avempaca, [[Ibn-Tufejl]]a i [[Ibn-Rušd]]a (Averroes); [[Majmonid]]a,<ref>Pessin, Sarah (Spring 2007). "The Influence of Islamic Thought on Maimonides". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> [[Albert Veliki|Alberta Velikog]] (Albertus Magnus), i [[Leo Štraus]]a.<ref>Brague, Rémi (1998). "Athens, Jerusalem, Mecca: Leo Strauss's "Muslim" Understanding of Greek Philosophy". Poetics Today. 19 (2): 235–259. doi:10.2307/1773441. ISSN 0333-5372. JSTOR 1773441.</ref> Bio je poznat na latinskom Zapadu, kao i u islamskom svijetu. == Biografija == [[Datoteka:A21-133 grande.webp|thumbnail|200px|Poštanska marka SSSR-a, izdata povodom 1100. godišnjice rođenja Al-Farabija (1975.)]] Postojeće varijacije u osnovnim izvještajima o Al-Farabijevom porijeklu i rodoslovlju ukazuju na to da niko nije zabilježio takve konkretne informacije tokom njegovog života ili ubrzo nakon toga, već se podaci zasnivaju na glasinama ili nagađanjima (kao što je slučaj i sa drugim Al-Farabijevim savremenicima). Malo se zna o njegovom životu. Rani izvori uključuju [[Autobiografija|autobiografski]] odlomak u kojem Al-Farabi prati historiju logike i filozofije do svog vremena, te kratke spomene Al-[[Masudi]]ja, Ibn al-Nadima i Ibn Hauqala. Said Al-Andaluzi napisao je biografiju Al-Farabija. Arapski biografi iz XII i XIII stoljeća stoga su imali malo činjenica pri ruci i nekad su koristili izmišljene priče o njegovom životu. Iz sporednih zapisa poznato je da je proveo značajno vrijeme (većinu svog akademskog života) u Bagdadu sa sirijskim kršćanskim učenjacima, uključujući klerika Yuhannu ibn Haylana, Jahju ibn Adija i Abu Ishaqa Ibrahima Al-Bagdadija. Kasnije je proveo neko vrijeme u Damasku i Egiptu prije nego što se vratio u [[Damask]] gdje je umro 950-951. godine. Zvao se Ebu Nasr Muhamed ibn Muhamed Al-Farabi, ponekad s porodičnim prezimenom Al-Tarkhani, tj. element Tarkhan pojavljuje se u nisbi. Njegov djed nije bio poznat među njegovim savremenicima, ali ime Avzalagh, na arapskom, iznenada se pojavljuje kasnije u spisima Ibn Abi Usajbi'e, a njegovog pradjeda u spisima Ibn Khallikana. Rodno mjesto bilo je jedno od mnogih mjesta u Centralnoj Aziji - tada poznatom pod imenom Horasan. Riječ farab je [[Perzijski jezik|perzijski]] termin za područje koje se [[Navodnjavanje|navodnjava]] otpadnim izvorima ili tokovima iz obližnje [[Rijeka|rijeke]]. Stoga postoje mnoga mjesta koja nose ime (ili različite evolucije tog [[toponim]]a) u tom općem području, kao što su Farab (Otrar) na rijeci Jaksartes (Sir Darja) u modernom Kazahstanu; Farab, još uvijek postojeće selo u predgrađu grada Šahardžuj/Amul (moderni Türkmenabat) na rijeci Oxus Amu Darja u Turkmenistanu, na [[Put svile|Putu svile]], koji povezuje Merv s Buharom, ili Farjab u Velikom Horasanu (moderni Afganistan). Stariji perzijski Parab (u Hudud ul-'alamu) ili Farjab (također Parjab), uobičajeni je perzijski toponim koji znači "zemljište navodnjavano preusmjeravanjem riječne vode".<ref>Daniel Balland, "Fāryāb" in Encyclopædia Iranica. excerpt: "Fāryāb (also Pāryāb), common Persian toponym meaning “lands irrigated by diversion of river water"</ref> === Pozadina === [[Datoteka:Iranian Farabi.jpg|thumb|upright=0.6|lijevo|Iranska poštanska marka sa zamišljenim likom Al-Farabija]] Dok neki naučnici tvrde da njegovo etničko porijeklo nije poznato,<ref>F. Abiola Irele/Biodun Jeyifo, "Farabi", in The Oxford Encyclopedia of African Thought, Vol. 1, p. 379.</ref> drugi ga opisuju kao perzijskog ili turskog porijekla. Srednjovjekovni arapski historičar Ibn Abi Usaibia (umro 1270.) - jedan od najstarijih al-Farabijevih biografa - spominje u svom djelu Ujun da je Al-Farabijev otac bio perzijskog porijekla. Al-Šahrazuri, koji je živio oko 1288. i napisao ranu biografiju, također navodi da je Al-Farabi potekao iz perzijske porodice.<ref>eyyed Hossein Nasr, Mehdi Aminrazavi. "An Anthology of Philosophy in Persia, Vol. 1: From Zoroaster to Umar Khayyam", I.B. Tauris in association with The Institute of Ismaili Studies, 2007. Pg 134.</ref> Prema Majidu Fakhriju, profesoru emeritusu filozofije na Univerzitetu Georgetown, Al-Farabijev otac "bio je vojni kapetan perzijskog porijekla". Perzijsko porijeklo navode i mnogi drugi izvori. Dimitri Gutas, profesor emeritus na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], napominje da Farabijeva djela sadrže reference i komentare na perzijskom, sogdijskom, pa čak i grčkom jeziku, ali ne i na turskom. Sogdijanski je također predložen kao njegov maternji jezik i jezik stanovnika Faraba.<ref>Joep Lameer, "Al-Fārābī and Aristotelian syllogistics: Greek theory and Islamic practice", E.J. Brill, 1994. ISBN 90-04-09884-4 pg 22: "..Islamic world of that time, an area whose inhabitants must have spoken Soghdian or maybe a Turkish dialect..."</ref> Muhamed Džavad Maškoor tvrdi da je porijeklom iz srednje Azije, a govori iranski jezik. Prema Christophu Baumeru, vjerovatno je bio Sogdijanac.<ref> Baumer, Christoph (2016). The History of Central Asia The Age of Islam and the Mongols. Bloomsbury Publishing. p. 42. ISBN 9781838609405.</ref> Prema Thérèse-Anne Druart, koja je 2020. godine napisala: <blockquote>„Naučnici su osporili njegovo etničko porijeklo. Neki su tvrdili da je bio Turčin, ali novija istraživanja ukazuju na to da je bio Perzijanac.“</blockquote> Najstariji poznati spomen turkijskog porijekla daje srednjovjekovni historičar Ibn Khallikan (umro 1282. godine), koji u svom djelu Vafajat (završenom 669/1271. godine) navodi da je Al-Farabi rođen u malom selu Vasij blizu Faraba (u današnjem Otraru, Kazahstan) od turkijskih roditelja. Na osnovu ovog izvještaja, neki naučnici kažu da je turkijskog porijekla.<ref>B.G. Gafurov, Central Asia:Pre-Historic to Pre-Modern Times, (Shipra Publications, 2005), 124; "Abu Nasr El-Farabi hailed from around ancient Farabi which was situated on the bank of Syr Daria and was the son of a Turk military commander".</ref> Dimitri Gutas, američki arabista, kritikuje ovo, rekavši da je Ibn Khallikanov izvještaj usmjeren na ranije historijske izvještaje Ibn Abi Usajbi'e i služi svrsi da "dokaže" turkijsko porijeklo Al-Farabija, na primjer spominjanjem dodatnog nisbe (prezime) "Al-Turk" ([[Arapski jezik|arap]]. "Turčin") - nisbe koju Al-Farabi nikada nije imao. Međutim, Abu al-Feda, koji je kopirao Ibn Khallekana, promijenio je Al-Torkī u frazu "va-kana radžolan torkijan", što znači "bio je Turčin". U tom smislu, budući da djela takvih navodnih Turaka ne sadrže tragove turske nomadske kulture, profesor [[oksford]]skog porijekla C.E. Bosworth primjećuje da su "velike ličnosti [kao što su] Farabi, Biruni i Avicena bile pripisane od strane previše entuzijastičnih turskih naučnika njihovoj rasi".<ref>C. Edmund Bosworth (15 May 2017). The Turks in the Early Islamic World. Taylor & Francis. p. 381. ISBN 978-1-351-88087-9.</ref> == Naslijeđe == * Veliki kazahstanski univerzitet KazNU nosi njegovo ime. U sklopu univerziteta nalazi se i biblioteka Al-Farabi. * Šimkentski pedagoški institut za kulturu nazvan je po al-Farabiju (1967–1996). * U mnogim gradovima Kazahstana postoje ulice koje nose njegovo ime. Spomenici su podignuti u gradovima [[Almati|Alma-Ata]], [[Šimkent]] i Turkestan. Godine 1975. 1100. godišnjica al-Farabijevog rođenja proslavljena je na međunarodnom nivou u Moskvi, Alma-Ati i Bagdadu.<ref>[https://www.inform.kz/ru/al-farabi-gordost-ne-tol-ko-nashego-naroda-no-i-vsego-islamskogo-mira-absattar-derbisali_a3609020 "Аль-Фараби гордость не только нашего народа, но и всего исламского мира – Абсаттар Дербисали"]. www.inform.kz.</ref> * Asteroid glavnog [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]] 7057 Al-Fārābī nazvan je u njegovu čast.<ref>[https://www.minorplanetcenter.net/db_search/show_object?object_id=7057 "7057 Al-Farabi (1990 QL2)"]. Minor Planet Center.</ref> * U novembru 2021. godine, spomenik al-Farabi otkriven je u Astani (tada Nur-Sultan), Kazahstan. == Također pogledajte == *[[Filozofija]] *[[Srednjovjekovna filozofija]] *[[Arapska skolastika]] *[[Aristotel]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.irib.ir/Ouriran/mashahir/elmi/farabi/html/en/page.htm Hakim Abou Nasr Farabi at irib.ir] *[http://www.muslimphilosophy.com/ip/rep/H021.htm Al Farabi na muslimphilosophy.com] *[http://users.ox.ac.uk/~worc0337/authors/al-farabi.html al-Fārābi] &mdash; kratki uvod od [[Peter J. King]] {{commonscat|Al-Farabi}} [[Kategorija:Islamski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] 5xax6msum8k8ik6jsnt0z1qt2nk699i Catherine Clément 0 55152 3899652 3817879 2026-06-22T12:11:55Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899652 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Catherine Clément | slika = P1070995 - Catherine CLEMENT.JPG | veličina_slike = | opis = [[francuska]] sociologinja, književnica | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1939|2|10}} | mjesto_rođenja = Boulogne-Billancourt, Francuska | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Catherine Clément''' ([[Boulogne-Billancourt]], 10. februar 1939), [[francuska]] sociologinja, književnica. Bila je dugogodišnja asistentica [[Vladimir Jankelevitch|Vladimira Jankelevitcha]] na Sorboni, autorica tridesetak eseja i romana. Roman ''Martin i Hannah'' Clément je napisala inspirirana biografijom [[Hannah Arendt]] iz pera Elisabeth Young-Bruehl. Okosnica romana je razgovor dviju žena: Elfride, [[Martin Heidegger|Heideggerove]] supruge i Hannah Arendt, njegove nekadašnje ljubavnice. Mlada studentica Hannah i njen sedamnaest godina stariji profesor doživjeli su strasnu ljubav 1924. nakon čega su zauvijek ostali duhovno povezani. Za tu trogodišnju vezu Elfride je saznala tek dvadeset pet godina kasnije, što je bilo razlogom njene duboke mržnje prema Hannah. ''Godine 1975. Heidegger je bolesni starac i Elfride se ne usuđuje zabraniti Hannah da ga posjeti. Tada započinje duga rasprava dviju žena. Hannah optužuje Elfride da je ona glavni inicijator neshvatljivog Heideggerovog pristajanja uz nacizam, a supruga optužuje Hannah da je preljubnica i rušiteljica sretnih brakova. Prilikom tog posjeta dvije starice nemilosrdno se optužuju, mrze, mire. Četiri mjeseca nakon tog susreta Hannah Arendt, umire u New Yorku. U šezdeset devetoj godini Heidegger umire u Freihurgu sljedeće godine u osamdeset i sedmoj godini, dok će Elfride umrijeti 1994. u devedeset i osmoj godini života. '' == Bibliografija == === Romani === * Sultanija (''La Sultane''), 1981. * Venecijanski Maur (''Le Maure de Venise''), 1983. * Plava strava (''Bleu Panique''), 1986. * Za ljubav Indije (''Pour l'amour de l'Inde''), 1993. * Gospođa (''La Senora''), [[1994]]. * Theovo putovanje (''Le Voyage de Theo''), 1997. *Martin i Hannah (''Martin et Hannah''), 1999. === Esejistika === * Claude Levi-Strauss ili ustroj i nesreća (''Claude Levi-Strauss ou la structure et le malheur''), 1971. * Snaga riječi (''Le Pouvoir des mots''), 1974. * Freudova djeca su umorna (''Les fils de Freud sont fatigues''), [[1979]]. * Život i legende Jacquesa Lacana (''Vies at legendes de Jacques Lacan''), 1989. == Izvori == * Biblioteka Proza, Profil, Zagreb == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Clément, Catherine}} [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Boulogne-Billancourt]] [[Kategorija:Rođeni 1939.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] gxbkmeq3e1l51duucyf7pdfebwp9kzc NK Istra 1961 0 56998 3899660 3851172 2026-06-22T12:12:36Z Makenzis 98619 3899660 wikitext text/x-wiki {{Starost}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija fudbalski klub | Grb = Istra 1961.jpg | Ime kluba = NK Istra 1961 | Puno ime = Nogometni klub Istra 1961 | Nadimak = Verudeži, zeleno-žuti | Datum osnivanja = 1948. | Stadion = [[Stadion "Aldo Drosina"|"Aldo Drosina"]], [[Pula]] | Kapacitet = 8923 | Predsjednik kluba = {{ZD|HRV}} {{ZD|PER}} Branko Devidé Vincenti | Trener = {{ZD|ŠPA}} [[Gonzalo Garcia]] | Adresa = Velog Jože 3, <br />52100 Pula | Liga = [[1. HNL]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto (2025/26) | uzorak_lr1 = _whiteborder | uzorak_t1 = _whitesides | uzorak_dr1 = _whiteborder | lijeva ruka1 = 29459B | tijelo1 = 29459B | desna ruka1 = 29459B | šorc1 = 29459B | čarape1 = 29459B | uzorak_lr2 = _whiteborder | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = _whiteborder | lijeva ruka2 = FF0000 | tijelo2 = FF0000 | desna ruka2 = FF0000 | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FF0000| }} '''NK Istra 1961''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Pula|Pule]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji se trenutno takmiči u [[1. HNL|Prvoj HNL]]. Klub je nastao 1948. pod nazivom NK Uljanik. Najveći uspjeh kluba je igranje u finalu Hrvatskog kupa 2003. U [[1. HNL]] je prvi put igrao sezone 2004/05. klub iz koje je ispao 2006/07. Prijašnja imena kluba su ''Uljanik'', ''Pula 1856'', ''Pula Staro Češko'' i ''Pula''.<ref>http://www.ezadar.hr/clanak/nk-pula-postala-nk-istra-1961</ref> Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion "Aldo Drosina"|"Aldo Drosina"]]. == Historija == Osnovan je 1948. kao klub radnika [[pula|pulskog]] brodogradilišta [[Uljanik]]. Nakratko je prestao s radom 1961, kada je fuzijom sa NK Pulom nastao novi klub [[NK Istra]]. NK Uljanik nanovo počinje s radom 1964. Najveće uspjehe postižu 1978. i 1983, kada su bili šampioni regionalne lige Rijeka-Pula. Međutim, nisu nikad nastupili u višoj, jugoslavenskoj međurepubličkoj ligi, jer se tada u njoj takmičila [[NK Istra]], a grad Pula je odlučio da ne može finansirati dva kluba u istom rangu takmičenja. Nakon osnivanja [[HNL|Hrvatske nogometne lige]], klub se takmičio u drugoj ligi od 1993. do 1998, kada ispada u treću ligu u kojoj se zadržao do 2001, kada se vraća u drugu. Dvije godine kasnije, klub postiže najveći uspjeh u svojoj historiji, kada je predvođen [[Elvis Scoria|Elvisom Scorijom]] igrao u finalu hrvatskog kupa. Poražen od [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]], no ostat će zabilježeno da je to do danas bio jedini put da je klub iz druge lige igrao u finalu kupa Hrvatske. U sezoni 2003/04, klub mjenja ime u ''NK Pula 1856'', te postaje šampionom druge lige, te se nakon dodatnih kvalifikacija plasira u [[1. HNL|Prvu HNL]], u kojoj su u prvoj sezoni završili na 10. mjestu. Iduće sezone klub zbog sponzorstva mjenja ime u ''NK Pula Staro Češko'', te pod vodstvom novog trenera [[Milivoj Bračun|Milivoja Bračuna]] postaje jedno od "najugodnijih" iznenađenja lige, te sezonu završava na 7. mjestu. Iduće sezone, zbog raskida sponzorstva klub ponovo mjenja ime u ''NK Pula''. Opterećen finansijskim problemima, klub je nizao loše rezultate, te sezonu završava na 11. mjestu, a nakon kvalifikacija ispada u drugu ligu. Sezone 2007/08 u klub se vraća trener Scoria, te klub sezonu završava na trećem mjestu, a već iduće sezone postaje šampion druge lige, te se ponovo vraća u prvu ligu. Sezonu u 1. HNL završavaju na 11 mjestu, čime su osigurali ostanak, a njihov napadač [[Asim Šehić]] je sa petnaest postignutih golova bio treći najbolji strijelac lige. == Promjene imena == * [[1948]] - osnovan pod imenom ''NK Uljanik'' * [[1961]] - fuzinira sa NK Pulom u ''NK Istra Pula'' * [[1964]] - ponovo počinje djelovati, pod imenom ''NK Uljanik'' * [[2003]] - klub se preimenuje u ''NK Pula 1856'' * [[2005]] - novo ime ''NK Pula Staro Češko'' * [[2006]] - mijenja ime u ''NK Pula'' * [[2007]] - današnje ime NK ''Istra 1961'' == Sastav 2009./10. == {| {{prettytable}} width="800px" |----- bgcolor="#CCDDEE" !Igrač !Broj !Državljanstvo !God. rođenja !Pozicija !Bivši klub |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="6" align="left" | '''golmani''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Igor Lovrić]]||align="center"| 1 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1987. ||align="center"| golman ||align="center"| [[NK Žminj|Žminj]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Robert Lisjak]]||align="center"| 12 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1978. ||align="center"| golman ||align="center"| [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="6" align="left" | '''bekovi''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Hasan Kacić]]||align="center"| 3 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1976. ||align="center"| stoper ||align="center"| [[Lierse]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Slobodan Stranatić]]||align="center"| 4 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1985. ||align="center"| stoper/lijevi bočni ||align="center"| [[NK Osijek|Osijek]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Andro Švrljuga]]||align="center"| 5 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1985. ||align="center"| desni bek/desni vezni ||align="center"| [[NK Pomorac|Pomorac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Dario Bodrušić]]||align="center"| 6 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1983. ||align="center"| lijevi bek ||align="center"| [[HNK Rijeka|Rijeka]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Robert Deak]]||align="center"| bb ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1990. ||align="center"| stoper ||align="center"| (oml. škola) |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Dalibor Božac]]||align="center"| 13 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1976. ||align="center"| lijevi bek ||align="center"| [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Dalibor Pauletić]]||align="center"| 14 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1978. ||align="center"| stoper ||align="center"| [[NK Reykjavik]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Goran Barišić]]||align="center"| 15 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1985. ||align="center"| desni bek/desni vezni ||align="center"| [[NK Rudar Labin|Rudar]] <!-- (u juniorskoj ekipi) |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Boris Crepulja]]||align="center"| 16 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1990. ||align="center"| desni bek ||align="center"| (oml. škola) --> |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Marjan Marković]]||align="center"| 20 ||align="center"| {{ZD|SRB}} ||align="center"| 1981. ||align="center"| desni bočni ||align="center"| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="6" align="left" | '''Vezni igrači''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mathias Chago]]||align="center"| bb ||align="center"| {{ZD|KAM}} ||align="center"| 1983. ||align="center"| zadnji vezni ||align="center"| [[NK Dinamo|Dinamo]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mislav Anđelković]]||align="center"| 7 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1988. ||align="center"| zadnji vezni ||align="center"|[[NK Dubrovnik|Dubrovnik]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Paolo Grbac]]||align="center"| 8 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1990. ||align="center"| desni vezni ||align="center"| (oml. škola) |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Nikola Prelčec]]||align="center"| 10 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1989. ||align="center"| desni vezni/napadač ||align="center"|[[NK Medulin 1921|Medulin 1921]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Goran Roce]]||align="center"| 11 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1986. ||align="center"| lijevi vezni/napadač ||align="center"| [[NK Žminj|Žminj]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Dragan Župan]]||align="center"| 17 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1982. ||align="center"| ofanzivni vezni ||align="center"| [[NK Zadar|Zadar]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Armend Alimi]]||align="center"| 18 ||align="center"| {{ZD|MAK}} ||align="center"| 1987. ||align="center"| vezni ||align="center"| [[FK Milano Kumanovo|Milano Kumanovo]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Gjergj Bushaj]]||align="center"| 23 ||align="center"| {{ZD|KOSV}} ||align="center"| 1991. ||align="center"| vezni ||align="center"| [[KF Vëllaznimi|Vëllaznimi]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Dragan Tadić]]||align="center"| 24 ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| 1973. ||align="center"| zadnji vezni ||align="center"| [[NK Novalja|Novalja]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Eldin Mašić]]||align="center"| 26 ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| 1987. ||align="center"| zadnji vezni ||align="center"| [[NK Žepče|Žepče]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mohamed Kalilou Traoré]]||align="center"| 28 ||align="center"| {{ZD|MALI}} ||align="center"| 1987. ||align="center"| ofanzivni vezni ||align="center"| [[Wydad Athletic Club|Wydad]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="6" align="left" | '''Napadači''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Asim Šehić]]||align="center"| 9 ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| 1981. ||align="center"| napadač ||align="center"|[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ševko Okić]]||align="center"| 22 ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| 1988. ||align="center"| napadač ||align="center"| [[NK Rudar Labin|Rudar]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Boško Stupić]]||align="center"| 30 ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| 1984. ||align="center"| napadač ||align="center"| [[FK Vardar]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="6" align="left" | |} <!-- <table style="float: right; margin-right: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 180px; border: #FFFF00 solid 1px"> <tr><td><div style="position: relative;"> [[Datoteka:Soccer.Field Transparant.png {{Image label|x=0.25|y=0.06|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">1.[[Robert Lisjak|Lisjak]]</font>}} {{Image label|x=0.06|y=0.20|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">15.[[Goran Barišić|Barišić]]</font>}} {{Image label|x=0.17|y=0.15|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">14.[[Dalibor Pauletić|Pauletić]]</font>}} {{Image label|x=0.35|y=0.15|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">3.[[Hasan Kacić|Kacić]]</font>}} {{Image label|x=0.42|y=0.20|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">13.[[Dalibor Božac|Božac]]</font>}} {{Image label|x=0.35|y=0.33|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">24.[[Dragan Tadić|Tadić]]</font>}} {{Image label|x=0.44|y=0.41|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">11.[[Ivan Lajtman|Lajtman]]</font>}} {{Image label|x=0.24|y=0.48|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">28.[[Mohamed Kalilou Traore|Traore]]</font>}} {{Image label|x=0.06|y=0.41|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">6.[[Andro Švrljuga|Švrljuga]]</font>}} {{Image label|x=0.15|y=0.33|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">7.[[Mislav Anđelković|Anđelković]]</font>}} {{Image label|x=0.24|y=0.58|scale=350|text=<font size=1 color="Blue">27.[[Asim Šehić|Šehić]]</font>}} </div></td></tr> <tr><td><small>Prva postava 2008./2009.</small></td></tr> </table> --> == Statistika == ;Rezultati u ligi i kupu [[Datoteka:Istra 1961 graf.JPG|desno|mini|450px|Ligaški plasman Istre 1961 od 1994 godine]] {| class="wikitable" |- !width="70"|'''Sezona''' !width="70"|'''Liga''' !width="20"|'''Pozicija''' !width="20"|'''Bod.''' !width="20"|'''U.''' !width="20"|'''Pob.''' !width="20"|'''R.''' !width="20"|'''Por.''' !width="20"|'''G+''' !width="20"|'''G-''' !width="70"|'''Kup''' !width="90"|'''Ime''' |- |1992/93 |Amat. liga | | | | | | | | |1/16 finala |rowspan=11|NK Uljanik |- |1993/94 |[[2. HNL]] |14 |21 |30 |7 |7 |16 |21 |43 | |- |1994/95 |[[2. HNL]] |13 |44 |35 |12 |8 |15 |40 |48 | |- |1995/96<sup>1</sup> |[[2. HNL]] |5 |62 |34 |18 |8 |8 |58 |36 | |- |1996/97<sup>1</sup> |[[2. HNL]] |bgcolor=cc9966|3 |63 |30 |19 |6 |5 |65 |21 | |- |1997/98 |[[2. HNL]] |6 |43 |30 |12 |7 |11 |42 |31 | |- |1998/99 |[[3. HNL]] |bgcolor=cc9966|3 |46 |30 |13 |7 |10 |33 |35 | |- |1999/00 |[[3. HNL]] |bgcolor=cc9966|3 |57 |30 |17 |6 |7 |56 |30 |1/16 finala |- |2000/01 |[[3. HNL]] |bgcolor=gold|'''1''' |62 |30 |17 |11 |2 |73 |23 | |- |2001/02 |[[2. HNL]] |bgcolor=silver|2 |59 |30 |17 |8 |5 |57 |26 |Kvalifikacije |- |2002/03 |[[2. HNL]] |bgcolor=silver|2 |67 |32 |20 |7 |5 |63 |31 |'''Finale''' |- |2003/04 |[[2. HNL]] |bgcolor=gold|'''1''' |62 |32 |18 |8 |6 |59 |33 |Četvrtfinale |rowspan=2|NK Pula 1856 |- |2004/05 |[[1. HNL]] |10 |35 |32 |7 |14 |11 |28 |31 |Četvrtfinale |- |2005/06 |[[1. HNL]] |7 |45 |32 |13 |6 |13 |44 |36 |1/16 finala |NK Pula Staro Češko |- |2006/07 |[[1. HNL]] |11 |29 |33 |6 |11 |16 |28 |40 |1/16 finala |NK Pula |- |2007/08 |[[2. HNL]] |bgcolor=cc9966|3 |58 |30 |17 |7 |6 |42 |14 |1/16 finala |rowspan=4|NK Istra 1961 |- |2008/09 |[[2. HNL]] |bgcolor=gold|'''1''' |60 |30 |18 |6 |6 |46 |20 |1/16 finala |- |2009/10 |[[1. HNL]] |11 |35 |30 |9 |8 |13 |31 |40 |1/8 finala |- |2010/11 |[[1. HNL]] | | | | | | | | | |} * <sup>1</sup> - Sezona 1995/96 i 1996/97 [[Druga HNL]] je predstavljala treći stepen takmičenja. * Izvor<ref>{{Cite web |url=http://www.prva-hnl.hr/2-sustav.php |title=Sistem takmičenja HNL-a |access-date=8. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100104023035/http://www.prva-hnl.hr/2-sustav.php |archive-date=4. 1. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Najbolji strijelci == {| class="prettytable" |- !'''Sezona''' !'''Igrač''' !'''Golova''' |- | 2008/09 | {{ZD|MALI}} [[Mohamed Kalilou Traoré]] | align="center" | 9 |- | 2007/08 | {{ZD|HRV}} [[Saša Šest]] | align="center" | 8 |- | 2006/07 | {{ZD|BIH}} [[Almir Halilović]]<br />{{ZD|HRV}} [[Marko Radas]] | align="center" | 5 |- | 2005/06 | {{ZD|HRV}} [[Stiven Rivić]] | align="center" | 12 |- | 2004/05 | {{ZD|HRV}} [[Darko Deranja]]<br />{{ZD|BIH}} [[Almir Halilović]]<br />{{ZD|HRV}} [[Josip Jerneić]]<br />{{ZD|HRV}} [[Vedran Stošić]] | align="center" | 5 |} == Poznati bivši igrači == * {{ZD|HRV}} [[Stiven Rivić]] * {{ZD|HRV}} [[Nikola Kalinić]] * {{ZD|HRV}} [[Manuel Pamić]] == Poznati bivši treneri == * {{ZD|HRV}} [[Elvis Scoria]] * {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]] * {{ZD|HRV}} [[Nenad Gračan]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20130120104601/http://www.nkistra1961.hr/ Službena stranica] {{Prva HNL}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj|Istra, NK]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1948.|Istra, NK]] [[Kategorija:Sport u Puli|Istra, NK]] [[Kategorija:NK Istra 1961|*]] i1ukhf4e9iq3ru2fdbjmod44biz1toq 3899661 3899660 2026-06-22T12:12:49Z Makenzis 98619 /* Sastav 2009./10. */ 3899661 wikitext text/x-wiki {{Starost}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija fudbalski klub | Grb = Istra 1961.jpg | Ime kluba = NK Istra 1961 | Puno ime = Nogometni klub Istra 1961 | Nadimak = Verudeži, zeleno-žuti | Datum osnivanja = 1948. | Stadion = [[Stadion "Aldo Drosina"|"Aldo Drosina"]], [[Pula]] | Kapacitet = 8923 | Predsjednik kluba = {{ZD|HRV}} {{ZD|PER}} Branko Devidé Vincenti | Trener = {{ZD|ŠPA}} [[Gonzalo Garcia]] | Adresa = Velog Jože 3, <br />52100 Pula | Liga = [[1. HNL]] | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto (2025/26) | uzorak_lr1 = _whiteborder | uzorak_t1 = _whitesides | uzorak_dr1 = _whiteborder | lijeva ruka1 = 29459B | tijelo1 = 29459B | desna ruka1 = 29459B | šorc1 = 29459B | čarape1 = 29459B | uzorak_lr2 = _whiteborder | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = _whiteborder | lijeva ruka2 = FF0000 | tijelo2 = FF0000 | desna ruka2 = FF0000 | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FF0000| }} '''NK Istra 1961''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Pula|Pule]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji se trenutno takmiči u [[1. HNL|Prvoj HNL]]. Klub je nastao 1948. pod nazivom NK Uljanik. Najveći uspjeh kluba je igranje u finalu Hrvatskog kupa 2003. U [[1. HNL]] je prvi put igrao sezone 2004/05. klub iz koje je ispao 2006/07. Prijašnja imena kluba su ''Uljanik'', ''Pula 1856'', ''Pula Staro Češko'' i ''Pula''.<ref>http://www.ezadar.hr/clanak/nk-pula-postala-nk-istra-1961</ref> Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion "Aldo Drosina"|"Aldo Drosina"]]. == Historija == Osnovan je 1948. kao klub radnika [[pula|pulskog]] brodogradilišta [[Uljanik]]. Nakratko je prestao s radom 1961, kada je fuzijom sa NK Pulom nastao novi klub [[NK Istra]]. NK Uljanik nanovo počinje s radom 1964. Najveće uspjehe postižu 1978. i 1983, kada su bili šampioni regionalne lige Rijeka-Pula. Međutim, nisu nikad nastupili u višoj, jugoslavenskoj međurepubličkoj ligi, jer se tada u njoj takmičila [[NK Istra]], a grad Pula je odlučio da ne može finansirati dva kluba u istom rangu takmičenja. Nakon osnivanja [[HNL|Hrvatske nogometne lige]], klub se takmičio u drugoj ligi od 1993. do 1998, kada ispada u treću ligu u kojoj se zadržao do 2001, kada se vraća u drugu. Dvije godine kasnije, klub postiže najveći uspjeh u svojoj historiji, kada je predvođen [[Elvis Scoria|Elvisom Scorijom]] igrao u finalu hrvatskog kupa. Poražen od [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]], no ostat će zabilježeno da je to do danas bio jedini put da je klub iz druge lige igrao u finalu kupa Hrvatske. U sezoni 2003/04, klub mjenja ime u ''NK Pula 1856'', te postaje šampionom druge lige, te se nakon dodatnih kvalifikacija plasira u [[1. HNL|Prvu HNL]], u kojoj su u prvoj sezoni završili na 10. mjestu. Iduće sezone klub zbog sponzorstva mjenja ime u ''NK Pula Staro Češko'', te pod vodstvom novog trenera [[Milivoj Bračun|Milivoja Bračuna]] postaje jedno od "najugodnijih" iznenađenja lige, te sezonu završava na 7. mjestu. Iduće sezone, zbog raskida sponzorstva klub ponovo mjenja ime u ''NK Pula''. Opterećen finansijskim problemima, klub je nizao loše rezultate, te sezonu završava na 11. mjestu, a nakon kvalifikacija ispada u drugu ligu. Sezone 2007/08 u klub se vraća trener Scoria, te klub sezonu završava na trećem mjestu, a već iduće sezone postaje šampion druge lige, te se ponovo vraća u prvu ligu. Sezonu u 1. HNL završavaju na 11 mjestu, čime su osigurali ostanak, a njihov napadač [[Asim Šehić]] je sa petnaest postignutih golova bio treći najbolji strijelac lige. == Promjene imena == * [[1948]] - osnovan pod imenom ''NK Uljanik'' * [[1961]] - fuzinira sa NK Pulom u ''NK Istra Pula'' * [[1964]] - ponovo počinje djelovati, pod imenom ''NK Uljanik'' * [[2003]] - klub se preimenuje u ''NK Pula 1856'' * [[2005]] - novo ime ''NK Pula Staro Češko'' * [[2006]] - mijenja ime u ''NK Pula'' * [[2007]] - današnje ime NK ''Istra 1961'' == Statistika == ;Rezultati u ligi i kupu [[Datoteka:Istra 1961 graf.JPG|desno|mini|450px|Ligaški plasman Istre 1961 od 1994 godine]] {| class="wikitable" |- !width="70"|'''Sezona''' !width="70"|'''Liga''' !width="20"|'''Pozicija''' !width="20"|'''Bod.''' !width="20"|'''U.''' !width="20"|'''Pob.''' !width="20"|'''R.''' !width="20"|'''Por.''' !width="20"|'''G+''' !width="20"|'''G-''' !width="70"|'''Kup''' !width="90"|'''Ime''' |- |1992/93 |Amat. liga | | | | | | | | |1/16 finala |rowspan=11|NK Uljanik |- |1993/94 |[[2. HNL]] |14 |21 |30 |7 |7 |16 |21 |43 | |- |1994/95 |[[2. HNL]] |13 |44 |35 |12 |8 |15 |40 |48 | |- |1995/96<sup>1</sup> |[[2. HNL]] |5 |62 |34 |18 |8 |8 |58 |36 | |- |1996/97<sup>1</sup> |[[2. HNL]] |bgcolor=cc9966|3 |63 |30 |19 |6 |5 |65 |21 | |- |1997/98 |[[2. HNL]] |6 |43 |30 |12 |7 |11 |42 |31 | |- |1998/99 |[[3. HNL]] |bgcolor=cc9966|3 |46 |30 |13 |7 |10 |33 |35 | |- |1999/00 |[[3. HNL]] |bgcolor=cc9966|3 |57 |30 |17 |6 |7 |56 |30 |1/16 finala |- |2000/01 |[[3. HNL]] |bgcolor=gold|'''1''' |62 |30 |17 |11 |2 |73 |23 | |- |2001/02 |[[2. HNL]] |bgcolor=silver|2 |59 |30 |17 |8 |5 |57 |26 |Kvalifikacije |- |2002/03 |[[2. HNL]] |bgcolor=silver|2 |67 |32 |20 |7 |5 |63 |31 |'''Finale''' |- |2003/04 |[[2. HNL]] |bgcolor=gold|'''1''' |62 |32 |18 |8 |6 |59 |33 |Četvrtfinale |rowspan=2|NK Pula 1856 |- |2004/05 |[[1. HNL]] |10 |35 |32 |7 |14 |11 |28 |31 |Četvrtfinale |- |2005/06 |[[1. HNL]] |7 |45 |32 |13 |6 |13 |44 |36 |1/16 finala |NK Pula Staro Češko |- |2006/07 |[[1. HNL]] |11 |29 |33 |6 |11 |16 |28 |40 |1/16 finala |NK Pula |- |2007/08 |[[2. HNL]] |bgcolor=cc9966|3 |58 |30 |17 |7 |6 |42 |14 |1/16 finala |rowspan=4|NK Istra 1961 |- |2008/09 |[[2. HNL]] |bgcolor=gold|'''1''' |60 |30 |18 |6 |6 |46 |20 |1/16 finala |- |2009/10 |[[1. HNL]] |11 |35 |30 |9 |8 |13 |31 |40 |1/8 finala |- |2010/11 |[[1. HNL]] | | | | | | | | | |} * <sup>1</sup> - Sezona 1995/96 i 1996/97 [[Druga HNL]] je predstavljala treći stepen takmičenja. * Izvor<ref>{{Cite web |url=http://www.prva-hnl.hr/2-sustav.php |title=Sistem takmičenja HNL-a |access-date=8. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100104023035/http://www.prva-hnl.hr/2-sustav.php |archive-date=4. 1. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Najbolji strijelci == {| class="prettytable" |- !'''Sezona''' !'''Igrač''' !'''Golova''' |- | 2008/09 | {{ZD|MALI}} [[Mohamed Kalilou Traoré]] | align="center" | 9 |- | 2007/08 | {{ZD|HRV}} [[Saša Šest]] | align="center" | 8 |- | 2006/07 | {{ZD|BIH}} [[Almir Halilović]]<br />{{ZD|HRV}} [[Marko Radas]] | align="center" | 5 |- | 2005/06 | {{ZD|HRV}} [[Stiven Rivić]] | align="center" | 12 |- | 2004/05 | {{ZD|HRV}} [[Darko Deranja]]<br />{{ZD|BIH}} [[Almir Halilović]]<br />{{ZD|HRV}} [[Josip Jerneić]]<br />{{ZD|HRV}} [[Vedran Stošić]] | align="center" | 5 |} == Poznati bivši igrači == * {{ZD|HRV}} [[Stiven Rivić]] * {{ZD|HRV}} [[Nikola Kalinić]] * {{ZD|HRV}} [[Manuel Pamić]] == Poznati bivši treneri == * {{ZD|HRV}} [[Elvis Scoria]] * {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]] * {{ZD|HRV}} [[Nenad Gračan]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20130120104601/http://www.nkistra1961.hr/ Službena stranica] {{Prva HNL}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj|Istra, NK]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1948.|Istra, NK]] [[Kategorija:Sport u Puli|Istra, NK]] [[Kategorija:NK Istra 1961|*]] m7sho7uzlpizjka2xkv0z1ppjdryz96 Spisak državnih zastava 0 57072 3899995 3766625 2026-06-23T11:09:18Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Flag_of_Peru_(state).svg datotekom [[:File:War_flag_of_Peru.svg|War_flag_of_Peru.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · This is 3899995 wikitext text/x-wiki Na ovom '''spisku državnih zastava''' nalaze se zastave [[Suverena država|suverenih država]]. {{compactTOC2}} == A == <gallery> Datoteka:Flag of the Taliban.svg|[[Zastava]] [[Afganistan]]a Datoteka:Flag of Albania.svg|[[Zastava Albanije|Zastava]] [[Albanija|Albanije]] Datoteka:Flag of Algeria.svg|[[Zastava Alžira|Zastava]] [[Alžir]]a Datoteka:Flag of Andorra.svg|[[Zastava Andore|Zastava]] [[Andora|Andore]] Datoteka:Flag of Angola.svg|[[Zastava Angole|Zastava]] [[Angola|Angole]] Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|[[Zastava Antigve i Barbude|Zastava]] [[Antigva i Barbuda|Antigve i Barbude]] Datoteka:Flag of Argentina.svg|[[Zastava Argentine|Zastava]] [[Argentina|Argentine]] Datoteka:Flag of Armenia.svg|[[Zastava Armenije|Zastava]] [[Armenija|Armenije]] Datoteka:Flag of Australia.svg|[[Zastava Australije|Zastava]] [[Australija|Australije]] Datoteka:Flag of Austria.svg|[[Zastava Austrije|Zastava]] [[Austrija|Austrije]] Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|[[Zastava Azerbejdžana|Zastava]] [[Azerbejdžan]]a </gallery> == B == <gallery> Datoteka:Flag of the Bahamas.svg|[[Zastava Bahama|Zastava]] [[Bahami|Bahama]] Datoteka:Flag of Bahrain.svg|[[Zastava Bahreina|Zastava]] [[Bahrein]]a Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|[[Zastava Bangladeša|Zastava]] [[Bangladeš]]a Datoteka:Flag of Barbados.svg|[[Zastava Barbadosa|Zastava]] [[Barbados]]a Datoteka:Flag of Belgium.svg|[[Zastava Belgije|Zastava]] [[Belgija|Belgije]] Datoteka:Flag of Belize.svg|[[Zastava Beliza|Zastava]] [[Beliz]]a Datoteka:Flag of Benin.svg|[[Zastava Benina|Zastava]] [[Benin]]a Datoteka:Flag of Belarus.svg|[[Zastava Bjelorusije|Zastava]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]] Datoteka:Flag of Botswana.svg|[[Zastava Bocvane|Zastava]] [[Bocvana|Bocvane]] Datoteka:Flag of Bolivia.svg|[[Zastava Bolivije|Zastava]] [[Bolivija|Bolivije]] Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|[[Zastava Bosne i Hercegovine|Zastava]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] Datoteka:Flag of Brazil.svg|[[Zastava Brazila|Zastava]] [[Brazil]]a Datoteka:Flag of Brunei.svg|[[Zastava Bruneja|Zastava]] [[Brunej]]a Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|[[Zastava Bugarske|Zastava]] [[Bugarska|Bugarske]] Datoteka:Flag of Burkina Faso.svg|[[Zastava Burkine Faso|Zastava]] [[Burkina Faso|Burkine Faso]] Datoteka:Flag of Burundi.svg|[[Zastava Burundija|Zastava]] [[Burundi]]ja Datoteka:Flag of Bhutan.svg|[[Zastava Butana|Zastava]] [[Butan]]a </gallery> == C == <gallery> Datoteka:Flag of Montenegro.svg|[[Zastava Crne Gore|Zastava]] [[Crna Gora|Crne Gore]] </gallery> == Č == <gallery> Datoteka:Flag of Chad.svg|[[Zastava Čada|Zastava]] [[Čad]]a Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|[[Zastava Češke|Zastava]] [[Češka|Češke]] Datoteka:Flag of Chile.svg|[[Zastava Čilea|Zastava]] [[Čile]]a </gallery> == D == <gallery> Datoteka:Flag of Denmark.svg|[[Zastava Danske|Zastava]] [[Danska|Danske]] Datoteka:Flag of Dominica.svg|[[Zastava Dominike|Zastava]] [[Dominika|Dominike]] Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|[[Zastava Dominikanske Republike|Zastava]] [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] </gallery> == DŽ == <gallery> Datoteka:Flag of Djibouti.svg|[[Zastava Džibutija|Zastava]] [[Džibuti]]ja </gallery> == E == <gallery> Datoteka:Flag of Egypt.svg|[[Zastava Egipta|Zastava]] [[Egipat|Egipta]] Datoteka:Flag of Ecuador.svg|[[Zastava Ekvadora|Zastava]] [[Ekvador]]a Datoteka:Flag of Equatorial Guinea.svg|[[Zastava Ekvatorske Gvineje|Zastava]] [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] Datoteka:Flag of Eritrea.svg|[[Zastava Eritreje|Zastava]] [[Eritreja|Eritreje]] Datoteka:Flag of Estonia.svg|[[Zastava Estonije|Zastava]] [[Estonija|Estonije]] Datoteka:Flag of Swaziland.svg|[[Zastava Esvatinija|Zastava]] [[Esvatini]]ja Datoteka:Flag of Ethiopia.svg|[[Zastava Etiopije|Zastava]] [[Etiopija|Etiopije]] </gallery> == F == <gallery> Datoteka:Flag of Fiji.svg|[[Zastava Fidžija|Zastava]] [[Fidži]]ja Datoteka:Flag of the Philippines.svg|[[Zastava Filipina|Zastava]] [[Filipini|Filipina]] Datoteka:Flag of Finland.svg|[[Zastava Finske|Zastava]] [[Finska|Finske]] Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|[[Zastava Francuske|Zastava]] [[Francuska|Francuske]] </gallery> == G == <gallery> Datoteka:Flag of Gabon.svg|[[Zastava Gabona|Zastava]] [[Gabon]]a Datoteka:Flag of The Gambia.svg|[[Zastava Gambije|Zastava]] [[Gambija|Gambije]] Datoteka:Flag of Ghana.svg|[[Zastava Gane|Zastava]] [[Gana|Gane]] Datoteka:Flag of Greece.svg|[[Zastava Grčke|Zastava]] [[Grčka|Grčke]] Datoteka:Flag of Grenada.svg|[[Zastava Grenade|Zastava]] [[Grenada|Grenade]] Datoteka:Flag of Georgia.svg|[[Zastava Gruzije|Zastava]] [[Gruzija|Gruzije]] Datoteka:Flag of Guyana.svg|[[Zastava Gvajane|Zastava]] [[Gvajana|Gvajane]] Datoteka:Flag of Guatemala.svg|[[Zastava Gvatemale|Zastava]] [[Gvatemala|Gvatemale]] Datoteka:Flag of Guinea.svg|[[Zastava Gvineje|Zastava]] [[Gvineja|Gvineje]] Datoteka:Flag of Guinea-Bissau.svg|[[Zastava Gvineje Bisau|Zastava]] [[Gvineja Bisau|Gvineje Bisau]] </gallery> == H == <gallery> Datoteka:Flag of Haiti.svg|[[Zastava Haitija|Zastava]] [[Haiti]]ja Datoteka:Flag of Honduras (2022–present).svg|[[Zastava Hondurasa|Zastava]] [[Honduras]]a Datoteka:Flag of Croatia.svg|[[Zastava Hrvatske|Zastava]] [[Hrvatska|Hrvatske]] </gallery> == I == <gallery> Datoteka:Flag of India.svg|[[Zastava Indije|Zastava]] [[Indija|Indije]] Datoteka:Flag of Indonesia.svg|[[Zastava Indonezije|Zastava]] [[Indonezija|Indonezije]] Datoteka:Flag of Iraq.svg|[[Zastava Iraka|Zastava]] [[Irak]]a Datoteka:Flag of Iran.svg|[[Zastava Irana|Zastava]] [[Iran]]a Datoteka:Flag of Ireland.svg|[[Zastava Irske|Zastava]] [[Irska|Irske]] Datoteka:Flag of Iceland.svg|[[Zastava Islanda|Zastava]] [[Island]]a Datoteka:Flag of East Timor.svg|[[Zastava Istočnog Timora|Zastava]] [[Istočni Timor|Istočnog Timora]] Datoteka:Flag of Italy.svg|[[Zastava Italije|Zastava]] [[Italija|Italije]] Datoteka:Flag of Israel.svg|[[Zastava Izraela|Zastava]] [[Izrael]]a </gallery> == J == <gallery> Datoteka:Flag of Jamaica.svg|[[Zastava Jamajke|Zastava]] [[Jamajka|Jamajke]] Datoteka:Flag of Japan.svg|[[Zastava Japana|Zastava]] [[Japan]]a Datoteka:Flag of Yemen.svg|[[Zastava Jemena|Zastava]] [[Jemen]]a Datoteka:Flag of Jordan.svg|[[Zastava Jordana|Zastava]] [[Jordan]]a Datoteka:Flag of South Korea.svg|[[Zastava Južne Koreje|Zastava]] [[Južna Koreja|Južne Koreje]] Datoteka:Flag of South Sudan.svg|[[Zastava Južnog Sudana|Zastava]] [[Južni Sudan|Južnog Sudana]] Datoteka:Flag of South Africa.svg|[[Zastava Južnoafričke Republike|Zastava]] [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] </gallery> == K == <gallery> Datoteka:Flag of Cambodia.svg|[[Zastava Kambodže|Zastava]] [[Kambodža|Kambodže]] Datoteka:Flag of Cameroon.svg|[[Zastava Kameruna|Zastava]] [[Kamerun]]a Datoteka:Flag of Canada.svg|[[Zastava Kanade|Zastava]] [[Kanada|Kanade]] Datoteka:Flag of Qatar.svg|[[Zastava Katara|Zastava]] [[Katar]]a Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|[[Zastava Kazahstana|Zastava]] [[Kazahstan]]a Datoteka:Flag of Kenya.svg|[[Zastava Kenije|Zastava]] [[Kenija|Kenije]] Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|[[Zastava Kine|Zastava]] [[Kina|Kine]] Datoteka:Flag of Cyprus.svg|[[Zastava Kipra|Zastava]] [[Kipar|Kipra]] Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|[[Zastava Kirgistana|Zastava]] [[Kirgistan]]a Datoteka:Flag of Kiribati.svg|[[Zastava Kiribatija|Zastava]] [[Kiribati]]ja Datoteka:Flag of Colombia.svg|[[Zastava Kolumbije|Zastava]] [[Kolumbija|Kolumbije]] Datoteka:Flag of the Comoros.svg|[[Zastava Komora|Zastava]] [[Komori|Komora]] Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|[[Zastava Demokratske Republike Kongo|Zastava]] [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] Datoteka:Flag of the Republic of the Congo.svg|[[Zastava Republike Kongo|Zastava]] [[Republika Kongo|Republike Kongo]] Datoteka:Flag of Costa Rica.svg|[[Zastava Kostarike|Zastava]] [[Kostarika|Kostarike]] Datoteka:Flag of Cuba.svg|[[Zastava Kube|Zastava]] [[Kuba|Kube]] Datoteka:Flag of Kuwait.svg|[[Zastava Kuvajta|Zastava]] [[Kuvajt]]a </gallery> == L == <gallery> Datoteka:Flag of Laos.svg|[[Zastava Laosa|Zastava]] [[Laos]]a Datoteka:Flag of Lesotho.svg|[[Zastava Lesota|Zastava]] [[Lesoto|Lesota]] Datoteka:Flag of Latvia.svg|[[Zastava Latvije|Zastava]] [[Latvija|Latvije]] Datoteka:Flag of Lebanon.svg|[[Zastava Libana|Zastava]] [[Liban]]a Datoteka:Flag of Liberia.svg|[[Zastava Liberije|Zastava]] [[Liberija|Liberije]] Datoteka:Flag of Libya.svg|[[Zastava Libije|Zastava]] [[Libija|Libije]] Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|[[Zastava Lihtenštajna|Zastava]] [[Lihtenštajn]]a Datoteka:Flag of Lithuania.svg|[[Zastava Litvanije|Zastava]] [[Litvanija|Litvanije]] Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|[[Zastava Luksemburga|Zastava]] [[Luksemburg]]a </gallery> == M == <gallery> Datoteka:Flag of Madagascar.svg|[[Zastava Madagaskara|Zastava]] [[Madagaskar]]a Datoteka:Flag of Hungary.svg|[[Zastava Mađarske|Zastava]] [[Mađarska|Mađarske]] Datoteka:Flag of Malawi.svg|[[Zastava Malavija|Zastava]] [[Malavi]]ja Datoteka:Flag of Maldives.svg|[[Zastava Maldiva|Zastava]] [[Maldivi|Maldiva]] Datoteka:Flag of Malaysia.svg|[[Zastava Malezije|Zastava]] [[Malezija|Malezije]] Datoteka:Flag of Mali.svg|[[Zastava Malija|Zastava]] [[Mali]]ja Datoteka:Flag of Malta.svg|[[Zastava Malte|Zastava]] [[Malta|Malte]] Datoteka:Flag of Morocco.svg|[[Zastava Maroka|Zastava]] [[Maroko|Maroka]] Datoteka:Flag of the Marshall Islands.svg|[[Zastava Maršalskih Ostrva|Zastava]] [[Maršalska Ostrva|Maršalskih Ostrva]] Datoteka:Flag of Mauritius.svg|[[Zastava Mauricijusa|Zastava]] [[Mauricijus]]a Datoteka:Flag of Mauritania.svg|[[Zastava Mauritanije|Zastava]] [[Mauritanija|Mauritanije]] Datoteka:Flag of Mexico.svg|[[Zastava Meksika|Zastava]] [[Meksiko|Meksika]] Datoteka:Flag_of_the_Federated_States_of_Micronesia.svg|[[Zastava Mikronezije|Zastava]] [[Savezne Države Mikronezije|Mikronezije]] Datoteka:Flag of Myanmar.svg|[[Zastava Mianmara|Zastava]] [[Mjanmar]]a Datoteka:Flag of Moldova.svg|[[Zastava Moldavije|Zastava]] [[Moldavija|Moldavije]] Datoteka:Flag of Monaco.svg|[[Zastava Monaka|Zastava]] [[Monako|Monaka]] Datoteka:Flag of Mongolia.svg|[[Zastava Mongolije|Zastava]] [[Mongolija|Mongolije]] Datoteka:Flag of Mozambique.svg|[[Zastava Mozambika|Zastava]] [[Mozambik]]a </gallery> == N == <gallery> Datoteka:Flag of Namibia.svg|[[Zastava Namibije|Zastava]] [[Namibija|Namibije]] Datoteka:Flag of Nauru.svg|[[Zastava Naurua|Zastava]] [[Nauru]]a Datoteka:Flag of Nepal.svg|[[Zastava Nepala|Zastava]] [[Nepal]]a Datoteka:Flag of Niger.svg|[[Zastava Nigera|Zastava]] [[Niger]]a Datoteka:Flag of Nigeria.svg|[[Zastava Nigerije|Zastava]] [[Nigerija|Nigerije]] Datoteka:Flag of Nicaragua.svg|[[Zastava Nikaragve|Zastava]] [[Nikaragva|Nikaragve]] Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|[[Zastava Nizozemske|Zastava]] [[Nizozemska|Nizozemske]] Datoteka:Flag of Norway.svg|[[Zastava Norveške|Zastava]] [[Norveška|Norveške]] Datoteka:Flag of New Zealand.svg|[[Zastava Novog Zelanda|Zastava]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] </gallery> == NJ == <gallery> Datoteka:Flag of Germany.svg|[[Zastava Njemačke|Zastava]] [[Njemačka|Njemačke]] </gallery> == O == <gallery> Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|[[Zastava Obale Slonovače|Zastava]] [[Obala Slonovače|Obale Slonovače]] Datoteka:Flag of Oman.svg|[[Zastava Omana|Zastava]] [[Oman]]a </gallery> == P == <gallery> Datoteka:Flag of Pakistan.svg|[[Zastava Pakistana|Zastava]] [[Pakistan]]a Datoteka:Flag of Palau.svg|[[Zastava Palaua|Zastava]] [[Palau]]a Datoteka:Flag of Panama.svg|[[Zastava Paname|Zastava]] [[Panama|Paname]] Datoteka:Flag of Palestine.svg|[[Zastava]] [[Palestina (država)|Palestine]] Datoteka:Flag of Papua New Guinea.svg|[[Zastava Papue Nove Gvineje|Zastava]] [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] Datoteka:Flag of Paraguay.svg|[[Zastava Paragvaja|Zastava]] [[Paragvaj]]a Datoteka:War flag of Peru.svg|[[Zastava Perua|Zastava]] [[Peru]]a Datoteka:Flag of Poland.svg|[[Zastava Poljske|Zastava]] [[Poljska|Poljske]] Datoteka:Flag of Portugal.svg|[[Zastava Portugala|Zastava]] [[Portugal]]a </gallery> == R == <gallery> Datoteka:Flag of Rwanda.svg|[[Zastava Ruande|Zastava]] [[Ruanda|Ruande]] Datoteka:Flag of Romania.svg|[[Zastava Rumunije|Zastava]] [[Rumunija|Rumunije]] Datoteka:Flag of Russia.svg|[[Zastava Rusije|Zastava]] [[Rusija|Rusije]] </gallery> == S == <gallery> Datoteka:Flag of El Salvador.svg|[[Zastava El Salvadora|Zastava]] [[El Salvador]]a Datoteka:Flag of Samoa.svg|[[Zastava Samoe|Zastava]] [[Samoa|Samoe]] Datoteka:Flag of San Marino.svg|[[Zastava San Marina|Zastava]] [[San Marino|San Marina]] Datoteka:Flag of Saudi Arabia.svg|[[Zastava Saudijske Arabije|Zastava]] [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] Datoteka:Flag of the Seychelles.svg|[[Zastava Sejšela|Zastava]] [[Sejšeli|Sejšela]] Datoteka:Flag of Senegal.svg|[[Zastava Senegala|Zastava]] [[Senegal]]a Datoteka:Flag of Sierra Leone.svg|[[Zastava Sijera Leonea|Zastava]] [[Sijera Leone]]a Datoteka:Flag of Singapore.svg|[[Zastava Singapura|Zastava]] [[Singapur]]a Datoteka:Flag of Syria.svg|[[Zastava Sirije|Zastava]] [[Sirija|Sirije]] Datoteka:Flag of the United States.svg|[[Zastava Sjedinjenih Američkih Država|Zastava]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] Datoteka:Flag of North Korea.svg|[[Zastava Sjeverne Koreje|Zastava]] [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|[[Zastava Sjeverne Makedonije|Zastava]] [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] Datoteka:Flag of Slovakia.svg|[[Zastava Slovačke|Zastava]] [[Slovačka|Slovačke]] Datoteka:Flag of Slovenia.svg|[[Zastava Slovenije|Zastava]] [[Slovenija|Slovenije]] Datoteka:Flag of the Solomon Islands.svg|[[Zastava Solomonskih Ostrva|Zastava]] [[Solomonska Ostrva|Solomonskih Ostrva]] Datoteka:Flag of Somalia.svg|[[Zastava Somalije|Zastava]] [[Somalija|Somalije]] Datoteka:Flag of Serbia.svg|[[Zastava Srbije|Zastava]] [[Srbija|Srbije]] Datoteka:Flag of the Central African Republic.svg|[[Zastava Srednjoafričke Republike|Zastava]] [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričke Republike]] Datoteka:Flag of Sudan.svg|[[Zastava Sudana|Zastava]] [[Sudan]]a Datoteka:Flag of Suriname.svg|[[Zastava Surinama|Zastava]] [[Surinam]]a Datoteka:Flag of Saint Lucia.svg|[[Zastava Svete Lucije|Zastava]] [[Sveta Lucija|Svete Lucije]] Datoteka:Flag of Saint Kitts and Nevis.svg|[[Zastava Svetog Kristofora i Nevisa|Zastava]] [[Sveti Kristofor i Nevis|Svetog Kristofora i Nevisa]] Datoteka:Flag of Sao Tome and Principe.svg|[[Zastava Svetog Tome i Principa|Zastava]] [[Sveti Toma i Princip|Svetog Tome i Principa]] Datoteka:Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg|[[Zastava Svetog Vincenta i Grenadina|Zastava]] [[Sveti Vincent i Grenadini|Svetog Vincenta i Grenadina]] </gallery> == Š == <gallery> Datoteka:Flag of Spain.svg|[[Zastava Španije|Zastava]] [[Španija|Španije]] Datoteka:Flag of Sri Lanka.svg|[[Zastava Šri Lanke|Zastava]] [[Šri Lanka|Šri Lanke]] Datoteka:Flag of Sweden.svg|[[Zastava Švedske|Zastava]] [[Švedska|Švedske]] Datoteka:Flag of Switzerland.svg|[[Zastava Švicarske|Zastava]] [[Švicarska|Švicarske]] </gallery> == T == <gallery> Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|[[Zastava Tadžikistana|Zastava]] [[Tadžikistan]]a Datoteka:Flag of Thailand.svg|[[Zastava Tajlanda|Zastava]] [[Tajland]]a Datoteka:Flag of Tanzania.svg|[[Zastava Tanzanije|Zastava]] [[Tanzanija|Tanzanije]] Datoteka:Flag of Togo (3-2).svg|[[Zastava Toga|Zastava]] [[Togo|Toga]] Datoteka:Flag of Tonga.svg|[[Zastava Tonge|Zastava]] [[Tonga|Tonge]] Datoteka:Flag of Trinidad and Tobago.svg|[[Zastava Trinidada i Tobaga|Zastava]] [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]] Datoteka:Flag of Tunisia.svg|[[Zastava Tunisa|Zastava]] [[Tunis]]a Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|[[Zastava Turkmenistana|Zastava]] [[Turkmenistan]]a Datoteka:Flag of Turkey.svg|[[Zastava Turske|Zastava]] [[Turska|Turske]] Datoteka:Flag of Tuvalu.svg|[[Zastava Tuvalua|Zastava]] [[Tuvalu]]a </gallery> == U == <gallery> Datoteka:Flag of Uganda.svg|[[Zastava Ugande|Zastava]] [[Uganda|Ugande]] Datoteka:Flag of the United Arab Emirates.svg|[[Zastava Ujedinjenih Arapskih Emirata|Zastava]] [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|[[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva|Zastava]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] Datoteka:Flag of Ukraine.svg|[[Zastava Ukrajine|Zastava]] [[Ukrajina|Ukrajine]] Datoteka:Flag of Uruguay.svg|[[Zastava Urugvaja|Zastava]] [[Urugvaj]]a Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|[[Zastava Uzbekistana|Zastava]] [[Uzbekistan]]a </gallery> == V == <gallery> Datoteka:Flag of Vanuatu.svg|[[Zastava Vanuatua|Zastava]] [[Vanuatu]]a Datoteka:Flag of the Vatican City.svg|[[Zastava Vatikana|Zastava]] [[Vatikan]]a Datoteka:Flag of Venezuela (state).svg|[[Zastava Venecuele|Zastava]] [[Venecuela|Venecuele]] Datoteka:Flag of Vietnam.svg|[[Zastava Vijetnama|Zastava]] [[Vijetnam]]a </gallery> == Z == <gallery> Datoteka:Flag of Zambia.svg|[[Zastava Zambije|Zastava]] [[Zambija|Zambije]] Datoteka:Flag of Cape Verde.svg|[[Zastava Zelenortskih Ostrva|Zastava]] [[Zelenortska Ostrva|Zelenortskih Ostrva]] Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|[[Zastava Zimbabvea|Zastava]] [[Zimbabve]]a </gallery> == De facto države == <gallery> Datoteka:Flag of the Republic of Abkhazia.svg|[[Zastava Abhazije|Zastava]] [[Abhazija|Abhazije]] Datoteka:Flag of the Cook Islands.svg|[[Zastava Cookovih Ostrva|Zastava]] [[Cookova Ostrva|Cookovih Ostrva]] Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|[[Zastava Južne Osetije|Zastava]] [[Južna Osetija|Južne Osetije]] Datoteka:Flag of Niue.svg|[[Zastava Niuea|Zastava]] [[Niue]]a Datoteka:Flag of Transnistria (state).svg|[[Zastava Pridnjestrovlja|Zastava]] [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlja]] Datoteka:Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg|[[Zastava Sjevernog Kipra|Zastava]] [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Sjevernog Kipra]] Datoteka:Flag of Somaliland.svg|[[Zastava Somalilanda|Zastava]] [[Somaliland]]a Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|[[Zastava Tajvana|Zastava]] [[Tajvan]]a Datoteka:Flag of the Sahrawi Arab Democratic Republic.svg|[[Zastava Zapadne Sahare|Zastava]] [[Demokratska Arapska Republika Sahara|Zapadne Sahare]] Datoteka:Flag of Kosovo (kosovothanksyou website colours).svg|[[Zastava]] [[Kosovo|Kosova]] </gallery> == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Flags by country}} [[Kategorija:Zastave država| ]] [[Kategorija:Spiskovi|Zastave država]] 31u3wj3z1tgirme7sn10if15ehzizpd Smak 0 58959 3899938 3835611 2026-06-23T04:47:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899938 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:1550.jpg|thumb|350px|desno|Grupa "Smak" 1975. godine.]] [[Datoteka:Monument to the rock group Smak in Kragujevac 01.jpg|mini|Spomenik grupi Smak u Kragujevcu, otkriven 2023]] '''Grupa Smak''' je [[Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[srbija]]nska rock grupa, koja je vrhunac svoje popularnosti dostigla 1970-ih. U to vrijeme bila je jedna od najznačajnijih muzičkih sastava jugoslavenske rock scene, predvođena [[Radomir Mihailović Točak|Radomirom Mihailovićem Točkom]] koji je bio jedan od najutjecajnijih rock gitarista u bivšoj Jugoslaviji. Instrumentalna pjesma "Ulazak u harem", koja je bila nadahnuta jugoslavenskom narodnom muzikom bila je izdata kao hit-singl 1975. godine, a Točak se tada predstavio kao jedan od gitarskih heroja bivše jugoslavenske muzičke scene 1970-ih. Muzički albumi "Crna dama" i "Stranice našeg vremena" su bili visoko proslavljeni među ljubiteljima progresivne rock muzike u tadašnjoj Jugoslaviji, a čak su objavljeni i na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] za zapadno tržište. Smak je bio proslavljen po virtuoznom sviranju njihovog gitariste u stilu [[Jimi Hendrix]]a i [[Jimi Page]]a, uz zanimljivu i uspješnu mješavinu hard rocka, [[Progresivni rock|progresivnog rock]]-a, [[jazz]]-a sa snažnim utjecajem [[blues]]-a. Grupa Smak je uz nekoliko razilaženja, te ponovnog objedinjavanja bila muzički aktivna od 1971. do 2015. godine. == Biografija i muzičko stvaralaštvo == === Rana karijera (1971-1975) === Grupa je osnovana decembra 1971. godine u [[Kragujevac|Kragujevcu]] u sastavu: [[Radomir Mihailović Točak]] (gitara), [[Slobodan Stojanović]] Kepa (bubnjevi), [[Zoran Milanović (muzičar)|Zoran Milanović]] (bas gitara), pjevač [[Slobodan Kominac]] i orguljaš [[Miša Nikolić]]. Grupa Smak je dobila ime po dramskom kolažu pod nazivom "Smak", posvećen strijeljanju đaka u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] koji se u to vrijeme izvodio u Kragujevcu. U početku njihove muzičke karijere najčešće su nastupali po [[Šumadija|Šumadiji]], svirajući svjetske rock hitove na igrankama. Ljeto 1972. godine Smak provodi svirajući koncerte u [[Herceg Novi|Herceg Novom]], a po povratku nastavljaju da nastupaju po Srbiji. Aprila 1973. godine na Gitarijadi u [[Požarevac|Požarevcu]] dijele prvo mesto sa lokalnom grupom Dijamanti, koja je ujedno i organizovala to takmičenje. U ljeto iste godine pobjeđuju na Festivalu pop muzike u [[banat]]skom selu Sanad. Krajem 1973. godine u grupu dolazi novi pjevač [[Boris Aranđelović]], koji je prije toga prošao na audiciji kod grupe Smak, zahvaljujući svom visokom tenoru, kada je uspješno otpjevao poznatu pjesmu "Child In Time" [[Velika Britanija|britanske]] rock grupe [[Deep Purple]]. Period od nastanka do 1973. godine proveli su u aktivnom komponiranju vlastitih pjesama. Tada Točak pravi serijal od 22 instrumentalna muzička djela, od "Biska 2" do "Biska 23", a pjesme su posvećene njegovom prijatelju Biski iz [[Čačak|Čačka]]. U tim pjesmama postavljaju osnovu svog zvuka, svirajući [[progresivni rock]] sa [[blues]] i [[jazz]] elementima. Prva prava prilika da se muzički predstave ukazala se u Beogradu 10. novembra 1974. godine povodom godišnjice nastanka emisije "Veče uz radio." Tada su nastupili u ''Domu sindikata'' zajedno sa [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]], [[Pop mašina (grupa)|Pop mašinom]] i drugim grupama. Nekoliko dana kasnije trijumfuju na samostalnom koncertu na beogradskom Filološkom fakultetu. Tada prvi put sa njima kao gost nastupa orguljaš [[Laza Ristovski]] iz [[Kraljevo|Kraljeva]], a redovan član grupe Smak postaje u januaru 1975. godine. === Proboj na muzičkoj sceni i komercijalni uspjeh (1975-1978) === Krajem januara 1975. godine Smak svira sa [[Mađarska|mađarskom]] rock grupom [[Omega (grupa)|Omega]] u ''Domu sindikata''. U februaru iste godine nastupaju na rock večeri [[Opatijski festival|Opatijskog festivala]]. Polovinom marta sviraju kao predgrupa na koncertu britanske rock grupe [[Deep Purple]] u Beogradu. Nakon toga nastupaju u [[Zagreb]]u na smotri najboljih rock gitarista pod nazivom ''Kongres rock majstora'', što ih je uzdiglo u status kult rock grupe zajedno sa njihovim gitaristom Radomirom Mihajlovićem Točkom. Ovo potvrđuje i njihova uspješna koncertna turneja i tronedjeljni nastupi po [[Istočna Njemačka|Istočnoj Nemačkoj]] aprila 1976. godine. Nakon ove turneje su objavili maksi singl sa tada veoma popularnom pjesmom '''Satelit'''. U junu mjesecu iste godine imaju veoma uspješan koncertni nastup na [[BOOM festival]]u u Beogradu. Promocija maksi singla "Satelit" organizovana je od strane RTV LJubljana u julu 1976. godine, gdje je bilo pozvano dvadesetak novinara na let od Beograda do [[New York]]a, pa je ploča improvizovanom svirkom predstavljena u avionu. Grupa Smak boravi u [[SAD]]-a sedmicu dana, a nakon povratka u Jugoslaviju u oktobru iste godine objavljuju singl ploču sa pjesmama "Ljudi nije fer" i "El du-mo". Tim povodom na jugoslavenskoj televiziji prikazuje se jednočasovni dokumentarni film snimljen u New York City-u. U to vrijeme [[Laza Ristovski]] prelazi u u [[Bijelo dugme]], a novembra 1976. godine novi član grup Smak postaje klavijaturista Miki Petkovski iz [[Skoplje|Skoplja]]. U proljeće 1977 godine u [[London]]u snimaju ambiciozan album pod nazivom [[Crna dama (album)|Crna dama]]. Album je opremljen luksuznim omotom Dragana S. Stefanovića, dok je produkciju uradio Martin Levan. Muzički kritičari su dali dobru ocjenu albumu Crna dama, a jedina primjedba je bila upućena slabom kvalitetu tekstova u pjesmama. Zatim polaze na veliku muzičku turneju, na kojoj sviraju u prepunoj koncertnoj dvorani Pionir u Beogradu, nastupaju na novosadskom BOOM festivalu, a album dostiže zlatan tiraž. Na osnovu te ploče, potpisali su ugovor sa njemačkom izdavačkom kućom ''Bellaphon Records'', koja je za evropsko tržište objavila album pod nazivom "Black Lady" sa tekstovima na engleskom jeziku. U godišnjoj anketi najvažnijeg jugoslavenskog rock magazina [[Džuboks (rock magazin)|Džuboks]] dobijaju priznanja: kao grupa godine, za najbolji album, singl ploču, omot ploče, a i muzičari iz grupe Smak su pojedinačno osvojili prva mjesta. Januara 1978 godine nastupaju na [[Midem festival]]u u [[Cannes]]u, a album "Crna dama" otkupljuju američka izdavačka kuća ''Fantasy Records'' i španski ogranak izdavačke kuće RCA. U maju iste godine gostuju na međunarodnom festivalu rock muzike u [[Poljska|poljskom]] gradu [[Poznanj]]u, a nakon toga sa engleskim ton majstorima u beogradskom Studiju V snimili su maksi singl sa pjesmama "Nevidljive terazije" i "Hitopadeza". Grupa je tokom narednih godina njegovala sopstveni stil ne obazirući se mnogo na kasnije promjene u svijetu muzike koje su bile popularne kod publike. Kompozicije su bile satkane od motiva koji su se ciklično ponavljali i nadovezivali tako da je njihov aranžmanski oblik bio avangardan. Pjevačke linije su bile tretirane kao ravnopravan dio instrumentarija, a njihov pjevač Boris Aranđelović često je koristio ''falsetto'' način pjevanja u visokom registru, što je zajedno dovodilo do toga da tekst često nije bio razumljiv. Zbog toga se sticao utisak da se njegovo pjevanje koristilo više kao muzički instrument nego kao pjevanje. S druge strane, to je dodatno pojačavalo interes ljubitelja ove grupe za samu njihovu muziku, tako da je Smak ubrzo stekao status kultne grupe. Zbog odsluženja obaveznog vojnog roka u JNA iz grupe Smak odlazi Miki Petkovski, a na mjesto klavijaturiste dolazi [[Tibor Levaj]] koji je tada svirao u orkestru RTV Novi Sad. === Muzička karijera od 1978-1981 === Godine 1978. grupa Smak je počela pisati materijal za novi album, te su ubrzo otputovali u engleski grad [[Chipping Norton]] blizu [[Oksford]]a. U tamošnjem lokalnom zamku članovi grupe su instalirali svoj muzički studio i započeli snimanje svog trećeg studijskog albuma. Snimili su progresivni rok album pod nazivom ''Stranice našeg vremena'', kojeg je grupa Smak producirala sa producentom Barry Hammondom. Radomir Mihajlović Točak se predstavio sa muzikom i dijelom tekstova na ovom albumu. Kao gost muzičar pojavljuje se bubnjar David Moss, a na ovom albumu se nalazi i pjesma Ulazak u harem. ''Stranice našeg vremena'' je izdala njemačka izdavačka kuća Bellaphon za zapadno tržište, a PGP RTB za jugoslavensko tržište. Nakon izlaska albuma, Tibor Levaj je napustio grupu, a uskoro za njim to isto čini i Radomir Mihailović Točak, nezadovoljan prigovorom članova grupe Smak zbog njegovog neuspješnog pisanja tekstova. Smak je nastavio sa koncertnim nastupima s bivšim gitaristom grupe ''Mirni Ljudi'' Srđanom Miodragovićem, kao i bivšim članovima grupe [[Time (grupa)|Time]] [[Dado Topić|Dadom Topićem]] i Chrisom Nicholsom. Početkom 1979. godine, Radomir Mihajlović Točak i Laza Ristovski se vraćaju u grupu, nakon čega Smak snima maksi singl ploču sa pjesmama "Na Balkanu" i "Gore dole", na tekstove Marine Tucaković. U to vrijeme sporazumno prekidaju ugovor sa njemačkom izdavačkom kućom Bellaphon nezadovoljni njihovim propagandnim radom na evropskim izdanjima ploča grupe Smak. Bellaphon je također bio nezadovoljan, jer su očekivali da će Smak postići veći uspjeh i prihvatiti planirane koncertne turneje. U produkciji Dade Topića 1980. godine grupa snima ploču [[Rock cirkus (Smak)|Rock Cirkus]]. Ovaj muzički album je bio snimljen u hard rock maniru, na kojem je trebalo da se ostvari kompromisno viđenje muzike svih članova grupe. Sviračku vještinu iz njihove ranije faze u karijeri pokazuju u pjesmama: "Instrumental Baby", "Hirošima" i "Ogledalo". Ploča izlazi u vreme smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], tako da koncertne promocije gotovo i da nije bilo. U junu 1981. godine članovi grupe Smak odlučuju da prestanu sa radom. Na [[Kalemegdan]]u u Rockoteci drže oproštajni koncert na kojem je prisustvovalo oko 6 000 slušalaca. Na koncertu su izveli dio muzičkog materijala sa tada tek snimljenog albuma "Zašto ne volim sneg", a u pjesmi "Na Balkanu" pridružio im se Dado Topić. Grupa Smak prestaje sa radom septembra 1981. godine, a članovi grupe se posvećuju samostalnim muzičkim projektima. === Ponovno okupljanje 1986. pa do danas === Polovinom oktobra 1986. dolazi do ponovnog okupljanja starih članova grupe Smak, ali bez Laze Ristovskog koji je odbio da im se pridruži. U početku su vježbali u prostorijama [[Univerzitet u Kragujevcu|Univerziteta u Kragujevcu]]. Nakon nekog vremena objavili su novi album pod nazivom [[Smak86.]], koji nije dobio dobre ocjene od strane muzičkih kritičara. Osim starih članova grupe Smak, na snimanju su kao gosti učestvovali Miša Komnenić i Vlada Nikodijević. Nakon toga krenuli su na kraću koncertnu turneju, da bi se ubrzo zatim ponovo sporazumno razišli. Međutim, povremeno održavaju tradiciju da u maju mjesecu sviraju na ponoćnim koncertima u Kragujevcu. Radomir Mihailović je 1987. godine osnovao svoj ''R.M. Točak band'', sa Lolom Andrejićem na bas gitari i Davidom Mossom na bubnjevima, sa kojim se pojavio na koncertu [[Legende YU Rocka]], održanog 22. maja 1987. godine. Koncert je bio organizovan od strane ''Radio 101'' u zagrebačkom Domu Sportova. Nakon njihovog tradicionalnog koncerta u kragujevcu 1990., već naredne godine u maju mjesecu se ponovo okupljaju zajedno s Borisom Aranđelovićem i Lazom Ristovskim kada su ponovo svirali na istom mjestu. Ubrzo nakon toga, slijedila su 2 koncerta u beogradskom Sava Centru poslije 6 godina odsustva. Muzički materijal sa ovih koncerata snimljen je na uživo albumu pod nazivom ''OdLIVEno''. Godine 1991. objavljuju album [[Smak: Perspektiva]] na kojem se nalaze neke od njihovih najznačajnijih pjesama, a malo kasnije i ponovno izdanje albuma na engleskom jeziku ''The Pages Of Our Time''. Nakon beogradskih koncertnih nastupa, članovi grupe Smak su održali sastanak u Kragujevcu, gdje su odlučili da nastave raditi i počeli da planiraju puni povratak na muzičku scenu sa novim albumom. Nakon toga, njihov pjevač Boris Aranđelović odlazi u [[Amsterdam]] gdje će ostati da živi za stalno i samo povremeno će dolaziti u Kragujevac da nastupa na godišnjim koncertima grupe Smak. Basista Zoran Milanović i klavijaturista Laza Ristovski nisu se pojavljivali na zakazanim vježbama pred koncertne nastupe, te zbog toga nije bilo očekivanog povratka ove grupe na koncertnu scenu. Godine 1993. Radomir Mihajlović Točak zajedno sa svojom grupom TEK snima muziku za film "Vizantijsko plavo", reditelja Dragana Marinkovića. Osim njegovih pjesama, na albumu se nalazi i nekoliko obrada narodnih melodija među kojima i ''Zajdi zajdi''. Od [[1994]]. u grupi Smak se mijenja koncept postave grupe uslovljenog djelimičnim ili potpunim povlačenjem pojedinih članova sa muzičke scene. Tako umjesto klavijatura u zvuku ove grupe učestvuje još jedna gitara koju je svirao [[Milan Milosavljević]], a iste godine pridodan je još jedan komplet bubnjeva koje je svirao Dejan Stojanović - Kepa mlađi sin prvog bubnjara grupe Smak. Na basu se pojavljuju Vlada Samardžić, a nakon njega Slobodan Marković, a pjevač je bio Dejan Najdanović. U ovoj postavi grupa Smak snima CD pod nazivom [[Bioskop Fox(Smak)|Bioskop Fox]] koji je producirao Točak. On je bio i autor muzike za svih četrnaest pjesama, a napisao je dio tekstova za pjesme na ovom albumu. Po objavljivanju ploče grupa svira seriju koncerata, prvo u Čačku 9. septembra 1995., a zatim slijedi nekoliko nastupa u Kragujevcu. Ovim nastupima članovi grupe Smak nisu ostvarili očekivani uspjeh zbog malog broja posjetilaca na njihovim koncertima. Tokom 1996. godine RTV Slovenija objavljavljuje njihov kompilacijski album pod nazivom [[The Best of Smak]], a u proljeće naredne godine sviraju koncertnu turneju po Sloveniji. U maju iste godine, u kino dvorani Šumadija, grupa Smak je eksperimentalno izvela cijeli koncert bez publike, a snimak koncerta objavljen je na duplom uživo albumu [[Live Without Audience (Smak)|Live Without Audience]], na kojem su odsvirali 22 pjesme iz raznih perioda njihove karijere. Godine 1998. u knjizi koju su uredili Duško Antonić i Danilo Štrbac pod nazivom [[YU 100: Najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike]], album Crna dama pojavio se na 40. mjestu, a grupa Smak na 63. mjestu. Inovativni pristup muzici je i dalje bio prisutan. Kompozitor muzike grupe Smak u to vrijeme je bio Radomir Mihailović Točak. On je istrajavao na originalnosti u pogledu dizajniranja muzičkih ideja koje su bile postavljene na osnovici koju su sačinjavale dvije gitare i [[Poliritmija|poliritmički]] odnos dva bubnja koji su im parirali. Godine 1999. grupa Smak objavljuje album [[Egregor (Smak)|Egregor]] u izdanju PGP RTS. Na njemu se nalaze pjesme poput: ''5. maj'' posvećena britanskoj rock grupi [[Led Zeppelin]], te muzička tema SOS sa izvodom iz govora [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] iz 1948 i isječci pjevanja starije generacije narodnih pjevača Vuka Šeherović i Mijat Mijatović. Nakon koncerta grupe Smak u kragujevačkom muzičkom klubu Le Cinema 3. marta 2000. objavljen je njihov koncertni album ''Live - Le Cinema Club''. Naredne godine u izdanju PGP RTS objavljen je njihov kompilacijski album ''Istorija'' sa pjesmama ove grupe iz svih perioda njihovog muzičkog djelovanja. Godine 2002. dolazi do prestanka rada grupe Smak, a nakon 8 godina prekida ponovo počinju s aktivnim muzičkim djelovanjem. Osim starih članova na gitari i bubnjevima, grupi se pridružuju novi članovi: Milan Milosavljević (gitara), Miloš Petrović (bas gitara), Dejan Najdanović (pjevanje), Dejan "Kepa Junior" Stojanović (bubnjevi). Tokom ljeta i jeseni 2010. snimili su 4 pjesme: Delfin, Ispiranje, Rapsodija o lepom i instrumentalnu verziju pjesme Cigansko srce. Ove pjesme su bile premijerno izvedene na zvaničnom [[You Tube]] kanalu grupe Smak, a kasnije objavljene i na njihovom [[Extended Play]] albumu pod nazivom [[Delfin(EP)|Delfin]]. 29. decembra 2012. grupa Smak nastupa pred 18. 000 slušatelja u [[Štark arena|Štark areni]] (Beogradska arena), a koncert je bio dobro propraćen u srbijanskim medijima. 23. juna 2013. slijedi koncert na ljetnom festivalu [[Arsenal Fest(festival)|Arsenal Fest]] u Kragujevcu, njihovom prvom koncertnom nastupu pred njihovom publikom nakon 1997. godine. Godine 2014. za njihov zvanični You Tube kanal ponovno snimaju pjesmu iz 1978. pod nazivom ''Nebo je samo drum bez dna''. 20. juna 2015. sviraju koncert na beogradskom [[Ušće park(Novi Beograd)|Ušće park]]u pred 20. 000 slušatelja, a na kojem je svoj posljednji koncertni nastup imao njihov stari pjevač Boris Aranđelović. == Diskografija == === Albumi === * [[Smak (album)|Smak]] (1975) * [[Crna dama]] (1977) * [[Stranice našeg vremena]] (1978) * [[Rock cirkus]] (1980) * [[Zašto ne volim sneg]] (1981) * [[Smak '86.]] (1986) * [[Bioskop Fox]] (1995) * [[Egregor]] (1999) === Singlovi === * [[Živim ja / Biska 16]] (PGP RTB 1974.) * [[Ulazak u harem / Sto ptica]] (Suzy 1975.) * [[Ulazak u harem / Epitaf]] (RTV LJubljana 1975.) * [[Ljudi nije fer / El dumo]] (RTV LJubljana 1976.) * [[Satelit / Šumadijski bluz / Čoveče ti si mlad / Slikar sa Pikadilija]] (RTV LJubljana 1976. maksi singl) * [[Crna dama / Plava pesma]] (PGP RTB 1977.) * [[Alo / Daire]] (PGP RTB 1977.) * [[Nevidljive terazije / Hitopadeza]] (PGP RTB 1978.) * [[Na Balkanu / Gore dole]] (PGP RTB 1979.) * [[Rok cirkus / Hirošima]] (PGP RTB 1980.) === Kompilacije, uživo albumi === * [[Plava pesma - Best of]] (RTV LJubljana 1977. kompilacija) * [[Smak retrospektiva]] (PGP RTB 1992. kompilacija) * [[OdLIVEno]] (Sorabia disk 1992. kaseta) * [[The Best Of Smak]] (RTV S 1996. kompilacija) * [[Live without audience]] (1997. dupli koncertni CD) * [[Istorija (Smak)|Istorija]] (PGP RTS 2000.) * [[3. mart 2000. Kragujevac, klub "La Cinema"]] (2000.) == Literatura == * Petar Janjatović: EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, {{ISBN|978-86-905317-1-4}} * Jakovljević, Mirko. Nevidljive terazije Slobodana Stojanovića Kepe. {{ISBN|86-83525-67-8}}. == Vanjski linkovi == * [http://rockonvinyl.blogspot.com/2010/07/smak-black-lady-1978.html Smak - Black Lady (1978) at Rock On Vinyl (2010)] * [https://www.youtube.com/watch?v=JG2fyh0kgCY Smak (Al Jazeera Balkans Documentary - 2015)] * [http://www.scribd.com/doc/29249393/PETAR-JANJATOVIC-Yu-Rock-Enciklopedija#scribd/ YU rock enciklopedija] * [http://www.progarchives.com/artist.asp?id=1550/ Smak na Progarchives.com]{{Mrtav link}} * [https://vesti-online.com/Scena/Soubiznis/123938/Smak-zasvirao-ponovo/ Smak zasvirao ponovo na vesti-online.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160811055755/http://www.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/123938/Smak-zasvirao-ponovo |date=11. 8. 2016 }} {{SFRJ portal}} [[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]] [[Kategorija:Srbijanske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1971.]] [[Kategorija:Srbijanske progresivne rok-grupe]] [[Kategorija:Srbijanske jazz-rok grupe]] [[Kategorija:Srbijanske hard rok grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Kragujevca]] [[Kategorija:Bluz rok grupe]] ez7aixrir58qdv3qilaez9reid90f29 Xfinity Mobile Arena 0 58994 3899850 3851225 2026-06-22T16:49:54Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Wells Fargo Center (Philadelphia)]] na [[Xfinity Mobile Arena]] 3851225 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Philly_(35).jpg|mini|'''Wachovia Center''']] '''Wells Fargo Center'''<ref name=Seravalli>{{cite news|title=It's Officially the Wells Fargo Center|first=Frank|last=Seravalli|url=http://www.philly.com/philly/sports/flyers/97648719.html|newspaper=[[The Philadelphia Inquirer]]|publisher=Philadelphia Media Holdings|date=2. 7. 2010|access-date=9. 7. 2010|archive-date=11. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100811000502/http://www.philly.com/philly/sports/flyers/97648719.html|url-status=dead}}</ref><ref name=OBrien>{{cite web|title=Flyers' Arena Undergoes Name Change from Wachovia to Wells Fargo Center|first=James|last=O'Brien|url=http://prohockeytalk.nbcsports.com/2010/07/flyers-arena-undergoes-name-change-from-wachovia-to-wells-fargo-center.php|work=[[NBC Sports]]|publisher=NBC Universal|date=2. 7. 2010|access-date=9. 7. 2010|archive-date=14. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100814062559/http://prohockeytalk.nbcsports.com/2010/07/flyers-arena-undergoes-name-change-from-wachovia-to-wells-fargo-center.php|url-status=dead}}</ref> (prije poznata i kao '''CoreStates Center''', '''First Union Center''' i '''Wachovia Center''') jeste višenamjenska dvorana koja se nalazi u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Dom je [[Hokej na ledu|hokejaškom]] timu [[Philadelphia Flyers]] i [[košarka]]škom timu [[Philadelphia 76ers]]. Izgradnja ove dvorane počela je 14. septembra 1994, a otvorena je 31. augusta 1996. Ima kapacitet od 21.600 sjedećih mjesta za košarkašku utakmicu, te 19.519 mjesta za hokejašku utakmicu. == Značajni događaji == * 1996 - 3 utakmice svjetskog hokejaškog kupa * 1997 - Finale [[Stanley Cup]]a * 1999 - AHL All-Star Classic * 1999 - WrestleMania XV * [[NBA finale 2001.|2001]] - [[NBA]] finale * [[NBA All-Star utakmica|2002]] - [[NBA All-Star utakmica]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Wells Fargo Center (Philadelphia)}} * [http://www.wellsfargocenterphilly.com/ Službena stranica] {{Philadelphia 76ers}} {{NBA dvorane}} {{NHL dvorane}} [[Kategorija:Hokej na ledu]] [[Kategorija:Košarka u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Građevine i strukture u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Sportski objekti]] ir28q1hsc8mwiktmqbqozxt2gq87o4d 3899856 3899850 2026-06-22T16:54:12Z KWiki 9400 3899856 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wells Fargo Center - 2019 OWL Grand Finals.jpg|mini|<center>Xfinity Mobile Arena</center>]] '''Xfinity Mobile Arena''' (prije poznata i kao '''Wells Fargo Center''',<ref name=Seravalli>{{cite news|title=It's Officially the Wells Fargo Center|first=Frank|last=Seravalli|url=http://www.philly.com/philly/sports/flyers/97648719.html|newspaper=[[The Philadelphia Inquirer]]|publisher=Philadelphia Media Holdings|date=2. 7. 2010|access-date=9. 7. 2010|archive-date=11. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100811000502/http://www.philly.com/philly/sports/flyers/97648719.html|url-status=dead}}</ref><ref name=OBrien>{{cite web|title=Flyers' Arena Undergoes Name Change from Wachovia to Wells Fargo Center|first=James|last=O'Brien|url=http://prohockeytalk.nbcsports.com/2010/07/flyers-arena-undergoes-name-change-from-wachovia-to-wells-fargo-center.php|work=[[NBC Sports]]|publisher=NBC Universal|date=2. 7. 2010|access-date=9. 7. 2010|archive-date=14. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100814062559/http://prohockeytalk.nbcsports.com/2010/07/flyers-arena-undergoes-name-change-from-wachovia-to-wells-fargo-center.php|url-status=dead}}</ref> '''CoreStates Center''', '''First Union Center''' i '''Wachovia Center''') višenamjenska je dvorana u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Dom je [[Hokej na ledu|hokejaškom]] timu [[Philadelphia Flyers]] i [[košarka]]škom timu [[Philadelphia 76ers]]. Izgradnja ove dvorane počela je 14. septembra 1994, a otvorena je 31. augusta 1996. Ima kapacitet od 21.600 sjedećih mjesta za košarkašku utakmicu, te 19.519 mjesta za hokejašku utakmicu. == Značajni događaji == * 1996 - tri utakmice svjetskog hokejaškog kupa * 1997 - Finale [[Stanley Cup]]a * 1999 - AHL All-Star Classic * 1999 - WrestleMania XV * [[NBA finale 2001.|2001]] - [[NBA]] finale * [[NBA All-Star utakmica|2002]] - [[NBA All-Star utakmica]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Wells Fargo Center (Philadelphia)}} * [http://www.wellsfargocenterphilly.com/ Službena stranica] {{Philadelphia 76ers}} {{NBA dvorane}} {{NHL dvorane}} [[Kategorija:Hokej na ledu]] [[Kategorija:Košarka u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Građevine i strukture u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Sportski objekti]] 0txphnomoqpb9bozk3v5t1faherepvo El-Gazali 0 60711 3899725 3851327 2026-06-22T12:27:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899725 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = El-Gazali | slika = File:Name of Imam al-Ghazali.png | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Muḥammed ibn Muḥammed aṭ-Ṭūsī el-Ġaz(z)ālī | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1057|7|5}} | mjesto_rođenja = [[Tus]], [[Seldžučko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1111|12|19|1057|7|5}} | mjesto_smrti = [[Tus]], [[Seldžučko Carstvo]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Teolog, filozof i mistik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Oživljavanje religijske nauke, Ciljevi filozofa, Nekoherentnost filozofa, Alhemija sreće, }} '''Ebu Hāmid Muhammad ibn Muhammad el-Gazālī''' (5. juli 1057 – 19. decembar 1111) ({{jez-ar|أَبُو حَامِدٍ مُحَمَّدُ بْنُ مُحَمَّدٍ ٱلطُّوسِيُّ ٱلْغَزَّالِيُّ}}),<ref name="auto11">{{cite web |url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/ghazali|title=Ghazali |work=[[Collins English Dictionary]] |publisher=[[HarperCollins]] |access-date=29. 6. 2019}}</ref> poznat i kao '''Algazel'''<ref>{{Cite web |url=http://usif.ba/velikani/ebu-hamid-ibn-muhammed-gazali/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150223072345/http://usif.ba/velikani/ebu-hamid-ibn-muhammed-gazali/ |archive-date=23. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> u [[srednji vijek|srednjevjekovnoj]] [[evropa|Evropi]]; bio je sunitski polimatičar.<ref name="Iranica">{{cite encyclopedia |last=Böwering |first=Gerhard |title=ḠAZĀLĪ |url=http://www.iranicaonline.org/articles/gazali-i-biography |encyclopedia=Encyclopædia Iranica |access-date=17. 12. 2012}}</ref><ref name="auto8">[https://books.google.com/books?id=HaaN8O3aTkQC&q=the+persian+polymath+al-kindi%2F&pg=PA379 The Spirit of Creativity: Basic Mechanisms of Creative Achievements] "Persian polymath Al-Ghazali published several treatises...."</ref><ref name="auto2">http://www.ibe.unesco.org/sites/default/files/ghazalie.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220531035136/http://www.ibe.unesco.org/sites/default/files/ghazalie.pdf |date=31. 5. 2022 }} « Al-Ghazali was born in A.D. 1058 (A.H. 450) in or near the city of Tus in Khurasan to a Persian family of modest means... »</ref><ref name="auto4">[https://books.google.com/books?id=XZJZCgAAQBAJ&q=al+ghazali+persian+origin%2F&pg=PA214 The Ethics of Suicide: Historical Sources] "A native of Khorassan, of Persian origin, the Muslim theologian, sufi mystic, and philosopher Abu Hamid Muhammad al-Ghazali is one of the great figures of Islamic religious thought...."</ref><ref>{{cite book |last1=Bloch |first1=Ernst |title=Avicenna and the Aristotelian Left |date=2019 |publisher=[[Columbia University Press]] |location=New York |isbn=9780231175357 |page=77 |quote=Abu Hamid Muhammad ibn Muhammad al-Ghazali (ca.1058-1111) was a Persian antirationalist philosopher and theologian.}}</ref> Rodio se u [[Tus]]u, [[Perzija|perzijskoj]] proviniciji (današnji [[Iran]]). Jedan je od najistaknutijih i najuticajnijih pravnika, pravnih teoretičara, muftija, filozofa, teologa, logičara i mistika u islamskoj historiji.<ref>{{cite book|last1=Banuazizi|first1=Ali|last2=Weiner|first2=Myron|title=The Politics of Social Transformation in Afghanistan, Iran, and Pakistan|url=https://archive.org/details/politicsofsocial00myro|publisher=[[Syracuse University Press]]|date=mart 1994|isbn=9780815626091|page=[https://archive.org/details/politicsofsocial00myro/page/108 108]}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |title=Ghazali, al-|url=http://www.encyclopedia.com/topic/al-Ghazali.aspx |encyclopedia=The Columbia Encyclopedia |access-date=17. 12. 2012}}</ref><ref name="Ludwig 2009">{{cite book|first=Ludwig W.|last=Adamec|author-link=Ludwig W. Adamec|date=2009|title=Historical Dictionary of Islam|page=109|publisher=[[Scarecrow Press]]|isbn=978-0810861619}}</ref><ref name=":0" /> Smatra se mudžadidom iz 11. stoljeća,<ref name="William Montgomery Watt p. 180">William Montgomery Watt, ''Al-Ghazali: The Muslim Intellectual'', p. 180. [[Edinburgh]]: [[Edinburgh University Press]], 1963.</ref><ref>{{Cite journal |last1=Rosmizi |first1=Mohd |last2=Yucel |first2=Salih |date=2016 |title=The Mujaddid of his age: Al-Ghazali and his inner spiritual journey |url=https://researchoutput.csu.edu.au/en/publications/the-mujaddid-of-his-age-al-ghazali-and-his-inner-spiritual-journe |journal=UMRAN - International Journal of Islamic and Civilizational Studies |language=English |volume=3 |issue=2 |pages=1–12 |doi=10.11113/umran2016.3n2.56 |issn=2289-8204|doi-access=free }}</ref> obnoviteljem vjere koji se, prema proročkom [[hadis]]u, pojavljuje jednom u 100 godina da bi obnovio vjeru muslimanske zajednice.<ref name="auto3">{{cite book |first=Jane I. |last=Smith |title=Islam in America |date=19. 11. 2009 |page=36 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0231519991}}</ref><ref name="auto9">Dhahabi, Siyar, 4.566</ref><ref name="auto5">{{cite book |first=Willard Gurdon |last=Oxtoby |publisher=[[Oxford University Press]] |date=1996 |page=421}}</ref> El-Gazalijeva djela su bila toliko cijenjena od strane njegovih savremenika da mu je dodijeljena počasna titula "Dokaz islama" (Ḥujjat al-Islām).<ref name="Hunt Janin p 83">{{cite book |first=Hunt |last=Janin |title=The Pursuit of Learning in the Islamic World |url=https://archive.org/details/pursuitoflearnin0000jani_v6b1 |year=2005 |page=[https://archive.org/details/pursuitoflearnin0000jani_v6b1/page/83 83] |publisher=McFarland |isbn=0786419547}}</ref> El-Gazali je bio istaknuti mudžtehid u [[Šafijski mezheb|šafijskoj školi prava]].<ref>{{cite book |last1=Al Beirawi |first1=Abu Ismael |title=Essays on Ijtihad in the 21st Century|publisher=[[CreateSpace]]|date=12. 4. 2016|isbn=9781539995036|page=35}}</ref> Veliki dio El-Gazalijevog rada proizašao je iz njegovih duhovnih kriza nakon njegovog imenovanja za šefa Univerziteta Nizzamiyya u [[Bagdad]]u – što je bila najprestižnija akademska pozicija u muslimanskom svijetu u to vrijeme.<ref>Joseph E. B. Lumbard, Islam, Fundamentalism, and the Betrayal of Tradition: Essays by Western Muslim Scholars p90. {{isbn|0941532607}}</ref><ref>George Makdisi, ''The Rise of Colleges'', p27</ref> To je dovelo do njegovog konačnog nestanka iz muslimanskog svijeta na više od 10 godina, shvativši da je izabrao put statusa i ega umjesto Boga.<ref name=":5">Nasr, Seyyed Hossein (2014). "Happiness and the Attainment of Happiness: An Islamic Perspective". ''Journal of Law and Religion''. '''29''' (1): 76–91 [80]. [[Doi (identifier)|doi]]:10.1017/jlr.2013.18. [[JSTOR (identifier)|JSTOR]] 24739088.</ref><ref>{{Cite web |title=Al-Ghazali's Turning Point: On the Writings on his Personal Crisis |url=https://www.ghazali.org/articles/crisis.htm |access-date=30. 7. 2023 |website=www.ghazali.org}}</ref> U tom periodu napisana su mnoga njegova najveća djela.<ref name=":5" /> Vjerovao je da je islamska duhovna tradicija zamrla i da su duhovne nauke koje je podučavala prva generacija muslimana zaboravljene.<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=q1I0pcrFFSUC&q=Ghazali+Revival+Sciences&pg=PA191 |title=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought |last1=Böwering |first1=Gerhard|last2=Crone |first2=Patricia |last3=Mirza |first3=Mahan |last4=Kadi |first4=Wadad |last5=Zaman |first5=Muhammad Qasim |last6=Stewart |first6=Devin J. |date=2013 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0691134840 |pages=191 |language=en |via=[[Google Books]]}}</ref> Ovo vjerovanje ga je navelo da napiše svoj magnum opus pod naslovom Iḥyā’ ‘ulūm ad-dīn ("Oživljavanje religijske nauke").<ref>{{Cite book |url=https://archive.org/details/interpretingisla00zhuz |url-access=registration |quote=Ghazali Revival ihya. |title=Interpreting Islam: Bandali Jawzi's Islamic Intellectual History |last=Sonn |first=Tamara |date=10. 10. 1996 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=9780195356564 |pages=[https://archive.org/details/interpretingisla00zhuz/page/30 30] |language=en}}</ref> Među njegovim drugim djelima, Tahāfut al-Falāsifa ("Nekoherentnost filozofa") je orijentir u historiji filozofije, jer unapređuje kritiku aristotelovske nauke razvijene kasnije u Evropi u 14. vijeku.<ref name=":0">{{Cite book |url=https://plato.stanford.edu/archives/win2016/entries/al-ghazali/ |title=The Stanford Encyclopedia of Philosophy |last=Griffel |first=Frank |chapter=Al-Ghazali |date=2016 |publisher=Metaphysics Research Lab, [[Stanford University]] |editor-last=Zalta |editor-first=Edward N. |edition=Winter 2016}}</ref> == Biografija == El-Gazali je rođen oko 1058. u Tusu, tada u sastavu [[Seldžučko Carstvo|Seldžučkog carstva]].<ref name="Griffel">{{cite book |last=Griffel |first=Frank |title=Al-Ghazālī's Philosophical Theology |url=https://archive.org/details/alghazaliphiloso0000grif |year=2009 |publisher=[[Oxford University Press]] |location=Oxford |isbn=9780195331622}}</ref> Bio je muslimanski učenjak, stručnjak za pravo, racionalista i spiritualista perzijskog porijekla.<ref>{{Cite book |last=Rahman |first=Yucel |date=2016 |title=The Mujaddid of His Age}}</ref> Rođen je u Tabaranu, gradu u okrugu Tus, [[Horasan (grad)|Horasan]] (danas dio [[Iran]]a),<ref name="Griffel" /> nedugo nakon što su Seldžuci ušli u [[Bagdad]] i okončali šiitsku vlast. Ovo je označilo početak uticaja Seldžuka na halifat. Dok je uticaj dinastije Seldžuka rastao, [[Abu Suleiman Dawud Čagri Beg|Čagri beg]] je 1056. godine udao je svoju kćer Arslan Hatun Hatidžu<ref>{{cite book |chapter=The Political and Dynastic History of the Iranian World |first=C. E. |last=Bosworth |title=The Cambridge History of Iran |volume=5 |editor-first=J. A. |editor-last=Boyle |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=1968 |page=48}}</ref> za halifu al-Qa'ima.<ref>{{cite journal |title=Dailamīs in Central Iran: The Kākūyids of Jibāl and Yazd |first=C. E. |last=Bosworth |journal=[[Iran: Journal of the British Institute of Persian Studies|Iran]] |volume=8 |issue=1 |year=1970 |pages=73–95 [p. 86] |doi=10.2307/4299634 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/05786967.1970.11834791|url-access=subscription |jstor=4299634}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Smith |first1=Margaret |year=1936 |title=The Forerunner of Al-Ghazali |url=https://www.jstor.org/stable/25182038 |journal=The Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |volume=68 |issue=1 |pages=65–78 |doi=10.1017/S0035869X00076358 |jstor=25182038 |s2cid=163151146}}</ref><ref name="auto21">{{Cite web |url=https://www.ghazali.org/site/teachers.htm |title=Imam Ghazali's Teachers: al-Ghazali's Website |website=www.ghazali.org}}</ref> Posthumna tradicija, čija je autentičnost dovedena u pitanje u nedavnim studijama, je da je njegov otac umro u siromaštvu i ostavio mladog El-Gazalija i njegovog brata Ahmada na brigu sufiji. El-Gazalijev savremenik i prvi biograf, 'Abd al-Ghafir al-Farisi, samo bilježi da je El-Gazali počeo primati instrukcije iz fikha (islamske jurisprudencije) od Ahmada al-Radhakanija, lokalnog učitelja i Abu ali Farmadija, nakšibendijskog sufije. iz Tusa.<ref name="Griffel" />{{Rp|26–27}}  Kasnije je studirao kod El-Juwaynija, istaknutog pravnika i teologa i "najistaknutijeg muslimanskog učenjaka svog vremena",<ref name="Griffel" /> u [[Nišapur]]u,<ref name=Meri>{{cite book |last=Griffel |first=Frank |author-link=Frank Griffel |title=Medieval Islamic civilization: an encyclopedia |year=2006 |publisher=[[Routledge]] |location=New York |isbn=978-0415966900 |editor-last=Meri |editor-first=Josef W.}}</ref>{{Rp|292}}  možda nakon nekog perioda studiranja u Gurganu. Nakon El-Juwaynijeve smrti 1085, El-Gazali je otišao iz Nišapura i pridružio se dvoru [[Nizam al-Mulk|Nizama al-Mulka]], moćnog vezira Seldžučkog Carstva, čije je središte vjerovatno bilo u [[Isfahan]]u. Nakon što mu je dodijelio titule "Briljant religije" i "Eminencija među vjerskim vođama", Nizam al-Mulk je u julu 1091. unaprijedio El-Gazalija do "najprestižnijeg i najizazovnijeg" profesorskog položaja u to vrijeme: Nizamiyya medresa u Bagdadu.<ref name="Griffel" /> Doživio je duhovnu krizu 1095, za koju neki spekulišu da je izazvana kliničkom histerijom,<ref>Abū Ḥāmid b. Muḥammad b. Muḥammad b. Muḥammad al-Ghazzālī, "al-Munqidh min al-Ḍalāl" in ''Majmūʿa Rasāʾil al-Imām al-Ghazzālī''. Ed. by Aḥmad Shams al-Dīn (Beirut: Dār al-Kutub al-ʿIlmiyya, 1988), 29, 60</ref><ref>Jacques Lacan, "Some Reflections on the Ego" in ''The International Journal of Psychoanalysis'', 1953, No. 34, 13. (presentation, the British Psycho-Analytical Society, London, May 2nd, 1951)</ref><ref>Ovidio Salazar, ''Al-Ghazali: The Alchemist of Happiness'' (2004; London: Matmedia Productions, 2006), DVD.</ref> te je napustio svoju karijeru i Bagdad pod izgovorom da ide na [[Hadž|hodočašće]] u [[Mekka|Mekku]]. Organizujući svoju porodicu, oslobodio se svog bogatstva i preuzeo asketski način života. Prema biografu [[Duncan B. Macdonald|Duncanu B. Macdonaldu]], svrha uzdržavanja od naučnog rada bila je suočavanje s duhovnim iskustvom i uobičajenijim razumijevanjem "Riječi i tradicije".<ref>Nicholson, Reynold Alleyne. (1966). "A literary history of the Arabs." London: Cambridge University Press. p. 382.</ref> Nakon nekog vremena u [[Damask]]u i [[Jerusalem]]u, uz posjetu [[Medina|Medini]] i [[Mekka|Mekki]] 1096, vratio se u Tus da bi narednih nekoliko godina proveo u izolaciji. Osamljenost se sastojala u uzdržavanju od podučavanja u institucijama koje je sponzorisala država, ali je nastavio da objavljuje, prima posjetioce i podučava u zaviji (privatnoj medresi) i kanaki (sufijskoj loži) koju je izgradio. [[Fakhr el-Mulk]], veliki vezir [[Ahmed Sanjar|Ahmeda Sanjara]], pritisnuo je El-Gazalija da se vrati u Nizamiju u Nišapuru. El-Gazali je nevoljko pristao 1106, strahujući s pravom da će on i njegova učenja naići na otpor i kontroverze.<ref name="Griffel" /> Kasnije se vratio u Tus i 1110. odbio poziv velikog vezira seldžučkog sultana [[Muhamed I (sultan Seldžuka)|Muhameda I]] da se vrati u Bagdad. Umro je 19. decembra 1111. Prema 'Abdul-Ghafir el-Farisiju, imao je nekoliko kćerki, ali nijednog sina.<ref name="Griffel" /> [[Datoteka:Munqidh_min_al-dalal_%28last_page%29.jpg|mini|desno|200px|Gazalijeva autobiografija, zadnja stranica]] == Pripadnost školi == El-Gazali je značajno doprinio razvoju sistematskog pogleda na [[Tesavuf|sufizam]] i njegovu integraciju i prihvatanje u glavni tok islama. Kao učenjak islama,<ref>{{cite book |last1=Meri |first1=Josef W. |title=Medieval Islamic Civilization: A-K |last2=Bacharach |first2=Jere L. |date=2006 |publisher=Taylor and Francis |isbn=978-0415966917 |page=293}}</ref><ref>{{cite book |last1=Böwering |first1=Gerhard |title=The Princeton Encyclopedia of Islamic Political Thought |url=https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse |last2=Crone |first2=Patricia |date=2013 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0691134840 |page=[https://archive.org/details/princetonencyclo0000unse/page/191 191] |quote=Ghazali (ca. 1058–1111) Abu Hamid Muhammad b. Muhammad al-Ghazali al-Tusi (the "Proof of Islam") is the most renowned Sunni theologian of the Seljuq period (1038–1194).}}</ref> pripadao je [[Šafijski mezheb|šafijskoj školi]] islamske jurisprudencije i [[Ašarizam|ašaritskoj]] školi teologije.<ref name="ReferenceA">R.M. Frank, ''Al-Ghazali and the Ashʿarite School'', Duke University Press, London 1994</ref> El-Gazali je dobio mnoge titule kao što su Zayn al-Dīn (زين الدين) i Ḥujjat al-Islām (حجة الإسلام).<ref name="auto3"/><ref name="auto9"/><ref name="auto5"/><ref name="Hunt Janin p 83"/> Smatra se ključnim članom uticajne ašaritske škole rane muslimanske filozofije i najvažnijim opovrgačem [[Mu'tezile|mu'tezilija]]. Međutim, on je odabrao nešto drugačiju poziciju u poređenju s Ašaritima. Njegova vjerovanja i misli se u nekim aspektima razlikuju od ortodoksne ašaritske škole.<ref name="ReferenceA" /><ref name="jacb1">{{cite book |last1=A.C. Brown |first1=Jonathan |author-link=Jonathan A.C. Brown |title=Hadith: Muhammad's Legacy in the Medieval and Modern World ''(Foundations of Islam)'' |date=2009 |publisher=[[Oneworld Publications]] |isbn=978-1851686636 |page=179}}</ref><ref>{{Cite book |last=Leaman |first=Oliver |url=https://archive.org/details/quranencyclopedi2006unse/page/84 |title=The Qur'an: An Encyclopedia |publisher=[[Taylor & Francis]] |year=2006 |isbn=978-0415326391 |pages=[https://archive.org/details/quranencyclopedi2006unse/page/84 84]}}</ref> == Djela == === Teologija === * ''al-Munqidh min al-dalal'' * ''Hujjat al-Haq'' (Dokazi istine ) * ''al-Iqtisad fil-i`tiqad'' (Median in Belief) * ''al-Risala al-Qudsiyya'' (Jerusalemska poslanica) * ''al-maqsad al-asna fi sharah asma' Allahu al-husna'' (Najbolji načini za korištenje Allahovih lijepih imena) * ''Jawahir al-Qur'an wa duraruh'' (Blago Kur'ana i njegovi biseri) * ''Mishkat al-Anwar'' * ''Kitab al-arba'in fi usul al-din'' === Tesavvuf === * ''Mizan al-'amal'' (Kriterij postupaka) * ''Ihya'ul ulum al-din'', "Oživljavanje religijske nauke", Ghazalijev najznačajniji rad * ''Kimiya-ye sa'ādat'' * ''Bidayat al-hidayah'' (Početak vodstva) * ''Nasihat al-muluk'' (Kralj savjetodavac) * ''al-Munqidh min al-dalal'' (Spasioc od grešaka) * ''Sir al-'alamian wa kashf ma' fi al-darian'' (Tajana dvaju svjetova i otkriće dvaju stanova) === Filozofija === * ''Maqasid al falasifa'' (Ciljevi filozofa) [napisano na početku njegove karijere u slavu filozofije i kao prikaz osnovnih teorija filozofije; većinom pod uticajem Ibn-Sine] * ''Tahafut al-Falasifa'' (Nekoherentnost filozofa), [u ovoj knjizi pobija greške filozofe, posebno ciljajući na muslimanskog učenjaka Al-Farabija; o ovome je Ibn Rušd napisao svoju knjigu ''Tahafut al-tahafut'' (Nekoherentnost nekoherentnosti) u kojoj Ibn Rušd nastoji pobiti Gazalijevo pobijanje filozofije. Ibn Rušdova knjiga nije naišla na veće prihvatanje u muslimanskoj zajednici. * ''al-Qistas al-mustaqim'' (Pravilan balans) === Islamsko pravo === * ''al-Mustasfa fi 'ilm al-isul'' (Pojašnjenja u teoriji prava) * ''Al-wasit fi al-mathab'' (Mediji u jurisprudencijskoj školi) * ''Kitab tahzib al-Isul'' (Teorija prava) * ''Fatawy al-Ghazali'' (Gazalijeve fetve) * ''Asas al-Qiyas'' (Osnovi analognog mišljenja) === Logika === * ''Miyar al-Ilm fi fan al-mantiq (Kriterij logičkog znanja) * ''Mihakk al-nazar f'l-mantiq (Osnova logičkih dokaza) * ''al-Qistas al-mustaqim'' (Pravilan balans) == Reference == {{refspisak}} === Izvori === {{refbegin}} * {{Cite journal |first=Amber |last=Haque |year=2004 |title=Psychology from Islamic perspective: contributions of early Muslim scholars and challenges to contemporary Muslim psychologists |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-religion-and-health_winter-2004_43_4/page/357 |journal=[[Journal of Religion & Health]] |volume=43 |issue=4 |pages=357–377 |doi=10.1007/s10943-004-4302-z |s2cid=38740431}} * {{Cite journal |first=Emilie |last=Savage-Smith|author-link =Emilie Savage-Smith |title=Attitudes toward dissection in medieval Islam |journal=Journal of the History of Medicine and Allied Sciences |year=1995 |volume=50 |issue=1 |pages=67–110 |doi=10.1093/jhmas/50.1.67 |pmid=7876530|doi-access=free }} * {{Cite journal |last1=Abd Rahman |first1=Mohd Rosmizi Bin |last2=Yucel |first2=Salih |doi=10.11113/umran2016.3n2.56 |title=The Mujaddid of His Age: Al-Ghazali and His Inner Spiritual Journey |year=2016 |journal=Umran |volume=3 |issue=2 |doi-access=free}} * {{Cite book |last=Saritoprak |first=Zeki |doi=10.5040/9781474297820.0013 |chapter=Al-Ghazali |title=Islamic Spirituality: Theology and Practice for the Modern World |year=2018 |isbn=978-1-4725-7204-2}} * {{Cite journal |last1=Parrott |first1=Justin |doi=10.1080/10477845.2017.1281067 |title=Al-Ghazali and the Golden Rule: Ethics of Reciprocity in the Works of a Muslim Sage |year=2017 |s2cid=171854695 |journal=Journal of Religious & Theological Information |volume=16 |issue=2 |pages=68–78 |url=http://archive.nyu.edu/handle/2451/38266}} * {{Cite journal |last=Smith |first=Margaret |year=1936 |title=The Forerunner of al-Ghazālī |journal=Journal of the Royal Asiatic Society |issue=1 |pages=65–78 |jstor=25182038}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|2}} * Macdonald, Duncan B. (1899). "The life of al-Ghazzali", in ''Journal of the American Oriental Society''. 20, p.&nbsp;122 sqq. * Laoust, H: ''La politique de Gazali'', Paris 1970 * Campanini, M.: ''Al-Ghazzali'', in [[Hossein Nasr|Seyyed Hossein Nasr]] and [[Oliver Leaman]], History of Islamic Philosophy 1996 * Campanini, Massimo, Ghazali, in ''Muhammad in History, Thought, and Culture: An Encyclopedia of the Prophet of God'' (2 vols.), Edited by C. Fitzpatrick and A. Walker, Santa Barbara, ABC-CLIO, 2014. {{ISBN|1610691776}} * Watt, W. M.: ''Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali'', Edinburgh 1963 * Zwemer, S. M. ''A Moslem Seeker after God'', New York 1920 * Nakamura, K. "Al-Ghazali", ''Encyclopedia of Philosophy'' * Dougan, A. ''The Glimpse: The Inner teaching of Abu Hamid Muhammad al-Ghazzali's Mishkat al-Anwar (The Niche for Lights)'' by [[Abdullah Dougan]] {{ISBN|0-9597566-6-3}} * A comparison between the philosophy of Ghazali and the [[Copenhagen Interpretation]]: {{Cite journal|volume=1 |issue=2 |pages=165–177 |last=Harding |first=Karen |title=Causality Then and Now: al-Ghazali and Quantum Theory |journal=American Journal of Islamic Social Sciences |date=1993 |doi=10.35632/ajis.v10i2.2505 |url=http://i-epistemology.net/attachments/401_V10N2%20Summer%2093%20-%20Harding%20-%20Causality%20Then%20and%20Now.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100704123901/http://i-epistemology.net/attachments/401_V10N2%20Summer%2093%20-%20Harding%20-%20Causality%20Then%20and%20Now.pdf |url-status=dead |archive-date=4. 7. 2010 |ref=none}} * {{cite book|last=Watt|first=W. Montgomery|title=The Faith and Practice of Al-Ghazali|year=1953|publisher=George Allen and Unwin Ltd.|location=London|url=http://www.ghazali.org/works/watt3.htm|ref=none}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Al-Ghazali}} * [http://www.ghazali.org El-Ghazali sajt] * Prijevod Ihya'ul ulum al-din (Oživljavanje religijske nauke), [https://archive.org/details/GAZALIIhyaUlumAlDin1 Tom 1], [https://archive.org/details/GAZALIIhyaUlumAlDin2 Tom 2], [https://archive.org/details/GAZALIIhyaUlumAlDin3 Tom 3], [https://archive.org/details/GAZALIIhyaUlumAlDin4 Tom 4] * {{cite SEP |url-id=al-ghazali |title=Al-Ghazali |last=Griffel |first=Frank|ref=none}} * [https://web.archive.org/web/20161106152952/http://ionas-editions.com/fr/2016/04/02/1100-al-ghazali-preservatif-de-lerreur/ Puni tekst na francuskom ''Spasioc od grešaka'', Préservatif contre l'erreur] * [http://www.its.org.uk/product-category/the-ghazali-series/ Ghazali Series page] na [[Islamic Texts Society]] * {{librivox author |id=10472}} * Detaljna biografija imama [http://islamicencyclopedia.org/public/index/topicDetail/id/313 Ghazzali (450-505H) الغزَّالِي] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200902071204/http://islamicencyclopedia.org/public/index/topicDetail/id/313 |date=2. 9. 2020 }} * {{Internet Archive author |sname=Al-Ghazali}} * [http://www.islamtimes.org/vdch.-n-t23nzz10d2.html Gazali i islamska reforma] * [https://web.archive.org/web/20170630034053/http://lostislamichistory.com/al-ghazali/ Gazali i oživljavanje islamskog učenja] * Puni tekst [http://www.ghazali.org/works/taf-eng.pdf Nekoherentnost filozofa], s El-Ghazali sajta * [http://www.butler-bowdon.com/the-alchemy-of-happiness.html kratki komentar] djela ''Alhemija sreće'' * ''Alhemija sreće,'' prijevod [[Henry A. Homes]] (Albany, N.Y.: Munsell, 1873). Pogledajte orginalni tekst na [http://oll.libertyfund.org/index.php?option=com_staticxt&staticfile=show.php&title=1844 Online biblioteka slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130518164808/http://oll.libertyfund.org/index.php?option=com_staticxt&staticfile=show.php&title=1844 |date=18. 5. 2013 }}. * [http://www.asa3.org/ASA/PSCF/1994/PSCF3-94Aulie.html "el-Ghazali kontra Aristotela: Nepredviđena uvertura u nauku u Bagdadu 11og stoljeća"]. Richard P. Aulie. PSCF 45. mart 1994. str.&nbsp;26–46. * [https://web.archive.org/web/20150924035414/http://www.intellectualencounters.org/KotarApp/BrowseBooks.aspx?ExpandNodeID=2442$2443$2447&bAsImage=False Abu Hamid el-Ghazali], na [https://web.archive.org/web/20120415041817/http://www.intellectualencounters.org/] * [https://web.archive.org/web/20110817021157/http://www.at-tawhid.net/article-qawa-id-ul-aqa-id-al-ghazali-61087403.html Profession de Foi de l'Imam Al Ghazali] {{Socijalna i politička filozofija}} [[Kategorija:Islam]] [[Kategorija:Filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] 7ncoc8gv1lhffnj7p2omam8p5lvhfji Sela na Grenlandu 0 63497 3899916 3848828 2026-06-22T23:39:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899916 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nuukair.jpg|mini|desno|300px|Pogled na [[Nuuk]], glavni grad Grenlanda]] Ovo je [[lista]] naseljenih [[mjesto|mjesta]] na [[Grenland]]u<ref>{{Cite web|url=https://www.citypopulation.de/en/greenland/|title=GREENLAND Kalaallit Nunaat}}</ref> *[[Asiaat]]<ref>{{Cite web|url=https://bank.stat.gl/pxweb/en/Greenland/Greenland__BE__BE01__BE0120/BEXST4.PX/table/tableViewLayout1/?rxid=27d6ab46-03f8-43bd-868c-24a2a5a0a8e0|title=https://bank.stat.gl/pxweb/en/Greenland/Greenland__BE__BE01__BE0120/BEXST4.PX/table/tableViewLayout1/?rxid=27d6ab46-03f8-43bd-868c-24a2a5a0a8e0|website=bank.stat.gl|language=en|access-date=2026-05-23|archive-date=26. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726135012/https://bank.stat.gl/pxweb/en/Greenland/Greenland__BE__BE01__BE0120/BEXST4.PX/table/tableViewLayout1/?rxid=27d6ab46-03f8-43bd-868c-24a2a5a0a8e0|url-status=dead}}</ref> *[[Ittoqortoormiut]] (Scoresbysund) *[[Kangaatsiak]] *[[Kangerlussuaq]] (Sondre Stromfjord) *[[Maniitsoq]] *[[Nanortalik]] *[[Narsaq]] *[[Narsarsuaq]] *[[Nuuk]] (Godthab) *[[Paamiut]] (Frederikshab) *[[Qaanaaq]] (Thule) *[[Qaqortorq]] *[[Qasigiannguit]] *[[Qeqertarsuaq]] *[[Sisimiut]] *[[Tasiilaq]] (Ammassalik) *[[Upernavik]] *[[Uumannaq]] == Također pogledajte == *[[Sela na Farskim ostrvima]] *[[Općine u Danskoj]] *[[Gradovi u Danskoj]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://pop-stat.mashke.org/full/gl.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220321204911/http://pop-stat.mashke.org/full/gl.htm |date=21. 3. 2022 }} * {{cite book|url=http://citypopulation.de/Greenland.html|title=Population in Greenland|publisher=CITYPOPULATION|access-date=26 September 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830011206/http://citypopulation.de/Greenland.html|archive-date=30 August 2018|url-status=live}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Grenland]] pqajdsp4tfgy3eblrxra6sudpphnijp Marcel Mauss 0 63913 3899655 2613441 2026-06-22T12:12:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899655 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} '''Marcel Mauss''' ([[10. maj]] [[1872]] – [[10. februar]] [[1950]]) [[Francuska|francuski]] je sociolog koji je značajan po svome doprinosu kroz elaboriranje rada svog dajdže Emila Durkheima poslije njegove smrti, i time obezbjeđujući ujakov autoritet u oblasti sociologije u budućnosti. Također je podržavao i nastavak rada žurnala za sociologiju - Année Sociologique. Najpoznatije djelo Maussa je "Poklon", u originalu nazvan "''Essai sur le don. Forme et raison de l'échange dans les sociétés archaïques''", koje govori o značaju ekonomije poklona među "neciviliziranim narodima". Svoj uticaj na antropologiju Mausse je upravo izvršio objavljivanjem knjige "Poklon". U antropologiji je inače znatan broj studija koja su orijentirana proučavanju pojava kao što su uzajamno međudjelovanje, solidarnost, kao i materijalnoj razmjeni. Isto tako je ovaj Maussov rad bio primjećen kod filozofa, umjetnika i političkih aktivista, mogu se spomenti neki od njih kao što su [[Georges Bataille]] i [[Jacques Derrida]]. Danas su mnogi u Maussovom radu vide jedan vodič o tome kako živjeti bolji život. Ipak se može napomenuti, kako god, da u ovim praksama davanja poklona ili razmjenjivanja koje je analizirao Mauss često skriven samointeres, sklonost kao kompeticiji pa i agonističko ponašanje. == Također pogledajte == * [[Claude Lévi-Strauss]] * [[Émile Durkheim]] {{Commonscat}} [[Kategorija:Francuski sociolozi]] [[Kategorija:Rođeni 1872.]] [[Kategorija:Umrli 1950.]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] 8o2d3zor6eomnwpui1osats77rs2tqt Max Weber 0 64123 3899656 3847107 2026-06-22T12:12:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Maximilian Carl Emil Weber | slika = Max Weber 1894.jpg | veličina_slike = | opis = njemački naučnik | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1864|4|21}} | mjesto_rođenja = [[Erfurt]], [[Njemačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1920|6|14|1864|4|21}} | mjesto_smrti = [[München]], Njemačka | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = naučnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Maximilian Carl Emil Weber'''<ref>{{Cite book|last=Bendix|first=Reinhard|url=http://archive.org/details/maxweberintellec0000bend|title=Max Weber : an intellectual portrait|date=1977|publisher=Berkeley : University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-03503-4}}</ref> bio je njemački naučnik iz područja [[politička ekonomija|političke ekonomije]] (ili ekonomika) i [[Sociologija|sociologije]] te jedan od osnivača moderne [[Sociologija|sociološke]] nauke, kao i nauke o javnoj administraciji. Karijeru je počeo na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu]] u [[Berlin]]u da bi kasnije radio na univerzitetima u [[Freiburg]]u, [[Heidelberg]]u, [[Beč]]u i [[München]]u. Iako se s [[Auguste Comte|Comteom]], [[Karl Marx|Marxom]] i [[Émile Durkheim|Durkheimom]] smatra jednim od očeva sociologije, sebe je radije nazivao historičarom.<ref>{{Cite journal|last=Gourdin|first=Gregory|title=Peter Burke. History and Social Theory|url=https://www.academia.edu/336576/Peter_Burke_History_and_Social_Theory|journal=status: published}}</ref> Bio je jako uticajan u savremenoj njemačkoj politici kroz poziciju posmatrača pri njemačkim pregovarateljima u [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]] kao i kroz rad u komisiji odgovornoj za donošenje nacrta za Weimarsku konstituciju. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], bio je jedan od osnivača [[Njemačka demokratska partija|Njemačke demokratske partij]]<nowiki/>e (Deutsche Demokratische Partei – DDP). U svojim glavnim djelima bavi se racionalizacijom sociologije religije i vladom. Njegov čuveni doprinos se ogleda u radu ''Protestantska etika i duh kapitalizma'', kojim se i počeo baviti [[sociologija religije|sociologijom religije]].<ref>{{Cite journal|last=Hurst|first=Allison L.|date=31. 12. 2018|title=Biography of Weber|url=https://open.oregonstate.education/sociologicaltheory/chapter/biography-of-weber/|language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Max Weber}} * [https://mwg.badw.de/das-projekt.html ''Max Weber-Gesamtausgabe''] {{In lang|de}} * [https://maxweberstudies.org/ ''Studije Maxa Webera''] * {{sep entry|weber|Max Weber|Sung Ho Kim}} * [https://www.uni-heidelberg.de/de/heionline/im-fokus-max-weber U fokusu: Max Weber] na [[Univerzitetu u Heidelbergu]] {{In lang|de}} * {{U naše vrijeme|Weberova Protestantska etika|b03yqj31|Weberova Protestantska etika}} * {{U naše vrijeme|Harizma|m0015b6r|Harizma}} * {{PM20|FID=pe/018241}} === Online izdanja === * {{Internet Archive author|name=Max Weber}} * {{PGDA|webermax|Max Weber}} * [http://www.zeno.org/Soziologie/M/Weber,%20Max Max Weber] na [[Zeno.org]] {{In_lang|de}} * [https://www.sociosite.net/post/sociologists#max-weber Max Weber] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241115014303/https://www.sociosite.net/post/sociologists#max-weber |date=15. 11. 2024 }} na SocioSite-u * {{Librivox author|id=663}} {{Pozitivizam}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Weber, Max}} [[Kategorija:Rođeni 1864.]] [[Kategorija:Umrli 1920.]] [[Kategorija:Biografije, Erfurt]] [[Kategorija:Njemački sociolozi]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] 1n7vexx7w9ks2mrhr20sk22iwssdo47 Kognitivna disonanca 0 64203 3899748 3841934 2026-06-22T12:30:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Motivacijske teorije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899748 wikitext text/x-wiki [[Leon Festinger]] je 1957. publicirao teoriju kognitivne disonance, koja je promijenila dotadašnja saznanja o funkcioniranju ljudskog ponašanja i mehanizma donošenja odluka. On je U ''Teoriji kognitivne disonance'' (1957), predložio da ljudska bića teže internoj psihološkoj dosljednosti kako bi mentalno funkcionirala u [[Stvarnost|stvarnom svijetu]]. Osoba koja doživi unutrašnju nedosljednost teži da postane psihološki neudobna i motivirana je da smanji kognitivnu disonancu. Oni imaju tendenciju da prave promjene kako [[Samoopravdanje|bi opravdali]] stresno ponašanje, bilo dodavanjem novih dijelova kogniciji koji uzrokuju psihološku disonancu ([[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacija]]) ili izbjegavanjem okolnosti i kontradiktornih informacija koje će vjerovatno povećati veličinu kognitivne disonance ([[pristrasnost potvrde]]).<ref name="Festinger, L. 1957">Festinger, L. (1957). ''A Theory of Cognitive Dissonance''. California: Stanford University Press.</ref> [[Datoteka:Fox & Grapes.jpg|mini|U bajci "Lisica i grožđe" [[Ezop|Aesopa]], pošto nije dohvatila željeno grožđe, lisica onda odluči da zaista ne želi voće jer je kiselo. Lisičin čin [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacije (opravdanja)]] smanjio je njenu [[Anksioznost|tjeskobu]] zbog kognitivne disonance zbog želje koju ne može ostvariti.]] Kognitivna disonanca je mentalno stanje, često konflikt, u kome osoba doživljava iskustvo dva ili više nekompatibilna vjerovanja ili kognitivno obrađuje više informacija.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Leon-Festinger|title=Leon Festinger - Cognitive dissonance|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=17. 4. 2021}}</ref> Kod zdravog pojedinca obično vodi osjećanju psihičke nelagodnosti koje traje dok osoba ne razriješi nesporazum. Kognicija (spoznaja) sastoji se od različitih vrijednosti, vjerovanja, emocija itd. Postoje kognicije koje se međusobno ne podržavaju i koje su međusobno u konfliktnom odnosu. Njih nazivamo '''disonantnim kognicijama'''. Bitan segment života svakog čovjeka koji utiče na sve u njemu jeste nadvladavanje kognitivne disonance. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite book|last=Festinger|first=Leon|title=A Theory of Cognitive Dissonance|url=https://books.google.com/books?id=voeQ-8CASacC|year=1957|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-0911-8}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Prepreke za kritičko razmišljanje]] [[Kategorija:Teorija komunikacije]] [[Kategorija:Obmana]] [[Kategorija:Vjerovanje]] [[Kategorija:Motivacijske teorije]] dcblcrnx97warz6h4bca8ax93pnj1mn Herbert Spencer 0 65113 3899688 3530186 2026-06-22T12:17:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899688 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Herbert Spencer | slika = Herbert Spencer 2.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1820|04|27}} | mjesto_rođenja = [[Derby]], [[Derbyshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1903|12|08|1820|04|27}} | mjesto_smrti = [[Brighton]], [[Sussex]], Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Herbert Spencer''' (27. april 1820 – 8. decembar 1903) bio je engleski filozof, politički teoretičar klasičnog liberalizma kao i teoretičar sociologije.<ref>{{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/biography/Herbert-Spencer |title=Herbert Spencer |work=[[Encyclopædia Britannica]] |access-date=7. 3. 2018}}</ref> Spencer je razvio sveobuhvatnu koncepciju evolucije kao progresivnog razvoja cijelog fizičkog svijeta, bioloških organizama, ljudske svijesti, kulture čovječanstva i društava. Dao je svoj doprinos kroz rad na više oblasti u nauci uključujući etiku, religiju, politiku, filozofiju, biologiju, sociologiju i psihologiju. U svom djelu ''Principi biologije'' (''Principles of Biology, 1864'') uveo je termin "preživljavanje najjačih" ({{jez-en|"survival of the fittest"|kurziv=ne}}) po kojem je postao i poznat u naučnim krugovima. Velik utjecaj na izradu takve koncepcije bilo je djelo ''[[O porijeklu vrsta]]'' [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Herbert Spencer}} * {{Gutenberg author |id=Spencer,+Herbert |name=Herbert Spencer}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{DEFAULTSORT:Spencer, Herbert}} [[Kategorija:Rođeni 1820.]] [[Kategorija:Umrli 1903.]] [[Kategorija:Biografije, Derby]] [[Kategorija:Engleski filozofi]] [[Kategorija:Engleski sociolozi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 7rrqr23we8qpvvi14zra89j82n51wrc San Marino (grad) 0 65229 3899890 3810684 2026-06-22T21:02:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899890 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje |Grb = Coat of arms of the city of San Marino.svg |Karta = San Marino-San Marino.png |Država = {{ZD|SMR}} [[San Marino]] |ImeSrednjegNivoaVlasti = Castelli |SrednjiNivoVlasti = San Marino |Općina = |Stanovništvo = 4493 |StanovništvoGodina = 2003 |StanovništvoUrban = |StanovništvoUrbanGodina = |StanovništvoMetro = |StanovništvoMetroGodina = |StanovništvoProcjena = |StanovništvoGodina2 = |Površina = 7.09 |Nadmorska visina = 749 |Pozivni broj = 378 |Poštanski broj = 47 890 |VrstaNaselja = Grad |Načelnik = Alessandro Barulli |NačelnikIzabran = 2003 |NačelnikTitula = Gradonačelnik |NačelnikStranka = |Web = |Slika = Palazzo Pubblico - esterno.jpg |SlikaInfo = Gradska vijećnica }} {{Infokutija Svjetska baština | SB = Historijski centar San Marina i planina Titano | zvanični_naziv = | slika = Funivia San Marino.JPG | veličina_slike = | opis = | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|San Marino}} | kriterij = iii, v, vii, viii, ix | ID = 1245 | koordinate = | godina = 2008. | proširenja = | ugroženost = | površina =55 ha | tampon-zona = | veb-sajt = <ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1245 UNESCO]</ref> | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} '''San Marino''' ({{jez-it|Città di San Marino}}) jest glavni grad [[San Marino|Republike San Marino]]. Nalazi se na planini [[Titano]] nedaleko od [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Grad ima 4,4 hiljade stanovnika (2003) i treći je po veličini poslije općina [[Borgo Maggiore]] i [[Serravalle]]. San Marino je osnovao [[Sveti Marin]] sa grupom kršćanskih izbjeglica [[301]]. Oni su tu našli utočište od rimskih progona, i osnovali najstariju evropsku republiku.<ref>[https://web.archive.org/web/20120314135617/http://www.giuntedicastello.sm/index.php?id=12 Gradska tvrđava San Marina - www.giuntedicastello.sm]{{it}}</ref> == Privreda == Dugo je glavna privredna aktivnost bilo klesarstvo, a danas su to [[turizam]] i [[trgovina]]. Zbog blizine glavnih italijanskih turističkih centara ([[Rimini]], [[Venecija]], [[Firenca]], [[Bologna]], [[Ferrara]] i [[Ravenna]]) San Marino godišnje posjeti više od 3 miliona posjetilaca (uglavnom na jednodnevne izlete) od kojih su 85% [[Italijani]]. == Znamenitosti == San Marino je grad uskih strmih uličica i kamenih građevina, starih i po nekoliko [[vijek]]ova. Najpoznatije su: * Basilika svetog Marina na sjeveroistoku grada, posvećena svecu zaštitniku - svetom Marinu, čije se relikvije čuvaju u crkvi. Podignuta je 1836. god. na mjestu starije crkve iz 7. vijeka. * Palača vlade, rezidencija predsjednik i parlamenta. Nju je projektirao i podigao talijanski [[Arhitektura|arhitekt]] Frencesco Azzurri iz [[Rim]]a, od 1884.-1894. godine u [[historicizam|neogotičkom stilu]]. * [[Tvrđava]] na vrhu Monte Titana * 3 tornja po grebenima Monte Titana * Trg Titano sa zgradom teatra iz 18. vijeka * Grand Hotel San Marino * [[Samostan]] svete Klare 14. vijeka * Crkva svetog Franje i istoimena gradska vrata. == Svjetska baština == Historijski centar San Marina i planina Titano su 2008. godine uvršteni na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. San Marino je jedna od najstarijih svjetskih republika i jedini preživjeli italijanski grad-država, koji predstavlja važnu etapu u razvoju demokratskih modela u [[Evropa|Evropi]] i svijetu.<ref name=San>{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/sm |title= San Marino, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}</ref> ==Galerija== <gallery> Monte Titano Panorama.jpg|Planina Titano San Marino ratusz.jpg|Gradska vijećnica Fortress of Guaita - First Tower (San Marino).jpg|Prvi toranj na Titanu Second Tower in San Marino and Paragliding.jpg| Montale Tower.jpg| Hastalapolastra.jpg| </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|San Marino (city)}} {{Commonscat|World Heritage Sites in San Marino}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{DEFAULTSORT:San Marino,}} [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Gradovi u San Marinu]] [[Kategorija:Svjetska baština u San Marinu]] acelqak6c5e9yrur0kwspadq8em7ltw Thomas Paine 0 67187 3899665 3416079 2026-06-22T12:15:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899665 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Thomas Paine rev1.jpg|mini|desno|Thomas Paine]] '''Thomas Paine''' (Tomas Pejn; [[29. januar]] [[1737]] — [[8. juni]] [[1809]]) je bio [[Velika Britanija|britanski]] pisac i revolucionar. Odrastao u porodici kvekera. U [[Sjedinjene Američke Države]] je otišao [[1774]]. i u [[Američka revolucija|Ratu za nezavisnost]] borio se na strani kolonista. U Veliku Britaniju se vratio [[1789]]. godine, ali pošto je optužen za izdaju pobjegao je u [[Francuska|Francusku]], gdje je bio pristalica republikanizma. Za vrijeme jakobinske diktature jedva je izbjegao [[giljotina|giljotiranje]]. Paineov radikalizam spojio je privrženost političkoj slobodi sa snažnom vjerom u suverenitet naroda, što je inspirisalo i liberalni republikanizam i socijalistički egalitarizam. Paineova najznačajnija djela su: * ''Zdrav razum'' ([[1777]]) * ''Prava čovjeka'' ([[1791]]/[[1792|92]]) * ''Doba razuma'' ([[1794]]) == Također pogledajte == * [[Sloboda]] * [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] {{Commonscat}} [[Kategorija:Britanski pisci|Paine, Thomas]] [[Kategorija:Revolucionari|Paine, Thomas]] [[Kategorija:Francuska revolucija|Paine, Thomas]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 4eldqmvx6c171n2snroidom4wtryxs7 Henri Poincaré 0 71922 3899653 3660038 2026-06-22T12:11:56Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899653 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Henri Poincaré | slika =Henri Poincare.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1854|4|29}} | mjesto_rođenja = Nancy, Francuska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1912|7|17|1854|4|29}} | mjesto_smrti = Pariz, Francuska | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Jules Henri Poincaré''' ([[Nancy]], [[29. april]] [[1854]]. - [[Pariz]], [[17. juli]] [[1912]]. godine) je bio [[Francuska|francuski]] matematičar i teorijski fizičar. Predavao je matematičku fiziku i račun vjerovatnosti na ''Faculté des sciences'' u [[Pariz]]u, te višu analizu na ''[[École polytechnique]]''. Njegov naučni rad obuhvata [[matematika|matematiku]], [[astronomija|astronomiju]] i [[fizika|fiziku]]. Razvio je teoriju automorfnih funkcija i istraživao diferencijalne jednadžbe, a posebno su važni njegovi radovi na području [[topologija|topologije]] i njegova interpretacija geometrije Lobačevskoga. U matematičkoj fizici proučavao je teoriju oscilovanja trodimenzionalnoga kontinuuma, a bavio se i problemima toplotne vodljivosti te teorijom elektromagnetnih oscilacija. U svom djelu ''"O dinamici elektrona"'' anticipirao je specijalunu teoriju relativnosti. Od njegovih astronomskih radova posebno je važna rasprava o problemu tri tijela. Dao je i nekoliko djela filozofskog karatera, a objavio je oko 500 naučnih radova. Poincare je bio jedan od najvećih matematičara svojega doba i zadnji koji je vladao svim matematičkim oblastima.{{Opća teorija relativnosti}} == Djela == * ''Nauka i hipoteza'' * ''Vrijednost nauke'' * ''O teoriji Fuchsovih funkcija'' * ''Predavanja o nebeskoj mehanici'' * ''Kurs matematičke fizike'' {{Commonscat|Henri Poincaré}} {{Filozofija nauke}} {{DEFAULTSORT:Poincaré, Henri}} [[Kategorija:Rođeni 1854.]] [[Kategorija:Umrli 1912.]] [[Kategorija:Biografije, Nancy]] [[Kategorija:Francuski fizičari]] [[Kategorija:Francuski matematičari]] [[Kategorija:Članovi Francuske akademije]] [[Kategorija:Dobitnici Sylvesterove medalje]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] 36m5159klw6wihzdujz3pp2c97jfs6f Samorodni elementi 0 73451 3899888 3838588 2026-06-22T20:50:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899888 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:GoldNuggetUSGOV.jpg|mini|Samorodno zlato]] [[Datoteka:NatCopper.jpg|mini|Samorodni bakar]] [[Datoteka:Platinum-nugget.jpg|mini|Grumen platine]] '''Samorodni elementi''' su [[minerali]] koji su po hemijskom sastavu čisti [[hemijski element]], npr. [[zlato]], [[sumpor]], dijamant ([[ugljik]]), itd. Prema klasifikaciji J. D. Dana i H. Strunza tretiraju se kao zasebna klasa. Kao samorodni elementi u prirodi dolaze: [[bakar]], [[srebro]], [[zlato]], [[platinski metali]], [[antimon]], [[arsen]], [[željezo]], [[živa]], [[selen]], [[telur]], [[sumpor]], [[ugljik]] i [[aluminij]]. == Vanjski linkovi == * http://www.mindat.org/min-3659.html * http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/silver.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120323022631/http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/silver.pdf |date=23. 3. 2012 }} * http://www.webmineral.com/data/Silver.shtml * http://www.mindat.org/min-1422.html * http://www.mindat.org/min-2045.html iridijum * http://www.galleries.com/minerals/elements/class.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103084541/http://www.galleries.com/minerals/elements/class.htm |date=3. 11. 2011 }} {{Commonscat|Native element minerals}} [[Kategorija:Mineralogija]] [[Kategorija:Minerali samorodnih elemenata]] [[Kategorija:Klasifikacija minerala]] jxg1bz3rqe289pg423i7fsn0373rzg6 Edin Numankadić 0 76903 3900004 3893956 2026-06-23T11:35:42Z ~2026-36227-71 182868 /* */ datum smrti 3900004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Edin Numankadić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = [[1948]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | datum_smrti = 21. juni 2026 | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = Pedagoška akademija Sarajevo, Katedra za likovno obrazovanje, 1953. | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = [[slikarstvo]] | djela = ''Svjedoci postojanja'' | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Edin Numankadić''' ([[Sarajevo]], 1948. -23. juni 2026)<ref>{{Cite web|url=https://mrezni-muzej.mg-lj.si/en/artists/1129/Edin-Numankadi%C4%87|title=Edin Numankadić|publisher=Muzej of Contemporary Art, +MSUM|access-date=7. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://uluks.ba/portfolio_page/edin-numankadic/|title=Edin Numankadić – ULUKS|date=16. 1. 2020|language=bs-BA|access-date=7. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ugbih.ba/en/2021/02/23/numankadic-edin/|title=Numankadić Edin {{!}} UGBiH.ba|language=en-US|access-date=7. 12. 2023}}</ref> bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] likovni umjetnik sa početka sedamdesetih godina. Završio je Pedagošku akademiju, Katedra za likovno obrazovanje Sarajevo. Studirao je Historiju jugoslavenskih književnosti na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].<ref name=":0" /> Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalog, 2021. odlikovan je ordenom francuskog viteza književnost i umjetnosti.<ref name=":1">{{cite web |last1=Mustajbegović |first1=Saida |title=Edinu Numankadiću orden francuskog viteza umjetnosti i književnosti |url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2021/10/20/edinu-numankadicu-orden-francuskog-viteza-umjetnosti-i-knjizevnosti |website=Balkans Al Jazeera |access-date=17. 1. 2022}}</ref> U ranom periodu Numankadić se izražava jezikom slikarstva bojenog polja i procesualnog i [[analitičko slikarstvo|analitičkog slikarstva]]. U kasnijem periodu, tokom i nakon rata Numankadić se služi i praksom Objet trouvéa - slučajno pronađenih predmeta. Umjetnički vrhunac Numankadić je dostigao uništenjem svojih prijeratnih djela. Brojne samostalne izložbe i učešće na značajnijim internacionalnim umjetničkim smotrama, kao i brojne osvojene nagrade i priznanja, govore o njegovom aktivnom i kontinuiranom učešću u razvoju bosanskohercegovačke likovne umjetnosti. Jedan je od osnivača umjetničke grupe '''1+1+1''' početkom sedamdesetih, '''Prostor-Oblik''' sredinom sedamdesetih godina i grupe '''KAMMEN'''. Svojim umjetničkim aktivnostima nedvojbeno je doprinjeo pluralizaciji i liberalizaciji likovnosti na bosanskohercegovačkoj umjetničkoj sceni. Dva puta je učestvovao na Venecijanskom bijenalu - 1993. sa projektom "Svjedoci postojanja", i 2003. u sklopu BiH selekcije. Bio je direktor [[Olimpijski muzej u Sarajevu|Olimpijskog muzeja u Sarajevu]] i jedan od osnivača kolekcije [[Ars Aevi]] (Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu) i njen stalni savjetnik.<ref name=":1" /> Član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]]-a od 1974. Imao je preko pedeset samostalnih i preko 300 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je preko dvadeset vrijednih nagrada za svoj rad.<ref name=":0">{{cite book |last1=Medved |first1=Andrej |title=Edin Numankadic : slike, objekti, instalacije, fotografije : 1971-2003. |date=2004 |publisher=Nulon marketing |location=Sarajevo |isbn=9958-9513-2-0}}</ref> Živi i radi u Sarajevu.<ref name=":0" /> == Djela == * ''Prostor, boja, vrijeme'' – akrilik na platnu, 1974-82. * ''Tragovi'', kombinovana tehnika, 1982. * ''Zapisi'', akrilik na papiru, 2008. * ''Kutije'', kombinovana tehnika, 2008.<ref name=":0" /> == Također pogledajte == * [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] * [[Ars Aevi]] *[[Analitičko slikarstvo]] * [[Venecijansko bijenale]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111127140113/http://www.krug99.ba/galerija/galerija.asp Galerija KRUGA 99] Edin Numankadić * http://sveske.ba/en/content/o-crtezu-prije-svih-faza ==Reference== {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Numankadić, Edin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bypb23hx5130xrrbyw07ogpykgpil0f 3900009 3900004 2026-06-23T11:44:29Z ~2026-36227-71 182868 /* */ 3900009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Edin Numankadić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = [[1948]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | datum_smrti = 21. juni 2026 | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = Pedagoška akademija Sarajevo, Katedra za likovno obrazovanje, 1953. | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = [[slikarstvo]] | djela = ''Svjedoci postojanja'' | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Edin Numankadić''' ([[Sarajevo]], 1948. -23. juni 2026)<ref>{{Cite web|url=https://mrezni-muzej.mg-lj.si/en/artists/1129/Edin-Numankadi%C4%87|title=Edin Numankadić|publisher=Muzej of Contemporary Art, +MSUM|access-date=7. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://uluks.ba/portfolio_page/edin-numankadic/|title=Edin Numankadić – ULUKS|date=16. 1. 2020|language=bs-BA|access-date=7. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ugbih.ba/en/2021/02/23/numankadic-edin/|title=Numankadić Edin {{!}} UGBiH.ba|language=en-US|access-date=7. 12. 2023}}</ref> bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] likovni umjetnik sa početka sedamdesetih godina. Završio je Pedagošku akademiju, Katedra za likovno obrazovanje Sarajevo. Studirao je Historiju jugoslavenskih književnosti na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].<ref name=":0" /> Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalog, 2021. odlikovan je ordenom francuskog viteza književnost i umjetnosti.<ref name=":1">{{cite web |last1=Mustajbegović |first1=Saida |title=Edinu Numankadiću orden francuskog viteza umjetnosti i književnosti |url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2021/10/20/edinu-numankadicu-orden-francuskog-viteza-umjetnosti-i-knjizevnosti |website=Balkans Al Jazeera |access-date=17. 1. 2022}}</ref> U ranom periodu Numankadić se izražava jezikom slikarstva bojenog polja i procesualnog i [[analitičko slikarstvo|analitičkog slikarstva]]. U kasnijem periodu, tokom i nakon rata Numankadić se služi i praksom Objet trouvéa - slučajno pronađenih predmeta. Umjetnički vrhunac Numankadić je dostigao uništenjem svojih prijeratnih djela. Brojne samostalne izložbe i učešće na značajnijim internacionalnim umjetničkim smotrama, kao i brojne osvojene nagrade i priznanja, govore o njegovom aktivnom i kontinuiranom učešću u razvoju bosanskohercegovačke likovne umjetnosti. Jedan je od osnivača umjetničke grupe '''1+1+1''' početkom sedamdesetih, '''Prostor-Oblik''' sredinom sedamdesetih godina i grupe '''KAMMEN'''. Svojim umjetničkim aktivnostima nedvojbeno je doprinjeo pluralizaciji i liberalizaciji likovnosti na bosanskohercegovačkoj umjetničkoj sceni. Dva puta je učestvovao na Venecijanskom bijenalu - 1993. sa projektom "Svjedoci postojanja", i 2003. u sklopu BiH selekcije. Bio je direktor [[Olimpijski muzej u Sarajevu|Olimpijskog muzeja u Sarajevu]] i jedan od osnivača kolekcije [[Ars Aevi]] (Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu) i njen stalni savjetnik.<ref name=":1" /> Član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]]-a od 1974. Imao je preko pedeset samostalnih i preko 300 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je preko dvadeset vrijednih nagrada za svoj rad.<ref name=":0">{{cite book |last1=Medved |first1=Andrej |title=Edin Numankadic : slike, objekti, instalacije, fotografije : 1971-2003. |date=2004 |publisher=Nulon marketing |location=Sarajevo |isbn=9958-9513-2-0}}</ref> Živio i radio je u Sarajevu.<ref name=":0" /> == Djela == * ''Prostor, boja, vrijeme'' – akrilik na platnu, 1974-82. * ''Tragovi'', kombinovana tehnika, 1982. * ''Zapisi'', akrilik na papiru, 2008. * ''Kutije'', kombinovana tehnika, 2008.<ref name=":0" /> == Također pogledajte == * [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] * [[Ars Aevi]] *[[Analitičko slikarstvo]] * [[Venecijansko bijenale]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111127140113/http://www.krug99.ba/galerija/galerija.asp Galerija KRUGA 99] Edin Numankadić * http://sveske.ba/en/content/o-crtezu-prije-svih-faza ==Reference== {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Numankadić, Edin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Živi ljudi]] m6acukwus6dujjim7xvchjs5ax0j3g5 3900017 3900009 2026-06-23T11:57:24Z AnToni 2325 [[Kategorija:Živi ljudi]] uklonjena; [[Kategorija:Umrli 2026.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3900017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Edin Numankadić | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = [[1948]] | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]] | datum_smrti = 21. juni 2026 | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = Pedagoška akademija Sarajevo, Katedra za likovno obrazovanje, 1953. | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = [[slikarstvo]] | djela = ''Svjedoci postojanja'' | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Edin Numankadić''' ([[Sarajevo]], 1948. -23. juni 2026)<ref>{{Cite web|url=https://mrezni-muzej.mg-lj.si/en/artists/1129/Edin-Numankadi%C4%87|title=Edin Numankadić|publisher=Muzej of Contemporary Art, +MSUM|access-date=7. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://uluks.ba/portfolio_page/edin-numankadic/|title=Edin Numankadić – ULUKS|date=16. 1. 2020|language=bs-BA|access-date=7. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ugbih.ba/en/2021/02/23/numankadic-edin/|title=Numankadić Edin {{!}} UGBiH.ba|language=en-US|access-date=7. 12. 2023}}</ref> bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] likovni umjetnik sa početka sedamdesetih godina. Završio je Pedagošku akademiju, Katedra za likovno obrazovanje Sarajevo. Studirao je Historiju jugoslavenskih književnosti na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].<ref name=":0" /> Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalog, 2021. odlikovan je ordenom francuskog viteza književnost i umjetnosti.<ref name=":1">{{cite web |last1=Mustajbegović |first1=Saida |title=Edinu Numankadiću orden francuskog viteza umjetnosti i književnosti |url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2021/10/20/edinu-numankadicu-orden-francuskog-viteza-umjetnosti-i-knjizevnosti |website=Balkans Al Jazeera |access-date=17. 1. 2022}}</ref> U ranom periodu Numankadić se izražava jezikom slikarstva bojenog polja i procesualnog i [[analitičko slikarstvo|analitičkog slikarstva]]. U kasnijem periodu, tokom i nakon rata Numankadić se služi i praksom Objet trouvéa - slučajno pronađenih predmeta. Umjetnički vrhunac Numankadić je dostigao uništenjem svojih prijeratnih djela. Brojne samostalne izložbe i učešće na značajnijim internacionalnim umjetničkim smotrama, kao i brojne osvojene nagrade i priznanja, govore o njegovom aktivnom i kontinuiranom učešću u razvoju bosanskohercegovačke likovne umjetnosti. Jedan je od osnivača umjetničke grupe '''1+1+1''' početkom sedamdesetih, '''Prostor-Oblik''' sredinom sedamdesetih godina i grupe '''KAMMEN'''. Svojim umjetničkim aktivnostima nedvojbeno je doprinjeo pluralizaciji i liberalizaciji likovnosti na bosanskohercegovačkoj umjetničkoj sceni. Dva puta je učestvovao na Venecijanskom bijenalu - 1993. sa projektom "Svjedoci postojanja", i 2003. u sklopu BiH selekcije. Bio je direktor [[Olimpijski muzej u Sarajevu|Olimpijskog muzeja u Sarajevu]] i jedan od osnivača kolekcije [[Ars Aevi]] (Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu) i njen stalni savjetnik.<ref name=":1" /> Član je [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]]-a od 1974. Imao je preko pedeset samostalnih i preko 300 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je preko dvadeset vrijednih nagrada za svoj rad.<ref name=":0">{{cite book |last1=Medved |first1=Andrej |title=Edin Numankadic : slike, objekti, instalacije, fotografije : 1971-2003. |date=2004 |publisher=Nulon marketing |location=Sarajevo |isbn=9958-9513-2-0}}</ref> Živio i radio je u Sarajevu.<ref name=":0" /> == Djela == * ''Prostor, boja, vrijeme'' – akrilik na platnu, 1974-82. * ''Tragovi'', kombinovana tehnika, 1982. * ''Zapisi'', akrilik na papiru, 2008. * ''Kutije'', kombinovana tehnika, 2008.<ref name=":0" /> == Također pogledajte == * [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] * [[Ars Aevi]] *[[Analitičko slikarstvo]] * [[Venecijansko bijenale]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111127140113/http://www.krug99.ba/galerija/galerija.asp Galerija KRUGA 99] Edin Numankadić * http://sveske.ba/en/content/o-crtezu-prije-svih-faza ==Reference== {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Numankadić, Edin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] tlobw7sujgo1f2co5kydpp9mxnr9i74 Morića han 0 78267 3899715 3675629 2026-06-22T12:25:01Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899715 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Morića han 28022014396.jpg|mini|desno|200px|Morića han]] '''Morića han''' je sagrađen 1551. u ulici [[Sarači (ulics)|Sarači]]. Pripadao je Gazi Husrev-begovom vakufu i prvobitno se zvao "Drugi Novi han". Osmanski putopisa [[Evlija Čelebija]] je zapisao da je 1659. ovaj han bio poznat kao '''Hadži Beširov han'''. Han je poznat kao i '''Morića han'',''''' a svoje ime je dobio u prvoj polovini 19. stoljeća po zakupcima hana: Mustafa-agi Moriću i njegovom sinu Ibrahim-agi. Han je dva puta gorio, 1831. i 1852. Trgovci sa istoka i zapada, iz srednje Evrope i Sredozemlja, mogli su osim prenoćišta, tu naći kupce i prodati svoju robu, bez direktnog izlaska na pijacu. U dvorištu i prizemnim prostorijama nalazile su se štale, a prostorije na prvom spratu ukrašavale su duge, drvene grede. Han je stradao u požaru i obnavljan je u više navrata. To je mjesto na kom su se podizale bune. Ovdje su okupljene Sarajlije 1878. formirale Narodnu vladu Bosne i Hercegovine i uputile zvaničan protest protiv Austro-ugarske okupacije. Han je rekonstruiran u periodu od 1971. do 1974. i predat na korištenje ugostiteljskom društvenom preduzeću "Balkan". Prilikom rekonstrukcije su na zidovima hana kaligrafskim pismom ispisani stihovi Omara Hajama, najvećeg pjesnika perzijske lirike. Odlukom sarajevske općine Stari Grad je 1998. han je vraćen u vlasništvo "[[Gazi Husrev-beg|Gazi Husrev-begovog]] vakufa". Uprava vakufa je iznajmila prostor hana za obavljanje djelatnosti koje se uklapaju u historijski ambijent hana. U okviru hana u prizemlju smješteni su prodavnica perzijskih ćilima, nacionalni restoran, kafana i turistička agencija. Na spratu su prostorije izdate raznim organizacijama kao što su [[Mladi muslimani]], [[Udruga ilmijje]], [[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini]], [[Savez logoraša i humanitarna organizacija]]. == Također pogledajte == * [[Stari Grad (Sarajevo)]] * [[Karavanska stanica]] * [[Baščaršija]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Morića Han}} {{Gazi Husrev-beg}} {{Građevine u Sarajevu}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Gazi Husrev-beg]] [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:1551. u arhitekturi]] [[Kategorija:Stari Grad (Sarajevo)]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] 38fy7d9bedcbpuxe085dww4gcnm0b3t Gazi Husrev-begov bezistan 0 78276 3899711 3763774 2026-06-22T12:24:08Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899711 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sarajevo Gazi-Husrev-Beg-Basar01.jpg|mini|desno|250px|Unutrašnjost bezistana]] '''Gazi Husrev-begov bezistan''' je jedan od očuvanih [[bezistan]]a u [[Sarajevo|Sarajevu]], koji i danas služi svojoj namjeni-trgovini. Bezistan je dio zadužbine [[Gazi Husrev-beg]]a. Izgrađen je 1555. godine u neposrednoj blizini [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medrese]], [[Begova džamija|Begove džamije]] i [[Sarajevska sahat-kula|Sahat-kule]], sa kojima je povezan istočnim ulazom. Pravougaonog je oblika sa ulazima, koji omeđuju 109 m dugu ulicu u kojoj su smještene male trgovine.<ref>http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&action=full&id=12</ref> Duž bezistana paralelno se pruža Gazi Husrev-begova (Zlatarska) ulica. U gradnji su učestvovali [[Dubrovnik|dubrovački]] majstori.<ref>{{Cite web |url=http://www.sarajevo-tourism.com/bos/sarajevothroughhistory.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 8. 2008 |archive-date=24. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080624104745/http://www.sarajevo-tourism.com/bos/sarajevothroughhistory.htm |url-status=dead }}</ref> Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom. Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na [[Kapali čaršija|Kapali čaršiju]] i bezistane u [[Istambul]]u ili [[souk]] u gradovima na istoku. == Nacionalni spomenik == Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]]), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.<ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=11 |title= Ali-pašina džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 10. 6. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240610064613/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=11 |url-status= dead }}</ref> Pored bezistana je postojao i [[tašlihan]] koji se građen u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf [[Gazi Husrev-beg]]a. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine tašlihana nestale su 1912 godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.vakuf-gazi.ba/objektighv.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100504133506/http://www.vakuf-gazi.ba/objektighv.html |archive-date=4. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref> == Galerija == <gallery> Bezistan, Sarajevo.jpg| Jedan od ulaza u bezistan u Sarajevu.JPG| </gallery> == Literatura == * Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005. * Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997. * Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Gazi Husrev-beg's Bezistan}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Gazi Husrev-beg}} {{Građevine u Sarajevu}} [[Kategorija:Gazi Husrev-beg|Bezistan]] [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] ril33jezuen8a1a1vor1oix2xdpheik Konak 0 78397 3899713 3895023 2026-06-22T12:24:24Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] uklonjena; [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899713 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Konak (višeznačnica)}} {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:La Résidence Amidža à Kragujevac.jpg|mini|desno|250px|Konak Amidža u [[Kragujevac|Kragujevcu]]]] '''Konak''' je prenoćište, noćište, ali je riječ u doba [[Osmansko Carstvo|Osmanske vladavine]], kada su građeni, označavala i kuću uglednog čovjeka, dvorac [[valija|valije]] ili nekog drugog visokog turskog upravnog ili vojnog zapovjednika. Konakom su se nazivali i dijelovi kuće u kom su boravili muški članovi porodice. U literaturi i mjesto u sušnici, gdje su se sušile šljive, ali i jednodnevno putovanje, dan hoda. == Također pogledajte == * [[Konak u Sarajevu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{stub-arh}} [[Kategorija:Građevine i strukture]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] omzibjzxh610w88r6w71ekfh59rnnvg Gostivar 0 87512 3899976 3539295 2026-06-23T08:51:16Z Akir-toj 182441 3899976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Gostivar | izvorno_ime = Gostivari<br/>Гостивар | naselje_vrsta = Grad | slika_zastava = Flag of Gostivar Municipality.svg | slika_grb = Coat of arms of Gostivar Municipality.svg | pushpin_karta = Makedonija | pushpin_karta_opis = Lokacija u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] | koordinate = {{coord|41|47|49|N|20|54|29|E|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | podjela_vrsta1 = [[Općine u Sjevernoj Makedoniji|Općina]] | podjela_ime1 = [[Gostivar (općina)|Gostivar]] | površina_ukupno_km2 = | visina_m = | stanovništvo_ukupno = 35847 | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = Dr. Valbon Limani | poštanski_broj_vrsta = Poštanski broj | poštanski_broj = 1230 | pozivni_broj = (+389) 042 | registarske_tablice = GV | veb-sajt = {{URL|http://www.gostivari.gov.mk/}} | slika = {{Multiple image | border = infobox | total_width = 250 | perrow = 1/2 | image1 = Gostivar-od-Suva Gora.JPG | image2 = Саат кула (Гостивар).jpg | image3 = Градски парк Гостивар (07).jpg | footer = Od vrha: Panorama Gostivara sa Suve gore, Sahat-kula i Gradski park }} }} '''Gostivar''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: Гостивар; [[Albanski jezik|albanski]]: Gostivari) jest grad i sjedište istoimene općine u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], smješten u južnom dijelu [[Pološka kotlina|Pološke kotline]] u podnožju [[Šar-planina|Šar planine]]. Općina Gostivar je jedna od najvećih u državi, dok sam grad broji 32.814 stanovnika prema podacima iz popisa 2021. godine. Grad predstavlja izrazito multikulturalnu sredinu u kojoj žive [[Makedonci]], [[Albanci]], [[Turci]], [[Romi]] i druge etničke grupe. == Etimologija == Smatra se da ime Gostivar potiče od slavenskih riječi ''gosti'' i ''dvor'' (dvorac ili utvrda) ili turske fraze ''gosti var'' (ima gostiju).<ref name="Bradt">{{cite book |last1=Evans |first1=Thammy |last2=Briggs |first2=Philip |title=North Macedonia : the Bradt travel guide |date=2019 |location=Bucks, England |isbn=978-1784770846 |pages=176 |edition=Sixth}}</ref> Prema narodnim predanjima, grad je bio poznat po velikoj gostoljubivosti i brojnim svratištima za putnike. Kao dokaz slavenskog porijekla navodi se i češko naselje Hostivař u [[Prag|Pragu]], koje se u dokumentima iz 12. vijeka bilježilo upravo kao ''Gostiwar''.<ref name="Hostivar">{{cite web |title=Hostivař |url=http://cs.wikipedia.org/wiki/Hostivař |publisher=Wikipedia na češkom jeziku |access-date=16. 4. 2026}}</ref> == Geografija == Grad leži u kotlini Polog na nadmorskoj visini od 510 metara. Udaljen je 67 kilometara od [[Skoplje|Skoplja]], 27 kilometara od [[Tetovo|Tetova]] i 46 kilometara od [[Kičevo|Kičeva]]. U neposrednoj blizini, u selu Vrutok, nalazi se izvor rijeke [[Vardar]], najveće rijeke u Sjevernoj Makedoniji, koja protiče kroz sam grad i dijeli ga na dva dijela. == Historija == === Praistorija i antika === Arheološka iskopavanja na lokalitetima Tumba kod Donjeg Palčišta i Pod Selo kod Stenče pokazuju da najstariji tragovi života u Pološkoj kotlini datiraju od ranog [[Neolit|neolita]], prije oko 8.000 godina.<ref name="gavro">{{cite book |last=Gavrovski |first=Darko |title=Tetovski drevnosti. Polog od Praistorijata do 7.vek n.e. |year=2009 |location=Tetovo}}</ref> Na ovom području je 1932. godine pronađena i vrijedna bronzana statua iz perioda antičkog plemena Agrijana (4. vijek p. n. e.), koja se danas čuva u Muzeju Makedonije.<ref name="gavro"/> Rana historijska pominjanja vezuju se za grad ''Draudacum'' (Draudàkon). Rimski historičar Tit Livije bilježi da je tokom [[Treći makedonski rat|Trećeg makedonskog rata]] makedonski kralj [[Perzej Makedonski|Perzej]] sa 10.000 vojnika napao ovo utvrđenje. === Srednji vijek i osmanski period === U srednjem vijeku, naselje se pod imenom ''Banska'' spominje u povelji kralja Milutina iz 1313. godine, kao i u povelji [[Car Dušan|cara Dušana]] pod imenom ''Belika''. [[Datoteka:Saat_kula_vo_Gostivar_01.jpg|mini|Sahat kula u Gostivaru]] Krajem 14. vijeka, Gostivar potpada pod osmansku vlast. U osmanskom poreznom registru (defteru) iz 1467/1468. godine, Gostivar je zabilježen u sklopu Tetovske nahije kao kršćansko selo sa 44 domaćinstva.<ref name="Ottoman1467">{{cite book |title=Turski dokumenti za istorijata na makedonskiot narod kn.4 |last1=Sokoloski |first1=Metodija |last2=Stojanovski |first2=Aleksandar |year=1971 |location=Skopje}}</ref> Grad se značajnije razvija u 17. vijeku kada bogati Mehmed-paša podiže džamiju, školu i hamam, nakon čega i drugi begovi grade objekte, poput Bekir-bega čija je džamija stajala na mjestu današnje Sahat-kule.<ref name="Senev">{{cite book |last=Senev |first=Zoran |last2=Gerasimov |first2=Kiro |title=Makedonskite gradovi vo turisko vreme |year=2004 |location=Kočani |pages=22-23}}</ref> Geograf Ami Boué ga 1850. opisuje kao veliko selo, ali krajem 19. vijeka Gostivar službeno postaje centar kaze (općine) i formira svoju čaršiju sa utorkom kao pijačnim danom. Bugarski etnograf Vasil Kanchov bilježi 1900. godine da grad ima 3.735 stanovnika.<ref name="Kanchov">{{cite book |last=Kanchov |first=Vasil |title=Macedonia: Ethnography and Statistics |year=1900 |location=Sofia |page=213}}</ref> === Moderno doba === Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], regija je pretrpjela teške sukobe s balističkim snagama. Prema službenim evidencijama, 41 stanovnik grada zaveden je kao žrtva Drugog svjetskog rata.<ref name="Zrtve">{{cite web |title=Popis na žrtvite od vojnata 1941-1945, SR Makedonija |url=https://www.muzejgenocida.rs/images/ZrtvePub/Mak.pdf |publisher=Muzej genocida}}</ref> U novijoj historiji ističu se nemiri iz jula 1997. godine, kada su četiri civila poginula tokom policijske akcije uklanjanja nelegalno istaknutih zastava [[Albanija|Republike Albanije]] ispred općinske zgrade. == Demografija == [[Datoteka:Kej_na_Vardar-Gostivar-MK.JPG|mini|Šetnica pored Vardara]] Prema službenom popisu iz 2002. godine, uži dio grada Gostivara imao je 35.847 stanovnika sa sljedećim etničkim sastavom:<ref name="Statisticaloffice">Macedonian Census (2002), [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf ''Book 5 - Total population according to the Ethnic Affiliation, Mother Tongue and Religion''], The State Statistical Office, Skopje, 2002, str. 87, 224, 361.</ref> * Albanci: 16.890 (47,1%) * Makedonci: 11.885 (33,2%) * Turci: 4.559 (12,7%) * Romi: 1.899 (5,3%) * Ostali: 614 (1,7%) Religijski sastav grada činili su većinski muslimani (66,1%) i pravoslavni kršćani (33,1%).<ref name="Statisticaloffice"/> [[Datoteka:Center_Of_Gostivar.jpg|mini|Centar Gostivara]] == Naselja u Općini Gostivar == Pored samog grada Gostivara, u sastav općine ulaze i 33 seoska naselja: Balin Dol, Belovište, Brodec, Vrutok, Gornja Banjica, Gornja Đonovica, Gornje Jelovce, Debreše, Donja Banjica, Donja Đonovica, Donje Jelovce, Železna Reka, Zdunje, Korito, Kunovo, Lakavica, Lešnica, Malo Turčane, Merdita, Mitrovi Krsti, Negotino, Padalište, Pečkovo, Simnica, Srbinovo, Sušica, Strajane, Raven, Rečane, Trnovo, Tumčevište, Forino, Čajle i Čegrane. == Privreda i turizam == [[Datoteka:Gostivar,_razglednica_1921.jpg|mini|Gostivar, razglednica 1921]] Gostivar je važno ekonomsko čvorište Pologa. Pored tradicionalnih zanata koji izumiru, razvijeni su trgovina i industrija (pogoni "[[Silika]]", "[[Vardar Dolomit]]", te tekstilna i mlinarska industrija). Tokom 2015. godine privreda je osnažena otvaranjem novog velikog pogona za proizvodnju automobilskih dijelova.<ref name="Nasdaq">{{cite press release | publisher=Nasdaq | date=19. 5. 2015 | title=Lear Corp. (LEA) to Open Automotive Plant in Macedonia | url=http://www.nasdaq.com/article/lear-corp-lea-to-open-automotive-plant-in-macedonia-analyst-blog-cm478553}}</ref> Grad je ulazna tačka za [[Nacionalni park Mavrovo]] i skijaške terene na planini Bistra. [[Šar-planina|Šar planina]] nudi velike potencijale za [[planinarstvo]] i [[stočarstvo]], a regija je poznata po autohtonim vrstama sireva. U blizini se nalazi i poznati zimski centar Popova Šapka. == Sport == Najpoznatije sportsko društvo je košarkaški klub ''[[KK Gostivar]]'' (osnovan 1954. kao KK Mavrovo), koji je tri puta bio republički prvak. U nogometu grad predstavlja klub ''[[KF Gostivari]]'' koji igra na Gradskom stadionu, dok u rukometu djeluje klub ''[[RK Panteri]]''. == Reference == {{Reflist}} {{Naselja u Općini Gostivar}} [[Kategorija:Općina Gostivar]] [[Kategorija:Općine u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]] 4tvlw7gish9sjzuo4tys2m91wp1pzmj Kategorija:Vježbanje 14 88840 3899700 3819967 2026-06-22T12:19:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Briga o sebi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899700 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Exercise}} [[Kategorija:Hobiji]] [[Kategorija:Rekreacija]] [[Kategorija:Zdravlje]] [[Kategorija:Ljudske aktivnosti]] [[Kategorija:Briga o sebi|Vježbanje]] synp85bph5ngwxbec1eppd213nua6m2 Holodomor 0 89764 3899996 3667879 2026-06-23T11:09:53Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Flag_of_Peru_(state).svg datotekom [[:File:War_flag_of_Peru.svg|War_flag_of_Peru.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · This is 3899996 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Holodomor''' često i '''Gladomor''' (prema ukr. Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - ubiti ; Holodomor (Gladomor) – smrt umjetno izazvana glađu) [[Glad]] koja je pogodila [[Ukrajina|Ukrajinu]], sjeverni [[Kavkaz]] te područje oko donjeg toka rijeke [[Volga|Volge]] između 1932-1933. godine, bila je rezultat [[Staljin]]ove politike prisilne [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Najveći gubici su bili upravo u Ukrajini koja je bila najplodnije poljoprivredno područje [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. [[Josif Staljin]] je bio odlučan u svojoj namjeri da u korijenu sasiječe i najmanji trag ukrajinskog nacionalizma. Zapravo, umjetna glad je bila još samo jedan u nizu načina kako napraviti čistku i riješiti se nepogodnih ljudi u redovima ukrajinske inteligencije pa čak i u redovima ukrajinskih [[Komunizam|komunista]]. Glad je slomila seljake u njihovom ustrajnom neprihvaćanju novog modela kolektivizacije a Ukrajinu ostavila u stanju političke, socijalne i psihološke traume. == Razlozi izazivanja umjetne gladi == Politika sveopće kolektivizacije koju je 1929. uveo Staljin ne bi li tako potpomogao financiranje industrijalizacije zemlje, imala je katastrofalan učinak za poljoprivredu. Pored toga, 1932. Staljin je za 44% podigao obaveznu kvotu ukrajinskog dijela u doprinosu [[žito|žita]], što je značilo da ga neće biti dovoljno da bi se seljaci prehranili, jer po tadašnjem zakonu, žito iz [[kolhoz]]a se nije smjelo dijeliti među seljacima sve dok se nije napunila državna kvota koju je postavila Vlada. Staljinova odluka i metode koje je koristio kako bi je izvršio, osudila je milione seljaka na smrt glađu. Rukovodstvo [[Komunistička partija|Partije]], uz pomoć regularnih snaga i jedinica tajne policije, vodilo je nemilosrdan iscrpljujući rat protiv seljaka koji su odbijali predati žito. Čak je i bezvrijedno zrno žita nasilu bilo [[Konfiskacija|konfiscirano]] u seoskim domaćinstvima. Bilo koji muškarac, žena ili dijete kojeg su uhvatili kako uzima makar šaku žita s kolektivne farme, mogao je, a najčešće je i bio, na mjestu strijeljan ili preseljen negdje na daleki Istok. One, koji nisu izgledali dovoljno izgladnjeno, sumnjičili su da skrivaju zalihe. Seljake su zadržavali i sprječavali ih da se domognu grada putem posebnih «unutarnjih pasoša», koje su im zabranjivale da napuste svoje selo, a kamoli da krenu u grad. U gradovima gladi nije bilo jer je u jeku bila [[rusifikacija]], i mnogi su gradovi na početku tridesetih godina već bili naseljeni ruskim stanovništvom. [[Datoteka:Famine_Kharkov_1933.jpg|lijevo|mini|300px|Ljudi su padali od gladi mrtvi na ulicama]] Kada se danas govori o «Holodomoru» 1932. - 1933., misli se na period od marta 1932. do novembra 1933. godine. Upravo je kroz tih 17 mjeseci, približno oko 500 dana, u [[Ukrajina|Ukrajini]] umrlo na milione ljudi. Vrhunac Holodomora je bio u proljeće 1933. U Ukrajini je tada od gladi umiralo 17-ero ljudi svake minute, 1000 svakog sata, a gotovo 25 hiljada svakog dana… Najviše je ljudi umrlo na području tadašnje Kijevske i Harkivske oblasti. Zapravo je glad obuhvatila cijelu današnju Središnju, Južnu, Sjevernu i Istočnu Ukrajinu (današnja Zapadna Ukrajina ([[Galicija]]) je bila pošteđena gladi jer se nije nalazila u Sovjetskoj Ukrajini, već je bila dio [[Poljska|Poljske]]). Glad sličnih razmjera bila je prisutna i na [[Kuban (regija)|Kubanu]], sjevernom [[Kavkaz]]u te područje uz donji tok rijeke Volge, gdje su također živjeli Ukrajinci. Od 1 i pol, pa sve do 10 miliona ljudi. Zahvaljujući novootvorenim dosijeima SSSR-a sada se zna da je broj žrtava bio između 3 i 3.5 miliona. [[Američki Kongres]] je 1988. godine službeno priznao «Holodomor» 1932./1933. genocidom nad ukrajinskim narodom. Godinu dana kasnije to će učiniti i Međunarodna komisija pravnika. Sveukupno do sada 15 parlamenata ili vlada svijeta je ocjenilo kako je Holodomor bio genocid. Osim bivših republika Sovjetskog Saveza na ovome popisu se nalaze još [[Argentina]], [[Australija]], [[Azerbejdžan]], [[Belgija]], [[Estonija]], [[Gruzija]], [[Letonija]], [[Litva]], [[Mađarska]], [[Moldavija]], [[Poljska]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Ukrajina]], [[SAD]] i [[Vatikan]]. Pitanje priznavanja Holodomora kao zločina protiv čovječnosti bila je i jedna od tema 58. zasjedanja Opće skupštine [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih Naroda]]. Dana 15. maja 2003. godine [[Verhovna Rada]] Ukrajine (ime ukrajinskog parlamenta) u službenom obraćanju narodu, priznala je Holodomor 1932./1933.g. [[genocid]]om i zločinom protiv čovječnosti. == Države koje su Holodomor priznale genocidom == [[Datoteka:Holodomor World Recognition.svg|mini|centar|450px|Karta zemalja koje su priznale Holodomor [[genocid]]om.]] {| width="100%" |- valign=top | width=50% | * [[Datoteka:Flag of Andorra.svg|20px]] [[Andora]] * [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Argentina]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px]] [[Australija]] * [[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|20px]] [[Azerbejdžan]] * [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazil]] * [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px]] [[Češka]] * [[Datoteka:Flag of Chile.svg|20px]] [[Čile]] * [[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px]] [[Gruzija]] * [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|20px]] [[Ekvador]] * [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|20px]] [[Estonija]] * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Italija]] * [[Datoteka:Flag of Canada.svg|20px]] [[Kanada]] * [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|20px]] [[Kolumbija]] * [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px]] [[Latvija]] |width 50%| * [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] [[Litvanija]] * [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px]] [[Mađarska]] * [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px]] [[Meksiko]] * [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|20px]] [[Moldova]] * [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Holandija]] * [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|20px]] [[Paragvaj]] * [[Datoteka:War flag of Peru.svg|20px]] [[Peru]] * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px]] [[Poljska]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[SAD]] * [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|20px]] [[Slovačka]] * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Španija]] * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Ukrajina]] * [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Datoteka:Flag of the Vatican City - 2001 version.svg|20px]] [[Vatikan]] |} == Knjige == * [http://www.ditext.com/conquest/harvest.html Robert Conquest, ''The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-Famine'' (1986)] * Robert Konkvest, ''Cemerna zetva'':Sovjetska kolektivizacija i teror gladi, Filip Visnjic, Beograd,1988 * [http://zhnyva33.narod.ru/ The Harvest of Sorrow (ukrajinska i ruska verzija)] by Robert Conquest * [https://web.archive.org/web/20050411204357/http://www.rationalrevolution.net/special/library/famine.htm Fraud, Famine, and Fascism: The Ukrainian Genocide Myth from Hitler to Harvard] by Douglas Tottle == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Holodomor}} * [http://www.archives.gov.ua/Sections/Famine/Resources.php Popis Internet poveznica o Holodomoru (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170702013703/http://www.archives.gov.ua/Sections/Famine/Resources.php |date=2. 7. 2017 }} * [http://www.golodomor.org.ua/ Povijesna lekcija o Holodomoru 1932-33 (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927203346/http://golodomor.org.ua/ |date=27. 9. 2007 }} * [http://www.ukrweekly.com/Archive/1983/128312.shtml 1932-34 Great Famine: documented view by Dr. Dana Dalrymple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041215132846/http://www.ukrweekly.com/Archive/1983/128312.shtml |date=15. 12. 2004 }} * [https://web.archive.org/web/20010420083904/http://www.geocities.com/redcomrades/lies.html/ Lies concerning the history of the USSR] * [http://www.ukrajinci.hr/UKRAJINCI%20HRVATSKE/POVIJEST/HOLODOMOR_HR.pdf Holodomor 1932/1933]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot= InternetArchiveBot}} {{Ukrajina po temama}} [[Kategorija:Historija Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Historija Ukrajine]] [[Kategorija:Glad]] [[Kategorija:Genocid]] 157vwoa5bpxg21nld8zoxncrs61bjiw Spisak njemačkih nogometnih transfera ljeto 2009 0 94100 3899979 3852662 2026-06-23T09:16:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899979 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Preuređivanje}} Ovaj članak je spisak [[Njemačka|njemačkih]] [[nogomet]]nih [[transfer (nogomet)|transfera]] u ljetnom prijelaznom roku 2009. godine po klubu. Uključeni su samo transferi [[Fußball-Bundesliga|Bundeslige]] i [[2. Fußball-Bundesliga|2. Bundeslige]]. ==Bundesliga== ===VfL Wolfsburg=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Danska|ime=[[Thomas Kahlenberg]]|poz=MF|ostalo=iz [[AJ Auxerre]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Erster Neuzugang: Dänischer Nationalspieler Kahlenberg kommt zum VfL|language=de|date=28. 5. 2009|access-date=28. 5. 2009|publisher=[[VfL Wolfsburg]]|url=http://www.vflwolfsburg.de/50496+M5e17351f90c.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090531053057/http://www.vflwolfsburg.de/50496%2BM5e17351f90c.html|archive-date=31. 5. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Nigerija|ime=[[Obafemi Martins]]|poz=FW|ostalo=iz [[Newcastle United FC]]}}<ref group=1>[http://www.nzz.ch/nachrichten/sport/radsport/sporttickerdepartment/urnnewsmlwwwsda-atsch20090731brz033_1.3251753.html Obafemi Martins wechselt zu Wolfsburg]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Paragvaj|ime=[[Jonathan Santana]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[San Lorenzo de Almagro]]}}<ref group=1 name="DFL List">{{cite web|title=Die Bundesliga rüstet auf|language=de|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|date=13. 6. 2009|access-date=13. 6. 2009|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127881.php&fla=1|archive-date=14. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090614171834/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127881.php&fla=1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Alžir|poz=MF|ime=[[Karim Ziani]]|ostalo=iz [[Olympique Marseille]]}}<ref group=1>{{cite web|title=VfL verpflichtet algerischen Nationalspieler|language=de|date=7. 7. 2009|access-date=7. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000130295.php|archive-date=9. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090709083159/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000130295.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Njemačka|ime=[[Fabian Johnson]]|poz=DF|ostalo=iz [[1860 München]]}}<ref group=1 name="Johnson">{{cite web|language=de|title=U21-Europameister Fabian Johnson kommt!|date=15. 7. 2009|publisher=[[VfL Wolfsburg]]|access-date=15. 7. 2009|url=http://www.vflwolfsburg.de/50496+M5e14667ff92.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090720071834/http://www.vflwolfsburg.de/50496%2BM5e14667ff92.html|archive-date=20. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28 |nac=Njemačka|ime=[[Daniel Baier]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[FC Augsburg]]}}<ref group=1 name="FCA"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=Fabian Klos|poz=FW|ostalo=iz [[:de:MTV Gifhorn|MTV Gifhorn]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=U23 schlägt Gifhorn 3:0|date=8. 2. 2009|publisher=[[VfL Wolfsburg]]|access-date=22. 4. 2009|url=http://www.vflwolfsburg.de/55012+M5bc06d025ef.html}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=Julian Klamt|poz=DF|ostalo=iz [[VfL Wolfsburg II]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Julian Klamt erhält Lizenzspielervertrag|date=22. 4. 2009|publisher=[[VfL Wolfsburg]]|access-date=23. 4. 2009|url=http://www.vflwolfsburg.de/55018+M5b9754aa659.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090427090837/http://www.vflwolfsburg.de/55018%2BM5b9754aa659.html|archive-date=27. 4. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=Sebastian Polter|poz=FW|ostalo=iz [[VfL Wolfsburg II]]}}<ref group=1 name="VFL">{{cite web|url=http://www.vflwolfsburg.de/50496+M5f081ccabd1.html|title=Profiverträge für fünf U23-Spieler, Altiparmak kommt von Hertha 03 Zehlendorf|language=de|publisher=[[VfL Wolfsburg]]|date=5. 6. 2009|access-date=5. 6. 2009}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=Michael Schulze|poz=DF|ostalo=iz [[VfL Wolfsburg II]]}}<ref group=1 name="VFL"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=Daniel Riemer|poz=DF|ostalo=iz [[VfL Wolfsburg II]]}}<ref group=1 name="VFL"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Turska|ime=Burak Altiparmak|poz=FW|ostalo=iz [[FC Hertha 03 Zehlendorf|FC Hertha 03 Zehlendorf Youth]]}}<ref group=1 name="VFL"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=Italija|ime=[[Cristian Zaccardo]]|poz=DF|ostalo= u [[Parma FC]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.vflwolfsburg.de/50496+M55fccf10b1b.html |title=Zaccardo: Einigung über Transfer |access-date=29. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090830231151/http://www.vflwolfsburg.de/50496%2BM55fccf10b1b.html |archive-date=30. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Japan|ime=[[Yoshito Ōkubo]]|poz=FW|ostalo= u [[Vissel Kobe]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.vflwolfsburg.de/50496+M55c65a9bb24.html|title=Okubo kehrt zurück nach Japan|language=de|publisher=[[VfL Wolfsburg]]|date=16. 6. 2009|access-date=16. 6. 2009}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Brazil|ime=[[Caiuby Francisco da Silva|Caiuby]]|poz=FW|ostalo= na posudbi u [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="Caiuby">[http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/511617/artikel_Caiuby-stuermt-fuer-den-MSV.html Caiuby stürmt für den MSV]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Njemačka|ime=[[Daniel Adlung]]|poz=MF|ostalo= na posudbi u [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=1 name="Adlung">[http://www.az-web.de/sport/alemannia-aachen-detail-az/1000513?_wo=Sport:Alemannia&_link=upnews&_g=Daniel-Adlung-verstaerkt-das-Mittelfeld.html Daniel Adlung verstärkt das Mittelfeld]{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Turska|ime=[[Mahir Sağlık]]|poz=FW|ostalo= u [[VfL Wolfsburg II]], prethodno na posudbi u [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Saglik/Federico"/><ref group=1 name="Wolfsburg II">{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29408/fuenf-fuer-die-reserve--veh-verkleinert-kader-.html |title=Fünf für die Reserve - Veh verkleinert Kader |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=2. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090802082928/http://www.transfermarkt.de/de/news/29408/fuenf-fuer-die-reserve--veh-verkleinert-kader-.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Njemačka|ime=[[Patrick Platins]]|poz=GK|ostalo=pušten}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=SAD|ime=[[Kamani Hill]]|poz=FW|ostalo=u [[Vitoria Guimaraes]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Kamani Hill zieht es nach Portugal|date=10. 5. 2009|publisher=Frankenberger Zeitung/Waldeckische Landeszeitung|access-date=9. 5. 2009|url=http://www.wlz-fz.de/newsroom/sport/art1006,859872}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Rumunija|ime=[[Sergiu Radu]]|poz=FW|ostalo= u [[Energie Cottbus]], prethodno na posudbi u [[1. FC Köln]]}}<ref group=1 name="Radu">{{Cite web |url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5038 |title=Sergiu Radu kehrt zurück! |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090720060317/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5038 |archive-date=20. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Njemačka|ime=[[Alexander Laas]]|poz=MF|ostalo= u [[VfL Wolfsburg II]], prethodno na posudbi u [[Arminia Bielefeld]]}}<ref group=1 name="Wolfsburg II"/><ref group=1 name="Alexander Laas">{{cite web|language=de|title=Bielefeld will Trainersuche zügig vorantreiben|date=26. 5. 2009|publisher=[[Financial Times Deutschland]]|access-date=27. 5. 2009|url=http://www.ftd.de/sport/fussball/1bundesliga/news/:Bielefeld-will-Trainersuche-z%FCgig-vorantreiben/519021.html|archive-url=https://archive.today/20130206114826/http://www.ftd.de/sport/fussball|archive-date=6. 2. 2013|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=Njemačka|ime=[[Sergei Karimov]]|poz=MF|ostalo= u [[VfL Wolfsburg II]]}}<ref group=1 name="Wolfsburg II"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=Portugal|ime=[[Domingos Alexandre Martins Costa|Alex]]|poz=DF|ostalo=u [[Vitoria Guimaraes]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Alex nach Guimarães|language=de|date=25. 6. 2009|access-date=25. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28983/alex-nach-guimaraes-.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090801090509/http://www.transfermarkt.de/de/news/28983/alex-nach-guimaraes-.html|archive-date=1. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Rumunija|ime=[[Vlad Munteanu]]|poz=FW|ostalo= u [[VfL Wolfsburg II]], prethodno na posudbi u [[Arminia Bielefeld]]}}<ref group=1 name="Wolfsburg II"/><ref group=1 name="Alexander Laas"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Holandija|ime=[[Rick Hoogendorp]]|poz=FW|ostalo=u [[:nl:SVV Scheveningen|SVV Scheveningen]], prethodno na posudbi u [[ADO Den Haag]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Rick Hoogendorp naar Scheveningen|language=nl|date=8. 7. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=Den Haag|url=http://denhaagfm.com/index.php?id=41&no_cache=1&tx_ttnews[tt_news]=82316&tx_ttnews[backPid]=17|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127190547/http://denhaagfm.com/index.php?id=41&no_cache=1&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=82316&tx_ttnews&#91;backPid&#93;=17|archive-date=27. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=[[Christopher Lamprecht]]|poz=MF|ostalo=u [[Holstein Kiel]], prethodno na posudbi u [[1. FC Kaiserslautern]]}}<ref group=1 name="Lamprecht">{{cite web|url=http://www.shortnews.de/start.cfm?id=770142|title=Fußball: Christopher Lamprecht wechselt von Kaiserslautern zu Holstein Kiel|language=de|publisher=ShortNews|date=15. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Demokratska Republika Kongo|ime=[[Cedric Makiadi]]|poz=MF|ostalo=u [[SC Freiburg]], prethodno na posudbi u [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="Makiadi"/><ref group=1 name="Makiadi 2">{{cite web|title=Makiadi wird Freiburger|date=29. 5. 2009|access-date=29. 5. 2009|publisher=[[SC Freiburg]]|url=http://www.scfreiburg.com/teams/profis/aktuelles/makiadi-wird-freiburger|archive-url=https://web.archive.org/web/20090601064629/http://www.scfreiburg.com/teams/profis/aktuelles/makiadi-wird-freiburger|archive-date=1. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===FC Bayern München=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=Holandija|ime=[[Edson Braafheid]]|poz=DF|ostalo= iz [[FC Twente]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.goal.com/en/news/15/germany/2009/06/09/1315170/bayern-munich-sign-dutch-international-edson-braafheid-iz|title=Bayern München Sign Dutch Uternational Edson Braafheid From Twente - Official|date=9. 6. 2009|access-date=10. 6. 2009|publisher=goal.com}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Holandija|ime=[[Arjen Robben]]|poz=MF|ostalo=iz [[Real Madrid CF]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Robben-Wechsel perfekt!|language=de|date=28. 8. 2009|access-date=28. 8. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Ligal|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000134808.php&fla=4|archive-date=31. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090831074157/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000134808.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Hrvatska|poz=FW|ime=[[Ivica Olić]]|ostalo=iz [[Hamburger SV]]}}<ref group=1 name="Olic"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|ime=[[Andreas Görlitz]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Andreas Gorlitz"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Njemačka|ime=[[Alexander Baumjohann]]|poz=MF|ostalo=iz [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Alexander Baumjohann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Hrvatska|ime=[[Danijel Pranjić]]|poz=MF|ostalo= iz [[SC Heerenveen]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Niederländisch statt bayrisch|language=de|date=10. 6. 2009|access-date=10. 6. 2009|publisher=[[Deutsches Sportfernsehen|DSF]]|url=http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/newspage_116269.html|archive-date=13. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090613032731/http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/newspage_116269.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|ime=[[Thomas Müller (nogometaš)|Thomas Müller]]|poz=FW|ostalo=iz [[FC Bayern München II]]}}<ref group=1 name="Badstuber/Muller"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Njemačka|ime=[[Holger Badstuber]]|poz=DF|ostalo=iz [[FC Bayern München II]]}}<ref group=1 name="Badstuber/Muller">{{cite web|language=de|title=Ich bin ein guter Soldat|date=29. 4. 2009|publisher=Neue Westfälische Zeitung|access-date=2. 5. 2009|url=http://www.nw-news.de/sport/2921906_Ich_bin_ein_guter_Soldat.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090503105122/http://www.nw-news.de/sport/2921906_Ich_bin_ein_guter_Soldat.html|archive-date=3. 5. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Mario Gómez]]|ostalo= iz [[VfB Stuttgart]]}}<ref group=1 name="Mario Gomez">{{cite web|title=Gomez entscheidet sich für Bayern|language=de|date=26. 5. 2009|access-date=26. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127315.php&fla=1|archive-date=29. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090529062834/http://bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127315.php&fla=1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=Ukrajina|ime=[[Anatoliy Tymoschuk]]|poz=MF|ostalo=iz [[Zenit St. Petersburg]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Tymoschuk to join München in July|date=18. 2. 2009|publisher=[[FC Bayern München]]|access-date=14. 4. 2009|url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2009/18630.php?fcb_sid=bde4cb1ec268643ddf765870a1047b27}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=Brazil|ime=[[Lúcio]]|poz=DF|ostalo=u [[Inter Milan]]}}<ref group=1>[http://www.spox.com/de/sport/fussball/bundesliga/0907/Artikel/bayern-muenchen-lucio-abschied-brasilien-deutscher-meister.html Brasiliens Team-Kapitän wechselt zu Uter Mailand - Lucio verlässt den FC Bayern]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|ime=[[Lukas Podolski]]|poz=FW|ostalo=u [[1. FC Köln]]}}<ref group=1 name="Lukas Podolski"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Brazil|ime=[[Zé Roberto]]|poz=MF|ostalo=u [[Hamburger SV]]}}<ref group=1 name="Ze Roberto">{{cite web|title=Zé Roberto soll zum HSV kommen|language=de|date=30. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=[[Bild]]|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/hsv/2009/07/01/ze-roberto/wechselt-vom-fc-bayern-zum-hamburger-sv.html|archive-date=4. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090704125851/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/hsv/2009/07/01/ze-roberto/wechselt-vom-fc-bayern-zum-hamburger-sv.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Italija|ime=[[Massimo Oddo]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe u [[AC Milan]]}}<ref group=1>{{cite web|title=FCB verabschiedet Heynckes, Poldi & Co.|language=de|date=23. 5. 2009|access-date=26. 5. 2009|publisher=[[FC Bayern München]]|url=http://www.fcbayern.t-com.de/de/aktuell/news/2009/19634.php?fcb_sid=d8185a14aa4c0f4f3dd49a5838246d21}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|ime=[[Tim Borowski]]|poz=MF|ostalo= u [[SV Werder Bremen]]}}<ref group=1 name="Borowski">{{cite web|title=Zurück an die Weser|language=de|date=22. 7. 2009|access-date=22. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000131633.php&fla=1|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210131010/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000131633.php&fla=1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Njemačka|ime=[[Mats Hummels]]|poz=DF|ostalo=u [[Borussia Dortmund]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Mats Hummels">{{cite web|title=Former FCB youth makes loan move permanent|date=6. 2. 2009|publisher=[[FC Bayern München]]|access-date=14. 4. 2009|url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2009/18514.php?fcb_sid=28af4e2b1abe29c85d0bd7b058401d04}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===VfB Stuttgart=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|ime=[[Matthias Schwarz]]|poz=MF|ostalo=iz [[FC Ugolstadt]]}}<ref group=1 name="Schwarz">{{cite web|title=VfB schlägt gleich doppelt zu|language=de|date=25. 6. 2009|access-date=25. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129043.php&fla=3|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210221014/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129043.php&fla=3|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Bjelorusija|ime=[[Aliaksandr Hleb]]|poz=MF|ostalo= na posudbi iz [[FC Barcelona]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.fcbarcelona.cat/web/catala/noticies/futbol/temporada09-10/07/n090729107794.html |title=Hleb na posudbi u VfB Stuttgart |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://archive.today/20120730045056/http://www.fcbarcelona.cat/web/catala/noticies/futbol/temporada09-10/07/n090729107794.html |archive-date=30. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|ime=[[Stefano Celozzi]]|poz=DF|ostalo= iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://vfb1.de/vfb-stuttgart/news/newsview/sj/2009/06/25/news/aussenverteidiger-stefano-celozzi-wechselt-zum-vfb-stuttgart/ |title=Außenverteidiger Stefano Celozzi wechselt zum VfB Stuttgart |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=30. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630104031/http://vfb1.de/vfb-stuttgart/news/newsview/sj/2009/06/25/news/aussenverteidiger-stefano-celozzi-wechselt-zum-vfb-stuttgart/ |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Rusija|poz=FW|ime=[[Pavel Pogrebnyak]]|ostalo=iz [[FC Zenit St. Petersburg]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Der Wechsel von Pogrebnyak ist perfekt|language=de|date=2. 8. 2009|access-date=6. 8. 2009|publisher=[[VfB Stuttgart]]|url=http://www.vfb.de/de/aktuell/news/2009/32406.php}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Julian Schieber]]|ostalo=iz [[VfB Stuttgart II]]}}<ref group=1 name="Hungarian List"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Kamerun|poz=MF|ime=[[Georges Mandjeck]]|ostalo=na posudbi u [[1. FC Kaiserslautern]]}}<ref group=1 name="DFL List"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Mario Gómez]]|ostalo=u [[FC Bayern München]]}}<ref group=1 name="Mario Gomez"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=Srbija|poz=FW|ime=[[Danijel Ljuboja (nogometaš)|Danijel Ljuboja]]|ostalo= u [[Grenoble Foot 38]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.mercato365.com/infos-clubs/grenoble/article_334862_Grenoble-Ljuboja-va-signer.shtml |title=Grenoble : Ljuboja va signer |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=11. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110111133420/http://www.mercato365.com/infos-clubs/grenoble/article_334862_Grenoble-Ljuboja-va-signer.shtml |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Hertha BSC=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Srbija|poz=DF|ime=[[Nemanja Pejčinović]]|ostalo=na posudbi iz [[FK Rad]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Hertha BSC holt Abwehrtalent|language=de|date=24. 7. 2009|access-date=24. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000131831.php&fla=1|archive-date=11. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130211001639/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000131831.php&fla=1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Njemačka |poz=DF |ime=[[Christoph Janker]]|ostalo= iz [[TSG 1899 Hoffenheim]]}}<ref group=1 name="Janker">{{cite web|url=http://www.morgenpost.de/printarchiv/sport/article1102026/Chahed_geht_Janker_kommt_aus_Hoffenheim.html|title=Chahed geht, Janker kommt aus Hoffenheim|date=29. 5. 2009|access-date=29. 5. 2009|publisher=[[Berliner Morgenpost]]|language=de}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Brazil |poz=MF |ime=[[Cícero Santos|Cícero]]|ostalo= iz [[Tombense Futebol Clube|Tombense]], prethodno na posudbi}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/newspage_132484.html |title=Hertha kauft Cicero frei |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=27. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827042955/http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/newspage_132484.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Poljska|ime=[[Artur Wichniarek]]|poz=FW|ostalo= iz [[Arminia Bielefeld]]}}<ref group=1 name="Wichniarek">{{Cite web |url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/hertha/2009/07/03/artur-wichniarek/torjaeger-wechselt-zurueck-zu-hertha.html |title=Wichniarek wieder Herthaner! |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=10. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090810224052/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/hertha/2009/07/03/artur-wichniarek/torjaeger-wechselt-zurueck-zu-hertha.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Švedska|ime=[[Rasmus Bengtsson]]|poz=DF|ostalo=iz [[Trelleborgs FF]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Rasmus Bengtsson är nu såld!|language=sv|date=6. 8. 2009|access-date=6. 8. 2009|publisher=[[Trelleborgs FF]]|url=http://www.tff.m.se/?c=nyhetsarkiv&i=visa_nyhet&n=198|archive-date=10. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090810085002/http://www.tff.m.se/?c=nyhetsarkiv&i=visa_nyhet&n=198|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Albanija|ime=[[Fanol Perdedaj]]|poz=MF|ostalo=iz [[Hertha BSC]] youth}} <ref group=1>{{cite web|title=Perdedaj in den Profikader|language=de|date=25. 6. 2009|access-date=25. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28973/perdedaj-in-den-profikader.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090829000536/http://transfermarkt.de/de/news/28973/perdedaj-in-den-profikader.html|archive-date=29. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Njemačka|ime=[[Sofian Chahed]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=1>{{cite web|title=Chahed muss gehen|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|date=28. 5. 2009|access-date=28. 5. 2009|language=de|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/509418/}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Hrvatska|ime=[[Marko Babic]]|poz=MF|ostalo= u [[Real Zaragoza]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.tribalfootball.com/real-zaragoza-land-hertha-berlin-defender-babic-261680 |title=Real Zaragoza land Hertha Berlin defender Babic |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://archive.today/20130208205624/http://www.tribalfootball.com/real-zaragoza-land-hertha-berlin-defender-babic-261680 |archive-date=8. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=Srbija|ime=[[Marko Pantelić]]|poz=FW|ostalo= pušten}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.welt-hertha-linke.de/abschied-von-zwei-alternden-stars.html|title=Abschied von zwei alternden Stars|language=de|date=28. 5. 2009|access-date=28. 5. 2009|publisher=Welt Hertha Linke}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Ukrajina|ime=[[Andriy Voronin]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe u [[Liverpool FC]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Mit mir hätte Hertha die Champions League gepackt|language=de|date=26. 5. 2009|access-date-2009-05-26|publisher=[[B.Z. (newspaper)|BZ]]|url=http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=List_of_German_football_transfers_summer_2009&action=edit&section=2}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=Njemačka|ime=[[Christian Fiedler]]|poz=GK|ostalo=kraj karijere}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Fiedler wird Torwart-Trainer bei Hertha BSC|date=27. 4. 2009|publisher=[[Bild-Zeitung|Bild]]|access-date=27. 4. 2009|url=http://www.bild.de/BILD/sport/telegramm/sport-telegramm,rendertext=8122532.html|archive-date=30. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090430055105/http://www.bild.de/BILD/sport/telegramm/sport-telegramm,rendertext=8122532.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Hrvatska|poz=DF|ime=[[Josip Simunic]]|ostalo=u [[TSG 1899 Hoffenheim]]}}<ref group=1 name="Simunic">{{cite web|title=Kroatischer Nationalspieler für 1899|language=de|date=30. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129743.php&fla=4|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210135041/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129743.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15 |nac=Brazil |poz=DF |ime=[[Rodnei Francisco de Lima|Rodnei]]|ostalo= na posudbi u [[1. FC Kaiserslautern]]}}<ref group=1 name="Rodnei">{{Cite web |url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-herthas-rodnei-wird-auf-leihbasis-ein-teufel_aid_420432.html |title=Herthas Rodnei wird auf Leihbasis ein „Teufel“ |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=26. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091430/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-herthas-rodnei-wird-auf-leihbasis-ein-teufel_aid_420432.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Argentina|ime=[[Leandro Cufré]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe u [[AS Monaco]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Cufré wird nicht mehr für Hertha BSC spielen|date=27. 4. 2009|publisher=[[Der Tagesspiegel]]|access-date=27. 4. 2009|url=http://www.herthabsc.de/index.php?id=14553|archive-url=https://web.archive.org/web/20090308012033/http://herthabsc.de/index.php?id=14553|archive-date=8. 3. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Tunis|poz=FW|ime=[[Amine Chermiti]]|ostalo=na posudbi u [[Al-Ittihad (Jeddah)|Al-Ittihad]]}}<ref group=1>[http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/513030/artikel_Chermiti-Wechsel-perfekt.html Chermiti-Wechsel perfekt]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Brazil|ime=[[André Lima]]|poz=FW|ostalo=na posudbi u [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]], prethodno na posudbi u [[FC Sao Paulo]]}}<ref group=1 name="DFL List"/><ref group=1>{{cite web|title=André Lima vibra com volta ao Botafogo: 'Estou muito feliz'|language=pt|date=7. 7. 2009|access-date=8. 7. 2009|publisher=LANCENET!|url=http://www.lancenet.com.br/noticias/09-07-07/576523.stm?futebol-andre-lima-vibra-com-volta-ao-botafogo-estou-muito-feliz|archive-date=12. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090712084657/http://lancenet.com.br/noticias/09-07-07/576523.stm?futebol-andre-lima-vibra-com-volta-ao-botafogo-estou-muito-feliz|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=Francuska|poz=FW|ime=[[Ibrahima Traoré]]|ostalo=u [[FC Augsburg]]}}<ref group=1 name="Traore">{{cite web|title=FCA verpflichtet Bundesliga-Stürmer|language=de|date=14. 7. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000130962.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210202110/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000130962.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Florian Riedel]]|ostalo=u [[Hertha BSC II]]}}<ref group=1 name="Hungarian List"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Hamburger SV=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |nac=Češka|ime=[[David Rozehnal]]|poz=DF|ostalo=iz [[S.S. Lazio]]}}<ref group=1>[http://www.welt.de/sport/fussball/article4214077/Stareinkauf-Rozehnal-will-mit-dem-HSV-Titel-holen.html Stareinkauf Rozehnal will mit dem HSV Titel holen]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Brazil|ime=[[Zé Roberto]]|poz=MF|ostalo=iz [[FC Bayern München]]}}<ref group=1 name="Ze Roberto"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Holandija|poz=FW|ime=[[Eljero Elia]]|ostalo=iz [[FC Twente]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Perfekt - HSV verpflichtet Elia!|language=de|date=5. 7. 2009|access-date=5. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000130149.php&fla=1|archive-date=8. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090708140910/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000130149.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|ime=[[Robert Tesche]]|poz=MF|ostalo=iz [[Arminia Bielefeld]]}}<ref group=1 name="Tesche">{{cite web|title=HSV holt auch Tesche|language=de|date=3. 7. 2009|access-date=3. 7. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/510950/}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Švedska|ime=[[Marcus Berg]]|poz=FW|ostalo=iz [[FC Groningen]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Transfercoup für den HSV|language=de|date=17. 7. 2009|access-date=17. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000131326.php&fla=1|archive-date=18. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091218020723/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000131326.php&fla=1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Turska|ime=[[Tolgay-Ali Arslan]]|poz=FW|ostalo=iz [[Borussia Dortmund|Borussia Dortmund Youth]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Attraktives Revierderby|date=19. 4. 2009|publisher=Der Westen|access-date=22. 4. 2009|url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/gelsenkirchen/2009/4/19/news-117483815/detail.html|archive-date=21. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090421100124/http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/gelsenkirchen/2009/4/19/news-117483815/detail.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|ime=Christian Groß|poz=MF|ostalo=iz [[Hamburger SV II]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Christian Groß erfüllt sich seinen Fußballtraum|language=de|date=24. 6. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=Hamburger Abendblatt|url=http://www.abendblatt.de/region/norderstedt/sport/article1068128/Christian-Gross-erfuellt-sich-seinen-Fussballtraum.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090627131136/http://www.abendblatt.de/region/norderstedt/sport/article1068128/Christian-Gross-erfuellt-sich-seinen-Fussballtraum.html|archive-date=27. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Njemačka|ime=[[Änis Ben-Hatira]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="Ben-Hatira">{{cite web|title=Labbadia - oder eine Lösung mit Favre?|date=4. 6. 2009|access-date=4. 6. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/509679}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=Njemačka|ime=Kai-Fabian Schulz|poz=DF|ostalo=iz [[Hamburger SV II]]}}<ref group=1 name="Hungarian List">{{cite web|title=Bundesliga-transzferek: „Tudom, miért nem vettél tavaly nyáron”|language=hu|date=12. 7. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=Nemzeti Sport|url=http://www.nemzetisport.hu/nemetfoci/bundesliga-tudom-miert-nem-vettel-tavaly-nyaron-245272.html}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |nac=Kamerun|poz=DF|ime=[[Thimothée Atouba]]|ostalo= u [[AFC Ajax]]}}<ref group=1>[http://ajax.nieuwslog.nl/article/ajax_80401/Ajax_contracteert_Thimoth_e_Atouba.html Ajax contracteert Thimothée Atouba]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Njemačka|ime=[[Albert Streit]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe u [[FC Schalke]]}}<ref group=1 name="Ljoboja">{{cite web|title=Wer kommt, wer geht?: Die Transferbörse der Fußball-Bundesliga|language=de|date=22. 7. 2009|access-date=10. 8. 2009|publisher=[[Die Welt]]|url=http://www.welt.de/sport/fussball/article3793290/Die-Transferboerse-der-Fussball-Bundesliga.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090528035402/http://www.welt.de/sport/fussball/article3793290/Die-Transferboerse-der-Fussball-Bundesliga.html|archive-date=28. 5. 2009|url-status=live}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Hrvatska|ime=[[Ivica Olić]]|poz=FW|ostalo=u [[FC Bayern München]]}}<ref group=1 name="Olic">{{cite web|title=I’m looking forward to my time in München|date=30. 1. 2009|publisher=[[FC Bayern München]]|access-date=14. 4. 2009|url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2009/18445.php?fcb_sid=e2c64a38d0d5e86b12a3bbd74179e486}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Danska|ime=[[Michael Gravgaard]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe u [[FC Nantes]]}}<ref group=1 name="Sinouh"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Nigerija|poz=FW|ime=[[Macauley Chrisantus]]|ostalo=na posudbi u [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Macauley Chrisantus"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Kamerun|ime=[[Marcel Ndjeng]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe u [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Njemačka|ime=[[Raphael Wolf]]|poz=GK|ostalo=u [[Kapfenberger SV]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Kapfenberg verpflichtet Tormann Raphael Wolf vom HSV|language=de|date=6. 6. 2009|access-date=13. 6. 2009|publisher=boerse-express.com|url=http://www.boerse-express.com/pages/783329/newsflow|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726175954/http://www.boerse-express.com/pages/783329/newsflow|archive-date=26. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Maroko|ime=[[Khalid Sinouh]]|poz=GK|ostalo=pušten}}<ref group=1 name="Sinouh">{{cite web|title=Der HSV trennt sich von vier Leihgaben|language=de|date=2. 6. 2009|access-date=2. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127789.php&fla=4|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210134736/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127789.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Sascha Kirschstein]]|ostalo=u [[Rot-Weiss Ahlen]], prethodno na posudbi u [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=1 name="Sascha Kirschstein">{{cite web|language=de|title=Kirschstein zu Ahlen|date=24. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|access-date=24. 6. 2009|url=http://transfermarkt.de/de/news/28943/kirschstein-zu-ahlen.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090729012953/http://www.transfermarkt.de/de/news/28943/kirschstein-zu-ahlen.html|archive-date=29. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=[[Rouwen Hennings]]|poz=FW|ostalo=u [[FC St. Pauli]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Hennings">{{cite web|title=Stürmer unterschreibt Vertrag bis 2011|language=de|date=16. 6. 2009|access-date=17. 6. 2009|publisher=[[FC St. Pauli]]|url=http://www.fcstpauli.com/magazin/artikel.php?artikel=4832&type=2&menuid=57&topmenu=112|archive-url=https://web.archive.org/web/20090621161727/http://www.fcstpauli.com/magazin/artikel.php?artikel=4832&type=2&menuid=57&topmenu=112|archive-date=21. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=[[Sidney Sam]]|poz=MF|ostalo=na posudbi u [[1. FC Kaiserslautern]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Sam">{{cite web|title=Sam bleibt beim FCK|language=de|date=1. 7. 2009|access-date=1. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129789.php|archive-date=12. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090712025355/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129789.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Borussia Dortmund=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Poljska|ime=[[Mariusz Kukiełka]]|poz=DF|ostalo= u [[Skoda Xanthi]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5143 |title=Mariusz Kukielka wechselt nach Xanthi |access-date=29. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090828010315/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5143 |archive-date=28. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Bugarska|ime=[[Dimitar Rangelov]]|poz=FW|ostalo=iz [[FC Energie Cottbus]]}}<ref group=1 name="Rangelov">{{cite web|title=Rangelov wird Dortmunder Borusse|language=de|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|date=16. 6. 2009|access-date=16. 6. 2009|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000128550.php&fla=1|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210182343/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000128550.php&fla=1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Francuska|ime=[[Damien Le Tallec]]|poz=FW|ostalo=iz [[Stade Rennais FC]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.lequipe.fr/Football/breves2009/20090806_170457_d-le-tallec-3-ans-a-dortmund.html |title=D. Le Tallec, 3 ans à Dortmund |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=20. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090820000034/http://www.lequipe.fr/Football/breves2009/20090806_170457_d-le-tallec-3-ans-a-dortmund.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Markus Feulner]]|poz=MF|ostalo=iz [[1. FSV Mainz 05]]}}<ref group=1 name="Markus Feulner">{{cite web|title=Borussia Dortmund Confirm Signing Of Markus Feulner|date=19. 3. 2009|publisher=goal.com|access-date=14. 4. 2009|url=http://www.goal.com/en/news/15/germany/2009/03/19/1163454/borussia-dortmund-confirm-signing-of-markus-feulner}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Njemačka|ime=[[Mats Hummels]]|poz=DF|ostalo=iz [[FC Bayern München]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Mats Hummels"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Argentina|ime=[[Lucas Barrios]]|poz=FW|ostalo=iz [[Colo-Colo]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.ruhrnachrichten.de/BVB-News;art11635,621126 |title=BVB verpflichtet Barrios |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=1. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090801235435/http://www.ruhrnachrichten.de/BVB-News;art11635,621126 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Njemačka|ime=[[Kevin Großkreutz]]|poz=FW|ostalo=iz [[Rot-Weiss Ahlen]]}}<ref group=1 name="Kevin Grosskreutz">{{cite web|title=Kevin Großkreutz signs with BVB|date=25. 1. 2009|publisher=goal.com|access-date=18. 4. 2009|url=http://dortmund.theoffside.com/team-news/kevin-groskreutz-signs-with-bvb.html|archive-url=https://archive.today/20130204050211/http://dortmund.theoffside.com/team-news/kevin-groskreutz-signs-with-bvb.html|archive-date=4. 2. 2013|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|ime=[[Sven Bender]]|poz=MF|ostalo=iz [[TSV 1860 München]]}}<ref group=1 name="bender_rukavina">{{cite web|title=Sven Bender für Rukavina|date=18. 6. 2009|publisher=kicker.de|access-date=18. 6. 2009|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/510314}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Njemačka|ime=[[Christopher Kullmann]]|poz=FW|ostalo=iz [[Borussia Dortmund II]]}}<ref group=1 name="Kullmann">{{cite web|language=de|title=Auch Schmelzer hilft im Gipfeltreffen|date=24. 4. 2009|access-date=10. 5. 2009|publisher=Der Westen|url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/dortmund/2009/4/24/news-117941891/detail.html}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=Turska|ime=[[Yasin Öztekin]]|poz=MF|ostalo=iz [[Borussia Dortmund II]]}}<ref group=1 name="Yasin Oztekin">{{cite web|title=Premature contract extension: Jürgen Klopp stays until June 2012|date=19. 3. 2009|publisher=[[Borussia Dortmund]]|access-date=27. 4. 2009|url=http://www.bvb.de/?%87%ECY%1B%E6%F4%9CZj%EE%83%9A}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=Njemačka|ime=[[Marcel Höttecke]]|poz=GK|ostalo=iz [[Borussia Dortmund II]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |nac=Južna Koreja|ime=[[Young-Pyo Lee]]|poz=DF|ostalo=u [[Al-Hilal]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Lee ohne Zukunft beim BVB|language=de|date=5. 7. 2009|access-date=8. 7. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/510998}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Švicarska|ime=[[Alexander Frei]]|poz=FW|ostalo=u [[FC Basel]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Wechsel perfekt: Frei verlässt Borussia Dortmund|language=de|date=17. 7. 2009|access-date=17. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/29768/wechsel-perfekt-frei-verlaesst-borussia-dortmund-.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815115106/http://www.transfermarkt.de/de/news/29768/wechsel-perfekt-frei-verlaesst-borussia-dortmund-.html|archive-date=15. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Srbija|ime=[[Antonio Rukavina]]|poz=DF|ostalo=u [[TSV 1860 München]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="bender_rukavina"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|ime=[[Kevin-Prince Boateng]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe u [[Tottenham Hotspurs]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Njemačka|ime=[[Markus Brzenska]]|poz=DF|ostalo=u [[Energie Cottbus]], prethodno na posudbi u [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="brzenska">{{cite web|title=Brzenska und Rukavina gehen - Sven Bender kommt|language=de|date=18. 6. 2009|access-date=18. 6. 2009|publisher=Ruhr Nachrichten.de|url=http://www.ruhrnachrichten.de/sport/bvb/BVB-News;art11635,591044|archive-date=20. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090620181729/http://www.ruhrnachrichten.de/sport/bvb/BVB-News;art11635,591044|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Italija|ime=[[Giovanni Federico]]|poz=MF|ostalo=u [[Arminia Bielefeld]], prethodno na posudbi u [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Saglik/Federico"/><ref group=1 name="Federico">{{Cite web |url=http://www.arminia-bielefeld.de/index.php?id=122&no_cache=1&viewid=9475 |title=Federico kommt! |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=14. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090714223848/http://www.arminia-bielefeld.de/index.php?id=122&no_cache=1&viewid=9475 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===TSG 1899 Hoffenheim=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Brazil|poz=MF|ime=[[Maicosuel Reginaldo de Matos|Maicosuel]]|ostalo= iz [[Botafogo de Futebol e Regatas|Botafogo]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Maicosuel tries his luck at Hoffenheim|date=21. 5. 2009|access-date=21. 5. 2009|publisher=sportsya.com|url=http://www.sportsya.com/english/news.php/Botafogo_Brazilian_Maicosuel_has_signed_a_five-year_contract_with_Hoffenheim.html?id_estruc=283&id=208835|archive-date=28. 5. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220528032203/http://www.sportsya.com/english/news.php/Botafogo_Brazilian_Maicosuel_has_signed_a_five-year_contract_with_Hoffenheim.html?id_estruc=283&id=208835|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Njemačka|ime=[[Christian Eichner]]|poz=DF|ostalo= iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Christian Eichner">{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/509305/|title=Perfekt: 1899 holt Eichner|language=de|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|date=26. 5. 2009|access-date=26. 5. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marco Terrazzino]]|ostalo=iz TSG 1899 Hoffenheim Youth}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.goal.com/de/news/827/bundesliga/2009/06/04/1305750/marco-terrazzino-wird-profi-bei-der-tsg-hoffenheim|title=Marco Terrazzino wird Profi bei der TSG Hoffenheim|language=de|date=4. 6. 2009|access-date=4. 6. 2009|publisher=goal.com}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Hrvatska|poz=DF|ime=[[Josip Simunic]]|ostalo=iz [[Hertha BSC]]}}<ref group=1 name="Simunic"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Jens Grahl]]|ostalo=iz [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=1 name="Jens Grahl">{{cite web|title=Hoffenheim holt Brasilianer Maicosuel|language=de|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=[[Focus (German magazine)|Focus]]|url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga1/bundesliga-hoffenheim-holt-brasilianer-maicosuel_aid_402934.html|archive-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091439/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga1/bundesliga-hoffenheim-holt-brasilianer-maicosuel_aid_402934.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=Argentina|poz=MF|ime=[[Franco Zuculini]]|ostalo=iz [[Racing Club de Avellaneda]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/660438|title=Argentinier Zuculini wechselt nach Hoffenheim|language=de|date=20. 6. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=Süddeutsche Zeitung}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=42|nac=Nigerija|poz=DF|ime=[[Albert Alex]]|ostalo=iz [[1. FC Köln|1. FC Köln Youth]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29163/koelner-talent-zu-hoffenheim.html |title=Kölner Talent zu Hoffenheim |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=19. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090819160104/http://www.transfermarkt.de/de/news/29163/koelner-talent-zu-hoffenheim.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Brazil|ime=[[Fabricio Silva Dornellas|Fabricio]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe u [[Clube de Regatas do Flamengo]]}}<ref group=1 name="Fabricio">{{cite web|title=Hoffenheim trennt sich von Janker und Fabricio|date=23. 5. 2009|access-date=24. 5. 2009|language=de|publisher=[[Financial Times Deutschland]]|url=http://www.ftd.de/sport/fussball/1bundesliga/news/:Hoffenheim-trennt-sich-von-Janker-und-Fabricio/518005.html|archive-url=https://archive.today/20130211024343/http://www.ftd.de/sport/fussball|archive-date=11. 2. 2013|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Njemačka|ime=[[Selim Teber]]|poz=MF|ostalo= u [[Eintracht Frankfurt]]}}<ref group=1 name="Teber">{{cite web| url = http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129758.php&fla=1| title = Selim Teber zieht es zur Eintracht| publisher = [[Deutsche Fussball Liga|DFL]]| date = 30. 6. 2009| access-date = 30. 6. 2009| language = de| archive-date = 10. 2. 2013| archive-url = https://archive.today/20130210144215/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129758.php&fla=1| url-status = dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Christoph Janker]]|ostalo=u [[Hertha BSC]]}}<ref group=1 name="Janker"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Obala Slonovače|ime=[[Boubacar Sanogo]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe u [[Werder Bremen]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Njemačka|ime=Daniel Bernhardt|poz=GK|ostalo=u [[VfR Aalen]]}}<ref group=1 name="Daniel Bernhardt">{{cite web|title=U Hoffenheim aufgeblüht und in Aalen die Nummer eins|language=de|date=1. 6. 2009|access-date=1. 6. 2009|publisher=aaleninfo.de|url=http://www.aaleninfo.de/jul09/19/vfr.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718193510/http://www.aaleninfo.de/jul09/19/vfr.htm|archive-date=18. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=[[Steffen Haas]]|poz=MF|ostalo=u [[Kickers Offenbach]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Steffen Haas">{{cite web|title=Offenbacher Kickers verlängern mit Hysky und Haas|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=Süddeutsche Zeitung|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/655326}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===FC Schalke 04=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Njemačka|ime=[[Albert Streit]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Hamburger SV]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Njemačka|ime=[[Lewis Holtby]]|poz=FW|ostalo=iz [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=1 name="Holtby">{{cite web|url=https://www.bundesliga.com/de/bundesliga/news/holtby-traegt-ab-sofort-koenigsblau-_0000130259.jsp|title=Holtby trägt ab sofort "Königsblau"|language=de|date=7. 7. 2009|access-date=7. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Brazil|ime=[[Mineiro (fnogometaš)|Mineiro]]|poz=MF|ostalo= iz [[Chelsea FC]]}}<ref group=1 name="Mineiro">{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/s04-verpflichtet-mineiro-und-leiht-lubos-hanzel-aus.html |title=S04 verpflichtet Mineiro - und leiht Lubos Hanzel aus |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/66jpsO7Ni?url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/s04-verpflichtet-mineiro-und-leiht-lubos-hanzel-aus.html |archive-date=7. 4. 2012 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Brazil|ime=[[José Roberto de Oliveira|Zé Roberto]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Clube de Regatas do Flamengo]]}}<ref group=1 name="DFL List"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Češka|ime=[[Jan Morávek]]|poz=MF|ostalo=iz [[Bohemians 1905]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Schalke verpflichtet Jan Moravek|date=17. 2. 2009|publisher=spox.com|access-date=26. 4. 2009|url=http://www.spox.com/de/sport/fussball/rundumdenball/0902/fussball-ticker-bundesliga-fc-bayern-premier-league-rund-um-den-ball-1702.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Grčka|ime=[[Vassilios Pliatsikas]]|poz=MF|ostalo=iz [[AEK Athens FC|AEK Athens]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Pliatsikas wird ein "Knappe"|language=de|date=30. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/510839/}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Turska|ime=[[Emin Yalin]]|poz=MF|ostalo=iz [[1. FC Nürnberg II]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga1/bundesliga-magath-holt-talent-yalin-nach-schalke_aid_403955.html|title=Magath holt Talent Yalin nach Schalke|publisher=[[Focus (German magazine)|Focus]]|language=de|date=30. 5. 2009|access-date=30. 5. 2009|archive-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091450/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga1/bundesliga-magath-holt-talent-yalin-nach-schalke_aid_403955.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Slovačka|ime=[[Ľuboš Hanzel]]|poz=DF|ostalo= na posudbi iz [[FC Spartak Trnava]]}}<ref group=1 name="Mineiro"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Njemačka|ime=[[David Loheider]]|poz=FW|ostalo=iz [[FC Schalke 04|FC Schalke 04 Youth]]}}<ref group=1 name="Loheider">{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/news_details.html?&tx_ttnews&#91;backPid&#93;=1&tx_ttnews |title={{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090802022107/http://www.schalke04.de/news_details.html |date=2. 8. 2009 }}&#91;tt_news&#93;=24165&cHash=cffe18b43f Rückennummern für Neuzugänge zugeteilt |access-date=23. 6. 2026 |archive-date=2. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090802022107/http://www.schalke04.de/news_details.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=Njemačka|ime=[[Marvin Pachan]]|poz=DF|ostalo=iz [[FC Schalke 04|FC Schalke 04 Youth]]}}<ref group=1 name="Loheider"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=Srbija|ime=[[Predrag Stevanović]]|poz=MF|ostalo=iz [[FC Schalke 04|FC Schalke 04 Youth]]}}<ref group=1 name="Loheider"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=Njemačka|ime=[[Marvin Pourie]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe iz [[TSV 1860 München]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Srbija|ime=[[Mladen Krstajić]]|poz=DF|ostalo=u [[FK Partizan]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/509770/|title=Krstajic zurück in die Heimat|date=5. 6. 2009|access-date=5. 6. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|language=de}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Ralf Fährmann]]|ostalo=u [[Eintracht Frankfurt]]}}<ref group=1 name="Ralf Faehrmann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=Holandija|ime=[[Orlando Engelaar]]|poz=MF|ostalo= u [[PSV Eindhoven]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/661332|title=Engelaar wechselt von Schalke nach Eindhoven|language=de|date=22. 6. 2009|access-date=22. 6. 2009|publisher=Süddeutsche Zeitung}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Bayer 04 Leverkusen=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=Njemačka|ime=[[Daniel Schwaab]]|poz=DF|ostalo=iz [[SC Freiburg]]}}<ref group=1 name="Daniel Schwaab">{{cite web|language=de|title=Schwaab 2009 zu Bayer|date=5. 10. 2008|publisher=transfermarkt.de|access-date=27. 4. 2009|url=http://transfermarkt.de/de/news/23645/schwaab-2009-zu-bayer.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090822021350/http://www.transfermarkt.de/de/news/23645/schwaab-2009-zu-bayer.html|archive-date=22. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=Njemačka|ime=[[Stefan Reinartz]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[1. FC Nuremberg]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=Finska|ime=[[Sami Hyypiä]]|poz=DF|ostalo=iz [[Liverpool FC]]}}<ref group=1 name="Sami Hyypiä">{{cite web|language=de|title=Bayer 04 verpflichtet Hyypiä|date=4. 5. 2009|publisher=[[Bayer 04 Leverkusen]]|access-date=3. 5. 2009|url=http://www.bayer04.de/b04/de/_md_aktuell-dt.aspx?aktuell=aktuell-2722}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Njemačka|ime=[[Lars Bender]]|poz=MF|ostalo= u [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref group=1 name="Bender">[http://www.bayer04.de/b04/de/_md_aktuell-dt.aspx?aktuell=aktuell-3067 Lars Bender wechselt zu Bayer 04]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Švicarska|ime=[[Eren Derdiyok]]|poz=FW|ostalo=iz [[FC Basel]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Neuer Stürmer für Bayer 04|language=de|date=28. 5. 2009|access-date=28. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127504.php&fla=4|archive-date=4. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090604173106/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127504.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Togo|ime=[[Assimiou Touré]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=1 name="de Wit"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Turska|ime=[[Burak Kaplan]]|poz=MF|ostalo= iz [[Bayer 04 Leverkusen]] Youth}}<ref group=1>[http://www.bayer04.de/b04//de/_md_aktuell-dt.aspx?aktuell=aktuell-2943& Burak Kaplan unterschreibt Vertrag bis 2012]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Grčka|ime=[[Theofanis Gekas]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Portsmouth FC]]}}<ref group=1>{{cite web|title=FC Portsmouth schickt Theofanis Gekas weg|language=de|date=22. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=goal.com|url=http://www.goal.com/de/news/968/transfermarkt/2009/05/21/1279102/fc-portsmouth-schickt-theofanis-gekas-weg}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Njemačka|ime=[[Pierre de Wit]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=1 name="de Wit">{{cite web|title=Wie soll es jetzt weitergehen? Nur vier Spieler haben Vertrag – 600000 Euro Liquiditätsreserve|language=de|publisher=Neue Osnabrücker Zeitung|date=2. 6. 2009|access-date=3. 6. 2009|url=http://www.neue-oz.de/_vfl_osnabrueck/content_vfl_startseite/news_vfl/20090601_vfl1111111.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605053455/http://www.neue-oz.de/_vfl_osnabrueck/content_vfl_startseite/news_vfl/20090601_vfl1111111.html|archive-date=5. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=Njemačka|ime=[[Fabian Giefer]]|poz=GK|ostalo=iz [[Bayer 04 Leverkusen II]]}}<ref group=1 name="Hungarian List"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Turska|ime=[[Tevfik Köse]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Kayserispor]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=Tunis|ime=[[Karim Haggui]]|poz=DF|ostalo= u [[Hannover 96]]}}<ref group=1 name="Haggui">{{cite web|title=Ein Tunesier verstärkt 96|date=1. 6. 2009|access-date=1. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127720.php&fla=4|language=de|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210164617/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127720.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=Brazil|ime=[[Henrique Adriano Buss|Henrique]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe u [[FC Barcelona]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Eine Legende für Leverkusen|language=de|date=4. 5. 2009|access-date=19. 5. 2009|publisher=Kölnische Rundschau|url=http://www.rundschau-online.de/html/artikel/1238775225278.shtml|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719082541/http://www.rundschau-online.de/html/artikel/1238775225278.shtml|archive-date=19. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Sascha Dum]]|ostalo= na posudbi u [[Energie Cottbus]]}}<ref name="Dum" group=1>{{Cite web |url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5148 |title=Sascha Dum verstärkt FC Energie |access-date=29. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090829152241/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5148 |archive-date=29. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16 |nac=Švicarska |poz=MF |ime=[[Pirmin Schwegler]] |ostalo= u [[Eintracht Frankfurt]]}}<ref group=1 name="Schwegler">[http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/511592/ Schwegler geht zur Eintracht]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Slovačka|poz=DF|ime=[[Vratislav Gresko]]|ostalo=pušten}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Obala Slonovače|poz=DF|ime=[[Constant Djakpa]]|ostalo= na posudbi u [[Hannover 96]]}}<ref group=1 name="Djakpa"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Mađarska|ime=[[Gabor Kiraly]]|poz=GK|ostalo=povratak sa posudbe u [[Burnley FC]]}}<ref group=1 name="Kiraly"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=25 |nac=Njemačka |poz=MF |ime=[[Bernd Schneider (nogometaš)|Bernd Schneider]]|ostalo= kraj karijere}}<ref group=1>[http://www.bayer04.de/b04/de/_md_aktuell-dt.aspx?aktuell=aktuell-2883 Bernd Schneider bittet Bayer 04 um Vertragsauflösung]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Grčka|ime=[[Angelos Charisteas]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe u [[1. FC Nuremberg]]}}<ref group=1 name="Charisteas"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=Njemačka|ime=Erik Domaschke|poz=GK|ostalo= u [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=1 name="Erik Domaschke">{{cite web|url=http://www.svwehen-wiesbaden.de/news.php?id=1520|title=Erik Domaschke kommt zum SV Wehen Wiesbaden|language=de|publisher=[[SV Wehen Wiesbaden]]|date=29. 5. 2009|access-date=29. 5. 2009}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Brazil|ime=[[Anderson Soares de Oliveira|Anderson]]|poz=DF|ostalo=u [[Fortuna Düsseldorf]], prethodno na posudbi u [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=1 name="de Wit"/><ref group=1 name="Anderson">{{cite web|title=Eine große Aufgabe für Norbert Meier|language=de|date=29. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=Der Westen|url=http://www.derwesten.de/nachrichten/nrz/2009/6/29/news-124129817/detail.html}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Werder Bremen=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Njemačka|ime=[[Tim Borowski]]|poz=MF|ostalo= iz [[FC Bayern München]]}}<ref group=1 name="Borowski"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=10 |nac=Njemačka |poz=MF |ime=[[Marko Marin]]|ostalo= iz [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Marin">{{cite web|url=http://www.main-spitze.de/sport/national_und_international/fussball/nachrichten/7016757.htm|title=Marin-Wechsel zu Werder Bremen perfekt|language=de|date=24. 6. 2009|access-date=24. 6. 2009|publisher=Main-Spitze}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Said Husejinovic]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[1. FC Kaiserslautern]]}}<ref group=1 name="Kaiserslautern loans"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Njemačka|ime=[[José-Alex Ikeng]]|poz=MF|ostalo=iz [[Werder Bremen II]]}}<ref group=1 name="Ikeng">{{cite web|title=Werder Bremen-Presseservice: Neu-Profis Schmidt, Oehrl und Ikeng mit auf der Usel|language=de|date=3. 7. 2009|access-date=7. 7. 2009|publisher=[[Werder Bremen]]|url=http://www.presseportal.de/pm/52353/1434509/werder_bremen_gmbh_co_kg_aa}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=Bolivija|ime=[[Marcelo Moreno Martins]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[Shakhtar Donetsk]]}}<ref group=1>>{{cite web|title=UEFA-Cup-Sieger wechselt nach Bremen|language=de|date=29. 5. 2009|access-date=29. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127621.php&fla=4|archive-date=11. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130211092840/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127621.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Dominik Schmidt]]|ostalo=iz [[Werder Bremen II]]}}<ref group=1 name="Dominik Schmidt">{{cite web|title=Dominik Schmidt: Profi-Vertrag bis 2011|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=1. 7. 2009|publisher=[[Bild]]|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/werder/2009/06/19/dominik-schmidt/profi-vertrag-bei-werder-bremen-bis-2011.html|archive-date=22. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090622140150/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/werder/2009/06/19/dominik-schmidt/profi-vertrag-bei-werder-bremen-bis-2011.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=45|nac=Njemačka|ime=[[Timo Perthel]]|poz=MF|ostalo=iz [[Werder Bremen II]]}}<ref group=1 name="Timo Perthel">{{cite web|language=de|title=Perthel: neuer Vertrag, neue Wohnung, neuer Arbeitsplatz|date=5. 5. 2009|publisher=Kreiszeitung|access-date=5. 5. 2009|url=http://www.kreiszeitung.de/werderalles/00_20090505003542_Perthel_neuer_Vertrag_neue_Wohnung_neuer_Arbei.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=Njemačka|ime=[[Torsten Oehrl]]|poz=FW|ostalo=iz [[Werder Bremen II]]}}<ref group=1 name="Ikeng"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Frank Baumann (nogometaš)|Frank Baumann]]|ostalo= kraj karijere}}<ref group=1>{{cite web|title=Routinier Baumann beendet Karriere|language=de|date=20. 5. 2009|access-date=20. 5. 2009|publisher=Nordwest Zeitung|url=http://www.nwzonline.de/nwz/module/fussball_spezial/index.php?Bereich=&Zeige=&ArtikelID=4222640|archive-date=20. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720163928/http://www.nwzonline.de/nwz/module/fussball_spezial/index.php?Bereich=&Zeige=&ArtikelID=4222640|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Brazil|poz=MF|ime=[[Diego Ribas da Cunha|Diego]]|ostalo= u [[Juventus FC]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.rp-online.de/public/article/sport/fussball/bundesliga/werder_bremen/712854/Diego-Wechsel-zu-Juventus-perfekt.html|title=Diego-Wechsel zu Juventus perfekt|language=de|publisher=RP-Online|date=26. 5. 2009|access-date=26. 5. 2009|archive-date=27. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090527111615/http://www.rp-online.de/public/article/sport/fussball/bundesliga/werder_bremen/712854/Diego-Wechsel-zu-Juventus-perfekt.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Grčka|ime=[[Alexandros Tziolis]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe u [[Panathinaikos FC]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Option nicht gezogen: Tziolis in der Warteschleife|language=de|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=Kreiszeitung|url=http://www.kreiszeitung.de/werderalles/00_20090527010629_Option_nicht_gezogen_Tziolis_in_der_Warteschle.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Obala Slonovače|ime=[[Boubacar Sanogo]]|poz=FW|ostalo= u [[AS Saint-Étienne]], prekothodno na posudbi u [[TSG 1899 Hoffenheim]]}}<ref group=1>[http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/692525 Werders Sanogo wechselt zu St. Etienne]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Brazil|ime=[[Carlos Alberto de Jesus|Carlos Alberto]]|poz=MF|ostalo= na posudbi u [[CR Vasco da Gama]], prethodno na posudbi}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29388/c-alberto-bleibt-bei-vasco.html |title=C. Alberto bleibt bei Vasco |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=11. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090811212112/http://transfermarkt.de/de/news/29388/c-alberto-bleibt-bei-vasco.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Peru|ime=[[Claudio Pizarro]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe u [[FC Chelsea]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=Njemačka|ime=[[Nico Pellatz]]|poz=GK|ostalo= u [[Apollon Limassol]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.werder.de/aktuelles/presseschau/presse_text.php/15451/Pellatz-zieht8242s-nach-Zypern|title=Pellatz zieht′s nach Zypern|language=de|date=18. 6. 2009|access-date=18. 6. 2009|publisher=[[Werder Bremen]]}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=Kolumbija|ime=[[John Mosquera]]|poz=FW|ostalo= na posudbi u [[1. FC Union Berlin]], prethodno na posudbi by [[SonderjyskE]]}}<ref group=1 name="Mosquera">[http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/681619 Werder verleiht Mosquera an Union Berlin]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=[[Kevin Schindler]]|poz=FW|ostalo=na posudbi u [[FC Augsburg]], prethodno na posudbi u [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=1 name="Schindler"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Hannover 96=== {{col-start}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Obala Slonovače|ime=[[Didier Konan Ya]]|poz=FW|ostalo=iz [[Rosenborg BK]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Hannover 96 verpflichtet Stürmer Konan|language=de|date=11. 8. 2009|access-date=11. 8. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/30417/hannover-96-verpflichtet-stuermer-konan.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090814234301/http://www.transfermarkt.de/de/news/30417/hannover-96-verpflichtet-stuermer-konan.html|archive-date=14. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Obala Slonovače |poz=DF |ime=[[Constant Djakpa]]|ostalo= na posudbi iz [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref group=1 name="Djakpa">{{cite web|url=http://www.bayer04.de/b04//de/_md_aktuell-dt.aspx?aktuell=aktuell-2865&|title=Djakpa verlässt die Werkself auf Leihbasis|language=de|date=18. 6. 2009|access-date=18. 6. 2009|publisher=[[Bayer 04 Leverkusen]]}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Tunis|ime=[[Karim Haggui]]|poz=DF|ostalo= iz [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref group=1 name="Haggui"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|ime=[[Valdet Rama]]|poz=MF|ostalo=iz [[FC Ugolstadt]]}}<ref group=1 name="Valdet Rama">{{cite web|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/648499|title=Erster Neuzugang bei Hannover 96: Valdet Rama|language=de|publisher=Süddeutsche Zeitung|date=26. 5. 2009|access-date=26. 5. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=Njemačka|poz=MF|ime=Sofien Chahed|ostalo=iz [[Hannover 96 II]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Personalplanungen bei Hannover 96|language=de|date=15. 5. 2009|access-date=15. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fußball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000126604.php|archive-date=20. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090520192044/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000126604.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Francuska|poz=MF|ime=[[Gaëtan Krebs]]|ostalo= u [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Krebs">{{cite web|url=http://www.ksc.de/aktuelles/anzeigen/news/gaetan-krebs-zum-ksc.html|title=Gaétan Krebs zum KSC|language=de|publisher=[[Karlsruher SC]]|date=2. 6. 2009|access-date=2. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605153813/http://www.ksc.de/aktuelles/anzeigen/news/gaetan-krebs-zum-ksc.html|archive-date=5. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Michael Tarnat]]|ostalo=kraj karijere}}<ref group=1>{{cite web|title=Kein neuer Vertrag für Tarnat in Hannover|date=17. 5. 2009|access-date=17. 5. 2009|language=de|publisher=transfermarkt.de|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/27379/kein-neuer-vertrag-fuer-tarnat-in-hannover.html|archive-date=19. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090519203232/http://www.transfermarkt.de/de/news/27379/kein-neuer-vertrag-fuer-tarnat-in-hannover.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Frank Fahrenhorst]]|ostalo=u [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="Frank Fahrenhorst">{{cite web|language=de|title=Der MSV holt Fahrenhorst|date=4. 5. 2009|access-date=4. 5. 2009|publisher=[[MSN|MSN Sport]]|url=http://sport.msn.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/508193|archive-date=14. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090514044203/http://sport.msn.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/508193|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Bugarska|poz=MF|ime=[[Chavdar Yankov]]|ostalo=na posudbi u [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Francuska|poz=DF|ime=[[Valerien Ismael]]|ostalo=kraj karijere}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Bastian Schulz]]|ostalo=u [[1. FC Kaiserslautern]]}}<ref group=1 name="Schulz">{{cite web|title=FCK holt Bastian Schulz|language=de|date=20. 6. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128790.php|archive-date=5. 1. 2013|archive-url=https://archive.today/20130105164127/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128790.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===1. FC Köln=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Njemačka|ime=[[Sebastian Freis]]|poz=FW|ostalo=iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Sebastian Freis"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Njemačka|ime=[[Lukas Podolski]]|poz=FW|ostalo=iz [[FC Bayern München]]}}<ref group=1 name="Lukas Podolski">{{cite web|language=de|title=Historisches aus Wolfsburg: Lukas Podolski|date=6. 4. 2009|publisher=[[Die Welt]]|access-date=14. 4. 2009|url=http://www.welt.de/die-welt/article3509320/Historisches-aus-Wolfsburg-Lukas-Podolski.html|archive-date=11. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411035951/http://www.welt.de/die-welt/article3509320/Historisches-aus-Wolfsburg-Lukas-Podolski.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=Portugal|ime=[[Maniche]]|poz=MF|ostalo=iz [[Atletico Madrid]]}}<ref group=1>{{cite web|title="Geißböcke" vor Transfercoup|language=de|date=19. 7. 2009|access-date=19. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000131405.php&fla=1|archive-date=11. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130211053834/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000131405.php&fla=1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Njemačka|ime=[[Christopher Schorch]]|poz=DF|ostalo=iz [[Real Madrid Castilla]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.fc-koeln.de/index.php?id=16&tx_ttnews |title=link}}&#91;backPid&#93;=2327&cHash=753f3f4833 FC verpflichtet Christopher Schorch - Wechsel perfekt! |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=1. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111001125459/http://www.fc-koeln.de/index.php?id=16&tx_ttnews |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Angola|ime=[[José Pierre Vunguidica]]|poz=FW|ostalo=iz [[1. FC Köln]] Youth}}<ref group=1 name="Koln Youth">{{Cite web |url=http://www.fc-koeln.de/index.php?id=217 |title=1. FC Köln Kader |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=12. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110312083910/http://www.fc-koeln.de/index.php?id=217 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Njemačka|ime=[[Lukas Nottbeck]]|poz=MF|ostalo=iz [[1. FC Köln]] Youth}}<ref group=1 name="Koln Youth"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|ime=[[Christian Clemens]]|poz=MF|ostalo=iz [[1. FC Köln]] Youth}}<ref group=1 name="Koln Youth"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Njemačka|ime=[[Sebastian Zielinsky]]|poz=FW|ostalo=iz [[1. FC Köln]] Youth}}<ref group=1 name="Koln Youth"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Njemačka|ime=[[Stephan Salger]]|poz=DF|ostalo=iz [[1. FC Köln]] Youth}}<ref group=1 name="Koln Youth"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=Hrvatska|ime=[[Miro Varvodić]]|poz=GK|ostalo=na posudbi iz [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]], prethodno na posudbi}}<ref group=1>{{cite web|title=Trainingslager-Personalien|language=de|date=13. 7. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=[[1. FC Köln]]|url=http://www.fc-koeln.de/index.php?id=16&tx_ttnews[tt_news]=3864&tx_ttnews[backPid]=10&cHash=eecdffbd45}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Turska|ime=[[Ümit Özat]]|poz=DF|ostalo= kraj karijere}}<ref group=1 name="Koln Youth"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Srbija|ime=[[Nemanja Vučićević]]|poz=FW|ostalo=pušten}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Vucicevic muss gehen!|date=18. 6. 2009|publisher=[[Bild-Zeitung|Bild]]|access-date=24. 6. 2009|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/koeln/2009/06/18/nemanja-vucicevic/muss-gehen.html|archive-date=21. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090621093954/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/koeln/2009/06/18/nemanja-vucicevic/muss-gehen.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|ime=[[Matthias Scherz]]|poz=FW|ostalo=kraj karijere}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Wie wär‘s denn mal mit Scherz?|date=14. 4. 2009|publisher=[[Bild-Zeitung|Bild]]|access-date=26. 4. 2009|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/koeln/2009/04/15/wie-waere-es-mit-scherz/kein-witz.html|archive-date=19. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090419180749/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/koeln/2009/04/15/wie-waere-es-mit-scherz/kein-witz.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Njemačka|ime=[[Thomas Broich]]|poz=MF|ostalo=u [[1. FC Nuremberg]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Rumunija|ime=[[Sergiu Radu]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="Radu"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Gana|poz=MF |ime=[[Derek Boateng]]|ostalo= u [[Getafe FC]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.express.de/nachrichten/sport/fussball/1-fc-koeln/definitiv-boateng-wechselt-nach-spanien_artikel_1246563168345.html |title=Definitiv! Boateng wechselt nach Spanien |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090801103258/http://www.express.de/nachrichten/sport/fussball/1-fc-koeln/definitiv-boateng-wechselt-nach-spanien_artikel_1246563168345.html |archive-date=1. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Eintracht Frankfurt=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |nac=Njemačka|ime=[[Maik Franz]]|poz=DF|ostalo=iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Franz">{{cite web|url=http://www.eintracht.de/aktuell/27280/|title=Eintracht Frankfurt verpflichtet Maik Franz|language=de|publisher=[[Eintracht Frankfurt]]|date=3. 6. 2009|access-date=3. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929013209/http://www.eintracht.de/aktuell/27280/|archive-date=29. 9. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Njemačka|ime=[[Selim Teber]]|poz=MF|ostalo= iz [[TSG 1899 Hoffenheim]]}}<ref group=1 name="Teber"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|ime=[[Ralf Fährmann]]|poz=GK|ostalo=iz [[FC Schalke 04|Schalke 04]]}}<ref group=1 name="Ralf Faehrmann">{{cite web|language=de|title=Eintracht verpflichtet Ralf Fährmann|publisher=[[Eintracht Frankfurt]]|access-date=18. 4. 2009|url=http://www.eintracht.de/aktuell/26027/|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929013143/http://www.eintracht.de/aktuell/26027/|archive-date=29. 9. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|ime=[[Sebastian Jung]]|poz=DF|ostalo=iz [[Eintracht Frankfurt]] Youth}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Sebastian Jung wird mal ein Topspieler|date=16. 4. 2009|publisher=[[Frankfurter Rundschau]]|access-date=2. 5. 2009|url=http://www.fr-online.de/in_und_ausland/sport/eintracht_frankfurt/1723074_Uterview-Sebastian-Jung-wird-mal-ein-Topspieler.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|ime=[[Marcel Heller]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe iz [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="Marcel Heller">{{cite web|title=Ein netter Abschied des MSV Duisburg|language=de|date=26. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=Der Westen|url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/fussball/msv/2009/5/24/news-120742015/detail.html|archive-date=26. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090526131715/http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/fussball/msv/2009/5/24/news-120742015/detail.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Švicarska |poz=MF |ime=[[Pirmin Schwegler]] |ostalo= iz [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref group=1 name="Schwegler"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Cenk Tosun]]|ostalo=iz [[Eintracht Frankfurt]] Youth}}<ref group=1 name="Tosun">{{cite web|title=Verletztenmisere Kein Fenin-Ersatz in Sicht|language=de|date=25. 6. 2009|access-date=1. 7. 2009|publisher=Hessischer Rundfunk|url=http://www.hr-online.de/website/rubriken/sport/index.jsp?rubrik=7454&key=standard_document_37369194|archive-url=https://archive.today/20090628001842/http://www.hr-online.de/website/rubriken/sport/index.jsp?rubrik=7454&key=standard_document_37369194|archive-date=28. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marcos Alvarez (nogometaš rođen 1991)|Marcos Alvarez]]|ostalo=iz [[Eintracht Frankfurt]] Youth}}<ref group=1 name="Tosun"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Njemačka|ime=[[Michael Fink]]|poz=MF|ostalo= u [[Beşiktaş J.K.]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/intligen/startseite/artikel/509956|title=Fink schließt sich Besiktas an|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=Kamerun|ime=[[Leonard Kweuke]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe u [[DAC Dunajska Streda]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Japan|ime=[[Junichi Uamoto]]|poz=MF|ostalo=u [[Stade Rennais FC|Stade Rennais]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Uamoto wechselt zu Stade Rennes|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000128760.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210130431/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000128760.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Hrvatska|ime=[[Krešo Ljubičić]]|poz=MF|ostalo=u [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Skibbe bei der Eintracht Gucken bei den Guten|date=12. 6. 2009|access-date=21. 6. 2009|publisher=Frankfurter Rundschau|url=http://www.fr-online.de/in_und_ausland/sport/eintracht_frankfurt/?em_cnt=1793721}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|ime=[[Alexander Krük]]|poz=DF|ostalo= na posudbi u [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=1 name="Kruk">[http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/665169 Osnabrück leiht sich Frankfurter Krük aus]</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===VfL Bochum=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Švedska|ime=[[Andreas Johansson (nogometaš rođen 1982)|Andreas Johansson]]|poz=MF|ostalo=iz [[Halmstads BK]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Ein klassischer Sechser für den VfL|language=de|date=23. 6. 2009|access-date=23. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000128923.php&fla=4|archive-date=6. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130206185203/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000128923.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Slovenija|ime=[[Zlatko Dedič]]|poz=FW|ostalo=iz [[Frosinone Calcio]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.net-tribune.de/nt/node/5480/news/Zlatko-Dedic-geht-fuer-den-VfL-Bochum-auf-Torejagd |title=Zlatko Dedic geht für den VfL Bochum auf Torejagd |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719065620/http://www.net-tribune.de/nt/node/5480/news/Zlatko-Dedic-geht-fuer-den-VfL-Bochum-auf-Torejagd |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Njemačka|ime=[[Andreas Luthe]]|poz=GK|ostalo= iz [[VfL Bochum II]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga1/bundesliga-torwart-luthe-bekommt-profi-vertrag-in-bochum_aid_403739.html|title=Torwart Luthe bekommt Profi-Vertrag in Bochum|language=de|publisher=[[Focus (German magazine)|Focus]]|date=29. 5. 2009|access-date=29. 5. 2009|archive-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091505/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga1/bundesliga-torwart-luthe-bekommt-profi-vertrag-in-bochum_aid_403739.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|ime=[[Kevin Vogt]]|poz=MF|ostalo=iz [[VfL Bochum|VfL Bochum Youth]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Vogt wird Profi beim VfL|date=19. 12. 2008|publisher=transfermartk.de|access-date=27. 4. 2009|url=http://transfermarkt.de/de/news/24684/vogt-wird-profi-beim-vfl.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20091208100534/http://transfermarkt.de/de/news/24684/vogt-wird-profi-beim-vfl.html|archive-date=8. 12. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Njemačka|ime=[[Patrick Fabian (nogometaš)|Patrick Fabian]]|poz=DF|ostalo= iz [[VfL Bochum II]]}}<ref group=1 name="SchmidtgalGüçlü">{{cite web | language=de | title=Kader der U23 für 2009/10 steht | url=http://vfl-bochum.de/webcache/Aktuelles_meldung_6518_3_de.htm | publisher=[[VfL Bochum]] | date=4. 6. 2009 | access-date=4. 6. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090607141535/http://www.vfl-bochum.de/webcache/Aktuelles_meldung_6518_3_de.htm | archive-date=7. 6. 2009 | url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Poljska|poz=FW|ime=[[Marcin Mięciel]]|ostalo=u [[Legia Varšava]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://vfl-bochum.de/webcache/Aktuelles_meldung_6582_3_de.htm |title=Mieciel wechselt zu Legia Warschau |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630141358/http://vfl-bochum.de/webcache/Aktuelles_meldung_6582_3_de.htm |archive-date=30. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Turska|poz=FW|ime=[[Sinan Kaloglu]]|ostalo=u [[Vitesse]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Fußballer Kaloglu wechselt von Bochum nach Arnheim|language=de|date=7. 7. 2009|access-date=7. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/29435/fussballer-kaloglu-wechselt-von-bochum-nach-arnheim.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090820011916/http://transfermarkt.de/de/news/29435/fussballer-kaloglu-wechselt-von-bochum-nach-arnheim.html|archive-date=20. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|ime=[[Oliver Schröder]]|poz=MF|ostalo= u [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=1 name="Schroder">{{cite web|title=Hansa holt Oliver Schröder|language=de|date=8. 7. 2009|access-date=8. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/29473/hansa-holt-oliver-schroeder.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090811090755/http://transfermarkt.de/de/news/29473/hansa-holt-oliver-schroeder.html|archive-date=11. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Njemačka|ime=Heinrich Schmidtgal|poz=MF|ostalo=u [[Rot-Weiss Oberhausen]]}}<ref group=1 name="Schmidtgal">{{cite web|title=Schmidtgal ist ein "Kleeblatt"|language=de|date=8. 6. 2009|access-date=8. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128111.php|archive-date=6. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130206143653/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128111.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|poz=GK|ime=Andreas Lengsfeld|ostalo=pušten}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[David Zajas]]|ostalo=u [[SSVg Velbert]]}}<ref group=1>{{cite web|title=SSVg verzichtet auf den großen Umbau|language=de|date=24. 6. 2009|access-date=28. 6. 2009|publisher=Der Westen|url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/velbert/2009/6/24/news-123628611/detail.html}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Turska|ime=Dilaver Güçlü|poz=FW|ostalo= u [[Manisaspor]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.diyarbakirspor.org/haberler/1306-Kemal-Okyay-ve-Dilaver-Guclu-Manisasporda.html |title=Kemal Okyay ve Dilaver Guclu Maisaspor |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090804164420/http://www.diyarbakirspor.org/haberler/1306-Kemal-Okyay-ve-Dilaver-Guclu-Manisasporda.html |archive-date=4. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Hrvatska|ime=[[Ivo Iličević]]|poz=MF|ostalo=na posudbi u [[1. FC Kaiserslautern]], prethodno na posudbi u [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=1 name="DFL List"/><ref group=1 name="Ilicevic">{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/510422/|title=Der FCK legt mit Ilicevic nach|language=de|date=21. 6. 2009|access-date=21. 6. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=[[Danny Fuchs]]|poz=MF|ostalo=u [[1. FC Kaiserslautern]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Fuchs">{{cite web|title=FCK verpflichtet Fuchs|language=de|date=26. 6. 2009|access-date=26. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129257.php|archive-date=11. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130211203554/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129257.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Borussia Mönchengladbach=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Holandija|ime=[[Marcel Meeuwis]]|poz=MF|ostalo= iz [[Roda JC]]}}<ref group=1 name="Ludwig/Meeuwis">{{cite web|title=Gladbach's Neuzugänge Marcel Meeuwis & Alexander Ludwig kommen|language=de|publisher=Gladbach-News|date=13. 5. 2009|access-date=18. 5. 2009|url=http://news.google.de/news?pz=1&ned=de&hl=de&q=Marcel+Meeuwis}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Argentina|ime=[[Raul Bobadilla]]|poz=FW|ostalo= iz [[Grasshoppers Zürich]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/artikel_114239.html|title=Bobadilla stürmt für Borussia|language=de|date=4. 6. 2009|access-date=6. 4. 2009|publisher=[[Deutsches Sportfernsehen|DSF]]|archive-date=7. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090607070421/http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/artikel_114239.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|ime=[[Marco Reus]]|poz=MF|ostalo= iz [[Rot-Weiss Ahlen]]}}<ref group=1 name="Marco Reus">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/27621/ahlener-marco-reus-wechselt-nach-moenchengladbach.html|title=Ahlener Marco Reus wechselt nach Mönchengladbach|publisher=transfermarkt.de|date=25. 5. 2009|access-date=25. 5. 2009|language=de|archive-date=28. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090528073952/http://www.transfermarkt.de/de/news/27621/ahlener-marco-reus-wechselt-nach-moenchengladbach.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|ime=[[Roman Neustädter]]|poz=MF|ostalo= iz [[1. FSV Mainz 05]]}}<ref group=1 name="Roman">{{cite web|title=Ein Aufsteiger für die "Fohlen"|language=de|date=25. 5. 2009|access-date=25. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127226.php|archive-date=28. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090528200340/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127226.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Thorben Marx]]|poz=MF|ostalo= iz [[Arminia Bielefeld]]}}<ref group=1 name="Marx">{{cite web|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/gladbach/2009/06/06/michael-frontzeck/holt-thorben-marx-aus-bielefeld.html|title=Frontzeck holt Marx aus Bielefeld|language=de|date=5. 6. 2009|access-date=8. 6. 2009|publisher=[[Bild]]|archive-date=9. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090609131101/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/gladbach/2009/06/06/michael-frontzeck/holt-thorben-marx-aus-bielefeld.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Venecuela|poz=MF|ime=[[Juan Arango]]|ostalo=iz [[RCD Mallorca]]}}<ref group=1>[http://www.marca.com/2009/06/27/futbol/equipos/mallorca/1246099657.html Arango ya es jugador del Borussia M’Gladbach (Arango a Borussia M'Gladbach player)]; [[Diario Marca]], 27 June 2009</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|ime=[[Tony Jantschke]]|poz=MF|ostalo=iz [[Borussia Mönchengladbach|Borussia Mönchengladbach Youth]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Jantschke erhält Profivertrag|date=25. 11. 2008|publisher=transfermarkt.de|access-date=27. 4. 2009|url=http://transfermarkt.de/de/news/24272/jantschke-erhaelt-profivertrag.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090321231152/http://www.transfermarkt.de/de/news/24272/jantschke-erhaelt-profivertrag.html|archive-date=21. 3. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Njemačka|ime=[[Tim Heubach]]|poz=DF|ostalo=iz [[Borussia Mönchengladbach II]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Heubach erhält Profivertrag|date=24. 10. 2008|publisher=transfermarkt.de|access-date=27. 4. 2009|url=http://transfermarkt.de/de/news/23890/heubach-erhaelt-profivertrag.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090218075238/http://transfermarkt.de/de/news/23890/heubach-erhaelt-profivertrag.html|archive-date=18. 2. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Fabian Bäcker]]|ostalo=iz [[Borussia Mönchengladbach|Borussia Mönchengladbach Youth]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Danska|ime=[[Sebastian Svärd]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=1 name="Sebastian Svard"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|ime=[[Marc-André ter Stegen]]|poz=GK|ostalo= iz [[Borussia Mönchengladbach|Borussia Mönchengladbach Youth]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.borussia.de/de/borussia_news_detail,185,0,newsid-173161.html |title=Marc-André ter Stegen erhält Profivertrag |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090817002837/http://borussia.de/de/borussia_news_detail,185,0,newsid-173161.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2 |nac=Njemačka |poz=DF |ime=[[Sebastian Schachten]]|ostalo= na posudbi u [[SC Paderborn 07]]}}<ref group=1 name="Schachten">{{cite web|url=http://www.rp-online.de/public/article/moenchengladbach/723911/Schachten-wird-nach-Paderborn-ausgeliehen.html|title=Borussia: Schachten wird nach Paderborn ausgeliehen|publisher=RP-Online|language=de|date=24. 6. 2009|access-date=24. 6. 2009|archive-date=25. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625184511/http://www.rp-online.de/public/article/moenchengladbach/723911/Schachten-wird-nach-Paderborn-ausgeliehen.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |nac=Obala Slonovače|poz=DF|ime=[[Steve Gohouri]]|ostalo=pušten}}<ref group=1 name="Gohouri">{{cite web|title=Zwei sollen gehen|language=de|date=22. 6. 2009|access-date=22. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28802/zwei-sollen-gehen.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625065443/http://www.transfermarkt.de/de/news/28802/zwei-sollen-gehen.html|archive-date=25. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Mali|poz=MF|ime=[[Soumaila Coulibaly]]|ostalo= u [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=1 name="Coulibaly">{{Cite web |url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4752&cHash=721741f9b6 |title=Soumaila Coulibaly steigert Offensivqualitäten des FSV |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=11. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090711112128/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4752&cHash=721741f9b6 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Češka|poz=MF|ime=[[Tomas Galásek]]|ostalo=kraj karijere}}<ref group=1>{{cite web|title=Abschied mit Tom und Melissa|language=de|date=25. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=RP-Online|url=http://www.rp-online.de/public/article/moenchengladbach/712369/Abschied-mit-Tom-und-Melissa.html|archive-date=27. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090527003850/http://www.rp-online.de/public/article/moenchengladbach/712369/Abschied-mit-Tom-und-Melissa.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11 |nac=Njemačka |poz=MF |ime=[[Marko Marin]]|ostalo= u [[SV Werder Bremen]]}}<ref group=1 name="Marin"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Švedska|poz=FW|ime=[[Sharbel Touma]]|ostalo=u [[Iraklis Thessaloniki FC]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Touma klar för Iraklis|language=sv|date=23. 6. 2009|access-date=27. 6. 2009|publisher=Aftonbladet|url=http://www.aftonbladet.se/sportbladet/fotbollsbladet/article5420384.ab}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Holandija|poz=MF|ime=[[Patrick Paauwe]]|ostalo= u [[VVV-Venlo]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.rp-online.de/public/article/moenchengladbach/730519/Paauwe-unterschreibt-in-Venlo.html |title=Paauwe unterschreibt in Venlo |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=19. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090819091314/http://www.rp-online.de/public/article/moenchengladbach/730519/Paauwe-unterschreibt-in-Venlo.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Njemačka|ime=[[Johannes van den Bergh]]|poz=MF|ostalo= u [[Fortuna Düsseldorf]]}}<ref group=1 name="van den Bergh">{{cite web|url=http://www.rp-online.de/public/article/duesseldorf-stadt/723579/Van-den-Bergh-Wechsel-ist-perfekt.html|title=Van den Bergh-Wechsel ist perfekt|language=de|date=23. 6. 2009|access-date=23. 6. 2009|publisher=RP-Online|archive-date=25. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625104439/http://www.rp-online.de/public/article/duesseldorf-stadt/723579/Van-den-Bergh-Wechsel-ist-perfekt.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Njemačka|ime=[[Alexander Baumjohann]]|poz=MF|ostalo=u [[FC Bayern München]]}}<ref group=1 name="Alexander Baumjohann">{{cite web|title=Gladbach midfield starlet signs three-year deal|date=3. 2. 2009|publisher=[[FC Bayern München]]|access-date=14. 4. 2009|url=http://www.fcbayern.t-home.de/en/news/news/2009/18489.php?fcb_sid=28af4e2b1abe29c85d0bd7b058401d04}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Kamerun|ime=[[Marcel Ndjeng]]|poz=MF|ostalo=u [[FC Augsburg]], prethodno na posudbi u [[Hamburger SV]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/><ref group=1 name="Ndjeng">{{cite web|title=FCA verpflichtet Marcel Ndjeng|language=de|date=28. 6. 2009|access-date=28. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129411.php|archive-date=6. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130206152953/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129411.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===SC Freiburg=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Felix Bastians]]|ostalo=iz [[BSC Young Boys]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Außenbahn-Spieler für den SCF|language=de|date=7. 7. 2009|access-date=7. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000130257.php|archive-date=10. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090710210840/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000130257.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Južna Koreja|poz=FW|ime=[[Cha Du-Ri]]|ostalo=iz [[TuS Koblenz]]}}<ref group=1 name="Du-Ri">{{cite web|url=http://www.badische-zeitung.de/sc-freiburg-1/kevin-schlitte-geht-du-ri-cha-kommt--15840898.html|title=Kevin Schlitte geht, Du-Ri Cha kommt|language=de|date=7. 6. 2009|access-date=7. 6. 2009|publisher=Badische-Zeitung}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Demokratska Republika Kongo|ime=[[Cedric Makiadi]]|poz=MF|ostalo=iz [[VfL Wolfsburg]], prethodno na posudbi u [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="Makiadi 2"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Hrvatska|ime=[[Mensur Mujdža]]|poz=MF|ostalo= iz [[NK Zagreb]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.scfreiburg.com/teams/profis/meldungen/sc-verpflichtet-mensur-mujdza|title=Mensur Mujdza fünfter Neuzugang|language=de|date=17. 6. 2009|access-date=17. 6. 2009|publisher=[[SC Freiburg]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090620183501/http://www.scfreiburg.com/teams/profis/meldungen/sc-verpflichtet-mensur-mujdza|archive-date=20. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Njemačka|ime=[[Manuel Salz]]|poz=GK|ostalo=iz [[Stuttgarter Kickers]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.scfreiburg.com/teams/profis/aktuelles/salz-wechselt-zum-sc|title=Salz wechselt zum SC Freiburg|language=de|publisher=[[SC Freiburg]]|date=29. 5. 2009|access-date=29. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090601064634/http://www.scfreiburg.com/teams/profis/aktuelles/salz-wechselt-zum-sc|archive-date=1. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Stefan Reisinger]]|ostalo=iz [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=1 name="Stefan Reisinger">{{cite web|language=de|title=Freiburg Angelt sich "Kleeblat"-Stürmer|date=15. 4. 2009|access-date=15. 4. 2009|publisher=[[Deutsche Fußball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000124318.php&fla=4|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210163732/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000124318.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=Njemačka|ime=[[Oliver Baumann]]|poz=GK|ostalo= iz [[SC Freiburg|SC Freiburg Youth]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/28814/baumann-rueckt-auf.html|title=Baumann rückt auf|language=de|date=22. 6. 2009|access-date=22. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|archive-date=25. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625042504/http://www.transfermarkt.de/de/news/28814/baumann-rueckt-auf.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Turska|ime=[[Ali Güneş]]|poz=DF|ostalo= u [[Kasimpasa SK]]}}<ref group=1>[http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/674593 Freiburger Günes wechselt in die Türkei]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=Bjelorusija|poz=FW|ime=[[Vitali Rodionov]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[FK BATE Borisov]]}}<ref group=1 name="DFL List" /> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Kevin Schlitte]]|ostalo=u [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=1 name="Du-Ri"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|ime=[[Maximilian Mehring]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=1>{{cite web|title=Mehring verlässt Freiburg|publisher=transfermarkt.de|date=22. 5. 2009|access-date=22. 5. 2009|language=de|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/27537/mehring-verlaesst-freiburg.html|archive-date=25. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090525091045/http://www.transfermarkt.de/de/news/27537/mehring-verlaesst-freiburg.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Gruzija|poz=MF|ime=[[David Targamadze]]|ostalo=na posudbi u [[FC Aarau]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Günes wechselt zu Kasimpasa|language=de|date=13. 7. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/511347/}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Daniel Schwaab]]|ostalo=u [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref group=1 name="Daniel Schwaab"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=Njemačka|ime=Michael Müller|poz=GK|ostalo= na posudbi u [[1. FC Saarbrücken]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/27731/saarbruecken-leiht-mueller.html|title=Saarbrücken leiht Müller|language=de|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=transfermarkt.de|archive-date=30. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090530054639/http://www.transfermarkt.de/de/news/27731/saarbruecken-leiht-mueller.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Manuel Konrad]]|ostalo=u [[SpVgg Unterhaching]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Konrad">{{cite web|url=http://www.spvgg-unterhaching.de/news/news_detail.php3?news_id=4078|title=Konrad bleibt der SpVgg erhalten|language=de|publisher=[[SpVgg Unterhaching]]|date=8. 6. 2009|access-date=8. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719085119/http://www.spvgg-unterhaching.de/news/news_detail.php3?news_id=4078|archive-date=19. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===1. FSV Mainz 05=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Eugen Polanski]]|ostalo=na posudbi iz [[Getafe CF]]}}<ref group=1>{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/artikel/510007/|title=Polanski: Einigung mit Getafe erzielt|language=de|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|date=12. 6. 2009|access-date=12. 6. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Češka|poz=MF|ime=[[Filip Trojan]]|ostalo=iz [[FC St. Pauli]]}}<ref group=1 name="Filip Trojan">{{cite web|language=de|title=Verfrühter Abschied von Trojan |date=15. 4. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker-Online]]|access-date=15. 4. 2009|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/507209}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Andre Schürrle]]|ostalo=iz [[1. FSV Mainz 05|1. FSV Mainz 05 Youth]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Neuer FSV-Kader beim Stadionfest vorgestellt - 7.000 Fans feiern Neuzugänge|language=de|date=28. 6. 2009|access-date=28. 6. 2009|publisher=Allgemeine Zeitung|url=http://www.allgemeine-zeitung.de/sport/top-clubs/mainz-05/7031616.htm|archive-date=18. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718200425/http://www.allgemeine-zeitung.de/sport/top-clubs/mainz-05/7031616.htm|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Jan Kirchhoff]]|ostalo=iz [[1. FSV Mainz 05|1. FSV Mainz 05 Youth]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Austrija|poz=MF|ime=[[Andreas Ivanschitz]]|ostalo= iz [[Panathinaikos FC]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Mainz holt Ivanschitz|language=de|date=18. 7. 2009|access-date=18. 7. 2009|publisher=[[Deutsches Sportfernsehen|DSF]]|url=http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/newspage_130399.html|archive-date=20. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090720074551/http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/newspage_130399.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Egipat|poz=FW|ime=[[Gamal Hamza]]|ostalo=iz [[El Zamalek]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Ägyptischer Nationalspieler Gamal Hamza wechselt zu Mainz 05|language=de|date=24. 6. 2009|access-date=25. 6. 2009|publisher=Allgemeine Zeitung|url=http://www.allgemeine-zeitung.de/eilmeldung/7017339.htm|archive-date=29. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090629103837/http://www.allgemeine-zeitung.de/eilmeldung/7017339.htm|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Pierre Kleinheider]]|ostalo=iz [[1. FSV Mainz 05 II]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Vierter 05-Zugang zu 99 Prozent perfekt – Uteresse an Vucicevic?|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=7. 7. 2009|publisher=Wiesbadener Kurier|url=http://www.wiesbadener-kurier.de/sport/top-clubs/mainz-05/6990255.htm|archive-date=12. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130212153134/http://www.wiesbadener-kurier.de/sport/top-clubs/mainz-05/6990255.htm|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Njemačka|ime=[[Heinz Müller (goalkeeper)|Heinz Müller]]|poz=GK|ostalo=iz [[Barnsley FC]]}}<ref group=1>{{cite web|title=Mainz holt Torhüter aus England|language=de|date=15. 6. 2009|access-date=15. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128459.php&fla=3|archive-date=11. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130211073944/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128459.php&fla=3|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Njemačka|ime=[[Christian Demirtas]]|poz=DF|ostalo=u [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Demirtas"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Markus Feulner]]|ostalo=u [[Borussia Dortmund]]}}<ref group=1 name="Markus Feulner"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Južnoafrička Republika|ime=[[Delron Buckley]]|poz=MF|ostalo= u [[Anorthosis Famagusta]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.kickoff.com/static/news/article.php?id=9745 |title=Buckley to Cyprus |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090717142253/http://www.kickoff.com/static/news/article.php?id=9745 |archive-date=17. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Robert Fleßers]]|ostalo=u [[FC Ugolstadt]]}}<ref group=1 name="Robert Fleßers">{{cite web|title=Köppel bleibt - neuer Defensivspieler kommt|language=de|date=22. 5. 2009|access-date=22. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127046.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210174108/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127046.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Njemačka|ime=[[Roman Neustädter]]|poz=MF|ostalo= u [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Roman"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|ime=[[Mario Vrančić]]|poz=MF|ostalo= na posudbi u [[Rot-Weiss Ahlen]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29000/mainz-vrancic-nach-ahlen.html |title=Mainz: Vrancic nach Ahlen |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=16. 8. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/69xGctFOk?url=http://www.transfermarkt.de/de/mainz-vrancic-nach-ahlen/news/anzeigen_29000.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Daniel Ischdonat]]|ostalo=pušten}}<ref group=1>{{cite web|title=Die Baustellen der Bundesliga - Teil 1|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=sportportal.de|url=http://www.sportal.de/sportal/generated/article/fussball/2009/06/08/13253500000.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090611051145/http://www.sportal.de/sportal/generated/article/fussball/2009/06/08/13253500000.html|archive-date=11. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===1. FC Nuremberg=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=Grčka|poz=FW|ime=[[Angelos Charisteas]]|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref group=1 name="Charisteas">{{cite web|title=Mozart kommt zum Club|date=2. 6. 2009|access-date=3. 6. 2009|publisher=Nürenberger Nachrichten|language=de|url=http://www.nn-online.de/artikel.asp?art=1027938&kat=31&man=3}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Thomas Broich]]|ostalo=iz [[1. FC Köln]]}}<ref group=1 name="Broich">{{cite web|title=Nürnberg verpflichtet Broich|language=de|publisher=[[Deutsches Sportfernsehen|DSF]]|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|url=http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/newspage_116055.html|archive-date=12. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090612081047/http://www.sport1.de/de/fussball/fussball_bundesliga/newspage_116055.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Poljska|poz=DF|ime=[[Tomasz Welnicki]]|ostalo=iz [[VfL Bochum|VfL Bochum Youth]]}}<ref group=1>{{cite web|language=de|title=Welnicki nach Nürnberg|date=29. 1. 2009|publisher=transfermarkt.de|access-date=27. 4. 2009|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/25512/welnicki-nach-nuernberg.html|archive-date=3. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090303161539/http://www.transfermarkt.de/de/news/25512/welnicki-nach-nuernberg.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Turska|poz=FW|ime=[[Güngör Kaya]]|ostalo=iz [[VfL Bochum|VfL Bochum Youth]]}}<ref group=1 name="Broich"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Jonatan Kotzke]]|ostalo=iz [[1. FC Nuremberg|1.FC Nürnberg II]]}}<ref group=1 name="Kotzke">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/27955/kotzke--stiefler-nun-profis.html|title=Kotzke & Stiefler nun Profis|language=de|publisher=transfermarkt.de|date=2. 6. 2009|access-date=2. 6. 2009|archive-date=5. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605075532/http://www.transfermarkt.de/de/news/27955/kotzke--stiefler-nun-profis.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Manuel Stiefler]]|ostalo=iz [[1. FC Nuremberg|1.FC Nürnberg II]]}}<ref group=1 name="Kotzke"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Norveška|poz=DF|ime=[[Havard Nordtveit]]|ostalo= na posudbi iz [[Arsenal FC]], prethodno na posudbi u [[Lillestrøm SK]]}}<ref group=1>[http://www.kicker.de/news/fussball/bundesliga/startseite/512037/artikel_Havard-Nordtveit-kommt-zum-Club.html Havard Nordtveit kommt zum Club]</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Stefan Reinartz]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=Portugal|poz=DF|ime=[[José Gonçalves]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Hearts of Midlothian]]}}<ref group=1 name="A Mikreski">{{cite web|title=Mitreski und Goncalves gehen|language=de|date=15. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=[[MSN|MSN Sport]]|url=http://sport.msn.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/508749}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Makedonija|poz=DF|ime=[[Aleksandar Mitreski]]|ostalo= u [[FC Sion]]}}<ref group=1>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29191/mitreski-zum-fc-sion.html |title=Mitreski zum FC Sion |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=4. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090804072103/http://www.transfermarkt.de/de/news/29191/mitreski-zum-fc-sion.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Njemačka|ime=[[Dominik Reinhardt]]|poz=DF|ostalo= na posudbi u [[FC Augsburg]]}}<ref group=1 name="Dominik Reinhardt">[http://www.fcn.de/news/archiv/2009/juli/21/artikel/reinhardt-nach-augsburg/ Reinhardt nach Augsburg]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Slovačka|poz=MF|ime=[[Mário Breška]]|ostalo=u [[APOEL]], prethodno na posudbi u [[Enosis Paralimni]]}}<ref group=1>{{cite web|title=MÁRIO BREŠKA si zahrá s APOEL Nikózia Ligu majstrov|date=21. 5. 2009|access-date=3. 6. 2009|language=sk|publisher=Dennik Šport|url=http://www.denniksport.sk/article/view-comments/91980/|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005015155/http://www.denniksport.sk/article/view-comments/91980/|archive-date=5. 10. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ==2. Bundesliga== ===Energie Cottbus=== {{col-start}} {{col-2}} '''U:'' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=Kanada|poz=GK|ime=[[Lars Hirschfeld]]|ostalo=iz [[CFR Cluj]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Cottbus holt kanadischen Nationaltorhüter|language=de|date=26. 6. 2009|access-date=26. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129119.php&fla=4|archive-date=21. 7. 2012|archive-url=https://archive.today/20120721063454/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129119.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=Ukrajina|ime=[[Valeriy Sokolenko]]|poz=DF|ostalo= iz [[Polonia Bytom]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=4973|title=Valeriy Sokolenko unterschreibt bis 2011|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=[[FC Energie Cottbus]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090626215818/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=4973|archive-date=26. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Sascha Dum]]|ostalo= na posudbi iz [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref name="Dum" group=1/> {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Brazil|poz=MF|ime=[[Roger de Oliveira Bernardo|Roger]]|ostalo=iz [[Figueirense]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Brasilianer für die Energie-Zentrale|language=de|date=30. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129745.php&fla=4|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210135657/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129745.php&fla=4|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Kamerun|ime=[[Leonard Kweuke]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[DAC Dunajska Streda]], prethodno na posudbi u [[Eintracht Frankfurt]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=4975|title=FC Energie verpflichtet Leonard Kweuke|language=de|date=22. 6. 2009|access-date=22. 6. 2009|publisher=[[FC Energie Cottbus]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625115830/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=4975|archive-date=25. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|ime=[[Julian Börner]]|poz=MF|ostalo= iz [[Rot-Weiss Erfurt|Rot-Weiss Erfurt Youth]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5091 |title=Julian Börner wechselt nach Cottbus |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090809102341/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5091 |archive-date=9. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Rumunija|ime=[[Sergiu Radu]]|poz=FW|ostalo= iz [[VfL Wolfsburg]], prethodno na posudbi u [[1. FC Köln]]}}<ref group=1 name="Radu"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Marc-André Kruska]]|ostalo=iz [[Club Brugge KV]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Marc-André Kruska zum FC Energie|language=de|date=28. 8. 2009|access-date=28. 8. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/30829/marc-andre-kruska-zum-fc-energie.html|archive-date=30. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090830045945/http://www.transfermarkt.de/de/news/30829/marc-andre-kruska-zum-fc-energie.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Makedonija|ime=[[Igor Mitreski]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Germinal Beerschot]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Te dure Mitreski verlaat Germinal Beerschot|language=nl|publisher=sporza.be|date=3. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|url=http://www.sporza.be/cm/sporza/voetbal/Jupiler_Pro_League/090603_mitreski_weg}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|ime=[[Markus Brzenska]]|poz=DF|ostalo=iz [[Borussia Dortmund]], prethodno na posudbi u [[MSV Duisburg]]}}<ref group=1 name="brzenska"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Frank Lehmann]]|ostalo=na posudbi iz [[VfB Stuttgart II]], prethodno na posudbi u [[Eintracht Frankfurt II]]}}<ref group=2 name="Frank Lehmann">{{cite web|title=Lehmann von Stuttgart nach Cottbus|language=de|date=23. 6. 2009|access-date=23. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000128913.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210141332/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000128913.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=Njemačka|ime=[[Nils Miatke]]|poz=MF|ostalo= iz [[FC Energie Cottbus|Energie Cottbus Youth]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5098 |title=FC Energie vertraut Nils Miatke: Talent unterschreibt Vertrag bis 2011 |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090810222553/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5098 |archive-date=10. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Bugarska|ime=[[Dimitar Rangelov]]|poz=FW|ostalo=u [[Borussia Dortmund]]}}<ref group=1 name="Rangelov"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Srbija|poz=MF|ime=[[Ivica Iliev]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Vragel">{{cite web|title=Piplica wird Talente-Trainer und Scout bei Energie|language=de|date=23. 6. 2009|access-date=28. 6. 2009|publisher=Süddeutsche Zeitung|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/661716}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=Njemačka|poz=GK|ime=Phillip Pentke|ostalo=pušten}}<ref group=2>{{cite web|title=Cottbuser Torwart-Suche geht weiter|language=de|date=23. 6. 2009|access-date=16. 7. 2009|publisher=Rundfunk Berlin-Brandenburg|url=http://www.rbb-online.de/nachrichten/sport/2009_06/cottbuser_torwart.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Albanija|poz=MF|ime=[[Ervin Skela]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Vragel"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Srbija|ime=[[Dušan Vasiljević (nogometaš)|Dusan Vasiljevic]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=4984 |title=Vertrag mit Dusan Vasiljevic aufgelöst |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090627201106/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=4984 |archive-date=27. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Crna Gora|ime=[[Savo Pavićević]]|poz=DF|oostalo= u [[AO Kavala]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5128 |title=Savo Pavicevic verlässt FC Energie |access-date=29. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091025145939/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5128 |archive-date=25. 10. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|ime=[[Danny Galm]]|poz=FW|nac=Njemačka|ostalo= u [[1. FC Kaiserslautern II]], prethodno na posudbi u [[Stuttgarter Kickers]]}}<ref group=2 name="Galm">[http://www.kicker.de/news/fussball/regionalliga/startseite/artikel/511453/ Heun und Galm schließen die Lücke]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Tomislav Piplica]]|poz=GK|ostalo= kraj karijere}}<ref group=2>[http://www.lvz-online.de/aktuell/content/101435.html Umbruch geht weiter: Energie leiht Torwart Lehmann aus - Piplica wird Talentetrainer]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Češka|ime=[[Jan Rajnoch]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe u [[FK Mlada Boleslav]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Rajnoch: Zahraničí je na prvním místě|language=cs|date=1. 6. 2009|access-date=7. 6. 2009|publisher=Deniksport|url=http://deniksport.blesk.cz/clanek/fotbal/74693/rajnoch-zahranici-je-na-prvnim-miste.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Bosna i Hercegovina|poz=DF|ime=[[Ivan Radeljic]]|ostalo= u [[Gençlerbirliği S.K.]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5123 |title=Radeljic zu Gençlerbirligi |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090818163656/http://www.fcenergie.de/news/news.php?ID=5123 |archive-date=18. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Srbija|ime=[[Branko Jelic]]|poz=FW|ostalo= u [[Perth Glory]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Stürmer ablösefrei nach Australien|language=de|publisher=[[Bild]]|date=7. 5. 2009|access-date=26. 5. 2009|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/cottbus/2009/05/08/branko-jelic/stuermer-abloesefrei-nach-australien.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090524090817/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/bundesliga/vereine/cottbus/2009/05/08/branko-jelic/stuermer-abloesefrei-nach-australien.html|archive-date=24. 5. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Njemačka|ime=[[Michael Lerchl]]|poz=MF|ostalo= u [[RB Leipzig]]}}<ref group=2 name="Lerchl">{{Cite web |url=http://www.lvz-online.de/aktuell/content/102424.html |title=RB Leipzig verpflichtet Profis Lerchl und Höfler |access-date=4. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090704215005/http://www.lvz-online.de/aktuell/content/102424.html |archive-date=4. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Hrvatska|poz=DF|ime=[[Mario Cvitanovic]]|ostalo=pušten}} <ref group=2 name="Radeljic">{{cite web|title=Cottbus-Duo freigestellt|language=de|date=30. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129750.php|archive-date=5. 1. 2013|archive-url=https://archive.today/20130105185344/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000129750.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=Turska|ime=[[Çağdaş Atan]]|poz=DF|ostalo=u [[FC Basel]]}}<ref group=2>{{cite web|title=FCB-Verstärkung aus der Bundesliga|language=de|date=24. 6. 2009|access-date=24. 6. 2009|publisher=Transfermarkt.de|url=http://www.transfermarkt.ch/de/news/28937/fcb-verstaerkung-aus-der-bundesliga.html}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=Njemačka|ime=[[Christian Müller (nogometaš)|Christian Müller]]|poz=MF|ostalo=u [[TuS Koblenz]]}}<ref group=2 name="Christian Muller">{{Cite web |url=http://www.tuskoblenz.de/index2.php?&nav=.0.1.%3F&offset=0&segment=0&category=0&_assoc_id=3620 |title=TuS verpflichtet Christian Müller von Energie Cottbus |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090708143546/http://www.tuskoblenz.de/index2.php |archive-date=8. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Karlsruher SC=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |nac=Njemačka|ime=[[Christian Demirtas]]|poz=DF|ostalo=iz [[1. FSV Mainz 05]]}}<ref group=1 name="Demirtas">{{cite web|url=http://www.ksc.de/aktuelles/anzeigen/news/christian-demirtas-kommt-aus-mainz.html|title=Christian Demirtas kommt aus Mainz|language=de|publisher=[[Karlsruher SC]]|date=12. 6. 2009|access-date=12. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090615081359/http://www.ksc.de/aktuelles/anzeigen/news/christian-demirtas-kommt-aus-mainz.html|archive-date=15. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|ime=[[Andreas Schäfer]]|poz=DF|ostalo=iz [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=2 name="Andreas Schäfer">{{cite web|url=http://www.ksc.de/aktuelles/anzeigen/news/andreas-schaefer-naechste-neuverpflichtung.html|title=Andreas Schäfer nächste Neuverpflichtung|language=de|publisher=[[Karlsruher SC]]|access-date=12. 6. 2009|date=12. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090615081146/http://www.ksc.de/aktuelles/anzeigen/news/andreas-schaefer-naechste-neuverpflichtung.html|archive-date=15. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Anton Fink]]|poz=FW|ostalo=iz [[SpVgg Unterhaching]]}}<ref group=2 name="Fink">{{Cite web |url=http://www.abendzeitung.de/sport/mehr_fussball/119555 |title=Haching verliert Fink – und kriegt viel Geld |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090719074414/http://www.abendzeitung.de/sport/mehr_fussball/119555 |archive-date=19. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Nigerija|poz=FW|ime=[[Macauley Chrisantus]]|ostalo=na posudbi iz [[Hamburger SV]]}}<ref group=1 name="Macauley Chrisantus">{{cite web|title=Neuer Stürmer für den KSC|language=de|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127414.php|archive-date=4. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090604182410/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127414.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Francuska|poz=MF|ime=[[Gaëtan Krebs]]|ostalo= iz [[Hannover 96]]}}<ref group=1 name="Krebs"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Njemačka|ime=[[Matthias Langkamp]]|poz=DF|ostalo= iz [[Panionios FC]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.ksc.de/aktuelles/anzeigen/news/matthias-langkamp-zum-ksc.html |title=Karlsruher Sport Club : Matthias Langkamp zum KSC |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110609092315/http://www.ksc.de/aktuelles/anzeigen/news/matthias-langkamp-zum-ksc.html |archive-date=9. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Kristian Nicht]]|ostalo=iz [[Viking FK]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Neuer Torhüter für den Karlsruher SC|language=de|date=13. 7. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000130828.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210162218/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000130828.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Finska|ime=[[Niklas Tarvajärvi]]|poz=FW|ostalo=iz [[Neuchâtel Xamax]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.ka-news.de/fussball/ksc/KSC-Karlsruher-SC-Wechselgeruechte;art98,237377 |title=KSC bestätigt Verpflichtung von Fink und Tarvajärvi |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090724151531/http://www.ka-news.de/fussball/ksc/KSC-Karlsruher-SC-Wechselgeruechte;art98,237377 |archive-date=24. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Hrvatska|poz=DF|ime=[[Dino Drpic]]|ostalo=iz [[Dinamo Zagreb]], prethodno na posudbi}}<ref group=2>{{cite web|title=Drpic spielt weiter für den KSC - Vertrag unterzeichnet|language=de|date=6. 8. 2009|access-date=6. 8. 2009|publisher=KA-News|url=http://www.ka-news.de/fussball/ksc/Drpic-spielt-weiter-fuer-den-KSC-Vertrag-unterzeichnet;art98,246748}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=Njemačka|ime=[[Markus Miller]]|poz=GK|ostalo= pušten}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/30056/ksc-ausverkauf-bewegung-im-poker-mit-drpic-.html |title=KSC-Ausverkauf: Bewegung im Poker mit Drpic |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=19. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090819125556/http://www.transfermarkt.de/de/news/30056/ksc-ausverkauf-bewegung-im-poker-mit-drpic-.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=Njemačka|ime=[[Maik Franz]]|poz=DF|ostalo= u [[Eintracht Frankfurt]]}}<ref group=1 name="Franz"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Njemačka|ime=[[Tim Sebastian (nogometaš)|Tim Sebastian]]|poz=DF|ostalo= u [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=2 name="Tim Sebastian">{{cite web|url=http://www.fc-hansa.de/index.php?id=154&oid=8362|title=Tim Sebastian kehrt zum FC Hansa zurück|language=de|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=[[FC Hansa Rostock]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090714122800/http://www.fc-hansa.de/index.php?id=154&oid=8362|archive-date=14. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Južnoafrička Republika|ime=[[Bradley Carnell]]|poz=DF|ostalo= u [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=2 name="Carnell">{{cite web|language=de|title=Carnell vor Wechsel an die Ostsee|date=20. 5. 2009|access-date=20. 5. 2009|publisher=[[Focus (German magazine)|Focus]]|url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-carnell-vor-wechsel-an-die-ostsee_aid_400991.html|archive-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091517/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-carnell-vor-wechsel-an-die-ostsee_aid_400991.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=Albanija|poz=FW|ime=[[Edmond Kapllani]]|ostalo=u [[FC Augsburg]]}}<ref group=2 name="Edmond Kapllani"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Njemačka|ime=[[Martin Stoll]]|poz=DF|ostalo= u [[FC Aarau]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.fcaarau.ch/cont/news/2009/06/16/4343.php|title=Martin Stoll wechselt für drei Jahre zum FC Aarau|language=de|publisher=[[FC Aarau]]|date=16. 6. 2009|access-date=16. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090619210720/http://www.fcaarau.ch/cont/news/2009/06/16/4343.php|archive-date=19. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Australija|ime=[[Joshua Kennedy]]|poz=FW|ostalo=u [[Nagoya Grampus]]}}<ref group=2>{{cite web|title=KSC-Stürmer Kennedy wechselt nach Japan|language=de|date=17. 6. 2009|access-date=17. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28643/ksc-stuermer-kennedy-wechselt-nach-japan.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828230147/http://www.transfermarkt.de/de/news/28643/ksc-stuermer-kennedy-wechselt-nach-japan.html|archive-date=28. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|ime=[[Sebastian Freis]]|poz=FW|ostalo=u [[1. FC Köln]]}}<ref group=1 name="Sebastian Freis">{{cite web|language=de|title=News|publisher=[[Sebastian Freis]]|access-date=14. 4. 2009|url=http://www.sebastian-freis.de/news/news.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090228201537/http://www.sebastian-freis.de/news/news.html|archive-date=28. 2. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Njemačka|ime=[[Christian Eichner]]|poz=DF|ostalo= u [[TSG 1899 Hoffenheim]]}}<ref group=1 name="Christian Eichner"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Turska|ime=[[Mahir Saglik]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="Saglik/Federico">{{cite web|title=KSC leiht Stürmer Chrisantus vom HSV aus|language=de|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=[[Focus (German magazine)|Focus]]|url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-ksc-leiht-stuermer-chrisantus-vom-hsv-aus_aid_403009.html|archive-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091421/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-ksc-leiht-stuermer-chrisantus-vom-hsv-aus_aid_403009.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Brazil|ime=[[Antônio da Silva (nogometaš)|Antônio da Silva]]|poz=MF|ostalo=na posudbi u [[FC Basel]]}}<ref group=2>{{cite web|title=KSC verleiht da Silva|language=de|date=26. 6. 2009|access-date=26. 6. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/510704/}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Italija|ime=[[Giovanni Federico]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe u [[Borussia Dortmund]]}}<ref group=1 name="Saglik/Federico"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|ime=[[Stefano Celozzi]]|poz=DF|ostalo= u [[VfB Stuttgart]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://vfb1.de/vfb-stuttgart/news/newsview/sj/2009/06/25/news/aussenverteidiger-stefano-celozzi-wechselt-zum-vfb-stuttgart/ |title=Außenverteidiger Stefano Celozzi wechselt zum VfB Stuttgart |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=30. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630104031/http://vfb1.de/vfb-stuttgart/news/newsview/sj/2009/06/25/news/aussenverteidiger-stefano-celozzi-wechselt-zum-vfb-stuttgart/ |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Njemačka|ime=[[Thomas Unger]]|poz=GK|ostalo= u [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=2 name="Unger">{{cite web|url=http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/18895.news_detail.htm|title=Alemannia verpflichtet Thomas Unger|publisher=[[Alemannia Aachen]]|date=5. 6. 2009|access-date=5. 6. 2009|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20090611204856/http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/18895.news_detail.htm|archive-date=11. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=77|nac=Njemačka|ime=[[Andreas Görlitz]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe u [[FC Bayern München]]}}<ref group=1 name="Andreas Gorlitz">{{cite web|language=de|title=Görlitz vor Rückkehr zu Bayern|publisher=[[Deutsche Fußball Liga|DFL]]|date=2. 5. 2009|access-date=2. 5. 2009|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000125715.php|archive-date=5. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090505021756/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000125715.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Arminia Bielefeld=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Njemačka|ime=[[Nils Fischer]]|poz=DF|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Wuppertaler SV Borussia]]}}<ref group=2 name="Nils Fischer">{{cite web|title=Fischer kehrt zur Arminia zurück|language=de|date=29. 5. 2009|access-date=30. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127623.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210164414/http://www.bundesliga.de/de/liga/news/2008/index.php?f=0000127623.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Danska|ime=[[Kasper Risgård]]|poz=MF|ostalo=iz [[Aalborg BK]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://sporten.tv2.dk/fodbold/article.php/id-22914064.html|title=K. Risgaard tre år til Bielefeld|language=Danish|publisher=[[TV 2 (Denmark)]]|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090613035315/http://sporten.tv2.dk/fodbold/article.php/id-22914064.html|archive-date=13. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Italija|ime=[[Giovanni Federico]]|poz=MF|ostalo=iz [[Borussia Dortmund]], prethodno na posudbi u [[Karlsruher SC]]}}<ref group=1 name="Federico"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=Češka|ime=[[Pavel Fort]]|poz=FW|ostalo=iz [[FC Toulouse]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.arminia-bielefeld.de/index.php?id=122&no_cache=1&viewid=9483 |title=Fort stürmt für Arminia |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=17. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090717105114/http://www.arminia-bielefeld.de/index.php?id=122&no_cache=1&viewid=9483 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Albanija|ime=[[Besart Berisha]]|poz=FW|ostalo=iz [[Burnley FC]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Berisha-Transfer nach Bielefeld ist fix|language=de|date=5. 8. 2009|access-date=5. 8. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/30264/berisha-transfer-nach-bielefeld-ist-fix.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090808091655/http://www.transfermarkt.de/de/news/30264/berisha-transfer-nach-bielefeld-ist-fix.html|archive-date=8. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Njemačka|ime=[[Michael Delura]]|poz=MF|ostalo=iz [[Panionios FC]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.arminia-bielefeld.de/index.php?id=122&no_cache=1&viewid=9288|title=Arminia verpflichtet Michael Delura|language=de|publisher=[[Arminia Bielefeld]]|date=4. 6. 2009|access-date=4. 6. 2009|archive-date=7. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090607021651/http://www.arminia-bielefeld.de/index.php?id=122&no_cache=1&viewid=9288|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|ime=[[Arne Feick]]|poz=MF|ostalo= iz [[FC Erzgebirge Aue]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/28963/arne-feick-wechselt-zu-arminia-bielefeld.html |title=Arne Feick wechselt zu Arminia Bielefeld |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=29. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090729003637/http://www.transfermarkt.de/de/news/28963/arne-feick-wechselt-zu-arminia-bielefeld.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=Njemačka|ime=[[Nico Herzig]]|poz=DF|ostalo= u [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=2 name="Herzig">{{Cite web |url=http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/19359.news_detail.htm |title=Nico Herzig ist wieder da! |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091212045251/http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/19359.news_detail.htm |archive-date=12. 12. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Njemačka|ime=[[Thorben Marx]]|poz=MF|ostalo= u [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Marx"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Tobias Rau]]|ostalo= kraj karijere}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/tobias-rau-lehrer-statt-fussballprofi_aid_414549.html |title=Lehrer statt Fußballprofi |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=26. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091338/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/tobias-rau-lehrer-statt-fussballprofi_aid_414549.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Finska|poz=FW|ime=[[Berat Sadik]]|ostalo=na posudbi u [[SV Zulte Waregem]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Berat Sadik nach Belgien|language=de|date=28. 8. 2009|access-date=28. 8. 2009|publisher=[[Arminia Bielefeld]]|url=http://www.arminia-bielefeld.de/index.php?id=122&no_cache=1&viewid=9720|archive-date=25. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110725225851/http://www.arminia-bielefeld.de/index.php?id=122&no_cache=1&viewid=9720|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Poljska|ime=[[Artur Wichniarek]]|poz=FW|ostalo= u [[Hertha BSC]]}}<ref group=1 name="Wichniarek"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Njemačka|ime=[[Alexander Laas]]|poz=MF|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="Alexander Laas"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Grčka|poz=FW|ime=[[Leonidas Kampantais]]|ostalo= u [[Olympiakos Volou]]}}<ref group=2>[http://www.taxydromos.gr/ArticleDetail.aspx?nodeSerial=001001001004&nodeId=9&articleId=17054 Και ο Καμπάνταης ... στη “μηχανή” για την άνοδο...]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Daniel Riemer]]|ostalo=u [[Preußen Münster]]}}<ref group=2 name="Kampantais">{{cite web|title=Mitte Juli soll der Kader stehen|language=de|date=22. 6. 2009|access-date=28. 6. 2009|publisher=Neue Westfälische Zeitung|url=http://www.nw-news.de/sport/dsc_arminia/2998081_Mitte_Juli_soll_der_Kader_stehen.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625060603/http://www.nw-news.de/sport/dsc_arminia/2998081_Mitte_Juli_soll_der_Kader_stehen.html|archive-date=25. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Rumunija|ime=[[Vlad Munteanu]]|poz=FW|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="Alexander Laas"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Robert Tesche]]|ostalo=u [[Hamburger SV]]}}<ref group=1 name="Tesche"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=Njemačka|ime=[[Alexander Bade]]|poz=GK|ostalo= kraj karijere}}<ref group=2>[http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/662943 Bade wird Torwarttrainer beim 1. FC Köln]</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Alemannia Aachen=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=Njemačka|ime=[[Nico Herzig]]|poz=DF|ostalo= iz [[Arminia Bielefeld]]}}<ref group=2 name="Herzig"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Njemačka|ime=[[Thorsten Burkhardt]]|poz=MF|ostalo= iz [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=2 name="Burkhardt">{{cite web|url=http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/18852.news_detail.htm|title=Thorsten Burkhardt wechselt an den Tivoli|publisher=[[Alemannia Aachen]]|language=de|date=2. 6. 2009|access-date=2. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090611183403/http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/18852.news_detail.htm|archive-date=11. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=Tunis|ime=[[Aïmen Demai]]|poz=MF|ostalo= iz [[1. FC Kaiserslautern]]}}<ref group=2 name="Aimen Demai"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|ime=[[Thomas Unger]]|poz=GK|ostalo= iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=2 name="Unger"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Senegal|poz=FW|ime=[[Babacar Gueye]]|ostalo=iz [[FC Metz]]}}<ref group=2>{{cite web|title=B. Gueye nach Aachen|language=de|date=23. 7. 2009|access-date=23. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/29955/b-gueye-nach-aachen.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090826115709/http://www.transfermarkt.de/de/news/29955/b-gueye-nach-aachen.html|archive-date=26. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|ime=Kevin Kratz|poz=MF|nac=Njemačka|ostalo= iz [[Bayer 04 Leverkusen II]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/18911.news_detail.htm|title=Kevin Kratz wechselt an den Tivoli|language=de|publisher=[[Alemannia Aachen]]|date=8. 6. 2009|access-date=8. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090611204903/http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/18911.news_detail.htm|archive-date=11. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|ime=[[Daniel Adlung]]|poz=MF|ostalo= na posudbi iz [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="Adlung"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Manuel Junglas]]|ostalo=iz [[Alemannia Aachen II]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Özgen und Junglas im Profi-Kader|language=de|access-date=1. 5. 2009|date=15. 5. 2009|publisher=Aachener Zeitung|url=http://www.az-web.de/news/topnews-detail-az/903615/Oezgen-und-Junglas-im-Profi-Kader|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727011423/http://www.az-web.de/news/topnews-detail-az/903615/Oezgen-und-Junglas-im-Profi-Kader|archive-date=27. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Turska|poz=MF|ime=[[Abdulkadir Özgen]]|ostalo=iz [[Alemannia Aachen II]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Özgen und Junglas springen in den Profi-Kader|date=15. 5. 2009|access-date=16. 5. 2009|language=de|publisher=[[Alemannia Aachen]]|url=http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/17686.news_detail.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090519092752/http://www.alemannia-aachen.de/v1/aktuell/uebersicht/17686.news_detail.htm|archive-date=19. 5. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1 |nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Stephan Straub]]|ostalo= kraj karijere}}<ref group=2 name="Stephan Straub">{{cite web|title=Abschiedsspiel am Tivoli|language=de|date=22. 5. 2009|access-date=22. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127048.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20090826152037/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127048.php|archive-date=26. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |nac=Hrvatska|poz=DF|ime=[[Hrvoje Vuković]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Stephan Straub"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Finska|ime=[[Pekka Lagerblom]]|poz=MF|ostalo= u [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=2 name="Lagerblom">{{cite web|url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4667&cHash=fdaa261920|title=FSV verpflichtet Pekka Lagerblom|language=de|publisher=[[FSV Frankfurt]]|date=4. 6. 2009|access-date=4. 6. 2009|archive-date=19. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719030015/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4667&cHash=fdaa261920|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Daniel Brinkmann]]|poz=MF|ostalo= u [[FC Augsburg]]}}<ref group=2 name="Brinkmann">{{cite web|url=http://www.fcaugsburg.de/cms/website.php?sid=f09e45896d521bb0103508eee1c8f09b&id=/index/aktuell/news/data10205.htm|title=Daniel Brinkmann verstärkt FCA|language=de|publisher=[[FC Augsburg]]|date=4. 6. 2009|access-date=4. 6. 2009|archive-date=5. 1. 2013|archive-url=https://archive.today/20130105194711/http://www.fcaugsburg.de/cms/website.php?sid=f09e45896d521bb0103508eee1c8f09b&id=/index/aktuell/news/data10205.htm|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Lewis Holtby]]|ostalo=u [[FC Schalke 04]]}}<ref group=1 name="Holtby"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Matthias Lehmann]]|ostalo=u [[FC St. Pauli]]}}<ref group=2 name="Matthias Lehmann">{{cite web|title=Vierter Neuzugang perfekt|language=de|date=11. 6. 2009|access-date=11. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128267.php|archive-date=6. 1. 2013|archive-url=https://archive.today/20130106032014/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128267.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Jochen Seitz]]|ostalo=u [[Chernomorets Burgas]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Transfer-Kracher Seitz und Höfler in Uterview|language=de|date=4. 7. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=Aschaffenburg 24|url=http://www.aschaffenburg24.de/default.aspx?ID=5124&showNews=473624|archive-url=https://archive.today/20090709073044/http://www.aschaffenburg24.de/default.aspx?ID=5124&showNews=473624|archive-date=9. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===SpVgg Greuther Fürth=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Kim Falkenberg]]|ostalo=iz [[Rot-Weiß Oberhausen]]}}<ref group=2 name="Kim Falkenberg">{{cite web|language=de|title=SpVgg verpflichtet Kim Falkenberg|date=6. 4. 2009|access-date=15. 4. 2009|publisher=[[SpVgg Greuther Fürth]]|url=http://www.greuther-fuerth.de/v3/aktuelles/news.php?chronik=0&newsnr=5640}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Stephan Fürstner]]|ostalo=iz [[FC Bayern München II]]}}<ref group=2 name="Stephan Fürstner">{{cite web|title=Bayern-Talent wechselt zu Greuther Fürth|language=de|date=5. 6. 2009|access-date=5. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127998.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210132734/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127998.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Christopher Nöthe]]|ostalo=na posudbi iz [[Borussia Dortmund II]], prethodno na posudbi u [[Rot-Weiss Oberhausen]]}}<ref group=2 name="Nöthe II">{{cite web|title=Nöthe tauscht das "Kleeblatt"|language=de|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|date=11. 6. 2009|access-date=11. 6. 2009|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128263.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210203939/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128263.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Dani Schahin]]|ostalo=iz [[Hamburger SV II]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-schahin-geht-nach-fuerth_aid_406324.html|title=Schahin geht nach Fürth|date=8. 6. 2009|access-date=8. 6. 2009|language=de|publisher=[[Focus (German magazine)|Focus]]|archive-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091529/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-schahin-geht-nach-fuerth_aid_406324.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Bosna i Hercegovina|poz=DF|ime=[[Mirko Hrgovic]]|ostalo=iz [[Dynamo Zagreb]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Fürth verstärkt die Defensive|language=de|date=17. 7. 2009|access-date=17. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000131308.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210145835/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000131308.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Kazahstan|poz=MF|ime=[[Edgar Prib]]|ostalo=iz [[SpVgg Greuther Fürth II]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.nn-online.de/artikel.asp?art=1036790&kat=31|title=Greuther Fürth: Eigengewächs rückt zu den Profis auf|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=Nürenberger Nachrichten}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Bosna i Hercegovina|poz=GK|ime=[[Jasmin Fejzić]]|ostalo=povratak sa posudbe iz [[Eintracht Braunschweig]]}}<ref group=2 name="Jasmin Fejzić">{{cite web|title=Fejzic kehrt zu Führt zurück|language=de|date=22. 5. 2009|access-date=22. 5. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/15261/fejzic-kehrt-zu-fuehrt-zurueck.html|archive-date=25. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090525113317/http://www.transfermarkt.de/de/news/15261/fejzic-kehrt-zu-fuehrt-zurueck.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Maroko|poz=MF|ime=[[Youssef Mokhtari]]|ostalo=iz [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=2 name="Mokhtari">{{cite web|title=Zu- und Abgang bei Greuther Fürth|language=de|date=10. 6. 2009|access-date=10. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128216.php|archive-date=5. 1. 2013|archive-url=https://archive.today/20130105185856/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128216.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Iran|ime=Sebastian Ghasemi-Nobakht|poz=FW|ostalo= iz [[VfB Oldenburg]]}}<ref group=2>[http://www.greuther-fuerth.de/v3/aktuelles/news.php?newsnr=5900 Sebastian Ghasemi-Nobakht ein Kleeblättler]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marco Sailer]]|ostalo=iz [[VfR Aalen]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Sturmtalent unterzeichnet beim "Kleeblatt"|language=de|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|date=12. 6. 2009|access-date=12. 6. 2009|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128309.php|archive-date=11. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130211005900/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128309.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Bosna i Hercegovina|poz=MF|ime=[[Ante Serdarušić]]|ostalo=iz [[HŠK Zrinjski Mostar]]}}<ref group=2>[http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/511827/artikel_Serdarusic-wird-Franke.html Serdarusic wird Franke]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Nicolai Müller]]|ostalo=povratak sa posudbe iz [[SV Sandhausen]]}}<ref group=2 name="Nicolai Müller">{{cite web|title=Müller kommt zurück, Kotuljac geht|language=de|date=25. 5. 2009|access-date=26. 5. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/509247}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Max Grün]]|ostalo= iz [[FC Bayern München II]]}}<ref group=2>[http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/685996 Fürth verpflichtet Torhüter Grün von Bayern II]</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=Kosovo|poz=DF|ime=[[Shqipran Skeraj]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[KF Prishtina]]}}<ref group=2 name="Fuerth">{{cite web|title=Offene Fragen in Fürth nach verpasstem Aufstieg|date=18. 5. 2009|access-date=18. 5. 2009|language=de|publisher=[[Focus (German magazine)|Focus]]|url=http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-offene-fragen-in-fuerth-nach-verpasstem-aufstieg_aid_400221.html|archive-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091540/http://www.focus.de/sport/fussball/bundesliga2/2-bundesliga-offene-fragen-in-fuerth-nach-verpasstem-aufstieg_aid_400221.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=Hrvatska|poz=MF|ime=[[Ivo Iličević]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfL Bochum]]}}<ref group=1 name="DFL List"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Njemačka|ime=[[Thorsten Burkhardt]]|poz=MF|ostalo= u [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=2 name="Burkhardt"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Stefan Reisinger]]|ostalo=u [[SC Freiburg]]}}<ref group=1 name="Stefan Reisinger"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Charles Takyi]]|ostalo=u [[FC St. Pauli]]}}<ref group=2 name="Mokhtari"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Alexander Voigt]]|ostalo= u [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=2 name="Voigt">{{cite web|url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4680&cHash=a6a71e9ddd|title=Routinier Voigt unterschreibt beim FSV|language=de|publisher=[[FSV Frankfurt]]|date=16. 6. 2009|access-date=16. 6. 2009|archive-date=19. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719030028/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4680&cHash=a6a71e9ddd|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Daniel Felgenhauer]]|ostalo= u [[Rot-Weiss Ahlen]]}}<ref group=2 name="Felgenhauer">{{cite web|url=http://www.rwahlen.de/2004x/content/team1_news_weiter.php?id=275|title=Daniel Felgenhauer kehrt zurück|language=de|date=18. 6. 2009|access-date=18. 6. 2009|publisher=[[Rot-Weiss Ahlen]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719081723/http://www.rwahlen.de/2004x/content/team1_news_weiter.php?id=275|archive-date=19. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Njemačka|ime=[[Aleksandar Kotuljac]]|poz=FW|ostalo=u [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=2 name="Schnetzler">{{cite web|title=Nochmal zwei Neue zum VfL|language=de|date=22. 6. 2009|access-date=22. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28838/nochmal-zwei-neue-zum-vfl.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090829000520/http://www.transfermarkt.de/de/news/28838/nochmal-zwei-neue-zum-vfl.html|archive-date=29. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Philipp Langen]]|ostalo=na posudbi u [[TuS Koblenz]]}}<ref group=2 name="Langen">{{cite web|title=Langen soll Spielpraxis sammeln|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128738.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210195920/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128738.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Jens Grahl]]|ostalo=u [[TSG 1899 Hoffenheim]]}}<ref group=1 name="Jens Grahl"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Sascha Kirschstein]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Hamburger SV]]}}<ref group=2 name="Fuerth"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Brazil|poz=FW|ime=[[Cidimar]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Fuerth"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===MSV Duisburg=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Brazil|poz=DF|ime=[[Bruno Gabriel Soares|Bruno Soares]]|ostalo=free agent}}<ref group=2 name="Christ"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Frank Fahrenhorst]]|ostalo=iz [[Hannover 96]]}}<ref group=1 name="Frank Fahrenhorst"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Brazil|ime=[[Caiuby Francisco da Silva|Caiuby]]|poz=FW|ostalo= na posudbi iz [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="Caiuby"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Bugarska|poz=MF|ime=[[Chavdar Yankov]]|ostalo=na posudbi iz [[Hannover 96]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Sven Beuckert]]|ostalo=pušten <!--Retirement pending-->}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://bundesliga.t-online.de/c/19/19/70/10/19197010.html |title=Beuckert verliert seinen rechten Daumen |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=26. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090626042741/http://bundesliga.t-online.de/c/19/19/70/10/19197010.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Demokratska Republika Kongo|poz=MF|ime=[[Cedric Makiadi]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="Makiadi">{{cite web|title=Duisburgs Makiadi kehrt nach Wolfsburg zurück|language=de|date=24. 5. 2009|access-date=25. 5. 2009|publisher=Transfer markt.de|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/27593/duisburgs-makiadi-kehrt-nach-wolfsburg-zurueck.html|archive-date=26. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090526092345/http://www.transfermarkt.de/de/news/27593/duisburgs-makiadi-kehrt-nach-wolfsburg-zurueck.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Kamerun|poz=MF|ime=[[Serge Branco]]|ostalo= pušten}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/fussball/msv/2009/1/8/news-103315885/detail.html |title=Serge Branco beim MSV ohne Zukunft: „Es tut weh” |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=11. 2. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130211013420/http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/fussball/msv/2009/1/8/news-103315885/detail.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Francuska|poz=MF|ime=[[Grégory Christ]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[R. Charleroi S.C.]]}}<ref group=2 name="Christ">{{cite web|title=MSV Duisburg: Wer ist gesetzt, wer könnte gehen?|language=de|date=2. 5. 2009|access-date=19. 5. 2009|publisher=Der Westen|url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/duisburg/2009/5/1/news-118629789/detail.html|archive-date=4. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090504034847/http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/duisburg/2009/5/1/news-118629789/detail.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Urugvaj|poz=DF|ime=[[Pablo Cáceres Rodríguez|Pablo Cáceres]]|ostalo=u [[AC Omonia]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Strihavka kommt nicht, Caceres geht|language=de|date=18. 6. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=RP-Online|url=http://www.rp-online.de/public/article/duisburg/721533/Strihavka-kommt-nicht-Caceres-geht.html|archive-date=20. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090620051813/http://www.rp-online.de/public/article/duisburg/721533/Strihavka-kommt-nicht-Caceres-geht.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Änis Ben-Hatira]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Hamburger SV]]}}<ref group=1 name="Ben-Hatira"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Markus Brzenska]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Borussia Dortmund]]}}<ref group=1 name="brzenska"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Hrvatska|poz=DF|ime=[[Gordon Schildenfeld]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Besiktas J.K]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Brzenska ist noch zu teuer|language=de|date=26. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=[[Bild]]|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/05/27/msv-duisburg/markus-brzenska-ist-noch-zu-teuer.html|archive-date=30. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090530060333/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/05/27/msv-duisburg/markus-brzenska-ist-noch-zu-teuer.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marcel Heller]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Eintracht Frankfurt]]}}<ref group=1 name="Marcel Heller"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Nils-Ole Book]]|ostalo=u [[Rot-Weiss Ahlen]], prethodno na posudbi}}<ref group=2 name="Book"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Simon Terodde]]|ostalo=u [[1. FC Köln II]], prethodno na posudbi u [[Fortuna Düsseldorf]]}}<ref group=2 name="Terrode"/><ref group=2>{{cite web|title=Terodde wechselt zum FC|language=de|date=12. 7. 2009|access-date=18. 7. 2009|publisher=Kölner Stadt-Anzeiger|url=http://www.ksta.de/html/artikel/1246883653648.shtml|archive-url=https://archive.today/20130206162205/http://www.ksta.de/html/artikel/1246883653648.shtml|archive-date=6. 2. 2013|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===1. FC Kaiserslautern=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Bastian Schulz]]|ostalo=iz [[Hannover 96]]}}<ref group=1 name="Schulz"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Sidney Sam]]|ostalo=na posudbi iz [[Hamburger SV]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Sam"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Danny Fuchs]]|ostalo=iz [[VfL Bochum]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Fuchs"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Manuel Hornig]]|ostalo=iz [[1. FC Kaiserslautern II]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fussball-extreme.de/2-liga-sommer-transfers-2009-2010/3827 |title=2. Liga: Sommer-Transfers 2009/2010: Wer kommt - wer geht? |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090625040704/http://www.fussball-extreme.de/2-liga-sommer-transfers-2009-2010/3827 |archive-date=25. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Kamerun|poz=MF|ime=[[Georges Mandjeck]]|ostalo=na posudbi iz [[VfB Stuttgart]]}}<ref group=1 name="DFL List"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|ime=[[Christoph Buchner]]|poz=DF|ostalo= iz [[SV Wacker Burghausen]]}}<ref group=2 name="Buchner">{{cite web|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/659214|title=FCK verpflichtet Burghausener Christoph Buchner|language=de|date=18. 6. 2009|access-date=18. 6. 2009|publisher=Süddeutsche Zeitung}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Brazil|poz=DF|ime=[[Rodnei Francisco de Lima|Rodnei]]|ostalo= na posudbi iz [[Hertha BSC]]}}<ref group=1 name="Rodnei"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Hrvatska|ime=[[Ivo Iličević]]|poz=MF|ostalo=na posudbi iz [[VfL Bochum]], prethodno na posudbi u [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=1 name="Ilicevic"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Švicarska|poz=MF|ime=[[Daniel Pavlovic]]|ostalo=na posudbi iz [[FC Schaffhausen]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Kaiserslautern verpflichtet Daniel Pavlovic|language=de|date=15. 7. 2009|access-date=15. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29684/kaiserslautern-verpflichtet-daniel-pavlovic.html|archive-date=17. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090717040551/http://www.transfermarkt.de/de/news/29684/kaiserslautern-verpflichtet-daniel-pavlovic.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|ime=Marcel Correia|poz=DF|nac=Portugal|ostalo=iz [[1. FC Kaiserslautern II]]}}<ref group=2 name="Correira">[http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/511837/artikel_Zwei-neue-Rote-Teufel.html Zwei neue "Rote Teufel"]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Turska|poz=MF|ime=[[Apler Akcam]]|ostalo=iz [[1. FC Kaiserslautern II]]}}<ref group=2>{{cite web|title="Rote Teufel" binden Nachwuchsspieler|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128163.php|archive-date=11. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130211055846/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128163.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Slovačka|poz=FW|ime=[[Adam Nemec]]|ostalo=iz [[KRC Genk]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Kaiserslautern holt Slowaken Adam Nemec|language=de|date=28. 7. 2009|access-date=28. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/30061/kaiserslautern-holt-slowaken-adam-nemec.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090831050216/http://transfermarkt.de/de/news/30061/kaiserslautern-holt-slowaken-adam-nemec.html|archive-date=31. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|ime=[[Ricky Pinheiro]]|poz=MF|br=37|nac=Portugal|ostalo=iz [[1. FC Kaiserslautern II]]}}<ref group=2 name="Correira"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Christopher Lamprecht]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="DFL List"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |ime=[[Sebastian Reinert]]|poz=MF|nac=Njemačka|ostalo= u [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=2 name="Sebastian Reinert">{{cite web|title=Wehen verpflichtet Reinert|language=de|date=20. 5. 2009|access-date=21. 5. 2009|publisher=[[Bild]]|url=http://www.bild.de/BILD/regional/frankfurt/dpa/2009/05/20/sv-wehen-verpflichtet-sebastian-reinert.html|archive-date=22. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090522025008/http://www.bild.de/BILD/regional/frankfurt/dpa/2009/05/20/sv-wehen-verpflichtet-sebastian-reinert.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marcel Ziemer]]|ostalo= u [[SV Wehen Wiesbaden]] prethodno na posudbi}}<ref group=2 name="Ziemer">[http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/678990 Stürmer Ziemer erhält Vertrag beim SV Wehen]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Kanada|ime=[[Josh Simpson]]|poz=FW|ostalo= u [[Manisaspor]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fck-blog.de/simpson-verlasst-den-fck/24-06-2009/ |title=Simpson verlässt den FCK |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090626075442/http://www.fck-blog.de/simpson-verlasst-den-fck/24-06-2009/ |archive-date=26. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Axel Bellinghausen]]|ostalo= u [[FC Augsburg]]}}<ref group=2 name="Axel Bellinghausen"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Tunis|ime=[[Aïmen Demai]]|poz=DF|ostalo=u [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=2 name="Aimen Demai">{{cite web|title=Demai wechselt nach Aachen|language=de|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|date=22. 5. 2009|access-date=25. 5. 2009|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/509075}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Rumunija|ime=[[Laurenţiu Reghecampf]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2>[http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/683201 Reghecampf löst Vertrag in Kaiserslautern auf]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Bosna i Hercegovina|poz=MF|ime=[[Said Husejinovic]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Werder Bremen]]}}<ref group=1 name="Kaiserslautern loans">{{cite web|language=de|title=Von fünf Neuen nur einer erste Wahl|date=4. 5. 2009|access-date=10. 5. 2009|publisher=Die Rheinpfalz|url=http://www.rheinpfalz.de/cgi-bin/cms2/cms.pl?cmd=showMsg&tpl=rhpMsg_thickbox.html&path=/rhp/sport/fck&id=4954059|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719075642/http://www.rheinpfalz.de/cgi-bin/cms2/cms.pl?cmd=showMsg&tpl=rhpMsg_thickbox.html&path=%2Frhp%2Fsport%2Ffck&id=4954059|archive-date=19. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===FC St. Pauli=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |nac=Kanada|poz=MF|ime=[[Jonathan Beaulieu-Bourgault]]|ostalo=povratak sa posudbe iz [[SV Wilhelmshaven]]}}<ref group=2 name="DFL List 2">{{cite web|title=Die 2. Bundesliga im Wechselfieber|language=de|access-date=28. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127881.php&fla=1|archive-date=4. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090704065803/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127881.php&fla=1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Rouwen Hennings]]|ostalo=iz [[Hamburger SV]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="Hennings"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Charles Takyi]]|ostalo=iz [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=2 name="Mokhtari"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Njemačka|ime=[[Markus Thorandt]]|poz=MF|ostalo= iz [[TSV 1860 München]]}}<ref group=2 name="Markus Thorandt"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Max Kruse]]|ostalo=iz [[Werder Bremen II]]}}<ref group=2 name="Max Kruse">{{cite web|language=de|title=St. Pauli holt Werder-Talent|date=5. 5. 2009|access-date=5. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fußball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000125853.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201227/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000125853.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Matthias Lehmann]]|ostalo=iz [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=2 name="Matthias Lehmann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Deniz Naki]]|ostalo=iz [[Bayer 04 Leverkusen II]], prethodno na posudbi u [[Rot-Weiss Ahlen]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Ein Neuzugang zum Trainingsauftakt|language=de|date=25. 6. 2009|access-date=25. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129093.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201310/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129093.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Gana|poz=DF|ime=[[Davidson Drobo-Ampem]]|ostalo=iz [[FC St. Pauli II]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Drobo-Ampem wird Profi|language=de|publisher=transfermarkt.de|date=5. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|url=http://transfermarkt.de/de/news/28132/drobo-ampem-wird-profi.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090720070604/http://www.transfermarkt.de/de/news/28132/drobo-ampem-wird-profi.html|archive-date=20. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Mathias Hinzmann]]|ostalo=iz [[FC St. Pauli II]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/28717/st-pauli-hinzmann-erhaelt-profivertrag-.html|title=St. Pauli: Hinzmann erhält Profivertrag|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|archive-date=21. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090621084927/http://www.transfermarkt.de/de/news/28717/st-pauli-hinzmann-erhaelt-profivertrag-.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Njemačka|ime=[[Björn Brunnemann]]|poz=MF|ostalo=u [[1. FC Union Berlin]]}}<ref group=2 name="Björn Brunnemann">{{cite web|title=Union feiert und holt Brunnemann|language=de|publisher=[[Bild]]|date=16. 5. 2009|access-date=17. 5. 2009|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/dritte-liga/2009/05/17/union-berlin/feiert-aufstieg-und-holt-brunnemann.html|archive-date=21. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090521072718/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/dritte-liga/2009/05/17/union-berlin/feiert-aufstieg-und-holt-brunnemann.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Češka|poz=MF|ime=[[Filip Trojan]]|ostalo=u [[FSV Mainz 05]]}}<ref group=1 name="Filip Trojan"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=Njemačka|ime=[[René Schnitzler]]|poz=FW|ostalo= u [[:de:FC Wegberg-Beeck|FC Wegberg-Beeck]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fc-wegberg-beeck.de/Seiten/news_details.php?Nr=2762 |title=Beeck verpflichtet Bundesliga-Spieler Rene Schnitzler |access-date=29. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719003039/http://www.fc-wegberg-beeck.de/Seiten/news_details.php?Nr=2762 |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|ime=[[Benjamin Weigelt]]|poz=DF|ostalo= u [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=2 name="Weigelt">{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/3liga/startseite/artikel/509633|title=Benjamin Weigelt geht zum SVWW|language=de|date=3. 6. 2009|access-date=3. 6. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Alexander Ludwig (nogometaš)|Alexander Ludwig]]|ostalo=u [[TSV 1860 München]]}}<ref group=2 name="Ludwig">{{cite web|title=Ludwig wird ein "Löwe"|date=5. 6. 2009|access-date=5. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|language=de|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127996.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201330/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127996.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Kanada|poz=MF|ime=[[David Hoilett]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Blackburn Rovers]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Hoilett kehrt zu den Blackburn Rovers zurück|language=de|date=6. 7. 2009|access-date=6. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/29372/hoilett-kehrt-zu-den-blackburn-rovers-zurueck.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090819161834/http://www.transfermarkt.de/de/news/29372/hoilett-kehrt-zu-den-blackburn-rovers-zurueck.html|archive-date=19. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Turska|ime=[[Ömer Sismanoglu]]|poz=FW|ostalo= u [[Kayserispor]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.365gunspor.com/haberdetay.php?id=16337|title=Ömer Şişmanoğlu Kayserispor`da|language=tr|date=23. 6. 2009|access-date=23. 6. 2009|publisher=365gunspor.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707062814/http://www.365gunspor.com/haberdetay.php?id=16337|archive-date=7. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Rot-Weiß Oberhausen=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Daniel Gordon (nogometaš)|Daniel Gordon]]|ostalo=iz [[Borussia Dortmund II]]}}<ref group=2 name="Gordon">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/27769/gordon-nach-oberhausen.html|title=Gordon nach Oberhausen|language=de|date=28. 5. 2009|access-date=28. 5. 2009|publisher=transfermarkt.de|archive-date=31. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090531041639/http://www.transfermarkt.de/de/news/27769/gordon-nach-oberhausen.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|ime=Heinrich Schmidtgal|poz=MF|ostalo=iz [[VfL Bochum]]}}<ref group=1 name="Schmidtgal"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=Njemačka|poz=FW|ime=Patrick Schönfeld|ostalo=iz [[FSV Erlangen-Bruck]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Drei Unterschriften in Oberhausen|language=de|date=25. 6. 2009|access-date=25. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129081.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201344/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129081.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|ime=[[Ronny König]]|poz=FW|ostalo= iz [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=2 name="Konig">{{cite web|title=Ronny König wechselt nach Oberhausen|publisher=transfermarkt.de|date=3. 6. 2009|access-date=3. 6. 2009|language=de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28045/ronny-koenig-wechselt-nach-oberhausen.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090722040957/http://transfermarkt.de/de/news/28045/ronny-koenig-wechselt-nach-oberhausen.html|archive-date=22. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|poz=DF|ime=Oliver Petersch|ostalo=iz [[Bayer 04 Leverkusen II]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Oliver Petersch wechselt zu RWO|language=de|date=17. 6. 2009|access-date=17. 6. 2009|publisher=[[Rot-Weiß Oberhausen]]|url=http://www.rwo-online.de/mediencenter/archiv/newsarchiv.php?news=3760|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717122643/http://www.rwo-online.de/mediencenter/archiv/newsarchiv.php?news=3760|archive-date=17. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|ime=[[Marinko Miletić]]|poz=DF|ostalo= iz [[Rot-Weiss Ahlen]]}} <ref group=2 name="Marinko Miletić">{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/509447|title=RWO holt Miletic und Gordon|language=de|date=28. 5. 2009|access-date=28. 5. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=Njemačka|poz=GK|ime=Marcel Dietz|ostalo=iz [[Rot-Weiß Oberhausen II]]}}<ref group=2 name="Dietz">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/28891/rwo-zieht-zwei-talente-hoch.html|title=RWO zieht zwei Talente hoch|language=de|date=23. 6. 2009|access-date=23. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|archive-date=27. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090627101814/http://www.transfermarkt.de/de/news/28891/rwo-zieht-zwei-talente-hoch.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=Poljska|poz=DF|ime=Dominik Borutzki|ostalo=iz [[Rot-Weiß Oberhausen II]]}}<ref group=2 name="Dietz"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Kim Falkenberg]]|ostalo=u [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=2 name="Kim Falkenberg"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|ime=[[Jens Robben]]|poz=MF|ostalo= u [[SV Meppen]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.neue-oz.de/information/noz_print/el_sport/23027711.html |title=Jens Robben als Sahnehäubchen |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090726012616/http://www.neue-oz.de/information/noz_print/el_sport/23027711.html |archive-date=26. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Julian Lüttmann]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Kiskanc"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Christopher Nöthe]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Borussia Dortmund II]]}}<ref group=2 name="Nothe">{{cite web|title=Neun Abgänge und sieben oder acht Neue|date=28. 5. 2009|access-date=30. 5. 2009|publisher=RevierSport|url=http://www.reviersport.de/84394---rwo-90-prozent-kaders-sollen-bis-zum-5-juni-stehen.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Tim Reichert]]|poz=MF|ostalo=u [[Sportfreunde Siegen]]}}<ref group=2 name="DFL List 2"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Ferhat Kiskanc]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Kiskanc">{{cite web|title=Neun Abgänge und sieben oder acht Neue|language=de|date=28. 5. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=Revier Sport|url=http://www.reviersport.de/84394---rwo-90-prozent-kaders-sollen-bis-zum-5-juni-stehen.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|ime=[[Musa Celik]]|poz=FW|ostalo=u [[Giresunspor]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Petersch kommt _ Celik in die Türkei|language=de|date=17. 6. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=Der Westen|url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/oberhausen/2009/6/17/news-122973194/detail.html}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|ime=Tino Westphal|poz=DF|ostalo= u [[Sportfreunde Siegen]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29249/oberhausener-westphal-geht-nach-siegen-.html |title=Oberhausener Westphal geht nach Siegen |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=5. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090805033213/http://www.transfermarkt.de/de/news/29249/oberhausener-westphal-geht-nach-siegen-.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Belgija|poz=DF|ime=[[Olivier de Cock]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Kiskanc"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=Njemačka|ime=Jonas Deumeland|poz=GK|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Oberhause Releases">{{cite web|language=de|title=Fünf Abgänger stehen fest|date=3. 5. 2009|access-date=11. 5. 2009|publisher=Revier Sport|url=http://www.reviersport.de/81934---rwo-kleeblaetter-koennen-geschichte-schreiben.html}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Rot-Weiss Ahlen=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1 |nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Sascha Kirschstein]]|ostalo=iz [[Hamburger SV]], prethodno na posudbi u [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=1 name="Sascha Kirschstein"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |nac=Nigerija|poz=DF|ime=[[Darlington Omodiagbe]]|ostalo=iz [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=2 name="Omodiagbe">{{cite web|title=RWA: Zwei Neue, ein Abgang|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=tranfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28329/rwa-zwei-neue-ein-abgang.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090717095603/http://www.transfermarkt.de/de/news/28329/rwa-zwei-neue-ein-abgang.html|archive-date=17. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|ime=[[Mohammed Lartey]]|poz=MF|br=7|nac=Gana|ostalo= iz [[Holstein Kiel]]}}<ref group=2 name="Lartey">{{cite web|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/656657|title=Ahlen verpflichtet Lartey aus Kiel|language=de|publisher=Süddeutsche Zeitung|date=12. 6. 2009|access-date=12. 6. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Thomas Bröker]]|ostalo=iz [[Dynamo Dresden]]}}<ref group=2 name="Thomas Bröker">{{cite web|language=de|title=Wagefeld: Wir wollen vor Aue stehen|date=22. 4. 2009|access-date=2. 5. 2009|publisher=Sächsische Zeitung|url=http://www.sz-online.de/nachrichten/artikel.asp?id=2134885}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Nils-Ole Book]]|ostalo=iz [[MSV Duisburg]], prethodno na posudbi}}<ref group=2 name="Book">{{cite web|title=Book bleibt, ein anderer geht|language=de|date=8. 6. 2009|access-date=8. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128142.php|archive-date=6. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130206114050/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128142.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Poljska|poz=MF|ime=[[David Blacha]]|ostalo=iz [[Borussia Dortmund|Borussia Dortmund Youth]]}}<ref group=2 name="Omodiagbe"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Janis Kraus]]|poz=MF|ostalo= iz [[Rot-Weiss Ahlen II]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.rwahlen.de/2004x/content/team1_news_neu.php#249|title=Janis Kraus wird Lizenzspieler|language=de|publisher=[[Rot-Weiss Ahlen]]|date=5. 6. 2009|access-date=7. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090523105004/http://www.rwahlen.de/2004x/content/team1_news_neu.php#249|archive-date=23. 5. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Tim Gorschlüter]]|ostalo=iz [[Sportfreunde Lotte]]}}<ref group=2>{{cite web|language=de|title=Tim Gorschlüter kehrt zurück|date=15. 4. 2009|access-date=15. 4. 2009|publisher=[[Rot-Weiss Ahlen]]|url=http://www.rwahlen.de/}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Belgija|ime=[[Tom Moosmayer]]|poz=MF|ostalo= iz [[Kickers Emden]]}}<ref group=2 name="Moosmayer">{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/509605|title=Moosmayer folgt Emmerling|language=de|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|date=2. 6. 2009|access-date=2. 6. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|ime=[[Christian Mikolajczak]]|poz=MF|ostalo= iz [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=2 name="Christian Mikolajczak"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Daniel Felgenhauer]]|ostalo= iz [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=2 name="Felgenhauer"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|ime=[[Mario Vrančić]]|poz=MF|ostalo= na posudbi iz [[1. FSV Mainz 05]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29000/mainz-vrancic-nach-ahlen.html |title=Mainz: Vrancic nach Ahlen |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=16. 8. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/69xGctFOk?url=http://www.transfermarkt.de/de/mainz-vrancic-nach-ahlen/news/anzeigen_29000.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|ime=[[Marcel Reichwein]]|poz=FW|ostalo=iz [[Wuppertaler SV Borussia]]}}<ref group=2 name="Reichwein">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/28728/rot-weiss-ahlen-reichwein-kommt-lenz-bleibt.html|title=Reichwein kommt, Lenz bleibt|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|archive-date=22. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090622130533/http://www.transfermarkt.de/de/news/28728/rot-weiss-ahlen-reichwein-kommt-lenz-bleibt.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Demokratska Republika Kongo|poz=FW|ime=[[Dominick Kumbela]]|ostalo= iz [[SC Paderborn 07]]}}<ref group=2 name="Kumbela">{{Cite web |url=http://www.rwahlen.de/2004x/content/team1_news_weiter.php?id=302 |title=Kumbela komplettiert den Kader für die kommende Saison |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719081818/http://www.rwahlen.de/2004x/content/team1_news_weiter.php?id=302 |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4 |nac=Srbija|ime=[[Marinko Miletić]]|poz=DF|ostalo= u [[Rot-Weiß Oberhausen]]}} <ref group=2 name="Marinko Miletić"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Njemačka|ime=[[Martin Stahlberg]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2>[http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/wechselboerse/2-bundesliga/2009-10/rot-weiss-ahlen-105/wechselboerse-verein.html# Wechselbörse - 2009/10 Rot-Weiss Ahlen]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=Malavi|poz=FW|ime=[[Daniel Chitsulo]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Omodiagbe"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=SAD|poz=MF|ime=[[Grover Gibson]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Book"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Njemačka|ime=[[René Müller (nogometaš rođen 1974)|René Müller]]|poz=FW|ostalo= pušten}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.nw-news.de/sport/lokalsport/sport_loehne/lokalsport_loehne/3026199_Lautes_Hallo_fuer_Profi_Rene_Mueller.html |title=Lautes Hallo für Profi René Müller |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719071421/http://www.nw-news.de/sport/lokalsport/sport_loehne/lokalsport_loehne/3026199_Lautes_Hallo_fuer_Profi_Rene_Mueller.html |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|ime=[[Philipp Heithölter]]|poz=MF|ostalo= u [[SC Paderborn 07]]}}<ref group=2 name="Masuch"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|ime=[[Marco Reus]]|poz=MF|ostalo= u [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Marco Reus"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Kevin Großkreutz]]|ostalo=u [[Borussia Dortmund]]}}<ref group=1 name="Kevin Grosskreutz"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|ime=[[Manuel Bölstler]]|poz=MF|ostalo= u [[FC Rot-Weiß Erfurt]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.rot-weiss-erfurt.de/news/details/1306-1/aktuelles/news/rwe-news-12.htm |title=Manuel Bölstler kommt aus Ahlen - Rinik Carolus verlässt den RWE |access-date=29. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717025632/http://www.rot-weiss-erfurt.de/news/details/1306-1/aktuelles/news/rwe-news-12.htm |archive-date=17. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Deniz Naki]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Bayer Leverkusen|Bayer 04 Leverkusen II]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Weitere Personalentscheidungen bei RWA|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128758.php|archive-date=13. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090713233653/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128758.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===FC Augsburg=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1 |nac=Njemačka|ime=[[Simon Jentzsch]]|poz=GK|ostalo=free agent}}<ref group=2 name="Jentzsch">{{cite web|url=http://www.fcaugsburg.de/cms/website.php?sid=7086dd08b533f0bc2c91f8340bf3c5e4&id=/index/aktuell/news/data8030.htm|title=Simon Jentzsch wechselt zum FCA|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=[[FC Augsburg]]|archive-date=14. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090614081240/http://www.fcaugsburg.de/cms/website.php?sid=c058803e538fdda6850783d72cd8e5d1&id=%2Findex%2Faktuell%2Fnews%2Fdata8030.htm|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Belgija|ime=[[Jonas de Roeck]]|poz=DF|ostalo=iz [[K.A.A. Gent]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Neuzugang für den FC Augsburg|language=de|date=25. 5. 2009|access-date=25. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127221.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201408/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127221.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Albanija|poz=FW|ime=[[Edmond Kapllani]]|ostalo=iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=2 name="Edmond Kapllani">{{cite web|title=Vierter Neuzugang für den FCA|language=de|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127416.php|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210162102/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127416.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Axel Bellinghausen]]|ostalo= iz [[1. FC Kaiserslautern]]}}<ref group=2 name="Axel Bellinghausen">{{cite web|language=de|title=Lauterer Bellinghausen wechselt nach Augsburg|date=9. 5. 2009|access-date=10. 5. 2009|publisher=Süddeutsche Zeitung|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/640073}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|ime=[[Kevin Schindler]]|poz=MF|ostalo=na posudbi iz [[Werder Bremen]], prethodno na posudbi u [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=1 name="Schindler">{{cite web|url=http://www.fcaugsburg.de/cms/website.php?sid=7086dd08b533f0bc2c91f8340bf3c5e4&id=/index/aktuell/news/data7451.htm|title=FCA leiht Kevin Schindler aus|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=[[FC Augsburg]]|archive-date=14. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090614041252/http://www.fcaugsburg.de/cms/website.php?sid=301d50940a63519222ec4c994b1434b1&id=%2Findex%2Faktuell%2Fnews%2Fdata7451.htm|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Njemačka|ime=[[Dominik Reinhardt]]|poz=DF|ostalo= na posudbi iz [[1. FC Nuremberg]]}}<ref group=1 name="Dominik Reinhardt"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Francuska|poz=MF|ime=[[Ibrahima Traore]]|ostalo=iz [[Hertha BSC]]}}<ref group=1 name="Traore"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Michael Schick]]|ostalo=iz [[TSV 1860 München]]}}<ref group=2 name="Michael Schick"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Slovenija|poz=MF|ime=[[Goran Sukalo]]|ostalo=iz [[TuS Koblenz]]}}<ref group=2 name="Sukalo">{{cite web|title=Sukalo wechselt von der TuS zum FCA|language=de|date=16. 7. 2009|access-date=16. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000131219.php|archive-date=21. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090721004514/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000131219.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Kamerun|poz=MF|ime=[[Marcel Ndjeng]]|ostalo=iz [[Borussia Mönchengladbach]], prethodno na posudbi u [[Hamburger SV]]}}<ref group=1 name="Ndjeng"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|ime=[[Daniel Brinkmann]]|poz=MF|ostalo=iz [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=2 name="Brinkmann"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Ugo Hertzsch]]|ostalo= u [[RB Leipzig]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/28968/hertzsch-nach-leipzig.html |title=Hertzsch nach Leipzig |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=25. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090825213222/http://www.transfermarkt.de/de/news/28968/hertzsch-nach-leipzig.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Njemačka|ime=[[Thomas Kläsener]]|poz=DF|ostalo=u [[RB Leipzig]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://transfermarkt.de/de/news/29159/rb-leipzig-ruestet-weiter-auf.html|title=RB Leipzig rüstet weiter auf|language=de|date=30. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|archive-url=https://web.archive.org/web/20090804034224/http://www.transfermarkt.de/de/news/29159/rb-leipzig-ruestet-weiter-auf.html|archive-date=4. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Daniel Baier]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="FCA">{{cite web|title=Wer geht, wer bleibt?|language=de|publisher=Augburger Allgemeine|date=19. 5. 2009|access-date=7. 6. 2009|url=http://www.augsburger-allgemeine.de/Home/Nachrichten/Startseite/Artikel,-Wer-geht-wer-bleibt-_arid,1607223_regid,2_puid,2_pageid,4288.html|archive-date=10. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130210142816/http://www.augsburger-allgemeine.de/Home/Nachrichten/Startseite/Artikel,-Wer-geht-wer-bleibt-_arid,1607223_regid,2_puid,2_pageid,4288.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Kamerun|poz=FW|ime=[[Francis Kioyo]]|ostalo= u [[FC Aarau]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.focus.de/sport/fussball/int_ligen/international-kioyo-zieht-es-in-die-schweiz_aid_425977.html |title=Kioyo zieht es in die Schweiz |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=11. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120311095953/http://www.focus.de/sport/fussball/int_ligen/international-kioyo-zieht-es-in-die-schweiz_aid_425977.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marco Vorbeck]]|ostalo= kraj karijere}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.augsburger-allgemeine.de/Home/Sport/Uebersicht/Artikel,-FC-Augsburg-Vorbeck-macht-Schluss-mit-Fussball-_arid,1459987_regid,2_puid,2_pageid,4291.html |title=Schluss mit Fußball - FCA-Profi Marco Vorbeck will zur Polizei |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090522111531/http://www.augsburger-allgemeine.de/Home/Sport/Uebersicht/Artikel,-FC-Augsburg-Vorbeck-macht-Schluss-mit-Fussball-_arid,1459987_regid,2_puid,2_pageid,4291.html |archive-date=22. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|poz=GK|ime=Patrick Lehner|ostalo=pušten}}<ref group=1 name="FCA"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Austrija|poz=DF|ime=[[Mark Prettenthaler]]|ostalo=u [[Sturm Graz]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Sturm verpflichtet ÖFB-Legionär|language=de|date=30. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=LAOLA1.at|url=http://www.laola1.at/429+M567e8ad6af4.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090703062019/http://www.laola1.at/429+M567e8ad6af4.html|archive-date=3. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Lars Müller]]|ostalo= u [[RB Leipzig]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://redbulls.com/soccer/leipzig/de/rb-leipzig-news-detail_12.html |title=WEITERER NEUZUGANG FÜR RB LEIPZIG: ROTE BugarskaLEN VERPFLICHTEN LARS MÜLLER |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090809130516/http://redbulls.com/soccer/leipzig/de/rb-leipzig-news-detail_12.html |archive-date=9. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Maroko|poz=MF|ime=[[Mourad Hdiouad]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="Kioyo">{{cite web|title=Partystimmung mit leisen Mißtönen|language=de|date=20. 6. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=Augsburger Allgemeine|url=http://www.augsburger-allgemeine.de/Home/Nachrichten/Startseite/Artikel,-Partystimmung-mit-leisen-Misstoenen-_arid,1612572_regid,2_puid,2_pageid,4288.html|archive-date=5. 1. 2013|archive-url=https://archive.today/20130105210228/http://www.augsburger-allgemeine.de/Home/Nachrichten/Startseite/Artikel,-Partystimmung-mit-leisen-Misstoenen-_arid,1612572_regid,2_puid,2_pageid,4288.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marco Küntzel]]|ostalo=pušten}}<ref group=1 name="FCA"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Njemačka|ime=[[Christian Müller (nogometaš rođen 1983)|Christian Müller]]|poz=DF|ostalo= u [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=2 name="Christian Müller">{{cite web|url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4686&cHash=eaf615c4f1|title=FSV holt Christian Müller für die rechte Seite|language=de|publisher=[[FSV Frankfurt]]|date=17. 6. 2009|access-date=17. 6. 2009|archive-date=19. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719030043/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4686&cHash=eaf615c4f1|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Sven Neuhaus]]|ostalo=u [[RB Leipzig]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Neuhaus landet in Leipzig|language=de|date=20. 7. 2009|access-date=22. 7. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/511625/artikel_Neuhaus-landet-in-Leipzig.html}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=--|nac=Ukrajina|poz=FW|ime=[[Anton Makarenko (nogometaš)|Anton Makarenko]]|ostalo=u [[SSV Reutlingen]], prethodno na posudbi}}<ref group=2>{{cite web|title=Makarenko von Augsburg nach Reutlingen|language=de|date=25. 6. 2009|access-date=25. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129071.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201433/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129071.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===TSV 1860 München=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1 |nac=Mađarska|ime=[[Gabor Kiraly]]|poz=GK|ostalo=iz [[Burnley FC]], prethodno na posudbi u [[Bayer 04 Leverkusen]]}}<ref group=1 name="Kiraly">{{cite web|url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/06/03/1860-muenchen-gabor-kiraly/neuer-loewen-torwart.html|title=Király neuer Löwen-Keeper|language=de|publisher=[[Bild]]|date=3. 6. 2009|access-date=3. 6. 2009|archive-date=6. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090606120947/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/06/03/1860-muenchen-gabor-kiraly/neuer-loewen-torwart.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=2 |nac=Srbija|poz=DF|ime=[[Antonio Rukavina]]|ostalo=iz [[Borussia Dortmund]], prethodno na posudbi}}<ref group=1 name="bender_rukavina"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |nac=Brazil|poz=DF|ime=[[Marcos Antonio Nascimento Santos|Marcos Antonio]]|ostalo=iz [[Sport Club Corinthians Alagoano]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Nascimento Santos wird ein Löwe|language=de|date=13. 8. 2009|access-date=13. 8. 2009|publisher=[[TSV 1860 München]]|url=http://tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-08-13_marcos_antonio.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20090816200555/http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-08-13_marcos_antonio.php|archive-date=16. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |nac=Tunis|ime=[[Radhouène Felhi]]|poz=DF|ostalo=na posudbi iz [[Étoile Sportive du Sahel]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/28926/felhi-wechselt-zu-1860-muenchen.html|title=Felhi wechselt zu 1860 München|date=24. 6. 2009|access-date=24. 6. 2009|publisher=transfermakrt.de|archive-date=26. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090626212338/http://www.transfermarkt.de/de/news/28926/felhi-wechselt-zu-1860-muenchen.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |ime=[[Aleksandar Ignjoski]]|nac=Srbija|poz=MF|ostalo= na posudbi iz [[OFK Belgrade]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-07-08_ignjovski.php |title=Aleksandar Ignjovski verstärkt die Löwen |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090711110346/http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-07-08_ignjovski.php |archive-date=11. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Grčka|poz=FW|ime=[[Charilaos Pappas]]|ostalo=iz [[Skoda Xanthi FC]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.abendzeitung.de/sport/tsv_1860/114511|title=Löwen holen Griechen-Angreifer Pappas|language=de|date=23. 6. 2009|access-date=23. 6. 2009|publisher=Abendzeitung|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625044450/http://www.abendzeitung.de/sport/tsv_1860/114511|archive-date=25. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Alexander Ludwig (nogometaš)|Alexander Ludwig]]|ostalo=iz [[FC St. Pauli]]}}<ref group=2 name="Ludwig"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|ime=[[Tarik Camdal]]|nac=Njemačka|poz=MF|ostalo= iz [[TSV 1860 München]] Youth}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-07-16_vertrag_camdal.php |title=Vierjahresvertrag für Löwen-Talent Tarik Camdal |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090719091200/http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-07-16_vertrag_camdal.php |archive-date=19. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|ime=[[Sandro Kaiser]]|nac=Njemačka|poz=MF|ostalo= iz [[TSV 1860 München II]]}}<ref group=2 name="Sandro Kaiser">{{Cite web |url=http://www.tsv1860.de/de/teams/profi_kader/2009/ |title=Das Löwenteam 2009/2010 |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090712023814/http://www.tsv1860.de/de/teams/profi_kader/2009/ |archive-date=12. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|ime=[[Florin Lovin]]|nac=Rumunija|poz=MF|ostalo= iz [[FC Steaua II Bucureşti]]}}<ref group=2 name="Sandro Kaiser"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|ime=[[Peniel Mlapa]]|nac=Njemačka|poz=MF|ostalo= iz [[TSV 1860 München]] Youth}}<ref group=2 name="Sandro Kaiser"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Crna Gora|poz=MF|ime=[[Ardijan Djokaj]]|ostalo= iz [[TuS Koblenz]]}}<ref group=2 name="Djokaj">{{Cite web |url=http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-07-24_djokaj.php |title=Djokaj erhält Einjahresvertrag bei den Löwen |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090727082828/http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-07-24_djokaj.php |archive-date=27. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Kosovo|ime=[[Kushtrim Lushtaku]]|poz=FW|ostalo= iz [[KF Drenica]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-07-30_lushtaku.php |title=Talent Lushtaku erhält Dreijahresvertrag |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903051432/http://www.tsv1860.de/de/aktuell/news/2009/news_2009-07-30_lushtaku.php |archive-date=3. 9. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač | br=33 | nac=SAD | poz=FW | ime= [[Kenny Cooper]]|ostalo= iz [[FC Dallas]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/07/31/1860-muenchen/loewen-holen-us-rakete.html |title=Löwen holen US-Rakete |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=3. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803190144/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/07/31/1860-muenchen/loewen-holen-us-rakete.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Michael Schick]]|ostalo=u [[FC Augsburg]]}}<ref group=2 name="Michael Schick">{{cite web|title=Ein "Löwe" für Augsburg|language=de|date=26. 5. 2009|access-date=26. 5. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127324.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201415/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000127324.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Danny Schwarz]]|ostalo=u [[FC Bayern München II]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/fussball/2009/8/11/news-128741011/detail.html |title=Bayern-Amateure holen Ex-"Löwen" Schwarz |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=10. 2. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130210165250/http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/fussball/2009/8/11/news-128741011/detail.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Njemačka|ime=[[Markus Thorandt]]|poz=MF|ostalo= u [[FC St. Pauli]]}}<ref group=2 name="Markus Thorandt">{{cite web|title=St. Pauli holt "Löwen" ans Millerntor|date=18. 5. 2009|access-date=18. 5. 2009|language=de|publisher=[[Deutsche Fußball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000126749.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201128/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000126749.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|ime=[[Sven Bender]]|poz=MF|ostalo=u [[Borussia Dortmund]]}}<ref group=1 name="bender_rukavina"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marvin Pourie]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[FC Schalke 04]]}}<ref group=1 name="Ljoboja"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Njemačka|ime=[[Christoph Burkhard]]|poz=DF|ostalo= u [[SV Wacker Burghausen]]}}<ref group=2 name="Holzer">{{cite web|url=http://fussball.sv-wacker.de/index.php?id=505&tx_ttnews[tt_news]=3209&tx_ttnews[backPid]=505&cHash=aaa8c3aad1|title=Wacker präsentiert fünf Neue - hier werden sie vorgestellt|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=[[Wacker Burghausen]]}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Njemačka|ime=[[Markus Schroth]]|poz=FW|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Mlapa">{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/509574/|title=1860: Sturmtalent befördert - Eine Chance für Mlapa|language=de|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|date=2. 6. 2009|access-date=2. 6. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Srbija|poz=MF|ime=[[Nikola Gulan]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[AC Fiorentina]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Löwe Stevic: „Soll ich jetzt heulen?“|language=de|date=26. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=Abendzeitung|url=http://www.abendzeitung.de/sport/tsv_1860/108719|archive-url=https://web.archive.org/web/20090528001151/http://www.abendzeitung.de/sport/tsv_1860/108719|archive-date=28. 5. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Kanada|ime=[[Nikolas Ledgerwood]]|poz=MF|ostalo= u [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=2 name="Ledgerwood"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Austrija|poz=MF|ime=[[Julian Baumgartlinger]]|ostalo=u [[FK Austria Wien]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Baumgartlinger ein Veilchen|language=de|date=25. 5. 2009|access-date=25. 5. 2009|publisher=[[Der Standard]]|url=http://derstandard.at/?url=/?id=1242316606366|archive-url=https://web.archive.org/web/20090529094123/http://derstandard.at/?url=%2F%3Fid%3D1242316606366|archive-date=29. 5. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Njemačka|ime=[[Fabian Johnson]]|poz=MF|ostalo=u [[VfL Wolfsburg]]}}<ref group=1 name="Johnson"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===FC Hansa Rostock=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Njemačka|ime=[[Tim Sebastian (nogometaš)|Tim Sebastian]]|poz=DF|ostalo= iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=2 name="Tim Sebastian"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Oliver Schröder]]|ostalo=iz [[VfL Bochum]]}}<ref group=1 name="Schroder"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Enrico Neitzel]]|ostalo=iz [[Kickers Emden]]}}<ref group=2 name="Enrico Neitzel">{{cite web|language=de|title=Uterview mit Neuzugang Enrico Neitzel - FC Hansa ist eine Herzenssache|date=9. 4. 2009|access-date=15. 4. 2009|publisher=[[FC Hansa Rostock]]|url=http://www.fc-hansa.de/index.php?id=154&oid=8016}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Kevin Schlitte]]|ostalo=iz [[SC Freiburg]]}}<ref group=1 name="Du-Ri"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Južnoafrička Republika|ime=[[Bradley Carnell]]|poz=DF|ostalo=iz [[Karlsruher SC]]}}<ref group=2 name="Carnell"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Marcel Schied]]|ostalo=iz [[Eintracht Braunschweig]]}}<ref group=2 name="Marcel Schied">{{cite web|language=de|title=Marcel Schied: Ich will mich langfristig etablieren|date=22. 4. 2009|access-date=22. 4. 2009|publisher=[[FC Hansa Rostock]]|url=http://www.fc-hansa.de/index.php?id=154&oid=8100}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Alexander Walke]]|ostalo=iz [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=2 name="Walke">{{cite web|title=Walke und Sebastian kommen|language=de|date=28. 5. 2009|access-date=28. 5. 2009|publisher=Schweriner Volkszeitung|url=http://www.svz.de/sport/regionalsport/artikeldetails/article/723/walke-und-sebastian-kommen.html|archive-date=12. 2. 2013|archive-url=https://archive.today/20130212064816/http://www.svz.de/sport/regionalsport/artikeldetails/article/723/walke-und-sebastian-kommen.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=Njemačka|ime=[[Stefan Wächter]]|poz=GK|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Hansa"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=SAD|ime=[[Heath Pearce]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Hansa">{{cite web|url=http://www.transfermarkt.de/de/news/27740/radikal-umbau-bei-hansa-elf-spieler-muessen-gehen.html|title=Radikal-Umbau bei Hansa: Elf Spieler müssen gehen|language=de|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|publisher=transfermarkt.de|archive-date=29. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090529080223/http://transfermarkt.de/de/news/27740/radikal-umbau-bei-hansa-elf-spieler-muessen-gehen.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Njemačka|ime=[[Benjamin Lense]]|poz=DF|ostalo= u [[TuS Koblenz]]}}<ref group=2 name="Lense">{{cite web|url=http://www.tuskoblenz.de/index2.php?&nav=.0.0&_assoc_id=3567&_assoc_table=news|title=TuS verpflichtet Benjamin Lense von Hansa Rostock|language=de|date=18. 6. 2009|access-date=18. 6. 2009|publisher=[[TuS Koblenz]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090627004533/http://www.tuskoblenz.de/index2.php|archive-date=27. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Francuska|ime=[[Régis Dorn]]|poz=FW|ostalo= u [[SV Sandhausen]]}}<ref group=2 name="Dorn">{{cite web|url=http://www.svsandhausen.de/news/news.php?pn_go=details&id=0002685|title=Wir verpflichten Regis Dorn!|language=de|date=24. 6. 2009|access-date=24. 6. 2009|publisher=[[SV Sandhausen]]}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Mađarska|ime=[[Krisztián Lisztes]]|poz=MF|ostalo= u [[Paksi SE]]}}<ref group=2>[http://sportgeza.hu/futball/2009/06/24/lisztes_krisztian_paksra_igazolt/ Pakson vezet le Lisztes Krisztián]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Turska|ime=[[Zafer Yelen]]|poz=MF|ostalo= u [[Trabzonspor]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Weltklasse Spielgestalter nach Trabzon?|language=de|date=20. 6. 2009|access-date=27. 6. 2009|publisher=Gazetfutbol|url=http://www.gazetefutbol.de/news/Trabzonspor/1081435,Juan-Arango-im-Gespraech.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090625143645/http://www.gazetefutbol.de/news/Trabzonspor/1081435%2CJuan-Arango-im-Gespraech.htm|archive-date=25. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Danska|poz=MF|ime=[[Sebastian Svard]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Sebastian Svard">{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/509218/|title=Zachhubers Hoffnung: Danielsson|date=25. 5. 2009|access-date=25. 5. 2009|publisher=[[Kicker (sports magazine)|Kicker]]|language=de}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Finska|ime=[[Henri Myntti]]|poz=FW|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Hansa"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Demokratska Republika Kongo|ime=[[Assani Lukimya-Mulongoti]]|poz=DF|ostalo= u [[FC Carl Zeiss Jena]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fc-carlzeiss-jena.de/magazin/artikel.php?artikel=6966&type=&menuid=74&topmenu=301 |title=Assani Lukimya-Mulongoti neuer Mann für Jenas Defensive |access-date=29. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100426074611/http://fc-carlzeiss-jena.de/magazin/artikel.php?artikel=6966&type=&menuid=74&topmenu=301 |archive-date=26. 4. 2010 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|ime=[[Tobias Rathgeb]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Hansa"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Kevin Schindler]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[Werder Bremen]]}}<ref group=1 name="Schindler"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Brazil|ime=[[Diego Morais Pacheco]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Hansa"/> {{Nogometna ekipa igrač|ime=[[Kenneth Kronholm]]|poz=GK|br=24|nac=Njemačka|ostalo= u [[SV Eintracht Trier 05]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.eintracht-trier-info-seite.piczo.com/?cr=1 |title=Kenneth Kronholm unterschreibt bei Eintracht Trier |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=15. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110715083318/http://www.eintracht-trier-info-seite.piczo.com/?cr=1 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|ime=[[Simon Tüting]]|poz=MF|ostalo= u [[1. FC Magdeburg]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://1.fc-magdeburg.de/aktuelles/neuigkeiten/artikel_1366.html|title=Rostocks Simon Tüting verstärkt FCM-Kader|date=8. 7. 2009|access-date=10. 7. 2009|language=de|publisher=[[1. FC Magdeburg]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090711152139/http://1.fc-magdeburg.de/aktuelles/neuigkeiten/artikel_1366.html|archive-date=11. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Brazil|ime=[[Gledson]]|poz=DF|ostalo= u [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=2 name="gledson">{{cite web|url=http://fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=9&tt_news=4776&cHash=b85c65022c|title=FSV holt Unenverteidiger Gledson|language=de|date=14. 7. 2009|access-date=14. 7. 2009|publisher=[[FSV Frankfurt]]|archive-date=19. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090719211030/http://fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=9&tt_news=4776&cHash=b85c65022c|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Turska|ime=[[Guido Kocer]]|poz=FW|ostalo= u [[SV Babelsberg 03]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.babelsberg03.de/main.php?nArc=&lang=de |title=Noch ein Stürmer - Kocer kommt |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101027024310/http://babelsberg03.de/main.php?nArc=&lang=de |archive-date=27. 10. 2010 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===TuS Koblenz=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5 |nac=Češka|ime=[[Martin Hudec]]|poz=DF|ostalo= na posudbi iz [[SK Sigma Olomouc]]}}<ref group=2 name="Melinho"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |poz=FW|nac=Njemačka|ime=[[Johannes Rahn]]|ostalo= iz [[VfB Stuttgart II]]}}<ref group=2 name="Johannes Rahn">{{cite web|url=http://www.tuskoblenz.de/index2.php?&nav=.0.1.?&offset=0&segment=0&category=0&_assoc_id=3546|title=TuS verpflichtet Johannes Rahn vom VfB Stuttgart|language=de|publisher=[[TuS Koblenz]]|date=10. 6. 2009|access-date=10. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090627004533/http://www.tuskoblenz.de/index2.php|archive-date=27. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Tom Geißler]]|ostalo=iz [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=2 name="Tom Geißler">{{cite web|title=Die TuS wird in Osnabrück fündig|language=de|date=16. 6. 2009|access-date=16. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128554.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201501/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000128554.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=Njemačka|ime=[[Benjamin Lense]]|poz=DF|ostalo= iz [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=2 name="Lense"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Philipp Langen]]|ostalo=na posudbi iz [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=2 name="Langen"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Rico Morack]]|poz=DF|ostalo= iz [[Hertha BSC II]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.tuskoblenz.de/index2.php?&nav=.0.1.%3F&offset=0&segment=0&category=0&_assoc_id=3621 |title=Nächster Neuzugang: Rico Morack wechselt zur TuS! |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090708143546/http://www.tuskoblenz.de/index2.php |archive-date=8. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Brazil|poz=MF|ime=[[Everson Pereira da Silva|Everson]]|ostalo=iz [[Etoile Sportive du Sahel]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Rapolder bekommt Verstärkung|language=de|date=4. 7. 2009|access-date=4. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000130059.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201508/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000130059.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|ime=[[Christian Müller (nogometaš)|Christian Müller]]|poz=MF|ostalo= iz [[Energie Cottbus]]}}<ref group=2 name="Christian Muller"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Lucas Musculus]]|ostalo=iz [[1. FC Köln|1. FC Köln Youth]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Rapolder holt einen "Geißbock"|language=de|date=30. 6. 2009|access-date=30. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129650.php|archive-date=7. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090707195220/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129650.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Brazil|ime=[[Rogério Pereira Tarciso|Melinho]]|poz=MF|ostalo= na posudbi iz [[SK Sigma Olomouc]]}}<ref group=2 name="Melinho">{{Cite web |url=http://www.tuskoblenz.de/index2.php?&nav=.0.1.%3F&offset=0&segment=0&category=0&_assoc_id=3630 |title=Perfekt! Melinho und Martin Hudec wechseln zur TuS! |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090708145801/http://www.tuskoblenz.de/index2.php |archive-date=8. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Švicarska|ime=Aljmir Murati|poz=FW|ostalo= na posudbi iz [[FC La Chaux-de-Fonds]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.tuskoblenz.de/index2.php?&nav=.0.1.%3F&offset=0&segment=0&category=0&_assoc_id=3663 |title=Perfekt! Aljmir Murati wechselt zur TuS! |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090725051859/http://tuskoblenz.de/index2.php |archive-date=25. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Kosovo|poz=MF|ime=[[Shqipran Skeraj]]|ostalo=iz [[KF Pristina]], prethodno na posudbi u [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Neuzugang für die TuS|date=19. 8. 2009|access-date=19. 8. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000134213.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201813/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000134213.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=32|nac=Finska|ime=[[Shefki Kuqi]]|poz=FW|ostalo= iz [[Crystal Palace FC]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.tuskoblenz.de/index2.php?&nav=.0.0&_assoc_id=3631&_assoc_table=news |title=Shefki Kuqi unterschreibt für 2 Jahre bei der TuS! |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090708145801/http://www.tuskoblenz.de/index2.php |archive-date=8. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=Njemačka|ime=Dieter Paucken|poz=GK|ostalo= iz [[SV Roßbach/Wied]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.tuskoblenz.de/index2.php?&nav=.0.1.%3F&offset=0&segment=0&category=0&_assoc_id=3665 |title=Nächster Transfer: Dieter Paucken kommt zur TuS! |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090725051859/http://tuskoblenz.de/index2.php |archive-date=25. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=Njemačka|ime=[[Rüdiger Ziehl]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Ziehl">{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/28986/koblenz-sortiert-aus.html |title=Koblenz sortiert aus |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=31. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090831054114/http://www.transfermarkt.de/de/news/28986/koblenz-sortiert-aus.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Branimir Bajić]]|poz=DF|ostalo= u [[Denizlispor]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.tarafsizhaber.com/haber-Branimir-Bajic-Denizlisporda-235135/ |title=Branimir Bajic Denizlispor'da |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716192706/http://www.tarafsizhaber.com/haber-Branimir-Bajic-Denizlisporda-235135/ |archive-date=16. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Italija|poz=MF|ime=[[Salvatore Gambino]]|ostalo=pušten}}<ref group=2>{{cite web|title=Gambino verlässt Koblenz|language=de|date=24. 6. 2009|access-date=24. 6. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28942/gambino-verlaesst-koblenz.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090628095716/http://www.transfermarkt.de/de/news/28942/gambino-verlaesst-koblenz.html|archive-date=28. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Albanija|ime=[[Fatmir Vata]]|poz=FW|ostalo= u [[Wuppertaler SV]]}}<ref group=2>[http://www.wuppertalersv.com/index.php?option=com_content&view=article&id=657:bw&catid=1:aktuelle-nachrichten&Itemid=53 Fatmir Vata wechselt zum WSV]{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Srbija|ime=[[Marko Lomić]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Ziehl"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Tayfun Pektürk]]|poz=FW|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Ziehl"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|ime=[[Andreas Richter]]|poz=DF|ostalo= u [[Chemnitzer FC]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.chemnitzerfc.de/cfc/aktuell/neuigkeiten/detailansicht/article/19/chemnitzer-fc-verpfl-8.html?cHash=2fd0177fa5|title=Chemnitzer FC verpflichtet Andreas Richter von TuS Koblenz – Kein neuer Vertrag für Steven Sonnenberg|language=de|date=12. 6. 2009|access-date=12. 6. 2009|publisher=[[Chemnitzer FC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090615151440/http://www.chemnitzerfc.de/cfc/aktuell/neuigkeiten/detailansicht/article/19/chemnitzer-fc-verpfl-8.html?cHash=2fd0177fa5|archive-date=15. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Crna Gora|poz=MF|ime=[[Ardijan Djokaj]]|ostalo= u [[TSV 1860 München]]}}<ref group=2 name="Djokaj"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Manuel Fischer]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[VfB Stuttgart II]]}}<ref group=2 name="DFL List 2"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Slovenija|ime=[[Goran Šukalo]]|poz=MF|ostalo= u [[FC Augsburg]]}}<ref group=2 name="Sukalo"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Južna Koreja|poz=FW|ime=[[Cha Du-Ri]]|ostalo=u [[SC Freiburg]]}}<ref group=1 name="Du-Ri"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Darko Maletić]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Ziehl"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Burkina Faso|ime=[[Alassane Ouedraogo]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fussball-extreme.de/2-liga-sommer-transfers-2009-2010/3827 |title=2. Liga: Sommer-Transfers 2009/2010: Wer kommt - wer geht? |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090625040704/http://www.fussball-extreme.de/2-liga-sommer-transfers-2009-2010/3827 |archive-date=25. 6. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=Grčka|poz=MF|ime=[[Evangelos Nessos]]|ostalo=kraj karijere}}<ref group=2 name="DFL List 2"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Alžir|poz=FW|ime=[[Noureddine Daham]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="M'Boma"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Njemačka|ime=[[Dominik Mader]]|poz=FW|ostalo=u [[TSV Crailsheim]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.bundesliga.de/media/native/dfl/transferlisten/52-09-10.pdf|title=Transferliste des "Die Liga - Fußballverband e.V." (Ligaverband)|language=de|date=24. 7. 2009|access-date=24. 7. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|archive-date=15. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101215080547/http://bundesliga.de/media/native/dfl/transferlisten/52-09-10.pdf|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|poz=GK|nac=Njemačka|ime=André Weis|ostalo=u [[SV Wilhelmshaven]]}}<ref group=2 name="Weis">[http://www.svwilhelmshaven.de/news,presse-spiegel,,2362,1.php Das Personal-Karussell nimmt Fahrt auf - Planungen laufen weiter (>>WZ<<-Bericht)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=SAD|ime=[[Matt Taylor (American soccer)|Matt Taylor]]|poz=FW|ostalo= u [[FSV Frankfurt]]}}<ref group=2 name="Matt Taylor"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=Kamerun|poz=FW|ime=[[Cesar M'Boma]]|ostalo=pušten}}<ref group=2 name="M'Boma">{{cite web|title=Nicht nur im Angriff herrscht Handlungsbedarf|language=de|publisher=Rhein-Zeitung|date=1. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|url=http://rhein-zeitung.de/on/09/06/02/sportsline/fussball/zweitebundesliga/news/t/rzo576299.html?a}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===FSV Frankfurt=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Njemačka|ime=[[Christian Müller (nogometaš rođen 1983)|Christian Müller]]|poz=DF|ostalo=iz [[FC Augsburg]]}}<ref group=2 name="Christian Müller"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7 |nac=Kanada|ime=[[Nikolas Ledgerwood]]|poz=MF|ostalo= iz [[TSV 1860 München]]}}<ref group=2 name="Ledgerwood">{{cite web|url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4671&cHash=fa0b734c2b|title=Der Kader für die kommende Saison wächst weiter: FSV verlängert mit Ledesma und verpflichtet Ledgerwood|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=[[FSV Frankfurt]]|archive-date=19. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719030057/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4671&cHash=fa0b734c2b|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Mali|poz=MF|ime=[[Soumaila Coulibaly]]|ostalo= iz [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Coulibaly"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Alexander Voigt]]|ostalo= iz [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=2 name="Voigt"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Mali|poz=FW|ime=[[Bakary Diakité]]|ostalo= iz [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4832&cHash=bdedc72827 |title=FSV verpflichtet Offensivkraft Diakité |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=19. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719030726/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4832&cHash=bdedc72827 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=SAD|ime=[[Matt Taylor (American soccer)|Matt Taylor]]|poz=FW|ostalo= iz [[TuS Koblenz]]}}<ref group=2 name="Matt Taylor">{{cite web|url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4652&cHash=6ade148ede|title=FSV verpflichtet US-Angreifer Matthew Taylor|language=de|publisher=[[FSV Frankfurt]]|date=27. 5. 2009|access-date=27. 5. 2009|archive-date=27. 5. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100527165358/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4652&cHash=6ade148ede|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Španija|poz=GK|ime=[[Pablo Álvarez (rođen 1988)|Pablo Álvarez]]|ostalo=iz [[Eintracht Frankfurt II]]}}<ref group=2>{{cite web|title=SV holt Torwart Alvarez von Eintracht Frankfurt|language=de|date=4. 7. 2009|access-date=4. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/29330/sv-holt-torwart-alvarez-von-eintracht-frankfurt.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090815113028/http://www.transfermarkt.de/de/news/29330/sv-holt-torwart-alvarez-von-eintracht-frankfurt.html|archive-date=15. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Njemačka|ime=[[Florian Stahl]]|poz=GK|ostalo=iz [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=2 name="Stahl">{{cite web|url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4674&cHash=4f6b10dec7|title=Defensivakteur Kujabi und Torhüter Stahl zum FSV|language=de|publisher=[[FSV Frankfurt]]|date=15. 6. 2009|access-date=15. 6. 2009|archive-date=19. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719030556/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4674&cHash=4f6b10dec7|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Njemačka|ime=[[Dajan Šimac]]|poz=DF|ostalo= iz [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=2 name="Simac">{{cite web|url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4695&cHash=e4385952af|title=FSV verpflichtet Defensivakteur Simac|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=[[FSV Frankfurt]]|archive-date=19. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719030633/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4695&cHash=e4385952af|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Gambija|ime=[[Pa Saikou Kujabi]]|poz=DF|ostalo=iz [[SV Ried]]}}<ref group=2 name="Stahl"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Benjamin Pintol]]|poz=MF|ostalo=iz [[FSV Frankfurt|FSV Frankfurt Youth]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.fnp.de/fnp/sport/regional/rmn01.c.5959418.de.htm|title=Pintol empfiehlt sich|language=de|publisher=Frankfurter Neue Presse|date=19. 5. 2009|access-date=16. 6. 2009|archive-url=https://archive.today/20130211003207/http://www.fnp.de/fnp/sport/regional/index.htm|archive-date=11. 2. 2013|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Finska|ime=[[Pekka Lagerblom]]|poz=MF|ostalo= iz [[Alemannia Aachen]]}}<ref group=2 name="Lagerblom"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Aziz Bouhaddouz]]|ostalo=povratak sa posudbe iz [[FC Erzgebirge Aue]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Brazil|poz=DF|ime=[[Gledson]]|ostalo= iz [[FC Hansa Rostock]]}}<ref group=2 name="gledson"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=Peru|poz=FW|ime=[[Junior Ross]]|ostalo=iz [[Coronel Bolognesi]], prethodno na posudbi}}<ref group=2 name="Ross">{{cite web|url=http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/startseite/artikel/510390|title=Junior Ross bleibt beim FSV|language=de|date=21. 6. 2009|access-date=21. 6. 2009|publisher=kicker.de}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=Njemačka|ime=[[Daniel Schumann]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann">[http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/wechselboerse/2-bundesliga/2009-10/fsv-frankfurt-1295/wechselboerse-verein.html Wechselbörse FSV Frankfurt]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=Njemačka|ime=[[Dennis Hillebrand]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=Njemačka|ime=[[Thomas Sobotzik]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Njemačka|ime=[[Matthias Hagner]]|poz=MF|ostalo= u [[Eintracht Wetzlar]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fnp.de/fnp/sport/regional/rmn01.c.6111803.de.htm |title=Matthias Krebs nach Wetzlar |access-date=10. 2. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130210225254/www.fnp.de/fnp/sport/regional/rmn01.c.6111803.de.htm |archive-date=10. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=Grčka|ime=Georgios Theodoridis|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Slovačka|ime=[[Henrich Benčík]]|poz=FW|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Njemačka|ime=[[Thomas Brendel]]|poz=FW|ostalo= u [[1. FC Eschborn]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.de/de/news/29376/eschborn-brendel-kommt.html |title=Eschborn: Brendel kommt |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=12. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090712021557/http://www.transfermarkt.de/de/news/29376/eschborn-brendel-kommt.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|ime=Christian Como|poz=GK|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=Njemačka|ime=[[Lars Weißenfeldt]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Češka|ime=[[Radek Špiláček]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Maroko|ime=[[Fikri El Haj Ali]]|poz=FW|ostalo= u [[SV Wacker Burghausen]]}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=Njemačka|ime=[[Christian Mikolajczak]]|poz=MF|ostalo= u [[Rot-Weiss Ahlen]]}}<ref group=2 name="Christian Mikolajczak">{{cite web|url=http://www.bild.de/BILD/regional/duesseldorf/dpa/2009/06/03/fussballer-mikolajczak-kehrt-nach-ahlen-zurueck.html|title=Fußballer Mikolajczak kehrt nach Ahlen zurück|language=de|publisher=[[Bild]]|date=3. 6. 2009|access-date=3. 6. 2009}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Njemačka|ime=[[Jochen Höfler]]|poz=FW|ostalo= u [[RB Leipzig]]}}<ref group=2 name="Lerchl"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Španija|ime=[[Marc Gallego]]|poz=MF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Schumann"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=Italija|ime=[[Angelo Barletta]]|poz=MF|ostalo=u [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=2 name="Barletta">{{cite web|url=http://www.vfl.de/s10337.html|title=Angelo Barletta erteilt Zusage|language=de|date=19. 6. 2009|access-date=19. 6. 2009|publisher=[[VfL Osnabrück]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090622180329/http://www.vfl.de/s10337.html|archive-date=22. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|ime=[[Marjan Petković]]|poz=GK|ostalo=u [[Eintracht Braunschweig]]}}<ref group=2 name="Marjan Petković">{{cite web|url=http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4663&cHash=7738125250|title=Petkovic wechselt zu Eintracht Braunschweig|date=29. 5. 2009|access-date=29. 5. 2009|publisher=[[FSV Frankfurt]]|language=de|archive-date=2. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090602213700/http://www.fsv-frankfurt.de/cms/index.php?&id=9&backPID=574&tt_news=4663&cHash=7738125250|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=Bjelorusija|ime=[[Gennadi Bliznyuk]]|poz=FW|ostalo= u [[FC Sibir Novosibirsk]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.fnp.de/fnp/sport/fussball/rmn01.c.6226340.de_1.htm |title=Blizniuk in Sibirien |access-date=5. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111005144402/http://www.fnp.de/fnp/sport/fussball/rmn01.c.6226340.de_1.htm |archive-date=5. 10. 2011 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=Njemačka|ime=[[Markus Kreuz]]|poz=MF|ostalo= u [[WAC St. Andrä]]}}<ref group=2>[http://wac-standrae.at/index.php?option=com_content&task=view&id=424&Itemid=1 WAC|ST.ANDRÄ und SK ST.ANDRÄ/WAC: Alle Zu- und Abgänge in der Sommerpause]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=Njemačka|ime=[[Emil Noll]]|poz=DF|ostalo=u [[FC Vaduz]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.nzz.ch/nachrichten/sport/eishockey/sporttickerdepartment/urnnewsmlwwwsda-atsch20090621brz020_1.2786666.html|title=ASL-Absteiger Vaduz rüstet weiter auf|language=de|date=21. 6. 2009|access-date=21. 6. 2009|publisher=Neue Zürcher Zeitung}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=Njemačka|ime=[[Christian Eggert]]|poz=MF|ostalo= u [[Borussia Dortmund II]]}}<ref group=2 name="Eggert">[http://www.kicker.de/news/fussball/3liga/artikel/510642 Eggert geht vom FSV zum BVB]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=Maroko|poz=MF|ime=[[Youssef Mokhtari]]|ostalo=u [[SpVgg Greuther Fürth]]}}<ref group=2 name="Mokhtari"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=38|nac=Francuska|poz=FW|ime=[[David Ulm]]|ostalo=u [[Kickers Offenbach]]}}<ref group=2 name="Ulm">{{cite web|title=Offenbach: Ulm kommt - Schutzbach bleibt|language=de|date=15. 6. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=Süddeutsche Zeitung|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/657675}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===1. FC Union Berlin=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Dominic Peitz]]|ostalo=iz [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=2 name="Peitz">{{cite web|title=1. FC Union verpflichtet Osnabrücker Peitz|language=de|publisher=transfermarkt.de|date=12. 6. 2009|access-date=12. 6. 2009|url=http://transfermarkt.de/de/news/28450/1-fc-union-verpflichtet-osnabruecker-peitz.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090719074912/http://www.transfermarkt.de/de/news/28450/1-fc-union-verpflichtet-osnabruecker-peitz.html|archive-date=19. 7. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=6 |nac=Belgija|poz=DF|ime=[[Bernd Rauw]]|ostalo=iz [[Kickers Emden]]}}<ref group=2 name="Bernd Rauw">{{cite web|language=de|title=Union Berlin verpflichtet Bernd Rauw|date=11. 5. 2009|access-date=11. 5. 2009|publisher=[[Die Welt]]|url=http://newsticker.welt.de/?module=dpa&id=21199138|archive-url=https://web.archive.org/web/20090628185828/http://newsticker.welt.de/?module=dpa|archive-date=28. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9 |nac=Kolumbija|ime=[[John Mosquera]]|poz=FW|ostalo= na posudbi iz [[SV Werder Bremen]]}}<ref group=1 name="Mosquera"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|poz=GK|ime=[[Christoph Haker]]|ostalo=iz [[Union Berlin|1. FC Union Berlin Youth]]}}<ref group=2 name="Haker">[http://www.kicker.de/news/fussball/2bundesliga/wechselboerse/2-bundesliga/2009-10/1-fc-union-berlin-62/wechselboerse-verein.html Wechselbörse Union Berlin]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Njemačka|ime=[[Björn Brunnemann]]|poz=MF|ostalo=iz [[FC St. Pauli]]}}<ref group=2 name="Björn Brunnemann"/> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|ime=[[Mischa Welm]]|poz=DF|nac=Njemačka|ostalo= u [[SpVgg Weiden]]}}<ref group=2 name="Haker"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=6|ime=[[Ludwig Lippold]]|poz=MF|nac=Njemačka|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Welm">{{cite web|url=http://www.immerunioner.de/|title=Einmal Unioner, immer Unioner|language=de|date=14. 5. 2009|access-date=11. 6. 2009|publisher=immerunioner.de}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=9|ime=[[Dustin Heun]]|poz=FW|nac=Njemačka|ostalo= u [[1. FC Kaiserslautern II]]}}<ref group=2 name="Galm"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|ime=[[Erdal Bastürk]]|poz=MF|nac=Turska|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Welm"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|ime=[[Eric Niendorf]]|poz=GK|nac=Njemačka|ostalo= u [[1. FC Union Berlin II]]}}<ref group=2 name="Haker"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=14|ime=[[Sebastian Bönig]]|poz=MF|nac=Njemačka|ostalo= u [[FC Erding]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.fc-union-berlin.de/default.php?content=vereinsnews_detail&id=3595|title=Servus, mach’s guat: Böni zieht‘s nach „dahoam“!|language=de|publisher=[[1. FC Union Berlin]]|date=5. 6. 2009|access-date=11. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090614061146/http://www.fc-union-berlin.de/default.php?content=vereinsnews_detail&id=3595|archive-date=14. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Nico Patschinski]]|ostalo= u [[BFC Dynamo]]}}<ref group=2>[http://www.morgenpost.de/berlin/article1140702/Ex_Unioner_Patschinski_geht_zurueck_zum_BFC_Dynamo.html Ex-Unioner Patschinski geht zurück zum BFC Dynamo]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Kevin Maek]]|ostalo=u [[Werder Bremen II]]}}<ref group=2 name="Maek">{{cite web|title=Maek verstärkt Werders U23|date=5. 6. 2009|access-date=5. 6. 2009|language=de|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/28124/maek-verstaerkt-werders-u23.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090608115435/http://www.transfermarkt.de/de/news/28124/maek-verstaerkt-werders-u23.html|archive-date=8. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===Fortuna Düsseldorf=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=Njemačka|ime=[[Christian Weber]]|poz=DF|ostalo= iz [[Larissa FC]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/duesseldorf/2009/6/23/news-123547744/detail.html|title=Fortuna Düsseldorf holt Christian Weber und Johannes van den Bergh|language=de|date=23. 6. 2009|access-date=23. 6. 2009|publisher=Der Westen|archive-date=27. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090627100137/http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/duesseldorf/2009/6/23/news-123547744/detail.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=Njemačka|ime=[[Oliver Fink]]|poz=MF|ostalo= iz [[SpVgg Unterhaching]]}}<ref group=2 name="Oliver Fink">{{cite web|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/657219|title=Fußballer Oliver Fink wechselt zu Fortuna Düsseldorf|language=de|publisher=Süddeutsche Zeitung|date=14. 6. 2009|access-date=14. 6. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Rusija|ime=[[Dmitri Bulykin]]|poz=FW|ostalo=na posudbi iz [[R.S.C. Anderlecht]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/07/15/fortuna-duesseldorf/alles-klar-mit-dimitri-bulykin.html |title=Alles klar mit Bulle Bulykin |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090817135036/http://www.bild.de/BILD/sport/fussball/zweite-liga/2009/07/15/fortuna-duesseldorf/alles-klar-mit-dimitri-bulykin.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Burkina Faso|poz=FW|ime=[[Patrick Zoundi]]|ostalo= iz [[Panserraikos FC]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www2.fortuna-duesseldorf.de/pages/news/uebersicht-news/artikel/article/patrick-zoundi-verstaerkt-ab-sofort-die-fortuna/index.htm |title=Patrick Zoundi verstärkt ab sofort die Fortuna |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090730023521/http://www2.fortuna-duesseldorf.de/pages/news/uebersicht-news/artikel/article/patrick-zoundi-verstaerkt-ab-sofort-die-fortuna/index.htm |archive-date=30. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Brazil|poz=DF|ime=[[Anderson Soares de Oliveira|Anderson]]|ostalo=na posudbi iz [[Bayer 04 Leverkusen]], prethodno na posudbi u [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=1 name="Anderson"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=Njemačka|ime=[[Johannes van den Bergh]]|poz=MF|ostalo= iz [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="van den Bergh"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=Japan|poz=DF|ime=[[Kozo Yuki]]|ostalo=free agent}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/duesseldorf/2009/7/20/news-126345957/detail.html |title=Abflug für Audi, Vertrag für Kozo |access-date=17. 8. 2009 |archive-date=11. 2. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130211044510/http://www.derwesten.de/nachrichten/sport/lokalsport/duesseldorf/2009/7/20/news-126345957/detail.html |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Kai Schwertfeger]]|ostalo=iz [[Fortuna Düsseldorf II]]}}<ref group=2>{{Cite web |url=http://www.express.de/nachrichten/sport/fussball/fortuna-duesseldorf/fortuna-neuer-vertrag-fuer-kai-schwertfeger_artikel_1235811615661.html |title=Große Überraschung Fortuna: Neuer Vertrag für Kai Schwertfeger |access-date=17. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090507090451/http://www.express.de/nachrichten/sport/fussball/fortuna-duesseldorf/fortuna-neuer-vertrag-fuer-kai-schwertfeger_artikel_1235811615661.html |archive-date=7. 5. 2009 |url-status=dead }}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2 |nac=Francuska|poz=MF|ime=[[Bruno Custos]]|ostalo=pušten}}<ref group=2>{{cite web|title=Abgänger: Custos, Halet und Kastrati|language=de|date=29. 5. 2009|access-date=20. 6. 2009|publisher=RP-Online|url=http://www.rp-online.de/public/article/duesseldorf-stadt/714508/Abgaenger-Custos-Halet-und-Kastrati.html|archive-date=1. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090601063208/http://www.rp-online.de/public/article/duesseldorf-stadt/714508/Abgaenger-Custos-Halet-und-Kastrati.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=Njemačka|poz=FW|ime=[[Simon Terodde]]|ostalo=povratak sa posudbe u [[MSV Duisburg]]}}<ref group=2 name="Terrode">{{cite web|title=Fortuna Düsseldorf mistet Kader aus|language=de|publisher=[[Focus (German magazine)|Focus]]|date=29. 5. 2009|access-date=30. 5. 2009|url=http://www.focus.de/sport/fussball/3-liga-fortuna-duesseldorf-mistet-kader-aus_aid_403897.html|archive-date=26. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120226091556/http://www.focus.de/sport/fussball/3-liga-fortuna-duesseldorf-mistet-kader-aus_aid_403897.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=Njemačka|ime=[[Ahmet Çebe]]|poz=FW|ostalo=u [[Denizlispor]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.rp-online.de/public/article/duesseldorf-stadt/712744/Cebe-Ich-haenge-sehr-an-Fortuna.html|title=Cebe: „Ich hänge sehr an Fortuna”|date=26. 5. 2009|access-date=28. 5. 2009|language=de|publisher=RP-Online|archive-date=29. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090529140601/http://www.rp-online.de/public/article/duesseldorf-stadt/712744/Cebe-Ich-haenge-sehr-an-Fortuna.html|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=Francuska|ime=[[Clement Halet]]|poz=DF|ostalo= pušten}}<ref group=2 name="Fortuna">{{cite web|url=http://www2.fortuna-duesseldorf.de/pages/news/uebersicht-news/artikel/article/stand-personalplanung-fortuna-duesseldorf/index.htm|title=Stand Personalplanung Fortuna Düsseldorf|publisher=[[Fortuna Düsseldorf]]|date=29. 5. 2009|access-date=30. 5. 2009|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20090605100818/http://www2.fortuna-duesseldorf.de/pages/news/uebersicht-news/artikel/article/stand-personalplanung-fortuna-duesseldorf/index.htm|archive-date=5. 6. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=Albanija|ime=[[Bekim Kastrati]]|poz=FW|ostalo= u [[Dynamo Dresden]]}}<ref group=2>[http://www.kicker.de/news/fussball/3liga/startseite/512095/artikel_Kastrati-soll-es-richten.html Kastrati soll es richten]</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=Njemačka|ime=[[Johannes Walbaum]]|poz=DF|ostalo= u [[:de:FC Wegberg-Beeck|FC Wegberg-Beeck]]}}<ref group=2 name="DFB">{{cite web|url=http://www.dfb.de/index.php?id=500014&tx_dfbnews_pi1[showUid]=18406&tx_dfbnews_pi4[cat]=178|title=Sechs Neue in Sandhausen|language=de|publisher=[[DFB]]|date=26. 5. 2009|access-date=30. 5. 2009}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} ===SC Paderborn 07=== {{col-begin}} {{col-2}} '''U:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2 |nac=Njemačka|poz=MF|ime=[[Rudolf Zedi]]|ostalo=iz [[Kickers Emden]]}}<ref group=2>{{cite web|title=Paderborn startet mit sechs Neuzugängen|language=de|date=29. 6. 2009|access-date=4. 7. 2009|publisher=Süddeutsche Zeitung|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/665049}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=8 |nac=Njemačka|poz=DF|ime=[[Sebastian Schachten]]|ostalo=na posudbi iz [[Borussia Mönchengladbach]]}}<ref group=1 name="Schachten"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|ime=[[Philipp Heithölter]]|poz=MF|ostalo= iz [[Rot-Weiss Ahlen]]}}<ref group=2 name="Masuch"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Njemačka|ime=[[Daniel Masuch]]|poz=GK|ostalo= iz [[Kickers Emden]]}}<ref group=2 name="Masuch">{{cite web|url=http://newsticker.sueddeutsche.de/list/id/657799|title=Paderborn mit zwei Neuverpflichtungen|language=de|publisher=Süddeutsche Zeitung|date=15. 6. 2009|access-date=15. 6. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Italija|ime=[[Gaetano Manno]]|poz=FW|ostalo=iz [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=2 name="Manno">{{cite web|url=http://www.scpaderborn07.de/2-News/5381,Erster-Neuzugang.html|title=Erster Neuzugang: Gaetano Manno stürmt an die Pader|language=de|publisher=[[SC Paderborn]]|date=8. 6. 2009|access-date=8. 6. 2009}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=39|nac=Tunis|ime=[[Nejmeddin Daghfous]]|poz=FW|ostalo=iz [[FSV Mainz 05 II]]}}<ref group=2>{{cite web|url=http://www.bild.de/BILD/regional/duesseldorf/dpa/2009/06/09/sc-paderborn-holt-mainzer-fussballprofi-daghfous.html|title=Paderborn holt Mainzer Fussballprofi Daghfous|language=de|date=9. 6. 2009|access-date=9. 6. 2009|publisher=[[Bild]]}}{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-2}} '''Iz:''' {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=Njemačka|ime=[[Karsten Fischer]]|poz=MF|ostalo=u [[Wuppertaler SV Borussia]]}}<ref group=2 name="Karsten Fischer">[http://www.bild.de/BILD/regional/duesseldorf/dpa/2009/06/29/wuppertal-holt-fischer-von-paderborn.html Wuppertal holt Fischer von Paderborn]{{Mrtav link}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=Demokratska Republika Kongo|poz=FW|ime=[[Dominick Kumbela]]|ostalo= u [[Rot-Weiss Ahlen]]}}<ref group=2 name="Kumbela"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=Njemačka|ime=[[Patrick Reinsch]]|poz=MF|ostalo=u [[SV Wilhelmshaven]]}}<ref group=2 name="Weis"/> {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=Srbija|poz=FW|ime=[[Jovan Damjanovic]]|ostalo=u [[SV Wehen Wiesbaden]]}}<ref group=2 name="Damjanovic">{{cite web|title=Damjanovic verstärkt die SVWW-Offensive|language=de|date=3. 7. 2009|access-date=3. 7. 2009|publisher=transfermarkt.de|url=http://transfermarkt.de/de/news/29307/damjanovic-verstaerkt-die-svww-offensive.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090806055215/http://www.transfermarkt.de/de/news/29307/damjanovic-verstaerkt-die-svww-offensive.html|archive-date=6. 8. 2009|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=Njemačka|ime=[[Björn Lindemann]]|poz=MF|ostalo=u [[VfL Osnabrück]]}}<ref group=2 name="Lindemann">{{cite web|title=Osnabrück holt Lindemann|language=de|date=25. 6. 2009|access-date=25. 6. 2009|publisher=[[Deutsche Fussball Liga|DFL]]|url=http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129069.php|archive-date=24. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120324201534/http://www.bundesliga.de/de/liga2/news/2008/index.php?f=0000129069.php|url-status=dead}}</ref> {{Nogometna ekipa kraj}} {{col-end}} == Također pogledajte == * [[Fußball-Bundesliga 2009/10.|Bundesliga 2009/10.]] * [[Druga Fußball-Bundesliga 2009/10.|2. Bundesliga 2009/10.]] * [[3. Fußball-Liga 2009/10.]] == Vanjski linkovi == * [http://www.dfb.de/ Official site of the DFB] * [http://www.kicker.de/ Kicker.de] * [http://www.bundesliga.de/ Official site of the Bundesliga] * [http://www.bundesliga.de/en/index.php Official site of the Bundesliga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120803024351/http://www.bundesliga.de/en/index.php |date=3. 8. 2012 }} == Reference == {{refspisak}} === Bundesliga reference === {{refspisak|grupa=1|2}} === 2. Bundesliga reference === {{refspisak|grupa=2|2}} {{Spiskovi njemačkih nogometnih transfera}} {{Bundesliga}} {{Nogomet u Njemačkoj}} [[Kategorija:Nogometni transferi ljeto 2009|Njemačka]] 5l6cdd8v6qyk0zl8qnux2e0fxnyym2q Pilot 0 95606 3899662 3627013 2026-06-22T12:13:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Avijacija i zdravlje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899662 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Pilot''' je osoba školovana za upravljanje [[avion]]om. Piloti mogu biti profesionalni ili amateri, civilni ili vojni. == Civilni piloti == Civilni piloti mogu biti [[sport]]ski, privatni ili komercijalni. * Sportski piloti lete iz osobnog zadovoljstva na malim sportskim [[avion]]ima, te većina ljudi može dobiti dozvolu za sportsko letenje. * Privatni piloti također lete za osobne potrebe, ali smiju prevoziti nekoliko putnika. Lete na nešto većim avionima poput Cessna. * Komercijalni piloti lete u avionskim kompanijama te prevoze putnike i/ili teret. Otprilike 1 od 4 čovjeka može proći psihofizičke kriterije za komercijalnog pilota. == Vojni piloti == [[Datoteka:F-22 cockpit close-up.jpg|mini|desno|200px|Pilot lovca]] Vojni piloti se dijele na pilote [[helikopter]]a, [[bombarder]]a, transportnih aviona i lovačke pilote. * Piloti helikoptera upravljaju velikim rasponom transportnih i jurišnih helikoptera te su odgovorni za prenos opreme i vojnika te zadaće bliske zračne podrške kopnenim snagama i protivoklopne borbe. * Piloti bombardera vrše strateške i taktičke udare iz velike visine te su osposobljeni za lansiranje nuklearnog oružja. * Piloti transportnih aviona vrše dužnosti slične onima komercijalnih pilota, uz mogućnost vršenja zračnog desanta padobrancima te prevoženja velikih količina vojne opreme na interkontinentalnim udaljenostima. * Lovački piloti su bez sumnje najprestižnije pilotsko zvanje i jedno od najprestižnijih zanimanja uopšte. Prvenstveno vrše zadaće zračne borbe protiv neprijatelskih aviona i lovaca te udare na zemlju i pružanje bliske zračne podrške. Lovački piloti moraju biti u odličnoj psihofizičkoj kondiciji kako bi podnijeli mentalne i fizičke stresove zračne borbe. Oni su najbolji od najboljih svakog zrakoplovstva i samo 1 od 100 ljudi, dakle 1% stanovništva ispunjava psihofizičke kriterije tog zanimanja, jednog od najzahtjevnijih na svijetu. ==Literatura== * {{Cite book |ref= harv|last=Modli|first=Zoran|title=Pilotska knjiga - Vodič kroz osnovnu školu letenja|url=http://pilotskaknjiga.com|year=2014|publisher=Mladinska knjiga - Beograd|isbn=978-86-7928-374-0|pages=527}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://www.youtube.com/watch?v=NEhXeQaFUVM Najteži prelet: Ispovesti pilota JNA], RTS Oko - Zvanični kanal *[https://www.youtube.com/watch?v=xwzBVwpadgw Profesionalci: Vazduhoplovna akademija - Vršac] RTS - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=Aau4qp0EjXM Profesionalci: Aleksandar Godić - pilot, instruktor letenja], RTS Prikazuje - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=Zg0Lsc4wbUE One su pomerale granicu: Vežite se! One poleću], RTS Kulturno - umetnički program - Zvanični kanal *[https://www.youtube.com/watch?v=Q1EGEbf7toI Srednje škole - Vazduhoplovna akademija] *[https://www.youtube.com/watch?v=1f_p2vwnBoo Profesionalci: Kontrola letenja], RTS - Zvanični kanal *[https://www.youtube.com/watch?v=lCW7bFBEwDk Selekcija kandidata za pilote Vojne akademije], Tangosix *[https://www.youtube.com/watch?v=_rWGH40jGeM Škola letenja], TV N1 - Zvanični kanal *[https://www.youtube.com/watch?v=--nxTTSMu78 Privredna avijacija JAT-a], RTV - Zvanični kanal {{Commonscat|Aviators}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Avijacija i zdravlje]] oj0i8bea6kgm4izhuqe4bp17y9dk650 GNK Dinamo Zagreb 0 98860 3899814 3852808 2026-06-22T14:18:30Z Makenzis 98619 3899814 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = white | Boja2 = darkblue | Ime kluba = '''GNK Dinamo Zagreb''' | Puno ime = Građanski nogometni klub<br/>Dinamo Zagreb | Grb = | Nadimak = ''Modri'' | Osnovan = [[1911.]] | Lokacija = [[Zagreb]]<br/>[[Hrvatska]] | Federacija = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] | Stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/maksimir/ |title=Stadion Maksimir |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 35.423 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{ZD|HRV}} Zvonimir Boban | Trener = {{ZD|HRV}} Mario Kovačević | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Prva hrvatska nogometna liga 2025/2026.|2025/26.]] | Webstranica = [http://www.gnkdinamo.hr/ gnkdinamo.hr] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _dzagreb2021h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = _ipswich2021h | uzorak_č1 = _3_stripes_white | lijeva ruka1 = 0000ff | tijelo1 = 0000ff | desna ruka1 = 0000ff | šorc1 = 0000ff | čarape1 = 0000ff | uzorak_lr2 = _adidascondivo20bwb | uzorak_t2 = _adidascondivo20bwb | uzorak_dr2 = _adidascondivo20bwb | uzorak_š2 = _adidascondivo20bwb | uzorak_č2 = _adidas20ebsb | lijeva ruka2 = CCE6FF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = CCE6FF | šorc2 = CCE6FF | čarape2 = CCE6FF }} '''GNK Dinamo Zagreb''' je nogometni klub iz [[Zagreb]]a. Najtrofejniji je hrvatski klub od osnivanja [[1. HNL|hrvatske nogometne lige]]. Svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]], a navijači kluba zovu se ''Bad Blue Boys''. Najveći rival im je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], s kojim igraju "vječni derbi". Za Dinamo su igrali mnogi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski reprezentativci]] kao što su [[Davor Šuker]], [[Zvonimir Boban]], [[Robert Prosinečki]], [[Zlatko Kranjčar]], [[Zvonimir Soldo]], [[Luka Modrić]], [[Eduardo da Silva]], [[Vedran Ćorluka]] i drugi. == Historija == Klub nastavlja tradiciju Prvog hrvatskog građanskog sportskog kluba ''Građanski'', osnovanog u aprilu [[1911]]. godine. Pod tim nazivom nastupao je do maja [[1945]]. godine, potom je rasformiran odlukom{{izvor}} nove [[komunizam|komunističke]] vlasti, a sva bogata korespondencija je vandalski uništena. Umjesto Građanskog osnovano je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Godine [[1991]]. klub mijenja naziv u HAŠK Građanski, [[1993]]. u Croatia, a u februaru [[2000]]. vraćen je naziv Dinamo. U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici osnovan je 9. juna [[1945]]. godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dynamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački sportski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[SSSR]]-om. Nakon osnivanja klubu su pristupili neki od najpopularnijih igrača Građanskog: Urch, Franjo Wölfl, Mirko Kokotović, August Lešnik, Zvonimir Cimermančić, Pleše, Milan Antolković, Belošević, Ivan Jazbinšek, Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek, kao i trener Márton Bukovi. Od igrača HAŠK-a klubu su pristupili Čajkovski, Kacian, Lojen, Peričić. Od njih je samo Čajkovski dugo ostao u Maksimiru, čak jedanaest godina. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak "purgeri", navijačku bazu, a od [[1969]]. i grb je vrlo sličan grbu Građanskog. U periodu nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa, te jedan od četiri najuspješnija kluba u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena Zvezda|Crvena Zvezda]] i [[FK Partizan Beograd|Partizan]], koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je jugoslavenska prvenstva [[1948]], [[1954]], [[1958]], [[1982]]. i kupove [[1951]], [[1960]], [[1963]], [[1965]], [[1969]], [[1980]]. i [[1983]]. Iako je u 1960-im godinama imao daleko najbolju ekipu u [[SFRJ|Jugoslaviji]] nije uspio osvojiti niti jedan naslov. Dinamo je dugo vremena bio jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od evropskih kupova: Kup velesajamskih gradova 1967. nakon pobjede u finalu nad [[Leeds United]]om, a prije toga je eliminirao njemački [[Eintracht Frankfurt]], italijanski [[Juventus FC|Juventus]], rumunski [[Dinamo Bukurešt]], škotski [[Dunfermline]] i čehoslovački [[Spartak Brno]]. Godine [[1963]]. bio je finalist istog takmičenja, izgubivši od španske [[Valencia|Valencije]]. Nakon 24 godine čekanja Dinamo osvaja svoj četvrti naslov u Jugoslaviji 1982, predvođen legendarnim trenerom [[Miroslav Blažević|Ćirom Blaževićem]] i igračima [[Velimir Zajec|Zajecom]], [[Zlatko Kranjčar|Kranjčarom]], [[Marko Mlinarić|Mlinarićem]], [[Stjepan Deverić|Deverićem]] i [[Marijan Vlak|Vlakom]]. Mnogobrojni igrači generacije iz 1982. postali su idoli navijača i legende kluba. Dinamo je te godine imao više od 40.000 članova, najviše u Evropi iza slavne [[FC Barcelona|Barcelone]]. Godine 1991. klub mijenja naziv u ''HAŠK Građanski'', a [[1993]]. u ''Croatia Zagreb''. Bio je to potez kojim se tadašnji hrvatski politički vrh, predvođen predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], želio distancirati od komunističke prošlosti i naziva kluba.{{izvor}} Tuđman je uspješnim nastupom kluba u Evropi, kojeg su državne kompanije obilno finansirale, pod imenom "Croatia" želio promovirati novostvorenu hrvatsku državu. Navijači Dinama, naročito [[Bad Blue Boys]]i, žestoko se protive i zahtijevaju vraćanje imena Dinamo. U drugoj polovini 1990tih Dinamo osvaja pet hrvatskih prvenstava u nizu: [[1996]], [[1997]], [[1998]], [[1999]]. i [[2000]]. Pod vodstvom [[Otto Barić|Otta Barića]] 1997. ponio je titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka. U dva navrata 1998. i 1999. godine igra [[Liga šampiona|Ligu šampiona]]. Godine 1998. nakon pobjede nad [[Glasgow Celtic|Celticom]] u trećem pretkolu, u grupi s [[Ajax Amsterdam|Ajaxom]], [[Olympiakos FC|Olympiakos]]om i [[FC Porto|Portom]], Dinamo završava kao drugi iza Olympiakosa s 8 bodova, dvije pobjede i dva poraza. Godine 1999. u grupi s [[Manchester United]]om, [[Olympique de Marseille|Olympiqueom]] iz [[Marseille]]a i [[SK Sturm Graz|Sturmom]] iz [[Graz]]a završava kao posljednji s pobjedom i dva remija. Dana 14. februara 2000. godine, vraća se ime Dinamo. Početak 21. vijeka obilježen je teškom finansijskom situacijom i dugovima prema bivšim igračima. Predsjednik Dinama 2000. postaje [[Mirko Barišić]]. Situacija se polahko stabilizira. Dinamo [[2003]]. osvaja prvenstvo, ali pokušaji proboja u Evropi redovno završavaju uvjerljivim porazima. U trećim pretkolima Lige prvaka 2000. poražen je od [[AC Milan|Milana]], [[2003]]. od [[Kijev]]skog [[Dinamo Kijev|Dinama]], [[2006]]. od [[Arsenal FC|Arsenala]], [[2007]]. od [[Werder Bremen|Werdera]] iz [[Bremen]]a i [[2008]]. od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a. U tri navrata, [[2004]], [[2007]]. i [[2008]]. godine modri nastupaju u grupama [[Kup UEFA|Kupa UEFA]]. Nakon najlošijeg prvenstvenog rezultata u prvenstvu Hrvatske, igranja u Ligi za ostanak [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2004./05.|2005.]] godine, Dinamo doživljava oporavak u narednoj sezoni predvođen trenerom [[Josip Kuže|Josipom Kužeom]], te uvjerljivo osvaja prvenstva 2005./06, 2006./07. i [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2007./08.|2008.]] godine. Predvođen [[Branko Ivanković|Brankom Ivankovićem]] kao trenerom, u prvenstvu 2006./07. od 99 mogućih osvaja 92 boda, uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006/07 do 8. kola 2007/08 nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između marta 2006. i februara 2008. 29 pobjeda zaredom na domaćem terenu. S takvim dostignućima Dinamo je zadnjih godina statistički najuspješnija{{izvor}} ekipa u evropskom nogometu. == Godina 1967. == [[Datoteka:Grafit Zagreb Peščenica NK Dinamo 1967.jpg|mini|260px|Grafit na Peščenici u Zagrebu]] Dinamo je jedini klub sa prostora današnje Hrvatske koji je osvojio neki od evropskih kupova. Desilo se to 1967. kada je Dinamo osvojio Kup velesajamskih gradova protiv engleskog [[Leeds United]]a , četiri godine kasnije od poraza u finalu istog takmičenja protiv [[Valencia|Valencije]]. Te sezone je Dinamo igrao fantastično. U novembru 1966. Dinamo je u Srednjoevropskom kupu, koji se igrao u isto vrijeme kao i Kup velesajamskih gradova, porazio jaki [[A.C. Milan]] sa Schnellingerom, Riversom, Amarillom, Sormanijem. Slaven Zambata je zabio jedini pogodak na utakmici. U februaru 1967. u prijateljskoj utakmici u [[Glasgow]]u, pred više od 65.000 gledalaca, Dinamo je ponovno golom Zambate pobijedio snažni [[Celtic Glasgow|Celtic]], ekipu koja će nekoliko mjeseci kasnije postati šampion Evrope. Nakon 0:2 i 2:0 protiv [[Spartak Brno|Spartaka]] iz Brna, modre je spasio baraž, odnosno novčić i spretnost kapetana Zambate. Naime nakon što je sudija bacio novčić Zambata i ostali igrači su počeli skakati od sreće i potpuno zbunili suca i protivnika. Ni do danas se ne zna na čiju je stranu odlučio novčić. Od tada je fortuna očito okrenula leđa modrima jer od tada, više od 40 godina, nisu prezimili u Evropi. U drugom kolu mučili su se i sa škotskim [[Dunfermline]]om (2:4 i 2:0), a u trećem strepili i protiv rumunskog Dinama (1:0 u Pitestiju i 0:0 u Maksimiru). U četvrtfinalu Kupa velesajamskih gradova ''Stara dama'' se jedina izvukla, u [[Torino|Torinu]], gdje su Zagrepčani, s dva gola Jukića, sve do posljednjih trenutaka vodili s 2:1. Poraz [[Juventus Football Club Torino|Juventusa]] od 3:0 u Zagrebu bio je najveći evropski poraz u tri sezone što ga je doživio italijanski velikan. Golove su zabili Novak, Mesić i Rudi Belin. U polufinalu njemački [[Eintracht Frankfurt]] dolazio je u Zagreb s ogromnom prednosti od 3 gola iz prve utakmice. Ipak Dinamo je pobijedio 4:0. Briljantno je odigrao Stjepan Lamza, a golove su postigli Slaven Zambata u 14. minutu, Marijan Novak u 16., Josip Gucmirtl u 87. te napokon nakon 102 minute igre iz penala, koji je iznudio Lamza, gol postiže Rudi Belin. Poduhvat protiv Eintrachta, 14. juna 1967., ostvarili su: Škorić, Blašković, Brnčić, Mesić, Belin, Ramljak, Novak, Gucmirtl, Zambata, Lamza i Rora. U finalu je srušen i veliki [[Leeds United]] sa Sprakeom, Bremnerom, Grayem, O'Gradyjem i Jackijem Charltonom. Plavi su 30. augusta 1967. u prvoj utakmici postigli odlučujuću prednost od dva gola. Strijelci su bili mladi devetnaestogodišnji Marijan Čerček i Krasnodar Rora. U uzvratu su [[Englezi]] pokušali na svom terenu dostići Dinamovu prednost ali nisu mogli slomiti odbranu predvođenu Zlatkom Škorićem, Mladenom Ramljakom i Filipom Blaškovićem. Bio je to datum koji će zlatnim slovima biti upisan u historiju hrvatskog nogometa: 6. septembra 1967. Tadašnji predsjednik [[FIFA]]-e Sir Stanley Rous predao je trofej kapitenu i najboljem strijelcu Dinama Slavenu Zambati. Ekipa koja je ostvarila taj sjajan uspjeh: Slaven Zambata, Zlatko Škorić, Branko Gračanin, Filip Blašković, Rudolf Belin, Denijal Pirić, Krasnodar Rora, Marijan Čerček, Marijan Brnčić, Mladen Ramljak, Josip Gucmirtl, Stjepan Lamza. Treneri su bili Branko Zebec i Ivica Horvat. * '''Prvo kolo:''' **{{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|ČEŠ}} Spartak Brno 2–0 ** {{ZD|ČEŠ}} Spartak Brno – {{ZD|HRV}} Dinamo 2–0 * '''Drugo kolo:''' **{{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|ŠKO}} Dunfermline 2–0 ** {{ZD|ŠKO}} Dunfermline – {{ZD|HRV}} Dinamo 4–2 * '''Treće kolo:''' **{{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|RUM}} Dynamo Pitesti 0–0 ** {{ZD|RUM}} Dynamo Pitesti – {{ZD|HRV}} Dinamo 0–1 * '''Četvrtfinale:''' **{{ZD|ITA}} Juventus – {{ZD|HRV}} Dinamo 2–2 ** {{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|ITA}} Juventus 3–0 * '''Polufinale:''' **{{ZD|NJE}} Eintracht Frankfurt – {{ZD|HRV}} Dinamo 3–0 ** {{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|NJE}} Eintracht Frankfurt 4–0 * '''Finale:''' **{{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|ENG}} Leeds United 2–0 ** {{ZD|ENG}} Leeds United – {{ZD|HRV}} Dinamo 0–0 == Sportski uspjesi == * '''Prvenstva: (26)''' ** '''Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije:''' 1923., 1926., 1928., 1937., 1940. ** '''Prvenstvo NDH u nogometu:''' 1943. ** '''Prvenstvo SFRJ:''' 1948., 1954., 1958., 1981/82. ** '''[[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Republike Hrvatske]]:''' 1992/93., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 1998/99., 1999/2000., 2002/03., 2005/06., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2009/10., 2010/11., 2011./12., 2012./13., 2013./14. * '''Kupovi: (22)''' ** '''Kup Jugoslavije:''' 1925., 1940., 1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1979/80., 1982/83. ** '''Hrvatski nogometni kup:''' 1941., 1993/94., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 2000/01., 2001/02., 2003/04., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2010/11., 2011./12. * '''Superkupovi: (5)''' ** '''Hrvatski superkup:''' 2002., 2003., 2006., 2010., 2013. * '''Međunarodni uspjesi:''' ** '''Kup velesajamskih gradova''': 1967. (finalisti 1963.) ** '''Balkanski kup''': 1977. == Grb i dres == Dres Dinama tradicionalno je tamno [[Plava|plave]] boje. Rezervni dres je [[Bijela|bijeli]], a u novije vrijeme je zamijenjen srebrenom varijantom. Godine 2007. novi dobavljač sportske opreme Diadora po prvi put u Dinamovoj historiji je prezentirala [[Naranđasta|naranđasti]] dres za gostujuće utakmice. Grb Dinama je okruglog oblika podijeljen kosom linijom na pola. Na desnoj strani nalazi se na plavoj podlozi malo štampano slovo ''d'' bijele boje sa zlatnim obrubom. Na lijevoj strani nalazi se hrvatski historijski grb. Grb je oivičen zlatnom bojom, međutim u zadnjih par godina koristi se i srebrena varijanta. U upotrebi je od 1969. kada je zamijenio stari grb u obliku štita, a inspiracija mu je bio grb HŠK Građanskog. == Navijači == === Bad Blue Boys === [[Datoteka:Dinamo BBB 2008.jpg|mini|desno|300px|Bad Blue Boysi na sjevernoj tribini zajedno s igračima slave naslov šampiona 2008.]] Iako je Dinamo kroz historiju pratila vojska navijača, prva organizirana grupa pojavila se tek 1980-ih godina. Nekoliko najvjernijih i najzagriženijih navijača plavih osnovala je po uzoru na inostrane grupe navijačku grupu [[Bad Blue Boys]]. Naziv grupe inspirirao je, u to vrijeme vrlo popularni film [[Loši momci|Bad Boys]] sa [[Sean Penn|Seanom Pennom]] u glavnoj ulozi. Od osnivanja 17. marta 1986. godine na utakmici s [[Hajduk Split|Hajdukom]] u [[Split]]u bodre Dinamo u velikom broju kako na domaćim tako i na gostujućim utakmicama. Tokom godina, usprkos brojnim incidentima, postali su zaštitni znak kluba zbog svoje vjernosti i fanatičnog navijanja. Na domaćim utakmicama smješteni su na sjevernoj tribini [[Stadion Maksimir|maksimirskog]] stadiona. Ujedinjeni su u ''Udrugu navijača Dinama'' (bos. ''Udruženje navijača Dinama'') sa sjedištem u Draškovićevoj ulici u [[Zagreb]]u i Klub navijača Bad Blue Boys. Kao maskotu grupe prihvatili su buldoga, a himna grupe je pjesma ''Dinamo ja volim''. Izdavali su fanzin posvećen njima ''Ajmo plavi'', a u decembru 2006. godine pokrenut je fanzin ''Dinamov sjever'' kao službeno glasilo udruženja. Izdaju video materijal, a imaju i internet stranicu. === Popularnost === Dinamo je kroz historiju uvijek imao veliku vojsku navijača kako u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[BiH]] tako i širom svijeta. Dinamo su u [[SFRJ|Jugoslaviji]] uglavnom simpatizirali Hrvati budući da je i bio jedan od simbola hrvatstva.{{izvor}} GfK-Hrvatska proveo je 2005. istraživanje kolika je popularnost nogometnih klubova u Hrvatskoj. Približno 33% ispitanika{{izvor}} je navelo da navija za Dinamo što je otprilike 1.500.000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a druga trećina da ih nogomet ne zanima te ne navijaju ni za koga. Godine 2008. ponovo je provedeno istraživanje, a 36% ispitanika{{izvor}} je navelo Dinamo kao klub za koji navija. Dinamo je najpularniji klub u Zagrebu, sjevernoj, centralnoj Hrvatskoj i Slavoniji, ukratko u Panonskoj Hrvatskoj. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske tako da je broj navijača širom svijeta vjerovatno još i veći. Dinamo velik broj navijača ima u susjednoj [[BiH]] posebno u dijelovima gdje žive Hrvati poput zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelova Srednje Bosne i bosanske Posavine. U inostranstvu navijači Dinama u većem broju žive u [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] te u [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]]. '''Rezultati po regijama:'''{{izvor}} * [[Zagreb]] i okolina: 55% ispitanika navija za Dinamo * Sjeverna Hrvatska: 42% ispitanika navija za Dinamo * [[Lika]], [[Kordun]], [[Banovina]]: 41% ispitanika navija za Dinamo * [[Slavonija]]: 33% ispitanika navija za Dinamo * [[Istra]], Hrvatsko primorje i Gorski kotar: 11% ispitanika navija za Dinamo * [[Dalmacija]]: 7% ispitanika navija za Dinamo == Stadion Maksimir == {{Glavni|Stadion Maksimir}} [[Datoteka:Stadion Maksimir Zapad.jpg|mini|lijevo|250px|Stadion Maksimir]] Stadion Maksimir je najveći nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra NK Dinamo. Nazvan je prema gradskom kvartu u kojem se nalazi. Prvobitnim igralištem se služio [[HAŠK]] od [[1912.]] godine, a [[1948.]] na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan Beograd|Partizanom]]. Postojeći stadion se počeo graditi [[1952.]], a projektanti su bili arhitekti Vladimir Turina, Eugen Ehrlich i Franjo Neidhardt. U prvoj dionici gradnje [[1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je [[1955.]], a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje izgrađena je [[1961.]] istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog igrališta te je postavljena rasvjeta. Gradnja južne tribine je započela [[1964.]], a završila 1969. Uprava Dinama preselila se [[1972.]] iz prostorija u Haulikovoj ulici u prostorije na stadionu. Godine [[1974.]] na stadionu je uvedena nova rasvjeta, a [[1998.]] počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je izmijenjen prvobitni izgled stadiona. Radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristi u nedovršenom stanju. Prije uvođenja sjedećih mjesta na zapadnu i istočni tribinu, kapacitet stadiona je bio 64.000 gledalaca, a u 2000-ima stadion može primiti 35.123<ref name="gnkdinamo.hr">{{Cite web |url=http://gnkdinamo.hr/hr/stadion-maksimir.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627085420/http://gnkdinamo.hr/hr/stadion-maksimir.html |archive-date=27. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> gledaoca. Na maksimirskom stadionu igrane su utakmice Evropskog prvenstva 1976. godine, a na njemu je većinu utakmica odigrala [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatska reprezentacija]] od [[1990.]]; danas se njim redovno koristi i upravlja NK Dinamo. == Nogometna škola Hitrec-Kacijan == Dinamova nogometna škola nosi ime po dvije legende zagrebačkog nogometa: [[Ico Hitrec|Ici Hitrecu]] i [[Ratko Kacian|Ratku Kacianu]]. Ico Hitrec je po mnogima bio najbolji zagrebačke nogometaš prije [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Bio je vođa napada [[HAŠK]]-a. Kao jedan od prvih hrvatskih internacionalaca, karijeru je nastavio u [[Švicarska|švicarskom]] [[Grasshoppers]]u, a ''Kicker'', tada najveći sportski list Evrope, uvrstio ga je u najbolju ekipu Evrope. Bio je i prvi tehnički referent Dinama 1945., u čijoj radnoj sobi, u Električnoj centrali u Gundulićevoj ulici, su se okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje. Ratko Kacian je, igrajući s Hitrecom, bio prvak s HAŠK-om 1938., a deset godina kasnije učestvovao je u osvajanju prvog Dinamovog naslova prvaka. Sadašnji direktor nogometne škole je Romeo Jozak. Nogometna škola je [[2004]]. godine dobila Trofej podmlatka, najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]. == Rivalitet sa Hajdukom == '''Vječni derbi''' hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dva kluba u Hrvatskoj. Iako bi pravilnije bilo reći rivalitet, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju ''Vječni derbi''. Suparništvo splitskih ''bilih'' i zagrebačkih ''plavih'' traje od [[1924]]. godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu. Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a od [[1946.]] godine odigrano je 180 derbija u prvenstvu, kupu i superkupu. Dinamo je zabilježio 72 pobjede, Hajduk 64, a 44 utakmice su završile neodlučenim rezultatom. Od osamostaljenja Hrvatske odigrano je 77 derbija. Dinamo je zabilježio 32 pobjede, Hajduk 28, a 17 puta utakmica je završila bez pobjednika. '''Statistika''' {| class="wikitable" |- !1924.–1941. | Građanski – Hajduk |align="right"| 27 |align="right"| 10 |align="right"| 9 |align="right"| 8 |align="center"| 49:45 |- !1946.–1991. | Dinamo – Hajduk |align="right"| 103 |align="right"| 40 |align="right"| 27 |align="right"| 36 |align="center"| 147:137 |- !1992.–2009. | Dinamo – Hajduk |align="right"| 77 |align="right"| 32 |align="right"| 17 |align="right"| 28 |align="center"| 97:87 |- !Ukupno ! !align=right!| 207 !align=right!| 82 !align=right!| 53 !align=right!| 72 !align="center"| 293:269 |} == Šampionske ekipe == {| class="prettytable" ! Sezona ! Sastav ! Trener | |- | align=center valign=top | [[1923]]. | Šifer, Mesić, Vragović, Kinert, Mantler, Bažant, Pasinek, Rupec, Petrška, Götz, Ferderber, Pavleković, Vrđuka, Babić |Arthur Gaskel |- | align=center valign=top | [[1926]]. | D. Babić, Rupec, Ivančić, Perška, Mantler, Cindrić, Giler, Rudolf Hitrec, Remec, N. Babić, Urbanke, Mihelčić | Josef Brändstatter |- | align=center valign=top | [[1928]]. | Mihelčić, Cindrić, D. Babić, Gmajnički, Perška, Stanković, Rajković Gumhalter, Kralj, Remec, Kovačić, Mihaljević, Mekić | Imre Poszonyi |- | align=center valign=top | [[1937]]. | Urch, Jazbinšek, Hügl, Kovačević, Kokotović, Danić, Lešnik, Antolković, Pleše, Medarić | Martin Bukovi |- | align=center valign=top | [[1940]]. | Jazbinšek, Cimermančić, Đanić, Belošević, Lešnik, Urch, Brozović, Antolković, Matekalo, Žalant, Kokotović | Martin Bukovi |- | align=center valign=top | [[1943]]. | Antolković, Glaser, Brozović, Cimermančić, Dubac, Lešnik, Jazbinšek, Wölfl, Pleše, Lechner, Kokotović | Martin Bukovi |- | align=center valign=top | [[1948]]. | Arneri, Cimermančić, Pukšec, Željko Čajkovski, Jazbinšek, Benko, Jurić, Kacian, Wölfl, Horvat, Pleše | Karl Mütsch |- | align=center valign=top | [[1954]]. | Majerović, Čonč, [[Tomislav Crnković|Crnković]], Osojnak, I. Horvat, Kralj, Dvornić, Strnad, Ž. Čajkovski, Banožić, Benko, Cizarić, Ferković, Lipošinović, Kukec, Šikić, Režek, Mantula | Ivan Jazbinšek |- | align=center valign=top | [[1958]]. | Irović, Režek, Košćak, Lipošinović, Šikić, Hmelina, Matuš, Benko, Šantek, Jerković, [[Tomislav Crnković|Crnković]], [[Franjo Gašpert|Gašpert]], Banožić, Čonč, Ferković, Horvat, Hugl, Kolonić i Prelčec. | Gustav Lechner |- | align=center valign=top | [[1982]]. | Ivković, Vlak, Bošnjak, Kurtela, Stipić, Ćalasan, Panić, Cerin, Hohnjec, Cvetković, Krnčević, H. Dragičević, E. Dragičević, Braun, Bračun, Dumbović, Hadžić, Bručić, Kranjčar, Zajec, Deverić, Mlinarić, Mustedanagić | [[Miroslav Blažević]] |- | align=center valign=top | [[1993]]. | Ladić, Ibrahimović, Turković, Panadić, Ištvanić, Lesjak, Stanić, Mamić, Pakasin, Vlaović, Cvitanović, Gašpar, Adžić, Škrinjar, Halilović, Marić, Kosić, Peternac | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[1996]]. | Ladić, Ibrahimović, Mladinić, A. Petrović, Mamić, Soldo, Krznar, Tomas, D. Šimić, Turković, Jeličić, Mlinarić, Gašpar, Marić, Kosić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Kovačić, J. Šimić, Golubica | [[Zlatko Kranjčar]] |- | align=center valign=top | [[1997]]. | Ladić, A. Dautbegović, Ibrahimović, D. Šimić, Mladinić, A. Petrović, Jurčić, Galić, Marić, Krznar, Štefulj, Rukavina, M. Cvitanović, Šarić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Mujčin, Kovačić, Kosić, Gašpar | [[Otto Barić]] |- | align=center valign=top | [[1998]]. | Ladić, Butina, Ibrahimović, Mladinić, M. Cvitanović, Bišćan, Tomas, Jurčić, Krznar, Jeličić, Jurić, Prosinečki, Gašpar, D. Šimić, Šarić, Marić, Mujčin, Šabić, Rukavina, Viduka, V. Petrović, Šokota, Jurčec, J. Šimić, Munoz | Zlatko Kranjčar |- | align=center valign=top | [[1999]]. | Ladić, Bišćan, Šokota, Štefulj, Jurić, Sedloski, Mujčin, Prosinečki, Jurčić, Banović, Šimić, Tokić, Rukavina, Šabić, Tomas, Mikić, Kozniku, Mikulenas, Cvitanović | [[Ilija Lončarević]] |- | align=center valign=top | [[2000]]. | Ladić, Butina, Vasilj, Šimić, Pavlović, Bišćan, Sedloski, Jurić, M. Cvitanović, Tokić, Tomas, Abramović, Pilipović, Šabić, Bazina, Krznar, Šarić, Jurčić, Mikić, I. Cvitanović, Šokota, Mujčin, Prosinečki, Rukavina, Jeličić, Kozniku, Mikulenas | [[Marijan Vlak]] |- | align=center valign=top | [[2003]]. | Butina, Jozić, Cesar, Poldrugač, D. Smoje, Krivić, Drpić, Sedloski, Čale, Ćosić, Polovanec, Tomić, Krznar, Papa, Mujčin, Agić, Čutura, Janjetović, M. Jurić, Mikić, S. Marić, Balaban, Zahora, Mitu, Mešanović, Olić, Dragičević, N. Kranjčar | Miroslav Blažević |- | align=center valign=top | [[2006]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Tomić, Bošnjak, Modrić, Chago, Šarić, Vukojević, Marić, Mamić, Junior, Anderson Costa, Eduardo, Zahora | [[Josip Kuže]] |- | align=center valign=top | [[2007]]. | Lončarić, Turina, Šarlija, Vranjić, Nowotny, M. Cvitanović, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Schildenfield, Tomić, Agić, Pokrivač, Jertec, Mikić, Modrić, Chago, Vukojević, Sammir, Vugrinec, Tadić, Eduardo da Silva | [[Branko Ivanković]] |- | align=center valign=top | [[2008]]. | Koch, Kelava, Lončarić, Buljat, Čale, Mikulić, Schildenfeld, Barbarić, Etto, Carlos, Bišćan, Drpić, Modrić, Chago, Pokrivač, Mikić, Antolić, Sammir, Guela, Vukojević, Vrdoljak, Vugrinec, Balaban, Tadić, Mandžukić, Šokota, Peko | [[Zvonimir Soldo]] |- | align=center valign=top | [[2009]]. | Butina, Kelava, Lončarić, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Lovren, Etto, Hrgović, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Chago, Sammir, Vrdoljak, Sivonjić, Slepička, Tadić, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |- | align=center valign=top | [[2010]]. | Butina, Lončarić, Turina, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Etto, Cufre, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Sammir, Vrdoljak, Antolić, Vrsaljko, Dodo, Kramarić, Primorac, Slepička, Mandžukić | [[Krunoslav Jurčić]] |- | align=center valign=top | [[2011]]. | Lončarić, Kelava, Skender, Vidaković, Tomečak, Ibáñez, Mesarić, Etto, Tonel, Vrsaljko, Barbarić, Bišćan, Cufré, Calello, Ademi, Sammir, Chago, Badelj, Antolić, Morales, Kramarić, Sylvestr, Slepička, Bećiraj, Dodô ,Rukavina |[[Velimir Zajec]] [[Vahid Halilhodžić]] |- | align=center valign=top | [[2012]]. | Kelava, Lončarić, Tomečak, Ibáñez, Pivarić, Puljić, Bišćan, Tonel, Šimunić, Vida, Cufré, Vrsaljko, Calello, Leko, Pokrivač, Ademi, Badelj, Kovačić, Palić, Sammir, Morales, Alispahić, Šitum, Rukavina, Sylvestr, Beqiraj, Krstanović | [[Krunoslav Jurčić]], [[Ante Čačić]] |- | align=center valign=top | [[2013]]. | Kelava, Mitrović, Tomečak, Ibáñez, Pivarić, Vrsaljko, Šimunić, Jedvaj, Šimunović, Addy, Ćalušić, Leko, Pokrivač, Ademi, Husejinović, Halilović, Brozović, Pamić, Sammir, Rukavina, Beqiraj, Krstanović, Čop | [[Krunoslav Jurčić]] |- | align=center valign=top | [[2014]]. | Ježina, Sandomierski, Mikulić, Šimunić, Šimunović, Pinto, Addy, Pivarić, Ruben Lima, Taravel, Ademi, Antolić, Pavičić, Husejinović, Pamić, Leko, Halilović, Saré, Brozović, Soudani, Junior Fernandes, Kolar, Brodić, Rukavina, Čop, Jedvaj, Krstanović, Migliore, Kramarić, Sammir, Bećiraj, Cleyton, Zelenika | [[Krunoslav Jurčić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Zoran Mamić]] |} == Igrači s najviše nastupa i golova == {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="left" style="text-align: center;" |+'''Najviše nastupa''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Nastupa |- |1 |align="left"|[[Dražen Ladić]] |1986.–2000. |802 |- |2 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.–1987.<br />1995.–1996. |613 |- |3 |align="left"|[[Srećko Bogdan]] |1975.–1985. |595 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.–1983. |556 |- |5 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.–1979.<br />1984. |529 |- |6 |align="left"|[[Mladen Ramljak]] |1962.–1973. |523 |- |7 |align="left"|[[Damir Lesjak]] |1986.–1995. |510 |- |8 |align="left"|[[Slavko Ištvanić]] |1983.–1995. |507 |- |9 |align="left"|[[Ivica Horvat]] |1945.–1957. |507 |- |10 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989.–1997.<br />2000.–2001. |502 |} {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="center" style="text-align: center;" |+'''Najbolji strijelci''' |- !class="unsortable"|# !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Karijera !Pogodaka |- |1 |align="left"|[[Igor Cvitanović]] |1989–1997<br />2000–2001 |304 |- |2 |align="left"|[[Dražan Jerković]] |1954.–1966 |300 |- |3 |align="left"|[[Snješko Cerin]] |1978.–1988. |295 |- |4 |align="left"|[[Zlatko Kranjčar]] |1973.–1983. |256 |- |5 |align="left"|[[Željko Čajkovski]] |1945.–1956. |249 |- |6 |align="left"|[[Franjo Wölfl]] |1945.–1953. |254 |- |7 |align="left"|[[Aleksandar Benko]] |1947.–1958. |235 |- |8 |align="left"|[[Slaven Zambata]] |1959.–1969.<br />1972. |227 |- |9 |align="left"|[[Drago Vabec]] |1968.–1979.<br />1984. |183 |- |10 |align="left"|[[Marko Mlinarić]] |1978.–1987.<br />1995.–1996. |174 |} == Bivši igrači == {{Glavni|Bivši igrači GNK Dinamo Zagreb}} == Treneri == {| |valign="top"| * {{ZD|ENG}} [[Arthur Gaskell]], 1923–1924. * {{ZD|AUT}} [[Josef Brandstätter]], 1925–1926. * {{ZD|MAĐ}} [[Imre Pozsonyi]], 1926–1928. * {{ZD|IRS}} [[James Donnelly]], 1929–1931. * {{ZD|MAĐ}} [[Giury Molnár]], 1932. * {{ZD|ENG}} [[Robert Haftl]], 1933–1935 * {{ZD|MAĐ}} [[Márton Bukovi]], 1935–1945. * {{ZD|HRV}} [[Branko Kunst]], 1945. * {{ZD|MAĐ}} [[Márton Bukovi]], 1945–1947. * {{ZD|HRV}} [[Mirko Kokotović]], 1947. * {{ZD|AUS}} [[Karl Mütsch]], 1948. * {{ZD|HRV}} [[Bruno Knežević]], 1948–1949. * {{ZD|HRV}} [[Bernard Hügl]], 1950–1952. * {{ZD|HRV}} [[Milan Antolković]], 1952–1953. * {{ZD|HRV}} [[Ivan Jazbinšek]], 1953–1955. * {{ZD|HRV}} [[Bogdan Cuvaj]], 1956. * {{ZD|HRV}} [[Milan Antolković]], 1957. * {{ZD|HRV}} [[Gustav Lechner]], 1957–1958. * {{ZD|HRV}} [[Milan Antolković]], 1959–1960. * {{ZD|MAĐ}} [[Márton Bukovi]], 1960–1961. * {{ZD|HRV}} [[Milan Antolković]], 1961–1964. * {{ZD|HRV}} [[Vlatko Konjevod]], 1964–1965. * {{ZD|HRV}} [[Branko Zebec]], 1965–1967. * {{ZD|HRV}} [[Ivica Horvat]], 1967–1970. * {{ZD|HRV}} [[Zlatko Čajkovski]], 1970–1971. * {{ZD|HRV}} [[Dražan Jerković]], 1971–1972. * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Bobek]], 1972. * {{ZD|HRV}} [[Domagoj Kapetanović]], 1973. * {{ZD|HRV}} [[Ivan Marković]], 1973–1974. * {{ZD|HRV}} [[Mirko Bazić]], 1974–1977. * {{ZD|HRV}} [[Rudolf Belin]], 1977–1978. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{ZD|HRV}} [[Vlatko Marković]], 1978–1980. * {{ZD|HRV}} [[Ivan Marković]]. 1980. * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]], 1980–1983. * {{ZD|HRV}} [[Rudolf Belin]], 1983. * {{ZD|HRV}} [[Vlatko Marković]], 1983. * {{ZD|HRV}} [[Branko Zebec]], 1984. * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivić]], 1984–1985. * {{ZD|HRV}} [[Zdenko Kobeščak]], 1985. * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]], 1986–1988. * {{ZD|HRV}} [[Josip Skoblar]], 1988–1989. * {{ZD|HRV}} [[Rudolf Belin]], 1989. * {{ZD|HRV}} [[Josip Kuže]], 1989–1990. * {{ZD|HRV}} [[Vlatko Marković]], 1990–1991. * {{ZD|HRV}} [[Zdenko Kobeščak]], 1991–1992. * {{ZD|HRV}} [[Vlatko Marković]], 1992. * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]], 1992–1994. * {{ZD|HRV}} [[Ivan Bedi]], 1994. * {{ZD|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]], 1994–1996. * {{ZD|HRV}} [[Otto Barić]], 1996–1997. * {{ZD|HRV}} [[Marijan Vlak]], 1997–1998. * {{ZD|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]], 1998. * {{ZD|HRV}} [[Ivan Bedi]] / [[Hrvoje Braović]], 1998. * {{ZD|HRV}} [[Velimir Zajec]], 1998–1999. * {{ZD|HRV}} [[Ilija Lončarević]], 1999. * {{ZD|ARG}} [[Osvaldo Ardiles]], 1999. * {{ZD|HRV}} [[Marijan Vlak]], 1999–2000. * {{ZD|HRV}} [[Hrvoje Braović]], 2000–2001. * {{ZD|HRV}} [[Ilija Lončarević]], 2001–2002. * {{ZD|HRV}} [[Marijan Vlak]], 2002. * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]], 2002–2003. * {{ZD|HRV}} [[Nikola Jurčević]] , 2003–2004. |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{ZD|HRV}} [[Đuro Bago]], 2004. * {{ZD|HRV}} [[Nenad Gračan]], 2004. * {{ZD|HRV}} [[Ilija Lončarević]], 2005. * {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]], 2005. * {{ZD|HRV}} [[Josip Kuže]], 2005–2006. * {{ZD|HRV}} [[Branko Ivanković]], 2006–2008. * {{ZD|HRV}} [[Zvonimir Soldo]], 2008. * {{ZD|HRV}} [[Branko Ivanković]], 2008. * {{ZD|HRV}} [[Marijan Vlak]], 2008–2009. * {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]], 2009–2010. * {{ZD|HRV}} [[Velimir Zajec]], 2010. * {{ZD|BIH}} [[Vahid Halilhodžić]], 2010–2011. * {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]], 2011. * {{ZD|HRV}} [[Ante Čačić]], 2011–2012. * {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]], 2012–2013. * {{ZD|HRV}} [[Branko Ivanković]], 2013. * {{ZD|HRV}} [[Zoran Mamić]], 2013–2016. * {{ZD|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]], 2016. * {{ZD|BUG}} [[Ivaylo Petev]], 2016–2017. * {{ZD|HRV}} [[Mario Cvitanović]], 2017–2018. * {{ZD|HRV}} [[Nikola Jurčević]], 2018. * {{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]], 2018–2020. * {{ZD|HRV}} [[Igor Jovićević]], 2020. * {{ZD|HRV}} [[Zoran Mamić]], 2020–2021. * {{ZD|HRV}} [[Damir Krznar]], 2021. * {{ZD|HRV}} [[Željko Kopić]], 2021–2022. * {{ZD|HRV}} [[Ante Čačić]], 2022–2023. * {{ZD|HRV}} [[Igor Bišćan]], 2023. * {{ZD|BIH}} [[Sergej Jakirović]], 2023–2024. |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|NK Dinamo Zagreb}} * [https://web.archive.org/web/20100502090630/http://www.nk-dinamo.hr/ Zvanična stranica kluba] {{Prva HNL}} {{EUK}} {{Osvajači Kupa velesajamskih gradova}} [[Kategorija:Sport u Zagrebu|Dinamo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj|Dinamo]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.|Dinamo]] [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb]] k7n6btn84jmjnencadh2ptw8r6j1vcn Latentna inhibicija 0 126852 3899649 3852997 2026-06-22T12:09:39Z Panasko 146730 [[Kategorija:Bihevioralni pojmovi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899649 wikitext text/x-wiki '''Latentna inhibicija''' je tehnički termin koji se koristi u klasičnom uvjetovanju. Stimulansu koji u prošlosti nije imao nikakvog značaja treba puno više vremena da dobije značenje (kao signal) nego nekom novijem stimulansu. To je "mjera reduciranog učenja o stimulansu kojem je (neki) organizam ranije bio izložen bez ikakvih posljedica". Ova tendencija da se zanemari ili čak potpuno blokira formiranje pamćenja sprečavanjem asocijativnog učenja posmatranih stimulansa jeste nesvjesna reakcija<ref>{{Cite web |url=http://talentdevelop.com/articles/CPMOTSFE.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 7. 2010 |archive-date=1. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601115849/http://talentdevelop.com/articles/CPMOTSFE.html |url-status=dead }}</ref> i pretpostavlja se da ona sprečava preopterećenje čúlā. Latentna inhibicija proučavana je kod više vrsta i za nju se vjeruje da je sastavni dio učenja i da omogućava [[Organizam (biologija)|organizmu]] uspješnu interakciju sa sredinom (npr., društvenom). == Niska latentna inhibicija == Većina ljudi sposobna je zanemariti stalnu struju dolazećih stimulansa, ali je ova sposobnost smanjena kod osoba s niskom latentnom inhibicijom. Posljedica toga je da takve osobe ne mogu blokirati periferne informacije i umjesto toga procesuiraju svaki aspekt i detalj bilo kojeg stimulansa. Pretpostavlja se da nizak stepen latentne inhibicije može prouzrokovati ili psihozu ili visok nivo kreativnosti ili oboje, što obično zavisi od stepena inteligencije.<ref>{{Cite web |url=http://www.futurepundit.com/archives/001684.html |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 7. 2010 |archive-date=19. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100819173618/http://www.futurepundit.com/archives/001684.html |url-status=dead }}</ref> Za one s natprosječnom inteligencijom smatra se da ovu struju stimulansa mogu efektivno procesuirati, što omogućuje njihovu kreativnost. S druge strane, oni s ispodprosječnom inteligencijom manje su sposobni nositi se sa stimulansima i kao rezultat toga podložniji su mentalnim bolestima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?cmd=Retrieve&db=PubMed&list_uids=7870865&dopt=Citation</ref> Pokazalo se da visoke razine [[neurotransmiter]]a [[dopamin]]a u [[mozak|mozgu]] smanjuju latentnu inhibiciju. Također su implicirane i neke disfunkcije drugih neurotransmitera, poput [[glutamat]]a, [[serotonin]]a i [[acetilholin]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6SYP-4CYWTDK-1&_user=10&_coverDate=02%2F10%2F2005&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=6b9be3ef3d90a2a171621595690c8e9c |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090208124838/http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6SYP-4CYWTDK-1&_user=10&_coverDate=02%2F10%2F2005&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=6b9be3ef3d90a2a171621595690c8e9c |archive-date=8. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> Niska latentna inhibicija nije mentalni poremećaj već više crta ličnosti i opis toga kako pojedinac apsorbira i asimilira podatke i stimulanse. Dalje, ona ne vodi nužno do mentalnog poremećaja ili kreativnog postignuća - ovo, poput mnogih drugih faktora u životu, zavisi od utjecaja iz okoline i predisponiranosti, bili ti utjecaji pozitivni (npr., obrazovanje) ili negativni (npr., zlostavljanje). Najbolji primjer osobe koja ima ovo stanje, iako je fiktivna ličnost, jeste [[Michael Scofield]], glavni lik [[SAD|američke]] hit-serije ''[[Prison Break]]''. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.news.harvard.edu/gazette/2003/10.23/01-creativity.html [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Učenje]] [[Kategorija:Bihevioralni pojmovi]] [[de:Klassische Konditionierung#Latente Hemmung]] 0wpgegnx8xhlkfda6eubklbzl3tsxze Pažnja 0 129741 3899648 3773441 2026-06-22T12:09:36Z Panasko 146730 [[Kategorija:Bihevioralni pojmovi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899648 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Pažnja''' je psihička funkcija koja ima dvije osnovne komponente kojima je može opisivati i procjenjivati: prva komponenta se odnosi na usmjeravanje i usredotočivanje psihičke energije na određeni objekt (osobu, pojavu i sl.) - ta se komponenta pažnje naziva ''tenacitet'', druga se važna funkcija pažnje odnosi na sposobnost premještanja naše pažnje s jednog objekta na drugi objekt- to se naziva ''vigilitet'' ili budnost pažnje. == Hiperviligna pažnja == Ovaj poremećaj se odnosi na pretjeranu budnost pažnje, tj. na naglašeno premještanje pažnje (psihičke energije) s jednog sadržaja na drugi. Susreće se kod [[manija|maničnih]] stanja, ali i kod nekih [[tjeskoba|anksioznih]] bolesnika. == Hipoviligna pažnja == Kod ovog stanja bolesnik teško, sporo i s poteškoćom pomjera pažnju s jednog sadržaja na drugi. Razlog tome mogu biti oslabljenost psihičke aktivnosti ili zbog zaokupljenosti nekim psiho-patološkim doživljajima. Stanje se uglavnom javlja kod različitih oštećenja [[CNS]]-a i kod [[Klinička depresija|depresivnih]] stanja. == Hipertenacitet pažnje == To je pojava snažnog fokusiranja i usredotočenja pažnje na samo jedan sadržaj. Ovaj poremećaj se nalazi kod [[Klinička depresija|depresivnih]] bolesnika, ali i kod nekih [[shizofrenija|shizofrenih]] pacijenata. == Hipotenacitet pažnje == Hipotenacitet pažnje, ili smanjena mogućnost fokusiranja i održavanja pažnje na nekom sadržaju često je povezana uz poremećaj hipervigiliteta. To znači da je nemogućnost održavanja pažnje na nekom objektu često posljedica jako izraženog premještanja pažnje s jednog sadržaja na drugi. Zbog toga je ovaj poremećaj najčešći u maničnih bolesnika, ali i kod različitih organsko-funkcionalnih oštećenja [[CNS]]-a. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20100604022653/http://www.cool-school.net/index.php?ucitelj=natalib&view=70 Cool-school.net] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Mentalni procesi]] [[Kategorija:Neriješeni problemi u neuronauci]] [[Kategorija:Bihevioralni pojmovi]] qq583014j1ukl3xrb5kqv0ipbb1v17n Sat za planetu Zemlju 0 129870 3899910 3853012 2026-06-22T22:18:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899910 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} {{dobar članak}} [[Datoteka:Sydney Earth Hour 2.jpg|270px|mini|desno|Mnoge zgrade u [[Sydney]]u također su ugasile svoja svjetla 2007.]] '''Sat za planetu Zemlju''' ([[engleski jezik|engl]]. '''Earth Hour''', dosl. ''Zemljin sat''), globalni događaj koji organizira WWF ([[World Wide Fund for Nature]], [[Bosanski jezik|bos]]. ''Svjetski fond za prirodu'' također poznat kao World Wildlife Fund, bos. ''Svjetski fond za divljinu''), a održava se posljednju subotu u martu svake godine, pozivajući domaćinstva i firme na gašenje njihovih nepotrebnih [[svjetlo|svjetala]] i ostalih [[električni uređaj|električnih uređaja]] na jedan sat radi podizanja svijesti o potrebi poduzimanja akcije oko [[klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Sat za planet Zemlju pokrenuli su WWF i ''[[The Sydney Morning Herald]]'' 2007. godine kada je 2,2 miliona stanovnika Sydneya sudjelovalo gašenjem svih nepotrebnih svjetala<ref>{{cite web |url=http://www.sydneymedia.com.au/html/3263-earth-hour---earth-always.asp |title=Earth Hour - Earth Always :: Sydney Media |date=18. svibnja 2007. |publisher=City of [[Sydney]] |access-date=19. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080402233748/http://www.sydneymedia.com.au/html/3263-earth-hour---earth-always.asp |archive-date=2. 4. 2008 |url-status=dead }}</ref>. Sljedeći primjer Sydneyja, mnogi drugi gradovi širem svijeta prihvatili su događaj 2008. godine<ref>{{cite web |url=http://wwf.org.au/articles/now-is-the-hour-to-tackle-global-warming/ |title=Now is the hour to tackle global warming - WWF-Australia |publisher=Wwf.org.au |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091029205653/http://www.wwf.org.au/articles/now-is-the-hour-to-tackle-global-warming/ |archive-date=29. 10. 2009 |url-status=dead }}</ref>. Sat za planetu Zemlju 2010. održan je 27. marta 2010. od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu. == Sat za planetu Zemlju 2010. == [[Datoteka:Botanical Garden of Curitiba, Paraná, Brazil (Earth Hour 2010).gif|260px|mini|[[Curitiba Botanički vrt]] ([[Curitiba]], Južni [[Brazil]]) u [[27. mart]]a [[2010]].]] Sat za planetu Zemlju 2010. održan je od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu 27. marta<ref>{{cite web |url=http://www.earthhour.org/Homepage.aspx |title=2010 Global Site – It’s Show Time! |publisher=Earth Hour |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100819024853/http://www.earthhour.org/Homepage.aspx |archive-date=19. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref>. Veća kulturna dešavanja poput kanadskih hokejaških utakmica održani su bez obzira na Sat za planetu Zemlju. Prema Vancouver Sunu "TV, posebice kada je namješten na Canuckse, smatra se nužnom upotrebom energije."<ref>{{cite web |url=http://www.vancouversun.com/technology/Earth+Hour+affect+essential+Canucks+game/2726181/story.html |title=Earth Hour won't affect 'essential' Canucks game |publisher=Vancouver Sun |date=26. marta 2010. |access-date=26. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531063412/http://www.vancouversun.com/technology/Earth+Hour+affect+essential+Canucks+game/2726181/story.html |archive-date=31. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref> Sat za planetu Zemlju 2010. navodno je na tragu da postane do sada najveći Sat za planetu Zemlju jer će pokušati okupiti jednu milijardu sudionika sa Sata za planet Zemlju iz 2009. godine<ref>{{cite web|url=http://earthhournews.posterous.com/earth-hour-needs-you|title=Earth Hour Needs You! - Earth Hour News|publisher=Earthhournews.posterous.com|date=8. marta 2010.|access-date=25. marta 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100313141143/http://earthhournews.posterous.com/earth-hour-needs-you|archive-date=13. 3. 2010|url-status=live}}</ref>. 126 zemalja navelo je sudjelovanje u Satu za planet Zemlju 2010. Lista 1.387 ikona i spomenika širom svijeta ugasit će svoja svjetla za Sat za planetu Zemlju među kojima su: * [[Akropola (Atena)|Atenska akropola]], Atena * [[Bank of America Tower (Miami)|Bank of America Tower]], Miami * [[Big Banana]], [[Coffs Harbour]] * [[Big Ben]], London * [[Bosporski most]], Istanbul * [[Brandenburška vrata]], Berlin * [[Burj Al Arab]], Dubai * [[Burj Khalifa]], Dubai * [[Cairo Tower]], Kairo * [[CN Tower]], Toronto * [[Coca Cola Billboard, Kings Cross]], Sydney * [[Crvena tvrđava]], Delhi * [[Curitiba Botanički vrt]], [[Curitiba]] * [[Eiffelov toranj]], Pariz * [[El Ángel]], Mexico City * [[Empire State Building]], New York * [[Fontana Trevi]], Italija * [[Four Seasons Hotel Miami|Four Seasons Hotel]], Miami * [[Gateway Arch]], St. Louis * [[Hanojska operna kuća]], Hanoi * [[Abu Simbel|Hramovi u Abu Simbelu]], Asuan * [[KL Tower]], Kuala Lumpur * [[Kolosej]], Rome * [[Kosi toranj u Pisi]], Pisa * [[Krist Otkupitelj (kip)|Krist Otkupitelj]], Rio de Janeiro * [[Spomenik miru u Hirošimi|Kupola atomske bombe]], Hirošima * [[London Eye]], London * [[Manilska gradska vijećnica]], Manila * [[Nhà Rồng Harbour]], Ho Chi Minh City * [[Padrão dos Descobrimentos]], Lisbon * [[Palača Al-toot]], Riyadh Saudijska Arabija * [[Palača Malacanang]], Manila * [[Palača sjedinjenja]], Ho Chi Minh City * [[Petronas Twin Towers]], Kuala Lumpur * [[Piccadilly Circus]], London * [[Piramide u Gizi]], Kairo * [[Q1 Tower]], The Gold Coast * [[Rialto Tower]], Melbourne * [[Municipal Theatre, Ho Chi Minh City|Sajgonska operna kuća]], Ho Chi Minh City * [[Sky Tower]], Auckland * [[Slapovi Niagare]], Niagara Falls * [[SM Mall of Asia]], Manila * [[Space Needle]], Seattle * [[Sydney Harbour Bridge]], Sydney * [[Sydney Opera House]], Sydney * [[Tokyo Tower]], Tokio * [[Torre dos Clérigos]], Porto * [[Velika palača]], Bangkok * [[Viktorijini slapovi]], Zimbabve * [[Welcome to Fabulous Las Vegas Sign]], Las Vegas * [[Willis Tower]], Chicago * [[Zabranjeni grad]], Beijing Među poznatim ambasadorima Sata za planetu Zemlju koji podupiru poruku Sata za planetu Zemlju nalaze se: *nadbiskup [[Desmond Tutu]] ([[Nobel]]ov laureat), [[Helen Clark]] (bivša novozelandska premijerka, ravnateljica [[UNDP]]-a) *predsjednici/gradonačelnici: [[Valdas Adamkus]] (Litvanija), [[Nguyễn Minh Triết]] (Vijetnam)<ref>[http://vnexpress.net/GL/Xa-hoi/2010/03/3BA1A23D/ Mr President joins Earth Hour in Hanoi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100327233403/http://vnexpress.net/GL/Xa-hoi/2010/03/3BA1A23D/ |date=27. 3. 2010 }}, VnExpress, by: Khánh Chi, datum: 26. marta 2010.</ref>, [[Boris Johnson]] (London) *zabavljači: [[The Cranberries]] (Irska), [https://web.archive.org/web/20130325193740/http://earthhourblog.posterous.com/earth-hour-launches-in-hong-kong Andox and Box] (Hong Kong), bivša Spice Girl [[Melanie Chisholm]] i panda zvana [[Mei Lan]]. Trenutačno je 214 ambasadora potpisalo podršku EH-u 2010. Sat za planet Zemlju prikupio je globalnu podršku preko četrdeset pet međunarodnih korporacija poput [[IKEA]]-e, [[HSBC]]-a, [[PwC]]-a, [[Accenture]]a i [[Nokia Siemens]] Networksa. === Poznati gradovi sudionici === Među ostalim gradovima i regijama koji podupiru događaj nalaze se: {{col-begin}} {{col-4}} [[Južna Afrika]] * [[Abuja]] * [[Antananarivo]] * [[Cape Town]] [[Sjeverna Afrika]] & [[Bliski istok]] * [[Dubai]] * [[Kuvajt (grad)|Kuwait City]] * [[Maroko]] [[Mediteran]] i [[Balkan]] * [[Atena]] * [[Beograd]] * [[Istanbul]] * [[Sofija]] * [[Lisabon]] * [[Rim]] * [[Tel Aviv]] {{col-3}} [[Skandinavija]] * [[Helsinki]] * [[Nuuk]] * [[Oslo]] * [[Stockholm]] [[Srednja Evropa]] * [[Amsterdam]] * [[Berlin]] * [[Bern]] * [[Dublin]] * [[Heidelberg]] * [[Madrid]] * [[Moskva]] * [[Pariz]] * [[Vaduz]] {{col-4}} [[Južna Azija]] * [[Delhi]] * [[Islamabad]] [[Sjeverna Azija]] * [[Astana]] [[Azija-Pacifik]] * [[Bandar Seri Begawan]] * [[Bangkok]] * [[Brisbane]] * [[Hirošima]] * [[Ho Chi Minh City]] * [[Hong Kong]] * [[Jakarta]] * [[Kuala Lumpur]] * [[Melbourne]] * [[Manila]] * [[Mumbai]] * [[Seoul]] * [[Sydney]] {{col-3}} [[Južna Amerika]] & [[Srednja Amerika]] * [[Bogota]] * [[Buenos Aires]] * [[Curitiba]] * [[Guatemala (grad)|Guatemala City]] * [[Lima]] * [[Panama City]] * [[Rio de Janeiro]] * [[San Salvador]] [[Sjeverna Amerika]] * [[Atlanta]] * [[Boston]] * [[Chicago]] * [[Hamilton]] * [[Las Vegas Strip]] * [[Los Angeles]] * [[Mexico City]] * [[Miami]] * [[New York]] * [[Ottawa]] * [[San Francisco]] * [[Toronto]] * [[Vancouver]] {{col-end}} == Sat za planet Zemlju 2009. == Sat za planetu Zemlju 2009. desio se od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu 28. marta 2009. godine. 88 zemalja i 4.088 gradova sudjelovalo je u Satu za planetu Zemlju 2009. što je deset puta više gradova u odnosu na Sat za planet Zemlju 2008. (2008. godine sudjelovalo je 400 gradova)<ref>http://www.thestar.com/News/GTA/article/594450</ref>. Jednom milijardom glasova bio je proglašen cilj za Sat za planetu Zemlju 2009.<ref>{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/news/local-national/belfastrsquos-city-lights-go-out-for-earth-hour-2009-14209166.html |title=Belfast’s city lights go out for Earth Hour 2009 - Local & National, News |publisher=Belfasttelegraph.co.uk |date=2. marta 2009.|access-date=25. marta 2010}}</ref> u kontekstu središnje [[Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2009.|Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2009.]] Među sudionicima iz 2009. bili su po prvi put [[sjedište Ujedinjenih naroda]] u [[New York (grad)|New Yorku]]<ref>{{cite web |url=http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=573&ArticleID=6105&l=en |title=Press release mart 2009 - UNEP to observe Earth Hour in support of action on climate change - United Nations Environment Programme |publisher=UNEP |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-date=7. 9. 2009 |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20090907221502/http%3A//www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID%3D573%26ArticleID%3D6105%26l%3Den |url-status=dead }}</ref>. UN suzdržano procijenjuje da će njegovo sudjelovanje uštedjeti 102 $ energije<ref>{{cite web|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,511102,00.html |title=U.N.'s Participation in Earth Hour Is Full of Hot Air, Critics Say - United Nations |publisher=FOXNews.com |date=27. marta 2009.|access-date=25. marta 2010}}</ref>. Izvješća pokazuju da su se [[Sjedinjene Američke Države]] nalazile na vrhu u sudjelovanju u Satu za planetu Zemlju s procjenom od 80.000.000 ljudi, 318 gradova i 8 država sudionica. Na [[Filipini]]ma je sudjelovalo 647 gradova ili preko 15 miliona [[Filipinci|Filipinaca]] prema procjenama sudjelovanja u jednosatnom gašenju svjetala od 20.30 do 21.30 po lokalnom vremenu. Nakon njih nalazila se [[Grčka]] sa 484 gradova sudionika i Australija sa 309<ref>{{cite web |url=http://newsinfo.inquirer.net/breakingnews/nation/view/20090329-196862/RP-topped-Earth-Hour-participation--reports |title=RP topped Earth Hour participation-reports - INQUIRER.net, Philippine News for Filipinos |publisher=Newsinfo.inquirer.net |date=29. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401153538/http://newsinfo.inquirer.net/breakingnews/nation/view/20090329-196862/RP-topped-Earth-Hour-participation--reports |archive-date=1. 4. 2009 |url-status=dead }}</ref><ref name=YahooPh>{{cite web |url=http://ph.news.yahoo.com/star/20090331/tph-record-power-savings-rp-earth-hour20-541dfb4.html |title='&#39;Record power savings for RP in Earth Hour 2009'&#39; |publisher=Ph.news.yahoo.com |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090403201324/http://ph.news.yahoo.com/star/20090331/tph-record-power-savings-rp-earth-hour20-541dfb4.html |archive-date=3. 4. 2009 |url-status=live }}</ref>. [[Kanadska provincija]] [[Ontario]] bez grada [[Toronto|Toronta]] doživjela je pad od 6% upotrebe elektriciteta dok je [[Toronto]] doživio pad od 15,1% (gotovo udvostručeno sa 8,7% iz prethodne godine) budući da su se mnoge tvrtke zamračile uključujući znakovit [[CN Tower]].<ref>{{cite web |url=http://toronto.ctv.ca/servlet/an/local/CTVNews/20090329/earth_hour_090329/20090329?hub=TorontoHome |title=CTV Toronto - Earth Hour prompts 15 per cent T.O. power drop - CTV News |publisher=Toronto.ctv.ca |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-date=10. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120310050100/http://toronto.ctv.ca/servlet/an/local/CTVNews/20090329/earth_hour_090329/20090329?hub=TorontoHome |url-status=dead }}</ref> Švedski elektricitetni operator [[Svenska Kraftnät]] zabilježio je pad od 2,1% u potrošnji energije prema svojim predviđenim brojkama između 20.00 i 21.00. Sljedećeg sata odgovarajuća brojka iznosila je 5%<ref>{{cite web|url=http://www.dn.se/nyheter/sverige/tio-villors-arliga-elforbrukning-1.832821 |title=Tjugofem villors årliga elförbrukning |language= |publisher=DN.se |date=28. marta 2009.|access-date=25. marta 2010}}</ref>. To je jednako potrošnji približno pola miliona domaćinstava od ukupno 4,5 miliona domaćinstava u [[Švedska|Švedskoj]]<ref>{{cite web |url=http://www.svk.se/Press--info/Nyheter/Nyheter-pressmeddelanden/Nyheter/Sa-paverkade-Earth-Hour-det-svenska-elsystemet/ |title=Så påverkade Earth Hour det svenska elsystemet - Svenska Kraftnät |publisher=Svk.se |date=28. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100812001332/http://www.svk.se/Press--info/Nyheter/Nyheter-pressmeddelanden/Nyheter/Sa-paverkade-Earth-Hour-det-svenska-elsystemet/ |archive-date=12. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref>. Prema Vijetnamskoj elektricitetnoj kompaniji, [[vijetnam]]ska potražnja za elektricitetom pala je 140.000 [[kWh]] tokom Sata za planet Zemlju. [[Filipini]] su uspjeli uštedjeti 611 MWh elektriciteta tokom ovog vremenskog perioda što je prema izjavama bilo jednako gašenju desetak termoelektrana na ugljen tokom jednog sata. ====TV kanali sudionici==== *[[National Geographic Channel (Azija)|National Geographic Channel Asia]] prekinuo je emitiranje 28. marta 2009. od 20.30 do 21.30. *Kablovski informativni kanal [[ABS-CBN News Channel|ANC]] filipinskog ABS-CBN Broadcasting Corporationa prekinuo je emitiranje tokom Sata za planetu Zemlju<ref>{{cite web |url=http://www.abs-cbnnews.com/lifestyle/03/27/09/anc-goes-black-earth-hour-2009 |title=ANC goes black for Earth Hour 2009 &#124; ABS-CBN News Online Beta |publisher=Abs-cbnnews.com |date=28. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-date=15. 9. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120915135257/http://www.abs-cbnnews.com/lifestyle/03/27/09/anc-goes-black-earth-hour-2009 |url-status=dead }}</ref>. *Malezijski [[8TV (Malezija)|8TV]] zaustavio je emitiranje tokom jednog sata od 20.30<ref>{{cite web |url=http://www.myfew.net/2009/03/06/8tv-to-halt-its-prime-time-programme-transmission-for-earth-hour.html |title=8TV (Malaysia) |publisher=Myfew.net |date=6. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090313190343/http://www.myfew.net/2009/03/06/8tv-to-halt-its-prime-time-programme-transmission-for-earth-hour.html |archive-date=13. 3. 2009 |url-status=dead }}</ref> * [[XHGC-TV|Canal 5]] u [[Meksiko|Meksiku]] zaustavio je emitiranje tokom jednog sata u Mexico Cityju počevši u 20.30. * [[Cartoon Network (UK & Irska)|Cartoon Network]] i [[Magic 105.4 FM]] emitirali su Sat za planet Zemlju od 20.30 u spomen na zbivanje. * [[National Geographic Channel]] suspendirao je redovito programiranje tokom jednog [[sat (jedinica)|sata]] i pokazao kako reducirati energetsku potrošnju tokom Sata za planet Zemlju. * [[DhiTV]] i [[Villa TV]] zaustavili su transmisiju tokom jednog sata na Maldivima počevši od 20.30. *Internetski radiji Zone105 i X FM Naga u Naga Cityju na [[Filipini]]ma sudjelovali su u Satu za planet Zemlju 2009. ugasivši svu svoju opremu i prekinuvši emitiranje od 20.30 (GMT +8)<ref>{{cite web|url=http://www.zone105.co.cc |title=Zone105 Naga: Your Oldies Music Station! |publisher=Zone105.co.cc |date=20. marta 2010.|access-date=25. marta 2010}}</ref>. * [[RTVE|Radiotelevisión Española (RTVE)]] ugasila je rasvjetu u svojim novinskim studijima i ostalim prostorima 28. marta 2009. od 20.30 do 21.30. == Sat za planetu Zemlju 2008. == Sat za planet Zemlju 2008. održavao se međunarodno 28. marta 2008. od 20.00 do 21.00 po lokalnom vremenu označivši prvu godišnjicu zbivanja. Sa 35 zemalja širom svijeta koje su sudjelovale kao službeni zastavni gradovi i preko dodatnih 400 gradova sudionika, Sat za planet Zemlju 2008. bio je proslavljen na svih sedam kontinenata. Ikonasti arhitektonski spomenici širom svijeta ugasili su svoju nepotrebnu rasvjetu tokom Sata za planet Zemlju, a među njima bili su [[Sydneyska operna kuća]] (Sydney, Australija), [[Empire State Building]] (New York City, SAD), Sears Tower (sada [[Willis Tower]], Chicago, SAD), [[Golden Gate (most)|Golden Gate Bridge]] (San Francisco, SAD), [[Bank of America Plaza (Atlanta)|Bank of America Plaza]] (Atlanta, SAD), [[Space Needle]] (Seattle, SAD), [[Table Mountain]] (Cape Town, Južna Afrika), [[Kolosej]] (Rim, Italija), Kraljevski dvorac (Stockholm, Švedska), Londonska [[Gradska vijećnica (London)|gradska vijećnica]] (Ujedinjeno Kraljevstvo), [[CN Tower]] (Toronto, Kanada), [[SM Mall of Asia]], [[SM Science Discovery Center]] (Manila, Filipini), [[Suva]] (Fidži), [[katedrala Nidaros]] (Trondheim, Norveška), [[Royal Liver Building]] (Liverpool, Ujedinjeno Kraljevstvo), [[Petronas Twin Towers]] (Kuala Lumpur, Malezija), [[KL Tower]] (Kuala Lumpur, Malezija), budistički hram Wat Arun (Bangkok, Tajland) i [[Azrieli Center]] (Tel Aviv, Izrael). Službeni website za zbivanje, [http://www.earthhour.org earthhour.org], posjetilo je 6,7 milijuna ljudi u tjednu u kojem je padao Sat za planet Zemlju. Ostali websiteovi sudjelovali su u zbivanju, a Googleova početna stranica bila je "zamračena" čitav dan u kojem se nalazio Sat za planet Zemlju. Prema online anketi Zogby Internationala 36 milijuna ljudi sudjelovalo je u Satu za planet Zemlju 2008. Anketa je također pokazala da je nastalo povećanje od 4 postotna boda u svijesti o ekološkim problemima kao što su klimatske promjene izravno nakon zbivanja. ===Sudionici 2008.=== ====Gradovi partneri==== Sat za planet Zemlju 2008. obuhvatio je sljedeće gradove partnere.<ref name = "Earth Hour cities">{{cite web |url=http://www.earthhour.org/cities |title=Cities - Earth Hour 2008 |publisher=[[World Wide Fund for Nature|WWF]] |access-date=29. marta 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080331005740/http://www.earthhour.org/cities |archive-date=31. 3. 2008 |url-status=dead }}</ref> {| style="background:transparent;" cellspacing="0" cellpadding="0" |- valign="top" |style="width:30em;"| [[Azija]] *[[Bangkok]], [[Tajland]] *[[Metro Manila|Manila]], [[Filipini]] *[[New Delhi]], [[Indija]] *[[Tel Aviv]], [[Izrael]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Evropa]] *[[Aalborg]], [[Danska]] *[[Århus]], [[Danska]] *[[Kopenhagen]], [[Danska]] *[[Dublin]], [[Irska]] *[[Odense]], [[Danska]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Južna Amerika]] *[[Bogotá]], [[Kolumbija]] *[[Santa Cruz de la Sierra]], [[Bolivija]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Okeanija]] *[[Adelaide]], [[Australija]] *[[Brisbane]], [[Australija]] *[[Canberra]], [[Australija]] *[[Christchurch]], [[Novi Zeland]] *[[Darwin, Sjeverni Teritorij|Darwin]], [[Australija]] *[[Hobart]], [[Australija]] *[[Melbourne]], [[Australija]] *[[Perth, Zapadna Australija|Perth]], [[Australija]] *[[Suva]], [[Fidži]] *[[Sydney]], [[Australija]] |style="width:1.25em;"| |style="width:30em;"| [[Sjeverna Amerika]] *[[Atlanta]], [[Sjedinjene Države|SAD]] *[[Baltimore]], [[Sjedinjene Države|SAD]] *[[Chicago]], [[SAD]] *[[Montreal]], [[Kanada]] *[[Ottawa]], [[Kanada]] *[[Phoenix, Arizona|Phoenix]], [[SAD]] *[[San Francisco]], [[SAD]] *[[Greater Toronto Area|Toronto]], [[Kanada]] *[[Vancouver]], [[Kanada]] |} ===Vremenski raspored=== [[Datoteka:Sydney Harbour Bridge and Opera House Earth Hour.jpg|mini|[[Sydney Harbour Bridge]] i [[Sydney Opera House]] bili su zamračeni tokom Sata za planet Zemlju 2007.]] Prije 2008. godine San Francisco je provodio vlastiti program "Lights Out" ([[Bosanski jezik|Bs]]. ''Ugasimo svjetla'') u septembar<ref>{{cite web |last=Tyler |first=Nate |url=http://www.lightsoutsf.org |title= Lights Out San Francisco |access-date =29. marta 2008}}</ref>. Godine 2008. premješten je na 29. marta radi podudaranja s australskim Satom za planetu Zemlju. Ovo je također bila godina kada je Sat za planetu Zemlju postalo međunarodno zbivanje, a San Francisco je zamoljen da bude partnerski grad u Satu za planetu Zemlju. Umjesto da održi kompetitivno zbivanje, San Francisco je odlučio podržati Sat za planetu Zemlju pa su svi napori oko Ugasimo svjetla pomaknuti radi potpore međunarodnog zbivanja Sata za planetu Zemlju. Budući da je Sat za planetu Zemlju 2008. bio u subotu, mnoge [[srednja škola|srednje škole]] na [[područje Velikog Toronta|području Velikog Toronta]] sudjelovale su gašenjem polovine svjetala u razrednim prostorima tokom posljednjeg časa škole u petak, 28. marta 2008. Iako je geslo Sata za planetu Zemlju 2008. službeno glasilo "See the difference you can make" ([[Bosanski jezik|Bs]]. ''vidi razliku koju možeš učiniti''), službena radijska reklama završavala je geslom "Dark city, bright idea" (bs. ''Mračan grad, svijetla ideja''). [[Tel Aviv]] je dogovorio svoj Sat za planetu Zemlju u četvrtak, 27. marta 2008. radi izbjegavanja konflikata sa [[šabat|sabat]]om<ref>{{Cite news | last = Ross | first = Oakland | title = Tel Aviv rock concert gets power from pedals | newspaper = [[Toronto Star]] | pages = A1, A10 | date = 28. marta 2008. | url = http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/404826 |access-date = 29. 3. 2008}}</ref>. Dublin je pomaknuo svoj Sat za planet Zemlju između 21 i 22 sata zbog svoje sjeverne geografske lokacije<ref>{{Cite news | last = Winsa | first = Patty | title = Someone get the lights | newspaper = [[Toronto Star]] | date = 27. marta 2008 | url = http://www.thestar.com/printArticle/350711 | access-date = 29. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080403023337/http://www.thestar.com/printArticle/350711 | archive-date=3. 4. 2008 | url-status = dead }}</ref>. ===Ušteđena energija=== [[Datoteka:Colosseum Earth Hour.jpg|mini|Zamračeni [[Kolosej]] tokom Sata za planet Zemlju 2008.]] [[Datoteka:Santa Cruz de Tenerife Auditorium.jpg|mini|175px|[[Auditorio de Tenerife]] zamračen za Sat za planet Zemlju]] Prema tajlandskom ogranku WWF-a [[Bangkok]] je smanjio upotrebu elektriciteta za 73,34 [[megavat]]a što je [[megavatsat|tokom jednog sata]] jednako 41,6 tona [[ugljik dioksid]]a<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/world/story/2008/03/29/earth-hour.html |title= Canadians go dark with world for Earth Hour |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |date= mart 2008 |access-date =30. 3. 2008}}</ref>. ''[[Bangkok Post]]'' izvjestila je drugačije brojke od 165 [[megavatsat]]i i 102 [[tona]] [[ugljik dioksid]]a. To je zabilježeno kao značajno manje u odnosu na sličnu kampanju koju je inicirala bangkočka gradska vijećnica prethodne godine u maju kada je ušteđeno 530 megavatsati uz istovremeno smanjenje 143 tona [[emisija ugljičnog dioksida|emisije ugljičnog dioksida]]<ref>{{cite news |url=http://www.bangkokpost.com/News/30Mar2008_news03.php|title=Lights out campaign disappointing: Bangkok helps save very little energy |date= mart 2008 |access-date =30. 3. 2008|publisher=[[Bangkok Post]] }}</ref>. Na [[Filipini]]ma je filipinski Electricity Market Corp. zabilježio pad potrošnje električne energije za oko 78,63 [[megavat]]a u [[Metro Manila|Metro Manili]] i do 102,2 megavata na otoku [[Luzon]]u<ref>{{cite news |url=http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080331-127542/Earth-Hour-made-dent-in-power-use |title=Earth Hour made dent in power use |publisher=[[Philippine Daily Inquirer]] |date=31. marta 2008 |access-date=29. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080526020555/http://globalnation.inquirer.net/news/breakingnews/view/20080331-127542/Earth-Hour-made-dent-in-power-use |archive-date=26. 5. 2008 |url-status=dead }}</ref>. Najveći pad potražnje od oko 39 MW dogodio se u 20.14 sata u Metro Manili i oko 116 MW u 20.34 sata u mreži Luzona<ref>{{cite news |url=http://www.inquirer.net/specialfeatures/theenvironmentreport/view.php?db=1&article=20081211-177480 |title=WWF calls for ‘lights out’ event in 2009 |publisher=[[Philippine Daily Inquirer]] |date=11. decembra 2008 |access-date=29. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081212211646/http://www.inquirer.net/specialfeatures/theenvironmentreport/view.php?db=1&article=20081211-177480 |archive-date=12. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref>. [[Toronto]] je uštedio 900 megavatsata elektriciteta. 8,7% je ušteđeno ako se mjeri u odnosu na tipičnu martovsku subotnju večer<ref>{{cite news |url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407246 |title= Toronto hits energy target |publisher=[[Toronto Star]] |date= mart 2008 |access-date = 30. 3. 2008}}</ref>. [[Irska]] je u cijelosti imala redukciju u upotrebi elektriciteta od oko 1,5% za tu večer<ref>{{cite news |url=http://www.rte.ie/news/2008/0330/environment.html |title= Ireland uses less power for 'Earth Hour' |publisher=[[RTÉ News And Current Affairs|RTÉ News]] |date= mart 2008 |access-date = 30. 3. 2008}}</ref>. U trosatnom razdoblju između 18.30 i 21.30 redukcija je iznosila 50 megavata, uštedivši 150 megavatsati ili približno 60 tona ugljičnog dioksida. To je uštedjelo manje od šest irskih osobnih otpuštanja ugljika za čitavu godinu<ref name = "continuation">{{cite news |url=http://www.breakingnews.ie/ireland/mhojojmhcwoj/ |title=Call for continuation of Earth Hour ethos |publisher=[[BreakingNews.ie]] |date=mart 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=14. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110614041306/http://www.breakingnews.ie/ireland/mhojojmhcwoj/ |url-status=dead }}</ref>. [[Datoteka:Ggb during earth hour.jpg|mini|lijevo|[[Golden Gate (most)|Golden Gate Bridge]] i [[Marin Headlands]] javni otvoreni prostor u pozadini prije i tokom (okvir) Sata za planetu Zemlju 2008.]] U [[Dubai]]ju gdje je vanjska rasvjeta na nekoliko glavnih gradskih znamenitosti bila ugašena a ulična rasvjeta u odabranim područjima prigušena na 50%, elektricitetna i vodna uprava izvjestila je uštede od 100 megavatsati elektriciteta. To je predstavljalo 2,4% redukcije u potražnji u usporedbi prije nego je sat počeo<ref>{{cite news |url=http://www.arabianbusiness.com/515051-dubai-slashes-energy-use-for-earth-hour?ln=en |title=Dubai slashes energy use for Earth Hour |publisher=[[Arabian Business]] |date=mart 2008 |access-date=1. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305053058/http://www.arabianbusiness.com/515051-dubai-slashes-energy-use-for-earth-hour?ln=en |archive-date=5. 3. 2009 |url-status=dead }}</ref>. [[Datoteka:Earth Hour Sky Tower Auckland.jpg|mini|desno|[[Sky Tower]] u [[Auckland, Novi Zeland|Aucklandu, Novi Zeland]] ugasio je svoju uobičajenu podnu rasvjetu tokom Sata za planet Zemlju, a zatim ih ponovo upalio nakon toga.]] Najbolji rezultat viđen je u [[Christchurch]]u, [[Novi Zeland]]. Grad je izvjestio pad od 13% u potražnji elektriciteta. [[Transpower New Zealand Limited|Transpower]] ipak je izvjestio da je novozelandska potrošnja energije tokom Sata za planetu Zemlju bila 335 megavata što je više od 328 megavata prosjeka prethodnih dviju subota<ref>[http://www.stuff.co.nz/4457620a11.html Lights on, power use up for Earth Hour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080620172110/http://www.stuff.co.nz/4457620a11.html |date=20. 6. 2008 }}. Kelly Andrew. [[The Dominion Post]]. Ponedjeljak, 31. marta 2008.</ref>. [[Melbourne]], [[Australija]] uštedio je 10,1% elektriciteta. [[Sydney]], grad koji je sudjelovao u Satu za planetu Zemlju 2007. i 2008., skresao je 8,4% elektricitetne potrošnje. To je manje od 10,2% iz posljednje godine no izvršni direktor Sata za planet Zemlju Andy Ridley izjavio je da nakon faktoriranja [[margina pogreške|margine pogreške]] sudjelovanje u ovom gradu bilo je jednako prethodnoj godini<ref>{{cite news |url=http://www.thestar.com/article/407472 |title= Where do we go from here? |publisher=[[Toronto Star]] |pages=A1,A17 |date= 31. marta 2008|access-date = 31. 3. 2008}}</ref> Najgori rezultat dogodio se u [[Calgary]]ju, [[Kanada]]. Gradska potrošnja energije povećala se 3,6% tokom satne vršne potražnje elektriciteta<ref>{{cite news |url=http://www.canada.com/globaltv/calgary/story.html?id=1b997ecc-3465-499f-ab5c-913213ba229a&k=48356 |title=Calgary's Earth Hour effort uses more power, not less |publisher=[[Global Calgary]] |date=30. marta 2008 |access-date=30. 3. 2008 |archive-date=5. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305044146/http://www.canada.com/globaltv/calgary/story.html?id=1b997ecc-3465-499f-ab5c-913213ba229a&k=48356 |url-status=dead }}</ref>. U Calgaryju gdje vrijeme igra veliku ulogu u potrošnji energije, grad je iskusio vrijeme 12&nbsp;°C hladnije od prethodne subotnje zabilježene temperature<ref>{{cite news |url=http://www.canada.com/edmontonjournal/news/cityplus/story.html?id=5f6ba0de-d209-45e6-b568-d1df7772d4b4&k=44185 |title=Edmontonians cut power consumption by 1.5 per cent during Earth Hour |publisher=[[Edmonton Journal]] |date=1. travnja 2008 |access-date=7. 4. 2008 |archive-date=5. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090305053537/http://www2.canada.com/edmontonjournal/news/cityplus/story.html?id=5f6ba0de-d209-45e6-b568-d1df7772d4b4&k=44185 |url-status=dead }}</ref>. ===Proslave širom svijeta=== * [[Danska|Danske]] kraljevske palače [[Palača Amalienborg|Amalienborg]] i [[Palača Gråsten|Gråsten]] zamračene su na [[Margareta II. od Danske|kraljičinu]] zapovijed<ref>{{cite news | first=Mitch | last=Potter | title=Scandinavia darkens | date=mart 2008 | publisher= | url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407156 | work=Toronto Star | access-date=29. 3. 2008 | archive-date=20. 10. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121020194103/http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/407156 | url-status=dead }}</ref>. * [[Nelly Furtado]] održala je besplatni koncert na [[Nathan Phillips Square]]u u [[Downtown Toronto|Downtownu Toronta]] radi proslave Sata za planetu Zemlju<ref>{{cite news|title=Furtado headlines free Earth Hour concert in Toronto|publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]]|url=http://www.cbc.ca/arts/music/story/2008/03/08/furtado-earthhour-concert.html|date=mart 2008|access-date=29. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080309153818/http://www.cbc.ca/arts/music/story/2008/03/08/furtado-earthhour-concert.html|archive-date=9. 3. 2008|url-status=live}}</ref>. * U Torontu, Ontario studentski ''Environmental Outreach Team'' [[Sveučilište York|Sveučilišta York]] vodilo je poslijepodnevnu informativnu sjednicu o Satu za planetu Zemlju, a [[opservatorij Sveučilišta York]] ponudio je dodatnu sjednicu otvorenu za javnost<ref>{{cite news | title=Earth Hour at York's Observatory | publisher= [[York University]] | url =http://www.yorku.ca/web/yorkevents/event.asp?Event=13740 |date= mart 2008 | access-date = 30. 3. 2008}}</ref>. * aktivnosti noćnog osmatranja zvijezda održana su na inicijativu torontskog [[Centar za znanost u Ontariju|Centra za znanost u Ontariju]] i [[Opservatorij Davida Dunlapa|Opservatorija Davida Dunlapa]] iz [[Richmond Hill, Ontario|Richmond Hilla]]<ref>{{cite web | url=http://wwf.ca/earthhour/canada.html | title=David Dunlap Observatory | publisher=[[World Wide Fund for Nature|WWF]] | access-date=30. marta 2008 | archive-date=31. 3. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080331133747/http://www.wwf.ca/earthhour/canada.html | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.ontariosciencecentre.ca/calendar/default.asp?eventid=750&dmmyyyy=13032008 |title=Celebrate Earth Hour at the Science Centre |publisher= [[Ontario Science Centre]] | access-date = 30. marta 2008}}</ref>. * [[Astronomy Ireland]] postavila je visoko pogonjene teleskope u dublinskom [[Phoenix Park]]u da ljudima predstavi prednosti noćnog neba obično utopljenog u svijetlu gradsku rasvjetu<ref name = "continuation" />. U [[Tel Aviv]]u, [[Izrael]] besplatni koncert [[Knesiyat Hasekhel|Knesiyata Hasekhela]] održan je na [[Rabin trg|Rabinovu trgu]]. Energiju potrebnu za koncert generirala je grupa biciklista koji su pokretali pedalama generatore. Ostatak energije pribavljali su generatori spaljivanjem korištenog [[falafel]]nog ulja<ref>{{cite web | url=http://www.thestar.com/SpecialSections/EarthHour/article/404826 |title= Tel Aviv rocks to Earth Hour |publisher= [[Toronto Star]] | access-date = 31. marta 2008}}</ref>. * U Atlanti glavni izvršni direktor američkog ogranka WWF-a Carter Roberts i gradonačelnica Atlante Shirley Franklin pritisnuli su divovsku sklopku uživo na TV-u simbolično pokrenuvši val svjetlosti koji je išao po zgradama oko grada. * U San Franciscu javno zbivanje pod domaćinstvom američkog ogranka WWF-a pohodio je gradonačelnik Gavin Newsom, osvajač zlatne medalje figurni skejter Brian Boitano, bubnjar Grateful Deada Mickey Hart i ostale slavne osobe. Oni su se okupili da gledaju gašenje svjetala slušajući glazbu Jasona Damata. * U [[Kuala Lumpur]]u, [[Malezija]] rasvjeta najviših tornjeva blizanaca na svijetu [[Petronas Twin Towers]]a bila je ugašena<ref>{{cite web |last=Tran |first=Hieu |url=http://www3.signonsandiego.com/stories/2009/mar/28/bn28hour131944/?zIndex=74206 |title=San Diego and the world dims for Earth Hour |publisher=SignOnSanDiego.com |date=28. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-date=1. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401182314/http://www3.signonsandiego.com/stories/2009/mar/28/bn28hour131944/?zIndex=74206 |url-status=dead }}</ref>. * U Egiptu su ugašena svjetla na [[Sfinga|Sfingi]] i [[Velike piramide u Gizi|Velikim piramidama u Gizi]] od 20.30 do 21.30<ref>{{Cite web |url=http://www.earthhour.org/news/default:en/article?id=eh6974755038146759259 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 8. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090327073456/http://www.earthhour.org/news/default%3Aen/article?id=eh6974755038146759259 |archive-date=27. 3. 2009 |url-status=dead }}</ref>. ====Google==== Sat za planetu Zemlju također je dobio besplatan publicitet iz [[Google|Googlove]] korporacije. Od 12.00 sati 29. marta 2008. sve do završetka Sata za planetu Zemlju, Googlova početna stranica u SAD-u, Kolumbiji, Kanadi, Danskoj, Irskoj i UK-u promijenjena je u stranicu s crnom pozadinom. Geslo im je bilo "We've turned the lights out. Now it's your turn - Earth Hour" (hrv. ''Mi smo ugasili svjetla. Sada je na vama red - Sat za planetu Zemlju'')<ref>{{cite web|url=http://www.google.ca/intl/en/earthhour/|title=Earth Hour|publisher=Google|access-date=29. marta 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605015055/http://www.google.ca/intl/en/earthhour/|archive-date=5. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> Google je ipak izjavio da za 2009. godinu neće promijeniti svoju stranicu opet u crno zbog konfuzije koju je uzrokovalo mnogim korisnicima<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2009/03/hour-for-earth.html|title=An hour for the Earth|publisher=Google|access-date = 28. marta 2008}}</ref>. Uobičajena miskoncepcija jest ona da crna pozadina na web stranici reducira potrošnju energije kod monitora; LCD monitori koriste konstantnu količinu energije bez obzira koje boje prikazuju. Ovo nije slučaj s [[organska svjetlosna emitirajuća dioda|organskim LED]] monitorima<ref>{{cite web|last=Freudenrich |first=Craig |url=http://electronics.howstuffworks.com/oled2.htm |title=HowStuffWorks "OLED Light" |publisher=Electronics.howstuffworks.com |date= |access-date=25. marta 2010}}</ref> iako oni nisu trenutno u popularnoj upotrebi. ====TV kanali==== *Sat za planet Zemlju bio je opsežno pokriven u Sjedinjenim Državama u sklopu Oprah, Noćnih vijesti NBC-a, Večernjih vijesti CB-a, The Today Showa, Dobro jutro, Amerika, CNN-a, CNN Internationala, The Weather Channela i drugih. Nekoliko stanica širom Sjedinjenih Država išli su uživo sa svojim pokrivanjem uključujući [[WXIA-TV|NBC u Atlanti]] koji je napravio jedan sat dugu specijalnu emisiju o Satu za planet Zemlju tokom zbivanja. *[[Kanadski]] [[The Weather Network]] premjestio je svoje studije vani između 20 i 21 sati EDT za Sat za planet Zemlju koristeći samo [[svjetlosna dioda|LED]] svjetlo čitav sat<ref>{{cite web |url=http://www.theweathernetwork.com/earthhour/?product=earthhour&pagecontent=index |title=The Weather Network - Earth Hour 2008 |publisher=[[The Weather Network]] |access-date=30. marta 2008 |archive-date=6. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080606012213/http://www.theweathernetwork.com/earthhour/?product=earthhour&pagecontent=index |url-status=dead }}</ref>. *The Agenda with Steve Paikin na [[TVOntario|TVOntariju]] emitirala je puni program samo uz svjetlost svijeća<ref>{{cite web |url=http://www.tvo.org/cfmx/tvoorg/theagenda/index.cfm?page_id=3&action=blog&subaction=viewpost&blog_id=43&post_id=7206 |title=Earth Hour by Candlelight |publisher=www.tvo.org |access-date=28. marta 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413205332/http://www.tvo.org/cfmx/tvoorg/theagenda/index.cfm?page_id=3&action=blog&subaction=viewpost&blog_id=43&post_id=7206 |archive-date=13. 4. 2009 |url-status=dead }}</ref>. == Sat za planetu Zemlju 2007. == [[Datoteka:Sydney Opera House - After.jpg|mini|Pogled na [[Sydney]] tokom Sata za planet Zemlju 2008.]] Sat za planetu Zemlju održan je 31. marta u Sydneyu, Australija u 19.30 po lokalnom vremenu. ===Mjerenje redukcije u upotrebi elektriciteta=== Sat za planetu Zemlju poznat je po rezultatima u padu potrošnje energije. Međutim niti jedna elektrana nije izvjestila o smanjenoj produkciji energije. Statistički se ovo povezuje s nultim učinkom na promjenu emisije ugljika. Prema podacima [[EnergyAustralia|EnergyAustralije]], lokalnog opskrbljivača električnom energijom, potrošnja energije tokom zbivanja 2007. u Sydneyu bila je 10,2% niža za vrijeme samog Sata nego što bi bila očekivano za to vrijeme, vremenske uvjete i obrasce potrošnje prethodnih četiriju godina. ''[[Herald Sun]]'' izjednačio je ovo s "uklanjanjem 48.613 auta s ceste tokom 1 sata"<ref name = "rage against dimming">{{cite news | last = Soloman | first = David | url = http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21694864-7583,00.html | title = Rage, rage against dimming of the light | publisher = The Australian | date = 9. svibnja 2007 | access-date = 29. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080602041228/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21694864-7583,00.html | archive-date=2. 6. 2008 | url-status = dead }}</ref>. Kritike među kojima su najpoznatije one kolumnista [[Andrew Bolt|Andrewa Bolta]] označile su zbivanje kao "kresanje toliko sićušno da je trivijalno - jednako uklanjanju šest auta s ceste tokom jedne godine"<ref name = "Earth Hour coverage should be grounded">{{cite news | last = Bolt | first = Andrew | url = http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,23443475-5000117,00.html | title = Earth Hour coverage should be grounded | publisher = Herald Sun | date = 28. marta 2008 | access-date = 31. 3. 2008 | archive-url = https://archive.today/20121230181333/http://www.heraldsun.com.au/opinion/earth-hour-coverage-should-be-grounded/story-e6frfifx-1111115907103 | archive-date=30. 12. 2012 | url-status = live }}</ref>. Stavljeno u kontekst, šest automobila jednako je uklanjanju šest automobila s ceste u bilo koje vrijeme tokom dana ili noći. Kao odgovor na ove kritike organizatori Sata za planet Zemlju odgovorili su da "ako staklenička redukcija postignuta u sidnejskom CBD-u tokom Sata za planetu Zemlju bude održiva jednu godinu, bit će ekvivalentna uklanjanju 48.616 auta s ceste tokom godine dana"<ref name = "EH.org_about">{{cite web |url=http://www.earthhour.org/about |title=Information about Earth Hour 2008, history, 2007 - Earth Hour 2008 |publisher=Earthhour.org |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090331170537/http://www.earthhour.org/about/ |archive-date=31. 3. 2009 |url-status=dead }}</ref> i nadalje tvrde da je glavni cilj Sata za planet Zemlju stvoriti svijest oko problema klimatskih promjena te "izraziti da individualna akcija u masovnim razmjerima može pomoći promijeniti naš planet na bolje"<ref name = "EH.org_about"/> a ne samo zahtijevati specifične energetske redukcije učinjene tokom sata. Brojku od 10,2% osporio je David Solomon, student finansija sa [[Univerzitet u Chicagu|Univerziteta u Chicagu]]. Bez citiranja izvora podataka ili analitičkih metoda koje tvrdi da je koristio, Solomon kaže da je koristio osmogodišnje podatke o upotrebi elektriciteta da zaključi da je pad inspiriran Satom za planetu Zemlju bio 6,33% a kad se uzmu ostali potencijalni faktori u izračun rezultat bude 2,10% što je "statistički nerazličito od nule"<ref name = "rage against dimming" />. U nekim područjima sjeverne hemisfere bit će sumrak u 20 sati što će ukloniti neke prednosti ovog zbivanja<ref>"Earth Hour too early?", ''The Canadian Magazine of Astronomy & Stargazing'' '''XIII''' (6): 37, mart 2008.</ref>. == Recepcija == Među kritikama Sata za planetu Zemlju nalaze se: *[[The Christian Science Monitor]] piše kako je većina svijeća izrađena od [[parafin]]a, teških ugljikovodika dobivenih iz sirovog ulja, fosilnog goriva, pa ovisno o tome koliko mnogo svijeća osoba zapali (ako ih neko koristi tokom Sata za planet Zemlju) bez obzira koriste li normalno [[kompaktna fluorescentna svjetlost|kompaktne fluorescentne svjetlosne]] sijalice i ovisno o izvoru energije korištenog za proizvodnju njihova elektriciteta, u nekim slučajevima zamjena svjetlosnih sijalica sa svijećama uzrokovat će porast umjesto pada emisije ugljičnog dioksida<ref>[http://features.csmonitor.com/environment/2009/03/27/does-lighting-candles-for-earth-hour-defeat-the-purpose/ Does lighting candles for Earth Hour defeat the purpose?], Christian Science Monitor, 27. marta 2009.</ref>. * Alternativnu proslavu "Sata ljudskog postignuća" promovirao je libertaristički think tank [[Institut za kompetitivno poduzetništvo|Instituta za kompetitivno poduzetništvo]] radi proslave napretka ljudskog blagostanja<ref>{{cite web |last=Minton |first=Michelle |url=http://cei.org/news-release/2009/03/19/cei-announces-%E2%80%9Chuman-achievement-hour%E2%80%9D-coincide-%E2%80%9Cearth-hour%E2%80%9D |title=Announces “Human Achievement Hour” to Coincide with “Earth Hour” |publisher=CEI |date=19. marta 2009. |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330130636/http://cei.org/news-release/2009/03/19/cei-announces-%E2%80%9Chuman-achievement-hour%E2%80%9D-coincide-%E2%80%9Cearth-hour%E2%80%9D |archive-date=30. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref>. Sudionici u ovoj proslavi zamoljeni su da "proslave postignuća čovječanstva kao što su večeranje, gledanje filmova, vožnja uokolo, očuvanje topline u vašem domu"<ref>{{cite web |url=http://network.nationalpost.com/np/blogs/fpcomment/archive/2009/03/23/this-earth-hour-leave-the-lights-on.aspx |title=This ‘Earth Hour,’ leave the lights on - FP Comment |publisher=Network.nationalpost.com |date= |access-date=25. marta 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100822141820/http://network.nationalpost.com/np/blogs/fpcomment/archive/2009/03/23/this-earth-hour-leave-the-lights-on.aspx |archive-date=22. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref>. * [[Institut Ayn Rand]] pisao je kako su "sudionici proveli ugodnih šezdeset minuta u mraku, sigurni u spoznaju da su spasonosne povlastice industrijske civilizacije daleko samo za jedan svjetlosni prekidač... Zaboravite jedan tričavi sat sa samo ugašenim svjetlima. Što kažete na Mjesec za planetu Zemlju... Pokušajte provesti mjesec dana drhtajući u tami bez grijanja, elektriciteta, hladnjaka; bez elektrana ili generatora; bez ikakve štednje rada, vremena i stoga proizvoda koji štede život a koje industrijska energiji čini mogućima"<ref>[http://www.aynrand.org/site/News2?page=NewsArticle&id=22887&news_iv_ctrl=1021 The Real Meaning of Earth Hour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100621075918/http://www.aynrand.org/site/News2?page=NewsArticle&id=22887&news_iv_ctrl=1021 |date=21. 6. 2010 }}, Ayn Rand Institute, 23. marta 2009.</ref>. * Iako podupiru Sat za planetu Zemlju "Carbon Sense Coalition" zahtijeva da se Sat za planet Zemlju preimenuje u "Zamračenu noć" i da se održi vani na nakraći i najhladniji dan u godini "...radi pripreme naše populacije na mračne dane koji slijede"<ref>[http://features.csmonitor.com/politics/2009/03/28/turn-out-the-lights-not-everyones-on-board-earth-hour/ Turn out the lights? Not everyone's on board Earth Hour], Christian Science Monitor, 28. marta 2009.</ref><ref>{{cite web|url=http://canadafreepress.com/index.php/article/9685 |title=Earth Hour or Blackout Night? |publisher=Canadafreepress.com |date= |access-date=25. marta 2010}}</ref>. *[[Bjørn Lomborg]], autor [[The Skeptical Environmentalist|Skeptičnog ekologista]], napisao je "da je neophodno učiniti [[solarna energija|solarnu]] i [[zelena energija|ostalu novu tehnologiju]] jefitinijima od fosilnih goriva što prije tako da može ugasiti naše ugljikove energetske izvore mnogo duže od jednog sata i očuvati planet živim... Fosilna goriva doslovno nam daju prosvjećenje, osvjetljujući nam svijet i dajući nam zaštitu od bjesnila elemenata. Ironično je što bi današnji čisti simbolizam trebao osluhnuti unatrag sve do [[srednji vijek|mračnijeg doba]]" <ref>[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,25197,25247677-7583,00.html Hour of no power increases emissions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329232500/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,25197,25247677-7583,00.html |date=29. 3. 2009 }}, The Australian, 27. marta 2009</ref>. * 29. marta, jedan dan nakon Sata za planetu Zemlju 2009. dnevne novine [[Dân Trí]] objavile su članak o drugoj strani Sata za planetu Zemlju. Članak se odnosio na mnogo mladih ljudi koji su odlučili voziti se po zamračenim gradovima iz zabave, trošeći naftu umjesto elektriciteta što je rezultiralo dugotrajnim prometnim čepovima<ref>[http://dantri.com.vn/c20/s20-316112/cai-nhin-khac-trong-gio-trai-dat.htm Cái nhìn khác trong Giờ Trái đất] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317133812/http://dantri.com.vn/c20/s20-316112/cai-nhin-khac-trong-gio-trai-dat.htm |date=17. 3. 2010 }}, Dân Trí Daily News, by: Cường Cao, datum: 29. marta 2009.</ref>. == Također pogledajte == * [[Ljetno računanje vremena]] * [[Dan planete Zemlje]] ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Earth hour|Sat za planet Zemlju}} * [https://web.archive.org/web/20190927133422/https://www.earthhour.org/ Earth Hour] - službeni globalni website * [http://earthhourkids.org/] - službeni dječji website Sat za planet Zemlju * [http://earthhourcanada.org/ Earth Hour Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090720061234/http://earthhourcanada.org/ |date=20. 7. 2009 }} - službeni kanadski website * [https://web.archive.org/web/20101224213048/http://earthhourus.org/ Earth Hour US] - službeni američki website * [https://web.archive.org/web/20080509062713/http://www.earthhour2008.com/ Earth Hour 2008] - zbirka novinskih članaka i vijesti o Satu za planet Zemlju 2008. * [http://knowledge.allianz.com/en/globalissues/climate_change/top_climate_stories/earth_hour_wwf_interview.html Intervju s izvršnim direktorom Sata za planet Zemlju Andyjem Ridleyjem (WWF)] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Međunarodni praznici]] [[Kategorija:Praznici u martu]] 3qczz3bvas2p986kju5qk2poir8v1sw Robert Chase 0 136247 3899841 3541261 2026-06-22T16:05:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | ime = Robert Chase | serija = ''Dr. House'' | slika = Robert Chase (House).jpg | prvo = [[Pilot (Dr. House)|"Pilot"]] | zadnje = | kreator = | portretirao = Jesse Spencer | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = Liječnik | titula = '''[[hirurgija|Hirurg]]/Šef Hirurškog odjela''' <ul><li>Dijagnostička medicina<small> (sezone 1–3, 6–danas)</small></ul></li> <ul><li>'''Hirurg/Šef Hirurškog odjela''' <small> (sezone 4–5)</small></ul></li> | porodica = Dr. Rowan Chase (otac; pokojni)<br>gđa Chase (majka; pokojna)<br>gđa Chase (maćeha) | supruga = [[Allison Cameron]] (razvedena) | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} Dr. '''Robert Chase''' fiktivni je lik iz [[Fox Broadcasting Company|''FOX'']]-ove [[medicina|medicinske]] [[televizijska serija|serije]] ''[[Dr. House]]'', a [[glumac|glumi]] ga [[Jesse Spencer]]. Chase je izvorno bio član [[Gregory House|Houseovog]] dijagnostičkog tima, no na kraju 3. sezone House mu daje otkaz.<ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|(4x02]]) [[The Right Stuff (Dr. House)|The Right Stuff]], Doris Egan i Leonard Dick, ''Dr. House'', ''FOX'', [[2. oktobar|2. 10.]] [[2007]].</ref><ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|(3x24]]) [[Human Error (Dr. House)|Human Error]], Thomas L. Moran i Lawrence Kaplow, ''Dr. House'', ''FOX'', [[29. maj|29. 5.]] 2007.</ref> Chase je od svih članova Houseovog izvornog tima najduže na toj poziciji, te saznajemo da je taj posao dobio godinu dana prije pilot-epizode.<ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|(1x01)]] "Pilot" (izbačena scena), David Shore, ''Dr. House'', ''FOX'', [[16. novembar|16. 11.]] [[2004]].</ref> Chase je od prve epizode zaljubljen u svoju kolegicu [[Allison Cameron]]. Vezu s njom započinje u epizodi ''Human Error'', a vjenčaju se u finalu 5. sezone - ''[[Both Sides Now (Dr. House)|Both Sides Now]]''. == Karakterizacija == Chase je tokom prve 3 sezone serije prikazivan kao gorljiv Houseov kolega koji često podržava njegova mišljenja i izvršava njegove naredbe bez ikakvog pogovora. Odgojen je kao [[katoličanstvo|katolik]], a u epizodi ''[[Damned If You Do (Dr. House)|Damned If You Do]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x05]]) saznajemo kako je pohađao [[teologija|teološku]] školu prije no što je postao liječnik. Iako pravi razlog njegovog odlaska s teologije nije poznat, natuknuto je kako je, dok je bio tamo, pao na svom ispitu ''"vjere"''. Od svih članova tima, Chase najviše vjeruje Houseu i spreman je izvršiti neke njegove moralno upitne planove kad ostali članovi tima nisu htjeli, pokazujući time praktičnu primjenu etike i fleksibilan [[moral]]. Ovo je često bio uzrok nekoliko sukoba između Chasea i [[Eric Foreman|Foremana]], koji je bio najbrži kada se trebalo suprostaviti Houseu i dokazati mu da je u krivu. Chase je, prema općem mišljenju, tip lika koji će učiniti sve kako bi spasio svoj posao. Takvu reputaciju stekao je ponajviše nakon 1. sezone kada je, bojeći da ga House otpusti jer je vikao na njega, rekao [[Edward Vogler|Vogleru]] za Houseove ilegalne radnje. No, kako serija napreduje, Chaseova stvarna lojalnost i poštovanje prema Houseu sve više dolaze do izražaja. Pošto je Chase najduže u Houseovom timu, njemu je očito stalo do njega, a valjan dokaz toga je prijateljski zagrljaj iz epizode ''[[Half-Wit (Dr. House)|Half-Wit]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x15]]). Kasnije, kada [[Michael Tritter]] pokušava saznati inkriminirajuće podatke o Houseu preko Chasea, ovaj odbija sarađivati, no Tritter odglumi kako je Chase zapravo sarađivao kako bi stvorio interni konflikt u Odjelu. Tritterova manipulacija je uspjela, što je uvelike naštetilo Chaseovom odnosu s [[Allison Cameron|Cameron]], Foremanom i posebno Houseom. No, nakon što ga je House, dok je bio na [[detoksikacija|detoksikaciji]], udario šakom u lice jer je postavio dobru dijagnozu, Chase je promijenio svoj odnos, postavši buntovniji i počevši se opirati Houseovim odlukama, što je u finalu 3. sezone rezultiralo time da mu House daje otkaz. No, unatoč svim problemima, Chase je i dalje odan Houseu, što se vidi u epizodi ''[[The Social Contract (Dr. House)|The Social Contract]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x17]]) kada Chase obavi vrlo riskantnu operaciju na pacijentu samo zato što ga je House, koji saosjeća s pacijentom, zamolio da to učini. Kao specijalist [[intenzivna njega|intenzivne njege]], Chase je, dok je radio za Housea, bio zadužen za najinvazivnije medicinske zahvate i bio je član tima koji je najčešće asistirao operacijama. Nakon što ga je House otpustio, Chase je postao hirurg u ''Princeton-Plainsborou'', potez koji je House opisao kao samo ''"jedan korak unazad"'' od njegove prijašnje pozicije. Tokom serije se pokazalo kako je Chase izrazito tajnovita osoba. Rijetko kad svojim kolegama otkriva svoje osobne podatke, a svi podaci iz njegove prošlosti poznati su nam iz njegovih interakcija s pacijentima. No, unatoč tome House je uspio saznati nekoliko osobnih podataka o njemu. Također, ima vrlo oštar stav prema ovisnicima, te je tokom 1. sezone često znao kriviti [[ovisnost]] o [[alkohol]]u ili [[droga]]ma za simptome koje pacijent ima. Ovakav stav najvjerojatnije je došao od iskustva s majkom koja se, nakon odlaska Chaseovog oca, potpuno prepustila alkoholu, od čega je i na kraju umrla. Tokom rada u Houseovom timu Chase je naučio mnogo o [[dijagnostika|dijagnostici]], a najbolji dokaz toga je epizoda ''The Right Stuff'' kada, iako više ne radi za Housea, tačno pretpostavi da pacijentica boluje od [[Von Hippel-Lindauova bolest|Von Hippel-Lindauove bolesti]]. Dok je još radio kod Housea, imao je nekoliko iznimno uspješnih slučajeva. Bio je prvi koji je dijagnosticirao pacijenta u epizodi ''[[Finding Judas (Dr. House)|Finding Judas]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x09]]), a u epizodi ''[[Airborne (Dr. House)|Airborne]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x18]]) uspijeva dijagnosticirati pacijenta sedmice. Iako Foreman smatra kako nije posebno pametan, Chase je tokom prve tri sezone postavio više tačnih dijagnoza nego on ili Cameron. Nakon što je Chase dobio otkaz, nije pokazivao značajan interes za Houseov odjel (za razliku od interesa prema Houseu, koji je još uvijek ostao). House je nakratko razmišljao o tome da ponovo zaposli Chasea, no on je tu mogućnost odbio i prije no što ju je House predložio. No, kao što je već spomenuto, Chase i dalje ima iznimno poštovanje prema Houseu i često pomaže njemu ili članovima tima pri nekim slučajevima. U epizodi ''[[97 Seconds (Dr. House)|97 Seconds]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x03]]) aplikantica za Houseov tim, [[Amber Volakis]], izmanipulira Chasea da za nju obavi neke testove kako bi pobila Houseovu izvornu dijagnozu. U epizodi ''[[Don't Ever Change (Dr. House)|Don't Ever Change]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x12]]) također pomaže, a nekoliko je puta bio od iznimne pomoći i u 5. sezoni. Tokom 4. sezone Chase je bar jednom po epizodi pokrenuo klađenje na to kojeg će kandidata House sljedećeg otpustiti. Na kraju je sve opklade dobio sam, a Houseu je obećao 50% ukupnog dobitka ako mu namjesti pobjedu. == Biografija == U epizodi ''[[Cursed (Dr. House)|Cursed]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x13]]) House zaključi da Chaseov otac ima ''"češki naglasak s mješavinom australskog"'', što Rowan Chase i potvrdi ([[Jesse Spencer]] je inače [[Australija|Australac]]). Chase je, također, imao težak odnos sa svojim pokojnim ocem Rowanom, koji je i sam bio iznimno uspješan liječnik. Chase je nekoliko puta razgovarao s Houseom o pitanju poboljšavanja odnosa s ocem, no svaki put bi otkrio da njegovog oca jednostavno nije bilo briga. U istoj toj epizodi House opisuje Chasea kao ''"26-godišnjaka"'', no moguće je da je to bilo pretjerivanje, uzevši u obzir dob u kojoj se u [[SAD]]-u postaje specijalizant. U istoj toj epizodi, tokom razgovora s ocem, Chase otkriva kako ga je otac napustio s 15 godina, na što House kasnije kaže kako je ''"prošlo 15 od odlaska oca, a 10 od smrti majke"'', što bi značilo da Chase ima oko 30 godina, a ne 26. U epizodi ''[[Autopsy (Dr. House)|Autopsy]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x01]]) sam Chase potvrđuje da ima 30 godina, no i to je možda bilo pretjerivanje ako se uzme u obzir činjenica da ga je devetogodišnja djevojčica koja boluje od [[rak (bolest)|raka]] zamolila da je poljubi. Kasnije se otkrilo kako je Rowan svoju porodicu napustio kad je Chase bio tinejdžer, te da mladom Robertu nije preostalo ništa nego da se brine o svojoj majci [[alkoholizam|alkoholičarki]], koja je umrla nakon nekih 5 godina od tog događaja, što bi bilo otprilike 10 godina prije epizode ''Damned If You Do''. Kasnije saznajemo kako mu je majka umrla od posljedica alkoholizma, te da je pala u [[psihoza|psihozu]] prije no što je dobio priliku oprostiti se od nje. U epizodi ''Cursed'' Rowan dolazi u ''Princeton-Plainsboro'' kako bi vidio sina, rekavši kako je tu došao jer ima konferenciju na kojoj mora biti. No, njegovo ponašanje dopusti Houseu da zaključi kako laže, te se tada saznaje kako Rowan zapravo boluje od [[rak pluća|raka pluća]]. Pravi razlog njegovog dolaska bio je posjet [[James Wilson|dr. Wilsonu]], šefu Odjela za [[Onkologija|onkologiju]]. Iako je ispočetka bio iznimno frustriran prisutnošću svog oca, Robert se kasnije pomirio s tom činjenicom i ponudio oca pićem na samom kraju epizode. Njegov otac ipak odbije tvrdeći kako nema vremena jer će zakasniti na let i odlazi iz [[New Jersey]]a, a da sinu nije rekao istinu. U epizodi ''[[The Mistake (Dr. House)|The Mistake]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x08]]) saznajemo kako je Chaseov otac preminuo 2 mjeseca nakon epizode ''Cursed''. Kasnije, u epizodi ''[[Forever (Dr. House)|Forever]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x22]]), House zaključuje kako ga je otac izbacio iz oporuke, ne ostavivši mu nimalo novca. Chase to potvrđuje u epizodi ''Finding Judas''. U epizodi ''Damned If You Do'' Chase pacijentu otkriva kako je jedno vrijeme studirao [[teologija|teologiju]], citirajući mu [[Prva Petrova poslanica|prvu Petrovu poslanicu]]. Ovaj aspekt njegovog života ponovo je spomenut u epizodi ''Forever'' kada se pomolio za bebu koja je preminula pod njegovom njegom. U epizodi ''[[Love Hurts (Dr. House)|Love Hurts]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x20]])'' saznajemo kako je bio u vezi s bankaricom za koju se ispostavilo da voli paljenje tokom [[seks]]a. Chaseova zaljubljenost u Cameronicu prikazana je već u 1. sezoni kada je Chase pita da iziđu na sastanak, no ona to odbija.<ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|(1x03)]] [[Occam's Razor (Dr. House)|"Occam's Razor"]], David Shore, ''Dr. House'', ''FOX'', [[30. novembar|30. 11.]] 2004.</ref> U epizodi ''[[Hunting (Dr. House)|Hunting]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x07]]) Chase spava s Cameron nakon što se ona predozira [[metamfetamin]]om. U epizodi ''[[Top Secret (Dr. House)|Top Secret]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x16]]) Cameron započinje vezu (tzv. [[neobavezna veza|"prijatelji s povlasticama"]]) s Chaseom. Uskoro se Chase potpuno zaljubljuje u nju, no ona mu ne uzvraća osjećaje. Jedan trenutak iz epizode ''[[Fetal Position (Dr. House)|Fetal Position]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x17]]) opisuje Chaseovu ljubav prema Cameron kad ona primijeti kako nikada nije vidjela Chasea toliko sretnog i zadovoljnog kao na fotografiji koja je slikana (što Cameron nije znala) dok je Chase zurio u jednu njenu fotografiju. No, Chase u epizodi ''Airborne'' kaže Cameronici kako želi njihovu vezu uzdignuti na višu razinu, no ona je tada završava. Chase je tada napravio dogovor sa samim sobom da će joj svakog utorka govoriti da mu se sviđa i pitati je želi li na sastanak. To je i radio, svakog utorka, govoreći joj: ''"Utorak je... sviđaš mi se."'' U finalu 3. sezone House otpusti Chasea nakon sukoba, no službeni razlog je bio taj da je Chase tu najduže i da je naučio najviše što može. Ubrzo nakon toga postaje hirurg u ''Princeton-Plainsborou''. Na početku 4. sezone Cameron shvaća kako i ona voli Chasea, te njih dvoje započinju vezu. Iako hirurg, Chase često pomaže Houseu u nekim slučajevima, a Foremanu (koji je jedini član starog tima koji još radi kod Housea) daje profesionalne i osobne savjete. No, iako pomaže Houseu, odbija sudjelovati u nekim njegovim igrama koje je morao obavljati dok je radio kod njega. Zanimljivo je kako je u 4. sezoni pomagao i nekim aplikantima za posao u Houseovom novom timu, ali i trikovima kako ostaviti bolji utisak kod Housea. U epizodi ''[[Saviors (Dr. House)|Saviors]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x21]]) Chase odluči zaprositi Cameron, no ona se ispočetka dvoumi, zbog čega Chase prekine njihovu vezu. Na kraju te epizode Cameron dolazi kod Chasea i zamoli ga da je ponovo zaprosi, što onj i uradi, a Cameron prihvati. U epizodi ''[[House Divided (Dr. House)|House Divided]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x22]]) Chase odluči povjeriti Houseu organizaciju svoje momačke večeri, koju ovaj organizira u Wilsonovom stanu kako bi i njega prislio da dođe. Kako je Cameron negodovala zbog toga, Chase je smislio trik kako bi ga prerušeni policajci priveli, no zapravo su ga odveli na momačku večer, što je Cameron ipak shvatila. U istoj epizodi saznajemo da je Chase alergičan na [[jagoda|jagode]]. Nakon što je polizao alkohol sa striptizete koja je bila premazana kremom s okusom jagode, Chase je pao u [[anafilaktički šok]], no, srećom, jedan od uzvanika je sa sobom imao [[epinefrin]] i brzo mu ga dao. Chase je kasnije preventivno odveden u bolnicu, no nije imao nikakvih posljedica. Chase i Cameron svoje vjenčaju se u epizodi ''Both Sides Now''. Na vjenčanje dolaze sve njihove kolege, osim [[Gregory House|Housea]] i [[James Wilson|Wilsona]], koji je, simultano s održavanjem vjenčanja, vozio Housea u [[psihijatrija|psihijatrijsku]] bolnicu'' Mayfield'' zbog psihoze uzrokovane ovisnošću o ''[[Vicodin]]u''. U 6. sezoni Chase je, nakon što je Foreman otpustio [[Remy Hadley|Trin'esku]], a [[Chris Taub|Taub]] dao otkaz, ponovo postao član Houseovog tima, zajedno s Cameron. Iako su u početku radili s Foremanom, House se ubrzo vratio, te je njegov izvorni tim bio na okupu. No, Chase je tokom jednog slučaja namjerno pustio pacijenta da umre, zbog čega je izazvao velike probleme. U epizodi ''[[Teamworks (Dr. House)|Teamworks]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6x08]]) veza između njega i Cameron puca, te ona odlazi od njega, ali i iz bolnice ''Princeton-Plainsboro'', te time raskidaju [[brak]]. Chase je i dalje ostao član Houseovog tima. == Koncept i stvaranje == Kad mu je agent predložio da se prijavi na audiciju za Chasea, Spencer je, misleći da će ''Dr. House'' biti sličan sapunici ''General Hospital'', rekao da bi radije otišao u bar na piće. No, kad je vidio prve [[scenario|scenarije]] i saznao da je jedan od producenata [[Bryan Singer]], bio je oduševljen.<ref>{{Cite web |url=http://www.star-ecentral.com/news/story.asp?file=%2F2007%2F9%2F17%2Ftvnradio%2F18869314&sec=tvnradio |title="Doctor in the house" |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://archive.today/20120629085730/http://www.star-ecentral.com/news/story.asp?file=/2007/9/17/tvnradio/18869314&sec=tvnradio |archive-date=29. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref><ref name="young" /> Lik dr. Chasea izvorno je trebao biti Amerikanac, no ubrzo je promijenjen u [[Englezi|Engleza]]. Spencer je kasnije uspio nagovoriti producente da Chasea promijene u Australca, jer je i sam Spencer Australac. Rekao im je kako nema veze jer je scenarij već ionako mijenjan, a i da će biti zanimljivije vidjeti Australca u američkoj seriji.<ref name="young">{{Cite web |url=http://www.news.com.au/couriermail/story/0,23739,20517580-5003422,00.html |title="Mladi doktor" |access-date=3. 7. 2012 |archive-date=9. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080109115833/http://www.news.com.au/couriermail/story/0%2C23739%2C20517580-5003422%2C00.html |url-status=dead }}</ref> No, unatoč svemu ovome, House je Chasea okarakterizirao kao Britanca pošto Australci na svoj novac stavljaju sliku [[Elizabeta II, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.imdb.com/character/ch0015930/ Robert Chase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929101446/http://www.imdb.com/character/ch0015930/ |date=29. 9. 2011 }} na ''[[IMDb]]-u'' * [[wikia:House:Robert Chase|Robert Chase]] na [[wikia:House:Main Page|House Wiki]] * [http://tviv.org/House%2C_M.D./Robert_Chase Robert Chase] na ''[[TVIV]]-u'' {{House}} {{DEFAULTSORT:Chase, Robert}} [[Kategorija:Likovi u "Dr. Houseu"]] [[Kategorija:Fiktivni liječnici]] jtqm1msyznqtrq6n101c8gkd6khpxoc Hedonizam 0 137793 3899749 3853059 2026-06-22T12:30:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Motivacijske teorije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899749 wikitext text/x-wiki '''Hedonizam''' je pojam koji dolazi od [[Antička Grčka|grčke]] riječi "''hēdonē''" (ἡδονή) koja znači užitak. Ovaj pojam se odnosi na nekoliko povezanih teorija o tome šta je dobro za nas, kako treba da se ponašamo i ono što motivira nas da se ponašamo na način na koji se ponašamo. [[Filozofija|Filozofi]] hedonisti se obično usredsređuju na hedonističke teorije vrijednosti, a posebno na blagostanje (dobar život za čovjeka da ga proživi). Kao teoriju vrijednosti hedonizam navodi da od svega samo zadovoljstvo je suštinski vrijedno, a bol suštinski nije vrijedan. Kao [[Etika|etičko]] učenje hedonizam je podvrsta [[Eudemonija|eudemonizma]] koje užitak smatra vrhovnim dobrom i ciljem ljudskog djelovanja. Pritom se užitak može odrediti vrlo različito: kao čulni, kao duhovni ili oboje. Užitak je najviše dobro, a svako bi djelovanje trebalo težiti što većem povećanju užitka.<ref name="iep.utm.edu">http://www.iep.utm.edu/hedonism/</ref> == Vrste hedonizma == Postoje mnoge vrste filozofskih oblika hedonizma, ali se mogu razlikovati tri osnovne vrste: * psihološki hedonizam * etički hedonizam * racionalni hedonizam === Psihološki hedonizam === Psihološki hedonizam smatra da je bitan aspekt ljudske prirode da traže zadovoljstvo i izbjegavaju bol i da ljudska bića ne mogu djelovati na bilo koji drugi način. Ljudsko biće uvijek će djelovati na način koje će prema njegovom razumijevanju proizvesti ono što on/ona vidi kao najveće zadovoljstvo ili će ga zaštitili od nepoželjne boli. Psihološki hedonizam je zasnovan ili na posmatranju ljudskog ponašanja ili na neophodnosti po definiciji "želje." Psihološki hedonizam je često oblik egoizma, preokupiran zadovoljstvom individualnog subjekta kao i sa zadovoljstvom društva ili čovječnosti u cjelini. Altruističke verzije psihološkog hedonizma zasnivaju se na dubokim uvjerenjima, bile one kulturna ili vjerska uvjerenja koja motiviše osobu da djeluje u korist porodice ili društva ili očekivanja od [[Zagrobni život|zagrobnog života]]. Problemi psihološkog hedonizma uključuju definicije želje i zadovoljstva. Da li je želja vezana sa zadovoljstvom fizičke senzacije ili to treba proširiti i na mentalnu i racionalnu koncepciju zadovoljstva? Da li su sva pozitivna iskustva, čak i mala i ovozemaljska psihološka motivacija? <ref name="newworldencyclopedia">http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Hedonism</ref> === Etički hedonizam === Ova vrsta hedonizma je pokušaj da se uspostave određeni ciljevi kao poželjni i da se uvjere drugi da bi ti ciljevi trebali biti u središtu pažnje, a da će se ostvarivanjem njih doći do zadovoljstva. Etički hedonizam se ponekad koristi za podršku ili opravdanje postojećeg sistema [[moral]]nih vrijednosti. Mnogi [[Altruizam|altruistički]] i [[Utilitarizam|utilitarni]] moralni sistemi su ovog tipa, jer podstiču pojedinca da žrtvuje ili ograničava neposredna senzualna zadovoljstva u korist racionalnijeg zadovoljstva, kao što je zadovoljstvo služenja drugima, ili održavanje [[Egalitarizam|egalitarnog]] društva u kojem svaki pojedinac prima određene beneficije. Ova vrsta hedonizma postavlja problem odlučivanja upravo o onim ciljevima koji su poželjni i zašto su oni poželjni.<ref name="newworldencyclopedia"/> === Racionalni hedonizam === Ova vrsta hedonizma nastoji definirati vrijednosti u smislu zadovoljstva. Čak i najsloženijim ljudskim stremljenjima pripisuje se želja da se ostvari najveće zadovoljstvo, a upravo je ta želja ono što je čini racionalnom. Prigovori na utvrđivanje vrijednosti na osnovu zadovoljstva uzimaju u obzir činjenicu da ne postoji zajedničko stanje svijesti ili imovina koji se nalaze u svim iskustvima zadovoljstva, koja bi se kasnije mogla koristiti za uspostavljanje objektivnog mjerenja. Ne mogu se sva iskustva zadovoljstva smatrati vrijednim, posebno ako su nastala iz [[kriminal]]nih aktivnosti ili iz slabosti karaktera ili ako nanose štetu drugima. Drugi prigovor je da postoje mnoge druge vrste vrijednih iskustava pored neposrednog iskustva zadovoljstva, kao što je biti dobar roditelj, stvarajući [[Umjetnost|umjetničko]] djelo ili odabirajući pošteno djelovanje, koje iako bi se moglo reći da proizvodi nekakvo altruistično zadovoljstvo, vrlo ga je teško kategorizirati. Racionalni hedonizam određuje vrijednost isključivo u skladu sa iskustvenim zadovoljstvom, bez obzira na buduće zadovoljstvo ili bol kao rezultat određene akcije. <ref name="newworldencyclopedia"/> == Antički hedonizam == === Cārvāka === {{Glavni|Cārvāka (indijska filozofska tradicija)}} Možda najraniji pisani zapis hedonizma dolazi iz Cārvāka ([[Bosanski jezik|bos]]. čarvaka), [[Indija|indijske]] [[Filozofija|filozofske]] tradicije zasnovane na Barhaspatya sutrama. Ovo učenje je trajalo dvije hiljade godina (od oko [[600 p.n.e|600 pne]] do [[1400 n.e.]]). Najvećim dijelom ova filozofska tradicija je zagovarala [[skepticizam]] i hedonistički egoizam - da je prava akcija ona koja čovjeku donosi najviše ukupnog zadovoljstva. U ovom učenju priznaju da je malo patnje česti pratilac, ili je kasnije prouzrokovan senzualnim zadovoljstvom, ali da je to zadovoljstvo bilo vrijedno te patnje.<ref name="iep.utm.edu"/> === Aristip i Kirenska škola === [[Datoteka:Aristippus.jpg|thumb|150px|Aristip, osnivač Kirenske škole]] [[Kirenska škola|Kirensku školu]] osnovao je [[Aristip]] (435-356 p. n. e.), a sačinjavali su je skeptici i hedonistički egoisti. Iako je mali broj sačuvanih originalnih tekstova, što otežava da se sa sigurnošću navedu sva opravdanja za stanovišta ove filozofske škole. Ipak, njihov ukupan stav je jasan. Pripadnici Kirenske škole vjerovali su da je zadovoljstvo krajnje dobro i da svako treba da nastavi da upražnjava sva neposredna zadovoljstva za sebe. Oni su smatrali da su tjelesni užici bolji od mentalnog zadovoljstva, po svoj prilici zato što su bili življi ili pouzdaniji. Pripadnici ove filozofske škole su također preporučivali ostvarivanje neposrednog zadovoljstva i izbjegavanje neposrednih bolova oskudice bez obzira na buduće posljedice. Njihovo obrazloženje za to je još manje jasno, ali je većina uvjerljivo povezana sa svojim skeptičnim stavovima - možda da je ono u šta možemo biti sigurni u ovom uglavnom nesigurnom postojanju je naš trenutni tjelesni užitak.<ref name="iep.utm.edu"/> === Epikurejstvo === {{Glavni|Epikur}} Epikur (živio od 341-271 pne), osnivač epikurejstva razvio je normativni hedonizam u potpunoj suprotnosti sa onim od Aristipa. Epikurejstvo od Epikura je sasvim suprotan uobičajenom korištenju epikurejstva, koji podrazumijeva našu želju za odlaskom na luksuzni "epikureanski" praznik prepun ukusne hrane i umjereno prekomjernog ispijanja vina. Epikur bi nas upozorio da bi ovako samo sami sebi prouzrokovali buduće boli. Za Epikura, sreća je potpuno odsustvo tjelesnih i posebno duševnih bolova, uključujući i straha od bogova i želje za bilo čim osim golih životnih potrepština. Čak i sa samo ograničenom ponudom u pretjerivanjima iz antičke Grčke, Epikur je savjetovao svojim sljedbenicima da izbjegavaju gradove, a posebno tržnice, kako bi se ograničio rezultat želje za nepotrebnim stvarima. Jednom kad iskusimo nepotrebna zadovoljstva, kao što su [[seks]] i raskošna hrana, onda ćemo patiti i teško zadovoljiti želju za više i bolje od ovih istih zadovoljstava. Bez obzira koliko bogati bismo mogli biti, Epikur je tvrdio da će naša želja na kraju prestići naše mogućnosti i biće smetnja našoj sposobnosti da živimo miran i sretan život. Uopšteno, Epikurejstvo je filozofija egoizma, zato što ohrabruje sve ljude da nastave tragati za srećom svi za sebe. Međutim, epikurejci vjerovatno ne bi počinili bilo koje od sebičnih djela koje možemo očekivati ​​od drugih egoista jer epikurejci treniraju sebe da žele samo osnovne stvari. Ovo im daje vrlo malo razloga da urade bilo šta što bi ometalo poslove drugih.<ref name="iep.utm.edu"/> == Hedonizam za vrijeme Renesanse i Srednjeg vijeka == [[Datoteka:Portrait of Thomas More by Hans Holbein d. J. in the Frick Collection.jpg|thumb|lijevo|150px|Thomas More pisac poznatog djela "Utopija".]] Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] [[hrišćanski]] filozofi su osuđivali Epikurejski hedonizam za koji su smatrali da je u suprotnosti sa ciljevima hrišćanskog izbjegavanja grijeha, poštujući [[Bog|Božiju]] volju, njegovanje vrlina kao što su dobrotvorne svrhe i vjera, traženje nagrade u zagrobnom životu za žrtvu i patnju na zemlji. Tokom [[Renesansa|Renesanse]], filozofi poput [[Erasmus von Rotterdam|Erasmusa]] (1465 - 1536) oživljava hedonizam zastupajući tezu da je Božija želja da ljudska bića budu sretna i da iskuse zadovoljstvo. Opisujući idealno društvo u njegovom djelu [[Utopija (knjiga)|Utopija]] iz [[1516]]. godine, [[Thomas More]] je rekao da se "glavni dio sreće neke osobe sastoji se zadovoljstva." Tvrdio je da je Bog stvorio čovjeka da bude sretan, a želju za zadovoljstvom da koristi kao motivaciju za moralno ponašanje. Thomas More je napravio razliku između zadovoljstva tijela i zadovoljstva uma i pozivao je na potragu za prirodnim zadovoljstvima nego onim koji su proizvodi vještačkog luksuza. Tokom [[18. vijek]]a, [[Francis Hutcheson]] (1694-1747) i [[David Hume]] (1711-1776) sistematski ispituju ulogu zadovoljstva i sreće u moralu i društvu, a njihove teorije su bile prethodnici utilitarizma.<ref name="newworldencyclopedia"/> == Utilitaristički hedonizam == [[Britanija|Britanski]] filozofi iz [[19. vijek]]a [[John Stuart Mill]] i [[Jeremy Bentham]] uspostavljaju temeljna načela hedonizma kroz njihove etičke teorije utilitarizma. Utilitarna vrijednost stoji kao prethodnica hedonističke vrijednosti u koje sve akcije treba usmjeriti ka postizanju najvećeg stepena sreće za najveći broj ljudi. Sve akcije se procjenjuju na temelju koliko zadovoljstva one proizvode u odnosu na iznos boli koji proizlazi iz njih. S obzirom da se utilitarizam bavi javnom politikom, bilo je potrebno da se razvije "hedonistička računica" kojom se dobija odnos zadovoljstva u odnosu na bol za bilo koju datu akciju ili politiku. Iako dosljedni u svojoj potrazi za najvećom količinom zadovoljstva za najveći broj ljudi, Bentham i Mill razlikovali su se u metodama kojima su mjerili sreću. Jeremy Bentham i njegovi sljedbenici zastupali su kvantitativni pristup. Bentham vjeruje da je vrijednost zadovoljstvo koje se može shvatiti množenjem njegovog intenziteta sa njegovim trajanjem. Ne samo broj zadovoljstava, nego njihov intenzitet i trajanje treba uzeti u obzir. Benthamova kvantitativna teorija je identifikovala šest "dimenzija" vrijednosti u zadovoljstvu ili boli: intenzitet, trajanje, sigurnost ili nesigurnost, bliskost ili udaljenost, plodnost, i čistoća. John Stuart Mill je zastupao kvalitativni pristup. Mill vjeruje da postoje različiti nivoi zadovoljstva, a zadovoljstvo je kvalitetnije što ima više vrijednosti nego zadovoljstvo nižeg kvaliteta. Mill je zastupao da jednostavnija bića (često je navodio svinje) imaju lakši pristup jednostavnijem zadovoljstvu; jer oni nisu svjesni drugih aspekata života. Oni se mogu jednostavno prepustiti užitku sami bez razmišljanja. Složenija bića više razmišljaju o drugim stvarima, a time smanjuju vrijeme koje provode za uživanje u jednostavnim zadovoljstvima. Kritičari kvalitativnog pristupa pronašli su nekoliko problema kod ove teorije. Oni su ukazivali da 'užici' ne moraju dijeliti zajedničke osobine, osim činjenice da se mogu shvatiti kao "ugodni". Definicija "ugodno" je subjektivna i razlikuje se među pojedincima, tako da se "kvaliteti" zadovoljstava teško studiraju i objektivno i u smislu univerzalnih apsolutnosti. Drugi prigovor je da "kvalitet" nije suštinski atribut zadovoljstva; "kvalitet" zadovoljstva se sudi kroz količinu i intenzitet ili neku nehedonističku vrijednost (kao što je altruizam ili sposobnost da se uzdigne um).<ref name="newworldencyclopedia"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://plato.stanford.edu/entries/hedonism/ [[Kategorija:Etika]] [[Kategorija:Filozofski pokreti]] [[Kategorija:Motivacijske teorije]] p771gaufheyottm8fjxkaw0fz1jhfah NK Lokomotiva Zagreb 0 137839 3899707 3646567 2026-06-22T12:23:17Z Makenzis 98619 3899707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub |Boja1 = white |Boja2 = blue |Ime kluba = Lokomotiva |Puno ime = Nogometni klub Lokomotiva Zagreb |Grb = NK Lokomotiva Zagreb.svg |Nadimak = ''Lokosi'' |Osnovan = 1. maj 1914 kao ''ŽŠK Victoria'' |Liga = [[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]] |Stadion = [[Stadion Kranjčevićeva]] |Kapacitet = 8.850 |Predsjednik kluba = Tin Dolički |Trener = [[Goran Tomić]] |Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto |Prethodna sezona = [[1. HNL 2025/2026.|2025/26.]] |Webstranica = http://www.nklokomotiva.hr/ |Trenutna sezona = |uzorak_lr1 = _white_stripes |uzorak_t1 = _bluestripes |uzorak_dr1 = _white_stripes |uzorak_š1 = |uzorak_č1 = |lijeva ruka1 = 0000FF |tijelo1 = FFFFFF |desna ruka1 = 0000FF |šorc1 = 0000FF |čarape1 = 0000FF |uzorak_lr2 = _black_stripes |uzorak_t2 = _bluestripes |uzorak_dr2 = _black_stripes |uzorak_š2 = |uzorak_č2 = |lijeva ruka2 = 0000FF |tijelo2 = 000000 |desna ruka2 = 0000FF |šorc2 = 000000 |čarape2 = 000000 |uzorak_lr3 = |uzorak_t3 = |uzorak_dr3 = |uzorak_š3 = |uzorak_č3 = |lijeva ruka3 = E52B50 |tijelo3 = E52B50 |desna ruka3 = E52B50 |šorc3 = 000000 |čarape3 = 000000 }} '''NK Lokomotiva''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Trenutno se takmiče u [[Prva HNL]], najvežoj diviziji u državi. Klub je osnovan 1914. godine i jedini period uspjeha kluba je došao u kasnim 1940-im i ranim 1950-im nakon čega su većinu sljedećih pet decenija proveli u nižim nivoima. Između 2007. i 2009. godine osvojili su tri uzastopne promocije što ih je dovela da se popnu iz četvrtog do prvog nivoa u [[Hrvatski nogometni ligaški sistem|hrvatskom nogometnom ligaškom sistemu]]. Svoje domaće utakmice igraju na [[Stadion Kranjčevićeva|Stadionu Kranjčevićeva]] [[NK Zagreb]]a, a njihov vlastiti stadion u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]] u naselju [[Kajzerica]] je neprikladan za najviši novi nogometa. ==Promjene imena== * ŽŠK Victoria (1914–1919) * ŠK Željezničar (1919–1941) * HŽŠK (1941–1945) * FD Lokomotiva (1945–1946) * FD Crvena Lokomotiva (1946–47) * NK Lokomotiva (1947–sada) ==Uspjesi== ;[[1. HNL]]: *'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 2012–13 ;[[2. HNL]] *Treće mjesto: 2008–09 ;[[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] *Third place: 1952 ;[[2. Savezna liga SFRJ|Druga liga Jugoslavije]] *'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1955-56 *'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2):''' 1957-58, 1958-59 ;[[Kup Hrvatske u nogometu|Kup Hrvatske]] *'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1):''' 2012–13 == Evropski rekordi == {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- |[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14]] |[[UEFA Evropska liga]] |2Q |{{ZD|Bjelorusija}} |[[FK Dinamo Minsk]] |bgcolor="#ffdddd"| 2-3 |bgcolor="#ddffdd"| 2-1 |4-4([[Pravilo gola u gostima|a]]) |} ==Vanjski linkovi== {{commons category}} *{{Službeni sajt|www.nklokomotiva.hr/}} *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2600783/domestic/index.html Lokomotiva profil] na [[UEFA.com]] *[http://www.sportnet.hr/Nogomet/Klubovi/Lokomotiva Lokomotiva profil] na [[Sportnet.hr]] *[http://www.hnl-statistika.com/c1.asp?ID=84 Lokomotiva profil] na [[Nogometni magazin]] {{Prva HNL}} {{DEFAULTSORT:NK Lokomotiva}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Zagrebu|Lokomotiva]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1914.|Lokomotiva]] [[Kategorija:NK Lokomotiva| ]] mgi75lh02aoby85h9k4u5d6zylfxd11 Remy Hadley 0 141749 3899767 3887082 2026-06-22T13:06:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | ime = Remy Hadley | serija = ''Dr. House'' | slika = Remy Hadley (House).png | prvo = "The Right Stuff" ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x02]]) | zadnje = | kreator = | portretirao = Olivia Wilde | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = Trin'eska | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = [[liječnik|Liječnica]] | titula = [[Dijagnostička medicina]]: specijalizantica <small> (sezona 4–danas)</small> | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} Dr. '''Remy "Trin'eska" Hadley''' fiktivni je lik iz [[Fox Broadcasting Company|''FOX'']]-ove [[medicina|medicinske]] [[televizijska serija|serije]] ''[[Dr. House]]'', a [[glumac|glumi]] je [[Olivia Wilde]]. Postala je član novog [[Gregory House|Houseovog]] dijagnostičkog tima nakon što se njegov prošli tim razišao u finalu [[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3. sezone]]. Nadimak joj potječe od kandidatskog broja koji je nosila tokom takmičenja za mjesto u timu.<ref name="4x02">([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x02]]) [[The Right Stuff (Dr. House)|"The Right Stuff"]]</ref> Serija prikazuje Trin'esku kao tajnovitu osobu koja ne otkriva mnogo detalja o sebi; njeno prezime nije se znalo do pretposljednje epizode 4. sezone ''[[House's Head (Dr. House)|House's Head]]'', a ime do epizode ''[[Emancipation (Dr. House)|Emancipation]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x08]]). Umjesto toga, impliciraju se neke njene osobine, a tek kasnije se prikaže da ih zaista ima. U epizodi ''[[You Don't Want to Know (Dr. House)|You Don't Want to Know]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x08]]) ona govori Houseu da joj je majka umrla od [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]]; test koji je uradila nekoliko epizoda poslije otkrio je da i ona nosi taj [[gen]], što je značilo da je čeka ista sudbina. Nakon što su date neke pretpostavke o njenoj (bi)seksualnosti, Wilde je potvrdila da je njen lik zaista [[biseksualnost|biseksualan]].<ref name="AfterEllen">[https://web.archive.org/web/20121020233044/http://www.afterellen.com/blwe/07-18-08?page=0%2C1 "Najbolja lezbijska sedmica ikad"], ''AfterEllen.com'', [[18. juli|18. 7.]] [[2008]]; preuzeto: [[24. august|24. 8.]] 2008.</ref> Ovo je potvrdio [[Eric Foreman|Foreman]] u epizodi ''[[Don't Ever Change (Dr. House)|Don't Ever Change]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x12]]). == Karakter == Trin'eska nerado otkriva informacije o sebi, stvarajući tako omotač tajnovitosti oko sebe, što je djelomično razlog Houseovog interesiranja u početku. House je tada pokušavao dokučiti koja je to njena "velika tajna", pitajući je, npr., "da li je kćerka [[alkoholizam|alkoholičara]]". U epizodi ''[[Mirror Mirror (Dr. House)|Mirror Mirror]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x05]]) pacijent koji preuzima osobnost najdominantnije osobe u njegovom prisustvu opisuje sebe kao "uplašenog" kad je sam s Trin'eskom. Dala je nagovještaj o svojoj tajni u ''You Don't Want to Know'' kad je rekla Houseu da joj je majka umrla od Huntingtonove bolesti, ali da ne želi znati nosi li i ona taj gen. Objasnila je da joj to što ne zna omogućava da skupi hrabrost da uradi stvari za koje misli da ih ne može uraditi. House krišom dobija uzorak njene [[DNK]] i daje ga na analizu, ali na kraju ipak ne otvara kovertu s rezultatom. U [[Wilson's Heart (Dr. House)|finalu 4. sezone]] otkriva se da ona zaista ima dominantnu mutaciju za Huntingtonovu bolest. U ''[[Lucky Thirteen (Dr. House)|Lucky Thirteen]]'' Trin'eska kaže da je njena Huntingtonova bolest agresivnija jer kod generacije koja prima gen ima više ponavljanja [[poremećaj ponavljanja trinukleotida|CAG-tripleta]] nego kod prethodne generacije, što znatno smanjuje očekivanu dužinu ostatka života i ubrzava pojavu simptoma. Počinje se ponašati [[autodestruktivno ponašanje|autodestruktivno]], koristeći rekreacijske [[droga|droge]] i ulazeći u niz tzv. sastanaka za jednu noć. House je otpušta zbog nemara, ali je poslije ponovo zapošljava. Ona nastavlja s autodestruktivnim ponašanjem koje dostiže vrhunac u epizodi ''[[Last Resort (Dr. House)|Last Resort]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x09]]) kad rizikuje vlastiti život kako bi testirala lijek za čovjeka koji je u bolnici držao za taoce nju, Housea i još nekoliko ljudi. == Historija lika == U ''[[Epic Fail (Dr. House)|Epic Fail]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6x03]]) Trin'eska otkriva da je išla na koledž ''Sarah Lawrence''. U ''[[97 Seconds (Dr. House)|97 Seconds]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x03]]) postavlja ispravnu dijagnozu kolabirajućem i nemoćnom pacijentu sa [[strongiloidijaza|strongiloidijazom]] i daje mu [[ivermektin]], ali pacijent, umoran od invalidskog života, nije popio tablete, već ih je krišom dao svome psu-pomagaču, uzrokovavši tako i smrt psa i vlastitu smrt. House je izgrdi zbog toga što nije nadgledala pacijenta dok je uzimao lijek, ali joj nije dao otkaz jer je osjećao da ona više neće ponoviti takvu grešku. Na kraju takmičenja za članove novog Houseovog tima [[Lisa Cuddy|Cuddy]] govori Houseu da, pošto već ima Foremana u timu, može zaposliti samo još dvoje ljudi, pa House daje otkaz Trin'eski, kao i [[Amber Volakis|Amber]], tvrdeći da su [[Chris Taub|Taub]] i [[Lawrence Kutner|Kutner]] pokazali više od nje i da bi zadržao Trin'esku da može. Cuddy poništava Houseovu odluku, prisilivši ga da zaposli ženu u novi tim sa 4 dijagnostičara, shvativši minutu kasnije da je to i bio Houseov plan od početka.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x09]]) [[Games (Dr. House)|"Games"]], Eli Attie, ''Dr. House'', ''FOX'', [[27. novembar|27. 11.]] [[2007]].</ref> Na kraju 4. sezone dijagnosticirano joj je da nosi [[mutacija|mutirani]] gen za Huntingtonovu bolest. Nakon što je skoro umrla od predoziranja lijekom (''Last Resort''), zamolila je Foremana da je uključi u program testiranja lijeka za tu bolest koji je on vodio u bolnici. Nekoliko epizoda kasnije njih dvoje započinju vezu, koja je do te mjere utjecala na Foremanovo profesionalno prosuđivanje da je namjestio testiranje lijeka, gotovo izgubivši liječničku licencu i natjeravši Housea da im naredi da prekinu vezu. Njih dvoje odglume prekid, ali se nastavljaju viđati tajno, no prestanu se kriti kad House otkrije da se i dalje viđaju. Nakon što je Foreman privremeno preuzeo vodstvo tima od Housea početkom 6. sezone (House je otišao u [[psihijatrija|psihijatrijsku]] kliniku na odvikavanje od ''[[Vikodin]]a''), daje otkaz Trin'eski u epizodi ''Epic Fail'' kako bi spasio njihovu vezu, ali veza na kraju ipak pukne. U epizodi ''[[Instant Karma (Dr. House)|Instant Karma]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6x05]]) Trin'eska kupuje jednosmjernu kartu za [[Bangkok]] i vidimo je kako ulazi u avion na kraju epizode unatoč [[James Wilson|Wilsonovim]] pokušajima da je odgovori od odlaska, kako bi je uvjerio da je ona jedina osoba u timu prema kojoj se House nije ponašao loše ili kojom nije manipulirao i da je potrebna Houseu. U epizodi ''[[Teamwork (Dr. House)|Teamwork]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6x07]]) Trin'eska se najzad vraća u tim. U ''[[Lockdown (Dr. House)|Lockdownu]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6x16]]) rekla je kako je pohađala srednju školu ''Newton North'' u [[Newton, Massachusetts|Newtonu]], [[Massachusetts]]. U jednoj sceni epizode ''[[The Choice (Dr. House)|The Choice]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6x20]]) vidimo je kako drži piće u ruci i krupni kadar ruke otkriva da je počela pokazivati znakove Huntingtonove bolesti, koja blago utječe na kontrolu finih pokreta. U finalu 6. sezone (''[[Help Me (Dr. House)|Help Me]]'') zatražila je dopust zbog ličnih razloga. Pošto se House i Cuddy nisu pojavili na poslu dan nakon finala 6. sezone, Trin'eska "zaglavi" u bolnici sve dok se House ne pojavi. U premijeri 7. sezone (''[[Now What? (Dr. House)|Now What?]]'') Foreman pronalazi informacije o testiranju lijeka za Huntingtonovu, te o letu za [[Rim]], što je navelo Foremana, Chasea i Tauba da misle da se Trin'eska zaputila tu. Ali, ona nestaje a da se ni s kim nije pozdravila. Foreman tada otkriva da je Trin'eska namjerno podmetnula spomenute tragove kao mamac i niko ne zna kamo je otišla, ili zašto. Trin'eska će se vratiti u 150. epizodi.<ref>[http://www.imdb.com/news/ni8166574/ "Olivia Wilde vraća se na set ''Dr. Housea''"], ''imdb.com'', [[1. mart|1. 3.]] [[2011]].</ref> == Koncept i kreiranje == {|class="toccolours" style="float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 90%; background:#c6dbf7; color:black; width:37em; max-width: 40%;" cellspacing="5" |style="text-align: left;"|''"Cameron je osoba koja osjeća kompulzivnu potrebu da liječi. Privlače je najranjeniji likovi, za što je dokaz činjenica da se udala za umirućeg čovjeka. Trin'eska je tajanstvena i još nije otkrila mnogo toga o sebi. Ona ne želi puno gledati u budućnost i za Housea je to jako neodoljivo. Dakle, za mene su njih dvije različite. Međutim, obje su i lijepe. To toliko je tačno."'' |- |style="text-align: left;"| — Izvršna [[filmski producent|filmska producentica]] [[Katie Jacobs]]<ref>Michael Ausiello, [http://www.tvguide.com/news/Exclusive-House-Fired-8292.aspx "Zašto je House otpustio 'Bezobzirnu kučku'?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090607100655/http://www.tvguide.com/news/Exclusive-House-Fired-8292.aspx |date=7. 6. 2009 }}, ''TV Guide'', [[28. novembar|28. 11.]] 2007.</ref><ref name="Radish">Christina Radish ([[5. februar|5. 2.]] 2008), [http://www.mediablvd.com/magazine/the_news/celebrity/olivia_wilde_joins_house%27s_team_20080205992.html "Olivia Wilde pridružuje se Houseovom timu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080209151948/http://www.mediablvd.com/magazine/the_news/celebrity/olivia_wilde_joins_house%27s_team_20080205992.html |date=9 Februar 2008 }}, ''Media Blvd.''; preuzeto: [[10. februar|10. 2.]] 2008.</ref> |} Zajedno s kolegama Peterom Jacobsonom, Kalom Pennom i Anne Dudek, Wilde nije znala koji će lik biti izbačen sve dok glumcima nije dat [[scenario]].<ref name="Radish" /><ref>Kris De Leon ([[28. april|28. 4.]] 2008),[http://www.buddytv.com/articles/house/house-life-imitates-art-for-ol-18943.aspx "Život oponaša umjetnost za Oliviju Wilde"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080920093317/http://www.buddytv.com/articles/house/house-life-imitates-art-for-ol-18943.aspx |date=20 Septembar 2008 }}, ''Buddy TV''; preuzeto: [[1. novembar|1. 11.]] 2008.</ref> Producenti su posmatrali kako će glumci razvijati svoje likove i njihovu interakciju.<ref>Paula Hendrickson ([[9. maj|9. 5.]] 2008), [http://www.variety.com/article/VR1117987166?refcatid=3160 "Gostujući nastupi mogu dovesti do stalnih uloga"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121114123753/http://www.variety.com/article/VR1117987166?refcatid=3160 |date=14 Novembar 2012 }}, ''[[Variety (magazin)|Variety]]''; preuzeto: 1. 11. 2008.</ref> Wilde misli da je ova tehnika poboljšala glumu tokom epizode ''Games''. Međutim, scenario za tu epizodu probudio je duh zajedništva među glumcima umjesto takmičarskog duha, a razlog su bile jake uloge. Iako je u početku bilo planirano da se Trin'eskino ime otkrije u toj epizodi, produkcijski tim odlučio se protiv toga. Njeno ime zamijenjeno je nadimkom na svim dokumentima, uključujući i spisak smjena, kako bi se još više produžila interna šala između Trin'eske i Housea (House nije znao njeno ime, iako ga je mogao vidjeti u njenom dosjeu kad god je htio).<ref name="Radish" /> Wilde je opisala svoj lik kao "veliki pehar tajni", što je u potpunoj suprotnosti s Olivijinom otvorenošću.<ref name="Radish" /> Trin'eskina [[seksualnost]] u početku je ostavljena dvosmislenom; Foreman i House sugerirali su da je biseksualka, a i ona sama dala je neke naznake da je tako. Kao odgovor na tu dvosmislenost, Wilde je u julu 2008. potvrdila da je njen lik biseksualan, što joj je drugi put da glumi takav lik (prvi je bio lik Alex Kelly u seriji ''[[O. C., California]]'').<ref name="AfterEllen" /> U seriji se zbijaju šale na račun njene biseksualnosti, kao, npr., kad je House nazove "Tridesetjedinicom", pa doda: ''"Oh, oprosti - mislio sam da tebi odgovara OBOJE."''<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x13]]) [[No More Mr. Nice Guy (Dr. House)|"No More Mr. Nice Guy"]], David Hoselton i David Shore, ''Dr. House'', ''FOX'', [[28. april|28. 4.]] 2008.</ref> Inače, ona se osjeća vrlo ugodno u vezi s njenom seksualnosti. Često je uspoređuju, ponekad negativno, s [[Allison Cameron]], njenom prethodnicom u timu.<ref>Chelsea Doyle ([[8. februar|8. 2.]] 2008), [http://www.starpulse.com/news/index.php/2008/02/08/house_the_slightly_suggestive_friendship "Blago sugestivno prijateljstvo Housea i Wilsona je istraženo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080210052021/http://www.starpulse.com/news/index.php/2008/02/08/house_the_slightly_suggestive_friendship |date=10. 2. 2008 }}, ''StarPulse''; preuzeto: [[10. februar|10. 2.]] 2008.</ref> Wilde je opisala Trin'esku kao "gotovo suprotnu" Cameronici, koja je "saosjećajna i emotivna", i usporedbe o sličnosti pripisala je sličnosti poslova koje House objema zadaje, dodavši: ''"Kad su u seriji dvije žene, ljudi će ih uvijek uspoređivati. Trin'eska se odupire davanju povjerenja ljudima i dokazala je da je prilično teška osoba."''<ref name="Radish" /> === Ime === Nadimak "Trin'eska" dolazi od uvođenja lika: House joj dodjeljuje taj broj tokom takmičenja za mjesto u njegovom timu i uporno je nastavlja tako zvati; ona ga nije ispravila svojim pravim imenom i nadimak je ostao.<ref name="4x02" /> Iako su producenti dali liku puno ime i rekli ga Oliviji, odlučili su ga tajiti od gledalaca kao dio odnosa između Trin'eske i Housea.<ref>Daniel Feinberg ([[28. januar|28. 1.]] 2008), [http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2008/01/olivia-wilde-says-this-house-is-a-very-very-very-fine-house.html "Olivia Wilde kaže da je ovaj 'House' vrlo, vrlo, vrlo fin 'House'"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120701165830/http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2008/01/olivia-wilde-says-this-house-is-a-very-very-very-fine-house.html |date=1. 7. 2012 }}, ''Zap2It''; preuzeto: [[17. septembar|17. 9.]] 2008.</ref> Prije no što je otkriveno ime lika, niko od glumaca, osim Olivije, nije ga znao jer je nestalo sa svih spiskova i seta. U kasnijim epizodama 5. sezone lik se predstavlja kao "dr. Hadley", a tako je zovu i ostali doktori izvan tima.<ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x05]]) "Lucky Thirteen", Liz Friedman i Sara Hess, ''Dr. House'', ''FOX'', [[21. oktobar|21. 10.]] 2008.</ref><ref>([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x03]]) [[Adverse Events (Dr. House)|"Adverse Events"]], Carol Green i Dustin Paddock, ''Dr. House'', ''FOX'', [[30. septembar|30. 9.]] 2008.</ref> U intervjuu za ''The Star-Ledger'', međutim, [[David Shore]] rekao je da neće prečesto koristiti Trin'eskino pravo ime jer ''"ona će uvijek biti Trin'eska"''.<ref>Alan Sepinwall ([[5. august|5. 8.]] 2008), [http://www.nj.com/entertainment/tv/index.ssf/2008/08/more_with_house_creator_david.html "Više o seriji s njenim kreatorom, Davidom Shoreom"], ''The Star-Ledger''; preuzeto: [[4. novembar|4. 11.]] 2008.</ref> U epizodi ''[[The Down Low (Dr. House)|The Down Low]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 6|6x11]]) jedna lažna uplatnica otkriva da je njeno srednje ime "Beauregard", iako nije sigurno da je to njeno pravo srednje ime. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.imdb.com/character/ch0041162/ Remy Hadley] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009031910/http://www.imdb.com/character/ch0041162/ |date=9. 10. 2011 }} na ''[[IMDb]]-u'' {{House}} {{DEFAULTSORT:Hadley, Remy}} [[Kategorija:Likovi u "Dr. Houseu"]] [[Kategorija:Fiktivni liječnici]] 9rn9pqm69kbz572yggspy1njjr7u16o Afektivna haptika 0 143719 3899642 3835123 2026-06-22T12:06:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Zdravstvena psihologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899642 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:IFeelIM.png|mini|200px|desno|Filozofija koja vodi '''IFeelIM''' (inteligentni sistem za pojačavanje osjećanja, pokretan afektivno osjetljivim Instant Messenger-om) je sljedeća: “Osjećam, dakle postojim!”]] '''Afektivna haptika''' je istraživačko polje, u nastajanju, koje se fokusira na proučavanje i dizajniranje [[uređaj]]a i [[sistem]]a koji mogu otkriti, pobuditi ili uticati na [[Emocija|emocionalno]] stanje [[ljudi]], posredstvom osjećaja [[dodir]]a. Ova oblast istraživanja vodi porijeklo iz radova Dzmitry Tsetserukou i Alena Neviarouskaya, o afektivnoj haptici komunikacionim sistema u realnom vremenu, s bogatim [[Emocija|emocionalnim]] i haptičkim kanalima.<ref>{{Cite web|url=https://drive.google.com/file/d/0B7tY4Dkw2zqMZjBkN2Q1OGQtNzRjOC00NjU5LWFiYWItZjg0MmUxZGMwOTRh/view?ddrp=1&authkey=CK2M34QD&hl=en&usp=embed_facebook|title=IFeelIM. Intetain 2009.pdf|website=Google Docs|access-date=5. 7. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Potaknuti [[motiv]]acijom da poboljšaju socijalnu interaktivnost i emocionalno imerzivno iskustvo korisnika, u razmjenjivanju poruka u realnom vremenu, [[Prividna stvarnost|virtualnoj]] i [[uvećana realnost|uvećanoj realnosti]], predstavljena je ideja pojačavanja sopstvenih osjećanja, kao i reprodukcija (simulacija) emocija koje osjeća partner. Četiri su osnovna haptička (osjetilna) kanala koji rukovode našim emocijama, i koji se mogu prepoznati: *(1) fiziološke promjene (broj otkucaja [[Srce|srca]], temperatura tijela, itd.) *(2) fizička stimulacija (npr. škakljanje), *(3) socijalni dodiri (npr. zagrljaj, stisak ruku), *(4) emocionalni haptički [[dizajn]] (npr. oblik uređaja, materijal, tekstura). == Potencijalne primjene == Moguće su primjene ove tehnologije za: * [[liječenje]] depresije i tjeskobe (problematična emocionalna stanja), * kontrola i modulacija raspoloženja, bazirano na fiziološkim signalima * afektivne i igre saradnje, * [[Psihologija|psihološko]] testiranje, * pomoćna [[tehnologija]] i komunikacioni sistemi uvećane realnosti, za djecu sa [[Autizam|autizmom]]. Afektivna haptika je izvidinica emocionalnog prisustva na daljinu, tehnologije koja omogućava korisnicima da osjećaju emocije, kao da su prisutni jedni uz druge, i da komuniciraju na udaljenim fizičkim lokacijama. == Također pogledajte == * [[Vještačka inteligencija]] * [[Neverbalna komunikacija]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [http://www.youtube.com/watch?v=Y84XbpDUVxc Afektivna haptika, video] * Tsetserukou, Dzmitry; Alena Neviarouskaya, Helmut Prendinger, Naoki Kawakami, Mitsuru Ishizuka, Susumu Tachi (2009) (PDF). Enhancing Mediated Interpersonal Communication through Affective Haptics. in Proc. 3rd Int. Conf. on Intelligent Technologies for Interactive Entertainment (INTETAIN'09), Amsterdam, the Netherlands, Springer, Volume 9, Part 3. str. 246–251. doi:10.1007/978-3-642-02315-6_27. https://docs.google.com/fileview?id=0B7tY4Dkw2zqMZjBkN2Q1OGQtNzRjOC00NjU5LWFiYWItZjg0MmUxZGMwOTRh&hl=en&authkey=CK2M34QD. * Tsetserukou, Dzmitry; Alena Neviarouskaya, Helmut Prendinger, Naoki Kawakami, Susumu Tachi (2009) (PDF). Affective Haptics in Emotional Communication. in Proc. Int. Conf. on Affective Computing and Intelligent Interaction (ACII'09), Amsterdam, the Netherlands, IEEE Press. str. 181–186. doi:10.1109/ACII.2009.5349516. https://docs.google.com/fileview?id=0B7tY4Dkw2zqMNjc3ZjNlMTEtODE0My00ZjVjLTljMzEtYmEyNjU5MDMwYWRl&hl=en&authkey=CNivkvwP. * James, William (1884). "What is an Emotion?" (PDF). Mind 9 (34): 188–205. doi:10.1093/mind/os-IX.34.188. http://web.me.com/cludwig/Site/Philosophie_de_lesprit_files/james.pdf. * Antonio, Damasio (2000). The Feeling of What Happens: Body, Emotion and the Making of Consciousness. Vintage. {{ISBN|0-09-928876-1}}. * Zajonc, Robert B.; Sheila T. Murphy, Marita Inglehart (1989). "Feeling and Facial Efference: Implication of the Vascular Theory of Emotion" (PDF). Psychological Review 96 (3): 395–416. doi:10.1037/0033-295X.96.3.395. PMID 2756066. http://www-psych.stanford.edu/~lera/273/zajonc-psychreview-1989.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220416121725/http://www-psych.stanford.edu/~lera/273/zajonc-psychreview-1989.pdf |date=16. 4. 2022 }}. * Kandel, Eric R.; James H. Schwartz, Thomas M. Jessell (2000). Principles of Neural Science. McGraw-Hill. {{ISBN|0-8385-7701-6}}. * Haans, Antal; Wijnand I. Ijsselsteijn (2006). "Mediated Social Touch: a Review of Current Research and Future Directions" (PDF). Virtual Reality (Springer-Verlag) 9 (2–3): 149–159. doi:10.1007/s10055-005-0014-2. http://www.springerlink.com/content/7l0051038x81771v/fulltext.pdf{{Mrtav link}}. * DiSalvo, Carl; F. Gemperle, J. Forlizzi, E. Montgomery (2003). The Hug: an Exploration of Robotic Form for Intimate Communication. in Proc. of the IEEE Workshop on Robot and Human Interactive Communication (RO-MAN'03), Millbrae, USA, IEEE Press. str. 403–408. doi:10.1109/ACII.2009.5349516. * Mueller, Florian; F. Vetere, M.R. Gibbs, J. Kjeldskov, S. Pedell, S. Howard (2005) (PDF). Hug over a Distance. in Proc. of the ACM Conf. on Human Factors in Computing Systems (CHI 05), Portland, USA, ACM Press. str. 1673–1676. doi:10.1109/ACII.2009.5349516. https://web.archive.org/web/20100923102952/http://floydmueller.com/achievements/hug_over_a_distance_paper.pdf. * Tsetserukou, Dzmitry (2009) (PDF). HaptiHug: a Novel Haptic Display for Communication of Hug over a Distance. in Proc. of EuroHaptics 2010 Int. Conference (EuroHaptics'10), Amsterdam, the Netherlands, Springer. str. 340–347. doi:10.1007/978-3-642-14064-8_49. https://docs.google.com/fileview?id=0B7tY4Dkw2zqMNDAyMTE4ZTEtYmEzYy00YTY5LWIzNTYtNzFhZjNlYjk1YTJm&hl=en&authkey=CI-99rIN. * Norman, Donald A. (2004). Emotional Design: Why We Love (or Hate) Everyday Things. Basic Books. {{ISBN|0-465-05135-9}}. * Tsetserukou, Dzmitry; Alena Neviarouskaya (September/October 2010). "iFeel_IM!: Augmenting Emotions during Online Communication". IEEE Computer Graphics ad Applications (IEEE Press): 6–14, in print. * Neviarouskaya, Alena; Helmut Prendinger, Mitsuru Ishizuka (2010). "EmoHeart: Conveying Emotions in Second Life Based on Affect Sensing from Text". Advances in Human-Computer Interaction, Special Issue on Emotion-Aware Natural Interaction (Springer-Verlag) 2010: 1–13. doi:10.1155/2010/209801. http://www.hindawi.com/journals/ahci/2010/209801.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100329141806/http://www.hindawi.com/journals/ahci/2010/209801.html |date=29. 3. 2010 }}. * Neviarouskaya, Alena; Helmut Prendinger, Mitsuru Ishizuka (2010). Recognition of Fine-Grained Emotions from Text: an Approach Based on the Compositionality Principle. In Modelling Machine Emotions for Realizing Intelligence: Foundations and Applications, Nishida, T., Jain, L., and Faucher, C. (eds.), Springer, (Smart Innovation, Systems and Technologies (SIST) series, Vol. 1). str. 179–207. [[Doi:10.1007/978-3-642-12604-8 9|doi:10.1007/978-3-642-12604-8_9]]. * Lemmens, P, Crompvoets, F., Brokken, D., Eerenbeemd, J.V.D ., Vries, G-J.D. “A Body-Conforming Tactile Jacket to Enrich Movie Viewing,” in Proc. the Third Joint EuroHaptics Conf. and Symp. on Haptic Interfaces for Virtual Environment and Teleoperator Systems (WorldHaptics 2009), Salt Lake City, US, March 18-20, 2009, str. 7-12. Lemmens, Paul; F. Crompvoets, D. Brokken, J.V.D. Eerenbeemd, G-J.D. Vries (2009). A Body-Conforming Tactile Jacket to Enrich Movie Viewing. in Proc. the Third Joint EuroHaptics Conf. and Symp. on Haptic Interfaces for Virtual Environment and Teleoperator Systems, Salt Lake City, USA. str. 7–12. [[Doi:10.1109/WHC.2009.4810832|doi:10.1109/WHC.2009.4810832]]. {{Commonscat|Affective haptics}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Zdravstvena psihologija]] bof2d0azed8ostwbyfflb034w1qbjje San u crvenom paviljonu 0 145157 3899891 3782042 2026-06-22T21:03:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899891 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hongloumeng2.jpg|200px|mini|desno|Scena iz knjige]] '''San u crvenom paviljonu'''<ref>{{Cite web|url=https://www.cliffsnotes.com/literature/d/dream-of-the-red-chamber/about-dream-of-the-red-chamber|title=About Dream of the Red Chamber|website=www.cliffsnotes.com|access-date=9. 11. 2025}}</ref> ([[kineski jezik|kin]]. "Hong Lou Meng") je [[Kina|kineski]] [[roman]] iz [[18. vijek]]a, jedna od najpoznatijih i najuticajnijih kineskih klasičnih [[knjiga]]. Pripada skupini četiri velika klasična kineska romana. Napisan je sredinom 18. vijeka za vrijeme [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]. Autor je [[Cao Hsuečin]], koji je roman objavio anonimno, ali se kasnije ustanovilo da je on autor. Počeo je pisati roman "Kamen", ali ga nije dovršio. Napisao je 80 poglavlja, a nakon njegove [[smrt]]i, krajem 18. vijeka, dodano je 40 novih poglavlja i promijenjeno ime romana u "San u crvenom paviljonu". Dijelom je [[autobiografija|autobiografski]] tekst. Zamršeni zapleti prikazuju uspon i pad porodice slične Caoovoj, a samim tim i same dinastije. Cao prikazuje moć oca nad porodicom, ali roman je zamišljen kao spomenik ženama koje je poznavao u mladosti: prijateljima, rođacima i sluškinjama. Na dubljem nivou, autor istražuje religijska i filozofska pitanja, a stil pisanja uključuje odjeke drama i romana kasnog Minga, kao i poeziju iz ranijih perioda.<ref>[[Jonathan Spence]], ''[[The Search for Modern China]]'' (New York: Norton, 1990), 106–110.</ref> Postoji posebna [[nauka]] "crvenologija", koja proučava ovaj roman. U njemu je 30 glavnih i preko 400 sporednih likova, uglavnom ženskih. Bogata je [[psihologija|psihološka]] karakterizacija likova. Detaljno prikazuje [[život]] i socijalnu strukturu tipičnog kineskoga [[plemstvo|plemstva]] 18. vijeka. Crveni paviljon je naziv za mjesta stanovanja djevojaka iz bogatih plemićkih obitelji. [[Datoteka:Jimao_Dream_of_the_Red_Chamber.jpg|mini|215x215piksel|Stranica iz "Jimao rukopisa" (jedne od Rouge verzija) romana, 1759.<ref>{{Cite book|last=Yu, Anthony C.|title=Rereading the Stone: Desire and the Making of Fiction in Dream of the Red Chamber|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2001|isbn=0-691-09013-0|page=9}}</ref>]] == Sadržaj == U romanu je detaljno opisan [[porodica|porodični]] klan Jia (Đa) i njegova dva ogranka, kuće Rongguo i Ningguo. Smješteni su u velikim porodičnim kućama glavnoga grada. Njihovi preci postali su [[vojvoda|vojvode]]. Na početku romana, obje kuće pripadaju najpoštovanijim porodicama u [[grad]]u. Opisano je njihovo [[bogatstvo]] i uticaj sve dok ne dođe do pada i sukoba sa carem. Njihove kuće su pokradene i zaplijenjene, događaju se zločini i trpe bijedu. Pri kraju romana, njihovo stanje se popravlja. Jedna od glavnih priča u romanu je i [[ljubav]]ni trokut. Glavni lik Jia Baoyu (Đa Baoju) zaljubljen je u rođakinju Lin Daiyu (Lin Daiju), ali se ženi rođakinjom Xue Baochai (Šue Baoćai). Njihova ljubavna priča završava tragično. == Jezik == Roman je napisan [[Pisani narodni kineski jezik|pisanim narodnim jezikom]] ( ''baihua''), a ne [[Klasični kineski jezik|klasičnim kineskim]] (''wenyan''). Cao Xueqin je bio vrlo vješt i u kineskoj poeziji i u klasičnom kineskom jeziku, pišući eseje u polu- ''wenyan'' stilu. Međutim, dijalozi u romanu su napisani [[Pekinški mandarinski dijalekt|pekinškim mandarinskim dijalektom]], koji je kasnije postao temelj modernog govornog kineskog jezika. Početkom 20. stoljeća, [[Leksikografija|leksikografi]] su koristili tekst za uspostavljanje vokabulara novog [[Standardni kineski jezik|standardiziranog jezika]], a reformatori su koristili roman za promociju pisanog narodnog jezika.<ref>{{Cite web|url=http://www.chinaheritagequarterly.org/features.php?searchterm=019_vale.inc&issue=019|title=Vale: David Hawkes, Liu Ts'un-yan, Alaistair Morrison|publisher=China Heritage Quarterly of the Australian National University}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * Bryan Van Norden, [http://www.bryanvannorden.com/a-guide-to-reading-dream-of-the-red-chamber/ Guide to Reading ''Story of the Stone/Dream of the Red Chamber''.] * [https://www.cliffsnotes.com/literature/d/dream-of-the-red-chamber/about-dream-of-the-red-chamber Zhang Xiugui, CliffsNotes]. Summary and notes. * Richard Smith (Rice University) ''[https://www.ruf.rice.edu/~asia/DreamRedChamberOutline.html Dream of the Red Chamber]'' Outline of Vol I of ''Story of the Stone'', with comments. * [https://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2005-11/12/content_494366.htm Article on China Central Television Program about ''Red Chamber''] – ''[[China Daily]]''. Raymond Zhou. 12 November 2005. * [https://chinesenotes.com/hongloumeng.html ''Dream of the Red Chamber 紅樓夢''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220314035955/https://chinesenotes.com/hongloumeng.html |date=14. 3. 2022 }} Chinese text with embedded Chinese-English dictionary * {{librivox book|title=The Dream of the Red Chamber|author=Xueqin CAO}} * [https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/aboutcourse ''Dream of the Red Chamber'': Afterlives, University of Minnesota]. Eight sections of an on-line course, including "[https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/exhibits/show/text-of-the-novel The Text of the Novel]; "[https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/exhibits/show/nineteenth-century-responses Nineteenth Century Responses]"; "[https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/exhibits/show/5--twentieth-century-responses Twentieth and Twenty-first Century Responses]"; "[https://redchamber.dash.umn.edu/Omeka/exhibits The Social World of the Dream]"; * {{cite book|url=https://www.chinese-novels.com/book/the-dream-of-red-mansion/|title=Dream of the Red Chamber (free online reading)}} * {{cite web|url=http://blogs.bl.uk/collectioncare/2016/10/from-west-to-east-conservation-of-the-chinese-novel-dream-of-the-red-chamber.html|title=From West to East: Conservation of the Chinese novel 'Dream of the Red Chamber'|last=Marshall|first=Heather|publisher=[[British Library]]}} Describes the book conservation work.{{Commonscat|Dream of the Red Chamber}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Svjetska književnost]] [[Kategorija:Romani]] 4agvfk68k18nmlywjvpufgsexwm1j2e Benjamin Franklin 0 146782 3899692 3896257 2026-06-22T12:18:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899692 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Benjamin Franklin | slika = Franklin-Benjamin-LOC.jpg | veličina_slike = | opis = Benjamin Franklin | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1706|1|17}} | mjesto_rođenja = Boston, SAD | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1790|4|17|1706|1|17}} | mjesto_smrti = Philadelphia, SAD | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Benjamin Franklin''' bio je [[SAD|američki]] državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomista i pisac. Franklin prvi utvrđuje identičnost munje s [[elektricitet]]om, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tok i karakteristike [[Golfska struja|Golfske struje]], te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine [[1775]]. postaje član američkog kongresa i jedan od autora ''"[[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije o nezavisnosti]]"''. U [[Philadelphia|Philadelphiji]] je osnovao prvu javnu [[biblioteka|biblioteku]] uopće, izdavao je novine i štampao knjige. Kao diplomatski predstavnik u [[Francuska|Francuskoj]] od [[1776]]. do [[1785]], koristeći se svojim ličnim ugledom i popularnošću, učinio je velike usluge [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] u njenom ratu za nezavisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin učestvuje u stvaranju američkog ustava [[1787]], a posljednjih godina života objavljuje niz članaka u korist ukidanja [[Ropstvo|ropstva]]. Naučnik, neumorni borac za slobodu čovjeka, diplomata, vjerujući u djelotvornost razuma pri rješavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svog prosvjetiteljskog vijeka.<ref name="bio">[http://www.biography.com/people/benjamin-franklin-9301234#awesm=~oBG3BRMEN1fojj Biografija sa stranice Biography] učitano 17.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref><ref name="bf">Staiger Josh,2010 [http://www.benjaminfranklinbiography.net/ Opširnija biografija sa stranice Benjamin Franklin Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141219060234/http://www.benjaminfranklinbiography.net/ |date=19. 12. 2014 }} učitano 17.04.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Benjamin Franklin}} * [[Carl L. Becker|Becker, Carl Lotus]]. "Benjamin Franklin", ''Dictionary of American Biography'' (1931) – vol 3, with links [http://tigger.uic.edu/~rjensen/franklin.htm#becker online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100316174915/http://tigger.uic.edu/~rjensen/franklin.htm#becker|date=16. 3. 2010}} * {{cite book|last=Brands|first=H. W.|url=https://archive.org/details/firstamericanlif00bran|title=The First American: The Life and Times of Benjamin Franklin|publisher=Knopf Doubleday Publishing|year=2000|isbn=978-0-385-49540-0|place=New York|ref=brands2000}} * {{cite book|last=Crane|first=Vernon W.|url=https://archive.org/details/benjaminfranklin00cran|title=Benjamin Franklin and a Rising People|publisher=Little, Brown and Company|year=1954|place=Boston|ref=none|access-date=2. 6. 2024}} {{Commonscat}} {{klasicizam i prosvjetiteljstvo}} {{Dobitnici Copleyjeve medalje (1751-1800)}} {{DEFAULTSORT:Franklin, Benjamin}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Američki izumitelji]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Američki književnici]] [[Kategorija:Američki ekonomisti]] [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Biografije, Boston]] [[Kategorija:Rođeni 1706.]] [[Kategorija:Umrli 1790.]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 2ggkuhuj5tvz3e4d3c5cmutvcqok056 Václav Havel 0 152120 3899664 3833787 2026-06-22T12:15:03Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Václav Havel | slika = Vaclav Havel.jpg | redoslijed = 1. [[predsjednik Češke]] | vrijeme_na_vlasti = [[2. februar]] [[1993]] - [[2. februar]] [[2003.]] | prethodnik = ''Češka uspostavljena'' | nasljednik = [[Václav Klaus]] | redoslijed2 = 10. [[predsjednik Čehoslovačke]] | vrijeme_na_vlasti2 = [[29. decembar]] [[1989]] - [[20. juli]] [[1992.]] | prethodnik2 = [[Gustav Husak]] | nasljednik2 = ''[[raspad Čehoslovačke]]'' | redoslijed3 = Predsjednik [[Občanské fórum|OF-a]] | vrijeme_na_vlasti3 = [[19. novembar]] [[1989]] - [[29. decembar]] [[1989.]] | prethodnik3 = ''stranka osnovana'' | nasljednik3 = [[Jan Urban]] | zanimanje = [[političar]], [[književnik]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1936|10|5}} | mjesto_rođenja = [[Prag]], [[Češka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2011|12|18|1936|10|05}} | mjesto_smrti = Prag | politička_stranka = [[Občanské fórum|OF]] | nacionalnost = | potpis = Vaclav Havel Signature.svg | supruga = [[Olga Šplíchalová]]<br />[[Dagmar Veškrnová]] | vjera = }} '''Václav Havel''' bio je češki dramski pisac, esejist, pjesnik, [[disident]] i [[političar]].<ref>{{cite news|last1=Webb|first1=W. L.|title=Václav Havel obituary|url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/18/vaclav-havel|work=The Guardian|date=18. 12. 2011}}</ref><ref name="Havel's Specter: On Václav Havel">{{cite news|last1=Crain|first1=Caleb|author-link=Caleb Crain|title=Havel's Specter: On Václav Havel|url=https://www.thenation.com/article/166949/havels-specter-vaclav-havel#|access-date=16. 7. 2014|work=[[The Nation]]|date=21. 3. 2012}}</ref> Havel je bio deveti i posljednji [[popis predsjednika Čehoslovačke|predsjednik Čehoslovačke]] (1989-1992) i prvi [[popis predsjednika Češke Republike|predsjednik Češke Republike]] (1993- 2003). Napisao je više od 20 predstava i brojna djela koja su prevedena na mnoge jezike. Bio je predsjednik [[Fondacija za ljudska prava|Fondacije za ljudska prava]] Njujorka, osnivač fondacije VIZE 97 i glavni organizator godišnje globalne konferencije [[Forum 2000]]. Havel je bio jedan od potpisnika [[Deklaracija o evropskoj savjesti i komunizmu|Deklaracije o evropskoj savjesti i komunizmu]] (pokretanje Evropskog dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma)<ref>{{cite journal|last=Tismăneanu|first=Vladimir|author-link=Vladimir Tismăneanu|year=2010|title=Citizenship Restored|journal=[[Journal of Democracy]]|volume=21|issue=1|pages=128–135|doi=10.1353/jod.0.0139|s2cid=159380633}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.victimsofcommunism.org/media/article.php?article=3850|title=Prague Declaration on European Conscience and Communism|date=9. 6. 2008|publisher=[[Victims of Communism Memorial Foundation]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20110518124148/http://victimsofcommunism.org/media/article.php?article=3850|archive-date=18. 5. 2011|url-status=dead|access-date=10. 5. 2011}}</ref> i član Savjeta za žrtve komunizma Memorial Foundation. Havel je dobio mnoga priznanja, uključujući Predsjedničku medalju slobode od predsjednika SAD-a i Gandijevu nagradu za mir. Akademska 2012-2013. godina na Koledžu Evrope proglašena je u njegovu čast. == Biografija == === Rani život === Havel je rođen u [[Prag]]u 5. oktobra 1936, a odrastao je u dobro poznatoj, bogatoj, [[poduzetništvo|poduzetničkoj]] i [[intelektualci|intelektualnoj]] porodici koja je bila usko povezana sa kulturnim i političkim događajima u Čehoslovačkoj od 1920. do 1940. Njegov otac, Vaclav Havel Maria, bio je vlasnik prigradskog Barrandov terace, koji se nalazio na najvišoj tački u Pragu. Havelova majka, Božena Vavrečkova, također je iz utjecajne porodice. Njen otac je bio čehoslovački ambasador i poznati novinar. U ranim 1950-im, mladi Havel je bio četiri godine na pripravničkom stažu kao hemijski laborant, a završio je srednju školu 1954. godine. Odlučio se za studij na Ekonomskom fakultetu češkog Tehničkog univerziteta u Pragu, ali odustao je nakon dvije godine. 1964. oženio se Olgom Šplichalovom. === Rana pozorišna karijera === Nakon što je završio [[vojna služba|vojnu službu]] (1957-1959), zaposlio se u pozorištu ABC u Pragu kao pozorišni radnik. Istovremeno je bio student dramskih umjetnosti na [[Akademija scenskih umjetnosti|Akademiji scenskih umjetnosti]] u Pragu. Njegova prva dugometražna predstava bila je Zabava na otvorenom (1963). Njegova druga predstava Memorandum mu je pomogla da uspostavi ugled u SAD-u. 1968. Havelove predstave su bile zabranjene u Čehoslovačkoj, a on nije mogao napustiti zemlju. === Disident === Tokom prve sedmice [[invazija na Čehoslovačku|invazije na Čehoslovačku]], Havel je pomagao pokretu otpora preko radija Slobodna Čehoslovačka u Liberecu. Nakon suzbijanja [[Praško proljeće|Praškog proljeća]] 1968, otišao je iz pozorišta i postao politički aktivan. Havel je postao vodeći disident sa još nekoliko čeških pisaca. Njegove političke aktivnosti rezultirale su boravkom u zatvoru, te stalnim nadzorom i ispitivanjem od strane policije.<ref>{{cite journal|last=Barney|first=Timothy|date=20. 10. 2019|title=Václav Havel at the End of the Cold War: The Invention of Post-Communist Transition in the Address to U.S. Congress, February 21, 1990|url=https://doi.org/10.1080/01463373.2019.1668444|journal=Communication Quarterly|volume=67|issue=5|pages=560–583|doi=10.1080/01463373.2019.1668444|issn=0146-3373|s2cid=210374087|url-access=subscription}}</ref> Njegov najduži boravak u zatvoru, od maja 1979. do februara 1983, dokumentiran je u pismima njegove supruge koja su kasnije objavljena pod imenom ''Pisma od Olge''. Bio je poznat po svojim esejima, u kojima je opisivao kako građani žive pod komunističkim režimom. === Predsjednik === 29. decembra 1989, dok je bio vođa [[Građanski forum|Građanskog foruma]], Havel je postao predsjednik Čehoslovačke jednoglasnom odlukom [[Češka Savezna skupština|Savezne skupštine]]. On je dugo tvrdio da nije bio zainteresiran za politiku i da političke promjene u zemlji trebaju biti izazvane kroz autonomnu građansku incijativu, a ne kroz zvanične institucije. Nakon njegovog izbora 1990. Havel je dobio [[Nagradu za slobodu]] Liberalne internacionale. 1990. Čehoslovačka je održala prve slobodne izbore, što je rezultiralo pobjedama Građanskog foruma i slovačke stranke Javno protiv nasilja. Ove dvije stranke su imale većinu u oba doma zakonodavnog tijela. Havel je zadržao mjesto predsjednika. Uprkos povećanju političkih tenzija između Čeha i Slovaka 1992, Havel je želio više da zadrži Čehoslovačku nego da se zemlja raspadne. Havel traži reizbor 1992. To nije prošlo jer nije dobio podršku od slovačkih poslanika. Nakon proglašenja Slovačke Deklaracije o nezavisnosti, on je dao ostavku na mjesto predsjednika 20 jula. Međutim, na izborima nezavisne Češke 26. januara 1993. osvojio je najviše glasova i postao je njen prvi predsjednik. Iako je bio predsjednik Češke Republike nije imao ovlaštenja kao što je imao kao predsjednik Čehoslovačke. [[Ustav Češke Republike]] dao je najviše moći premijeru. Međutim, zahvaljujući njegovom autoritetu, on je stekao veću ulogu. Havelova popularnost u inostranstvu premašila je njegovu popularnost kod kuće, te je često bio predmet kontroverzi i kritika. Dok je bio predsjednik, Havel je izjavio da je protjerivanje autohtonog sudetskog njemačkog stanovništva nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio nemoralan čin, uzrokujući velike kotroverze kod kuće. On je također proširio opštu amnestiju kao jedan o njegovih prvih poteza kao predsjednik, u pokušaju da smanji pritisak u pretrpanim zatvorima, kao i da oslobodi političke zatvorenike i osobe koje su možda pogrešno zatvorene za vrijeme komunizma. Havel je smatrao da sudovima iz prethodnog režima ne treba vjerovati za mnoge odluke, i da većina onih koji su u zatvoru nisu imali pravično suđenje. S druge strane, njegovi kritičari su tvrdili da je amnestija dovela do značajnog povećanja stope kriminala. Prema Havelovim memoarima Do dvorca i nazad, većina onih koji su pušteni su imali manje od godinu dana do završetka kazne. Statistike nisu imale jasnu podršku ili tvrdnju. U intervjuu za Karela Zviždalu Havel je izrazio da je njegovo najvažnije dostignuće kao predsjednika jeste da je doprinio raspadu Varšavskog pakta. Prema njegovoj izjavi raspad je bio veoma kompliciran. Infrastruktura [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] bila je dio ekonomije svih zemalja članica. Osim toga, trebalo je vremena da se demontira institucija Varšavskog pakta, na primjer, bilo je potrebno dvije godine da se sovjetske trupe u potpunosti povuku iz Čehoslovačke. Nakon pravnog spora sa suprugom svoga brata, Havel je odlučio prodati 50 % svog udjela u Lucerna Palace na Venceslav Skveru u Pragu. Izgradio ga je njegov djed Vaclav Havel 1921. Havel je prodao nekretninu [[Vaclav Junek|Vaclavu Juneku]], bivšem komunističkom [[špijun]]u u Francuskoj, koji je kasnije otvoreno priznao da je podmitio političare [[Socijaldemokratsk partija Češke|češke Socijaldemokratske partije]]. U januaru 1996. njegova žena Olga umrla je od raka u 62. godini. U decembru 1996. Havelu je dijagnosticiran [[rak pluća]]. On je zatim prestao pušiti. 1997. ponovo se ženi, ovog puta glumicom Dagmar Veškrnovom. Havel je bio među utjecajnim političarima koji su najviše doprinijeli tranziciji [[NATO]]-a. Havel se energično zalagao za uključivanje članova bivšeg Varšavskog pakta u zapadni savez. Havel je ponovo izabran za predsjednika 1998. 2. februara 2003, nakon isteka mandata, napustio je dužnost češkog predsjednika. [[Vaclav Klaus]], jedan od njegovih najvećih protivnika, izabran je za njegovog nasljednika 28. februara 2003. === Poslije predsjedničke karijere === Počevši od 1997, Havel je bio domačin Foruma 2000, godišnjoj konferenciji za „identifikaciju ključnih pitanja kojima se suočava civilizacija i istraživanje načina za sprečavanje eskalacije sukoba koji imaju religijsku, kulturnu ili etničku pripadnost kao svoju glavnu komponentu“. 2005. nastavio je svoje istraživanje o ljudskim pravima. 2006. proveo je 8 sedmica kao gostujući umjetnik na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Havelovi memoari o njegovom iskustvu kao predsjednik, Do Zamka i natrag, objavljeni su u maju 2007. 4. augusta 2007. Havel se sastao sa članovima [[Bjelorusko slobodno pozorište|Bjeloruskog slobodnog pozorišta]] u svojoj vikendici u Češkoj u znak njegove kontinuirane podrške, koja je bila ključna u postizanju međunarodnog priznanja i članstva u [[Evropska pozorišna konvencija pozorišta|Evropskoj pozorišnoj konvenciji pozorišta]]. 2008. Havel je postao član [[Evropsko vijeće za toleranciju i pomirenje|Evropskog vijeća za toleranciju i pomirenje]]. Susreo se s američkim predsjednikom [[Barack Obama|Barackom Obamom]] na samitu između [[EU]] i SAD-a u Pragu u aprilu 2009. Od 2004. do smrti podržavao je Češku stranku zelenih. === Smrt === Havel je umro ujutro 18. decembra 2011, u 75. godini, u svojoj kući u selu [[Hradeček]]u. Sedam dana prije smrti sastao se sa svojim dugogodišnjim prijateljem [[Dalaj Lama|Dalaj Lamom]] u Pragu. Havel se pojavio u invalidskim kolicima. Nekoliko sati prije smrti Havel se susreo s brojnim gostima, uključujući američkog predsjednika Obamu, britanskog premijera [[David Cameron,|Davida Camerona]], [[Njemačka|njemačku]] [[njemački kancelar|kancelarku]] [[Angela Merkel|Angelu Merkel]] i bivšeg poljskog predsjednika [[Lech Wałęsa|Lecha Wałęsu]]. Merkel naziva Havela "velikim Evropljaninom", dok je Wałęsa rekao da mu trebaju dati [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Bivša američka državna sekretarka [[Madeleine Albright]], koja je rodom iz Čehoslovačke, rekla je da je on jedna od velikih figura 20. stoljeća. Sahrana je održana u [[Katedrala svetog Vida|Katedrali sv. Vida]]. Po zahtjevu porodice, privatna ceremonija održana je u krematoriju Strašnice u Pragu. Havelov pepeo smješten je u porodičnoj grobnici na groblju Vinohrady u Pragu. [[Aerodrom "Václav Havel"|Praški aerodrom]] nosi njegovo ime. == Nagrade == * [[Austrijska državna nagrada za evropsku književnost]] (1968) * [[Nagrada Olof Palme]] (1989) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} {{Predsjednici Čehoslovačke}} {{Predsjednici Češke}} {{Dobitnici nagrade Olof Palme}} {{Dobitnici Karlove nagrade}} {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnog rata}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Havel, Vaclav}} [[Kategorija:Rođeni 1936.]] [[Kategorija:Umrli 2011.]] [[Kategorija:Biografije, Prag]] [[Kategorija:Češki političari]] [[Kategorija:Češki pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Austrijske državne nagrade za evropsku književnost]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] 9bgeyu7g7qjh3n8npm9r8rihul1tdbp BH Pošta 0 153142 3899781 3845011 2026-06-22T13:45:11Z Akir-toj 182441 Dodana slika sjedišta 3899781 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = BH Pošta | slika = Logo BH Pošte.svg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | slika2 = Zgrada BH Pošte 2026.png | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = Društvo s ograničenom odgovornošću | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = [[1992.]] | osnivač = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = Adis Šehić (v. d. generalnog direktora)<ref>{{cite web |title=Adis Šehić v.d. generalnog direktora BH Pošta |url=https://biznis.ba/vijesti/bih/adis-sehic-vd-generlanog-direktora-bh-posta/82791 |website=biznis.ba |access-date=13. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231213103148/https://biznis.ba/vijesti/bih/adis-sehic-vd-generlanog-direktora-bh-posta/82791 |archive-date=13. 12. 2023 |date=12. 12. 2023 |url-status=live }}</ref> | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = Poštanske usluge | prihod = 90 miliona KM | operativni_prihod = | neto_dobit = 4,1 miliona KM | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = Vlada Federacije Bosne i Hercegovine | članovi = | zaposleni = 2300 (2015) | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|www.posta.ba}} | dodatak = }} [[Datoteka:Sarajevo PostOffice Gutted.jpg|mini|Zgrada glavne pošte spaljena tokom [[Opsada Sarajeva|Opsade Sarajeva]]]] '''Javno preduzeće BH Pošta d.o.o.''' je, pored [[Pošte Srpske|Pošta Srpske]] i [[Hrvatska pošta Mostar|Hrvatske Pošte Mostar]], jedan od tri javna poštanska operatera u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]]. BH Pošta je najveće poštansko preduzeće u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Historija == === Period do 1992 === Uvođenjem Banovine u Jugoslaviju, Bosna i Hercegovina je podijeljenja u tri zone. Administrativna podjela države praćena je odgovarajućom podjelom poštanskih ureda, pa su tako uredi u Bosni i Hercegovini bili podređeni pošti, telegrafu i telefonu u Sarajevu, [[Split]]u, [[Cetinje|Cetinju]] i [[Zagreb]]u. Do početka [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] poštanska mreža Bosne i Hercegovine sastojala se od 188 poštanskih ureda telegrafa i telefona, a u 1930-im godinama posebno je se počelo uspostavlanjem telefonske mreže, te su skromni počeci uvođenja automatske telefonske centrale zabilježeni u Sarajevu, na [[Ilidža|Ilidži]] i u Trebinju. Nakon kraja drugog svjetskog rata i osnivanjem [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]] direkcija PTT-a u Bosni i Hercegovini funkcionirala je u okviru Zajednice jugoslovenskog PTT-a (JPTT). Do 1992. pružao je usluge cjelovite poštanske mreže poštanskog saobraćaja, telefonske mreže, telegrafske mreže, te moderne mreže za praćenje podataka. === Vrijeme Bosne i Hercegovine === Sticanjem nezavisnosti Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) početkom 1992. nastala je i potreba za državnim poštanskim preduzećem, pa je tako osnovano današnje preduzeće BH Pošta sa sjedištem u Sarajevu. Tokom rata u BiH poštanska mreža Bosne i Hercegovine pretrpjela je ogromne štete, procijenjene na 900 miliona američkih dolara. Najveći simbol toga je i spaljenje zgrade glavne pošte u Sarajevu od [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] 2. maja 1992, kada je ona potpuno izgorjela. Godine 1993. BH Pošta je ponovo postala član Svjetskog poštanskog saveza. Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995, što je rezultiralo krajem rata u Bosni i Hercegovini, poštanska mreža Bosne i Hercegovine je podijeljena na tri javna operatera: Pošte Srpske na području [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Hrvatska pošta Mostar]] na području pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]], te BH Pošta na području pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Dana 16. februara 1997. osnovana je [[Postbank BH]] - Poštanska banka Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=http://www.fba.ba/images/Novosti/Javni_poziv_Postbank_bos.pdf|title=Javni poziv|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=12. 9. 2016}}</ref> Zbog različitosti usluga, odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] 20. decembra dolazi se do podjele PTT-a Bosne i Hercegovine na [[BH Telecom]] i BH Poštu, koja od tada djeluju samostalno. Osim toga, 2001. dolazi do završetka rekonstrukcije i adaptacije zgrade glavne pošte u Sarajevu, za koju je bio zadužen [[Ferhad Mulabegović]], pa je ta zgrada ponovo postala sjedište BH Pošte. == Brza pošta == BH Pošta pod nazivom "Express Mail Service" (EMS) vrši usluge ekspresnog slanja pošiljki, tzv. [[Brza pošta|Brze pošte]], koja se sastoji osim normalne brze pošte, još od ''Hitne pošiljke'' i ''Vrlo hitnog paketa.''<ref>{{cite web|url=https://www.posta.ba/ems/|title=JP BH Pošta|website=posta.ba|access-date=12. 9. 2016}}</ref> * Kao ''Hitna pošiljka'' se može predati svaka pošiljka, uputnica ili paket kao hitna ako sadrži lako pokvarljivu robu, dok se kao hitna pošiljka ne može predati za šire dostavno područje, poštanski pretianc i poste-restante. Osim toga, hitna pošiljka se šalje primaocu prije ostalih pošiljki. * Kao ''Vrlo hitan paket'' se može predati svaki bez obzira na vrstu i sadržaj, dok se paketi sa živim životinjama ili lako kvarljivom robom mora predati kao Vrlo hitan paket. Od 1. februara 2010. BH Pošte usluge brze pošte vrše i na području u kojima kao javni poštanski operator djeluju Hrvatska pošta Mostar i Pošte Srpske, čime je obezbjeđeno pružanje EMS usluga za primaoce u čitavoj Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:Sanski Most - Posta.JPG|mini|Poslovnica BH Pošte u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]]]]Od 1. oktobra 2016. na snagu stupa novi zajednički projekt Pošta Srpske, Hrvatske pošte Mostar i BH Pošte pod nazivom "Brze pošte na nivou BiH", koji omogućava da primaoc pošiljku ili paket dobije u maksimalno 24 sati, što do tada nije bilo slučaj.<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/brza-posta-kuca-na-vrata-u-roku-od-24-casa-postari-ruse-granice-i-podele-u-bih/ds6x8rf|title=BRZA POŠTA KUCA NA VRATA U ROKU OD 24 ČASA Poštari ruše granice i podele u BiH|date=29. 7. 2016|language=sr|access-date=12. 9. 2016}}</ref> == Elektronsko slanje novca == [[Datoteka:BHP mailbox.jpg|mini|239x239piksel|Poštansko sanduče BH Pošte]] Od marta 2016. BH Pošta, u dogovoru sa [[Pošta Srbije|Poštom Srbije]] i [[Pošta Crne Gore|Poštom Crne Gore]], pruži usluga elektronskog slanja i primanja novca iz svih poslovnica tih poštanskih operatera.<ref>{{cite web|url=http://tntportal.ba/2016/03/07/bh-posta-novi-nacin-slanja-i-prijema-novca-elektronskim-putem/|title=Novi način slanja i prijema novca elektronskim putem|last=F.H|date=7. 3. 2016|website=tntportal|access-date=12. 9. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Slanje novca se vrši na šalteru pošte, bez otvaranja računa u banci, te se vrši isplata u roku od pola sata od momenta uplate. Cijena usluge elektroskog slanja novca iznosi 3,66% od uplaćenog iznosa, koja ne smije iznositi manje od 8KM ili više od 50KM. Cijenu usluge samo plaća osoba, koja je poslala novac.<ref>{{cite web|url=http://www.posta.ba/stranica/1/0/59.html|title=JP BH Pošta|website=www.posta.ba|access-date=12. 9. 2016|archive-date=11. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160911081449/http://posta.ba/stranica/1/0/59.html|url-status=dead}}</ref> BH Pošta planira vršiti usluge elektronskog slanja novca i sa drugim zemljama. == Zastupanje osiguranja == BH Pošta pruža i uslugu zastupanja osiguranja u svojim poslovnicama na području [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] i [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]]. Od 15. decembra 2010. BH Pošta pruža tu uslugu u Kantonu Sarajevo, a od 8. marta 2011. u Zeničko-dobojskom kantonu. Trenutno BH Pošta zastupa [[Sarajevo osiguranje]] i [[Bosna-Sunce osiguranje]].<ref>{{cite web|url=http://www.posta.ba/stranica/1/24/41.html#Usluge_osiguranja|title=JP BH Pošta|website=www.posta.ba|access-date=12. 9. 2016|archive-date=28. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160928001733/http://www.posta.ba/stranica/1/24/41.html#Usluge_osiguranja|url-status=dead}}</ref> == Finansijski rezulatati == {| class="wikitable" !Godina !Prihod !Finansijski rezultat |- |2002 |88,7 miliona KM |3,5 miliona KM |- |2003<ref>{{cite web|url=http://www.saifbih.ba/bs/revizija/doc03/IzvjBHposta2003.pdf|title=Javno preduzeće BH Pošte Sarajevo, 2003. godina|last=|first=|date=|website=saifbih.ba|publisher=Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 9. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |86,7 miliona KM | −1,3 miliona KM |- |2004<ref>{{cite web|url=http://www.saifbih.ba/bs/revizija/doc04/izvj_JP_BHPosta_2004.pdf|title=JP "BH Pošta" doo Sarajevo, 2004. godina|last=|first=|date=|website=saifbih.ba|publisher=Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20051223040845/http://www.saifbih.ba/bs/revizija/doc04/izvj_JP_BHPosta_2004.pdf|archive-date=23. 12. 2005|url-status=dead}}</ref> |88,4 miliona KM |3,4 miliona KM |- |2006 |94,9 miliona KM |11 miliona KM |- |2007<ref>{{cite web|url=http://www.saifbih.ba/javni-izvj/j-pred/pdf/Izvj_JP_%20Posta_%20BH_%202007.pdf|title=JP "BH Pošta" d.o.o., 2007.g|last=|first=|date=|website=saifbih.ba|publisher=Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 9. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |84 miliona KM |562.000 KM |- |2009 |88,8 miliona KM |1 milion KM |- |2010<ref>{{cite web|url=http://www.saifbih.ba/javni-izvj/j-pred/pdf/default.aspx?id=1955&langTag=bs-BA|title=JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo,2010.g.|last=|first=|date=|website=saifbih.ba|publisher=Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 9. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |91,7 miliona KM |1,4 miliona KM |- |2011 |88,1 miliona KM | −390.000 KM |- |2012<ref>{{cite web|url=http://www.saifbih.ba/javni-izvj/j-pred/pdf/default.aspx?id=1933&langTag=bs-BA|title=JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo za 2012.g|last=|first=|date=|website=saifbih.ba|publisher=Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 9. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |84,7 miliona KM | −891.000 KM |- |2013<ref>{{cite web|url=http://www.saifbih.ba/javni-izvj/j-pred/default.aspx?id=7121&langTag=bs-BA|title=Javno preduzeće BH Pošta za 2013. god|last=|first=|date=|website=saifbih.ba|publisher=Ured za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=12. 9. 2016|archive-date=26. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241226225646/http://www.saifbih.ba/javni-izvj/j-pred/default.aspx?id=7121&langTag=bs-BA|url-status=dead}}</ref> |87,8 miliona KM |1,9 miliona KM |- |2014 |93,8 miliona KM |5 miliona KM |- |2015<ref>{{cite web|url=http://www.saifbih.ba/javni-izvj/j-pred/default.aspx?id=7578&langTag=bs-BA|title=Javno preduzeće BH Pošta za 2015. god|last=|first=|date=|website=saifbih.ba|publisher=Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine|access-date=12. 9. 2016|archive-date=26. 12. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241226222342/http://www.saifbih.ba/javni-izvj/j-pred/default.aspx?id=7578&langTag=bs-BA|url-status=dead}}</ref> |90 miliona KM |4,1 miliona KM |} == Pozajmnica za penzije == Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 20. maja 2016. na svojoj 54. održanoj sjednici odlučila pozajmiti ukupno 45 miliona KM od BH Pošte za [[Fond PIO/MIO]] Mostar, kako bi se obezbijedila sredstva za isplaćivanje penzija do kraja 2016. korisnicima koji penziju dobivaju od strane BH Pošte. Ta odluka izazvala je burne reakcije bosanskohercegovačke javnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/236814/vlada-federacije-bih-bh-posta-ce-posuditi-zavodu-pio-45-miliona-za-penzije|title=VLADA FEDERACIJE BIH: BH Pošta će posuditi zavodu PIO 45 miliona za penzije|access-date=12. 9. 2016|archive-date=22. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160522045212/http://www.avaz.ba/clanak/236814/vlada-federacije-bih-bh-posta-ce-posuditi-zavodu-pio-45-miliona-za-penzije|url-status=dead}}</ref> == Poštanski brojevi == {{Glavni|Spisak poštanskih brojeva BH Pošte}}Spisak poštanskih brojeva 5 najvećih općina, u kojima djeluje BH Pošta: * Sarajevo 71000 * Zenica 72101, 72102 i 72112 * Tuzla 75001 * Mostar 88104 * Brčko 76120 == Filatelistička izdanja == {{Glavni|Filatelija BH Pošte}} [[Datoteka:DaytonBhPoste.jpg|mini|Poštanska marka BH Pošte za 10 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma]] BH Pošta u svom programu izdanja poštanskih maraka razlikuje između ''Prigodnih poštanskih maraka'' i ''redovnih poštanskih maraka''. BH Pošta je do sada i izdavala poštanske markice u saradnji sa drugim poštanskim operaterima, kao što su npr. Pošte Kuvajta ili Pošte Turske. * ''Prigodne poštanske marke'' su poštanske markice, koje su specijalno napravljeni povodom jednoga događaja, te se oni mogu kupiti samo u jednom određenom kvartalu. * ''Redovne poštanske marke'' su poštanske markice, koje se izdaju svake godine za jedan određeni događaj. Redovne poštanske markice su (2016): * Praznici – [[Nova godina]] * Jezera – [[Panonska jezera|Panonska jezera u Tuzli]] * Kulturno-historijsko naslijeđe – [[Žuta tabija]] * Sigurnost u saobraćaju – Sigurnost građana na cestama * Most slobode – "Most ispod mosta" * Svjetski dan komunikacija i informacionog društva – Relej na brdu [[Hum]] * Sakralni objekti – Sulejmanija – [[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]], Travnik * Nacionalni spomenici/kulturni krajolik – Plivska jezera sa kompleksom mlionova na [[Pliva (višeznačnica)|Plivi]] kod Jajca == Također pogledajte == * [[Pošte Srpske]] * [[Hrvatska pošta Mostar]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.posta.ba Zvanični sajt] [[Kategorija:Kompanije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Komunikacija u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:BH Pošta]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1992.]] afx09ss58x328ly0rfnqvuk42lvtndc Učenje 0 164292 3899783 3847603 2026-06-22T13:46:10Z KWiki 9400 [[Kategorija:Učenje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899783 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Laurentius_de_Voltolina_001.jpg|mini|desno|250px|Najstariji neprekidno aktivni univerzitet, Bolonja, Italija]] '''Učenje''' je akt usvajanja novog ili izmjene i poboljšavanja postojećeg [[znanje|znanja]], [[ponašanje|ponašanja]], vještina, vrijednosti ili sklonosti i može uključivati sintetiziranje različitih vrsta [[informacija]]. Sposobnost učenja imaju [[čovjek]] i [[životinje]], ali odnedavno i neke vještačke mašine (''umjetna inteligencija''). Napredak tokom vremena teži da slijedi ''liniju'' odnosno ''krivu'' učenja. Učenje nije obavezno; ono je kontekstualno. Ne dešava se odjednom, nego se gradi i oblikuje vremenom i onim što se od ranije već zna. Sa tog aspekta, učenje se može smatrati kao proces nego kao kolekcija stvarnog i proceduralnog znanja. Učenje proizvodi određene promjene u organizmu a te promjene su relativno trajne.<ref name="daniel" /> Čovjekovo učenje se može dešavati kao dio obrazovanja, ličnog razvoja, školovanja ili treninga. Može biti usmjereno na postizanje određenih ciljeva te može biti potpomognuto određenom motivacijom. Proučavanje kako se odvija proces učenja je dio neuropsihologije, [[Pedagoška psihologija|pedagoške psihologije]], teorije učenja i [[pedagogija|pedagogije]]. Učenje se može dešavati kao rezultat navikavanja odnosno kao klasično kondicioniranje što je primijećeno kod mnogih životinjskih vrsta, ili može biti rezultat mnogo kompleksnijih aktivnosti poput igre, što je primijećeno kod relativno inteligentnijih životinja.<ref name="animals" /><ref name="animals2" /> Učenje se može dešavati svjesno ili nesvjesno. Učenje koje je averzivan događaj koji se ne može izbjeći ili pobjeći od njega se naziva naučena bespomoć.<ref name="help2" /> Postoje određeni dokazi da se ljudsko učenje ponašanja dešava prednatalno što je uočeno kod nerođenih beba u 32 sedmici nakon začeća, što navodi na zaključak da je u tom periodu [[centralni nervni sistem]] dovoljno razvijen da može učiti i pamtiti.<ref name="fetus" /> Nekoliko teoretičara smatra igru kao prvi oblik učenja. Dječije eksperimentisanje sa svijetom, učenje pravila i međusobna interakcija su oblici učenja. Vygotsky smatra učenje vodećim faktorom za razvoj djeteta, jer ono stvara sebi predođbu o okolini kroz igru. Oko 85% ljudskog razvoja mozga se dešava tokom prvih pet godina života djeteta.<ref name="agak" /> == Vrste učenja == === Neasocijativno učenje === Neasocijativno učenje je po definiciji ''relativno stalna promjena u snazi odgovora na pojedinačni stimulans zbog ponavljanja izloženosti tom stimulansu. Promjene koje nastaju zbog faktora kao što su senzorna adaptacija, umor ili povreda ne smatraju se neasocijativnim učenjem''.<ref name="abot" /> Neasocijativno učenje se može podijeliti na navikavanje i senzibilizaciju. ==== Navikavanje ==== U psihologiji, navikavanje je primjer neasocijativnog učenja u kojem postoji progresivno smanjenje vjerovatnoće odgovora ponašanja sa ponavljanjem stimulansa. Životinje prve odgovaraju na stimulans, ali ukoliko nisu niti nagrađene niti ugrožene, one postepeno smanjuju intenzitet svakog sljedećeg odgovora. Jedan primjer ovog se može posmatrati kod nekih ptica pjevaćica, ako se u kavez sa njima stavi preparirana [[sova]] (ili neki slični grabežljivac), [[ptice]] će isprva reagirati na nju kao da se radi o pravom grabežljivcu. Kasnije će ptice reagirati sve manje i manje pokazujući znakove navikavanja. Ali ako se stavi nova mrtva sova (ili ako se prva ukloni pa ponovno postavi), ptice reagiraju ponovno kao da je to novi grabežljivac, pokazujući da su navikli na samo specifični stimulans. Navikavanje je zapaženo kod gotovo svih vrsta životinja, čak i kod nekih većih [[protozoa]] poput ''[[Stentor coeruleus]]''.<ref name="stentor" /> ==== Senzibilacija ==== Senzibilacija je primjer neasocijativnog učenja u kojem progresivno pojačavanje odgovora slijedi ponavljanje korištenja stimulansa. Svakodnevni primjer ovog mehanizma je ponavljajuća tonička stimulacija periferalnih živaca koja se dešava ako osoba neprestano češe svoju ruku ili nogu. Nakon određenog vremena, ova stimulacija stvara topli osjećaj koji se kasnije pretvara u [[bol]]. Ova bol je rezultat progresivnog pojačavanja sinaptičkog odgovora perferalnih živaca koja upozorava osobu da je stimulacija štetna. Za senzibilaciju se smatra da podliježe adaptivnim i maladaptivnim procesima učenja u organizmu. === Asocijativno učenje === Asocijativno učenje je proces pri kojem se uči povezanost između dva stimulansa ili ponašanja i stimulansa. Dva oblika asocijativnog učenja su klasično i [[operativno uslovljavanje]]. U prvom obliku, ukoliko se raniji neutralni stimulansi ponavljaju zajedno sa stimulansom koji izaziva podražajni refleks sve dok naposljetku i neutralni stimulans ne izazove odgovor sam po sebi. U operativnom uslovljavanju određena ponašanja su ili pojačana (potaknuta) ili kažnjena što rezultira izmijenjenim šansama da se to ponašanje ponovi. [[Pčele]] pokazuju obrazac asocijativnog učenja kroz paradigmu refleksa proširenja rila.<ref name="pcela" /> == Također pogledajte == * [[Epistemologija]] * [[Pedagogija]] * [[Andragogija]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="daniel">Daniel L. Schacter, Daniel T. Gilbert, Daniel M. Wegner (2009, 2011). ''Psychology'', 2. izd.. Worth Publishers. str. 264. {{ISBN|978-1-4292-3719-2}}</ref> <ref name="animals">[http://nationalzoo.si.edu/Publications/ZooGoer/1996/1/junglegyms.cfm Jungle Gyms: The Evolution of Animal Play]</ref> <ref name="animals2">[http://www.thecephalopodpage.org/behavior.php What behavior can we expect of octopuses?]</ref> <ref name="help2">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1380861/learned-helplessness britannica.com]</ref> <ref name="fetus">Sandman, Wadhwa, Hetrick, Porto & Peeke. (1997). ''Human fetal heart rate dishabituation between thirty and thirty-two weeks gestation''. Child Development, 68, 1031–1040.</ref> <ref name="agak">Aga Khan, Aga Khan. "[http://www.agakhanschools.org/akelc/downloads/akelc_brochure.pdf Investing in Early Childhood Development]". Aga Khan Early Learning Centre</ref> <ref name="abot">[http://users.ipfw.edu/abbott/314/Non-associativeLearning.pdf Non-associative Learning]</ref> <ref name="stentor">Wood, D.C. (1988): ''Habituation in Stentor produced by mechanoreceptor channel modification''. Journal of Neuroscience, 2254 (8)</ref> <ref name="pcela">Bitterman et al. (1983): ''Classical Conditioning of Proboscis Extension in Honeybees (Apis mellifera)''. J. Comp. Psych. 97: 107-119.</ref> }} {{Commonscat|Learning}} [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Memorizacija]] [[Kategorija:Učenje| ]] hpkrog5hag0rnc5gw6tsn7np9mi63nz Hipnoza 0 167060 3899769 3841948 2026-06-22T13:07:27Z KWiki 9400 [[Kategorija:Hipnoza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899769 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[File:Photographic Studies in Hypnosis, Abnormal Psychology (1938).ogv|thumb|thumbtime=7|''Photographic Studies in Hypnosis, Abnormal Psychology'' (1938)]] '''Hipnoza''' ([[grčki jezik|grč]] hypnosis – „[[spavanje]]“) je sugestija uz promijenjeno stanje svijesti. [[Berthold Stokvis]] definisao je hipnozu kao stanje izazvano afektivnim (često neznačajnim) smanjenjem prethodno sužene svijesti u kojem dolazi do [[regresija|regresije]] osnovnih funkcija ličnosti (mišljenje, čuvstvo, htijenje), kao i tjelesnih funkcija. Za vrijeme hipnoze ispitanici najčešće ostaju svjesni svog reagovanja. == Stadiji hipnoze == S obzirom na dubinu hipnoze, razlikujemo 4 stepena: # '''somnolencija''' – lagano stanje [[trans]]a, hipnoidno stanje, osjećaj opuštenosti. Osoba u ovom stadiju može lako govoriti i odgovarati, a EEG pokazuje kako su prisutni uglavnom [[beta talasi]] (14-30 [[Hz]]). # '''hipotaksija''' – stanje djelomične do potpune neprijemčivosti, osim hipnotizera, bez ugrožavanja sjećanja, otvorenost [[emocija]]ma i sjećanju, velika otvorenost sugestijama; moguća je parcijalna regresija. EEG pokazuje uglavnom [[alfa valovi|alfa valove]] (8–13&nbsp;Hz). # '''somnambulizam''' – duboka opuštenost, duboki stadij s prazninama u sjećanju, pojava letargije (drijemež, sanjivost) i [[katalepsija|katalepsije]] (obamrlost), osoba izgovara nejasno riječi, moguća [[amnezija]], ali i moguća [[anestezija]]. EEG pokazuje [[teta talasi|teta talase]] ( 4–7&nbsp;Hz). # '''hipnotička koma''' – ne treba povezivati sa uobičajenom upotrebom tog termina ([[koma]]). [[Disanje]] je jako usporeno, kompletna [[anestezija]], osoba postaje sklona ignoriranju sugestija i uputa hipnotizera iako ih je svjesna. U ogranicenim slucajevima kada ih ipak prihvata (tj. kada postoji dovoljno čvrsta motivacija) vrlo su efikasne. Ovo stanje je teško postići kod nekih osoba, a [[EEG]] pokazuje [[delta talasi|delta talase]] (0,4–4&nbsp;Hz). Može se također razlikovati opće hipnoze i one s posthipnotičkim naredbama, kod kojih se postiže unaprijed određeno djelovanje. Također se može primijeniti i tzv. prazna hipnoza (u cilju opuštanja) u kojoj se oporavlja cijeli [[nervni sistem]]. == Pristupi hipnozi == Razlikujemo dva osnovna pristupa hipnozi - tradicionalni, direktni pristup i indirektnu, konverzacijsku hipnozu na tragu rada M. Ericksona. == Vanjski linkovi == * [http://science.howstuffworks.com/science-vs-myth/extrasensory-perceptions/hypnosis.htm Kako radi hipnoza] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [https://web.archive.org/web/20120514110822/http://www.findsuccessthroughhypnosis.com/ Besplatne eknjige o hipnozi] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [https://web.archive.org/web/20120530184612/http://www.hypnosisnewsreview.org/what-do-i-need-to-begin-hypnotizing/ Prvi koraca u hipnozi] {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://psychology.about.com/od/statesofconsciousness/a/hypnosis.htm Šta je hipnoza? - About.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121118221229/http://psychology.about.com/od/statesofconsciousness/a/hypnosis.htm |date=18. 11. 2012 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} {{Commonscat|Hypnosis}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Mentalna stanja]] [[Kategorija:Hipnoza| ]] njv1u6zktgc8alsjx0laicyo0fgoabb Jeremy Bentham 0 174613 3899685 3805899 2026-06-22T12:17:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899685 wikitext text/x-wiki {{preuređivanje}} [[File:Bentham - Defence of usury, 1788 - 5231094.tif|thumb|''Defence of usury'', 1788|332x332piksel]] '''Jeremy Bentham''' (15. februar 1748 – 6. juni 1832) bio je britanski [[filozof]],<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/money//money/Jeremy-Bentham|title=Jeremy Bentham {{!}} Biography, Utilitarianism, Philosophy, & Auto-Icon {{!}} Britannica Money|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=31. 10. 2025}}</ref> reformator pravnog sistema i osnivač utilitarizma.<ref>{{Cite web|url=https://plato.stanford.edu/entries/bentham/|title=Stanford Encyclopedia of Philosophy|date=2015|access-date=29. novembar 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://utilitarianism.net/utilitarian-thinker/jeremy-bentham/|title=Jeremy Bentham|date=29. 1. 2023|website=Utilitarianism.net|language=en|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Razvio je moralni i filozofski sistem koji se zasniva na ideji da su ljudska bića racionalna, sebična stvorenja, odnosno da teže što većoj koristi. Vjerovao je da on pruža naučni osnov za pravne i političke reforme. Koristeći princip najveće sreće, njegovi sljedbenici, filozofi radikali, bili su inicijatori velikog broja reformi u državnoj administraciji, pravu, vladi i privredi u Velikoj Britaniji devetnaestog veka. Kao zastupnik ''laissez-faire'' privrede kasnije je postao i jak zastupnik političke demokratije. Njegova utilitaristička doktrina razvijena je u djelima ''Fragmenti o vladi'' (1776) i naročito u knjizi ''Uvod u načela morala i zakonodavstva'' (1789). Bentham se smatra i jednim od začetnika borbe za prava životinja. U vezi s ovim poznata je njegova parola "Nije važno mogū li misliti i govoriti nego mogū li patiti." == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://blogs.ucl.ac.uk/transcribe-bentham/jeremy-bentham/ {{Socijalna i politička filozofija}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|Jeremy Bentham}} {{DEFAULTSORT:Bentham, Jeremy}} [[Kategorija:Rođeni 1748.]] [[Kategorija:Umrli 1832.]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Engleski filozofi]] [[Kategorija:Britanski ekonomisti]] [[Kategorija:Etika]] [[Kategorija:Prosvjetiteljstvo]] [[Kategorija:Politička filozofija]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] oun1llb8r9eq8sp9l3sfm5tz6syby81 Ludwig von Mises 0 178301 3899677 3654603 2026-06-22T12:16:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ludwig Heinrich Edler von Mises | slika = Ludwig von Mises.jpg | veličina_slike = | opis = Ludwig von Mises | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1881|9|29}} | mjesto_rođenja = Lavov, Austro-Ugarska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1973|10|10|1881|9|29}} | mjesto_smrti = New York City, SAD | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = ekonomista i filozof | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | web-stranica = http://mises.org/ }} '''Ludwig Heinrich Edler von Mises''' (29. septembra 1881. – 10. oktobar 1973.) bio je austrijski ekonomista i filozof poznat po radovima o [[prakseologiji]] i promociji ideja [[slobodnog tržišta]]. Mises je jedan od najpoznatijih predstavnika [[Austrijska škola (ekonomija)|Austrijske škole ekonomije]]. Mises je dosta vremena posvetio metodologiji ekonomskih nauka, smatrajući ekonomiju aksiomatsko-deduktivnom naukom. Mises je u obrazloženju proučavanja ekonomske nauke pošao od epistemologije, odnosno nauke o saznanju<ref>Lakićević D.D., Stojanović B., Vujačić I., Teoretičari liberalizma, Službeni glasnik, 2008., str. 178.</ref>. Epistemologija proučava mentalne fenomene ljudskog života, odnosno proučava ljudsko mišljenje i ljudske akcije. Mises se oštro suprostavljao pokušajima da se ekonomski fenomeni analiziraju metodologijom prirodnih nauka, tako i pokušajima da se ekonomska nauka svede na historiju. Jedno od najvažnijih mjesta u njegovoj kritici jeste i odbacivanje kvantifikacije (matematička ekonomija, statistika, ekonometrija). Ludwig von Mises je poznat u akademskim krugovima kao jedan od eminentnijih predstavnika [[Liberalizam|liberalizma]] u ekonomiji, naročito odbrane slobodnog tržišta i sistema tržišne ekonomije. Za privatno vlasništvo Mises kaže: {{Citat|...Ako historija išta može da nas nauči, to bi bilo da je privatno vlasništvo nad proizvodnim sredstvima nužan uslov civilizacije i materijalnog blagostanja. Svaka civilizacija do sada bila je zasnovana na privatnom vlasništvu. Samo narodi koji su posvećeni načelu privatnog vlasništva uzdigli su se od neimaštine i proizveli nauku, umjetnost i književnost. Ne postoji iskustvo koje pokazuje da bilo koji drugi društveni sistem može da snabdije čovječanstvo bilo kojim postignućima civilizacije".<ref>Mises L., Od plana do haosa, Global Book, Novi Sad, 1999., str. 115.</ref>}} Ovim je jasno stavio do znanja da sistemi koji se ne baziraju na privatnom vlasništvu, tipa [[Socijalizam|socijalizma]], nemaju dugoročnu perspektivu za čovječanstvo. Upravo će obračun sa socijalističkim idejama biti predmet njegove rasprave o [http://en.wikipedia.org/wiki/Economic_calculation_problem ekonomskoj kalkulaciji (en wiki)]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.vonmisesinstitute-europe.org/ {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mises, Ludwig von}} [[Kategorija:Austrijski ekonomisti]] [[Kategorija:Austrijski historičari]] [[Kategorija:Biografije, Lavov]] [[Kategorija:Rođeni 1881.]] [[Kategorija:Umrli 1973.]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] del7jw6sdyo3numj1ch1o2ieblu90hb Milan Kundera 0 184395 3899672 3854226 2026-06-22T12:15:46Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899672 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Milan Kundera | slika = Milan Kundera redux.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1929|4|1}} | mjesto_rođenja = [[Brno]], [[Čehoslovačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|7|11|1929|4|1}} | mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Književnik]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = ''[[Šala (Kundera)|Šala]]'' <br/> ''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'' }} '''Milan Kundera''' bio je [[Češka|češko]]-[[Francuska|francuski]]<ref>[http://www.lexpress.fr/informations/l-intransigeant-amoureux-de-la-france_651114.html. ''Kundera – L'intransigeant amoureux de la France'', L'Express]</ref> [[književnik]]. Poznat je po proznom djelu ''[[Smiješne ljubavi]]'', napisanom 1969. Komercijalni uspjeh postigao je knjigom ''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'', objavljenom 1984. == Biografija == Rođen je 1929. u češkoj građanskoj porodici. Njegov otac, [[Ludvík Kundera (pijanist)|Ludvík Kundera]], svojedobno učenik [[kompozitor]]a [[Leoš Janáček|Leoša Janáčeka]], bio je češki muzikolog i pijanist te kasnije i rektor [[Janáčekova muzička akademija|Janáčekove muzičke akademije]] u Brnu od 1948. do 1961. Naučio je svirati [[klavir]] od oca i kasnije se upisao na studij [[muzikologija|muzikologije]] i kompozicije. Muzikološki utjecaji i reference brojni su u njegovom književnom opusu. Godine 1945. kao gimnazijalac preveo je pjesmu ruskog pjesnika [[Vladimir Majakovski|Vladimira Majakovskog]], koja je objavljena u časopisu ''[[Gong (časopis)|Gong]]''. Svoje prve pjesme, vjerovatno pod utjecajem svog bratića, književnika [[Ludvík Kundera|Ludvíka Kundere]], objavio je u časopisu ''[[Mladé archy]]'' 1946. Kundera je, također, u [[Prag]]u studirao [[književnost]] i [[estetika|estetiku]], ali je nakon dva semestra prešao na prašku [[film]]sku akademiju, gdje je slušao predavanja iz [[režija|režije]] i [[Scenarij|scenaristike]]. Nakon što je 1952. diplomirao, ondje je počeo predavati [[svjetska književnost|svjetsku književnost]]. Pripadao je generaciji mladih [[Česi|Čeha]] koji su stekli malo ili nimalo iskustva s predratnom demokratskom [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom Republikom]]. Na njihovu [[ideologija|ideologiju]] znatno su utjecala iskustva [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i njemačke okupacije; tako se 1948. Kundera – još mladić – pridružio vladajućoj Čehoslovačkoj komunističkoj partiji. Godine 1950. on i još jedan češki pisac, [[Jan Trefulka]], isključeni su iz nje zbog "antipartijske djelatnosti". Obojica su književno obradila taj incident: Kunderu je on nadahnuo za glavnu temu [[roman]]a ''[[Šala (Kundera)|Šala]]'' (1967). Kundera je ponovo primljen u Komunističku partiju 1956. da bi naposljetku po drugi put iz nje bio isključen 1970. Zajedno s drugim češkim umjetnicima i književnicima – poput [[Václav Havel|Václava Havela]] – i on se angažirao u [[Praško proljeće|Praškom proljeću]] (1968), kratkom razdoblju reformističkog optimizma koje je ugušila [[Praško proljeće#Okupacija|sovjetska invazija na Čehoslovačku]] u augustu iste godine. Kundera je i dalje ostao angažiran u reformi češkog [[komunizam|komunizma]] i oštro je javno, u štampi, polemizirao s Havelom, govoreći da bi svako trebao ostati staložen, jer "nikoga još ne zatvaraju zbog mišljenja", a "važnost Praške jeseni mogla bi u konačnici biti veći od važnosti Praškog proljeća". No, na kraju je napustio svoje reformističke snove i odselio se u [[Francuska|Francusku]] 1975. Bio je francuski [[državljanstvo|građanin]] od 1981. == Djela == Počeo je objavljivati 1953. Pisao je i na [[Češki jezik|češkom]] i na [[Francuski jezik|francuskom]] jeziku. Od 1993. pisao je na francuskom. === Romani i pripovijetke === * ''[[Šala (Kundera)|Šala]]'' (''Žert'') (1967) * ''[[Smiješne ljubavi]]'' (''Směšné lásky'') (1968) * ''[[Život je drugdje]]'' (''Život je jinde'') (1969) * ''[[Oproštajni valcer]]'' (''Valčík na rozloučenou'') (1976) * ''[[Knjiga smijeha i zaborava]]'' (''Kniha smíchu a zapomnění'') (1979) * ''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'' (''Nesnesitelná lehkost bytí'') (1984) * ''[[Besmrtnost]]'' (''Nesmrtelnost'') (1990) * ''[[Polaganost]]'' (''La Lenteur'') (1993) * ''[[Identitet (roman)|Identitet]]'' (''L'Identité'') (1998) * ''[[Neznanje]]'' (''L'Ignorance'') (2000) === Eseji === * ''Umjetnost romana'' (''L'art du Roman'') (1985) * ''Iznevjerene oporuke'' (''Les testaments trahis'') (1992) * ''Zavjesa'' (''Le Rideau'') (2005) === Drama === * ''Jacques i njegov gospodar'' (''Jakub a jeho pán'') (1975) == Nagrade == * '''1987''' – [[Austrijska državna nagrada za evropsku književnost]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Milan Kundera}} * [http://www.gilles-jobin.org/incipit/index.php?opt=Kundera%20Milan Incipiti] nekih Kunderinih djela {{fr simbol}} * Zbirka [http://www.gilles-jobin.org/citations/?au=203 citata] iz Kunderinih djela {{fr simbol}} * [http://www.gilles-jobin.org/citations/?au=203 Intervju] Philipa Rotha s Kunderom (1980) {{en simbol}} * [http://www.kundera.de/english/Info-Point/Interview_Carlisle/interview_carlisle.html Intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200204011526/http://www.kundera.de/english/Info-Point/Interview_Carlisle/interview_carlisle.html |date=4. 2. 2020 }} Olge Carlisle s Kunderom (1985) {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20010126095600/http://www.centerforbookculture.org/interviews/interview_kundera.html Intervju] Lois Oppenheim s Kunderom (1989) {{en simbol}} * Rad na temu [http://www.ethesis.net/kundera/kundera_inhoud.htm Kundere i kiča] {{fr simbol}} * [http://www.arts.cornell.edu/English/mode/documents/babyak.doc Kundera i muzika] (Tekla Babyak) {{en simbol}} * [http://teksterogtaler.blogspot.com/2007/03/swimming-pools-in-milan-kunderas-novels.html Topos bazena] kod Kundere (2007) {{en simbol}} * Recenzija romana [https://web.archive.org/web/20131105080909/http://www2.webster.edu/~corbetre/personal/reading/kundera-unbearable.html ''Nepodnošljiva lahkoća postojanja''] (Bob Corbett, 2001) {{en simbol}} * O romanu [https://web.archive.org/web/20121111091154/http://yrol.free.fr/LITTERA/KUNDERA/identite.htm ''Identitet''] (Yannick Rolandeau, 2001) {{fr simbol}} * Kritička [https://web.archive.org/web/20120725140623/http://auteurs.contemporain.info/milan-kundera/ bibliografija] o Kunderi {{fr simbol}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kundera, Milan}} [[Kategorija:Rođeni 1929.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Brno]] [[Kategorija:Češki pisci]] [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Austrijske državne nagrade za evropsku književnost]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] a4hmboge947he1uc6fl5ta8oicrsu9y Kategorija:Koncepcije sebe 14 193570 3899757 3478361 2026-06-22T12:38:37Z KWiki 9400 +[[Kategorija:Duhovnost]]; ± 3 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899757 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sopstvo|Koncepcije]] [[Kategorija:Duhovnost|Koncepcije sebe]] [[Kategorija:Psihološki koncepti|Koncepcije sebe]] [[Kategorija:Socijalna psihologija|Koncepcije sebe]] qruwebw2el5u7l5zpi8fvirzgtqibtl Šablon:Podaci o zastavi Peru 10 268258 3899997 3261860 2026-06-23T11:10:29Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Flag_of_Peru_(state).svg datotekom [[:File:War_flag_of_Peru.svg|War_flag_of_Peru.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · This is 3899997 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|Podaci o zastavi</noinclude>}}} | alias = Peru | alias1 = {{{alias1|}}} | alias genitiv = Perua | zastava alias = Flag of Peru.svg | zastava alias-1825 = Flag of Peru (1825–1950).svg | zastava alias-državna = War flag of Peru.svg | zastava alias-pomorska = War flag of Peru.svg | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | link = {{{link|}}} | link1 = {{{link1|}}} | varijanta = {{{varijanta|}}} <noinclude> | var1 = 1825 | var2 = državna | preusmjerenje1 = PER </noinclude> }} ntdeknqkh0n924qkx91nvw41e40nkfa Stadion Castelão 0 319829 3900014 3543059 2026-06-23T11:54:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3900014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Estádio Castelão | nadimak = | slika = [[Datoteka:Fortaleza Arena.jpg|300px]] | puni_naziv = Estádio Plácido Aderaldo Castelo | bivši_nazivi = | lokacija = [[Fortaleza]], [[Brazil]] | koordinate = {{coord|3|48|26.16|S|38|31|20.93|W}} | početak_izgradnje = | izgrađen = | otvoren = [[11. novembar]] [[1973]]. | renoviran = [[2002]], [[2012]]. | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | operator = | površina = | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekta = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 58.704<ref name="Estadio Castelao - Fortaleza - Curitiba, fifa.com">[http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=5025114/index.html ''Estadio Castelao - Fortaleza - Curitiba, fifa.com'']; pristupljeno: 29. 1. 2014.</ref> | rekordna_posjećenost = | dimenzije = 110m x 75m | korisnici = [[Ceará Sporting Club|Ceará]] }} '''Estádio Plácido Aderaldo Castelo''', također poznat kao i '''Estádio Castelão''' je višenamjenski stadion u [[Fortaleza|Fortalezi]], [[Brazil]]. Stadion je izgrađen [[1973]]. godine te renoviran [[2012]]. za potrebe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|svjetskog nogometnog prvenstva 2014.]] godine. Vlasnik stadiona je federalna brazilska država [[Ceara]] a upotrebljava ga nogometni klub [[Ceará Sporting Club|Ceará]]. Kapacitet stadiona je 58 704 gledaoca.<ref name="Estadio Castelao - Fortaleza - Curitiba, fifa.com" /> == Važnije utakmice == === [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]] === {| class="wikitable" style="text-align:center; width:100%;" |- !colspan=7|''Utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|svjetskog nogometnog prvenstva 2014.]] na Estádio Castelão'' |- !width=12%|Datum !width=12%|Vrijeme ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC -3]]) !width=20%|Tim #1 !width=12%|Rezultat !width=20%|Tim #2 !width=12%|Runda !width=12%|Gledalaca |- |14. juni 2014.||16:00 |align=right|{{NOG-D|URU}} ||<center>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa D#Urugvaj - Kostarika|1&ndash;3]] |align=left|{{NOG|KOS}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa D|Grupa D]]||58.679<ref name="Uruguay - Costa Rica 1 : 3, FIFA.com">[http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/37/15/75/eng_07_0614_uru-crc_fulltime.pdf ''Uruguay - Costa Rica 1 : 3, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303204211/http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/37/15/75/eng_07_0614_uru-crc_fulltime.pdf |date=3. 3. 2016 }}; pristupljeno: 25. juni 2014.</ref> |- |17. juni 2014.||16:00 |align=right|{{NOG-D|BRA}} ||<center>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa A#Brazil - Meksiko|0&ndash;0]] |align=left|{{NOG|MEX}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa A|Grupa A]]||60.342<ref name="Brazil - Mexico 0 : 0, FIFA.com">[http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/37/52/19/eng_17_0617_bra-mex_fulltime.pdf ''Brazil - Mexico 0 : 0, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140629232515/http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/37/52/19/eng_17_0617_bra-mex_fulltime.pdf |date=29. 6. 2014 }}; pristupljeno: 17. juni 2014.</ref> |- |21. juni 2014.||16:00 |align=right|{{NOG-D|NJE}} ||<center>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa G#Njemačka - Gana|2&ndash;2]] |align=left|{{NOG|GAN}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa G|Grupa G]]||59.621<ref name="Germany - Ghana 2 : 2, FIFA.com">[http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/38/04/51/eng_29_0621_ger-gha_fulltime.pdf ''Germany - Ghana 2 : 2, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140628092224/http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/38/04/51/eng_29_0621_ger-gha_fulltime.pdf |date=28. 6. 2014 }}; pristupljeno: 22. juni 2014.</ref> |- |24. juni 2014.||17:00 |align=right|{{NOG-D|GRČ}} ||<center>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa C#Grčka - Obala Slonovače|2&ndash;1]] |align=left|{{NOG|OBS}}||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa C|Grupa C]]||59.095<ref name="Greece - Côte d'Ivoire 2 : 1, FIFA.com">[http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/38/44/38/eng_38_0624_gre-civ_fulltime.pdf ''Greece - Côte d'Ivoire 2 : 1, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726152844/http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/38/44/38/eng_38_0624_gre-civ_fulltime.pdf |date=26. 7. 2014 }}; pristupljeno: 25. juni 2014.</ref> |- |29. juni 2014.||13:00 |align=right|{{NOG-D|HOL}} ||<center>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - Knockout faza#Holandija - Meksiko|2&ndash;1]] |align=left|{{NOG|MEX}} ||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - Knockout faza#Osmina finala|Osmina finala]]||58.817<ref name="Netherlands - Mexico 2 : 1, FIFA.com">[http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/38/97/46/eng_51_0629_ned-mex_fulltime.pdf ''Netherlands - Mexico 2 : 1, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140718151052/http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/38/97/46/eng_51_0629_ned-mex_fulltime.pdf |date=18. 7. 2014 }}; pristupljeno: 29. juni 2014.</ref> |- |4. juli 2014.||17:00 |align=right|{{NOG-D|BRA}}||<center>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - Knockout faza#Brazil - Kolumbija|2&ndash;1]] |align=left|{{NOG|KOL}}||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - Knockout faza#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]||60.342<ref name="Brazil - Colombia 2 : 1, FIFA.com">[http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/39/95/57/eng_57_0704_bra-col_fulltime.pdf ''Brazil - Colombia 2 : 1, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714222403/http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/39/95/57/eng_57_0704_bra-col_fulltime.pdf |date=14. 7. 2014 }}; pristupljeno: 5. juli 2014.</ref> |} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Estádio Plácido Aderaldo Castelo}} * [https://web.archive.org/web/20130724075259/http://arenacastelao.com/site/index.php Službena stranica] * [http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=5025114/index.html Estádio Castelão na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140619130302/http://www.fifa.com/worldcup/destination/stadiums/stadium=5025114/index.html |date=19. 6. 2014 }} {{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2014.}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Brazilu|Castelão]] jxcxc17q8sh4817cc4mm8g3frj02zvx Santander 0 355804 3899900 3855899 2026-06-22T21:27:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899900 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Santander | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Mosaico Santander.jpg | opis_slike = Mozaik Santander <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Santander.svg | simbol = Escudo de Santander.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Španija | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = [[Kantabrija]] | administrativna_podjela1_vrsta = [[Španske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]] <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 15 | širina_stepeni = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =o | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 34.76 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 177.123 | stanovništvo_datum =2013 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_urban_gustoća = | stanovništvo_općina_gustoća = | stanovništvo_metro_gustoća = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | vlada = | gradonačelnik = [[Íñigo de la Serna]] | gradonačelnik_partija = [[Narodna stranka (Španija)|PP]] <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme]] | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = 39001-39012 | pozivni broj = | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Santander, Spain location.png | karta_lokacija = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://portal.ayto-santander.es ayto-santander.es] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Santander''' je grad u [[Španija|Španiji]]. Glavni je grad [[Španske autonomne zajednice|autonomne zajednice]] [[Kantabrija|Cantabria]]. Grad je smješten na sjevernoj [[Obala|obali]] [[Španija|Španije]]. Nalazi se istočno od grada [[Gijón]] i zapadno od grada [[Bilbao]]. Prostire se na površini od 35 kvadratnih kilometara, a prema posljednjem popisu ima preko 170.000 stanovnika<ref>* http://www.biroto.eu/en/attractions/spain/santander/s000985423</ref> == Historija == U [[Rimska Imperija|Rimskom Carstvu]] grad je bio poznat kao '''Portus Victoriae Iuliobrigensium.'''<ref>* http://www.newadvent.org/cathen/13458d.htm</ref> U ranom 20. stoljeću grad je postao omiljena ljetna destinacija kralja [[Alfonso VIII|Alfonsa VIII]], koji je sagradio [[Palacio de la Magdalena]] kao rezidenciju kraljevske porodice. == Klima == Santander ima okeansku klimu. Prosječna [[Ljeto|ljetna]] temperatura iznosi 23 °C, dok je [[Zima|zimi]] 13 °C<ref>* http://www.cantabria.climatemps.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140409024854/http://www.cantabria.climatemps.com/ |date=9. 4. 2014 }}</ref> == Kultura == Santander je grad s bogatom [[Kultura|kulturom]] i [[Tradicija|tradicijom]]. U gradu se održavaju veliki internacionalni festivali [[Muzika|muzike]] i [[Ples|plesa]], kao što su: [[Festival Internacional de Santander]] i [[Festival Internacional de Música de Órgano]].<ref>* http://www.festivalsantander.com/index.php/festival/historia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927091537/http://www.festivalsantander.com/index.php/festival/historia |date=27 Septembar 2013 }}</ref> ===Muzeji i kulturni centri=== * [[Cantabrian Maritime Museum]] * [[Museum of Fine Arts]] * [[Regional Museum of Prehistory and Archaeology of Cantabria]] * [[Taurine Museum of Santander]] * [[Palace of Festivals of Cantabria]] * [[Palace of Exhibitions and Congress of Santander]] * [[Modesto Tapia Cultural Center]] * [[Regional Film of Cantabria]] ===Festivali=== Santander je grad mnogobrojnih [[Festival|festivala]] i [[Hodočašće|hodočašća]], organizovanih širom okolnih naselja i gradskog područja. Najpoznatiji festivali u Santanderu i turističke atrakcije su: * Festival [[Sveti James|St.Jamesa]] * Proslava [[Virgen del Mar]] * Gozba [[Sveti Martyrs|St.Martyrs]] ===Gastronomija=== Santander nudi veliki izbor morskih plodova koji imaju veliki ugled na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvu]]. Kuhinja su uglavnom temelji na [[Riba|ribi]]. Najpoznatiji [[Restoran|restorani]] sa domaćom kuhinjom su: La Flor de Miranda, Laury, El Sardino i Bar del Puerto.<ref>* http://www.damtp.cam.ac.uk/user/na/FoCM/FoCM05/Gastronomica.pdf</ref> == Sport == Najpoznatiji sportski klub iz Santandera je fudbalski klub [[Racing de Santander]], koji se takmiči u drugoj španskoj ligi. Svoje utakmice igra na stadionu [[El Sardinero]].<ref>* http://www.realracingclub.es/el_club/ficha_tecnica/ampliar.php?Id_contenido=6100&v=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Lista sportskih klubova u Santanderu: {| class="wikitable" |- !Klub !Sport !Liga !Stadion |- |[[Racing de Santander]] |[[Fudbal]] |[[Segunda División B]] |[[El Sardinero]] |- |[[Adelma Santander 2016]] |[[Rukomet]] |[[Liga División de Honor Plata]] |[[Pabellón Municipal de La Albericia]] |- |[[C.D Estela Santander]] |[[Košarka]] |[[Liga EBA]] |[[Palacio de Deportes]] |- |[[Marina Park]] |[[Košarka]] |[[Liga Costa Blanca]] |[[Pabellón Municipal de La Albericia]] |- |[[Tenis de La Magdalena]] |[[Hokej na travi]] |División de Honor |[[La Albericia]] |- |[[Bathco Independiente Rugby Club]] |[[Ragbi]] |[[División de Honor]] |[[Mies de Cozada]] |} Grad je bio domaćin nekoliko internacionalnih sportskih takmičenja. * [[Davis Cup]] [[2000.]] i [[2006.]] godine * [[Biciklizam|Biciklistička trka]] [[Vuelta a España]] * Turniri u [[Fudbal na pijesku|fudbalu na pijesku]] * Takmičenje u [[Jedrenje|Jedrenju]] == Poznate ličnosti == * [[Mario Camus]], režiser * [[Mercedes Alonso]], glumica * [[Chema Muñoz]], glumac * [[Javier Cifrián]], glumac * [[Enrique Orizaola]], fudbaler * [[Sergio Canales]], fudbaler == Galerija == <gallery> Datoteka:Santander.Palacio.de.Deportes.jpg|Dvorana Sporta Datoteka:Hotelbahiasantander.JPG|Hotel Bahía Datoteka:Plaza de Pombo en Santander.PNG|Trg Pombo Datoteka:Faro de Cabo Mayor.JPG|Svjetionik Datoteka:Paella de marisco 01.jpg|Paella Datoteka:Santander.Conjunto.Historico.jpg|Katedrala </gallery> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Gradovi u Španiji]] [[Kategorija:Santander]] arxr9vlu4vzt9cv6w9dn69quy1c0a0e Spisak graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine 0 358886 3899974 3856322 2026-06-23T08:18:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899974 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Neum border.jpg|mini|Granični prijelaz kod [[Neum]]a]] Bosna i Hercegovina graniči s tri države: [[Hrvatska|Hrvatskom]] (932&nbsp;km), [[Srbija|Srbijom]] ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|249 km]]). [[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Granica s Hrvatskom]] od 1. jula 2013. jest granica [[Evropska unija|Evropske unije]], a predviđeno je da se saobraćaj na njoj odvija po [[Šengenski sporazum|Šengenskom sporazumu]]. == Kategorije graničnih prijelaza == Zakonska osnova kategoriziranja graničnih prijelaza (GP) Bosne i Hercegovine sa susjednim državama jest Odluka [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] o graničnim prijelazima od 3. maja 2012. Ova odluka definira četiri kategorije graničnih prijelaza: * međunarodni granični prijelaz I kategorije: za osobe i teret; * međunarodni granični prijelaz II kategorije: kao GP I kategorije osim teretne robe, koja se mora kontrolirati ili oporezovati; * međunarodni granični prijelaz za putnički saobraćaj: samo za osobe i putnički prtljag; * granični prijelazi za pogranični saobraćaj: samo za prelazak osoba s mjestom stanovanja u pograničnom području (IV kategorija GP); Granični prijelazi prve tri kategorije vremenski su neograničeno prohodni.<ref name="SL">{{Cite web |url=http://www.sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |title=Službeni list Bosne i Hercegovine, broj 39. |access-date=25. 5. 2014 |archive-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160117205603/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |url-status=dead }}</ref> == Hrvatska == === Cestovni prijelazi === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |+ |- ! colspan="4" align="center" |Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Hrvatske |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Brčko]] [[Datoteka:M14-1-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.1]] || [[Gunja]] [[Datoteka:Državna_cesta_D214.svg|40px|Državna cesta D214]] || <center><center><tt>III </tt></center></center>|| Samo vozila do 3,5tona |- |[[Orašje]] [[Datoteka:M1-8-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M1.8]] || [[Županja]] [[Datoteka:Državna_cesta_D43.svg|40px|Državna cesta D43]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Šamac]] [[Datoteka:M17-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M17]]{{Poznaka|BIH|E|73}} || [[Slavonski Šamac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D7.svg|40px|Državna cesta D7]]|| <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Gradiška]] [[Datoteka:M16-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M16]]{{Poznaka|BIH|E|661}} || [[Stara Gradiška]] [[Datoteka:Državna_cesta_D5.svg|40px|Državna cesta D5]]|| <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Izačić]] {{Poznaka|BIH|M|5}}{{Poznaka|BIH|E|761}}{{Poznaka|BIH|E|71}} || [[Ličko Petrovo Selo]] [[Datoteka:Državna_cesta_D217.svg|40px|Državna cesta D217]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Granični prijelaz Kamensko|Kamensko]] [[Datoteka:M16-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M16]] || [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] [[Datoteka:Državna_cesta_D220.svg|40px|Državna cesta D220]]|| <center><center><tt>II </tt></center></center>|| |- |[[Gorica (Grude)|Gorica]] [[Datoteka:M6-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M1.8]] || [[Donji Vinjani]] [[Datoteka:Državna_cesta_D60.svg|40px|Državna cesta D60]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Bijača]] {{Poznaka|BIH|A|1}}|| [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]] {{Poznaka|HRV|A|10}}|| <center><tt>I </tt></center>|| |- |[[Doljani (Čapljina)|Doljani]] {{Poznaka|BIH|M|17|veličina=40px}}{{Poznaka|BIH|E|73}} || [[Metković]] {{Poznaka|HRV|D|9|veličina=40px}} || <center><center><tt>III </tt></center></center>|| |- |[[Velika Kladuša]] [[Datoteka:M4-2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4.2]] || [[Maljevac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D216.svg|40px|Državna cesta D216]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Novi Grad]] [[Datoteka:M4-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]] || [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] [[Datoteka:Državna_cesta_D6.svg|40px|Državna cesta D6]] || <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Brod (općina)|Brod]] [[Datoteka:M14-1-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.1]] || [[Slavonski Brod]] {{Poznaka|HRV|D|53|veličina=40px}}|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Kostajnica]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] || [[Hrvatska Kostajnica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]] || <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Bosansko Grahovo]] [[Datoteka:M14-2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14.2]] || [[Strmica (Knin)|Strmica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D30.svg|40px|Državna cesta D30]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Neum]] I [[Datoteka:M2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]]{{Poznaka|BIH|E|65}} || [[Klek (Slivno)|Klek]] [[Datoteka:Državna_cesta_D8.svg|40px|Državna cesta D8]] || <center><tt>II </tt></center>|| GP s posebnim statusom |- |[[Neum]] II [[Datoteka:M2-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]]{{Poznaka|BIH|E|65}} || [[Zaton Doli]] [[Datoteka:Državna_cesta_D8.svg|40px|Državna cesta D8]] || <center><tt>II </tt></center>|| GP s posebnim statusom |- |[[Kozarska Dubica]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] [[Datoteka:M15-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M15]] || [[Hrvatska Dubica]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Donja Gradina]] [[Datoteka:M14-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M14]] || [[Jasenovac]] [[Datoteka:Državna_cesta_D47.svg|40px|Državna cesta D47]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Crveni Grm]] {{Poznaka|BIH|R|424}}|| [[Mali Prolog]] {{Poznaka|HRV|D|222|veličina=40px}}|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Orahovlje]] {{Poznaka|BIH|R|422}}|| [[Orah (Vrgorac)|Orah]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Zvirići]] {{Poznaka|BIH|R|423}}|| [[Prud (Metković)|Prud]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Osoje (Posušje)|Osoje]] {{Poznaka|BIH|M|15}}|| [[Gornji Vinjani]] {{Poznaka|HRV|D|76|veličina=40px}}|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Prisika]] {{Poznaka|BIH|M|16-3}}|| [[Aržano]] {{Poznaka|HRV|D|39|veličina=40px}}|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Ripač]] [[Datoteka:M11-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M11]]{{Poznaka|BIH|E|71}} || [[Užljebić]] [[Datoteka:Državna_cesta_D218.svg|40px|Državna cesta D218]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Ivanica]] {{Poznaka|BIH|M|20}}|| [[Gornji Brgat]] {{Poznaka|HRV|D|223|veličina=40px}}|| <center><tt>I </tt></center>|| |- |[[Bosanska Bojna]]|| [[Veliki Obljaj]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Hadžin Potok ]]|| [[Bogovolja]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Zagrad (Velika Kladuša)|Zagrad]]|| [[Pašin Potok]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Plazikur]]|| [[Gejkovac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Tržačka Raštela]]|| [[Kordunski Ljeskovac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Srbac]]|| [[Davor]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela, trajno zatvoren |- |[[Donji Svilaj]]|| [[Svilaj]]|| <center><tt>II</tt></center> || Most Auto put A1 / A5 |- |[[Domaljevac]]|| [[Dubočica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela, trajno zatvoren |- |[[Orahov Do]] {{Poznaka|BIH|R|428}}|| [[Slano (Dubrovačko primorje)|Slano]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Trebimlja]]|| [[Čepikuće]]|| <center><tt>III</tt></center> || |- |[[Radež]]|| [[Vukov Klanac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Duži (Neum)|Duži]]|| [[Imotica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Gabela]]|| [[Glibuša]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Unka]]|| [[Unka]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Prolog (Ljubuški)|Prolog]]|| [[Podprolog]] || <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Subašići]]|| [[Dvorine]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Drinovačko Brdo]]|| [[Slivno (Runovići)|Slivno]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Čitluk]]|| [[Jovića Most]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Podbila]]|| [[Ričice (Proložac)|Ričice]]|| <center><tt>IV</tt></center> ||trajno zatvoren |- |[[Drinovci (Grude)|Drinovci]]|| [[Sebišina]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Vinica (Tomislavgrad)|Vinica]]|| [[Aržano Pazar]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Vaganj]] {{Poznaka|BIH|R|416a}}|| [[Bili Brig]] {{Poznaka|HRV|D|219|veličina=40px}}|| <center><tt>IV</tt></center> || privremeno III kategorija |- |[[Kaldrma]]|| [[Kaldrma (Gračac)|Lička Kaldrma]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Burumi]]|| [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]]|| <center><tt>IV</tt></center> || trajno zatvoren |- |[[Bugar (Bihać)|Bugar]]|| [[Donji Vaganac]] || <center><tt>IV</tt></center> || trajno zatvoren |} === Željeznički saobraćaj === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=7|Željeznički granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Hrvatske |- !Posljednja stanica u BiH||Prva stanica u Hrvatskoj||Otvoren||Zatvoren||Pruga||Dužina||Napomena |- |[[Brčko]]|| [[Drenovci (Hrvatska)|Drenovci]]|| || || || || |- |[[Šamac]]|| [[Slavonski Šamac]]|| || || || || |- |[[Dobrljin]]|| [[Volinja]] || || || || || |- |[[Čapljina]]|| [[Metković]]|| || || || || |- |[[Martin Brod]]|| [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]]|| || || || || |} == Srbija == === Cestovni prijelazi === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=4|Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Srbije |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Rača]] [[Datoteka:M18-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M18]] || [[Sremska Rača]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Karakaj]] [[Datoteka:M4-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M4]] || [[Mali Zvornik]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Donje Vardište]] [[Datoteka:M5-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M5]]{{Poznaka|BIH|E|761}} || [[Kotroman]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Uvac (Ort)|Uvac]]|| [[Uvac (Ort)|Uvac]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Ustibar]]|| [[Vagan]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Popovi]]|| [[Badovinci]]|| <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Gornji Šepak]]|| [[Trbušnica]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Bratunac]]|| [[Ljubovija]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Skelani]]|| [[Bajina Bašta]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Crnjelovo Donje]]|| [[Jamena]]|| <center><tt>IV</tt></center> || skela |- |[[Zvornik]] || [[Mali Zvornik]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| stari most |- |[[Petriča]]|| [[Crvica (Bajina Bašta)|Crvica]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| skela |- |[[Mokronozi]]|| [[Priboj]]|| <center><tt>IV</tt></center>|| |} === Željeznički saobraćaj === {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=7|Željeznički granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Srbije |- !Posljednja stanica u BiH||Prva stanica u Srbiji||Otvoren||Zatvoren||Pruga||Dužina||Napomena |- |[[Bijeljina]]|| [[Sremska Rača]]|| || || || || |- |[[Štrpci]]|| [[Priboj]]|| || || || || |- |[[Zvornik]]|| [[Brasina]]|| || || || || |- |} == Crna Gora == {| class="wikitable" style="font-size: 90% width:66%" |- !align=center colspan=4|Cestovni granični prijelazi Bosne i Hercegovine i Crne Gore |- !Granični prijelaz||Mjesto u susjednoj državi||Kategorija||Napomena |- |[[Hum]] [[Datoteka:M18-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M18]]{{Poznaka|BIH|E|762}} || [[Šćepan Polje]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-3.svg|40px|Magistralni put M-3]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Klobuk (Trebinje)|Klobuk]] [[Datoteka:M6-BIH.svg|40px|Magistralna cesta M6]] || [[Ilino Brdo]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-7.svg|40px|Magistralni put M-7]] || <center><center><tt>I </tt></center></center>|| |- |[[Metaljka (Čajniče)|Metaljka]] {{Poznaka|BIH|R|448}} || [[Metaljka]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-3.svg|40px|Regionalni put R-3]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Deleuša]] {{Poznaka|BIH|R|431}}|| [[Vraćenovići]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-9.svg|40px|Magistralni put M-9]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Zupci]] {{Poznaka|BIH|R|429}}|| [[Sitnica]] [[Datoteka:Wegschild_Montenegro_M-12.svg|50px|Magistralni put M-12]] || <center><tt>II </tt></center>|| |- |[[Vitine]] {{Poznaka|BIH|R|457}}|| [[Šula]]|| <center><tt>III </tt></center>|| |- |[[Meštrevac]]|| [[Meštrevac]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Biteljica]]|| [[Biteljica]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Krstac (Čajniče)|Krstac]] {{Poznaka|BIH|R|432}}|| [[Krstac]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-7.svg|40px|Regionalni put R-7]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |- |[[Aranđelovo]] {{Poznaka|BIH|R|430}}|| [[Nudo]] [[Datoteka:Wegschild Montenegro R-8.svg|40px|Regionalni put R-8]]|| <center><tt>IV</tt></center> || |} == Literatura == * [http://www.sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf Službeni list Bosne i Hercegovine, broj 39.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117205603/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj39/Broj039.pdf |date=17. 1. 2016 }} * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Ugovor%20izme%C4%91u%20BiH%20i%20R.Hrvatske%20o%20grani%C4%8Dnim%20prijelazima.pdf Ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, juni 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305171920/http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Ugovor%20izme%C4%91u%20BiH%20i%20R.Hrvatske%20o%20grani%C4%8Dnim%20prijelazima.pdf |date=5. 3. 2021 }} * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Sporazum%20izme%C4%91u%20VM%20BiH%20i%20Vlade%20Crne%20Gore%20o%20grani%C4%8Dnim%20prelazima%20za%20me%C4%91unarodni%20saobra%C4%87aj,9-11.pdf Sporazum između BiH i Crne Gore o graničnim prelazima, decembar 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305161547/http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Sporazum%20izme%C4%91u%20VM%20BiH%20i%20Vlade%20Crne%20Gore%20o%20grani%C4%8Dnim%20prelazima%20za%20me%C4%91unarodni%20saobra%C4%87aj,9-11.pdf |date=5. 3. 2021 }} * [http://www.granpol.gov.ba/data/documents/pdf/Sporazum%20izme%C4%91u%20VM%20BiH%20i%20Vlade%20Crne%20Gore%20o%20pograni%C4%8Dnim%20prijelazima%20za%20pograni%C4%8Dni%20promet,1-12.pdf Sporazum između BiH i Crne Gore o pograničnim prelazima, januar 2012.]{{Mrtav link}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|International borders of Bosnia and Herzegovina}} {{Granice Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Granični prijelazi u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu]] pkaccc3aj8tbxm5hf3gqpzf7540obn3 Hum (Buzet) 0 361878 3899691 3877971 2026-06-22T12:18:11Z EUPBR 172755 /* Galerija */ 3899691 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Hum |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Hum 01.jpg |opis_slike = pogled na Hum, ''"najmanji grad na svijetu"'' |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Zastava_Istarske_županije.svg|20px|border]] [[Istarska županija|Istarska]] |općina = [[Buzet]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 20| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 14| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 331 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 30 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 52425 Roč |pozivni broj = (+385) 52 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Hum zvonik.jpg|mini|260px|Hum, zvonik]] '''Hum''' ([[italijanski jezik|ital.]] ''Colmo'') je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Buzet]]a, [[Istarska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Buzet]]. Na popisu [[2021.]] godine povećano je pripajanjem naselja [[Benčići (Buzet)|Benčići]], [[Duričići]], [[Kotli]] i [[Kras (Buzet)|Kras]] koja su ukinuta. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Buzet)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Hum je imao 30 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 84 || 91 || 101 || 102 || 114 || 119 || 976 || 851 || 86 || 67 || 40 || 24 || 32 || 23 || 17 || 30 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja [[Brnobići (Buzet)|Brnobići]], [[Erkovčići]], [[Kotli]] i [[Kras (Buzet)|Kras]], a u 1931. za naselja [[Benčići (Buzet)|Benčići]] i [[Duričići]]. Na popisu 2021. povećano pripajanjem naselja [[Benčići (Buzet)|Benčići]], [[Duričići]], [[Kotli]] i [[Kras (Buzet)|Kras]] koja su ukinuta.''</small> ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Buzet)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Hum je imalo 23 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|3|13.04}} {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|2|8.69}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|2|8.69}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|16|69.56}} |caption='''ukupno''': 23 }} == Galerija == <gallery> Datoteka: Sigh for Hum the smallest town in the world (52829711548).jpg |tabla na ulazu u "najmanji grad na svijetu" Datoteka:Hum 2005.jpg|detalj Datoteka:Hum–Church of the Assumption of Mary-01.jpg|rimokatolička crkva "Uznesenje Blažene Djevice Marije" Datoteka:Hum–Church Of St Jerome-01.jpg|groblje i crkva "Sv. Jeronima" Datoteka:Hum–The town gate-02.jpg|gradska vrata Datoteka:Hum8.jpg|pogled na dio naselja Datoteka:2006 Hum02.jpg|ulica Datoteka:Hum2.JPG|arhitektura </gallery> == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Hum, Croatia}} {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Buzet}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]] isg8lo74oqaj5qgfc7ipcbsrio5z1i3 3899722 3899691 2026-06-22T12:25:43Z EUPBR 172755 3899722 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Hum |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Хум, 2023 рік.jpg |opis_slike = pogled na Hum, ''"najmanji grad na svijetu"'' |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Zastava_Istarske_županije.svg|20px|border]] [[Istarska županija|Istarska]] |općina = [[Buzet]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 20| širina_sekundi = 57| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 14| dužina_minuta = 02| dužina_sekundi = 58| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 331 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 30 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 52425 Roč |pozivni broj = (+385) 52 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Hum zvonik.jpg|mini|260px|Hum, zvonik]] '''Hum''' ([[italijanski jezik|ital.]] ''Colmo'') je naseljeno mjesto u sastavu grada [[Buzet]]a, [[Istarska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Buzet]]. Na popisu [[2021.]] godine povećano je pripajanjem naselja [[Benčići (Buzet)|Benčići]], [[Duričići]], [[Kotli]] i [[Kras (Buzet)|Kras]] koja su ukinuta. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Buzet)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Hum je imao 30 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 84 || 91 || 101 || 102 || 114 || 119 || 976 || 851 || 86 || 67 || 40 || 24 || 32 || 23 || 17 || 30 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja [[Brnobići (Buzet)|Brnobići]], [[Erkovčići]], [[Kotli]] i [[Kras (Buzet)|Kras]], a u 1931. za naselja [[Benčići (Buzet)|Benčići]] i [[Duričići]]. Na popisu 2021. povećano pripajanjem naselja [[Benčići (Buzet)|Benčići]], [[Duričići]], [[Kotli]] i [[Kras (Buzet)|Kras]] koja su ukinuta.''</small> ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Buzet)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Hum je imalo 23 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Italijani]]|#007FFF|3|13.04}} {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|2|8.69}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|2|8.69}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|16|69.56}} |caption='''ukupno''': 23 }} == Galerija == <gallery> Datoteka: Sigh for Hum the smallest town in the world (52829711548).jpg |tabla na ulazu u "najmanji grad na svijetu" Datoteka:Hum 2005.jpg|detalj Datoteka:Hum–Church of the Assumption of Mary-01.jpg|rimokatolička crkva "Uznesenje Blažene Djevice Marije" Datoteka:Hum–Church Of St Jerome-01.jpg|groblje i crkva "Sv. Jeronima" Datoteka:Hum–The town gate-02.jpg|gradska vrata Datoteka:Hum8.jpg|pogled na dio naselja Datoteka:2006 Hum02.jpg|ulica Datoteka:Hum2.JPG|arhitektura </gallery> == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Hum, Croatia}} {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Buzet}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]] sjuepoawaarrxeq0z653r90utzjf7hs Spisak gradova u Egiptu 0 365062 3899972 3543043 2026-06-23T08:10:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899972 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak najvećih i najvažnijih gradova u [[Egipat|Egiptu]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:right;" ! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | Rang<br /> ! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | Naziv<br /> ! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | Naziv na arapskom jeziku<br /> ! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | Popis 1986.<br /> ! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | Popis 1996.<br /> ! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | Popis 2006.<br /> ! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | Procjena iz 2008.<br /> ! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | Guvernorati<br /> |- !style="color: black; background-color: #ABCDEF" |&nbsp;!!style="color: black; background-color: #ABCDEF" | !!style="color: black; background-color: #ABCDEF" | !!style="color: black; background-color: #ABCDEF" | !!style="color: black; background-color: #ABCDEF" | !!style="color: black; background-color: #ABCDEF" | !!style="color: black; background-color: #ABCDEF" | !! style="color: black; background-color: #ABCDEF" | |- |1. || align="left" | [[Kairo]] * || القاهرة || &nbsp;6.068.695 || 6.789.479 || 7.786.640 || 7.947.121|| align="left" | [[Kairo (guvernorat)]] |- |2. || align="left" | [[Aleksandrija]] || الإسكندرية || &nbsp;2.926.859 || 3.328.196 || 4.110.015 || 4.247.414 || align="left" | [[Aleksandrija (guvernorat)]] |- |3. || align="left" | [[Giza]] * || الجيزة || &nbsp;1.883.189 || 2.221.868 || 3.087.878 || 3.258.540||align="left"| [[Giza (guvernorat)]] |- |4. || align="left" | [[Shubra El-Kheima]] * || شبرا الخيمة || &nbsp;714.594 || 870.716 || 1.016.722 || 1.045.370 ||align="left"| [[Qalyubia (guvernorat)]] |- |5. || align="left" | [[Port Said]] || بور سعيد || &nbsp;401.172 || 469.533 || 570.768 || 588.935||align="left"| [[Port Said (guvernorat)]] |- |6. || align="left" | [[Suec]] || السويس || &nbsp;327.717 || 417.610 || 510.935 || 529.055||align="left"| [[Suez (guvernorat)]] |- |7. || align="left" | [[El-Mahalla El-Kubra]] || المحلة الكبرى || &nbsp;320.509 || 395.402 || 462.884 || 515.833||align="left"| [[Gharbia (guvernorat)]] |- |8. || align="left" | [[Mansoura]] || المنصورة || &nbsp;317.508 || 369.621 || 450.267 || 465.375 ||align="left"| [[Dakahlia (guvernorat)]] |- |9. || align="left" | [[Luxor]] || الأقصر || &nbsp;274.074 || 290.503 || 351.318 || 459.440 ||align="left"| [[Luxor (guvernorat)]] |- |10. || align="left" | [[Tanta]] || طنطا || &nbsp;296.517 || 371.010 || 421.076 || 429.632|| align="left" | [[Gharbia (guvernorat)]] |- |11. || align="left" | [[Asyut]] || أسيوط || &nbsp;272.986 || 343.498 || 386.086 || 394.961 || align="left" | [[Asyut (guvernorat)]] |- |12. || align="left" | [[Ismailia]] || الإسماعيلية || &nbsp;158.045 || 254.477 || 324.717 || 338.429 || align="left" | [[Ismailija (guvernorat)]] |- |13. || align="left" | [[Fayyum]] || الفيوم || &nbsp;213.070 || 260.964 || 316.772 || 327.917|| align="left" | [[Faiyum (guvernorat)]] |- |14. || align="left" | [[Zagazig]] || الزقازيق || &nbsp;244.354 || 267.351 || 302.611 || 308.637 ||align="left"| [[Sharqia (guvernorat)]] |- |15. || align="left" | [[Asuan]] || أسوان || &nbsp;190.579 || 219.017 || 265.004 || 273.450 || align="left" | [[Asuan (guvernorat)]] |- |16. || align="left" | [[Damietta]] || دمياط || &nbsp;89.498 || 111.111 || 237.023 || 266.627||align="left"| [[Damietta (guvernorat)]] |- |17. || align="left" | [[Damanhur]] || دمنهور || &nbsp;188.939 || 212.203 || 241.895 || 247.074|| align="left"| [[Beheira (guvernorat)]] |- |18. || align="left" | [[Minya, Egypt|al-Minya]] || المنيا || &nbsp;179.060 || 201.360 || 239.804 || 246.835||align="left"| [[Minya (guvernorat)]] |- |19. || align="left" | [[Beni Suef]] || بنى سويف || &nbsp;152.476 || 172.032 || 211.173 || 218.472||align="left"| [[Beni Suef (guvernorat)]] |- |20. || align="left" | [[Qena]] || قنا || &nbsp;119.917 || 171.275 || 206.831 || 214.851||align="left"| [[Qena (guvernorat)]] |- |21. || align="left" | [[Sohag]] || سوهاج || &nbsp;132.649 || 170.125 || 189.695 || 193.931 ||align="left"| [[Sohag (guvernorat)]] |- |22. || align="left" | [[Hurghada]] || الغردقة || &nbsp;132.649 || 170.125 || 160.746 || 189.660||align="left"| [[Crveno more (guvernorat)]] |- |23. || align="left" | [[Madinat as-Sadis min Uktubar]] * || مدينة السادس من أكتوبر || &nbsp;… || 35.477 || 157.135 || 183.859||align="left"| [[Giza (guvernorat)]] |- |24. || align="left" | [[Shibin El Kom]] || شبين الكوم || align=right |&nbsp;132.751 || 159.909 || 177.060 || 180.454||align="left"| [[Monufia (guvernorat)]] |- |25. || align="left" | [[Banha]] || بنها || &nbsp;115.701 || 145.792 || 158.389 || 161.263||align="left"| [[Qalyubia (guvernorat)]] |- |26. || align="left" | [[Kafr el-Sheikh]] || كفر الشيخ || &nbsp;103.301 || 124.819 || 147.380 || 151.781||align="left"| [[Kafr el-Sheikh (guvernorat)]] |- |27. || align="left" | [[Arish]] || العريش || &nbsp;67.337 || 100.447 || 138.195 || 146.758||align="left"| [[Sjeverni Sinaj (guvernorat)]] |- |28. || align="left" | [[Mallawi]] || ملوى || &nbsp;98.632 || 119.283 || 140.215 || 144.330||align="left"| [[Minya (guvernorat)]] |- |29. || align="left" | [[Madinat al-Ashir min Ramadan]] || العاشر من رمضان || &nbsp;… || 47.839 || 124.120 || 143.753||align="left"| [[Sharqia (guvernorat)]] |- |30. || align="left" | [[Bilbais]] || بلبيس || &nbsp;96.511 || 113.608 || 136.499 || 140.892 ||align="left"| [[Sharqia (guvernorat)]] |- |31. || align="left" | [[Marsa Matruh]] || مرسى مطروح || &nbsp;43.157 || 52.247 || 120.888 || 137.704 ||align="left"| [[Matrouh (guvernorat)]] |- |32. || align="left" | [[Edfu|Idfu]] || إدفو || &nbsp;46.163 || 94.228 || 115.946 || 122.031 ||align="left"| [[Qena (guvernorat)]] |- |33. || align="left" | [[Mit Ghamr]] || ميت غمر || &nbsp;91.927 || 101.801 || 116.180 || 118.618 ||align="left"| [[Dakahlia (guvernorat)]] |- |34. || align="left" | [[El-Hawamdeyya]] || الحوامدية || &nbsp;73.298 || 91.732 || 109.468 || 113.128 ||align="left"| [[Giza (guvernorat)]] |- |35. || align="left" | [[Desouk]] || دسوق || &nbsp;78.316 || 91.318 || 106.868 || 109.787 ||align="left"| [[Kafr el-Sheikh (guvernorat)]] |- |36. || align="left" | [[Qalyub]] || قليوب || &nbsp;84.413 || 97.157 || 106.804 || 108.573||align="left"| [[Qalyubia (guvernorat)]] |- |37. || align="left" | [[Abu Kabir]] || أبو كبير || &nbsp;68.394 || 85.340 || 102.603 || 106.050 ||align="left"| [[Sharqia (guvernorat)]] |- |38. || align="left" | [[Kafr el-Dawwar]] || كفر الدوار || &nbsp;196.244 || 231.978 || 113.506 || 105.671|| align="left"| [[Beheira (guvernorat)]] |- |39. || align="left" | [[Girga]] || جرجا || &nbsp;71.564 || 95.384 || 102.701 || 104.712||align="left"| [[Sohag (guvernorat)]] |- |40. || align="left" | [[Akhmim]] || أخميم || &nbsp;70.602 || 84.778 || 101.243 || 104.454 ||align="left"| [[Sohag (guvernorat)]] |- |41. || align="left" | [[Matareya]] || المطرية || &nbsp;74.554 || 87.062 || 100.502 || 103.004||align="left"| [[Dakahlia (guvernorat)]] |} <small>* dijelovi metropolitanskog Velikog Kaira</small> ==Galerija== <gallery> Datoteka:Cairo Montage.png|[[Kairo]], glavni grad Egipta Datoteka:San Stefano Grand Plaza.JPG|[[Aleksandrija]] Datoteka:Al-Ahram Street, Giza district.jpg|[[Giza]] Datoteka:PortSaidEgypt2 byDanielCsorfoly.JPG|[[Port Said]] Datoteka:Luxor_R02.jpg|[[Luxor]] </gallery> ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20070930222326/http://www.world-gazetteer.com/s/p_eg.htm Mapa Egipta ] [[Kategorija:Geografija Egipta]] [[Kategorija:Gradovi u Egiptu]] [[Kategorija:Spiskovi gradova po državama|Egipat]] 24g5k1wae6al3kuc5ynksnhdwi87gbb Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991. 0 367285 3899930 3801881 2026-06-23T02:44:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899930 wikitext text/x-wiki '''Sjednica Vrhovne komande Oružanih snaga''' održana je [[12. mart|12.]], [[14. mart|14.]] i [[15. mart]]a 1991. Na prijedlog Glavnog štaba [[JNA]] trebala je biti donijeta odluka o zavođenju vanrednog stanja u [[SFRJ|Jugoslaviji]] i povećanja borbene gotovosti JNA. Pojedini učesnici sjednice prijedlog su shvatili kao vojni udar odnosno uvođenje vojne uprave. Kasnije će stav [[Bogić Bogićević|Bogića Bogićevića]], člana [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz SR Bosne i Hercegovine, biti tumačen kao odlučujući faktor sprječavanja vojnog udara. == Učesnici == Štab Vrhovne komande JNA: * [[general armije]] [[Veljko Kadijević]], kao savezni sekretar za odbranu, * [[general-pukovnik]] [[Blagoje Adžić]] načelnik štaba i * [[admiral]] [[Stane Brovet]], kao zamjenik saveznog sekretara za odbranu Članovi [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]], u funkciji Vrhovne komande, iz saveznih republika i autonomnih pokrajina: * [[Bogić Bogićević]], član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] * [[Nenad Bućin]], član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz [[Socijalistička republika Crna Gora|SR Crne Gore]] * [[Borisav Jović]], član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz [[Republika Srbija|Srbije]] i predsjednik [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] * [[Jugoslav Kostić]], član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz [[Autonomna pokrajina Vojvodina|AP Vojvodine]] * [[Stjepan Mesić]], član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz [[Socijalistička republika Hrvatska|SR Hrvatske]] * [[Riza Sapunxhiu]], član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|AP Kosova]] * [[Vasil Tupurkovski]], član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz [[SR Makedonija|SR Makedonije]] * [[Janez Drnovšek]], član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] iz [[Socijalistička republika Slovenija|SR Slovenije]].<ref name="hv">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2342009/domovinskirat.asp Sa sjednice Predsjedništva SFRJ - 12. ožujka 1991. (I. dio)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''hrvatski-vojnik.hr'', pristupljeno:12.10.2014 {{hr simbol}}</ref> == Prethodni događaji == U SR Crnoj Gori i autonomnim pokrajinama (AP Kosovo i AP Vojvodina) putem organizovanih [[miting]]a smjenjuju se rukovodstva i dovode ljudi odani Miloševiću ([[Antibirokratska revolucija|Antibirokratska]] i [[jogurt revolucija]]).<ref>[[Olivera Milosavljević]],[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf "Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307195830/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7292.pdf|date=7 Mart 2012}}''cpi.hr'',pristupljeno:15.11.2014 {{sr simbol}}</ref> Održani su prvi demokratski izbori u republikama SFRJ. U SR Sloveniji pobijedila je koalicija [[DEMOS]],<ref>{{cite book|last1=Little|first1=Alan|last2=Silber|first2=Laura|title=Death of Yugoslavia|url=https://archive.org/details/deathofyugoslavi0000silb_h0x8|date=1996|publisher=BBC|isbn=978-0-140-26168-4|page=[https://archive.org/details/deathofyugoslavi0000silb_h0x8/page/88 88]|edition=2|language=en|quote=The victory resulted in a jumble of political options because DEMOS included such a divergent parties}}</ref> u SR Hrvatskoj stranka [[HDZ]]<ref name="vreme562">{{cite news|last1=Švarm|first1=Filip|last2=Skrozza|first2=Tamara|last3=Vasić|first3=Biljana|title=Jugoslovenska narodna armija 1989–1992 - kratka istorija sloma|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=298989|access-date=11. 8. 2016|work=[[Vreme (novine)|Vreme]]|date=11. 10. 2001|language=sr|archive-date=9. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200809001704/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=298989|url-status=dead}}</ref>, dok je u SR BiH na vlasti koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]], [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Srpska demokratska stranka|SDS]].<ref>{{Cite book|title=Kojim putem ide Bosna|last=Mahić|first=Derviš|publisher=Univerzitet Oslo|year=2003|isbn=|location=Oslo|pages=62}}</ref> Izbijaju nemiri u SR Hrvatskoj uz pobunu građana srpske nacionalnosti na području [[Kninska krajina|Kninske krajine]] ([[Balvan revolucija]]).<ref>S. Flegar, I. Rebac;[http://www.24sata.hr/news/balvan-revolucija-na-ovaj-dan-prije-20-god-je-pocelo-186759 "Balvan-revolucija: Na ovaj dan prije 20 god. je počelo"] objavljeno 17. 8.2010; pristupljeno:15.11.2014 {{hr simbol}}</ref> Proglašava se [[SAO Krajina]], srpsko stanovništvo se naoružava iz skladišta [[JNA]].<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/23602/babic-je-ratovao-i-protiv-rh-i-protiv-milosevica Babić je ratovao i protiv RH i protiv Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100822151143/http://www.nacional.hr/clanak/23602/babic-je-ratovao-i-protiv-rh-i-protiv-milosevica |date=22. 8. 2010 }}''nacional.hr'', objavljeno 6. 3.2010; pristupljeno:15.11.2014 {{hr simbol}}</ref><ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3053062010/domovinskirat.asp "Naoružavanje Srba u Hrvatskoj (Gorski Kotar)"]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''hrvatski-vojnik.hr'',pristupljeno:15.11.2014 {{hr simbol}}</ref> Pošto je [[TO Hrvatske]] već bio razoružan ([[Plan „Jedinstvo“]]) oružje se dobavlja iz [[Mađarska|Mađarske]] što je [[UDBA#Služba državne bezbjednosti|Služba državne bezbjednosti]] (SDB) razotkrila i objavila video snimak razgovora [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]], ministra unutrpašnjih poslova SR Hrvatske s trgovcima oružjem.<ref>[[Petar Luković]] [http://www.e-novine.com/feljton/27564-Konano-rat.html "Konačno, rat! (3)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119173012/http://www.e-novine.com/feljton/27564-Konano-rat.html |date=19. 1. 2015 }}''e-novine.com'',objavljeno 1. 7.2009; pristupljeno:15.11.2014 {{sr simbol}}</ref> ([[Afera „Špegelj“]]) U Beogradu izbijaju [[Demonstracije 9. marta 1991 u Beogradu|demonstracije opozicije]], organizovane od [[Vuk Drašković|Draškovićevog]] [[Srpski pokret obnove|SPO]]-a.<ref name="SPO">[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/35260/Godisnjica-demonstracija-9-marta- Godišnjica demonstracija 9. marta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305194158/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/35260/Godisnjica-demonstracija-9-marta- |date=5. 3. 2016 }}''vesti-online.com'', objavljeno 9. 3.2010, pristupljeno 6.12.2014 {{sr simbol}}</ref> Demonstracije eskaliraju te Predsjednik predsjedništva SFRJ Jović putem telefona 9. marta zove članove predsjedništva da daju saglasnost za upotrebu JNA. Tada je i Bogićević, dao saglasnost, međutim vojska izlazi s [[tenk]]ovima na ulicu i razbija demonstracije. Ovdje je, kako kaže Bogićević, već tada izvršena obmana članova predsjedništva od strane rukovodstva SR Srbije.<ref name="bogic">[[Nenad Pejić]] [http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1045338.html Bogić Bogićević: Čovjek koji je rekao "ne"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130719004544/http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1045338.html|date=19 Juli 2013}}''slobodnaevropa.org'',objavljeno 27. 2.2008; pristupljeno:12.10.2014 {{bs simbol}} {{sr simbol}}</ref>{{Citat|Većina članova Predsjedništva, uključujući i mene, za takav prijedlog nije imala nikakve rezerve zato što se to moglo dogoditi i bez naše saglasnosti. Niko tenkove nije spominjao. Uveče smo imali priliku vidjeti tenkove na ulicama i bili smo šokirani. Naravno, ta odluka je poništena odmah, tenkovi su vraćeni u kasarne, ali se ustvari dogodila još jedna obmana, još jedna prevara od strane aktuelnog predsjednika Predsjedništva, Borisava Jovića| Bogić Bogićević za [[Radio Slobodna Evropa]]}} == Sazivanje sjednice == [[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|220px|desno|mini|[[Borisav Jović]]]] Putem televizije Borisav Jović saziva sjednicu za 12. mart 1991. u Beogradu. Prvoj sjednici nije prisustvovao Janez Drnovšek pošto je postojala nezvanična informacija da će članovi predsjedništva biti uhapšeni. [[Kiro Gligorov]], predsjednik SR Makedonije, pokušao je odvratiti makedonskog člana predsjedništva Tupurkovskog od odlaska na sjednicu. MUP Makedonije pripremio je određeni broj vozila za evakuaciju važnijih osoba. Jović i Kadijević, u prethodnim danima vrše pritisak preko telefona na Bogićevića da se složi sa prijedlozima armije. Uz to su Bogićeviću putem prijatelja nuđene beneficije, novac, „vila na Dedinju“.<ref name="bogic"/><ref name="vasil">[[Omer Karabeg]] [http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1045340.html Vasil Tupurkovski: Raspad je bio neminovan, ali ne i rat]''slobodnaevropa.org'',objavljeno 27. 2.2008; pristupljeno:12.10.2014 {{sr simbol}}</ref> == Sjednica 12. marta == Ispred zgrade predsjedništva članove dočekao je oficir JNA, koji je bez ikakvog objašnjenja, uputio ih u vojni autobus kojim su prebačeni u Štab vrhovne komande. član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] AP Kosovo, Sapunxhiu je bio bolestan te je direktno iz bolnice dovezen u Štab. Štab se nalazio na Topčideru u vojnom objektu "Karaš".<ref name="Karas">[[Miroslav Lazanski]], [http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Odlazak-poslednjeg-jugoslovenskog-generala.lt.html Odlazak poslednjeg jugoslovenskog generala]''politika.rs'', objavljeno 2.11.2014, pristupljeno 12.12.2014 {{sr simbol}}</ref> Sjednica je održana u hladnoj prostoriji, grijanje je bilo isključeno, kamere [[Savezni sekretarijat za narodnu obranu|SSNO]]-a su snimale sjednicu. Mesić smatra da je prisustvo vojnih uniformi pod tim uslovima trebalo uplašiti članove predsjedništva.{{Citat|Autobusi su čekali i onda su nas prevezli u zgradu Generalštaba. Rekli su nam da ćemo tamo tobože imati sve što nam je potrebno, sve karte i ostalo, da bi se mogla donijeti prava odluka. A, ustvari, trebalo nas je impresionirati vojnom silom tako da netko u Predsjedništvu popusti, pa da dođe do prevage u korist Srbije. To je bila sjednica od koje se očekivalo da bude "Dan D", nakon čega bi se definitivno išlo u ostvarenje ideje o velikoj Srbiji.<ref name="stipe"/> | Stipe Mesić za Radio Slobodna Evropa 2008.}} Na sugestiju Tupurkovskog članovima se dijele vojni šinjeli. Predsjedavajući Jović otvara sjednicu i daje riječ Kadijeviću. Kadijević je izjavio da se "''izazivanjem [[građanski rat|građanskoga rata]] stvaraju uslovi za vanjsku intervenciju i definitivnu uspostavu [[Marioneta|marionetskih]] režima na prostoru SFR Jugoslavije, te da surova realnost sučeljava [[Oružane snage SFRJ|Oružanih snaga SFRJ]] s istim protivnikom kao i [[1941.]] godine. Napomenuo je da je strani faktor već uveliko tu, najavljujući i svoje vojno prisustvo, te da su tu i domaće kvislinške snage, [[Fašizam|fašističke]], [[Ustaše|ustaške]], [[Četnici|četničke]], [[beloga]]rdijske, [[balisti]]čke i [[Bugarska|bugarofilske]].''" Nakon toga ja kao ministar odbrane SFRJ, iznio sljedeće prijedloge<ref name="hv"/><ref name="vasil"/><ref name="stipe"/>: * ''Odmah donijeti odluku o uvođenju vanrednog stanja na cijeloj teritoriji SFRJ i suspendirati sve normativne akte koji su u suprotnosti sa [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|ustavom]] SFRJ i saveznim zakonima.<ref name="Harv|Kadijević|str. 88">{{Harv|Kadijević|str. 88}}</ref> * ''Donijeti odluku o podizanju borbene spremnosti oružanih snaga, uključujući i mobilizaciju dijela jedinica, do nivoa koji će prema procjeni Štaba vrhovne komande garantirati spriječavanje građanskog rata. Uspješno suprostavljanje svakom pokušaju strane vojne intervencije i osiguranje uslova za miran, demokratski, te na ustavu i zakonima SFRJ, zasnovan rasplet jugoslavenske krize.'' * ''Hitno dovođenje narušenog sistema odbrane zemlje u ustavne okvire. Razoružanje i rasformiranje nelegalnih oružanih sastava u skladu sa naredbom Predsjedništva SFRJ od 9. januara 1991. godine. Potpuno realiziranje stavova i odluka Predsjedništva SFRJ u rukovođenju [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalnom odbranom]], te stavljanje vojne obaveze u nadležnost oružanih snaga SFRJ.'' * ''Hitno nastaviti političke razgovore o budućem uređenju SFRJ, a u republikama čija se rukovodstva opredjeljuju za otcjepljenje, organizirati referendum na kome će se svakom narodu pružiti mogućnost za neposredno i slobodno izjašnjavanje, bez ikakvog diktata i majorizacije.'' * ''Slijedeći volju naroda iskazanu na referendumu, što prije, a najkasnije u roku od šest mjeseci, donijeti ustav jugoslavenske države, organizirati višestrančke izbore i konstituirati nove organe vlasti. Buduće jugoslavensko društvo izgrađivati kao parlamentarnu demokraciju višestranačkog tipa, bez nametanja bilo kakvih i bilo čijih ideoloških nazora i monopola.'' [[Datoteka:Stjepan Mesic (2) (cropped).jpg|200px|desno|mini|[[Stjepan Mesić]]]] Slijedi glasanje uz to da su svi članovi mogli iznijeti stav prema prijedlozima. Mesić (SR Hrvatska) se je već u samom početku usprotivio:<ref name="vasil"/><ref name="stipe">[[Omer Karabeg]] [http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1045335.html Stjepan Mesić: Ja sam dogovorio sastanak u Karađorđevu ]''slobodnaevropa.org'',objavljeno 27. 2.2008; pristupljeno:12.10.2014 {{hr simbol}} {{sr simbol}}</ref><ref name="hv2">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2362009/domovinskirat.asp Sa sjednice Predsjedništva SFRJ - 12. ožujka 1991. (II. dio)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''hrvatski-vojnik.hr'', pristupljeno:21.10.2014 {{hr simbol}}</ref> {{Citat|Što se Hrvatske tiče, nema nikakve potrebe za izvanrednim stanjem, a ona krizna žarišta koja su nastala, nastala su na umjetan način: da se ne bi vidjelo Kosovo, ponavljamo stotinu i tisuću puta, stvoreni su Knin, Petrinja i Pakrac. Na Kosovu se situacija, gospodo, ne može riješiti represijom, ne može se riješiti bez Albanaca i protiv Albanaca, ali ne može se ni situacija u Hrvatskoj riješiti bez Hrvata i protiv Hrvata. A upravo se to pokušalo. Pokušalo se na jedan umjetan način dobiti Srbe protiv Hrvata, isforsirati tobožnju ugroženost Srba i sada ići u izvanredno stanje. Ja mislim da prvo u svijetu ne bi dobro ispalo. Ne bi bilo prihvaćeno, jer razloga za izvanredno stanje nema, bar ne na cijelom teritoriju Jugoslavije. A što se tiče unutrašnjeg dogovaranja pod prijetnjom tenkova i uniformi, mislim da od dogovaranja neće biti ništa.<ref name="stipe"/> | Stipe Mesić 12. mart 1991.}} Glasovi za: Nenad Bućin (SR Crna Gora), Jugoslav Kostić (AP Vojvodina), Borisav Jović (Srbija), Riza Sapunxhiu (AP Kosovo) Glasovi protiv: Stipe Mesić (SR Hrvatska), Vasil Tupurkovski (SR Makedonija) Suzdržan: Bogić Bogićević (SR BiH) Jović zaključuje sjednicu i naglašava da Predsjedništvo nije donijelo odluku. U velikoj tajnosti admiral Mamula putuje u [[London]], Kadijević u [[Moskva|Moskvu]] a Adžić u [[Pariz]] da se zatraži podrška vanjskih sila. Sovjetski general [[Dmitri Jazov]] dao je Kadijeviću odgovor da se sačeka dok vojska ne obori [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] dok su vlade u Londonu i Parizu izjavili da je to unutrašnja stvar Jugoslavije. No [[Avgustovski puč u Moskvi 1991.|vojni puč protiv Gorbačova]] kasnije ne uspijeva. Za putovanje Kadijevića naknadno je saznao [[Ante Marković]] tokom boravka u Moskvi. == Sjednica 14. marta == [[Datoteka:Janez Drnovsek.jpg|desno|mini|[[Janez Drnovšek]]]] Bogić Bogićević stavlja se pod veliki pritisak, da kao bosanski Srbin, sljedeći put glasa za. Kadijević i Jović obrazovali su tim ljudi s zadatkom da „za 3 dana slome Bosanca“. Jović opet saziva sjednicu za 14. i 15. mart na istoj lokaciji. Sada je prisustvovao i Drnovšek. Nakon kratkog izlaganja Kadijevića kreće glasanje<ref name="vasil"/>: Glasovi za: Nenad Bućin (SR Crna Gora), Jugoslav Kostić (AP Vojvodina), Borisav Jović (Srbija) Glasovi protiv: Bogić Bogićević (SR BiH), Riza Sapunxhiu (AP Kosovo i Metohija), Stipe Mesić (SR Hrvatska), Vasil Tupurkovski (SR Makedonija), Janez Drnovešek (SR Slovenija). Time vojni vrh nije dobio saglasnost predsjedništva. Nakon što je i ovaj put prijedlog nije prihvaćen, Kadijević stavlja do znanja da sjednica nije završena i da se odloži za sutra 15. marta.<ref name="hv3">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2372009/domovinskirat.asp Sa sjednice Predsjedništva SFRJ - 14. ožujka 1991. (III. dio)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''hrvatski-vojnik.hr'', pristupljeno:31. 1.2015 {{hr simbol}}</ref> == Sjednica 15. marta == Idućega dana Tupurkovski pojašnjava da vanredno stanje nije rješenje za jugoslovensku krizu: {{Citat|Možda je tačno da smo suočeni sa dve alternative, a možda i više. Pod jedan, da bi bez donošenja ovih mera izbio građanski rat, i drugo, da posle usvajanja ovih mera izbije građanski rat. Ja sam da prihvatimo prvi rizik i da otvorimo perspektivu razrešenja tih problema i političkog dogovaranja <ref name="hv4"/>| Vasil Tupurkovski 15. mart 1991}} Nakon što je Jović izložio da se masovno naoružavanje srpskog stanovništva i osnivanje "srpske vojske" neće moći više zaustaviti vojni vrh obavještava članove, da će JNA bez obzira na njihovu odluku, sama povući posljedice.<ref name="hv4">[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2382009/domovinskirat.asp Predsjedništva SFRJ - 15. ožujka 1991. (IV. dio)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}''hrvatski-vojnik.hr'', pristupljeno:31. 1.2015 {{hr simbol}}</ref>: {{Citat|Naši predlozi su u sudbinskom trenutku ove zemlje. Pored toga, oni su već ugledali svetlost dana, mada, što se tiče našeg opredelenja, ta činjenica neće imati nikakav utjecaj, ali su ugledali svetlost dana, što je samo jedan od dokaza gde smo. Čak tu, u zatvorenom objektu Vrhovne komande. Mi kao vojska ćemo iz toga izvući pouke. Štab Vrhovne komande obaveštava da uzima sebi pravo i obavezu da odmah nakon ove odluke proceni situaciju i povuče konsekvence koje iz nje proizlaze <ref name="hv4"/>| Veljko Kadijević 15. mart 1991}} == Moguće posljedice <ref name="bogic"/>== Trojka Kadijević-Milošević-Jović imali su dvije opcije da vojska preuzme vlast u ruke: * Prva navedena, s formalnim glasanjem da bi se međunarodnoj javnosti prikazalo da je Predsjedništvo donijelo odluku, nije uspjela jer je većina glasova bila protiv * Kod druge opcije bi Bućin, Kostić, Jović podnijeli ostavke, Sapunxhiu bi se smjenio što se nakon glasanja i desilo. U takvoj situaciji, kad predsjedništvo ne postoji, vojska bi nastupila kao čuvar Ustavnog poretka. Tada bi JNA preuzela vlast u Sloveniji, BiH, Hrvatskoj i Makedoniji. Na scenu stupa ova druga opcija no 17. marta Kadijević obaviještava Miloševića i Jovića da vojska neće da preuzme odgovornost jer je njegov štab procijenio sljedeće posljedice na unutrašnjem i međunarodnom planu<ref name="bogic"/>: === Na unutrašnjem planu === * Sukob TO-a i MUP-a Slovenije i Hrvatske s JNA * Sukob MUP BiH s JNA odnosno onog dijela gdje Muslimani i Hrvati imaju većinu * Ustanak Albanaca na Kosovu * Sukob MUP Makedonije s JNA * Protesti opozicije u Srbiji === Na međunarodnom planu === * Blokada granica SFRJ * Zamrzavanje imovine, bankovnih računa itd. u inostranstvu * Mogućnost vojne intervencije Kasniji događaji u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Kosovu pokazuju da je vojni vrh imao dobru procjenu. == Uloga KOS-a == [[KOS]] koji je pravio procjenu stanja u zemlji, jedan je od tvoraca plana vojnog udara. Savezni [[Sekretarijat za unutrašnje poslove|SUP]] je bio zadužen da motri članove predsjedništva.<ref name="SUP">Svetislav Spasojević, [http://web.arhiv.rs/Develop/Glasonose.nsf/7f8b99cf5c93c5b4c1257298004a125c/8aecd411f4b2f30bc125727200585421?OpenDocument Sve tajne KOS-a - Svedočenje general-majora Aleksandra Vasiljevića (2) - Da li je pripreman državni udar], objavljeno u [[Nedjeljne informativne novine|NIN]]-u 19.06.92, pohranjeno u ''web.arhiv.rs'', pristupljeno 12.12.2014 {{sr simbol}}</ref> == Posljedice == [[Datoteka:Bogić Bogićević.jpg|desno|mini|[[Bogić Bogićević]]]] Bogićević je povratku u Sarajevo prestao primati platu kao član [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva]] te je preživio zahvaljujuću prijateljima.{{Citat|To je bio jedan od oblika zastrašivanja ili, pak, kažnjavanja da se, između ostalog, oduzme plaća.U Sarajevu sam tek u maju 1992. godine počeo raditi u SDP-u. Prije toga, skoro godinu dana nisam nigdje radio. Svaki čovjek ima prijatelje. Prijatelji, prije svega iz Sarajeva, su mi pomagali u to doba, ali sam živio prilično oskudno, i lično i porodično. Naravno, to je cijena mog izbora <ref name="bogic"/> | Bogić Bogićević za Radio Slobodna Evropa 2008.}} Sapunxhiu je smijenjen od strane Parlamenta Srbije a ne SAP Kosova na njegovo mjesto dovodi se [[Sejdo Bajramović]].<ref name="bogic"/> Nenad Bućin je također dao ostavku, njegovo mjesto preuzima [[Branko Kostić]]. Jugoslav Kostić i Borisav Jović vratiti su se na pozicije nakon što je Turpurkovski saopštio stranim novinarima da Predsjedništvo i dalje radi.<ref name="vasil"/> Rukovodstvo SR Srbije je 25. marta saopštilo da ne priznaje ni jednu odluku Predsjedništva SFRJ.<ref>[[Ilija T. Radaković]][http://www.znaci.net/00001/23_3_6.htm BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995 - OD NAJAVE DO RATOVA (1989-1992)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181109224330/http://znaci.net/00001/23_3_6.htm|date=9. 11. 2018}}''znaci.net'', pristupljeno 14.9.2015</ref> 2. oktobra [[TV Beograd]] je emitovao SSNO snimak sjednice u emisiji ''Ko izdaje zemlju?'' a 5. oktobra časopis JNA ''Narodna armija'' objavio je skraćeni [[stenogram]] (zapis) iste.<ref name="hv"/> === Analize i mišljenja === U intervjuu datom 1991. Kadijević je izjavio da je zbog rukovodstva Republike Srbije nije moglo doći do puča<ref name="100.000">[[Miroslav Lazanski]], [http://blog.dnevnik.hr/boric/2007/10/1623508771/miroslav-lazanskista-generali-nisu-uradiliveljko-kadijevic17-godina-posle1.html STA GENERALI NISU URADILI(Veljko Kadijevic,17 godina posle)-1]''blog.dnevnik.hr'', objavljeno 31.10.2007, pristupljeno 12.12.2014 {{sr simbol}}</ref>:{{Citat|Problem je u tome što bi Armija u slučaju da uhapsi Miloševića, u Beograd onda došlo najmanje 100.000 ludih Srba s Kosova ispred zgrade Generalštaba i SSNO-a da podrže Miloševića <ref name="100.000"/> | Veljko Kadijević u intervjuu s [[Miroslav Lazanski|Miroslavom Lazanskim]]}} U razgovoru obavljenom 1990. Marković je pitao Kadijevića, koji je mu je već saopštio da se ide na vojni udar, da li će i Milošević biti svrgnut što je Kadijević negirao.<ref>{{cite web|title=Ante Marković Moja istina o smrti Jugoslavije|url=http://www.titomanija.com.ba/e-knjige/Moja%20istina%20o%20smrti%20Jugoslavije.pdf|website=Titomanija|access-date=11. 8. 2016|quote=I kad mi je to rekao, izvadio je papire i počeo mi objašnjavati. Baš mi je počeo nešto objašnjavati o Hrvatskoj, i ja sam ga onda prekinuo i rekao mu: slušaj, ja mislim da, prije nego što se uopće bude moglo o tome razgovarati, postoji velika rupa u svemu. Koja? Kažem: Gdje ti je tu Milošević i njegovo rukovodstvo? Onda je on skočio, sav bijesan: On je jedini koji se bori za Jugoslaviju. Da njega nema, mi to ne bismo mogli ni predlagati.|archive-date=17. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180417115924/http://www.titomanija.com.ba/e-knjige/Moja%20istina%20o%20smrti%20Jugoslavije.pdf|url-status=dead}}</ref> Postoje i druga mišljenja o stvarnim motivima: {{Citat|Planovi su postojali, sve je bilo pripremljeno. Ja lično nisam te planove video, ali znam da su postojali. Mi smo mogli da izvršimo državni udar na prostoru Srbije i eventualno Crne Gore, da smenimo tamošnje rukovodstvo, ali to nije bilo to. Da bi se izvršio državni udar potrebne su velike pripreme – vojnih, državnih i političkih institucija. Mi nismo bili spremni da taj posao obavimo jer nisu bile nikakve pripreme po tom pitanju.<ref name="vreme562" /> | [[general]]-[[pukovnik]] [[Života Panić]], načelnik Generalštaba [[JNA]] i [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] 1992-1993.}} {{Citat|Ponudu Predsedništvu SFRJ da u martu 1991. vojska zavede vanredno stanje, mada se za Predsedništvo unapred znalo da nije jedinstveno i da neće prihvatiti tu varijantu – vojni vrh je računao na peti srpski glas Bogića Bogićevića, ali ta računica nije bila poznata – tumačim kao pokušaj sticanja alibija, kao '''eto, mi smo pokušali i to'''... Jer u ozbiljnim vojskama, kada pripremate državni udar i sakupite državne organe pa od njih tražite dozvolu, u slučaju da vam je ne daju, vi ih ne puštate napolje. Vi istog trenutka dejstvujete sa planom koji ste pripremili za vojni udar<ref name="vreme562" /> | [[Miroslav Hadžić]], direktor Centra za civilno-vojne odnose}} [[Dušan Vilić]] pukovnik u penziji i bivši savjetnik za bezbjednost Predsjedništva SFRJ tvrdi da je jedan od članova predsjedništva, koji je glasao protiv, bio pod utjecajem stranih službi.<ref>{{cite news|last1=Gojgić|first1=Ljubica|authorlink1=Ljubica Gojgić|title=Špijunska posla|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2407/2.html|access-date=1. 12. 2017|work=NIN-ova arhiva broj 2407|agency=[[Nedjeljne informativne novine|NIN]]|date=14. 2. 1997|language=sr|archive-date=29. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220629230232/http://www.nin.co.rs/arhiva/2407/2.html|url-status=dead}}</ref> [[Mesud Šadinlija]] s Univerziteta iz Sarajeva, analizirajući memoare bivšeg američkog ambasadora u SFRJ [[Warren Zimmermann|Warrena Zimmermana]], tvrdi da vojni vrh JNA nije dobio saglasnost američke administracije za izvođenje vojnog udara .<ref>{{Harv|Šadinlija|str. 115}}</ref> Navodi sjednicu Predsjedništva, koja je održana nakon ostavki članova iz SAP Vojvodine, Kosova, SR Srbije i SR Crne, kao dodatni elemenat jer je ono mada u suženom sastavu nastavilo raditi.<ref>{{Harv|Šadinlija|str. 120}}</ref> Dalje Šadinlija smatra da bi vojni udar, u krizi političkih subjekata oko pozicije unitarnog jugoslovenstva, bio shvaćen kao nametanje pozicije srpskog nacionalizma.<ref>{{Harv|Šadinlija|str. 119}}</ref> [[Ilija Radaković]], bivši načelnik Generalštaba JNA, smatra da je vojni udar bio teško izvodiv zbog postojanja 9 centara moći (1 savezni, 6 republičkih i 2 pokrajinska).<ref>{{Cite web|url=http://www.znaci.net/00001/23_3_6.htm|title=Od najave do ratova (1989-1992)|last=Radaković|first=Ilija|date=|website=znaci.net|publisher=|access-date=15. 11. 2018|archive-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181109224330/http://znaci.net/00001/23_3_6.htm|url-status=dead}}</ref> Advokat [[Srđa Popović]], citirajući bilješke Borisava Jovića, navodi da vojni vrh nije ni namjeravao izvesti udar bez političkog pokrića (koje s ostavkom Jovića nije bilo) uz Jovićev komentar da je Kadijević izigrao Jovića i Miloševića jer nije htjeo sam da preuzme odgovornost.<ref>{{Harv|Popović|str. 21}}</ref> Iste analize ima i Bogićević.<ref name="bogic" /> I general Kadijević će u svojo knjizi ''Moje viđenje raspada (1993)'' negirati da je postojala namjera da JNA samostalno djeluje jer bi se time svalila odgovornost na nju.<ref name="Harv|Kadijević|str. 88"/> == Također pogledajte == *[[Rat u Sloveniji]] *[[Rat u Hrvatskoj]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Sastanak u Karađorđevu]] *[[Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju|SKPJ]] ==Literatura== *{{Cite book|title=Moje viđenje raspada|last=Kadijević|first=Veljko|publisher=Politika|year=1993|isbn=86-7607-047-4|location=Beograd|ref=harv}} *{{cite book|last1=Popović|first1=Srđa|title=One gorke suze posle|date=2010|publisher=Svetlana Lukić, Svetlana Vuković za Peščanik|isbn=978-86-86391-21-6|ref=harv}} *{{cite book|last1=Šadinlija|first1=Mesud|title=Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine 1986-1992|date=2012|publisher=Univerzitet u Sarajevu, Insitut za iztraživanje zločina protiv čovječnosti|location=Sarajevo|isbn=978-9958-740-89-3|ref=harv}} == Reference == {{refspisak|2}} [[Kategorija:1991. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1991. u Srbiji]] kofwoed9erldbuw26tutz35frjpseoz Nogometni savez Armenije 0 368042 3899932 3856978 2026-06-23T03:54:26Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:FFA_new_logo.png|FFA_new_logo.png]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:The Squirrel Conspiracy|The Squirrel Conspiracy]]; razlog: Copyright violation; see [[:c:COM:Licensing|Commons:Licensing]] ([[:c:COM:CSD#F1|F1]]). 3899932 wikitext text/x-wiki {{Nogometna federacija |Naziv federacije = Nogometni savez Armenije |Grb = |Godina osnivanja = 18. januar 1992. |Država = [[Armenija]] |Konfederacije = [[FIFA]] od 1992.<br>[[UEFA]] od 1993. |Djelovanje = |Broj federacija = |Sjedište = [[Jerevan]] |Predsjednik = [[Artur Vanetsyan]] |Web stranica = [http://www.ffa.am/ ffa.am] }} [[Datoteka:Armenija FA (grb).png|mini]] '''Nogometni savez Armenije''' ({{jez-hy|Հայաստանի Ֆուտբոլի Ֆեդերացիա}}) jest najviše nogometno tijelo u [[Armenija|Armeniji]]. Sjedište nogometnog saveza je u [[Jerevan]]u. Nogometni savez Armenije je osnovan 18. januara 1992. Član [[FIFA|FIFA-e]] je također od 1992. kao i [[UEFA|UEFA-e]].<ref name="Football Federation of Armenia, uefa.org">[http://www.uefaArmen.org/member-associations/association=arm/index.html ''Football Federation of Armenia, uefa.org'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}; pristupljeno: 23. 10. 2014.</ref> Nogometni savez Armenije organizira takmičenja: * [[Premijer liga Armenije]] ({{jez-hy|Բարձրագույն Խումբ|linkovi=ne}}), * [[Prva nogometna liga Armenije]] ({{jez-hy|Հայաստանի Առաջին խումբ (ֆուտբոլ)|linkovi=ne}}), * [[Kup Armenije u nogometu]] ({{jez-hy|ՀայասArmenտանի Անկախության Գավաթ|linkovi=ne}}), * [[Futsal Premijer liga Armenije u nogometu]]. Pod kontrolom nogometnog saveza Armenije su i nacionalne reprezentacije: [[Nogometna reprezentacija Armenije|muška]], [[Ženska nogometna reprezentacija Armenije|ženska]] te ostale reprezentacije u omladinskim kategorijama [[Nogometna reprezentacija Armenije U21|U21]], [[Nogometna reprezentacija Armenije U19|U19]], [[Nogometna reprezentacija Armenije U17|U17]]. == Predsjednici nogometnog saveza == * [[Nikolay Ghazaryan]] (1992–1994) * [[Armen Sargsyan]] (1994–1998) * [[Suren Abrahamyan]] (1998–2002) * [[Ruben Hayrapetyan]] (2002–2018) * Artur Vanetsyan (2018–) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ffa.am/ Zvanični sajt nogometnog saveza Armenije] * [http://www.fifa.com/associations/association=arm/index.html Armenija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130904013428/http://www.fifa.com/associations/association=arm/index.html |date=4. 9. 2013 }} na zvaničnom sajtu FIFA-e * [http://www.uefa.com/memberassociations/association=ARM/index.html Armenija] na zvaničnom sajtu UEFA-e {{Evropski nogometni savezi}} [[Kategorija:Nogomet u Armeniji]] fycctrslbj9eob9sjeehyxzeugjy4uy Šablon:New York Knicks 10 369658 3899825 3753810 2026-06-22T14:46:14Z KWiki 9400 3899825 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = New York Knicks | naslov = [[New York Knicks|<span style="color:white">New York Knicks</span>]] | tijeloklasa = hlist | naslovstil = background:#006BB6; color:white; border:2px solid #F58426; | grupastil = background:#F58426; color:black; border:2px solid #006BB6; | iznadstil = background:#F58426; color:black; border:2px solid #006BB6; | iznad = * Osnovani 1946 * Sjedište: '''[[New York|<span style="color:black">New York</span>]]''' | grupa1 = Franšiza | podaci1 = * [[New York Knicks|Franšiza]] * [[All-Time sastav New York Knicksa|All-Time sastav]] * [[Spisak izbora New York Knicksa na draftu u 1. i 2. krugu|Historija drafta]] * [[Spisak trenera New York Knicksa|Treneri]] * [[Spisak sezona New York Knicksa|Sezone]] | grupa2 = Dvorane | podaci2 = * [[Madison Square Garden (1925)|Madison Square Garden III]] * [[Arsenal 69. puka]] * '''[[Madison Square Garden|Madison Square Garden IV]]''' | grupa3 = Filijale u G-Leagueu | podaci3 = * [[Westchester Knicks]] | grupa4 = Osoblje | podaci4 = ;Vlasnik :[[The Madison Square Garden Company]] ([[James L. Dolan|James Dolan]] – predsjedavajući) ;Predsjednik :[[Leon Rose]] ;Generalni menadžer :[[Scott Perry (košarka)|Scott Perry]] ;Trener :[[Tom Thibodeau]] | grupa5 = Povučeni brojevi | podaci5 = * '''[[Walt Frazier|10]]''' * '''[[Dick Barnett|12]]''' * '''[[Dick McGuire|15]]''' (McGuire) * '''[[Earl Monroe|15]]''' (Monroe) * '''[[Willis Reed|19]]''' * '''[[Dave DeBusschere|22]]''' * '''[[Bill Bradley|24]]''' * '''[[Patrick Ewing|33]]''' * '''[[Red Holzman|613]]''' | grupa6 = NBA-titule (3) | podaci6 = * [[NBA finale 1970.|1970]] * [[NBA finale 1973.|1973]] * [[NBA finale 2026.|2026.]] | grupa7 = Rivalstva | podaci7 = * [[Rivalstvo Bulls – Knicks|Chicago Bulls]] * [[Rivalstvo Celtics – Knicks|Boston Celtics]] * [[Rivalstvo Heat – Knicks|Miami Heat]] * [[Rivalstvo Knicks – Nets|Brooklyn Nets]] * [[Rivalstvo Knicks – Pacers|Indiana Pacers]] | grupa8 = Kultura i tradicija | podaci8 = * [[Plesač Harry]] * ''[[Eddie (film)|Eddie]]'' * [[Spike Lee]] * [[Hue Hollins#NBA doigravanje 1994.|Pippenov sporni prekršaj]] * [[Washington Irving#A History of New York|Diedrich Knickerbocker]] * ''[[Šta se desilo Michealu Rayu?]]'' * [[Mike Walczewski]] * [[George Kalinsky]] * [[Pravilo Trenta Tuckera]] * ''[[17. juni 1994.|17. juni 1994]]'' * [[Tuča Knicksa i Nuggetsa]] * [[Jeremy Lin|Linsanity]] }}<noinclude> [[Kategorija:New York Knicks| ]] [[Kategorija:Šabloni New York Knicksa]] [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA-timova]] </noinclude> ejc6zva36g6vn8gsir4b10cyb8pes6x Šablon:Brooklyn Nets 10 369711 3899858 3753809 2026-06-22T16:59:01Z KWiki 9400 3899858 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Brooklyn Nets |naslov = [[Brooklyn Nets|{{color|#{{NBA color|Brooklyn Nets|2}}|Brooklyn Nets}}]] |tijeloklasa = hlist |naslovstil = {{NBA color cell|Brooklyn Nets|border=2}}; |osnovastil = {{NBA color cell2|Brooklyn Nets|border=2}}; |grupastil = background:#FFFFFF; color:#000000; | iznadstil = background:#FFFFFF; color:#000000; | iznad = * Ranija imena: '''New Jersey Americans''', '''New York Nets''' i '''New Jersey Nets''' * Osnovani 1967 * Sjedište: [[Brooklyn|<span style="color:#000000">'''Brooklyn'''</span>]] '''([[New York|<span style="color:#000000">New York</span>]])''' | grupa1 = Franšiza | podaci1 = * [[Brooklyn Nets|Franšiza]] * [[Historija Brooklyn Netsa|Historija]] * [[All-Time sastav Brooklyn Netsa|All-time sastav]] * [[Historija drafta Brooklyn Netsa|Historija drafta]] * [[Rekordi i postignuća Brooklyn Netsa|Rekordi]] * [[Spisak trenera Brooklyn Netsa|Treneri]] * [[Spisak sezona Brooklyn Netsa|Sezone]] | grupa2 = Dvorane | podaci2 = * [[Teaneck Armory]] * [[Long Island Arena]] * [[Island Garden]] * [[Nassau Veterans Memorial Coliseum]] * [[Louis Brown Athletic Center|Rutgers Athletic Center]] * [[Izod Center]] * [[Prudential Center]] * '''[[Barclays Center]]''' | grupa3 = Osoblje | podaci3 = ;Vlasnik : [[Joseph Tsai]] ;Generalni menadžer : [[Sean Marks]] ;Trener : [[Jordi Fernández]] | grupa4 = Filijale u G-Leagueu | podaci4 = * [[Long Island Nets]] | grupa5 = Povučeni brojevi | podaci5 = * [[Dražen Petrović|3]] * [[Jason Kidd|5]] * [[Vince Carter|15]] * [[John Williamson (košarkaš)|23]] * [[Bill Melchionni|25]] * [[Julius Erving|32]] * [[Buck Williams|52]] | grupa6 = ABA finala | podaci6 = * [[ABA doigravanje 1974.|1974]] * [[ABA doigravanje 1976.|1976.]] | grupa7 = [[NBA rivalstva|<span style="color:#000000">Rivalstva</span>]] | podaci7 = * [[Rivalstvo Knicks – Nets|New York Knicks]] | grupa8 = Kultura i tradicija | podaci8 = * ''[[Prava ljubav (2010)|Prava ljubav]]'' * [[Brooklyn Nets#Maskota|BrooklyKnight]] * [[Marv Albert]] * [[Spajanje ABA i NBA|Erving za 6 miliona $]] * [[Forest City Enterprises]] }}<noinclude> [[Kategorija:Brooklyn Nets| ]] [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA-timova]] </noinclude> o7xpq2odpo6ig16e3lr61mwvdjt1xsl Šablon:Denver Nuggets 10 369856 3899947 3526479 2026-06-23T05:56:42Z KWiki 9400 3899947 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Denver Nuggets |naslov = [[Denver Nuggets|<span style="color:white">Denver Nuggets</span>]] |tijeloklasa = hlist |naslovstil = background:#0E2240; color:white; border:2px solid #FDB927; |iznadstil = background:#FDB927; color:black; border:2px solid #0E2240; |grupastil = background:#FDB927; color:black; border:2px solid #0E2240; |iznad = * Ranija imena: '''Denver Rockets''' * Osnovani 1967 * Sjedište: [[Denver|<span style="color:#00005D">'''Denver'''</span>]] | grupa1 = Franšiza | podaci1 = * [[Denver Nuggets|Franšiza]] * [[All-Time sastav Denver Nuggetsa|All-time sastav]] * [[Historija drafta Denver Nuggetsa|Historija drafta]] * [[Spisak trenera Denver Nuggetsa|Treneri]] * [[Spisak sezona Denver Nuggetsa|Sezone]] | grupa2 = Dvorane | podaci2 = * [[Denver Auditorium Arena]] * [[Denver Coliseum]] * [[McNichols Sports Arena]] * '''[[Ball Arena]]''' | grupa3 = Penzionisani brojevi | podaci3 = * [[Alex English|2]] * [[Fat Lever|12]] * [[David Thompson (košarkaš)|33]] * [[Byron Beck|40]] * [[Dan Issel|44]] * [[Dikembe Mutombo|55]] * [[Doug Moe|432]] | grupa4 = Osoblje | podaci4 = ;Vlasnica :[[Ann Walton Kroenke]] ;Predsjednik :[[Josh Kroenke]] ;Generalni menadžer :Ben Tenzer ;Trener :[[David Adelman (košarka)|David Adelman]] | grupa5 = Kultura | podaci5 = * [[ABA All-Star utakmica 1976.|ABA All-Star utakmica 1976]] * [[Alex English]] * "[[Cartman Finds Love]]" (''[[South Park]]'') * [[Kansas City (ABA)]] * [[Dikembe Mutombo|Mt. Mutombo]] * [[Rock and Roll (Gary Glitter)|The Hey Song]] * [[Ball Arena#Kontroverzna dvostruka rezervacija dvorane|Konflikt s WWE-om 2009]] * [[Tuča Knicksa i Nuggetsa]] }}<noinclude> [[Kategorija:Denver Nuggets| ]] [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA-timova]] </noinclude> eakyut2368ygnvua4lkikbi3vg24c9o Šablon:NBA dvorane 10 369860 3899854 3673774 2026-06-22T16:50:51Z KWiki 9400 3899854 wikitext text/x-wiki {{navkutija |naslov = [[Spisak dvorana NBA-lige|Trenutne dvorane]] u [[NBA|NBA-ligi]] |podaciklasa = hlist |ime = NBA dvorane |grupa1 = [[Istočna konferencija (NBA)|Istok]] |podaci1 = {{Navkutija | dijete | grupa1 = [[Atlantska divizija (NBA)|Atlantik]] | podaci1 = * [[Barclays Center]] * [[Madison Square Garden]] * [[Scotiabank Arena]] * [[TD Garden]] * [[Xfinity Mobile Arena]] | grupa2 = [[Centralna divizija (NBA)|Centralna]] | podaci2 = * [[Fiserv Forum]] * [[Gainbridge Fieldhouse]] * [[Little Caesars Arena]] * [[Rocket Mortgage FieldHouse]] * [[United Center]] | grupa3 = [[Jugoistočna divizija (NBA)|Jugoistok]] | podaci3 = * [[Capital One Arena]] * [[Kaseya Center]] * [[Kia Center]] * [[Spectrum Center (dvorana)|Spectrum Center]] * [[State Farm Arena]] }} |grupa2 = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapad]] |podaci2 = {{Navkutija | dijete | grupa1 = [[Sjeverozapadna divizija (NBA)|Sjeverozapad]] | podaci1 = * [[Ball Arena]] * [[Delta Center]] * [[Moda Center]] * [[Paycom Center]] * [[Target Center]] | grupa2 = [[Pacifička divizija (NBA)|Pacifik]] | podaci2 = * [[Chase Center]] * [[Staples Center|Crypto.com Arena]] * [[Footprint Center]] * [[Golden 1 Center]] * [[Intuit Dome]] | grupa3 = [[Jugozapadna divizija (NBA)|Jugozapad]] | podaci3 = * [[American Airlines Center]] * [[FedExForum]] * [[Frost Bank Center]] * [[Smoothie King Center]] * [[Toyota Center]] }} }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA-lige]] [[Kategorija:Navigacione kutije sportskih objekata]] </noinclude> dyf26912tfjgfjfttbtymi1m2mrziph Šablon:NHL dvorane 10 369873 3899855 2492047 2026-06-22T16:51:05Z KWiki 9400 3899855 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = NHL dvorane |naslov = [[Spisak dvorana NBA-lige|Trenutne dvorane]] u [[NHL|NHL-ligi]] |podaciklasa = hlist |grupa1 = [[Istočna konferencija (NHL)|Istok]] |podaci1 = {{Navkutija | dijete | grupa1 = [[Atlantska divizija (NHL)|Atlantik]] | podaci1 = * [[Air Canada Centre]] * [[Amalie Arena]] * [[BB&T Center (Sunrise)|BB&T Center]] * [[Bell Centre]] * [[Canadian Tire Centre]] * [[First Niagara Center]] * [[Joe Louis Arena]] * [[TD Garden]] | grupa2 = [[Metropolitanska divizija|Metropolitanska]] | podaci2 = * [[Consol Energy Center]] * [[Madison Square Garden]] * [[Nassau Veterans Memorial Coliseum]] * [[Nationwide Arena]] * [[PNC Arena]] * [[Prudential Center]] * [[Verizon Center]] * [[Xfinity Mobile Arena]] }} |grupa2 = [[Zapadna konferencija (NHL)|Zapad]] |podaci2 = {{Navkutija | dijete | grupa1 = [[Centralna divizija (NHL)|Centralna]] | podaci1 = * [[American Airlines Center]] * [[Bridgestone Arena]] * [[MTS Centre]] * [[Pepsi Center]] * [[Scottrade Center]] * [[United Center]] * [[Xcel Energy Center]] | grupa2 = [[Pacifička divizija (NHL)|Pacifik]] | podaci2 = * [[Gila River Arena]] * [[Honda Center]] * [[Rexall Place]] * [[Rogers Arena]] * [[SAP Center (San Jose)|SAP Center]] * [[Scotiabank Saddledome]] * [[Staples Center]] }} }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacione kutije NHL-lige]] [[Kategorija:Navigacione kutije sportskih objekata]] </noinclude> lj0z8m1og2l77hjalfjrtoxeowxnqih Šablon:Milwaukee Bucks 10 369911 3899880 3526480 2026-06-22T19:19:30Z KWiki 9400 3899880 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Milwaukee Bucks |naslov = [[Milwaukee Bucks|<span style="color:#FFFFFF">Milwaukee Bucks</span>]] |tijeloklasa = hlist |naslovstil = background:#00471B; color:white; border:2px solid #F0EBD2; |iznadstil = background:#F0EBD2; color:#00471B; border:2px solid #00471B; |grupastil = background:#F0EBD2; color:#00471B; border:2px solid #00471B; | iznad = * Osnovani 1968 * Sjedište: [[Milwaukee|<span style="color:#00471B">'''Milwaukee'''</span>]] | grupa1 = Franšiza | podaci1 = * [[Milwaukee Bucks|Franšiza]] * <!-- [[Historija Milwaukee Bucksa|Historija]] --> * [[Ekspanzijski NBA draft 1968.|Ekspanzijski draft]] * [[All-Time sastav Milwaukee Bucksa|All-time sastav]] * [[Spisak sezona Milwaukee Bucksa|Sezone]] * [[Spisak trenera Milwaukee Bucksa|Treneri]] | grupa2 = Dvorane | podaci2 = * [[UW–Milwaukee Panther Arena|MECCA Arena]] * [[BMO Harris Bradley Center]] * '''[[Fiserv Forum]]''' | grupa3 = Filijale u G-Leagueu | podaci3 = * [[Wisconsin Herd]] | grupa4 = Osoblje | podaci4 = ;Vlasnici : [[Wesley Edens]], [[Jimmy Haslam]], [[Jamie Dinan]], [[Mike Fascitelli]] ;Predsjednik : Peter Feigin ;Generalni menadžer : [[Jon Horst]] ;Trener : [[Taylor Jenkins]] | grupa5 = Povučeni brojevi | podaci5 = * [[Oscar Robertson|1]] * [[Junior Bridgeman|2]] * [[Sidney Moncrief|4]] * [[Marques Johnson|8]] * [[Bob Dandridge|10]] * [[Jon McGlocklin|14]] * [[Bob Lanier|16]] * [[Brian Winters|32]] * [[Kareem Abdul-Jabbar|33]] | grupa6 = NBA titule (2) | podaci6 = * [[NBA finale 1971.|1971]] * [[NBA finale 2021.|2021.]] | grupa7 = Kultura i tradicija | podaci7 = * [[Oscar Robertson|The Big O]] * [[Milwaukee Bucks#Maskota|Bango]] * [[NBA 1970/1971.|Najbrži prvaci kao ekspanzijska ekipa]] * [[UW–Milwaukee Panther Arena|Parket u MECCA Areni]] * [[NBA draft 1969.|Bacanje novčića]] * [[Milwaukee Bucks – sezona 2009/2010.|"Fear the Deer"]] * [[Giannis Antetokounmpo|The Greek Freak]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA-timova]] [[Kategorija:Milwaukee Bucks| ]] </noinclude> a6d0wh1rv93t954omi3sunmnutyi3jq Šablon:Najkorisniji igrač NBA 10 369925 3899834 3709504 2026-06-22T14:54:40Z KWiki 9400 3899834 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najkorisniji igrač NBA |naslov = [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|Najkorisniji igrač lige]] ([[NBA]]) |podaciklasa = hlist |podaci1 = * 1956:&nbsp;[[Bob Pettit|Pettit]] * 1957:&nbsp;[[Bob Cousy|Cousy]] * 1958:&nbsp;[[Bill Russell|Russell]] * 1959:&nbsp;[[Bob Pettit|Pettit]] * 1960:&nbsp;[[Wilt Chamberlain|Chamberlain]] * 1961–1963:&nbsp;[[Bill Russell|Russell]] * 1964:&nbsp;[[Oscar Robertson|Robertson]] * 1965:&nbsp;[[Bill Russell|Russell]] * 1966–1968:&nbsp;[[Wilt Chamberlain|Chamberlain]] * 1969:&nbsp;[[Wes Unseld|Unseld]] * 1970:&nbsp;[[Willis Reed|Reed]] * 1971–1972:&nbsp;[[Kareem Abdul-Jabbar|Alcindor/Abdul-Jabbar]] * 1973:&nbsp;[[Dave Cowens|Cowens]] * 1974:&nbsp;[[Kareem Abdul-Jabbar|Abdul-Jabbar]] * 1975:&nbsp;[[Bob McAdoo|McAdoo]] * 1976–1977:&nbsp;[[Kareem Abdul-Jabbar|Abdul-Jabbar]] * 1978:&nbsp;[[Bill Walton|Walton]] * 1979:&nbsp;[[Moses Malone|M. Malone]] * 1980:&nbsp;[[Kareem Abdul-Jabbar|Abdul-Jabbar]] * 1981:&nbsp;[[Julius Erving|Erving]] * 1982–1983:&nbsp;[[Moses Malone|M. Malone]] * 1984–1986:&nbsp;[[Larry Bird|Bird]] * 1987:&nbsp;[[Magic Johnson|Johnson]] * 1988:&nbsp;[[Michael Jordan|Jordan]] * 1989–1990:&nbsp;[[Magic Johnson|Johnson]] * 1991–1992:&nbsp;[[Michael Jordan|Jordan]] * 1993:&nbsp;[[Charles Barkley|Barkley]] * 1994:&nbsp;[[Hakeem Olajuwon|Olajuwon]] * 1995:&nbsp;[[David Robinson (košarkaš)|Robinson]] * 1996:&nbsp;[[Michael Jordan|Jordan]] * 1997:&nbsp;[[Karl Malone|K. Malone]] * 1998:&nbsp;[[Michael Jordan|Jordan]] * 1999:&nbsp;[[Karl Malone|K. Malone]] * 2000:&nbsp;[[Shaquille O'Neal|O'Neal]] * 2001:&nbsp;[[Allen Iverson|Iverson]] * 2002–2003:&nbsp;[[Tim Duncan|Duncan]] * 2004:&nbsp;[[Kevin Garnett|Garnett]] * 2005–2006:&nbsp;[[Steve Nash|Nash]] * 2007:&nbsp;[[Dirk Nowitzki|Nowitzki]] * 2008:&nbsp;[[Kobe Bryant|Bryant]] * 2009–2010:&nbsp;[[LeBron James|James]] * 2011:&nbsp;[[Derrick Rose|Rose]] * 2012–2013:&nbsp;[[LeBron James|James]] * 2014:&nbsp;[[Kevin Durant|Durant]] * 2015–2016:&nbsp;[[Stephen Curry|Curry]] * 2017:&nbsp;[[Russell Westbrook|Westbrook]] * 2018:&nbsp;[[James Harden|Harden]] * 2019–2020:&nbsp;[[Giannis Antetokounmpo|Antetokounmpo]] * 2021–2022:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] * 2023:&nbsp;[[Joel Embiid|Embiid]] * 2024:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] * 2025–2026:&nbsp;[[Shai Gilgeous-Alexander|Gilgeous-Alexander]] }}<includeonly>[[Kategorija:Dobitnici nagrade NBA najkorisniji igrač]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA nagrada|Najkorisniji igrač]] </noinclude> 3ub9ga6ztp76piwb7n4hrh2p4d6qnno Šablon:Najkorisniji igrač NBA finala 10 370016 3899828 3729563 2026-06-22T14:49:21Z KWiki 9400 3899828 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najkorisniji igrač NBA finala | naslov = [[Najkorisniji igrač NBA finala]] | podaciklasa = hlist | podaci1= * 1969:&nbsp;[[Jerry West|West]] * 1970:&nbsp;[[Willis Reed|Reed]] * 1971:&nbsp;[[Kareem Abdul-Jabbar|Alcindor]]<!-- ON JE PROMIJENIO IME U ABDUL-JABBAR ***NAKON*** SEZONE 1970/71, PA STOGA NE MIJENJAJTE OVO. --> * 1972:&nbsp;[[Wilt Chamberlain|Chamberlain]] * 1973:&nbsp;[[Willis Reed|Reed]] * 1974:&nbsp;[[John Havlicek|Havlicek]] * 1975:&nbsp;[[Rick Barry|Barry]] * 1976:&nbsp;[[Jo Jo White|White]] * 1977:&nbsp;[[Bill Walton|Walton]] * 1978:&nbsp;[[Wes Unseld|Unseld]] * 1979:&nbsp;[[Dennis Johnson|D. Johnson]] * 1980:&nbsp;[[Magic Johnson|E. Johnson]] * 1981:&nbsp;[[Cedric Maxwell|Maxwell]] * 1982:&nbsp;[[Magic Johnson|E. Johnson]] * 1983:&nbsp;[[Moses Malone|Malone]] * 1984:&nbsp;[[Larry Bird|Bird]] * 1985:&nbsp;[[Kareem Abdul-Jabbar|Abdul-Jabbar]] * 1986:&nbsp;[[Larry Bird|Bird]] * 1987:&nbsp;[[Magic Johnson|E. Johnson]] * 1988:&nbsp;[[James Worthy|Worthy]] * 1989:&nbsp;[[Joe Dumars|Dumars]] * 1990:&nbsp;[[Isiah Thomas|Thomas]] * 1991–1993:&nbsp;[[Michael Jordan|Jordan]] * 1994–1995:&nbsp;[[Hakeem Olajuwon|Olajuwon]] * 1996–1998:&nbsp;[[Michael Jordan|Jordan]] * 1999:&nbsp;[[Tim Duncan|Duncan]] * 2000–2002:&nbsp;[[Shaquille O'Neal|O'Neal]] * 2003:&nbsp;[[Tim Duncan|Duncan]] * 2004:&nbsp;[[Chauncey Billups|Billups]] * 2005:&nbsp;[[Tim Duncan|Duncan]] * 2006:&nbsp;[[Dwyane Wade|Wade]] * 2007:&nbsp;[[Tony Parker|Parker]] * 2008:&nbsp;[[Paul Pierce|Pierce]] * 2009–2010:&nbsp;[[Kobe Bryant|Bryant]] * 2011:&nbsp;[[Dirk Nowitzki|Nowitzki]] * 2012–2013:&nbsp;[[LeBron James|James]] * 2014:&nbsp;[[Kawhi Leonard|Leonard]] * 2015:&nbsp;[[Andre Iguodala|Iguodala]] * 2016:&nbsp;[[LeBron James|James]] * 2017–2018:&nbsp;[[Kevin Durant|Durant]] * 2019:&nbsp;[[Kawhi Leonard|Leonard]] * 2020:&nbsp;[[LeBron James|James]] * 2021:&nbsp;[[Giannis Antetokounmpo|Antetokounmpo]] * 2022:&nbsp;[[Stephen Curry|Curry]] * 2023:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] * 2024:&nbsp;[[Jaylen Brown|Brown]] * 2025:&nbsp;[[Shai Gilgeous-Alexander|Gilgeous-Alexander]] * 2026:&nbsp;[[Jalen Brunson|Brunson]] }}<includeonly>[[Kategorija:Najkorisniji igrač NBA finala]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA nagrada]] </noinclude> ktv7pouukm86i60n9dpdoc7hu66mw6k Spotify 0 377634 3899991 3713900 2026-06-23T10:32:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Spotify Technology S.A. | slika = 2024 Spotify Logo.svg | veličina_slike = 200px | alt_slike = | tekst = | slika2 = Snimak ekrana Spotifya.png | veličina_slike2 = 300px | alt_slike2 = | tekst2 = Snimak ekrana Spotifya na [[macOS]]u | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = Privatna kompanija | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = [[Muzika]] | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = 2006. | osnivač = Daniel Ek, Martin Lorentzon | sjedište = [[London]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]) i [[Stockholm]] ([[Švedska]]) | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = Daniel Ek (predsjednik) | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = [[Streaming]] muzike | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = 1200+<ref>{{cite web|url=http://vimeo.com/85490944|title=Spotify Engineering Culture - part 1|work=Vimeo}}</ref> | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|spotify.com}} | dodatak = }} '''Spotify''' je komercijalna usluga koja pruža [[streaming]] [[Muzika|muzike]] i sadržaj (zaštićen [[Digital rights management|DRM-om]]) izdavačkih kuća [[Sony]], [[EMI]], Warner Music Group i Universal.<ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/music/2009/jan/16/downloading-music-spotify|title=Welcome to nirvana|author=Chris Salmon|work=The Guardian|access-date=26. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dn.se/kultur-noje/musik/musiktjansten-spotify-lanseras|title=Musiktjänsten Spotify lanseras|work=DN.SE|access-date=26. 5. 2015}}</ref> Muzika se može pretraživati po izvođaču, albumu, žanru, spisku za reprodukciju ili po izdavačkoj kući. Pretplata, odnosno usluga "Premium", dozvoljava korisnicima uklanjanje reklama i preuzimanje muzike za slušanje kad su van mreže.<ref>{{cite web|url=https://www.spotify.com/us/#premium|title=Music for everyone - Spotify|work=spotify.com|access-date=26. 5. 2015}}</ref> Uslugu je pokrenula [[švedska]] kompanija Spotify AB u oktobru 2008. Dana 15. septembra 2010. usluga je imala otprilike 10 miliona korisnika,<ref>{{cite web|url=http://www.wired.co.uk/news/archive/2010-09/15/spotify-milestones|title=Spotify hits 10 million users and 10 million tracks|work=Wired UK|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20111030183332/http://www.wired.co.uk/news/archive/2010-09/15/spotify-milestones|archive-date=30. 10. 2011|url-status=dead}}</ref> uključujući 2,5 miliona korisnika koji su se pretplatili na uslugu.<ref>{{cite web|url=http://www.spotify.com/us/blog/archives/2011/11/23/spotify-reaches-two-and-a-half-million-paying-subscribers//|title=Spotify reaches 2.5 million paying subscribers|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130310082048/https://www.spotify.com/us/blog/archives/2011/11/23/spotify-reaches-two-and-a-half-million-paying-subscribers/|archive-date=10. 3. 2013|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-12676327|title=Spotify hits milestone with 1 million subscribers|work=BBC News|access-date=26. 5. 2015}}</ref> Dostigla je 20 miliona korisnika od kojih je 5 miliona plaćalo za uslugu u decembru 2012.<ref>{{cite web|url=http://thenextweb.com/insider/2012/12/06/spotify-announces/|title=Spotify: 5m Paid Subscribers, 1m Paid In US, 20m total users|author=Harrison Weber|date=6. 12. 2012|work=The Next Web|access-date=26. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.businessinsider.com/spotify-pricing-plans-2011-7|title=How Much Does Spotify Cost? - Business Insider|date=14. 7. 2011|work=Business Insider|access-date=26. 5. 2015}}</ref> i 60 miliona korisnika od kojih je 15 miliona plaćalo za uslugu u januaru 2015.<ref>{{cite web|url=https://news.spotify.com/us/2015/01/12/15-million-subscribers/|title=15 for ’15!|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150527044737/https://news.spotify.com/us/2015/01/12/15-million-subscribers/|archive-date=27. 5. 2015|url-status=dead}}</ref> == Dostupnost == Prema podacima iz januara 2015, Spotify je dostupan na sljedećim platformama: [[Android]], BlackBerry, Boxee, iOS, MeeGo, [[Microsoft Windows|Windows]], Openpandora, [[macOS]], Roku, S60 (Symbian), Samsung Smart TV, Squeezebox, Telia Digitalni TV, TiVo, WD TV, webOS, Windows Mobile i Windows Phone.<ref>{{cite web|url=http://www.spotify.com/int/blog/archives/2011/05/04/spotify-says-hello-to-the-ipod/|title=Spotify says hello to the iPod|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710015730/http://www.spotify.com/int/blog/archives/2011/05/04/spotify-says-hello-to-the-ipod/|archive-date=10. 7. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://crave.cnet.co.uk/digitalmusic/sonos-hardware-to-get-spotify-access-and-a-lovely-ipad-app-50000575/|title=Sonos hardware to get Spotify access and a lovely iPad app|work=CNET|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20100906211056/http://crave.cnet.co.uk/digitalmusic/sonos-hardware-to-get-spotify-access-and-a-lovely-ipad-app-50000575/|archive-date=6. 9. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.spotify.com/us/blog/archives/2011/01/24/spotify-on-squeezebox-now-available/|title=Spotify on Squeezebox is now available!|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130310083802/https://www.spotify.com/us/blog/archives/2011/01/24/spotify-on-squeezebox-now-available/|archive-date=10. 3. 2013|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.spotify.com/blog/archives/2011/10/06/wd-tv-live/|title=Meet your TV’s new best friend, WD TV Live!|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pcworld.com/article/243379/spotify_app_lands_on_windows_phone_7.html|title=Spotify App Lands on Windows Phone 7|date=8. 11. 2011|work=TechHive|access-date=26. 5. 2015}}</ref> Usluga nema službenu aplikaciju za [[Windows 8]], ali postoji klijent ''Spotlite'' kojeg su napravili nezavisni programeri i dostupan je u [[Windows]] prodavaonici.<ref>{{cite web|url=http://apps.microsoft.com/windows/en-us/app/spotlite-listen-to-spotify/cbbddd16-5d65-453b-b556-de3e7b3afa15|title=Spotlite|publisher=Microsoft|work=microsoft.com|access-date=26. 5. 2015|archive-date=26. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226174406/http://apps.microsoft.com/windows/en-us/app/spotlite-listen-to-spotify/cbbddd16-5d65-453b-b556-de3e7b3afa15|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Availability of Spotify in the World.svg|mini|350px|Dostupnost Spotifya u svijetu.]] Spotify je dostupan u 92 zemlje.<ref>{{cite web|url=https://www.spotify.com/us/select-your-country/|title=Select your country - Spotify|work=spotify.com|access-date=26. 5. 2015}}</ref> U [[Estonija|Estoniji]], [[Grčka|Grčkoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]], do jula 2009. jedino je bila dostupna "Premium" usluga bez mogućnosti besplatnog korištenja. Samo korisnici sa kreditnim karticama ili PayPal računima u ovim područjima mogu se pretplatiti na "Premium" uslugu.<ref>{{cite web|url=https://www.spotify.com/nl/blog/archives/2009/09/30/paypal-now-added-for-spotify-premium/|title=Paypal now added for Spotify Premium|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20130616074716/https://www.spotify.com/nl/blog/archives/2009/09/30/paypal-now-added-for-spotify-premium/|archive-date=16. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> {|class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="text-align: centre" |- ! colspan=3| Historija dostupnosti |- ! width="150"| Datum ! width="150"| Države / regije ! width="100"| Ref. |- | 7. 10. 2008. | * [[Finska]] * [[Francuska]] * [[Norveška]] * [[Španija]] * [[Švedska]] | <ref>{{cite web |first=Dorian |last=Synskey |title=Is Daniel Ek, Spotify founder, going to save the music industry … or destroy it? |url=https://www.theguardian.com/technology/2013/nov/10/daniel-ek-spotify-streaming-music |website=[[The Guardian]] |publisher=[[Guardian Media Group]] |date=10. 11. 2013 |access-date=7. 11. 2016}}</ref> |- | 10. 2. 2009. | * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | <ref>{{cite web |title=Spotify now available to everyone in the UK |url=https://news.spotify.com/uk/2009/02/10/spotify-now-available-to-everyone-in-the-uk/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20140821221351/http://news.spotify.com/uk/2009/02/10/spotify-now-available-to-everyone-in-the-uk/ |url-status=dead |archive-date=21. 8. 2014 |publisher=Spotify |date=10. 2. 2009 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 18. 5. 2010. | * [[Holandija]] | <ref>{{cite web |title=Spotify Launches In The Netherlands |url=https://press.spotify.com/uk/2010/05/18/spotify-launches-in-the-netherlands/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130625053132/http://press.spotify.com/uk/2010/05/18/spotify-launches-in-the-netherlands/ |url-status=dead |archive-date=25. 6. 2013 |publisher=Spotify |date=18. 5. 2011 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 14. 7. 2011. | * [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | <ref>{{cite web |first=Daniel |last=Ek |title=Hello America. Spotify here. |url=https://news.spotify.com/us/2011/07/14/hello-america-spotify-here/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130901193202/http://news.spotify.com/us/2011/07/14/hello-america-spotify-here/ |url-status=dead |archive-date=1. 9. 2013 |publisher=Spotify |date=14. 7. 2011 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref><ref>{{cite web |first=Mark |last=Milian |title=Spotify music-streaming service launches in U.S. |url=http://edition.cnn.com/2011/TECH/web/07/13/spotify.us/ |website=CNN |date=15. 7. 2011 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=29. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190729100910/http://edition.cnn.com/2011/TECH/web/07/13/spotify.us/ |url-status=dead }}</ref> |- | 12. 10. 2011. | * [[Danska]] | <ref>{{cite web |first=Jennifer |last=Van Grove |title=Spotify Launches in its Ninth Country: Denmark |url=http://mashable.com/2011/10/12/spotify-denmark/ |website=[[Mashable]] |date=12. 10. 2011 |access-date=26. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web |first=Glenn |last=Peoples |title=Spotify Launches In Denmark, Its Ninth Country |url=http://www.billboard.com/biz/articles/news/1163725/spotify-launches-in-denmark-its-ninth-country |website=[[Billboard]] |publisher=[[Eldridge Industries]] |date=12. 10. 2011 |access-date=26. 4. 2017 |archive-date=16. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181216082732/https://www.billboard.com/biz/articles/news/1163725/spotify-launches-in-denmark-its-ninth-country |url-status=dead }}</ref> |- | 15. 11. 2011. | * [[Austrija]] | <ref>{{cite web|url=https://news.spotify.com/us/2011/11/15/hello-austria-spotify-here/|title=Hello Austria. Spotify here.|work=Spotify|date=15. 11. 2011|access-date=2. 12. 2017|archive-date=8. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208004032/https://news.spotify.com/us/2011/11/15/hello-austria-spotify-here/|url-status=dead}}</ref> |- | 16. 11. 2011. | * [[Belgija]] * [[Švicarska]] | <ref>{{cite web |first=Diego |last=Rego |title=A big hello to Belgium and Switzerland. |url=https://news.spotify.com/dk/2011/11/16/a-big-hello-to-belgium-and-switzerland/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20150709161340/https://news.spotify.com/dk/2011/11/16/a-big-hello-to-belgium-and-switzerland/ |url-status=dead |archive-date=9. 7. 2015 |publisher=Spotify |date=16. 11. 2011 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 13. 3. 2012. | * [[Njemačka]] | <ref>{{cite web |first=Scott |last=Roxborough |title=Spotify Launching In Germany Tuesday |url=http://www.billboard.com/biz/articles/news/1098486/spotify-launching-in-germany-tuesday |website=[[Billboard]] |publisher=[[Prometheus Global Media]] |date=12. 3. 2012 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=1. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501224000/https://www.billboard.com/biz/articles/news/1098486/spotify-launching-in-germany-tuesday |url-status=dead }}</ref> |- | 22. 5. 2012. | * [[Australija]] * [[Novi Zeland]] | <ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/biz/articles/news/1096215/spotify-to-launch-in-australia-and-new-zealand-tuesday|title=Spotify to Launch in Australia and New Zealand Tuesday|first=Glenn|last=Peoples|work=Billboard|date=21. 5. 2012|access-date=3. 12. 2017|archive-date=13. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180213035833/https://www.billboard.com/biz/articles/news/1096215/spotify-to-launch-in-australia-and-new-zealand-tuesday|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.smh.com.au/entertainment/music/spotify-launches-in-australia-20120522-1z2ye.html|title=Spotify launches in Australia|work=The Sydney Morning Herald|date=22. 5. 2012|access-date=3. 12. 2017}}</ref> |- | 13. 11. 2012. | * [[Andora]] * [[Irska]] * [[Lihtenštajn]] * [[Luksemburg]] * [[Monako]] | <ref>{{cite web |title=Spotify (finally) launches in Ireland |url=http://www.irishtimes.com/blogs/ontherecord/2012/11/13/spotify-finally-launches-in-ireland/ |website=[[The Irish Times]] |date=13. 11. 2012 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=21. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190421083419/https://www.irishtimes.com/blogs/ontherecord/2012/11/13/spotify-finally-launches-in-ireland/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |first=Ingrid |last=Lunden |title=Spotify Is Now Live In 17 Countries After Quietly Adding Ireland And Luxembourg Today |url=https://techcrunch.com/2012/11/13/spotify-is-now-live-in-17-countries-after-quietly-adding-ireland-and-luxembourg-today/ |website=[[TechCrunch]] |publisher=AOL |date=13. 11. 2012 |access-date=7. 11. 2016}}</ref><ref>{{cite web |title=@Spotify now available in Andorra, Ireland, Liechtenstein, Luxembourg and Monaco. |url=https://twitter.com/miajung/status/268278364379435008 |website=Twitter |date=13. 11. 2012 |access-date=11. 1. 2018}}</ref> |- | 12. 2. 2013. | * [[Italija]] * [[Poljska]] * [[Portugal]] | <ref>{{cite web |title=Hello Italy, Poland and Portugal. Spotify here. |url=https://news.spotify.com/us/2013/02/12/hello-italy-poland-portugal/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20161107221454/https://news.spotify.com/us/2013/02/12/hello-italy-poland-portugal/ |url-status=dead |archive-date=7. 11. 2016 |publisher=Spotify |date=12. 2. 2013 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 16. 4. 2013. | * [[Estonija]] * [[Hong Kong]] * [[Island]] * [[Latvija]] * [[Litvanija]] * [[Malezija]] * [[Meksiko]] * [[Singapur]] | <ref>{{cite web |title=Hola. Helo. Tere. Sveiki. 你好. Selamat datang. |url=https://news.spotify.com/cy/2013/04/16/hola-helo-tere-sveiki-selamat-datang-nihao/ |publisher=Spotify |date=16. 4. 2013 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=22. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170822053824/https://news.spotify.com/cy/2013/04/16/hola-helo-tere-sveiki-selamat-datang-nihao/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Spotify begins Latin America push with Mexico launch |url=https://www.bbc.com/news/technology-22166416 |website=BBC News |publisher=BBC |date=16. 4. 2013 |access-date=7. 11. 2016}}</ref> |- | 24. 9. 2013. | * [[Argentina]] * [[Grčka]] * [[Tajvan]] * [[Turska]] | <ref>{{cite web |title=Hello Argentina, Taiwan, Greece and Turkey – Spotify here! |url=https://news.spotify.com/us/2013/09/24/argentina-taiwan-greece-and-turkey-spotify/ |publisher=Spotify |date=24. 9. 2013 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=22. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170822053011/https://news.spotify.com/us/2013/09/24/argentina-taiwan-greece-and-turkey-spotify/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |first=Jon |last=Russell |title=Spotify is now live in 32 countries after launching in Taiwan, Argentina, Greece and Turkey |url=https://thenextweb.com/media/2013/09/24/spotify-quietly-launches-in-taiwan-its-fourth-country-in-asia/ |website=The Next Web |date=24. 9. 2013 |access-date=7. 11. 2016}}</ref> |- | 12. 12. 2013. | * [[Bolivija]] * [[Bugarska]] * [[Češka]] * [[Čile]] * [[Dominikanska Republika]] * [[Ekvador]] * [[El Salvador]] * [[Gvatemala]] * [[Honduras]] * [[Kipar]] * [[Kolumbija]] * [[Kostarika]] * [[Mađarska]] * [[Malta]] * [[Nikaragva]] * [[Panama]] * [[Paragvaj]] * [[Peru]] * [[Slovačka]] * [[Urugvaj]] | <ref>{{cite web |first=Channtal |last=Fleischfresser |title=Hello to our new friends in Europe and Latin America! |url=https://news.spotify.com/us/2013/12/12/europe-latinamerica/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212221551/http://news.spotify.com/us/2013/12/12/europe-latinamerica/ |url-status=dead |archive-date=12. 12. 2013 |publisher=Spotify |date=12. 12. 2013 |access-date=6. 11. 2016 }}</ref><ref>{{cite web |first=Jacob |last=Kastrenakes |title=Spotify launches in 20 new markets throughout Latin America and Europe |url=https://www.theverge.com/2013/12/11/5199738/spotify-launches-20-new-markets-south-central-america-europe |website=[[The Verge]] |publisher=[[Vox Media]] |date=11. 12. 2013 |access-date=7. 11. 2016}}</ref> |- | 8. 4. 2014. | * [[Filipini]] | <ref>{{cite web |first=Priscilla |last=Tan |title=Mabuhay Philippines! Spotify here. |url=https://news.spotify.com/uk/2014/04/08/mabuhayspotify/ |publisher=Spotify |date=8. 4. 2014 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=22. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170822053642/https://news.spotify.com/uk/2014/04/08/mabuhayspotify/ |url-status=dead }}</ref> |- | 28. 5. 2014. | * [[Brazil]] | <ref>{{cite web |first1=Diego |last1=Rego |first2=Channtal |last2=Fleischfresser |title=Olá, Brasil! Spotify here. |url=https://news.spotify.com/us/2014/05/28/brazil/ |publisher=Spotify |date=28. 5. 2014 |access-date=7. 11. 2016 |archive-date=15. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171115162429/https://news.spotify.com/us/2014/05/28/brazil/ |url-status=dead }}</ref> |- | 30. 9. 2014. | * [[Kanada]] | <ref>{{cite web |first=Candice |last=Katz |title=Hello Canada. Spotify here! |url=https://news.spotify.com/uk/2014/09/30/hello-canada-spotify-here/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20150126213721/https://news.spotify.com/uk/2014/09/30/hello-canada-spotify-here/ |url-status=dead |archive-date=26. 1. 2015 |publisher=Spotify |date=30. 9. 2014 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 30. 3. 2016. | * [[Indonezija]] | <ref>{{cite web |title=Halo Indonesia. Waktunya Spotify! |url=https://news.spotify.com/us/2016/03/30/halo-indonesia-waktunya-spotify/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20160415211056/https://news.spotify.com/us/2016/03/30/halo-indonesia-waktunya-spotify/ |url-status=dead |archive-date=15. 4. 2016 |publisher=Spotify |date=30. 3. 2016 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 29. 9. 2016. | * [[Japan]] | <ref>{{cite web |title=Spotify Arrives in Japan |url=https://news.spotify.com/us/2016/09/29/spotify-arrives-in-japan/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20160930175206/https://news.spotify.com/us/2016/09/29/spotify-arrives-in-japan/ |url-status=dead |archive-date=30. 9. 2016 |publisher=Spotify |date=29. 9. 2016 |access-date=7. 11. 2016 }}</ref> |- | 22. 8. 2017. | * [[Tajland]] | <ref>{{cite web |title=Spotify to launch in Thailand on 22 August |url=http://www.nationmultimedia.com/detail/breakingnews/30323523 |website=[[The Nation (Thailand)|The Nation]] |publisher=[[Nation Multimedia Group]] |date=11. 8. 2016 |access-date=22. 8. 2017 |archive-date=22. 6. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622055255/http://www.nationmultimedia.com/detail/breakingnews/30323523 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |first=Jon |last=Russell |title=Spotify launches in Thailand to continue its Asia push |url=https://techcrunch.com/2017/08/21/spotify-thailand-launch/ |website=[[TechCrunch]] |publisher=[[Oath Inc.]] |date=21. 8. 2017 |access-date=7. 12. 2017}}</ref> |- | 13. 3. 2018. | * [[Izrael]] * [[Južnoafrička Republika]] * [[Rumunija]] * [[Vijetnam]] | <ref>{{cite web |title=Spotify launches in Israel, Romania, South Africa and Vietnam |url=https://newsroom.spotify.com/2018-03-13/spotify-launches-in-israel-romania-south-africa-and-vietnam/ |publisher=Spotify |access-date=17. 7. 2020 |archive-date=23. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180823105454/https://newsroom.spotify.com/2018-03-13/spotify-launches-in-israel-romania-south-africa-and-vietnam/ |url-status=dead }}</ref> |- | 13. 11. 2018. | * [[Alžir]] * [[Bahrein]] * [[Egipat]] * [[Jordan]] * [[Katar]] * [[Kuvajt]] * [[Liban]] * [[Maroko]] * [[Oman]] * [[Palestina (država)|Palestina]] * [[Saudijska Arabija]] * [[Tunis]] * [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] |<ref>{{cite web |title=Spotify Launches in the Middle East and North Africa |url=https://variety.com/2018/digital/news/spotify-launches-in-the-middle-east-and-north-africa-1203027605/ |publisher=Variety}}</ref><ref>{{cite news |title=Spotify finally takes off in UAE and North Africa after ‘soft’ launch |url=https://musicbiznation.com/business/spotify-takes-off-uae/ |publisher=Music Biz Nation}}</ref> |- | 26. 2. 2019. | * [[Indija]] |<ref>{{cite web |title=Spotify Now Available in India, Apps Show Up on App Store, Google Play |url=https://gadgets.ndtv.com/entertainment/news/spotify-india-launch-download-app-android-apk-ios-1999769| publisher=NDTV India}}</ref> |- | 14. 7. 2020. | * [[Albanija]] * [[Bjelorusija]] * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Crna Gora]] * [[Hrvatska]] * [[Kazahstan]] * [[Kosovo]] * [[Moldavija]] * [[Rusija]] * [[Sjeverna Makedonija]] * [[Slovenija]] * [[Srbija]] * [[Ukrajina]] |<ref>{{Cite web|title=Spotify Is Now Available in Russia, Croatia, Ukraine, and 10 Other European Markets|url=https://newsroom.spotify.com/2020-07-14/spotify-is-now-available-in-russia-croatia-ukraine-and-10-other-european-markets/|access-date=14. 7. 2020|website=newsroom.spotify.com|language=en-US}}</ref> |} == Vrste računa i pretplate == Prema podacima iz januara 2015. postoje dvije vrste računa na Spotifyu: {| class="wikitable" |- ! Naziv ! Cijena ! Bez reklama ! Vrijeme slušanja ! Premium usluge |- ! Spotify Free | Besplatno | style="background:LightCoral"|<center>Ne</center> | style="background:LightGreen"|<center>Neograničeno<ref>{{cite web|url=http://news.spotify.com/int/2014/01/15/no-more-time-limits-on-spotify-freeyourmusic/|title=No more time limits on Spotify – #freeyourmusic - Spotify Blog|work=Spotify Blog|access-date=26. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206124258/http://news.spotify.com/int/2014/01/15/no-more-time-limits-on-spotify-freeyourmusic/|archive-date=6. 2. 2017|url-status=dead}}</ref></center> | style="background:LightCoral"|<center>Ne</center> |- ! Spotify Premium | 9,99 [[Američki dolar|USD]], 9,99 [[Kanadski dolar|CAD]], 11,99 [[Australijski dolar|AUD]], 12,99 NZD, 9,99 [[Britanska funta|GBP]], 9,9 SGD, 48 HKD, 149 NTD, 14,9 MYR, 99 MXN, 36 ARS, 14,90 BRL, 9,99 TRY, 99 [[Norveška kruna|NOK]], 99 [[Švedska kruna|SEK]], 99 [[Danska kruna|DKK]], 12,95 [[Švicarski franak|CHF]], 19,99 PLN, 9,99 [[Evro|EUR]] (6,99 EUR u zemljama [[Baltik]]a, [[Kipar|Kipru]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Portugal]]u; 5,99 EUR u [[Slovačka|Slovačkoj]], 4,99 EUR u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]), 129 PHP mjesečno. * U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], studenti mogu dobiti 50% popusta na mjesečnu pretplatu koristeći UNiDays ili sa važećom NUS Extra karticom.<ref>{{cite web|url=https://www.spotify.com/uk/student/|title=Student discount - Spotify|work=spotify.com|access-date=26. 5. 2015}}</ref> | style="background:LightGreen"|<center>Da</center> | style="background:LightGreen"|<center>Neograničeno</center> | style="background:LightGreen"|<center>Da<sup>†</sup></center> |} <sup>†</sup> Slušanje bez internetske veze, poboljšan kvalitet zvuka i ekskluzivan sadržaj. == Reference == {{refspisak|2}} [[Kategorija:Muzika]] [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Osnivanja u 2006.]] i10d2s9pxzmdszofn5zqmrbmeocqef8 Spisak gradova u Austriji 0 378003 3899971 3857706 2026-06-23T08:09:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899971 wikitext text/x-wiki {{Location map+ | Austrija | width = 450 | float = right | caption = <center>Važniji gradovi u Austriji</center> | relief = 1 | places = {{Location map~| Austrija | label = '''[[Beč]]''' | position = top | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 48 | lat_min = 12 | lat_dir = N | lon_deg = 16 | lon_min = 22 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Graz]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47| lat_min = 04 | lat_dir = N | lon_deg = 15 | lon_min = 26| lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Linz]] | position = top | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 48 | lat_min = 15 | lat_dir = N | lon_deg = 14 | lon_min = 20 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Salzburg(grad)|Salzburg]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47 | lat_min = 48 | lat_dir = N | lon_deg = 13 | lon_min = 02 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Innsbruck]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47 | lat_min = 16 | lat_dir = N | lon_deg = 11 | lon_min = 23 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Klagenfurt]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 46 | lat_min = 37 | lat_dir = N | lon_deg = 14 | lon_min = 18 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Villach]] | position = left | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 46 | lat_min = 37 | lat_dir = N | lon_deg = 13 | lon_min = 51 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Wels]] | position = left | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 48 | lat_min = 07 | lat_dir = N | lon_deg = 14 | lon_min = 02 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[St. Pölten]] | position = bottom | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 48 | lat_min = 12 | lat_dir = N | lon_deg = 15 | lon_min = 38 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Dornbirn]] | position = right | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47 | lat_min = 25 | lat_dir = N | lon_deg = 9 | lon_min = 45 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Bečko Novo Mjesto]] | position = bottom | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47 | lat_min = 49 | lat_dir = N | lon_deg = 16 | lon_min = 15 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Steyr]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 48 | lat_min = 3 | lat_dir = N | lon_deg = 14 | lon_min = 25 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Feldkirch (Vorarlberg)|Feldkirch]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47 | lat_min = 14 | lat_dir = N | lon_deg = 9 | lon_min = 36 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Bregenz]] | position = top | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47 | lat_min = 30 | lat_dir = N | lon_deg = 9 | lon_min = 45 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Leoben]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47 | lat_min = 23 | lat_dir = N | lon_deg = 15 | lon_min = 6 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Krems na Dunavu|Krems]] | position = top | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 48 | lat_min = 25 | lat_dir = N | lon_deg = 15 | lon_min = 37 | lon_dir = E }} {{Location map~| Austrija | label = [[Eisenstadt|Željezno]] | position = right | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 47 | lat_min = 51 | lat_dir = N | lon_deg = 16 | lon_min = 31 | lon_dir = E }} }} U nastavku je spisak gradova i općina u Austriji s populacijom od preko 10.000 stanovnika. Glavni gradovi pokrajina su prikazani masnim slovima. [[Datoteka:A-Wien-Stephansd-Turm-West.JPG|mini|desno|250px|[[Beč]], glavni grad [[Austrija|Austrije]]]] [[Datoteka:Graz.austria.jpg|mini|desno|250px|[[Graz]]]] [[Datoteka:Linz Donau.jpg|mini|desno|250px|[[Linz]]]] [[Datoteka:Fuerte-Hohensalzburg.JPG|mini|desno|250px|[[Salzburg(grad)|Salzburg]]]] [[Datoteka:IMG 9040-Innsbruck.JPG|mini|desno|250px|[[Innsbruck]]]] [[Datoteka:Klagenfurt 01.jpg|mini|desno|250px|[[Klagenfurt]]]] [[Datoteka:Sankt Poelten.jpg|mini|desno|250px|[[Sankt Pölten]]]] [[Datoteka:Bregenz pano 1.jpg|mini|desno|250px|[[Bregenz]]]] [[Datoteka:Kismarton légifotó1.jpg|mini|desno|250px|[[Eisenstadt|Željezno]]]] [[Datoteka:Krems Panorama.jpg|mini|desno|250px|[[Krems na Dunavu|Krems]]]] [[Datoteka:Villach (view towards the south).jpeg|mini|desno|250px|[[Villach]]]] [[Datoteka:Steyr Altstadt.jpg|mini|desno|250px|[[Steyr]]]] == Spisak gradova == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:85%;" ! style="text-align:center; background:#abcdef;"| Rang ! style="text-align:center; background:#abcdef;"| Naziv grada ! style="text-align:center; background:#abcdef;"| Br. stanovnika<br> 1991. ! style="text-align:center; background:#abcdef;"| Br. stanovnika<br> 2001. ! style="text-align:center; background:#abcdef;"| Br. stanovnika<br> 2014.<ref>[http://www.statistik.at/web_de/klassifikationen/regionale_gliederungen/gemeinden/index.html ''Broj stanovnika, januar 2014, statistik.at'']; pristupljeno: 2. 2. 2015.</ref> ! style="text-align:center; background:#abcdef;"| [[Austrijske pokrajine|Pokrajina]] |- |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!! !! !! !! !! |- |- style="background:#f9f9f9;" | 1. || style="text-align:left;"| '''[[Beč]]''' || 1.539.848 || 1.550.123 || 1.765.649 || style="text-align:left;"| [[Beč]] |- style="background:#f9f9f9;" | 2. || style="text-align:left;"| '''[[Graz]]''' || 237.810 || 226.244 || 269.997 || style="text-align:left;"| [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] |- style="background:#f9f9f9;" | 3. || style="text-align:left;"| '''[[Linz]]''' || 203.044 || 183.504 || 193.814 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- style="background:#f9f9f9;" | 4. || style="text-align:left;"| '''[[Salzburg (grad)|Salzburg]]''' || 143.978 || 142.662 || 146.631 || style="text-align:left;"| [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] |- style="background:#f9f9f9;" | 5. || style="text-align:left;"| '''[[Innsbruck]]''' || 118.112 || 113.392 || 124.579 || style="text-align:left;"| [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] |- | 6. || style="text-align:left;"| '''[[Klagenfurt]]''' || 89.415 || 90.141 || 96.640 || style="text-align:left;"| [[Koruška]] |- | 7. || style="text-align:left;"| [[Villach]] || 54.640 || 57.497 || 60.004 || style="text-align:left;"| [[Koruška]] |- | 8. || style="text-align:left;"| [[Wels]] || 52.594 || 56.478 || 59.339 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 9. || style="text-align:left;"| '''[[Sankt Pölten]]''' || 50.026 || 49.121 || 52.145 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 10. || style="text-align:left;"| [[Dornbirn]] || 40.735 || 42.301 || 46.883 || style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 11. || style="text-align:left;"| [[Bečko Novo Mjesto]] || 35.134 || 37.627 || 42.273|| style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 12. || style="text-align:left;"| [[Steyr]] || 39.337 || 39.340 || 38.120|| style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 13. || style="text-align:left;"| [[Feldkirch (Vorarlberg)|Feldkirch]] || 26.730 || 28.607 || 31.428 || style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 14. || style="text-align:left;"| '''[[Bregenz]]''' || 27.097 || 26.752 || 28.412 || style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 15. || style="text-align:left;"| [[Leonding]] || 21.209 || 22.203 || 26.395 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 16. || style="text-align:left;"| [[Klosterneuburg]] || 24.442 || 24.797 || 26.174 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 17. || style="text-align:left;"| [[Baden (Donja Austrija)|Baden kod Beča]] || 23.488 || 24.502 || 25.229 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 18. || style="text-align:left;"| [[Wolfsberg]] || 24.400 || 25.335 || 24.993|| style="text-align:left;"| [[Koruška]] |- | 19. || style="text-align:left;"| [[Leoben]] || 28.897 || 25.804 || 24.466 || style="text-align:left;"| [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] |- | 20. || style="text-align:left;"| [[Krems na Dunavu|Krems]] || 22.766 || 23.713 || 24.085 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 21. || style="text-align:left;"| [[Traun]] || 22.260 || 23.470 || 23.834|| style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 22. || style="text-align:left;"| [[Amstetten (grad)|Amstetten]] || 21.972 || 22.595 || 23.050 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 23. || style="text-align:left;"| [[Lustenau]] || 18.484 || 19.709 || 21.655|| style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 24. || style="text-align:left;"| [[Kapfenberg]] || 23.380 || 22.234 || 21.503|| style="text-align:left;"| [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] |- | 25. || style="text-align:left;"| [[Mödling]] || 20.290 || 20.405 || 20.495 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 26. || style="text-align:left;"| [[Hallein]] || 17.271 || 18.399 || 20.378|| style="text-align:left;"| [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] |- | 27. || style="text-align:left;"| [[Kufstein]] || 13.484 || 15.358 || 18.215 || style="text-align:left;"| [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] |- | 28. || style="text-align:left;"| [[Traiskirchen]] || 13.852 || 15.669 || 17.634 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 29. || style="text-align:left;"| [[Schwechat]] || 14.669 || 15.286 || 17.032 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 30. || style="text-align:left;"| [[Braunau na Innu]] || 16.264 || 16.337 || 16.255 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 31. || style="text-align:left;"| [[Stockerau]] || 13.608 || 14.452 || 16.127 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 32. || style="text-align:left;"| [[Saalfelden]] || 12.604 || 15.093 || 16.100 || style="text-align:left;"| [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] |- | 33. || style="text-align:left;"| [[Ansfelden]] || 14.636 || 14.789 || 15.658|| style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 34. || style="text-align:left;"| [[Tulln]] || 12.038 || 13.591 || 15.582 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 35. || style="text-align:left;"| [[Hohenems]] || 13.531 || 13.891 || 15.579|| style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 36. || style="text-align:left;"| [[Spittal na Dravi]] || 15.346 || 16.045 || 15.555 || style="text-align:left;"| [[Koruška]] |- | 37. || style="text-align:left;"| [[Telfs]] || 10.179 || 12.833 || 14.986 || style="text-align:left;"| [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] |- | 38. || style="text-align:left;"| [[Ternitz]] || 15.445 || 15.232 || 14.833 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 39. || style="text-align:left;"| [[Perchtoldsdorf]] || 14.051 || 13.998 || 14.754|| style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 40. || style="text-align:left;"| [[Feldkirchen (Koruška)|Feldkirchen]] || 12.977 || 14.030 || 14.278 || style="text-align:left;"| [[Koruška]] |- | 41. || style="text-align:left;"| [[Bludenz (grad)|Bludenz]] || 13.369 || 13.701 || 13.858 || style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 42. || style="text-align:left;"| [[Bad Ischl]] || 13.887 || 14.081 || 13.759 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 43. || style="text-align:left;"| '''[[Eisenstadt|Željezno]]''' || 10.349 || 11.334 || 13.485|| style="text-align:left;"| [[Burgenland]] |- | 44. || style="text-align:left;"| [[Schwaz]] || 11.839 || 12.212 || 13.187 || style="text-align:left;"| [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] |- | 45. || style="text-align:left;"| [[Hall (Tirol)|Hall]] || 12.368 || 11.492 || 13.171 || style="text-align:left;"| [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] |- | 46. || style="text-align:left;"| [[Gmunden]] || 13.133 || 13.184 || 13.021 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 47. || style="text-align:left;"| [[Wörgl]] || 10.054 || 10.885 || 12.980 || style="text-align:left;"| [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] |- | 48. || style="text-align:left;"| [[Wals-Siezenheim]] || 9.563 || 11.024 || 12.665 || style="text-align:left;"| [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] |- | 49. || style="text-align:left;"| [[Marchtrenk]] || 10.369 || 11.274 || 12.618 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 50. || style="text-align:left;"| [[Bruck na Muri]] || 14.046 || 13.439 || 12.541 || style="text-align:left;"| [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] |- | 51. || style="text-align:left;"| [[Sankt Veit na Glanu]] || 12.045 || 12.976 || 12.473 || style="text-align:left;"| [[Koruška]] |- | 52. || style="text-align:left;"| [[Korneuburg]] || 9.730 || 11.032 || 12.473 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 53. || style="text-align:left;"| [[Neunkirchen]] || 10.216 || 11.562 || 12.376|| style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 54. || style="text-align:left;"| [[Hard]] || 10.747 || 12.789|| 12.051 || style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 55. || style="text-align:left;"| [[Vöcklabruck]] || 11.239 || 11.697 || 11.945 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 56. || style="text-align:left;"| [[Lienz]] || 11.864 || 12.079 || 11.903 || style="text-align:left;"| [[Tirol (pokrajina)|Tirol]] |- | 57. || style="text-align:left;"| [[Rankweil]] || 10.509 || 11.171 || 11.716 || style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 58. || style="text-align:left;"| [[Hollabrunn]] || 10.461 || 10.685 || 11.563 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 59. || style="text-align:left;"| [[Enns (grad)|Enns]] || 10.192 || 10.611 || 11.523 || style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 60. || style="text-align:left;"| [[Brunn am Gebirge]] || 8.573 || 9.422 || 11.509 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 61. || style="text-align:left;"| [[Ried im Innkreis]] || 11.260 || 11.404 || 11.444|| style="text-align:left;"| [[Gornja Austrija]] |- | 62. || style="text-align:left;"| [[Bad Vöslau]] || 11.055 || 10.998 || 11.368|| style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 63. || style="text-align:left;"| [[Waidhofen na Ybbsu|Waidhofen]] || 11.435 || 11.662 || 11.341 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 64. || style="text-align:left;"| [[Knittelfeld]] || 12.873 || 12.740 || 11.301 || style="text-align:left;"| [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] |- | 65. || style="text-align:left;"| [[Trofaiach]] || 11.773 || 11.773 || 11.190 || style="text-align:left;"| [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] |- | 66. || style="text-align:left;"| [[Mistelbach]] || 10.234 || 10.644 || 11.136|| style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 67. || style="text-align:left;"| [[Zwettl]] || 11.427 || 11.630 || 11.097 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 68. || style="text-align:left;"| [[Völkermarkt]] || 11.081 || 11.373 || 11.024 || style="text-align:left;"| [[Koruška]] |- | 69. || style="text-align:left;"| [[Götzis]] || 9.512 || 10.097 || 10.994 || style="text-align:left;"| [[Vorarlberg]] |- | 70. || style="text-align:left;"| [[Sankt Johann im Pongau]] || 8.855 || 10.260 || 10.760 || style="text-align:left;"| [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] |- | 71. || style="text-align:left;"| [[Gänserndorf]] || 6.509 || 7.928 || 10.747 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 72. || style="text-align:left;"| [[Bischofshofen]] || 10.138 || 10.087 || 10.310 || style="text-align:left;"| [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] |- | 73. || style="text-align:left;"| [[Gerasdorf kod Beča]] || 6.661 || 8.231 || 10.307|| style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 74. || style="text-align:left;"| [[Ebreichsdorf]] || 7.353 || 8.788 || 10.228 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- | 75. || style="text-align:left;"| [[Seekirchen na Wallerseeu]] || 8.273 || 9.344 || 10.226 || style="text-align:left;"| [[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]] |- | 76. || style="text-align:left;"| [[Sankt Andrä]] || 10.582 || 10.719 || 10.135|| style="text-align:left;"| [[Koruška]] |- | 77. || style="text-align:left;"| [[Groß-Enzersdorf]] || 6.750 || 8.128 || 10.033 || style="text-align:left;"| [[Donja Austrija]] |- |} == Spisak UN/LOCODE == {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%;" |- |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!! |- !Grad||[[UN/LOCODE]] |- |[[Altenberg (grad)|Altenberg]]|| |- |[[Amstetten (grad)|Amstetten]]||<tt>ATATT</tt> |- |[[Ansfelden]]||<tt>ATANS</tt> |- |[[Bad Aussee]]||<tt>ATAUE</tt> |- |[[Bad Fischau-Brunn]]|| |-andesina |[[Bad Ischl]]||<tt>ATICH</tt> |- |[[Baden (grad)|Baden]]||<tt>ATBDN</tt> |- |[[Bischofshofen]]||<tt>ATBFS</tt> |- |[[Bludenz]]||<tt>ATBLU</tt> |- |[[Braunau na Innu]]||<tt>ATBRA</tt> |- |[[Bregenz]]||<tt>ATBRZ</tt> |- |[[Bruck na Muri]]||<tt>ATBRU</tt> |- |[[Deutschlandsberg]]||<tt>ATDEU</tt> |- |[[Dornbirn]]||<tt>ATDOR</tt> |- |[[Ebensee]]|| |- |[[Eisenerz]]||<tt>ATEEZ</tt> |- |[[Eisenstadt|Željezno]]||<tt>ATEIT</tt> |- |[[Ennss]]||<tt>ATENA</tt> |- |[[Feldkirch]]||<tt>ATFKT</tt> |- |[[Freistadt]]||<tt>ATFSD</tt> |- |[[Fürstenfeld]]||<tt>ATFUF</tt> |- |[[Gmunden]]|| |- |[[Gmünd (grad)|Gmünd]]||<tt>ATGMU</tt> |- |[[Graz]]||<tt>ATGRZ</tt> |- |[[Hallein]]||<tt>ATHLL</tt> |- |[[Hallstatt]]|| |- |[[Hartberg]]||<tt>ATHTA</tt> |- |[[Hollabrunn]]||<tt>ATHOL</tt> |- |[[Horn (grad)|Horn]]||<tt>ATHOR</tt> |- |[[Imst]]|| |- |[[Innsbruck]]||<tt>ATINN</tt> |- |[[Judenburg]]||<tt>ATJDN</tt> |- |[[Kapfenberg]]||<tt>ATKFB</tt> |- |[[Kirchdorf na Kremsu]]|| |- |[[Kitzbühel]]|| |- |[[Klagenfurt]]||<tt>ATKLU</tt> |- |[[Klosterneuburg]]||<tt>ATKTU</tt> |- |[[Knittelfeld]]|| |- |[[Krems na Dunavu|Krems]]||<tt>ATKRE</tt> |- |[[Kufstein]]||<tt>ATKFS</tt> |- |[[Landeck]]||<tt>ATLAN</tt> |- |[[Leoben]]||<tt>ATLBN</tt> |- |[[Lenzing]]||<tt>ATLZG</tt> |- |[[Leonding]]|| |- |[[Lienz]]|| |- |[[Liezen]]||<tt>ATLZN</tt> |- |[[Linz]]||<tt>ATLNZ</tt> |- |[[Mariazell]]|| |- |[[Mauthausen]]||<tt>ATMAU</tt> |- |[[Mittersill]]||<tt>ATMLS</tt> |- |[[Mödling]]||<tt>ATMOE</tt> |- |[[Mürzzuschlag]]||<tt>ATMZZ</tt> |- |[[Neunkirchen (grad)|Neunkirchen]]|| |- |[[Poysdorf]]|| |- |[[Ried (Innkreis)]]||<tt>ATRIE</tt> |- |[[Salzburg(grad)|Salzburg]]||<tt>ATSZG</tt> |- |[[Sankt Pölten]]||<tt>ATSTP</tt> |- |[[Schärding]]||<tt>ATSDG</tt> |- |[[Schwaz]]||<tt>ATSCZ</tt> |- |[[Spittal na Dravi]]||<tt>ATSPI</tt> |- |[[Steyr]]||<tt>ATSER</tt> |- |[[Stockerau]]||<tt>ATSTC</tt> |- |[[Traun]]||<tt>ATTNQ</tt> |- |[[Beč]]||<tt>ATVIE</tt> |- |[[Villach]]||<tt>ATVLH</tt> |- |[[Wels]]||<tt>ATWSL</tt> |- |[[Bečko Novo Mjesto]]||<tt>ATWNR</tt> |- |[[Wolfsberg (grad)|Wolfsberg]]||<tt>ATWOF</tt> |- |[[Wörgl]]||<tt>ATQXZ</tt> |- |[[Ybbs]]|| |- |[[Zeltweg]]||<tt>ATZTW</tt> |- |[[Zwettl]]||<tt>ATZWT</tt> |} == Također pogledajte == *[[Geografija Austrije]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Cities in Austria}} *[https://web.archive.org/web/20071001020015/http://www.world-gazetteer.com/s/p_at.htm Map showing Austria's cities] *[http://www.innweb.at/map/index_en.php Inhabited places of Austria database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060213112554/http://www.innweb.at/map/index_en.php |date=13. 2. 2006 }} {{Austrija po temama}} {{Spisak gradova u Evropi}} [[Kategorija:Geografija Austrije]] [[Kategorija:Naselja u Austriji|*]] [[Kategorija:Spiskovi gradova po državama|Austrija]] oi18z6ge2q33ffa8a71yb4joif8pv45 Spisak gradova u Turskoj 0 378051 3899973 3541044 2026-06-23T08:16:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899973 wikitext text/x-wiki {{Location map+ | Turska | width = 450 | float = right | caption = <center>Važniji gradovi u Turskoj</center> | relief = 1 | places = {{Location map~| Turska | label = [[Istanbul]] | position = top | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 41 | lat_min = 0 | lat_dir = N | lon_deg = 28 | lon_min = 57 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Ankara]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 39| lat_min = 55 | lat_dir = N | lon_deg = 32 | lon_min = 51| lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[İzmir]] | position = top | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 38 | lat_min = 25 | lat_dir = N | lon_deg = 27 | lon_min = 8 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Bursa]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 40 | lat_min = 11 | lat_dir = N | lon_deg = 29 | lon_min = 3 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Adana]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 37 | lat_min = 00 | lat_dir = N | lon_deg = 35 | lon_min = 19 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Klagenfurt]] | position = | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 46 | lat_min = 37 | lat_dir = N | lon_deg = 14 | lon_min = 18 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Gaziantep]] | position = top | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 37 | lat_min = 4 | lat_dir = N | lon_deg = 37 | lon_min = 23 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Konya]] | position = left | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 37 | lat_min = 52 | lat_dir = N | lon_deg = 32 | lon_min = 29 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Antalya]] | position = bottom | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 36 | lat_min = 54 | lat_dir = N | lon_deg = 30 | lon_min = 41 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Kayseri]] | position = right | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 38 | lat_min = 44 | lat_dir = N | lon_deg = 35 | lon_min = 29 | lon_dir = E }} {{Location map~| Turska | label = [[Mersin]] | position = bottom | background = | mark = red pog.svg | marksize = 10 | lat_deg = 36 | lat_min = 48 | lat_dir = N | lon_deg = 34 | lon_min = 38 | lon_dir = E }} }} '''Spisak gradova u Turskoj''' prikazuje gradove i naselja sa najmanje 7.000 stanovnika. Ukupan broj stanovnika [[Turska|Turske]] je 75.627.384 prema procjeni iz 2012. godine, te je na 17. mjestu po broju stanovnika država u svijetu. == Lista == Na listi su navedeni gradovi s populacijom od preko 7.000 stanovnika ne uključujući urbana područja. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:85%;" |- style="text-align:center; background:#98fb98;" ! '''Rang''' ! '''Grad''' ! '''Popis 1990.''' ! '''Popis 2000.''' ! '''Procjena 2007.''' ! '''Procjena 2008.''' ! '''Procjena 2009.''' ! '''[[Turske provincije|(provincija) (''İl'')]]''' |- |1 || style="text-align:left;"| [[Istanbul]] || 6.629.431 || 8.803.468 || 10.861.463 || 10.878.360 || 12.829.960 || style="text-align:left;"| [[Istanbul (provincija)|İstanbul]] |- |2 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] || 2.583.963 || 3.203.362 || 3.842.737 || 3.894.182 || 4.306.105 || style="text-align:left;"|[[Ankara (provincija)|Ankara]] |- |3 || style="text-align:left;"| [[Izmir]] || 1.758.780 || 2.232.265 || 2.644.531 || 2.672.126 || 3.276.815 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |4 || style="text-align:left;"| [[Bursa]] || 834.576 || 1.194.687 || 1.537.040 || 1.589.530 || 1.854.285 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |5 || style="text-align:left;"| [[Adana]] || 916.150 || 1.130.710 || 1.506.272 || 1.517.787 || 1.563.545 || style="text-align:left;"| [[Adana (provincija)|Adana]] |- |6 || style="text-align:left;"| [[Gaziantep]] || 603.434 || 853.513 || 1.192.023 || 1.235.815 || 1.495.050 || style="text-align:left;"| [[Gaziantep (provincija)|Gaziantep]] |- |7 || style="text-align:left;"| [[Konya]] || 513.346 || 742.690 || 973.791 || 980.973 || 1.003.373 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |8 || style="text-align:left;"| [[Antalya]] || 378.208 || 603.190 || 877.945 || 911.497 || 955.573 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |9 || style="text-align:left;"| [[Kayseri]] || 425.776 || 536.392 || 775.594 || 781.119 || 911.984 || style="text-align:left;"| [[Kayseri (provincija)|Kayseri]] |- |10 || style="text-align:left;"| [[Mersin]] || 481.459 || 633.691 || 692.300 || 696.518 || 842.230 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |11 || style="text-align:left;"| [[Eskişehir]] || 413.082 || 482.793 || 581.408 || 599.796 || 617.215 || style="text-align:left;"| [[Eskişehir (provincija)|Eskişehir]] |- |12 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır]] || 373.810 || 545.963 || 613.332 || 613.821 || 614.310 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |13 || style="text-align:left;"| [[Samsun]] || 322.982 || 388.509 || 459.781 || 461.640 || 511.601 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |14 || style="text-align:left;"| [[Denizli]] || 237.918 || 357.557 || 465.947 || 479.381 || 492.815 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |15 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa]] || 276.528 || 385.588 || 472.238 || 468.993 || 465.748 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |16 || style="text-align:left;"| [[Adapazarı]] || 272.039 || 283.752 || 382.226 || 548.120 || 399.022 || style="text-align:left;"| [[Sakarya (provincija)|Sakarya]] |- |17 || style="text-align:left;"| [[Malatya]] || 270.412 || 381.081 || 419.212 || 411.181 || 388.590 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |18 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş]] || 228.129 || 326.198 || 380.805 || 385.672 || 384.953 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |19 || style="text-align:left;"| [[Erzurum]] || 242.391 || 361.235 || 361.160 || 359.752 || 358.344 || style="text-align:left;"| [[Erzurum (provincija)|Erzurum]] |- |20 || style="text-align:left;"| [[Van, Turska|Van]] || 155.623 || 284.464 || 331.986 || 342.139 || 352.292 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |21 || style="text-align:left;"| [[Batman, Turkey|Batman]] || 147.347 || 246.678 || 293.024 || 298.342 || 313.355 || style="text-align:left;"| [[Batman (provincija)|Batman]] |- |22 || style="text-align:left;"| [[Elazığ]] || 204.603 || 266.495 || 319.381 || 312.584 || 305.787 || style="text-align:left;"| [[Elazığ (provincija)|Elazığ]] |- |23 || style="text-align:left;"| [[İzmit]] || 190.741 || 195.699 || 285.470 || 287.970 || 293.339|| style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |24 || style="text-align:left;"| [[Manisa]] || 158.928 || 214.949 || 281.890 || 278.967 || 291.374 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |25 || style="text-align:left;"| [[Sivas]] || 223.115 || 251.776 || 294.402 || 288.693 || 282.984 || style="text-align:left;"| [[Sivas (provincija)|Sivas]] |- |26 || style="text-align:left;"| [[Gebze]] || 159.116 || 253.487 || 270.614 || 274.271 || 282.444 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |27 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir]] || 170.589 || 215.436 || 241.404 || 247.072 || 259.157 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |28 || style="text-align:left;"| [[Tarsus (grad)|Tarsus]] || 187.508 || 216.382 || 229.921 || 228.471 || 227.021 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |29 || style="text-align:left;"| [[Kütahya]] || 130.944 || 166.665 || 212.934 || 202.118 || 212.444 || style="text-align:left;"| [[Kütahya (provincija)|Kütahya]] |- |30 || style="text-align:left;"| [[Trabzon]] || 161.886 || 214.949 || 230.693 || 220.860 || 211.027 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |31 || style="text-align:left;"| [[Çorum]] || 116.810 || 161.321 || 202.322 || 206.572 || 210.822 || style="text-align:left;"| [[Çorum (provincija)|Çorum]] |- |32 || style="text-align:left;"| [[Çorlu]] || 74.681 || 141.525 || 190.792 || 200.577 || 210.362 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |33 || style="text-align:left;"| [[Adıyaman]] || 100.045 || 178.538 || 191.627 || 193.250 || 198.433 || style="text-align:left;"| [[Adıyaman (provincija)|Adıyaman]] |- |34 || style="text-align:left;"| [[Osmaniye]] || 122.307 || 173.977 || 180.477 || 189.112 || 197.747 || style="text-align:left;"| [[Osmaniye (provincija)|Osmaniye]] |- |35 || style="text-align:left;"| [[Kırıkkale]] || 185.431 || 205.078 || 193.526 || 192.341 || 192.705 || style="text-align:left;"| [[Kırıkkale (provincija)|Kırıkkale]] |- |36 || style="text-align:left;"| [[Antakya]] || 123.871 || 144.910 || 186.243 || 188.310 || 190.377 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |37 || style="text-align:left;"| [[Aydın]] || 107.011 || 143.267 || 168.216 || 171.242 || 179.425 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |38 || style="text-align:left;"| [[İskenderun]] || 154.807 || 159.149 || 177.294 || 176.374 || 175.454 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |39 || style="text-align:left;"| [[Uşak]] || 105.270 || 137.001 || 172.709 || 173.053 || 173.397 || style="text-align:left;"| [[Uşak (provincija)|Uşak]] |- |40 || style="text-align:left;"| [[Aksaray]] || 90.698 || 129.949 || 153.570 || 161.323 || 171.423 || style="text-align:left;"| [[Aksaray (provincija)|Aksaray]] |- |41 || style="text-align:left;"| [[Afyon]] || 95.643 || 128.516 || 159.967 || 163.207 || 170.455 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |42 || style="text-align:left;"| [[Isparta]] || 112.117 || 148.496 || 184.735 || 175.815 || 166.895 || style="text-align:left;"| [[Isparta (provincija)|Isparta]] |- |43 || style="text-align:left;"| [[İnegöl]] || 73.258 || 119.710 || 154.698 || 158.575 || 162.452 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |44 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ]] || 80.442 || 107.191 || 133.322 || 137.962 || 142.602 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |45 || style="text-align:left;"| [[Edirne]] || 102.345 || 119.298 || 136.070 || 138.222 || 140.374 || style="text-align:left;"| [[Edirne (provincija)|Edirne]] |- |46 || style="text-align:left;"| [[Darıca]] || 53.559 || 85.818 || 109.580 || 135.966 || 140.302 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |47 || style="text-align:left;"| [[Ordu]] || 102.107 || 112.525 || 134.005 || 132.280 || 135.878 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |48 || style="text-align:left;"| [[Karaman]] || 76.525 || 105.384 || 122.809 || 127.192 || 132.064 || style="text-align:left;"| [[Karaman (provincija)|Karaman]] |- |49 || style="text-align:left;"| [[Gölcük, Kocaeli|Gölcük]] || 104.234 || 103.996 || 127.206 || 130.141 || 129.713 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |50 || style="text-align:left;"| [[Siirt]] || 68.320 || 98.281 || 117.599 || 122.463 || 127.327 || style="text-align:left;"| [[Siirt (provincija)|Siirt]] |- |51 || style="text-align:left;"| [[Körfez, Kocaeli|Körfez]] || 78.707 || 99.322 || 119.383 || 125.012 || 126.616 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |52 || style="text-align:left;"| [[Kızıltepe]] || 60.134 || 113.143 || 127.148 || 125.455 || 123.762 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |53 || style="text-align:left;"| [[Düzce]] || 65.209 || 56.649 || 117.605 || 119.410 || 121.215 || style="text-align:left;"| [[Düzce (provincija)|Düzce]] |- |54 || style="text-align:left;"| [[Tokat]] || 83.058 || 113.100 || 127.988 || 124.496 || 121.004 || style="text-align:left;"| [[Tokat (provincija)|Tokat]] |- |55 || style="text-align:left;"| [[Bolu]] || 61.509 || 84.565 || 120.188 || 120.001 || 120.021 || style="text-align:left;"| [[Bolu (provincija)|Bolu]] |- |56 || style="text-align:left;"| [[Derince]] || 66.141 || 93.997 || 113.991 || 118.130 || 119.704 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |57 || style="text-align:left;"| [[Turgutlu]] || 73.634 || 93.727 || 111.166 || 114.483 || 117.800 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |58 || style="text-align:left;"| [[Bandırma]] || 77.444 || 97.419 || 110.248 || 111.494 || 112.740 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |59 || style="text-align:left;"| [[Nazilli]] || 80.277 || 105.665 || 105.675 || 108.056 || 110.437 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |60 || style="text-align:left;"| [[Kırşehir]] || 73.538 || 88.105 || 99.832 || 101.333 || 105.826 || style="text-align:left;"| [[Kırşehir (provincija)|Kırşehir]] |- |61 || style="text-align:left;"| [[Niğde]] || 55.035 || 78.088 || 100.418 || 100.418 || 105.702 || style="text-align:left;"| [[Niğde (provincija)|Niğde]] |- |62 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak]] || 117.975 || 104.276 || 107.354 || 105.979 || 104.604 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |63 || style="text-align:left;"| [[Ceyhan]] || 85.308 || 108.602 || 103.800 || 102.040 || 104.542 || style="text-align:left;"| [[Adana (provincija)|Adana]] |- |64 || style="text-align:left;"| [[Karabük]] || 105.373 || 100.749 || 108.994 || 106.148 || 103.302 || style="text-align:left;"| [[Karabük (provincija)|Karabük]] |- |65 || style="text-align:left;"| [[Siverek]] || 63.049 || 126.820 || 108.094 || 105.475 || 102.856 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |66 || style="text-align:left;"| [[Akhisar]] || 73.944 || 81.510 || 96.393 || 99.423 || 102.453 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |67 || style="text-align:left;"| [[Lüleburgaz]] || 52.384 || 79.002 || 95.466 || 98.128 || 100.790 || style="text-align:left;"| [[Kırklareli (provincija)|Kırklareli]] |- |68 || style="text-align:left;"| [[Karadeniz Ereğli|Ereğli]] || 66.859 || 79.486 || 94.736 || 98.545 || 99.298 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |69 || style="text-align:left;"| [[Ağrı]] || 58.038 || 79.764 || 97.839 || 91.817 || 99.276 || style="text-align:left;"| [[Ağrı (provincija)|Ağrı]] |- |70 || style="text-align:left;"| [[Polatlı]] || 60.158 || 79.992 || 91.166 || 89.024 || 96.812 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] |- |71 || style="text-align:left;"| [[Rize]] || 52.743 || 78.144 || 94.800 || 91.904 || 96.503 || style="text-align:left;"| [[Rize (provincija)|Rize]] |- |72 || style="text-align:left;"| [[Salihli]] || 70.861 || 83.137 || 96.594 || 96.449 || 96.304 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |73 || style="text-align:left;"| [[Ereğli, Konya|Ereğli]] || 74.283 || 82.633 || 94.542 || 93.161 || 95.058 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |74 || style="text-align:left;"| [[Cizre]] || 50.023 || 69.591 || 90.477 || 94.076|| 94.835 || style="text-align:left;"| [[Şırnak (provincija)|Şırnak]] |- |74 || style="text-align:left;"| [[Nizip]] || 58.604 || 71.629 || 91.486 || 93.101 || 94.835 || style="text-align:left;"| [[Gaziantep (provincija)|Gaziantep]] |- |76 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale]] || 53.995 || 75.180 || 86.544 || 90.653 || 94.762 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |77 || style="text-align:left;"| [[Yalova]] || 65.823 || 70.118 || 87.372 || 91.047 || 94.722 || style="text-align:left;"| [[Yalova (provincija)|Yalova]] |- |78 || style="text-align:left;"| [[Alanya]] || 52.460 || 88.346 || 91.713 || 92.223 || 94.316 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |79 || style="text-align:left;"| [[Giresun]] || 67.604 || 83.636 || 89.241 || 90.034 || 90.827 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |80 || style="text-align:left;"| [[Viranşehir]] || 57.461 || 121.382 || 100.929 || 87.605 || 89.940 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |81 || style="text-align:left;"| [[Bingöl]] || 41.590 || 68.876 || 86.511 || 86.113 || 89.224 || style="text-align:left;"| [[Bingöl (provincija)|Bingöl]] |- |82 || style="text-align:left;"| [[Amasya]] || 57.087 || 74.393 || 85.851 || 82.200 || 86.667 || style="text-align:left;"| [[Amasya (provincija)|Amasya]] |- |83 || style="text-align:left;"| [[Kastamonu]] || 51.560 || 64.606 || 80.582 || 80.946 || 86.085 || style="text-align:left;"| [[Kastamonu (provincija)|Kastamonu]] |- |84 || style="text-align:left;"| [[Elbistan]] || 54.741 || 71.500 || 82.238 || 81.239 || 85.642 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |85 || style="text-align:left;"| [[Erzincan]] || 91.772 || 107.175 || 86.779 || 86.051 || 85.323 || style="text-align:left;"| [[Erzincan (provincija)|Erzincan]] |- |86 || style="text-align:left;"| [[Nevşehir]] || 52.719 || 67.864 || 81.688 || 81.899 || 84.631 || style="text-align:left;"| [[Nevşehir (provincija)|Nevşehir]] |- |87 || style="text-align:left;"| [[Nusaybin]] || 49.671 || 74.110 || 88.296 || 84.372 || 83.832 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |88 || style="text-align:left;"| [[Kartepe]] || 42.080 || 64.262 || 74.774 || 80.221 || 82.551 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |89 || style="text-align:left;"| [[Çayırova District, Kocaeli|Çayırova]] || 7.800 || 24.825 || 45.085 || 78.430 || 82.494 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |90 || style="text-align:left;"| [[Mardin]] || 53.005 || 65.072 || 82.134 || 81.269 || 82.449 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |91 || style="text-align:left;"| [[Manavgat]] || 38.498 || 71.679 || 75.163 || 76.605 || 81.903 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |92 || style="text-align:left;"| [[Bafra]] || 65.600 || 83.733 || 85.325 || 82.593 || 79.861 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |93 || style="text-align:left;"| [[Kilis]] || 84.077 || 77.670 || 77.706 || 78.698 || 79.690 || style="text-align:left;"| [[Kilis (provincija)|Kilis]] |- |94 || style="text-align:left;"| [[Kadirli]] || 55.061 || 65.227 || 77.379 || 76.976 || 78.964 || style="text-align:left;"| [[Osmaniye (provincija)|Osmaniye]] |- |95 || style="text-align:left;"| [[Kars]] || 78.455 || 78.473 || 76.992 || 75.291 || 76.729 || style="text-align:left;"| [[Kars (provincija)|Kars]] |- |96 || style="text-align:left;"| [[Iğdır]] || 38.917 || 59.880 || 75.927 || 75.824 || 75.721 || style="text-align:left;"| [[Iğdır (provincija)|Iğdır]] |- |97 || style="text-align:left;"| [[Ünye]] || 45.716 || 61.552 || 72.867 || 72.080 || 74.806 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |98 || style="text-align:left;"| [[Kozan, Adana|Kozan]] || 54.451 || 75.833 || 72.463 || 72.727 || 74.521 || style="text-align:left;"| [[Adana (provincija)|Adana]] |- |99 || style="text-align:left;"| [[Soma, Manisa|Soma]] || 49.977 || 60.674 || 70.683 || 73.027 || 74.158 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |100 || style="text-align:left;"| [[Silopi]] || 23.430 || 51.199 || 70.670 || 73.603 || 73.400 || style="text-align:left;"| [[Şırnak (provincija)|Şırnak]] |- |101 || style="text-align:left;"| [[Ödemiş]] || 51.620 || 61.896 || 71.219 || 71.480 || 73.330 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |102 || style="text-align:left;"| [[Muş]] || 44.019 || 67.927 || 70.509 || 69.507 || 72.774 || style="text-align:left;"| [[Muş (provincija)|Muş]] |- |103 || style="text-align:left;"| [[Burdur]] || 56.432 || 63.363 || 70.157 || 66.182 || 71.611 || style="text-align:left;"| [[Burdur (provincija)|Burdur]] |- |104 || style="text-align:left;"| [[Yozgat]] || 50.335 || 73.930 || 72.183 || 71.768 || 71.353 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |105 || style="text-align:left;"| [[Fethiye]] || 37.466 || 50.689 || 66.271 || 68.285 || 70.299 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |106 || style="text-align:left;"| [[Erciş]] || 40.481 || 70.881 || 77.464 || 73.733 || 70.002 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |107 || style="text-align:left;"| [[Çerkezköy]] || 23.102 || 41.638 || 60.907 || 67.617 || 69.875 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |108 || style="text-align:left;"| [[Dörtyol]] || 47.144 || 53.597 || 66.082 || 67.430 || 68.778 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |109 || style="text-align:left;"| [[Çankırı]] || 45.496 || 62.508 || 68.596 || 67.588 || 66.580 || style="text-align:left;"| [[Çankiri (provincija)|Çankırı]] |- |110 || style="text-align:left;"| [[Kırıkhan]] || 68.601 || 63.615 || 70.543 || 68.212 || 65.881 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |111 || style="text-align:left;"| [[Söke]] || 50.866 || 62.384 || 66.156 || 65.974 || 65.792 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |112 || style="text-align:left;"| [[Kırklareli]] || 43.017 || 53.221 || 59.970 || 61.880 || 64.265 || style="text-align:left;"| [[Kırklareli (provincija)|Kırklareli]] |- |113 || style="text-align:left;"| [[Hakkâri]] || 30.407 || 58.145 || 57.954 || 60.891 || 63.828 || style="text-align:left;"| [[Hakkâri (provincija)|Hakkâri]] |- |114 || style="text-align:left;"| [[Şırnak]] || 25.059 || 52.743 || 54.302 || 59.435 || 63.664 || style="text-align:left;"| [[Şırnak (provincija)|Şırnak]] |- |115 || style="text-align:left;"| [[Doğubeyazıt]] || 35.213 || 56.261 || 69.414 || 66.423 || 63.432 || style="text-align:left;"| [[Ağrı (provincija)|Ağrı]] |- |116 || style="text-align:left;"| [[Başiskele]] || 31.167 || 49.855 || 59.993 || 61.720 || 62.663 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |117 || style="text-align:left;"| [[Kuşadası]] || 31.911 || 47.661 || 54.663 || 58.650 || 62.637 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |118 || style="text-align:left;"| [[Ergani]] || 37.365 || 47.333 || 61.973 || 62.287 || 62.601 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |119 || style="text-align:left;"| [[Tavşanlı]] || 38.214 || 47.224 || 61.841 || 62.040 || 62.239 || style="text-align:left;"| [[Kütahya (provincija)|Kütahya]] |- |120 || style="text-align:left;"| [[Muğla]] || 35.605 || 43.845 || 52.918 || 56.619 || 61.550 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |121 || style="text-align:left;"| [[Turhal]] || 69.079 || 95.536 || 63.181 || 62.352 || 61.523 || style="text-align:left;"| [[Tokat (provincija)|Tokat]] |- |122 || style="text-align:left;"| [[Yüksekova]] || 28.909 || 59.662 || 59.410 || 60.296 || 61.182 || style="text-align:left;"| [[Hakkâri (provincija)|Hakkâri]] |- |123 || style="text-align:left;"| [[Tatvan]] || 54.071 || 66.748 || 55.033 || 57.976 || 60.919 || style="text-align:left;"| [[Bitlis (provincija)|Bitlis]] |- |124 || style="text-align:left;"| [[Reyhanlı]] || 42.451 || 52.135 || 60.073 || 60.418 || 60.763 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |125 || style="text-align:left;"| [[Kahta]] || 42.183 || 60.689 || 59.570 || 59.665 || 59.760 || style="text-align:left;"| [[Adıyaman (provincija)|Adıyaman]] |- |126 || style="text-align:left;"| [[Akşehir]] || 51.746 || 60.226 || 63.472 || 60.765 || 58.058 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |127 || style="text-align:left;"| [[Bergama]] || 42.554 || 52.173 || 58.212 || 57.947 || 57.682 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |128 || style="text-align:left;"| [[Erbaa]] || 33.554 || 45.595 || 56.810 || 57.210 || 57.610 || style="text-align:left;"| [[Tokat (provincija)|Tokat]] |- |129 || style="text-align:left;"| [[Bozüyük]] || 33.162 || 47.469 || 54.422 || 55.985 || 57.548 || style="text-align:left;"| [[Bilecik (provincija)|Bilecik]] |- |130 || style="text-align:left;"| [[Çarşamba]] || 38.863 || 49.189 || 60.714 || 58.966 || 57.218 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |131 || style="text-align:left;"| [[Mustafakemalpaşa]] || 37.938 || 46.731 || 55.818 || 56.490 || 57.162 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |132 || style="text-align:left;"| [[Patnos]] || 33.759 || 71.829 || 67.121 || 62.068 || 57.015 || style="text-align:left;"| [[Ağrı (provincija)|Ağrı]] |- |133 || style="text-align:left;"| [[Orhangazi]] || 31.889 || 44.426 || 53.189 || 54.333 || 55.477 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |134 || style="text-align:left;"| [[Bismil]] || 39.834 || 61.162 || 57.359 || 56.390 || 55.421 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |135 || style="text-align:left;"| [[Sorgun, Yozgat|Sorgun]] || 31.179 || 53.884 || 44.027 || 49.528 || 55.029 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |136 || style="text-align:left;"| [[Keşan]] || 40.656 || 42.755 || 54.366 || 54.189 || 54.012 || style="text-align:left;"| [[Edirne (provincija)|Edirne]] |- |137 || style="text-align:left;"| [[Midyat]] || 29.569 || 56.669 || 56.340 || 54.799 || 53.258 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |138 || style="text-align:left;"| [[Merzifon]] || 40.431 || 45.613 || 52.050 || 52.192 || 52.334 || style="text-align:left;"| [[Amasya (provincija)|Amasya]] |- |139 || style="text-align:left;"| [[Bartın]] || 31.974 || 35.992 || 47.082 || 47.999 || 51.640 || style="text-align:left;"| [[Bartın (provincija)|Bartın]] |- |140 || style="text-align:left;"| [[Kapaklı]] || 6.142 || 27.209 || 41.956 || 46.760 || 51.564 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |141 || style="text-align:left;"| [[Milas]] || 28.741 || 38.063 || 48.896 || 50.141 || 51.386 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |142 || style="text-align:left;"| [[Karacabey]] || 31.665 || 40.624 || 52.016 || 51.642 || 51.268 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |143 || style="text-align:left;"| [[Suruç]] || 40.395 || 44.421 || 64.765 || 57.878 || 50.991 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |144 || style="text-align:left;"| [[Edremit, Balıkesir|Edremit]] || 35.486 || 39.202 || 47.383 || 49.122 || 50.861 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |145 || style="text-align:left;"| [[Tire, Turska|Tire]] || 37.855 || 42.988 || 48.565 || 49.451 || 50.337 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |146 || style="text-align:left;"| [[Fatsa]] || 39.467 || 63.721 || 68.917 || 59.094 || 49.271 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |147 || style="text-align:left;"| [[Silifke]] || 46.858 || 64.827 || 52.961 || 50.327 || 47.693 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |148 || style="text-align:left;"| [[Alaşehir]] || 36.649 || 39.590 || 45.971 || 46.544 || 47.117 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |149 || style="text-align:left;"| [[Didim]] || 11.378 || 25.699 || 31.746 || 39.183 || 46.620 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |150 || style="text-align:left;"| [[Serik]] || 23.106 || 30.579 || 49.027 || 47.784 || 46.541 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |151 || style="text-align:left;"| [[Bilecik]] || 23.273 || 34.105 || 45.126 || 39.453 || 46.403|| style="text-align:left;"| [[Bilecik (provincija)|Bilecik]] |- |152 || style="text-align:left;"| [[Karamürsel]] || 24.462 || 29.353 || 44.121 || 44.925 || 46.132 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |153 || style="text-align:left;"| [[Bitlis]] || 38.130 || 44.923 || 43.359 || 41.404 || 46.062 || style="text-align:left;"| [[Bitlis (provincija)|Bitlis]] |- |154 || style="text-align:left;"| [[Birecik]] || 28.440 || 40.054 || 46.304 || 46.020 || 45.736 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |155 || style="text-align:left;"| [[Karaköprü]] || 2.719 || 13.227 || 22.782 || 34.098 || 45.414 || style="text-align:left;"|[[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |156 || style="text-align:left;"| [[Samandağ]] || 29.857 || 34.641 || 42.012 || 43.528 || 45.044 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |157 || style="text-align:left;"| [[Erdemli]] || 30.042 || 40.175 || 43.721 || 43.647 || 43.573 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |158 || style="text-align:left;"| [[Ceylanpınar]] || 33.238 || 44.258 || 43.890 || 43.718 || 43.546 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |159 || style="text-align:left;"| [[Gönen]] || 26.849 || 36.263 || 41.811 || 42.428 || 43.045 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |160 || style="text-align:left;"| [[Dilovası]] || 18.590 || 28.890 || 40.201 || 41.455 || 41.643 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |161 || style="text-align:left;"| [[Düziçi]] || 31.813 || 39.097 || 39.162 || 40.271 || 41.380 || style="text-align:left;"| [[Osmaniye (provincija)|Osmaniye]] |- |162 || style="text-align:left;"| [[Uzunköprü]] || 34.741 || 36.162 || 41.907 || 41.165 || 40.423 || style="text-align:left;"| [[Edirne (provincija)|Edirne]] |- |163 || style="text-align:left;"| [[Biga, Çanakkale|Biga]] || 20.753 || 27.549 || 33.509 || 36.469 || 39.429 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |164 || style="text-align:left;"| [[Seydişehir]] || 42.737 || 48.372 || 37.763 || 38.487 || 39.211 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |165 || style="text-align:left;"| [[Silvan, Turska|Silvan]] || 60.731 || 64.136 || 47.105 || 42.736 || 38.367 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |166 || style="text-align:left;"| [[Afşin]] || 28.524 || 35.834 || 38.625 || 38.409 || 38.193 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |167 || style="text-align:left;"| [[Burhaniye]] || 21.805 || 31.227 || 36.696 || 37.415 || 38.134 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |168 || style="text-align:left;"| [[Suluova]] || 36.223 || 42.715 || 37.235 || 37.266 || 37.297 || style="text-align:left;"| [[Amasya (provincija)|Amasya]] |- |169 || style="text-align:left;"| [[Bucak, Burdur|Bucak]] || 27.407 || 28.833 || 35.621 || 35.843 || 36.065 || style="text-align:left;"| [[Burdur (provincija)|Burdur]] |- |170 || style="text-align:left;"| [[Sinop, Turska|Sinop]] || 25.537 || 30.502 || 34.755 || 35.393 || 36.031 || style="text-align:left;"| [[Sinop (provincija)|Sinop]] |- |171 || style="text-align:left;"| [[Develi]] || 32.961 || 35.084 || 36.121 || 36.072 || 36.023 || style="text-align:left;"| [[Kayseri (provincija)|Kayseri]] |- |172 || style="text-align:left;"| [[Bulancak]] || 24.172 || 32.182 || 37.021 || 36.505 || 35.989 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |173 || style="text-align:left;"| [[Bor, Niğde|Bor]] || 24.556 || 29.804 || 35.151 || 35.532 || 35.913 || style="text-align:left;"| [[Niğde (provincija)|Niğde]] |- |174 || style="text-align:left;"| [[Safranbolu]] || 24.351 || 31.697 || 38.334 || 37.092 || 35.850 || style="text-align:left;"| [[Karabük (provincija)|Karabük]] |- |175 || style="text-align:left;"| [[Akçaabat]] || 26.240 || 39.102 || 36.289 || 35.868 || 35.447 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |176 || style="text-align:left;"| [[Ayvalık]] || 25.687 || 31.986 || 34.651 || 34.968 || 35.285 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |177 || style="text-align:left;"| [[Marmaris]] || 16.361 || 28.660 || 28.171 || 31.450 || 34.729 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |178 || style="text-align:left;"| [[Payas]] || 33.443 || 30.140 || 32.587 || 33.547 || 34.507 || style="text-align:left;"|[[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |179 || style="text-align:left;"| [[Sungurlu]] || 30.521 || 35.397 || 34.227 || 34.211 || 34.195 || style="text-align:left;"| [[Çorum (provincija)|Çorum]] |- |180 || style="text-align:left;"| [[Beypazarı]] || 26.225 || 34.441 || 34.496 || 34.319 || 34.142 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] |- |181 || style="text-align:left;"| [[Zile]] || 46.090 || 52.640 || 36.154 || 35.017 || 33.880 || style="text-align:left;"| [[Tokat (provincija)|Tokat]] |- |182 || style="text-align:left;"| [[Kozlu, Zonguldak|Kozlu]] || 36.947 || 30.000 || 35.132 || 34.182 || 33.232 || style="text-align:left;"|[[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |183 || style="text-align:left;"| [[Sandıklı]] || 22.359 || 37.804 || 33.856 || 33.371 || 32.886 || style="text-align:left;"|[[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |184 || style="text-align:left;"| [[Bodrum]] || 20.931 || 32.227 || 28.575 || 30.688 || 32.801 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |185 || style="text-align:left;"| [[Bayburt]] || 33.677 || 32.285 || 32.546 || 32.020 || 32.141 || style="text-align:left;"| [[Bayburt (provincija)|Bayburt]] |- |186 || style="text-align:left;"| [[Anamur]] || 38.817 || 49.948 || 35.789 || 33.935 || 32.081 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |187 || style="text-align:left;"| [[Karapınar]] || 26.849 || 35.285 || 31.913 || 31.695 || 31.477 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |188 || style="text-align:left;"| [[Niksar]] || 35.201 || 44.808 || 34.262 || 32.675 || 31.088 || style="text-align:left;"| [[Tokat (provincija)|Tokat]] |- |189 || style="text-align:left;"| [[Terme]] || 20.381 || 25.052 || 28.411 || 29.693 || 30.975 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |190 || style="text-align:left;"| [[Ilgın]] || 25.032 || 26.698 || 31.178 || 30.892 || 30.606 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |191 || style="text-align:left;"| [[İslahiye]] || 34.607 || 38.770 || 31.963 || 31.204 || 30.445 || style="text-align:left;"| [[Gaziantep (provincija)|Gaziantep]] |- |192 || style="text-align:left;"| [[Beyşehir]] || 30.412 || 41.312 || 32.799 || 31.598 || 30.397 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |193 || style="text-align:left;"| [[Erzin, Turska|Erzin]] || 22.477 || 25.879 || 30.035 || 30.137 || 30.239 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |194 || style="text-align:left;"| [[Bolvadin]] || 44.969 || 52.398 || 31.352 || 30.754 || 30.156 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |195 || style="text-align:left;"| [[Tunceli]] || 24.513 || 25.041 || 27.091 || 28.586 || 30.081 || style="text-align:left;"| [[Tunceli (provincija)|Tunceli]] |- |196 || style="text-align:left;"| [[Yenişehir, Bursa|Yenişehir]] || 21.210 || 26.068 || 28.454 || 29.128 || 29.802 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |197 || style="text-align:left;"| [[Yerköy]] || 26.248 || 32.228 || 31.197 || 30.335 || 29.473 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |198 || style="text-align:left;"| [[Çumra]] || 28.781 || 42.308 || 28.153 || 28.798 || 29.443 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |199 || style="text-align:left;"| [[Karasu]] || 14.500 || 24.672 || 25.607 || 27.257 || 28.907 || style="text-align:left;"| [[Sakarya (provincija)|Sakarya]] |- |200 || style="text-align:left;"| [[Babaeski]] || 22.823 || 25.559 || 27.631 || 28.200 || 28.769 || style="text-align:left;"| [[Kırklareli (provincija)|Kırklareli]] |- |201 || style="text-align:left;"| [[Malkara]] || 20.180 || 24.898 || 27.416 || 27.997 || 28.578 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |202 || style="text-align:left;"| [[Çan]] || 23.855 || 28.878 || 29.172 || 28.835 || 28.498 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |203 || style="text-align:left;"| [[Kumluca]] || 17.166 || 25.081 || 31.581 || 30.015 || 28.449 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |204 || style="text-align:left;"| [[Kurtalan]] || 17.295 || 24.865 || 27.561 || 28.004 || 28.447 || style="text-align:left;"| [[Siirt (provincija)|Siirt]] |- |205 || style="text-align:left;"| [[Ortaca]] || 12.109 || 16.923 || 21.634 || 25.009 || 28.384 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |206 || style="text-align:left;"| [[Şereflikoçhisar]] || 38.248 || 42.083 || 27.048 || 27.602 || 28.156 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] |- |207 || style="text-align:left;"| [[Pazarcık]] || 25.154 || 24.374 || 29.339 || 28.582 || 27.825 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |208 || style="text-align:left;"| [[Mut, Mersin|Mut]] || 17.600 || 36.482 || 31.520 || 29.477 || 27.434 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |209 || style="text-align:left;"| [[Gölbaşı, Adıyaman|Gölbaşı]] || 29.588 || 28.656 || 26.993 || 27.087 || 27.181 || style="text-align:left;"| [[Adıyaman (provincija)|Adıyaman]] |- |210 || style="text-align:left;"| [[Tosya]] || 22.810 || 23.257 || 26.841 || 26.956 || 27.071 || style="text-align:left;"| [[Kastamonu (provincija)|Kastamonu]] |- |211 || style="text-align:left;"| [[Vezirköprü]] || 20.663 || 23.211 || 25.852 || 25.894 || 25.936 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |212 || style="text-align:left;"| [[Boyabat]] || 21.506 || 24.681 || 25.885 || 25.694 || 25.503 || style="text-align:left;"| [[Sinop (provincija)|Sinop]] |- |213 || style="text-align:left;"| [[Osmancık]] || 21.347 || 28.423 || 25.206 || 25.227 || 25.248 || style="text-align:left;"| [[Çorum (provincija)|Çorum]] |- |214 || style="text-align:left;"| [[Besni]] || 26.076 || 36.123 || 24.996 || 25.083 || 25.170 || style="text-align:left;"| [[Adıyaman (provincija)|Adıyaman]] |- |215 || style="text-align:left;"| [[Sarıkamış]] || 21.743 || 23.236 || 17.915 || 21.438 || 24.961 || style="text-align:left;"| [[Kars (provincija)|Kars]] |- |216 || style="text-align:left;"| [[Simav]] || 16.110 || 28.415 || 25.677 || 25.149 || 24.621 || style="text-align:left;"| [[Kütahya (provincija)|Kütahya]] |- |217 || style="text-align:left;"| [[Dinar, Turska|Dinar]] || 34.990 || 35.424 || 24.340 || 24.475 || 24.610 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |218 || style="text-align:left;"| [[Artvin]] || 20.306 || 23.157 || 24.502 || 23.527 || 24.468 || style="text-align:left;"| [[Artvin (provincija)|Artvin]] |- |219 || style="text-align:left;"| [[Gümüşhane]] || 26.014 || 30.270 || 28.028 || 26.238 || 24.448 || style="text-align:left;"| [[Gümüşhane (provincija)|Gümüşhane]] |- |220 || style="text-align:left;"| [[Susurluk]] || 18.906 || 22.305 || 23.778 || 24.050 || 24.322 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |221 || style="text-align:left;"| [[Akçakale]] || 15.211 || 32.114 || 26.877 || 25.595 || 24.313 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |222 || style="text-align:left;"| [[Kilimli]] || 34.475 || 24.626 || 24.275 || 24.141 || 24.007 || style="text-align:left;"|[[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |223 || style="text-align:left;"| [[Harbiye, Antakya|Harbiye]] || 17.248 || 20.309 || 24.500 || 24.147 || 23.794 || style="text-align:left;"|[[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |224 || style="text-align:left;"| [[İdil]] || 12.905 || 19.123 || 21.329 || 22.496 || 23.663 || style="text-align:left;"| [[Şırnak (provincija)|Şırnak]] |- |225 || style="text-align:left;"| [[Ardeşen]] || 17.340 || 45.392 || 26.762 || 24.965 || 23.168 || style="text-align:left;"| [[Rize (provincija)|Rize]] |- |226 || style="text-align:left;"| [[Dalaman]] || 15.025 || 17.607 || 20.945 || 22.046 || 23.147 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |227 || style="text-align:left;"| [[Gelibolu]] || 18.670 || 23.127 || 31.246 || 27.160 || 23.074 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |228 || style="text-align:left;"| [[Erdek]] || 13.246 || 18.626 || 20.475 || 21.660 || 22.845 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |229 || style="text-align:left;"| [[Gazipaşa]] || 13.697 || 16.536 || 20.149 || 21.415 || 22.681 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |230 || style="text-align:left;"| [[Akçakoca]] || 13.582 || 25.560 || 22.416 || 22.522 || 22.628 || style="text-align:left;"| [[Düzce (provincija)|Düzce]] |- |231 || style="text-align:left;"| [[Çaycuma]] || 16.303 || 18.734 || 21.259 || 21.905 || 22.551 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |232 || style="text-align:left;"| [[Çeşme]] || 20.622 || 25.257 || 17.950 || 20.247 || 22.544 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |233 || style="text-align:left;"| [[Kemer]] || 8.449 || 17.255 || 16.263 || 19.342 || 22.421 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |234 || style="text-align:left;"| [[Belen, Hatay|Belen]] || 15.629 || 18.646 || 20.303 || 21.293 || 22.283 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |235 || style="text-align:left;"| [[Saray, Tekirdağ|Saray]] || 13.038 || 17.769 || 20.312 || 21.243 || 22.174 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |236 || style="text-align:left;"| [[İznik]] || 17.232 || 20.169 || 22.179 || 22.170 || 22.161 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |237 || style="text-align:left;"| [[Alaca]] || 20.646 || 24.983 || 22.590 || 22.373 || 22.156 || style="text-align:left;"| [[Çorum (provincija)|Çorum]] |- |238 || style="text-align:left;"| [[Gerede]] || 18.780 || 25.188 || 23.310 || 22.633 || 21.956 || style="text-align:left;"| [[Bolu (provincija)|Bolu]] |- |239 || style="text-align:left;"| [[Devrek]] || 16.442 || 21.360 || 25.463 || 23.654 || 21.845 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |240 || style="text-align:left;"| [[Akdağmadeni]] || 12.220 || 20.312 || 25.647 || 23.631 || 21.615 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |241 || style="text-align:left;"| [[Kaman Kırşehir|Kaman]] || 26.038 || 27.962 || 21.118 || 21.358 || 21.598 || style="text-align:left;"| [[Kırşehir (provincija)|Kırşehir]] |- |242 || style="text-align:left;"| [[Serinyol]] || 13.046 || 15.749 || 12.517 || 16.861 || 21.205 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |243 || style="text-align:left;"| [[Kozluk]] || 22.499 || 27.109 || 21.651 || 21.380 || 21.109 || style="text-align:left;"| [[Batman (provincija)|Batman]] |- |244 || style="text-align:left;"| [[Bulanık]] || 14.988 || 24.020 || 20.727 || 20.889 || 21.051 || style="text-align:left;"| [[Muş (provincija)|Muş]] |- |245 || style="text-align:left;"| [[Sarıkaya, Yozgat|Sarıkaya]] || 12.275 || 22.102 || 23.171 || 22.037 || 20.903 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |246 || style="text-align:left;"| [[Kulu, Konya|Kulu]] || 17.425 || 28.024 || 20.496 || 20.674 || 20.852 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |247 || style="text-align:left;"| [[Şarkışla]] || 16.839 || 20.654 || 20.851 || 20.761 || 20.671 || style="text-align:left;"| [[Sivas (provincija)|Sivas]] |- |248 || style="text-align:left;"| [[Korkuteli]] || 13.381 || 16.521 || 18.971 || 19.767 || 20.563 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |249 || style="text-align:left;"| [[Oltu]] || 21.817 || 23.064 || 20.162 || 20.305 || 20.448 || style="text-align:left;"| [[Erzurum (provincija)|Erzurum]] |- |250 || style="text-align:left;"| [[Geyve]] || 13.405 || 17.318 || 19.802 || 20.120 || 20.438 || style="text-align:left;"| [[Sakarya (provincija)|Sakarya]] |- |251 || style="text-align:left;"| [[İmamoğlu]] || 21.484 || 30.428 || 21.331 || 20.848 || 20.365 || style="text-align:left;"| [[Adana (provincija)|Adana]] |- |252 || style="text-align:left;"| [[Çine]] || 15.201 || 17.867 || 20.211 || 20.277 || 20.343 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |253 || style="text-align:left;"| [[Çivril]] || 11.445 || 13.749 || 14.618 || 17.299 || 19.980 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |254 || style="text-align:left;"| [[Göksun]] || 22.847 || 30.232 || 17.008 || 18.461 || 19.914 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |255 || style="text-align:left;"| [[Derik]] || 13.201 || 19.806 || 19.535 || 19.704 || 19.873 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |256 || style="text-align:left;"| [[Hilvan]] || 14.152 || 16.094 || 22.181 || 21.009 || 19.837 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |257 || style="text-align:left;"| [[Çayeli]] || 14.947 || 22.546 || 25.205 || 22.502 || 19.799 || style="text-align:left;"| [[Rize (provincija)|Rize]] |- |258 || style="text-align:left;"| [[İskilip]] || 19.624 || 19.648 || 20.782 || 20.251 || 19.720 || style="text-align:left;"| [[Çorum (provincija)|Çorum]] |- |259 || style="text-align:left;"| [[Havza]] || 17.962 || 19.385 || 21.002 || 20.337 || 19.672 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |260 || style="text-align:left;"| [[Yahyalı]] || 20.401 || 22.665 || 20.227 || 19.909 || 19.591 || style="text-align:left;"| [[Kayseri (provincija)|Kayseri]] |- |261 || style="text-align:left;"| [[Hayrabolu]] || 16.923 || 18.812 || 18.667 || 19.096 || 19.525 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |262 || style="text-align:left;"| [[İncirliova]] || 15.870 || 17.548 || 18.335 || 18.921 || 19.507 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |263 || style="text-align:left;"| [[Kovancılar]] || 10.270 || 21.255 || 19.358 || 19.411 || 19.464 || style="text-align:left;"| [[Elazığ (provincija)|Elazığ]] |- |264 || style="text-align:left;"| [[Güroymak]] || 16.613 || 22.521 || 19.787 || 19.580 || 19.373 || style="text-align:left;"| [[Bitlis (provincija)|Bitlis]] |- |265 || style="text-align:left;"| [[Muratlı]] || 13.192 || 18.571 || 18.915 || 19.138 || 19.361 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |266 || style="text-align:left;"| [[Malazgirt]] || 19.079 || 23.697 || 20.987 || 20.110 || 19.233 || style="text-align:left;"| [[Muş (provincija)|Muş]] |- |267 || style="text-align:left;"| [[Diyadin]] || 9.569 || 13.320 || 18.990 || 19.089 || 19.188 || style="text-align:left;"| [[Ağrı (provincija)|Ağrı]] |- |268 || style="text-align:left;"| [[Emirdağ]] || 21.144 || 20.508 || 21.898 || 20.531 || 19.164 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |269 || style="text-align:left;"| [[Alaplı]] || 12.105 || 18.487 || 17.984 || 18.573 || 19.162 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |270 || style="text-align:left;"| [[Bostaniçi]] || 2.499 || 14.364 || 17.917 || 18.520 || 19.123 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |271 || style="text-align:left;"| [[Gediz, Kütahya|Gediz]] || 14.403 || 19.375 || 18.728 || 18.904 || 19.080 || style="text-align:left;"| [[Kütahya (provincija)|Kütahya]] |- |272 || style="text-align:left;"| [[Sarayköy]] || 15.481 || 17.760 || 18.370 || 18.655 || 18.940 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |273 || style="text-align:left;"| [[Yalvaç]] || 28.028 || 35.316 || 20.853 || 19.822 || 18.791 || style="text-align:left;"| [[Isparta (provincija)|Isparta]] |- |274 || style="text-align:left;"| [[Mahmutlar]] || 4.852 || 14.463 || 18.365 || 18.575 || 18.785 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |275 || style="text-align:left;"| [[Demirci]] || 20.576 || 21.230 || 18.642 || 18.572 || 18.502 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |276 || style="text-align:left;"| [[Ortaköy, Aksaray|Ortaköy]] || 19.612 || 26.961 || 18.628 || 18.506 || 18.384 || style="text-align:left;"| [[Aksaray (provincija)|Aksaray]] |- |277 || style="text-align:left;"| [[Turgutreis]] || 4.589 || 6.292 || 12.613 || 15.491 || 18.369 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |278 || style="text-align:left;"| [[Karaağaç, Hatay|Karaağaç]] || 10.920 || 16.250 || 19.379 || 18.735 || 18.091 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |279 || style="text-align:left;"| [[Yatağan, Muğla|Yatağan]] || 11.890 || 16.007 || 17.421 || 17.724 || 18.027 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |280 || style="text-align:left;"| [[Nurdağı]] || 7.048 || 10.866 || 15.084 || 16.537 || 17.990 || style="text-align:left;"| [[Gaziantep (provincija)|Gaziantep]] |- |281 || style="text-align:left;"| [[Çiftlikköy]] || 5.750 || 9.622 || 15.290 || 16.634 || 17.978 || style="text-align:left;"| [[Yalova (provincija)|Yalova]] |- |282 || style="text-align:left;"| [[Battalgazi]] || 14.994 || 15.154 || 15.847 || 16.792 || 17.737 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |283 || style="text-align:left;"| [[Çermik]] || 16.531 || 15.843 || 17.825 || 17.520 || 17.215 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |284 || style="text-align:left;"| [[Dargeçit]] || 10.079 || 16.541 || 14.118 || 15.666 || 17.214 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |285 || style="text-align:left;"| [[Genç, Bingöl|Genç]] || 11.545 || 18.345 || 18.885 || 18.018 || 17.151 || style="text-align:left;"| [[Bingöl (provincija)|Bingöl]] |- |286 || style="text-align:left;"| [[Dursunbey]] || 13.025 || 14.654 || 17.701 || 17.364 || 17.027 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |287 || style="text-align:left;"| [[Horasan]] || 14.144 || 16.151 || 18.664 || 17.838 || 17.012 || style="text-align:left;"| [[Erzurum (provincija)|Erzurum]] |- |288 || style="text-align:left;"| [[Gümüşhacıköy]] || 14.170 || 14.057 || 12.847 || 14.873 || 16.899 || style="text-align:left;"| [[Amasya (provincija)|Amasya]] |- |289 || style="text-align:left;"| [[Kızılcahamam]] || 12.856 || 16.195 || 16.655 || 16.767 || 16.879 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] |- |290 || style="text-align:left;"| [[Pamukova]] || 10.088 || 13.200 || 15.181 || 16.006 || 16.831 || style="text-align:left;"| [[Sakarya (provincija)|Sakarya]] |- |291 || style="text-align:left;"| [[Eğirdir]] || 16.050 || 16.905 || 20.340 || 18.559 || 16.778 || style="text-align:left;"| [[Isparta (provincija)|Isparta]] |- |292 || style="text-align:left;"| [[Şarköy]] || 11.425 || 16.194 || 15.523 || 16.121 || 16.719 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |293 || style="text-align:left;"| [[Boğazlıyan]] || 17.970 || 29.719 || 15.722 || 16.209 || 16.696 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |294 || style="text-align:left;"| [[Hopa]] || 11.507 || 15.445 || 17.361 || 17.024 || 16.687 || style="text-align:left;"| [[Artvin (provincija)|Artvin]] |- |295 || style="text-align:left;"| [[Yeşilli]] || 10.451 || 19.700 || 14.635 || 15.533 || 16.521 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |296 || style="text-align:left;"| [[Dikili]] || 10.023 || 12.552 || 14.545 || 15.530 || 16.515 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |297 || style="text-align:left;"| [[Ahlat]] || 16.742 || 34.787 || 22.699 || 19.551 || 16.403 || style="text-align:left;"| [[Bitlis (provincija)|Bitlis]] |- |298 || style="text-align:left;"| [[Ardahan]] || 16.761 || 17.274 || 17.446 || 16.923 || 16.400 || style="text-align:left;"| [[Ardahan (provincija)|Ardahan]] |- |299 || style="text-align:left;"| [[Ürgüp]] || 11.040 || 14.538 || 15.456 || 15.912 || 16.368 || style="text-align:left;"| [[Nevşehir (provincija)|Nevşehir]] |- |300 || style="text-align:left;"| [[Çekmece]] || 7.800 || 11.824 || 16.694 || 16.492 || 16.290 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |301 || style="text-align:left;"| [[Taşköprü, Kastamonu|Taşköprü]] || 11.454 || 16.181 || 16.288 || 16.226 || 16.164 || style="text-align:left;"| [[Kastamonu (provincija)|Kastamonu]] |- |302 || style="text-align:left;"| [[Zeytinli]] || 5.614 || 10.893 || 14.484 || 15.313 || 16.142 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |303 || style="text-align:left;"| [[Eskil]] || 16.462 || 22.125 || 18.276 || 17.098 || 15.920 || style="text-align:left;"| [[Aksaray (provincija)|Aksaray]] |- |304 || style="text-align:left;"| [[Muradiye]] || 11.167 || 19.702 || 13.816 || 14.830 || 15.844 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |305 || style="text-align:left;"| [[Espiye]] || 10.219 || 12.990 || 16.823 || 16.332 || 15.841 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |306 || style="text-align:left;"| [[Bozyazı]] || 22.168 || 26.314 || 15.414 || 15.618 || 15.822 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |307 || style="text-align:left;"| [[Bigadiç]] || 12.976 || 14.550 || 15.638 || 15.724 || 15.810 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |308 || style="text-align:left;"| [[Kırkağaç]] || 21.421 || 25.093 || 26.006 || 20.889 || 15.772 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |309 || style="text-align:left;"| [[Saruhanlı]] || 12.977 || 13.025 || 15.151 || 15.420 || 15.689 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |310 || style="text-align:left;"| [[Demre]] || 13.793 || 13.900 || 15.762 || 15.662 || 15.562 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |311 || style="text-align:left;"| [[Kızılpınar]] || 3.718 || 7.716 || 10.968 || 13.131 || 15.294 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |312 || style="text-align:left;"| [[Pazar, Rize|Pazar]] || 11.068 || 14.682 || 16.636 || 15.922 || 15.208 || style="text-align:left;"| [[Rize (provincija)|Rize]] |- |313 || style="text-align:left;"| [[Cihanbeyli]] || 15.071 || 18.306 || 15.192 || 15.192 || 15.192 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |314 || style="text-align:left;"| [[Marmaraereğlisi]] || 5.457 || 8.779 || 8.488 || 11.803 || 15.118 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |315 || style="text-align:left;"| [[Altınoluk]] || 5.219 || 8.997 || 11.641 || 13.365 || 15.089 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |316 || style="text-align:left;"| [[Banaz]] || 14.287 || 16.212 || 15.405 || 15.241 || 15.077 || style="text-align:left;"| [[Uşak (provincija)|Uşak]] |- |317 || style="text-align:left;"| [[Görele]] || 21.098 || 27.214 || 14.428 || 14.738 || 15.048 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |318 || style="text-align:left;"| [[Buldan]] || 12.202 || 13.986 || 15.066 || 14.966 || 14.866 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |319 || style="text-align:left;"| [[Elmalı]] || 12.384 || 14.561 || 14.038 || 14.442 || 14.846 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |320 || style="text-align:left;"| [[Araklı]] || 12.141 || 22.506 || 22.200 || 18.395 || 14.590 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |321 || style="text-align:left;"| [[Of, Trabzon|Of]] || 15.794 || 25.478 || 17.529 || 16.002 || 14.475 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |322 || style="text-align:left;"| [[Çaldıran]] || 4.780 || 12.841 || 16.172 || 15.311 || 14.450 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |323 || style="text-align:left;"| [[Şemdinli]] || 7.001 || 14.177 || 11.727 || 13.081 || 14.435 || style="text-align:left;"| [[Hakkâri (provincija)|Hakkâri]] |- |324 || style="text-align:left;"| [[Denizciler]] || 9.280 || 17.495 || 16.178 || 15.276 || 14.374 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |325 || style="text-align:left;"| [[Arhavi]] || 10.048 || 14.079 || 16.101 || 15.194 || 14.287 || style="text-align:left;"| [[Artvin (provincija)|Artvin]] |- |326 || style="text-align:left;"| [[Side]] || 11.333 || 21.000 || 6.500 || 10.382 || 14.264 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |327 || style="text-align:left;"| [[Armutalan]] || 4.727 || 8.310 || 15.549 || 14.881 || 14.213 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |328 || style="text-align:left;"| [[Vakfıkebir]] || 21.343 || 33.394 || 13.401 || 13.779 || 14.157 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |329 || style="text-align:left;"| [[Aybastı]] || 17.143 || 14.326 || 14.767 || 14.456 || 14.145 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |330 || style="text-align:left;"| [[Karakoçan]] || 14.953 || 23.994 || 12.903 || 13.487 || 14.071 || style="text-align:left;"| [[Elazığ (provincija)|Elazığ]] |- |331 || style="text-align:left;"| [[Obaköy]] || 6.183 || 20.040 || 13.912 || 13.988 || 14.064 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |332 || style="text-align:left;"| [[Narlıca]] || 4.505 || 9.378 || 12.750 || 13.404 || 14.058 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |333 || style="text-align:left;"| [[Türkoğlu]] || 14.608 || 11.918 || 13.822 || 13.933 || 14.044 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |334 || style="text-align:left;"| [[Solhan]] || 12.191 || 14.325 || 17.895 || 15.950 || 14.005 || style="text-align:left;"| [[Bingöl (provincija)|Bingöl]] |- |335 || style="text-align:left;"| [[Çay]] || 14.147 || 18.137 || 14.702 || 14.353 || 14.004 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |336 || style="text-align:left;"| [[Osmaneli]] || 8.704 || 12.814 || 13.419 || 13.641 || 13.863 || style="text-align:left;"| [[Bilecik (provincija)|Bilecik]] |- |337 || style="text-align:left;"| [[Kadınhanı]] || 15.907 || 14.816 || 14.096 || 13.967 || 13.838 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |338 || style="text-align:left;"| [[Pelitli]] || 3.139 || 10.615 || 15.067 || 14.367 || 13.667 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |339 || style="text-align:left;"| [[Sürmene]] || 15.453 || 17.063 || 13.689 || 13.670 || 13.651 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |340 || style="text-align:left;"| [[Kelkit]] || 11.541 || 19.090 || 13.219 || 13.417 || 13.615 || style="text-align:left;"| [[Gümüşhane (provincija)|Gümüşhane]] |- |341 || style="text-align:left;"| [[Pasinler (town)|Pasinler]] || 19.144 || 22.787 || 15.950 || 14.762 || 13.574 || style="text-align:left;"| [[Erzurum (provincija)|Erzurum]] |- |342 || style="text-align:left;"| [[Kağızman]] || 15.274 || 21.685 || 23.012 || 18.258 || 13.504 || style="text-align:left;"| [[Kars (provincija)|Kars]] |- |343 || style="text-align:left;"| [[Suşehri]] || 23.202 || 25.137 || 13.941 || 13.715 || 13.489 || style="text-align:left;"| [[Sivas (provincija)|Sivas]] |- |343 || style="text-align:left;"| [[Ilıca, Manavgat|Ilıca]] || 2.929 || 16.807 || 4.467 || 8.978 || 13.489 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |345 || style="text-align:left;"| [[Sarıgöl]] || 10.677 || 12.043 || 13.045 || 13.216 || 13.387 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |346 || style="text-align:left;"| [[Tirebolu]] || 14.459 || 16.112 || 13.672 || 13.488 || 13.304 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |347 || style="text-align:left;"| [[Başkale]] || 16.418 || 14.144 || 15.910 || 14.601 || 13.292 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |348 || style="text-align:left;"| [[Bayramiç]] || 10.056 || 11.988 || 13.134 || 13.211 || 13.288 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |349 || style="text-align:left;"| [[Karaçulha]] || 5.656 || 8.574 || 13.063 || 13.114 || 13.165 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |350 || style="text-align:left;"| [[Korgan]] || 13.171 || 15.587 || 12.773 || 12.967 || 13.161 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |351 || style="text-align:left;"| [[Eşme]] || 10.547 || 11.615 || 13.207 || 13.120 || 13.033 || style="text-align:left;"| [[Uşak (provincija)|Uşak]] |- |352 || style="text-align:left;"| [[Gölhisar]] || 10.434 || 12.434 || 13.502 || 13.255 || 13.008 || style="text-align:left;"| [[Burdur (provincija)|Burdur]] |- |353 || style="text-align:left;"| [[Sındırgı]] || 9.511 || 10.492 || 12.668 || 12.824 || 12.980 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |354 || style="text-align:left;"| [[Arsin]] || 8.192 || 13.038 || 8.453 || 10.715 || 12.977 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |355 || style="text-align:left;"| [[Ortaklar]] || 10.006 || 12.074 || 12.973 || 12.912 || 12.851 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |356 || style="text-align:left;"| [[Bahçe, Osmaniye|Bahçe]] || 16.009 || 18.411 || 13.641 || 13.241 || 12.841 || style="text-align:left;"| [[Osmaniye (provincija)|Osmaniye]] |- |357 || style="text-align:left;"| [[Edremit, Van|Edremit]] || 4.790 || 6.481 || 12.247 || 12.541 || 12.835 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |358 || style="text-align:left;"| [[Uludere]] || 6.289 || 7.928 || 9.228 || 11.030 || 12.832 || style="text-align:left;"| [[Şırnak (provincija)|Şırnak]] |- |359 || style="text-align:left;"| [[Konaklı, Antalya|Konaklı]] || 4.794 || 28.801 || 12.027 || 12.396 || 12.765 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |360 || style="text-align:left;"| [[Kocaali]] || 10.131 || 13.793 || 13.089 || 12.921 || 12.753 || style="text-align:left;"| [[Sakarya (provincija)|Sakarya]] |- |361 || style="text-align:left;"| [[Çağlayancerit]] || 10.435 || 12.642 || 12.454 || 12.572 || 12.690 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |362 || style="text-align:left;"| [[Germencik]] || 12.285 || 11.596 || 12.453 || 12.544 || 12.635 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |363 || style="text-align:left;"| [[Kadıkendi]] || - || 263 || 196 || 6.404 || 12.612 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |364 || style="text-align:left;"| [[Şarkikaraağaç]] || 12.253 || 24.502 || 9.538 || 11.059 || 12.580 || style="text-align:left;"| [[Isparta (provincija)|Isparta]] |- |365 || style="text-align:left;"| [[Çelebibağı]] || 4.356 || 11.629 || 12.693 || 12.611 || 12.529 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |366 || style="text-align:left;"| [[Bünyan]] || 13.653 || 12.510 || 12.905 || 12.705 || 12.505 || style="text-align:left;"| [[Kayseri (provincija)|Kayseri]] |- |367 || style="text-align:left;"| [[Çınarcık]] || 7.629 || 8.953 || 9.170 || 10.816 || 12.462 || style="text-align:left;"| [[Yalova (provincija)|Yalova]] |- |368 || style="text-align:left;"| [[Şuhut]] || 12.982 || 13.630 || 12.038 || 12.236 || 12.434 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |369 || style="text-align:left;"| [[Tavas]] || 11.777 || 11.700 || 13.000 || 12.709 || 12.418 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |370 || style="text-align:left;"| [[Mucur]] || 11.119 || 14.676 || 11.984 || 12.197 || 12.410 || style="text-align:left;"| [[Kırşehir (provincija)|Kırşehir]] |- |371 || style="text-align:left;"| [[Beşikdüzü]] || 15.652 || 29.766 || 11.641 || 12.020 || 12.399 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |372 || style="text-align:left;"| [[Kumru, Ordu|Kumru]] || 10.774 || 18.057 || 11.856 || 12.116 || 12.376 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |373 || style="text-align:left;"| [[Nallıhan]] || 11.638 || 17.181 || 12.895 || 12.630 || 12.365 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] |- |374 || style="text-align:left;"| [[Acıpayam]] || 8.054 || 9.956 || 12.002 || 12.154 || 12.306 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |375 || style="text-align:left;"| [[Kınık]] || 17.167 || 13.136 || 11.340 || 11.752 || 12.164 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |376 || style="text-align:left;"| [[Sason]] || 6.847 || 9.705 || 10.673 || 11.363 || 12.053 || style="text-align:left;"| [[Batman (provincija)|Batman]] |- |377 || style="text-align:left;"| [[Vize]] || 10.518 || 10.628 || 11.908 || 11.966 || 12.024 || style="text-align:left;"| [[Kırklareli (provincija)|Kırklareli]] |- |378 || style="text-align:left;"| [[Hasköy, Muş|Hasköy]] || 10.532 || 21.342 || 16.978 || 14.480 || 11.982 || style="text-align:left;"| [[Muş (provincija)|Muş]] |- |379 || style="text-align:left;"| [[Finike]] || 6.700 || 9.746 || 10.509 || 11.244 || 11.979 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |380 || style="text-align:left;"| [[Doğanşehir]] || 11.046 || 13.517 || 10.176 || 11.015 || 11.854 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |381 || style="text-align:left;"| [[İscehisar]] || 10.071 || 10.542 || 11.721 || 11.773 || 11.825 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |382 || style="text-align:left;"| [[Özalp, Van|Özalp]] || 4.920 || 6.997 || 9.402 || 10.596 || 11.790 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |383 || style="text-align:left;"| [[Çifteler]] || 11.540 || 11.883 || 11.887 || 11.810 || 11.733 || style="text-align:left;"| [[Eskişehir (provincija)|Eskişehir]] |- |384 || style="text-align:left;"| [[Kuzuculu]] || 9.709 || 11.309 || 10.899 || 11.279 || 11.659 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |385 || style="text-align:left;"| [[Tömük]] || 9.282 || 11.921 || 10.384 || 11.013 || 11.642 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |386 || style="text-align:left;"| [[Küçükköy]] || 5.797 || 9.088 || 6.700 || 9.164 || 11.628 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |387 || style="text-align:left;"| [[Ezine, Çanakkale|Ezine]] || 11.167 || 13.309 || 14.125 || 12.857 || 11.589 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |388 || style="text-align:left;"| [[Taşova]] || 10.197 || 15.556 || 10.413 || 10.997 || 11.581 || style="text-align:left;"| [[Amasya (provincija)|Amasya]] |- |389 || style="text-align:left;"| [[Pınarhisar]] || 11.236 || 11.263 || 10.253 || 10.913 || 11.573 || style="text-align:left;"| [[Kırklareli (provincija)|Kırklareli]] |- |390 || style="text-align:left;"| [[Kargıpınarı]] || 8.677 || 12.741 || 11.709 || 11.590 || 11.559 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |391 || style="text-align:left;"| [[Avanos]] || 10.010 || 11.921 || 11.744 || 11.647 || 11.550 || style="text-align:left;"| [[Nevşehir (provincija)|Nevşehir]] |- |392 || style="text-align:left;"| [[Yeniceköy]] || 3.672 || 10.000 || 11.487 || 11.509 || 11.531 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |393 || style="text-align:left;"| [[Gördes]] || 9.767 || 10.809 || 10.295 || 10.845 || 11.395 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |394 || style="text-align:left;"| [[Gölköy]] || 18.149 || 24.162 || 12.065 || 11.715 || 11.365 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |395 || style="text-align:left;"| [[Zara, Turska|Zara]] || 16.353 || 17.845 || 12.337 || 11.835 || 11.333 || style="text-align:left;"| [[Sivas (provincija)|Sivas]] |- |396 || style="text-align:left;"| [[Umurlu, Aydın|Umurlu]] || 9.157 || 10.436 || 11.595 || 11.439 || 11.283 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |397 || style="text-align:left;"| [[Gerze, Turska|Gerze]] || 8.736 || 10.013 || 9.985 || 10.618 || 11.251 || style="text-align:left;"| [[Sinop (provincija)|Sinop]] |- |398 || style="text-align:left;"| [[Ondokuzmayıs]] || 6.212 || 8.928 || 11.417 || 11.329 || 11.241 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |399 || style="text-align:left;"| [[Datça]] || 5.022 || 8.108 || 8.839 || 10.034 || 11.229 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |400 || style="text-align:left;"| [[Pınarbaşı, Kayseri|Pınarbaşı]] || 11.364 || 12.075 || 12.654 || 11.927 || 11.200 || style="text-align:left;"| [[Kayseri (provincija)|Kayseri]] |- |401 || style="text-align:left;"| [[Çınar, Diyarbakır|Çınar]] || 10.080 || 13.282 || 12.725 || 11.936 || 11.147 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |402 || style="text-align:left;"| [[Ayancık]] || 10.418 || 10.919 || 10.991 || 11.067 || 11.143 || style="text-align:left;"| [[Sinop (provincija)|Sinop]] |- |403 || style="text-align:left;"| [[Lice, Turska|Lice]] || 12.227 || 11.927 || 13.118 || 12.111 || 11.104 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |404 || style="text-align:left;"| [[Alaçam]] || 12.097 || 11.950 || 11.321 || 11.203 || 11.085 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |405 || style="text-align:left;"| [[Serinhisar]] || 17.112 || 15.864 || 10.699 || 10.870 || 11.041 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |406 || style="text-align:left;"| [[Yalıkavak]] || 3.780 || 8.000 || 8.701 || 9.845 || 10.989 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |407 || style="text-align:left;"| [[Yomra]] || 7.335 || 13.346 || 9.838 || 10.404 || 10.970 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |408 || style="text-align:left;"| [[Yeşilköy, Hatay|Yeşilköy]] || 8.562 || 8.999 || 10.205 || 10.575 || 10.945 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |409 || style="text-align:left;"| [[Havran, Balıkesir|Havran]] || 8.878 || 10.122 || 10.531 || 10.713 || 10.895 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |410 || style="text-align:left;"| [[Çukurca]] || 5.205 || 7.471 || 7.033 || 8.957 || 10.881 || style="text-align:left;"| [[Hakkâri (provincija)|Hakkâri]] |- |411 || style="text-align:left;"| [[Bozova]] || 16.745 || 19.848 || 14.450 || 12.657 || 10.864 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |412 || style="text-align:left;"| [[Lapseki]] || 5.789 || 8.489 || 10.612 || 10.727 || 10.842 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |413 || style="text-align:left;"| [[Altınova]] || 8.469 || 10.791 || 10.273 || 10.556 || 10.839 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |414 || style="text-align:left;"| [[Emet]] || 12.246 || 19.350 || 10.198 || 10.502 || 10.806 || style="text-align:left;"| [[Kütahya (provincija)|Kütahya]] |- |415 || style="text-align:left;"| [[Akçay, Edremit|Akçay]] || - || 9.039 || 9.095 || 9.947 || 10.799 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |416 || style="text-align:left;"| [[Divriği]] || 17.664 || 14.429 || 11.980 || 11.388 || 10.796 || style="text-align:left;"| [[Sivas (provincija)|Sivas]] |- |417 || style="text-align:left;"| [[Davutlar]] || 5.960 || 6.903 || 9.599 || 10.123 || 10.647 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |418 || style="text-align:left;"| [[Karaağaç, Edirne|Karaağaç]] || - || 5.385 || 8.462 || 9.525 || 10.588 || style="text-align:left;"| [[Edirne (provincija)|Edirne]] |- |419 || style="text-align:left;"| [[Derinkuyu]] || 8.580 || 11.092 || 10.211 || 10.399 || 10.587 || style="text-align:left;"| [[Nevşehir (provincija)|Nevşehir]] |- |420 || style="text-align:left;"| [[Çekerek]] || 10.398 || 12.339 || 11.394 || 10.983 || 10.572 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |421 || style="text-align:left;"| [[Ermenek]] || 12.592 || 15.509 || 10.683 || 10.609 || 10.535 || style="text-align:left;"| [[Karaman (provincija)|Karaman]] |- |422 || style="text-align:left;"| [[Borçka]] || 6.102 || 9.008 || 10.433 || 10.481 || 10.529 || style="text-align:left;"| [[Artvin (provincija)|Artvin]] |- |423 || style="text-align:left;"| [[Mazıdağı]] || 9.526 || 11.194 || 10.297 || 10.410 || 10.523 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |424 || style="text-align:left;"| [[Alaçatı]] || 7.187 || - || 7.206 || 8.839 || 10.472 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |425 || style="text-align:left;"| [[Keskin]] || 20.044 || 34.827 || 11.271 || 10.853 || 10.435 || style="text-align:left;"| [[Kırıkkale (provincija)|Kırıkkale]] |- |426 || style="text-align:left;"| [[Kandıra]] || 10.427 || 12.641 || 15.473 || 14.492 || 10.427 || style="text-align:left;"| [[Kocaeli (provincija)|Kocaeli]] |- |427 || style="text-align:left;"| [[Ahmetli]] || 10.190 || 11.011 || 9.517 || 9.969 || 10.421 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |428 || style="text-align:left;"| [[Şefaatli]] || 13.171 || 13.728 || 11.010 || 10.704 || 10.398 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |429 || style="text-align:left;"| [[Çamaş]] || 10.430 || 10.047 || 9.015 || 9.699 || 10.383 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |430 || style="text-align:left;"| [[Haymana]] || 9.144 || 11.313 || 9.464 || 9.922 || 10.380 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] |- |431 || style="text-align:left;"| [[Bayat, Çorum|Bayat]] || 8.090 || 7.381 || 7.460 || 8.888 || 10.316 || style="text-align:left;"| [[Çorum (provincija)|Çorum]] |- |432 || style="text-align:left;"| [[Büyükyoncalı]] || 4.473 || 7.335 || 9.390 || 9.847 || 10.304 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |433 || style="text-align:left;"| [[Tomarza]] || 11.337 || 10.963 || 10.414 || 10.347 || 10.280 || style="text-align:left;"| [[Kayseri (provincija)|Kayseri]] |- |434 || style="text-align:left;"| [[Sultanhanı]] || 8.397 || 10.104 || 10.427 || 10.336 || 10.245 || style="text-align:left;"| [[Aksaray (provincija)|Aksaray]] |- |435 || style="text-align:left;"| [[Kepez, Çanakkale|Kepez]] || 4.282 || 7.918 || 10.655 || 10.434 || 10.213 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |436 || style="text-align:left;"| [[Tunçbilek]] || 7.449 || 5.900 || 4.317 || 7.254 || 10.191 || style="text-align:left;"| [[Kütahya (provincija)|Kütahya]] |- |437 || style="text-align:left;"| [[Adilcevaz]] || 10.103 || 35.174 || 24.727 || 17.458 || 10.189 || style="text-align:left;"| [[Bitlis (provincija)|Bitlis]] |- |438 || style="text-align:left;"| [[Bozdoğan]] || 8.034 || 8.300 || 9.277 || 9.725 || 10.173 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |439 || style="text-align:left;"| [[Gevaş]] || 9.994 || 10.988 || 11.042 || 10.594 || 10.146 || style="text-align:left;"| [[Van (provincija)|Van]] |- |440 || style="text-align:left;"| [[Gelinkaya]] || 2.200 || 6.470 || 3.341 || 6.707 || 10.073 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |441 || style="text-align:left;"| [[Aşkale]] || 15.494 || 15.548 || 12.842 || 11.455 || 10.068 || style="text-align:left;"| [[Erzurum (provincija)|Erzurum]] |- |442 || style="text-align:left;"| [[Kangal]] || 12.276 || 12.099 || 10.989 || 10.522 || 10.055 || style="text-align:left;"| [[Sivas (provincija)|Sivas]] |- |442 || style="text-align:left;"| [[Turgutalp]] || 5.223 || 7.437 || 9.113 || 9.584 || 10.055 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |444 || style="text-align:left;"| [[Köşk]] || 6.022 || 8.349 || 9.544 || 9.778 || 10.012 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |445 || style="text-align:left;"| [[Yahşihan]] || 5.695 || 8.215 || 9.166 || 9.573 || 9.980 || style="text-align:left;"| [[Kırıkkale (provincija)|Kırıkkale]] |- |446 || style="text-align:left;"| [[Cikcilli]] || - || 5.167 || 7.701 || 8.831 || 9.961 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |447 || style="text-align:left;"| [[Acarlar, İncirliova|Acarlar]] || 6.554 || 8.279 || 9.756 || 9.823 || 9.890 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |448 || style="text-align:left;"| [[Pozantı]] || 7.892 || 9.627 || 9.835 || 9.859 || 9.883 || style="text-align:left;"| [[Adana (provincija)|Adana]] |- |449 || style="text-align:left;"| [[Yenice, Karabük|Yenice]] || 9.840 || 11.228 || 9.897 || 9.884 || 9.871 || style="text-align:left;"| [[Karabük (provincija)|Karabük]] |- |450 || style="text-align:left;"| [[Sivrihisar]] || 10.490 || 10.574 || 10.293 || 10.080 || 9.867 || style="text-align:left;"| [[Eskişehir (provincija)|Eskişehir]] |- |451 || style="text-align:left;"| [[Eruh]] || 5.929 || 7.226 || 9.450 || 9.617 || 9.784 || style="text-align:left;"| [[Siirt (provincija)|Siirt]] |- |452 || style="text-align:left;"| [[Gölmarmara]] || 10.976 || 11.205 || 9.938 || 9.857 || 9.776 || style="text-align:left;"| [[Manisa (provincija)|Manisa]] |- |453 || style="text-align:left;"| [[Kulp, Turska|Kulp]] || 7.472 || 15.825 || 11.474 || 10.616 || 9.758 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |454 || style="text-align:left;"| [[Söğüt]] || 9.470 || 12.644 || 15.761 || 12.755 || 9.749 || style="text-align:left;"| [[Bilecik (provincija)|Bilecik]] |- |455 || style="text-align:left;"| [[Taşucu]] || 6.743 || 10.466 || 7.820 || 8.777 || 9.734 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |456 || style="text-align:left;"| [[Odabaşı, Hatay|Odabaşı]] || 5.070 || 7.184 || 10.192 || 9.961 || 9.730 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |457 || style="text-align:left;"| [[Fındıklı, Rize|Fındıklı]] || 7.022 || 11.043 || 9.909 || 9.803 || 9.697 || style="text-align:left;"| [[Rize (provincija)|Rize]] |- |458 || style="text-align:left;"| [[Perşembe]] || 10.979 || 10.804 || 10.288 || 9.943 || 9.598 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |459 || style="text-align:left;"| [[Gölyaka]] || 4.265 || 8.572 || 8.007 || 8.778 || 9.549 || style="text-align:left;"| [[Düzce (provincija)|Düzce]] |- |460 || style="text-align:left;"| [[Şebinkarahisar]] || 23.518 || 36.713 || 13.698 || 11.599 || 9.500 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |461 || style="text-align:left;"| [[Araban]] || 14.275 || 10.666 || 9.805 || 9.651 || 9.497 || style="text-align:left;"| [[Gaziantep (provincija)|Gaziantep]] |- |462 || style="text-align:left;"| [[Hassa, Hatay|Hassa]] || 7.714 || 9.071 || 9.117 || 9.301 || 9.485 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |463 || style="text-align:left;"| [[Akçadağ]] || 10.839 || 13.432 || 8.427 || 8.948 || 9.469 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |464 || style="text-align:left;"| [[Savaştepe]] || 10.053 || 10.288 || 9.296 || 9.366 || 9.436 || style="text-align:left;"| [[Balıkesir (provincija)|Balıkesir]] |- |465 || style="text-align:left;"| [[Kaynaşlı]] || 5.878 || 9.439 || 9.329 || 9.362 || 9.395 || style="text-align:left;"| [[Düzce (provincija)|Düzce]] |- |466 || style="text-align:left;"| [[Karayılan]] || 13.883 || 11.187 || 10.611 || 9.972 || 9.333 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |467 || style="text-align:left;"| [[Reşadiye]] || 12.321 || 16.389 || 8.892 || 9.108 || 9.324 || style="text-align:left;"| [[Tokat (provincija)|Tokat]] |- |468 || style="text-align:left;"| [[Hizan]] || 5.880 || 11.067 || 11.205 || 10.258 || 9.311 || style="text-align:left;"| [[Bitlis (provincija)|Bitlis]] |- |469 || style="text-align:left;"| [[Sarayönü]] || 10.721 || 10.386 || 9.053 || 9.169 || 9.285 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |470 || style="text-align:left;"| [[Hani, Turska|Hani]] || 10.266 || 10.918 || 8.292 || 8.778 || 9.264 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |471 || style="text-align:left;"| [[Palu, Elazığ|Palu]] || 7.900 || 10.103 || 8.894 || 9.069 || 9.244 || style="text-align:left;"| [[Elazığ (provincija)|Elazığ]] |- |472 || style="text-align:left;"| [[İnebolu]] || 8.350 || 9.486 || 9.747 || 9.465 || 9.183 || style="text-align:left;"| [[Kastamonu (provincija)|Kastamonu]] |- |473 || style="text-align:left;"| [[Honaz]] || 6.333 || 7.442 || 9.239 || 9.187 || 9.135 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |474 || style="text-align:left;"| [[Gürün]] || 9.886 || 11.294 || 10.231 || 9.680 || 9.129 || style="text-align:left;"| [[Sivas (provincija)|Sivas]] |- |475 || style="text-align:left;"| [[Beşiri]] || 5.456 || 8.554 || 8.573 || 8.829 || 9.085 || style="text-align:left;"| [[Batman (provincija)|Batman]] |- |476 || style="text-align:left;"| [[Yunak]] || 10.499 || 12.734 || 10.107 || 9.561 || 9.015 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |477 || style="text-align:left;"| [[Yeşilhisar]] || 11.904 || 13.586 || 9.747 || 9.376 || 9.005 || style="text-align:left;"| [[Kayseri (provincija)|Kayseri]] |- |478 || style="text-align:left;"| [[Avsallar]] || 3.661 || 8.493 || 7.849 || 8.424 || 8.999 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |479 || style="text-align:left;"| [[Yıldızeli]] || 15.249 || 16.070 || 9.867 || 9.430 || 8.993 || style="text-align:left;"| [[Sivas (provincija)|Sivas]] |- |480 || style="text-align:left;"| [[Varto]] || 11.339 || 16.382 || 10.764 || 9.876 || 8.988 || style="text-align:left;"| [[Muş (provincija)|Muş]] |- |481 || style="text-align:left;"| [[Mavikent]] || 6.224 || 9.276 || 8.033 || 8.510 || 8.987 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |482 || style="text-align:left;"| [[Halfeti]] || 4.128 || 2.766 || 10.238 || 9.609 || 8.980 || style="text-align:left;"| [[Şanlıurfa (provincija)|Şanlıurfa]] |- |483 || style="text-align:left;"| [[Pertek]] || 5.428 || 5.737 || 6.032 || 7.496 || 8.960 || style="text-align:left;"| [[Tunceli (provincija)|Tunceli]] |- |484 || style="text-align:left;"| [[Küçükdalyan]] || 4.866 || 5.909 || 8.095 || 8.525 || 8.955 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |485 || style="text-align:left;"| [[Çerkeş]] || 8.579 || 15.536 || 8.572 || 8.755 || 8.938 || style="text-align:left;"| [[Çankiri (provincija)|Çankırı]] |- |486 || style="text-align:left;"| [[Yazıkonak]] || 5.229 || 12.000 || 7.922 || 8.426 || 8.930 || style="text-align:left;"| [[Elazığ (provincija)|Elazığ]] |- |487 || style="text-align:left;"| [[Akbez]] || 6.162 || 6.478 || 8.986 || 8.956 || 8.926 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |488 || style="text-align:left;"| [[Tekebaşı]] || 4.851 || 6.393 || 8.541 || 8.706 || 8.871 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |489 || style="text-align:left;"| [[Karaçoban]] || 7.498 || 12.683 || 8.945 || 8.901 || 8.857 || style="text-align:left;"| [[Erzurum (provincija)|Erzurum]] |- |490 || style="text-align:left;"| [[Karataş]] || 9.025 || 9.189 || 8.358 || 8.601 || 8.844 || style="text-align:left;"| [[Adana (provincija)|Adana]] |- |491 || style="text-align:left;"| [[Konacık]] || - || 4.035 || 8.717 || 8.775 || 8.833 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |492 || style="text-align:left;"| [[Hınıs]] || 16.005 || 27.504 || 10.802 || 9.803 || 8.804 || style="text-align:left;"| [[Erzurum (provincija)|Erzurum]] |- |493 || style="text-align:left;"| [[İpsala]] || 9.212 || 8.471 || 7.851 || 8.318 || 8.785 || style="text-align:left;"| [[Edirne (provincija)|Edirne]] |- |494 || style="text-align:left;"| [[Çobanlar]] || 6.675 || - || 8.630 || 8.706 || 8.782 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |495 || style="text-align:left;"| [[Havsa]] || 9.237 || 8.081 || 8.547 || 8.664 || 8.781 || style="text-align:left;"| [[Edirne (provincija)|Edirne]] |- |496 || style="text-align:left;"| [[Çatalağzı]] || 13.401 || 7.945 || 9.079 || 8.927 || 8.775 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |497 || style="text-align:left;"| [[Yakınca]] || 10.884 || 13.727 || 10.005 || 9.378 || 8.751 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |498 || style="text-align:left;"| [[Beyoğlu]] || 8.439 || 8.253 || 8.035 || 8.388 || 8.741 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |499 || style="text-align:left;"| [[Çayırhan]] || 6.211 || 9.000 || 8.721 || 8.719 || 8.717 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] |- |500 || style="text-align:left;"| [[Sahilkent]] || 5.317 || 7.218 || 8.211 || 8.434 || 8.657 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |501 || style="text-align:left;"| [[Gülşehir]] || 8.499 || 9.377 || 8.484 || 8.569 || 8.654 || style="text-align:left;"| [[Nevşehir (provincija)|Nevşehir]] |- |502 || style="text-align:left;"| [[Darende]] || 11.488 || 13.908 || 9.685 || 9.165 || 8.645 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |503 || style="text-align:left;"| [[Ladik]] || 8.061 || 9.098 || 8.640 || 8.633 || 8.626 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |504 || style="text-align:left;"| [[Koru, Yalova|Koru]] || - || - || 5.006 || 6.810 || 8.614 || style="text-align:left;"| [[Yalova (provincija)|Yalova]] |- |505 || style="text-align:left;"| [[Kestel]] || 3.610 || - || 6.886 || 7.742 || 8.598 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |506 || style="text-align:left;"| [[Eleşkirt]] || 9.871 || 15.339 || 11.194 || 9.881 || 8.568 || style="text-align:left;"| [[Ağrı (provincija)|Ağrı]] |- |507 || style="text-align:left;"| [[Sultanköy]] || - || - || 2.050 || 5.297 || 8.544 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |508 || style="text-align:left;"| [[Dilek, Malatya|Dilek]] || 7.326 || 8.168 || 7.443 || 7.986 || 8.529 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |509 || style="text-align:left;"| [[Yeniçiftlik]] || 3.721 || - || 5.650 || 7.063 || 8.476 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |510 || style="text-align:left;"| [[Turunçova]] || 7.371 || 8.412 || 8.629 || 8.549 || 8.469 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |510 || style="text-align:left;"| [[Gözcüler]] || 9.058 || 7.208 || 8.273 || 8.371 || 8.469 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |512 || style="text-align:left;"| [[Köyceğiz]] || 6.406 || 7.523 || 8.466 || 8.467 || 8.468 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |512 || style="text-align:left;"| [[Sarılar, Antalya|Sarılar]] || - || 3.838 || 6.550 || 7.509 || 8.468 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |514 || style="text-align:left;"| [[Eynesil]] || 6.713 || 10.667 || 7.970 || 8.216 || 8.462 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |515 || style="text-align:left;"| [[Laodicea Combusta|Ladik]] || - || - || 8.378 || 8.404 || 8.430 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |516 || style="text-align:left;"| [[Aydıncık, Mersin|Aydıncık]] || 7.040 || 7.941 || 7.851 || 8.101 || 8.351 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |517 || style="text-align:left;"| [[Tuzluca]] || 7.698 || 8.827 || 11.239 || 9.790 || 8.341 || style="text-align:left;"| [[Iğdır (provincija)|Iğdır]] |- |518 || style="text-align:left;"| [[Çelikhan]] || 8.033 || 11.306 || 8.205 || 8.253 || 8.301 || style="text-align:left;"| [[Adıyaman (provincija)|Adıyaman]] |- |519 || style="text-align:left;"| [[Söğütlü]] || 3.599 || 7.173 || 9.435 || 8.855 || 8.275 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |520 || style="text-align:left;"| [[Yenice, Mersin|Yenice]] || 7.300 || 17.199 || 8.447 || 8.320 || 8.247 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |521 || style="text-align:left;"| [[Kiraz, Turska|Kiraz]] || 7.850 || 10.001 || 8.683 || 8.464 || 8.245 || style="text-align:left;"| [[İzmir (provincija)|İzmir]] |- |522 || style="text-align:left;"| [[Kabala, Mardin|Kabala]] || 5.963 || 9.275 || 10.951 || 9.588 || 8.225 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |523 || style="text-align:left;"| [[Dicle]] || 5.414 || 9.861 || 12.227 || 10.219 || 8.211 || style="text-align:left;"| [[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakır]] |- |524 || style="text-align:left;"| [[Toprakkale]] || 7.993 || 8.413 || 7.423 || 7.803 || 8.183 || style="text-align:left;"| [[Osmaniye (provincija)|Osmaniye]] |- |525 || style="text-align:left;"| [[Yeşilyurt, Malatya|Yeşilyurt]] || 9.184 || 11.998 || 7.700 || 7.940 || 8.180 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |526 || style="text-align:left;"| [[Yurtbaşı]] || 5.362 || 8.014 || 7.486 || 7.828 || 8.170 || style="text-align:left;"| [[Elazığ (provincija)|Elazığ]] |- |527 || style="text-align:left;"| [[Bostanbaşı]] || 2.212 || - || 5.337 || 6.744 || 8.151 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |528 || style="text-align:left;"| [[Yeniceoba]] || 8.128 || 9.194 || 7.863 || 8.003 || 8.143 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |529 || style="text-align:left;"| [[Savur]] || 6.244 || 7.817 || 8.942 || 8.500 || 8.058 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |530 || style="text-align:left;"| [[Kale]] || 6.950 || 7.189 || 7.713 || 7.864 || 8.015 || style="text-align:left;"| [[Denizli (provincija)|Denizli]] |- |531 || style="text-align:left;"| [[Savuca]] || 6.277 || 7.932 || 8.192 || 8.063 || 7.934 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |532 || style="text-align:left;"| [[Andırın]] || 7.506 || 8.311 || 8.026 || 7.975 || 7.924 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |533 || style="text-align:left;"| [[Keşap]] || 8.208 || 9.475 || 8.968 || 8.443 || 7.918 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |534 || style="text-align:left;"| [[Hekimhan]] || 13.612 || 13.206 || 7.708 || 7.802 || 7.896 || style="text-align:left;"| [[Malatya (provincija)|Malatya]] |- |535 || style="text-align:left;"| [[İsmil]] || 6.576 || 7.317 || 5.930 || 6.909 || 7.888 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |536 || style="text-align:left;"| Yenice || 3.721 || 4.532 || 2.867 || 5.377 || 7.887 || style="text-align:left;"| [[Ankara]] |- |537 || style="text-align:left;"| [[Narlı]] || 5.401 || 8.798 || 8.547 || 8.215 || 7.883 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |538 || style="text-align:left;"| [[Kuyucak]] || 7.779 || 7.282 || 7.762 || 7.813 || 7.864 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |539 || style="text-align:left;"| [[Gürgentepe]] || 18.875 || 18.313 || 8.404 || 8.130 || 7.856 || style="text-align:left;"| [[Ordu (provincija)|Ordu]] |- |540 || style="text-align:left;"| [[Çilimli]] || 3.717 || 7.147 || 4.504 || 6.168 || 7.832 || style="text-align:left;"| [[Düzce (provincija)|Düzce]] |- |541 || style="text-align:left;"| [[Orhaneli]] || 6.434 || 8.071 || 7.956 || 7.888 || 7.820 || style="text-align:left;"| [[Bursa (provincija)|Bursa]] |- |542 || style="text-align:left;"| [[Beldibi, Muğla|Beldibi]] || 1.376 || 4.848 || 8.546 || 8.160 || 7.774 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |543 || style="text-align:left;"| [[Göle]] || 7.542 || 10.478 || 7.438 || 7.588 || 7.738 || style="text-align:left;"| [[Ardahan (provincija)|Ardahan]] |- |544 || style="text-align:left;"| [[Aktepe, Hassa|Aktepe]] || 7.917 || 8.692 || 8.007 || 7.850 || 7.693 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |545 || style="text-align:left;"| [[Ayvacık, Çanakkale|Ayvacık]] || 5.595 || 6.475 || 7.609 || 7.642 || 7.675 || style="text-align:left;"| [[Çanakkale (provincija)|Çanakkale]] |- |546 || style="text-align:left;"| [[Çayıralan]] || 7.644 || 14.046 || 8.425 || 8.039 || 7.653 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |547 || style="text-align:left;"| [[Bozkır]] || 9.472 || 10.483 || 6.801 || 7.217 || 7.633 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |548 || style="text-align:left;"| [[Saraykent]] || 6.059 || 9.224 || 8.976 || 8.300 || 7.624 || style="text-align:left;"| [[Yozgat (provincija)|Yozgat]] |- |549 || style="text-align:left;"| [[Tonya]] || 11.058 || 12.666 || 7.711 || 7.660 || 7.609 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |550 || style="text-align:left;"| [[Kavak, Turska|Kavak]] || 5.745 || 7.871 || 8.629 || 8.117 || 7.605 || style="text-align:left;"| [[Samsun (provincija)|Samsun]] |- |551 || style="text-align:left;"| [[Keçiborlu]] || 8.955 || 10.390 || 7.283 || 7.419 || 7.555 || style="text-align:left;"| [[Isparta (provincija)|Isparta]] |- |552 || style="text-align:left;"| [[Ovaeymir]] || 5.211 || 6.518 || 7.049 || 7.293 || 7.537 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |552 || style="text-align:left;"| [[Çolaklı]] || 5.735 || 10.719 || 5.161 || 6.349 || 7.537 || style="text-align:left;"| [[Antalya (provincija)|Antalya]] |- |554 || style="text-align:left;"| [[İçeriçumra]] || 8.517 || 12.335 || 7.460 || 7.465 || 7.470 || style="text-align:left;"| [[Konya (provincija)|Konya]] |- |555 || style="text-align:left;"| [[Maçka]] || 7.673 || 10.700 || 5.063 || 6.262 || 7.461 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |556 || style="text-align:left;"| [[Bitez]] || 2.094 || 5.207 || 5.217 || 6.317 || 7.417 || style="text-align:left;"| [[Muğla (provincija)|Muğla]] |- |557 || style="text-align:left;"| [[Yağlıdere]] || 4.899 || 4.336 || 8.127 || 7.758 || 7.389 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |558 || style="text-align:left;"| [[Çarşıbaşı]] || 6.649 || 8.532 || 7.154 || 7.266 || 7.378 || style="text-align:left;"| [[Trabzon (provincija)|Trabzon]] |- |559 || style="text-align:left;"| [[Durağan]] || 7.432 || 9.725 || 7.290 || 7.332 || 7.374 || style="text-align:left;"| [[Sinop (provincija)|Sinop]] |- |560 || style="text-align:left;"| [[Kozaklı]] || 7.556 || 7.755 || 6.771 || 7.065 || 7.359 || style="text-align:left;"| [[Nevşehir (provincija)|Nevşehir]] |- |561 || style="text-align:left;"| [[Piraziz]] || 8.201|| 9.416 || 7.640 || 7.483 || 7.326 || style="text-align:left;"| [[Giresun (provincija)|Giresun]] |- |562 || style="text-align:left;"| [[Bekbele]] || 5.478 || - || 7.482 || 7.399 || 7.316 || style="text-align:left;"| [[Hatay (provincija)|Hatay]] |- |563 || style="text-align:left;"| [[Şekeroba]] || 4.919 || 6.225 || 7.009 || 7.156 || 7.303 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |564 || style="text-align:left;"| [[Arıtaş]] || 9.783 || 8.690 || 5.969 || 6.626 || 7.283 || style="text-align:left;"| [[Kahramanmaraş (provincija)|Kahramanmaraş]] |- |565 || style="text-align:left;"| [[Atça]] || 7.763 || 7.660 || 7.518 || 7.396 || 7.274 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |566 || style="text-align:left;"| [[Gökçebey]] || 5.862 || 7.939 || 7.479 || 7.376 || 7.273 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |567 || style="text-align:left;"| [[Ulukışla]] || 5.545 || 6.368 || 4.979 || 6.124 || 7.269 || style="text-align:left;"| [[Niğde (provincija)|Niğde]] |- |568 || style="text-align:left;"| [[Gülüç]] || 5.082 || 5.955 || 7.655 || 7.452 || 7.249 || style="text-align:left;"| [[Zonguldak (provincija)|Zonguldak]] |- |569 || style="text-align:left;"| [[Altınova]] || 2.176 || - || 3.429 || 5.330 || 7.231 || style="text-align:left;"| [[Yalova (provincija)|Yalova]] |- |570 || style="text-align:left;"| [[Sakçagöze]] || 4.579 || - || 4.389 || 5.808 || 7.227 || style="text-align:left;"| [[Gaziantep (provincija)|Gaziantep]] |- |571 || style="text-align:left;"| [[Atayurt]] || 3.600 || 7.120 || 7.403 || 7.310 || 7.217 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |572 || style="text-align:left;"| [[Işıklar]] || 5.014 || 7.334 || 7.118 || 7.135 || 7.152 || style="text-align:left;"| [[Afyonkarahisar (provincija)|Afyonkarahisar]] |- |573 || style="text-align:left;"| [[Uluborlu]] || 12.947 || - || 5.817 || 6.479 || 7.141 || style="text-align:left;"| [[Isparta (provincija)|Isparta]] |- |574 || style="text-align:left;"| [[Göynük]] || 4.266 || 10.119 || 5.666 || 6.401 || 7.136 || style="text-align:left;"| [[Bolu (provincija)|Bolu]] |- |575 || style="text-align:left;"| [[Ilgaz]] || 8.136 || - || 6.981 || 7.051 || 7.121 || style="text-align:left;"| [[Çankiri (provincija)|Çankırı]] |- |576 || style="text-align:left;"| [[Atakent]] || 4.751 || 14.553 || 5.612 || 6.362 || 7.112 || style="text-align:left;"| [[Mersin (provincija)|Mersin]] |- |577 || style="text-align:left;"| [[Çiçekdağı]] || 6.468 || - || 6.604 || 6.856 || 7.108 || style="text-align:left;"| [[Kırşehir (provincija)|Kırşehir]] |- |578 || style="text-align:left;"| [[Gökçe, Mardin|Gökçe]] || 3.148 || 3.148 || 6.563 || 6.831 || 7.099 || style="text-align:left;"| [[Mardin (provincija)|Mardin]] |- |579 || style="text-align:left;"| [[Buharkent]] || 5.795 || 7.074 || 6.813 || 6.955 || 7.097 || style="text-align:left;"| [[Aydın (provincija)|Aydın]] |- |580 || style="text-align:left;"| [[Velimeşe]] || 4.034 || 5.003 || 6.485 || 6.777 || 7.069 || style="text-align:left;"| [[Tekirdağ (provincija)|Tekirdağ]] |- |581 || style="text-align:left;"| [[Şiran]] || 8.147 || 11.977 || 7.511 || 7.261 || 7.011 || style="text-align:left;"| [[Gümüşhane (provincija)|Gümüşhane]] |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Ido2.JPG|[[Istanbul]], najveći grad u Turskoj Datoteka:Ankara Kizilay square.JPG|[[Ankara]], drugi grad po veličini i glavni grad Turske Datoteka:View of Konak Square.jpg|[[Izmir]] Datoteka:Bursa-11.jpg|[[Bursa]] Datoteka:Adana1.jpg|[[Adana]] Datoteka:Hospital in Gaziantep 2008.jpg|[[Gaziantep]] Datoteka:A view of Avenue Nalçacı in Konya.jpg|[[Konya]] Datoteka:Yivli Minaret Mosque Antalya.jpg|[[Antalya]] Datoteka:Sivas Avenue Kayseri.JPG|[[Kayseri]] Datoteka:Atakent Susanoğlu Mersin Province.JPG|[[Mersin]] Datoteka:Fiume Eskisehir.jpg|[[Eskişehir]] Datoteka:Seyrangeha Parkormanê Amed 2010.JPG|[[Diyarbakır]] Datoteka:Onur Anıtı.JPG|[[Samsun]] Datoteka:Denizli belediyesi.jpg|[[Denizli]] Datoteka:Balıklıgöl Urfa2.jpg|[[Şanlıurfa]] Datoteka:44 malatya panorama.JPG|[[Malatya]] Datoteka:Kahramanmaraş.jpg|[[Kahramanmaraş]] Datoteka:Erzurum Cumhuriyet Caddesi3.jpg|[[Erzurum]] Datoteka:IskenderunShorelineWithMountain092012.jpg|[[İskenderun]] Datoteka:Edirne 7333 Nevit.JPG|[[Džamija Selimija]] u [[Edirne]]u </gallery> == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120527134809/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=wg&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&geo=-215 ''Turkey: largest cities and towns and statistics of their population, populationdata.net''] {{Turska po temama}} {{Spisak gradova u Evropi}} [[Kategorija:Geografija Turske]] [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] [[Kategorija:Spiskovi gradova po državama|Turska]] 5w7la6iosuisx7uo45x5j9t1mgdtkes Rubikova kocka 0 379187 3899863 3891881 2026-06-22T17:34:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igračka |ime = Rubikova kocka |slika = Rubik's cube.svg |ostala_imena = Magična kocka |vrsta = [[Kombinacijska slagalica]] |izumitelj = [[Ernő Rubik]] |država = [[Mađarska]] |kompanija = Rubiks Brand Ltd |od = 1977 (kao ''Mađarska magična kocka''); 1980 (kao ''Rubikova kocka'', širom svijeta) |do = sada |web_stranica = http://www.rubiks.com/ }} '''Rubikova kocka''' je [[Trodimenzionalni prostor|3D]] [[kombinacijska slagalica]] koju je 1974. godine<ref name="sporting">{{Cite book|author=William Fotheringham |title=Fotheringham's Sporting Pastimes |publisher=Anova Books |year=2007 |page= 50|isbn=1-86105-953-1}}</ref><ref name=castel>{{cite web|last=de Castella |first=Tom |title=The people who are still addicted to the Rubik's Cube |url=http://www.bbc.com/news/magazine-27186297 |work=BBC News Magazine |publisher=bbc.com |access-date=14. 2. 2015}}</ref> izumio mađarski [[Skulptura|kipar]] i [[profesor]] [[Arhitektura|arhitekture]] [[Ernő Rubik]]. Izvorno nazvana '''Magična kocka''',<ref>[http://www.dailymail.co.uk/news/article-1112396/Driven-mad-Rubiks-nut-weeps-solving-cube--26-years-trying.html 'Driven mad' Rubik's nut weeps on solving cube... after 26 years of trying], Daily Mail Reporter, 12. januar 2009.</ref> slagalica je licencirana od strane Rubika, a od 1980. godine je prodaje [[Ideal Toy Company|Ideal Toy Corp.]]<ref name="encsci">{{Cite book|author=Daintith, John |title=A Biographical Encyclopedia of Scientists |publisher=Institute of Physics Pub |location=Bristol |year=1994 |page=771|isbn=0-7503-0287-9}}</ref> preko biznismena Tibora Laczija i Sevena Townsa osnivača Tom Kremera,<ref>{{cite web |url=http://documents.stanford.edu/67/276 |title=History of the Cube |author=Michael Shanks |date=8. 5. 2005 |access-date=14. 2. 2015 |publisher=Stanford University |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130120065022/http://documents.stanford.edu/67/276 |archive-date=20. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> i osvajač specijalne nagrade [[Spiel des Jahres|Njemačka igra godine]] za najbolju slagalicu godine. Do januara 2009. godine, prodano je preko 350 miliona kocki širom svijeta<ref>{{Cite news|author=William Lee Adams|title=The Rubik's Cube: A Puzzling Success|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1874509,00.html|work=[[Time (časopis)|TIME]]|date=28. 1. 2009|access-date=14. 2. 2015|archive-date=26. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130826200145/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1874509,00.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|author=Alastair Jamieson|title=Rubik's Cube inventor is back with Rubik's 360|url=http://www.telegraph.co.uk/lifestyle/4412176/Rubiks-Cube-inventor-is-back-with-Rubiks-360.html|work=[[The Daily Telegraph]]|date=31. 1. 2009|access-date=14. 2. 2015 | location=London}}</ref>, čime je ova slagalica postala najprodavanija na svijetu.<ref>{{Cite news|title=eGames, Mindscape Put International Twist On Rubik's Cube PC Game|url=http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS147698+06-Feb-2008+PNW20080206|work=[[Reuters]]|date=6. 2. 2008|access-date=14. 2. 2015|archive-date=19. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090719183800/http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS147698+06-Feb-2008+PNW20080206|url-status=dead}}</ref><ref>Marshall, Ray. [http://icnewcastle.icnetwork.co.uk/1000expats/expatsfeatures/tm_objectid=15786140&method=full&siteid=50080&headline=squaring-up-to-the-rubik-challenge-name_page.html Squaring up to the Rubchallenge]. ''icNewcastle''. Retrieved August 15, 2005.</ref> Smatra se da je ovo najprodavanija igračka na svijetu.<ref>{{Cite news|title=Rubik's Cube 25 years on: crazy toys, crazy times|url=http://www.independent.co.uk/news/science/rubiks-cube-25-years-on-crazy-toys-crazy-times-461768.html|work=[[The Independent]]|date=16. 8. 2007|access-date=14. 2. 2015|location=London|archive-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925153429/http://www.independent.co.uk/news/science/rubiks-cube-25-years-on-crazy-toys-crazy-times-461768.html|url-status=dead}}</ref> Kod klasične Rubikove kocke, svako od šest lica je prekriveno sa devet naljepnica, a svaka je jedne od šest boja: bijela, crvena, plava, narandžasta, zelena, i žuta. U trenutno prodavanim modelima, bijela je nasuprot žute, plava je nasuprot zelene, i narandžasta je nasuprot crvene, a crvena, bijela i plava su raspoređene u smjeru kazaljke na satu.<ref name="encgrow">{{Cite book|author=Michael W. Dempsey |title=Growing up with science: The illustrated encyclopedia of invention|publisher=Marshall Cavendish |location=London |year=1988 |page=1245 |isbn=0-87475-841-6}}</ref> Na prijašnjim kockama, pozicija boja je varirala od kocke do kocke.<ref>{{cite book|last=Ewing|first=John|title=Puzzle it Out: Cubes, Groups and Puzzles|date=1982|publisher=Press Syndiacte of the University of Cambridge|location=Cambridge|isbn=0 521 28924 6|page=4|url=http://books.google.com/books?id=s1E4AAAAIAAJ&lpg=PA3&pg=PA4#v=onepage&q&f=false|author2=Czes Kosniowski|access-date=14. 2. 2015}}</ref> Interni pivot mehanizam omogućava svakom licu da se okreće samostalno, te se na taj način mješaju boje. Kako bi se slagalica složila, svako lice se mora vratiti da se sastoji od jedne boje. Sada se proizvode slične slagalice sa različitim brojem strana, dimenzija, i naljepnica, ali sve od njih nisu Rubikove. Iako je Rubikova kocka dostigla vrhunac svoje popularnosti tokom 1980-tih, ona je još uvijek veoma poznata i koristi se. Mnogi [[speedcubing|speedcuberi]] i dalje treniraju slaganje ove i drugih uvrnutih slagalica, te se takmiču za najbrže vrijeme u različitim kategorijam. Od 2003. godine, [[World Cube Association]], međunarodno upravno tijelo Rubikove kocke, organizuje takmičenja i vrši evidenciju svjetskih rekorda. ==Koncepcija i razvoj== ===Prethodni pokušaji=== U martu 1970. godine, Larry Nichols je izumio 2×2×2 "Slagalicu sa rotirajućim dijelovima u grupama" i podnio kanadsku prijavu patenta za to. Nicholsova kocka je držana zajedno pomoću magneta. Nicholsu je odobren {{US patent|3655201}} 11. aprila 1972. godine, dvije godine prije nego što je Rubik izumio svoju kocku. 9. aprila 1970. godine, Frank Fox je patentirao "Spherical 3×3×3". Svoj UK patent (1344259) je dobio 16. januara 1974. godine.<ref name=frankfoxpatent>{{cite web|title=Patent Specification 1344259|url=http://www.jaapsch.net/puzzles/patents/gb1344259.pdf|access-date=14. 2. 2015}}</ref> ===Rubikov izum=== [[File:1980-Rubik's-Cube.jpg|thumb|Pakovanje Rubikove kocke, Igračka godine 1980–Ideal Toy Corp., Proizvedeno u Mađarskoj.]] [[File:Rubik's cube colors.svg|thumb|Boje Rubikove kocke]] Sredinom 1970-tih, Ernő Rubik je radio u Odjeljenju za dizajn enterijera na [[Univerzitet umjetnosti i dizajna Moholy-Nagy|Akademiji primjenjenih umjetnosti i zanata]] u Budimpešti.<ref name="ampop">{{Cite book|author=Kelly Boyer Sagert |title=The 1970s (American Popular Culture Through History) |url=https://archive.org/details/1970s0000sage |publisher=Greenwood Press |location=Westport, Conn |year=2007 |page=[https://archive.org/details/1970s0000sage/page/130 130] |isbn=0-313-33919-8}}</ref> Iako je opšte poznata priča da je kocka napravljena kao nastavno sredstvo koje bi pomoglo studentima da bolje razumiju 3D objekte, njena stvarna svrha je bila riješavanje strukturalnih problema kretanja pokretnih dijelova samostalno, bez raspada cijelog sistema. Ernő ustvari nije shvatio da je stvorio slagalicu dok je nije prvi put pomješao, nakon čega je pokušao popraviti.<ref>{{cite web|url=http://www.puzzlesolver.com/puzzle.php?id=29;page=15 |title=Rubik's Cube |publisher=PuzzleSolver |date=1. 12. 2006 |access-date=14. 2. 2015}}</ref> Rubik je dobio mađarski patent HU170062 za njegovu "[[wikt:magic cube|Magičnu kocku]]" 1975 godine. Rubikova kocka je prvo nazvana Magična kocka (Bűvös kocka) u Mađarskoj. Slagalica nije patentovana međunarodno iste godine kao originalni patent. Zakon o patentima je kasnije spiječio mogućnost patentiranja. Ideal je želio barem prepoznatljivo ime za zaštitni znak; naravno, tada je Rubik došao u centar pažnje jer je Magična kocka preimenoana u ime njenog izumitelja 1980 godine. Prva test serija Magičnih kocki je proizvedena krajem 1977. godine i izdana je u trgovinama igrački [[Budimpešta|Budimpešte]]. Magična kocka je držana zajedno pomoću blokade od komada plastike koji je spriječavao da se slagalica lako rastavi, za razliku od magneta u Nicholsovom dizajnu. U septembru 1979. godine, potpisan je ugovor sa Idealom da izda Magičnu kocku širom svijeta, i slagalica je napravila svoj međunarodni debi na sajmovima igračaka u Londonu, Parizu, [[Međunarodni sajam igračaka u Nürnbergu|Nürnbergu]] i New Yorku, tokom januara i februara 1980. godine. Nakon njenog međunardonog debija, napredak kocke prema policama prodavnica igračaka na zapadu je nakratko zaustavljen, tako da bi se na [[Zapadni svijet|zapadu]] mogla proizvoditi sigurno i sa ambalažnim specifikacijamasa. Proizvedena je lakša kocka, i Ideal je odlučio da je preimenuje. Razmatrani su "[[Gordijski čvor]]" i "Zlato Inka", ali kompanija se konačno odlučila za ime "Rubikova kocka", i prva serija je izvezena iz Mađarske u maju 1980. godine. ==Imitacije== Iskoristivši početne nedostatke kocke, pojavile su se mnoge imitacije i varijacije, od kojih je mnogo možda prekršilo jedan ili više patenata. Danas, patenti su istekli, tako da mnoge kinske kompanije proizvode kopije, u nekim slučajevima sa poboljšanjima, dizajna Rubika i V-kocke. Najpopularnije su kompanije Bao Daqingo (包大庆) i DaYano (大雁, doslovno Velika guska), koje proizvode modele GuHong (孤鸿, doslovno Usamljena labudova guska), ZhanChi (展翅, doslovno Širenje krila) i sada PanShi (磐石, doslovno Čvrsti kamen), među ostalim. Speedcuberi daju prednost ovim ispred originalnih kocki zbog svoje lakoće pri okretanju.<ref name=wsjkos>{{cite web|title=One Rubik's Cube, Many Knockoffs, Quintillions of Possibilities|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204319004577088513615125328.html|access-date=14. 2. 2015}}</ref> ===Historija patenta=== Nichols je svoj [[patent]] dosijelio svom poslodavcu Moleculon Research Corp., koji je tužio Ideal 1982. godine. 1984. godine, Ideal je izgubio zbog povrede patenta, nakon čega su uložili žalbu. 1986. godine, apelacioni sud je potvrdio presudu da je Rubikova 2×2×2 džepna kocka narušila Nicholsov patent, ali je ukinuo presudu za Rubikovu 3×3×3 kocku.<ref>{{cite web|url=http://digital-law-online.info/cases/229PQ805.htm |title=Moleculon Research Corporation v. CBS, Inc |publisher=Digital-law-online.info |access-date=15. 2. 2015}}</ref> Čak i dok je prijava Rubikovog patenta bila u obradi, Terutoshi Ishigi, saomuki inžinjer i vlasnik željezare u blizini Tokija, podnio je prijavu za japasnki patent gotovo identičnog mehanizma, kojeg je i dobio 1976. godine (JJapanski patent izdanje JP55-008192). Do 1999. godine, kada je izvršena izmjena [[Japanski zakon o patetima|japankog zakona o patentima]], ured za japanske patente je odobravao japanske patente koji su bili neobjelodanjeni u Japanu, bez potrebe da budu [[Novitet (patent)|novitet]] u svijetu.<ref>[http://www.wipo.int/clea/en/text_html.jsp?lang=EN&id=2657 Japan: Patents] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212000345/http://www.wipo.int/clea/en/text_html.jsp?lang=EN&id=2657 |date=12. 2. 2009 }} (PCT), Law (Consolidation), 26. april 1978 (22. decembar 1999), No. 30 (No. 220)</ref><ref>{{cite web |url=http://www.patents.jp/Archive/20030210-02.pdf |title=Major Amendments to the Japanese Patent Law (since 1985) |format=PDF |access-date=20. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216125521/http://www.patents.jp/Archive/20030210-02.pdf |archive-date=16. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> Stoga, u to vrijeme Ishigijev patent je općenito prihvaćen kao nezavisan novi izum.<ref name="hofstadter">{{cite book |title= Metamagical Themas: Questing for the Essence of Mind and Pattern|url= https://archive.org/details/metamagicalthema0000hofs|last=Hofstadter |first= Douglas R.|authorlink= Douglas Hofstadter|year= 1985|publisher= Basic Books|location= New York|isbn= 0-465-04566-9|quote=Hofstadter gives the name as 'Ishige'.}}</ref><ref>[http://cubeman.org/cchrono.txt Rubik's Cube Chronology] Researched and maintained by Mark Longridge (c) 1996-2004</ref><ref>{{cite web |url=http://inventors.about.com/library/weekly/aa040497.htm |title=The History of Rubik's Cube - Erno Rubik |publisher=Inventors.about.com |date=9. 4. 2012 |access-date=20. 6. 2012 |archive-date=23. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200523015041/http://inventors.about.com/library/weekly/aa040497.htm/ |url-status=dead }}</ref> Rubik je prijavio još neke patente 1980. godine, uključujući i drugi mađarski patent 28. oktobra. U Sjedinjenim Američkim Državama, Rubik je dobio {{US patent|4378116}} 29. marta 1983, za svoju kocku. Ovaj patent je istekao 2000. godine. Grčki izumitelj Panagiotis Verdes je 2003. godine patentirao<ref>Verdes, PK, ''Kvadratna logička igra'', grčki patent GR1004581, podensen 21. maja 2003, a izdan 26. maja 2004.</ref> metodu kreiranja kocke između 5×5×5, pa do 11×11×11, iako je on tvrdio da je prvobitno mislio o ovoj ideji oko 1985. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.v-cubes.com/inventor.php |title=Vcube Inventor |access-date=15. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100314132243/http://v-cubes.com/inventor.php |archive-date=14. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref> Do 19. juna 2008, modeli [[Profesorova kocka|5×5×5]], [[V-kocka 6|6×6×6]], i [[V-kocka 7|7×7×7]] su u proizvodnji njegove linije "V-kocki". V-kocka se također proizvodi u dimenzijama 2×2×2, 3×3×3 i 4x4x4. ===Autroska prava=== Prema [http://www.rubiksbrand.com/ Rubik's Brand Ltd.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150213043827/http://www.rubiksbrand.com/ |date=13. 2. 2015 }}, profesor Ernő Rubik drži "autorska prava" za Rubikovu kocku, te im je dao prava na licencu i izvršenje. Međutim autorska prava se ne odnose na ideje, pronalaske ili fizičke objekte, tako da se ova prava pretpostavalja se odnose na uputstva i dijagrame koje je napisao Ernő Rubik dok je proizvodio svoje uzorke. ===Zaštitni znakovi=== Rubik's Brand Ltd. također posjeduje registraciju zaštitog znaka za riječ Rubik i Rubikova, te za 2D i 3D vizualizacije slagalice i tvrde da je potrebna dozvola za korištenje te riječi i reprodukcije slika.<ref>[http://www.rubiksbrand.com/#!usage-rights-legal/cjiu Usage Rights and Legal information for Rubik's brand] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150213043827/http://www.rubiksbrand.com/#!usage-rights-legal/cjiu |date=13. 2. 2015 }} Retrieved 20. maj 2014</ref> Ova trvrdnja, međutim, nije podpomognuta zakonom o zaštitnim znakovima, koji samo zabranjuje upotrebu koja bi mogla dovesti potrošača da vjeruje da je takva upotreba potvrđena od strane nocioca zaštitnog znaka. Rubikova se uspješno branila protiv njemačkog proizvođača igračaka, koji je želio sebi priuštiti [[Evropska unija|EU]] zaštitu žiga u Evropskoj uniji. Međutim, sud EU nije dozvolio drugim proizvođačima igračaka da proizvode drugačije oblikovane slagalice koje se rotiraju na sličan način.<ref>{{Cite news|author=Stephanie Bodoni |title=Rubik’s Cube Wins Trademark Toy Story at EU Court|url=http://www.bloomberg.com/news/2014-11-25/rubik-s-cube-wins-trademark-toy-story-at-eu-court.html|work=[[Bloomberg L.P.|Bloomberg]]|date=25. 11. 2014|access-date=13. 12. 2014}}</ref> ==Mehanika== [[File:Disassembled-rubic-cube-1.jpg|thumb|Djelomično rastavljena Rubikova kocka]] [[File:Disassembled Rubik's Cube on table, 16 June 2013.png|thumb|Potpuno rastavljena Rubikova kocka]] Mjere standardne Rubikove kocke su 5.7&nbsp;cm na svakoj strani. Slagalica se sastoji od dvadeset šest jedinstvenih minijaturnih kocki, također zvanih "kockice". Svaka od njih sadrži skriveno unutršanje proširenje koje se kači za ostale kockice, što im omogućuje kretanje na različitim mjestima. Međutim, centar kocke svakog od šest lica je samo jedna kockica fasade; svih šest su pričvršćene za jezgro mehanizma. One pružaju strukturu za ostale dijelove da bi stajali i rotairali se. Dakle, postoji dvadest jedan dio: jedan jezgreni dio koji se od presjeka tri ose koji drži šest centara kvadrata na mjestu, ali im dopušta i da se rotiraju, i dvadeset manjih plastičnih dijelova koji se uklapaju u formu sklopljene slagalice. Svaki od šest centralnih dijelova okreće se na šarafu (zatvarač) koji se drži pomoću centralnog dijela, "3-D krst". Opruga između svake glave šarafa i odgovarajućeg dijla pritišće dio unutra, tako da kolektivno, čitav sklop ostaje kompletan, ali se i dalje lako može manipulirati. Šaraf se može stegnuti ili opustiti da bi se promijenio "osjećaj" kocke. Novije službene kocke Rubikovog brenda imaju zakovice ujesto šarafa tako da se ne mogu podešavati. Kocka se može rastaviti bez mnogo poteškoća, obično okretanjem gornjeg sloja za 45°, a zatim povlačenjem jedne ivice kocke od druga dva sloja. Prema tome ovo je jednostavan način kako "složiti" kocku tako što je rastavite na dijelove, a zatim je sastavite u složeno stanje. Postoji šest centralnih dijelova koji pokazuju po jedno obojedno lice, dvanaest rubnih dijelova koji pokazuju po dva obojena lica, i osam ugaonih dijelova koji pokazuju tri obojena lica. Svaki dio pokazuje jedinstvenu kombinaciju boja, ali sve kombinacije nisu prisutne (na primjer, ukoliko su crvena i narandžasta na suprotnim stranama riješene kocke, ne postoji rubni dio sa obje narandžaste i crvene strane). Položaj ovih kockica u odnosu jednih na druge se može mijenjati okrečući spoljašnju trećinu kocke za 90°, 180° ili 270°, ali položaj obojenih strana u odnosu jednih na druge u stanju završene slagalice se ne može mijenjati: to je fiksno od relativne pozicije centra kvadrata. Međutim, postoje i kocke sa alternativnim rasporedom boja; na primjer, sa žutom nasuprot zelenoj, plavoj nasuprot bijeloj, i crvena i narandžasta ostaju nasuprot jedna drugoj. [[Douglas Hofstadter]], u julu 1982 izdao je ''Scientific American'', gdje je istakao da kocke mogu biti obojene na takav način da se nagalase uglovi i rubovi, umjesto lica koja se inače uzimaju za standard kod bojenja; ali ni jedno od ovih alternativnih bojenja nikad nije postalo popularno.<ref name="hofstadter"/> ==Također pogledajte== * [[Cubage (videoigra)|''Cubage'' (videoigra)]] * [[n-dimenzionalna slagalica sekvencijalnih pokreta]] * [[Octacube (slagalica)]] * ''[[Rubik, the Amazing Cube]]'' * [[Rubikov domino]] * [[Brzo slaganje Rubikove kocke]] {{-}} ==Bilješke== {{refspisak|30em}} ==Reference== {{Refbegin|30em}} * {{cite book |title= Mathematics of the Rubik's Cube Design|last= Bizek|first= Hana M.|year= 1997|publisher= Dorrance Pub. Co|location= Pittsburgh, Pa|isbn= 0-8059-3919-9}} * {{cite book |title=Unscrambling the Cube |last= Black|first= M. Razid|author2= Taylor, Herbert|year= 1980|publisher= Zephyr Engineering Design|location= Burbank|isbn= 0-940874-03-2}} * {{cite web|url= http://www.village.demon.co.uk/cairns/ZIP/TeachYourselfCubeBashing_CC_DG_sep1979.pdf|title= Teach yourself cube-bashing|last1= Cairns|first1= Colin|last2= Griffiths|first2= Dave|year= 1979|month= septembar|work= Cairns Families' Website|publisher= Demon|access-date= 14. 2. 2015|archive-url= https://web.archive.org/web/20120315102715/http://www.village.demon.co.uk/cairns/ZIP/TeachYourselfCubeBashing_CC_DG_sep1979.pdf|archive-date= 15. 3. 2012|url-status= dead}} * {{cite book |title= Rubik's Cube Made Easy|last= Eidswick|first= Jack|year= 1981|publisher= Peace Press|location= Culver City, Calif|isbn= 0-915238-52-7}} * {{cite book|title= Speedsolving the Cube: Easy-to-follow, Step-by-Step Instructions for Many Popular 3-D Puzzles|url= https://archive.org/details/speedsolvingcube0000harr|last= Harris|first= Dan|year= 2008|publisher= Sterling Pub|location= New York|isbn= 978-1-4027-5313-8}} * {{cite news|last=McKinney|first=Todd|title=Photo: Blue-bik's cube|url=http://www.ur.umich.edu/0708/Apr07_08/18.php|access-date=14. 2. 2015|newspaper=The University Record Online|date=7. 4. 2008|agency=The Regents of the University of Michigan|archive-date=24. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224153003/https://www.ur.umich.edu/0708/Apr07_08/18.php|url-status=dead}} * {{cite book |title= [[The Simple Solution to Rubik's Cube]]|last= Nourse|first= James G.|year=1981 |publisher= Bantam|location= New York|isbn= 0-553-14017-5}} * {{cite book|last=Taylor|first=Don|title=Cube Games: 92 Puzzles & Solutions|year=1981|publisher=Holt, Rinehart and Winston|location=New York|isbn=0-03-061524-0|author2=Rylands, Leanne|url=https://archive.org/details/cubegames92puzzl00tayl}} * {{cite book|title= Mastering Rubik's Cube: The Solution to the 20th Century's Most Amazing Puzzle|last= Taylor|first= Donald E.|year= 1981|publisher= Holt, Rinehart and Winston|location= New York|isbn= 0-03-059941-5|url= https://archive.org/details/masteringrubiksc00tayl}} {{Refend}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Rubik's cube}} * {{Službeni sajt|http://www.rubiks.com/}} * {{dmoz|Games/Puzzles/Mechanical/Rubik}} * {{YouTube|id=609nhVzg-5Q|title=Kako riješiti Rubikovu kocku}} * {{YouTube|vhTMm85G9GE|World record 5.55 second solution}} * [http://worldcubeassociation.org World Cube Association] * [http://www.cs.brandeis.edu/~storer/JimPuzzles/ Spisak povezanih slagalica i riješenja] * [https://web.archive.org/web/20140326074235/https://www.takeitapart.com/guide/39 Kompletno rastavljanje klasične 3^3 Rubikoce kocke] * [http://www.speedsolving.com/wiki/index.php/Main_Page Speedsolving Wiki] * {{cite web |url=http://www.google.com/doodles/rubiks-cube |title=Rubik's Cube |website= |publisher= [[Google logo#Google Doodles|Google Doodle]] |access-date=14. 2. 2015}} (Working model) {{Rubikova kocka}} {{Hasbro}} [[Kategorija:Kombinacijske slagalice]] [[Kategorija:Edukativne igračke]] [[Kategorija:Mađarski izumi]] [[Kategorija:Mehaničke slagalice]] [[Kategorija:Slagalice]] [[Kategorija:Rubikova kocka| ]] [[Kategorija:Osvajači Spiel des Jahres]] [[Kategorija:Igračke iz 1980.]] [[Kategorija:Neuobičajeni predmeti]] [[Kategorija:Kocke]] ptk8itjcdgxnyelbwt443cgeo85wx49 ATP Halle 0 389096 3899819 3729464 2026-06-22T14:29:45Z KWiki 9400 3899819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniski turnir | naziv = ATP Halle | vrsta = ATP | turnir_u_toku = | logo = | veličina_loga = | službeni_naziv = ''Terra Wortmann Open'' | turneja = | sponzor = | osnovan = | obustavljen = | lokacija = [[Halle (Vestfalija)|Halle]], [[Njemačka]] | stadion = [[OWL-Arena]] | kategorija = {{plainlist| * [[ATP World Series]] {{smaller|(1993–1997)}} * [[ATP International]] {{smaller|(1998–2008)}} * [[ATP 250]] {{smaller|(2009–2014)}} * [[ATP 500]] {{smaller|(2015–danas)}} }} | podloga = [[Travnati teren|Trava]] | žrijeb = 32S / 32K / 16D | nagradni_fond = 2.583.330 € (2026) | najviše_pojedinačnih_titula = {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (10) | trenutni_prvak = {{ZD|SAD}} [[Frances Tiafoe]] | veb-sajt = {{URL|https://www.terrawortmann-open.de/en/}} | napomene = | posljednji_završeni_turnir = | pojedinačno = | parovi = | muškarci_pojedinačno = | žene_pojedinačno = | muški_parovi = | ženski_parovi = }} '''ATP Halle''' ili '''''Terra Wortmann Open''''' profesionalni je muški [[tenis]]ki turnir koji se igra na [[Travnati teren|travi]]. Od 2015. spada u kategoriju [[ATP 500]]<ref>{{cite web |url = http://www.tennisnet.com/deutschland/welttennis/background/Aufwertung-der-Rasensaison-Halle-und-Queens-werden-500er-Turniere/5281910 |title = Aufwertung der Rasensaison: Halle und Queen's werden 500er-Turniere |publisher = tennisnet.com |access-date = 8. 11. 2013 |archive-date = 9. 11. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131109200205/http://www.tennisnet.com/deutschland/welttennis/background/Aufwertung-der-Rasensaison-Halle-und-Queens-werden-500er-Turniere/5281910 |url-status = dead}} {{de simbol}}</ref> (pobjednik dobija 500 bodova na ATP-ovoj rang-listi; prethodno je bio u kategoriji [[ATP 250]]). Održava se svakog juna u [[OWL-Arena|OWL-Areni]] i služi kao priprema za [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]]. Centralni teren ima 12.300 sjedišta i pomični krov, koji se može sklopiti za 88 sekundi u slučaju [[kiša|kiše]]. Također ima grijanje, a koristi se i za druge [[sport]]ove ([[rukomet]], [[košarka|košarku]], [[odbojka|odbojku]] i [[boks]]) i koncerte. == Pobjednici == === Pojedinačno === [[Datoteka:Roger Federer at Wimbledon 2005.jpg|mini|[[Roger Federer]] osvojio je deset titula u Halleu (2003–2006, 2008, 2013–2015, 2017), od toga triput bez izgubljenog seta tokom cijelog turnira (2004, 2008, 2017).]] {|class="wikitable" style="font-size:100%" |- !Godina !width="200"|Pobjednik !width="200"|Finalist !width="160"|Rezultat |- |[[ATP Halle 1993 – singl|1993.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Leconte]]''' || {{ZD|UKR}} [[Andrej Medvedev]] || 6–2, 6–3 |- |[[ATP Halle 1994 – singl|1994.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Michael Stich]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Magnus Larsson]] || 6–4, 4–6, 6–3 |- |[[ATP Halle 1995 – singl|1995.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Marc Rosset]]''' || {{ZD|NJE}} [[Michael Stich]] || 3–6, 7–6<sup>11</sup>, 7–6<sup>8</sup> |- |[[ATP Halle 1996 – singl|1996.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Nicklas Kulti]]''' || {{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] || 6–7<sup>5</sup>, 6–3, 6–4 |- |[[ATP Halle 1997 – singl|1997.]] || {{ZD|RUS}} '''[[Jevgenij Kafeljnikov]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Petr Korda]] || 7–6<sup>2</sup>, 6–7<sup>5</sup>, 7–6<sup>7</sup> |- |[[ATP Halle 1998 – singl|1998.]] || {{ZD|RUS}} '''[[Jevgenij Kafeljnikov]]''' (2) || {{ZD|ŠVE}} [[Magnus Larsson]] || 6–4, 6–4 |- |[[ATP Halle 1999 – singl|1999.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Nicolas Kiefer]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Nicklas Kulti]] || 6–3, 6–2 |- |[[ATP Halle 2000 – singl|2000.]] || {{ZD|NJE}} '''[[David Prinosil]]''' || {{ZD|HOL}} [[Richard Krajicek]] || 6–3, 6–2 |- |[[ATP Halle 2001 – singl|2001.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Thomas Johansson]]''' || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || 6–3, 6–7<sup>5</sup>, 6–2 |- |[[ATP Halle 2002 – singl|2002.]] || {{ZD|RUS}} '''[[Jevgenij Kafeljnikov]]''' (3) || {{ZD|NJE}} [[Nicolas Kiefer]]|| 2–6, 6–4, 6–4 |- |[[ATP Halle 2003 – singl|2003.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' || {{ZD|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] || 6–1, 6–3 |- |[[ATP Halle 2004 – singl|2004.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (2) || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6–0, 6–3 |- |[[ATP Halle 2005 – singl|2005.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (3) || {{ZD|RUS}} [[Marat Safin]] || 6–4, 6–7<sup>6</sup>, 6–4 |- |[[ATP Halle 2006 – singl|2006.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (4) || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] || 6–0, 6–7<sup>4</sup>, 6–2 |- |[[ATP Halle 2007 – singl|2007.]] || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Tomáš Berdych]]''' || {{ZD|KIP}} [[Marcos Baghdatis]] || 7–5, 6–4 |- |[[ATP Halle 2008 – singl|2008.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (5) || {{ZD|NJE}} [[Philipp Kohlschreiber]] || 6–3, 6–4 |- |[[ATP Halle 2009 – singl|2009.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Tommy Haas]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6–3, 6–7<sup>4</sup>, 6–1 |- |[[ATP Halle 2010 – singl|2010.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Lleyton Hewitt]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3–6, 7–6<sup>4</sup>, 6–4 |- |[[ATP Halle 2011 – singl|2011.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Philipp Kohlschreiber]]''' || {{ZD|NJE}} [[Philipp Petzschner]] || 7–6<sup>5</sup>, 2–0 predaja |- |[[ATP Halle 2012 – singl|2012.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Tommy Haas]]''' (2) || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7–6<sup>5</sup>, 6–4 |- |[[ATP Halle 2013 – singl|2013.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (6) || {{ZD|RUS}} [[Mihail Južni]] || 6–7<sup>5</sup>, 6–3, 6–4 |- |[[ATP Halle 2014 – singl|2014.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (7) || {{ZD|KOL}} [[Alejandro Falla]] || 7–6<sup>2</sup>, 7–6<sup>3</sup> |- |[[ATP Halle 2015 – singl|2015.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (8) || {{ZD|ITA}} [[Andreas Seppi]] || 7–6<sup>1</sup>, 6–4 |- |[[ATP Halle 2016 – singl|2016.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Florian Mayer]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6–2, 5–7, 6–3 |- |[[ATP Halle 2017 – singl|2017.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (9) || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6–1, 6–3 |- |[[ATP Halle 2018 – singl|2018.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Borna Ćorić]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7–6<sup>6</sup>, 3–6, 6–2 |- |[[ATP Halle 2019 – singl|2019.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' (10) || {{ZD|BEL}} [[David Goffin]] || 7–6<sup>2</sup>, 6–1 |- |style="background:#dfdfdf"|2020.|| colspan="3" style="text-align:center; background:#dfdfdf;"| ''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazan]]'' |- |[[ATP Halle 2021 – singl|2021.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Ugo Humbert]]''' || {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6–3, 7–6<sup>4</sup> |- |[[ATP Halle 2022 – singl|2022.]] || {{ZD|POLJ}} '''[[Hubert Hurkacz]]''' || {{efn|name=rus|ATP je 1. marta 2022. objavio da igrači iz Rusije i Bjelorusije neće nastupati pod imenom i zastavom tih zemalja zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]].}} [[Danil Medvedev]] || 6–1, 6–4 |- |[[ATP Halle 2023 – singl|2023.]] || {{ZD|KAZ}} '''[[Aleksandar Bubljik]]''' || {{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6–3, 3–6, 6–3 |- |[[ATP Halle 2024 – singl|2024.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Jannik Sinner]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || 7–6<sup>8</sup>, 7–6<sup>2</sup> |- |[[ATP Halle 2025 – singl|2025.]] || {{ZD|KAZ}} '''[[Aleksandar Bubljik]]''' (2) || {{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || 6–3, 7–6<sup>4</sup> |- |[[ATP Halle 2026 – singl|2026.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Frances Tiafoe]]''' || {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] || 6–4, 6–4 |} === Parovi === [[Datoteka:Bjorkman and Woodbridge winners Wimbledon 2004.jpg|mini|[[Jonas Björkman]] (desno; ovdje s pobjednikom iz 2003, [[Todd Woodbridge|Toddom Woodbridgeom]]) dijeli rekord s tri finala u Halleu (1999, 2002–2003), osvojivši titulu dvaput (1999, 2003).]] {|class="wikitable" style="font-size:100%" |- !Godina !width="200"|Pobjednici !width="200"|Finalisti !width="160"|Rezultat |- |[[ATP Halle 1993 – parovi|1993.]] || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Petr Korda]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Cyril Suk]]''' || {{ZD|SAD}} [[Mike Bauer]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Marc-Kevin Goellner]] || 7–6, 5–7, 6–3 |- |[[ATP Halle 1994.|1994.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Olivier Delaître]]''' <br/> {{ZD|FRA}} '''[[Guy Forget]]''' || {{ZD|FRA}} [[Henri Leconte]] <br/> {{ZD|JAR|1928}} [[Gary Muller]] || 6–4, 6–7, 6–4 |- |[[ATP Halle 1995.|1995.]] || {{ZD|NIZ}} '''[[Jacco Eltingh]]''' <br/> {{ZD|NIZ}} '''[[Paul Haarhuis]]''' || {{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Olhovski]] || 6–2, 3–6, 6–3 |- |[[ATP Halle 1996 – parovi|1996.]] || {{ZD|ZIM}} '''[[Byron Black]]''' <br/> {{ZD|KAN}} '''[[Grant Connell]]''' || {{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Daniel Vacek]] || 6–1, 7–5 |- |[[ATP Halle 1997 – parovi|1997.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Karsten Braasch]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Michael Stich]]''' || {{ZD|JAR}} [[David Adams (teniser)|David Adams]] <br/> {{ZD|JAR}} [[Marius Barnard (teniser)|Marius Barnard]] || 7–6, 6–3 |- |[[ATP Halle 1998 – parovi|1998.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Ellis Ferreira]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Rick Leach]]''' || {{ZD|JAR}} [[John-Laffnie de Jager]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Marc-Kevin Goellner]] || 4–6, 6–4, 7–6 |- |[[ATP Halle 1999.|1999.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Jonas Björkman]]''' <br/> {{ZD|AUS}} '''[[Patrick Rafter]]''' || {{ZD|NIZ}} [[Paul Haarhuis]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jared Palmer]] || 6–3, 7–5 |- |[[ATP Halle 2000.|2000.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Nicklas Kulti]]''' <br/> {{ZD|ŠVE}} '''[[Mikael Tillström]]''' || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/> {{ZD|NJE}} [[David Prinosil]] || 7–6<sup>4</sup>, 7–6<sup>4</sup> |- |[[ATP Halle 2001.|2001.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Daniel Nestor]]''' <br/> {{ZD|AUS}} '''[[Sandon Stolle]]''' || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Patrick Rafter]] || 6–4, 6–7<sup>5</sup>, 6–1 |- |[[ATP Halle 2002.|2002.]] || {{ZD|NJE}} '''[[David Prinosil]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[David Rikl]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] || 4–6, 7–6<sup>5</sup>, 7–5 |- |[[ATP Halle 2003.|2003.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Jonas Björkman]]''' (2) <br/> {{ZD|AUS}} '''[[Todd Woodbridge]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Cyril Suk]] || 6–3, 6–4 |- |[[ATP Halle 2004.|2004.]] || {{ZD|IND}} '''[[Leander Paes]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[David Rikl]]''' (2) || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Cibulec]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Petr Pála]] || 6–2, 7–5 |- |[[ATP Halle 2005.|2005.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' <br/> {{ZD|ŠVI}} '''[[Yves Allegro]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Joachim Johansson]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Marat Safin]] || 7–5, 6–7<sup>6</sup>, 6–3 |- |[[ATP Halle 2006.|2006.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Fabrice Santoro]]''' <br/> {{ZD|SRB}} '''[[Nenad Zimonjić]]''' || {{ZD|NJE}} [[Michael Kohlmann]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Rainer Schüttler]] || 6–0, 6–4 |- |[[ATP Halle 2007.|2007.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Simon Aspelin]]''' <br/> {{ZD|AUT}} '''[[Julian Knowle]]''' || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6–4, 7–6<sup>5</sup> |- |[[ATP Halle 2008.|2008.]] || {{ZD|RUS}} '''[[Mihail Južni]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Miša Zverev]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Dlouhý]] <br/> {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 4–6, 6–3, [10–3] |- |[[ATP Halle 2009.|2009.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Christopher Kas]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Philipp Kohlschreiber]]''' || {{ZD|NJE}} [[Andreas Beck (teniser)|Andreas Beck]] <br/> {{ZD|ŠVI}} [[Marco Chiudinelli]] || 6–3, 6–4 |- |[[ATP Halle 2010 – parovi|2010.]] || {{ZD|UKR}} '''[[Serhij Stahovski]]'''<br/>{{ZD|RUS}} '''[[Mihail Južni]]''' (2) || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]]<br/>{{ZD|SVK}} [[Filip Polášek]] || 4–6, 7–5, [10–7] |- |[[ATP Halle 2011 – parovi|2011.]] || {{ZD|IND}} '''[[Rohan Bopanna]]'''<br/>{{ZD|PAK}} '''[[Aisam-ul-Haq Qureshi]]''' || {{ZD|HOL}} [[Robin Haase]]<br/>{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 7–6<sup>8</sup>, 3–6, [11–9] |- |[[ATP Halle 2012 – parovi|2012.]] || {{ZD|PAK}} '''[[Aisam-ul-Haq Qureshi]]''' (2) <br/> {{ZD|NIZ}} '''[[Jean-Julien Rojer]]''' || {{ZD|FIL}} [[Treat Conrad Huey]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Scott Lipsky]] || 6–3, 6–4 |- |[[ATP Halle 2013 – parovi|2013.]] || {{ZD|MEKS}} '''[[Santiago González (teniser)|Santiago González]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Scott Lipsky]]''' || {{ZD|ITA}} [[Daniele Bracciali]] <br/> {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] || 6–2, 7–6<sup>3</sup> |- |[[ATP Halle 2014 – parovi|2014.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Andre Begemann]]''' <br/> {{ZD|AUT}} '''[[Julian Knowle]]''' (2) || {{ZD|ŠVI}} [[Marco Chiudinelli]] <br/> {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 1–6, 7–5, [12–10] |- |[[ATP Halle 2015 – parovi|2015.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Raven Klaasen]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Rajeev Ram]]''' || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || 7–6<sup>5</sup>, 6–2 |- |[[ATP Halle 2016 – parovi|2016.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Raven Klaasen]]''' (2) <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Rajeev Ram]]''' (2) || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] || 7–6<sup>5</sup>, 6–2 |- |[[ATP Halle 2017 – parovi|2017.]] || {{ZD|POLJ}} '''[[Łukasz Kubot]]''' <br/>{{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]<br/>{{ZD|NJE}} [[Miša Zverev]] || 5–7, 6–3, [10–8] |- |[[ATP Halle 2018 – parovi|2018.]] || {{ZD|POLJ}} '''[[Łukasz Kubot]]''' (2) <br/>{{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' (2) || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]<br/>{{ZD|NJE}} [[Miša Zverev]] || 7–6<sup>1</sup>, 6–4 |- |[[ATP Halle 2019 – parovi|2019.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Raven Klaasen]]''' (3) <br/>'''{{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/>{{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 4–6, 6–3, [10–4] |- |style="background:#dfdfdf"|2020.|| colspan="3" style="text-align:center; background:#dfdfdf;"| ''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazan]]'' |- |[[ATP Halle 2021 – parovi|2021.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Kevin Krawietz]]''' <br/> {{ZD|RUM}} '''[[Horia Tecău]]''' || {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || 7–6<sup>4</sup>, 6–4 |- |[[ATP Halle 2022 – parovi|2022.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Horacio Zeballos]]''' <br/> {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]''' || {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6-4, 6-7<sup>5</sup>, [14-12] |- |[[ATP Halle 2023 – parovi|2023.]] || {{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' (3) <br/> {{ZD|AUS}} '''[[John Peers (teniser)|John Peers]]''' || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Andrea Vavassori]] || 7–6<sup>3</sup>, 3–6, [10–6] |- |[[ATP Halle 2024 – parovi|2024.]] || {{ZD|ITA}} '''[[Simone Bolelli]]''' <br/> {{ZD|ITA}} '''[[Andrea Vavassori]]''' || {{ZD|NJE}} [[Kevin Krawietz]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] || 7–6<sup>3</sup>, 7–6<sup>5</sup> |- |[[ATP Halle 2025 – parovi|2025.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Kevin Krawietz]]''' (2) <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Tim Pütz]]''' || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Andrea Vavassori]] || 6–3<sup>3</sup>, 7–6<sup>4</sup> |- |[[ATP Halle 2026 – parovi|2026.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Théo Arribagé]]''' <br/> {{ZD|FRA}} '''[[Albano Olivetti]]''' || {{ZD|NJE}} [[Daniel Altmaier]] <br/> {{ZD|BRA}} [[João Fonseca (teniser)|João Fonseca]] || 7–6<sup>2</sup>, 6–4 |} === Statistika === ==== Višestruki pobjednici ==== {| class="sortable wikitable" style="font-size:100%" |- style="background: #efefef" |- !width="190" |Igrač !Pojedinačno !Parovi !Ukupno !class="unsortable"|Godine |- |{{flagathlete|{{sortname|Roger|Federer}}|ŠVI}} || align="center" | 10 || align="center" | 1 || align="center" | 11 || [[ATP Halle 2003 – singl|2003 (S)]], [[ATP Halle 2004 – singl|2004 (S)]], [[ATP Halle 2005 – singl|2005 (S)]], [[ATP Halle 2005 – parovi|2005 (P)]], [[ATP Halle 2006 – singl|2006 (S)]],<br/>[[ATP Halle 2008 – singl|2008 (S)]], [[ATP Halle 2013 – singl|2013 (S)]], [[ATP Halle 2014 – singl|2014 (S)]], [[ATP Halle 2015 – singl|2015 (S)]], [[ATP Halle 2017 – singl|2017 (S)]], [[ATP Halle 2019 – singl|2019 (S)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Jevgenij|Kafeljnikov}}|RUS}} || align="center" | 3 || align="center" | 0 || align="center" | 3 || [[ATP Halle 1997 – singl|1997 (S)]], [[ATP Halle 1998 – singl|1998 (S)]], [[ATP Halle 2002 – singl|2002 (S)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Marcelo|Melo}}|BRA}} || align="center" | 0 || align="center" | 3 || align="center" | 3 || [[ATP Halle 2017 – parovi|2017 (P)]], [[ATP Halle 2018 – parovi|2018 (P)]], [[ATP Halle 2023 – parovi|2023 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Raven|Klaasen}}|JAR}} || align="center" | 0 || align="center" | 3 || align="center" | 3 || [[ATP Halle 2015 – parovi|2015 (P)]], [[ATP Halle 2016 – parovi|2016 (P)]], [[ATP Halle 2019 – parovi|2019 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Tommy|Haas}}|NJE}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2009 – singl|2009 (S)]], [[ATP Halle 2012 – singl|2012 (S)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Aleksandar|Bubljik}}|KAZ}} || align="center" | 2 || align="center" | 0 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2023 – singl|2023 (S)]], [[ATP Halle 2025 – singl|2025 (S)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Nicklas|Kulti}}|ŠVE}} || align="center" | 1 || align="center" | 1 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 1996 – singl|1996 (S)]], [[ATP Halle 2003 – parovi|2000 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|David|Prinosil}}|NJE}} || align="center" | 1 || align="center" | 1 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2000 – singl|2000 (S)]], [[ATP Halle 2002 – parovi|2002 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Philipp|Kohlschreiber}}|NJE}} || align="center" | 1 || align="center" | 1 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2009 – parovi|2009 (P)]], [[ATP Halle 2011 – singl|2011 (S)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Jonas|Björkman}}|ŠVE}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 1999 – parovi|1999 (P)]], [[ATP Halle 2003 – parovi|2003 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|David|Rikl}}|ČEŠ}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2002 – parovi|2002 (P)]], [[ATP Halle 2004 – parovi|2004 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Mihail|Južni}}|RUS}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2008 – parovi|2008 (P)]], [[ATP Halle 2010 – parovi|2010 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Aisam-ul-Haq|Qureshi}}|PAK}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2011 – parovi|2011 (P)]], [[ATP Halle 2012 – parovi|2012 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Julian|Knowle}}|AUT}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2007 – parovi|2007 (P)]], [[ATP Halle 2014 – parovi|2014 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Rajeev|Ram}}|SAD}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2015 – parovi|2015 (P)]], [[ATP Halle 2016 – parovi|2016 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Łukasz|Kubot}}|POLJ}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2017 – parovi|2017 (P)]], [[ATP Halle 2018 – parovi|2018 (P)]] |- |{{flagathlete|{{sortname|Kevin|Krawietz}}|NJE}} || align="center" | 0 || align="center" | 2 || align="center" | 2 || [[ATP Halle 2021 – parovi|2021 (P)]], [[ATP Halle 2025 – parovi|2025 (P)]] |} ==== Titule po državama ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:100%" |- !width="175" |Država !Pojedinačno !Prva !Posljednja !Parovi !Prva !Posljednja !Ukupno |- | align="left" |{{ZID|Njemačka}} || 7 ||[[ATP Halle 1994.|1994.]] || [[ATP Halle 2016 – singl|2016.]] || 7 || [[ATP Halle 1997 – parovi|1997.]] || [[ATP Halle 2025 – parovi|2025.]] || 14 |- | align="left" |{{ZID|Švicarska}} || 11 || [[ATP Halle 1995.|1995.]] || [[ATP Halle 2019 – singl|2019.]] || 1 || [[ATP Halle 2005 – parovi|2005.]] || [[ATP Halle 2005 – parovi|2005.]] || 12 |- | align="left" |{{ZID|Švedska}} || 2 || [[ATP Halle 1996 – singl|1996.]] || [[ATP Halle 2001 – singl|2001.]] || 4 || [[ATP Halle 1999 – parovi|1999.]] || [[ATP Halle 2007 – parovi|2007.]] || 6 |- | align="left" |{{ZID|Rusija}} || 3 || [[ATP Halle 1997.|1997.]] || [[ATP Halle 2002 – singl|2002.]] || 2 || [[ATP Halle 2008 – parovi|2008.]] || [[ATP Halle 2010 – parovi|2010.]] || 5 |- | align="left" |{{ZID|Francuska}} || 2 || [[ATP Halle 1993.|1993.]] || [[ATP Halle 2021.|2021.]] || 3 || [[ATP Halle 1994 – parovi|1994.]] || [[ATP Halle 2026 – parovi|2026.]] || 5 |- | align="left" |{{ZID|Australija}} || 1 || [[ATP Halle 2010 – singl|2010.]] || [[ATP Halle 2010 – singl|2010.]] || 4 || [[ATP Halle 1999 – parovi|1999.]] || [[ATP Halle 2023 – parovi|2023.]] || 5 |- | align="left" |{{ZID|Sjedinjene Američke Države|ime=SAD}} || 1 || [[ATP Halle 2026 – singl|2026.]] || [[ATP Halle 2026 – singl|2026.]] || 4 || [[ATP Halle 1998 – parovi|1998.]] || [[ATP Halle 2016 – parovi|2016.]] || 5 |- | align="left" |{{ZID|Češka}} || 1 || [[ATP Halle 2007 – singl|2007.]] || [[ATP Halle 2007 – singl|2007.]] || 3 || [[ATP Halle 1993 - parovi.|1993]] || [[ATP Halle 2004 – parovi|2004.]] || 4 |- | align="left" |{{ZID|Južnoafrička Republika}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 4 || [[ATP Halle 1998 – parovi|1998.]] || [[ATP Halle 2019 – parovi|2019.]] || 4 |- | align="left" |{{ZID|Brazil}} || 0 || {{n/a}} || {{n/a}} || 3 || [[ATP Halle 2017 – parovi|2017.]] || [[ATP Halle 2023 – parovi|2023.]] || 3 |- | align="left" |{{ZID|Poljska}} || 1 || [[ATP Halle 2022 – singl|2022.]] || [[ATP Halle 2022 – singl|2022.]] || 2 || [[ATP Halle 2017 – parovi|2017.]] || [[ATP Halle 2018 – parovi|2018.]] || 3 |- | align="left" |{{ZID|Kazahstan}} || 2 || [[ATP Halle 2023 – singl|2023.]] || [[ATP Halle 2025 – singl|2025.]] || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 2 |- | align="left" |{{ZID|Italija}} || 2 || [[ATP Halle 2024 – singl|2024.]] || [[ATP Halle 2024 – singl|2024.]] || 1 || [[ATP Halle 2024 – parovi|2024.]] || [[ATP Halle 2024 – parovi|2024.]] || 2 |- | align="left" |{{ZID|Austrija}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 2 || [[ATP Halle 2007 – parovi|2007.]] || [[ATP Halle 2014 – parovi|2014.]] || 2 |- | align="left" |{{ZID|Kanada}} || 0 ||{{n/a}} ||{{n/a}} || 2 || [[ATP Halle 1996 – parovi|1996.]] || [[ATP Halle 2001 – parovi|2001.]] || 2 |- | align="left" |{{ZID|Indija}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 2 || [[ATP Halle 2004 – parovi|2004.]] || [[ATP Halle 2011 – parovi|2011.]] || 2 |- | align="left" |{{ZID|Nizozemska}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 2 || [[ATP Halle 1995 – parovi|1995.]] || [[ATP Halle 2012 – parovi|2012.]] || 2 |- | align="left" |{{ZID|Pakistan}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 2 || [[ATP Halle 2011 – parovi|2011.]] || [[ATP Halle 2012 – parovi|2012.]] || 2 |- | align="left" |{{ZID|Hrvatska}} || 1 || [[ATP Halle 2018.|2018.]] || [[ATP Halle 2018.|2018.]] || 0 || {{n/a}} || {{n/a}} || 1 |- | align="left" |{{ZID|Meksiko}} || 0 || {{n/a}} || {{n/a}} || 1 || [[ATP Halle 2013 – parovi|2013.]] || [[ATP Halle 2013 – parovi|2013.]] || 1 |- | align="left" |{{ZID|Novi Zeland}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 1 || [[ATP Halle 2019 – parovi|2019.]] || [[ATP Halle 2019 – parovi|2019.]] || 1 |- | align="left" |{{ZID|Rumunija}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 1 || [[ATP Halle 2021 – parovi|2021.]] || [[ATP Halle 2021 – parovi|2021.]] || 1 |- | align="left" |{{ZID|Srbija}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 1 || [[ATP Halle 2006 – parovi|2006.]] || [[ATP Halle 2006 – parovi|2006.]] || 1 |- | align="left" |{{ZID|Ukrajina}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 1 || [[ATP Halle 2010 – parovi|2010.]] || [[ATP Halle 2010 – parovi|2010.]] || 1 |- | align="left" |{{ZID|Zimbabve}} || 0 || {{n/a}}|| {{n/a}} || 1 || [[ATP Halle 1996 – parovi|1996.]] || [[ATP Halle 1996 – parovi|1996.]] || 1 |} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gerry Weber Open}} * [https://www.terrawortmann-open.de/en/ Službeni sajt] {{de simbol}} {{en simbol}} * [http://www.atpworldtour.com/en/tournaments/halle/500/overview ATP-profil turnira] {{ATP Halle}} {{ATP 500}} {{ATP 250}} {{ATP International}} [[Kategorija:ATP Halle]] [[Kategorija:Teniski turniri u Njemačkoj]] [[Kategorija:Teniski turniri na travi]] qfz46sxk4g7j4nx3pweuwzcqakem72y Spisak postavljenih kamenova spoticanja 0 389411 3899984 3848353 2026-06-23T09:39:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899984 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} U '''spisku postavljenih kamenova spoticanja''' su prikazane sve općine i gradovi u kojima su postavljeni kamenovi spoticanja, po ideji njemačkog umjetnika [[Gunter Demnig]]a == Austrija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Austriji}} == Belgija== {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Belgiji}} == Njemačka == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! Pokrajina ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- |[[Aachen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-01-16}} | align="right" | 28 | align="right" | 17. decembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.aachen.de/de/kultur_freizeit/kultur/geschichte/nationalsozialismus/stolpersteine.html |title=''Stolpersteine in Aachen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150328233451/http://www.aachen.de/de/kultur_freizeit/kultur/geschichte/nationalsozialismus/stolpersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Aachen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Aachen]] |- | [[Achim (Landkreis Verden)|Achim]] | {{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-23}} | align="right" | 22 | align="right" | 7. novembar 2011<ref>[http://www.weser-kurier.de/region/verden_artikel,-Achim-hat-vier-weitere-Stolpersteine-_arid,178502.html ''Achim hat vier weitere Stolpersteine.''] In: ''[[Weser-Kurier]]'', 7. novembar 2011</ref> | align="center" | | align="center" | <!-- Acholdshausen Ortsteil von Gaukönigshofen; siehe dort --> |- |[[Adelsheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-15}} | align="right" | | align="right" | 2. decembar 2014 | align="center" | | align="center" | |- |[[Adendorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-10}} | align="right" | 1 | align="right" | 10. oktobar 2012<ref>[http://schule-adendorf.de/?p=18217 ''Stolpersteinverlegung für Wolfgang Mirosch'']</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Ahaus]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-23}} | align="right" | 57 | align="right" | 21. septembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.ahaus.de/stolpersteine.0.html |title=ahaus.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130731050511/http://www.ahaus.de/stolpersteine.0.html |archive-date=31. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ahaus]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ahaus]] |- |[[Ahlen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-06}} | align="right" | 85 | align="right" | 8. mart 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Warendorf/Ahlen/2013/03/Zehnte-Stolperstein-Verlegung-Dem-Vergessen-entrissen |title=Zehnte Stolpersteinverlegung |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304102828/http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Warendorf/Ahlen/2013/03/Zehnte-Stolperstein-Verlegung-Dem-Vergessen-entrissen |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ahlen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ahlen]] |- |[[Ahrensburg]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-05}} | align="right" | 2 | align="right" | 26. novembar 2009<ref name="akens">[http://www.akens.org/akens/texte/stolpersteine/Stolpersteineliste.htm Arbeitskreis zur Erforschung des Nationalsozialismus in Schleswig-Holstein e.&nbsp;V. (Akens): ''Liste der verlegten Stolpersteine in Schleswig-Holstein'']</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ahrensburg]] |- |[[Ahrenshoop]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2010-08-25}} | align="right" | 2 | align="right" | 25. august 2010<ref name="akens"/> | | <!-- Albaum Teil der Gemeinde Kirchhundem, siehe dort --> |- |[[Alfter]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-29}} | align="right" | 9 | align="right" | 29. oktobar 2008 <ref>{{Cite web |url=http://www.general-anzeiger-bonn.de/lokales/region/Stolpersteine-fuer-drei-Familien-in-Alfter-article181442.html |title=„Stolpersteine“ für drei Familien in Alfter |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924070413/http://www.general-anzeiger-bonn.de/lokales/region/Stolpersteine-fuer-drei-Familien-in-Alfter-article181442.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Alfter]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Alfter]] |- |[[Alpen (Niederrhein)]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-12-18}} | align="right" | 14 | align="right" | 18. decembar 2012<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/rheinberg/demnig-verlegt-14-stolpersteine-in-alpen-aid-1.2942310 Demnig verlegt 14 Stolpersteine in Alpen]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Alsfeld]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-24}} | align="right" | 35 | align="right" | 29. maj 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.juedische-geschichte-vogelsberg.de/infos/stolpersteine-leuchten-wieder.html |title=Stolpersteine für Alsfeld |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103211620/http://www.juedische-geschichte-vogelsberg.de/infos/stolpersteine-leuchten-wieder.html |archive-date=3. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Altenbeken]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-31}} | align="right" | 11 | align="right" | 31. maj 2007<ref>[http://www.altenbeken.de/eggerundblick012.htm ''Stolpersteine halten Erinnerung wach.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304073650/http://www.altenbeken.de/eggerundblick012.htm |date=4. 3. 2016 }} In: Gemeinde-News im »Egge-Rundblick«, 21. juni 2007.</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Altenbeken]] |- |[[Altenburg]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-26}} | align="right" | 28 | align="right" | 6. juni 2010<ref>[http://www.kora-abg.de/aktuelles/15-27-und-28-stolperstein-verlegt Kommunalpolitische Ring Altenburger Land (KORA): ''27. und 28. Stolperstein verlegt.'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Altenburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Altenburg]] |- |[[Altlandsberg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-05}} | align="right" | 5 | align="right" | 5. juli 2010<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Amberg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-03-21}} | align="right" | 15 | align="right" | 21. mart 2012<ref>[http://www.oberpfalznetz.de/zeitung/3183691-125-erinnerung_an_ehrbare_leben,1,0.html ''Erinnerung an ehrbare Leben.'']{{Mrtav link}} In: ''[[Amberger Zeitung]]'', 21. mart 2012</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine_in_Amberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Amberg]] |- |[[Andernach]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-01-20}} | align="right" | 18 | align="right" | 29. novembar 2011 <ref>{{Cite web |url=http://hiergeblieben.de/pages/textanzeige.php?limit=10&order=quelle&richtung=ASC&z=1744&id=32961 |title=www.hiergeblieben.de |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=8. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208193459/http://hiergeblieben.de/pages/textanzeige.php?limit=10&order=quelle&richtung=ASC&z=1744&id=32961 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Angermünde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-27}} | align="right" | 6 | align="right" | 27. oktobar 2012<ref name="brandenburg">{{Cite web |url=http://www.aktionsbuendnis-brandenburg.de/aktionen-positionen/stolpersteine |title=Aktionsbündnis Brandenburg: ''Stolpersteine in Brandenburg'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140104211021/http://www.aktionsbuendnis-brandenburg.de/aktionen-positionen/stolpersteine |archive-date=4. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Apolda]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-07}} | align="right" | 48 | align="right" | 8. maj 2013<ref>[http://apolda.thueringer-allgemeine.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Sechs-neue-Stolpersteine-auf-Apoldaer-Fusswegen-1297601728 ''Sechs neue Stolpersteine auf Apoldaer Fußwegen.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130730104708/http://apolda.thueringer-allgemeine.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Sechs-neue-Stolpersteine-auf-Apoldaer-Fusswegen-1297601728 |date=30. 7. 2013 }} In: ''[[Thüringer Allgemeine]]'', 8. maj 2013</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Apolda]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Apolda]] |- |[[Arendsee (Altmark)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-03}} | align="right" | 2 | align="right" | 3. Jun 2013<ref name="Volksstimme 2013">Helga Räßler: ''[http://www.volksstimme.de/nachrichten/lokal/salzwedel/1086244_Stolpersteine-sollen-erinnern-und-mahnen.html Stolpersteine sollen erinnern und mahnen]'', [[Magdeburger Volksstimme|volksstimme.de]], 4. juni 2013. Abgerufen am 26. juli 2014.</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Arendsee (Altmark)]] |- |[[Armsheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-02}} | align="right" | 4 | align="right" | <!-- Keine Quelle gefunden --> | | |- |[[Arnsberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-08-14}} | align="right" data-sort-value="5" | mind. 5 | align="right" | 27. oktobar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.lokalkompass.de/arnsberg/politik/3-weitere-stolpersteine-in-arnsberg-verlegt-d22110.html |title=''3 weitere Stolpersteine in Arnsberg verlegt'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160216011449/http://www.lokalkompass.de/arnsberg/politik/3-weitere-stolpersteine-in-arnsberg-verlegt-d22110.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Arnsberg]] | |- |[[Arnstadt]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-21}} | align="right" | 128 | align="right" | 27. juni 2013<ref>[http://www.arnstadt.de/index.php?structureId=2120 arnstadt.de: ''Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Arnstadt]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Arnstadt]] |- |[[Aschaffenburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-20}} | align="right" | 82 | align="right" | 13. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.aschaffenburg-stolpersteine.de/stolpersteine/index2.htm |title=Aschaffenburger Stolpersteine – die Opfer |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150328180954/http://www.aschaffenburg-stolpersteine.de/stolpersteine/index2.htm |archive-date=28. 3. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine (Aschaffenburg)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Aschaffenburg]] |- |[[Ascheberg (Westfalen)|Ascheberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-12-16}} | align="right" | 4 | align="right" | 16. decembar 2013<ref>[: http://www.spd-ascheberg-nrw.de/2013/12/19/verlegung-der-stolpersteinen/ ''Verlegung von Stolpersteinen in Ascheberg'']</ref> | | |- |[[Aschersleben]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-13}} | align="right" | 20 | align="right" | 19. decembar 2013<ref>[http://www.mz-web.de/aschersleben/zweiter-weltkrieg-in-aschersleben-arbeitskreis-verlegt-neue-stolpersteine,20640874,25682618.html Arbeitskreis verlegt neue Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Aschersleben]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Aschersleben]] |- |[[Attendorn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-15}} | align="right" | 14 | align="right" | 1. septembar 2008<ref>[http://www.derwesten.de/wr/staedte/nachrichten-aus-attendorn-und-finnentrop/neue-stolpersteine-werden-montag-verlegt-id1005079.html ''Neue „Stolpersteine“ werden Montag verlegt.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416113122/http://www.derwesten.de/wr/staedte/nachrichten-aus-attendorn-und-finnentrop/neue-stolpersteine-werden-montag-verlegt-id1005079.html|date=16. 4. 2015}} In: ''[[Westfälische Rundschau]]'', 29. august 2008</ref> | | |- |[[Aub]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2010-01-25}} | align="right" | 20 | align="right" | 25. Januar 2010 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Aub]] |- |[[Augsburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2014-05-26}} | align="right" | 2 | align="right" | 26. maj 2014<ref>[http://www.augsburger-allgemeine.de/augsburg/Die-ersten-Stolpersteine-sind-gesetzt-id29983882.html ''Die ersten Stolpersteine sind gesetzt.''] In: ''[[Augsburger Allgemeine]]'', 27. maj 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Augsburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Augsburg]] |- |[[Aurich]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-08}} | align="right" | 156 | align="right" | 23. decembar 2013 <ref>[http://stolpersteineaurich.wordpress.com/2011/11/15/1-stolpersteinverlegung-osterstrase-30-11-und-8-markstrase-15-norderstrase-8-und-28-2/ 1. Stolpersteinverlegung am 8. novembar 2011 in Aurich]</ref> | | |- |[[Babenhausen (Hessen)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-18}} | align="right" | 21 | align="right" | 29. maj 2014<ref>[http://www.op-online.de/lokales/nachrichten/babenhausen/erinnerung-wachhalten-2964244.html op-online.de „Erinnerung wachhalten“]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Backnang]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2012-09-17}} | align="right" | 21 | align="right" | 24. novembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-backnang.de/pages/steinverlegungen.php |title=Initiative Stolpersteine Backnang: ''Steinverlegungen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150222175752/http://www.stolpersteine-backnang.de/pages/steinverlegungen.php |archive-date=22. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Bad Bentheim]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-21}} | align="right" | 57 | align="right" | 26. maj 2009 <ref>[http://spurensucheobergrafschaft.wordpress.com/2009/05/26/stolpersteine-in-bad-bentheim/ Stolpersteine in Bad Bentheim]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine_in_Bad_Bentheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Bentheim]] |- |[[Bad Berleburg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-02}} | align="right" | 59 | align="right" | 8. decembar 2010<ref>[http://neu.swa-wwa.de/PDF/05.12.2010/SSA.S21-D-X.05.pdf ''Stolpersteine im Edertal.'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} In: ''Sonntags-Anzeiger Wittgenstein'', 5. decembar 2010</ref> | | |- |[[Bad Blankenburg]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-01}} | align="right" | 1 | align="right" | 1. juni 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.bad-blankenburg.de/vv/hs/contents/mod/content.php?usid=4e71cf79d8fa31b8e68999d8d80c90b8&eid=1401 |title=„Stolpersteine“ erinnern an jüdische Mitbürger (Stadt Bad Blankenburg) |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102101213/http://www.bad-blankenburg.de/vv/hs/contents/mod/content.php?usid=4e71cf79d8fa31b8e68999d8d80c90b8&eid=1401 |archive-date=2. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Blankenburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Blankenburg]] |- |[[Bad Camberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-13}} | align="right" | 13 | align="right" | 21. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.bad-camberg.info/cms/index.php/wissenswertes/stolpersteine/news/2388-verlegung-der-ersten-stolpersteine-in-bad-camberg |title=Verlegung der ersten Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305003109/http://www.bad-camberg.info/cms/index.php/wissenswertes/stolpersteine/news/2388-verlegung-der-ersten-stolpersteine-in-bad-camberg |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Bad Dürrenberg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-17}} | align="right" | 1 | align="right" | 17. oktobar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.mz-web.de/merseburg-querfurt/saalekreis--es-waren-bittere-tage-,20641044,17510244.html |title=''«Es waren bittere Tage»'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103205914/http://www.mz-web.de/merseburg-querfurt/saalekreis--es-waren-bittere-tage-,20641044,17510244.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Dürrenberg]] |- |[[Bad Ems]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-01-21}} | align="right" | 19 | align="right" | 5. april 2011 | | |- |[[Bad Freienwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-25}} | align="right" | 4 | align="right" | 25. mart 2010<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Bad Hersfeld]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-09-06}} | align="right" | 43 | align="right" | 29. mart 2011<ref>[http://stolpersteine.hersfeld.hassia-judaica.de/ Stolpersteine für Bad Hersfeld]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Hersfeld]] | |- |[[Bad Honnef]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-28}} | align="right" | 18 | align="right" | 4. juli 2006<ref>[http://www.art-pr.de/pdfs/05_Demnig_Stolpersteine.pdf ''Stolpern über Honnefer Schicksale.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150108132002/http://www.art-pr.de/pdfs/05_Demnig_Stolpersteine.pdf |date=8. 1. 2015 }} In: ''Honnefer Sonntagszeitung'', 9. juli 2006</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Honnef]] |- |[[Bad Kissingen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-19}} | align="right" | 57 | align="right" | 13. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.badkissingen.de/de/tourismus-kurort-bayern/kultur/veranstaltungen/bad-kissinger-stolpersteine/liste/ |title=badkissingen.de: ''Stolperstein-Liste'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304060305/http://www.badkissingen.de/de/tourismus-kurort-bayern/kultur/veranstaltungen/bad-kissinger-stolpersteine/liste/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Kissingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Kissingen]] |- |[[Bad Laasphe]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-15}} | align="right" | 72 | align="right" | 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.bad-laasphe.de/doc.cfm?seite=167&urlDoc=pfaddownloads%2F167downloads%2FDer_Verein.pdf |title=Bad Laaspher Freundeskreis für christlich-jüdische Zusammenarbeit e. V. |access-date=16. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002000/http://www.bad-laasphe.de/doc.cfm?seite=167&urlDoc=pfaddownloads%2F167downloads%2FDer_Verein.pdf |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref><!--Angabe 8. decembar 2010 auf stolpersteine.eu falsch, siehe http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-bad-berleburg-bad-laasphe-und-erndtebrueck/stolperstein-projekt-wird-id4213359.html--> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Laasphe]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Laasphe]] |- |[[Bad Münstereifel]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-05}} | align="right" | 28 | align="right" | 16. decembar 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.bad-muenstereifel.de/seiten/leben_wohnen/die_stadt/dokumente/Mahnmal.pdf |title=''Mahnmal Bad Münstereifel'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923181459/http://www.bad-muenstereifel.de/seiten/leben_wohnen/die_stadt/dokumente/Mahnmal.pdf |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Münstereifel]] | |- |[[Bad Nenndorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-17}} | align="right" | 7 | align="right" | 20. oktobar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.badnenndorf.de/Stolpersteine-Verlegung.467.0.html |title=badnenndorf.de: ''Stolpersteine – Verlegungen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100817211825/http://www.badnenndorf.de/Stolpersteine-Verlegung.467.0.html |archive-date=17. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Bad Neuenahr-Ahrweiler]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-04-19}} | align="right" | 42 | align="right" | 10. april 2013 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Neuenahr]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Neuenahr-Ahrweiler]] |- |[[Bad Orb]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-02}} | align="right" data-sort-value="22" | mind. 22 | align="right" | 3. decembar 2014<ref>[http://www.gelnhaeuser-tageblatt.de/lokales/majn-kinzig-kreis/bad-orb/sechs-weitere-stolpersteine-fuer-bad-orb_14813859.htm ''Sechs weitere Stolpersteine für Bad Orb'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Bad Oeynhausen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-20}} | align="right" | 14 | align="right" | 21. septembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-badoeynhausen.de/ ''Stolpersteine für Bad Oeynhausen e.&nbsp;V.'']</ref> | | |- |[[Bad Pyrmont]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-01-25}} | align="right" | 4 | align="right" | 25. Januar 2005<ref>[http://www.hiergeblieben.de/pages/textanzeige.php?limit=50&order=datum&richtung=DESC&z=575&id=4461 ''„Stolpersteine“ sollen an die Opfer erinnern.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150408183512/http://www.hiergeblieben.de/pages/textanzeige.php?limit=50&order=datum&richtung=DESC&z=575&id=4461 |date=8. 4. 2015 }} In: ''Deister- und Weserzeitung'', 20. Januar 2005</ref> | | |- |[[Bad Saarow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-20}} | align="right" | 24 | align="right" | 22. oktobar 2010<ref name="brandenburg" /> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Saarow]] |- |[[Bad Salzuflen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-26}} | align="right" | 21 | align="right" | 8. decembar 2011 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Salzuflen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Stolpersteine in Bad Salzuflen]] |- |[[Bad Salzungen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-11}} | align="right" | 16 | align="right" | {{SortDate|2012-07-31}}<ref>{{Cite web |url=http://www.badsalzungen.de/de/stolpersteine-in-bad-salzungen.html |title=''Stolpersteine in Bad Salzungen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150405052838/http://www.badsalzungen.de/de/stolpersteine-in-bad-salzungen.html |archive-date=5. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bad Schwalbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-01-23}} | align="right" | 3 | align="right" | 23. Januar 2009<ref>{{Cite web |url=http://stadt.bad-schwalbach.de/index.php?pid=379 |title=stadt.bad-schwalbach.de: ''Stolpersteine gegen das Vergessen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=10. 3. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140310064304/http://stadt.bad-schwalbach.de/index.php?pid=379 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bad Schwartau]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2004-08-19}} | align="right" | 4 | align="right" | august 2004<ref name="akens" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Schwartau]] | |- |[[Bad Segeberg]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-20}} | align="right" data-sort-value="8" | mind. 8 | align="right" | 13. februar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.infoarchiv-norderstedt.org/kurzmeldungen/neuer-stolperstein-bad-segeberg.html |title=Acht Stolpersteine in Bad Segeberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131171428/http://www.infoarchiv-norderstedt.org/kurzmeldungen/neuer-stolperstein-bad-segeberg.html |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.bad-segeberg.de/index.phtml?NavID=1824.101&La=1 Stolpersteine in Bad Segeberg]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | |- |[[Bad Urach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05-21}} | align="right" | 1 | align="right" | {{SortDate|2019-05-21}} | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bad Urach]] |- |[[Bad Vilbel]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-21}} | align="right" | 25 | align="right" | 18. februar 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.kultur-bad-vilbel.de/stadtgeschichte/stolpersteine/ |title=kultur-bad-vilbel.de: ''Stolpersteine für Bad Vilbel'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=18. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518103322/http://www.kultur-bad-vilbel.de/stadtgeschichte/stolpersteine/ |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bad Wildungen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-16}} | align="right" | 77 | align="right" | 20. oktobar 2012<ref>[http://www.bad-wildungen.de/stolpersteine/ bad-wildungen.de: ''„Stolpersteine“ erinnern an Schicksale'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Wildungen]] | |- |[[Bad Zwesten]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03}} | align="right" | 20 | align="right" | 30. maj 2012 <ref>[http://www.alemannia-judaica.de/bad_zwesten_synagoge.htm Zur Geschichte der jüdischen Gemeinde in Bad Zwesten]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bad Zwesten]] | |- |[[Baden-Baden]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-04}} | align="right" | 114 | align="right" | 8. novembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-baden-baden.de/ |title=''Stolpersteine Baden-Baden'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151216010338/http://stolpersteine-baden-baden.de/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Baden-Baden]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Baden-Baden]] |- |[[Badenweiler]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-22}} | align="right" | 8 | align="right" | 22. juli 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.denkmalprojekt.org/sonder/badenweiler_stolpersteine_odf_bw.htm |title=Onlineprojekt Gefallenendenkmäler |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923225923/http://www.denkmalprojekt.org/sonder/badenweiler_stolpersteine_odf_bw.htm |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Badenweiler]] | |- |[[Baesweiler]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-02-03}} | align="right" | 9 | align="right" | 12. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://geschichtsverein-baesweiler.de/14-Stolperstein.pdf |title=Geschichtsverein Baesweiler: ''Erste Stolpersteine in Baesweiler'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160216090433/http://geschichtsverein-baesweiler.de/14-Stolperstein.pdf |archive-date=16. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Baiersdorf]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-22}} | align="right" | 2 | align="right" | 22. mart 2009 <ref>[http://www.alemannia-judaica.de/images/Images%20349/Baiersdorf%20Gemeinhardt%20Rede%20Kohn.pdf Gedenkrede zur Anbringung der Stolpersteine in Baiersdorf]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Baiersdorf]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Baiersdorf]] |- |[[Bamberg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-12}} | align="right" | 98 | align="right" | 12. septembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-bamberg.de/ ''Stolpersteine Bamberg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bamberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bamberg]] |- |[[Bargteheide]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-26}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>[http://www.arabues.de/Erste%20Stolperstein-Verlegung%20in%20Bargteheide.pdf Erster Stolperstein gesetzt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151123011416/http://www.arabues.de/Erste%20Stolperstein-Verlegung%20in%20Bargteheide.pdf |date=23. 11. 2015 }} (PDF)</ref> | align="center" | | |- |[[Barnstorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-10}} | align="right" | 7 | align="right" | 9. novembar 2010 | align="center" | | |- |[[Barsinghausen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-03-08}} | align="right" | 45 | align="right" | 5. decembar 2007<ref>[http://www.barsinghausen.de/bergbau-geschichte/stolpersteine/ barsinghausen.de: ''Stolpersteine'']</ref> | | |- |[[Barßel]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-16}} | align="right" | 1 | align="right" | 16. juli 2009<ref>[http://www.ga-online.de/-news/artikel/17828/Messingplatte-soll-Erinnerung-wachhalten ''Messingplatte soll Erinnerung wachhalten.''] In: ''General-Anzeiger'', 10. juli 2009</ref> | | |- |[[Bassum]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-01}} | align="right" | 4 | align="right" | 1. decembar 2009<ref>[http://www.kreiszeitung.de/lokales/diepholz/bassum-twistringen/eine-verbeugung-opfern-545760.html ''Eine Verbeugung vor den Opfern.''] In: ''Kreiszeitung'', 2. decembar 2009</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bassum]] |- |[[Bautzen]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-10}} | align="right" | 26 | align="right" | 22. juni 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.bautzen.de/dokumente/Amtsblatt12_2010.pdf |title=Amtsblatt der Stadt Bautzen vom 19. juni 2010 |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116221504/http://www.bautzen.de/dokumente/Amtsblatt12_2010.pdf |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bechtolsheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-05}} | align="right" | 1 | align="right" | 5. juni 2007<ref>[http://www.bechtolsheim-rheinhessen.de/a_Stolpersteine-auch-in-Bechtolsheim_492.html Stolpersteine auch in Bechtolsheim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227223557/http://www.bechtolsheim-rheinhessen.de/a_Stolpersteine-auch-in-Bechtolsheim_492.html |date=27. 2. 2014 }} vom 1. juni 2007</ref> | | |- |[[Beckedorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-03-14}} | align="right" | 4 | align="right" | 14. mart 2011<ref>[http://www.sn-online.de/Schaumburg/Umland-Stadthagen/Lindhorst/Beckedorf/Stolperstein-fuer-Beckedorf ''Stolperstein für Beckedorf.'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} in: ''Schaumburger Nachrichten'', 11. mart 2011</ref> | | |- |[[Beckum]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-13}} | align="right" | 32 | align="right" | 5. juni 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.beckum.de/stolpersteine.html |title=beckum.de ''Aktion Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923183213/http://www.beckum.de/stolpersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Beckum]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Beckum]] |- |[[Bendorf]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-05}} | align="right" | | align="right" | 21. Januar 2009 | | |- |[[Bergen auf Rügen]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-15}} | align="right" | 2 | align="right" | 15. septembar 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.stadt-bergen-auf-ruegen.de/index.phtml?object=tx%7C1838.1.1&ModID=7&FID=579.969.1&sNavID=1838.86&La=1 |title=stadt-bergen-auf-ruegen.de: ''Projekt „Stolpersteine“ für Demokratie und Toleranz'' |access-date=19. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305090626/http://stadt-bergen-auf-ruegen.de/index.phtml?fid=579.969.1&la=1&modid=7&object=tx%7C1838.1.1&snavid=1838.86 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bergisch Gladbach]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-09}} | align="right" | 8 | align="right" | 7. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.archive.nrw.de/kommunalarchive/kommunalarchive_a-d/b/BergischGladbach/InformationenUndService/AllgemeineInformationen/Stolpersteine.php |title=Stadtarchiv Bergisch Gladbach: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923221133/http://www.archive.nrw.de/kommunalarchive/kommunalarchive_a-d/b/BergischGladbach/InformationenUndService/AllgemeineInformationen/Stolpersteine.php |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bergisch Gladbach]] |- |[[Berlin]] |{{ZID|DE-BE}} | align="right" | {{SortDate|1996}} | align="right" | 5220 | align="right" | 20. decembar 2014<ref>[http://www.stolpersteine-berlin.de/ ''Stolpersteine in Berlin'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Berlin]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Berlin]] |- |[[Bernau bei Berlin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-05}} | align="right" | 5 | align="right" | 5. mart 2009<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Bernkastel-Kues]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-27}} | align="right" | 17 | align="right" | 27. oktobar 2008 | | |- |[[Besigheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-09-17}} | align="right" | 4 | align="right" | 12. februar 2014<ref>[http://www.swp.de/bietigheim/lokales/besigheim/art1188791,2447238 Drei weitere Stolpersteine für Besigheim]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | |- |[[Beverungen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-31}} | align="right" | 7 | align="right" | 31. maj 2007 | | |- |[[Biedenkopf]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-01}} | align="right" data-sort-value="3" | mind. 3 | align="right" | 1. septembar 2008<ref>[http://www.terno.de/stolpersteine Stolpersteine in Biedenkopf]</ref> | | |- |[[Bielefeld]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-10}} | align="right" | 73 | align="right" | 6. decembar 2012<ref>[http://www.stolpersteine-bielefeld.de/ Stolpersteine Bielefeld]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bielefeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bielefeld]] |- |[[Bingen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-02-13}} | align="right" | 90 | align="right" | 5. novembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.juedisches-bingen.de/26.0.html |title=juedisches-bingen.de: ''Chronologie der Verlegung der Stolpersteine in Bingen, Bingerbrück, Bingen-Büdesheim und Bingen-Gaulsheim'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=12. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150912202605/http://www.juedisches-bingen.de/26.0.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Blankenfelde-Mahlow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-02}} | align="right" | 2 | align="right" | 2. juli 2010<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Bleicherode]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-04}} | align="right" | 2 | align="right" | 4. maj 2006 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bleicherode]] |- |[[Bocholt]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-09}} | align="right" | 44 | align="right" | 24. novembar 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-bocholt.de/ |title=Stolpersteine Bocholt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=26. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211226033955/http://stolpersteine-bocholt.de/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bocholt]] | |- |[[Bochum]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-11-09}} | align="right" | 179 | align="right" | 17. septembar 2013<ref>[http://www.bochum.de/stolpersteine bochum.de: ''Projekt Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bochum]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bochum]] |- |[[Bohmte]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 10. novembar 2008<ref name="radoeyn">[http://www.rad-oeynhausen.de/html/stolpersteine.html Stolpersteine in der Region Oeynhausen]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Bonn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2002-06-27}} | align="right" | 275 | align="right" | 5. decembar 2014<ref name="Chronik2003" /><ref>{{Cite web |url=http://www.ns-gedenkstaetten.de/nrw/bonn/forschung-und-projekte/bonner-stolpersteine.html |title=Arbeitskreis der NS-Gedenkstätten und -Erinnerungsorte in NRW e. V.: ''Die Bonner Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141231190310/http://www.ns-gedenkstaetten.de/nrw/bonn/forschung-und-projekte/bonner-stolpersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bonn]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bonn]] |- |[[Böchingen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-09}} | align="right" | 36 | align="right" | 9. novembar 2013<ref>[http://www.alemannia-judaica.de/boechingen_synagoge.htm Alemannia Judaica: ''Böchingen – Erinnerungsarbeit vor Ort – einzelne Berichte'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Böchingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Böchingen]] |- |[[Bönen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-04}} | align="right" | 8 | align="right" | 29. april 2013<ref>[http://www.wa.de/lokales/boenen/gunter-demnig-setzt-ersten-stolperstein-boenen-1230135.html ''Stolperstein wird in Zechenstraße gelegt'']</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bönen]] <!-- Borghorst Ortsteil von Steinfurt; siehe dort --> |- |[[Borna]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-20}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2009-08-20}}<ref>{{Cite web |url=https://boncourage.de/projekte/stolpersteinverlegung |title=Verlegung von Stolpersteinen zum Gedenken an Familie Rose |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304090929/https://boncourage.de/projekte/stolpersteinverlegung |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bornheim (Rheinland)|Bornheim]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-23}} | align="right" | 49 | align="right" | 12. decembar 2014<ref>[http://www.bornheim.de/aktuelles/news-einzelansicht/article/acht-weitere-stolpersteine-in-merten-und-sechtem-verlegt.html ''Acht weitere Stolpersteine in Merten und Sechtem verlegt.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160204230248/http://www.bornheim.de/aktuelles/news-einzelansicht/article/acht-weitere-stolpersteine-in-merten-und-sechtem-verlegt.html |date=4. 2. 2016 }} auf bornheim.de</ref> | | |- |[[Bottrop]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-12}} | align="right" | 65 | align="right" | {{SortDate|2011-12-05}}<ref>{{Cite web |url=http://www.meinbottrop.de/2011/11/28/elf-neue-stolpersteine-werden-in-bottrop-gesetzt/ |title=Stolpersteine in Bottrop |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150128132636/http://www.meinbottrop.de/2011/11/28/elf-neue-stolpersteine-werden-in-bottrop-gesetzt/ |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bottrop]] |- |[[Bovenau]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2008-06}} | align="right" | 1 | align="right" | juni 2008<ref>[http://www.shz.de/schleswig-holstein/panorama/aerger-um-den-stolperstein-id851961.html ''Ärger um den Stolperstein'']</ref> | | |- |[[Brandenburg an der Havel]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-09}} | align="right" | 2 | align="right" | 19. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.rbb-online.de/kultur/beitrag/2013/09/Erste-Stolpersteine-in-Brandenburg-an-der-Havel.html |title=Erste „Stolpersteine“ für Brandenburg an der Havel |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140404120714/http://www.rbb-online.de/kultur/beitrag/2013/09/Erste-Stolpersteine-in-Brandenburg-an-der-Havel.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Braunsbedra]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-07}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.gedenkbuch.halle.de/gbdatensatz.php?num=314 |title=Gedenkbuch Halle – Pinkus Sochaczewski |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924040535/http://www.gedenkbuch.halle.de/gbdatensatz.php?num=314 |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Braunsbedra]] |- |[[Braunschweig]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-03-09}} | align="right" data-sort-value="250" | mind. 250 | align="right" | 3. maj 2013<ref>[http://www.stolpersteine-fuer-braunschweig.de/ Stolpersteine für Braunschweig]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Braunschweig]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Braunschweig]] |- |[[Bremen]] |{{ZID|DE-HB}} | align="right" | {{SortDate|2004-08-27}} | align="right" | 614 | align="right" | 3. mart 2014<ref>[http://www.stolpersteine-bremen.de/ Stolpersteine in Bremen] <small>In der Datenbank ist zusätzlich ein Stein in Ritterhude-Platjenwerbe (Niedersachsen) registriert.</small></ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bremen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bremen]] |- |[[Bremerhaven]] |{{ZID|DE-HB}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-12}} | align="right" | 78 | align="right" | 8. oktobar 2013<ref>[http://www.bremerhaven.de/buergerservice/aemter-einrichtungen/stadtverwaltung/kulturamt/stolpersteine.13387.html bremerhaven.de: ''Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bremerhaven]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bremerhaven]] |- |[[Bretten]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2004-11}} | align="right" | 30 | align="right" | 5. novembar 2008<ref>[http://ka.stadtwiki.net/Stolpersteine_in_Bretten Stadtwiki Karlsruhe: ''Stolpersteine in Bretten'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bretten]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Bretten|Bretten]] |- |[[Breuberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-18}} | align="right" | 8 | align="right" | 18. mart 2009 <ref>[http://www.breuberg.de/index.php?bereich=2&seite=show.php&id=6628 breuberg.de: ''Zum Jahrestag Gedenktafel und Stolperstein'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Bruchsal]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-19}} | align="right" | 10 | align="right" | 19. april 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-bruchsal.de/aktuelles-termine.html |title=''Stolpersteine in Bruchsal'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160208004953/http://www.stolpersteine-bruchsal.de/aktuelles-termine.html |archive-date=8. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Brühl (Baden)|Brühl]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-20}} | align="right" | 3 | align="right" | 20. februar 2014<ref>[http://www.rnz.de/MetropolBruehl/00_20140222060000_110633001-Stolpersteine_fuer_Kopf_und_Herz_in_Bruehl.html ''Stolpersteine für Kopf und Herz in Brühl.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328131055/http://www.rnz.de/MetropolBruehl/00_20140222060000_110633001-Stolpersteine_fuer_Kopf_und_Herz_in_Bruehl.html|date=28. 3. 2014}} In: ''[[Rhein-Neckar-Zeitung]]'', 22. februar 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Brühl (Baden)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Brühl (Baden)]] |- |[[Brühl (Rheinland)|Brühl]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-07-11}} | align="right" data-sort-value="66" | mind. 66 | align="right" | <ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.ksta.de/bruehl/judenverfolgung-stolpersteine-am-gymnasium-vergessen,15189176,25498186.html ''Stolpersteine am Gymnasium vergessen.''] In: ''[[Kölner Stadtanzeiger]]'', 2. decembar 2013</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Brühl]] | |- |[[Bückeburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-21}} | align="right" | 49 | align="right" | 11. mart 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.bueckeburg.de/de/Leben-in-B%C3%BCckeburg/Stadtportrait/Stolpersteine- |title=''„Stolpersteine“ in Bückeburg'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150408102714/http://www.bueckeburg.de/de/Leben-in-B%C3%BCckeburg/Stadtportrait/Stolpersteine- |archive-date=8. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Büdingen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-04}} | align="right" data-sort-value="50" | mind. 50 | align="right" | 25. oktobar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.jungborn-buedingen.de/index.php?option=com_content&view=article&id=196:verlegung-von-stolpersteinen-in-duedelsheim-und-eckartshausen-&catid=14:geschichte-allgemein&Itemid=14 |title=Verlegung von „Stolpersteinen“ in Düdelsheim und Eckartshausen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160129191410/http://www.jungborn-buedingen.de/index.php?option=com_content&view=article&id=196:verlegung-von-stolpersteinen-in-duedelsheim-und-eckartshausen-&catid=14:geschichte-allgemein&Itemid=14 |archive-date=29. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Bünde]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-07-29}} | align="right" data-sort-value="40" | mind. 40 | align="right" | 12. oktobar 2013<ref name="Chronik2003" /><ref>[https://web.archive.org/web/20060824081626/http://www.gruppe-netzwerk.de/stolpersteine.htm ''Bericht von der 1. Verlegung der Stolpersteine in Bünde'']</ref><ref>[http://www.nw-news.de/owl/kreis_herford/buende/buende/9412247_Steine_gegen_das_Vergessen.html ''Steine gegen das Vergessen.''] In: ''[[Neue Westfälische]]'', 15. oktobar 2013</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Bünde]] | |- |[[Burg (bei Magdeburg)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-27}} | align="right" data-sort-value="5" | 5 | align="right" | 28. mart 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stadt-burg.de/cms/nachricht/items/burg-beginnt-mit-der-verlegung-von-stolpersteinen.html |title=Burg beginnt mit der Verlegung von Stolpersteinen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130406062836/http://www.stadt-burg.de/cms/nachricht/items/burg-beginnt-mit-der-verlegung-von-stolpersteinen.html |archive-date=6. 4. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Burg (bei Magdeburg)]] <!-- Burg Waldeck (Hunsrück) gehört zur Gemeinde Dommershausen, siehe dort --> |- |[[Burgdorf (Region Hannover)|Burgdorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-08-17}} | align="right" | 19 | align="right" | 14. septembar 2008<ref>[http://www.burgdorf.de/portal/seiten/burgdorfer-stolpersteine-ein-projekt-des-kuenstlers-gunter-demnig-zum-gedenken-an-juedische-opfer-in-burgdorf-902000038-20500.html ''Burgdorfer Stolpersteine'']</ref> | | |- |[[Burghaun]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10}} | align="right" | 35 | align="right" | 9. novembar 2012<ref>[http://stolpersteine-burghaun.jimdo.com/kunstprojekt-stolpersteine/stolpersteine-in-burghaun/ Stolpersteine in Burghaun]</ref> | align="center" | | <!-- Burgsteinfurt Ortsteil von Steinfurt; siehe dort --> |- |[[Buseck]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-14}} | align="right" | 11 | align="right" | 15. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Buseck/Artikel,-Elf-Stolpersteine-in-Buseck-wider-das-Vergessen-_arid,477668_regid,1_puid,1_pageid,35.html |title=Stolpersteine wider das Vergessen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409142349/http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Buseck/Artikel,-Elf-Stolpersteine-in-Buseck-wider-das-Vergessen-_arid,477668_regid,1_puid,1_pageid,35.html |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Busenberg]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-21}} | align="right" | 10 | align="right" | 21. novembar 2007<ref name="lagrlp">{{Cite web |url=http://www.lagrlp.de/index.php/projekte/stolpersteine?1c034251ab43be0511d90a9c656e628a=a422c9c61dde87b6cff313327290208d |title=''Stolpersteinverzeichnis Rheinland-Pfalz'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101182825/http://www.lagrlp.de/index.php/projekte/stolpersteine?1c034251ab43be0511d90a9c656e628a=a422c9c61dde87b6cff313327290208d |archive-date=1. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Büttelborn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-03}} | align="right" data-sort-value="6" | mind. 6 | align="right" | 4. juli 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.buettelborn.de/magazin/artikel.php?artikel=2361&menuid=194 |title=Stolpersteine in Büttelborn |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=6. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306012146/http://buettelborn.de/magazin/artikel.php?artikel=2361&menuid=194 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Buttstädt]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-15}} | align="right" | 5 | align="right" | 8. maj 2013<ref>[http://soemmerda.thueringer-allgemeine.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Erinnerung-an-juedisches-Paar-das-aus-Buttstaedt-fliehen-musste-573750404 ''Erinnerung an jüdisches Paar, das aus Buttstädt fliehen musste.'']{{Mrtav link}} In: ''[[Thüringer Allgemeine]]'', 9. maj 2013</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Buttstädt]] | |- |[[Butzbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-13}} | align="right" data-sort-value="56" | mind. 56 | align="right" | 14. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stadt-butzbach.de/879.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=2695&tx_ttnews%5BbackPid%5D=700&cHash=80c116dd99b4c9d03319288eb39309a8 |title=stadt-butzbach.de: ''Gunter Demnig kommt und verlegt „Stolpersteine gegen das Vergessen“'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100312102648/http://www.stadt-butzbach.de/879.html |archive-date=12. 3. 2010 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Butzbach]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Butzbach]] <!-- Caputh Ortsteil von Schwielowsee; siehe dort --> |- |[[Calvörde]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-12}} | align="right" data-sort-value="6" | 6 <ref>{{Cite web |url=http://deinreport.de/dr/index.jsf?la=DE&bu=ST&kr=15362&ge=1536202022&ti=0000021879 |title=Stolpersteine am 12. septembar 2009 |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130809075141/http://deinreport.de/dr/index.jsf?la=DE&bu=ST&kr=15362&ge=1536202022&ti=0000021879 |archive-date=9. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Calvörde]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Calvörde]] |- |[[Castrop-Rauxel]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-05}} | align="right" | 46 | align="right" | 11. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.ruhrnachrichten.de/staedte/castrop/Gedenktafeln-in-Castrop-Rauxel-Hier-werden-die-neuen-Stolpersteine-verlegt;art934,2557457 |title=''Gedenktafeln in Castrop-Rauxel / Hier werden die neuen Stolpersteine verlegt.'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924125834/http://www.ruhrnachrichten.de/staedte/castrop/Gedenktafeln-in-Castrop-Rauxel-Hier-werden-die-neuen-Stolpersteine-verlegt;art934,2557457 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Castrop-Rauxel]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Castrop-Rauxel]] |- |[[Celle]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-25}} | align="right" | 61 | align="right" | 10. septembar 2009<ref>[http://www.celle.de/Kultur/Stadtarchiv/Synagoge/Stolpersteine-gegen-das-Vergessen celle.de ''Stolpersteine'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Celle]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Celle]] |- |[[Chemnitz]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-06}} | align="right" | 82 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Chemnitz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Chemnitz]] |- |[[Cloppenburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-08}} | align="right" | 39 | align="right" | 8. novembar 2010<ref>[http://www.nwzonline.de/cloppenburg/kultur/39-stolpersteine-fuer-cloppenburg_a_1,0,813375052.html ''39 Stolpersteine für Cloppenburg.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 24. august 2010</ref> | align="center" | | |- |[[Coburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-14}} | align="right" data-sort-value="28" | mind. 28 | align="right" | 15. juli 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.coburg.de/desktopdefault.aspx/tabid-922/278_read-7703/usetemplate-Druckansicht/ |title=weitere Stolpersteine in Coburg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=1. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160201175113/http://www.coburg.de/desktopdefault.aspx/tabid-922/278_read-7703/usetemplate-Druckansicht/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Coburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Coburg]] |- |[[Cottbus]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-28}} | align="right" | 70 | align="right" | 26. oktobar 2012<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Cottbus]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Cottbus]] |- |[[Crailsheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-13}} | align="right" | 9 | align="right" | 14. novembar 2012<ref>[http://weisse-rose-crailsheim.de/index.php?seite=aktionskuenstler-gunter-demnig-verlegt-erste-neun-stolpersteine-in-crailsheim Aktionskünstler verlegt erste neun „Stolpersteine“]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Crimmitschau]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | | align="right" | 9 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Crimmitschau]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Crimmitschau]] |- |[[Cuxhaven]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-13}} | align="right" | 22 | align="right" | 30. septembar 2014<ref>[http://www.cuxpedia.de/index.php/Stolperstein Stadtwiki Cuxhaven: ''Stolperstein'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Cuxhaven]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Cuxhaven]] |- |[[Dachau]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-09}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>[http://www.dachau.de/Stolpersteine.1231.0.html Dachau: Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dachau]] | |- |[[Dahn]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-28}} | align="right" | 23 <ref>{{Cite web |url=http://www.denkmalprojekt.org/sonder/sb_dahn_stolpersteine_rp.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203212443/http://www.denkmalprojekt.org/sonder/sb_dahn_stolpersteine_rp.htm |url-status=dead }}</ref> | align="right" | 21. septembar 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.dahn.de/stolpersteine.htm |title=Dahn: Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130304083658/http://www.dahn.de/stolpersteine.htm |archive-date=4. 3. 2013 |url-status=dead }}</ref><ref group="F">Vier am 21. novembar 2007 in Dahn verlegte Stolpersteine wurden nach Protesten von Angehörigen wieder entfernt ([http://www.hagalil.com/01/de/Israel.php?itemid=1827 Die Familie von Holocaustopfern protestierte gegen die Verewigung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201074409/http://www.hagalil.com/01/de/Israel.php?itemid=1827 |date=1. 2. 2016 }}).</ref> | | |- |[[Dallgow-Döberitz]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-18}} | align="right" | 1 | align="right" | 18. novembar 2009<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Darmstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-11}} | align="right" | 45 | align="right" | 18. april 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.presse-darmstadt.de/index.php?id=einzelansicht0&no_cache=1&tx_ttnews%5Bcat%5D=43&tx_ttnews%5BpS%5D=1230766473&tx_ttnews%5Bpointer%5D=1&tx_ttnews%5Btt_news%5D=1590&tx_ttnews%5BbackPid%5D=11 |title=„Stolpersteine“ in Darmstadt: Projekt erinnert an während des Nationalsozialismus deportierte und ermordete Darmstädter Bürger |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=27. 11. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241127051128/https://www.presse-darmstadt.de/index.php?id=einzelansicht0&no_cache=1&tx_ttnews%5Bcat%5D=43&tx_ttnews%5BpS%5D=1230766473&tx_ttnews%5Bpointer%5D=1&tx_ttnews%5Btt_news%5D=1590&tx_ttnews%5BbackPid%5D=11 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Darmstadt]] | |- |[[Deggendorf]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-02}} | align="right" | 8 | align="right" | 2. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.pnp.de/region_und_lokal/landkreis_deggendorf/deggendorf/546773_Acht-Stolpersteine-als-Mahnung.html |title=Acht Stolpersteine als Mahnung |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=8. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121008065237/http://www.pnp.de/region_und_lokal/landkreis_deggendorf/deggendorf/546773_Acht-Stolpersteine-als-Mahnung.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Delitzsch]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-22}} | align="right" | 7 | align="right" | 22. septembar 2006<ref>{{Cite web |url=http://www.delitzsch.de/dz.site,postext,Stolpersteine.html |title=Daten zu Stolpersteinen in Delitzsch |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150406074631/http://www.delitzsch.de/dz.site,postext,Stolpersteine.html |archive-date=6. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Delmenhorst]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-31}} | align="right" | 37 | align="right" | 4. august 2008 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Delmenhorst]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Delmenhorst]] |- |[[Dessau-Roßlau]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-19}} | align="right" | 69 | align="right" | 14. maj 2013<ref>[http://www.supersonntag-web.de/wisl_s-cms/_supersonntag/7218/Koethen/18563/Zehn_neue_Stolpersteine_in_Dessau_Rosslau.html Zehn neue Stolpersteine]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dessau-Roßlau]] | |- |[[Detmold]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-12}} | align="right" | 1 | align="right" | 12. maj 2011<ref>[http://www.lz.de/lippe/detmold/4478556_Gunter-Demnig-setzt-Stolperstein-an-der-Hubertusstrasse-ein.html ''Gunter Demnig setzt „Stolperstein“ an der Hubertusstraße ein'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Detmold]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Detmold]] |- |[[Dieburg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-12}} | align="right" | 3 | align="right" | {{SortDate|2011-12-08}}<ref>[http://www.echo-online.de/region/darmstadt-dieburg/dieburg/Sie-sind-da-wo-sie-hingehoeren;art1283,499265 Sie sind da, wo sie hingehören]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Verlegung Dieburg</ref> | | |- |[[Dietzenbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-25}} | align="right" | 22 | align="right" | 18. februar 2014<ref>[http://www.fr-online.de/kreis-offenbach/dietzenbach-aus-der-heimat-verjagt,1473032,26233672.htm Aus der Heimat verjagt]</ref> | | |- |[[Dillingen/Saar]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-16}} | align="right" | 10 | align="right" | 16. mart 2013 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dillingen/Saar]] | align="center" | |- |[[Dinkelsbühl]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-02}} | align="right" data-sort-value="4" | mind. 4 | align="right" | 2. oktobar 2009 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dinkelsbühl]] | |- |[[Dinslaken]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-02-07}} | align="right" | 24 | align="right" | 17. april 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-dinslaken.de/?q=node%2F17 |title=Stolpersteine Dinslaken |access-date=20. 1. 2021 |archive-date=30. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180830163427/http://stolpersteine-dinslaken.de/?q=node%2F17 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Dirmstein]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-18}} | align="right" | 10 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.mein-herz-schlaegt-links.de/index.php?option=com_content&view=article&id=182:stolpersteine-qdirmstein-erinnert-sichq&catid=1:aktuelle-nachrichten&Itemid=50 |title=Dirmstein erinnert sich |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208060725/http://www.mein-herz-schlaegt-links.de/index.php?option=com_content&view=article&id=182:stolpersteine-qdirmstein-erinnert-sichq&catid=1:aktuelle-nachrichten&Itemid=50 |archive-date=8. 12. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dirmstein]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dirmstein]] |- |[[Döbeln]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-25}} | align="right" | 4 | align="right" | 26. maj 2007<ref>[http://www.judentum-projekt.de/kursaktivitaeten/stolpersteine/ Stolpersteine Döbeln]</ref> | | |- |[[Dommershausen]]<!--Burg Waldeck (Hunsrück--> |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-01-19}} | align="right" data-sort-value="1" | 1 | align="right" | 19. Januar 2009<ref name="lagrlp" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dommershausen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dommershausen]] |- |[[Dormagen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005}} | align="right" | 39 | align="right" | 17. decembar 2011<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/dormagen/stolperstein-stele-erinnert-an-ns-opfer-aid-1.3749215 ''Stolperstein-Stele erinnert an NS-Opfer'']</ref><ref>{{Cite web |url=https://kulturbuerodormagen.wordpress.com/category/stolpersteine/ |title=''Kulturbüro Dormagen: ''Stolpersteine'''' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194938/https://kulturbuerodormagen.wordpress.com/category/stolpersteine/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Dorsten]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-29}} | align="right" | 38 | align="right" | 30. maj 2008<ref>http://www.stolpersteine-dorsten.de/</ref> | | |- |[[Dortmund]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-19}} | align="right" | 241 | align="right" | 11. decembar 2014<ref>[http://bvb-fanabteilung.de/neuigkeiten/bvb-familie-verlegt-stolpersteine-in-dortmund/ ''BVB-Familie verlegt Stolpersteine in Dortmund.'']{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Dortmund]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dortmund]] |- |[[Dransfeld]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-13}} | align="right" | 13 | align="right" | 13. maj 2013<ref>[http://www.hna.de/lokales/hann-muenden/ersten-stolpersteine-dransfeld-sind-verlegt-2903013.html ''Die ersten 13 Stolpersteine in Dransfeld sind verlegt.''] In: ''[[Hessische/Niedersächsische Allgemeine]]'', 13. maj 2013</ref> | align="center" | | |- |[[Dreieich]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-25}} | align="right" | 6 | align="right" | 25. Januar 2009<ref>[http://www.op-online.de/lokales/nachrichten/dreieich/erinnerung-mahnung-61910.html Erinnerung und Mahnung]</ref> | | |- |[[Drensteinfurt]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-10}} | align="right" data-sort-value="7" | mind. 7 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.realschule.drensteinfurt.de/index.php?section=16&page=119 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=9. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409005253/http://www.realschule.drensteinfurt.de/index.php?section=16&page=119 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Dresden]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-09}} | align="right" | 141 | align="right" | {{SortDate|2015-05-26}}<ref>[http://stolpersteine-dresden.de/ Stolpersteine in Dresden e.&nbsp;V.]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dresden]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dresden]] |- |[[Duderstadt]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-30}} | align="right" | 26 | align="right" | 26. novembar 2008<ref>[http://www.geschichtswerkstatt-duderstadt.de/stolpersteine.htm Geschichtswerkstatt Duderstadt: ''Stolpersteine in Duderstadt'']</ref> | | |- |[[Dülmen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-19}} | align="right" | 40 | align="right" | 21. novembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.duelmen.de/1020.html?&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=429&cHash=3e9c025e4c7a50bc99421d1adc00d89d |title=Stolpersteine Nr. 39 und 40 verlegt |access-date=18. 4. 2023 |archive-date=24. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220124225217/https://www.duelmen.de/1020.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=429&cHash=3e9c025e4c7a50bc99421d1adc00d89d |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Dülmen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Dülmen]] |- |[[Düren]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-06-21}} | align="right" | 61 | align="right" | 18. oktobar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.duereninfo.de/stolpersteine/stolper.html |title=Initiative Stolpersteine in Düren |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923220838/http://www.duereninfo.de/stolpersteine/stolper.html |archive-date=23. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Düren]] | |- |[[Düsseldorf]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-08-28}} | align="right" | 178 | align="right" | 2008<ref name="Chronik2003" /><ref>{{Cite web |url=http://www.ns-gedenkstaetten.de/nrw/projekte/projekt.php?pID=54&eID=6&sID=1&einrichtung=duesseldorf |title=Stolpersteine in Düsseldorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160216102041/http://www.ns-gedenkstaetten.de/nrw/projekte/projekt.php?pID=54&eID=6&sID=1&einrichtung=duesseldorf |archive-date=16. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Düsseldorf]] | |- |[[Duisburg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-03-27}} | align="right" data-sort-value="226" | mind. 226 <ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-online.com/neuigkeiten.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160109230628/http://www.stolpersteine-online.com/neuigkeiten.htm |archive-date=9. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="right" | <ref name="Chronik2003" /><ref>http://www.fbw-duisburg.de/development/fabian_duisburg/content/e3/e17/e622/e625/StolpersteineII.pdf{{Mrtav link}} Biografie-Daten zu Stolpersteinen in Duisburg in einem PDF (56 Seiten)</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Duisburg]] | |- |[[Eberswalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2004-10-18}} | align="right" | 7 | align="right" | 18. oktobar 2004<ref name="brandenburg" /> | | <!-- Eckstever Ortsteil von Ottersberg; siehe dort --> |- |[[Egelsbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-15}} | align="right" | 16 | align="right" | 16. septembar 2009<ref>[http://www.op-online.de/lokales/nachrichten/egelsbach/erinnerung-verblasst-nicht-494647.htmlStolpersteine Erinnerung verblasst nicht]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Eichstätt]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" |{{SortDate|2015-05-27}} | align="right" | 7 | align="right" |{{SortDate|2015-05-27}}<ref>[http://www.donaukurier.de/lokales/eichstaett/art575,3058119 ''Verbeugung vor den Eichstätter NS-Opfern'']{{Mrtav link}} In: ''[[Donaukurier|Eichstätter Kurier]]'', 29. maj 2015</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Eichstätt]] | align="center" | |- |[[Eichstetten]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-08}} | align="right" | 47 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.eichstetten.de/ortsinfo/geschichte/stolpersteine/stolpersteine.htm |title=Stolpersteine in Eichstetten |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202141508/http://www.eichstetten.de/ortsinfo/geschichte/stolpersteine/stolpersteine.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Eilenburg]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2014-05-03}} | align="right" | 5 | align="right" | 7. maj 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.eilenburg.de/geschichtliches-im-detail/2014-05-07_kuenstler-verlegt-stolpersteine.html |title=Künstler verlegt Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131085612/http://www.eilenburg.de/geschichtliches-im-detail/2014-05-07_kuenstler-verlegt-stolpersteine.html |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Eisenach]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" |{{SortDate|2009-08-10}} | align="right" | 94 | align="right" |{{SortDate|2014-03-17}}<ref>{{Cite web |url=http://www.eisenach.de/Stolpersteine.3133.0.html |title=Stolpersteine in Eisenach |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=29. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150629174737/http://www.eisenach.de/Stolpersteine.3133.0.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Eisenach]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Eisenach]] |- |[[Eisenhüttenstadt]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2005-07-28}} | align="right" | 2 | align="right" | 28. juli 2005<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Eislingen/Fils]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-10}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Eitorf]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-31}} | align="right" | 24 | align="right" | 31. august 2009<ref>[http://www.stolpersteine-eitorf.de/ Stolpersteine Eitorf]</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Eitorf]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Eitorf]] |- |[[Elmshorn]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-14}} | align="right" | 15 | align="right" | 15. april 2008<ref name="akens" /><ref>[http://www.abendblatt.de/daten/2008/04/16/870009.html Elmshorn: Acht weitere Gedenktafeln wurden gestern eingeweiht]</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine_Elmshorn]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Elmshorn]] |- |[[Emden]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-15}} | align="right" | 72 | align="right" | 7. oktobar 2013<ref>{{Cite web |url=https://www.emden.de/kultur/stolpersteine/aktuelles-st/ |title=emden.de: ''Stolpersteine in Emden'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092416/https://www.emden.de/kultur/stolpersteine/aktuelles-st/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Emlichheim]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-22}} | align="right" | | align="right" | 22. april 2005 | | |- |[[Emmerich am Rhein]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-02-25}} | align="right" | 99<ref>{{Cite web |url=https://www.emmerich.de/C125747B00264310/html/3A0640AB8A7882C5C1257959002AA2B0?opendocument&nid1=15377 |title=Stolpersteine Emmerich |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150613161103/http://www.emmerich.de/C125747B00264310/html/3A0640AB8A7882C5C1257959002AA2B0?opendocument&nid1=15377 |url-status=dead }}</ref> | align="right" | {{SortDate|2012-06-27}}<ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/nrz/staedte/emmerich/99-stolpersteine-sind-komplett-id6823531.html |title=99 Stolpersteine sind komplett |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=11. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150611011825/http://www.derwesten.de/nrz/staedte/emmerich/99-stolpersteine-sind-komplett-id6823531.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Emmerich am Rhein]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Emmerich am Rhein]] |- |[[Eppendorf]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-15}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Eppertshausen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-06}} | align="right" | 6 | align="right" | 22. juni 2013<ref>[http://www.op-online.de/lokales/nachrichten/eppertshausen/stolpersteine-eppertshausen-verlegt-2968273.html Verlegung erster Stolpersteine]</ref> | | |- |[[Erftstadt]]<!-- Ortsteil Lechenich --> |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-15}} | align="right" | 28 | align="right" | <ref>[http://www.kirche-lechenich.de/Stolpersteine.pdf Stolpersteine für Lechenich – wider das Vergessen]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Erftstadt]] | |- |[[Erkelenz]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2002-07-11}} | align="right" data-sort-value="23" | mind. 23 | align="right" | 15. decembar 2011<ref name="Chronik2003" /><ref name="Stolpersteine verlegt">[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/erkelenz/33-stolpersteine-verlegt-aid-1.2640171 Stolpersteine verlegt]</ref> | | |- |[[Erkner]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-09}} | align="right" | 16 | align="right" | 4. juli 2008<ref>[http://www.erkner.de/fileadmin/templates/majn/pdf/stolpersteine.pdf Aktion „Stolpersteine“ in Erkner]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Erkrath]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-01-28}} | align="right" | 6 | align="right" | mart 2013<ref>{{Cite web |url=https://www.erkrath.de/index.phtml?NavID=1630.198&La=1 |title=Stolpersteine in Erkrath |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160508164323/https://www.erkrath.de/index.phtml?NavID=1630.198&La=1 |archive-date=8. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Erlangen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-12}} | align="right" | 54 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://hshedenus.de/ProjektSite4/st_steine_a.htm |title=Stolpersteine in Erlangen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140419014119/http://hshedenus.de/ProjektSite4/st_steine_a.htm |archive-date=19. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Erlangen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Erlangen]] |- |[[Erlenbach bei Dahn]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-21}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Erndtebrück]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-04}} | align="right" | 10 | align="right" | 4. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-bad-berleburg-bad-laasphe-und-erndtebrueck/zehn-stolpersteine-mahnen-in-erndtebrueck-aimp-id7802216.html |title=''Zehn Stolpersteine mahnen in Erndtebrück'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924151737/http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-bad-berleburg-bad-laasphe-und-erndtebrueck/zehn-stolpersteine-mahnen-in-erndtebrueck-aimp-id7802216.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Erndtebrück]] |- |[[Eschwege]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-11}} | align="right" | 114 | align="right" | 4. novembar 2013<ref>[http://www.eschwege.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?waid=28&item_id=850668&old_item_id=850669&oldrecord=26137&oldmodul=5&olddesign=0 Stolpersteine zur Erinnerung]</ref> | align="center" | | |- |[[Eschweiler]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-18}} | align="right" | 42 | align="right" | 13. decembar 2014<ref>[http://www.aachener-zeitung.de/lokales/eschweiler/gunter-demnig-verlegt-14-weitere-stolpersteine-1.980409 ''Gunter Demnig verlegt 14 weitere „Stolpersteine“.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150929202205/http://www.aachener-zeitung.de/lokales/eschweiler/gunter-demnig-verlegt-14-weitere-stolpersteine-1.980409|date=29. 9. 2015}} In: ''[[Aachener Zeitung]]'' vom 14. decembar 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Eschweiler]] | |- |[[Essen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" data-sort-value="180" | mind. 180 | align="right" | 2. septembar 2009<ref>[https://www.uni-due.de/de/presse/meldung.php?id=1715 Stolpersteine für NS-Opfer]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Essen]] | |- |[[Esslingen am Neckar]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-25}} | align="right" | 14 | align="right" | 25. septembar 2008 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Esslingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Esslingen am Neckar]] |- |[[Estenfeld]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-23}} | align="right" | 11 | align="right" | <ref>[http://www.hs-estenfeld.de/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=34 Projekt Stolpersteine der Hauptschule Estenfeld]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Ettlingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-11}} | align="right" | 24 | align="right" | <ref>[http://ka.stadtwiki.net/Stolpersteine_in_Ettlingen Stolpersteine in Ettlingen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ettlingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ettlingen]] |- |[[Ettenheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-07}} | align="right" data-sort-value="3" | mind. 3 | align="right" | <ref>[http://www.ettenheim.de/dynasite.cfm?dsmid=1601&dspaid=73766 Drei weitere Stolpersteine werden verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Euskirchen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2002-05-27}} | align="right" data-sort-value="74" | mind. 74 | align="right" | 11. juli 2012<ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.ksta.de/euskirchen/stolpersteine-juedisches-internat-an-der-oststrasse,15188884,16605064.html ''Jüdisches Internat an der Oststraße'']</ref> | | |- |[[Falkensee]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-20}} | align="right" | 14 | align="right" | 9. maj 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Fehrbellin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2015-03-28}} | align="right" | 1 | align="right" | 28. mart 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1379464 |title=''Erster Stolperstein für Fehrbellin'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093117/http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1379464 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Finnentrop]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-06}} | align="right" | 7 | align="right" | 6. februar 2014<ref name="Stolpersteine Lehnhausen">{{Cite web |url=http://www.heimatbund-finnentrop.de/bilderweb2/seiten/118stolpersteine_lenhausen.htm |title=Stolpersteine Lehnhausen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150210225151/http://www.heimatbund-finnentrop.de/bilderweb2/seiten/118stolpersteine_lenhausen.htm |archive-date=10. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Finnentrop]] |- |[[Finsterwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-11}} | align="right" | 9 | align="right" | 11. novembar 2009<ref name="brandenburg" /> | | <!-- Flamersheim Ortsteil von Euskirchen; siehe dort --> |- |[[Flensburg]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-09-01}} | align="right" data-sort-value="24" | mind. 24 <!--20 2006, 3 2007, eine Verlegung unbk. Anzahl 2014--> | align="right" | 6. mart 2014<ref>[http://www.kreis-schleswig-flensburg-mobil.de/sehenswertes/stolpersteine-in-flensburg.html ''Stolpersteine in Flensburg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Flensburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Flensburg]] |- |[[Frankenberg (Eder)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-01}} | align="right" data-sort-value="16" | mind. 16 | align="right" | <ref>[http://www.erinnern-in-hessen.de/01_nicht_LAG/frankenberg_stolpersteine/index_frankenberg.htm Initiativgruppe Stolpersteine Frankenberg]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Frankenthal (Pfalz)|Frankenthal]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-12}} | align="right" | 44 | align="right" | 12. septembar 2013<ref>[http://mrn-news.de/2013/09/12/frankenthal-foerderverein-fuer-juedisches-gedenken-erinnert-mit-vortrag-und-fuehrungen-82195/ Förderverein erinnert]</ref> | align="center" | | |- |[[Frankenwinheim]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-12}} | align="right" | 11 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.frankenwinheim.de/gemeinde/Stolpersteine-2013/ |title=Stolpersteine in Frankenwinheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160224142209/http://www.frankenwinheim.de/gemeinde/Stolpersteine-2013/ |archive-date=24. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Frankfurt (Oder)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-08}} | align="right" | 124 | align="right" | 7. maj 2012<ref>[http://www.stolpersteine-ffo.de/ Stolpersteine für Frankfurt (Oder)]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Frankfurt (Oder)]] | |- |[[Frankfurt am majn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2003-11-11}} | align="right" data-sort-value="950" | mind. 950 | align="right" | 28. decembar 2014<ref>[http://www.stolpersteine-frankfurt.de/ Stolpersteine in Frankfurt am majn]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Frankfurt am majn]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Frankfurt am majn]] |- |[[Frechen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-03}} | align="right" | 51 | align="right" | 16. oktobar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.frechener-geschichtsverein.de/cms/index.php/projekte/stolpersteine |title=Stolpersteine für Frechen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924015342/http://www.frechener-geschichtsverein.de/cms/index.php/projekte/stolpersteine |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Frechen]] | |- |[[Freiberg]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-06}} | align="right" | 8 | align="right" | 6. juli 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.juden-in-mittelsachsen.de/stolpersteine/index.html |title=Stolpersteine in Freiberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216175757/http://juden-in-mittelsachsen.de/stolpersteine/index.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Freiberg]] | |- |[[Freiburg im Breisgau]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2002-10-21}} | align="right" | 196 | align="right" | 28. septembar 2007<ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.freiburg-im-netz.de/stolpersteine/stolpdoku.php Freiburg im Netz: Stolpersteine – Dokumentation]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Freiburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Freiburg im Breisgau]] |- |[[Freising]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-29}} | align="right" | 13 | align="right" | 9. august 2007<ref>{{Cite web |url=http://alt.stolpersteine-muenchen.de/Archiv/Presse/070809-mm-freising.htm |title=Archiv Münchner Merkur |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=10. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160610121653/http://alt.stolpersteine-muenchen.de/Archiv/Presse/070809-mm-freising.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Freren]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-06-12}} | align="right" | 27 | align="right" | 12. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.freren.de/aktuell/2012/stolpersteine/Bericht%20Stolpersteine.htm |title=freren.de: ''Stolpersteine in Freren'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=15. 3. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140315091138/http://www.freren.de/aktuell/2012/stolpersteine/Bericht%20Stolpersteine.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Friedrichroda]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-09}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Friedrichroda]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine im Landkreis und in der Stadt Gotha]] |- |[[Friedrichsdorf]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Friedrichshafen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013}} | align="right" | 1 | align="right" | 9. novembar 2013<ref>[http://www.schwaebische.de/region/bodensee/friedrichshafen/stadtnachrichten-friedrichshafen_artikel,-Stolperstein-fuer-Elsa-Hammer-_arid,5496429.html Stolperstein Elsa Hammer]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Friedrichshafen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Friedrichshafen]] |- |[[Friedrichstadt]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-09-02}} | align="right" | 25 | align="right" | <ref>[http://www.akens.org/akens/texte/stolpersteine/Friedrichstadt.pdf Verlegung von Stolpersteinen in Friedrichstadt] (PDF)</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Friedrichstadt]] | |- |[[Fritzlar]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03-07}} | align="right" data-sort-value="53" | mind. 53 | align="right" | 2007<ref>{{Cite web |url=http://kulturvereinfritzlar.de/drupal/?q=node%2F76 |title=Kulturverein Fritzlar |access-date=19. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323131431/http://kulturvereinfritzlar.de/drupal/?q=node%2F76 |archive-date=23. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Fritzlar]] | |- |[[Fröndenberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-21}} | align="right" | 26 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/wp/staedte/froendenberg/neue-stolpersteine-sind-verlegt-id2233400.html |title=Neue Stolpersteine sind verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924160532/http://www.derwesten.de/wp/staedte/froendenberg/neue-stolpersteine-sind-verlegt-id2233400.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Fürstenwalde/Spree]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-30}} | align="right" | 42 | align="right" | 7. maj 2013<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Fürstenwalde/Spree]] | |- |[[Gaggenau]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-07}} | align="right" | 10 | align="right" | 9. novembar 2013<ref>[http://ka.stadtwiki.net/Stolpersteine_Gaggenau Stolpersteine in Gaggenau]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gaggenau]] | |- |[[Gartz (Oder)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-08}} | align="right" | 5 | align="right" | 8. august 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Garz/Rügen]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-02}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Gau-Bickelheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-04}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Gaukönigshofen]]<!--auch Ortsteil Acholdshausen--> |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-24}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Gehrden]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-12}} | align="right" | 2 | align="right" | 12. novembar 2008 | | |- |[[Geilenkirchen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-05}} | align="right" | 8 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.geilenkirchen.de/aktuelles/details/Erste-Stolpersteine-in-Geilenkirchen-verlegt-865f/ |title=Erste Stolpersteinverlegung in Geilenkirchen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924021233/http://www.geilenkirchen.de/aktuelles/details/Erste-Stolpersteine-in-Geilenkirchen-verlegt-865f/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Geldern]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-12-15}} | align="right" | 39 | align="right" | 17. august 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-fuer-geldern.de/Stolpersteine_in_Geldern.html |title=''Stolpersteine in Geldern'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203090016/http://www.stolpersteine-fuer-geldern.de/Stolpersteine_in_Geldern.html |archive-date=3. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Geldern]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Geldern]] |- |[[Gelnhausen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-20}} | align="right" data-sort-value="35" | mind. 35 | align="right" | <ref>[http://www.stolpersteins-gelnhausen.org/index.php/de/ Interessengemeinschaft Gelnhausen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gelnhausen]] | |- |[[Gelsenkirchen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-07}} | align="right" | 119 | align="right" | 12. decembar 2014<ref>[http://www.stolpersteine-gelsenkirchen.de/ ''Stolpersteine Gelsenkirchen'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gelsenkirchen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Gelsenkirchen]] |- |[[Gemünden am majn]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-28}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2009-09-28}}<ref>[http://www.majnpost.de/regional/majn-spessart/Sechs-Stolpersteine-in-Gemuenden-verlegt;art768,5307546 ''Sechs Stolpersteine in Gemünden verlegt'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Gengenbach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05-26}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2009-05-26}}<ref>{{Cite web |url=http://www.bo.de/lokales/kinzigtal/gengenbach-erhaelt-sechs-denkwuerdige-stolpersteine |title=''Gengenbach erhält sechs denkwürdige »Stolpersteine«'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150613081856/http://www.bo.de/lokales/kinzigtal/gengenbach-erhaelt-sechs-denkwuerdige-stolpersteine |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Georgsmarienhütte]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-28}} | align="right" | 5 | align="right" | 28. februar 2014<ref>[http://www.georgsmarienhuette.de/internet/page.php?site=14&id=14001238 georgsmarienhuette.de: ''Fünf Stolpersteine im Stadtgebiet verlegt'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Gera]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-07}} | align="right" | 51 | align="right" | 9. decembar 2013<ref>[http://gera.otz.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Gera-hat-10-neue-Stolpersteine-Schicksale-im-Strassenpflaster-824716664 Gera hat 10 neue Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gera]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Gera]] |- |[[Gerlingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-13}} | align="right" | 1 | align="right" | 11. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.gerlingen.de/,Lde/start/Stadtinfo/Stolperstein+Johanna+Schweizer.html |title=Stolperstein Gerlingen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305124444/http://www.gerlingen.de/,Lde/start/Stadtinfo/Stolperstein+Johanna+Schweizer.html |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Gernsheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-25}} | align="right" | 4 | align="right" | 25. juni 2013<ref>[http://www.echo-online.de/region/gross-gerau/gernsheim/Stolpersteine-in-Gernsheim-verlegt;art1236,4059852 Stolpersteine in Gernsheim verlegt]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Gerolzhofen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2014-12-01}} | align="right" | 3 | align="right" | 1. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.gerolzhofen.de/Verlegung-von-Stolpersteinen-in-Gerolzhofen-Marktstrasse-7_Veranstaltungen_60990_kkdetail_view_verans.html |title=''Verlegung von Stolpersteinen in Gerolzhofen, Marktstraße 7'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924021858/http://www.gerolzhofen.de/Verlegung-von-Stolpersteinen-in-Gerolzhofen-Marktstrasse-7_Veranstaltungen_60990_kkdetail_view_verans.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Gladbeck]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-31}} | align="right" | 70 | align="right" | 11. decembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.gladbeck.de/Leben_Wohnen/Stadtportrait/Stolpersteine/autostart.asp?highmajn=4&highsub=3&highsubsub=4 |title=Das Projekt „Stolpersteine in Gladbeck“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307022258/http://www.gladbeck.de/Leben_Wohnen/Stadtportrait/Stolpersteine/autostart.asp?highmajn=4&highsub=3&highsubsub=4 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | <!-- Gleidingen Ortsteil von Laatzen; siehe dort --> |- |[[Glinde]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-06}} | align="right" data-sort-value="1" | 1<ref group="F">Es handelt sich um eine Stolperschwelle (100 x 10&nbsp;cm)</ref> | align="right" | 6. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.glinde.de/index.php?id=92&tx_ttnews%5Btt_news%5D=1855 |title=glinde.de: ''Stolperschwelle in Glinde erinnert an das Lager Glinde Wiesenfeld'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160127150331/http://www.glinde.de/index.php?id=92&tx_ttnews%5Btt_news%5D=1855 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Gießen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-26}} | align="right" | 126 | align="right" | {{SortDate|2013-08-26}}<ref>[http://www.stolpersteine-giessen.de/ Stolpersteine Gießen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gießen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Gießen]] |- |[[Goch]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-10-04}} | align="right" | 43 | align="right" | 9. decembar 2014<ref>[http://wp.ge-mittelkreis.de/index.html ''20 neue Stolpersteine in Goch'']</ref> | | |- |[[Göppingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-27}} | align="right" data-sort-value="15" | mind. 15 | align="right" | 28. august 2012<ref>[http://www.swp.de/goeppingen/lokales/goeppingen/15-Stolpersteine-in-Goeppingen-verlegt;art5583,1608320 Neue Stolpersteine verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Görlitz]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-09}} | align="right" | 15 | align="right" | 26. juli 2012<ref>[http://www.stadtwiki-goerlitz.de/index.php?title=Stolpersteine Stadtwiki Görlitz]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Görlitz]] | |- |[[Gotha]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-05}} | align="right" | 44 | align="right" | 8. novembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.gotha.de/rathaus-politik/detail-neues-aus-dem-gothaer-rathaus/article/nacht_der_erinnerung_am_9_novembar.html |title=Nacht der Erinnerung am 9. novembar |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=25. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325175358/http://www.gotha.de/rathaus-politik/detail-neues-aus-dem-gothaer-rathaus/article/nacht_der_erinnerung_am_9_novembar.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gotha]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine im Landkreis und in der Stadt Gotha]] |- |[[Göttingen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-26}} | align="right" | 5 | align="right" | 26. maj 2012 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Göttingen]] | |- |[[Grafrath]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2015-05-27}} | align="right" | 1 | align="right" | 27. maj 2015 <ref>[http://www.merkur.de/lokales/fuerstenfeldbruck/grafrath/grafrath-bekommt-einen-stolperstein-4975199.html ''Grafrath bekommt einen Stolperstein'']</ref> | | |- |[[Greifswald]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-10}} | align="right" | 13 | align="right" | 23. maj 2013 <ref>{{Cite web |url=http://www.uni-greifswald.de/leben/engagement/stolpersteine-2013.html |title=Stolpersteinweg 2013 |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429204100/http://www.uni-greifswald.de/leben/engagement/stolpersteine-2013.html |archive-date=29. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Greifswald]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Greifswald]] |- |[[Greimerath (bei Trier)]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-21}} | align="right" | 5 | align="right" | {{SortDate|2011-09-21}}<ref>[http://www.volksfreund.de/nachrichten/region/hochwald/aktuell/Heute-in-der-Hochwald-Zeitung-Stolpern-mit-Kopf-und-Herz;art804,2206116 ''Stolpern mit Kopf und Herz''] Verlegung Greimerath</ref> | | |- |[[Grevenbroich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-10}} | align="right" data-sort-value="40" | ca. 40 | align="right" | 9. decembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-grevenbroich.de/16.html Übersicht Stolpersteine Grevenbroich]</ref><ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/grevenbroich/gunter-demnig-verlegt-neue-stolpersteine-aid-1.3879040 ''Gunter Demnig verlegt neue „Stolpersteine“'']</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Grevenbroich]] |- |[[Griesheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-04}} | align="right" data-sort-value="2" | mind. 2 | align="right" | mart 2013<ref>[http://www.ghs-griesheim.eu/index.php/praeventions-und-gesundheitsfoerderung/schule-ohne-rassismus-schule-mit-courage Stolpersteine zum zweiten Mal verlegt]</ref> | align="center" | | |- |[[Grimma]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2010-08-20}} | align="right" | 18 | align="right" | <ref>[http://www.ndk-wurzen.de/Aktuelles/Pressespiegel/9--novembar---Mahnwache-und-Stolpersteine-putzen-in-Grimma/448d1569s50/ Stolpersteine putzen in Grimma]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Gröbenzell]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-03-22}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>[http://www.merkur-online.de/lokales/fuerstenfeldbruck/landkreis/groebenzell-bekommt-stolperstein-holocaust-opfer-1138830.html Gröbenzell bekommt Stolperstein]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Gröbenzell]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Gröbenzell]] |- |[[Gronau (Westf.)]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-11}} | align="right" | 42 | align="right" | 9. decembar 2014<ref>[http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Borken/Gronau/1815231-Erinnerung-an-Rudi-Steffens-Stolpersteine-verhindern-Vergessen ''Stolpersteine verhindern Vergessen'']</ref> | | |- |[[Groß-Gerau]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-16}} | align="right" | 18 | align="right" | april 2014<ref>[http://www.erinnerung.org/gg/stst.html Stolpersteine für Groß-Gerau]</ref> | | |- |[[Großkarlbach]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-04}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Grünheide (Mark)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-02}} | align="right" | 8 | align="right" | 2. april 2013<ref name="brandenburg" /><ref>[http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1097841 ''Stolpersteine können in Grünheide verlegt werden .''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306110556/http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1097841|date=6. 3. 2016}} In: ''[[Märkische Oderzeitung]]'', 2. februar 2013.</ref> | | |- |[[Guben]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-09}} | align="right" | 23 | align="right" | 21. mart 2011<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Guben]] | |- |[[Gudensberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-11}} | align="right" | 31 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.gudensberg.de/index.php?option=com_content&view=article&id=67&Itemid=233 |title=Stolpersteine in Gudensberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305020601/http://gudensberg.de/index.php?id=67&itemid=233&option=com_content&view=article |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Güstrow]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-27}} | align="right" | 17 | align="right" | 4. novembar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.guestrow-tourismus.de/stolpersteine-erinnern-g%C3%BCstrower-holocaust-opfer |title=''„Stolpersteine“ erinnern an Güstrower Holocaust- Opfer'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103215003/http://www.guestrow-tourismus.de/stolpersteine-erinnern-g%C3%BCstrower-holocaust-opfer |archive-date=3. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Gütersloh]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-11}} | align="right" | 44 | align="right" | 18. decembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.guetersloh.de/Z3VldGVyc2xvaGQ0Y21zOjY0NjM2.x4s |title=Stolpersteine zum Gedenken an jüdische Mitbürger |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924024113/http://www.guetersloh.de/Z3VldGVyc2xvaGQ0Y21zOjY0NjM2.x4s |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Guxhagen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Haan]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-16}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hachenburg]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-09}} | align="right" | 42 | align="right" | 27. august 2013<ref>[http://www.ak-kurier.de/akkurier/www/artikel/23704-auch-in-hachenburg-stolpersteine-verlegt Zweite Verlegeaktion in Hachenburg]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hachenburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hachenburg]] |- |[[Hagen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-27}} | align="right" data-sort-value="12" | mind. 12 | align="right" | 17. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-hagen.de/ |title=Förderverein Stolpersteine Hagen e. V. |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=18. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141218093441/http://stolpersteine-hagen.de/ |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Hagen am Teutoburger Wald]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 12. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.hagen-atw.de/magazin/artikel.php?artikel=439&menuid=29 |title=hagen-atw.de: ''Ein Mensch ist erst vergessen, wenn sein Name vergessen ist'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304214555/http://www.hagen-atw.de/magazin/artikel.php?artikel=439&menuid=29 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Halberstadt]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2014-08-11}} | align="right" | 1 | align="right" | 11. august 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.halberstadt.de/de/index/stolpersteinlegung-fuer-mary-rosner-20050643.html |title=''Stolpersteinlegung für Mary Rosner'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140912150324/http://www.halberstadt.de/de/index/stolpersteinlegung-fuer-mary-rosner-20050643.html |archive-date=12. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Halberstadt]] |- |[[Halle (Saale)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2004-05-06}} | align="right" | 212 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.halle.de/index.asp?MenuID=2126 |title=Stolpersteine für Halle – zum Projekt und zum Künstler |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022062419/http://www.halle.de/index.asp?MenuID=2126 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Halle (Saale)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Halle (Saale)]] |- |[[Haltern am See]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-02}} | align="right" | 11 | align="right" | <ref>[http://www.haltern.de/Inhalte/Startseite/Sport_Kultur_Freizeit/Kultur/Stolpersteine/_Kuenstler.asp?seite=angebot&id=15926Das Projekt Stolpersteine]</ref> | | |- |[[Hamburg]] |{{ZID|DE-HH}} | align="right" | {{SortDate|2002-07-04}} | align="right" | 4575 | align="right" | 10. oktobar 2013<ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.stolpersteine-hamburg.de/ ''Stolpersteine in Hamburg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hamburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hamburg]] |- |[[Hameln]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-11-26}} | align="right" | 10 | align="right" | 26. novembar 2013<ref>[http://stolpersteine.geschichte-hameln.de/ Stolpersteine in Hameln]</ref> | align="center" | | |- |[[Hamm]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-04}} | align="right" | 67 | align="right" | 16. decembar 2013<ref>[http://www.hammwiki.de/wiki/Stolpersteine Hammwiki]</ref> | | |- |[[Hammersbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2015-02-11}} | align="right" | 6 | align="right" | 11. februar 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.hanauer.de/ha_20_110844019-29_Gunter-Demnig-verlegt-erste-Stolpersteine-in-Markoumlbel.html |title=''Gunter Demnig verlegt erste Stolpersteine in Marköbel'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402173725/http://www.hanauer.de/ha_20_110844019-29_Gunter-Demnig-verlegt-erste-Stolpersteine-in-Markoumlbel.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Hannover]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-12-06}} | align="right" | 270 | align="right" | 18. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.hannover.de/Kultur-Freizeit/Architektur-Geschichte/Stadtgeschichte/Stolpersteine/Liste-der-verlegten-Stolpersteine |title=hannover.de: ''Liste der verlegten Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429053656/http://www.hannover.de/Kultur-Freizeit/Architektur-Geschichte/Stadtgeschichte/Stolpersteine/Liste-der-verlegten-Stolpersteine |archive-date=29. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hannover]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hannover]] |- |[[Haren (Ems)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-15}} | align="right" | 12 | align="right" | 15. juli 2009<ref>[http://hiebing.de/majn/front_content.php?idcat=77&idart=330 ''Steine gegen das Vergessen.'']{{Mrtav link|datum=Novembar 2019|bot=InternetArchiveBot}} In: ''[[Meppener Tagespost]]'', 17. juli 2009</ref> | align="center" | | <!-- Harmuthsachsen Stadtteil von Waldkappel; siehe dort --> |- |[[Haselünne]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2004-11-10}} | align="right" data-sort-value="12" | mind. 12 | align="right" | 4. oktobar 2006 | | |- |[[Hattersheim am majn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-09}} | align="right" | 78 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.hattersheim.de/stolpersteine/ |title=Stolpersteine in Hattersheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=25. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200725165819/https://www.hattersheim.de/stolpersteine |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Eddersheim]] | |- |[[Hattingen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-12-13}} | align="right" | 11 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.archiv.hattingen.de/stolpersteine.php |title=Hattinger Kurzchronik |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20131017175043/http://www.archiv.hattingen.de/stolpersteine.php |archive-date=17. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hattingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hattingen]] |- |[[Hausach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05-23}} | align="right" | 3 | align="right" | {{SortDate|2009-05-23}}<ref>[http://www.hausach.de/BUeRGERINFO/Geschichte-Hausachs/STOLPERSTEINE-fuer-Hausach ''Stolpersteine für Hausach'']</ref> | | |- |[[Havelberg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2014-10-23}} | align="right" | 4 | align="right" | 23. oktobar 2014 | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Havelberg]] |- |[[Havixbeck]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-05}} | align="right" | 7 | align="right" | | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Havixbeck]] |- |[[Heide (Holstein)|Heide]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-21}} | align="right" | 7 | align="right" | <ref name="akens" /><ref name="stolpersteine-dithmarschen.tk">{{Cite web |url=http://stolpersteine-dithmarschen.tk/ |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=19. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219230717/http://www.stolpersteine-dithmarschen.tk/ |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Heidelberg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-12}} | align="right" | | align="right" | 13. oktobar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.bruchsal.org/story/heidelberg-erste-stolpersteine-verlegt |title=erste Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808055927/http://www.bruchsal.org/story/heidelberg-erste-stolpersteine-verlegt |archive-date=8. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Heidelberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Heidelberg]] |- |[[Heidenheim an der Brenz]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-27}} | align="right" | 12 | align="right" | 10. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.swp.de/heidenheim/lokales/heidenheim/Heidenheim-hat-fuenf-neue-Stolpersteine;art1168893,2194769 |title=Heidenheim hat fünf neue Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=15. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130915171428/http://www.swp.de/heidenheim/lokales/heidenheim/Heidenheim-hat-fuenf-neue-Stolpersteine;art1168893,2194769 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Heilbad Heiligenstadt]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Heilbronn]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05}} | align="right" | 41 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.stimmt.de/news/webreporter/vorort/2011/april/art2930,19022 |title=weitere Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131022819/http://www.stimmt.de/news/webreporter/vorort/2011/april/art2930,19022 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Heilbronn]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Heilbronn]] |- |[[Heiligenhaus]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-28}} | align="right" | 4 | align="right" | 24. juni 2008<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/ratingen/vierter-stolperstein-wird-verlegt-aid-1.902293 Heiligenhaus – Vierter Stolperstein wird verlegt]</ref> | | |- |[[Helgoland]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2010-04-17}} | align="right" | 6 | align="right" | 17. april 2010<ref>[http://www.cn-online.de/lokales/news/stolpersteine-auf-helgoland.html ''Stolpersteine auf Helgoland.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100524051317/http://www.cn-online.de/lokales/news/stolpersteine-auf-helgoland.html |date=24. 5. 2010 }} In: ''Cuxhavener Nachrichten'', 16. april 2010</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine auf Helgoland]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Helgoland]] |- |[[Hellenthal]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013}} | align="right" data-sort-value="4" | mind. 4 | align="right" | 25. oktobar 2013<ref>[http://www.volksfreund.de/nachrichten/region/pruem/aktuell/Heute-in-der-Pruemer-Zeitung-Erste-Stolpersteine-in-Hellenthal-verlegt;art8111,3684155 Erste Stolpersteine in Hellenthal verlegt]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Helmstedt]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-07}} | align="right" | 9 | align="right" | 7. oktobar 2011<ref name="hemlstedtwiki">[http://www.helmstedt-wiki.de/wiki/Stolpersteine Helmstedt-Wiki: ''Stolpersteine'']</ref> | | |- |[[Hemdingen]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hemer]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-07}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hemsbach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-11}} | align="right" | 22 | align="right" | 24. mart 2009<ref>{{Cite web |url=http://ehemalige-synagoge-hemsbach.de/Stolpersteine-17.html |title=Stolpersteine Hemsbach |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203190049/http://ehemalige-synagoge-hemsbach.de/Stolpersteine-17.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Hennef]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-28}} | align="right" | 12 | align="right" | <ref>[http://www.ksta.de/hennef/denkmal-stolpersteine-gegen-das-vergessen,15189210,22162270.html Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | | |- |[[Hennigsdorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-11}} | align="right" | 9 | align="right" | 11. maj 2006<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Herborn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-12}} | align="right" | 15 | align="right" | <ref>[http://www.lahn-dill.com/johanneum/joomla/index.php?option=com_content&task=view&id=480&Itemid=60 Webseite des Johanneum Gymnasiums zu Stolpersteinen]</ref> | | |- |[[Herbstein]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-05}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Herdecke]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-05}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Herford]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-06}} | align="right" | 123 | align="right" | 5. maj 2011<ref>[http://www.herford.de/Freizeit-Kultur/Geschichte/Stolpersteine Stolpersteine in Herford] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150720220304/http://www.herford.de/Freizeit-Kultur/Geschichte/Stolpersteine |date=20. 7. 2015 }}(PDF)</ref> | align="center" | | |- |[[Hermannsburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-03}} | align="right" | 1 | align="right" | 3. novembar 2011 | | |- |[[Hermaringen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-03}} | align="right" | 1 | align="right" | {{SortDate|2009-10-03}}<ref>[http://www.georg-elser-arbeitskreis.de/texts/hnp20091005.htm ''Vor Georg Elser verneigen''] Verlegung Hermaringen</ref> | | |- |[[Hermeskeil]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-30}} | align="right" | 3 | align="right" | 30. oktobar 2006 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hermeskeil]] |- |[[Herzlake]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-28}} | align="right" | 5 | align="right" | 28. august 2011<ref>[http://www.noz.de/lokales/herzlake/artikel/179237/stolpersteine-erinnern-in-herzlake-an-das-schicksal-der-familie-meyer ''„Stolpersteine“ erinnern in Herzlake an das Schicksal der Familie Meyer. ''] In: ''[[Neue Osnabrücker Zeitung]]'', 30. august 2011</ref> | | |- |[[Herzogenrath]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-18}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Heusenstamm]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-07}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hiddensee]]<!--Ortsteil Vitte--> |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-14}} | align="right" | 6 | align="right" | 16. septembar 2011<ref>[http://blog.insel-hiddensee.eu/2011/09/neue-stolpersteine-auf-hiddensee/ Neue Stolpersteine auf Hiddensee]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Insel Hiddensee]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Insel Hiddensee]] |- |[[Hilchenbach]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-30}} | align="right" | 12 | align="right" | 30. april 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.hilchenbach.de/standard/page.sys/664.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150122121156/http://www.hilchenbach.de/standard/page.sys/664.htm |archive-date=22. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hilchenbach]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hilchenbach]] |- |[[Hildburghausen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-05}} | align="right" data-sort-value="25" | mind. 25 | align="right" | {{SortDate|2010-05-31}}<ref>[http://www.insuedthueringen.de/lokal/hildburghausen/hildburghausen/Wider-das-Vergessen;art83436,1548048?fCMS=t87orka1hjj1i47sds7garja86 Wider das Vergessen]</ref> | | |- |[[Hilden]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004}} | align="right" | 35 | align="right" | 14. juli 2009<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/hilden/elf-neue-stolpersteine-aid-1.913002 neue Stolpersteine in Hilden]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hilden]] | |- |[[Hildesheim]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-25}} | align="right" | 41 | align="right" | 9. mart 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.hildesheim.de/staticsite/staticsite.php?menuid=1853&topmenu=404 |title=hildesheim.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924030256/http://www.hildesheim.de/staticsite/staticsite.php?menuid=1853&topmenu=404 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Höchberg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-23}} | align="right" | | align="right" | | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Höchberg]] |- |[[Hochheim am majn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-05}} | align="right" | 43 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.hochheim.de/Buergerservice/Leben-in-Hochheim/Kultur-Freizeit/Kunst-Kultur2/Stolpersteine |title=Stolpersteine in Hochheim am majn |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203065343/http://www.hochheim.de/Buergerservice/Leben-in-Hochheim/Kultur-Freizeit/Kunst-Kultur2/Stolpersteine |archive-date=3. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Massenheim (Hochheim am majn)]] | |- |[[Hockenheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-11-07}} | align="right" | 17 | align="right" | 14. oktobar 2013<ref>[http://www.morgenweb.de/region/schwetzinger-zeitung-hockenheimer-tageszeitung/hockenheim/den-opfern-wieder-einen-namen-geben-1.1241071 Den Opfern wieder einen Namen geben]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hockenheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hockenheim]] |- |[[Hofheim am Taunus]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-22}} | align="right" | 13 | align="right" | 22. april 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.hofheim.de/Themen/Stadtportrait/Stolpersteine/ |title=Stolpersteine in Hofheim am Taunus |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121117002050/http://www.hofheim.de/Themen/Stadtportrait/Stolpersteine/ |archive-date=17. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hofheim am Taunus]] | <!-- Hohenlimburg Ortsteil von Hagen; siehe dort --> |- |[[Hohen Neuendorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-30}} | align="right" | 11 | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}}<ref name="moz.de">{{Cite web |url=http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1379771 |title=''Fünf glänzende Gesten der Versöhnung'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150531012128/http://www.moz.de/artikel-ansicht/dg/0/1/1379771 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Homberg (Efze)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03}} | align="right" | 6 | align="right" | 2004<ref>[http://www.boelling.de/homberg/bilderbuch/bilder/stolpersteine/stolpersteine_05.htm Stolpersteine in Homberg]</ref> | | |- |[[Horb am Neckar]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2011-11}} | align="right" | 3 | align="right" | 28. novembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.neckar-chronik.de/Home/nachrichten/nachrichten-horb_artikel,-Stolpersteine-erinnern-an-das-Schicksal-einstiger-juedischer-Mitbuerger-_arid,154805.html |title=Stolpersteine erinnern |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=9. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150209055908/http://www.neckar-chronik.de/Home/nachrichten/nachrichten-horb_artikel,-Stolpersteine-erinnern-an-das-Schicksal-einstiger-juedischer-Mitbuerger-_arid,154805.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | <!-- Hörlitz Ortsteil von Schipkau; siehe dort --> |- |[[Horstmar]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-10}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Hötensleben]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2014-04-23}} | align="right" | 3 | align="right" | 24. april 2014<ref>[http://www.obere-aller.de/news/1/236426/nachrichten/236426.html Nur der Kopf stolpert]</ref> | | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hötensleben]] |- |[[Höxter]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-10}} | align="right" | 50 | align="right" | {{SortDate|2010-03-18}}<ref>[http://www.jacob-pins.de/?article_id=32 Stolpersteine in Höxter]</ref><ref>[http://dorf-ottbergen.de.tl/Stolpersteine-_-Erinnerungen.htm Stolpersteine in Höxter-Ottbergen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Höxter]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Höxter]] |- |[[Hoya]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-20}} | align="right" | 33 | align="right" | 28. maj 2013<ref>[http://www.kreiszeitung.de/lokales/nienburg/hoya-eystrup/neue-stolpersteine-hoya-2810089.html ''15 neue Stolpersteine in Hoya.''] In: ''[[Kreiszeitung]]'', 20. mart 2013</ref> | | |- |[[Hünfeld]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-23}} | align="right" | 14 | align="right" | 23. oktobar 2009<ref>[http://www.juedspurenhuenfelderland.de/zeichen-der-erinnerung/stolpersteine-in-h%C3%BCnfeld/ ''STOLPERSTEINE in Hünfeld'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Hünfeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Hünfeld]] |- |[[Hungen]]<!--Ortsteil Steinheim--> |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-25}} | align="right" | 29 | align="right" | 4. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.michaelgamer.de/page77/index.html |title=''Steinheimer Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150813091409/http://www.michaelgamer.de/page77/index.html |archive-date=13. 8. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Hürth]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-29}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Igel (Mosel)|Igel]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-28}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Ihlienworth]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2014-07-17}} | align="right" | 1 | align="right" | 17. juli 2014 | | |- |[[Illingen (Saar)|Illingen]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-19}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Ilmenau]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-22}} | align="right" | 18 | align="right" | 6. maj 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.ilmenau.de/stolpersteine_2008.htm |title=Neue Stolpersteine in Ilmenau |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=11. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100611015407/http://www.ilmenau.de/stolpersteine_2008.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Ilsenburg (Harz)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-30}} | align="right" | 10 | align="right" |<ref>{{Cite web |url=http://www.dielinke-harz.de/partei/ortsverbaende/ilsenburg/detail/zurueck/ilsenburg/artikel/verlegung-von-stolpersteinen-in-ilsenburg-am-30102010/ |title=Die Linke, Kreisverband Harz. Abgerufen am 5. juni 2014. |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160309232432/http://dielinke-harz.de/partei/ortsverbaende/ilsenburg/detail/zurueck/ilsenburg/artikel/verlegung-von-stolpersteinen-in-ilsenburg-am-30102010 |archive-date=9. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ilsenburg]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ilsenburg (Harz)]] |- |[[Ingelbach]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-04}} | align="right" | 4 | align="right" | 5. novembar 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.ingelbach.de/Ereignisse/stolpersteine/stolpersteine.html |title=Stolpersteine in Ingelbach |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141216015436/http://www.ingelbach.de/Ereignisse/stolpersteine/stolpersteine.html |archive-date=16. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ingelbach]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ingelbach]] |- |[[Ingelheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-08-07}} | align="right" | 24 | align="right" | 30. oktobar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.dif-ingelheim.de/content/view/25/53/ |title=Deutsch-Israelischer Freundeskreis Ingelheim e. V.: Stolpersteine – Verbeugung vor den Opfern |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120628113059/http://www.dif-ingelheim.de/content/view/25/53 |archive-date=28. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ingelheim]] | align="center" |[[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ingelheim am Rhein]] |- |[[Irsee]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-05-16}} | align="right" | 3 | align="right" | 2. april 2014<ref name="Stolpersteine Lehnhausen"/> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Irsee]] | align="center" | |- |[[Iserlohn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-01-19}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>[http://www.stolpersteine-iserlohn.de/ Stolpersteine in Iserlohn]</ref> | | |- |[[Issum]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-11}} | align="right" | 10 | align="right" | {{SortDate|2011-11-11}}<ref>{{Cite web |url=https://www.issum.de/C12574F3003766B0/html/A1FD8A17F85BD589C12577ED0025E271?opendocument&nid1=71366 |title=''Stolpersteine in Issum |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=29. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229164248/http://www.issum.de/C12574F3003766B0/html/A1FD8A17F85BD589C12577ED0025E271?opendocument&nid1=71366 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Itzehoe]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-09}} | align="right" | 11 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | |- |[[Jena]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-23}} | align="right" | 16 | align="right" | 7. maj 2008<ref>{{Cite web |url=http://www2.jena.de/stolpersteine/index.htm |title=Stolpersteine in Jena |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109022151/http://www2.jena.de/stolpersteine/index.htm |archive-date=9. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Jena]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Jena]] |- |[[Joachimsthal (Barnim)|Joachimsthal]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-18}} | align="right" | 2 | align="right" | 18. juli 2007<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Joachimsthal (Brandenburg)]] | |- |[[Kaiserslautern]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-03}} | align="right" data-sort-value="57" | 57 | align="right" | 5. februar 2015<ref>{{Cite web |url=http://stolpersteine.pinyto.de/sonstige_skripte/02_namen.html |title=Stolpersteine in KL |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=17. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417141205/http://stolpersteine.pinyto.de/sonstige_skripte/02_namen.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kaiserslautern]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kaiserslautern]] <!-- Kaldenkirchen Ortsteil von Nettetal; siehe dort --> |- |[[Kall]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-08-31}} | align="right" | 23 | align="right" | 3. septembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://eifeler-presse-agentur.de/2012/09/leben-juedischer-buerger-wieder-sichtbar-gemacht/ |title=Leben jüdischer Bürger wieder sichtbar |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324074908/http://eifeler-presse-agentur.de/2012/09/leben-juedischer-buerger-wieder-sichtbar-gemacht/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Kamen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-07}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Kamenz]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-13}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kamenz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kamenz]] |- |[[Kampen (Sylt)]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-07}} | align="right" | 1 | align="right" | 2008-05<ref name="akens" /> | align="center" | | |- |[[Kappeln]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2004-08-20}} | align="right" | 7 | align="right" | 2008-05<ref name="akens" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kappeln]] | |- |[[Karben]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-04}} | align="right" | 56 | align="right" | maj 2012<ref>[http://stolpersteine-in-karben.de/ Stolpersteine in Karben]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Karben]] |- |[[Karlsruhe]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-03-18}} | align="right" | 244 | align="right" | 31. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-karlsruhe.de/verlegung-2013/ |title=Stolpersteine Karlsruhe |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150523065007/http://www.stolpersteine-karlsruhe.de/verlegung-2013/ |archive-date=23. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Karlsruhe]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Karlsruhe]] |- |[[Kassel]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-26}} | align="right" | 65 | align="right" | 14. oktobar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kassel]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kassel]] |- |[[Kastellaun]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-22}} | align="right" | 20 | align="right" | {{SortDate|2009-09-22}}<ref>{{Cite web |url=http://www.mehr-hunsrueck.de/reportagen/2009_02/09_22_kastellaun_stolpersteine/index.html |title=''Stolpersteine in Kastellaun'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313202602/http://www.mehr-hunsrueck.de/reportagen/2009_02/09_22_kastellaun_stolpersteine/index.html |archive-date=13. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Kehl]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2011-07-15}} | align="right" | 33 | align="right" | <ref>[http://www.alemannia-judaica.de/kehl_synagoge.htm Stolpersteine werden verlegt]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kehl]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kehl]] |- |[[Kellinghusen]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-14}} | align="right" | | align="right" | | <!-- Keitum Ortsteil der Gemeinde Sylt; siehe dort --> | |- |[[Kempten (Allgäu)]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-15}} | align="right" | 21 | align="right" | 20. juli 2010<ref>[http://www.kreisbote.de/lokales/kempten/unvergessliche-stolpersteine-2570119.html Unvergessliche Stolpersteine]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kempten (Allgäu)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kempten (Allgäu)]] |- |[[Kenzingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-27}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Kiedrich]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-16}} | align="right" | 3 | align="right" | 16. mart 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.kiedrich-geschichte.de/cms/front_content.php?idcatart=67&lang=1&client=1 |title=''Förderkreis Kiedricher Geschichts- und Kulturzeugen e. V.: Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203051916/http://www.kiedrich-geschichte.de/cms/front_content.php?idcatart=67&lang=1&client=1 |archive-date=3. 2. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kiedrich]] | |- |[[Kiel]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-11}} | align="right" | 213 | align="right" | 5. mart 2015 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Kiel]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kiel]] |- |[[Kippenheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-01-13}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.kippenheim.de/kultur-bildung/Stolpersteine.php |title=Projekt „Stolpersteine“ nun auch in Kippenheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=9. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409044600/http://www.kippenheim.de/kultur-bildung/Stolpersteine.php |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Kippenheim]] | |- |[[Kirchen (Sieg)]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2015-02-11}} | align="right" | 3 | align="right" | 11. februar 2015<ref>[http://www.rhein-zeitung.de/region/lokales/altenkirchen-betzdorf_artikel,-Verbeugung-vor-der-juedischen-Familie-Moses-_arid,1271035.html Verbeugung vor der jüdischen Familie Moses Stolpersteine in Kirchen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Kirchen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kirchen]] |- |[[Kirchheim unter Teck]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-10}} | align="right" | 14 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.kirchheim-teck.de/de/entdecken/In+und+um+Kirchheim/Stolpersteine#faqAnchor_1 |title=Kirchheimer „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140525040436/http://www.kirchheim-teck.de/de/entdecken/In+und+um+Kirchheim/Stolpersteine#faqAnchor_1 |archive-date=25. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kirchheim unter Teck]] | |- |[[Kirchhundem]]<!-- Ortsteil Albaum --> |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-09-17}} | align="right" | 3 | align="right" | 17. septembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.albaum.info/index.php?option=com_content&view=article&id=87:bericht-aktion-stolpersteine&catid=48:mitteilungen&Itemid=64 |title=„Bericht Aktion Stolpersteine“ (Albaum) |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102102621/http://www.albaum.info/index.php?option=com_content&view=article&id=87:bericht-aktion-stolpersteine&catid=48:mitteilungen&Itemid=64 |archive-date=2. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Kirchhundem]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kirchhundem]] |- |[[Kirchlinteln]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-16}} | align="right" | 3 | align="right" | 16. maj 2011<ref>[http://www.weser-kurier.de/region/verden_artikel,-Stolpersteine-sind-sofort-ein-Blickfang-_arid,239378.html ''Stolpersteine sind sofort ein Blickfang.''] In: ''[[Weser-Kurier]]'', 18. maj 2011</ref> | align="center" | | |- |[[Kirkel]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-18}} | align="right" | 3 | align="right" | {{SortDate|2015-04-18}}<ref>{{Cite web |url=http://www.pfaelzischer-merkur.de/lokales/kirkel/kirkel/Kirkel-Kirkel-Hadamar-Nationalsozialisten;art447684,5712371 |title=''Stolpersteine erinnern nun auch in Kirkel an Nazi-Opfer'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=11. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150611014803/http://www.pfaelzischer-merkur.de/lokales/kirkel/kirkel/Kirkel-Kirkel-Hadamar-Nationalsozialisten;art447684,5712371 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Kitzingen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Kleinmachnow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-26}} | align="right" | 22 | align="right" | 26. april 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Klingenmünster]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-15}} | align="right" data-sort-value="2" | mind. 2 | align="right" | {{SortDate|2006-06-27}} | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Klingenmünster]] |- |[[Klostermansfeld]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-21}} | align="right" | 2 | align="right" | <ref>[http://www.synagoge-eisleben.de/start/Tagebuch/Eintrage/2008/11/21_Stolpersteine_fur_die_Familie_Bluhm_in_Klostermansfeld.html Synagoge Eisleben – Stolpersteine für die Familie Blum in Klostermansfeld]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | <!--[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Aachen]]--> | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Klostermansfeld]] |- |[[Knüllwald]]<!--Ortsteil Rengshausen--> |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Koblenz]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-01-27}} | align="right" | 51 | align="right" | 21. Januar 2009<ref>[http://mahnmal-koblenz.de/index.php/das-mahnmal/stolpersteine-in-koblenz.html „Stolpersteine“ in Koblenz]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Koblenz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Koblenz]] |- |[[Köln]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|1995-01-04}} | align="right" | 2.026 | align="right" | 9.-11. mart 2015<ref>[http://www.museenkoeln.de/ns-dokumentationszentrum/pages/1194.aspx?s=1194 NS-Dokumentationszentrum der Stadt Köln: ''Stolpersteine | Erinnerungsmale für die Opfer des Nationalsozialismus'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Cologne]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Köln]] |- |[[Kommern]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-04-23}} | align="right" | | align="right" | <ref name="Chronik2003" /> | | |- |[[Königs-Wusterhausen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2005-06-05}} | align="right" | 18 | align="right" | 11. oktobar 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Königslutter am Elm]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-02}} | align="right" | 2 | align="right" | 2. august 2011<ref name="hemlstedtwiki" /> | | |- |[[Königstein im Taunus]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-11-18}} | align="right" | 18 | align="right" | 18. novembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-koenigstein.de/ Stolpersteine in Königstein]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Königswinter]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-15}} | align="right" | 13 | align="right" | 1. decembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.brueckenhofmuseum.de/sonderausst/stolpersteine.html |title=Die Aktion Stolpersteine in Königswinter |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120629021228/http://www.brueckenhofmuseum.de/sonderausst/stolpersteine.html |archive-date=29. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Königswinter]] | align="center" | |- |[[Konstanz]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-14}} | align="right" data-sort-value="18" | 159 | align="right" | 28. juni 2014<ref>[http://www.stolpersteine-konstanz.de/ VVN-BdA Kreisvereinigung Konstanz: »Projekte«]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bodensee-woche.de/denkmaler-gegen-das-vergessen-verlegung-von-18-weiteren-stolpersteinen-in-konstanz-60804/ |title=18 weitere Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923193031/http://www.bodensee-woche.de/denkmaler-gegen-das-vergessen-verlegung-von-18-weiteren-stolpersteinen-in-konstanz-60804/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Konstanz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Konstanz]] |- |[[Konz]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-20}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2008-10-28}}<ref>{{Cite web |url=http://www.konz.eu/vg_konz/Leben%20in%20Konz/Kunst%20und%20Kultur/Stolpersteine/ |title='' Stolpersteine in der Konzer Martinstraße'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150611012607/http://www.konz.eu/vg_konz/Leben%20in%20Konz/Kunst%20und%20Kultur/Stolpersteine/ |archive-date=11. 6. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Konz]] |- |[[Korschenbroich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-10-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Köthen (Anhalt)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-28}} | align="right" | 8 | align="right" | 28. oktobar 2010<ref>[http://www.koethen-anhalt.de/de/aktuelles/dieerstenstolpersteinesindverlegt-104003013273-20013273.html koethen-anhalt.de: ''Die ersten Stolpersteine sind verlegt '']</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Köthen (Anhalt)]] |- |[[Krefeld]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-20}} | align="right" | 41 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.ktginfo.de/Stolpersteine/Startseite |title=Stolpersteine für Krefeld |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120808194928/http://www.ktginfo.de/Stolpersteine/Startseite |archive-date=8. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Krefeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Krefeld]] |- |[[Kremmen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2012-04-30}} | align="right" | 5 | align="right" | 30. april 2012<ref name="brandenburg" /> | align="center" | | align="center" | <!-- Krofdorf-Gleiberg Ortsteil von Wettenberg; siehe dort --> |- |[[Kreuztal]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-11}} | align="right" | 12 | align="right" | {{SortDate|2013-03-11}}<ref>{{Cite web |url=http://www.littfeld.de/die-stolpersteine/ |title=''Zwölf Stolpersteine erinnern an das Schicksal von Kreuztaler Juden'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150617220612/http://www.littfeld.de/die-stolpersteine/ |archive-date=17. 6. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Kronberg im Taunus]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Kronshagen]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-24}} | align="right" | 2 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.kronshagen.de/1074.html |title=Stolpersteine in Kronshagen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150404010157/http://www.kronshagen.de/1074.html |archive-date=4. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kronshagen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kronshagen]] |- |[[Külsheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2014-07-10}} | align="right" data-sort-value="7" | mind. 7 | align="right" | 10. juli 2014<ref>[http://pags-kuelsheim.de/wordpress/?p=1342 ''Geschichte wird lebendig!'']{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Künzelsau]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007}} | align="right" | 24 | align="right" | 9. februar 2015<ref>[http://www.kuenzelsau.de/de/leben---verwalten/Presse/Nachricht?id=1238 ''Stolpersteine zur Erinnerung''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150209191939/http://www.kuenzelsau.de/de/leben---verwalten/Presse/Nachricht?id=1238 |date=9. 2. 2015 }} auf kuenzelsau.de</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Künzelsau]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Künzelsau]] |- |[[Kuppenheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-05}} | align="right" | 10 | align="right" | 2013<ref>[http://realschule-kuppenheim.de/aktuelles-1/ Stolpersteine Kuppenheim]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kuppenheim]] | |- |[[Kusel]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-14}} | align="right" | 26 | align="right" | 20. novembar 2007 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kusel]] |- |[[Laatzen]]<!--u.&nbsp;a. Ortsteil Gleidingen--> |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-12}} | align="right" | 16 | align="right" | 6. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.laatzen.de/Stolpersteine.837.0.html |title=laatzen.de: ''Stolpersteine in Laatzen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140313033254/http://www.laatzen.de/Stolpersteine.837.0.html |archive-date=13. 3. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Ladenburg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-05}} | align="right" | 37 | align="right" | 5. mart 2014<ref>[http://www.ladenburg.de/pdf/stadtarchiv/Stolpersteine_in_Ladenburg.pdf ''Stolpersteine in Ladenburg'' (PDF)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ladenburg]] | |- |[[Lahr/Schwarzwald|Lahr]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2004-01-12}} | align="right" | 20 | align="right" | 16. april 2013<ref name="Chronik 2004">[https://web.archive.org/web/20050207182636/http://www.stolpersteine.com/chronik.htm Stolperstein-Chronik 2004]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bo.de/lokales/lahr/stolperstein-gegen-vergessen |title=bo.de ''Stolpersteine gegen das Vergessen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130419045850/http://www.bo.de/Lokales/Lahr/Stolperstein-gegen-Vergessen |archive-date=19. 4. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lahr/Schwarzwald]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Lahr/Schwarzwald]] |- |[[Lampertheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-23}} | align="right" | 8 | align="right" | 21. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.lampertheimer-zeitung.de/lokales/lampertheim/verbeugung-vor-dem-schicksal_13893897.htm |title=Lampertheim Verbeugung vor dem Schicksal |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160130174447/http://www.lampertheimer-zeitung.de/lokales/lampertheim/verbeugung-vor-dem-schicksal_13893897.htm |archive-date=30. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Lamspringe]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-18}} | align="right" | 4 | align="right" | 18. septembar 2013 | | |- |[[Landau in der Pfalz]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-05}} | align="right" | 119 | align="right" | 30. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.landau.de/index.phtml?object=tx%7C1815.20.1&ModID=7&FID=1815.2888.1&sNavID=1815.44 |title=Neue »Stolpersteine« im Ostring |access-date=19. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160308223134/http://landau.de/index.phtml?fid=1815.2888.1&modid=7&object=tx%7C1815.20.1&snavid=1815.44 |archive-date=8. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Landshut]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-10}} | align="right" | 20 | align="right" | 11. septembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-landshut.de/ Verein Stolpersteine Landshut]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Langen (Hessen)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Langenfeld (Rheinland)]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Langenlonsheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2011-08}} | align="right" | 11 | align="right" | 1. septembar 2011<ref>[http://www.rhein-zeitung.de/region/lokales/bad-kreuznach_artikel,-Stolpersteine-erinnern-an-das-Leid-der-Langenlonsheimer-Juden-_arid,299270.html Stolpersteine erinnern]</ref> | | |- |[[Langenselbold]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-14}} | align="right" | | align="right" | 2. decembar 2014 | | |- |[[Langerwehe]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-12-12}} | align="right" | 18 | align="right" | {{SortDate|2011-12-12}}<ref>{{Cite web |url=http://st-martin-langerwehe.kibac.de/gruppen-/kfd |title=„Stolpersteine“ für Langerwehe |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409142519/http://st-martin-langerwehe.kibac.de/gruppen-/kfd |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Langerwehe]] |- |[[Langwedel (Weser)|Langwedel]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-05-16}} | align="right" | | align="right" | 16. maj 2011 | | |- |[[Lathen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-30}} | align="right" | 29 | align="right" | 30. mart 2010<ref>[http://www.lathen.de/cms/front_content.php?client=1&lang=1&parent=653&subid=653&idcat=657&idart=3191 ''In Lathen erinnern „Stolpersteine“ an neun jüdische Familien.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150410015210/http://www.lathen.de/cms/front_content.php?client=1&lang=1&parent=653&subid=653&idcat=657&idart=3191|date=10. 4. 2015}} In: ''[[Ems-Zeitung]]'', 1. april 2010.</ref> | | |- |[[Lauenförde]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-12-10}} | align="right" | 5 | align="right" | 10. decembar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.lauenfoerde.com/stolpersteine/ |title=''Stolpersteine in Lauenförde'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130725104656/http://www.lauenfoerde.com/stolpersteine/ |archive-date=25. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Lauterbach (Hessen)|Lauterbach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-05}} | align="right" | 30 | align="right" | <ref>[http://osthessen-news.de/n1203915/lauterbach-drei-weitere-stolpersteine-zum-gedenken-ermordeter-j-discher-mitb-rger.html Drei weitere Stolpersteine]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lauterbach (Hessen)]] | |- |[[Lebach]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2013-08-29}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.gsglebach.de/unterricht/arbeitsgemeinschaften/stolpersteine.html |title=Verlegung von Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=5. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160205085132/http://www.gsglebach.de/unterricht/arbeitsgemeinschaften/stolpersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | <!-- Lechenich ist ein Ortsteil von Erftstadt; siehe dort --> |- |[[Legden]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-11}} | align="right" | 4 | align="right" | 11. decembar 2008<ref>[http://www.gemeinde-legden.de/cgi-bin/baseportal.pl?htx=/aktuell_vkarte&Id==41 Legden gedenkt der früheren jüdischen Mitbürger]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Lehrte]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-06-06}} | align="right" | 21 | align="right" | 6. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.lehrte.de/Rathaus/Stadtgeschichte/Stolpersteine/Stolpersteine-verlegt.aspx |title=lehrte.de: ''Stolpersteine in der Stadt Lehrte'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203185142/http://www.lehrte.de/Rathaus/Stadtgeschichte/Stolpersteine/Stolpersteine-verlegt.aspx |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Leipzig]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-03}} | align="right" | 202 | align="right" | Dezember 2013<ref>[https://www.stsg.de/cms/stsg/veranstaltungen/gedenkveranstaltung-verlegung-von-23-neuen-stolp Stolpersteine Leipzig]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Leipzig]] | |- |[[Lemgo]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-03}} | align="right" | 51 | align="right" | 9. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-lemgo.de/www.stolpersteine-lemgo.de/Home.html |title=Stolpersteine in Lemgo |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160128141253/http://www.stolpersteine-lemgo.de/www.stolpersteine-lemgo.de/Home.html |archive-date=28. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lemgo]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Lemgo]] |- |[[Lengede]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-24}} | align="right" | 1 | align="right" | 24. novembar 2008<ref>[http://rs-lengede.de/presse/items/pn-realschuelerinnen-erinnern-an-leben-und-tod-des-ns-opfers-karl-zobel.html?file=tl_files/presse/2008_11_25_PN.pdf ''Realschülerinnen erinnern an Leben und Tod des NS-Opfers Karl Zobel.'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}} In: ''[[Peiner Nachrichten]]'', 25. novembar 2008.</ref> | | |- |[[Lengerich (Westfalen)|Lengerich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-16}} | align="right" | | align="right" | | | <!-- Lenhausen Ortsteil von Finnentrop; siehe dort --> |- |[[Lennestadt]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-30}} | align="right" | 15 | align="right" | 30. april 2008 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lennestadt]] | align="center" | |- |[[Letschin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-12}} | align="right" | 1 | align="right" | 12. juli 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.spd-letschin.de/index.php?mod=content&menu=15&page_id=2048 |title=Erster Stolperstein |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202075905/http://www.spd-letschin.de/index.php?mod=content&menu=15&page_id=2048 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Leubsdorf (am Rhein)|Leubsdorf]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-12-17}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Leuna]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-17}} | align="right" | 1 | align="right" | 17. oktobar 2011<ref>[http://www.geschichtswerkstatt-merseburg.de/historische-und-erinnerungsorte/stolpersteine.php Stolpersteine in Leuna]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Leuna]] |- |[[Leverkusen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2001-05}} | align="right" data-sort-value="14" | mind. 14 | align="right" | 16. maj 2006<ref name="Chronik2003" /> | align="right" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Leverkusen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Leverkusen]] |- |[[Liebenburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-01-23}} | align="right" | 10 | align="right" | 23. Januar 2012<ref>[http://www.klinik-dr-fontheim.de/fileadmin/media/Downloads/Presseartikel/Geschichte_GS-Ztg_04.07.12Stolpersteine_Liebenburg.JPG ''Israelis an den Stolpersteinen.''] In: ''[[Goslarsche Zeitung]]'', 4. juli 2012.</ref> | | |- |[[Liebenwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-30}} | align="right" | 8 | align="right" | 30. juni 2010<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Lieberose]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-12}} | align="right" | 7 | align="right" | 12. oktobar 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Lilienthal]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-18}} | align="right" | | align="right" | 18. april 2006 | | |- |[[Linden (Hessen)|Linden]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-26}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Lindenberg im Allgäu]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-13}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Lindow (Mark)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-09}} | align="right" | 2 | align="right" | 9. august 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.lindow-mark.de/index.php/stolpersteine |title=lindow-mark.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710221349/http://www.lindow-mark.de/index.php/stolpersteine |archive-date=10. 7. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lindow (Mark)]] | |- |[[Lingen (Ems)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-21}} | align="right" | 38 | align="right" | 18. februar 2011<ref>[http://www.lingen.de/leben_und_wohnen/stadtportraet/sehenswertes/stolpersteine_1.html lingen.de: ''Stolpersteine'']</ref> | | |- |[[List (Sylt)|List]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-07}} | align="right" | 1 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | |- |[[Losheim am See]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-21}} | align="right" | 4 | align="right" | {{SortDate|2009-09-21}}<ref>{{Cite web |url=http://www.losheim-stausee.de/gemeinde-losheim/presseinformation/pressemeldung-anzeigen/artikel/1/mit-den-sto.html |title=''Erinnerungsmale für Losheimer jüdische Nazi-Opfer verlegt'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20150616073344/http://www.losheim-stausee.de/gemeinde-losheim/presseinformation/pressemeldung-anzeigen/artikel/1/mit-den-sto.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Löningen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 10. novembar 2011<ref>[http://www.nwzonline.de/cloppenburg/bildung/stolpersteine-erinnern-an-geschwister-steinburg_a_1,0,556640442.html ''„Stolpersteine“ erinnern an Geschwister Steinburg.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 11. novembar 2011</ref> | | |- |[[Lübben (Spreewald)]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2004-03-11}} | align="right" | 8 | align="right" | 10. septembar 2009<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Lübbenau/Spreewald]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-20}} | align="right" | 1 <!-- Verlegung von zweitem Stolperstein für 2015 geplant --> | align="right" | 20. mart 2014<ref>[http://www.lr-online.de/regionen/luebbenau-calau/Erster-Stolperstein-in-Luebbenau-verlegt;art13825,4532470 Erster „Stolperstein“ in Lübbenau verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Lübeck]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-04-01}} | align="right" | 162 | align="right" | 6. maj 2014<ref name="akens" /><ref name="Chronik2003" /><ref>[http://www.stolpersteine-luebeck.de/ Stolpersteine für Lübeck]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Lübeck]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Lübeck]] |- |[[Lübtheen]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-16}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Luckau]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 10. septembar 2008<ref>[http://www.lr-online.de/regionen/luckau/Stolpersteine-in-Luckau;art1062,2167329,0 ''Stolpersteine in Luckau.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308033226/http://www.lr-online.de/regionen/luckau/Stolpersteine-in-Luckau;art1062,2167329,0|date=8. 3. 2016}} In: ''[[Lausitzer Rundschau]]'', 11. septembar 2008.</ref> | | |- |[[Luckenwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-22}} | align="right" | 12 | align="right" | 13. oktobar 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Lüdinghausen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-06-02}} | align="right" | 28 | align="right" | 3. juni 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Coesfeld/Luedinghausen/2009/04/Luedinghausen-Noch-mehr-Stolpersteine-und-ein-Buch |title=Noch mehr Stolpersteine und ein Buch |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402140523/http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Coesfeld/Luedinghausen/2009/04/Luedinghausen-Noch-mehr-Stolpersteine-und-ein-Buch |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Ludwigsburg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-27}} | align="right" | 50 | align="right" | 21. februar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ludwigsburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ludwigsburg]] |- |[[Ludwigshafen am Rhein]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-22}} | align="right" | 145 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.ludwigshafen-setzt-stolpersteine.de/startseite/ |title=Ludwigshafen setzt Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=27. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150627212808/http://www.ludwigshafen-setzt-stolpersteine.de/startseite/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ludwigshafen am Rhein]] | |- |[[Lüneburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-03-31}} | align="right" | 36 | align="right" | 19. februar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-lueneburg.de/ |title=''Stolpersteine in Lüneburg'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150813095912/http://www.stolpersteine-lueneburg.de/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.lueneburg.de/desktopdefault.aspx/tabid-3553/ |title=lueneburg.de: ''Stolpersteine im Lüneburger Stadtgebiet'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405071046/http://www.lueneburg.de/desktopdefault.aspx/tabid-3553/ |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Lünen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-07}} | align="right" | 7 | align="right" | 22. april 2014<ref>[http://www.ruhrnachrichten.de/staedte/luenen/Erinnerung-an-juedische-Mitbuerger;art928,655786 ''Erinnerung an jüdische Mitbürger.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924130228/http://www.ruhrnachrichten.de/staedte/luenen/Erinnerung-an-juedische-Mitbuerger;art928,655786|date=24. 9. 2015}} In: ''[[Ruhr-Nachrichten]]'', 31. august 2009.</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste_der_Stolpersteine_in_Lünen]] |- |[[Lutherstadt Eisleben]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-22}} | align="right" data-sort-value="16" | 16 | align="right" | 26. juli 2010<ref>[http://www.mz-web.de/eisleben/mansfeld-suedharz-drei-stolpersteine-fuer-familie-bratel,20640972,17710084.html 3 Stolpersteine für Familie Bratel]{{Mrtav link}}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste_der_Stolpersteine_in_Lutherstadt_Eisleben]] |- |[[Lutherstadt Wittenberg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-19}} | align="right" | 30 | align="right" | 25. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.wittenberg.de/staticsite/staticsite.php?menuid=1720&topmenu=1076 |title=Lutherstadt Wittenberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=22. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222095736/http://www.wittenberg.de/staticsite/staticsite.php?menuid=1720&topmenu=1076 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste_der_Stolpersteine_in_Lutherstadt_Wittenberg]] |- |[[Magdeburg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-18}} | align="right" | 389 | align="right" | 24. oktobar 2014<ref>[http://www.unser-magdeburg.de/magdeburg-akutell/magdeburg-aktuell/134-18-weitere-stolpersteine-erinnern-an-das-schicksal-magdeburger-opfer-des-nationalsozialismus.html ''18 weitere Stolpersteine erinnern an das Schicksal Magdeburger Opfer des Nationalsozialismus'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | <!-- Mahlow Ortsteil von Blankenfelde-Mahlow; siehe dort --> |- |[[Mainbernheim]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-12}} | align="right" data-sort-value="9" | mind. 9 | align="right" | 15. februar 2008<ref name="majnPost">[http://www.majnpost.de/regional/kitzingen/Stolpersteine-gegen-das-Vergessen;art773,4347419 Stolpersteine – gegen das Vergessen]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in majnbernheim]] | |- |[[Maintal]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-06}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Mainz]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-05}} | align="right" | 15 | align="right" | 23. Januar 2009<ref>[http://www.majn-rheiner.de/region/objekt.php3?artikel_id=3596571 majn-Rheiner vom 20. Januar 2009: Topographie des Gedenkens / Elf neue „Stolpersteine“ in Finthen und Kaiserstraße erinnern an NS-Opfer]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Malsch (Landkreis Karlsruhe)|Malsch]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-11}} | align="right" | 30 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.heimatfreunde-malsch.de/stolpersteine.htm |title=Stolpersteine in Malsch |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130917031653/http://www.heimatfreunde-malsch.de/stolpersteine.htm |archive-date=17. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Malsch]] | align="center" | |- |[[Mannheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-05}} | align="right" | 91 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Mannheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Mannheim]] |- |[[Marburg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-03-20}} | align="right" | 30 | align="right" | <ref>[http://www.geschichtswerkstatt-marburg.de/projekte/ststmrkarten.php Stolpersteine Marburg]</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Marburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Marburg]] |- |[[Markkleeberg]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-05}} | align="right" | 4 | align="right" | 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.kompetent-mit-medien.de/Material/Holocaust/Begegnungen/Orte/Orte_Markkleeb/Orte_Markkleeb.html |title=Stolpersteine in Markkleeberg |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150102123119/http://www.kompetent-mit-medien.de/Material/Holocaust/Begegnungen/Orte/Orte_Markkleeb/Orte_Markkleeb.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Marktbreit]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-12}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Marl]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-07}} | align="right" | 2 | align="right" | <ref>[http://www.lokalkompass.de/marl/politik/stolpersteine-in-der-huelser-fussgaengerzone-erinnern-an-die-reichspogromnacht-am-9-novembar-1938-d367731.html Stolpersteine in Marl Hüls]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Maßbach]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-04}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.hauptschule-massbach.de/index.php/aktionen/11-schuljahr-2012-13/19-verlegung-der-stolpersteine |title=Stolpersteinverlegung in Maßbach |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131031215754/http://www.hauptschule-massbach.de/index.php/aktionen/11-schuljahr-2012-13/19-verlegung-der-stolpersteine |archive-date=31. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Mechernich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-19}} | align="right" | 5 | align="right" | 19. septembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.mechernich.de/seiten/aktuelles/2008/09/Stolpersteinaktion_Mechernich.php |title=Erste Stolpersteinaktion in Mechernich |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110938/http://mechernich.de/seiten/aktuelles/2008/09/Stolpersteinaktion_Mechernich.php |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Meckenheim (Rheinland)|Meckenheim]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-16}} | align="right" | 25 | align="right" | 16. decembar 2009<ref>[http://www.meckenheim.de/cms117/aktuelles/mitteilungen_rathaus/artikel/18896/ ''Meckenheim erinnert an ermordete jüdische Bürger / Gunter Demnig verlegt „Stolpersteine“'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meckenheim]] | |- |[[Meerbusch]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-12-10}} | align="right" | 14 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meerbusch]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Osterath]] |- |[[Meinerzhagen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-26}} | align="right" | 34 | align="right" | 17. novembar 2014<ref>[http://www.come-on.de/lokales/meinerzhagen/stolpersteine-erinnern-opfer-nazi-terrors-4457204.html]</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Meinerzhagen]] |- |[[Meiningen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-31}} | align="right" | 14 | align="right" | 25. septembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.weltkulturwoche.net/index.php/Links/102 |title=Weltkulturwoche.de 2011 |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714113230/http://www.weltkulturwoche.net/index.php/Links/102 |archive-date=14. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meiningen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Meiningen]] |- |[[Meisenheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-23}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Meißen]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-26}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2013-12-05}}<ref>{{Cite web |url=http://www.stadt-meissen.de/6207.html |title=Vier neue Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161016123422/http://www.stadt-meissen.de/6207.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meißen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Meißen]] |- |[[Meitingen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-12}} | align="right" | 3 | align="right" | 12. novembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.stadtzeitung.de/nachrichten/augsburg-land/Meitingen-Stolpersteine-erinnern-an-Naziopfer;art479,5185 |title=''Meitingen: „Stolpersteine“ erinnern an Naziopfer'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409172453/http://www.stadtzeitung.de/nachrichten/augsburg-land/Meitingen-Stolpersteine-erinnern-an-Naziopfer;art479,5185 |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Meitingen]] | |- |[[Meldorf]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2008-08-08}} | align="right" | 2 | align="right" | 9. august 2008<ref name="stolpersteine-dithmarschen.tk"/><ref>{{Cite web |url=http://de.indymedia.org/2008/08/224193.shtml |title=Stolpersteine in Meldorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=8. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150408234257/http://de.indymedia.org/2008/08/224193.shtml |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Melle]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-10-19}} | align="right" | 14 | align="right" | 4. juni 2012 | | |- |[[Melsungen]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-04-28}} | align="right" | 42 | align="right" | 26. mart 2014<ref>[http://www.stolpersteine-melsungen.de/ Stolpersteine Melsungen]</ref> | | |- |[[Meppen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-27}} | align="right" | 25 | align="right" | 2008-02-20<ref>{{Cite web |url=http://www.meppen.de/stadtportraetgeschichte/stolpersteine.html |title=Stolpersteine in Meppen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130628083140/http://www.meppen.de/stadtportraetgeschichte/stolpersteine.html |archive-date=28. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Merseburg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-15}} | align="right" data-sort-value="8" | 8 | align="right" | <ref name="MZ 14">{{Cite web |url=http://www.mz-web.de/merseburg-querfurt/stolpersteine-etwa-32-000-in-europa-verlegt,20641044,17415872.html |title=Stolpersteine Merseburg Querfurt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160117071638/http://www.mz-web.de/merseburg-querfurt/stolpersteine-etwa-32-000-in-europa-verlegt,20641044,17415872.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Merseburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Merseburg]] |- |[[Merzig]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2012-11}} | align="right" | 20 | align="right" | 25. februar 2014<ref>[http://www.wochenspiegelonline.de/content/nachrichten/gemeindencat/article/kuenstler-verlegt-stolpersteine/ Künstler verlegt „Stolpersteine“]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | |- |[[Meschede]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-31}} | align="right" | 11 | align="right" | Januar 2013<ref>[http://www.meschede.de/freizeit_u_tourismus/sehenswuerdigkeiten/sehenswertes_meschede_kernstadt/geschichte_alte_synagoge/DokuStolpersteine11.pdf Stolpersteine Meschede]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}(PDF)</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Meschede]] |- |[[Metelen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-16}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Mettmann]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-10-30}} | align="right" | 18 | align="right" | <ref>[http://www.mettmann.de/denkmaeler/stolpersteine.php Stadt Mettmann Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Mettmann]] |- |[[Minden]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-21}} | align="right" | 88 | align="right" | 26. novembar 2013<ref>[http://www.mt.de/lokales/minden/9752292_Sieben_neue_Stolpersteine_fuer_ermordete_Sinti_aus_Minden_gesetzt.html Mindener Tageblatt Sieben neue Stolpersteine für ermordete Sinti aus Minden gesetzt]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Minden]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Minden]] |- |[[Mittenwalde]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-13}} | align="right" | 4 | align="right" | 22. oktobar 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Mittweida]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-16}} | align="right" | 14 | align="right" | 26. maj 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.mittelsachsen-tv.de/default.aspx?ID=1539&showNews=228225 |title=Stolpersteine und der Zug der Erinnerung |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160116221532/http://www.mittelsachsen-tv.de/default.aspx?ID=1539&showNews=228225 |archive-date=16. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Moers]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-27}} | align="right" | 11 | align="right" | 29. maj 2013<ref>[http://www.moers.de/C12571D1004756A0/html/D4C3281DF648CDA2C1257B7A0024EBC1?opendocument Stolpersteine erinnern an NS-Opfer]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Moers]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Moers]] |- |[[Mönchengladbach]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-01-27}} | align="right" | 228 | align="right" | 14. novembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.bz-mg.de/stadtbezirk-west/wanlo/letzter-stolperstein-in-wanlo-verlegt.html |title=Letzter Stolperstein verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923195609/http://www.bz-mg.de/stadtbezirk-west/wanlo/letzter-stolperstein-in-wanlo-verlegt.html |archive-date=23. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Mönchengladbach]] | |- |[[Montabaur]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-09-07}} | align="right" | 27 | align="right" | 23. august 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.montabaur.de/montabaur/de/AKTUELLES/Pressearchiv/Stolpersteine%20erinnern%20an%20NS-Opfer/ |title=Stolpersteine erinnern an NS-Opfer |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304134917/http://www.montabaur.de/montabaur/de/AKTUELLES/Pressearchiv/Stolpersteine%20erinnern%20an%20NS-Opfer/ |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in der Verbandsgemeinde Montabaur]] |- |[[Mörfelden-Walldorf]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-05}} | align="right" | 51 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.moerfelden-walldorf.de/default.asp?action=article&ID=1819 |title=Stolpersteine in Mörfelden-Walldorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160604134000/http://www.moerfelden-walldorf.de/default.asp?action=article&ID=1819 |archive-date=4. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Moringen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-09}} | align="right" | 16 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.gedenkstaette-moringen.de/thema/Stolpersteine/HauserStoplersteine/hauserstoplersteine.html |title=Die Stolperstein in Moringen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120831214708/http://www.gedenkstaette-moringen.de/thema/Stolpersteine/HauserStoplersteine/hauserstoplersteine.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Monheim am Rhein]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-12-03}} | align="right" | 13 | align="right" | 3. decembar 2003<ref>{{Cite web |url=http://www.monheim.de/stadtprofil/historisches/stolpersteine/index.html |title=Monheim am Rhein: Das Projekt Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090218151349/http://www.monheim.de/stadtprofil/historisches/stolpersteine/index.html |archive-date=18. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Mücheln (Geiseltal)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-07}} | align="right" | 1 | align="right" | 7. maj 2013 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Mücheln (Geiseltal)]] |- |[[Mühlacker]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-05}} | align="right" | 20 | align="right" | 2011<ref>[http://www.hav-muehlacker.de/de/download/Broschuere_Stolpersteine.pdf Stolpersteine Mühlacker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414175602/http://www.hav-muehlacker.de/de/download/Broschuere_Stolpersteine.pdf |date=14. 4. 2016 }}(PDF)</ref> | align="center" | | |- |[[Mühlhausen/Thüringen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2010-05}} | align="right" data-sort-value="12" | mind. 12 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.muehlhausen.de/de/buerger-stadt/aktuelles/neuigkeiten-aus-der-stadt/ |title=Neuigkeiten aus der Stadt Mühlhausen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150517034738/http://www.muehlhausen.de/de/buerger-stadt/aktuelles/neuigkeiten-aus-der-stadt/ |archive-date=17. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.alemannia-judaica.de/muehlhausen_synagoge.htm Stolpersteinverlegung]</ref> | | |- |[[Mülheim an der Ruhr]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-12-18}} | align="right" | 44 | align="right" | 5. decembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.muelheim-ruhr.de/cms/index.php?fuid=7df41165bae77c676e9de88730f333d3 |title=Das Projekt „Stolpersteine“ in Mülheim an der Ruhr |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=22. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100122034131/http://www.muelheim-ruhr.de/cms/index.php?fuid=7df41165bae77c676e9de88730f333d3 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Mülheim an der Ruhr]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Mülheim an der Ruhr]] |- |[[Müllheim (Baden)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[München]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-05-25}}<ref group="F">Die ersten Steine wurden durch die Stadt München entfernt. Am 1. septembar 2007 wurden erneut Stolpersteine, nun auf Privatgrund, in München verlegt.</ref> | align="right" | 26 | align="right" | 18. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-muenchen.de/stolpersteine/verlegt.php |title=Initiative Stolpersteine für München e. V. |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20120911070422/http://www.stolpersteine-muenchen.de/stolpersteine/verlegt.php |archive-date=11. 9. 2012 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in München]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in München]] |- |[[Münsingen (Württemberg)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2015-02-02}} | align="right" | 2 | align="right" | {{SortDate|2015-02-02}}<ref>[http://www.gea.de/region+reutlingen/ueber+die+alb/verdraengtes+zurueck+in+der+stadt.1546840.htm ''21 Stolpersteine verlegt: ''Verdrängtes zurück in der Stadt'']</ref> | | |- |[[Münster (Westfalen)|Münster]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-01-26}} | align="right" | 256 <ref>{{Cite web |url=http://www.muenster.org/spurenfinden/vor-die-tuer-gelegt/stolpersteine-in-muenster.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304023833/http://www.muenster.org/spurenfinden/vor-die-tuer-gelegt/stolpersteine-in-muenster.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="right" | 5. juni 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.villa-ten-hompel.findbuch.net/free.php?ar_id=3647&kind=ve&id=10165 |title=Westfälische Nachrichten vom 5. juni 2008: Schon 192 Stolpersteine in Münster / Schüler erinnern an deportierte Familie |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141228122912/http://www.villa-ten-hompel.findbuch.net/free.php?ar_id=3647&kind=ve&id=10165 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.muenster.org/spurenfinden/08_stolpersteine/ |title=Erinnern und Gedenken an die Opfer des Nationalsozialismus im Münsterland e. V.: Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150221110649/http://www.muenster.org/spurenfinden/08_stolpersteine/ |archive-date=21. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Münster]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Münster]] |- |[[Nabburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-12}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nabburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Nabburg]] |- |[[Nauen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-11}} | align="right" | 3 | align="right" | 11. juni 2013<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Naumburg (Hessen)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-12-26}} | align="right" | 48 | align="right" | 17. mart 2014<ref>[http://www.hna.de/lokales/wolfhagen/stolpersteine-gedenken-naumburger-juden-werden-verlegt-3287629.html Stolpersteine Naumburg]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.naumburg.eu/de/aktuelles/newsdetails.html?tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=938&cHash=d86a39c4358af94a377208ec4546fbe0 |title=''Verlegung der Stolpersteine in Naumburg'' |access-date=8. 5. 2022 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307052932/http://naumburg.eu/de/aktuelles/newsdetails.html?chash=d86a39c4358af94a377208ec4546fbe0&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=938 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Naumburg (Saale)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2009-08-19}} | align="right" | 12 | align="right" | 3. juni 2010<ref>[http://www.myheimat.de/naumburg-saale/politik/stolpersteine-in-naumburg-d512996.html ''Stolpersteine in Naumburg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Naumburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Naumburg (Saale)]] |- |[[Netphen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-12-12}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2012-12-12}}<ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-siegen-kreuztal-netphen-hilchenbach-und-freudenberg/stolpersteine-vor-dem-kapitaenshaus-id7387685.html |title=''Stolpersteine vor dem Kapitänshaus'' Verlegung in Netphen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=20. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150620061930/http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-siegen-kreuztal-netphen-hilchenbach-und-freudenberg/stolpersteine-vor-dem-kapitaenshaus-id7387685.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Nettetal]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-11-11}} | align="right" | 61 | align="right" | 9. novembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.ge-nettetal.de/de/aktuelles/nachrichten/presseartikel/gn_stolpersteine_in_hinsbeck_und_kaldenkirchen.xhtml |title=''GN: Stolpersteine in Hinsbeck und Kaldenkirchen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=1. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101162304/http://www.ge-nettetal.de/de/aktuelles/nachrichten/presseartikel/gn_stolpersteine_in_hinsbeck_und_kaldenkirchen.xhtml |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | <!-- Nettesheim Ortsteil von Rommerskirchen; siehe dort --> |- |[[Neu-Anspach]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-04}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Neu-Isenburg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-18}} | align="right" | 28 | align="right" | 24. oktobar 2011<ref>{{Cite web |url=http://sdp.fnp.de/lokales/kreise_of_gross-gerau/Stolpersteine-fuer-12-Fluechtlinge;art688,485529 |title=Stolpersteine für 12 Flüchtlinge |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103230356/http://sdp.fnp.de/lokales/kreise_of_gross-gerau/Stolpersteine-fuer-12-Fluechtlinge;art688,485529 |archive-date=3. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Neubrandenburg]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-12}} | align="right" | 5 | align="right" | 12. juni 2009<ref>[http://www.links-lang.de/presse/8850.php ''Stolpersteine wecken die Erinnerungen'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neubrandenburg]] | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Neubrandenburg]] |- |[[Neuenhaus]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-10}} | align="right" | 18 | align="right" | 10. novembar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.neuenhaus.de/staticsite/staticsite.php?menuid=473&topmenu=10 |title=neuenhaus.de: ''Gedenkstätten'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=15. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160215020826/http://www.neuenhaus.de/staticsite/staticsite.php?menuid=473&topmenu=10 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Neukirchen-Vluyn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-12-08}} | align="right" | 2 | align="right" | 8. decembar 2014<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/neukirchen-vluyn/zwei-stolpersteine-fuer-familie-kaufmann-aid-1.4725714 ''Zwei Stolpersteine für Familie Kaufmann'']</ref> | align="center" | | |- |[[Neunkirchen (Saar)]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-19}} | align="right" | 28 | align="right" | 20. april 2015 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neunkirchen]] | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Neunkirchen (Saar)]] |- |[[Neumünster]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-22}} | align="right" | 22 | align="right" | 10. oktobar 2006<ref name="akens" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neumünster]] | |- |[[Neuruppin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2003-11-17}} | align="right" | 14 | align="right" | 19. oktobar 2004<ref>{{Cite web |url=http://www.gruene-opr.de/stolperstein.htm |title=Stolpersteine in Neuruppin |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719033207/http://www.gruene-opr.de/stolperstein.htm |archive-date=19. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neuruppin]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Neuruppin]] |- |[[Neuss]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-02-22}} | align="right" | 38 | align="right" | <ref>[http://www.wz-newsline.de/lokales/rhein-kreis-neuss/neuss/neuss-gedenken-100-schueler-verlegen-8222stolpersteine-8220-am-buechel-1.249208 100 Schüler verlegen „Stolpersteine“ am Büchel]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Neustadt am Rübenberge]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-27}} | align="right" | 7 | align="right" | 27. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.ak-regionalgeschichte.de/html/erste_stolpersteine_in_neustad.html |title=erste Stolpersteine in Neustadt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305145441/http://ak-regionalgeschichte.de/html/erste_stolpersteine_in_neustad.html |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Neustadt an der Weinstraße]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2002-12-15}} | align="right" | 41 | align="right" | <ref name="Chronik2003" /><ref>{{Cite web |url=https://www.neustadt.eu/index.php?NavID=1441.324&La=1 |title=Stolpersteine in Neustadt an der Weinstraße |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150424163312/http://www.neustadt.eu/index.php?NavID=1441.324&La=1 |archive-date=24. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Neustadt an der Weinstraße]] | |- |[[Neuwied]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2004-01-20}} | align="right" | 27 | align="right" | <ref>[http://wiki-de.genealogy.net/Neuwied/Synagoge_und_Stolpersteine GenWiki Neuwied]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Neuwied]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Neuwied]] |- |[[Nidda]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-15}} | align="right" | 5 | align="right" | 15. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.kreis-anzeiger.de/lokales/wetteraukreis/nidda/stolpersteine-erinnern-an-emanuel-eckstein_13855438.htm |title=Stolpersteine erinnern |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140208172814/http://www.kreis-anzeiger.de/lokales/wetteraukreis/nidda/stolpersteine-erinnern-an-emanuel-eckstein_13855438.htm |archive-date=8. 2. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Nidderau]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-04}} | align="right" | 80 | align="right" | 29. juni 2013<ref>[https://www.google.de/search?q=verlegung+stolpersteine+ostheim&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:de:official&client=firefox-a&channel=sb&gfe_rd=cr&ei=ImEtU8qbOuml8wfdpYDgCg Nidderauer Stolpersteine im neuen Glanz]</ref> | | |- |[[Niedergörsdorf]] <!-- Ortsteil Altes Lager --> |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-30}} | align="right" | 3 | align="right" | 30. septembar 2006<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Nienburg/Weser]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-06-05}} | align="right" | 34 | align="right" | 6. maj 2015<ref>[https://www.nienburg.de/portal/meldungen/acht-weitere-stolpersteine-fuer-nienburg-902004597-21501.html?rubrik=2000001 nienburg.de: ''Weitere 8 Stolpersteine am 6. maj 2015'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Nienburg/Weser]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Nienburg/Weser]] |- |[[Nierstein]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-22}} | align="right" | 30 | align="right" | 22. juni 2013<ref>[http://www.geschichtsverein-nierstein.de/stolpersteine2013.htm Geschichtsverein Nierstein e.V: ''30 Stolpersteine in Nierstein verlegt'']</ref> | | |- |[[Norden (Ostfriesland)|Norden]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-17}} | align="right" | 47 | align="right" | 14. april 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.norden.de/index.phtml?La=1&sNavID=1652.4&mNavID=1652.4&ffsm=1&object=tx%7C512.2170.1&FID=512.2170.1 |title=norden.de: ''Stolpersteine in Norden'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305200913/http://www.norden.de/index.phtml?La=1&sNavID=1652.4&mNavID=1652.4&ffsm=1&object=tx%7C512.2170.1&FID=512.2170.1 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Nordenham]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-09-26}} | align="right" | 24 | align="right" | 26. septembar 2010<ref>[http://www.nwzonline.de/wesermarsch/politik/stolpersteine-erinnern-an-nazi-opfer_a_1,0,796075698.html ''„Stolpersteine“ erinnern an Nazi-Opfer.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 2. septembar 2010</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Norderney]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-02-22}} | align="right" | 8 | align="right" | 24. februar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.nomo-online.de/stolpersteine_auf_norderney |title=Stolpersteine auf Norderne |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=16. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016100633/http://www.nomo-online.de/stolpersteine_auf_norderney |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Norderney]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Norderney]] |- |[[Nordhausen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2004-10}} | align="right" | 22 | align="right" | 2010<ref>[http://www.nordhausen-wiki.de/index.php?title=Stolpersteine Stolpersteine in Nordhausen]</ref> | | |- |[[Nordhorn]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-23}} | align="right" | 44 | align="right" | 12. oktobar 2006<ref>{{Cite web |url=http://www.nordhorn.de/staticsite/staticsite.php?menuid=297&topmenu=1290 |title=nordhorn.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305140921/http://www.nordhorn.de/staticsite/staticsite.php?menuid=297&topmenu=1290 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Nördlingen]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-08}} | align="right" | 52 | align="right" | 26. septembar 2008<ref>[http://www.augsburger-allgemeine.de/noerdlingen/Die-letzten-Stolpersteine-id4216791.html Die letzten Stolpersteine in Nördlingen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nördlingen]] | |- |[[Nordstemmen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-19}} | align="right" | 4 | align="right" | 19. novembar 2009<ref>[http://www.myheimat.de/nordstemmen/gedanken/mahnung-und-erinnerung-stolpersteine-in-roessing-d190504.html ''Mahnung und Erinnerung: „Stolpersteine“ in Rössing'']</ref> | | |- |[[Northeim]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-09}} | align="right" | 36 | align="right" | 26. novembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.northeim.de/index.php?id=893&tx_ttnews%5Btt_news%5D=785&cHash=b9c4a136bd67add44ed26b22306c69e9 |title=northeim.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304205400/http://www.northeim.de/index.php?id=893&tx_ttnews%5Btt_news%5D=785&cHash=b9c4a136bd67add44ed26b22306c69e9 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Nottuln]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-13}} | align="right" | 6 | align="right" | 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.fi-nottuln.de/HolocaustSeite.htm |title=Erinnerung und Gedenken in Nottuln |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304064414/http://www.fi-nottuln.de/HolocaustSeite.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Nürnberg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" | 52 | align="right" | 21. septembar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.nordbayern.de/nuernberger-nachrichten/nuernberg/acht-neue-stolpersteine-1.183550 |title=Acht neue Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=30. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100930200152/http://www.nordbayern.de/nuernberger-nachrichten/nuernberg/acht-neue-stolpersteine-1.183550 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nürnberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Nürnberg]] |- |[[Nuthetal]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-03}} | align="right" | 3 | align="right" | 9. mart 2009<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Oberaula]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Oberhausen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-01-29}} | align="right" | 51 | align="right" | 13. Januar 2009<ref>[http://www.oberhausen.de/CC065700325B47AD9C929AA208B530FA.php Stadt Oberhausen: Die Stolpersteine]</ref> | align="center" |[[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Oberhausen]] | |- |[[Oberwesel]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2015-02-02}} | align="right" | 21 | align="right" | {{SortDate|2015-02-02}}<ref>[http://www.rhein-zeitung.de/startseite_artikel,-21-Stolpersteine-verlegt-Oberweseler-gedenken-ihrer-juedischen-Mitbuerger-_arid,1267070.html ''21 Stolpersteine verlegt: Oberweseler gedenken ihrer jüdischen Mitbürger'']</ref> | | |- |[[Ober-Ramstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-10}} | align="right" | 19 | align="right" | {{SortDate|2012-05-14}} <ref>{{Cite web |url=http://www.gcls.de/stolpersteine1.html |title=Verlegen der Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150111213531/http://www.gcls.de/stolpersteine1.html |archive-date=11. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ober-Ramstadt]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ober-Ramstadt]] |- |[[Ochtendung]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Ochtrup]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-16}} | align="right" data-sort-value="19" | 19 | align="right" | {{SortDate|2008-03-05}}<ref>[https://jugendmalteser.wordpress.com/2014/03/06/malteser-jugend-unterstutzt-woche-der-bruderlichkeit/ Stolpersteine werden geputzt]</ref> | | |- |[[Oedheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-15}} | align="right" | 12 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.kolping-oedheim.de/Rueckblick/130215_Stolpersteinverlegung.htm |title=Stolpersteinverlegung in Oedheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202144214/http://www.kolping-oedheim.de/Rueckblick/130215_Stolpersteinverlegung.htm |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Offenbach am majn]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2006-02-25}} | align="right" | 135 | align="right" | {{SortDate|2013-06-19}}<ref>{{Cite web |url=http://www.offenbach.de/offenbach/themen/unterwegs-in-offenbach/stadtinfo/stadtgeschichte/offenbacher-stolpersteine/ |title=Stolpersteine in Offenbach |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110627160102/http://www.offenbach.de/offenbach/themen/unterwegs-in-offenbach/stadtinfo/stadtgeschichte/offenbacher-stolpersteine |archive-date=27. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Offenbach am majn]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Offenbach am majn]] |- |[[Offenburg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2003-03}} | align="right" | 103 | align="right" | <ref>[http://www.offenburg.de/html/liste/offenburgabisz.html?tab=detail&scene=detail&id=3661&m=2044&highlight_text=stolpersteine Stolpersteine Offenburg]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Offenburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Offenburg]] |- |[[Oldenburg (Oldenburg)|Oldenburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-08}} | align="right" | 4 | align="right" | 8. novembar 2011<ref>[http://www.nwzonline.de/oldenburg/bildung/stolpersteine-erinnern-an-nazi-opfer_a_1,0,556111634.html ''Stolpersteine erinnern an Nazi-Opfer.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 9. novembar 2011</ref> | align="center" | | align="center" | |- |- |[[Oldenburg in Holstein]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2010-09-28}} | align="right" | 8 | align="right" | 28. septembar 2010<ref>SPD-Ortsverein Oldenburg in Holstein: [http://www.spd-oldenburg-holstein.de/index.php?nr=2281&menu=1 ''Acht Stolpersteine für Oldenburg'']</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Oppenheim]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-02}} | align="right" data-sort-value="22" | mind. 22 | align="right" | 6. oktobar 2012<ref>[http://www.allgemeine-zeitung.de/lokales/oppenheim/oppenheim/22-stolpersteine-in-oppenheim-verlegt_12483606.htmStolpersteine 22 Stolpersteine in Oppenheim verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Oranienburg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-10}} | align="right" | 61 | align="right" | 10. juni 2013<ref>[http://www.flickr.com/photos/soerenkohlhuber/sets/72157634044594539/ ''10. juni 2013 Oranienburg – Stolpersteinverlegung'']</ref> | | |- |[[Osnabrück]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-15}} | align="right" | 250 | align="right" | 12. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://stolpersteine.osnabrueck.de/ |title=Projekt Stolpersteine der Stadt Osnabrück |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409100705/http://stolpersteine.osnabrueck.de/ |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.bszw.de/aktuelles/250-stolpersteine-verlegt/ |title=''250 „Stolpersteine“ im Osnabrück verlegt – und die Schüler der BFS Bautechnik waren (fast) immer dabei!'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150410060137/http://www.bszw.de/aktuelles/250-stolpersteine-verlegt/ |archive-date=10. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Osnabrück]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Osnabrück]] |- |[[Ostercappeln]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-11}} | align="right" | 6 | align="right" | 11. novembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.ostercappeln.de/magazin/artikel.php?artikel=1126&type=2&menuid=15&topmenu=15 |title=ostercappeln.de: ''Stolpersteine in Ostercappeln'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151224231922/http://www.ostercappeln.de/magazin/artikel.php?artikel=1126&type=2&menuid=15&topmenu=15 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Ostheim vor der Rhön]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2003-11-09}} | align="right" | 2 | align="right" | 9. novembar 2003<ref>[http://www.alemannia-judaica.de/oberwaldbehrungen_synagoge.htm ''novembar 2003: Die ersten „Stolpersteine“ Unterfrankens werden in Ostheim verlegt'']</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ostheim vor der Rhön]] |- |[[Ottersberg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-02-18}} | align="right" | 2 | align="right" | 18. februar 2013<ref>[http://www.kreiszeitung.de/lokales/verden/oyten-ottersberg/wollten-nach-hause-2759999.html ''Sie wollten nur nach Hause.''] In: ''[[Kreiszeitung]]'', 20. februar 2013.</ref> | | |- |[[Ottweiler]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-21}} | align="right" | 10 | align="right" | 4. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://ottweiler-direkt.de/2014/03/04/erste-verlegung-von-stolpersteinen-in-ottweiler-fuer-verfolgte-und-ermordete-juedische-familien/ |title=Erste Verlegung von Stolpersteinen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219042426/http://ottweiler-direkt.de/2014/03/04/erste-verlegung-von-stolpersteinen-in-ottweiler-fuer-verfolgte-und-ermordete-juedische-familien/ |archive-date=19. 2. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Panketal]]<!--Ortsteil Zepernick--> |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-13}} | align="right" | 2 | align="right" | 13. maj 2006<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Papenburg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-07-16}} | align="right" | 39 | align="right" | 13. april 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.papenburg.de/index.php?m=1&hid=24&bid=1152 |title=papenburg.de: ''Stolpersteine zum Gedenken an Lina und Isaak Polak verlegt'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160130050427/http://www.papenburg.de/index.php?m=1&hid=24&bid=1152 |archive-date=30. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Papenburg]] | |- |[[Parchim]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-17}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Pasewalk]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-01}} | align="right" | 55 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.pasewalk.de/cms/wm-cms,341.html |title=Stolpersteine in Pasewalk |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150406140150/http://www.pasewalk.de/cms/wm-cms,341.html |archive-date=6. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Pattensen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-15}} | align="right" | 13 | align="right" | 24. maj 2008<ref>[http://www.erinnerungundzukunft.de/fileadmin/pdf/Stolpersteine/Stolpersteine_Pattensen/Stolpersteine_Chronik.pdf ''Arbeitskreis Stolpersteine [Pattensen], Zahl der Sitzungen und kleine Chronik der wichtigsten Beschlüsse.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417100508/http://www.erinnerungundzukunft.de/fileadmin/pdf/Stolpersteine/Stolpersteine_Pattensen/Stolpersteine_Chronik.pdf |date=17. 4. 2014 }} (PDF)</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Pattensen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Pattensen]] |- |[[Peine]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2004-09}} | align="right" | 49 | align="right" | 2. novembar 2011<ref>[http://peine.vvn-bda.de/4-stolpersteinverlegung-in-peine/ Bund der Antifaschistinnen und Antifaschisten, Kreisvereinigung Peine: ''4. Stolpersteinverlegung in Peine'']</ref> | | |- |[[Perleberg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-11}} | align="right" | 4 | align="right" | 11. juni 2009<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Perleberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Perleberg]] |- |[[Petersberg (Saalekreis)|Petersberg]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-07}} | align="right" | 1 | align="right" | 7. maj 2013 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Petersberg (Saalekreis)]] |- |[[Petershagen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-04}} | align="right" | 36 | align="right" | 5. juni 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.synagoge-petershagen.de/Alte_Synagoge_Petershagen/Gans-Familie.html |title=Arbeitskreis Stolpersteine Verlegeaktion 2012 |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924112546/http://www.synagoge-petershagen.de/Alte_Synagoge_Petershagen/Gans-Familie.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Petershagen]] |- |[[Petershagen/Eggersdorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-19}} | align="right" | 1 | align="right" | 19. mart 2007<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Pirna]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2013-12}} | align="right" | 1 | align="right" | 6. decembar 2013<ref>[http://www.pirna-tv.de/?p=10253 Pirna erhält ersten Stolperstein]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Pforzheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-03-13}} | align="right" | 13 | align="right" | 13. mart 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.pfenz.de/wiki/Stolpersteine_Pforzheim |title=Stadtwiki Pforzheim-Enz: Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160128081832/http://www.pfenz.de/wiki/Stolpersteine_Pforzheim |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Pforzheim]] | |- |[[Pfullendorf]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-08}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>[http://www.suedkurier.de/region/linzgau-zollern-alb/pfullendorf/Stolperstein-in-Pfullendorf;art372570,1478775 Stolpersteine in Pfullendorf]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Pfungstadt]]<!-- Stadtteil Eschollbrücken --> |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-10}} | align="right" | 8 | align="right" | 12. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.echo-online.de/region/darmstadt-dieburg/pfungstadt/Acht-Gedenksteine-fuer-Eschollbruecker-Juden;art1297,3837037 |title=Gedenksteine für Eschollbrücker Juden |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 5. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140503170147/http://www.echo-online.de/region/darmstadt-dieburg/pfungstadt/Acht-Gedenksteine-fuer-Eschollbruecker-Juden;art1297,3837037 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Plauen]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-08}} | align="right" | 18 | align="right" | {{SortDate|2011-06-18}}<ref>{{Cite web |url=http://www.move-vogtland.de/pressespiegel-details/items/schicksal-der-juden-nicht-vergessen.html |title=''Schicksal der Juden nicht vergessen'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150614102356/http://www.move-vogtland.de/pressespiegel-details/items/schicksal-der-juden-nicht-vergessen.html |archive-date=14. 6. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Plauen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Plauen]] |- |[[Plettenberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-27}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.plettenberg-lexikon.de/a-z/s1.htm |title=Erstmals sechs „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074349/http://www.plettenberg-lexikon.de/a-z/s1.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Pößneck]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-08}} | align="right" | 11 | align="right" | mart 2014<ref>[http://www.alemannia-judaica.de/poessneck_juedgeschichte.htm Stolpersteine in Pößneck]</ref> | | |- |[[Pohlheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-21}} | align="right" | 20 | align="right" | 27. Januar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Pohlheim/Artikel,-Initiative-Stolpersteine-erinnert-an-den-Holocaust-_arid,235888_regid,1_puid,1_pageid,43.html |title=Initiative erinnert an Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131102534/http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Pohlheim/Artikel,-Initiative-Stolpersteine-erinnert-an-den-Holocaust-_arid,235888_regid,1_puid,1_pageid,43.html |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Pohlheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Pohlheim]] |- |[[Potsdam]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-03}} | align="right" | 25 | align="right" | 5. maj 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.potsdam.de/cms/beitrag/10043252/620526/ |title=Stolpersteine in der Landeshauptstadt Potsdam |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=29. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160129032015/http://www.potsdam.de/cms/beitrag/10043252/620526/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Potsdam]] | |- |[[Prenzlau]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-06}} | align="right" | 9 | align="right" | 6. maj 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Quakenbrück]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-09-22}} | align="right" | 39 | align="right" | 1. mart 2014<ref>[http://www.noz.de/lokales/artland/artikel/455501/20-weitere-stolpersteine-in-quakenbruck-verlegt ''20 weitere Stolpersteine in Quakenbrück verlegt.''] In: ''[[Osnabrücker Zeitung]]'', 2. mart 2014</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Querfurt]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-17}} | align="right" | 3 | align="right" | <ref name="MZ 14" /> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Querfurt]] |- |[[Quickborn]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-27}} | align="right" | 5 | align="right" | <ref>[http://www.abendblatt.de/daten/2009/02/14/1048881.html Stolpersteine für Opfer der NS-Diktatur]</ref> | | |- |[[Radebeul]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2005-07-26}} | align="right" | 5 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Radebeul]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Radebeul]] |- |[[Radolfzell am Bodensee]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2014-06-28}} | align="right" | 8 | align="right" | 28. juni 2014 | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Radolfzell]] |- |- |[[Raesfeld]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-31}} | align="right" | 19 | align="right" | {{SortDate|2013-12-11}}<ref>[http://www.spdraesfeld.de/index.php?nr=57535&menu=1 weitere Stolpersteine in Raesfeld]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dorstenerzeitung.de/staedte/raesfeld/Stolpersteine-und-Gedenktafel-am-Judenhaus;art4288,1170492 |title=genehmigte Verlegung 2011 |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923220131/http://www.dorstenerzeitung.de/staedte/raesfeld/Stolpersteine-und-Gedenktafel-am-Judenhaus;art4288,1170492 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Raesfeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Raesfeld]] |- |[[Rastatt]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-03-16}} | align="right" | 13 | align="right" | 16. mart 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.rastatt.de/index.php?id=1351 |title=Erste 13 Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131084055/http://www.rastatt.de/index.php?id=1351 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rastatt]] | align="center" | |- |[[Rathenow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-18}} | align="right" | 4 | align="right" | 18. mart 2007<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rathenow]] | |- |[[Ratingen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-12-22}} | align="right" | 9 | align="right" | <ref>[http://wiki-de.genealogy.net/Ratingen/Stolpersteine GenWiki Ratingen]</ref> | | |- |[[Raunheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2011}} | align="right" | 4 | align="right" | 30. august 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.fjgk.de/cms/artikel.351.htm |title=Stolpersteine in Raunheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=27. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160127180535/http://www.fjgk.de/cms/artikel.351.htm |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Ravensburg]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-13}} | align="right" | 27 | align="right" | 5. oktobar 2007<ref>[http://www.ravensburg.de/5161_5851.htm Stadt Ravensburg: Neue Stolpersteine gegen das Vergessen]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ravensburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Ravensburg]] |- |[[Recklinghausen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-30}} | align="right" data-sort-value="2" | mind. 2 | align="right" | 19. april 2014<ref>[http://www.hertener-allgemeine.de/lokales/recklinghausen/Gedenken-Weitere-Stolpersteine-kommen;art1000,1279832 Weitere Stolpersteine kommen]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Rees]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-23}} | align="right" | 34 | align="right" | 30. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=https://www.rees-erleben.de/index.asp?Ueb=2&Kategorie=Rees%20erkunden&Linkkennung=1000003896 |title=''Rees setzt Stolpersteine '' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160130061124/https://www.rees-erleben.de/index.asp?Ueb=2&Kategorie=Rees%20erkunden&Linkkennung=1000003896 |archive-date=30. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rees]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Rees]] |- |[[Regensburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2007-06-12}} | align="right" | 119 | align="right" | 8. septembar 2013<ref>[http://www.stolpersteine-regensburg.de/ Stolpersteine Regensburg]</ref><ref>[http://www.mittelbayerische.de/region/regensburg/artikel/26-weitere-stolpersteine/959179/26-weitere-stolpersteine.html 26 weitere Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Regensburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Regensburg]] <!-- Rehbrücke, siehe Nuthetal --> |- |[[Reinbek]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-09}} | align="right" | 5 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | |- |[[Reinfeld (Holstein)]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-07}} | align="right" | 2 | align="right" | 7. mart 2014<ref>[http://www.shz.de/lokales/stormarner-tageblatt/verbeugung-vor-den-nazi-opfern-id5939391.html ''Verbeugung vor den Nazi-Opfern.''] In: ''[[Stormarner Tageblatt]]'', 7. mart 2014</ref> | | |- |[[Remagen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-01}} | align="right" | 4 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.aw-wiki.de/index.php/Arbeitskreis_%22Stolpersteine%22_Remagen |title=Arbeitskreis „Stolpersteine“ Remagen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=8. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150408220729/http://www.aw-wiki.de/index.php/Arbeitskreis_%22Stolpersteine%22_Remagen |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Remscheid]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-12-13}} | align="right" | 161 | align="right" | {{SortDate|2008-10-24}}<ref>https://geoportal.remscheid.de/stolpersteine {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160326180704/https://geoportal.remscheid.de/stolpersteine/ |date=26. 3. 2016 }} Liste der Stolpersteine in Remscheid/</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Remscheid]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Remscheid]] |- |[[Rendsburg]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2006-10-11}} | align="right" | 15 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | <!-- Rengshausen Ortsteil von Knüllwald; siehe dort --> |- |[[Rhauderfehn]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-09}} | align="right" | 10 | align="right" | 9. novembar 2011<ref>[http://www.ga-online.de/-bilder/galerie/3381/Stolpersteine-in-Rhauderfehn-verlegt ''Stolpersteine in Rhauderfehn verlegt.''] In: ''[[General-Anzeiger]]'', 9. novembar 2011.</ref> | | |- |[[Rhaunen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-09}} | align="right" | 48 | align="right" | 23. februar 2014<ref>[http://www.rhaunen.de/stolpersteine/die-verlegung-2014/index.html#w2dptab565420a2eb11fad0a Rhaunen: Verlegung Stolpersteine 2014]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Rheda-Wiedenbrück]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-28}} | align="right" | 16 | align="right" | 30. maj 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.spd-rheda-wiedenbrueck.de/meldungen/16902/132694/Verlegung-der-Stolpersteine---endlich.html |title=Verlegung der Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304051010/http://www.spd-rheda-wiedenbrueck.de/meldungen/16902/132694/Verlegung-der-Stolpersteine---endlich.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Rheinberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-31}} | align="right" | 10 | align="right" | 1. novembar 2009<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/rheinberg/zeichen-der-erinnerung-aid-1.1044108 Zeichen der Erinnerung]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rheinberg]] | |- |[[Rheinbrohl]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-01}} | align="right" | | align="right" | 1. septembar 2005<ref name="lagrlp" /> | align="center" | | |- |[[Rheine]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-04-21}} | align="right" | 2 | align="right" | 21. april 2004<ref>{{Cite web |url=http://www.emsland-gymnasium-rheine.de/?page_id=118 |title=Emsland-Gymnasium Rheine: Stolpersteine gegen das Vergessen |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150813062435/http://www.emsland-gymnasium-rheine.de/?page_id=118 |url-status=dead }}</ref> | | <!-- Ribbeck ist Ortsteil von Nauen, siehe dort --> |- |[[Riedstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-19}} | align="right" data-sort-value="4" | mind. 4 | align="right" | 28. februar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.fjgk.de/cms/artikel.547.htm |title=An jüdische Bürger erinnert |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305055637/http://www.fjgk.de/cms/artikel.547.htm |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Riegelsberg]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-20}} | align="right" | 13 | align="right" | {{SortDate|2015-04-20}}<ref>[https://stolpersteineriegelsberg.wordpress.com/ Stolpersteine für Riegelsberg]</ref> | | |- |[[Rimpar]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-20}} | align="right" | 13 | align="right" | 21. septembar 2008<ref>[http://www.majnpost.de/regional/wuerzburg/Mit-Kopf-und-Herzen-stolpern;art736,4710436 Mit Kopf und Herzen stolpern]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Rinteln]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2013-11-27}} | align="right" | 15 | align="right" | 27. novembar 2013<ref>Gymnasium Ernestinum Rinteln: [http://www.gym-rinteln.de/wordpress/?page_id=2504 ''Stolpersteinprojekt: Erinnerung an Rintelner Opfer des Nationalsozialismus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150911210131/http://www.gym-rinteln.de/wordpress/?page_id=2504 |date=11. 9. 2015 }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rinteln]] | |- |[[Ritterhude]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-11-10}} | align="right" | 6 | align="right" | 9. maj 2014<ref>Stolpersteine Bramen: [http://www.stolpersteine-bremen.de/detail.php?id=577 ''Leopold Sinasohn, *1877'']</ref><ref>Pressestelle des Senats Freie Hansestadt Bremen: [http://www.senatspressestelle.bremen.de/sixcms/detail.php?gsid=bremen146.c.17634.de&asl=bremen146.c.25714.de ''Projekt „Stolpersteine“ – Ankündigung von Gedenkfeiern (1. novembar 2005)'']</ref><ref>[http://www.weser-kurier.de/region/osterholz_artikel,-Fuenf-Stolpersteine-verlegt-_arid,846206.html 5 Stolpersteine für Ritterhude]</ref> | | |- |[[Rödelsee]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-12}} | align="right" data-sort-value="4" | mind. 4 | align="right" | 15. februar 2008<ref name="majnPost" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rödelsee]] | |- |[[Rodenberg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-12-05}} | align="right" | 1 | align="right" | 5. decembar 2012<ref>Bündnis Rodenberg: [http://www.buero-rodenberg.de/?page_id=207 ''Stolpersteine'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Rommerskirchen]]<!--Ortsteil Nettesheim--> |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-02}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Ronnenberg]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-09}} | align="right" | 3 | align="right" | 9. maj 2005<ref>Netzwerk Erinnerung und Zukunft in der Region Hannover, Orte der Erinnerung: [http://www.erinnerungundzukunft.de/index.php?id=45 ''Ronnenberg'']</ref> | | <!-- Rössing Ortsteil von Nordstemmen; siehe dort --> |- |[[Rosendahl]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-10-05}} | align="right" | 42 | align="right" | 25. Januar 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.azonline.de/Rosendahl/1859425-25-Stolpersteine-halten-in-Osterwick-das-Gedenken-an-juedische-Nachbarn-und-Mitbuerger-wach-Die-Erinnerung-geht-nicht-verloren |title=25 Stolpersteine halten in Osterwick das Gedenken an jüdische Nachbarn und Mitbürger wach '' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923181247/http://www.azonline.de/Rosendahl/1859425-25-Stolpersteine-halten-in-Osterwick-das-Gedenken-an-juedische-Nachbarn-und-Mitbuerger-wach-Die-Erinnerung-geht-nicht-verloren |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Rotenburg (Wümme)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-03}} | align="right" | 11 | align="right" | 27. maj 2008<ref>{{Cite web |url=http://www.rotenburg-wuemme.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?waid=11&item_id=0&region_id=165&design_id=0&modul_id=33&record_id=47270&fsize=1&contrast=0&search=Stolpersteine |title=rotenburg-wuemme.de: ''Stolpersteine zum Gedenken der Opfer der Eugenik (13)'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230413113902/https://www.rotenburg-wuemme.de/city_info/webaccessibility/index.cfm?waid=11&item_id=0&region_id=165&design_id=0&modul_id=33&record_id=47270&fsize=1&contrast=0&search=Stolpersteine |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rotenburg (Wümme)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Rotenburg (Wümme)]] |- |[[Rotenburg an der Fulda]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-25}} | align="right" | 43 | align="right" | 27. maj 2011<ref>[http://stolpersteine.rotenburg.hassia-judaica.de/ ''Stolpersteine für Rotenburg'']</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rotenburg an der Fulda]] | |- |[[Rothenburg ob der Tauber]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-26}} | align="right" | | align="right" | <ref>[http://www.rothenburgtauber-evangelisch.de/tourismus/zeiger.php?action=2&menu_id=11&amenu_id=122&umenu_id=&id=434 Stolpersteine in Rothenburg]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rothenburg ob der Tauber]] | |- |[[Rudolstadt]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-02}} | align="right" | 1 | align="right" | 2. juni 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.rudolstadt.de/cms/website.php?id=%2Fde%2Fstadt_buerger%2Fprojekte%2F100924514069.htm |title=''PROJEKT „STOLPERSTEIN“ in Rudolstadt'' |access-date=19. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131100451/http://www.rudolstadt.de/cms/website.php?id=%2Fde%2Fstadt_buerger%2Fprojekte%2F100924514069.htm |archive-date=31. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Rudolstadt]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Rudolstadt]] |- |[[Rüsselsheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-02}} | align="right" | 32 | align="right" | <ref>[http://www.stolpersteine-ruesselsheim.de/seiten/projekt.php Stolpersteine in Rüsselsheim]</ref> | | |- |[[Saalfeld]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-08}} | align="right" | 3 | align="right" | 8. maj 2008<ref>[http://www.saalfeld.de/files/1163DDDA3BF/Amtsblatt+2007-20.pdf Amtsblatt der Stadt Saalfeld/Saale vom 14. novembar 2007: Aktion „Stolpersteine“ startete mit Friedensgebet]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Saalfeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Saalfeld]] |- |[[Saarbrücken]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-10}} | align="right" | 32 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.saarbruecken.de/de/kultur/stadtgeschichte/stolpersteine_in_saarbruecken |title=Stolpersteine in Saarbrücken |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924093229/http://www.saarbruecken.de/de/kultur/stadtgeschichte/stolpersteine_in_saarbruecken |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Saarbrücken]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Saarbrücken]] |- |[[Saarburg]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2013-08-30}} | align="right" | 32 | align="right" | 1. septembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.wochenspiegellive.de/trier/staedte-gemeinden/kreis-trier-saarburg/saarburg/nachrichtendetails/obj/2013/09/01/kuenstler-gunter-demnig-verlegt-32-stolpersteine-in-saarburg/ |title=32 Stolpersteine für Saarburg |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130906021302/http://www.wochenspiegellive.de/trier/staedte-gemeinden/kreis-trier-saarburg/saarburg/nachrichtendetails/obj/2013/09/01/kuenstler-gunter-demnig-verlegt-32-stolpersteine-in-saarburg/ |archive-date=6. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Saarburg]] | align="center" | |- |[[Saffig]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2008-12-01}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Salzkotten]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-12}} | align="right" | 31 | align="right" | {{SortDate|2011-12-08}}<ref>[http://www.judentum-in-salzkotten.de/Stolpersteine/stolpersteine.html ''Stolpersteine in Salzkotten'']</ref> | | |- |[[Salzwedel]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-26}} | align="right" | 16 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.sachsen-anhalt-wiki.de/index.php/Stolpersteine_in_Salzwedel |title=Sachsen-Anhalt-Wiki |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924093449/http://www.sachsen-anhalt-wiki.de/index.php/Stolpersteine_in_Salzwedel |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Salzwedel]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Salzwedel]] |- |[[Sandstedt]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2004-08}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Sangerhausen]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-05}} | align="right" | 12 | align="right" | 10. oktobar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.erinnern-und-gedenken.de/stolpersteine.html |title=Sangerhausen hat die ersten Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150813202832/http://erinnern-und-gedenken.de/stolpersteine.html |archive-date=13. 8. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Sangerhausen]] |- |[[Sarstedt]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-04-23}} | align="right" | 14 | align="right" | 23. april 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.sarstedt.de/Bildung_Kultur/Stolpersteine/ |title=Stolpersteine in Sarstedt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924094340/http://www.sarstedt.de/Bildung_Kultur/Stolpersteine/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Sassnitz]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-17}} | align="right" | 14 | align="right" | 19. septembar 2007<ref>{{Cite web |url=http://www.rueganer-anzeiger.de/archiv/artikel/ruegen-vieles-ist-nicht-nur-geschichte/ |title=Stolpersteine in Sassnitz |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160201062016/http://www.rueganer-anzeiger.de/archiv/artikel/ruegen-vieles-ist-nicht-nur-geschichte/ |archive-date=1. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Sassnitz]] | |- |[[Scheinfeld]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-23}} | align="right" | 1 | align="right" | 23. septembar 2008 <ref>{{Cite web |url=http://bbz-scheinfeld.de/index.php?option=com_content&view=article&id=101&Itemid=106&lang=de |title=Mit dem Herzen stolpern (BBZ Scheinfeld) |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714171458/http://bbz-scheinfeld.de/index.php?option=com_content&view=article&id=101&Itemid=106&lang=de |archive-date=14. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Scheinfeld]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Scheinfeld]] |- |[[Schipkau]]<!-- Ortsteil Hörlitz --> |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-10}} | align="right" | 1 | align="right" | 10. juli 2007<ref name="brandenburg" /> | align="center" | | |- |[[Schleiden]]<!-- Ortsteil Gemünd --> |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-07-01}} | align="right" | 11 | align="right" | 1. juli 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.rundschau-online.de/eifelland/verlegung-der-stolpersteine-die-decke-des-schweigens-weggewischt,16064602,23562642,view,asTicker.html |title=Verlegung der Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924093204/http://www.rundschau-online.de/eifelland/verlegung-der-stolpersteine-die-decke-des-schweigens-weggewischt,16064602,23562642,view,asTicker.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schleiden]] | |- |[[Schleswig]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2003-09-02}} | align="right" | 3 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schleswig]] | |- |[[Schmallenberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-31}} | align="right" | 36 | align="right" | 31. maj 2012<ref>[http://www.sauerlandkurier.de/vermischtes/stolpersteine-werden-verlegt/ ''Verlegung in Schmallenberg'']</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Schmelz (Saar)]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2012-02-25}} | align="right" | 10 | align="right" | 25. februar 2012<ref>[http://www.adolfbender.de/index.php?id=348 ''Stolpersteine in Schmelz'']{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schmelz (Saar)]] | align="center" | |- |[[Schmitten (Hochtaunus)|Schmitten]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-13}} | align="right" | 3 | align="right" | 13. Okt 2009<ref>[http://www.fr-online.de/bad-homburg/schmitten-stolpersteine-aengstigen-anwohner,1472864,3001840.html ''Stolpersteine ängstigen Anwohner.''] In: ''[[Frankfurter Rundschau]]'', 13. oktobar 2009</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schmitten (Taunus)]] | |- |[[Schnaittach]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-19}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Schneeberg (Erzgebirge)|Schneeberg]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2003-06-16}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref name="zwickau" /> | | |- |[[Schönebeck (Elbe)]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-03-16}} | align="right" | 79 | align="right" | 23. april 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.schoenebeck.de/03/index.php?option=com_content&view=article&id=3518:neue-qstolpersteineq-mit-schuelerengagement-verlegt&catid=224:04--2014&Itemid=841 |title=''Neue „Stolpersteine“ mit Schülerengagement verlegt'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409153808/http://www.schoenebeck.de/03/index.php?option=com_content&view=article&id=3518:neue-qstolpersteineq-mit-schuelerengagement-verlegt&catid=224:04--2014&Itemid=841 |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Schöneck (Hessen)]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-05-12}} | align="right" data-sort-value="36" | mind. 36 | align="right" | 2. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.nnp.de/lokales/wetterau/Neue-Stolpersteine-fuer-drei-Buedesheimer-Familien;art677,1158716 |title=''Neue Stolpersteine für drei Büdesheimer Familien'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141231185233/http://www.nnp.de/lokales/wetterau/Neue-Stolpersteine-fuer-drei-Buedesheimer-Familien;art677,1158716 |archive-date=31. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Schöneiche bei Berlin]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-10}} | align="right" | 22 | align="right" | 4. juli 2008<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schöneiche bei Berlin]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Schöneiche bei Berlin]] |- |[[Schöningen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-10-21}} | align="right" | 16 | align="right" | 27. novembar 2013<ref name="hemlstedtwiki" /> | | |- |[[Schorfheide]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}} | align="right" | 7 | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}}<ref>[http://www.grossschoenebeck.de/component/jevents/icalrepeat.detail/2015/03/30/1178/-/verlegung-von-stolpersteinen-fuer-die-ermordete-familie-leiser.html?Itemid=544 Fünf glänzende Gesten der Versöhnung Verlegung von Stolpersteinen für die ermordete Familie Leiser]</ref> | | |- |[[Schorndorf]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-09-25}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.schopedia.de/wiki/Stolpersteine |title=Stadtwiki Schorndorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160203223652/http://www.schopedia.de/wiki/Stolpersteine |archive-date=3. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Schriesheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" |{{SortDate|2012-04-11}} | align="right" | 21 | align="right" | 25. juni 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.schriesheim.de/index.php?id=967 |title=Stolpersteine“ in Schriesheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=7. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160207040417/http://www.schriesheim.de/index.php?id=967 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schriesheim]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Schriesheim]] |- |[[Schwaan]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" |{{SortDate|2014-03-07}} | align="right" | 1 | align="right" | 7. mart 2014<ref>[http://www.svz.de/lokales/buetzower-zeitung/stolperstein-erinnert-und-mahnt-id5938281.html ''Stolperstein erinnert und mahnt.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160204151846/http://www.svz.de/lokales/buetzower-zeitung/stolperstein-erinnert-und-mahnt-id5938281.html |date=4. 2. 2016 }} In: ''Bützower Zeitung'', 8. mart 2014</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Schwandorf]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-24}} | align="right" | 17 | align="right" |<ref>[http://www.mrsstjosef.de/archiv/schuljahr_2012_13/13_apr/24_04_stolpersteine/stolpersteine.htm Stolpersteine gegen das Vergessen]{{Mrtav link}} Mädchenrealschule St. Josef</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schwandorf]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Schwandorf]] |- |[[Schwäbisch Gmünd]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-15}} | align="right" | 17 | align="right" | 9. novembar 2014<ref>[http://remszeitung.de/2014/11/9/den-namen-ein-gesicht-geben-der-arbeitskreis-stolpersteine-erinnerte-an-die-reichspogromnacht/ ''Den Namen ein Gesicht geben: Der Arbeitskreis Stolpersteine erinnerte an die Reichspogromnacht''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141228112752/http://remszeitung.de/2014/11/9/den-namen-ein-gesicht-geben-der-arbeitskreis-stolpersteine-erinnerte-an-die-reichspogromnacht/ |date=28. 12. 2014 }} In: ''Rems-Zeitung'', 9. novembar 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Schwäbisch Gmünd]] | |- |[[Schwäbisch Hall]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-10-13}} | align="right" | 21 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.schwaebischhall.de/buergerstadt/geschichte/gedenkorte-fuer-ns-opfer/innenstadt.html |title=Gedenkorte in der Innenstadt |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=20. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150320092051/http://www.schwaebischhall.de/buergerstadt/geschichte/gedenkorte-fuer-ns-opfer/innenstadt.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Schwalmstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2004-02}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Schwalmstadt]] |- |[[Schwedt/Oder]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-25}} | align="right" | 17 | align="right" | 4. juni 2013<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Schwelm]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-19}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Schwerin]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-16}} | align="right" | 51 | align="right" | 8. mart 2014<ref>[https://www.svz.de/nachrichten/newsticker-nord/neue-stolpersteine-erinnern-in-schwerin-an-ns-opfer-id5943356.html ''Neue Stolpersteine erinnern in Schwerin an NS-Opfer.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140311023611/https://www.svz.de/nachrichten/newsticker-nord/neue-stolpersteine-erinnern-in-schwerin-an-ns-opfer-id5943356.html|date=11. 3. 2014}} In: ''[[Schweriner Volkszeitung]]'', 10. mart 2014</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schwerin]] | |- |[[Schwerte]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-05}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Schwerte]] | |- |[[Schwielowsee (Gemeinde)|Schwielowsee]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 1. april 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.aktionsbuendnis-brandenburg.de/stolperstein/gertrud-feiertag |title=erster Stolperstein Schwielowsee |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160602225438/http://www.aktionsbuendnis-brandenburg.de/stolperstein/gertrud-feiertag |archive-date=2. 6. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.blickpunkt-brandenburg.de/nachrichten/potsdam-mittelmark/artikel/11833.html |title=Stolperstein für Marie Goslich |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304052520/http://www.blickpunkt-brandenburg.de/nachrichten/potsdam-mittelmark/artikel/11833.html |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Seeheim-Jugenheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-10}} | align="right" data-sort-value="13" | mind. 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.seeheim-jugenheim.de/index.php/rathaus-service/aktuelles/aktuelles-stolpersteine |title=Stolpersteine erinnern in Seeheim-Jugenheim |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150511075200/http://www.seeheim-jugenheim.de/index.php/rathaus-service/aktuelles/aktuelles-stolpersteine |archive-date=11. 5. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Seelow]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-08-08}} | align="right" | 12 | align="right" | 8. august 2011<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Seesen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-25}} | align="right" | 1 | align="right" | <ref>[http://www.stadtverwaltung-seesen.de/B%C3%BCrgerservice/Stadtinfo/index.php?La=1&NavID=1601.15&object=tx|1601.97.1&sub=0 "Stolpersteine“ – Gegen das Vergessen]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Segnitz]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2004-12}} | align="right" | 4 | align="right" | <ref>[http://www.majnpost.de/regional/kitzingen/Stolpersteine-gesetzt;art773,7438982 Segnitz Stolpersteine gesetzt]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Sehnde]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2012-12-03}} | align="right" | 9 | align="right" | 3. decembar 2012<ref>[http://www.myheimat.de/sehnde/gedanken/sehnde-stolpersteine-gegen-das-vergessen-d2471743.html Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | | |- |[[Selb]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2011-07-02}} | align="right" | 4 | align="right" | <ref>[http://www.selb-live.de/news/984-stolpersteine-erinnern-an-geschichte.html Stolpersteine in Selb]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Selb]] |- |[[Seligenstadt]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-03-07}} | align="right" | 43 | align="right" | 4. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.seligenstadt.de/index.phtml?sNavID=1803.231&La=1 |title=Stolpersteine in Seligenstadt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141228131256/http://www.seligenstadt.de/index.phtml?sNavID=1803.231&La=1 |archive-date=28. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolperstein (Seligenstadt)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Seligenstadt]] |- |[[Selm]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-09-10}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Senftenberg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2007-07-10}} | align="right" | 13 | align="right" | 27. Januar 2013<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Senftenberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Senftenberg]] |- |[[Siegburg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2003-06-24}} | align="right" | 77 | align="right" | 13. februar 2014<ref name="Chronik2003" /><ref>{{Cite web |url=http://www.general-anzeiger-bonn.de/region/rhein-sieg-kreis/siegburg/gunter-demnig-verlegt-gedenksteine-fuer-juedische-familie-article1266652.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402164847/http://www.general-anzeiger-bonn.de/region/rhein-sieg-kreis/siegburg/gunter-demnig-verlegt-gedenksteine-fuer-juedische-familie-article1266652.html |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Siegburg]] |- |[[Siegen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-03}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Siegen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Siegen]] |- |[[Singen (Hohentwiel)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-13}} | align="right" data-sort-value="50" | ca. 50 | align="right" | 10. mart 2013<ref>[http://www.suedkurier.de/region/kreis-konstanz/singen/Singen-bekommt-weitere-Stolpersteine;art372458,5935024 ''Singen bekommt weitere Stolpersteine'']{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Singen (Hohentwiel)]] | |- |[[Soest]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-05-12}} | align="right" | 36 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Soest]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Soest]] |- |[[Solingen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" | 107 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www2.solingen.de/C12572F80037DB19/0/A6D009B0515D1757C125751900434EB7?OpenDocument |title=neue Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304064527/http://www2.solingen.de/C12572F80037DB19/0/A6D009B0515D1757C125751900434EB7?OpenDocument |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Solingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Solingen]] |- |[[Spangenberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2007-11-08}} | align="right" | 29 | align="right" | 13. maj 2012<ref>[http://www.hna.de/lokales/melsungen/anstoss-stolpersteine-2316048.htmlneue Anstoß für 13 neue Stolpersteine]</ref> | | |- |[[Sprendlingen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-28}} | align="right" | 13 | align="right" | 1. februar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.sprendlingen.de/fhaupt.php?do=xb9e7x |title=Informationen zum Arbeitskreis „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305185114/http://www.sprendlingen.de/fhaupt.php?do=xb9e7x |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Springe]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2005-08-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[St. Ingbert]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2014-08-19}} | align="right" | 19 | align="right" | {{SortDate|2015-04-20}}<ref>[http://www.wochenspiegelonline.de/content/nachrichten/gemeinden/st-ingbert/article/stolpersteine-werden-verlegt/ ''Stolpersteine werden verlegt'' St. Inbert]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[St. Wendel]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2011-04-09}} | align="right" | 20 | align="right" | 17. novembar 2012<ref>[http://www.saarbruecker-zeitung.de/saarland/stwendel/Gunter-Demnig-St-Wendel-Nohfelden-Stolpersteine;art2799,4515036 Steine wider das Vergessen]</ref> | | |- |[[Stade]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-04-19}} | align="right" | 21 | align="right" | 21. februar 2011 | | |- |[[Stadtlohn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2010-06-24}} | align="right" data-sort-value="9" | mind. 9 | align="right" | 9. decembar 2014<ref>[http://www.muensterlandzeitung.de/staedte/stadtlohn/Erinnern-an-verfolgte-Familie;art959,1850489Steine Erinnern an verfolgte Familie]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Stadtoldendorf]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-12-15}} | align="right" | 11 | align="right" | 15. decembar 2007 | | |- |[[Stahnsdorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-03-10}} | align="right" | 2 | align="right" | {{SortDate|2009-03-10}}<ref>[http://www.pnn.de/pm/160991/ ''Entrechtet, ermordet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150613024016/http://www.pnn.de/pm/160991/ |date=13. 6. 2015 }} Verlegung Stahnsdorf</ref> | | |- |[[Staßfurt]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-14}} | align="right" | 23 | align="right" | 26. mart 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stassfurt.de/index.php?id=131049000191&cid=131049023654 |title=stassfurt.de: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=22. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422205344/https://www.stassfurt.de/index.php?id=131049000191&cid=131049023654 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Staßfurt]] |- |[[Stavenhagen]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Stegen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2004-07}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://geschichtsatlas.de/~gc21/stegen2004.htm |title=Stolpersteine in Stegen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202061217/http://geschichtsatlas.de/~gc21/stegen2004.htm |archive-date=2. 2. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Steinfurt]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-19}} | align="right" | 31 | align="right" | 24. juli 2007<ref>[http://www.stolpersteine-steinfurt.de/ Stolperstein-Initiative Steinfurt]</ref><ref>[http://wiki-de.genealogy.net/Borghorst_%28Steinfurt%29/Stolpersteine GenWiki Borghorst]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Steinfurt]] | <!-- Steinheim Ortsteil von Hungen, siehe dort --> |- |[[Stendal]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-18}} | align="right" | 6 | align="right" | 2./3. august 2011 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Stendal]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Stendal]] |- |[[Stockach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-10-04}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>[http://www.suedkurier.de/region/blitzmeldungen/kreis_konstanz/stockach/Am-4-oktobar-werden-Stolpersteine-verlegt;art3818,2781944 Am 4. oktobar werden Stolpersteine verlegt]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.suedkurier.de/region/kreis-konstanz/stockach/Stolpersteine-vor-vier-Haeusern;art372461,2258875 Stolpersteine vor vier Häusern]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Stralsund]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2006-08-25}} | align="right" | 52 | align="right" | 8. novembar 2010<ref>{{Cite web |url=http://www.stralsundwiki.de/index.php/Stolpersteine |title=''Stolpersteine'' im Stralsund-Wiki |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150630062741/http://www.stralsundwiki.de/index.php/Stolpersteine |archive-date=30. 6. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Stralsund]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Stralsund]] |- |[[Straubing]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-08-13}} | align="right" data-sort-value="10" | 18 | align="right" | 24. april 2013<ref>[http://www.koetztinger-zeitung.de/anzeigen/archiv/artikel/2013/04/25/stolpern-um-nicht-darueber-hinwegzusehen Stolpern, um nicht darüber hinwegzusehen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Straubing]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Straubing]] |- |[[Strausberg]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-05-10}} | align="right" | 14 | align="right" | 19. juli 2007<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Stuttgart]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2003-10-10}} | align="right" | 787 | align="right" | 28. decembar 2014<ref>[http://www.stolpersteine-stuttgart.de/ Stolpersteine für Stuttgart]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Stuttgart]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Stuttgart]] |- |[[Südlohn]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-20}} | align="right" | 21 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.suedlohn.de/index.php?id=181 |title=Aktion Stolpersteine Südlohn |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304075036/http://www.suedlohn.de/index.php?id=181 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Süßen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-16}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.suessen.de/stolpersteine-in-suessen.html |title=Stolpersteine in Süßen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130705064316/http://www.suessen.de/stolpersteine-in-suessen.html |archive-date=5. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Suhl]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-24}} | align="right" | 30 | align="right" | | | |- |[[Sulingen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-04-20}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Syke]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2006-06-11}} | align="right" | 18 | align="right" | <ref>''„Stolpersteine“ Der Erinnerung einen Namen geben. Informationen zu den achtzehn Syker „Stolpersteinen“, verlegt am 11. juni 2006 und 18. april 2007 von Gunter Demnig. Eine Dokumentation zur Geschichte der jüdischen Gemeinde in Syke von [[Hermann Greve]].'' (Hrsg.: Stadt Syke), Syke 2007</ref> | | |- |[[Sylt (Gemeinde)|Sylt]]<!-- Ortsteile Westerland und Keitum --> |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-07}} | align="right" | 2 | align="right" | 2008-05<ref name="akens" /><ref>[http://www.stadt-westerland.de/content/view/281/54.html „Stolpersteine" in Westerland]</ref> | | |- |[[Tabarz/Thür. Wald]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-10}} | align="right" | 2 | align="right" | 10. maj 2013<ref>[http://gotha.thueringer-allgemeine.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Stolperstein-in-Tabarz-verlegt-1927887545 Stolperstein in Tabarz verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Tabarz]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine im Landkreis und in der Stadt Gotha]] |- |[[Telgte]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2004-05}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Telgte]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Telgte]] |- |[[Teltow]]<!-- inkl. Ortsteile Seehof und Ruhlsdorf --> |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2011-10-07}} | align="right" | 16 | align="right" | 7. decembar 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Teupitz]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2004-10}} | align="right" | 3 | align="right" | <ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Themar]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-19}} | align="right" | 7 | align="right" | 20. mart 2014<ref>[http://www.insuedthueringen.de/lokal/hildburghausen/hildburghausen/Sieben-Stolpersteine-gegen-das-Vergessen;art83436,3221081 Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | align="center" | | |- |[[Torgelow]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-07-09}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Tornesch]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2010-04-19}} | align="right" | 1 | align="right" | 19. april 2010 | | |- |[[Treuenbrietzen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-12-12}} | align="right" | 2 | align="right" | 12. decembar 2006<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Trier]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-02-12}} | align="right" | 11<ref>[http://www.fwg-trier.com/nachrichten/stolpersteine-verlegt-fuer-11-juedische-abiturienten-des-fwg-2202-352.html Stolpersteine verlegt für jüdische Abiturienten]</ref> | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-trier.de/ |title=Stolpersteine in Trier |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141218073605/http://stolpersteine-trier.de/ |archive-date=18. 12. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Troisdorf]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-17}} | align="right" | 21 | align="right" | 6. decembar 2008<ref>{{Cite web |url=http://stolpersteine.taxi-troisdorf.de/ |title=Stolpersteine – Troisdorf |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=25. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925125848/http://stolpersteine.taxi-troisdorf.de/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Troisdorf]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Troisdorf]] |- |[[Tübingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-25}} | align="right" | 27 | align="right" | 23. oktobar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.tagblatt.de/Home/nachrichten/tuebingen_artikel,-Stolpersteine-geben-Nazi-Opfern-ihre-Namen-zurueck-_arid,154782.html |title=''Stolpersteine geben Nazi-Opfern ihre Namen zurück'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=3. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150103091122/http://www.tagblatt.de/Home/nachrichten/tuebingen_artikel,-Stolpersteine-geben-Nazi-Opfern-ihre-Namen-zurueck-_arid,154782.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://old.stiftskirche-tuebingen.de/aktuelles.php?mId=11091&cId=146 |title=''„Stolperstein“ für Richard Gölz'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://archive.today/20150103000000/http://old.stiftskirche-tuebingen.de/aktuelles.php?mId=11091&cId=146 |archive-date=3. 1. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Tübingen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Tübingen]] |- |[[Überlingen]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2005-04-09}} | align="right" data-sort-value="5" | mind. 5 | align="right" | 13. mart 2013<ref>[http://www.suedkurier.de/region/bodenseekreis-oberschwaben/ueberlingen/Nazi-Unrecht-8222-Stolpersteine-8220-erinnern-an-Familie-Levi;art372495,5953758 „Stolpersteine“ erinnern an Familie Levi]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Uedem]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-02-26}} | align="right" | 38 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.uedem.de/C125722D004DBAC3/html/40F9F36FD64FDCBFC1257BC1002F3D6C?opendocument&nid1=02431 |title=Stolpersteine in Uedem |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=17. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150717040810/http://www.uedem.de/C125722D004DBAC3/html/40F9F36FD64FDCBFC1257BC1002F3D6C?opendocument&nid1=02431 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Uetersen]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2012-03-02}} | align="right" | 3 | align="right" | <ref>[http://www.spd-uetersen.de/index.php?id=15&sub=2&aktuell=20&PHPSESSID=4n94lfavsda86jip98bu4c6vs0 Drei Stolpersteine gegen das Vergessen]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Uetersen]] | |- |[[Ulm]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2015-05-26}} | align="right" | 14 | align="right" | 26. maj 2015<ref>{{Cite web |url=http://www.swp.de/ulm/lokales/ulm_neu_ulm/Stolpersteine-erinnern-in-Ulm-an-Holocaust-Opfer;art4329,3233495 |title=''Stolpersteine in Ulm'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=28. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528070610/https://www.swp.de/ulm/lokales/ulm_neu_ulm/Stolpersteine-erinnern-in-Ulm-an-Holocaust-Opfer;art4329,3233495 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Unna]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-14}} | align="right" data-sort-value="264" | mind. 264 | align="right" | {{SortDate|2014-06-06}}<ref>{{Cite web |url=http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-unna-kamen-bergkamen-holzwickede-und-boenen/100-stolperstein-erinnert-an-unnaer-juden-id6713925.html |title=WAZ 100. Stolperstein erinnert an Unnaer Juden |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924153313/http://www.derwesten.de/staedte/nachrichten-aus-unna-kamen-bergkamen-holzwickede-und-boenen/100-stolperstein-erinnert-an-unnaer-juden-id6713925.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Unna]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Unna]] |- |[[Uslar]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2008-01-23}} | align="right" | 13 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.sollingschule-uslar.de/themen/news/stolpersteine/index.html |title=Das Projekt „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=31. 7. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120731234011/http://www.sollingschule-uslar.de/themen/news/stolpersteine/index.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Uslar]] | |- |[[Vallendar]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-07}} | align="right" | 12 | align="right" | 24. februar 2014<ref>[http://www.rhein-zeitung.de/region/lokales/koblenz_artikel,-Stolpersteine-in-Vallendar-erinnern-an-juedische-Schicksale-_arid,1114008.html Stolpersteine in Vallendar erinnern an jüdische Schicksale]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Vechta]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-10}} | align="right" | 20 | align="right" | 11. mart 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.vechta.de/Kultur-Bildung/Stolpersteine.aspx |title=Stolpersteine Vechta |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703195330/http://www.vechta.de/Kultur-Bildung/Stolpersteine.aspx |archive-date=3. 7. 2014 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Veitshöchheim]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-29}} | align="right" | 15 | align="right" | 1. oktobar 2009<ref>[http://www.majnpost.de/regional/wuerzburg/15-Stolpersteine-verlegt;art736,5311090 15 Stolpersteine verlegt]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | |- |[[Velbert]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-28}} | align="right" data-sort-value="26" | mind. 26 | align="right" | 7. mart 2014<ref>[http://www.wz-newsline.de/lokales/kreis-mettmann/velbert/14-weitere-stolpersteine-erinnern-an-opfer-der-nazis-1.1578199 14 weitere Stolpersteine]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Velbert]] | |- |[[Velten]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}} | align="right" | 4 | align="right" | {{SortDate|2015-03-30}}<ref name="moz.de"/> | | |- |[[Verden (Aller)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2007-10-16}} | align="right" | 85 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Verden (Aller)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Verden]] |- |[[Viernheim]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-06-25}} | align="right" | 18 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.viernheim.de/unsere-stadt/bildungundkultur/stadtarchiv/stolpersteine.html |title=Erste Stolpersteine verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150708072848/http://www.viernheim.de/unsere-stadt/bildungundkultur/stadtarchiv/stolpersteine.html |archive-date=8. 7. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Viersen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2005-02}} | align="right" | 28 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.viersen.de/C125704A004B545A/html/F2B73189383B4936C12571A40039F5DC?opendocument&nid1=24445 |title=„Stolpersteine“ – Erinnerung an die Opfer des NS-Regimes in Viersen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120319025407/http://www.viersen.de/C125704A004B545A/html/F2B73189383B4936C12571A40039F5DC?opendocument&nid1=24445 |archive-date=19. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Vilseck]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2010-07-26}} | align="right" | 5 | align="right" | 16. juli 2010 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Vilseck]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Vilseck]] |- |[[Vilshofen an der Donau]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2008-01-27}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Vilshofen an der Donau]] | <!-- Vitte Ortsteil von Hiddensee; siehe dort --> |- |[[Vlotho]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-03-10}} | align="right" | 12 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.mendel-grundmann-gesellschaft.de/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=61 |title=Stolpersteine in Vlotho |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304065548/http://www.mendel-grundmann-gesellschaft.de/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=61 |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Vlotho]] | |- |[[Vöhringen (Iller)]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-10}} | align="right" data-sort-value="17" | mind. 17 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.augsburger-allgemeine.de/illertissen/Sichtbare-Zeichen-gegen-das-Vergessen-id26947921.html |title=Stolpersteine erinnern in Vöhringen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161210023115/http://www.augsburger-allgemeine.de/illertissen/Sichtbare-Zeichen-gegen-das-Vergessen-id26947921.html |archive-date=10. 12. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Völklingen]] |{{ZID|DE-SL}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-05}} | align="right" | 13 | align="right" | 18. mart 2013<ref>[http://www.voelklingen-im-wandel.de/vk-stolpersteine.php Die Stolpersteine in Völklingen]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Vreden]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-06-03}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Waldkappel]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2012-01-25}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>[http://www.waldkappel.de/w3a/cms/Aktuelles/Verlegung_von_Stolpersteinen.330451.html;jsessionid=87EEE2D9FD5BB570183D62A1B0975F32 Verlegung der ersten Stolpersteine in Harmuthsachsen]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Waldrach]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-23}} | align="right" | 6 | align="right" | 23. februar 2007<ref>[http://www.volksfreund.de/nachrichten/region/trierland/aktuell/Heute-in-der-Zeitung-fuer-Trier-Land-Hier-wohnte-Josef-Meyer;art8128,1301222 Bericht über die Erstverlegung ''Hier wohnte Josef Meyer'' ]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Waldrach]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Waldrach]] |- |[[Walldorf (Baden)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2010-05-02}} | align="right" | 20 | align="right" | 2. maj 2010<ref>[http://www.walldorf.de/2010/?seite=95 Verlegung der Stolpersteine in Walldorf (Baden)]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Walldorf (Baden)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Walldorf (Baden)]] |- |[[Walsrode]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-11-30}} | align="right" | 6 | align="right" | {{SortDate|2011-11-30}}<ref>[https://geschichtswerkstatthannover.wordpress.com/2009/11/16/30-11-2009-verlegung-von-stolpersteinen-in-walsrode-14-uhr/ ''Stolpersteine in Walsrode'']</ref> | | |- |[[Waltershausen]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-09}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Waltershausen]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine im Landkreis und in der Stadt Gotha]] |- |[[Walzbachtal]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-06}} | align="right" | 6 | align="right" | 6. novembar 2008<ref>[http://www.alemannia-judaica.de/joehlingen_synagoge.htm Jöhlingen (Gemeinde Walzbachtal, Kreis Karlsruhe)]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Walzbachtal]] |- |[[Waren (Müritz)]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-09}} | align="right" | 4 | align="right" | 9. novembar 2008<ref>[http://de.news.yahoo.com/17/20081109/tde-unbekannte-stoeren-gedenkfeier-fuer-08c524b_1.html Unbekannte stören Gedenkfeier für Juden in Waren]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | |- |[[Warendorf]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2013-10-14}} | align="right" data-sort-value="20" | mind. 20 | align="right" | 28. Januar 2014<ref>[http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Warendorf/Warendorf/Stolperstein-Initiative-Weitere-Stolpersteine-werden-verlegt Weitere Stolpersteine werden verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | |- |[[Warstein]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2015-03-16}} | align="right" | 12 | align="right" | {{SortDate|2015-03-16}}<ref>[http://www.soester-anzeiger.de/lokales/warstein/stolpersteine-erinnern-juedische-mitbuerger-warstein-4825441.html Stolpersteine erinnern an jüdische Mitbürger in Warstein]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Warstein]] |- |[[Wassenberg]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-12}} | align="right" | 10 | align="right" | 15. decembar 2011<ref name="Stolpersteine verlegt"/> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wassenberg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wassenberg]] |- |[[Weeze]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-01}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>[https://www.weeze.de/C12575FC00360427/html/B10E8A756681997DC12576B80048FF61?opendocument Stolpersteine Weeze]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Weeze]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Weeze]] |- |[[Weilerswist]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-09}} | align="right" data-sort-value="9" | mind. 9 | align="right" | 11. mart 2012<ref>{{Cite web |url=http://energieundgelassenheit.de/artikel/chor-leuchtfeuer/verlegung-stolpersteine-in-weilerswist |title=vierte Stolpersteinverlegung in Weilerswist |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=4. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160204013552/http://energieundgelassenheit.de/artikel/chor-leuchtfeuer/verlegung-stolpersteine-in-weilerswist |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Weimar]] |{{ZID|DE-TH}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-23}} | align="right" | 17 | align="right" | 7. novembar 2013<ref>[http://weimar.tlz.de/web/lokal/leben/detail/-/specific/Neue-Spur-des-Erinnerns-17-Stolperstein-in-Weimar-387124665 17. Stolperstein verlegt]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Weingarten (Baden)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-07}} | align="right" | 15 | align="right" | 7. maj 2007<ref>[http://ka.stadtwiki.net/Stolpersteine_Weingarten Stadtwiki Karlsruhe: Stolpersteine Weingarten]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Weingarten (Baden)]] | align="center" | |- |[[Weingarten (Württemberg)]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2013-04-17}} | align="right" | 3 | align="right" | 15. mart 2014<ref>[http://www.schwaebische.de/region/oberschwaben/weingarten/stadtnachrichten-weingarten_artikel,-Stolpersteine-erinnern-an-Nazi-Terror-_arid,5424839.html Stolpersteine erinnern an Nazi-Terror]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Weingarten (Württemberg)]] |- |[[Weinheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2006-04-06}} | align="right" | 44 | align="right" | 24. mart 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.weinheim.de/servlet/PB/menu/1279703_l1/index.html?QUERYSTRING=Stolpersteine |title=Weinheim: Die ersten „Stolpersteine“ |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409074920/http://www.weinheim.de/servlet/PB/menu/1279703_l1/index.html?QUERYSTRING=Stolpersteine |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Weinheim]] | |- |[[Weisenheim am Berg]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-07}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Weissach]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2008-10-01}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Weißenfels]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2008-05-15}} | align="right" | | align="right" | | | |- |[[Wermelskirchen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2002-05-17}} | align="right" | 9 | align="right" | 17. maj 2002<ref name="Chronik2003">[https://web.archive.org/web/20040110192117/http://www.stolpersteine.com/chronik.htm Stolperstein-Chronik vom 21. novembar 2003]</ref> | | |- |[[Werne]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-29}} | align="right" | 40 | align="right" | {{SortDate|2014-01-27}}<ref>[http://www.wa.de/lokales/werne/werne-widmet-holocaust-gedenktag-juedischen-buergern-weitere-stolpersteine-3312030.html Stolpersteine erinnern]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Werne]] | |- |[[Wernigerode]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2009-04-14}} | align="right" | 22 | align="right" | 15. april 2009<ref>[http://www.volksstimme.de/nachrichten/lokal/wernigerode/653426_22-Taefelchen-aus-Messing-als-Erinnerung-an-juedisches-Leid.html 22 Stolpersteine als Erinnerung]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Wernigerode]] | |- |[[Wertheim]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2009-09-29}} | align="right" | 75 | align="right" | <ref>[http://www.fnweb.de/region/majn-tauber/wertheim-freudenberg-kulsheim-kreuzwertheim/eine-wichtige-initiative-gegen-das-vergessen-1.983731 Eine wichtige Initiative gegen das Vergessen]{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Wertheim]] | |- |[[Wesel]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2009-12-03}} | align="right" data-sort-value="10" | 84 | align="right" | {{SortDate|2015-04-29}}<ref>{{Cite web |url=https://www.wesel.de/de/aktuelles/rege-beteiligung-an-der-sechsten-stolpersteinverlegung-in-wesel./ |title=Rege Beteiligung an der sechsten Stolpersteinverlegung in Wesel. |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=19. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160719220744/https://www.wesel.de/de/aktuelles/rege-beteiligung-an-der-sechsten-stolpersteinverlegung-in-wesel./ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Wesseling]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-12-13}} | align="right" | 8 | align="right" | 13. decembar 2014<ref>[http://www.wesseling.de/verwaltung/presseservice/pressemitteilungen/106090100000049933.php ''Die ersten „Stolpersteine“ werden verlegt / Erinnerung an jüdische Familien, die von den Nazis ermordet wurden.'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pressemitteilung der Stadt Wesseling</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Westerkappeln]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-01}} | align="right" | 8 | align="right" | 1. mart 2014<ref>[http://www.wn.de/Muensterland/Kreis-Steinfurt/Westerkappeln/Bildhauer-Gunter-Demnig-verlegt-Stolpersteine-Acht-Mahnmale-fuer-Westerkappeln ''Acht Mahnmale für Westerkappeln.'']{{Mrtav link}} In: ''[[Westfälische Nachrichten]]'', 2. mart 2014</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Westerkappeln]] |- |[[Wettenberg]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2013-08-26}} | align="right" | 8 | align="right" | 3. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Wettenberg/Artikel,-Stolpersteine-gegen-Vergessen-in-Wettenberg-_arid,538417_regid,1_puid,1_pageid,33.html |title=''Stolpersteine gegen Vergessen in Wettenberg'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924022400/http://www.giessener-allgemeine.de/Home/Kreis/Staedte-und-Gemeinden/Wettenberg/Artikel,-Stolpersteine-gegen-Vergessen-in-Wettenberg-_arid,538417_regid,1_puid,1_pageid,33.html |archive-date=24. 9. 2015 |url-status=dead }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wettenberg]] <!-- Westerland Ortsteil der Gemeinde Sylt; siehe dort --> |- |[[Wettin-Löbejün]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2013-05-07}} | align="right" | 2 | align="right" | 7. maj 2013<ref name="MZ 2013">Kornelia Privenau: ''[http://www.mz-web.de/halle-saalekreis/holocaust-opfer-stolpersteine-sind-gelegt,20640778,22707830.html Stolpersteine sind gelegt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606231749/http://www.mz-web.de/halle-saalekreis/holocaust-opfer-stolpersteine-sind-gelegt,20640778,22707830.html|date=6. 6. 2013}}'', [[Mitteldeutsche Zeitung]], 7. maj 2013. Abgerufen am 26. juli 2014.</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wettin-Löbejün]] |- |[[Wetzlar]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2009-10-22}} | align="right" | 6 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.wetzlar.de/showobject.phtml?La=1&object=tx%7C370.8865.1%3F%3D0 |title=Stolpersteine in Wetzlar |access-date=24. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160406015717/http://www.wetzlar.de/showobject.phtml?La=1&object=tx%7C370.8865.1%3F%3D0 |archive-date=6. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wetzlar]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wetzlar]] |- |[[Weyhe]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2011-11-07}} | align="right" | 2 | align="right" | 7. novembar 2011 | | |- |[[Wiesbaden]] |{{ZID|DE-HE}} | align="right" | {{SortDate|2005-09-15}} | align="right" | 527 | align="right" | 31. decembar 2013<ref>{{Cite web |url=http://www.am-spiegelgasse.de/willkommen-in-der-spiegelgasse/geschichte-und-erinnerung/stolpersteine/ |title=Aktives Museum Spiegelgasse für Deutsch-Jüdische Geschichte in Wiesbaden e. V.: Stolpersteine in Wiesbaden |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=18. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518092537/http://www.am-spiegelgasse.de/willkommen-in-der-spiegelgasse/geschichte-und-erinnerung/stolpersteine/ |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:Commons:Category:Stolpersteine in Wiesbaden]] | |- |[[Wiesloch]] |{{ZID|DE-BW}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-15}} | align="right" | 15 | align="right" | 16. novembar 2012<ref>{{Cite web |url=http://www.lokalmatador.de/article/f33e6b7c3dd84ab7870fa8b59a72cc34/nachrichten/politik/erste-stolpersteine-in-wiesloch-verlegtErste |title=„Stolpersteine“ in Wiesloch verlegt |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150408173530/http://www.lokalmatador.de/article/f33e6b7c3dd84ab7870fa8b59a72cc34/nachrichten/politik/erste-stolpersteine-in-wiesloch-verlegtErste |archive-date=8. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Wildeshausen]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-01}} | align="right" | 12 | align="right" | 1. mart 2014<ref>[http://www.nwzonline.de/oldenburg-kreis/politik/zwoelf-stolpersteine-werden-verlegt_a_13,5,3685788056.html ''Zwölf Stolpersteine werden verlegt.''] In: ''[[Nordwest-Zeitung]]'', 22. februar 2014</ref> | align="center" | | |- |[[Willich]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2012-02-06}} | align="right" data-sort-value="62" | mind. 62 | align="right" | 8. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=https://www.stadt-willich.de/de/kulturundbildung/stolpersteine/%26nid1%3D11226_51447 |title=Stadt Willich: ''Stolpersteine'' |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=24. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220124160803/https://www.stadt-willich.de/de/kulturundbildung/stolpersteine/%26nid1%3D11226_51447 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Wiltingen]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-24}} | align="right" | 5 | align="right" | 24. februar 2007<ref>[http://www.konz.eu/vg_konz/.../Stolpersteine/TV_Meyer_300807.pdf Zurück zu den Wurzeln]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wiltingen]] |- |[[Windeck]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2011-09-17}} | align="right" | 61 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Windeck]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Windeck]] |- |[[Winsen (Luhe)]] |{{ZID|DE-NI}} | align="right" | {{SortDate|2009-02-26}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Winsen (Luhe)]] | |- |[[Wismar]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2007-08-01}} | align="right" | 17 | align="right" | <ref>[http://www.wismar.de/B%C3%BCrger/Kultur-/-Freizeit-/-Sport/Stadtarchiv/Projekte/Stolpersteine Stolpersteine in Wismar]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Wissen (Stadt)]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2005-12-17}} | align="right" | 7 | align="right" | 28. Januar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.wissen.eu/Leben-Wohnen/Historisches/Stolpersteine |title=Stolpersteine in Wissen |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150415090306/http://wissen.eu/Leben-Wohnen/Historisches/Stolpersteine |archive-date=15. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wissen (Verbandsgemeinde)]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in der Verbandsgemeinde Wissen]] |- |[[Witten]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2014-04-04}} | align="right"| 108 | align="right" | 12. novembar 2019 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Witten]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Witten]] |- |[[Wittenberge]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2009-06-11}} | align="right" | 24 | align="right" | 9. august 2011<ref>[http://www.wittenberge.de/seite/65112/stolpersteine.html wittenberge.de: ''Stolpersteine in Wittenberge'']{{Mrtav link}}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wittenberge]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wittenberge]] |- |[[Wittenburg]] |{{ZID|DE-MV}} | align="right" | {{SortDate|2014-03-08}} | align="right" | 2 | align="right" | 8. mart 2014<ref>[http://www.ndr.de/regional/mecklenburg-vorpommern/stolpersteine181.html Stolpersteine geben Opfern ihre Namen zurück]{{Mrtav link}}</ref> | | align="center" | |- |[[Wittichenau]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-26}} | align="right" | 5 | align="right" | <ref>[http://stolpersteine.wittichenauer-pfadfinder.de/stolperstein-verlegungbekommt Stolperstein-Verlegung]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> | align="center" | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wittichenau]] |- |[[Wittlich]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2014-02-22}} | align="right" | 2 | align="right" | 22. februar 2014<ref>[http://www.meistermann-gesellschaft.de/html/projekte.html Stolperstein-Initiative für Wittlich]</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wittlich]] |- |[[Woltersdorf (bei Berlin)|Woltersdorf]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2012-07-25}} | align="right" | 2 | align="right" | 25. juli 2012<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Worms]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2006-11-06}} | align="right" data-sort-value="76" | mind. 76 | align="right" | 1. oktobar 2008<ref>[http://www.warmajsa.de/index.php?id=5950 Stolpersteine in Worms]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>[http://www.worms.de/de/tourismus/sehenswertes/listen/stolpersteine.php Übersicht der verlegten Stolpersteine in Worms]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Wriezen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-23}} | align="right" | 2 | align="right" | 23. septembar 2013<ref name="brandenburg" /> | | |- |[[Wülfrath]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2008-02-28}} | align="right" | 1 | align="right" | 28. februar 2008<ref>[http://www.rp-online.de/public/article/mettmann/538430/Ein-Stein-fuer-Johanna-Beyth.html Wülfrath: Ein Stein für Johanna Beyth]{{Mrtav link}}</ref> | | |- |[[Wuppertal]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-01-07}} | align="right" | | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Wuppertal]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Wuppertal]] |- |[[Würselen]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-12}} | align="right" | 28 | align="right" | 15. decembar 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.aachener-zeitung.de/lokales/nordkreis/stolperstein-erinnert-an-tragische-geschichte-1.336567 |title=Stolperstein erinnert an tragische Geschichte |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101155/http://www.aachener-zeitung.de/lokales/nordkreis/stolperstein-erinnert-an-tragische-geschichte-1.336567 |url-status=dead }}</ref> | | |- |[[Würzburg]] |{{ZID|DE-BY}} | align="right" | {{SortDate|2006-07-17}} | align="right" | 430 | align="right" | 1. decembar 2014<ref>{{Cite web |url=http://www.stolpersteine-wuerzburg.de/ |title=Würzburger Stolpersteine |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409145905/http://www.stolpersteine-wuerzburg.de/ |archive-date=9. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Würzburg]] | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Würzburg]] |- |[[Wurzen]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2012-11-03}} | align="right" | 10 | align="right" | 26. septembar 2013<ref>[http://www.ndk-wurzen.de/Aktuelles/Stolpersteine-erinnern-an-Kaufmannsfamilie-Luchtenstein/42d1767s10/ Stolpersteine erinnern an Kaufmannsfamilie]</ref> | align="center" | | align="center" | |- |[[Wyk auf Föhr]] |{{ZID|DE-SH}} | align="right" | {{SortDate|2004-08-22}} | align="right" | 1 | align="right" | maj 2008<ref name="akens" /> | | |- |[[Xanten]] |{{ZID|DE-NW}} | align="right" | {{SortDate|2007-02-12}} | align="right" | 37 | align="right" | 30. novembar 2007<ref>[http://www.rp-online.de/nrw/staedte/xanten/reihe-der-stolpersteine-ist-komplett-aid-1.974986 Reihe der Stolpersteine ist komplett]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Xanten]] | |- |[[Zehdenick]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2006-09-30}} | align="right" | 3 | align="right" | 30. septembar 2006<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zehdenick]] | |- |[[Zeitz]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2007-05-25}} | align="right" | 10 | align="right" | 26. novembar 2012 | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Zeitz]] <!-- Zepernick Ortsteil von Panketal; siehe dort --> |- |[[Zell (Mosel)]] |{{ZID|DE-RP}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-23}}<ref>{{Cite web |url=http://www.zell-mosel.com/html/seiten_unsere_Stadt/stadtbote/Stadtbote_2015/stadtbote_4.html |title=Zeller Stadtbote 'Stolpersteine wurden in Zell (Mosel) und Zell-Merl verlegt.' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304043828/http://www.zell-mosel.com/html/seiten_unsere_Stadt/stadtbote/Stadtbote_2015/stadtbote_4.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="right" data-sort-value="12" |12 | align="right" | | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zell (Mosel)]] | |- |[[Zerbst/Anhalt]] |{{ZID|DE-ST}} | align="right" | {{SortDate|2010-03-29}} | align="right" | 40 | align="right" | 15. oktobar 2011<ref>{{Cite web |url=http://www.volksstimme.de/nachrichten/lokal/zerbst/579545_40-Stolpersteine-erinnern-an-die-Ermordung-Zerbster-Juden.html |title=40 „Stolpersteine“ erinnern |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=30. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141230234953/http://www.volksstimme.de/nachrichten/lokal/zerbst/579545_40-Stolpersteine-erinnern-an-die-Ermordung-Zerbster-Juden.html |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Zittau]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2005-07-27}} | align="right" data-sort-value="8" | mind. 8 | align="right" | <ref>{{Cite web |url=http://www.hillerschevilla.de/cms/de/121/Stolpersteine-fuer-Zittau |title=Stolpersteine für Zittau |access-date=18. 6. 2015 |archive-date=13. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150613053631/http://www.hillerschevilla.de/cms/de/121/Stolpersteine-fuer-Zittau |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |- |[[Zossen]] |{{ZID|DE-BB}} | align="right" | {{SortDate|2008-11-20}} | align="right" | 7 | align="right" | 30. novembar 2012<ref name="brandenburg" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Zossen]] | |- |[[Zwickau]] |{{ZID|DE-SN}} | align="right" | {{SortDate|2003-06-16}} | align="right" data-sort-value="7" | mind. 7 | align="right" | <ref name="zwickau">{{Cite web |url=https://www.zwickau.de/de/aktuelles/pressemitteilungen/2004/06/15725_3.php.php |title=Stolpersteine in Zwickau |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828201120/https://www.zwickau.de/de/aktuelles/pressemitteilungen/2004/06/15725_3.php.php |archive-date=28. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> | | |} == Francuska == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Francuskoj}} == Hrvatska == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Hrvatskoj}} == Italija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Italiji}} == Luksemburg == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Luksemburgu}} == Holandija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Holandiji}} == Norveška == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Norveškoj}} == Poljska == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Poljskoj}} == Rumunija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Rumuniji}} == Russland == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad | '''Oblast''' ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Kromy (Orjol)|Kromy]] | {{RU-ORL}} | align="right" | {{SortDate|2013-07-30}} | align="right" | | align="right" | 30. juli 2013 | | |- | [[Orjol]] | {{RU-ORL}} | align="right" | {{SortDate|2013-07-30}} | align="right" | | align="right" | 30. juli 2013 | | |} == Schweiz == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! '''Kanton''' ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- |[[Kreuzlingen]] | {{ZID|CH-TG}} | align="right" | {{SortDate|2013-09-08}} | align="right" | 2 | align="right" | 8. septembar 2013<ref>[http://www.nzz.ch/aktuell/schweiz/erste-stolpersteine-in-der-schweiz-1.18144848 ''Erste «Stolpersteine» in der Schweiz.''] In: ''[[Neue Zürcher Zeitung]]'', 5. septembar 2013</ref> | | align="center" | [[Datoteka:LibreOffice 3.4 tango icon lc defaultbullet.png|24px|link=Liste der Stolpersteine in Kreuzlingen]] |} == Slowakei == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! '''Kraj''' ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Banská Bystrica]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-31}} | align="right" | | align="right" | 18. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Bratislava]] | [[Bratislavský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-22}} | align="right" | | align="right" | 22. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-31}} | align="right" | | align="right" | 31. oktobar 2012 | align="center" | | |- | [[Častá]] | [[Bratislavský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-22}} | align="right" | | align="right" | 22. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Halič]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-22}} | align="right" | | align="right" | 22. juli 2013 | align="center" | | |- | [[Komárno]] | [[Nitriansky kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-26}} | align="right" | | align="right" | 26. juli 2013 | align="center" | | |- | [[Lučenec]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-18}} | align="right" | | align="right" | 18. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Prešov]] | [[Prešovský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-23}} | align="right" | | align="right" | 23. juli 2013 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine (Prešov)]] | |- | [[Ratková]] | [[Banskobystrický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-18}} | align="right" | | align="right" | 18. septembar 2014 | align="center" | | |} == Slovenija == {{Glavni|Kamenovi spoticanja u Sloveniji}} == Spanien == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! Region ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Navàs]] | align="right"|{{ES-CT}} | align="right" | {{SortDate|2015-04-09}} | align="right" | 3 | align="right" | 9. april 2015 <ref>{{Cite web |url=http://www.catalangovernment.eu/pres_gov/AppJava/government/news/282268/navas-municipality-spanish-state-commemorate-nazi-victims-stolperstein-plaques.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304042604/http://www.catalangovernment.eu/pres_gov/AppJava/government/news/282268/navas-municipality-spanish-state-commemorate-nazi-victims-stolperstein-plaques.html |archive-date=4. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | align="center" | | |} == Tschechien == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! Regija ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Boršice]] | [[Zlínský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-18}} | | align="right" | 18. juli 2013 | | |- | [[Brno]] | [[Jihomoravský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2010-06-09}} | | align="right" | 16. juni 2011 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Brno]] | |- | [[České Budějovice]] | [[Jihomoravský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-14}} | | align="right" | 14. septembar 2014 | | <!-- České Budějovice siehe bei Budweis --> |- | [[Český Těšín]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-30}} | | align="right" | 30. oktobar 2012 | | |- | [[Chlum u Třeboně]] | [[Jihočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-17}} | | align="right" | 17. juli 2013 | | <!-- Debř Teil der Stadt Mladá Boleslav, siehe dort --> |- | [[Děčín]] | [[Ústecký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-12}} | | align="right" | 12. septembar 2014 | | |- | [[Doubrava u Orlové]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-16}} | | align="right" | 16. septembar 2014 | | |- | [[Havlíčkův Brod]] | [[Kraj Vysočina]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-15}} | | align="right" | 15. septembar 2014 | | |- | [[Horažďovice]] | [[Plzeňský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-14}} | | align="right" | 14. septembar 2014 | | |- | [[Kolín]] | [[Středočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2008-10-10}} | | align="right" | 6. novembar 2009 | | |- | [[Kostelec nad Orlicí]] | [[Královéhradecký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-29}} | | align="right" | 29. oktobar 2012 | | |- | [[Krnov]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-19}} | | align="right" | 19. septembar 2014 | | |- | [[Kroměříž]] | [[Zlínský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-16}} | | align="right" | 16. septembar 2014 | | |- | [[Mikulov]] | [[Jihomoravský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-30}} | | align="right" | 30. oktobar 2012 | | |- | [[Milovice nad Labem]] | [[Středočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-13}} | | align="right" | 13. septembar 2014 | | |- | [[Mladá Boleslav]] | [[Středočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-13}} | | align="right" | 13. septembar 2014 | | |- | [[Olomouc]] | [[Olomoucký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2011-06-16}} | | align="right" | 16. septembar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Olomouc]] | |- | [[Ostrava]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2010-06-10}} | | align="right" | 10. juni 2010 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ostrava]] | |- | [[Pacov]] | [[Kraj Vysočina]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-14}} | | align="right" | 14. septembar 2014 | | |- | [[Pilsen]] | [[Plzeňský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-28}} | | align="right" | 28. oktobar 2012 | | |- | [[Prag]] | [[Prag]] | align="right" | {{SortDate|2008-10-08}} | | align="right" | 17. juli 2013 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Prague]] | |- | [[Příbor]] | [[Moravskoslezský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-19}} | | align="right" | 19. juli 2013 | | |- | [[Ratenice]] | [[Středočeský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2012-10-29}} | | align="right" | 29. oktobar 2012 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Ratenice]] | |- | [[Slavkov u Brna]] | [[Jihomoravský kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-15}} | | align="right" | 15. septembar 2014 | | |- | [[Svitavy]] | [[Pardubický kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-15}} | | align="right" | 15. septembar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Svitavy]] | |- | [[Teplice]] | [[Ústecký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2011-06-15}} | | align="right" | 17. juli 2013 | | |- | [[Tišnov]] | [[Okres Brno-venkov]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-15}} | | align="right" | 15. septembar 2014 | | |- | [[Třebíč]] | [[Kraj Vysočina]] | align="right" | {{SortDate|2013-07-18}} | | align="right" | 18. juli 2013 | | |- | [[Žatec]] | [[Ústecký kraj]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-12}} | | align="right" | 12. septembar 2014 | | |} == Ukraine == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! '''[[Liste der Oblaste der Ukraine|Oblast]]''' ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Perejaslaw-Chmelnyzkyj]] | [[Oblast Kiew]] | align="right" | {{SortDate|2009-07-03}} | align="right" | 4 | align="right" | 3. juli 2009<ref>{{Cite web |url=http://www.kiew.diplo.de/Vertretung/kiew/de/05/Meldungen__RK__2009/Stolpersteine__PK.html |title=Deutsche Botschaft Kiew: ''„Stolpersteine“ in der Ukraine '' |access-date=18. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090704114212/http://www.kiew.diplo.de/Vertretung/kiew/de/05/Meldungen__RK__2009/Stolpersteine__PK.html |archive-date=4. 7. 2009 |url-status=dead }}</ref> | | |} == Ungarn == {| class="wikitable sortable" |- ! Grad ! Regija ! Datum prvog <br> postavljanja ! data-sort-type="number" |Broj ! class="unsortable" | Zadnje<br> postavljanje ! class="unsortable" | Slika ! class="unsortable" | Lista |- | [[Balatonfüred]] | [[Mitteltransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-24}} | align="right" | 3 | align="right" | 27. august 2007<ref name="macskako">[https://web.archive.org/web/20121018070017/http://www.macskako.net/ ungarische Stolperstein-Projektseite]</ref> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Balatonfüred]] | |- | [[Békéscsaba]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2012-09-30}} | align="right" | | align="right" | 30. septembar 2012 | align="center" | | |- | [[Budapest]] | [[Mittelungarn]] | align="right" | {{SortDate|2007-04-27}} | align="right" | | align="right" | 20. septembar 2014 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Budapest]] | |- | [[Celldömölk]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-21}} | align="right" | | align="right" | 21. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Kiskunhalas]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-19}} | align="right" | 4 | align="right" | 19. juni 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kiskunhalas]] | |- | [[Kisvárda]] | [[Nördliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-22}} | align="right" | 1 | align="right" | 22. juni 2007<ref name="macskako" /> | | |- | [[Kőszeg]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2010-07-23}} | align="right" | | align="right" | 23. juli 2010 | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Kőszeg]] | |- | [[Magyarmecske]] | [[Südtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-21}} | align="right" | | align="right" | 21. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Makó]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-20}} | align="right" | 4 | align="right" | 20. juni 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Makó]] | |- | [[Mátészalka]] | [[Nördliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-22}} | align="right" | 1 | align="right" | 22. juni 2007<ref name="macskako" /> | | |- | [[Nagykanizsa]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-28}} | align="right" | 4 | align="right" | 28. august 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Nagykanizsa]] | |- | [[Nagykőrös]] | [[Mittelungarn]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-18}} | align="right" | 1 | align="right" | 18. juni 2007<ref name="macskako" /> | | |- | [[Pécs]] | [[Südtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-30}} | align="right" data-sort-value="8" | mind. 8 | align="right" | 21. septembar 2014<ref name="macskako" /> | | |- | [[Sopron]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2014-09-23}} | align="right" | | align="right" | 23. septembar 2014 | align="center" | | |- | [[Szeged]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-20}} | align="right" | 5 | align="right" | 20. juni 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Szeged]] | |- | [[Szentes]] | [[Südliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2012-09-29}} | align="right" | | align="right" | 29. septembar 2012 | align="center" | | |- | [[Szolnok]] | [[Nördliche Große Tiefebene]] | align="right" | | align="right" | 3 | align="right" | <ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Szolnok]] | |- | [[Szombathely]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-29}} | align="right" | 4 | align="right" | 29. august 2007<ref name="macskako" /> | align="center" | [[Datoteka:Commons logo optimized.svg|16px|link=:commons:Category:Stolpersteine in Szombathely]] | |- | [[Újfehértó]] | [[Nördliche Große Tiefebene]] | align="right" | {{SortDate|2007-06-21}} | align="right" | 1 | align="right" | 21. juni 2007<ref name="macskako" /> | | |- | [[Zalaegerszeg]] | [[Westtransdanubien]] | align="right" | {{SortDate|2007-08-28}} | align="right" | 3 | align="right" | 28. august 2007<ref name="macskako" /> | | |} == Fußnoten == <references group="F" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.stolpersteine.eu/chronik/ Chronik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151107184455/http://www.stolpersteine.eu/chronik/ |date=7. 11. 2015 }} auf der Projektseite stolpersteine.eu [[Kategorija:Stolpersteine]] d8xls7q5izq8tm0p76i9k8ayxlpak46 Kategorija:Higijena 14 390874 3899699 3420767 2026-06-22T12:19:42Z Panasko 146730 [[Kategorija:Briga o sebi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899699 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Hygiene}} {{Kategorija|Higijena}} [[Kategorija:Prevencija|Higijena]] [[Kategorija:Zdravlje|Higijena]] [[Kategorija:Javno zdravlje|Higijena]] [[Kategorija:Briga o sebi|Higijena]] 9w3pplaojho7yumx4p0kpfu1dxy0ivo Šablon:Utah Jazz 10 394865 3899970 3526493 2026-06-23T07:11:30Z KWiki 9400 @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Treba ažurirati klupske boje na onoj posebnoj stranici ili šablonu. Vidi [[:en:Template:Utah Jazz|ovdje]]. 3899970 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Utah Jazz | naslov = [[Utah Jazz|{{color|#{{NBA color|Utah Jazz|2}}|Utah Jazz}}]] | tijeloklasa = hlist | osnovastil = {{NBA color cell2|Utah Jazz|border=2}}; | naslovstil = {{NBA color cell|Utah Jazz|border=2}}; | iznad = * Ranija imena: '''New Orleans Jazz''' (1974–1979) * Osnovan: 1974 * Sjedište: [[Salt Lake City|<span style="color:#061922">'''Salt Lake City'''</span>]] | grupa1 = Franšiza | podaci1 = * [[Utah Jazz|Franšiza]] * [[NBA ljetna liga|Ljetna liga]] * [[Ekspanzijski NBA draft 1974.|Ekspanzijski draft]] * [[All-Time sastav Utah Jazza|All-time sastav]] * [[Utah Jazz#Rekordi franšize|Rekordi]] * [[Spisak trenera Utah Jazza|Treneri]] * [[Spisak sezona Utah Jazza|Sezone]] | grupa2 = Dvorane | podaci2 = * [[Loyola Field House]] * [[Municipal Auditorium (New Orleans)|New Orleans Municipal Auditorium]] * [[Mercedes-Benz Superdome|Louisiana Superdome]] * [[Salt Palace (dvorana)|Salt Palace]] * '''[[Delta Center]]''' | grupa3 = Filijale u G-Leagueu | podaci3 = * [[Salt Lake City Stars]] | grupa4 = Administracija | podaci4 = * [[Ryan Smith (biznismen)|Ryan Smith]] (vlasnik) * [[Austin Ainge]] (predsjednik) * [[Justin Zanik]] (generalni menadžer) * [[Will Hardy]] (glavni trener) | grupa5 = Penzionisani brojevi | podaci5 = * '''[[Frank Layden|1]]''' * '''[[Adrian Dantley|4]]''' * '''[[Pete Maravich|7]]''' * '''[[Larry H. Miller|9]]''' * '''[[John Stockton|12]]''' * '''[[Jeff Hornacek|14]]''' * '''[[Karl Malone|32]]''' * '''[[Darrell Griffith|35]]''' * '''[[Mark Eaton (košarkaš)|53]]''' * '''[[Jerry Sloan|1223]]''' * '''[[Rod Hundley]] (mikrofon)''' | grupa6 = [[Spisak članova Košarkaške Kuće slavnih|<span style="color:#061922">Članovi</span>]] [[Košarkaška Kuća slavnih|<span style="color:#061922">Kuće slavnih</span>]] | podaci6 = * [[Pete Maravich]] * [[Adrian Dantley]] * [[John Stockton]] * [[Jerry Sloan]] * [[Rod Hundley]] * [[Karl Malone]] | grupa7 = Konferencijske titule (2) | podaci7 = * [[NBA 1996/1997.|1997]] * [[NBA 1997/1998.|1998.]] | grupa8 = Rivalstva | podaci8 = * [[Rivalstvo Jazz–Rockets|Houston Rockets]] | grupa9 = Kultura i tradicija | podaci9 = * [[Jazz Bear]] * [[Dan Roberts (spiker)|Dan Roberts]] * [[NBA finale 1998 - 6. utakmica|Šesta utakmica NBA finala 1998.]] * ''[[Sve za pobjedu]]'' | grupa10 = Mediji | podaci10 = ;TV : [[Root Sports Utah]] ;Radio : [[KZNS (AM)|KZNS-AM]] : [[KZNS-FM|KZNS-FM]] : [[Utah Jazz Radio Network|Radiomreža]] ;Službeni spikeri : [[Craig Bolerjack]] : [[Matt Harpring]] : [[David Locke]] : [[Ron Boone]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA-timova]] [[Kategorija:Utah Jazz| ]] </noinclude> mlu300vikd62f8x8k2ci32kexbt2iqk Šablon:Chicago Bulls 10 394938 3899866 3526478 2026-06-22T17:53:40Z KWiki 9400 3899866 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Chicago Bulls |naslov = [[Chicago Bulls|<span style="color:#FFFFFF">Chicago Bulls</span>]] |tijeloklasa = hlist |naslovstil = background:#CE1141; color:white; border:2px solid #000000; |iznadstil = background:#000000; color:white; border:2px solid #CE1141; |grupastil = background:#000000; color:white; border:2px solid #CE1141; |iznad = * Osnovani: 1966 * Sjedište: '''[[Chicago|<span style="color:#FFFFFF">Chicago</span>]]''' | grupa1 = [[Chicago Bulls|{{color|#FFFFFF|Franšiza}}]] | podaci1 = * [[Chicago Bulls|Franšiza]] * [[All-time sastav Chicago Bullsa|All-time sastav]] * [[Historija drafta Chicago Bullsa|Historija drafta]] ** [[Ekspanzijski NBA draft 1966.|Ekspanzijski draft]] * [[Spisak sezona Chicago Bullsa|Sezone]] * [[Rekordi i postignuća Chicago Bullsa|Rekordi]] * [[Spisak trenera Chicago Bullsa|Treneri]] | grupa2 = Dvorane | podaci2 = * [[International Amphitheatre]] * [[Chicago Stadium]] * '''[[United Center]]''' | grupa3 = Osoblje | podaci3 = * Vlasnik: [[Jerry Reinsdorf]] * Predsjednik: Bryson Graham * Generalni menadžer: Stephen Mervis * Trener: [[Tiago Splitter]] | grupa4 = NBA titule (6) | podaci4 = * [[NBA finale 1991.|1991]] * [[NBA finale 1992.|1992]] * [[NBA finale 1993.|1993]] * [[NBA finale 1996.|1996]] * [[NBA finale 1997.|1997]] * [[NBA finale 1998.|1998.]] | grupa5 = Penzionisani brojevi | podaci5 = * [[Derrick Rose|1]] * [[Jerry Sloan|4]] * [[Bob Love|10]] * [[Michael Jordan|23]] * [[Scottie Pippen|33]] | grupa6 = Filijale u G-Leagueu | podaci6 = * [[Windy City Bulls]] | grupa7 = Rivalstva | podaci7 = * [[Rivalstvo Bulls – Cavaliers|Cleveland Cavaliers]] * [[Rivalstvo Bulls – Pistons|Detroit Pistons]] * [[Rivalstvo Bulls – Knicks|New York Knicks]] | grupa8 = Kultura i tradicija | podaci8 = * [[Air Jordan]] ** [[Jumpman (logo)|Jumpman]] * [[Tommy Edwards (spiker)|Tommy Edwards]] * [[Ray Clay]] * [[Bik Benny]] * "[[Sirius (pjesma)|Sirius]]" * "[[I Believe I Can Fly]]" * "[[Sweet Home Chicago]]" * [[Pravila za čuvanje Jordana]] * [[Trouglasti napad]] * [[Tex Winter]] * [[Kip Michaela Jordana|''The Spirit'' (kip Michaela Jordana)]] * [[Utakmica s fantomskom sirenom]] * [[Šut (Michael Jordan)|Šut]] * [[Neredi u Chicagu nakon osvajanja titula Chicago Bullsa|Neredi nakon osvajanja titula]] * [[Pravilo Trenta Tuckera]] * [[Hue Hollins#NBA doigravanje 1994.|Pippenov sporni faul]] * [[Chicago Bulls - sezona 1995/1996.|72–10]] * [[NBA finale 1998 – šesta utakmica|Posljednji šut Michaela Jordana]] * ''[[Posljednji ples (serija)|Posljednji ples]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Chicago Bulls| ]] [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA-timova|Chicago Bulls]] </noinclude> 7bpwm2cbzqg3z4zfoasiywf7v6ewr4s Rosulje (Gornji Vakuf-Uskoplje) 0 399347 3899860 3861327 2026-06-22T17:08:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899860 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Rosulje | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.9931 | dužina_stepeni = 17.5281 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 40 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 119911<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}</ref> | matični broj općine = 10375 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Rosulje u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Rosulje''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Rosulje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119911 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 40 | g2013_hrvati = 40 | g1991_ukupno = 89 | g1991_hrvati = 88 | g1981_ukupno = 105 | g1981_hrvati = 105 | g1971_ukupno = 75 | g1971_muslimani = 1 | g1971_srbi = 1 | g1971_hrvati = 73 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} tc6mdsvvr53jf8iaxe2w91noz02i645 Seferovići (Gornji Vakuf-Uskoplje) 0 399348 3899914 3861328 2026-06-22T23:22:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899914 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Seferovići | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.8847 | dužina_stepeni = 17.6675 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 132 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 119920<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}</ref> | matični broj općine = 10375 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Seferovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Seferovići''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Seferovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119920 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 132 | g2013_bosnjaci = 132 | g1991_ukupno = 170 | g1991_muslimani = 164 | g1981_ukupno = 172 | g1981_muslimani = 171 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 153 | g1971_muslimani = 153 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} 6kv9zon8hmcflufcrure5yhy5tcxofd Seoci (Gornji Vakuf-Uskoplje) 0 399351 3899920 3861329 2026-06-23T00:16:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899920 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Seoci | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.9092 | dužina_stepeni = 17.6508 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 18 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 119938<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}</ref> | matični broj općine = 10375 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Seoci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Seoci''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Seoci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119938 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 18 | g2013_hrvati = 18 | g1991_ukupno = 13 | g1991_hrvati = 13 | g1981_ukupno = 33 | g1981_hrvati = 33 | g1971_ukupno = 119 | g1971_muslimani = 9 | g1971_hrvati = 110 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} lswntfyk7v7jkyqhrukai60o7r28vig Smrčevice 0 399352 3899940 3861330 2026-06-23T05:04:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899940 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Smrčevice | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.8786 | dužina_stepeni = 17.7769 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 119946<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status= }}</ref> | matični broj općine = 10375 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Smrčevice u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Smrčevice''' su naseljeno mjesto u općini [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Smrčevice | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119946 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1 | g2013_bosnjaci = 1 | g1991_ukupno = 11 | g1991_muslimani = 11 | g1981_ukupno = 15 | g1981_muslimani = 15 | g1971_ukupno = 21 | g1971_muslimani = 21 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211223170112/https://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/ |date=23. 12. 2021 }} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} 91n3tthy6f0ryu02poehqbqdvrpthqg Sabahčić 0 404560 3899881 3848188 2026-06-22T19:56:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899881 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja= lightblue | naziv= Sabahčić<br>''Convolvulus tricolor'' | slika = Convolvulus tricolor.jpg | image_width = 300px | status = LC | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Tracheobionta]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | subclassis = [[Asteridae]] | ordo = [[Solanales]] | familia = [[Convolvulaceae]] | tribus = [[Convolvuleae]] | genus = [[Convolvulus]] | species = '''''C. tricolor''''' | dvoimeno = ''Convolvulus tricolor'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] | species_autorstvo = [[Linnaeus]] }} [[Datoteka:The Botanical Magazine, Plate 27 (Volume 1, 1787).png|thumb|200px|''Convolvulus tricolor'':<br>(Ilustracija iz [[1787]].)]] '''Sabahčić''' ili '''sabaščić''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Convolvulus tricolor'' <small>L.</small>) je zeljasta [[biljka]] iz porodice ''[[Convolvulaceae]]''.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref> Cvijetovi se otvaraju tokom dana i u predvečerje ([[heliotropizam]]) , pa otuda im i popularno ime ''Belle de Jour'' ([[Španski jezik|španski]]), ''Belle de jour'' ([[francuski jezik|francuski]]) ili ''Morning Glory'' ([[engleski jezik|engleski]]), te sabahčić [[bosanski jezik|bosanski]] . == Opis == Izvorna forma je je mala [[biljka]] plavih cvjetova u obliku lijevka. [[List]]ovi su cjeloviti, u nizu i istanjeni u baznom dijelu, da se umetanjem (insercijom) mogu prihvatiti za stabljiku. Podvrsta ''Convolvulus tricolor L. subsp. pentapetaloides'' ([[L.]]) [[O.Bolòs]] et [[Josep Vigo Bonada|J.Vigo]] razlikuje od tipske podvrste po tome što ima manje cvjetove (7–10&nbsp;mm) u obliku čaše, kao i [[kapsula (plod)|kapsulu]] koja je malo ili nimalo dlakava. Postoji veliki broj sorti (kultivara) konvolvulusa, čiji se tonovi cvijeta kreću u rasponu od crvene, bijele i ružičaste – do ljubičaste i plave, uključujući i njihove razne kombinacija. Neke od njih imaju slijedeće boje cvjetova: * ''Crimson monarh '': boja je crvene trešnje; * ''Lighy Blue Flash'': blijedo plavi do bijele, u centru žuti; * '' Ružičasta zastavica'': ružičasti ili lila, s bijelim i žutim centrom; * '' Kraljevska zastavica '': jako plavi, a u centru bijeli * ''Bijeli zastavica '': bijeli sa žutim centrom. Ove sorte su razvijene u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Španija|Španiji]], gdje su vepma popularne biljake zbog prekrasnog cvijeća, kojem ne treba mnogo njege. ==Genetika== Boja cvijeta sabahčića se smatra [[monogensko nasljeđivanje|monogenskim svojstvom]], što je potvrđeno i u nizu eksperimentalnih istraživanja. Neki rani udžbenici iz oblasti [[genetika|genetike]] često su to ilustrirali rezultatima ukrštanja bjelocvjetnih i crvenocvjetnih kultivara, kojima je dokazana nepotpuna [[dominantnost]] [[gen]]a za crvenu boju, u odnosu na [[recesivnost|recesivni]] za bijelu boju. ==Kultiviranje i upotreba== [[Datoteka:Blüten der Convolvulus tricolor.JPG|thumb|300px|"Ljepotica dana" – sorta iz [[Lisabon]]a, [[Portugal]]]] Zbog ljepote [[cvijet|cvjetova]] koristi se kao [[ukras]]na biljka. U zasadima [[poljoprivreda|poloprivrednih]] kultura je vrlo jednostavan za prekrivanje zemljišta, a kao ukras e uzgaja u [[saksija]]ma, [[kutija]]ma [[balkon]]skim kontejnerima ili na [[terasa]]ma itd. Sije se direktno u zemlju, početkom aprila ([[proljeće]]) ili kada su prošli svi [[mraz]]evi (u hladnim i toplim područjima Sjeverne Amerike to se može učiniti prije). [[Sjeme]] isklija za jednu do dvije sedmice, a [[klica]] ima dva [[list]]ića. Također dobar način razmnožavanja je [[vegetativno razmnožavanje|vegetativno]], putem [[reznica]]. Cvjetanje je bogatije na sunčanim ili djelimično poluzasjenjenim pozicijama. Ne voli vlažna ili poplavna tla, koja podstiču rast gljivica, od kojih biljka može oboliti i uginuti. [[Datoteka:Convolvulus.tricolor.jpg|300px|Cvjetovi jednog od kultivara <br>(''Belle de jour'')]] U područjima vruće, suptropske i tropske [[klima|klime]], s blagim zimama, ovo je [[višegodišnja biljka]], a u hladnim ili područjima sa dugim zimama je [[jednogodišnja biljka]], a ako to nije u plasteniku ili ispod nastršnicam ugiba zbog niske temperature (oko 10&nbsp;°C ili manje). Mnogi iuklanjaju izblijedjele cvjetove, čime izbjegavaju proizvodnju sjemena, jer ono troši mnogo energije, a time se dobija obilnije cvjetanje. == Rasprostranjenje i ekologija== ''Convolvulus tricolor'' je [[endem]] [[Mediteran]]a.<ref>http://herbarivirtual.uib.es/cas -MED / vrsta / 5389.html: Herbarivirtual.</ref> U izobilju ova biljka raste u [[Andaluzija|Andaluziji]], a posebno u [[Costa del Sol]]. U ostale dijelove svijeta su unesene razne sorte njenih kultiviranih varijenti.<ref>García Guardia G. (1988): Flores Silvestres de Andalucía. Alcorcón:Rueda, {{ISBN|84-7297-049-2}}.</ref> Razne varijante ove biljke rastu na obrađivanom zemljištu, kao što su oranice, voćnjaci bašte, avlije i ostali prostori oko pomoćnih domaćinskih objekata. == Taksonomija == ''Convolvulus tricolor'' je prvi opisao [[Carl von Linne]].<ref>http://www.tropicos.org/Name/50319690 : Tropicos.org. Missouri Botanical Garden</ref> [[Etimologija]]: Ime roda '''Convolvulus''' dolazi od [[latinski jezik|latinskih]] riječi ''convolvere'' = zahvatiti, obuhvatiti + "tricolor" = trobojka/trobojac.<ref>http://www.floradecanarias.com/convolvulus.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200201181415/http://www.floradecanarias.com/convolvulus.html |date=1. 2. 2020 }} En Flora de Canarias.</ref> *'''Sinonimi''': * ''Convolvulus maroccanus'' [[Batt.]] * ''Convolvulus meonanthus'' [[Hoffmanns.]] & [[Heinrich Friedrich Link|Link]] * ''Convolvulus pseudotricolor'' [[Bertol.]] * ''Convolvulus tricolor subsp. hortensis'' ([[Batt.]]) [[René Charles Maire|Maire]] * ''Convolvulus tricolor subsp. meonanthus'' ([[Hoffmanns.]] & [[Heinrich Friedrich Link|Link]]) [[René Charles Maire|Maire]] * ''Convolvulus tricolor L. subsp. tricolor'' [[L.]] == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Convolvulus tricolor}} * [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=COTR17 USDA Profile]{{Mrtav link}} * [http://www.calflora.org/cgi-bin/species_query.cgi?where-calrecnum=8525 CalFlora] * [http://www.ipni.org/ipni/simplePlantNameSearch.do?find_wholeName=Convolvulus+tricolor IPNI Listing] [[Kategorija:Convolvulus]] cp6s9weqf62rctqpvmlmtuqwemi0zoz Rođendanski paradoks 0 406282 3899862 3146209 2026-06-22T17:23:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899862 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Grafik Rođendanskog Problema.png|mini|desno|300px|Grafik prikazuje funkciju porasta vjerovatnoće da bar dvije osobe imaju isti rođendan, u odnosu na broj odabranog uzorka osoba.<br> '''''x-osa''''' - ''Broj osoba;'' <br> '''''y-osa''''' - ''Vjerovatnoća;'']] '''Rođendanski paradoks''' često nazvan i ''rođendanski problem'' je primjer pogrešne procjene u [[Vjerovatnoća|vjerovatnoći]], u kojem se [[Intuicija|intuitivno]] dolazi do pogrešnog zaključka. Razlozi pogrešne procjene, objašnavaju se sklonošću ljudskog načina razmišljanja i prihvaćanja linearne funkcije, te nesposobnosti poimanja eksponencijalne funkcije. {{Citat|Ukoliko se u jednoj prostoriji nalaze najmanje 23 osobe, vjerovatnoća da dvije ili više osoba (bez obzira na godinu rođenja) imaju na isti dan rođendan, je veća od 50%|Richard von Mises| <ref>Richard von Mises: ''Über Aufteilungs- und Besetzungswahrscheinlichkeiten'' Revue de la Faculté de Sciences de l'Université d'Istanbul N.S.4. 1938–39, Str. 145–163</ref>}} Do pogrešne procjene u rođendanskom [[paradoks]]u dolazi, jer je postavljeno pitanje, kolika je vjerovatnoća, da dvije neovisno odabrane osobe iz jedne grupe imaju isti proizvoljno odabrani rođendan. Često se ovo pitanje tumači, kao - sa kolikom vjerovatnoćom se može tvrditi da jedna određena osoba iz jedne grupe ima na jedan određeni dan rođendan (npr. u odnosu na rođendan neke druge osobe), te je ta vjerovatnoća u stvarnosti mnogo niža. Paradoks se često pripisuje [[Richard von Mises]], a po [[Donald Ervin Knuth|Donaldu E. Knuthu]] ovaj izvor nije siguran: Ovaj se paradoks u matematici pojavljuje 1930-ih godina, ali inicijator paradoksa nije poznat.<ref>Donald E. Knuth: ''[[The Art of Computer Programming]]. Bd. 3, Sorting and Searching.'' Second Edition, {{ISBN|0-201-89685-0}}. S. 513.</ref> == Objašnjenje == '''''Pitanje:''' Kolika je vjerovatnoća da od 23 osobe najmanje dvije osobe imaju rođendan u isti dan?'' <br /> '''''Odgovor:''' Odgovor je obično iznenađujući i vodi ka paradoksu. Većina ljudi procjenjuje vjerovatnoću za deset potencija niže nego što je ustvari. Odgovori se kreću između 1&nbsp;% und 5&nbsp;%, dok je prava vjerovatnoća preko 50&nbsp;%, a kod 50 osoba čak iznad 97&nbsp;%. Za razliku od ovog primjera, vjerovatnoća da neko ima rođendan na neki određeni dan (bez obzira na godinu rođenja), a u usporedbi sa primjerom od 23 osobe, rođendan jedne od tih osoba, je mnogo niža. Da bi vjerovatnoća bila u istom opsegu, računato po [[Binomska raspodjela|binomskoj raspodjeli]] potrebno je još 231 osoba (ukupno 254). === Teoretski pristup === Razlog za ovako veliku razliku je da se od <math>n</math> osoba može napraviti <math>\tfrac{n(n-1)}{2}</math> različitih parova; Broj mogućih parova raste sve brže sa rastećim brojem osoba u grupi, te ako u grupu dođe još <math>(n+1)</math> osoba po redu, broj se parova povećava za <math>n</math>. Uslov za ispunjenje pitanja je već ispunjen, ako se uspostavi jedan jedini par sa istim rođendanom. Kako je vjerovatnoća, imati na isti dan rođendan, za svaki par jednaka, broj parova sa povećanjem broja osoba brzo raste, povećava se i vjerovatnoća, da dvije osobe u jednoj grupi imaju isti dan, direkto sa povećanjem veličine grupe. === Praktični pristup === U stvarnosti broj rođenih po datumima nije ravnomjeran po danima. Tako je poznato da se ljeti rađa više djece nego zimi.<ref>Emma Hawe, Alison Macfarlane and John Bithell: ''Daily and seasonal variation in live births, stillbirths and infant mortality in England and Wales, 1979–96'' in [http://www.ons.gov.uk/ons/rel/hsq/health-statistics-quarterly/no--9--spring-2001/daily-and-seasonal-variation-in-live-births--stillbirths-and-infant-mortality-in-england-and-wales--1979-96.pdf ''Health Statistics Quarterly'' 9 Spring 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924122319/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/hsq/health-statistics-quarterly/no--9--spring-2001/daily-and-seasonal-variation-in-live-births--stillbirths-and-infant-mortality-in-england-and-wales--1979-96.pdf |date=24. 9. 2015 }} (PDF; 180&nbsp;kB) S 7: ''There was a clear seasonal pattern in the number of daily live births throughout the entire period, with lower numbers of births in the winter than the summer months.''</ref> Time je i vjerovatnoća višlja, da osobe iz tog perioda imaju na isti dan rođendan.<ref>D. Bloom (1973): ''A birthday problem.'' American Mathematical Monthly, Bd. 80, S. 1141–1142 enthält einen Beweis mit Lagrange-Multiplikatoren, dass für nicht gleichmäßig verteilte Geburtstage die Wahrscheinlichkeit zunimmt, dass zwei Personen am gleichen Tag Geburtstag haben.</ref><ref>[https://groups.google.com/forum/?fromgroups#!msg/de.sci.mathematik/tcS1UyPzDoY/emQVy_uF_W8J Stefan Kirchner in de.sci.mathematik], 3.novembnr 2005</ref> Kako broj rođenih zavisi i takođe od klimatskih, socijalnih i društvenih prilika, ta je raspodjela uglavnom neravnomjena. Simulacije, na osnovu stvarnih podataka, pokazuju da vjerovatnoća rođendana u isti dan, u grupi od 23 osobe uvijek prelazi 50&nbsp;%.<ref>[https://groups.google.com/forum/?fromgroups#!msg/de.sci.mathematik/wgPtGcR_zQA/rkJLpEwQl8cJ Hugo Pfoertner in de.sci.mathematik], 22. januar 2005</ref> Takođe uračunavanjem prestupne godine i [[29. februar]]a, ne mijenja statističku vrijedost vjerovatnoće. Tako je npr. po podacima [[Statistički zavod Austrije|Statističkog zavoda Austrije]] broj rođenih u [[Austrija|Austriji]] najveći krajem [[septembar|septembra]], a najniži krajem [[decembar|decembra]].{{Izvor}} == Značaj u kriptografiji == == Matematičko objašnjenje == Slijedeći dokaz je proračun vjerovatnoće, sa zanemarivanjem [[29. februar]]a, koji uzima rođendane neodređenog broja osoba <math>n</math>, kao ravnomjerno raspoređenu [[Slučajna varijabla|slučajnu varijablu]] iz [[Direktna ravnomjerna raspodjela|direktne ravnomjerne raspodjele]] iz [[skup]]a elemenata (D-datum) sa 365 članova <tt>D={1. jan., 2. jan., …, 31. dec.}</tt> Ovaj dokaz ne vrijedi, ako se u skupu <math>n</math> osoba nalaze [[blizanci]] rođeni istog dana. === Vjerovatnoća da dvije osobe imaju rođendan isti dan === [[Datoteka:Birthday paradox.svg|mini|380px|<math>p(n)</math> = ''Vjerovatnoća za najmanje jedan dvostruki rođendan'' <br /> <math>q(n)</math> = ''Vjerovatnoća da se jedan rođendan poklapa sa unapred definiranim rođendanom''<br> '''''x-osa''''' - ''Broj osoba;'' <br> '''''y-osa''''' - ''Vjerovatnoća;'']] Broj svih kombinacija za <math>n</math> osoba je ''m''&nbsp;=&nbsp;365<sup>''n''</sup>, gdje sve varijante parova imaju istu vjerovatnoću. Tako npr. za dvije osobe broj kombinacija iznosi 365<sup>2</sup>&nbsp;=&nbsp;13.322. Od ovih mogućih slučajeva : <math>u = 365 \cdot 364 \cdots (365-(n-1))</math> su broj različitih rođendana. Za prvu osobu iz skupa se može odabrati rođendan, za drugu je to 364 dana, u kojima prvoj osobi nije rođendan. Na osnovu [[Laplasova formula|Laplasove formule]], vjerovatnoća da sve osobe <math>n</math> imaju različite rođendane iznosi: : <math>\frac{u}{m} = \frac{365 \cdot 364 \cdots (365-(n-1))}{365^n},</math> Za broj osobe <math>n</math> = 23 korištenjem ove formule dobije se: :<math>1 - \frac{365 \cdot 364 \cdots 343}{365^{23}} \approx 0{,}5073 > 0{,}5.</math> Po [[Princip golubinjaka|Dirichletovom principu kutija]], a isključivanjem 29. februara za sve slučajave <math>n</math> > 365. je vjerovatnoća jednaka 1, što znači da se sa sigurnošču može tvrditi da u definisanom skupu postoje dvije osobe sa istim rođendanom. Ukoliko se 29. februar takođe računa, ovaj princip vrijedi za <math>n</math> = 366. ==== Aproksimacija ==== Izraz P se aproksimativno može pojednostaviti kao: :<math>P = 1-\frac{u}{m} = 1-\frac{365!}{(365-n)!\cdot365^n} = 1-\frac{n!\cdot{365 \choose n}}{365^n}.</math> a sa [[Stirlingovom formulom]], može se približno izračunati i preko džepnog računara: :<math>P \approx 1 - \left(\frac{365}{365-n}\right)^{365.5 - n}\!\!\!\!\!\cdot\, e^{-n},</math> === Vjerovatnoća za jedan određeni rođendan === Ako želimo izračunati vjerovatnoću za jedan određeni datum, te sa izostavljanjem 29. februara, onda je vjerovatnoća da jedna osoba ima isti rođendan, na jedan određeni definisani dan jednaka 1/365 ≈ 0,27 %. Suprotna vjerovatnoća, odnosno vjerovatnoća da ta osoba nema rođenadan na taj dan je: : <math>q = 1-\frac 1 {365}\approx99{,}73\,\%.</math> U daljem slijedu, je vjerovatnoća da dvije osobe nemaju rođendan na taj dan je <math>q^2\,</math> Da bi najmanje jedna osoba od dvije, imala rođendan na taj dan, je suprotna vjerovatnoća gornjeg izraza : : <math>P = 1-q^2.\,</math> Time je moguće izračunati, koliko osoba <math>n</math> je potrebno, za ostvarivanje jedne određene vjerovatnoće ''P'', da barem jedna osoba ima rođendan na taj dan: : <math>\left(1-\frac 1 {365}\right)^n = 1-P</math> : <math>\Leftrightarrow n = \frac{\ln(1-P)}{\ln(1-\frac 1 {365})}.</math> odnosno za vjerovatnoću od 50&nbsp;% potrebno je : <math>n \ge \frac{\ln(\frac 1 2)}{\ln(\frac{364}{365})} \approx 253\,</math> osoba. Vjerovatnoća za slučaj da jedna od <math>n</math> osoba ima rođendan kao i druga osoba od preostalih <math>n-1</math> je: :<math>1-q^{n-1}.\,</math> Za razliku od vjerovatnoće, kao ugornjem primjeru, da najmanje dvije osobe imaju rođendan na isti dan, ne postoji broj ''n'', za koji se sa sigurnošću može tvrditi da za svaki određeni broj osoba, izabrani dan nije rođendan tih osoba. Za sve osobe ''n'' vrijedi : <math>P = 1-q^n < 1.\,</math> == Slični problemi == Sličan problem je u memorijskoj igri [[Memory]], gdje je cilj otkriti dvije iste karte, koje leže sa naličjem na stolu. Na početku igre, sve karte leže pokrivene, a cilj je igre okretanjem dviju karata naći isti par. Ovim se pravilom postavlja pitanje, koliko karata se mora otkriti da bi se sa nekom određenom vjerovatnoćom (50&nbsp;%) moglo tvrditi da će otkrivene karte biti sa istim sadržajem. Broj ''N'' označava broj različitih motiva karata i odgovara broju dana u godini (365) u rođendanskom paradoksu. Obično se igra Memory igra sa 32 para, ali moguće su i druge varijante, te se broj ''N'' može smatrati promjenljivim. Definisanjem vjerovatnoće sa otkrivanjem broja karti ''n'' kao <math>P^\text{Mem}_N(n)</math>, u funkciji broja karti ''N'', vrijednost se izračunava: : <math>P^\text{Mem}_N(n) = \frac{2N}{2N}\cdot\frac{2(N-1)}{2N-1}\cdot\frac{2(N-2)}{2N-2}\cdots \frac{2(N-n+1)}{2N-n+1}.</math> te za vrijednosti ''N = 32'' sa 10 otkrivenih karti, može se sa vjerovatnoćom većom od 50&nbsp;% tvrditi da će se otkriti dvije iste karte :(''1 - P<sub>32</sub>(10)'' = 56,4 %). Za vrijednost ''N=50'' broj potrebnih karata je 12, a kod jedne hipotetički zamišljene igre sa 183 para, morale bi se otkriti 23 karte, kod 356 parova su 32 karte neophodne.{{Napomena|Da se kod vrijednosti od 183 para (≈ 365/2) za isti broj ''n = 23'' , kao u rođendanskom paradoksu, nije slučajno: Ova su dva problema u suštini problematike vjerovatnoće jako slična}} == Također pogledajte == * [[Problem sa skupljanjem sličica]] - gdje se analizira potreban broj sakupljenih sličica, da se sa odrešenom vjerovatnoćom može tvrditi, da su sve sličice u posjedu. Prenesno na rođendanski paradoks - postavlja se pitanje koliko osoba mora biti izabrano, da bi se moglo tvrditi da za svaki dan u godini postoji osoba sa rođendanom. * [[Lincoln-Kennedyjeva misterija]] == Napomene == <references group="N"/> == Reference == {{refspisak|}} == Vanjski linkovi == * [https://books.google.ba/books?id=VggpAQAAMAAJ&dq=isbn%3A0201896850&focus=searchwithinvolume&q=birthday+paradox ''The art of computer programming: Sorting and searching'' birthday+paradox] {{Simboli jezika|en|engleski}} [[Kategorija:Paradoksi teorije vjerovatnoće]] [[Kategorija:Rođendani]] [[Kategorija:Matematički problemi]] [[Kategorija:Koincidencija]] ewb2x7zwt3ezq4l1rwe2berpxume7bf Srđan Dizdarević 0 407917 3900003 3812113 2026-06-23T11:35:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3900003 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}} {{Infokutija osoba | ime = Srđan Dizdarević | slika = | alt_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1952|9|29}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2016|2|16|1952|9|29}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = Bosanac | zanimanje = [[Novinar]], [[Diplomatija|diplomata]], politički analitičar i aktivista | poznat_po = Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH | supružnik = Dubravka Dodo Dizdarević }} '''Srđan Dizdarević''' (Sarajevo, 29. septembar 1952 – Sarajevo, 16. februar 2016) bio je bosanskohercegovački [[novinar]], [[Diplomatija|diplomata]], politički analitičar i aktivista za ljudska prava. Tokom profesionalne karijere obavljao je odgovorne funkcije u medijima, diplomatiji i organizacijama civilnog društva. U javnosti je bio poznat po dugogodišnjem angažmanu na promociji i zaštiti ljudskih prava u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Bio je prvi predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH i učestvovao je u brojnim domaćim i međunarodnim inicijativama usmjerenim na demokratizaciju društva i jačanje građanskog angažmana. == Profesionalna karijera i društveni angažman == Tokom profesionalne karijere Srđan Dizdarević obavljao je dužnosti u novinarstvu, diplomatiji i organizacijama civilnog društva.<ref name="cv"/> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%; width: 100%; line-height: 1.5em;" |- style="background:#f2f2f2;" ! width="12%" | Godina !! Funkcija / Pozicija !! Organizacija / Institucija |- | 1978–1981. || Direktor i glavni urednik "Dečje i omladinske štampe" || Oslobođenje |- | 1981–1987. || Pomoćnik glavnog urednika lista || Oslobođenje |- | 1987–1991. || Prvi sekretar Ambasade SFRJ u Parizu || Ambasada SFRJ u Francuskoj |- | 1995–2010. || Predsjednik || Helsinški komitet za ljudska prava u BiH |- | 1995. || Član || Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 |- | 1996–2004. || Član Izvršnog komiteta || International Helsinki Federation (IHF) |- | 1996. || Član Predsjedništva || Građanski alternativni parlament (GAP) |- | 1997. || Ministar vanjskih poslova || Alternativno vijeće ministara BiH |- | 1998. || Član Privremene izborne komisije (PEC) || [[OSCE]] |- | 1998. || Član Nezavisne komisije za medije (IMC) || OHR / Nezavisna komisija |- | 1998. || Član radne grupe za izradu Stalnog izbornog zakona || OHR (odlukom Visokog predstavnika) |- | 1999. || Nacionalni koordinator za BiH || South-East European Policy Institute Network |- | 2000. || Član Upravnog odbora || Udruženje građana "Istina i pomirenje" |- | 2000. || Predsjednik Upravnog odbora || Humanitarna organizacija "Duga" |- | 2002. || Direktor koalicije nevladinih organizacija || Koalicija "IZBORI" |- | 2004. || Potpredsjednik || International Helsinki Federation (IHF) |- | 2010–2016. || Predsjednik Upravnog odbora || Kuće ljudskih prava u Sarajevu |} == Novinarska karijera == Srđan Dizdarević započeo je profesionalnu karijeru u oblasti novinarstva krajem 1970-ih godina. Njegov rad bio je vezan za novinsko-izdavačku kuću ''Oslobođenje''. U okviru kuće ''Oslobođenje'', 1978. godine imenovan je za direktora i glavnog urednika Dječije i omladinske štampe. U periodu od 1981. do 1987. godine obavljao je dužnost pomoćnika glavnog i odgovornog urednika lista ''Oslobođenje''.<ref>{{cite web | url = https://www.krug99.ba/preminuo-srdan-dizdarevic-clan-kruga-99-dugogodisnji-aktivista-na-polju-zastite-i-promocije-ljudskih-prava/ | title = Preminuo Srđan Dizdarević, član Kruga 99, dugogodišnji aktivista na polju zaštite i promocije ljudskih prava | date = 16. februar 2016 | website = Krug 99 | access-date = 17. februar 2026 | language = bs}}</ref> == Diplomatska karijera i ratni period == Srđan Dizdarević je 1987. godine imenovan na dužnost prvog sekretara Ambasade [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] u [[Pariz]]u, koju je obavljao do 1991. godine.<ref name="courrier">{{cite web | url = https://www.courrierdesbalkans.fr/srdjan-dizdarevic | title = Bosnie-Herzégovine: in memoriam Srđan Dizdarević | last = Toè | first = Rodolfo | date = 16. februar 2016 | website = Le Courrier des Balkans | access-date = 18. februar 2026 | language = fr}}</ref> Tokom službe u [[Francuska|Francuskoj]] bio je uključen u diplomatske aktivnosti u periodu političkih promjena u tadašnjoj Jugoslaviji. Godine 1991. napustio je diplomatsku službu. Svoju odluku obrazložio je tvrdnjom da je ″postajalo nemoguće raditi u ambasadi Velike Srbije″.<ref name="courrier" /> U [[Sarajevo]] se vratio u aprilu 1992. godine, neposredno prije početka opsade grada. Tokom rata ostao je u Sarajevu. U intervjuu za francuski dnevnik ''Libération'' govorio je o izgledima za opstanak grada: {{Citat|Bilo je trenutaka kada sam mislio da Sarajevo ima samo jedan posto šanse da preživi, ali ta mogućnost bila je dovoljna.|Srđan Dizdarević za ''Libération''<ref name="courrier" />}} O danu potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]], govorio je u intervjuu za ''Libération'': {{Citat|Bila je to večer kao i svaka druga, bez ikakvog slavlja. Ipak, niz leđa sam osjetio trnce. Trnce sam prije osjetio mnogo puta – od straha, hladnoće i groznice. Ali ovaj osjećaj bio je drugačiji. Po prvi put mi je tijelo osjetilo, ako ne mir, onda barem kraj rata.|Izvor: ''Libération''<ref>{{cite web | url = https://www.liberation.fr/portrait/1995/12/14/srdjan-dizdarevic-43-ans-incarne-le-sarajevo-melange-de-toujours-l-ancien-diplomate-bosniaque-est-re_152378/ | title = Portrait Srdjan Dizdarevic, 43 ans, incarne le Sarajevo mélangé de toujours | date = 14. decembar 1995 | website = Libération | access-date = 17. februar 2026 | language = fr}}</ref>}} == Aktivizam i borba za ljudska prava == === Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini === Srđan Dizdarević je bio jedan od osnivača i prvi predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, od 11. februara 1995. godine.<ref name="report2002">{{cite web |url=http://bh-hchr.org/tproj.htm |title=Dizdarevic relieved of his duty, Murgic acting president |publisher=Helsinški komitet za ljudska prava u BiH |date=2002 |access-date=19. februar 2026}}</ref> Komitet je djelovao kao nezavisna, nevladina i neprofitna organizacija s ciljem zaštite i promocije ljudskih prava u Bosni i Hercegovini u poratnom periodu.<ref name="aboutus">{{cite web |url=http://bh-hchr.org/aboutus.htm |title=About us: Helsinki Committee for Human Rights in BiH |publisher=Helsinški komitet za ljudska prava u BiH |date=2007 |access-date=19. februar 2026}}</ref> Komitet je 17. novembra 1996. godine primljen u članstvo Međunarodne helsinške federacije za ljudska prava na godišnjoj skupštini održanoj u Vilniusu. Iste godine dobio je Posebnu nagradu za ljudska prava „Liberté – Égalité – Fraternité“ Republike Francuske, koju je uručio predsjednik [[Jacques Chirac]].<ref name="aboutus" /> U tom periodu, Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini afirmirao se kao jedna od najutjecajnijih organizacija civilnog društva u oblasti ljudskih prava u zemlji. Prvi sastav Upravnog odbora, pod Dizdarevićevim predsjedavanjem, činili su Živica Abadžić, Sinan Alić, [[Željko Ivanković]], Jasmina Ivošević, Kenan Keserović i Senka Nožica.<ref name="aboutus" /> Na petoj godišnjoj skupštini organizacije, 11. februara 2000. godine u Sarajevu, Dizdarević je ponovo izabran za predsjednika na dvogodišnji mandat. Upravni odbor tada je proširen i u njega su izabrani Zulka Baljak, Slavko Klisura, Slavo Kukić, Neđo Milićević, Enver Murgić, Nada Ler-Sofronić i Branko Todorović. Novi članovi dolazili su iz različitih gradova BiH, uključujući [[Livno|Livno]], [[Goražde|Goražde]], [[Mostar|Mostar]], [[Sarajevo|Sarajevo]], [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]] i [[Bijeljina|Bijeljinu]], čime je odbor dobio multiregionalni sastav.<ref name="k99_jubileji">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/jubileji-i-proslave/ |title=Jubileji i proslave – Peta godišnjica Helsinškog komiteta |publisher=Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref> Pod njegovim rukovodstvom, Komitet je razvijao mrežu posmatrača širom BiH, pratio rad policije, sudova i zatvorskih ustanova, te dokumentovao slučajeve kršenja ljudskih prava, uključujući govor mržnje u medijima. Pravni tim Komiteta je u prvih deset godina rada obradio oko 33.000 slučajeva kroz projekat besplatne pravne pomoći.<ref name="strategija">{{cite web |url=http://bh-hchr.org/index.htm |title=Strategija djelovanja Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH za period 2005–2010 |publisher=Helsinški komitet za ljudska prava u BiH |date=2005 |access-date=19. februar 2026}}</ref><ref name="izvjestaj1998">{{cite web |url=http://bh-hchr.org/tproj.htm |title=Završni izvještaj o radu Odbora za obilježavanje 50-godišnjice Opšte deklaracije o ljudskim pravima |date=22. decembar 1998 |publisher=Helsinški komitet za ljudska prava u BiH |access-date=19. februar 2026}}</ref> Dizdarević je bio predsjednik Komiteta do 2010. godine, kada je podnio ostavku, navodeći ličnu iscrpljenost kao razlog povlačenja.<ref name="boell_glasnik15">{{cite journal |title=Vera Jovanović nova predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava |journal=Glasnik helsinškog komiteta za ljudska prava |date=2011 |volume=15 |url=https://ba.boell.org/sites/default/files/glasnik15.pdf |access-date=22. februar 2026 |language=bs}}</ref> === Međunarodna helsinška federacija za ljudska prava === Srđan Dizdarević predstavljao je Bosnu i Hercegovinu u Međunarodnoj helsinškoj federaciji za ljudska prava (''International Helsinki Federation for Human Rights'' – IHF), mreži helsinških komiteta iz 42 zemlje članice Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju ([[OSCE]]). Godine 1996. izabran je u Izvršni komitet (''Executive Committee'') IHF-a, u kojem je učestvovao u razvoju strategija za zaštitu ljudskih prava u postkonfliktnim društvima i nadgledanju demokratskih procesa u [[Evropa|Evropi]] i [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]]<ref name="cv"/> Na Godišnjoj skupštini IHF-a u Moskvi od 11. do 14. novembra 2004. godine izabran je za potpredsjednika, a izbor je potvrđen 17. novembra 2004. godine. Kandidatura je obrazložena njegovom nepokolebljivom etikom i sposobnošću da kritikuje centre moći koji krše osnovne slobode. U obrazloženju prijedloga njegove kandidature navedeno je, između ostalog: {{Citat|On je dosljedan i principijelan borac za ljudska prava, koji se u proteklom periodu hrabro suprotstavljao kršenjima ljudskih prava u svojoj zemlji, bez obzira na to da li su ta kršenja počinile domaće nacionalističke vlasti ili međunarodna zajednica.|Saopštenje ''Mreže kuća ljudskih prava (HRHN)''<ref name="IHF2004">{{cite web | url = https://humanrightshouse.org/articles/srdjan-dizdarevic-new-vice-president-of-the-international-helsinki-federation/ | title = Srdjan Dizdarevic new Vice President of the International Helsinki Federation | date = 17. novembar 2004 | website = Human Rights House Foundation | access-date = 18. februar 2026 | language = en}}</ref>}} Tokom mandata potpredsjednika, Dizdarević je sarađivao s predsjednikom IHF-a, Ulrichom Fischerom, i bio uključen u aktivnosti federacije koje su se odnosile na situaciju ljudskih prava u Čečenskoj Republici, Bjelorusiji i Uzbekistanu, te analizu porasta ksenofobije i antiislamskih osjećaja u Zapadnoj Evropi.<ref name="IHF2004" /> === Širi društveni angažman i javne funkcije === Pored dugogodišnjeg vođenja Helsinškog komiteta, Srđan Dizdarević je bio aktivan u brojnim tijelima koja su radila na demokratizaciji i reformi bosanskohercegovačkog društva. ==== Asocijacija nezavisnih intelektualaca - Krug 99 ==== Srđan Dizdarević bio je aktivan član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, gdje je učestvovao u kreiranju javnog diskursa o građanskoj Bosni i Hercegovini.<ref name="k99_clanovi">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/svi-clanovi/ |title=Svi članovi Asocijacije Krug 99 |publisher=Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref> Njegovo učešće na redovnim sesijama uključivalo je uvodna izlaganja i diskusije o društveno-političkim pitanjima, od procesa demokratizacije do zaštite fundamentalnih sloboda.<ref name="k99_sesije">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/sesije-kruga-99-uvodna-izlaganja/ |title=Sesije Kruga 99 – Uvodna izlaganja |publisher=Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref> Dizdarević je učestvovao u organizaciji okruglih stolova, radionica i tematskih susreta koji su okupljali domaće i međunarodne stručnjake.<ref name="k99_okrugli">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/okrugli-stolovi-susreti-i-diskusije/ |title=Okrugli stolovi, susreti i diskusije |publisher=Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref> U periodu od 1998. do 2003. godine bio je predavač ili moderator na brojnim predavanjima i tribinama, fokusirajući se na tranzicijsku pravdu i usklađivanje bosanskohercegovačkog zakonodavstva s evropskim standardima.<ref name="k99_predavanja98">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/predavanja-i-tribine-1998/ |title=Predavanja i tribine 1998 |publisher=Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref><ref name="k99_predavanja03">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/predavanja-i-tribine-2003/ |title=Predavanja i tribine 2003 |publisher=Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref> Njegovi tekstovi i intervjui redovno su objavljivani u „Reviji slobodne misli 99“, u kojima je analizirao odnose između etnonacionalnih politika i prava građana.<ref name="k99_revija31">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/izdanje-revije-slobodne-misli-99-broj-31/ |title=Revija slobodne misli 99, broj 31 |publisher=Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref> Također je predstavljao Asocijaciju u delegacijama i inicijativama prema međunarodnim institucijama, jačajući veze između bosanskohercegovačke intelektualne scene i globalnih mreža za zaštitu ljudskih prava.<ref name="k99_inicijative">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/inicijative-gostovanja-i-posjete/ |title=Inicijative, gostovanja i posjete |publisher=Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref> ==== Građanski alternativni parlament i inicijativa za tranzicijsku pravdu ==== Srđan Dizdarević bio je jedan od osnivača i član Predsjedništva ''Građanskog alternativnog parlamenta (GAP)'',<ref name="cv">{{cite web | url = https://www.statewatch.org/media/documents/cia/documents/cv-srdjan-dizarevic-25-04-06.pdf | title = CV Srđan Dizarević | date = 25. april 2006 | website = Statewatch | access-date = 17. februar 2026 | language = en}}</ref> organizacije koja je osnovana kao odgovor civilnog društva na postdejtonsku političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Osnivačka skupština GAP-a održana je u [[Tuzla|Tuzli]] od 30. augusta do 1. septembra 1996. godine, uz učešće predstavnika dvanaest građanskih organizacija iz zemlje i gostiju iz [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. GAP je funkcionisao kao forum za diskusiju i realizaciju projekata usmjerenih na unapređenje mira i [[Demokratija|demokratije]].<ref name="k99_inicijative"/> U okviru GAP-a, Dizdarević je, u saradnji s Američkim institutom za mir (USIP) i drugim bosanskohercegovačkim organizacijama, učestvovao u pokretanju javnih debata o potrebi uspostavljanja institucionalnih mehanizama za utvrđivanje činjenica o ratnim dešavanjima. Ove inicijative zasnivale su se na stavu da suočavanje s prošlošću predstavlja preduslov dugoročne stabilnosti, pomirenja i zaštite ljudskih prava.<ref name="gap_pomirenje">{{cite web |url=https://www.civilsocietylibrary.org/CSL/498/Okrugli-sto-Istina-i-pomirenje-imperativ-Bosanskohercegovacke-buducnosti |title=Okrugli sto "Istina i pomirenje - imperativ Bosanskohercegovačke budućnosti" |publisher=Civil Society Library |date=2000 |access-date=21. februar 2026}}</ref><ref name="mpr_vodic">{{cite web |url=https://www.mpr.gov.ba/web_dokumenti/Vodic%20kroz%20tranzicijsku%20pravdu%20u%20BiH.pdf |title=Vodič kroz tranzicijsku pravdu u BiH |publisher=Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine |pages=55–57 |access-date=22. februar 2026 |archive-date=8. 5. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508075944/http://mpr.gov.ba/web_dokumenti/Vodic%20kroz%20tranzicijsku%20pravdu%20u%20BiH.pdf |url-status=dead }}</ref> Jedan od događaja u okviru ovog angažmana bio je okrugli sto održan u [[Sarajevo|Sarajevu]] 2000. godine pod nazivom ″Istina i pomirenje — imperativ bosanskohercegovačke budućnosti″. Skup je organizovala koalicija [[organizacija]] Građanskog alternativnog parlamenta, Foruma građana Tuzle, Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj. Na skupu su učestvovali predstavnici više od 100 organizacija [[Civilno društvo|civilnog društva]] iz Bosne i Hercegovine, pojedinci iz civilnog društva koji se bave pitanjem tranzicijske pravde i međunarodni stručnjaci, među kojima Alex Boraine, potpredsjednik Komisije za istinu i pomirenje Južnoafričke Republike i [[Richard Goldstone]], bivši glavni tužilac [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnig suda za bivšu Jugoslaviju]]).<ref name="gap_pomirenje"/> Na ovom okruglom stolu istaknuta je potreba za osnivanjem Komisije za istinu i pomirenje u Bosni i Hercegovini, s mandatom utvrđivanja činjenica o [[ratni zločin|ratnim zločinima]] počinjenim tokom 1990–1995. godine, uz fokus na žrtve.<ref name="mpr_vodic" /> Iste godine osnovano je Udruženje građana ″Istina i pomirenje″, koje je preuzelo zagovaračku ulogu za formiranje Komisije. Dizdarević je djelovao kao suosnivač i član Upravnog odbora Udruženja građana ″Istina i pomirenje″<ref name="cv" />, koje je 2003. godine Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine uputilo Nacrt Zakona o Komisiji za istinu i pomirenje. Prijedlog je predviđao Komisiju kao nepristrasno tijelo s mandatom da rasvijetli kršenja ljudskih prava u navedenom periodu, uz izričitu zabranu davanja amnestije počiniocima zločina. Iako je inicijativa dobila podršku preko 200 organizacija, Nacrt Zakona o Komisiji za istinu i pomirenje nikada nije ušao u parlamentarnu proceduru zbog nedostatka političkog konsenzusa i rezervisanosti dijela udruženja žrtava prema vansudskim istraživanjima zločina.<ref name="mpr_vodic" /> ==== Alternativno vijeće ministara Bosne i Hercegovine ==== Srđan Dizdarević bio je angažiran u ''Alternativnom vijeću ministara BiH (AVM)'', inicijativi formiranoj 3. marta 1997. godine u Sarajevu kao svojevrsna ″vlada u sjeni″. AVM je osnovan od strane nezavisnih intelektualaca i opozicionih snaga s ciljem da ponudi alternativu tadašnjoj etnonacionalnoj vlasti i podstakne procese reintegracije zemlje.<ref name="krug99_inicijative">{{cite web |url=https://www.krug99.ba/inicijative-gostovanja-i-posjete/ |title=Inicijative, gostovanja i posjete |publisher=Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 |access-date=20. februar 2026}}</ref> U okviru AVM-a, Dizdarević je preuzeo funkciju ministra vanjskih poslova.<ref name="cv"/> Njegov angažman imao je za cilj razvoj građanski orijentisane vanjske politike koja bi [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] povezala s međunarodnim demokratskim standardima. Zajedno sa saradnicima iz pravnog, kulturnog i ekonomskog sektora, radio je na kreiranju zakonskih rješenja i javnih politika koje su služile kao kritički korektiv zvaničnom [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara Bosne i Hercegovine]].<ref name="krug99_inicijative" /> ==== Izborna reforma i uloga u međunarodnim tijelima ==== Dizdarević je učestvovao u izgradnji izbornog sistema Bosne i Hercegovine nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. Odlukom Ureda visokog predstavnika imenovan je za člana Radne grupe zadužene za izradu nacrta Stalnog izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čime je doprinio oblikovanju zakonskog okvira za provođenje izbora u postdejtonskom periodu.<ref name="cv" /> Pored toga, obavljao je funkciju člana Privremene izborne komisije (''Provisional Election Commission'' – PEC) pri misiji [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Bosni i Hercegovini]].<ref name="cv" /> U okviru ovog tijela učestvovao je u donošenju pravila i procedura za provođenje izbora, nadzoru izbornog procesa i razmatranju prigovora u periodu kada su izbori bili pod neposrednim međunarodnim nadzorom. ==== Doprinos razvoju profesionalnog novinarstva u Bosni i Hercegovini ==== Godine 1998. Srđan Dizdarević imenovan je za člana Vijeća Nezavisne komisije za medije (''Independent Media Commission'' – IMC), regulatornog tijela uspostavljenog od strane Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u okviru mandata Ureda visokog predstavnika (OHR). IMC je osnovan 11. juna 1998. godine na temelju Aneksa 10 [[Dejtonski sporazum|Općeg okvirnog sporazuma za mir]] u Bosni i Hercegovini i zaključaka Bonske konferencije iz 1997. godine, s ciljem regulacije i nadzora elektronskih [[Mediji u Bosni i Hercegovini|medija]] u poslijeratnom periodu te usklađivanja rada medija s međunarodnim normama i profesionalnim standardima. Vijeće IMC-a, čiji je Dizdarević bio član, imalo je nadležnost za donošenje regulatornih odluka, izradu kodeksa ponašanja za elektronske medije, izdavanje licenci, nadzor nad primjenom profesionalnih i etičkih standarda, te izricanje sankcija u slučaju kršenja propisa. Rad Komisije bio je usmjeren na uspostavljanje institucionalnog okvira za razvoj profesionalnog, pluralističkog i odgovornog novinarstva u Bosni i Hercegovini neposredno nakon rata, kada domaća zakonodavna regulativa u oblasti medija još nije bila u potpunosti uspostavljena. Nezavisna komisija za medije djelovala je kao privremeno regulatorno tijelo do 2001. godine, kada su njene nadležnosti integrisane s nadležnostima Regulatorne agencije za telekomunikacije, čime je formirana [[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine]]. Učešće Dizdarevića u radu IMC-a smatra se dijelom njegovog šireg angažmana u oblasti zaštite ljudskih prava, demokratizacije javnog prostora i jačanja profesionalnih standarda u medijskom sektoru.<ref name="grbo2013">{{cite journal |last=Grbo |first=Amila |title=Razvoj profesionalnog novinarstva u Bosni i Hercegovini |journal=Zbornik radova Fakulteta političkih nauka Sarajevo |date=2013 |url=https://ba.boell.org/sites/default/files/glasnik15.pdf |pages=35-43 |access-date=22. februar 2026 |language=bs}}</ref> === Politički angažman === Nakon dugogodišnjeg djelovanja u civilnom društvu, Dizdarević se 2008. godine uključio u politiku kao jedan od osnivača [[Naša stranka|Naše stranke]], zajedno s režiserom [[Danis Tanović|Danisom Tanovićem]].<ref name="courrier"/> Njegov angažman u stranci bio je u skladu s ranijim aktivnostima u oblasti građanskih inicijativa, promicanja demokratije i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. == Politička analiza i kritika etnonacionalizma == Dizdarević je u javnosti djelovao kao politički analitičar i komentator postdejtonske stvarnosti Bosne i Hercegovine, a njegovi stavovi su redovno objavljivani u domaćim i međunarodnim medijima, uključujući Radio Slobodna Evropa, [[Federalna televizija|FTV]], [[Al Jazeera Balkans]] i [[O kanal|TV1]]. U svojim analizama naglašavao je obavezu države da uskladi domaće zakonodavstvo s međunarodnim standardima ljudskih prava, naročito s [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropskom konvencijom o ljudskim pravima]], čija je direktna primjena propisana [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]. Smatrao je da institucionalni okvir Bosne i Hercegovine ne omogućava dosljednu primjenu tih standarda, te je ukazivao na nesrazmjer između formalnog prihvatanja međunarodnih obaveza i njihove stvarne implementacije: {{Citat|Bosna i Hercegovina nema problema prilikom potpisivanja i ratifikovanja međunarodnih konvencija, međutim BiH ne pokazuje nikakvu spremnost da implementira visoke standarde u domenu ljudskih prava na čije se poštovanje obavezala. Ustav BiH je generator kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.|Izvor: ''Tačno.net''<ref>{{cite web | url = https://arhiva.tacno.net/sarajevo/ustav-bih-je-generator-krsenja-ljudskih-prava-u-bosni-i-hercegovini/ | title = Ustav BiH je generator kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini | date = 18. februar 2012 | website = Tačno.net | access-date = 19. februar 2026 | archive-date = 7. 2. 2026 | archive-url = https://web.archive.org/web/20260207133124/https://arhiva.tacno.net/sarajevo/ustav-bih-je-generator-krsenja-ljudskih-prava-u-bosni-i-hercegovini/ | url-status = dead }}</ref>}} U analizi političkog sistema nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], Dizdarević je razvijao dosljednu kritiku etnonacionalnih politika, koje je tumačio kao mehanizam očuvanja moći političkih elita. Tvrdio je da tri dominantne političke agende — separatistička, unitaristička i ona koja zagovara uspostavljanje trećeg entiteta — funkcionišu u okviru istog obrasca političke kontrole, pri čemu se individualna prava podređuju kolektivnim etničkim interesima: {{Citat|Nacionalističke stranke blokiraju svaki razvoj zemlje iz straha da će izgubiti vlast. Vjerske vlasti ih podržavaju, a oni koji se protive nacionalizmu, novo civilno društvo, još nemaju dovoljno snage da se njihov glas čuje. (…) U Bosni i Hercegovini ne postoji demokratija, čak ni na ustavnom nivou, jer se stanovnici ove zemlje ne smatraju građanima, nego pripadnicima određene etničke zajednice.|Izvor: ''Le Courrier des Balkans''<ref name="courrier" />}} Srđan Dizdarević, također, je isticao značaj nezavisnih i profesionalnih medija za tranzicijska društva poput Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, mediji su od izuzetne važnosti za jačanje demokratskih odnosa, afirmaciju slobode izražavanja i unapređenje ljudskih prava. Međutim, zbog političke i ekonomske kontrole, mediji u BiH nisu u mogućnosti u potpunosti ispuniti ovu funkciju, niti djelovati u skladu sa standardima demokratskog sistema: {{Citat|U BiH je situacija takva da su mediji uglavnom u rukama političkih centara moći, ali sve češće i u rukama ekonomskih i finansijskih lobija koji njima upravljaju na način koji ne odgovara očekivanjima demokratske javnosti. U osnovi, vladajući krugovi, umjesto da se okrenu reformama i privlačenju investicija, bave se time kako ovladati medijima, policijom, sudovima i bankama, tako da su mediji jedna od bitnih poluga u očuvanju vlasti. Međunarodna zajednica je poodavno digla ruke od medija u BiH, tako da je sve prepušteno lokalnim moćnicima..|Izvor: A. Grbo, ''Nezavisnost medija u tranzicijskoj BiH''<ref name="grbo_mediji">{{cite web |last=Grbo |first=Amila |title=Nezavisnost medija u tranzicijskoj BiH od 1995-2017. godine |url=https://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2020/01/Nezavisnost-medija-u-tranzicijskoj-BiH-od-1995-2017.-godine..pdf |publisher=Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu |date=2020 |access-date=22. februar 2026 |language=bs}}</ref>}} Kritikujući ustavno uređenje proizašlo iz [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], Dizdarević je isticao da ono sistemski favorizuje etničke elite na štetu građanskih prava. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa 2012. godine, u kontekstu rasprava o ustavnim promjenama, naveo je da se političke blokade održavaju zbog interesa političkih lidera, a ne zbog neizbježnih institucionalnih prepreka: {{Citat|Kada bi lideri bili spremni da napuste koncept vladavine iz 90-tih godina, ustav ne bi bio prepreka i to bi moglo da se riješi. Oni, međutim, sada gledaju kako da riješe svoje frustracije nastale Dejtonskim ugovorom. Politički Hrvati nastoje da ove ustavne promjene iskoriste za uvođenje trećeg entiteta, politički Srbi bi željeli više državnosti i više samostalnosti za Republiku Srpsku, a i politički Bošnjaci imaju skrivenu agendu u unitarističkom smislu koja je neprihvatljiva za Srbe i Hrvate. Umjesto da se razmišlja o snaženju demokratije, pravne države i individualnih prava, ovdje se ustavne promjene nastoje iskoristiti da bi se do kraja zacementirale etničke podjele. Ugrožavanjem individualnih prava ugrožava se ogroman broj građana i građanki Bosne i Hercegovine u ime jedne uske elite, kojoj ne odgovara ni Evropa, niti išta što predstavlja moderni evropski duh. To su anahroni političari koji operišu floskulama koje su bile aktuelne u 19. vijeku, u doba nastanka država.|Izvor: ''Radio Slobodna Evropa''<ref>{{cite web | url = https://www.slobodnaevropa.org/a/most-zasto-u-bosni-ne-mozes-biti-bosanac/24667066.html | title = Dizdarević i Šehić: Zašto u Bosni ne možeš biti Bosanac | last = Karabeg | first = Omer | date = 5. august 2012 | website = Radio Slobodna Evropa | access-date = 17. februar 2026 | language = bs}}</ref>}} U kontekstu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, Dizdarević je ukazivao na raskorak između javne podrške pristupanju Evropskoj uniji i postupanja političkih elita, koje je optuživao za svjesno usporavanje reformskih procesa radi očuvanja vlastitih pozicija: {{Citat|Trenutno je 76 posto stanovništva BiH za pristupanje Evropskoj uniji. Ipak, mnogi pripadnici političke elite ne odražavaju takve ambicije. Čini se da politički lideri BiH nisu ni voljni ni sposobni da provedu potrebne reforme kako bi ispunili kriterije EU i očekivanja Brisela. Također, nacionalistička retorika koja i dalje ima snažan odjek u BiH ne stvara okruženje pogodno za postizanje dogovora o reformama među političkim liderima zemlje.|Izvor: ''European Union Institute for Security Studies'' (2010)<ref name="euiss">{{cite web |url=https://www.iss.europa.eu/sites/default/files/EUISSFiles/ISSues_32.pdf |title=Western Balkans: Retrospect and Prospect |publisher=European Union Institute for Security Studies |date=2010 |pages=15 |access-date=22. februar 2026}}</ref>}} U raspravama o suočavanju s prošlošću, Dizdarević je zastupao stav da pomirenje nije moguće bez individualizacije krivice i potpunog funkcionisanja pravde. Tokom obilježavanja desete godišnjice genocida u Srebrenici 2005. godine, u okolnostima kada su optuženi za ratne zločine još uvijek bili nedostupni pravosuđu, kritikovao je inicijative koje su zagovarale simbolične činove pomirenja bez prethodnog procesuiranja odgovornih. Povodom takvih inicijativa izjavio je: {{Citat|Apsolutno je glupo i potpuno neprihvatljivo da se na desetu godišnjicu govori o oprostu za sve.|Izvor: ''Spiked Online''<ref name="spiked2005">{{cite web |last=Chandler |first=David |url=https://www.spiked-online.com/2005/07/20/srebrenica-prolonging-the-wounds-of-war/ |title=Srebrenica: Prolonging the wounds of war |publisher=Spiked Online |date=20. juli 2005 |access-date=22. februar 2026}}</ref>}} U širem regionalnom kontekstu, Dizdarević je povezivao političku nestabilnost sa kontinuitetom nacionalističke retorike iz perioda ratova devedesetih, upozoravajući da se politički sistem održava proizvodnjom straha i etničkih podjela: {{Citat|Današnji političari se i dalje hrane onim čime su se hranili političari koji su nas odveli u rat – podjelama, visokim stepenom etnizacije, inspirisanjem straha od drugog, pa onda i mržnje prema drugom.|Izvor: ''Radio Slobodna Evropa''<ref name="rse_2009">{{cite web |last=Omeragić |first=Daniel |title=Još uvijek smo taoci ratnih zbivanja |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju_dizdarevic_srdjan/1775008.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=12. juli 2009 |access-date=22. februar 2026 |language=bs}}</ref>}} Govoreći o regionalnoj odgovornosti za ratove u bivšoj Jugoslaviji, posebno je naglašavao potrebu za javnim priznanjem političke odgovornosti u Srbiji, smatrajući da je takav čin preduslov za normalizaciju odnosa u regionu: {{Citat|Bojim se da je onaj prvi, koji u Srbiji bude bio spreman da kaže istinu o ulozi Srbije u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije, osudio sebe na političku propast, da će otići na političko gubilište, ali će učiniti nekakav kvalitativni iskorak ka katarzi koja nam je toliko potrebna i ka nekom normaliziranju odnosa u regionu.|Izvor: ''Radio Slobodna Evropa''<ref name="rse_2009" />}} == Priznanja == Srđan Dizdarević je tokom svoje karijere primio nekoliko značajnih priznanja za doprinos ljudskim pravima, jačanju civilnog društva i promociji demokratskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini. * Orden Legije časti (''Légion d'honneur''), [[Francuska]], 2007. 11. septembra 2007. godine, Francuska ambasadorica u BiH, Maryse Berniau, uručila je Dizdareviću Orden Legije časti. Tom prilikom, u zvaničnom saopštenju Ambasade Francuske istaknuto je: {{Citat|Svojim najprestižnijim počasnim priznanjem i jednim od najviših odlikovanja koje dodjeljuje Francuska, Francuska želi izraziti svoju zahvalnost za odlučne akcije gospodina Dizdarevića u korist ljudskih prava i bosanskohercegovačkog društva, koje se očito suočava sa svojom prošlošću.|Saopštenje za javnost Ambasade Francuske u BiH<ref name="legija">{{cite web | url = https://humanrightshouse.org/articles/legion-of-honour-for-srdjan-dizdarevic/ | title = Legion of Honour for Srdjan Dizdarevic | date = 12. septembar 2007 | website = Human Rights House Foundation | access-date = 18. februar 2026 | language = en }}</ref>}} Francuska je ovim činom odala priznanje Dizdareviću kao renomiranom poznavaocu francuskog jezika, strogom analitičaru političke situacije u Bosni i Hercegovini i ključnom akteru u demokratskoj debati.<ref name="legija" /> * Lista ″10 osoba koje su Bosnu i Hercegovinu učinile boljom″, magazin Dani, 2005. U obrazloženju ovog priznanja uredništvo magazina istaklo je: {{Citat|Helsinški komitet u BiH i Dizdarević ispratili su još jednu godinu borbe za principe, godinu izazova, izopćenja i odbijanja da se prihvate laki kompromisi u zemlji kojoj su očajnički potrebni hrabri ljudi. Govoreći javno uvijek kada je to bilo potrebno, Dizdarević je pokazao kako treba djelovati neko ko se predstavlja kao zagovornik ljudskih prava, demonstrirajući otpornost na kukavičluk i odbijajući da prihvati nametnute okove političkog konformizma.|Uredništvo magazina ''Dani''<ref name="hrh_better">{{cite web |url=https://humanrightshouse.org/articles/srdjan-dizdarevic-made-bosnia-and-herzegovina-better/ |title=Srdjan Dizdarevic “made Bosnia and Herzegovina better” |publisher=Human Rights House Foundation |date=31. januar 2005 |access-date=22. februar 2026}}</ref>}} == Bibliografija i publikacije == Srđan Dizdarević je autor, koautor i urednik brojnih publikacija, stručnih zbornika i izvještaja koji se bave ljudskim pravima, tranzicijom, pomirenjem i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine i regiona. Njegovi radovi predstavljaju značajan doprinos razvoju akademske i praktične diskusije o demokratizaciji, pravdi i ljudskim pravima u postkonfliktnom društvu. Neki od najistaknutijih naslova uključuju:<ref name="cv"/> * ''1993, Une annee qu’il faudrait oublier'' – analiza ratne 1993. godine u historijskom i društvenom kontekstu (Dizdarević, 1994)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 1994 | title = Le Monde 1944 - 1994 | location = Pariz | publisher = Monde | chapter = 1993, Une annee qu’il faudrait oublier | language = fr}}</ref> * ''Bosnia and Herzegovina: Human Development Report / Millennium Development Goals 2003'' – izvještaj UNDP-a o ljudskom razvoju i ispunjavanju Milenijskih razvojnih ciljeva (UNDP, 2003)<ref name="undp2003">{{cite report | title = Bosnia and Herzegovina: Human Development Report / Millennium Development Goals 2003 | publisher = [[Program Ujedinjenih nacija za razvoj|UNDP]] | date = juni 2003 | url = https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/publications/NHDR%20on%20MDGs%20eng%202003.pdf | access-date = 18. februar 2026 | language = en}}</ref> * ''Bosna i Hercegovina: nedovršiva država?'' – kritička procjena političkog i institucionalnog razvoja BiH (Dizdarević, 2004)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2004 | title = Bosna i Hercegovina na putu ka modernoj državi: perspektive i prepreke | url = https://ba.boell.org/sites/default/files/bih_na_putu_ka_mod_drzavi.pdf | publisher = Fondacija Heinrich Böll, Regionalni ured Sarajevo | isbn = 9958-9887-3-9 | access-date = 17. februar 2026 | language = bs | chapter = Bosna i Hercegovina: nedovršiva država?}}</ref> * ''Democracy Assessment in Bosnia and Herzegovina'' – procjena stanja demokratije u zemlji, koautorstvo sa Sali-Terzić i Huremagić (Dizdarević, Sali-Terzić & Huremagić, 2006)<ref>{{cite book | last1 = Dizdarević | first1 = Srđan | last2 = Sali-Terzić | first2 = Sevima | last3 = Huremagić | first3 = Ramiz | date = 2006 | title = Democracy Assessment in Bosnia and Herzegovina | location = Sarajevo | publisher = Open Society Fund Bosnia & Herzegovina | isbn = 9958-749-02-5 | pages = 471 | language = en}}</ref> * ''Dejton danas: Uloga međunarodne zajednice za (ne)implementaciju Dejtonskog sporazuma'' – analiza međunarodnog utjecaja na implementaciju Dejtonskog sporazuma (Dizdarević, 2000)<ref>{{cite journal | last = Dizdarević | first = Srđan | title = Dejton danas | journal = Revija slobodne misli 99 | volume = 25–26 | publisher = Krug 99 | url = https://www.krug99.ba/izdanje-revije-slobodne-misli-99-broj-25-26/ | access-date = 20. februar 2026 | language = bs}}</ref> * ''Droits de l’Homme et réconciliation en Bosnie-Herzégovine'' – doprinos kolektivnom radu o ljudskim pravima i pomirenju (Dizdarević, 2003)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2003 | title = La Bosnie-Herzégovine: Enjeux de la transition | editor-last1 = Solioz | editor-first1 = Christophe | editor-last2 = Dizdarević | editor-first2 = Svebor | publisher = L'Harmattan | chapter = Droits de l’Homme et réconciliation en Bosnie-Herzégovine | language = fr}}</ref> * ''Hate Speech in the Balkans'' – izvještaj o govoru mržnje u poslijeratnom periodu (Dizdarević, 1998)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 1998 | title = Hate Speech in the Balkans | editor-last = Lenkova | editor-first = Mariana | publisher = International Helsinki Federation for Human Rights (IHF) | language = en}}</ref> * ''Hrvatska spoljna politika s posebnim osvrtom na odnose sa susjedima'' – analiza hrvatske vanjske politike nakon 2000. godine (Dizdarević, 2001)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2001 | title = Hrvatska, godinu dana nakon promjene - prva bilanca | editor-last = Dvornik | editor-first = Srđan | location = Zagreb | publisher = Heinrich Böll Stiftung | isbn = 953-98520-1-3 | chapter = Hrvatska spoljna politika s posebnim osvrtom na odnose sa susjedima | language = hr}}</ref> * ''Human Rights Monitoring by NGOs of Bosnia and Herzegovina'' – pregled aktivnosti nevladinih organizacija u oblasti ljudskih prava (Dizdarević, 1999)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 1999 | title = Human Rights in Bosnia and Herzegovina after Dayton | publisher = Brill Nijhoff | isbn = 9789004637504 | chapter = Human Rights Monitoring by NGOs of Bosnia and Herzegovina | language = en}}</ref> * ''Human Security in South – East Europe'' – specijalni izvještaj UNDP-a o sigurnosnim izazovima u regionu (Dizdarević, 1999)<ref>{{cite report | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 1999 | title = Human Security in South – East Europe – Special Report Commissioned by UNDP| language = en}}</ref> * ''Istina i pomirenje imperativ bosanskohercegovačke budućnosti - Okrugli sto'' – dokumentacija okruglog stola GAP-a (Dizdarević, 2000)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2000 | title = Istina i pomirenje imperativ bosanskohercegovačke budućnosti – Okrugli sto | type = Stenogram | location = Sarajevo | publisher = Građanski alternativni parlament BiH (GAP) | language = bs}}</ref> * ''Istina i pomirenje u službi ljudskih prava'' – analiza tranzicijske pravde i ljudskih prava (Dizdarević, 2003)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2003 | title = Vladavina prava, sigurnost u regiji i ljudska prava | editor-last = Sejmenović | editor-first = Amela | location = Sarajevo | publisher = Heinrich Böll Stiftung | isbn = 9958-9887-1-2 | chapter = Istina i pomirenje u službi ljudskih prava | language = bs}}</ref> * ''Ja sam za ratnu opciju'' – zajednički rad o ratnim iskustvima i političkoj situaciji (Donia, Dizdarević, Perićević & Alić, 2007)<ref>{{cite book | last1 = Donia | first1 = Robert J. | last2 = Dizdarević | first2 = Srđan | last3 = Perićević | first3 = Slavko | last4 = Alić | first4 = Sinan | date = 2007 | title = Ja sam za ratnu opciju | location = Tuzla | publisher = Fondacija Istina Pravda Pomirenje | id = COBISS.BH-ID 15998214 | pages = 103}}</ref> * ''Ljudska prava i proces pomirenja'' – zbornik radova o ljudskim pravima u postkonfliktnom društvu (Dizdarević, 2002)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2002 | title = Bosna i Hercegovina na putu ka modernoj državi: perspektive i prepreke (zbornik radova) | editor-last = Solioz | editor-first = Christophe | editor2-last = Dizdarević | editor2-first = Svebor | publisher = Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini | language = bs | chapter = Ljudska prava i proces pomirenja}}</ref> * ''Peace or a Lasting Truce?'' – pregled političkih i sigurnosnih aspekata Dejtonskog perioda (Dizdarević, 2002)<ref>{{cite journal | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2002 | title = Peace or a Lasting Truce? | url = https://journals.sagepub.com/doi/epdf/10.1080/03064220600556139 | journal = Index on Censorship | volume = 35 | issue = 1 | doi = 10.1080/03064220600556139 | access-date = 17. februar 2026}}</ref> * ''Priručnik o pravima manjina'' – vodič za zaštitu prava manjina u BiH (Dizdarević, 1999)<ref>{{cite book | editor-last = Dizdarević | editor-first = Srđan | date = 1999 | title = Priručnik o pravima manjina | location = Sarajevo | publisher = Centar za zaštitu prava manjina i Asocijacija nezavisnih intelektualaca KRUG 99 | language = bs}}</ref> * ''Procjena razvoja demokratije u Bosni i Hercegovini'' – evaluacija demokratskih procesa u zemlji (Dizdarević, 2006)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2006 | title = Procjena razvoja demokratije u Bosni i Hercegovini | location = Sarajevo | publisher = Fond otvoreno društvo BiH | language = bs}}</ref> * ''Stanje zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda u BiH'' – periodični izvještaj o ljudskim pravima (Dizdarević, 1995)<ref>{{cite journal | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 26. juni 2014 | title = Stanje zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda u BiH | journal = Revija slobodne misli 99 | volume = 5–6 | publisher = Krug 99 | url = https://www.krug99.ba/izdanje-revije-slobodne-misli-99-broj-5-6/ | access-date = 20. februar 2026 | language = bs}}</ref> * ''The Dayton Peace Agreement - Four Years of Experience - Position of the Democratic Alternative BiH'' – analiza iskustava s primjenom Dejtonskog sporazuma (Dizdarević, 2000)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2000 | title = The Dayton Peace Agreement - Four Years of Experience - Position of the Democratic Alternative BiH | location = Sarajevo | publisher = Helsinški komitet za ljudska prava | language = en}}</ref> * ''Truth and Reconciliation in the Service of Human Rights'' – rasvjetljavanje procesa pomirenja kroz prizmu ljudskih prava (Dizdarević, 2004)<ref>{{cite book | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 2004 | title = Rule of Law, Regional Security and Human Rights | url = https://ba.boell.org/bhs/2013/12/12/rule-law-regional-security-and-human-rights | publisher = Fondacija Heinrich Böll | chapter = Truth and Reconciliation in the Service of Human Rights | access-date = 18. februar 2026 | language = en}}</ref> * ''Za budućnost neopterećenu prošlošću'' – tekst u „Reviji slobodne misli 99“ o pomirenju i tranzicijskoj pravdi (Dizdarević, 2001)<ref>{{cite journal | last = Dizdarević | first = Srđan | date = 26. juni 2014 | title = Za budućnost neopterećenu prošlošću | journal = Revija slobodne misli 99 | volume = 31 | publisher = Krug 99 | url = https://www.krug99.ba/izdanje-revije-slobodne-misli-99-broj-31/ | access-date = 20. februar 2026 | language = bs}}</ref> == Privatni život == Srđan Dizdarević je bio u braku sa Dubravkom Dodo Dizdarević, sa kojom se vjenčao 12. augusta 1972. godine. Njegova supruga preminula je 18. jula 2015. godine, sedam mjeseci prije njegove smrti.<ref>{{cite web | url = https://eosmrtnice.ba/osmrtnica/dubravka-doda-dizdarevic/ | title = Obavijest o smrti: Dubravka Dodo Dizdarević | date = 18. juli 2015 | website = eOsmrtnice | access-date = 17. februar 2026 | language = bs}}</ref> Imali su dvoje djece: kćerku Sandru i sina Davorina. == Smrt == Srđan Dizdarević preminuo je 16. februara 2016. godine u Sarajevu, u 63. godini života, od posljedica teške upale pluća. Sahranjen je 20. februara 2016. godine na sarajevskom groblju Bare.<ref>{{cite web | url = https://www.avaz.ba/clanak/221104/na-gradskom-groblju-bare-sahranjen-srdan-dizdarevic | title = Na Gradskom groblju Bare sahranjen Srđan Dizdarević | date = 20. februar 2016 | website = Dnevni avaz | publisher = | access-date = 17. februar 2026 | language = bs}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{YouTube|lC5xW9rBr88|Dizdarević: Usvojena deklaracija ruši sve principe demokratije i demokratskih država}} * {{YouTube|3tHF2cfEFAM|Konferencija o suzbijanju diskriminacije (2011)}} * {{YouTube|ImkXgQKnzg8|Dizdarević: Analiza socijalne i političke eliminacije građana}} * {{YouTube|azMPnd_pxUw|Srđan Dizdarević o izručenju tzv. Alžirske grupe ([[Al Jazeera Balkans]])}} * [https://www.slobodnaevropa.org/a/most-zasto-u-bosni-ne-mozes-biti-bosanac/24667066.html Intervju: Zašto u Bosni ne možeš biti Bosanac (Radio Slobodna Evropa)] * [https://archive.globalpolicy.org/intljustice/tribunals/yugo/2004/1126backhome.htm Bringing War Crimes Justice Back Home] – Analiza Instituta za izvještavanje o ratu i miru (IWPR) o prebacivanju procesa za ratne zločine na domaće sudove (2004) * [https://humanrightshouse.org/noop-media/documents/14995.pdf Roma remain the most vulnerable group in BiH] – Saopštenje za javnost Kuće ljudskih prava Sarajevo i Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH * [https://ba.boell.org/sites/default/files/glasnik11.pdf ''Ljudska prava – Glasnik Helsinškog komiteta u BiH'', broj 11 (2010)] – Dokumentacija o stanju ljudskih prava u izdanju Fondacije Heinrich Böll. {{DEFAULTSORT:Dizdarević, Srđan}} [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Umrli 2016.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] ois5c9zrlt8j8wxi9uic5reyfn0bibz Tvrđava hercega Stjepana (Ljubuški) 0 411704 3899714 3894953 2026-06-22T12:24:58Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899714 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stari grad Ljubuski 02.jpg|mini|Tvrđava hercega Stjepana]] '''Tvrđava hercega Stjepana''', ili stari grad Ljubuški, je [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjevjekovna]] tvrđava na području općine [[Ljubuški]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Lokacija == Tvrđava hercega Stjepana se nalazi na istaknutom vrhu [[krš]]evitog lanca brda Buturovice, koje se nalazi na istočnom kraju Ljubuškog polja. Podignuta je na čvrstom, krševitom položaju, na 396 m nadmorske visine. U periodu poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992.-1995.godine]], probijen je makadamski put do podnožja. == Historijski podaci == U srednjem vijeku Ljubuški je dio župe [[Večenike (Večerić)]] Tvrđava se veže za hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosaču]] i spominje se 1452. u vezi sa borbama između hercega Stjepana i sinova, knezova Vladislava i Vlatka. Pomenute godine knez Vladislav je prešao na stranu [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] u ratu protiv oca. Herceg Stjepan se sklonio u tvrđavu u Ljubuškom. Vladislav je te godine pokušao oteti grad Ljubuški od oca, ali ga nije uspio osvojiti. Tek se 1454. pominje u povelji aragonskog kralja Alfonsa V kao ''civitas Lublano''. Čudno je da se ne pominje u poveljama iz 1444. i 1448. godine, obzirom da je u sve tri navedene povelje popis dobara unutar hercegove teritorije, te se pretpostavlja da je negdje u tom periodu i građen, mada nije isključeno da je sagrađen 1452.<ref name="Redži">{{Cite web |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=57890 |title=Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini |work= Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] 1463. prvi put osvajaju Ljubuški. Drže ga svega mjesec dana, (juni-juli) jer su se morali povući radi nedovoljne snabdjevenosti vojske, tako da je knez Vlatko brzo vratio grad pod svoju vlast. Između 1468. i 1477. Osmanlije su definitivno osvojile Ljubuški. Već 1477. predstavlja pograničnu tvršavu sa jakom posadom i pripada drinskom kadiluku. U ugovoru između Osmanskog Carstva i [[Ugarska|Ugarske]] 1503. Ljubuški se pominje, kao jedan od pograničnih gradova koji ostaje pod osmanskom vlašću. U vafuknami (zakladnici) Nesuh-age Vučjakovića pisanoj u februaru 1565. godine, grad se pominje kao k'ala (tvrđava). Nesuh-aga je u gradu podigao [[Dđamija|džamiju]]. Kao samostalan kadiluk spominje se 1633. U XVIII vijeku postoje nahija Ljubuški u istoimenom kadiluku, a osnovana je i istoimena [[kapetanija]]. Tvrđava je napuštena 1835.godine.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> == Opis dobra == Tvrđava se sastoji iz dva dijela. Prvo utvrđenje je nastalo u doba srednjevjekovne bosanske države. Unutar zidova se vide krajnji ostaci raznih građevina: stražarnica, ambara, pekare, barutane, a konstatovane su i 4 čatrnje, od kojih se danas mogu na terenu da raspoznaju tri. Srednjevjekovna tvrđava se sastoji od masivne, isturene kule, zvane Herceguša i obora ispred kule. Kula Herceguša, koja dominira tvrđava, ima četverougaoni oblik, vanjskih dimenzija 9,7x5 m. Zidovi su joj debeli od 2 – 4 metra. Na vrhu kule su bile puškarnice kojih više nema. Sjeverni zid kule je sačuvan do krovišta, do visine od oko 15 m. Bočni zidovi su dosta propali, dok je južni podužni zid srušen od zemljotresa, prema kazivanju mještana, 60-ih godina XX vijeka. Uz istočnu polovinu južnog zida kule su stepenice spojene sa istočnim zidom obora. Stepenice, koje su vodile u kulu, su zatrpane masom kamenja koje je otpalo sa južnog zida kule pri zemljotresu. Podgrađe srednevjekovnog grada razvilo se najvjerovatnije na terasi Crkvice, koja se nalazi ispod južnog dijela grada. Kasnija varoš razvila se u dolini zapadno od grada. Osmanski dio tvrđave sagrađen je oko srednjevjekovnog utvrđenja, koje tada postaje jezgra velike tvrđave, kao akropola, opasana sa svih strana zidovima. Perimetralni zidovi izgrađeni su u periodu između 1472. do 1565. Osnova definitivno izgrađenog utvrđenja je u obliku nepravilnog višeugaonika. U dužinu se prostire u osnovnom pravcu sjever-jug, oko 93 m. Prosječna širina utvrđenja je u pravcu istok-zapad oko 49,5 m. Površina iznosi oko 3.350 m2. Tvrđava se sastoji iz više cjelina. Na sjeverom dijelu je ulazni dio i veliki donji obor sa tabijom. Na jugu je gornji obor pregrađen zidom. Centralna odbrambena tačka i dalje je ostao centralni dio jer su jugoistočno od njega sazidane dvije masivne kule okrenute ka istoku, koje takođe dominiraju. Zapadni perimetralni bedem pruža se uglavnom mirnom linijom, na teško pristupačnom, krševitom terenu. Zidovi su danas na pojedinim mjestima očuvani do visine od oko 4 do 12 m. Na svim perimetralnim bedemima su bile puškarnice, od kojih su mnoge sačuvane. Dio prilaza tvrđave bio je kaldrmisan. Na prostoru uz ulaz, tj. u unutarnjem, sjeverozapadnom dijelu, su dvije odbrambene kule i čatrnja, unutarnjih dimenzija 5,1x3,7 m. Sjeveroistočni dio tvrđave zauzima veliki obor sa tabijom. Južni, gornji obor izgrađen je na stijenama. Njegov sjeveroistočni dio sa dvije masivne kule. Oko 250 m sjeverozapadno od ulaza u tvrđavu, nalaze se ruševine džamije koju je, vjerovatno, podigao Nesuhaga Vučjaković polovinom XVI vijeka. Džamija je četverougaone osnove, dužine stranica od 7 m, sačuvane visine zidova oko 4,5 m. Spoljna lica zidova su obložena dobro klesanim kvaderima, sa dosta pažnje slaganim u horizontakne redove. Tri zida su sačuvana do pod krov, a nedostaje sjeverozapadni zid, koji je srušen. Munara je potpuno srušena, a nalazila se uz sofe na zapadnom uglu. Mihrab, u obliku jednostavne četverougaone ravne plohe (visine oko 2 m, širine oko 1,5 m), uokvirene jednostavno profilisanim okvirom, nalazi se u sredini jugoistočnog zida. Površina mu je bila obložena tankim pločama, fino klesanim i poslaganim u redove. Južno od mihraba u donjem nivou je naknadno probijen otvor kroz koji se može da uđe u džamiju. Nešto bliže do sjevernih zidina, na istoj parceli, nalaze se krajnji ostaci mezarja, tj. pokoji nagnuti, prelomljen ili izvaljen.<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1844 |title=Stari grad Ljubuški - nacionalni spomenik |access-date=19. 3. 2021 |archive-date=8. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308030958/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1844 |url-status=dead }}</ref> == Literatura == * [[Hamdija Kreševljaković]], Hamdija Kapidžić, Naše starine II, Zavod za zaštitu spomenika kulture R BiH, Sarajevo, 1954, 9-21 -Stari hercegovački gradovi. == Reference == {{Refspisak}} {{Tvrđave u BiH}} [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini|Lj]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Ljubuškom]] [[Kategorija:Hum]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] acvfd9riidd5d8yi527ozvmwmy6jdmh Ostrožac (tvrđava) 0 412586 3899716 3802866 2026-06-22T12:25:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899716 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Utvrda Ostrozac01.JPG|mini|desno|250px|Tvrđava Ostrožac]] '''Tvrđava Ostrožac''' je [[dvorac]] koji se nalazi u naselju [[Ostrožac (Cazin)|Ostrožac]], općina [[Cazin]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/stari-grad-ostrozac-unikatna-tvrdjava-cijim-su-zidinama-gospodarili-knezovi-begovi-i-grofovi/160419109 |title=Stari grad Ostrožac: Unikatna tvrđava čijim su zidinama gospodarili knezovi, begovi i grofovi |work=klix.ba |access-date= 26. 3. 2017}}</ref> Dvorac je izgrađen još 1286. godine, kao posjed knezova Blagajskih Babonića, hrvatske plemićke porodice koja je u tom periodu vlada ovim mjestom Mali dodatak je urađen u dvorac između 1900. i 1906. godine za nepotvrđene članove [[Habsburg (dinastija)|habsburške]] porodice. Vlasništvo zamka je još predmet rasprave, ali građani Cazina i Ostrošca imaju dozvolu za korištenje zamka za lokalne koncerte i zabavu. Od 8. novembra 2013. tvrđava Ostrožac nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Cazin_Stari%20grad%20Ostrozac%20BOS.pdf |title=Graditeljska cjelina – Stari grad Ostrožac, općina Cazin |work=KONS.gov.ba |access-date=26. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180221035531/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Cazin_Stari%20grad%20Ostrozac%20BOS.pdf |archive-date=21. 2. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak tvrđava u srednjovjekovnoj Bosni]] * [[Cazin]] * [[Unsko-sanski kanton]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ostrožac Castle}} * [http://kccazin.com/index.php?option=com_content&view=category&id=40&layout=blog&Itemid=49&lang=bs Tvrđava Ostrožac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818065157/http://kccazin.com/index.php?option=com_content&view=category&id=40&layout=blog&Itemid=49&lang=bs |date=18. 8. 2019 }} {{Tvrđave u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Cazinu]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] n1ta5535icn91itutohit4l5h6hkkoo ATP Stuttgart 0 413565 3899815 3714869 2026-06-22T14:21:34Z KWiki 9400 3899815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniski turnir | naziv = ATP Stuttgart | vrsta = | turnir_u_toku = | logo = | veličina_loga = | službeni_naziv = BOSS Open | turneja = [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] | sponzor = [[Hugo Boss]] | osnovan = 1916. | obustavljen = | lokacija = {{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] | stadion = [[TK Weissenhof]] | kategorija = [[ATP Championship Series]] {{small|(1990–1999)}} <br/> [[ATP International Gold]] <br/> {{small|(2000–2001) / (2003–2008)}} <br/> [[ATP International]] {{small|(2002)}} <br/> [[ATP 250]] {{small|(2009–trenutno)}} | podloga = [[Zemljani teren|Zemlja]] {{small|(1916–2014)}} <br/> [[Travnati teren|Trava]] {{small|(2015–)}} | žrijeb = 32S / 24K / 16P | nagradni_fond = 768.220 € {{smaller|(2026)}} | najviše_pojedinačnih_titula = {{ZD|ŠVE}} [[Ulf Schmidt]] (3) <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] (3) | trenutni_prvak = {{ZD|SAD}} [[Ben Shelton]] | veb-sajt = {{URL|https://bossopen.com/}} | napomene = | posljednji_završeni_turnir = | pojedinačno = | parovi = | muškarci_pojedinačno = | žene_pojedinačno = | muški_parovi = | ženski_parovi = }} '''ATP Stuttgart''' ili '''BOSS Open''' profesionalni je muški [[tenis]]ki turnir. Osnovan je 1916, a igra se na terenima [[TK Weissenhof]]. Do 2014 (uključujući i nju) igrao se u drugoj polovini jula na [[Zemljani teren|zemlji]], a od 2015. igra se na [[Travnati teren|travi]] odmah po završetku [[Roland Garros]]a.<ref>{{cite web |url= http://mtenis.com.pl/viewtopic.php?f=7&t=2443 |title= Queens vs. Halle – ATP 500 |publisher= mtenis.com.pl |date= 29. 3. 2013 |access-date= 15. 6. 2016}}</ref> Kroz historiju je mijenjao kategorije; od 2009. spada u turnire iz kategorije [[ATP 250]] (pobjednik dobija 250 bodova na ATP-ovoj rang-listi). Dok mu je sponzor bio [[Mercedes-Benz|Mercedes]], turnir je bio poznat po tome što je pobjednik, osim novčane nagrade, dobijao i [[automobil]] tog proizvođača.<ref>{{cite web |title= BOSS Open, Stuttgart Prize Money 2022 |url= https://www.perfect-tennis.com/prize-money/stuttgart/ |website= perfect-tennis.com |access-date= 7. 6. 2022 |language= [[Engleski jezik|engleski]]}}</ref> ATP Stuttgart ne treba miješati s [[Eurocard Open]]om. ATP Stuttgart uvijek se igrao na otvorenom, a Eurocard Open bio je dvoranski turnir koji se održavao u Stuttgartu od 1988. do 2001. osim 1995, kad je održan u [[Essen]]u. Eurocard Open također je bio jedan od [[ATP Masters Series|Super 9]] turnira od 1995. do 2001. == Pobjednici == === Pojedinačno === {| class="wikitable" style="font-size:100%" |- !Godina !width=200|Pobjednik !width=200|Finalist !width=180|Rezultat |- |1949. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Werner Beuthner]]''' |{{ZD|SRNJ}} [[Otto Fürst]] |6-3, 6-3, 4-6, 6-2 |- |1950. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Helmut Gulcz]]''' |{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Dostal]] |2-6, 6-3, 6-3, 6-1 |- |1951. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Otto Fürst]]''' |{{ZD|SRNJ}} [[H. J. De Voss]] |6-3, 6-3 |- |1952. |{{ZD|JUG}} '''[[Milan Branović]]''' |{{ZD|FRA}} [[Jacques Thomas]] |4-6, 10-8, 7-5 predaja |- |1953. |{{ZD|DAN}} '''[[Torben Ulrich]]''' |{{ZD|ŠVE}} [[Bengt Axelsson]] |2-6, 6-3, 6-2, 6-0 |- |1954. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Gottfried von Cramm]]''' |{{ZD|KAN|1921}} [[Robert Bédard (teniser)|Robert Bédard]] |6–4, 6–8, 6–2 |- |1955. |{{ZD|SAD}} '''[[Hugh Stewart (teniser)|Hugh Stewart]]''' |{{ZD|SAD}} [[Tony Vincent (teniser)|Tony Vincent]] |6–2, 8–6, 6–4 |- |1956. |{{ZD|AUS}} '''[[Jack Arkinstall]]''' |{{ZD|SAD}} [[Tony Vincent (teniser)|Tony Vincent]] |6-2, 8-6, 6-4 |- |1957. |{{ZD|AUT}} '''[[Ladislav Legenstein]]''' |{{ZD|JUG}} [[Milan Branović]] | |- |1958. |{{ZD|ŠVE}} '''[[Ulf Schmidt]]''' |{{ZD|BEL}} [[Jacques Brichant]] |6–4, 6–4, 7–9, 6–1 |- |1959. |{{ZD|AUS}} '''[[Warren Woodcock]]''' |{{ZD|DAN}} [[Torben Ulrich]] |6-3, 6-2, 6-3 |- |1960. |{{ZD|ŠVE}} '''[[Ulf Schmidt]]''' (2) |{{ZD|AUS}} [[Warren Woodcock]] |6–2, 2–6, 6–4, 1–6, 6–3 |- |1961. |{{ZD|AUS}} '''[[Warren Woodcock]]''' (2) |{{ZD|AUS}} [[Barry Phillips-Moore]] |2-6, 5-7, 6-4, 6-2, 7-5 |- |1962. |{{ZD|ŠVE}} '''[[Ulf Schmidt]]''' (3) |{{ZD|ŠVE}} [[Jan-Erik Lundquist]] |6-4, 7-5 |- |1963. |{{ZD|JAR|1928}} '''[[Gordon Forbes]]''' |{{ZD|AUS}} [[Warren Woodcock]] |6-1, 8-6, 6-3 |- |1964. |{{ZD|JAR|1928}} '''[[Cliff Drysdale]]''' |{{ZD|JAR|1928}} [[Keith Diepraam]] |6–1, 6–3 |- |1965. |{{ZD|JAR|1928}} '''[[Cliff Drysdale]]''' (2) |{{ZD|SRNJ}} [[Wilhelm Bungert]] |6-0, 6-1, 6-1 |- |1966. |{{ZD|JAR|1928}} '''[[Frew McMillan]]''' |{{ZD|JAR|1928}} [[Keith Diepraam]] |6-4, 7-5 |- |1967. |{{ZD|AUS}} '''[[Roy Emerson]]''' |{{ZD|RUM|1965}} [[Ion Țiriac]] |1–6, 6–3, 6–4, 6–2 |- |1968. |{{ZD|IND}} '''[[Ramanathan Krishnan]]''' |{{ZD|SRNJ}} [[Detlev Nitsche]] |6-2, 6-8, 6-4 predaja |- |1969. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Christian Kuhnke]]''' |{{ZD|SRNJ}} [[Wilhelm Bungert]] |2–6, 6–2, 6–0, 6–2 |- |style="background:#dfdfdf"|1970. || colspan="3" style="text-align:center; background:#dfdfdf;"| ''Nije održan'' |- |1971. |{{ZD|AUS}} '''[[Barry Phillips-Moore]]''' |{{ZD|MAĐ}} [[István Gulyás]] |6–4, 6–3, 6–4 |- |1972. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Attila Korpas]]''' |{{ZD|JUG}} [[Zlatko Ivančić]] |6-8, 6-2, 6-3, 6-4 |- |1973. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Harald Elschenbroich]]''' |{{ZD|SRNJ}} [[Hans-Jürgen Pohmann]] |2-6, 6-0, 6-2, 6-4 |- |1974. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Hans-Joachim Plötz]]''' |{{ZD|FRA}} [[Jacques Thamin]] |6-1, 2-6, 6-4, 6-4 |- |1975. | |{{ZD|SRNJ}} [[Jürgen Fassbender]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Dick Crealy|Richard Crealy]] |Finale prekinuto |- |1976. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Attila Korpas]]''' (2) |{{ZD|JUG}} [[Zlatko Ivančić]] | |- |1977. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Jürgen Fassbender]]''' |{{ZD|SRNJ}} [[Attila Korpas]] |- |1978. |{{ZD|SRNJ}} '''[[Ulrich Pinner]]''' |{{ZD|AUS}} [[Kim Warwick]] |6–4, 6–2, 7–6 |- |1979. |{{ZD|ČSSR}} '''[[Tomáš Šmíd]]''' |{{ZD|SRNJ}} [[Ulrich Pinner]] |6–4, 6–0, 6–2 |- |1980. |{{ZD|SAD}} '''[[Vitas Gerulaitis]]''' |{{ZD|POLJ}} [[Wojtek Fibak]] |6–2, 7–5, 6–2 |- |1981. |{{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' |{{ZD|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] |1–6, 7–6, 6–2, 6–4 |- |1982. |{{ZD|IND}} '''[[Ramesh Krishnan]]''' |{{ZD|SAD}} [[Sandy Mayer]] |5–7, 6–3, 6–3, 7–6 |- |1983. |{{ZD|ŠPA}} '''[[José Higueras]]''' |{{ZD|ŠVI}} [[Heinz Günthardt]] |6–1, 6–1, 7–6 |- |1984. |{{ZD|FRA}} '''[[Henri Leconte]]''' |{{ZD|SAD}} [[Gene Mayer]] |7–6, 6–0, 1–6, 6–1 |- |1985. |{{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' |{{ZD|SAD}} [[Brad Gilbert]] |6–4, 6–0 |- |1986. |{{ZD|ARG}} '''[[Martín Jaite]]''' |{{ZD|ŠVE}} [[Jonas Svensson (teniser)|Jonas Svensson]] |7–5, 6–2 |- |1987. |{{ZD|ČSSR}} '''[[Miloslav Mečíř]]''' |{{ZD|ŠVE}} [[Jan Gunnarsson]] |6–0, 6–2 |- |1988. |{{ZD|SAD}} '''[[Andre Agassi]]''' |{{ZD|EKV}} [[Andrés Gómez]] |6–4, 6–2 |- |1989. |{{ZD|ARG}} '''[[Martín Jaite]]''' |{{ZD|JUG}} [[Goran Prpić]] |6–3, 6–2 |- |1990. |{{ZD|JUG}} '''[[Goran Ivanišević]]''' |{{ZD|ARG}} [[Guillermo Pérez-Roldán]] |6–7, 6–1, 6–4, 7–6 |- |1991. |{{ZD|NJE}} '''[[Michael Stich]]''' |{{ZD|ARG}} [[Alberto Mancini]] |1–6, 7–6<sup>9</sup>, 6–4, 6–2 |- |1992. |{{ZD|UKR}} '''[[Andrej Medvedev]]''' |{{ZD|JAR|1928}} [[Wayne Ferreira]] |6–1, 6–4, 6–7<sup>5</sup>, 2–6, 6–1 |- |1993. |{{ZD|ŠVE}} '''[[Magnus Gustafsson]]''' |{{ZD|NJE}} [[Michael Stich]] |6–3, 6–4, 3–6, 4–6, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 1994.|1994.]] |{{ZD|ŠPA}} '''[[Alberto Berasategui]]''' |{{ZD|ITA}} [[Andrea Gaudenzi]] |7–5, 6–3, 7–6<sup>5</sup> |- |[[ATP Stuttgart 1995.|1995.]] |{{ZD|AUT}} '''[[Thomas Muster]]''' |{{ZD|ŠVE}} [[Jan Apell]] |6–2, 6–2 |- |[[ATP Stuttgart 1996.|1996.]] |{{ZD|AUT}} '''[[Thomas Muster]]''' (2) |{{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] |6–2, 6–2, 6–4 |- |1997. |{{ZD|ŠPA}} '''[[Álex Corretja]]''' |{{ZD|SLK}} [[Karol Kučera]] |6–2, 7–5 |- |1998. |{{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' |{{ZD|SLK}} [[Karol Kučera]] |4–6, 6–2, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 1999.|1999.]] |{{ZD|ŠVE}} '''[[Magnus Norman]]''' |{{ZD|NJE}} [[Tommy Haas]] |6-7<sup>6</sup>, 4–6, 7-6<sup>7</sup>, 6–0, 6–3 |- |[[ATP Stuttgart 2000.|2000.]] |{{ZD|ARG}} '''[[Franco Squillari]]''' |{{ZD|ARG}} [[Gastón Gaudio]] |6–2, 3–6, 4–6, 6–4, 6–2 |- |[[ATP Stuttgart 2001.|2001.]] |{{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' (2) |{{ZD|ARG}} [[Guillermo Cañas]] |6–3, 6–2, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 2002.|2002.]] |{{ZD|RUS}} '''[[Mihail Južni]]''' |{{ZD|ARG}} [[Guillermo Cañas]] |6–3, 3–6, 3–6, 6–4, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 2003.|2003.]] |{{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Coria]]''' |{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] |6–2, 6–2, 6–1 |- |[[ATP Stuttgart 2004.|2004.]] |{{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Cañas]]''' |{{ZD|ARG}} [[Gastón Gaudio]] |5–7, 6–2, 6–0, 1–6, 6–3 |- |[[ATP Stuttgart 2005.|2005.]] |{{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' |{{ZD|ARG}} [[Gastón Gaudio]] |6–3, 6–3, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 2006.|2006.]] |{{ZD|ŠPA}} '''[[David Ferrer]]''' |{{ZD|ARG}} [[José Acasuso]] |6–4, 3–6, 6-7<sup>3</sup>, 7–5, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 2007.|2007.]] |{{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' (2) |{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] |6–4, 7–5 |- |[[ATP Stuttgart 2008.|2008.]] |{{ZD|ARG}} '''[[Juan Martín del Potro]]''' |{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] |6–4, 7–5 |- |[[ATP Stuttgart 2009.|2009.]] |{{ZD|FRA}} '''[[Jérémy Chardy]]''' |{{ZD|RUM}} [[Victor Hănescu]] |1–6, 6–3, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 2010.|2010.]] |{{ZD|ŠPA}} '''[[Albert Montañés]]''' |{{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] |6–2, 1–2 predaja |- |[[ATP Stuttgart 2011.|2011.]] |{{ZD|ŠPA}} '''[[Juan Carlos Ferrero]]''' |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Andújar]] |6–4, 6–0 |- |[[ATP Stuttgart 2012.|2012.]] |{{ZD|SRB}} '''[[Janko Tipsarević]]''' |{{ZD|ARG}} [[Juan Mónaco]] |6–4, 5–7, 6–3 |- |[[ATP Stuttgart 2013.|2013.]] |{{ZD|ITA}} '''[[Fabio Fognini]]''' |{{ZD|NJE}} [[Philipp Kohlschreiber]] |5–7, 6–4, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 2014.|2014.]] |{{ZD|ŠPA}} '''[[Roberto Bautista Agut]]''' |{{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Rosol]] |6–3, 4–6, 6–2 |- ! colspan=4|Promjena sa zemlje na travu |- |[[ATP Stuttgart 2015.|2015.]] |{{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' (3) |{{ZD|SRB}} [[Viktor Troicki]] |7-6<sup>3</sup>, 6-3 |- |[[ATP Stuttgart 2016.|2016.]] |{{ZD|AUT}} '''[[Dominic Thiem]]''' |{{ZD|NJE}} [[Philipp Kohlschreiber]] |6-7<sup>2</sup>, 6-4, 6-4 |- |[[ATP Stuttgart 2017.|2017.]] |{{ZD|FRA}} '''[[Lucas Pouille]]''' |{{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] |4–6, 7–6<sup>5</sup>, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 2018.|2018.]] |{{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' |{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] |6–4, 7–6<sup>3</sup> |- |[[ATP Stuttgart 2019.|2019.]] |{{ZD|ITA}} '''[[Matteo Berrettini]]''' |{{ZD|KAN}} [[Felix Auger-Aliassime]] |6–4, 7–6<sup>11</sup> |- |style="background:#dfdfdf"|2020.|| colspan="3" style="text-align:center; background:#dfdfdf;"| ''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazan]]'' |- |[[ATP Stuttgart 2021.|2021.]] |{{ZD|HRV}} '''[[Marin Čilić]]''' |{{ZD|KAN}} [[Felix Auger-Aliassime]] |7–6<sup>2</sup>, 6–3 |- |[[ATP Stuttgart 2022.|2022.]] |{{ZD|ITA}} '''[[Matteo Berrettini]]''' (2) |{{ZD|VB}} [[Andy Murray]] |6–4, 5–7, 6–3 |- |[[ATP Stuttgart 2023.|2023.]] |{{ZD|SAD}} '''[[Frances Tiafoe]]''' |{{ZD|NJE}} [[Jan-Lennard Struff]] |4–6, 7–6<sup>1</sup>, 7–6<sup>8</sup> |- |[[ATP Stuttgart 2024.|2024.]] |{{ZD|VB}} '''[[Jack Draper (teniser)|Jack Draper]]''' |{{ZD|ITA}} [[Matteo Berrettini]] |3–6, 7–6<sup>5</sup>, 6–4 |- |[[ATP Stuttgart 2025.|2025.]] |{{ZD|SAD}} '''[[Taylor Fritz]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |6–3, 7–6<sup>0</sup> |- |[[ATP Stuttgart 2026.|2026.]] |{{ZD|SAD}} '''[[Ben Shelton]]''' |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6–4, 2–6, 6–4 |} === Parovi === {| class="wikitable" style="font-size:100%" |- !Godina ! style="width:200px;"|Pobjednici ! style="width:200px;"|Finalisti ! style="width:180px;"|Rezultat |- |1978. || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Jan Kodeš]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Tomáš Šmíd]]''' || {{ZD|BRA|1968}} [[Carlos Kirmayr]] <br/> {{ZD|ČIL}} [[Belus Prajoux]] || 6–3, 7–6 |- |1979. || {{ZD|ZIM}} '''[[Colin Dowdeswell]]''' <br/> {{ZD|JAR|1928}} '''[[Frew McMillan]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Wojtek Fibak]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Pavel Složil]] || 6–4, 6–2, 2–6, 6–4 |- |1980. || {{ZD|ZIM}} '''[[Colin Dowdeswell]]''' <br/> {{ZD|JAR|1928}} '''[[Frew McMillan]]''' || {{ZD|NZL}} [[Chris Lewis (teniser)|Chris Lewis]] <br/> {{ZD|JAR|1928}} [[John Yuill (teniser)|John Yuill]] || 6–3, 6–4 |- |1981. || {{ZD|AUS}} '''[[Peter McNamara]]''' <br/> {{ZD|AUS}} '''[[Paul McNamee]]''' || {{ZD|AUS}} [[Mark Edmondson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Estep]] || 2–6, 6–4, 7–6 |- |1982. || {{ZD|AUS}} '''[[Mark Edmondson]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Brian Teacher]]''' || {{ZD|NJE}} [[Andreas Maurer]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Wolfgang Popp]] || 6–3, 6–1 |- |1983. || {{ZD|IND}} '''[[Anand Amritraj]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bauer]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Pavel Složil]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Šmíd]] || 4–6, 6–3, 6–2 |- |1984. || {{ZD|SAD}} '''[[Sandy Mayer]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Andreas Maurer]]''' || {{ZD|SAD}} [[Fritz Buehning]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Ferdi Taygan]] || 7–6, 6–4 |- |1985. || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Ivan Lendl]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Tomáš Šmíd]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Kohlberg]] <br/> {{ZD|BRA|1968}} [[João Soares (teniser)|João Soares]] || 3–6, 6–4, 6–2 |- |1986. || {{ZD|ČIL}} '''[[Hans Gildemeister]]''' <br/> {{ZD|EKV}} '''[[Andrés Gómez]]''' || {{ZD|IRN}} [[Mansour Bahrami]] <br/> {{ZD|URU}} [[Diego Pérez (teniser)|Diego Pérez]] || 6–4, 6–3 |- |1987. || {{ZD|SAD}} '''[[Rick Leach]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Tim Pawsat]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Mikael Pernfors]] <br/> {{ZD|ŠVE}} [[Magnus Tideman]] || 6–3, 6–4 |- |1988. || {{ZD|ŠPA}} '''[[Sergio Casal]]''' <br/> {{ZD|ŠPA}} '''[[Emilio Sánchez]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Anders Järryd]] <br/> {{ZD|DAN}} [[Michael Mortensen]] || 4–6, 6–3, 6–4 |- |1989. || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Petr Korda]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Tomáš Šmíd]]''' || {{ZD|RUM|1965}} [[Florin Segărceanu]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Cyril Suk]] || 6–3, 6–4 |- |1990. || {{ZD|JAR|1928}} '''[[Pieter Aldrich]]''' <br/> {{ZD|JAR|1928}} '''[[Danie Visser]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Per Henricsson]] <br/> {{ZD|ŠVE}} [[Nicklas Utgren]] || 6–3, 6–4 |- |1991. || {{ZD|AUS}} '''[[Wally Masur]]''' <br/> {{ZD|ŠPA}} '''[[Emilio Sánchez]]''' || {{ZD|ITA}} [[Omar Camporese]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Goran Ivanišević]] || 4–6, 6–3, 6–4 |- |1992. || {{ZD|SAD}} '''[[Glenn Layendecker]]''' <br/> {{ZD|JAR|1928}} '''[[Byron Talbot]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Marc Rosset]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Javier Sánchez]] || 4–6, 6–3, 6–4 |- |1993. || {{ZD|HOL}} '''[[Tom Nijssen]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Cyril Suk]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Gary Muller]] <br/> {{ZD|JAR|1928}} [[Piet Norval]] || 7–6, 6–3 |- |1994. || {{ZD|SAD}} '''[[Scott Melville]]''' <br/> {{ZD|JAR|1928}} '''[[Piet Norval]]''' || {{ZD|HOL}} [[Jacco Eltingh]] <br/> {{ZD|HOL}} [[Paul Haarhuis]] || 7–6, 7–5 |- |1995. || {{ZD|ŠPA}} '''[[Tomás Carbonell]]''' <br/> {{ZD|ŠPA}} '''[[Francisco Roig]]''' || {{ZD|JAR}} [[Ellis Ferreira]] <br/> {{ZD|HOL}} [[Jan Siemerink]] || 3–6, 6–3, 6–4 |- |1996. || {{ZD|BEL}} '''[[Libor Pimek]]''' <br/> {{ZD|JAR}} '''[[Byron Talbot]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Tomás Carbonell]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Francisco Roig]] || 6–2, 5–7, 6–4 |- |1997. || {{ZD|BRA}} '''[[Gustavo Kuerten]]''' <br/> {{ZD|BRA}} '''[[Fernando Meligeni]]''' || {{ZD|SAD}} [[Donald Johnson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Francisco Montana]] || 6–4, 6–4 |- |1998. || {{ZD|FRA}} '''[[Olivier Delaître]]''' <br/> {{ZD|FRA}} '''[[Fabrice Santoro]]''' || {{ZD|AUS}} [[Joshua Eagle]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jim Grabb]] || 6–1, 3–6, 6–3 |- |1999. || {{ZD|BRA}} '''[[Jaime Oncins]]''' <br/> {{ZD|ARG}} '''[[Daniel Orsanic]]''' || {{ZD|MAK}} [[Aleksandar Kitinov]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Waite]] || 6–2, 6–1 |- |2000. || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Jiří Novák]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[David Rikl]]''' || {{ZD|ARG}} [[Lucas Arnold Ker]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Donald Johnson]] || 5–7, 6–2, 6–3 |- |2001. || {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Cañas]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Rainer Schüttler]]''' || {{ZD|AUS}} [[Michael Hill (teniser)|Michael Hill]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jeff Tarango]] || 4–6, 7–6, 6–4 |- |2002. || {{ZD|AUS}} '''[[Joshua Eagle]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[David Rikl]]''' || {{ZD|JAR}} [[David Adams (teniser)|David Adams]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Gastón Etlis]] || 6–3, 6–4 |- |2003. || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Tomáš Cibulec]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Pavel Vízner]]''' || {{ZD|RUS}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] <br/> {{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 3–6, 6–3, 6–4 |- |2004. || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Jiří Novák]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Radek Štěpánek]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Simon Aspelin]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Todd Perry (teniser)|Todd Perry]] || 6–2, 6–4 |- |2005. || {{ZD|ARG}} '''[[José Acasuso]]''' <br/> {{ZD|ARG}} '''[[Sebastián Prieto]]''' || {{ZD|ARG}} [[Mariano Hood]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || 7–6, 6–3 |- |2006. || {{ZD|ARG}} '''[[Gastón Gaudio]]''' <br/> {{ZD|BJE}} '''[[Maks Mirni]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Yves Allegro]] <br/> {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] || 7–5, 6–7, [12–10] |- |2007. || {{ZD|ČEŠ}} '''[[František Čermák]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Leoš Friedl]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Guillermo García-López]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 6–4, 6–4 |- |2008. || {{ZD|NJE}} '''[[Christopher Kas]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Philipp Kohlschreiber]]''' || {{ZD|NJE}} [[Michael Berrer]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Mischa Zverev]] || 6–3, 6–4 |- |2009. || {{ZD|ČEŠ}} '''[[František Čermák]]''' <br/> {{ZD|SLK}} '''[[Michal Mertiňák]]''' || {{ZD|RUM}} [[Victor Hănescu]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 7–5, 6–4 |- |2010. || {{ZD|ARG}} '''[[Carlos Berlocq]]''' <br/> {{ZD|ARG}} '''[[Eduardo Schwank]]''' || {{ZD|NJE}} [[Christopher Kas]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Philipp Petzschner]] || 7–6<sup>5</sup>, 7–6<sup>6</sup> |- |2011. || {{ZD|AUT}} '''[[Jürgen Melzer]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Philipp Petzschner]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6–3, 6–4 |- |2012. || {{ZD|FRA}} '''[[Jérémy Chardy]]''' <br/> {{ZD|POLJ}} '''[[Łukasz Kubot]]''' || {{ZD|SLK}} [[Michal Mertiňák]] <br/> {{ZD|BRA}} [[André Sá]] || 6–1, 6–3 |- |2013. || {{ZD|ARG}} '''[[Facundo Bagnis]]''' <br/> {{ZD|BRA}} '''[[Thomaz Bellucci]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Tomasz Bednarek]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Mateusz Kowalczyk]] || 2–6, 6–4, [11–9] |- |2014. || {{ZD|POLJ}} '''[[Mateusz Kowalczyk]]''' <br/> {{ZD|NZL}} '''[[Artjom Sitak]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Guillermo García-López]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Philipp Oswald]] || 2–6, 6–1, [10–7] |- ! colspan=4|Promjena sa zemlje na travu |- |2015. || {{ZD|IND}} '''[[Rohan Bopanna]]''' <br/> {{ZD|RUM}} '''[[Florin Mergea]]''' || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 5-7, 6-2, [10-7] |- |2016. || {{ZD|NZL}} '''[[Marcus Daniell]]''' <br/> {{ZD|NZL}} '''[[Artjom Sitak]]''' || {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Fabrice Martin]] || 6-7<sup>4</sup>, 6-4, [10-8] |- |2017. || {{ZD|VB}} '''[[Jamie Murray]]'''<br />{{ZD|BRA}} '''[[Bruno Soares]]''' || {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 6–7<sup>4</sup>, 7–5, [10–5] |- |2018. || {{ZD|NJE}} '''[[Philipp Petzschner]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Tim Pütz]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] ||| 7–6<sup>5</sup>, 6–3 |- |2019. || {{ZD|AUS}} '''[[John Peers]]''' <br/> {{ZD|BRA}} '''[[Bruno Soares]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|KAN}} [[Denis Šapovalov]] || 7–5, 6–3 |- |style="background:#dfdfdf"|2020.|| colspan="3" style="text-align:center; background:#dfdfdf;"| ''[[Pandemija COVID-a 19|Otkazan]]'' |- |2021. || {{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Demoliner]]''' <br/> {{ZD|MEX}} '''[[Santiago González (teniser)|Santiago González]]''' || {{ZD|URU}} [[Ariel Behar]] <br/> {{ZD|EKV}} [[Gonzalo Escobar]] || 4–6, 6–3, [10–8] |- |2022. || {{ZD|POLJ}} '''[[Hubert Hurkacz]]''' <br/> {{ZD|HRV}} '''[[Mate Pavić]]''' || {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 7–6<sup>3</sup>, 7–6<sup>5</sup> |- |2023. || {{ZD|HRV}} '''[[Nikola Mektić]]''' <br/> {{ZD|HRV}} '''[[Mate Pavić]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|NJE}} [[Kevin Krawietz]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] || 7–6<sup>2</sup>, 6–3 |- |2024. || {{ZD|BRA}} '''[[Rafael Matos]]''' <br/> {{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Robert Galloway (teniser)|Robert Galloway]] || 3–6, 6–3, [10–8] |- |2025. || {{ZD|MEX}} '''[[Santiago González (teniser)|Santiago González]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Austin Krajicek]]''' || {{ZD|SAD}} [[Alex Michelsen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || 6–4, 6–4 |- |2026. || {{ZD|NJE}} '''[[Yannick Hanfmann]]''' <br/> {{ZD|NJE}} '''[[Jan-Lennard Struff]]''' || {{ZD|EST}} [[Daniil Glinka]] <br/> {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Sakellaridis]] || 7–6<sup>2</sup>, 3–6, [11–9] |} == Također pogledajte == * [[WTA Stuttgart]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://bossopen.com/ Zvanični sajt] * [http://www.atpworldtour.com/en/tournaments/stuttgart/250/overview ATP-profil turnira]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}} {{ATP 250}} {{ATP International}} [[Kategorija:ATP Stuttgart]] [[Kategorija:Teniski turniri u Njemačkoj]] [[Kategorija:Teniski turniri na travi]] [[Kategorija:Teniski turniri na zemlji]] [[Kategorija:Sport u Stuttgartu]] h25cccjsdjb07fmmhfck4k5ch3hampn Emocionalna inteligencija 0 418152 3899723 3705239 2026-06-22T12:26:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899723 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} '''Emocionalna inteligencija''' ''(eng. emotional intelligence; EI or EQ)'' predstavlja sklop više [[sposobnost]]i - sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i kontrole vlastitih, ali i tuđih emocija. U praktičnom smislu to znači biti svjestan svojih emocija i načina na koje one utječu na naše [[ponašanje]], osobito u interakciji s drugim ljudima. [[Howard Gardner]] je prvi naveo da postoji sedam različitih vrsta inteligencije, a da je emocionalna inteligencija jedna od njih. Emocionalna inteligencija spaja dva područja na koja se donedavno gledalo kao nespojiva: afektivni i kognitivni aspekt mentalnog funkcioniranja. == Pojam == Pojam emocionalne inteligencije obradio je [[Daniel Goleman]] u svojoj knjizi "Emocionalna inteligencija", objavljenoj [[1994]]. godine. Prema Golemanu, model emocionalne inteligencije sastoji se od nekoliko bitnih komponenti: # [[Samosvijest]] - sposobnost "čitanja" vlastitih [[emocija]] i shvaćanje kakav utjecaj imaju na okolinu # Osobno donošenje [[odluka]] - proučavanje vlastitih postupaka i poznavanje posljedica # Upravljanje [[osjećanje|osjećajima]] - spoznavanje što je podloga osjećaja # Prevladavanje [[stres]]a - naučiti opuštati se i razumjeti važnost opuštanja # [[Empatija]] - razumijevanje tuđih osjećaja i uvažavanje različitosti mišljenja # [[Komunikacija]] - razgovarati o osjećajima sa razumijevanjem i biti dobar slušatelj # [[Samootkrivanje]] - razumijevanje potrebe za otvorenošću i povjerenjem, naučiti kada i kako govoriti o svojim osjećajima # [[Pronicljivost]] - prepoznavanje obrazaca u osobnom i životu drugih ljudi # [[Samoprihvaćanje]] - umjeti prihvatiti svoje mane, umjeti cijeniti svoje vrline # Osobna [[odgovornost]] - preuzeti odgovornost i umjeti prepoznati posljedice osobnih odluka i reagiranja # [[Samopouzdanje]] - umjeti izložiti svoje brige i osjećaje bez ljutnje i pasivnosti # Grupna dinamika - spoznati kada pratiti, a kada voditi # Rješenje [[sukob]]a - model "pobijediti / osvojiti" pri [[pregovaranje|pregovaračkom]] [[kompromis]]u Prema Golemanu emocionalnu inteligenciju čine nekognitivne sposobnosti, kompetencije i vještine koje utječu na sposobnost osobe da se nosi sa zahtjevima i pritiscima okoline. Emocionalna inteligencija se dijelom stječe genetskim nasljeđem, ali značajnim dijelom procesom učenja. [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] t03ydq9f82283ns83vo9uec11ptwsn1 Mentalna retardacija 0 418561 3899777 3899573 2026-06-22T13:40:31Z KWiki 9400 [[Kategorija:Poremećaji učenja]] uklonjena; [[Kategorija:Poteškoće u učenju]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime =Intelektualne poteškoće<br>(mentalna retardacija) | slika =A Special Olympics (SO) athlete crosses the finish line after completing the last leg of a 400 meter relay race during the Kadena Air Base SO event in Okinawa, Japan, Nov 111105-F-FL863-002.jpg | Opis slike = Djeca sa intelektualnim poteškoćama ili drugim razvojnim promjenama mogu se takmičiti na [[Specijalna olimpijada|Specijalnoj olimpijadi]]: Djeca trče kroz ciljnu liniju |DiseasesDB = 4509 |ICD10 = {{ICD10|F|70||f|70}}–{{ICD10|F|79||f|70}} |ICD9 = {{ICD9|317}}–{{ICD9|319}} |ICDO = |OMIM = |MedlinePlus = 001523 |eMedicineSubj = med |eMedicineTopic = 3095 |eMedicine_mult = {{eMedicine2|neuro|605}} |MeshID = D008607 }} '''Mentalna retardacija''' ('''ID''') – poznata i kao '''generalna poteškoća u učenju''', u novije vrijeme i '''[[zastoj u razvoju|poteškoće u razvoju]]'''<ref name=Tidy>{{cite web|last1=Tidy|first1=Colin|title=General Learning Disability|url=http://www.patient.info/doctor/general-learning-disability|publisher=Patient.info|date=2013.|access-date=8. 10. 2016|archive-date=27. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150627044514/http://patient.info/doctor/general-learning-disability|url-status=dead}}</ref><ref name="HARKIN, Committee on Health, Education, Labor, and Pensions">{{Cite web | title = Rosa's Law | url = http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/CRPT-111srpt244/pdf/CRPT-111srpt244.pdf |location=Washington, D.C. | publisher = U.S.G.P.O. | date = 2010 | access-date = 13. 9. 2013 }}</ref><ref name="Ansberry">{{Cite web |last=Ansberry |first=Clare |date=2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704865104575588273153838564.html |title=Erasing a Hurtful Label From the Books |work=The Wall Street Journal |access-date=4. 12. 2010 |ref=harv |quote=Decades-long quest by disabilities advocates finally persuades state, federal governments to end official use of 'retarded'.}}</ref> – je generalizirani [[neurorazvojni poremećaj]] koji je obilježen značajno oslabljenim intelektualnim i [[adaptacija|adaptivnim funkcioniranjem]]. Definirana je [[koeficijent inteligencije|koeficijentom inteligencije]] (IQ) ispod 70, uz deficit u dva ili više obrazaca [[adaptivno ponašanje|adaptivnog ponašanja]], koji utiču na svakodnevno, općenito življenje. Npr. '''Slavko Pamučina'''. Kada je usmjerena gotovo isključivo na [[spoznaja|spoznaje]], definicija uključuje i komponente koje se odnose na mentalno funkcioniranje i i one koje se odnose na funkcijske sposobnosti pojedinaca u životnim sredinama. Kao rezultat ovakvog fokusiranja na sposobnosti u praksi, za osobu s neuobičajeno niskim IQ ne može se smatrati da je u intelektualnim teškoćama. [[Intelektualna invalidnost]] može se podijeliti u kategorije kojke su označene kao: *'''sindromska mentalna retardacija''', u kojoj su intelektualni deficiti u vezi s drugim prisutnim medicinskim [[znakovi i simptomi|znacima i simptomima]] ponašanja, i *'''nesindromska mentalna retardacija''', u kojoj se intelektualni deficiti javljaju bez drugih abnormalnosti. [[Downov sindrom]] i [[sindrom fragilnog X]] primjeri koji uključuju sindromske intelektualne poteškoće. ==Epidemiologija== Intelektualna invalidnost pogađa oko 2-3% oće populacije. Sedamdeset pet do devedeset posto pogođenih ljudi imaju blage intelektualne smetnje teškoćama. Nesindromski ili [[idiopatija|idiopatski]] slučajevi uključuju oko 30–50% pogođenih osoba. |Oko 25% tih slučajeva uzrokovano je [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajuma]],<ref name=AFP>{{cite journal |authors=Daily DK, Ardinger HH, Holmes GE |title=Identification and evaluation of mental retardation |journal=Am Fam Physician |volume=61 |issue=4 |pages=1059–67, 1070 |date=2000 |pmid=10706158 |doi= |url=http://www.aafp.org/afp/20000215/1059.html |access-date=8. 10. 2016 |archive-date=4. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101204003921/http://www.aafp.org/afp/20000215/1059.html |url-status=dead }}</ref> a oko 5% je [[nasljednost|naslijeđeno od roditelja]].<ref name=gale/> Slučajevi nepoznatog uzroka, 2013. godine, pogodili su oko 95 miliona ljudi.<ref name=GBD2015>{{cite journal|last1=Global Burden of Disease Study 2013|first1=Collaborators|title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 301 acute and chronic diseases and injuries in 188 countries, 1990–2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013 |journal=The Lancet |year= 2015|pmid=26063472|doi=10.1016/S0140-6736(15)60692-4}}</ref> Termini koji se koriste za ovo stanje su predmet procesa zvanog [[pokretna traka eufemizma]]. To znači da, bez obzira na odabrani naziv za ovo stanje, na kraju se doživljava kao uvreda. Termini ''mentalna retardacija'' i ''mentalno retardiran'' Izmišljeni su sredinom 20. stoljeća da zamijene prethodni skup termina, za koje se smatra da su postali napadački. Do kraja 20. stoljeća, novi termini su i sami došli do toga da ih mnogi smatraju omalovažavajućim, [[politička korektnost|politički nekorektnim]] i kojima je potrebna zamjena.<ref name="isbn0-415-95086-4">{{cite book |author1=Cummings, Nicholas A. |author2=Rogers H. Wright |title=Destructive trends in mental health: the well-intentioned path to harm |url=https://archive.org/details/destructivetrend0000unse |publisher=Routledge |location=New York |year=2005 |chapter=Chapter 1, Psychology's surrender to political correctness |isbn=0-415-95086-4 }}</ref> Termin ''intellektualna invalidnost'' sada preferira većina zagovornika i istraživača u većini zemalja engleskog govornog područja.<ref name="HARKIN, Committee on Health, Education, Labor, and Pensions"/><ref name="Ansberry" /> Od 2015, naziv "mentalna retardacija" i dalje koristi [[Svjetska zdravstvena organizacija]] u kodovima [[ICD-10]] , koji imaju odjeljak pod naslovom "mentalna retardacija" (šifre: F70 – F79). Od naredne revizije, ICD-11 se očekuje da će zamijeniti pojam ''mentalna retardacija'', bilo ''intelektualni invaliditet'' ili ''intelektualni razvojni poremećaj'', koji već koristi [[DSM-5]]<ref name="DSM-5">{{Cite book |author=American Psychiatric Association | year=2013 |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |edition=Fifth |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Arlington, VA |isbn=978-0-89042-555-8 |laysummary=http://www.appi.org/SearchCenter/Pages/SearchDetail.aspx?ItemId=2554 |laydate=15. 7. 2013 |ref=harv }}</ref><ref>{{Cite journal |title=Intellectual developmental disorders: towards a new name, definition and framework for "mental retardation/intellectual disability" in ICD-11 |date= oktobar 2011 |journal=World Psychiatry |volume=3 |pages=175–180 |issue=10 |pmc=3188762 |pmid=21991267 |authors=Salvador-Carulla L, Reed GM, Vaez-Azizi LM, etal }}</ref> Zbog svoje specifičnosti i nedostatka zamjene s drugim promjenama, termin "mentalna retardacija" se još uvijek ponekad koristi u profesionalnim medicinskim postavkama širom svijeta, kao što je formalna evidentiranje u [[naučna istraživanja|naučnim istraživanjima]] i [[zdravstveno osiguranje|zdravstvenom osigutanju]].<ref>{{cite news |url=http://www.slate.com/id/111355/ |title=The "R" Word |author=John Cook |year= 2001 |work=Slate}}</ref> ==Znaci i simptomi== [[Datoteka:A.F. Tredgold, Mental Deficiency (Amentia) Wellcome L0030471.jpg|thumb|Historijska slika osobe sa intelektualnom invalidnošću]] [[Medicinski znak|Znaci]] i [[simptom]]i intelektualne invalidnosti su u ponašanju. Većina ljudi s tim teškoćama ne izgledaju kao da su pogođeni takviom promjenom, posebno ako je invalidnost prouzrokovana faktorima sredine, kao što su [[pothranjenost]] ili [[trovanja olovom]]. Takozvani tipski izgled koji se pripisuje osobama s intelektualnim poteškoćama prisutan je samo u manjem broju slučajeva, od kojih su svi sindromski. Djeca s intelektualnim poteškoćama mogu naučiti da ustaju, pužu ili da prohodaju kasnije od druge djece, ili oni mogu kasnije naučiti da govore. I odrasli i djeca s intelektualnim invaliditetom mogu također ispoljavazti neke ili sva slijedeća obilježja: * Kašnjenje u [[Govorna komunikacija|razvoju oralnog jezika]]; * Deficiti u [[memorija|memorijskim]] vještinama; * Teškoće sa vještinama [[rješavanje problema|rješavanja problrma]] ; * Kašnjenja u razvoju adaptivnog ponašanja, kao što su vještine samopomoći ili [[higijena|samostalne njege]]; * Nedostatak [[Socialna inhibicija|socijalnih inhibitora]]; *Poteškoće [[učenje|učenja]] [[društvena konstrukcija|društvenih pravila]]; Djeca s intelektualnim invaliditetom uče sporije nego prosječno dijete. Može im učenje jezika trajati duže, razvijaju socijalne vještine, i brinu o svojim ličnim potrebama, kao što su oblačenje ili jelo. Učenje im traje duže, zahtijeva više ponavljanja, a za vještine može biti potrebno prilagoditi njihove razine učenja. Ipak, gotovo svako dijete je u mogućnosti da uči, razvija se i postane aktivan član zajednice. U ranom djetinjstvu, blaga mentalna retardacija (IQ 50-69) ne može biti očigledna i ne može biti identificirana dok djeca ne pođu u školu. Čak i kada se priznaje loš akademski učinak, potrebna je stručna procjena za razlikovanje blagih intelektualnih poteškoća u poremećajima učenja ili promjena u emocijama i ponašanju. Osobe s blagim mentalnim poremećajem su sposobna za učenje čitanja i matematike, otprilike na nivou koji je normalan za prosječno dijete u dobi od 9-12 godina. Oni mogu naučiti samostalnu njegu i praktične vještine, kao što su kuhanje ili pomoću sistema lokalnog masovnog prometa. Ako osoba sa intelektualnim poteškoćama doživi odraslu dob, mnogi nauče da žive samostalno i održavaju unosan posao. Umjerena intelektualna poteškoća (IQ 35-49) je gotovo uvijek očigledna unutar prve godine života. [[Odgođen govor]] posebno je uobičajen znake umjerenog ispoljavanja poremećaja. Ljudima sa umjerenim intelektualnim poteškoćama potrebna je značajna potpora u školi, kod kuće i u zajednici, kako bi u potpunosti sudjelovali u svakodnevnom životu. Iako je njihov akademski potencijal ograničen, mogu naučiti jednostavne vještine čuvanja zdravlja i sigurnosti i da učestvuju u jednostavnim aktivnostima. Kao odrasli, oni mogu da žive sa svojim roditeljima, u zaštićenim [[grupna kuća|grupnim kućama]] ili čak i polusamostalno sa značajnom podrškom, da im se pomogne, naprimjer, upravljanje njihovim finansijama. Kao odrasle osobe, oni mogu raditi i u [[zaštićena radionica|zaštićenoj radionici]] Ljudima sa teškom ili težom mentalnom invalidnosti potrebna je intenzivnija podrška i nadzor čitav život. Oni mogu naučiti neke [[aktivnosti svakodnevnog života]]. Neki tuđu zahtijevaju brigu sa punim radnim vremenom. ==Pregled== Individulana varijacija stupnja inteligencije u ljudskim populacijama privlači posebnu pažnju antropologa mnogih usmjerenja u oblasti bioloških, društvenih, medicinskih i drugih nauka. Ovo kvantitativno svojstvo se obično promatra kao kompleks sposobnosti adaptacije, odnosno snalaženja u novonastalim okolnostima - kao sposobnost uočavanja bitnih odnosa u datoj situaciji, pri čemu su posebno značajni: razumijevanje, invencija, prilagođavanje i cenzura. Bez obzira na ograničene mogućnosti sveobuhvatnog definisanja inteligencije, ona nedvojbeno predstavlja veoma složeni skup osobina i sposobnosti među kojima su svakako i brzina rasuđivanja, [[učenje]] i [[pamćenje]], [[jezik|”sluh” za jezik]] i [[aritmetika|aritmetiku]], uočavanje oblika, osjećanje prostora i vremena, intuicija itd. Različiti elementi inteligencije nisu u direktnoj međusobnoj korelaciji, javljaju se pojcdinačno ili u mogućim kombinacijama. Maksimumi općih mentalnih sposobnosti kod mnogih osoba se nikada u potpunosti ne realizuju, pa se (u proučavanju unutargrupne varijacije) inteligencija često (pogrešno) miješa sa obrazovanjem. Ostvareni stepen individualne inteligencije ustvari predstavlja rezultantu genetičkih i okolinskih uticaja.<ref name="Hadži-selimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref> Primjenom [[blizanački metod|gemelološkog]] i [[analiza rodoslova|genealoškog metoda]], davno jo dokazano da su mnoge kategorije abnormalno niske inteligencije najčešće nasljedne. Na toj osnovi je razvijena hipoteza da i “normalna” varijacija stepena inteligencije nesumnjivo ima i svoju genetičku osnovu, da je (relativno uzak) raspon u ljudskoj vrsti takođe nasljedan te da je ekspresija odgovarajućeg [[poligensko nasljeđivanje|poligenskog seta]] u suštini iste prirode kao i u kontroli morfološke i biohemijsko–fiziološke kvantitativne varijacije. U većini dosadašnjih istraživanja je konstatovano da se [[heritabilnost]] (''h'') ovog svojstva.kreće od oko ''h''=50 preko ''h''=0,65 do ''h''=0,85, što znači da oko 50%, odnosno 65% do 85% uočene promjenljivosti determiniraju nasljedni faktori. To “nasljeđivanje inteligencije”, međutim, ne znači da su umne mogućnosti svake ljudske individue upravo toliko određene već pri njenom začeću, nego samo opisuje pojavu da će pod istovjetnim uvjetima života i obrazovanja posmatranih osoba u posmatranoj grupi i dalje varirati u tom obimu. Budući da je inteligencija komponovana od niza određenih sposobnosti, logično se pretpostavlja da pojedini geni (različitog reda i ranga) odgovarajuće poligenske serije kontrolišu pojedine funkcije moždanih ćelija i njihove veze sa senzornim organima i drugim dijelovima nervnog sustava. Takođe je nesumnjivo da u tom kompleksu djeluju i dodatni geni, uključujući i one koji mogu biti u vezi sa određenim specijalnim sposobnostima (koje so manifestuju nezavisno od stepena inteligencije). Imajući u vidu izložene činjenice, postaju jesnije i metodološke poteškoće u procjeni stepena [[inteligencija|inteligencije]], posebno kada je riječ o odraslim osobama. Ni jedna od prihvetljivih mjera u ovoj oblasti, naime, ne može se odnositi ne inteligenciju u cjelini, nogo samo na njene parcijalno testirane komponente. Otuda i potiču i dodatni problemi u proučavanju odgovarajućih relacija, između roditelja i potomaka. Bez obzira na evidentne nedostatke, različiti i široko primjenjivani testovi inteligencije su, ipak, do sada.najprimjereniji metod procjene relativnog inteligencijskog kapaciteta individua. Standardni testovi (kao šsto su Bine – Simonov, Stenford – Bineov, Pijažeov, Otisov i dr.) ustvari počivaju na procjeni konvencionalno odabranih sposobnosti djece školskog uzrasta (obično do punih 16 godina). Posebni testovi su namijenjeni za procjenu specifičnih sposobnosti koje su neophodne za uspješno apsolviranje određenih zadataka, poslova i profesija, a najnepouzdaniji su dosadašnji testovi socijalne inteligencije, vozačkih predispozicija, goropadnosti, intuicije, kreativnosti, originalnosti itd., koji se primjenjuju u nekim drugim oblastima procjene sposobnosti. Testovi inteligencije moraju biti primjereni odgovarajućem uzrastu, a djele se u dvije osnovne kategorije – za djecu i odresle. Svi testovi inteligencije djece daleko su pouzdaniji, budući da okolinski uticaji kod odraslih osoba na različite načine uveliko zamagljuju efekte genetički determinirane inteligencije. [[Koeficijent inteligencije]] (IQ) djece do 16 godina izražava relativni iznos dobijene procjene u odnosu na prosjek generacije (godišta) ispitanika.<ref name="Hadži-selimović"/> ==Uzroci== [[Datoteka:Boy with Down Syndrome.JPG|mini|thumb|250px|[[Downov sindrom]] je najčešći genetički uzrok intelektualnih poteškoća.]] Među djecom, uzrok intelektualnih poteškoća je nepoznat za jednu trećinu do jedne polovine slučajeva.<ref name=AFP /> Oko 5% slučajeva poremećaj nasljeđuje od roditelja.<ref name=gale>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/mentally+retarded Gale Encyclopedia of Medicine]</ref> Genetički defekati uzrokuju intelektualne poteškoće, ali nenaslijeđeni oblici mogu biti uzrokovani nezgodom ili svježim [[mutacija]]ma u genetičkom razvoju. [Primjeri takvih nesreća su razvoj dodatnog [[hromosom 18 (čovjek)|hromosoma 18]] ([[trisomija 18]]) i [[Downov sindrom]], koji su najčešći genetički uzroci. [[Velokardiofacialni sindrom]] i [[fetalni poremećaj alkoholnog spektra]] su dva sljedeća najčešća genetička uzroka. Međutim, ljekari su pronašli i mnoge druge uzroke. Najčešći su: * '''[[Genetika|Genetčke]] promjene''': Ponekad je intelaktualna invalidnost uzrokovana abnormalnim [[gen]]ima, naslijeđenim od roditelja, greške prilikom kombiniranja gena ili drugih razloga. Najčešći genetički poremećaji uključuju [[Downov sindrom]], [[Klinefelterov sindrom]], [[sindrom fragilnog X]] (uobičajen kod dječaka), [[neurofibromatoza]], [[kongenitalna hipotireoza ]], [[Williamsov sindrom]], [[fenilketonurija]] (PKU), i [[Prader-Willijev sindrom]]. Ostali genetičke poremećaje uključuju [[sindrom delecije 22q13|Phelan-McDermidov sindrom (22q13del)]], [[Mowat-Wilsonov sindroma]], [[ciliopatija|genetička ciliopatija]],<ref>{{Cite journal | last = Badano | first = Jose L. |author2=Norimasa Mitsuma |author3=Phil L. Beales |author4=Nicholas Katsanis | title = The Ciliopathies : An Emerging Class of Human Genetic Disorders | journal = Annual Review of Genomics and Human Genetics | volume = 7 | pages = 125–148 | date = septembar 2006 | url = http://arjournals.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.genom.7.080505.115610 | doi = 10.1146/annurev.genom.7.080505.115610 | access-date = 15. 6. 2008 | pmid = 16722803}}</ref> i Sideriusov tip [[X-vezana intelektualna invalidnost|X-vezane intelektualne invalidnosti]] ([[OMIM|OMIM6: 300263]]) uzrokovana je mutacijom gena ''[[PHF8]]'' ([[OMIM|OMIM6: 300560]]).<ref>{{Cite journal |authors=Siderius LE, Hamel BC, van Bokhoven H, etal |title= X-linked mental retardation associated with cleft lip/palate maps to Xp11.3-q21.3 |journal= Am. J. Med. Genet. |volume= 85 |issue= 3 |pages= 216–220 |year= 2000 |pmid= 10398231 |doi=10.1002/(SICI)1096-8628(19990730)85:3<216::AID-AJMG6>3.0.CO;2-X }}</ref><ref>{{Cite journal |authors=Laumonnier F, Holbert S, Ronce N, etal |title=Mutations in PHF8 are associated with X linked mental retardation and cleft lip/cleft palate |journal=J. Med. Genet. |volume=42 |issue= 10 |pages= 780–786 |year= 2005 |pmid= 16199551 |doi= 10.1136/jmg.2004.029439 | pmc=1735927 }}</ref> U rijetkim slučajevima, abnormalnosti se javljaju na [[X hromosom|X]] ili [[Y hromosom]]u, koje mogu uzrokovati intelektualne poteškoće. [[48, XXXX]] i [[49, XXXXX]] sindrom pogađa mali broj djevojčica širom svijeta, dok dječaci mogu biti pogođenji [[hromosom]]skim aberacijama 47, [[XYY]], 49, [[XXXXY]], ili 49, XYYYY. *'''Problemi u [[trudnoća|trudnoći]]''': Intelektualne poteškoće se mogu pojaviti kao posljedica nepravilnog razvoja [[fetus]]a. Naprimjer, može da postoji problem s načinom dijeljenja ćelija [[fetus]]a, kada se ne dijele brzo kao što rastu. Trudna žena koja pije [[etanol]] ili dobija infekcije poput [[sindrom kongenitalne rubeole|rubeolu tokom trudnoće]] može imati dijete s intelektualnim poteškoćama. * '''Problemi pri rođenju''': Ako beba ima problema prilikom obrade poroda, kao kada ne dobija dovoljno [[kisika]], može imati razvojni poremećaj zbog oštećenja [[mozak|mozga]]. * '''Izloženost određenim vrstama [[bolest]]i ili [[toksin]]a''':. Bolesti poput [[veliki kašalj|velikog kašlja]], [[boginje (bolest)|boginja]] ili [[meningitis]]a, mogu uzrokovati intelektualni invaliditet ako zdravstvena zaštita kasni ili je neadekvatna. Izlaganje [[otrov]]ima, kao što su [[olovo]] ili [[živa (element)|živa]] mogu također uticati na mentalne sposobnosti. *'''[[Nedostatak joda]]''', koji utiče na oko 2 &nbsp;milijarde ljudi širom svijeta, vodeći je uzrok intelektualnih teškoća u područjima [[Treći svijet|u zemljama u razvoju]], gdje je nedostatak joda endemske prirode. Nedostatak joda izaziva [[gušavost]], usljed povećanja [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]]. Češće nego potpuni [[kretenizam]], kao intelektualna invalidnost uzrokovana teškim nedostatkom joda zove se blago oštećenje inteligencije. Određena područja svijeta, zbog prirodnih nedostatka i vladinih neaktivnosti, ozbiljno su ugrožena. [[Indija]] je najistaknutija, sa 500 &nbsp;milijuna ljudi koje pate od nedostatka, a 54 &nbsp;miliona sa strumom i 2 &nbsp;miliona kretenizma. Među ostalim narodima pogođenim nedostatkom joda, [[Narodna Republika Kina|Kina]] i [[Kazahstan]] su pokrenuli široke programe jodiranje, dok ih od 2006. godine [[Rusija]] nema.<ref>{{Cite news| url = http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E05E3D81231F935A25751C1A9609C8B63&sec=&spon=&&scp=1&sq=iodized%20salt%20russia&st=cse | work = The [[New York Times]] | title = In Raising the World's I.Q., the Secret's in the Salt | last = McNeil | first = Donald G., Jr. | date = 16. 12. 2006 | access-date = 21. 7. 2009 }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.nytimes.com/2006/12/28/world/africa/28malnutrition.html | work = The New York Times | title = Malnutrition Is Cheating Its Survivors, and Africa's Future | last = Wines | first = Michael | date = 28. 12. 2006 | access-date = 21. 7. 2009 }}</ref> * '''Nedostatak [[lučni fascikul|lučnih fascikula]]'''.<ref>{{cite journal | last1 = Sundaram | first1 = SK | last2 = Sivaswamy | first2 = L | last3 = Makki | first3 = MI | last4 = Behen | first4 = ME | last5 = Chugani | first5 = HT. |name-list-format=vanc | year = 2008 | title = Absence of arcuate fasciculus in children with global developmental delay of unknown etiology: a diffusion tensor imaging study | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_2008-02_152_2/page/250| journal = J Pediatr | volume = 152 | issue = 2| pages = 250–5 | pmid = 18206698 | doi=10.1016/j.jpeds.2007.06.037}}</ref> == Dijagnoza == Prema preporukama petog izdanja knjige "Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje(DSM-IV)", za dijagnozu intelektualne invalidnosti, moraju biti ispunjeni tri kriterija: *'''deficit opće mentalne sposobnosti''', *'''značajna ograničenja, uključujući jedno ili više područja [[adaptivno ponašanje|adaptivnog ponašanja]]''' na više okruženja (mjereno skalom adaptivnog ponašanja, odnosno komunikacije, vještina samopomoći, [[interpersonalna vještina]], i još neke), i *'''dokaz da je ograničenje postalo očigledno u djetinjstva ili [[adolescencija|adolescenciji]]'''. U principu, osobe s intelektualnim teškoćama imaju IQ ispod 70, ali klinička diskreciju može biti potrebno za pojedince koji imaju nešto viši IQ, ali sa teškim oštećenjem u adaptivnom funkcioniranju.<ref name ="DSM-5"/> Formalno se dijagnostificira procjenu+om IQ i adaptivnog ponašanja. Treće stanje zahtijeva početak u djetinjstvu za razlikovanje intelektualnog invaliditeta od [[demencija|demencije]], kao što su [[Alzheimerova bolest]] ili zbog traumatske ozljede mozga. ===Terminologija=== {{anchor|Arhaični termini|Alternativni termini}} Termini koji označavaju mentalne nedostatke su izloženi [[pokretna traka eufemizma|pokretnoj traci eufemizama]]. Nekoliko tradicijskih termina koji su dugo prisutni u [[psihijatrija|psihijatriji]] su jednostavni oblici zlostavljanja, kada su danas u uobičajenoj upotrebi; oni su često susreću i u starim dokumenatima, kao što su knjige, stručni radovi, [[popis]]ni formulari. Naprimjer, britanski popis 1901 ima kolone, uključujući i izraze ''[[imbecil]]'' i '' [[maloumnost|malouman]] ''. Negativne konotacije u vezi sa ovim brojnim stanjima sa intelektualnim invaliditetom odražavaju stav društva o stanju. Neke od struktura društva traže neutralne medicinske termina, dok drugi žele da takve koriste termine kao oružje zlostavljanja. Danas, novi izrazi poput ''onemogućen u razvoju''ili ''ometen u razvoju'' <ref>[http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/mentally+retarded Columbia Electronic Encyclopedia], 2013</ref>''poseban'' ili ''osporen'' zamjenjuju se terminom ''mentalno retardiran''. Izraz ''zaostao u razvoju'' ili ''osobe sa posebnim potrebama'' je popularan među starateljima i roditeljima osoba s mentalnom retardacijom, jer ''kašnjenje'' ili ''zaostatak''' ukazuju na to da je osoba polahko dostiže svoj puni potencijal umjesto da je osobe s invalidnošću. Upotreba termin se tokom godina promijenila i razlikuje se od zemlje do zemlje. Naprimjer, ''mentalna retardacija'' u nekim kontekstima pokriva cijelo područje, ali prethodno je primijenjivana na ono što je sada „grupa blaga mentalna retardacija“. U Velikoj Britaniji oznaka '' maloumni '' koristi se za označavanje blage mentalne retardacije (MR) , a nekad je primjenjuje i na cijeloj teritoriji SAD-a. ''Granica intelektualne (ne)sposobnosti" ni danas nije definirana, ali se termin može koristiti u odnosu na ljude sa IQ 70-ih godina. Ljudi sa IQ od 70 do 85, u SAD imaju pravo na posebnu pažnju u javnom obrazovnom sistemu, na osnovu mentalne retardacije. *'''Kreten''' je najranije opisana kategorija, čiji naziv dolazi od i francuske dijalekatske riječi za kršćana.<ref>{{Cite web | title = cretin | work = The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth Edition | publisher = Houghton Mifflin Company | year = 2006 | url = http://dictionary.reference.com/browse/cretin | access-date = 4. 8. 2008}}</ref> To je impliciralo da su ljudi sa značajnim intelektualnim ili razvojnim smetnjama "i dalje ljudski" (ili "još uvijek kršćani") i zaslužuju da budu tretirani sa osnovnim [[ljudsko dostojanstvo|ljudskim dostojanstvom]]. Osobe sa takvim stanjem su smatrane nesposobnim za grijehove, na način kao što je činio "Hristos" po svojoj naravi. Od sredine 20. stoljeća, ovaj termin se ne koristi u naučnim poduhvatima i generalno se smatra oblikom zlostavljanja. Iako je oznaka ''kreten'' više nije u upotrebi, pojam '' [[kretenizam]] '' još uvijek se koristi kada se odnosi na mentalne i fizičke nesposobnosti koje su rezultat neodgovarajućeg tretmana [[kongenitalna hipotireoza|kongenitalne hipotireoze]]. * '''Amencija''' je termin koji ima dugu historiju, uglavnom povezanu s demencijom. Razlika između maloumnosti i demencije izvorno je definirana od samog početka. ''Maloumnost'' je izraz koji se koristi za označavanje osoba koje imaju deficite u mentalnom funkcioniranju u ranom životu, dok '' demencija '' uključuje pojedince koji razvijaju mentalne nedostatke kao odrasli. Tokom 1890-ih, '' maloumnost '' je označavala nekoga ko je rođen s mentalnim nedostacima. Do 1912. godine, amencija je bila klasificirana kao ogroman "idiot, imbecil i nemoćni maloumnik" u kategoriji odvojenoj od demencijske klasifikacije, koja pogađa osobe kasnijim životnim dobima. * '''[[Idiot]]''' je pojam koji ukazuje na najveći stepen intelektualnih teškoća, gdje je [[mentalna dob]] dvije godine ili manje, a osoba ne može biti samostalna ili se zaštitili od uobičajenih fizičkih opasnosti. Pojam je postupno zamjenjuje pojmom '''duboka mentalna retardacija''' (koja je od tada je zamijenjen drugim terminima). * {{anchor|imbecile}}'''[[Imbecil]]''' je naziv koji naznačava intelektualne poteškoće koje su manje ekstremn nego kod idiotizma, a ne nužno naslijedne. Sada je obično podijeljen u dvije kategorije, poznate kao '''teške intelektualne poteškoće''' i '''umjerene intelektualne poteškoće.''' * '''[[Moron]]''' je definiralo Američko udruženja za proučavanje [[maloumnost]]i 1910. godine, nakon rada [[Henry H. Goddard|Henryja H. Goddarda]], kao termin za odrasle sa [[mentalna dob|mwntalnom dobi]] između osam i dvanaest godina. Za ovo stanje, sada je termin '''blaga mentalna retardacija''' . Alternativne definicije ovih pojmova su, kao osnov, koristile IQ . Ova grupa je u zakonima Velike Britanije od 1911. do 1959.-1960. poznata kao ''maloumni''. * '''Mongolizam''' i '''mongoloidna idiotija''' bili su medicinski termini koji su se koristili za identifikaciju nekoga sa [[Downov sindrom|Downovim sindromom]], kako je ljekar koji je prvi opisao sindrom, [[John Langdon Down]], vjerovao da su djeca s Down sindromom imaju sličnosti lica sa [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbachovim]] opisom "[[Mongoloidi|mongolske rase]]". [[Mongolija|Narodna Republika Mongolija]] je zatražila da medicinska zajednica prekine upotreba termina kao reference za intelektualne invalidnosti. Njihov zahtjev je odobren u 1960-ih godina, kada se [[Svjetska zdravstvena organizacija]] složila da termin treba prestati koristi u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal|last=Howard-Jones |first=Norman| year=1979|title=On the diagnostic term "Down's disease" |journal=Medical History |volume=23 |issue=1|pages=102–04 |pmid=153994|pmc=1082401 |doi=10.1017/s0025727300051048}}</ref> U oblasti [[specijalno obrazovanje|specijalnog obrazovanja]], '''nesposobnom za obrazovanje''' (ili „nesposobnost za obrazovanje zbog intelektualne invalidnosti“) odnosi se na učenike sa intelektualnim poteškoćama sa IQ od oko 50-75, koji mogu akademski napredovati do kasno, na elementarnoi razini. '''Obučivost''' (ili "obučiva intelektualna invalidnost") odnosi se na učenike čiji je IQ pada ispod 50, ali koji su još uvijek u stanju učenja [[Higijena|lične higijene]] i drugih životnih vještine u zaštićenim prostorima, kao što je dom. U mnogim područjima, ovi termini su zamijenjeni upotrebom "umjerena" i "teška" intelektualna invalidnost. Dok se imena mijenjaju, u praksi značenje ostaje približno isto. * '''[[Retardiranost]]''' i '''retard''' su termini koji potiči od [[latinski jezik|latinske riječi]] ''retardare'' = činiti sporo, kašnjenje, držanje leđa ili ometen, tako da ''mentalna retardacija'' znači isto što i ''mentalno kašnjenje''. Termin je zabilježen u [[1426]]. kao ''činjenica ili akcija sporijeg činjenja u pokretu ili vremenu''. Prvi zapis retardacije u odnosu na mentalnu sporost je u 1895. je izraz ''mentalno retardiran'' koji je upotrebljen u zamijeni termine kao što su ''idiot'', ''moron'' i ''[[imbecil]]'', jer naziv ''retardiran'' tada nije bio pogrdan, sve do 1960-ih. Međutim, termin je uzeo djelomično pogrdno značenje kao u imenica ''retard'', koji se posebno shvata pogrdnim. Anketa [[BBC]]-a iz 2003. godine je rangirala kao najuvredljivije riječi vezane za invalidnost, ispred termina kao što je '' [[spastičnost]] '' (ili skraćenica spaz - ''kreten'').<ref>{{Cite web | title = Worst Word Vote | work = Ouch | publisher = BBC | year = 2003 | url = http://www.bbc.co.uk/ouch/yourspace/worstwords/ | access-date = 17. 8. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070320214418/http://www.bbc.co.uk/ouch/yourspace/worstwords/<!-- Bot retrieved archive --> |archive-date = 20. 3. 2007}}</ref> Izrazi '' mentalno retardiran '' i '' mentalna retardacija'' su i dalje prilično uobičajeni, ali trenutno [[Paraolimpijske igre]], [[Najbolji prijatelji]] i preko 100 drugih organizacija nastoje da eliminiraju njihovo korištenje pozivajući da riječ ''retard'' i njene varijante, u nastojanju da se izjednači sa riječi ''crnčuga'' i povezanim eufemizamima ''crnjo'', u svakodnevnom razgovoru. Ovi napori su rezultirali u federalnom zakonu ponekad poznatom kao "Rozin zakon" (''Rosa's Law''), zamijenile pojam ''mentalno retardiran'' pojmom ''osoba sa intelektualnim poteškoćama'', u nekim saveznim zakonima.<ref>{{Cite web |url=http://www.specialolympics.org/coalition.aspx |title=SpecialOlympics.org |publisher=SpecialOlympics.org |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=30. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100730053646/http://www.specialolympics.org/coalition.aspx |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://r-word.org/ |title=R-Word.org |publisher=R-Word.org |date=18. 6. 2010 |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=29. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100629101917/http://www.r-word.org/ |url-status=dead }}</ref> ==Kategorizacija== Intelektualna podnormalnost utvrđuje se s pomoću standardiziranih testova za određivanje koeficijenta inteligencije, uz posmatranje i procjenu socijalne prilagođenosti ponašanja. Sve intelektualno subnormalne osobe imaju ograničenja i poteškoće u učenju vještina komunikacije, brige za sebe, u organizaciji i održavanju samostalnog života, sticanju socijalnih vještina, brige za vlastito zdravlje i sigurnost u obrazovanji, zapošljavanju i organizaciji slobodnog vremena Intelektualno potprosječne osobe najčešće se klasificiraju na četiri kategorije: *blaga intelektualna subnormalnost (IQ 50 – 69), *umjerena (IQ 35 do 49), *teška (IQ 20 do 34) i *vrlo teška (IQ ispod 20). Odstupanja koeficijenta inteligencije *od jedne [[standardna devijacija|standardne devijacije (oko 15) od prosjeka, koji iznosi 100 jedinica, smatraju se normalnim (IQ 100 do 86) *od jedne do dvije standardne devijacije (od 70 do 85) klasificiraju se kao granična razina. ;Šifre intelektualnih poteškoća {| class="wikitable" class="sortable wikitable" |style="text-align:center;"|'''Redni broj koda''' |style="text-align:center;"|'''Kod''' |style="text-align:center;"|'''Naziv''' |- |Kod-1 |F70 |Lahka mentalna retardacija |- |Kod-2 |F71 |Umjerena mentalna retardacija |- |Kod-3 |F72 |Teža mentalna retardacija |- |Kod-4 |F73 |Teška mentalna retardacija |- |Kod-5 |F78 |Ostale razine mentalne retardacije |- | Kod-6 | F79 |Nespecifična mentalna retardacija |- |} ;Standardna klasifikacija mentalne retardacija {| class="wikitable" class="sortable wikitable" |style="text-align:center;"|'''Stepen/Stanje''' |style="text-align:center;"|'''[[Inteligencija|IQ]]''' |- |Potpuna retardacija ||align="center"| do 20 |- |Teška retardacija ||align="center"| 20–34 |- |Srednja retardacija ||align="center"| 35–49 |- |Umjerena retardacija ||align="center"| 50–69 |- |Granična retardacija ||align="center"| 70–79 |- |} ;Stanford – Bineova skala diferencira nekoliko kategorija stepena inteligencije (mjerenog rezultatima primijenjenog testa): {| class="wikitable" class="sortable wikitable" |style="text-align:center;"|'''Opis stanja''' |style="text-align:center;"|'''[[Inteligencija|IQ]]''' |- | Subnormalnost |→ 70 : *[[Idiot]]i - 0–30; *[[Imbecil]]i - 30–50; *[[Debil]]i - 50–70. |- | Granična grupa |71 – 80 |- | Tupost |81 – 90 |- | Normalnost |91 – 110 |- | Superiornost |111–120 |- | Nadsuperiornost |121–140 |- | Genijalnost |141 → |- |} Napomena : po ''IQ'', a ne u smislu specijalnih sposobniosti. ==Također pogledajte== * [[Planiranje budućnosti]] * [[Inteligencija]] ==Reference== {{Refspisak|colwidth=30em}} ==Vanjski linkovi== {{commons category|Intellectual disability}} * [http://www.cdc.gov/ncbddd/dd/ddmr.htm FAQ on intellectual disabilities] from the US [[Centers for Disease Control]]'s National Center on Birth Defects and Developmental Disabilities {{DEFAULTSORT:Intellectual disability}} [[Kategorija:Intelektualna invalidnost]] [[Kategorija:Psihijatrijske dijagnoze]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Inteligencija]] [[Kategorija:Poteškoće u učenju]] 0kq8uwvby5cf90bkqe9irpx3x8dxv8y 3899807 3899777 2026-06-22T14:05:08Z KWiki 9400 Poništena izmjena [[Special:Diff/3899573|3899573]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/Lulesssss|Lulesssss]] ([[User talk:Lulesssss|razgovor]]) 3899807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime =Intelektualne poteškoće<br>(mentalna retardacija) | slika =A Special Olympics (SO) athlete crosses the finish line after completing the last leg of a 400 meter relay race during the Kadena Air Base SO event in Okinawa, Japan, Nov 111105-F-FL863-002.jpg | Opis slike = Djeca sa intelektualnim poteškoćama ili drugim razvojnim promjenama mogu se takmičiti na [[Specijalna olimpijada|Specijalnoj olimpijadi]]: Djeca trče kroz ciljnu liniju |DiseasesDB = 4509 |ICD10 = {{ICD10|F|70||f|70}}–{{ICD10|F|79||f|70}} |ICD9 = {{ICD9|317}}–{{ICD9|319}} |ICDO = |OMIM = |MedlinePlus = 001523 |eMedicineSubj = med |eMedicineTopic = 3095 |eMedicine_mult = {{eMedicine2|neuro|605}} |MeshID = D008607 }} '''Mentalna retardacija''' ('''ID''') – poznata i kao '''generalna poteškoća u učenju''', u novije vrijeme i '''[[zastoj u razvoju|poteškoće u razvoju]]'''<ref name=Tidy>{{cite web|last1=Tidy|first1=Colin|title=General Learning Disability|url=http://www.patient.info/doctor/general-learning-disability|publisher=Patient.info|date=2013.|access-date=8. 10. 2016|archive-date=27. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150627044514/http://patient.info/doctor/general-learning-disability|url-status=dead}}</ref><ref name="HARKIN, Committee on Health, Education, Labor, and Pensions">{{Cite web | title = Rosa's Law | url = http://www.gpo.gov/fdsys/pkg/CRPT-111srpt244/pdf/CRPT-111srpt244.pdf |location=Washington, D.C. | publisher = U.S.G.P.O. | date = 2010 | access-date = 13. 9. 2013 }}</ref><ref name="Ansberry">{{Cite web |last=Ansberry |first=Clare |date=2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704865104575588273153838564.html |title=Erasing a Hurtful Label From the Books |work=The Wall Street Journal |access-date=4. 12. 2010 |ref=harv |quote=Decades-long quest by disabilities advocates finally persuades state, federal governments to end official use of 'retarded'.}}</ref> – je generalizirani [[neurorazvojni poremećaj]] koji je obilježen značajno oslabljenim intelektualnim i [[adaptacija|adaptivnim funkcioniranjem]]. Definirana je [[koeficijent inteligencije|koeficijentom inteligencije]] (IQ) ispod 70, uz deficit u dva ili više obrazaca [[adaptivno ponašanje|adaptivnog ponašanja]], koji utiču na svakodnevno, općenito življenje. Kada je usmjerena gotovo isključivo na [[spoznaja|spoznaje]], definicija uključuje i komponente koje se odnose na mentalno funkcioniranje i i one koje se odnose na funkcijske sposobnosti pojedinaca u životnim sredinama. Kao rezultat ovakvog fokusiranja na sposobnosti u praksi, za osobu s neuobičajeno niskim IQ ne može se smatrati da je u intelektualnim teškoćama. [[Intelektualna invalidnost]] može se podijeliti u kategorije kojke su označene kao: *'''sindromska mentalna retardacija''', u kojoj su intelektualni deficiti u vezi s drugim prisutnim medicinskim [[znakovi i simptomi|znacima i simptomima]] ponašanja, i *'''nesindromska mentalna retardacija''', u kojoj se intelektualni deficiti javljaju bez drugih abnormalnosti. [[Downov sindrom]] i [[sindrom fragilnog X]] primjeri koji uključuju sindromske intelektualne poteškoće. ==Epidemiologija== Intelektualna invalidnost pogađa oko 2-3% oće populacije. Sedamdeset pet do devedeset posto pogođenih ljudi imaju blage intelektualne smetnje teškoćama. Nesindromski ili [[idiopatija|idiopatski]] slučajevi uključuju oko 30–50% pogođenih osoba. |Oko 25% tih slučajeva uzrokovano je [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajuma]],<ref name=AFP>{{cite journal |authors=Daily DK, Ardinger HH, Holmes GE |title=Identification and evaluation of mental retardation |journal=Am Fam Physician |volume=61 |issue=4 |pages=1059–67, 1070 |date=2000 |pmid=10706158 |doi= |url=http://www.aafp.org/afp/20000215/1059.html |access-date=8. 10. 2016 |archive-date=4. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101204003921/http://www.aafp.org/afp/20000215/1059.html |url-status=dead }}</ref> a oko 5% je [[nasljednost|naslijeđeno od roditelja]].<ref name=gale/> Slučajevi nepoznatog uzroka, 2013. godine, pogodili su oko 95 miliona ljudi.<ref name=GBD2015>{{cite journal|last1=Global Burden of Disease Study 2013|first1=Collaborators|title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 301 acute and chronic diseases and injuries in 188 countries, 1990–2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013 |journal=The Lancet |year= 2015|pmid=26063472|doi=10.1016/S0140-6736(15)60692-4}}</ref> Termini koji se koriste za ovo stanje su predmet procesa zvanog [[pokretna traka eufemizma]]. To znači da, bez obzira na odabrani naziv za ovo stanje, na kraju se doživljava kao uvreda. Termini ''mentalna retardacija'' i ''mentalno retardiran'' Izmišljeni su sredinom 20. stoljeća da zamijene prethodni skup termina, za koje se smatra da su postali napadački. Do kraja 20. stoljeća, novi termini su i sami došli do toga da ih mnogi smatraju omalovažavajućim, [[politička korektnost|politički nekorektnim]] i kojima je potrebna zamjena.<ref name="isbn0-415-95086-4">{{cite book |author1=Cummings, Nicholas A. |author2=Rogers H. Wright |title=Destructive trends in mental health: the well-intentioned path to harm |url=https://archive.org/details/destructivetrend0000unse |publisher=Routledge |location=New York |year=2005 |chapter=Chapter 1, Psychology's surrender to political correctness |isbn=0-415-95086-4 }}</ref> Termin ''intellektualna invalidnost'' sada preferira većina zagovornika i istraživača u većini zemalja engleskog govornog područja.<ref name="HARKIN, Committee on Health, Education, Labor, and Pensions"/><ref name="Ansberry" /> Od 2015, naziv "mentalna retardacija" i dalje koristi [[Svjetska zdravstvena organizacija]] u kodovima [[ICD-10]] , koji imaju odjeljak pod naslovom "mentalna retardacija" (šifre: F70 – F79). Od naredne revizije, ICD-11 se očekuje da će zamijeniti pojam ''mentalna retardacija'', bilo ''intelektualni invaliditet'' ili ''intelektualni razvojni poremećaj'', koji već koristi [[DSM-5]]<ref name="DSM-5">{{Cite book |author=American Psychiatric Association | year=2013 |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders |edition=Fifth |publisher=American Psychiatric Publishing |location=Arlington, VA |isbn=978-0-89042-555-8 |laysummary=http://www.appi.org/SearchCenter/Pages/SearchDetail.aspx?ItemId=2554 |laydate=15. 7. 2013 |ref=harv }}</ref><ref>{{Cite journal |title=Intellectual developmental disorders: towards a new name, definition and framework for "mental retardation/intellectual disability" in ICD-11 |date= oktobar 2011 |journal=World Psychiatry |volume=3 |pages=175–180 |issue=10 |pmc=3188762 |pmid=21991267 |authors=Salvador-Carulla L, Reed GM, Vaez-Azizi LM, etal }}</ref> Zbog svoje specifičnosti i nedostatka zamjene s drugim promjenama, termin "mentalna retardacija" se još uvijek ponekad koristi u profesionalnim medicinskim postavkama širom svijeta, kao što je formalna evidentiranje u [[naučna istraživanja|naučnim istraživanjima]] i [[zdravstveno osiguranje|zdravstvenom osigutanju]].<ref>{{cite news |url=http://www.slate.com/id/111355/ |title=The "R" Word |author=John Cook |year= 2001 |work=Slate}}</ref> ==Znaci i simptomi== [[Datoteka:A.F. Tredgold, Mental Deficiency (Amentia) Wellcome L0030471.jpg|thumb|Historijska slika osobe sa intelektualnom invalidnošću]] [[Medicinski znak|Znaci]] i [[simptom]]i intelektualne invalidnosti su u ponašanju. Većina ljudi s tim teškoćama ne izgledaju kao da su pogođeni takviom promjenom, posebno ako je invalidnost prouzrokovana faktorima sredine, kao što su [[pothranjenost]] ili [[trovanja olovom]]. Takozvani tipski izgled koji se pripisuje osobama s intelektualnim poteškoćama prisutan je samo u manjem broju slučajeva, od kojih su svi sindromski. Djeca s intelektualnim poteškoćama mogu naučiti da ustaju, pužu ili da prohodaju kasnije od druge djece, ili oni mogu kasnije naučiti da govore. I odrasli i djeca s intelektualnim invaliditetom mogu također ispoljavazti neke ili sva slijedeća obilježja: * Kašnjenje u [[Govorna komunikacija|razvoju oralnog jezika]]; * Deficiti u [[memorija|memorijskim]] vještinama; * Teškoće sa vještinama [[rješavanje problema|rješavanja problrma]] ; * Kašnjenja u razvoju adaptivnog ponašanja, kao što su vještine samopomoći ili [[higijena|samostalne njege]]; * Nedostatak [[Socialna inhibicija|socijalnih inhibitora]]; *Poteškoće [[učenje|učenja]] [[društvena konstrukcija|društvenih pravila]]; Djeca s intelektualnim invaliditetom uče sporije nego prosječno dijete. Može im učenje jezika trajati duže, razvijaju socijalne vještine, i brinu o svojim ličnim potrebama, kao što su oblačenje ili jelo. Učenje im traje duže, zahtijeva više ponavljanja, a za vještine može biti potrebno prilagoditi njihove razine učenja. Ipak, gotovo svako dijete je u mogućnosti da uči, razvija se i postane aktivan član zajednice. U ranom djetinjstvu, blaga mentalna retardacija (IQ 50-69) ne može biti očigledna i ne može biti identificirana dok djeca ne pođu u školu. Čak i kada se priznaje loš akademski učinak, potrebna je stručna procjena za razlikovanje blagih intelektualnih poteškoća u poremećajima učenja ili promjena u emocijama i ponašanju. Osobe s blagim mentalnim poremećajem su sposobna za učenje čitanja i matematike, otprilike na nivou koji je normalan za prosječno dijete u dobi od 9-12 godina. Oni mogu naučiti samostalnu njegu i praktične vještine, kao što su kuhanje ili pomoću sistema lokalnog masovnog prometa. Ako osoba sa intelektualnim poteškoćama doživi odraslu dob, mnogi nauče da žive samostalno i održavaju unosan posao. Umjerena intelektualna poteškoća (IQ 35-49) je gotovo uvijek očigledna unutar prve godine života. [[Odgođen govor]] posebno je uobičajen znake umjerenog ispoljavanja poremećaja. Ljudima sa umjerenim intelektualnim poteškoćama potrebna je značajna potpora u školi, kod kuće i u zajednici, kako bi u potpunosti sudjelovali u svakodnevnom životu. Iako je njihov akademski potencijal ograničen, mogu naučiti jednostavne vještine čuvanja zdravlja i sigurnosti i da učestvuju u jednostavnim aktivnostima. Kao odrasli, oni mogu da žive sa svojim roditeljima, u zaštićenim [[grupna kuća|grupnim kućama]] ili čak i polusamostalno sa značajnom podrškom, da im se pomogne, naprimjer, upravljanje njihovim finansijama. Kao odrasle osobe, oni mogu raditi i u [[zaštićena radionica|zaštićenoj radionici]] Ljudima sa teškom ili težom mentalnom invalidnosti potrebna je intenzivnija podrška i nadzor čitav život. Oni mogu naučiti neke [[aktivnosti svakodnevnog života]]. Neki tuđu zahtijevaju brigu sa punim radnim vremenom. ==Pregled== Individulana varijacija stupnja inteligencije u ljudskim populacijama privlači posebnu pažnju antropologa mnogih usmjerenja u oblasti bioloških, društvenih, medicinskih i drugih nauka. Ovo kvantitativno svojstvo se obično promatra kao kompleks sposobnosti adaptacije, odnosno snalaženja u novonastalim okolnostima - kao sposobnost uočavanja bitnih odnosa u datoj situaciji, pri čemu su posebno značajni: razumijevanje, invencija, prilagođavanje i cenzura. Bez obzira na ograničene mogućnosti sveobuhvatnog definisanja inteligencije, ona nedvojbeno predstavlja veoma složeni skup osobina i sposobnosti među kojima su svakako i brzina rasuđivanja, [[učenje]] i [[pamćenje]], [[jezik|”sluh” za jezik]] i [[aritmetika|aritmetiku]], uočavanje oblika, osjećanje prostora i vremena, intuicija itd. Različiti elementi inteligencije nisu u direktnoj međusobnoj korelaciji, javljaju se pojcdinačno ili u mogućim kombinacijama. Maksimumi općih mentalnih sposobnosti kod mnogih osoba se nikada u potpunosti ne realizuju, pa se (u proučavanju unutargrupne varijacije) inteligencija često (pogrešno) miješa sa obrazovanjem. Ostvareni stepen individualne inteligencije ustvari predstavlja rezultantu genetičkih i okolinskih uticaja.<ref name="Hadži-selimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref> Primjenom [[blizanački metod|gemelološkog]] i [[analiza rodoslova|genealoškog metoda]], davno jo dokazano da su mnoge kategorije abnormalno niske inteligencije najčešće nasljedne. Na toj osnovi je razvijena hipoteza da i “normalna” varijacija stepena inteligencije nesumnjivo ima i svoju genetičku osnovu, da je (relativno uzak) raspon u ljudskoj vrsti takođe nasljedan te da je ekspresija odgovarajućeg [[poligensko nasljeđivanje|poligenskog seta]] u suštini iste prirode kao i u kontroli morfološke i biohemijsko–fiziološke kvantitativne varijacije. U većini dosadašnjih istraživanja je konstatovano da se [[heritabilnost]] (''h'') ovog svojstva.kreće od oko ''h''=50 preko ''h''=0,65 do ''h''=0,85, što znači da oko 50%, odnosno 65% do 85% uočene promjenljivosti determiniraju nasljedni faktori. To “nasljeđivanje inteligencije”, međutim, ne znači da su umne mogućnosti svake ljudske individue upravo toliko određene već pri njenom začeću, nego samo opisuje pojavu da će pod istovjetnim uvjetima života i obrazovanja posmatranih osoba u posmatranoj grupi i dalje varirati u tom obimu. Budući da je inteligencija komponovana od niza određenih sposobnosti, logično se pretpostavlja da pojedini geni (različitog reda i ranga) odgovarajuće poligenske serije kontrolišu pojedine funkcije moždanih ćelija i njihove veze sa senzornim organima i drugim dijelovima nervnog sustava. Takođe je nesumnjivo da u tom kompleksu djeluju i dodatni geni, uključujući i one koji mogu biti u vezi sa određenim specijalnim sposobnostima (koje so manifestuju nezavisno od stepena inteligencije). Imajući u vidu izložene činjenice, postaju jesnije i metodološke poteškoće u procjeni stepena [[inteligencija|inteligencije]], posebno kada je riječ o odraslim osobama. Ni jedna od prihvetljivih mjera u ovoj oblasti, naime, ne može se odnositi ne inteligenciju u cjelini, nogo samo na njene parcijalno testirane komponente. Otuda i potiču i dodatni problemi u proučavanju odgovarajućih relacija, između roditelja i potomaka. Bez obzira na evidentne nedostatke, različiti i široko primjenjivani testovi inteligencije su, ipak, do sada.najprimjereniji metod procjene relativnog inteligencijskog kapaciteta individua. Standardni testovi (kao šsto su Bine – Simonov, Stenford – Bineov, Pijažeov, Otisov i dr.) ustvari počivaju na procjeni konvencionalno odabranih sposobnosti djece školskog uzrasta (obično do punih 16 godina). Posebni testovi su namijenjeni za procjenu specifičnih sposobnosti koje su neophodne za uspješno apsolviranje određenih zadataka, poslova i profesija, a najnepouzdaniji su dosadašnji testovi socijalne inteligencije, vozačkih predispozicija, goropadnosti, intuicije, kreativnosti, originalnosti itd., koji se primjenjuju u nekim drugim oblastima procjene sposobnosti. Testovi inteligencije moraju biti primjereni odgovarajućem uzrastu, a djele se u dvije osnovne kategorije – za djecu i odresle. Svi testovi inteligencije djece daleko su pouzdaniji, budući da okolinski uticaji kod odraslih osoba na različite načine uveliko zamagljuju efekte genetički determinirane inteligencije. [[Koeficijent inteligencije]] (IQ) djece do 16 godina izražava relativni iznos dobijene procjene u odnosu na prosjek generacije (godišta) ispitanika.<ref name="Hadži-selimović"/> ==Uzroci== [[Datoteka:Boy with Down Syndrome.JPG|mini|thumb|250px|[[Downov sindrom]] je najčešći genetički uzrok intelektualnih poteškoća.]] Među djecom, uzrok intelektualnih poteškoća je nepoznat za jednu trećinu do jedne polovine slučajeva.<ref name=AFP /> Oko 5% slučajeva poremećaj nasljeđuje od roditelja.<ref name=gale>[http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/mentally+retarded Gale Encyclopedia of Medicine]</ref> Genetički defekati uzrokuju intelektualne poteškoće, ali nenaslijeđeni oblici mogu biti uzrokovani nezgodom ili svježim [[mutacija]]ma u genetičkom razvoju. [Primjeri takvih nesreća su razvoj dodatnog [[hromosom 18 (čovjek)|hromosoma 18]] ([[trisomija 18]]) i [[Downov sindrom]], koji su najčešći genetički uzroci. [[Velokardiofacialni sindrom]] i [[fetalni poremećaj alkoholnog spektra]] su dva sljedeća najčešća genetička uzroka. Međutim, ljekari su pronašli i mnoge druge uzroke. Najčešći su: * '''[[Genetika|Genetčke]] promjene''': Ponekad je intelaktualna invalidnost uzrokovana abnormalnim [[gen]]ima, naslijeđenim od roditelja, greške prilikom kombiniranja gena ili drugih razloga. Najčešći genetički poremećaji uključuju [[Downov sindrom]], [[Klinefelterov sindrom]], [[sindrom fragilnog X]] (uobičajen kod dječaka), [[neurofibromatoza]], [[kongenitalna hipotireoza ]], [[Williamsov sindrom]], [[fenilketonurija]] (PKU), i [[Prader-Willijev sindrom]]. Ostali genetičke poremećaje uključuju [[sindrom delecije 22q13|Phelan-McDermidov sindrom (22q13del)]], [[Mowat-Wilsonov sindroma]], [[ciliopatija|genetička ciliopatija]],<ref>{{Cite journal | last = Badano | first = Jose L. |author2=Norimasa Mitsuma |author3=Phil L. Beales |author4=Nicholas Katsanis | title = The Ciliopathies : An Emerging Class of Human Genetic Disorders | journal = Annual Review of Genomics and Human Genetics | volume = 7 | pages = 125–148 | date = septembar 2006 | url = http://arjournals.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.genom.7.080505.115610 | doi = 10.1146/annurev.genom.7.080505.115610 | access-date = 15. 6. 2008 | pmid = 16722803}}</ref> i Sideriusov tip [[X-vezana intelektualna invalidnost|X-vezane intelektualne invalidnosti]] ([[OMIM|OMIM6: 300263]]) uzrokovana je mutacijom gena ''[[PHF8]]'' ([[OMIM|OMIM6: 300560]]).<ref>{{Cite journal |authors=Siderius LE, Hamel BC, van Bokhoven H, etal |title= X-linked mental retardation associated with cleft lip/palate maps to Xp11.3-q21.3 |journal= Am. J. Med. Genet. |volume= 85 |issue= 3 |pages= 216–220 |year= 2000 |pmid= 10398231 |doi=10.1002/(SICI)1096-8628(19990730)85:3<216::AID-AJMG6>3.0.CO;2-X }}</ref><ref>{{Cite journal |authors=Laumonnier F, Holbert S, Ronce N, etal |title=Mutations in PHF8 are associated with X linked mental retardation and cleft lip/cleft palate |journal=J. Med. Genet. |volume=42 |issue= 10 |pages= 780–786 |year= 2005 |pmid= 16199551 |doi= 10.1136/jmg.2004.029439 | pmc=1735927 }}</ref> U rijetkim slučajevima, abnormalnosti se javljaju na [[X hromosom|X]] ili [[Y hromosom]]u, koje mogu uzrokovati intelektualne poteškoće. [[48, XXXX]] i [[49, XXXXX]] sindrom pogađa mali broj djevojčica širom svijeta, dok dječaci mogu biti pogođenji [[hromosom]]skim aberacijama 47, [[XYY]], 49, [[XXXXY]], ili 49, XYYYY. *'''Problemi u [[trudnoća|trudnoći]]''': Intelektualne poteškoće se mogu pojaviti kao posljedica nepravilnog razvoja [[fetus]]a. Naprimjer, može da postoji problem s načinom dijeljenja ćelija [[fetus]]a, kada se ne dijele brzo kao što rastu. Trudna žena koja pije [[etanol]] ili dobija infekcije poput [[sindrom kongenitalne rubeole|rubeolu tokom trudnoće]] može imati dijete s intelektualnim poteškoćama. * '''Problemi pri rođenju''': Ako beba ima problema prilikom obrade poroda, kao kada ne dobija dovoljno [[kisika]], može imati razvojni poremećaj zbog oštećenja [[mozak|mozga]]. * '''Izloženost određenim vrstama [[bolest]]i ili [[toksin]]a''':. Bolesti poput [[veliki kašalj|velikog kašlja]], [[boginje (bolest)|boginja]] ili [[meningitis]]a, mogu uzrokovati intelektualni invaliditet ako zdravstvena zaštita kasni ili je neadekvatna. Izlaganje [[otrov]]ima, kao što su [[olovo]] ili [[živa (element)|živa]] mogu također uticati na mentalne sposobnosti. *'''[[Nedostatak joda]]''', koji utiče na oko 2 &nbsp;milijarde ljudi širom svijeta, vodeći je uzrok intelektualnih teškoća u područjima [[Treći svijet|u zemljama u razvoju]], gdje je nedostatak joda endemske prirode. Nedostatak joda izaziva [[gušavost]], usljed povećanja [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]]. Češće nego potpuni [[kretenizam]], kao intelektualna invalidnost uzrokovana teškim nedostatkom joda zove se blago oštećenje inteligencije. Određena područja svijeta, zbog prirodnih nedostatka i vladinih neaktivnosti, ozbiljno su ugrožena. [[Indija]] je najistaknutija, sa 500 &nbsp;milijuna ljudi koje pate od nedostatka, a 54 &nbsp;miliona sa strumom i 2 &nbsp;miliona kretenizma. Među ostalim narodima pogođenim nedostatkom joda, [[Narodna Republika Kina|Kina]] i [[Kazahstan]] su pokrenuli široke programe jodiranje, dok ih od 2006. godine [[Rusija]] nema.<ref>{{Cite news| url = http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E05E3D81231F935A25751C1A9609C8B63&sec=&spon=&&scp=1&sq=iodized%20salt%20russia&st=cse | work = The [[New York Times]] | title = In Raising the World's I.Q., the Secret's in the Salt | last = McNeil | first = Donald G., Jr. | date = 16. 12. 2006 | access-date = 21. 7. 2009 }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.nytimes.com/2006/12/28/world/africa/28malnutrition.html | work = The New York Times | title = Malnutrition Is Cheating Its Survivors, and Africa's Future | last = Wines | first = Michael | date = 28. 12. 2006 | access-date = 21. 7. 2009 }}</ref> * '''Nedostatak [[lučni fascikul|lučnih fascikula]]'''.<ref>{{cite journal | last1 = Sundaram | first1 = SK | last2 = Sivaswamy | first2 = L | last3 = Makki | first3 = MI | last4 = Behen | first4 = ME | last5 = Chugani | first5 = HT. |name-list-format=vanc | year = 2008 | title = Absence of arcuate fasciculus in children with global developmental delay of unknown etiology: a diffusion tensor imaging study | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_2008-02_152_2/page/250| journal = J Pediatr | volume = 152 | issue = 2| pages = 250–5 | pmid = 18206698 | doi=10.1016/j.jpeds.2007.06.037}}</ref> == Dijagnoza == Prema preporukama petog izdanja knjige "Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje(DSM-IV)", za dijagnozu intelektualne invalidnosti, moraju biti ispunjeni tri kriterija: *'''deficit opće mentalne sposobnosti''', *'''značajna ograničenja, uključujući jedno ili više područja [[adaptivno ponašanje|adaptivnog ponašanja]]''' na više okruženja (mjereno skalom adaptivnog ponašanja, odnosno komunikacije, vještina samopomoći, [[interpersonalna vještina]], i još neke), i *'''dokaz da je ograničenje postalo očigledno u djetinjstva ili [[adolescencija|adolescenciji]]'''. U principu, osobe s intelektualnim teškoćama imaju IQ ispod 70, ali klinička diskreciju može biti potrebno za pojedince koji imaju nešto viši IQ, ali sa teškim oštećenjem u adaptivnom funkcioniranju.<ref name ="DSM-5"/> Formalno se dijagnostificira procjenu+om IQ i adaptivnog ponašanja. Treće stanje zahtijeva početak u djetinjstvu za razlikovanje intelektualnog invaliditeta od [[demencija|demencije]], kao što su [[Alzheimerova bolest]] ili zbog traumatske ozljede mozga. ===Terminologija=== {{anchor|Arhaični termini|Alternativni termini}} Termini koji označavaju mentalne nedostatke su izloženi [[pokretna traka eufemizma|pokretnoj traci eufemizama]]. Nekoliko tradicijskih termina koji su dugo prisutni u [[psihijatrija|psihijatriji]] su jednostavni oblici zlostavljanja, kada su danas u uobičajenoj upotrebi; oni su često susreću i u starim dokumenatima, kao što su knjige, stručni radovi, [[popis]]ni formulari. Naprimjer, britanski popis 1901 ima kolone, uključujući i izraze ''[[imbecil]]'' i '' [[maloumnost|malouman]] ''. Negativne konotacije u vezi sa ovim brojnim stanjima sa intelektualnim invaliditetom odražavaju stav društva o stanju. Neke od struktura društva traže neutralne medicinske termina, dok drugi žele da takve koriste termine kao oružje zlostavljanja. Danas, novi izrazi poput ''onemogućen u razvoju''ili ''ometen u razvoju'' <ref>[http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/mentally+retarded Columbia Electronic Encyclopedia], 2013</ref>''poseban'' ili ''osporen'' zamjenjuju se terminom ''mentalno retardiran''. Izraz ''zaostao u razvoju'' ili ''osobe sa posebnim potrebama'' je popularan među starateljima i roditeljima osoba s mentalnom retardacijom, jer ''kašnjenje'' ili ''zaostatak''' ukazuju na to da je osoba polahko dostiže svoj puni potencijal umjesto da je osobe s invalidnošću. Upotreba termin se tokom godina promijenila i razlikuje se od zemlje do zemlje. Naprimjer, ''mentalna retardacija'' u nekim kontekstima pokriva cijelo područje, ali prethodno je primijenjivana na ono što je sada „grupa blaga mentalna retardacija“. U Velikoj Britaniji oznaka '' maloumni '' koristi se za označavanje blage mentalne retardacije (MR) , a nekad je primjenjuje i na cijeloj teritoriji SAD-a. ''Granica intelektualne (ne)sposobnosti" ni danas nije definirana, ali se termin može koristiti u odnosu na ljude sa IQ 70-ih godina. Ljudi sa IQ od 70 do 85, u SAD imaju pravo na posebnu pažnju u javnom obrazovnom sistemu, na osnovu mentalne retardacije. *'''Kreten''' je najranije opisana kategorija, čiji naziv dolazi od i francuske dijalekatske riječi za kršćana.<ref>{{Cite web | title = cretin | work = The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth Edition | publisher = Houghton Mifflin Company | year = 2006 | url = http://dictionary.reference.com/browse/cretin | access-date = 4. 8. 2008}}</ref> To je impliciralo da su ljudi sa značajnim intelektualnim ili razvojnim smetnjama "i dalje ljudski" (ili "još uvijek kršćani") i zaslužuju da budu tretirani sa osnovnim [[ljudsko dostojanstvo|ljudskim dostojanstvom]]. Osobe sa takvim stanjem su smatrane nesposobnim za grijehove, na način kao što je činio "Hristos" po svojoj naravi. Od sredine 20. stoljeća, ovaj termin se ne koristi u naučnim poduhvatima i generalno se smatra oblikom zlostavljanja. Iako je oznaka ''kreten'' više nije u upotrebi, pojam '' [[kretenizam]] '' još uvijek se koristi kada se odnosi na mentalne i fizičke nesposobnosti koje su rezultat neodgovarajućeg tretmana [[kongenitalna hipotireoza|kongenitalne hipotireoze]]. * '''Amencija''' je termin koji ima dugu historiju, uglavnom povezanu s demencijom. Razlika između maloumnosti i demencije izvorno je definirana od samog početka. ''Maloumnost'' je izraz koji se koristi za označavanje osoba koje imaju deficite u mentalnom funkcioniranju u ranom životu, dok '' demencija '' uključuje pojedince koji razvijaju mentalne nedostatke kao odrasli. Tokom 1890-ih, '' maloumnost '' je označavala nekoga ko je rođen s mentalnim nedostacima. Do 1912. godine, amencija je bila klasificirana kao ogroman "idiot, imbecil i nemoćni maloumnik" u kategoriji odvojenoj od demencijske klasifikacije, koja pogađa osobe kasnijim životnim dobima. * '''[[Idiot]]''' je pojam koji ukazuje na najveći stepen intelektualnih teškoća, gdje je [[mentalna dob]] dvije godine ili manje, a osoba ne može biti samostalna ili se zaštitili od uobičajenih fizičkih opasnosti. Pojam je postupno zamjenjuje pojmom '''duboka mentalna retardacija''' (koja je od tada je zamijenjen drugim terminima). * {{anchor|imbecile}}'''[[Imbecil]]''' je naziv koji naznačava intelektualne poteškoće koje su manje ekstremn nego kod idiotizma, a ne nužno naslijedne. Sada je obično podijeljen u dvije kategorije, poznate kao '''teške intelektualne poteškoće''' i '''umjerene intelektualne poteškoće.''' * '''[[Moron]]''' je definiralo Američko udruženja za proučavanje [[maloumnost]]i 1910. godine, nakon rada [[Henry H. Goddard|Henryja H. Goddarda]], kao termin za odrasle sa [[mentalna dob|mwntalnom dobi]] između osam i dvanaest godina. Za ovo stanje, sada je termin '''blaga mentalna retardacija''' . Alternativne definicije ovih pojmova su, kao osnov, koristile IQ . Ova grupa je u zakonima Velike Britanije od 1911. do 1959.-1960. poznata kao ''maloumni''. * '''Mongolizam''' i '''mongoloidna idiotija''' bili su medicinski termini koji su se koristili za identifikaciju nekoga sa [[Downov sindrom|Downovim sindromom]], kako je ljekar koji je prvi opisao sindrom, [[John Langdon Down]], vjerovao da su djeca s Down sindromom imaju sličnosti lica sa [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbachovim]] opisom "[[Mongoloidi|mongolske rase]]". [[Mongolija|Narodna Republika Mongolija]] je zatražila da medicinska zajednica prekine upotreba termina kao reference za intelektualne invalidnosti. Njihov zahtjev je odobren u 1960-ih godina, kada se [[Svjetska zdravstvena organizacija]] složila da termin treba prestati koristi u medicinskoj zajednici.<ref>{{cite journal|last=Howard-Jones |first=Norman| year=1979|title=On the diagnostic term "Down's disease" |journal=Medical History |volume=23 |issue=1|pages=102–04 |pmid=153994|pmc=1082401 |doi=10.1017/s0025727300051048}}</ref> U oblasti [[specijalno obrazovanje|specijalnog obrazovanja]], '''nesposobnom za obrazovanje''' (ili „nesposobnost za obrazovanje zbog intelektualne invalidnosti“) odnosi se na učenike sa intelektualnim poteškoćama sa IQ od oko 50-75, koji mogu akademski napredovati do kasno, na elementarnoi razini. '''Obučivost''' (ili "obučiva intelektualna invalidnost") odnosi se na učenike čiji je IQ pada ispod 50, ali koji su još uvijek u stanju učenja [[Higijena|lične higijene]] i drugih životnih vještine u zaštićenim prostorima, kao što je dom. U mnogim područjima, ovi termini su zamijenjeni upotrebom "umjerena" i "teška" intelektualna invalidnost. Dok se imena mijenjaju, u praksi značenje ostaje približno isto. * '''[[Retardiranost]]''' i '''retard''' su termini koji potiči od [[latinski jezik|latinske riječi]] ''retardare'' = činiti sporo, kašnjenje, držanje leđa ili ometen, tako da ''mentalna retardacija'' znači isto što i ''mentalno kašnjenje''. Termin je zabilježen u [[1426]]. kao ''činjenica ili akcija sporijeg činjenja u pokretu ili vremenu''. Prvi zapis retardacije u odnosu na mentalnu sporost je u 1895. je izraz ''mentalno retardiran'' koji je upotrebljen u zamijeni termine kao što su ''idiot'', ''moron'' i ''[[imbecil]]'', jer naziv ''retardiran'' tada nije bio pogrdan, sve do 1960-ih. Međutim, termin je uzeo djelomično pogrdno značenje kao u imenica ''retard'', koji se posebno shvata pogrdnim. Anketa [[BBC]]-a iz 2003. godine je rangirala kao najuvredljivije riječi vezane za invalidnost, ispred termina kao što je '' [[spastičnost]] '' (ili skraćenica spaz - ''kreten'').<ref>{{Cite web | title = Worst Word Vote | work = Ouch | publisher = BBC | year = 2003 | url = http://www.bbc.co.uk/ouch/yourspace/worstwords/ | access-date = 17. 8. 2007 |archive-url = https://web.archive.org/web/20070320214418/http://www.bbc.co.uk/ouch/yourspace/worstwords/<!-- Bot retrieved archive --> |archive-date = 20. 3. 2007}}</ref> Izrazi '' mentalno retardiran '' i '' mentalna retardacija'' su i dalje prilično uobičajeni, ali trenutno [[Paraolimpijske igre]], [[Najbolji prijatelji]] i preko 100 drugih organizacija nastoje da eliminiraju njihovo korištenje pozivajući da riječ ''retard'' i njene varijante, u nastojanju da se izjednači sa riječi ''crnčuga'' i povezanim eufemizamima ''crnjo'', u svakodnevnom razgovoru. Ovi napori su rezultirali u federalnom zakonu ponekad poznatom kao "Rozin zakon" (''Rosa's Law''), zamijenile pojam ''mentalno retardiran'' pojmom ''osoba sa intelektualnim poteškoćama'', u nekim saveznim zakonima.<ref>{{Cite web |url=http://www.specialolympics.org/coalition.aspx |title=SpecialOlympics.org |publisher=SpecialOlympics.org |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=30. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100730053646/http://www.specialolympics.org/coalition.aspx |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://r-word.org/ |title=R-Word.org |publisher=R-Word.org |date=18. 6. 2010 |access-date=29. 6. 2010 |archive-date=29. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100629101917/http://www.r-word.org/ |url-status=dead }}</ref> ==Kategorizacija== Intelektualna podnormalnost utvrđuje se s pomoću standardiziranih testova za određivanje koeficijenta inteligencije, uz posmatranje i procjenu socijalne prilagođenosti ponašanja. Sve intelektualno subnormalne osobe imaju ograničenja i poteškoće u učenju vještina komunikacije, brige za sebe, u organizaciji i održavanju samostalnog života, sticanju socijalnih vještina, brige za vlastito zdravlje i sigurnost u obrazovanji, zapošljavanju i organizaciji slobodnog vremena Intelektualno potprosječne osobe najčešće se klasificiraju na četiri kategorije: *blaga intelektualna subnormalnost (IQ 50 – 69), *umjerena (IQ 35 do 49), *teška (IQ 20 do 34) i *vrlo teška (IQ ispod 20). Odstupanja koeficijenta inteligencije *od jedne [[standardna devijacija|standardne devijacije (oko 15) od prosjeka, koji iznosi 100 jedinica, smatraju se normalnim (IQ 100 do 86) *od jedne do dvije standardne devijacije (od 70 do 85) klasificiraju se kao granična razina. ;Šifre intelektualnih poteškoća {| class="wikitable" class="sortable wikitable" |style="text-align:center;"|'''Redni broj koda''' |style="text-align:center;"|'''Kod''' |style="text-align:center;"|'''Naziv''' |- |Kod-1 |F70 |Lahka mentalna retardacija |- |Kod-2 |F71 |Umjerena mentalna retardacija |- |Kod-3 |F72 |Teža mentalna retardacija |- |Kod-4 |F73 |Teška mentalna retardacija |- |Kod-5 |F78 |Ostale razine mentalne retardacije |- | Kod-6 | F79 |Nespecifična mentalna retardacija |- |} ;Standardna klasifikacija mentalne retardacija {| class="wikitable" class="sortable wikitable" |style="text-align:center;"|'''Stepen/Stanje''' |style="text-align:center;"|'''[[Inteligencija|IQ]]''' |- |Potpuna retardacija ||align="center"| do 20 |- |Teška retardacija ||align="center"| 20–34 |- |Srednja retardacija ||align="center"| 35–49 |- |Umjerena retardacija ||align="center"| 50–69 |- |Granična retardacija ||align="center"| 70–79 |- |} ;Stanford – Bineova skala diferencira nekoliko kategorija stepena inteligencije (mjerenog rezultatima primijenjenog testa): {| class="wikitable" class="sortable wikitable" |style="text-align:center;"|'''Opis stanja''' |style="text-align:center;"|'''[[Inteligencija|IQ]]''' |- | Subnormalnost |→ 70 : *[[Idiot]]i - 0–30; *[[Imbecil]]i - 30–50; *[[Debil]]i - 50–70. |- | Granična grupa |71 – 80 |- | Tupost |81 – 90 |- | Normalnost |91 – 110 |- | Superiornost |111–120 |- | Nadsuperiornost |121–140 |- | Genijalnost |141 → |- |} Napomena : po ''IQ'', a ne u smislu specijalnih sposobniosti. ==Također pogledajte== * [[Planiranje budućnosti]] * [[Inteligencija]] ==Reference== {{Refspisak|colwidth=30em}} ==Vanjski linkovi== {{commons category|Intellectual disability}} * [http://www.cdc.gov/ncbddd/dd/ddmr.htm FAQ on intellectual disabilities] from the US [[Centers for Disease Control]]'s National Center on Birth Defects and Developmental Disabilities {{DEFAULTSORT:Intellectual disability}} [[Kategorija:Intelektualna invalidnost]] [[Kategorija:Psihijatrijske dijagnoze]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Inteligencija]] [[Kategorija:Poteškoće u učenju]] 56m7wlx4matxau53k0hyht31gb1ys26 Rašid Nežmetdinov 0 424894 3899637 3541393 2026-06-22T11:59:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899637 wikitext text/x-wiki '''Rašid Gibjatovič Nežmetdinov''' ({{Jez-ru|Рашид Гибятович Нежметдинов}}; 15. decembar 1912 – 3. juni 1974) bio je prominentni [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|sovjetski]] [[šah]]ovski majstor, šahovski pisac i igrač [[Dama (igra)|dame]]. == Rani život == Nežmetdinov je rođen u Aktubinsku, [[Rusko carstvo]], danas Aktobe, [[Kazahstan]], u [[Tatari|tatarskoj]] porodici. Roditelji su mu umrli kada je bio veoma mlad, ostavljajući ga sa dvoje braće i sestara da ih odgaja stariji brat. Odbačena, siromašna porodica se preselila u [[Kazanj]], tatarska SSR. Nežmetdinov je imao prirodni talenat za šah i [[Dama (igra)|damu]]. Naučio je šah gledajući druge igrače u šahovskom klubu, gdje je on izazvao jednog od igrača, pobijedio, a potom izazvao i drugog igrača, te i njega pobijedio. S 15 godina, on je igrao u Kazanjskom turniru pionira, osvojivši svih 15 igara. On je također naučio igrati "dame" u ovo vrijeme. Tokom istog mjeseca kad je naučio igru, pobijedio je kazanjske polufinale, a bio je drugi u finalu. Iste godine, osvojio je šesto mjesto u Ruskom prvenstvu dame. Kasnije je osvojio Rusko prvenstvo dame barem jednom. Kasnije, međutim, on je odustao od dame zbog šaha. == Šahovska karijera == === Stil igre === Nežmetdinov je bio žestok, maštovit, napadački igrač koji je pobijedio mnoge najbolje igrače svijeta. === Rusko prvenstvo === Nežmetdinov je oborio historijski rekord od pet pobjeda na [[Prvenstvo Rusije u šahu|Prvenstvu Rusije u šahu]]. === Međunarodni majstor === [[FIDE]] mu je dodijelila titulu Međunarodnog majstora za njegovo drugo mjesto iza Korčnoja u [[Bukurešt]]u 1954, jedini put kada je bio u mogućnosti takmičiti se van [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog saveza]].<ref>{{Cite web |url=http://www.jeremysilman.com/book_reviews_jd/jd_super_nezh.html |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 1. 2017 |archive-date=12. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120412120400/http://www.jeremysilman.com/book_reviews_jd/jd_super_nezh.html |url-status=dead }}</ref> Uprkos njegovom daru, on nikada nije bio u mogućnosti dobiti titulu [[Velemajstor (šah)|velemajstora]]. Velemajstor Juri Averbak, dobar pozicioni i igrač završnice, predložio je razlog za to u razgovoru za Dirka Jana ten Geuzendama u ''The Day Kasparov Quit'':<blockquote>Nežmetdinov, ... ako bi imao napad, mogao bi pobijediti svakoga, uključujući i Talja. Ali moj rezultat protiv njega je nešto kao 8½–½ jer nisam mu dao bilo kakvu mogućnost za aktivnu igru. U ovakvim slučajevima, on bi odmah počeo kvariti svoj položaj jer je bio u potrazi za komplikacijama.</blockquote> === Rezultati protiv svjetskih prvaka === Nežmetdinov je dobio veliki broj igara protiv [[Svjetski šahovski prvaci|svjetskih prvaka]] kao što je [[Mihail Talj|Talj]], protiv koga je imao cjeloživotni pozitivan rezultat, i [[Boris Spaski|Spaski]]. On je također imao uspjeha protiv drugih velemajstora svjetske klase poput Bronsteina, Polugaevskog i Gellera. On je postigao pozitivan rezultat u 20 igri koje je imao protiv [[Svjetski šahovski prvaci|svjetskih prvaka]]. Ali pored toga imao je negativan rezultat protiv Averbaka, mogao je samo dobiti +0-3=2 za svaku igru protiv odličnih branitelja [[Tigran Petrosjan|Petrosjana]]<ref>[http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?yearcomp=exactly&year=&playercomp=either&pid=&player=Nezhmetdinov&pid2=&player2=petrosian&movescomp=exactly&moves=&opening=&eco=&result= Nezhmetdinov-Petrosian games].</ref> i Korčnoja.<ref>[http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?yearcomp=exactly&year=&playercomp=either&pid=&player=Nezhmetdinov&pid2=&player2=korchnoi&movescomp=exactly&moves=&opening=&eco=&result= Nezhmetdinov-Korchnoi games].</ref> === Memorijal === Kazanjska škola šaha je trenutno pod imenom Rašida Nežmetdinova. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Chessgames|id=37199}} * [https://web.archive.org/web/20040803220403/http://tigerchess.nigeldavies.net/Artic026.htm Čovjek iz Kazana od GM Nigela Daviesa] [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Umrli 1974.]] [[Kategorija:Ruski šahisti]] [[Kategorija:Sovjetski šahisti]] rs141dw8ury2qx7znsykj00fcowne6h Sjevernoirski sukob 0 428716 3899931 3892023 2026-06-23T02:59:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899931 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat |sukob = Sjevernoirski sukob |slika = [[Datoteka:Map of Ireland's capitals.png|300px]] |opis_slike = Politička karta [[Irska (ostrvo)|Irske]]. |datum = Kasne 1960-e–1998.<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/faq/faq2.htm Frequently Asked Questions - The Northern Ireland Conflict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206192850/http://cain.ulst.ac.uk/faq/faq2.htm |date=6. 12. 2010 }}, Conflict Archive on the Internet (CAIN).</ref><ref>Arthur Aughey (2005). ''The Politics of Northern Ireland: Beyond the Belfast Agreement'', London; New York: Routledge, str. 7; {{ISBN|9780415327886}}.</ref><ref name="Ireland 1999, page 221"><br />Jack Holland (1999). ''Hope against History: The Course of Conflict in Northern Ireland.'' Henry Holt & Company, str. 221; {{ISBN|9780805060874}}.</ref><ref name="Northern Ireland Conflict' page 250">Gordon Gillespie (2008), ''Historical Dictionary of the Northern Ireland Conflict'', Lanham: Scarecrow Press, str. 250; {{ISBN|9780810855830}}.</ref> |mjesto = [[Sjeverna Irska]]; nasilje zabilježeno i u [[Irska|Irskoj]], [[Engleska|Engleskoj]] i kopnenoj [[Evropa|Evropi]] |rezultat = * Vojno primirje<ref>Peter Taylor (1997). Odlomak 21. ''Stalemate'' u ''Behind the mask: The IRA and Sinn Féin'', New York: TV Books, str. 246–61. {{ISBN|9781575000619}}.</ref> * Paravojske potpisale primirja * [[Sporazum iz Belfasta]] * [[Sporazum iz St Andrewsa]] * Povlačenje britanskih snaga * Razoružavanje paravojski * [[Kampanja irskih republikanskih disidenata|Kampanja republikanskih disidenata]] |strana1 = {{nowrap|'''Državne snage sigurnosti'''}} {{ZD|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Britanske oružane snage]] * [[Kraljevska policija Ulstera]] (RUC) ---- {{ZD|IRS}} [[Irska]] * [[Irske odbrambene snage]] * [[Garda Síochána|Irska policija]] |strana2 = [[Datoteka: Flag of Ireland (bordered).svg|23px]] '''[[Irski republikanizam|Irske republikanske]] paravojske''' * [[Privremena irska republikanska armija|Privremena IRA]] (PIRA) * [[Službena irska republikanska armija|Službena IRA]] (OIRA) <small>(1969–72)</small> * [[Irska nacionalna oslobodilačka armija]] (INLA) <small>(1974–98)</small> * [[Irska narodna oslobodilačka organizacija]] (IPLO) <small>(1986–92)</small> * [[Kontinuirana irska republikanska armija|Kontinuirana IRA]] (CIRA) <small>(1994–)</small> * [[Prava irska republikanska armija|Prava IRA]] (RIRA) <small>(1997–)</small> |strana3 = [[Datoteka:Ulster loyalist flag.svg|border|23px]] '''[[alsterski lojalizam|alsterske lojalističke]] paravojske''' * [[alsterske dobrovoljačke snage]] (UVF) * [[alsterski odbrambeni savez]] (UDA) * [[Komandosi crvene ruke]] (RHC) * [[alsterski otpor]] (UR) <small>(1986–89)</small> * [[Lojalističke dobrovoljačke snage]] (LVF) <small>(1996–99)</small> |žrtve1 = Britanska vojska: 705 (uključujući [[alsterski odbrambeni regimenti|UOR]])<br>RUC: 301<br>[[Zatvorske službe Sjeverne Irske|ZSSI]]: 24<br>[[Rezervna armija Ujedinjenog Kraljevstva|TA]]: 7<br>Ostala policija: 6<br>[[Royal Air Force|RAF]]: 4<br>[[Kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica]]: 2<br><small>'''Ukupno''': 1.049</small> ---- Irska vojska: 1<br>Irska policija: 9<br>[[Irske zatvorske službe|IZS]]: 1<br><small>'''Ukupno''': 11</small> |žrtve2 = PIRA: 291<br>INLA: 39<br>OIRA: 27<br>IPLO: 9<br>RIRA: 2<br><small>'''Ukupno''': 368</small> |žrtve3 = UDA: 91<br>UVF: 62<br>RHC: 4<br>LVF: 3<br>UR: 2<br><small>'''Ukupno''': 162 |napomena =<center>'''Poginulih civila:''' 1.841<ref name=statsum>[http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Status_Summary.html Malcolm Sutton's Index of Deaths from the Conflict in Ireland: Status summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150824193436/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Status_Summary.html |date=24. 8. 2015 }}. Conflict Archive on the Internet (CAIN).</ref> <small>(ili 1.935 uključujući bivše borce)</small><br />'''Ukupno mrtvih:''' 3.532<br />'''Ukupno ranjenih:''' 47.500+<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/ni/security.htm#05 Security and defence-related statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206105455/http://cain.ulst.ac.uk/ni/security.htm#05 |date=6. 12. 2010 }}. Conflict Archive on the Internet (CAIN).</ref> <br /> '''Sve žrtve:''' oko 50.000<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/topics/troubles_violence|title=History – The Troubles – Violence|publisher=BBC|access-date=28. 3. 2017}}</ref></center> }} '''Sjevernoirski sukob''' ([[Irski jezik|irski]]: ''Na Trioblóidí''; [[Engleski jezik|engleski]]: ''The Troubles'') bio je [[Etnički nacionalizam|etničko-nacionalistički]] sukob u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] tokom druge polovine [[20. vijek]]a. Smatra se [[Gerilsko ratovanje|gerilskim]] i sukobom slabog intenziteta. Nasilje je počelo u kasnim 1960-im i smatra se da se završilo [[Sporazum iz Belfasta|sporazumom iz Belfasta]] 1998. Iako se sukob odvijao u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]], došlo je do nasilja i u [[Irska|Irskoj]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Kontinentalna Evropa|kontinentalnoj Evropi]]. Sukob je primarno bio političke i nacionalističke prirode, podstaknut historijskim dešavanjima. Također je imao etničku i sektašku dimenziju, iako nije bio religijski sukob. Ključni uzrok sukoba bio je [[Podjela Irske|ustavni status]] Sjeverne Irske. [[Unionizam u Irskoj|Unionisti]] i [[alsterski lojalizam|lojalisti]], koji su uglavnom [[Protestantizam|protestanti]] i smatraju se [[Britanci]]ma, zalažu se za ostanak Sjeverne Irske u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. [[Irski nacionalizam|Nacionalisti]] i [[Irski republikanizam|republikanci]], koji su uglavnom [[Irci]] [[Katoličanstvo|katolici]], zalažu se za [[Ujedinjena Irska|ujedinjenje]] Sjeverne Irske sa Republikom Irskom. Sukob je počeo tokom političke kampanje [[Sjevernoirska asocijacija za ljudska prava|Sjevernoirske asocijacije za ljudska prava]] kako bi se završila diskriminacija unionističke, protestanske vlade i policije nad katolicima. Unionisti su se ovoj kampanji suprostavili izazivanjem nereda, što je dovelo do [[Operacija Banner|raspoređivanja britanskih trupa]] širom Sjeverne Irske u cilju zaštite katoličkog stanovništva kao i do sukoba koji će trajati 3 decenije. Glavni učesnici u sukobu su bili republikanske i lojalističke paravojske, britanske sigurnosne snage i politički aktivisti i političari. Sigurnosne snage Republike Irske igrale su malu ulogu. U sukobu je poginulo preko 3.500 ljudi, od čega su civili 52%, pripadnici britanskih sigurnosnih snaga 32% i pripadnici paravojski 16%. Dolazilo je do sporadičnog nasilja i nakon potpisivanja sporazuma u Belfastu, uključujući i [[Kampanja irskih republikanskih disidenata|kampanju republikanaca koji se protive primirju]]. ==Perspektiva== [[Datoteka:Fountain (04).JPG|mini|lijevo|August 2009: [[Zastava Ulstera]] iznad unionističkog područja [[Derry]]ja dok se u pozadini vidi [[Zastava Republike Irske|irska zastava]] iznad nacionalističkog područja.]] [[Datoteka:Belfast peace line Cupar Way.jpg|mini|lijevo|[[Linije mira|Linija mira]] u Belfastu. Linije mira su niz visokih barijera koje razdvajaju nacionalističke i lojalističke četvrti. Izgrađene su u urbanim područjima Belfasta, Derryja, [[Portadown]]a i drugih gradova. Njihova navodna svrha je sprečavanje nasilja.]] Pojam ''Nevolje'' odnosi se na sukob između nacionalista (uglavnom katolika) i unionista (uglavnom protestanata) koji je trajao gotovo tri decenije (1969–1997). Ranije se ovim pojmom nazivao [[irski revolucionarni period]]. Ovaj sukob predstavljao je najdužu bitniju kampanju u [[Historija britanske vojske|historiji britanske vojske]]. Stav britanske vlade je bio da su njihove snage neutralne u sukobu, da čuvaju red i mir i pravo naroda Sjeverne Irske na demokratsko samoopredjeljenje. Nacionalisti su sigurnosne snage smatrali snagama okupacije. Britanske sigurnosne snage fokusirale su se na republikanske paravojske i aktiviste, a istraga [[Policijski ombudsman za Sjevernu Irsku|policijskog ombudsmana]] pokazala je da su britanske snage u nekoliko situacija bile u dosluhu sa lojalističkim paravojskama, da su bile umiješane u ubistva i da su sprečavale sprovođenje pravde kada su tvrdnje o saradnji i ubistvima bile istraživane. Sukob je doveden do kraja [[Sjevernoirski mirovni proces|mirovnim procesom]] kojim je većina paravojski proglasila primirje, IRA je razoružana, policija reformisana, a povučene su i britanske snage sa ulica i sa osjetljivih pograničnih područja kao što su [[Okrug Armagh|Južni Armagh]] i [[Okrug Fermanagh|Fermanagh]]. U sporazumu je dogovoreno da će Sjeverna Irska ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu osim ako većina glasačkog tijela Sjeverne Irske odluči drugačije. [[Vijeće ministara Sjeverne Irske|Vlada Sjeverne Irske]] je decentralizovana. Iako je broj aktivnih učesnika bio relativno mali, sukob je uticao na mnoge u Sjevernoj Irskoj na dnevnoj bazi, nekad se šireći i u Englesku, Irsku i dijelove kopnene Evrope. ==Pozadina== ===1609–1791.=== Godine [[1609]], tokom procesa [[Plantažiranje Ulstera|plantažiranja]], u Ulster se naseljavaju britanski i škotski doseljenici koji dobijaju zemlju koja je konfiskovana od domaćeg irskog stanovništva.<ref>{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/03/12/northern.ireland/index.html|title=Out of trouble: How diplomacy brought peace to Northern Ireland|publisher=CNN|date=17. 3. 2008|access-date=28. 3. 2017|archive-date=19. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080719001308/http://edition.cnn.com/2008/WORLD/europe/03/12/northern.ireland/index.html|url-status=dead}}</ref> Zajedno sa protestantskom imigracijom, posebno u [[Okrug Antrim|Antrim]] i [[Okrug Down|Down]], plantažiranje je bilo jedan od glavnih uzroka sukoba između domaćeg irskog stanovništva i kolonijalista koji će dovesti do [[Irski konfederativni ratovi|irskih konfederativnih ratova]] (1641–53) i [[Jakobitski rat u Irskoj|Jakobitskog rata]] (1689–91). Oba rata završila su se pobjedom protestanata. [[Datoteka:De slag aan de Boyne (Ierland) tussen Jacobus II en Willem III, 12 juli 1690 Rijksmuseum SK-A-605.jpeg|mini|[[Bitka kod Boynea]] (12. juli 1690) od [[Braća Huchtenburg|Jana van Huchtenburga]].]] [[Anglikanstvo|Anglikanska]] dominacija u Irskoj omogućena je donošenjem [[Kazneni zakoni (Irska)|Kaznenih zakona]] kojima su ograničena vjerska, pravna i politička prava svima (uključujući i katolike i protestante, kao što su [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanci]]) koji nisu bili u okviru državne crkve, anglikanske [[Irska crkva|Irske crkve]]. Kako su se Kazneni zakoni počeli ukidati u kasnom [[18. vijek]]u došlo je do većeg takmičenja za zemlju, jer su irskim katolicima ukinute restrikcije na zakup zemljišta. Nakon što je katolicima dozvoljena kupovina zemljišta i trgovina došlo je do stvaranja agrarnih udruženja, [[Peep o' Day Boys]]a<ref name="Wright">Frank Wright. ''Ulster: Two Lands, One Soil'', 1996, str. 17.</ref> kod protestanata i [[Branioci|Branioca]] kod katolika. Ovo je dovelo do polarizacije među zajednicama.<ref name="Wright"/> ===1791–1912.=== Nakon osnivanja republikanskog [[Društvo ujedinjenih Iraca|Društva ujedinjenih Iraca]] od strane prezbiterijanaca, katolika i liberalnih anglikanaca i neuspjelog [[Irski ustanak 1798.|ustanka 1798.]] nastavilo se sektaško nasilje između katolika i protestanata. Protestantski [[Red oranžista]] (osnovan 1795) datira iz ovog perioda i aktivan je i danas.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/northern_ireland/1422212.stm|title=Profile: The Orange Order|publisher=BBC News|date=4. 7. 2001|access-date=28. 3. 2017}}</ref> [[Zakoni o uniji 1800.|Zakonima o uniji 1800.]] [[Parlament Irske]] je ukinut, a Irska je ušla u sastav [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]]. Ovo je dovelo do bližih veza između anglikanaca i prezbiterijanaca koji su ranije bili republikanci. Iako je [[katolička emancipacija]] postignuta 1829, čime je zvanična diskriminacija nad katolicima (oko 75% stanovništva u tom periodu), disidentima i [[Jevreji]]ma uveliko eliminisana, kampanja za poništenje zakona iz 1800. nije uspjela. U kasnom [[19. vijek]]u nastao je pokret za samoupravu koji je tražio ponovno uspostavljanje irskog parlamenta. Unionisti su bili uplašeni kako bi mogli postati manjina u parlamentu koji bi bio većinski katolički. Unionisti i pokret za samoupravu bili su najznačajnije političke frakcije u Irskoj tokom kasnog 19. i ranog [[20. vijek]]a.<ref>{{cite book|last=English|first=Richard|title=Irish Freedom: The History of Nationalism in Ireland|url=https://archive.org/details/irishfreedomhist0000engl_h2b9|publisher=Pan Books|date=2006|pages = [https://archive.org/details/irishfreedomhist0000engl_h2b9/page/200 200]–231|isbn=978-0-330-42759-3}}</ref> ===1912–1922.=== [[Datoteka:Ulster Covenant.jpg|mini|[[alsterski zavjet]] izdat je u protestu protiv [[Zakon o samoupravi (Irska)|Zakona o samoupravi]] u septembru 1912.]] [[Datoteka:Easter Proclamation of 1916.png|mini|[[Proglas Irske Republike]] je izdat tokom [[Uskršnji ustanak|Uskršnjeg ustanka]] u aprilu 1916.]] {{Glavni|Podjela Irske}} Kao odgovor na kampanju za samoupravu koja je počela 1870-ih, unionisti, uglavnom alsterski protestanti, protivili su se irskoj samoupravi i nezavisnosti, plašeći se za svoju budućnost u većinski katoličkoj državi. Godine 1912. unionisti vođeni [[Edward Carson|Edwardom Carsonom]] potpisuju [[alsterski zavjet]] i zavjetuju se da će se suprostaviti samoupravi i silom ako je potrebno. U tu svrhu nastaju [[alsterski dobrovoljci|alsterske dobrovoljačke snage]] (UVF).<ref name="coogan">{{cite book|author=Tim Pat Coogan|title=The Troubles: Ireland's Ordeal and the Search for Peace|url=https://archive.org/details/troublesirelands0000coog|date=2002|publisher=Palgrave Macmillan}}</ref> Kao odgovor na stvaranje UVF-a nacionalisti na čelu sa [[Eoin MacNeill|Eoinom MacNeillom]] formiraju [[Irski dobrovoljci|Irske dobrovoljačke snage]], čiji je cilj bila borba protiv UVF-a i donošenje Zakona o samoupravi. Izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i učešće [[Irska u Prvom svjetskom ratu|Irske u istom]] privremeno su odložili mogući građanski rat i rezoluciju o irskoj nezavisnosti. Zakon o samoupravi, iako je prošao u britanskom parlamentu uz [[kraljevski pristanak]], suspendovan je tokom trajanja rata. Irske dobrovoljačke snage su se podijelile na [[Narodni dobrovoljci (Irska)|Narodne dobrovoljce]], koji su se pridružili irskim regimentima [[Nova britanska armija|Nove britanske armije]], i na grupu koju su uglavnom sačinjavali radikalni nacionalisti među kojima je bilo infiltratora iz [[Irsko republikansko bratstvo|Irskog republikanskog bratstva]]. Radikalni nacionalisti će 1916. u [[Dublin]]u započeti [[Uskršnji ustanak]], pod vodstvom [[Patrick Pearse|Patricka Pearsea]] i [[James Connolly|Jamesa Connollyja]]. Na [[Opći izbori u Irskoj 1918.|izborima u decembru 1918]], dvije i po godine nakon pogubljenja 15 vođa ustanka, pobijedila je, sa 48% glasova i većinom mjesta u parlamentu, separatistička stranka [[Sinn Féin]]. Njihovoj pobjedi pomogla je [[Konskripcijska kriza 1918.|prijetnja o prisilnom regrutovanju u vojnu službu]]. Uslijedio je [[Irski rat za nezavisnost]], koji se završava 1922. kada se formira [[Irska slobodna država]], koja je sačinjavala 26 od 32 irska okruga. U Ulsteru, posebno u 6 okruga koji će postati dio Sjeverne Irske, stranka Sinn Féin je imala relativno slabe rezultate i unionisti su osvojili većinu.<ref name="coogan" /> Odlukom britanskog parlamenta Irska je 1920. podijeljena na dva regiona u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva, [[Južna Irska|Južnu]] i Sjevernu Irsku. Ova podjela Irske potvrđena je u decembru 1922. kada je [[Parlament Sjeverne Irske]] odlučio da Sjeverna Irska izađe iz sastava Irske slobodne države, pravom koje im je dato [[Anglo-irski sporazum|Anglo-irskim sporazumom]] 1921. Dio sporazuma potpisan 1922. naređivao je stvaranje komisije koja će odlučiti granicu između dvije države. Nakon [[Irski građanski rat|Irskog građanskog rata]], ovaj dio sporazuma je bio malog prioriteta novoj vladi u Dublinu koju je predvodio [[W. T. Cosgrave]], koji će 3. decembra 1925. potpisati sporazum kojim je tadašnja granica potvrđena, bez pravljenja ikakvih promjena. S obzirom da su okruzi [[Okrug Fermanagh|Fermanagh]] i [[Okrug Tyrone|Tyrone]], kao i granična područja okruga [[Okrug Londonderry|Derry]], [[Okrug Armagh|Armagh]] i [[Okrug Down|Down]] bili uglavnom nacionalistička područja, komisija je još dodatno mogla smanjiti teritoriju Sjeverne Irske. Sjeverna Irska ostala je dio Ujedinjenog Kraljevstva, ali je dobila svoj parlament i vladu. Iako su se želje unionista ispunile s obzirom da je Sjeverna Irska ostala u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva, nacionalisti su podjelu Irske vidjeli kao ilegalnu i arbitrarnu podjelu ostrva protiv volje većine naroda. Smatrali su da Sjeverna Irska nije ni legitimna ni demokratska država. Katolici su na početku činili oko 35% stanovništva. 557 ljudi, uglavnom katolika, ubijeno je u političkom i sektaškom nasilju između 1920. i 1922, i tokom i poslije rata za nezavisnost. Rezultat je bio raskol između katoličke i protestanske zajednice. Neki historičari opisuju nasilje, posebno ono u Belfastu, kao [[pogrom]]. ===1922–1966.=== [[Datoteka:James Craig Viscount Craigavon.jpg|mini|[[James Craig]], prvi premijer Sjeverne Irske, koji je državu i parlament smatrao protestantskim.]] Naslijeđe građanskog rata u Irskoj, koje će kasnije imati veliki uticaj u Sjevernoj Irskoj, bio je opstanak marginalizovanih ostataka [[Irska republikanska armija (1922–69)|Irske republikanske armije]]. Djelovali su sa obje strane granice i ostali su ideološki privrženi rušenju obje vlade silom kako bi ujedinili Irsku. Sjevernoirska vlada 1922. donosi Zakon o civilnim vlastima kojim se vladi i policiji daje moć da rade sve ono što je neophodno kako bi se ponovo uspostavio ili sačuvao zakon i red. Ovaj zakon se dugo koristio protiv nacionalista i nakon što se nasilje u ovom periodu završilo.<ref>Laura K. Dohonue. "Regulating Northern Ireland: The Special Powers Acts, 1922–1972", ''The Historical Journal'' (1998), vol 41, no. 4.<!-- ISBN, publishing info needed --></ref> Pozicije dvije strane postale su striktno definisane nakon ovog perioda. Iz unionističke perspektive, nacionalisti su bili nelojalni i odlučni u svojoj namjeri da unioniste primoraju na ujedinjenu Irsku. Ova prijetnja služila je kao opravdanje za povlašćen položaj unionista u dodjeli stanova, zaposlenju i u drugim poljima. Prisustvo većih porodica među katolicima, a samim tim i potencijal za brži rast broja katolika također je viđen kao prijetnja. Unionističke vlade ignorisale su upozorenje Edwarda Carsona iz 1921. da bi otuđivanje katolika učinilo Sjevernu Irsku nestabilnom. Poslije ranih 1920-ih dolazilo je do povremenih sektaških nemira, poput nemira u Belfastu 1930-ih i 1950-ih i [[Sjeverna kampanja (Irska republikanska armija)|Sjeverne]] (1942–1944) i [[Granična kampanja (Irska republikanska armija)|Granične]] (1956–1962) kampanje Irske republikanske armije, koje nisu uživale širu podršku među nacionalistima. Nakon što je IRA obustavila svoju kampanju 1962, Sjeverna Irska je u kratkom periodu bila relativno stabilna.<ref name="coogan"/> ==Kasne 1960-e== {{Glavni|Hronologija sjevernoirskog sukoba i mirovnog procesa}} Tačan datum početka sukoba nije utvrđen. Neki od datuma koji se najčešće uzimaju za početak su stvaranje savremenih [[alsterske dobrovoljačke snage|alsterskih dobrovoljačkih snaga]] 1966,<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/faq/faq2.htm#when|title=Beginning of the Troubles, CAIN|publisher=Cain.ulst.ac.uk|access-date=29. 3. 2017|archive-date=6. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101206192850/http://cain.ulst.ac.uk/faq/faq2.htm#when|url-status=dead}}</ref> marš za građanska prava u Derryju 5. oktobra 1968, početak [[Bitka za Bogside|bitke za Bogside]] 12. augusta 1969. ili dolazak britanskih trupa 14. augusta 1969.<ref name="coogan"/> ===Kampanja za građanska prava=== {{Glavni|Sjevernoirski pokret za građanska prava}} Tokom sredine 1960-ih, počela je nenasilna kampanja za građanska prava. Pokret za građanska prava sastojao se od grupa kao što su [[Sjevernoirska asocijacija za ljudska prava]] (NICRA), [[Kampanja za socijalnu pravdu]] (CSJ), Akcijski komitet građana Derryja i [[Narodna demokratija (Irska)|Narodna demokratija]], čiji su ciljevi bili: * kraj diskrimaciji pri zaposlenju – katolici/nacionalisti imali su manje šanse da se zaposle u određenim poslovima, prije svega u vladi * kraj diskriminaciji u dijeljenju stanova – lokalna vijeća koja su kontrolisali unionisti su dijelila stanove protestantima ispred katolika * [[jedan čovjek, jedan glas]] – u Sjevernoj Irskoj samo su kućevlasnici mogli glasati na lokalnim izborima, za razliku od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva gdje su mogle glasati sve odrasle osobe * kraj prekrajanju teritorija izbornih okruga – glas nacionalista je vrijedio manje čak i tamo gdje su bili većina * reforma policije ([[Kraljevska policija Ulstera|RUC]]) – preko 90% policajaca su bili protestanti, a kritikovani su zbog sektaštva i prevelike brutalnosti * povlačenje Zakona o civilnim vlastima – ovaj zakon je omogućavao policiji da pretresa bez naloga, hapsi i zatvara ljude bez optužbe ili suđenja, zabranjuje bilo kakva zasjedanja, parade i publikacije; ovaj zakon je uglavnom korišten protiv nacionalista.<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/events/crights/pdfs/truth.pdf Northern Ireland: The Plain Truth (second edition)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514183620/http://cain.ulst.ac.uk/events/crights/pdfs/truth.pdf |date=14. 5. 2011 }}, Campaign for Social Justice in Northern Ireland, 15. 7. 1969; Pristupljeno 29. 3. 2017.</ref><ref name="cain1800">[http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch1800-1967.htm Chronology of Key Events in Irish History: 1800 to 1967] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110303105236/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch1800-1967.htm |date=3. 3. 2011 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 29. 3. 2017.</ref><ref name="tonge">{{cite book|author=Jonathan Tonge|title=Northern Ireland: Conflict and Change|publisher=Longman|isbn=978-0-582-42400-5|pages=37–38|date=2002}}</ref><ref>{{cite book|last=Various|title=Politics UK|url=https://archive.org/details/politicsuk0000unse|publisher=Longman|isbn=978-1-4058-2411-8|page=[https://archive.org/details/politicsuk0000unse/page/770 770]|date=2006}}</ref><ref name="joint2005p110">{{cite book|title=Counter-Terrorism Policy And Human Rights: Terrorism Bill and related matters: Oral and Written Evidence|author=Joint Committee on Human Rights, Parliament of the United Kingdom|series=Counter-Terrorism Policy And Human Rights: Terrorism Bill and related matters|volume=2|date=2005|publisher=The Stationery Office.|page=110|url=https://books.google.com/books?id=2CRQ6hNzHuAC&pg=PA114|ref={{harvid|Joint Committee|2005}}|isbn=978-0-10-400766-2}}</ref> NICRA je optuživana da je republikanska organizacija čiji je konačni cilj ujedinjenje Irske. Iako su republikanci i neki članovi IRA-e (koja je tada provodila nenasilnu politiku pod vodstvom [[Cathal Goulding|Cathala Gouldinga]]) pomogli pri stvaranju i upravljanju pokretom, nisu ga kontrolisali i nisu bili dominantna skupina unutar pokreta.<ref name="coogan"/><ref>English (2003), str. 91, 94, 98.</ref><ref name="cameron">Lord Cameron, ''Disturbances in Northern Ireland: Report of the Commission appointed by the Governor of Northern Ireland'' (Belfast, 1969). [http://cain.ulst.ac.uk/hmso/cameron2.htm#chap16 Poglavlje 16] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180601151429/http://cain.ulst.ac.uk/hmso/cameron2.htm#chap16 |date=1. 6. 2018 }}.</ref><ref>{{cite book|author=M.L.R. Smith|title=Fighting for Ireland?: The Military Strategy of the Irish Republican Movement|date=2002|publisher=Routledge|page=81}}</ref><ref>{{Cite book|author=Bob Purdie|title=Politics in the Streets: The origins of the civil rights movement in Northern Ireland|publisher=Blackstaff Press|chapter=Poglavlje 4: The Northern Ireland Civil Rights Association}}</ref> U martu i aprilu 1966. nacionalisti su širom Irske održali parade kako bi obilježili 50. godišnjicu Uskršnjeg ustanka. Grupa irskih republikanaca je 8. marta minirala [[Nelsonov stub (Dublin)|Nelsonov stub]] u Dublinu. U to vrijeme, IRA je bila veoma slaba i nije sprovodila oružane akcije, ali su neki unionisti smatrali da se IRA spremala za novu kampanju u Sjevernoj Irskoj.<ref name="ptuvf">''Loyalists'', str. 37–40.</ref> Aprila 1966, grupa lojalista pod vodstvom [[Ian Paisley|Iana Paisleyja]], protestantskog propovjednika, osniva [[Alsterski komitet za odbranu ustava]] (UCDC). Uspostavljeno je paravojno krilo pod imenom [[Alsterski protestantski dobrovoljci]] (UPV), sa ciljem rušenja [[Terence O'Neill|Terencea O'Neilla]], premijera Sjeverne Irske. Iako je O'Neill bio unionist, smatrali su da je bio blag prema pokretu za građanska prava i protivili su se njegovoj politici.<ref name=tricolour>Andrew Boyd. ''Holy War in Belfast''. [http://cain.ulst.ac.uk/othelem/docs/boyd69.htm "Poglavlje 11: The Tricolour Riots"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110827111703/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/docs/boyd69.htm |date=27. 8. 2011 }}. Anvil Books, 1969.</ref> U isto vrijeme u [[Shankill Road|Shankillu]], četvrti Belfasta, javljaju se Alsterske dobrovoljačke snage. Predvodio ih je [[Gusty Spence]], bivši britanski vojnik. Mnogi članovi UVF-a bili su pripadnici i UCDC-a i UPV-a.<ref name="jordan">Hugh Jordan. ''Milestones in Murder: Defining moments in Ulster's terror war''. Random House, 2011. Poglavlje 3.</ref> U aprilu i maju na mnoge su katoličke kuće, škole i poslovne zgrade bili bačeni [[Molotovljev koktel|molotovljevi kokteli]]. U jednom napadu UVF-a na katolički bar gine starica, protestantkinja Matilda Gould. UVF progalašava rat IRA-i i svima koji joj pomažu 21. maja. Ubijaju 27. maja katoličkog civila Johna Sculliona na povratku kući. Pripadnici UVF-a upucali su mjesec dana kasnije trojicu katoličkih civila dok su napuštali pab, pri čemu gine mladić iz Republike Irske, Peter Ward. Ubrzo nakon toga sjevernoirska je vlada zabranila UVF. NICRA je formirana u januaru 1967.<ref name="NICRA">{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/crights/nicra/nicra78.htm#contents|title=We Shall Overcome... The History of the Struggle for Civil Rights in Northern Ireland 1968–1978|publisher=cain.ulst.ac.uk|access-date=29. 3. 2017}}</ref><ref>Robert H. White. "From Peaceful Protest to Guerrilla War: Micro mobilization of the Provisional Irish Republican Army", ''The American Journal of Sociology'', vol 94, No 6 (Maj 1989), str. 1277–1302.</ref> 20. juna 1968, aktivisti za građanska prava (uključujući i [[Austin Currie|Austina Curriea]], nacionalističkog narodnog poslanika) protestovali su protiv diskriminacije u dodjeli stanova zaposjevši u [[Caledon]]u kuću koja je bila dodijeljena devetnaestogodišnjoj neudatoj protestantkinji (Emily Beattie, sekretarki lokalnog političara [[alsterska unionistička stranka|alsterske unionističke stranke]]) ispred dvije velike katoličke porodice.<ref name="cain1968">[http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch68.htm Chronology of the Conflict: 1968] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110806142228/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch68.htm |date=6. 8. 2011 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 31. 3. 2017.</ref> Policajci, među kojima je bio i brat Emily Beattie, nasilno se uklonili aktiviste sa mjesta događaja.<ref name="cain1968"/> Dva dana prije ovog protesta, dvije katoličke porodice koje su zaposjele kuću u susjedstvu također su prisilno uklonjene.<ref>{{cite interview|interviewer=Proinsias Ó Conluain|title=Sixteen of us in one small house|type=Interview|url=http://www.rte.ie/archives/exhibitions/1031-civil-rights-movement-1968-9/1032-caledon-protest/319342-interview-with-mrs-goodfellow|format=Audio|publisher=RTÉ Archives|date=27. 8. 1969|access-date=31. 3. 2017}}</ref> Currie je uložio svoju žalbu u lokalnom vijeću i u parlamentu. Ovaj incident ojačao je pokret za građanska prava.<ref>{{cite web|title=Caledon Housing Protest|url=http://campaignforcivilrights.org/eventsarticles.php?id=162|publisher=Campaign for Civil Rights|access-date=31. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828171004/http://campaignforcivilrights.org/eventsarticles.php?id=162|archive-date=28. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Civil Rights Commemoration, Coalisland - geograph.org.uk - 1413288.jpg|mini|Spomenik prvom sjevernoirskom maršu za građanska prava.]] 24. augusta 1968, pokret je održao svoj prvi marš, od [[Coalisland]]a do [[Dungannon]]a. Tokom naredne godine održani su brojni marševi. Lojalisti (posebno pripadnici UPV-a) napali su mnoge marševe i držali su kontra-demonstracije u cilju zabranjivanja marševa.<ref name="cain1968"/> Zbog nedostatka policijske reakcije na napade, nacionalisti su smatrali da policija, koja je gotovo potpuno bila sastavljena od protestanata, podržava lojaliste.<ref>{{cite web|url=http://www.serve.com/pfc/policing/submiss1.html|title=Submission to the Independent Commission into Policing|publisher=Serve.com|access-date=31. 3. 2017|archive-date=22. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081122100048/http://www.serve.com/pfc/policing/submiss1.html|url-status=dead}}</ref> Sjevernoirska vlada zabranila je marš pokreta za građanska prava u Derryju 5. oktobra 1968.<ref name="derrymarch">{{cite web|title=The Derry March: Main events of the day|author=Martin Melaugh|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/derry/events.htm|publisher=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|access-date=31. 3. 2017|archive-date=23. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071123235747/http://cain.ulst.ac.uk/events/derry/events.htm|url-status=dead}}</ref> Kada su se učesnici marša usprotivili zabrani, policija ih je okružila i tukla nasumično. Više od 100 ljudi je povrijeđeno, uključujući i pojedine nacionalističke političare.<ref name="derrymarch"/> Ovo je izazvalo dva dana nereda u Derryju između nacionalista i policije.<ref name="derrymarch"/> Nekoliko dana kasnije u Belfastu je formirana studenska grupa Narodna demokratija.<ref name="cain1968"/> U kasnom novembru, O'Neill je obećao pokretu za građanska prava neke ustupke, koje su nacionalisti smatrali premalim, a lojalisti prevelikim. Narodna demokratija 1. januara 1969. započinje četvorodnevni marš od Belfasta do Derryja, koji je konstantno uznemiravan i napadan od strane lojalista. Demonstrante je 4. januara [[Incident u Burntolletu|na mostu Burntollet napala]] grupa od 200 lojalista, uključujući i neke policajce van dužnosti, naoružana željeznim šipkama, ciglama i flašama u unaprijed planiranoj zasjedi.<ref name="burntollet">Bowes Egan and Vincent McCormack. [http://cain.ulst.ac.uk/events/pdmarch/egan.htm ''Burntollet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071020182023/http://cain.ulst.ac.uk/events/pdmarch/egan.htm |date=20. 10. 2007 }}. L.R.S. Publishers, 1969; Pristupljeno 31. 3. 2017.</ref> Marš je ponovo napadnut u Derryju. Učesnici marša tvrdili su da policija nije učinila ništa da ih zaštiti i da je pomagala lojaliste. Te noći su policajci u četvrti Derryja, [[Bogside]]u, palili katoličke kuće, napadali, prijetili i vrijeđali stanovnike na sektaškoj osnovi.<ref name="burntollet"/> Stanovnici Bogsidea su zatim postavili barikade kako bi spriječili policiju da uđe, stvorivši tako [[Slobodni Derry|"Slobodni Derry"]] koji je nakratko postao [[no-go zona]] za sigurnosne snage. U martu i aprilu 1969, lojalisti su izvršili bombaške napade na vodene i električne instalacije širom Sjeverne Irske, optuživši za te napade IRA-u i elemente pokreta za građanska prava. Pojedini napadi ostavili su veći dio Belfasta bez vode i struje. Lojalisti su se nadali da bi bombaški napadi mogli natjerati O'Neilla na ostavku čime bi se okončali ustupci nacionalistima.<ref name="cain1969">{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch69.htm|title=Chronology of the Conflict: 1969|publisher=cain.ulst.ac.uk|access-date=31. 3. 2017|archive-date=6. 12. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101206184139/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch69.htm|url-status=dead}}</ref><ref>Jim Cusack & Henry McDonald. ''UVF''. Poolbeg, 1997. str. 28.</ref> Između 30. marta i 26. aprila izvršeno je 6 bombaških napada.<ref name="cain1969"/><ref name="psb">{{cite book|author=Peter Taylor|title=Loyalists|publisher=Bloomsbury Publishing|date=1999|pages=59–60|isbn=0-7475-4519-7}}</ref> Svi su okrivljeni na IRA-u, a britanski vojnici poslati su da čuvaju instalacije. Unionistička podrška O'Neillu se smanjivala, što dovodi do njegove ostavke 28. aprila.<ref name="cain1969"/> ===Neredi u augustu 1969. i posljedice=== {{Glavni|Neredi u Sjevernoj Irskoj 1969.}} 19. aprila u Bogsideu je došlo do sukoba između NICRA-e, policije i lojalista. Policajci su ušli u kuću katoličkog civila, Samuela Devennyja (42) i pretukli ga zajedno sa njegove dvije ćerke tinejdžerke i porodičnim prijateljem. Jedna od kćerki ostala je bez svijesti.<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/issues/police/ombudsman/po041001devenny.pdf Police Ombudsman statement on Devenny investigation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121006092627/http://cain.ulst.ac.uk/issues/police/ombudsman/po041001devenny.pdf |date=6. 10. 2012 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 1. 4. 2017.</ref> Devenny je pretrpio srčani udar i umro je 17. jula od posljedica povrede. 13. jula policajci su pretukli katoličkog civila, Francisa McCloskeya (67) tokom sukoba u [[Dungiven]]u. Umro je sljedećeg dana.<ref name="cain1969"/> 12. augusta, parada protestantskog bratstva, [[Šegrti Derryja|Šegrta Derryja]] izazvala je sukob između lojalista i nacionalista. Nakon što su nacionalisti počeli bacati kamenje i molotovljeve koktele policija je, uz podršku lojalista, pokušala zauzeti Bogside. Iako je policija koristila [[CS gas|suzavac]], oklopna vozila i vodene topove, stotine nacionalista ih je držalo na distanci.<ref>Russell Stetler. [http://cain.ulst.ac.uk/events/battlebogside/stetler/stetler70.htm Extract from The Battle of Bogside (1970)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620024458/http://cain.ulst.ac.uk/events/battlebogside/stetler/stetler70.htm |date=20. 6. 2010 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 1. 4. 2017.</ref> Neprekidne borbe koje su trajale naredna dva dana postale su poznate kao bitka za Bogside. Kao odgovor na dešavanja u Derryju, nacionalisti su protestovali u Belfastu i širom Sjeverne Irske. Neki od ovih protesta doveli su do sukoba sa policijom i do napada na policijske stanice. U Belfastu su lojalisti odgovorili upadajući u nacionalističke distrikte, spaljujući kuće i poslovne objekte. Došlo je do pucnjavi između nacionalista i policije i između nacionalista i lojalista. Grupa od oko 30 pripadnika IRA-e bila je umiješana u borbama u Belfastu. Policija je na ulice poslala oklopna vozila [[Shorland]] naoružana teškim mitraljezima [[M1919 Browning|Browning]]. Oklopna vozila su dva puta otvorila paljbu na nacionalističke četvrti, pri čemu gine devetogodišnji Patrick Rooney. Paljba je otvorena i na demonstrante u [[Armagh]]u, Dungannonu i Coalislandu.<ref name="coogan"/> Premijer Republike Irske, [[Jack Lynch]] je u televizijskom obraćanju 13. augusta rekao da irska vlada "ne može više stajati mirno i gledati nedužne ljude povrijeđene i možda i gore". Pozvao je na dolazak mirotvoraca [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i izjavio da se u graničnim područjima [[Okrug Donegal|okruga Donegal]], u blizini Derryja, postavljaju poljske bolnice [[Irske odbrambene snage|irske vojske]]. Rekao je i da je jedino trajno rješenje ujedinjenje Irske. Neki su ovaj govor smatrali kao prijetnju vojnom intervencijom.<ref>{{cite book|author=John Ranelagh|title=A Short History of Ireland|url=https://archive.org/details/shorthistoryofir002edrane|publisher=Cambridge University Press|date=1994|edition=2|page=[https://archive.org/details/shorthistoryofir002edrane/page/272 272]|isbn=978-0-521-46944-9}}</ref> Nakon nereda, Lynch je naredio irskoj vojsci da planira moguću [[Humanitarna intervencija|humanitarnu intervenciju]] u Sjevernoj Irskoj. Plan, nazvan [[Vježba Armageddon]], je odbijen i ostao je [[Klasifikovani podaci|klasifikovan]] 30 godina.<ref>{{cite news|last1=Downey|first1=James|title=Army on Armageddon alert|url=http://www.independent.ie/irish-news/army-on-armageddon-alert-26098330.html|access-date=1. 4. 2017|work=Irish Independent|date=2. 1. 2001}}</ref> 14. i 15. augusta, britanske trupe [[Operacija Banner|su raspoređene]] po Derryju i Belfastu kako bi uspostavile red,<ref>{{cite book|author=Michael McKernan|title=Northern Ireland Yearbook 2005|publisher=Stationery Office|date=2005|page=17|isbn=978-0-9546284-2-0}}</ref> ali nisu ušle u Bogside što je dovelo do privremenog prekida nemira. 8 ljudi je ubijeno, preko 750 povrijeđeno (uključujući 133 osobe sa ranama od vatrenog oružja), a uništeno je preko 400 kuća i poslovnih objekata, od čega su katolički činili 83%. 1.505 katoličkih i 315 protestantskih porodica bilo je primorano napustiti svoje domove. Irska vojska je uspostavila izbjegličke kampove u blizini granice. Nacionalisti su se u početku obradovali dolasku vojske jer nisu vjerovali policiji. Odnosi su se ubrzo raspali zbog opresivnih mjera koje je vojska sprovodila.<ref>English (2003), str.&nbsp;136.</ref> Nakon nereda, uspostavljen je [[Huntov izvještaj|Huntov komitet]] kako bi ispitao sjevernoirsku policiju. Izvještaj, koji je objavljen 12. oktobra, preporučivao je da se policija razoruža i da se specijalna policija ukine. Te noći su lojalisti u Belfastu protestovali protiv izvještaja. Tokom nasilja u Shankillu, pripadnici UVF-a ubili su policajca Victora Arbucklea.<ref>David McKittrick. ''Lost Lives: The Stories of the Men, Women and Children who Died as a Result of the Northern Ireland Troubles''. Random House, 2001. str. 42</ref> On je bio prvi policajac koji je poginuo tokom sjevernoirskog sukoba. U oktobru i decembru 1969, UVF je izvršio niz malih bombaških napada u Republici Irskoj.<ref name="coogan"/> ==1970-e== ===Vrhunac nasilja i kolaps parlamenta=== [[Datoteka:Ulster.ogv|mini|Izvještaj o pozadini sukoba iz 1971.]] [[Datoteka:Shankilltroubles.jpg|mini|Lojalistički simboli na zgradi u belfastskoj četvrti Shankill, 1970.]] U periodu od 1970. do 1972. desila se eksplozija [[Političko nasilje|političkog nasilja]], doživljujući svoj vrhunac 1972, kada je gotovo 500 ljudi, od toga preko pola civila, izgubilo svoje živote. To je bila najsmrtonosnija godina sukoba.<ref name="suttonindexofdeaths">[http://www.cain.ulst.ac.uk Sutton Index of Deaths] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190111174529/http://cain.ulst.ac.uk/ |date=11. 1. 2019 }}, cain.ulst.ac.uk; Pristupljeno 3. 4. 2017.</ref> Do kraja 1971, u Derryju je postavljeno 29 barikada, od kojih je 16 bilo neprolazno čak i britanskim oklopnim vozilima.<ref name="b83">{{cite book|last=Taylor|first=Peter|title=Brits: The War Against the IRA|publisher=Bloomsbury Publishing|date=2001|page=[https://archive.org/details/brits00pete/page/83 83]|isbn=0-7475-5806-X|url=https://archive.org/details/brits00pete/page/83}}</ref> Mnoge republikanske no-go zone bile su kontrolisane od strane [[Privremena irska republikanska armija|Privremene]] i [[Službena irska republikanska armija|Službene IRA-e]]. Postoji nekoliko ponuđenih razloga za eskalaciju nasilja u ovom periodu. Unionisti smatraju da je glavni razlog eskalacije nastanak PIRA-e i OIRA-e, koje su nastale raspadom stare IRA-e 1969. Dok je stara IRA prihvatila nenasilnu borbu,<ref name="bishopmallie">{{cite book|author=Patrick Bishop & Eamonn Mallie|title=The Provisional IRA|publisher=Corgi Books|date=1987|pages=52–54|isbn=0-552-13337-X}}</ref> nova Privremena IRA je bila odlučna u svojoj namjeri da vodi oružanu borbu protiv britanskih vlasti u Sjevernoj Irskoj. Nova IRA je bila voljna prihvatiti ulogu zaštitnika katoličke zajednice,<ref>English (2003), str. 134–35.</ref> umjesto jedinstva radničke klase iz obje zajednice. Nacionalisti nasilje u ovom periodu objašnjavaju nizom događaja. Jedan od incidenata bila je i [[bitka za Falls]] u julu 1970. kada je 3.000 britanskih trupa uvelo policijski čas u nacionalističkoj četvrti Belfasta, Lower Fallsu ispaljujući preko 1.500 metaka i ubijajući 4 civila. Godine 1971. je uvedena internacija bez suđenja (od 350 osoba koje su privedene na početku, nijedna nije bila protestant).<ref name="rkwalker">{{cite book|author=R.K. Walker|title=The Hunger Strikes|url=https://archive.org/details/hungerstrikes0000walk_o5y1|publisher=Lagan Books|date=2006|page=[https://archive.org/details/hungerstrikes0000walk_o5y1/page/27 27]|isbn=1-904684-18-1}}</ref> Zbog slabih obavještajnih podataka,<ref>{{cite book|author=David Bonner|title=Executive Measures, Terrorism and National Security: Have the Rules of the Game Changed?|url=https://archive.org/details/executivemeasure0000bonn|publisher=Ashgate|date=2007|page=[https://archive.org/details/executivemeasure0000bonn/page/89 89]|isbn=978-0-7546-4756-0}}</ref> rijetko koji od privedenih je zapravo bio republikanski aktivista, ali su neki postali radikalizovani zbog svojih iskustava.<ref name="coogan"/> Treći događaj koji je doveo do povećane regrutacije i podrške nacionalista PIRA-i, bilo je ubijanje 13 nenaoružanih muških civila od strane britanske vojske na mitingu protiv internacije u Derryju 30. januara 1972. (nekoliko mjeseci kasnije od povreda je preminuo još jedan muškarac). Ovaj incident je poznat kao [[Krvava nedjelja (1972)|Krvava nedjelja]].<ref>{{cite book|last1=Walsh|first1=Dermot|title=Bloody Sunday and the Rule of Law in Northern Ireland|date=2000|publisher=Gill & Macmillan|isbn=0717130851|page=88|url=https://books.google.com/books?id=l4AMAQAAMAAJ|access-date=3. 4. 2017}}</ref> Smatra se jednim od najznačajnijih događaja sukoba. Za posljedicu je imao povećano neprijateljstvo republikanaca ka britanskoj vojsci i vladi, kao i povećanje podrške PIRA-i, koja se ogleda u povećanom broju dobrovoljaca u tom periodu. Od 1971. do 1975, 1.981 osoba je zatvoreno bez suđenja, od čega 1.874 katolika i 107 protestanata.<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/intern/sum.htm|title=Internment – Summary of Main Events|publisher=Cain.ulst.ac.uk|access-date=3. 4. 2017}}</ref> Postojale su glasine o zlostavljanju i mučenju privedenih,<ref>Oren Gross & Fionnuala Ní Aoláin. Law in Times of Crisis: Emergency Powers in Theory and Practice'', str. 188; {{ISBN|978-0521833516}}.</ref><ref name="asmathews">Anthony Stuart Mathews. ''Freedom, state security and the rule of law: Dilemmas of the apartheid society'', str. 246; {{ISBN|978-0-702-11812-8}}.</ref> a pet tehnika koje su vojnici i policajci koristili tokom ispitivanja proglašene su nelegalnim nakon istrage britanske vlade.<ref>Mireille Delmas-Marty. ''The European Convention for the Protection of Human Rights: International Protection Versus National Restrictions'', str. 261-62; {{ISBN|978-0-792-31283-3}}.</ref> Privremena IRA pokušala je sebe predstaviti kao zaštitnika nacionalističke zajednice.<ref name="moloney">Ed Moloney. ''A Secret History of the IRA'', str. 89-90; {{ISBN|0-141-01041-X}}.</ref><ref>Peter Taylor. ''Provos: The IRA and Sinn Féin'', str. 75-79; {{ISBN|9780-7475-3818-9}}.</ref> PIRA je svoju kampanju započela rane 1971. kada je Vojno vijeće odobrilo napade na britansku vojsku.<ref name=English137>English (2003), str. 137.</ref> Tokom 1972, borci PIRA-e ubili su oko 100 pripadnika britanskih sigurnosnih snaga, ranili još 500 i izvršili oko 1.300 bombaških napada,<ref name="bobrien">{{cite book|author=Brendan O'Brien|title=The Long War – The IRA and Sinn Féin|publisher=O'Brien Press, Ltd.|date=1995|page=119|isbn=0-86278-425-5}}</ref> uglavnom na komercijalne mete.<ref name="suttonindexofdeaths"/><ref name=English137/><ref name="jbb">{{cite book|author=J. Bowyer Bell|title=The Secret Army: The IRA|publisher=Transaction Publishers|date=1997|page=[https://archive.org/details/secretarmyira00bell/page/381 381]|isbn=1-56000-901-2|url=https://archive.org/details/secretarmyira00bell/page/381}}</ref> Bombaška kampanja prouzrokovala je i civilne žrtve, poput [[Krvavi petak (1972)|Krvavog petka]], kada su 22 bombe aktivirane u centru Belfasta, pri čemu je poginulo 9 osoba, 7 civila i 2 vojnika. U istoj godini OIRA je ubila desetine britanskih vojnika, ranivši još nekoliko. OIRA je svoju kampanju okončala u maju 1972.<ref name="suttonindexofdeaths"/><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/30/newsid_2973000/2973759.stm|title=1972: Official IRA declares ceasefire|publisher=BBC News|date=30. 5. 1981}}</ref> Koncentracija britanskih trupa doživjela je svoj vrhunac na omjeru 20:1.000 u odnosu na civilno stanovništvo, što je najveći omjer u historiji protivgerilskog ratovanja, veći i od onog tokom [[Malajski ustanak|Malajskog ustanka]], s kojim se sukob često poredi.<ref>{{Cite web |url=http://www.podesta.com/pipeline/counterinsurgency-force-ratio-how-many-troops-does-it-take-do-job |title=Counterinsurgency Force Ratio: How Many Troops Does it Take to Do the Job? |access-date=3. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170224191737/http://www.podesta.com/pipeline/counterinsurgency-force-ratio-how-many-troops-does-it-take-do-job |archive-date=24. 2. 2017 |url-status=dead }}</ref> [[Operacija Motorman]] bila je najveća operacija u Irskoj još od rata za nezavisnost.<ref name="CAIN1972">{{Cite web |url=http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch72.htm |title=CAIN: Chronology of the Conflict – 1972 |access-date=3. 4. 2017 |archive-date=5. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110305015858/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch72.htm |url-status=dead }}</ref> Uključeno je bilo 22.000 britanskih trupa.<ref name="CAIN1972"/> U danima prije operacije, još 4.000 vojnika je pristiglo u Sjevernu Irsku.<ref name="CAIN1972"/> I pored privremenog primirja 1972. i pregovora s britanskim zvaničnicima, PIRA je bila odlučna nastaviti kampanju sa ciljem ujedinjenja Irske. Britanska vlada u Londonu, vjerujući da je sjevernoirska administracija nesposobna, nastojala je preuzeti kontrolu nad sigurnosnom situacijom u zemlji. Pošto je ovo bilo neprihvatljivo za unionističku sjevernoirsku vladu, britanska vlada ukida sjevernoirski parlament i vladu i uvodi direktnu vladavinu iz Londona. Direktna vladavina na početku je bila kratkoročno rješenje; krajnji cilj je bila ponovna uspostava vlade koja bi bila prihvatljiva i unionistima i nacionalistima. Dogovor između zaraćenih strana se pokazao nedostižnim, a sukob se nastavio. Postojanje "no-go zona" u Belfastu i Derryju predstavljalo je izazov autoritetu britanske vlade u Sjevernoj Irskoj. Britanska vojska uništava barikade i uspostavlja kontrolu nad ovim zonama u Operaciji Motorman 31. jula 1972.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> ===Saningdejlski sporazum i štrajk UWF-a=== [[Datoteka:British troops investigate a couple on the street in Belfast.jpg|mini|Britanski vojnici i policija ispituju par iza belfastskog [[Europa Hotel (Belfast)|Europa Hotela]].]] U junu 1973, nakon objave britanske [[Bijela knjiga|bijele knjige]] i martovskog [[Referendum o nezavisnosti Sjeverne Irske 1973.|referenduma]] o statusu Sjeverne Irske, uspostavljeno je novo parlamentarno tijelo, [[Vijeće Sjeverne Irske]]. [[Izbori u Sjevernoj Irskoj 1973.|Izbori]] su održani 28. juna. U oktobru 1973, nacionalističke i unionističke stranke su, zajedno s britanskom i irskom vladom, potpisale [[Saningdejlski sporazum]], čiji je cilj bio proizvesti političko rješenje unutar Sjeverne Irske. Sporazumom je [[izvršna vlast]] podijeljena između nacionalista i unionista i nastalo je "Vijeće Irske", tijelo sastavljeno od ministara iz Sjeverne Irske i Republike, stvoreno sa ciljem podsticanja na prekograničnu saradnju. [[Datoteka:Protestant_graffiti_in_Belfast,_Northern_Ireland,_1974.jpg|mini|Protestantski grafiti u Belfastu.]] Unionisti su ostali podijeljeni oko Sunningdalea, kojem se protivila i IRA, čiji je cilj bio nestanak Sjeverne Irske kao dijela Ujedinjenog Kraljevstva. Mnogi unionisti su se protivili konceptu podijele moći, smatrajući da nije izvodljivo dijeliti moć sa onima koji žele uništenje države. Značajnije je bilo unionističko protivljenje "irskoj dimenziji" i Vijeću Irske, kojeg su smatrali prethodnicom budućeg ujedinjenog irskog parlamenta. Opaska mladog odbornika [[Socijaldemokratska i radnička partija|SDLP-a]], [[Hugh Logue|Hugha Loguea]], na dublinskom [[Trinity College (Dublin)|Trinity Collegeu]] da je Sunningdale sredstvo "kojim će unionsti biti dovedeni do ujedinjene Irske" oštetila je šanse značajnijoj unionističkoj podršci sporazumu. U januaru 1974, smijenjenog [[Brian Faulkner|Briana Faulknera]] na mjestu lidera [[Ulsterka unionistička stranka|UUP-a]] zamijenio je [[Harry West]]. Na [[Opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu u februaru 1974.|općim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu]] u februaru 1974, anti-Saningdejlski unionisti osvojili su 11 od 12 poslaničkih mjesta i 58% glasova dok je ostatak otišao pro-Saningdejlskim unionistima i nacionalistima.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> [[Datoteka:No Entry to Joy Street in Belfast, Northern Ireland, 1974.jpg|mini|lijevo|Belfastski ulični znakovi sa grafitima IRA-e.]] Na kraju je Saningdejlski sporazum oborila je masovna akcija dijela lojalističkih paravojski (prije svega alsterski odbrambeni savez, koji je tada imao oko 20.000 članova) i radnika, koji su formirali [[alstersko radničko vijeće]] (UWC). Oni su organizovali [[generalni štrajk]]. Ovaj je štrajk žestoko oštetio biznise u Sjevernoj Irskoj, a odsječene su bile i osnovne potrebe kao što su elektricitet i voda. Nacionalisti smatraju da britanska vlada nije dovoljno učinila da prekine štrajk i održi Saningdejlski sporazum. Postoje dokazi da je štrajk ohrabrivao i [[MI5]], kao dio njihove kampanje da dizorijentišu vladu britanskog premijera [[Harold Wilson|Harolda Wilsona]].<ref>''Keeping Secrets'', London Review of Books, April 1987.</ref> Suočeni sa takvom opozicijom, pro-Saningdejlski unionisti su napustili vladu i novi režim je propao. Tri dana nakon početka štrajka, 17. maja 1974, dva tima iz [[Belfastska brigada UVF-a|Belfastske]] i [[Srednjoalsterska brigada UVF-a|Srednjoalsterske brigade]] UVF-a<ref name="taylorloyalists">Peter Taylor. ''Loyalists'' (1990). London: Bloomsbury Publishing Plc. str. 41-44, 125, 143, 163, 188–90<!-- ISBN needed --></ref> detonirala su [[Bombaški napadi u Dublinu i Monaghanu|tri auto-bombe bez upozorenja]] u centru Dublina, pri čemu je poginulo 26 ljudi, a ranjeno je oko 300. 90 minuta kasnije, u [[Monaghan]]u je eksplodirala i četvrta bomba, pri čemu gine još 7 ljudi. Nikada niko nije osuđen za ove napade.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> ===Prijedlog o nezavisnosti Sjeverne Irske=== Wilson se tajno susreo sa IRA-om 1971. dok je bio vođa opozicije; njegova se vlada ponovo susrela sa IRA-om u kasnoj 1974. i ranoj 1975. kako bi sklopila primirje. Tokom sastanaka razmatrala se mogućnost britanskog povlačenja iz Sjeverne Irske. Neuspjeh Saningdejla doveo je do ozbiljnih razmatranja u Londonu do novembra 1975. o nezavisnosti Sjeverne Irske. Da se povlačenje Britanaca desilo, Sjeverna Irska bi postala [[dominion]] [[Commonwealth nacija|Britanskog Commonwealtha]]. Britanski pregovori sa ilegalnom organizacijom razbijesnili su irsku vladu, koja je strahovala da Britanci razmatraju napuštanje Sjeverne Irske. Irski ministar spoljašnjih poslova [[Garret FitzGerald]] razmotrio je u svom memorandumu iz juna 1975. mogućnost mirnog povlačenja i nezavisnosti, [[Podjela Irske|podjele ostrva]] i kolapsa Sjeverne Irske u građanski rat i anarhiju. FitzGerald smatra da je mirno povlačenje najpoželjnije rješenje, ali zaključuje da irska vlada ne može mnogo učiniti. Irska vlada već nije uspjela spriječiti IRA-ino spaljivanje britanske ambasade u Dublinu 1972. Vjerovala je da ne bi mogla povećati malu vojsku od 12.500 ljudi bez negativnih posljedica. Građanski rat u Sjevernoj Irskoj doveo bi do mnogo ljudskih žrtava i imao bi ozbiljne posljedice za Republiku, jer bi javnost zahtijevala djelovanje u cilju zaštite nacionalista. FitzGerald je upozorio [[James Callaghan|Callaghana]] da bi nedjelovanje Irske "moglo ugroziti demokratsku vladu u Republici". Irska vlada se toliko plašila posljedica nezavisne Sjeverne Irske da je FitzGerald odbio pitati Britance da se ne povuku, jer je mislio da bi otvoreno raspravljanje o tom pitanju dozvolilo Britancima da nastave sa svojim planom. U 2006. je napisao da "ni tada ni od tada javno mnjenje u Irskoj nije shvatilo koliko je blizu naše cijelo ostrvo bilo katastrofi u posljednje dvije godine vladavine Harolda Wilsona". === Sredina 1970-ih === [[Datoteka:CW. Derry, IRSP-INLA möte.JPG|mini|desno|[[Irska nacionalna oslobodilačka armija]] je započela svoje aktivnosti sredinom 1970-ih.]] U aprilu 1974, zabranu UVF-a ukinuo je [[Merlyn Rees]], [[državni sekretar za Sjevernu Irsku]]. U decembru, mjesec dana nakon [[Bombaški napad u Birminghamu|bombaškog napada u Birminghamu]], IRA je proglasila primirje, koje je teoretski trajalo narednu godinu. Bez obzira na primirje, sektaška ubistva su se povećala u 1975, kao i sukobi među neprijateljskim paravojskama. To je 1975. učinilo jednom od najkrvavijih godina sukoba.<ref name="taylorloyalists"/> 31. jula 1975. u Bushkillu, u blizini [[Newry]]ja, popularni irski bend [[The Miami Showband]] vraćao se u Dublin nakon svirke u [[Banbridge]]u, kada je upao u zasjedu pripadnika Srednjoalsterske brigade UVF-a, prerušenih u britanske uniforme na lažnom vojnom punktu. [[Ubistva u Bushkillu|Ubijena]] su tri člana benda, 2 katolika i protestant, a u slučajnoj eksploziji poginula su i dva pripadnika UVF-a. Narednog januara, 11 protestantskih radnika je [[Masakr u Kingsmillu|upucano u Kingsmillu]], nakon što su izvedeni iz autobusa od pripadnika [[Republikanske akcijske snage Južnog Armagha|Republikanske akcijske snage]]. Jedini preživjeli je upucan 18 puta. Ova ubistva su navodno bila osveta za lojalističko [[Masakr porodica Reavey i O'Dowd|ubistvo dviju katoličkih porodica]] prethodne noći.<ref name="coogan"/><ref name="suttonindexofdeaths"/><ref name="jbb"/> Nasilje se nastavilo kroz 1970-e. Britanska vlada je u oktobru 1975. uvela ponovnu zabranu UVF-a. Kada se primirje IRA-e iz decembra 1974. završilo u januara 1976, grupa se vratila nasilju, izgubivši nadu iz ranih 1970-ih u brzo povlačenje Britanaca i razvivši strategiju "dugog rata", pod kojom se podrazumijevala manje intenzivna, ali održljivija kampanja nasilja koja bi se mogla nastaviti beskonačno. Međutim, primirje Službene IRA-e iz 1972. postalo je trajno. OIRA se pretvorila u [[Radnička partija Irske|Radničku partiju]], koja je potpuno odbacivala nasilje. Od bivših članova OIRA-e izrasla je [[Irska nacionalna oslobodilačka armija]], koja će nastaviti kampanju nasilja 1974.<ref name="jbb"/> === Kasne 1970-e === U kasnim 1970-im, nezadovoljstvo sukobom je bilo izraženo u objema zajednicama. Jedna od manifestacija takvog raspoloženja su [[Betty Williams|Ljudi mira]], grupa koja je osvojila [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 1976. Oni su organizovali velike demonstracije protiv nasilja paravojski. Njihova kampanja izgubila je popularnost nakon apela nacionalističkoj zajednici da dojavljuju informacije o IRA-i sigurnosnim snagama.<ref name="dooley">Brian Dooley. ''Black and Green: Fight for Civil Rights in Northern Ireland and Black America'', str. 129; {{ISBN|978-0-74531-295-8}}.</ref> Decenija se završila duplim napadom IRA-e. 27. augusta 1979. ubijen je [[Louis Mountbatten|Lord Mountbatten]] tokom odmora u Mullaghmoreu, [[okrug Sligo]], kada je eksplodirala bomba ispod njegovog čamca. Poginule su još tri osobe: majka Mountbattenovog zeta, Mountbattenov unuk i lokalni čamdžija.<ref name="suttonindexofdeaths"/> Istog dana ubijeno je 18 vojnika, uglavnom iz [[Padobranski regiment|Padobranskog regimenta]], kada je konvoj naišao na dvije bombe na putu u pripremljenoj [[Zasjeda u Warrenpointu|zasjedi]] u [[Warrenpoint]]u, okrug Down.<ref name="taylorloyalists"/> Uzastopne britanske vlade, nakon neuspjeha u pokušaju ostvarenja političkog rješenja, pokušale su "normalizovati" Sjevernu Irsku. Ukinuto je pritvaranje bez suđenja, kao i politički status paravojnim zatvorenicima. Od 1972, pripadnicima paravojski suđeno je bez porote (tzv. [[diplock sudovi]]) kako bi se izbjeglo zastrašivanje. Prilikom osude, tretirani su kao obični kriminalci. Otpor ovakvoj politici među republikancima doveo je do "[[Odjevni protest|odjevnih]]" i "[[Prljavi protest|prljavih]]" protesta 500 zatvorenika u [[Zatvor Maze|Mazeu]]. Njihovi protesti kulminirali su štrajkom glađu, čiji je cilj bio povratak političkog statusa, kao i drugi ustupci.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> == 1980-e == [[Datoteka:South Belfast 1981.jpg|mini|lijevo|Britanski vojnici u južnom Belfastu.]] Tokom [[Irski štrajk glađu 1981.|štrajka glađu 1981]], od gladi je umrlo 10 republikanskih zatvorenika (7 iz PIRA-e i 3 iz INLA-e). [[Bobby Sands]], prvi preminuli štrajkač, bio je član [[Dom komuna|britanskog parlamenta]]. Preko 100.000 ljudi prisustovalo je Sandsovoj sahrani u zapadnom Belfastu;<ref name="cainhsc">{{cite web|title=The Hunger Strike of 1981 – A Chronology of Main Events|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/hstrike/chronology.htm|publisher=CAIN|access-date=5. 11. 2018|archive-date=31. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070531003915/http://cain.ulst.ac.uk/events/hstrike/chronology.htm|url-status=dead}}</ref> hiljade drugih prisustovalo je sahranama ostalih zatvorenika. Iz republikanske perspektive, značaj ovih događaja demonstrirao je potencijal za političku i izbornu strategiju.<ref>English (2003), str. 200</ref> U jeku štrajka glađu, stranka Sinn Féin, koja je postala političko krilo PIRA-e,<ref name="cainhsc"/><ref name="taylorbehindthemask">Peter Taylor. ''Behind the Mask: The IRA and Sinn Féin'', TV books, Inc., New York, 1997; {{ISBN|1-57500-061-X}}.</ref><ref name="toolis">Kevin Toolis. ''Rebel Hearts: Journeys Within the IRA's Soul'', Picador 2000; {{ISBN|978-0-330-34648-1}}.</ref> izašla je na izbore i u Sjevernoj Irskoj (kao [[Abstencionizam|abstencionisti]]) i u Republici. Sinn Féin je 1986. priznao legitimitet [[Oireachtas|irskog parlamenta]], što je dovelo do napuštanja stranke manjeg broja članova koji formiraju [[Republikanski Sinn Féin]].<ref name="coogan"/> IRA je u 1980-im pojačana velikim [[Uvoz oružja Privremene irske republikanske armije|donacijama]] oružja iz [[Libija|Libije]] zbog [[Muammar El-Gaddafi|Gadafijevog]] bijesa na podršku britanske vlade [[Američko bombardovanje Libije 1986.|bombardovanju Libije 1986]], kao i novčanim donacijama IRA-inih aktivista iz [[Irska dijaspora|irske dijaspore]], prije svega iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. [[Datoteka:Grand-Hotel-Following-Bomb-Attack-1984-10-12.jpg|mini|lijevo|[[Grand Brighton Hotel]] nakon IRA-inog [[Bombaški napad u Brightonu|bombaškog napada]] u oktobru 1984.]] INLA je bila izrazito aktivna početkom i sredinom 1980-ih. 1982. su izveli [[Bombaški napad u Ballykellyju|bombaški napad]] na disko kojeg su često posjećivali britanski vojnici van dužnosti. Poginulo je 11 vojnika i šest civila.<ref name="suttonindexofdeaths"/> Najznačajniji IRA-in napad u ovom periodu je [[Bombaški napad u Brightonu|bombaški napad na hotel u Brightonu]] 12. oktobra 1984, tokom konferencije [[Konzervativna stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Konzervativne stranke]], kojoj je prisustovala i premijerka [[Margaret Thatcher]]. Bomba, koja je eksplodirala u ranim jutarnjim satima, ubila je pet osoba, uključujući člana parlamenta [[Anthony Berry|Anthonyja Berryja]].<ref name="suttonindexofdeaths"/> 34 osobe su povrijeđene.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/12/newsid_2531000/2531583.stm|title=On This Day: 12 October 1984|publisher=BBC News|date=12. 10. 2000|access-date=5. 11. 2018}}</ref> U minobacačkom napadu na policijsku stanicu 28. februara 1985. u Newryju, poginulo je devet policajaca, sedam protestanata i dva katolika. Napad su isplanirali [[Brigada IRA-e Južni Armagh|IRA-ina brigada iz Južnog Armagha]] i jedinica u Newryju. Devet projektila je ispaljeno sa ukradenog [[Ford]]a. Osam je promašilo stanicu, a deveti je pogodio kantinu. U [[Enisskillen]]u je 8. novembra 1987, tokom komemoracijske parade žrtvama [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], eksplodirala tempirana bomba. Poginulo je 11 (10 civila, uključujući trudnicu, i jedan policajac), a ranjene su 63 osobe. Ronnie Hill bio je teško povrijeđen. U komu je pao nakon dva dana i ostao je u tom stanju sve do smrti u decembru 2000.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/1093598.stm |title=NORTHERN IRELAND &#124; IRA bomb victim buried |publisher=BBC News |date=30. 12. 2000|access-date=5. 11. 2018}}</ref> IRA se izvinila, tvrdeći da je napad bio greška, a da su prava meta bili britanski vojnici koji su paradirali ka spomeniku. Jedinica koja je izvela napada je rasformirana. Lojalističke paravojske odgovorile su napadima na katolike, uglavnom civile. Postavljena je bila još jedna bomba u obližnjem [[Tullyhommon]]u koja nije eksplodirala.<ref name="jbb"/> Četiri mjeseca nakon napada u Enniskillenu, tri dobrovoljca IRA-e su ubijena na benzinskoj stanici na [[Gibraltar]]u. Ovaj događaj postao je poznat pod imenom [[Operacija Flavius]]. Sahranu u Belfastu napao je pripadnik UDA-e [[Michael Stone]]. U napadu su poginule tri osobe, uključujući pripadnika IRA-e. Stone je osuđen na doživotnu kaznu, ali je oslobođen poslije 11 godina zatvora nakon sporazuma iz Belfasta.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/24/newsid_2515000/2515041.stm On this day: Loyalist killer Michael Stone freed from Maze], BBC.</ref> Dva naoružana britanska vojnika napadnuta su, zarobljena i likvidirana prilikom sahrane žrtava Stoneovog napada. Ovaj događaj poznat je pod imenom "[[ubistvo kaplara]]".<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> Tokom 1980-ih, lojalističke paravojske, uključujući UVF, UDA-u i UR, uvozile su oružje i ekplozive iz [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]].<ref name="taylorloyalists"/> Oružje je podijeljeno među grupama, mada neko (poput [[RPG]]-a) nikada nije ni korišteno. Tokom 1987, slabi uticaj INLA-e nakon sukoba sa odmetnutom grupom, IPLO-m. Do 1992, IPLO je uništila PIRA zbog umješanosti u trgovinu drogom čime se sukob završio.<ref name="coogan"/> Republikanci smatraju da se u ovo vrijeme počela primjenjivati "[[Shoot-to-kill politika u Sjevernoj Irskoj|shoot-to-kill politika]]", što je dovelo do ubistva desetina republikanskih i jednog lojalističkog pripadnika paravojski. Ubistva su uglavnom izvršavali pripadnici policije ili [[Specijalna vazdušna služba|SAS]]-a. == 1990-e== {{Glavni|Mirovni proces u Sjevernoj Irskoj}} Od kasnih 1980-ih, iako je IRA nastavila svoju oružanu kampanju, stranka Sinn Féin, koju od 1983. vodi [[Gerry Adams]], pokušala je izboriti kraj sukoba. Adams je tačno predvidio da će to biti dug proces. Održavao je javne pregovore s [[John Hume|Johnom Humeom]], liderom SDLP-a, i tajne sa vladinim službenicima. Lojalističke paravojske također su pregovorale o kraju sukoba, dolazeći u kontakt s britanskim i irskim vladama preko protestanskih sveštenika, poput prezbiterijanca [[Roy Magee|Roya Mageea]] i anglikanskog nadbiskupa [[Robin Eames|Robina Eamesa]]. === Eskalacija u Južnom Armaghu === Naselje [[Crossmaglen]] i manja okolna sela poput [[Silverbridge]]a, [[Cullyhanna|Cullyhanne]], [[Cullaville|Cullavilla]], [[Forkhill]]a, [[Jonesborough]]a i [[Creggan]]a predstavljali su od 1970-ih jako uporište IRA-ine brigade Južnog Armagha. U februaru 1978, iznad Jonesborougha je [[Obaranje helikoptera iznad Jonesborougha 1978.|srušena]] [[Aérospatiale Gazelle|Gazela]], pri čemu je poginuo potpukovnik britanske vojske.<ref>{{cite web|title=A Chronology of the Conflict, 1978|work=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|url=http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch78.htm#Feb|access-date=8. 11. 2018|archive-date=27. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110827165111/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch78.htm#Feb|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Sniperatwork.jpg|mini|desno|Znak "snajperist na poslu" u Crossmaglenu.]] IRA je u 1990-im razvila novi plan u cilju ograničenja britanskih patrola u Crossmaglenu. Formirana su [[Snajperist iz Južnog Armagha|dva tima snajperista]].<ref>General Sir Michael Jackson. [http://www.vilaweb.cat/media/attach/vwedts/docs/op_banner_analysis_released.pdf Operation Banner: An Analysis of Military Operations in Northern Ireland (2006)], Ministry of Defence, Army Code 71842. Poglavlje 2, str. 16.</ref> Snajperisti su koristili [[Barrett M82]]. U Južnom Armaghu su postavljeni znakovi na kojima je pisalo "snajperist na poslu". Za sedam godina djelovanja, snajperisti su ubili devet osoba, sedam vojnika i dva policajca. IRA je razvila kapacitet obaranja helikoptera u Južnom Armaghu i drugim područjima od 1980-ih.<ref name=":0"/> 1990. je na granici okruga Tyrone i [[Okrug Monaghan|Monaghan]] [[Obaranje helikoptera iznad Aughera 1990.|oborena]] još jedna Gazela. Tom prilikom nije bilo poginulih.<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?id=1jhAAAAAIBAJ&sjid=LVkMAAAAIBAJ&pg=2878,3517395&hl=en|title=Soldiers hurt in IRA attack on helicopter|date=12. 2. 1990|access-date=8. 11. 2018|work=Glasgow Herald}}</ref> U decembru 1993, došlo je do još jednog [[Bitka za Newry Road|incidenta]] u kojem su učestvovali helikopteri.<ref>{{Cite book|title=Heroes of the Skies|author=Michael Ashcroft|publisher=Hachette UK|date=2012|isbn=0755363914|pages=355–56}}</ref> Dva helikoptera su tokom 1994. srušena improviziranom minobacačkom vatrom. Tokom ovog perioda, IRA je uspostavljala punktove u ovom području bez reakcije sigurnosnih snaga.<ref name=":0">{{Cite book|title=Bandit Country:The IRA and South Armagh|author=Toby Harnden|publisher=Coronet Books|date=2000|isbn=0-340-71737-8|location=London, UK|pages=[https://archive.org/details/banditcountry00toby/page/358 358–9]|url=https://archive.org/details/banditcountry00toby/page/358}}</ref><ref>{{cite web|author=Department of the Official Report (Hansard), House of Commons, Westminster |url=https://publications.parliament.uk/pa/cm199293/cmhansrd/1993-06-08/Debate-5.html |title=House of Commons Hansard Debates for 8 Jun 1993 |publisher=Parliament of the United Kingdom |date=8. 6. 1993 |access-date=8. 11. 2018}}</ref> === Prvo primirje === Nakon dužeg perioda političkog manevrisanja, i lojalističke i republikanske paravojske proglasile su 1994. primirje. Godina prije primirja obilježena je velikim brojem zločina. UDA i UVF povećali su broj napada. IRA je odgovorila [[Bombaški napad u Shankill Roadu|bombaškim napadom u Shankillu]] oktobra 1993, čiji je cilj bio eliminacija rukovodstva UDA-e. Tom prilikom poginulo je osam protestantskih civila, jedan nisko-rangiran član UDA-a i jedan od počinioca zbog preuranjene detonacije. UDA se osvetila masakrima u nacionalističkim područjima [[Masakr u Greysteelu|Greysteel]] i Castlerock. Od 12 žrtava ova dva masakra, samo dvije nisu bile katolici.<ref name="coogan"/> 16. juna 1994, INLA je u Shankillu ubila pripadnika UVF-a. Tri dana kasnije, pripadnici UVF-a [[Masakr u Loughinislandu|ubili su šest civila]] u pabu u [[Loughinisland]]u. IRA je, u periodu do proglašenja primirja 31. augusta, ubila još tri borca UDA-e i jednog iz UVF-a. Šest sedmica kasnije primirje su proglasile i lojalističke paravojske, ujedinjene u [[Kombinovana lojalistička vojna komanda|Kombinovanu lojalističku vojnu komandu]]. Iako su ova primirja bila neuspješna, bila su efikasan način za sprečavanje nasilja na široj skali i pripremila su put za primirja kojim će se sukob okončati.<ref name="coogan"/><ref name="jbb"/> 1995. je na poziciju [[Američki specijalni izaslanik za Sjevernu Irsku|Američkog specijalnog izaslanika za Sjevernu Irsku]] došao [[George J. Mitchell]], za kojeg se smatralo da predstavlja presjednika [[Bill Clinton|Clintona]] koji je imao duboko interesovanje za dešavanja u Sjevernoj Irskoj.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/2927845.stm|title=US policy and Northern Ireland|publisher=BBC News|date=8. 4. 2003}}</ref> Britanska i irska vlada usaglasile su se da će Mitchell predvoditi međunarodnu komisiju za razoružanje paravojski.<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A03EEDD1139F933A05752C1A963958260&scp=2&sq=%22George+Mitchell%22+and+%22northern+Ireland%22&st=nyt|title=A Break in the Irish Impasse|work=The New York Times|date=30. 11. 1995}}</ref> === Drugo primirje === 9. februara 1996, manje od dvije godine nakon proglašenja primirja, IRA je [[Bombaški napad u Londonu 1996|izvršila bombaški napad u Londonu]]. Poginule su dvije, a ranjeno je 39 osoba.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/10/newsid_2539000/2539265.stm|title=BBC ON THIS DAY 1996: Docklands bomb ends IRA ceasefire|publisher=BBC News|date=10. 2. 1996|access-date=9. 11. 2018}}</ref> Pričinjena je šteta od 85 miliona [[Britanska funta|funti]]. Sinn Féin je krivio britansku vladu zbog odbijanja da započne sveobuhvatne pregovore dok se IRA ne razoruža.<ref>{{cite news|url=http://edition.cnn.com/WORLD/9602/n_ireland/10/index.html|publisher=CNN|title=IRA claims responsibility for London bombing|access-date=9. 11. 2018|archive-date=5. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090805132308/http://edition.cnn.com/WORLD/9602/n_ireland/10/index.html|url-status=dead}}</ref> 15. juna uslijedio je [[Bombaški napad u Manchesteru 1996.|bombaški napad]] u Manchesteru, koji je uništio veći dio gradskog centra. Pričinjena je šteta od 411 miliona funti. U napadu nije bilo poginulih zahvaljujući telefonskom upozorenju i brzoj reakciji hitnih službi. Preko 200 ljudi je povrijeđeno. Stephen Restorick bio je posljednji britanski vojnik koji je ubijen prije primirja. Upucan je na graničnom prijelazu 12. februara od "snajperiste iz Južnog Armagha", koji je kasnije identifikovan kao [[Bernard Henry McGinn]].<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/northernireland/4958589/Northern-Ireland-shootings-The-last-soldier-murdered.html|title=Northern Ireland shootings: The last soldier murdered|work=The Telegraph|date=9. 3. 2009|access-date=9. 11. 2018}}</ref> IRA je ponovo proglasila primirje u julu 1997, početkom pregovora na kojima nije učestvovao Sinn Féin. U septembru iste godine, Sinn Féin postaje potpisnik [[Mitchellova načela|Mitchellovih načela]] i uključuje se u pregovore. UVF je bila prva paravojska koja se podijelila kao rezultat pregovora, nastankom [[Lojalističke dobrovoljačke snage|Lojalističkih dobrovoljačkih snaga]] 1996. U decembru 1997, INLA je likvidirala vođu LVF-a [[Billy Wright (lojalist)|Billyja Wrighta]], što je dovelo do niza osvetničkih ubistava od strane lojalističkih paravojski. Iz PIRA-e se izdvojila manja grupa koja se nazvala [[Prava irska republikanska armija]].<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/uk/2009/mar/10/real-ira-continuity|title=Explainer: Real IRA and Continuity IRA|work=The Guardian|location=London|date=10. 3. 2009}}</ref> U augustu 1998, [[Bombaški napad u Omaghu|bombaški napad]] RIRA-e u [[Omagh]]u ubio je 29 ljudi. Ovaj napad je diskreditovao [[Disidentski republikanci|disidentske republikance]] u očima mnogih koji su ranije podržavali PIRA-u. Ovo je rezultiralo gubitkom uticaja ovih skupina.<ref>{{cite web|url=http://www.independentmonitoringcommission.org/documents/uploads/18.%20Eighteenth%20Report.pdf|title=HC 502 Cover|format=PDF|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726174747/http://www.independentmonitoringcommission.org/documents/uploads/18.%20Eighteenth%20Report.pdf|archive-date=26. 7. 2011}}</ref> INLA je također potpisala primirje ubrzo nakon sporazuma iz Belfasta. Od tada, većina nasilja paravojski usmjerila se na sopstvene zajednice gdje je došlo do sukoba između različitih formacija. UDA je od 2000. dva puta dolazila u sukob sa UVF-om. Sukobi su bili i unutrašnje prirode, između brigadnih komandanata. Pojedine skupine umiješane su u organizovani kriminal.<ref>{{cite news|author=Henry McDonald|url=https://www.theguardian.com/uk/2006/jul/30/northernireland.henrymcdonald|title=New feud rips apart the UDA|work=The Guardian|location=London, UK|date=30. 7. 2006}}</ref> === Politički proces === Nakon primirja, počeli su pregovori glavnih političih stranaka Sjeverne Irske kako bi se došlo do političkog rješenja. Ovi pregovori doveli su do sporazuma u Belfastu 1998. Sporazumom je Sjevernoj Irskoj vraćena samouprava na bazi dijeljenja moći. Vlada sastavljena od četiri stranke formirana je 1999, a u nju je ušao i Sinn Féin. Kraljevska policija Ulstera preimenovana je u [[Policijska služba Sjeverne Irske|Policijsku službu]], čiji je sastav u narednih 10 godina morao sadržati 50% katolika. Zakonom o pravdi i sigurnosti iz 2007. ukinuti su diplock sudovi.<ref>[http://www.nio.gov.uk/media-detail.htm?newsID=13803 Northern Ireland becoming a more normalised society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070108133243/http://www.nio.gov.uk/media-detail.htm?newsID=13803 |date=8. 1. 2007 }} – Northern Ireland Office, 27. 11. 2006.</ref> Proces normalizacije sigurnosti bio je jedna od ključnih tačaka sporazuma. Napuštene su kasarne i granične osmatračnice, a sve trupe koje su učestvovale u Operaciji Banner, uključujući i Kraljevski irski regiment, zamijenjene su [[19. lahka brigada Britanske armije|pješadijskom brigadom]], koja je raspoređena na 10 mjesta širom Sjeverne Irske, ali bez operativne uloge.<ref>{{cite web|url=http://www.official-documents.gov.uk/document/hc0607/hc06/0697/0697.pdf|title=Ministry of Defence Annual Report and Accounts 2006–07 HC 697|format=PDF|access-date=9. 11. 2018}}</ref> Vlada je suspendovana 2002, kada su se uniosti povukli nakon [[Stormontgate]]a, koji je uslijedio nakon spekulacija o postojanju IRA-inog špijunskog lanca unutar Stormonta. U to doba vladale su tenzije zbog sporog i nepotpunog razoružanja IRA-e, koje je kompletirano u septembru 2005.<ref>{{cite news|title=IRA 'has destroyed all its arms'|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/4283444.stm|publisher=BBC|date=26. 9. 2005|access-date=9. 11. 2018}}</ref> Nakon sporazuma, političkom situacijom uglavnom dominiraju Sinn Féin i [[Demokratska unionistička stranka|DUP]], na štetu SDLP-a i UUP-a. Iako je političko nasilje uveliko smanjeno, sektaški animozitet je i dalje prisutan. Stambena područja su podijeljenija više nego ikada.<ref>Margaret Scanlan. ''Culture and Customs of Ireland'', Greenwood Publishing Group, str. 51, 2006; {{ISBN|0-313-33162-6}}, {{ISBN|978-0-313-33162-6}}.</ref> Samim tim, napredak prema zajedničkim institucijama bio je spor i težak. Vlada je ponovo uspostavljena 8. maja 2007.<ref>{{cite web|title=BBC|url=http://www.bbc.co.uk/history/people/ian_paisley|access-date=9. 11. 2018|archive-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925062203/http://www.bbc.co.uk/history/people/ian_paisley|url-status=dead}}</ref> == Saradnja britanskih snaga i lojalista == U pokušaju da poraze IRA-u, britanske snage sigurnosti u mnogim su slučajevima sarađivale s lojalističkim paravojskama. Vojnici i policajci često su učestvovali u lojalističkim napadima van dužnosti, davali su oružje i obavještajne podatke, nisu reagovali na djelovanje lojalista i ometali su policijske istrage. Dupli agenti i špijuni u lojalističkim paravojskama organizovali su napade naredbom ili sa znanjem nadređenih. Od 210 lojalista uhapšenih tokom [[Stevensovi upiti|Stevensovih upita]], 207 bili su državni agenti ili špijuni.<ref name=bbcmay2015>[https://www.bbc.co.uk/news/uk-32887445 "UK agents 'worked with NI paramilitary killers'"], BBC News, 28. 5. 2015. Pristupljeno 11. 11. 2018.</ref> U alsterskom odbrambenom regimentu 1972. bilo je svega 3% katolika.<ref>Thomas G. Mitchell, [https://books.google.com/books?id=3PNt46aB_sYC&pg=PA55&#v=onepage&q&f=false ''Native Vs. Settler: Ethnic Conflict in Israel/Palestine, Northern Ireland''], str. 55.</ref><ref>Brett Bowden, Michael T. Davis (eds). [https://books.google.com/books?id=dZjj87U6v9AC&pg=PA234#v=onepage&q&f=false ''Terror: From Tyrannicide to Terrorism''], str. 234.</ref> Do 1990, 197 pripadnika UDR-a osuđeno je za terorističke prekršaje, od toga 19 za ubistvo. Lojalisti su u sastav ovog regimenta ulazili kako bi dobili oružje, obuku i informacije.<ref name="cain-subversion">[http://cain.ulst.ac.uk/publicrecords/1973/subversion_in_the_udr.htm "Subversion in the UDR"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007030836/http://cain.ulst.ac.uk/publicrecords/1973/subversion_in_the_udr.htm |date=7. 10. 2014 }}, cain.ulst.ac.uk. Pristupljeno 11. 11. 2018.</ref><ref>John Eldridge. ''Getting the Message: News, Truth, and Power''. Routledge, 2003. str. 79.</ref> [[Skupina iz Glenannea|Tajna skupina iz Glenannea]], koja je okupljala lojaliste, vojnike i policajce, izvršila je tokom 1970-ih niz napada protiv nacionalista u području poznatom kao "trougao ubistava".<ref name="cassel2006">[http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf The Cassel Report (2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150220050645/http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf |date=20. 2. 2015 }}, str. 8, 14, 21, 25, 51, 56, 58–65.</ref> Neki napadi su izvršeni i u Republici Irskoj. Ukupno su ubili 120 osoba, uglavnom civila. U ''Casselovom izvještaju'', pronađeni su dokazi da su policajci i vojnici učestvovali u 74 od 76 istraživanih ubistava.<ref name=cassel4>[http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf The Cassel Report (2006), str. 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150220050645/http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf |date=20. 2. 2015 }}, cain.ulst.ac.uk. Pristupljeno 12. 11. 2018.</ref> Izvještaj navodi i da su istaknuti policijski službenici bili upoznati s aktivnostima grupe, ali da nisu učinili ništa kako bi spriječili ili kaznili počinioce, što je potvrdio i član grupe i policajac John Weir. Napadi koji se pripisuju grupi uključuju bombaške napade u Dublinu i Monaghanu 1974, ubistvo članova benda The Miami Showband 1975. i ubistvo porodica Reavey i O'Dowd 1976.<ref>[http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf The Cassel Report (2006), str. 8] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150220050645/http://cain.ulst.ac.uk/issues/collusion/docs/cassel061106.pdf |date=20. 2. 2015 }}, cain.ulst.ac.uk. Pristupljeno 12. 11. 2018.</ref> Stevensovi upiti pokazali su da su elementi sigurnosnih snaga koristili paravojske, pomoću duplih agenata i špijuna, kako bi eliminisali nepodobne osobe.<ref name="stevenspeople">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/2956161.stm|title=Stevens Inquiry: Key people|publisher=BBC News|date=17. 4. 2003|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Glavna služba umiješana u ove aktivnosti bila je [[FRU (Ujedinjeno Kraljevstvo)|FRU]]. [[Brian Nelson]], šef obavještajne službe UDA-e, bio je agent FRU. Preko Nelsona, FRU je pomagala UDA-i da eliminiše nepoželjne osobe.<ref name="nelsonobituary">{{cite news|url=https://www.theguardian.com/news/2003/apr/17/guardianobituaries.northernireland|title=Obituary: Brian Nelson|work=The Guardian|location=London, UK|date=17. 4. 2003|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Pripadnici FRU tvrde da su lojalistima pomagali samo pri likvadiciji republikanskih aktivista, ali ne i civila. FRU i Nelson odgovorni su za smrt barem 30 osoba, kao i za mnoge napade na civile. Jedna od žrtava bio je i advokat [[Pat Finucane]]. Nelson je također nadgledao nabavku naoružanja lojalistima 1988. Između 1992. i 1994,<ref>{{cite book|last=Clayton|first=Pamela|title=Enemies and Passing Friends: Settler ideologies in twentieth-century Ulster|url=https://archive.org/details/enemiespassingfr0000clay|date=1996|publisher=Pluto Press|page=[https://archive.org/details/enemiespassingfr0000clay/page/156 156]}}</ref> lojalisti su ubili više ljudi od republikanaca, dijelom i zbog podrške FRU. Pripadnici sigurnosnih službi pokušali su da sabotiraju Stevensovu istragu. Izvještaj policijskog ombudsmana iz 2007. pokazao je da je pripadnicima UVF-a dozvoljeno da počine niz terorističkih djela, uključujući ubistvo, dok su radili za Specijalnu službu policije. Saradnici policije imali su imunitet.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/6286695.stm "NI police colluded with killers"]. BBC News, 22. 1. 2007.</ref> Ombudsman [[Nuala O'Loan]] zaključila je da je ovo dovelo do smrti stotina osoba, otkrivši da su viši britanski zvaničnici vršili pritisak kako bi okončala istragu.<ref name=bbcmay2015/><ref>[http://www.belfasttelegraph.co.uk/news/northern-ireland/bombshell-documentary-uncovers-government-collusion-with-loyalist-paramilitaries-31296370.html "Bombshell documentary uncovers Government collusion with loyalist paramilitaries"], ''The Belfast Telegraph'', 12. 6. 2015. Pristupljeno 12. 11. 2018.</ref> [[Robin Jackson]], član UVF-a, povezan je sa između 50 i 100 ubistava, iako nikad nije osuđen ni za jedno. Postoje sumnje da je bio saradnik policije. ''Barronov izvještaj'' irske vlade navodi da je bio povezan s britanskim obavještajnim službama.<ref>{{cite web|last=Houses of the Oireachtas|first=Joint Committee on Justice, Equality, Defence and Women's Rights|title=The Barron Report|publisher=Oireachtas|year=2003|url=http://cain.ulst.ac.uk/events/dublin/barron03.pdf|format=PDF|page=135|access-date=12. 11. 2018|archive-date=8. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608075529/http://cain.ulst.ac.uk/events/dublin/barron03.pdf|url-status=dead}}</ref> [[Smithwickov tribunal]] zaključio je da je pripadnik irske policije sarađivao sa IRA-om pri [[Zasjeda u Jonesboroughu|ubistvu dva policajca 1989]].<ref>[http://opac.oireachtas.ie/AWData/Library3/smithwickFinal03122013_171046.pdf Smithwick Report]</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/uk-25199800|title=Irish police colluded in IRA murders|date=3. 12. 2013|publisher=www.bbc.co.uk}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/uknews/northernireland/10492655/Irish-police-colluded-in-RUC-officers-murder-report-finds.html|title=Irish police colluded in murders of RUC officers Harry Breen and Bob Buchanan, report finds|first=|last=|date=3. 12. 2013|publisher=www.telegraph.co.uk}}</ref><ref>[https://www.bbc.co.uk/news/uk-northern-ireland-25219718 BBC report on Smithwick Tribunal report], 4. 12. 2013. Pristupljeno 12. 11. 2018.</ref> == Nestali == Tokom 1970-ih i 1980-ih, paravojske su otele veći broj osoba za koje se mislilo da su špijuni, koje su potom ispitivane pod mučenjem i likvidirane.<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-10814888 "Who were the 'Disappeared'?"], BBC. Pristupljeno 11. 11. 2018.</ref> 18 ljudi, dvije žene i 16 muškaraca, uključujući i jednog oficira britanske vojske, oteto je i ubijeno tokom sukoba. Ove žrtve neformalno se nazivaju [[Nestali (Sjeverna Irska)|Nestalima]]. Svi sem Lise Dorrian likvidirani su od republikanskih paravojski. Ostaci četiri osobe još uvijek nisu pronađeni.<ref>[http://uk.reuters.com/article/2014/12/08/uk-nireland-disappeared-widerimage-idUKKBN0JM0WH20141208 Northern Ireland Disappeared] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150731013724/http://uk.reuters.com/article/2014/12/08/uk-nireland-disappeared-widerimage-idUKKBN0JM0WH20141208 |date=31. 7. 2015 }}, reuters.com. Pristupljeno 11. 11. 2018.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.iclvr.ie/en/ICLVR/Pages/TheDisappeared|title=The Disappeared|access-date=11. 11. 2018|publisher=Independent Commission for the Location of Victims' Remains|archive-date=4. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140504234918/http://www.iclvr.ie/en/ICLVR/Pages/TheDisappeared|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-northern-ireland-24818800|title=Disappeared issue 'a festering wound' says McGuinness|date=5. 11. 2013|access-date=11. 11. 2018|publisher=BBC News}}</ref> Britanske snage sigurnosti, uključujući [[Vojna reakcionarna snaga|Vojnu reakcionarnu snagu]], izvršavale su ubistva nenaoružanih civila.<ref name=BBC1>{{cite news|title=Undercover soldiers 'killed unarmed civilians in Belfast'|url=https://www.bbc.com/news/uk-24987465|access-date=11. 11. 2018|publisher=BBC|date=21. 11. 2014}}</ref><ref name=II1>{{cite news|author=Michael McHugh|title=Amnesty wants probe into British army 'death squad'|url=http://www.independent.ie/irish-news/amnesty-wants-probe-into-british-army-death-squad-29775256.html|access-date=11. 11. 2018|publisher=Irish Independent}}</ref><ref>{{cite news|title=Book reveals Adams, McGuinness were on British Army death squad hit list|url=http://www.irishcentral.com/news/book-reveals-adams-mcguinness-were-on-british-army-death-squad-hit-list-232325111-237788191.html|access-date=28. 11. 2018|publisher=IrishCentral.com|date=18. 11. 2013}}</ref> Žrtve su obično bili katolici nepovezani sa paravojskama, poput ubistva dva nenaoružana civila 15. aprila 1972. na Whiterock Roadu, ili masakr sedam nenaoružanih civila u Andersonstownu 12. maja 1972.<ref name=mckittrick182>McKittrick. ''Lost Lives: The Stories of the Men, Women and Children who Died as a Result of the Northern Ireland Troubles'', str. 182.</ref> Pripadnik MRF-a izjavio je 1978. da je vojska često pokušavala izvršiti [[Operacija pod lažnom zastavom|operacije pod lažnom zastavom]], kako bi isprovocirala sektaški konflikt i skrenula pažnju sa svojih trupa.<ref name=murray44-45>Raymond Murray. ''The SAS in Ireland''. Mercier Press, 1990. str. 44–45.</ref> Bivši član izjavio je da "mi nismo bili tamo da djelujemo kao vojna jedinica, mi smo bili tamo da djelujemo kao teroristička grupa".<ref>{{cite news|author=Owen Bowcott|title=Undercover Northern Ireland soldiers accused of killing unarmed civilians|url=https://www.theguardian.com/uk-news/2013/nov/21/army-unit-killings-northern-ireland|access-date=11. 11. 2018|work=The Guardian|date=21. 11. 2013}}</ref> == Problem parada == {{Glavni|Parade u Sjevernoj Irskoj}} [[Datoteka:Orangemen parade in Bangor, 12 July 2010 - geograph - 1964645.jpg|mini|desno|Oranžisti u [[Bangor]]u [[Dan oranžista|12. jula]] 2010.]] Do rasta tenzija i izbijanja nasilja obično dolazi tokom "sezone marševa" kada se širom Sjeverne Irske održavaju parade oranžista. Oranžisti obilježavaju pobjedu [[Vilim III, kralj Engleske|Vilima III]] u bici kod Boynea 1690, čime se učvrstila vladavina [[Protestantski uspon|protestanata]] i Britanaca u Irskoj. Najznačajniji sukob je u Portadownu, gdje parada oranžista, koja počinje od [[Crkva uzvišenja u Drumcreeju|crkve]] u naselju [[Drumcree]], prolazi kroz nacionalističko područje na Garvaghy Roadu. Parada je danas, zbog nacionalističkih protesta, zabranjena. Tokom 1995, 1996. i 1997, došlo je do višesedmičnih nereda širom Sjeverne Irske, uzrokovanih sukobom u Portadownu. U sukobima je poginuo veći broj ljudi, uključujući katoličkog taksistu ubijenog od LVF-a i tri brata katolika iz mješane porodice, koji su ubijeni u svojoj kući u Ballymoneyu.<ref>{{cite news|title=Michael McGoldrick, 64, Activist in Ulster, Dies|url=https://www.nytimes.com/2006/04/06/world/europe/06mcgoldrick.html|newspaper=The New York Times|date=6. 4. 2006}}</ref><ref>{{cite news|author=Angelique Chrisafis|title=Police hold six over loyalist turf war deaths|url=https://www.theguardian.com/politics/2005/aug/05/uk.northernireland1|newspaper=The Guardian|location=London, UK|date=5. 8. 2005}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/12/newsid_2500000/2500503.stm|title=1998: Children die in Drumcree protests|publisher=BBC News|date=12. 7. 1986}}</ref> == Društvene posljedice == [[Datoteka:RUC, Crois.jpg|mini|desno|Osmatračnica u policijskog bazi u Crossmaglenu.]] Uticaj sukoba na stanovništvo poređen je sa uticajem bombardovanja 1940. na Londonce. Stres od bombaških napada, ulični neredi, sigurnosni punktovi i konstantno vojno prisustvo najveći su uticaj imali na djecu i omladinu.<ref>Dervla Murphy. ''A Place Apart''. Penguin Books, 1978, str. 134.</ref> Postojao je i strah od lokalnih paravojski.<ref name="nelson126">Sarah Nelson. ''Ulster's Uncertain Defenders: Protestant Political, Paramilitary and Community Groups and the Northern Ireland Conflict'', 1984, Belfast: Appletree Press. str. 126.</ref> Uz nasilje, veliki problem bili su nezaposlenost i manjak stambenih objekata. Mnogi su postali beskućnici nakon što su im kuće zapaljene ili su primorani da se isele zbog zastrašivanja. Belfastske porodice iseljene su u nove četvrti nakon rušenja starih, poput [[Sailortown]]a ili Pound Loneya. Novi društveni problemi doprinijeli su rušenju tradicionalne društvene hijerarhije, što je dovelo da jačanja uticaja paravojski u nekim područjima. Vandalizam je također predstavljao veliki problem. U 1970-im, u Belfastu je bilo oko 10.000 vandalizovanih, praznih kuća. Većina vandala imala je između 8 i 13 godina.<ref>Murphy, str. 210.</ref> [[Datoteka:Belfast peaceline Bombay Street.jpg|mini|lijevo|Linija mira u Belfastu.]] Stres od sukoba doveo je i do slabljenja ranije striktne seksualne moralnosti.<ref>Jack Holland. ''Hope Against History: The Course of Conflict in Northern Ireland'', 1999, str. 12–13.</ref> U Derryju je došlo do povećanja stope razvoda, alkoholizma među ženama kao i broja vanbračne djece. Problem je činio i alkoholizam među tinejdžerima. U nekim siromašnim područjima, nadzor roditelja nad djecom bio je izuzetno slab. Naslijeđe sukoba značajno pridonosi današnjoj stopi samoubistva u Sjevernoj Irskoj. == Žrtve == Prema CAIN-u, u periodu od 1969. do 2001. poginule su 3.532 osobe.<ref name="sutton-year">{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Year.html|title=Sutton Index of Deaths: Year of the death|publisher=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|access-date=8. 11. 2018|archive-date=14. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150714232618/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Year.html|url-status=dead}}</ref> Od tog broja, 3.489 poginulo je od 1969. do 1998.<ref name="sutton-year"/> Prema knjizi ''Izgubljeni životi'', od 1966. do 2006. poginulo je 3.720 osoba, od čega 3.635 od 1969. do 1998.<ref>David McKittrick, ''Lost Lives: The Stories of the Men, Women and Children who Died as a Result of the Northern Ireland Troubles''. Random House, 2006. str. 1551–54.</ref> Između 257 i 274 žrtava čine maloljetnici.<ref>{{Cite journal|last=Muldoon|first=Orla T.|year=2004|title=Children of the Troubles:The Impact of Political Violence in Northern Ireland|journal=Journal of Social Issues|doi=10.1111/j.0022-4537.2004.00366.x}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Browne|first=Brendan|year=2014|title=Navigating Risk: Understanding the Impact of the Conflict on Children and Young People in Northern Ireland|journal=Studies in Conflict and Terrorism}}</ref> Oko 2% stanovništva ubijeno je ili povrijeđeno tokom sukoba.<ref>Brendan O'Leary and John McGarry. ''The Politics of Antagonism: Understanding Northern Ireland''. London: The Athlone Press, 2. izdanje, 1996. str. 12–13.</ref> [[Datoteka:Troubles deaths by perpetrator.png|mini|desno|Odgovornost za ubistva između 1969. i 2001.]] Prema procjeni iz 2010, 107.000 osoba doživjelo je fizičku povredu tokom sukoba. [[Sjevernoirska agencija za statistiku i istraživanje]] broj žrtava procjenjuje na 500.000. Pod žrtvama se podrazumijevaju i osobe koje su doživjele fizičku povredu, traumu ili gubitak člana porodice.<ref>Simon Cunningham. "Troubles created 500 000 victims says official body", ''The Irish News'', 27. 9. 2011.</ref> === Odgovornost === Otprilike 60% žrtava ubili su pripadnici republikanskih paravojski, 30% pripadnici lojalističkih paravojski i 10% britanske snage sigurnosti. {| class="wikitable" style="width:400px; margin: 0 auto;" |+ Odgovornost<ref name="suttonresponsible">{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Organisation_Summary.html|title=Sutton Index of Deaths: Summary of Organisation responsible|publisher=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|access-date=8. 11. 2018|archive-date=21. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150721103456/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Organisation_Summary.html|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="col" |Odgovorni ! scope="col" |Ubijeni |- | Republikanske paravojske | style="text-align:right;" | 2.058 |- | Lojalističke paravojske | style="text-align:right;" | 1.027 |- | Britanske snage sigurnosti | style="text-align:right;" | 363 |- | Nepoznato | style="text-align:right;" | 79 |- | Irske snage sigurnosti | style="text-align:right;" | 5 |- | '''Ukupno''' | style="text-align:right;" | '''3.532''' |} Prema ''Indeksu smrti sukoba u Irskoj'' Malcolma Suttona:<ref name=org-status>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/crosstabs.html|title=Sutton Index of Deaths: Crosstabulations (two-way tables)|publisher=Conflict Archive on the Internet|access-date=8. 11. 2018|archive-date=24. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160324044004/http://www.cain.ulst.ac.uk/sutton/crosstabs.html|url-status=dead}}</ref> Ubijeni od strane britanskih sigurnosnih snaga: * 187 (~51.5%) civila * 145 (~39.9%) pripadnika republikanskih paravojski * 18 (~4.9%) pripadnika lojalističkih paravojski * 13 (~3.5%) pripadnika britanskih sigurnosnih snaga. Ubijeni od strane republikanaca: * 1.080 (~52%) tadašnjih ili bivših pripadnika britanskih sigurnosnih snaga * 723 (~35%) civila * 187 (~9%) pripadnika republikanskih paravojski * 57 (~2.7%) pripadnika lojalističkih paravojski * 11 (~0.5%) pripadnika irskih snaga sigurnosti. Ubijeni od strane lojalista: * 878 (~85.4%) civila * 94 (~9%) pripadnika lojalističkih paravojski * 41 (~4%) pripadnika republikanskih paravojski * 14 (~1%) pripadnika britanskih snaga sigurnosti. === Status === Oko 52% žrtava bili su civili, 32% tadašnji ili bivši pripadnici britanskih sigurnosnih snaga, 11% pripadnici republikanskih i 5% lojalističkih paravojski. Oko 60% civilnih žrtava bili su katolici, 30% protestanti, a ostatak iz drugih zemalja.<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/crosstabs.html|title=Sutton Index of Deaths: Crosstabulations|publisher=Conflict Archive on the Internet|access-date=9. 11. 2018|archive-date=24. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160324044004/http://www.cain.ulst.ac.uk/sutton/crosstabs.html|url-status=dead}}</ref> Od civilnih žrtava, 48% ubili su pripadnici lojalističkih, a 39% republikanskih paravojski. 10% ubile su britanske snage sigurnosti.<ref name=org-status/> Status određenih žrtava postao je tema rasprave zbog tajnovitosti paravojski. IRA je nekoliko žrtava koje su smatrane civilima proglasila svojim članovima.<ref>[https://www.theguardian.com/bloodysunday/article/0,,718401,00.html "Bloody Sunday victim did volunteer for us, says IRA"], ''The Guardian'', 19. 5. 2002.</ref> Jedan pripadnik UDA-e i tri pripadnika UVF-a su u vrijeme smrti bili u vojnom sastavu [[alsterski odbrambeni regimenti|alsterskih odbrambenih regimenata]].<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/chron/1975.html|title=Sutton Index of Deaths: 1975|publisher=Conflict Archive on the Internet (CAIN)|access-date=9. 11. 2018|archive-date=14. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514143816/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/chron/1975.html|url-status=dead}}</ref> Barem jedna žrtva bila je član [[Rezervna armija Ujedinjenog Kraljevstva|Teritorijalne armije]].<ref>[http://www.royalirishrangers.co.uk/role.html Royal Irish Rangers roll of honour] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171010084137/http://www.royalirishrangers.co.uk/role.html |date=10. 10. 2017 }}, royalirishrangers.co.uk. Pristupljeno 9. 11. 2018.</ref> {| class="wikitable" style="width:400px; margin:0 auto;" |+ Žrtve po statusu |- ! scope="col" | Status ! scope="col" | Poginuli |- | Civili <small>(uključujući civilne političke aktiviste)</small> | style="text-align:right;" | 1.841 |- | Britanske sigurnosne snage <small>(tadašnji ili bivši članovi)</small> | style="text-align:right;" | 1.114 |- | style="padding-left: 2em;" | Britanska vojska (uključujući UDR, [[Kraljevski irski regiment (1992)|RIR]] i TA-u) | style="text-align:right;" | 757 |- | style="padding-left: 2em;" | Kraljevska policija Ulstera | style="text-align:right;" | 319 |- | style="padding-left: 2em;" | Zatvorske službe Sjeverne Irske | style="text-align:right;" | 26 |- | style="padding-left: 2em;" | Engleska policija | style="text-align:right;" | 6 |- | style="padding-left: 2em;" | RAF | style="text-align:right;" | 4 |- | style="padding-left: 2em;" | Kraljevska mornarica | style="text-align:right;" | 2 |- | Irske sigurnosne snage | style="text-align:right;" | 11 |- | style="padding-left: 2em;" | Irska policija | style="text-align:right;" | 9 |- | style="padding-left: 2em;" | Irska vojska | style="text-align:right;" | 1 |- | style="padding-left: 2em;" | Irske zatvorske službe | style="text-align:right;" | 1 |- | Pripadnici republikanskih paravojski | style="text-align:right;" | 396 |- | Pripadnici lojalističkih paravojski | style="text-align:right;" | 170 |} === Lokacija === [[Datoteka:Deaths in The Troubles by area.png|mini|desno|Ubistva po područjima.]] Većina ubistava desila se u Sjevernoj Irskoj, uglavnom u Belfastu. Najviše ubistava zabilježeno je u zapadnim i sjevernim dijelovima grada. Pod uticajem sukoba bili su i drugi gradovi u regionu, poput Dublina, Londona i [[Birmingham]]a. IRA je povremeno pokušavala napasti i britanske mete u kontinentalnoj Evropi. {| class="wikitable" style="width:400px; margin: 0 auto;" |+ Ubistva po lokaciji<ref>{{cite web|url=http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Location.html|title=Sutton Index of Deaths: Geographical Location of the death|publisher=Conflict Archive on the Internet|access-date=9. 11. 2018|archive-date=24. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181224045240/http://cain.ulst.ac.uk/sutton/tables/Location.html|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="col" | Lokacija ! scope="col" | Poginuli |- | Belfast | style="text-align:right;" | 1.541 |- | style="padding-left: 2em;" | Zapadni Belfast | style="text-align:right;" | 623 |- | style="padding-left: 2em;" | Sjeverni Belfast | style="text-align:right;" | 577 |- | style="padding-left: 2em;" | Južni Belfast | style="text-align:right;" | 213 |- | style="padding-left: 2em;" | Istočni Belfast | style="text-align:right;" | 128 |- | Okrug Armagh | style="text-align:right;" | 477 |- | Okrug Tyrone | style="text-align:right;" | 340 |- | Okrug Down | style="text-align:right;" | 243 |- | Derry | style="text-align:right;" | 227 |- | Okrug Antrim | style="text-align:right;" | 209 |- | Okrug Londonderry | style="text-align:right;" | 123 |- | Okrug Fermanagh | style="text-align:right;" | 112 |- | Republika Irska | style="text-align:right;" | 116 |- | Engleska | style="text-align:right;" | 125 |- | Kontinentalna Evropa | style="text-align:right;" | 18 |} === Hronologija === {| class="wikitable sortable" style="width:400px; margin: 0 auto; text-align: center;" |+ Broj poginulih po godinama<ref name="sutton-year" /> |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Poginuli |- | 2002 | style="text-align:right;" | 20 |- | 2001 | style="text-align:right;" | 16 |- | 2000 | style="text-align:right;" | 19 |- | 1999 | style="text-align:right;" | 8 |- | 1998 | style="text-align:right;" | 55 |- | 1997 | style="text-align:right;" | 22 |- | 1996 | style="text-align:right;" | 18 |- | 1995 | style="text-align:right;" | 9 |- | 1994 | style="text-align:right;" | 64 |- | 1993 | style="text-align:right;" | 88 |- | 1992 | style="text-align:right;" | 88 |- | 1991 | style="text-align:right;" | 97 |- | 1990 | style="text-align:right;" | 81 |- | 1989 | style="text-align:right;" | 76 |- | 1988 | style="text-align:right;" | 104 |- | 1987 | style="text-align:right;" | 98 |- | 1986 | style="text-align:right;" | 61 |- | 1985 | style="text-align:right;" | 57 |- | 1984 | style="text-align:right;" | 69 |- | 1983 | style="text-align:right;" | 84 |- | 1982 | style="text-align:right;" | 111 |- | 1981 | style="text-align:right;" | 114 |- | 1980 | style="text-align:right;" | 80 |- | 1979 | style="text-align:right;" | 121 |- | 1978 | style="text-align:right;" | 82 |- | 1977 | style="text-align:right;" | 110 |- | 1976 | style="text-align:right;" | 297 |- | 1975 | style="text-align:right;" | 260 |- | 1974 | style="text-align:right;" | 294 |- | 1973 | style="text-align:right;" | 255 |- | 1972 | style="text-align:right;" | 480 |- | 1971 | style="text-align:right;" | 171 |- | 1970 | style="text-align:right;" | 26 |- | 1969 | style="text-align:right;" | 16 |} === Dodatne statistike === {| class="wikitable" style="width:400px; margin: 0 auto;" |+ Dodatne statistike sukoba<ref>{{cite web|url=http://cain.ulster.ac.uk/ni/security.htm#05|title=CAIN: Northern Ireland Society&nbsp;— Security and Defence|publisher=Cain.ulster.ac.uk|access-date=9. 11. 2018|archive-date=7. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140907032750/http://cain.ulster.ac.uk/ni/security.htm#05|url-status=dead}}</ref> |- ! scope="col" | Incident ! scope="col" | Broj |- | Povrede | style="text-align:right;" | 47.541 |- | Oružani incidenti | style="text-align:right;" | 36.923 |- | Oružane pljačke | style="text-align:right;" | 22.539 |- | Ljudi osuđeni zbog veza sa paravojskama | style="text-align:right;" | 19.605 |- | Uspješni i neuspješni bombaški napadi | style="text-align:right;" | 16.209 |- | Požari | style="text-align:right;" | 2.225 |} == Također pogledajte == * [[Spisak irskih pobuna]] * [[Hronologija sjevernoirskog sukoba i mirovnog procesa]] * [[Hronologija akcija Privremene irske republikanske armije]] * [[Hronologija akcija Irske nacionalne oslobodilačke armije]] * [[Hronologija akcija alsterskih dobrovoljačkih snaga]] * [[Hronologija akcija alsterskog odbrambenog saveza]] * [[Hronologija operacija alsterskih odbrambenih regimenata]] * [[Hronologija akcija Prave irske republikanske armije]] * [[Hronologija akcija Kontinuirane irske republikanske armije]] * [[Spisak bombaških napada tokom sjevernoirskog sukoba]] * [[Segregacija u Sjevernoj Irskoj]] === U popularnoj kulturi === * [[Sjevernoirski sukob u popularnoj kulturi]] * [[Spisak knjiga o sjevernoirskom sukobu]] * [[Murali u Sjevernoj Irskoj]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Northern Ireland Troubles}} * [http://www.ark.ac.uk/elections Arhiva izbora u Sjevernoj Irskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927044312/http://www.ark.ac.uk/elections |date=27. 9. 2011 }} * [http://cain.ulst.ac.uk/ Web-stranica CAIN-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070530181849/http://cain.ulst.ac.uk/ |date=30. 5. 2007 }} * [http://www.bbc.co.uk/history/recent/troubles/index.shtml Sjevernoirski sukob] na [[BBC|bbc]].co.uk * [http://www.wesleyjohnston.com/users/ireland/past/troubles/index.htm Statistička analiza sukoba] * [https://web.archive.org/web/20130203185316/http://www.linenhall.com/northernIrelandPoliticalCollection.asp Politička zbirka biblioteke Linen Hall] * {{Internet Archive short film|id = gov.archives.arc.1633583|name = Ulster (1970)}} * [http://www.theirishstory.com/tag/the-troubles/ Arhiva sukoba na web-stranici The Irish Story] * [http://www.sinnfein.org/releases/freedom.html Dokument Sinn Féina ''Sloboda: Sukob u Irskoj'' iz 1991.] * [http://www.globalsecurity.org/military/library/report/1991/RAC.htm Korijeni terorizma u Sjevernoj Irskoj - izvještaj iz 1991.] * [http://player.bfi.org.uk/film/watch-belfast-no-way-out-1970/ Film ''Belfast: No Way Out (1970)'' na BFI Playeru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170712122750/http://player.bfi.org.uk/film/watch-belfast-no-way-out-1970/ |date=12. 7. 2017 }} * [http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch72.htm Hronologija događaja na web-stranici CAIN-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110305015858/http://cain.ulst.ac.uk/othelem/chron/ch72.htm |date=5. 3. 2011 }} {{Istaknuti članak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1960-e u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:1970-e u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:1980-e u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:1990-e u Sjevernoj Irskoj]] [[Kategorija:1960-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:1970-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:1980-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:1990-e u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Historija Sjeverne Irske]] [[Kategorija:Sukobi u 1960-ima]] [[Kategorija:Sukobi u 1970-ima]] [[Kategorija:Sukobi u 1980-ima]] [[Kategorija:Sukobi u 1990-ima]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Irske]] nfkv9v3ka9fkxqbkdpspve5pplgg2u1 Sinan-begova džamija 0 429533 3899926 3831849 2026-06-23T01:58:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899926 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Sinan-begova džamija | slika = File:Cajnice A.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Vanjski izgled Sinan-begove džamije (1900) | geografska_dužina = 19.073313 | geografska_širina = 43.556930 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj Sinan-begove džamije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = [[Čajniče]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Čajniče]] | entitet = [[Republika Srpska]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = osmanski stil | osnivač = Sinan-beg Boljanić | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = početak 17. stoljeća | troškovi_gradnje = | kapacitet = 150 | dužina = 13,55 m | širina = 13,55 m | visina_maks = 17,20 m | broj_kupola = 4 | broj_munara = 1 | visina_munare = oko 40,00 m | materijali = }} '''Sinan-begova džamija''' (Sinan-bega Boljanića), nalazi se u [[Čajniče|Čajniču]], [[Bosna i Hercegovina]]. Izgrađena je 1570, a srušena je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS.gov.ba">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2487 |title=Sinan-begova džamija |work=KONS.gov.ba |access-date=7. 5. 2017 |archive-date=5. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205200911/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2487 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1154-uskoro-obnova-sinan-begove-dzamije-u-cajnicu |title=Uskoro obnova Sinan-begove džamije u Čajniču |work=[[Preporod (novine)|Preporod]] |access-date=7. 5. 2017 |archive-date=27. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627110348/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1154-uskoro-obnova-sinan-begove-dzamije-u-cajnicu |url-status=dead }}</ref> == Lokacija == [[Džamija]] smještena je u samom centru naselja [[Čajniče]], u neposrednoj blizini Bogorodičine crkve. == Historija == Sinan-beg rođen je u naselju [[Boljanići (Pljevlja)|Boljanići]], kao jedno od šestero djece Bajram-age. Bio je oženjen Šemsa-kadunom, sestrom [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Sinan-beg (kasnije Sinan-paša) Boljanić bio je [[Bosanski sandžak|sandžak-beg Bosanskog]] i Hercegovačkog sandžaka, ali i najveći dobrotvor Čajniča. Podigao je džamiju oko koje se kasnije formirala mahala prozvana po njemu, [[mekteb]], [[Tekija|tekiju]] sa [[Musafirhana|musafirhanom]], karavan-saraj, 22 dućana, dvije radionice za štavljenje kože i dva mlina na Janji u Čajniču. Podigao je mekteb u naselju Njegošević, mostove na Janji u naselju [[Međurječje]] u nahiji Pribud u kadiluku Čajniče, mesdžid u kasabi Sopotu u Nevesinjskom kadiluku, mekteb, hamam i karavan-saraj u kasabi Cernik u kadiluku Velika u sandžaku Začasna i karavan-saraj i most u [[Priboj|Priboju na Limu]]. Umro je 1582. i ukopan je u [[Turbeta u Čajniču|turbetu]] kraj svoje džamije u Čajniču. Džamija je sagrađena 1570. godine. U potpunosti je srušena 1992. godine. Obnova po izgledu iz 1570. godine, počela je 2016. kada je postavljen kamen temeljac.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/840733/obnova-dzamije-sinan-pase-boljanica-u-zavrsnoj-fazi|title=obnova džamije|last=FENA|first=FENA|date=1. 7. 2023|website=Dnevni avaz|publisher=Dnevni avaz|access-date=18. 5. 2024}}</ref> Na mjestu gdje je srušena pronađen je dio kamenih blokova, koji su u džamiju ugrađeni davne 1570. godine. Kamen koji nedostaje stigao je iz [[Bileća|Bileće]].<ref>{{cite web |url=https://miruhbosne.wordpress.com/2016/07/17/sinan-begova-dzamija-cajnice/ |title=Sinan-begova džamija |work=miruhbosne.wordpress.com |access-date= 7. 5. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://vakuf.ba/aktuelnosti/posljednje-pripreme-za-ponovnu-izgradnju-sinan-begove-dzamije-u-cajnicu/935 |title=Posljednje pripreme za ponovnu izgradnju Sinan-begove džamije u Čajniču |work=vakuf.ba |access-date=7. 5. 2017 |archive-date=19. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190819231146/http://vakuf.ba/aktuelnosti/posljednje-pripreme-za-ponovnu-izgradnju-sinan-begove-dzamije-u-cajnicu/935 |url-status=dead }}</ref> == Opis == Prema konceptu prostorne organizacije džamija Sinan-bega Boljanića u Čajniču pripada jednoprostornim, [[Kupola|potkupolnim]] džamijama sa otvorenim sofama natkrivenim sa tri male kupole ispred kojih je vanjski trijem sa kamenom [[Munara|munarom]]. Objekat džamije predstavlja masivnu kubusnu građevinu. Dimenzije stranica objekta, mjerene izvana, iznose oko 13,55 m. Visina objekta do tjemena kupole iznosi 17,20 m, a munare, zajedno s alemom, oko 40,0 m. Odlikuje se sa dva elementa arhitektonskog rješenja karakterističnog za ovaj dio [[Balkan]]a. Jedan element je osmougaoni tambur glavne kupole ojačan na uglovima pilastrima. Drugi je karakteristično istaknuta srednja kupolica trijema sa povišenim postoljem, zajedno sa dekorativnim kupolicama-tornjićima nad uglovima osnovnog kubusa. Ove karakteristike, zajedno sa starim motivima klesane dekoracije, upućuju na reprezentativna rješenja [[istanbul]]ske arhitekture [[Sinan]]ovog doba.<ref>{{cite web |url=http://www.avaz.ba/clanak/243090/posljednje-pripreme-za-ponovnu-izgradnju-sinan-begove-dzamije-u-cajnicu?url=clanak/243090/posljednje-pripreme-za-ponovnu-izgradnju-sinan-begove-dzamije-u-cajnicu |title=Posljednje pripreme za ponovnu izgradnju Sinan-begove džamije u Čajniču |work=AVAZ.ba |access-date=7. 5. 2017 |archive-date=14. 7. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160714011545/http://www.avaz.ba/clanak/243090/posljednje-pripreme-za-ponovnu-izgradnju-sinan-begove-dzamije-u-cajnicu?url=clanak%2F243090%2Fposljednje-pripreme-za-ponovnu-izgradnju-sinan-begove-dzamije-u-cajnicu |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=26925 |title=Spomenik svjetske baštine: Počinje obnova džamije Sinan-bega Boljanića u Čajniču |work=nap.ba |date=14. 7. 2016 |access-date=7. 5. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/172293/cajnicka-dzamija-izgradena-je-1571-a-srusena-1992 |title=Kamen-temeljac za ponovnu izgradnju Sinan-pašine džamije |work=federalna.ba |access-date=7. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160718134751/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/172293/cajnicka-dzamija-izgradena-je-1571-a-srusena-1992 |archive-date=18. 7. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Također pogledajte == * [[Dan džamija u Bosni i Hercegovini]] == Literatura == * Andrej Andrejević, Islamska monumantalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, izdanje Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju i umetnost, Srpska Akademija nauka i umetnosti, Balkanološki institut, Beograd, 1984. * Evlija Čelebi, Putopis, Izdavačko preduzeće Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996. * Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3 * Hivzija Hasandedić, El-Kalem, Sarajevo, 1990. – MUSLIMANSKA BAŠTINA U ISTOČNOJ HERCEGOVINI == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.islamskazajednica.ba/ Zvanična stranica Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini] * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Džamije u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Džamije u Čajniču]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Čajniču]] sk92e60d22x3u0trxvcs5hh2lrxpxyt Kategorija:Interpretacija (filozofija) 14 430574 3899752 3764358 2026-06-22T12:34:27Z KWiki 9400 [[Kategorija:Konceptni modeli]] uklonjena; [[Kategorija:Konceptualno modeliranje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899752 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Koncepti u logici]] [[Kategorija:Konceptualno modeliranje|Interpretacija ]] [[Kategorija:Interpretacija]] [[Kategorija:Filozofija jezika]] i22gv99hr8bnyup68gc7p67o61p5pju Kategorija:Konceptualno modeliranje 14 430576 3899756 2826126 2026-06-22T12:35:44Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Konceptni modeli]] na [[Kategorija:Konceptualno modeliranje]] bez ostavljanja preusmjerenja 2826126 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Koncepti]] [[Kategorija:Metafora]] [[Kategorija:Simulacije]] 86u4m72u5nytlk9qvbwjyqb79l9vil4 Srednjovjekovni univerzitet u Draču 0 433105 3899993 3883488 2026-06-23T11:04:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899993 wikitext text/x-wiki '''Srednjovjekovni univerzitet u Draču''' ({{Jez-sq|Universiteti Mesjetar i Durrёsit}}, {{Jez-en|University of Dyrrachium}}, {{Jez-la|Universitas Studiorum Dyrrhachium}})<ref>[http://www.radiandradi.com/universiteti-i-durresit-i-themeluar-rreth-vitit-1380-nga-jahja-drancolli/testata-kryesore/gazeta/ Jahja Drançolli: Universiteti i Durrësit, i themeluar rreth vitit 1380] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170912234947/http://www.radiandradi.com/universiteti-i-durresit-i-themeluar-rreth-vitit-1380-nga-jahja-drancolli/testata-kryesore/gazeta/ |date=12 Septembar 2017 }} 25 mars 2016, RadiandRadi, Vizituar më 30.09.2016.</ref><ref>Dr. Jahja Drançolli: Universiteti i Durrësit (Shek. XV), Buletin i Fakultetit Filozofik, Nr. XXIII/1993, Prishtinë, 1995, fq. 108</ref> bila je visokoobrazovna institucija teološkog karaktera (''Studium generale'') koja se nalazila u grad [[Drač|Drač (Durrës]]) (Dyrrhachium), u [[Albanija|Albaniji]], tada srednjovjekovno kraljevstvo Albanije.<ref>Hajrullah Koliqi: Historia e arsimit dhe e mendimit pedagogjik shqiptar, Universiteti i Prishtinës & Libri shkollor, Prishtinë, 2002, fq. 53.</ref> Univerzitet je osnovan oko 1380 godine. == Historija == Srednjovjekovni univerzitet u Draču otvoren je 80-ih godina 14. vijeka. Smatra se prvim srednjovjekovnim univerzitetom na [[Balkan]]u i jednim od prvih univerziteta u [[Evropa|Evropi]] kada se zna da je čak i prvi njemački univerzitet otvoren je u Beču 1365. godine, zatim u Heidelbergu 1385, u Kölnu 1388, u Erfurtu 1392. godine i tako dalje. Srednjovjekovni univerzitet u Draču su osnovali i rukovodili s`njim, vlasti dominikanskog reda grada [[Drač]]a. Kada je osnovan, imalo je devet magistara i 100 studenata. [[Drač]] je bio visokoškolski centar ne samo za [[Albanija|Albaniju]], već i za [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[Dalmacija|Dalmaciju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Predavanja su održana u palati Dominikanske skupštine grada [[Drač]]a. Na ovom univerzitetu promovisani su mnogi doktori nauke i teolozi koji su poslije radili kao sveštenici ne samo na albanskim zemljama već i po [[Bosna (regija)|Bosni]], [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Italija|Italiji]] itd. i to po gradovima kao što su bili: Ragusa, Split, Zadar, Trau, Rim, Venecija, Padova, Brescia, Firenca, Ankona itd. Jedna od najpoznatijih ličnosti koja je izašala sa vrata ovog univerziteta bio je [[Ivan iz Drača]], ({{Jez-sq|Gjon Durrsaku}}, {{Jez-en|John of Dyrrachium}}), koji je 14. juna 1396. imenovan za rektora srednjovjekovnog univerziteta u Zadru (''Universitas Jadertina'').<ref name="GD"/><ref>[https://books.google.com/books?id=9ycHAQAAIAAJ&q=Gjon+Durrsaku&dq=Gjon+Durrsaku&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjr3vzpm6DWAhWEuxQKHd7OB-AQ6AEIKTAA Les Lettres Albanaises], Union des écrivains et artistes d'Albanie (Lidhja e Shkrimtarëve dhe e Artistëve të Shqipërisë), Tiranë, 1984, fq. 163.</ref> Aktivnost ovog univerziteta prekinuta je 1501. godine, kada je osmanlijska armija napala [[Drač]], koja uništava i ovu instituciju srednjovjekovnog visokog obrazovanja.<ref name="GD">[http://www.unizd.hr/Onama/tabid/55/language/hr-HR/Default.aspx Sveučilište u Zadru : O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161004202425/http://www.unizd.hr/Onama/tabid/55/language/hr-HR/Default.aspx |date=4. 10. 2016 }} 2016-09-29</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.unizd.hr/Aboutus/tabid/5239/language/en-US/Default.aspx|title=University of Zadar : About us|website=Unizd.hr|access-date=8. 3. 2016|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304062747/http://www.unizd.hr/Aboutus/tabid/5239/language/en-US/Default.aspx|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Drač]] * [[Ivan iz Drača]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Drač]] p0ddulc7yc2vhh188yzvv06p2zclsqr Tabačka džamija u Visokom 0 434876 3899899 3894857 2026-06-22T21:24:56Z ~2026-36355-63 182856 /* Opis */ 3899899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Tabačka džamija u Visokom | slika = Tabhanska mosque in Visoko, Bosnia.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | reljef_karte = da | opis_karte = Položaj Tabačke džamije u Bosni i Hercegovini | geografska_širina = | geografska_dužina = | lokacija = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = | osnivač = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1872 | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 9,0 m | širina = 9,0 m | visina_maks = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = Drvo }} '''Tabačka džamija u Visokom''' nalazi se na lijevoj obali rijeke Fojnice u centru [[Visoko]]g, [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS.gov.ba">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2921 |title=Tabačka džamija |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=7. 5. 2017 |archive-date=6. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506153631/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2921 |url-status=dead }}</ref> == Historija == Tabaci su obrtnici koji se bave [[Štavljenje|hemijskom obradom]] [[Koža (materijal)|kože]], a njihove radionice se zovu tabhane. U Bosni i Hercegovini je postojalo petnaestak mjesta sa razvijenim ovim zanatom. Prisustvo ovog zanata zabilježeno je i u prvoj polovini 17. vijeka za [[Visoko u sastavu Osmanskog Carstva|vrijeme vladavine Osmanskog Carstva]]. Kasnije se razvijao pa je osnovan i tabački esnaf (kožni obrt) sa upravom, na čijem čelu je stajao esnaf-majstor ili ćehaja. Visočki tabaci su imali i svoj [[Bajrak (teritorijalna jedinica)|bajrak]] (teritorijalna jedinica Osmanskog Carstva), što je dokaz da je ovaj zanat bio jako brojan. Tačna godina izgradnje ne može se precizirati, ali pretpostavlja se da je izgrađena najkasnije u prvoj polovini 17. vijeka kada je tabački esnaf dovoljno osnažio da bi stekli dovoljno sredstava za izgradnju takvog objekta kao što je slučaj i u još nekoliko bosanskohercegovačkih gradova. Osim u Visokom, tabaci su izgradili [[Džamija|džamije]] još u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u i [[Tešanj|Tešnju]]. Prvobitna džamija je tokom historije nekoliko puta stradala, a uzroci njenog uništenja bili su uglavnom [[požar]]i, koji su zahvatili Visoko početkom 18. vijeka, i velike [[Poplava|poplave]]. Posljednja poplava desila se 1871. kada je [[Fojnička rijeka|rijeka Fojnica]] odnijela i tabhanu i stupe i džamiju. Nakon poplave, 1872. izgrađena je džamija u današnjem obliku.<ref>[https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/drvena-ljepotica-u-srcu-carsije-u-tabacku-dzamiju-utkana-je-historija-bih/256662 U džamiju utkana historija]</ref> U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] znatno je oštećena. Restauratorsko-konzervatorski radovi i uređenje prostora oko džamije trajala je u periodu od 2005. do 2015. godine, i još uvijek nije završena u potpunosti.<ref name="Tabačka džamija">{{Cite web |url= https://vipromo.ba/dzemat-tabhana-tabhanskatabacka-dzamija/ |title= Tabačka džamija |work= GRADSKI WEB PORTAL - VISOKO |access-date= 9. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Opis == Tabačka džamija pripada tipu jednosprostornih džamija sa sofama i drvenom [[Munara|munarom]]. Osnova je približnih dimenzija 9,00x9,00 m. Džamija je pokrivena četvorostrešnim krovom sa crijepom kao krovnim pokrivačem. Ranije je za njeno pokrivanje najvjerovatnije korištena drvena [[šindra]]. Na glavnoj, ulaznoj fasadi nalazi se trijem sa sofama i ukupno 15 drvenih stubova. Dimenzije ovog prostora su 9,00x4,50 m. Tabačka džamija ima visoku drvenu munaru osmougaone osnove.<ref name="Džamije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom |work= |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Visoka je 15 m mjereno od sljemena krova. [[Šerefe|Šerefa]] je pravilnog osmougaonog presjeka, sa osam drvenih stubova završenih velikim lučnim otvorima. Visina parapeta na šerefi iznosi 90&nbsp;cm. Krov munare je šatorast sa [[Streha|strehom]] prepuštenom 35&nbsp;cm. Munara je pokrivena [[Cink|pocinčanim]] limom i završena alemom (ukras na vrhu minareta: šiljak s tri ili četiri kugle, na vrhu kojega je polumjesec) sa dvije jabuke. Tijelo munare je pokovano borovim daskama čiji su spojevi sakriveni letvicama. Oko džamije se nalazi manji [[harem]] sa dvadeset nišana (nadgrobni spomenik) koji potiču sa početka 19. vijeka. Po tipu su zastupljene forme [[Aga|aginskih]], [[ulema]]nskih i [[derviš]]kih nišana. مسجد تاباتشكا (Tabačka džamija) (ويُعرف أيضاً باسم مسجد التباك أو الدباغين). السبب في أنه يرتبط بالنهر مباشرة هو: الموقع: يقع المسجد على المجرى المائي والضفة اليسرى لنهر "فوينيتسا" (Rijeka Fojnica) في قلب فيسوكو، وذلك قبل أمتار قليلة من نقطة التقاء هذا النهر بنهر "البوسنة" الرئيسي. السبب التاريخي: تم بناؤه في القرن السابع عشر من قِبل حرفيي دباغة الجلود (التباك). ونظراً لأن مهنة دباغة وتنظيف الجلود كانت تتطلب وفرة المياه بشكل دائم، فقد كانت ورشهم ومسجدهم ملاصقين للنهر تماماً. مواصفات هذا المسجد الصغير على النهر:حجمه: هو مسجد صغير جداً وبسيط، مساحته المربعة تبلغ حوالي (9 × 9 أمتار). بناؤه الخشبي: يتميز بسقف خشبي مائل، ورواق أمامي (صوفا) يرتكز على 15 عموداً خشبياً، بالإضافة إلى مئذنته الخشبية بالكامل والمغطاة بألواح الصنوبر.علاقته بفيضان النهر: بسبب قربه الشديد من الماء، تعرض لعدة فيضانات عبر التاريخ، وفي عام 1871 جرفه النهر بالكامل، فأعاد الأهالي بناءه بنفس التصميم الخشبي التقليدي. لذلك، إذا وقفت على الجسر المشاة أو على ضفة نهر فوينيتسا في فيسوكو، ستشاهد هذا المسجد الخشبي الصغير والجميل يرتفع مباشرة فوق حافة المياه وتحيط به حديقة مقبرة قديمة (حارم). == Literatura == * Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo – Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998 - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3 == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoki.ba/artikal/tabhanskatabacka-dzamija-u-visokom/33 Obnova tabačke džamije]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://visoko.ba/2013/07/20/tabacka-dzamija-2/ Tabačka džamija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825030009/http://visoko.ba/2013/07/20/tabacka-dzamija-2/ |date=25. 8. 2019 }} {{Džamije u Bosni i Hercegovini}}{{Visoko}} [[Kategorija:Džamije u Visokom]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] 25ts49h0xjfvw9qqndyphs2zslkeb50 3899903 3899899 2026-06-22T21:34:36Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-36355-63|~2026-36355-63]] ([[User talk:~2026-36355-63|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PanaskoBot|PanaskoBot]] 3894857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Tabačka džamija u Visokom | slika = Tabhanska mosque in Visoko, Bosnia.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | reljef_karte = da | opis_karte = Položaj Tabačke džamije u Bosni i Hercegovini | geografska_širina = | geografska_dužina = | lokacija = [[Visoko]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = | osnivač = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1872 | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 9,0 m | širina = 9,0 m | visina_maks = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = Drvo }} '''Tabačka džamija u Visokom''' nalazi se na lijevoj obali rijeke Fojnice u centru [[Visoko]]g, [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS.gov.ba">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2921 |title=Tabačka džamija |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=7. 5. 2017 |archive-date=6. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506153631/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2921 |url-status=dead }}</ref> == Historija == Tabaci su obrtnici koji se bave [[Štavljenje|hemijskom obradom]] [[Koža (materijal)|kože]], a njihove radionice se zovu tabhane. U Bosni i Hercegovini je postojalo petnaestak mjesta sa razvijenim ovim zanatom. Prisustvo ovog zanata zabilježeno je i u prvoj polovini 17. vijeka za [[Visoko u sastavu Osmanskog Carstva|vrijeme vladavine Osmanskog Carstva]]. Kasnije se razvijao pa je osnovan i tabački esnaf (kožni obrt) sa upravom, na čijem čelu je stajao esnaf-majstor ili ćehaja. Visočki tabaci su imali i svoj [[Bajrak (teritorijalna jedinica)|bajrak]] (teritorijalna jedinica Osmanskog Carstva), što je dokaz da je ovaj zanat bio jako brojan. Tačna godina izgradnje ne može se precizirati, ali pretpostavlja se da je izgrađena najkasnije u prvoj polovini 17. vijeka kada je tabački esnaf dovoljno osnažio da bi stekli dovoljno sredstava za izgradnju takvog objekta kao što je slučaj i u još nekoliko bosanskohercegovačkih gradova. Osim u Visokom, tabaci su izgradili [[Džamija|džamije]] još u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u i [[Tešanj|Tešnju]]. Prvobitna džamija je tokom historije nekoliko puta stradala, a uzroci njenog uništenja bili su uglavnom [[požar]]i, koji su zahvatili Visoko početkom 18. vijeka, i velike [[Poplava|poplave]]. Posljednja poplava desila se 1871. kada je [[Fojnička rijeka|rijeka Fojnica]] odnijela i tabhanu i stupe i džamiju. Nakon poplave, 1872. izgrađena je džamija u današnjem obliku.<ref>[https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/drvena-ljepotica-u-srcu-carsije-u-tabacku-dzamiju-utkana-je-historija-bih/256662 U džamiju utkana historija]</ref> U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] znatno je oštećena. Restauratorsko-konzervatorski radovi i uređenje prostora oko džamije trajala je u periodu od 2005. do 2015. godine, i još uvijek nije završena u potpunosti.<ref name="Tabačka džamija">{{Cite web |url= https://vipromo.ba/dzemat-tabhana-tabhanskatabacka-dzamija/ |title= Tabačka džamija |work= GRADSKI WEB PORTAL - VISOKO |access-date= 9. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Opis == Tabačka džamija pripada tipu jednosprostornih džamija sa sofama i drvenom [[Munara|munarom]]. Osnova je približnih dimenzija 9,00x9,00 m. Džamija je pokrivena četvorostrešnim krovom sa crijepom kao krovnim pokrivačem. Ranije je za njeno pokrivanje najvjerovatnije korištena drvena [[šindra]]. Na glavnoj, ulaznoj fasadi nalazi se trijem sa sofama i ukupno 15 drvenih stubova. Dimenzije ovog prostora su 9,00x4,50 m. Tabačka džamija ima visoku drvenu munaru osmougaone osnove.<ref name="Džamije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom |work= |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Visoka je 15 m mjereno od sljemena krova. [[Šerefe|Šerefa]] je pravilnog osmougaonog presjeka, sa osam drvenih stubova završenih velikim lučnim otvorima. Visina parapeta na šerefi iznosi 90&nbsp;cm. Krov munare je šatorast sa [[Streha|strehom]] prepuštenom 35&nbsp;cm. Munara je pokrivena [[Cink|pocinčanim]] limom i završena alemom (ukras na vrhu minareta: šiljak s tri ili četiri kugle, na vrhu kojega je polumjesec) sa dvije jabuke. Tijelo munare je pokovano borovim daskama čiji su spojevi sakriveni letvicama. Oko džamije se nalazi manji [[harem]] sa dvadeset nišana (nadgrobni spomenik) koji potiču sa početka 19. vijeka. Po tipu su zastupljene forme [[Aga|aginskih]], [[ulema]]nskih i [[derviš]]kih nišana. == Literatura == * Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo – Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998 - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3 == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoki.ba/artikal/tabhanskatabacka-dzamija-u-visokom/33 Obnova tabačke džamije]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://visoko.ba/2013/07/20/tabacka-dzamija-2/ Tabačka džamija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825030009/http://visoko.ba/2013/07/20/tabacka-dzamija-2/ |date=25. 8. 2019 }} {{Džamije u Bosni i Hercegovini}}{{Visoko}} [[Kategorija:Džamije u Visokom]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Visokom]] bdfzz85z9eo7blehdvn2mxynxvp334p Emina Muftić 0 441884 3899845 3896620 2026-06-22T16:19:22Z Astrameri 151645 reference i kategorizacija 3899845 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Emina Muftić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1961|06|15}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[FNRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = Minka Muftić | zanimanje = Glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Emina Minka Muftić''' ([[Sarajevo]], 15. juni 1961.) je [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] glumica.<ref name=":0" /> Najpoznatija je po svojoj ulozi Sene u televizijskoj seriji "Viza za budućnost", te ulozi Munire u nagrađenom ratnom filmu "Que Vadis, Aida?" (2020.). == Biografija == Emina Muftić rođena je 1961. godine u Sarajevu. Diplomirala je 1987. na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]], u klasi profesora [[Borislav Stjepanović|Bore Stjepanović,]] uspješnim kreacijama likova Džesike – ''Laku noć, majko'' i Vere – ''Vernisaž''.<ref>{{cite web|url=http://nps.ba/team/emina-muftic/|title=Emina Muftić – Narodno pozorište Sarajevo|website=nps.ba|access-date=7. 4. 2018|archive-date=16. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191216040046/http://www.nps.ba/team/emina-muftic/|url-status=dead}}</ref><ref name=":0">{{cite web|url=http://www.imdb.com/name/nm0611166/|title=Emina Muftic|website=IMDb|access-date=7. 4. 2018}}</ref> Radila kao članica Drame u Srpskom narodnom pozorištu u Subotici, Narodnom pozorištu Bosanske krajine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Kamerni teatar 55|Kamernom tetaru '55]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od 1999. stalna je članica ansambla Drame [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]]. Radila i u oblasti filma, radija, televizije i estrade. Od školske 1994/95. uključena je u nastavu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, prvo kao stručnjakinja iz prakse, potom kao asistentica i viša asistentica, a od 2001. kao docentica na predmetu Govor. Trenutno radi kao glumica u Sarajevskom narodnom pozorištu. Za [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]] snimila je ciklus radio drama o duhovnim učiteljima. Najpoznatija je po svojoj ulozi u TV-seriji ''[[Viza za budućnost]]'' u kojoj je glumila Senu. == Uloge == === Predstave === * ''Hamlet'' * ''Madač komentar'' * ''Vila lutaka'' * ''Nepušači'' * ''Mrešćenje šarana'' * ''Don Žuan'' * ''Sprovod u Theresienburgu'' * ''Dundo Maroje'' * ''Galeb'' * ''La strada'' * ''Nahtan Mudri'' * ''Ljubovnici'' * ''Nije čovjek ko ne umre'' * ''Buba u uhu'' * ''Kralj umire'' * ''Neka Aljaska'' * ''Predsjednice'' * ''Pucanje duše'' * ''Richard III'' * ''Svila'' * ''Kraljevo'' * ''Legenda o Ali-paši'' * ''Sakati Billy'' * ''Haljina iz Tole'' * ''Ženski turbo-folk bend''... === Film === * ''[[Sabina K]]'' (2015) kao ginekologinja * ''[[Ja sam iz Krajine, zemlje kestena]]'' (2013) kao Ajka * ''[[Romeo and Juliet in Sarajevo]]'' (2013) * ''[[Venuto al mondo]]'' (2012) kao Ana * ''[[Halimin put]]'' (2012) kao Nevzeta * ''[[Belvedere]]'' (2010) kao Zejna * ''[[Jasmina]]'' (2010) kao doktorica I * ''[[Nevrijeme]]'' (2009) kao hotel employee Vilina Kosa * ''[[Résolution 819]]'' (2008) kao Hediba * ''[[Nebo iznad krajolika]]'' (2006) kao Koka * ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' (2006) kao Vasvija * ''[[Viza za budućnost]]'': Novogodišnji special (2004) kao Sena * ''[[Viza za budućnost]]'': Novogodišnji special (2002) kao Sena * ''[[Viza za budućnost]]'': Novogodišnji special (2002) kao Sena * ''[[Jours tranquilles à Sarajevo]]'' (1998) kao La voisine / komšinica * ''[[Neočekivana šetnja]]'' (1998) kao Minka * ''[[Rusko primirje]]'' (1994) * ''[[Let u magli]]'' (1988) * ''[[Vanja (film)|Vanja]]'' (1988) * ''[[Srebrna lisica (1985)]]'' kao pjevačica === TV-serije === * ''[[Igra prijestolja]]'' (2015) kao prosjakinja * ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' (2010–2011) kao Zumreta Bubić * ''[[Tata i zetovi]]'' (2006–2007) kao Marija * ''[[Viza za budućnost]]'': "Mikrofon je vaš" – Novogodišnji specijal (2006) kao Sena * ''[[Crna hronika]]'' (2004–2005) kao dr. Sabljić * ''[[Viza za budućnost]]'' (2002–2008) kao Sena * ''[[Aleksa Santić]]'' (1992) kao glumica u pozorišnoj trupi * ''[[Priče iz fabrike]]'' (1985) kao Minka<ref>{{Cite web|url=https://letterboxd.com/actor/emina-minka-muftic/|title=Films starring Emina 'Minka' Muftić|website=letterboxd.com|language=en|access-date=2026-06-22}}</ref> === Sinhronizacija === ''[[Mumijevi]] ([[1996.|1996]]) kao [[Mala Mu]], u produkciji [[BHT 1|BHT]]'' == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Muftić, Emina}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] [[Kategorija:Narodno pozorište u Sarajevu]] e3ywc1i3au3tjo65vbzcf2l0q9tbqge Slikarstvo rane renesanse 0 452767 3899935 3635250 2026-06-23T04:15:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899935 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Masaccio - Tribute Money - WGA14194.jpg|thumb|500px|desno|[[Masaccio]], ''Poreski novčić'', [[Kapela Brancacci (Firenca)|Kapela Brancacci]] (1425.), [[Firenca]].]] '''[[Slikarstvo]] rane [[Renesansa|renesanse]]''' predstavlja period u slikarstvu koje počinje krajem 13. vijeka, a svoj najveći procvat dostiže između ranog 15. do kasnog 16. vijeka. Javlja se na [[italija]]nskom poluostrvu, koje je u to vrijeme bilo podijeljeno na mnoge političke države, neke nezavisne, a neke kontrolisane vojnim silama izvan Italije.<ref>Frederick Hartt, ''A History of Italian Renaissance Art'', (1970) Thames and Hudson, ISBN 0-500-23136-2</ref> Novi stil u slikarstvu uveo je, potpuno sam, mladi italijanski slikar [[Masaccio]], koji je u to vrijeme imao samo 21 godinu. Prvi je koji je unio renesansne karakteristike u slikarstvo. Relativno kasno (oko 1420.) koristi tek otkrivenu geometrijsku [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektivu]] [[Filippo Brunelleschi|Filippa Brunelleschija]], a njegovi likovi imaju tjelesnost i težinu kakvu [[gotika]] nije poznavala. Uzor mu je bio [[Giotto di Bondone]].<ref>{{cite web |url=https://docslide.net/documents/slikarstvo-rane-renesanse.html |title=Slikarstvo rane renesanse |publisher= |access-date=25. 3. 2019 |archive-date=25. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325195733/https://docslide.net/documents/slikarstvo-rane-renesanse.html |url-status=dead }}</ref> Renesansa se već tada bila ustalila u [[Vajarstvo|vajarstvu]] i [[Arhitektura|arhitekturi]], što je Masacciov zadatak učinilo lakšim, nego što bi inače bio, ali njegovo djelo ipak ostaje čudesno. Najranije njegovo sačuvano djelo čiji se datum postanka može tačno utvrditi je [[freska]] iz 1425. godine u firentinskoj [[Bazilika Santa Maria Novella|bazilici Santa Maria Novella]] koja prikazuje Sv. Trojicu s Bogorodicom, i sv. Jovana evanđelistu. Najveća sačuvana grupa Masacciovih djela jesu njegove freske u [[Kapela Brancacci|kapeli Brancacci]] u crkvi [[Santa Maria della Carmine (Firenca)|Santa Maria della Carmine]] u [[Firenca|Firenci]]. Poreski novčić je najčuvenija od njih. Ona kroz slikarstvo prikazuje viševjekovnu staru metodu poznatu pod imenom ''povezano pričanje'', priču iz [[Evanđelje po Mateju|Jevanđelja po Mateju]]. Likovi na [[Poreski novčić (Masaccio)|Poreskom novčiću]], pokazuju Masacciovu vještinu da stopi težinu i masu njegovih likova s novim funkcionalnim gledanjem na tijelo i draperiju. Svi likovi su u klasičnom [[kontrapost]]u kod kojih je najveći dio njihove tjelesne težine usredsređen na jednu nogu, a naracija je u pogledima i naglašenim gestama. Dok je po temperamentu bio freskista, Masaccio je bio isto tako vješt i u slikarstvu na drvetu. Njegov veliki [[poliptih]], načinjen za karmelićansku crkvu u gradu [[Pisa]], kasnije je razdijeljen među mnogim umjetničkim zbirkama. Tradicionalni elementi - uključujući – zlatnu pozadinu – još uvijek su tu: veliko prijestolje s visokim naslonom koje dominira kompozicijom, a sa obje strane su anđeli koji se klanjaju (ovdje samo dva). Masacciova svjesnost o prirodnoj svjetlosti kao slikarskom činiocu ravna je svjesnosti njegovih [[Flamanski Brabant|flamanskih]] savremenika. Međutim, njemu su nedostajala njihova tehnička sredstva da ih u potpunosti iskoristi. Masacciova rana smrt ostavila je prazninu koja izvjesno vrijeme nije bila popunjena. Od njegovih mlađih savremenika izgleda da je samo Fra [[Filippo Lippi]] imao bliže kontakte s njim. Fra Filippovo najranije datirano djelo [[Madona na prijestolju (Filippo Lippi)|Madona na prijestolju]] podsjeća na Masacciovu raniju Madonu po osvjetljenju, teškom prijestolju, masivnim trodimenzionalnim likovima, naborima draperije preko nogu Bogorodice. Pa ipak, slici nedostaju Masacciova strogost i monumentalnost, u stvari ona u ovom poređenju biva sasvim kao nabacana, bez reda. Dok se Fra Filippo više oslanjao na [[Donatello|Donatella]] nego na [[Lorenzo Ghiberti|Lorenza Ghibertija]], obrnuto važi za njegovog nešto starijeg savremenika, [[Fra Angelico|Fra Angelica]]. U periodu između 1437 - 52. godine obnovljena je [[Bazilika svetog Marka (Firenca)|bazilika svetog Marka]] u Firenci, koju je Fra Angelico ukrasio mnogobrojnim [[freska]]ma. Upravo je Fra Angelico taj koji zadržava ona Masacciova shvatanja – njegovo dostojanstvo, neposrednost i prostorni red koje je Fra Filippo odbacio. No, njegovi likovi nikad ne dostižu i psihičku samosvijest koja karakteriše ranorenesansnu sliku čovjeka. Godine 1439. jedan daroviti slikar iz [[Venecija|Venecije]] – [[Domenico Veneziano]], nastanjuje se u Firenci. Njegova [[Madona sa djetetom (Fra Angelico)|Madona sa djetetom]] je jedan od najranijih primjera oltarske slike koja će počevši od XV vijeka steći ogromnu popularnost. To je [[Sveti razgovor]] ([[Italijanski jezik|italijanski]], Sacra Conversazione), vrsta [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] koja prikazuje Madonu na prijestolju, uokvirenu [[Arhitektura|arhitekturom]], sa svecima pokraj nje, koji mogu da razgovaraju s njom, sa promatračem ili između sebe. == Vanjski linkovi == * [https://slideplayer.fr/slide/14134803/ Slikarstvo rane renesanse, na slideplayer.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325195738/https://slideplayer.fr/slide/14134803/ |date=25. 3. 2019 }} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Renesansa]] [[Kategorija:Slikarstvo]] 15ktmdn1gy0obzaswmc4klmogt0c34e Sistemski poziv 0 457618 3899929 3873537 2026-06-23T02:34:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899929 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Linux_kernel_interfaces.svg|mini|300x300piksel| Pregled intefejsa sistemskih poziva kod [[Linux kernel]]a koji upravlja komunikacijom između različitih komponenti i [[Korisnički prostor|korisničkog prostora]] ]] '''Sistemski poziv''' jest zahtjev od [[Računarski program|računarskog programa]] prema [[kernel]]u [[Operativni sistem|operativnog sistema]]. To može uključivati zahtjeve povezane s hardverom (na primjer, pristup [[Tvrdi disk|tvrdom disku]]), stvaranje i izvršavanje novih [[Proces (računarstvo)|procesa]] i komunikaciju s integralnim uslugama kernela, te [[raspoređivanje procesa]]. Sistemski pozivi služe za komunikaciju između procesa i operativnog sistema. U većini sistema sistemski pozivi mogu se obavljati samo iz procesa [[Korisnički prostor|korisničkog prostora]], dok u nekim sistemima kao što su OS/360 i njegovi nasljednici, privilegovani sistemski kod ujedno izdaje i sistemske pozive. == Biblioteka kao posrednik == Općenito, sistemi pružaju [[Biblioteka (računarstvo)|biblioteku]] ili [[Aplikativni programski interfejs|API]] koji se nalazi između običnih programa i operativnog sistema. U sistemima [[Operativni sistem sličan Unixu|sličnim Unixu]] taj API je obično dio implementacije [[C standardna biblioteka|C biblioteke]] (libc), poput [[glibc]], koja pruža [[Wrapper funkcija|wrapper funkcije]] za sistemske pozive. U [[Windows NT]] sistemima taj API je dio [[Native API |Native API-ja]], koji se nalazi u <tt>ntdll.dll</tt> biblioteci. To je nedokumentovani API koji se koristi u implementacijama uobičajenog [[Windows API |Windows API-ja]] i izravno koriste neke sistemske programe na Windowsu. == Primjeri == Na [[UNIX|Unix]], [[Operativni sistem sličan Unixu|Unixu sličnim]] i ostalim operativnim sistemima koji odgovaraju POSIX-u, popularni sistemski pozivi su <code>open</code>, <code>read</code>, <code>write</code>, <code>close</code>, <code>wait</code>, <code>exec</code>, <code>fork</code>, <code>exit</code> i <code>kill</code>. Mnogi moderni operativni sistemi imaju stotine sistemskih poziva. Na primjer, [[Linux kernel|Linux]] i [[OpenBSD]] imaju preko 300 različitih poziva,<ref>{{Cite web|url=http://man7.org/linux/man-pages/man2/syscalls.2.html|title=syscalls(2) - Linux manual page}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://bxr.su/OpenBSD/sys/kern/syscalls.c|title=System call names (kern/syscalls.c)|last=OpenBSD|date=14. 9. 2013|website=BSD Cross Reference}}</ref> [[NetBSD]] ima blizu 500,<ref>{{Cite web|url=http://bxr.su/NetBSD/sys/kern/syscalls.c|title=System call names (kern/syscalls.c)|last=NetBSD|date=17. 10. 2013|website=BSD Cross Reference}}</ref> [[FreeBSD]] ima preko 500,<ref>{{Cite web|url=http://fxr.watson.org/fxr/source/kern/syscalls.c|title=FreeBSD syscalls.c, the list of syscall names and IDs|access-date=28. 11. 2019|archive-date=30. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530174332/http://fxr.watson.org/fxr/source/kern/syscalls.c|url-status=dead}}</ref> Windows 7 ih ima blizu 700.<ref>{{Cite web|url=http://j00ru.vexillium.org/syscalls/win32k/32/|title=Windows WIN32K.SYS System Call Table (NT/2000/XP/2003/Vista/2008/7/8/10)|last=Author: Mateusz "j00ru" Jurczyk|date=5. 11. 2017|access-date=28. 11. 2019|archive-date=28. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191128215043/https://j00ru.vexillium.org/syscalls/win32k/32/|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.znanje.org/knjige/computer/assembler/01/06SistemskiPozivi.htm abc Asembler - elektronski priručnik] * [http://alas.matf.bg.ac.rs/~ml01172/net/syscalls.html Beej-ov vodič za mrežno programiranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191128215046/http://alas.matf.bg.ac.rs/~ml01172/net/syscalls.html |date=28. 11. 2019 }} [[Kategorija:Operativni sistemi]] 613323tr1pib6uelgx5u5d2a7i0mene Ginijev koeficijent 0 457645 3899704 3896833 2026-06-22T12:21:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekonomija blagostanja]] uklonjena; [[Kategorija:Ekonomija dobrobiti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899704 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:2014 Gini Index World Map, income inequality distribution by country per World Bank (monocolor scale).svg|mini|507x507piksel|Ginijev-Koeffizient (u %) dohodovnih nejednakosti ([[Svjetska banka]] 2014.)]] U [[Ekonomija|ekonomiji]], '''Ginijev koeficijent''', koji se ponekad naziva '''Gini indeks''', ili '''Gini omjer''', je mjera statističke disperzije namijenjene predstavljanju dohotka ili [[Bogastvo|bogatstva]] raspodjele stanovnika jedne [[Nacija|nacije]], a najčešće je mjerenje nejednakosti. Razvio ga je [[italija]]nski statističar i sociolog [[Corrado Gini]], a objavio je u svom radu iz 1912. Variability and Mutability (talijanski: Variabilità e mutabilità).<ref>{{Cite web|url=http://themarketcycle.blogspot.com/2009/09/gini-koeficijent.html|title=Gini koeficijent|date=remplaza_fecha('');remplaza_fecha(ultimaFecha);|website=The Market Cycle|access-date=29. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Corrado-Gini|title=Corrado Gini {{!}} Italian statistician|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> Gini koeficijent mjeri nejednakost vrijednosti raspodjele frekvencija (na primjer, nivoa prihoda). Gini koeficijent nula izražava savršenu jednakost, gdje su sve vrijednosti iste (na primjer, gdje svi imaju isti dohodak). Gini koeficijent od jedan (ili 100%) izražava maksimalnu nejednakost među vrijednostima (npr. Za veliki broj ljudi, gdje samo jedna osoba ima svu zaradu ili potrošnju, a svi ostali nemaju nijednu, Gini koeficijent bit će gotovo gotovo jedan. Međutim, vrijednost veća od jedne može se dogoditi ako neke osobe predstavljaju negativan doprinos ukupnom iznosu (na primjer, imaju negativni prihod ili bogatstvo). Za veće grupe vrijednosti u blizini jedne vrlo su malo vjerojatne u praksi. S obzirom na normalizaciju i kumulativnog [[Stanovništvo (biologija)|stanovništva]] i kumulativnog udjela prihoda koji se koristi za izračunavanje Gini koeficijenta, mjera nije pretjerano osjetljiva na specifičnosti raspodjele dohotka, već samo na to kako se dohotci razlikuju u odnosu na ostale članove stanovništva. . Izuzetak je u preraspodjeli prihoda što rezultira minimalnim primanjima za sve ljude. Kad bi se stanovništvo razvrstalo, ako bi njihova raspodjela dohotka bila približna dobro poznatoj funkciji, tada bi se mogle izračunati neke reprezentativne vrijednosti. Gini koeficijent predložio je Gini kao mjerilo nejednakosti dohotka ili [[Bogatstvo|bogatstva]]. Za zemlje [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]]-a, krajem 20. [[Vijek|stoljeća]], s obzirom na učinak poreza i transfernih plaćanja, koeficijent dohotka Gini kretao se između 0,24 i 0,49, s tim da je [[Slovenija]] najniža, a [[Meksiko]] najviša. [[Afrika|Afričke države]] imale su najviši Gini koeficijent prije oporezivanja u periodu 2008–2009., A [[Južna Afrika]] najviša na svijetu, za koju se procijenjuje da iznosi 0,63 do 0,7,iako se ta brojka smanjuje na 0,52 nakon što se uzme u obzir [[socijalna pomoć]], i ponovo pada na 0,47 nakon oporezivanja. Procijenjeno je da je globalni dohodovni koeficijent Gini u 2005. između 0,61 i 0,68 iznosio između različitih izvora.<ref>{{Cite web|url=https://www.worldbank.org/en/country/southafrica/overview|title=Overview|website=World Bank|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> Postoje neka pitanja u tumačenju Ginijevog koeficijenta. Ista vrijednost može biti rezultat mnogih različitih krivulja distribucije. Treba uzeti u obzir demografsku strukturu. Zemlje sa starijim stanovništvom ili bebin procvat doživljavaju sve veći Gini koeficijent prije oporezivanja, čak i ako stvarna raspodjela dohotka za radne odrasle osobe ostaje stalna. Stipendisti su osmislili više od desetak varijanti Gini koeficijenta. Gini koeficijent rangira sudjelovanje sudionika od najmanjih do najvećih, a zatim se vrši njihova kumulacija. To daje krivulju (ravna linija pod kutom od 45 stupnjeva) koja se uspoređuje s krivuljom jednakih tržišnih udjela. Krivulja koncentracije osnova je za izračunavanje ovog koeficijenta. Idealna konkurencija je ona koja je predstavljena linijom od 45 stupnjeva. Podrazumijeva da svi sudionici na tržištu imaju istu snagu. Ako se podudaraju stvarna krivulja i stvarna situacija na [[Tržište|tržištu]], tada su svi tržišni akteri jednaki. U praksi ne postoji takav uvjet. Za takav je uvjet Gini koeficijent jednak [[0|nuli]]. Ako se dobivena krivulja podudara s donjom vodoravnom i lijevom okomitom, tada je Ginijev koeficijent jednak. To je stanje apsolutnog [[monopol]]a == Također pogledajte == * [[Bruto domaći proizvod]] == Reference == [[Kategorija:Demografska ekonomija]] [[Kategorija:Ekonomija dobrobiti]] [[Kategorija:Italijanski izumi]] e5vdonm22jm343rwmdx678lnnan3e80 Hypericum 0 457851 3899954 3883794 2026-06-23T06:13:28Z JackyM59 179607 Photograph updated 3899954 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Hypericum''<br/>(Rod kantarionâ) | slika = Millepertuis perforé (Hypericum perforatum).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Kantarion]] | status = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice) | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Malpighiales]] | familia =[[Hypericaceae]] | genus ='''''Hypericum''''' | genus_autorstvo = <small>[[L.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Hypericum''''' je biljni [[rod (biologija)|rod]] [[kantarion]]a, siljena ili travâ sv. Ivana, iz porodice ''[[Hypericaceae]]''. Uključuje blizu 500 vrsta [[trajnica]], i listopadnih, poluzimzelenih i zimzelenih [[polugrm]]ova i [[grm]]ova. Najpoznatija vrsta je [[kantarion]], po kojoj se porodica naziva i kantarioni.<ref name="cabi">{{cite web |title=''Hypericum perforatum'' (St John's wort) |url=https://www.cabi.org/isc/datasheet/28268 |publisher=CABI |access-date=22. 2. 2019 |date=27. 9. 2018}}</ref><ref name="usda">{{cite web |title=''Hypericum perforatum'' L. (St. John's wort) |url=https://plants.usda.gov/core/profile?symbol=HYPE |publisher=Natural Resources Conservation Service, US Department of Agriculture |access-date=22. 2. 2019 |date=2019}}</ref> == Vrste == {{div col|2}} # ''[[Hypericum abilianum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum aciculare]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Hypericum aciferum]]'' <small>(Greuter) N.Robson</small> # ''[[Hypericum acmosepalum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum acostanum]]'' <small>Steyerm. ex N.Robson</small> # ''[[Hypericum addingtonii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum adenotrichum]]'' <small>Spach</small> # ''[[Hypericum adpressum]]'' <small>W.P.C.Barton</small> # ''[[Hypericum aegypticum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum aethiopicum]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Hypericum afrum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum albiflorum]]'' <small>(Hub.-Mor.) N.Robson</small> # ''[[Hypericum amblyocalyx]]'' <small>Coustur. & Gand.</small> # ''[[Hypericum amblysepalum]]'' <small>Hochst.</small> # ''[[Hypericum anagalloides]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Hypericum andinum]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Hypericum andjerinum]]'' <small>Font Quer & Pau</small> # ''[[Hypericum androsaemum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum annulatum]]'' <small>Moris</small> # ''[[Hypericum aphyllum]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Hypericum apiculatum]]'' <small>(N.Robson) Sennikov</small> # ''[[Hypericum apocynifolium]]'' <small>Small</small> # ''[[Hypericum apricum]]'' <small>Kar. & Kir.</small> # ''[[Hypericum arbuscula]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Hypericum arenarioides]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Hypericum armenum]]'' <small>Jaub. & Spach</small> # ''[[Hypericum asahinae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Hypericum ascyron]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum asperuloides]]'' <small>Czern. ex Turcz.</small> # ''[[Hypericum asperulum]]'' <small>Jaub. & Spach</small> # ''[[Hypericum asplundii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum assamicum]]'' <small>S.N.Biswas</small> # ''[[Hypericum athoum]]'' <small>Boiss. & Orph.</small> # ''[[Hypericum atomarium]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum attenuatum]]'' <small>Fisch. ex Choisy</small> # ''[[Hypericum aucheri]]'' <small>Jaub. & Spach</small> # ''[[Hypericum augustini]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum auriculatum]]'' <small>(N.Robson & Hub.-Mor.) N.Robson</small> # ''[[Hypericum australe]]'' <small>Ten.</small> # ''[[Hypericum austrobrasiliense]]'' <small>Vog.Ely, Boldrini & Bordignon</small> # ''[[Hypericum austroyunnanicum]]'' <small>L.H.Wu & D.P.Yang</small> # ''[[Hypericum aviculariifolium]]'' <small>Jaub. & Spach</small> # ''[[Hypericum baccharoides]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Hypericum balearicum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum balfourii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum barbatum]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Hypericum beamanii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum beanii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum beccarii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum bellum]]'' <small>H.L.Li</small> # ''[[Hypericum benghalense]]'' <small>S.N.Biswas</small> # ''[[Hypericum bequaertii]]'' <small>De Wild.</small> # ''[[Hypericum bifurcatum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum bithynicum]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum boehlingraabei]]'' <small>Kit Tan, Iatroú, Vold & Strid</small> # ''[[Hypericum bolivaricum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum bordignonii]]'' <small>Vog.Ely & Boldrini</small> # ''[[Hypericum boreale]]'' <small>(Britton) E.P.Bicknell</small> # ''[[Hypericum bourgaei]]'' <small>(Boiss.) N.Robson</small> # ''[[Hypericum brachyphyllum]]'' <small>(Spach) Steud.</small> # ''[[Hypericum brasiliense]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum brevistylum]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum bryoides]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Hypericum buckleyi]]'' <small>M.A.Curtis</small> # ''[[Hypericum bupleuroides]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Hypericum × caesariense]]'' <small>Druce ex N.Robson</small> # ''[[Hypericum caespitosum]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Hypericum callacallanum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum callithyrsum]]'' <small>Coss.</small> # ''[[Hypericum calycinum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum campestre]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Hypericum canadense]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum canariense]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum capitatum]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum caprifoliatum]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Hypericum caprifolium]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum caracasanum]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Hypericum cardiophyllum]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum cardonae]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Hypericum carinatum]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Hypericum carinosum]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum cassiopiforme]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum castellanoi]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum cavernicola]]'' <small>L.B.Sm.</small> # ''[[Hypericum cerastoides]]'' <small>(Spach) N.Robson</small> # ''[[Hypericum chamaemyrtus]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Hypericum chapmanii]]'' <small>P.B.Adams</small> # ''[[Hypericum choisyanum]]'' <small>Wall. ex N.Robson</small> # ''[[Hypericum cistifolium]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum coadunatum]]'' <small>C.Sm. ex Link</small> # ''[[Hypericum cohaerens]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum collenetteae]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum collinum]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Hypericum concinnum]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Hypericum conjungens]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum connatum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum cordifolium]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum cordiforme]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Hypericum coris]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum costaricense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum crenulatum]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum crux-andreae]]'' <small>(L.) Crantz</small> # ''[[Hypericum cuatrecasii]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Hypericum cuisinii]]'' <small>Barbey</small> # ''[[Hypericum cumulicola]]'' <small>(Small) P.B.Adams</small> # ''[[Hypericum curvisepalum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum cymbiferum]]'' <small>Boiss. & Balansa</small> # ''[[Hypericum cymobrathys]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum daliense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum davisii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum × dawsonianum]]'' <small>Rehder</small> # ''[[Hypericum decaisneanum]]'' <small>Coss. & Daveau</small> # ''[[Hypericum decandrum]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Hypericum delphicum]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Hypericum densiflorum]]'' <small>Pursh</small> # ''[[Hypericum denticulatum]]'' <small>Walter</small> # ''[[Hypericum denudatum]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Hypericum × desetangsii]]'' <small>Lamotte</small> # ''[[Hypericum dichotomum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum diosmoides]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Hypericum × dissimulatum]]'' <small>E.P.Bicknell</small> # ''[[Hypericum dogonbadanicum]]'' <small>Assadi</small> # ''[[Hypericum dolabriforme]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Hypericum drummondii]]'' <small>(Grev. & Hook.) Torr. & A.Gray</small> # ''[[Hypericum dyeri]]'' <small>Rehder</small> # ''[[Hypericum eastwoodianum]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Hypericum edisonianum]]'' <small>(Small) P.B.Adams & N.Robson</small> # ''[[Hypericum ekmanii]]'' <small>Alain</small> # ''[[Hypericum elatoides]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum elegans]]'' <small>Stephan ex Willd.</small> # ''[[Hypericum elenorae]]'' <small>Elenevsky</small> # ''[[Hypericum ellipticum]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Hypericum elodeoides]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum elodes]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum elongatum]]'' <small>Ledeb. ex Rchb.</small> # ''[[Hypericum empetrifolium]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Hypericum enshiense]]'' <small>L.H.Wu & F.S.Wang</small> # ''[[Hypericum epigeium]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum erectum]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Hypericum ericoides]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum erythreae]]'' <small>(Spach) Steud.</small> # ''[[Hypericum espinalii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum faberi]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum fanjingense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum fasciculatum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum fieriense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum fissurale]]'' <small>Woronow</small> # ''[[Hypericum foliosum]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Hypericum formosanum]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Hypericum formosissimum]]'' <small>Takht.</small> # ''[[Hypericum formosum]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Hypericum forrestii]]'' <small>(Chitt.) N.Robson</small> # ''[[Hypericum fosteri]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum fragile]]'' <small>Heldr. & Sart.</small> # ''[[Hypericum frondosum]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Hypericum fuertesii]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Hypericum fursei]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum furusei]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum gaitii]]'' <small>Haines</small> # ''[[Hypericum galinum]]'' <small>S.F.Blake</small> # ''[[Hypericum galioides]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum garciae]]'' <small>Pierce</small> # ''[[Hypericum geminiflorum]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Hypericum gentianoides]]'' <small>(L.) Britton, Sterns & Poggenb.</small> # ''[[Hypericum gladiatum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum glandulosum]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Hypericum gleasonii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum globuliferum]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum gnidiifolium]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Hypericum gnidioides]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Hypericum goyanesii]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Hypericum gracilipes]]'' <small>Stapf ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Hypericum gracillimum]]'' <small>Koidz.</small> # ''[[Hypericum gramineum]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Hypericum grandifolium]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum graveolens]]'' <small>Buckley</small> # ''[[Hypericum griffithii]]'' <small>Hook.f. & Thomson ex Dyer</small> # ''[[Hypericum gymnanthum]]'' <small>Engelm. & A.Gray</small> # ''[[Hypericum hachijyoense]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Hypericum hakonense]]'' <small>Franch. & Sav.</small> # ''[[Hypericum haplophylloides]]'' <small>Halácsy & Bald.</small> # ''[[Hypericum harlingii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum harperi]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum hartwegii]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Hypericum havvae]]'' <small>Güner</small> # ''[[Hypericum hedgei]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum helianthemoides]]'' <small>(Spach) Boiss.</small> # ''[[Hypericum hengshanense]]'' <small>W.T.Wang</small> # ''[[Hypericum henryi]]'' <small>H.Lév. & Vaniot</small> # ''[[Hypericum heterophyllum]]'' <small>Vent.</small> # ''[[Hypericum himalaicum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum hircinum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum hirsutum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum hirtellum]]'' <small>(Spach) Boiss.</small> # ''[[Hypericum hispanicum]]'' <small>(Pau) M.A.Alonso, Agulló, J.L.Villar, Juan & M.B.Crespo</small> # ''[[Hypericum hookerianum]]'' <small>Wight & Arn.</small> # ''[[Hypericum horizontale]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum hubeiense]]'' <small>L.H.Wu & D.P.Yang</small> # ''[[Hypericum huber-morathii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum humbertii]]'' <small>Staner</small> # ''[[Hypericum humboldtianum]]'' <small>Steud.</small> # ''[[Hypericum humifusum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum hypericoides]]'' <small>(L.) Crantz</small> # ''[[Hypericum hyssopifolium]]'' <small>Chaix</small> # ''[[Hypericum × hyugamontanum]]'' <small>Kimura</small> # ''[[Hypericum ichelense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum imbricatum]]'' <small>Poulter</small> # ''[[Hypericum × inodorum]]'' <small>Mill.</small> # ''[[Hypericum irazuense]]'' <small>Kuntze ex N.Robson</small> # ''[[Hypericum iwate-littorale]]'' <small>H.Koidz.</small> # ''[[Hypericum japonicum]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Hypericum jaramilloi]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum × joerstadii]]'' <small>Lid</small> # ''[[Hypericum jovis]]'' <small>Greuter</small> # ''[[Hypericum juniperinum]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Hypericum kalmianum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum kamtschaticum]]'' <small>Ledeb.</small> # ''[[Hypericum karjaginii]]'' <small>Rzazade</small> # ''[[Hypericum kawaranum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum kelleri]]'' <small>Bald.</small> # ''[[Hypericum kiboense]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Hypericum killipii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum kimurae]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum kinashianum]]'' <small>Koidz.</small> # ''[[Hypericum kingdonii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum kitamense]]'' <small>(Y.Kimura) N.Robson</small> # ''[[Hypericum kiusianum]]'' <small>Koidz.</small> # ''[[Hypericum kotschyanum]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum kouytchense]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Hypericum kurodakeanum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum lacei]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum lagarocaule]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum lalandii]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum lancasteri]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum lanceolatum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum lancifolium]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Hypericum lancioides]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Hypericum lanuginosum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum laricifolium]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Hypericum × laschii]]'' <small>A.Fröhl.</small> # ''[[Hypericum latisepalum]]'' <small>(N.Robson) N.Robson</small> # ''[[Hypericum laxiflorum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum legrandii]]'' <small>L.B.Sm.</small> # ''[[Hypericum leprosum]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum leschenaultii]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum libanoticum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum limosum]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Hypericum linariifolium]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Hypericum linarioides]]'' <small>Bosse</small> # ''[[Hypericum linoides]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Hypericum lissophloeus]]'' <small>P.B.Adams</small> # ''[[Hypericum llanganaticum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum lloydii]]'' <small>(Svenson) P.B.Adams</small> # ''[[Hypericum lobbii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum lobocarpum]]'' <small>Gatt.</small> # ''[[Hypericum longistylum]]'' <small>Oliv.</small> # ''[[Hypericum lorentzianum]]'' <small>Gilg ex R.Keller</small> # ''[[Hypericum loxense]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Hypericum ludlowii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum lycium]]'' <small>(N.Robson & Hub.-Mor.) N.Robson</small> # ''[[Hypericum lycopodioides]]'' <small>Triana & Planch.</small> # ''[[Hypericum lydium]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum lysimachioides]]'' <small>Boiss. & Noë</small> # ''[[Hypericum macgregorii]]'' <small>F.Muell.</small> # ''[[Hypericum maclarenii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum maculatum]]'' <small>Crantz</small> # ''[[Hypericum macvaughii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum madagascariense]]'' <small>(Spach) Steud.</small> # ''[[Hypericum magdalenicum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum magniflorum]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Hypericum maguirei]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum majus]]'' <small>(A.Gray) Britton</small> # ''[[Hypericum malatyanum]]'' <small>Pesmen</small> # ''[[Hypericum marahuacanum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum marginatum]]'' <small>Woronow</small> # ''[[Hypericum martense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum matangense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum × medium]]'' <small>Peterm.</small> # ''[[Hypericum mexicanum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum microcalycinum]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Hypericum microlicioides]]'' <small>L.B.Sm.</small> # ''[[Hypericum microsepalum]]'' <small>(Torr. & A.Gray) A.Gray</small> # ''[[Hypericum millefolium]]'' <small>Urb. & Ekman</small> # ''[[Hypericum minutiflorum]]'' <small>Heenan</small> # ''[[Hypericum minutum]]'' <small>P.H.Davis & Poulter</small> # ''[[Hypericum × mitchellianum]]'' <small>Rydb.</small> # ''[[Hypericum momoseanum]]'' <small>Makino</small> # ''[[Hypericum monadenum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum monanthemum]]'' <small>Hook.f. & Thomson ex Dyer</small> # ''[[Hypericum monogynum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum monroi]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum montanum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum montbretii]]'' <small>Spach</small> # ''[[Hypericum moranense]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Hypericum mutilum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum myrianthum]]'' <small>Cham. & Schltdl.</small> # ''[[Hypericum myricariifolium]]'' <small>Hieron.</small> # ''[[Hypericum myrtifolium]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum mysurense]]'' <small>Wall. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Hypericum nagasawae]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Hypericum nakaii]]'' <small>H.Koidz.</small> # ''[[Hypericum nakamurae]]'' <small>(Masam.) N.Robson</small> # ''[[Hypericum nanum]]'' <small>Poir.</small> # ''[[Hypericum natalense]]'' <small>J.M.Wood & Evans</small> # ''[[Hypericum naudinianum]]'' <small>Coss. & Durieu</small> # ''[[Hypericum neurocalycinum]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Hypericum nikkoense]]'' <small>Makino</small> # ''[[Hypericum nitidum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum nokoense]]'' <small>Ohwi</small> # ''[[Hypericum nudiflorum]]'' <small>Michx. ex Willd.</small> # ''[[Hypericum nummularioides]]'' <small>Trautv.</small> # ''[[Hypericum nummularium]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum nuporoense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum oblongifolium]]'' <small>Choisy</small> # ''[[Hypericum oligandrum]]'' <small>Milne-Redh.</small> # ''[[Hypericum oliganthum]]'' <small>Franch. & Sav.</small> # ''[[Hypericum olivieri]]'' <small>(Spach) Boiss.</small> # ''[[Hypericum olympicum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum orientale]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum origanifolium]]'' <small>Willd.</small> # ''[[Hypericum ovalifolium]]'' <small>Koidz.</small> # ''[[Hypericum oxyphyllum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum pachyphyllum]]'' <small>Collett & Hemsl.</small> # ''[[Hypericum pallens]]'' <small>Banks & Sol.</small> # ''[[Hypericum pamphylicum]]'' <small>N.Robson & P.H.Davis</small> # ''[[Hypericum papillare]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Hypericum papillosum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum papuanum]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Hypericum parallelum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum paramitanum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum parvulum]]'' <small>Greene</small> # ''[[Hypericum patulum]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Hypericum pauciflorum]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Hypericum paucifolium]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Hypericum pedersenii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum peninsulare]]'' <small>Eastw.</small> # ''[[Hypericum peplidifolium]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Hypericum perfoliatum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum perforatum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum peshmenii]]'' <small>Yild.</small> # ''[[Hypericum petiolulatum]]'' <small>Hook.f. & Thomson ex Dyer</small> # ''[[Hypericum phellos]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Hypericum philonotis]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Hypericum pibairense]]'' <small>(Miyabe & Y.Kimura) N.Robson</small> # ''[[Hypericum pimeleoides]]'' <small>Planch. & Linden</small> # ''[[Hypericum piriai]]'' <small>Arechav.</small> # ''[[Hypericum pleiostylum]]'' <small>C.Rodr.Jim.</small> # ''[[Hypericum podocarpoides]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum polyanthemum]]'' <small>Klotzsch ex Reichardt</small> # ''[[Hypericum polyphyllum]]'' <small>Boiss. & Balansa</small> # ''[[Hypericum pratense]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Hypericum prattii]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Hypericum prietoi]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Hypericum prolificum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum prostratum]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Hypericum pruinatum]]'' <small>Boiss. & Balansa</small> # ''[[Hypericum przewalskii]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Hypericum pseudoerectum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum pseudohenryi]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum pseudolaeve]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum pseudomaculatum]]'' <small>Bush</small> # ''[[Hypericum pseudopetiolatum]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum pseudorepens]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum psilophytum]]'' <small>(Diels) Maire</small> # ''[[Hypericum pubescens]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum pulchrum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum pulogense]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Hypericum pumilio]]'' <small>Bornm.</small> # ''[[Hypericum pumilum]]'' <small>Sessé & Moc.</small> # ''[[Hypericum punctatum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum pycnophyllum]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Hypericum qinlingense]]'' <small>X.C.Du & Y.Ren</small> # ''[[Hypericum quartinianum]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Hypericum quitense]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum radfordiorum]]'' <small>Weakley ex J.R.Allison</small> # ''[[Hypericum radicans]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum recurvum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum reflexum]]'' <small>L.f.</small> # ''[[Hypericum × reinosae]]'' <small>A.Ramos</small> # ''[[Hypericum relictum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum repens]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum reptans]]'' <small>Hook.f. & Thomson ex Dyer</small> # ''[[Hypericum retusum]]'' <small>Aucher ex Jaub. & Spach</small> # ''[[Hypericum revolutum]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Hypericum richeri]]'' <small>Vill.</small> # ''[[Hypericum rigidum]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Hypericum roberti]]'' <small>Coss. ex Batt.</small> # ''[[Hypericum robsonii]]'' <small>H.A.Keller & S.Crockett</small> # ''[[Hypericum rochelii]]'' <small>Griseb. & Schenk</small> # ''[[Hypericum roeperianum]]'' <small>G.W.Schimp. ex A.Rich.</small> # ''[[Hypericum roraimense]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Hypericum rotundifolium]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum rubicundulum]]'' <small>Heenan</small> # ''[[Hypericum rubritinctum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum rumeliacum]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum rupestre]]'' <small>Jaub. & Spach</small> # ''[[Hypericum ruscoides]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Hypericum russeggeri]]'' <small>(Fenzl) R.Keller</small> # ''[[Hypericum sabiniforme]]'' <small>Trevir.</small> # ''[[Hypericum salsolifolium]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Hypericum salsugineum]]'' <small>N.Robson & Hub.-Mor.</small> # ''[[Hypericum salvadorense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum sampsonii]]'' <small>Hance</small> # ''[[Hypericum saruwagedicum]]'' <small>Diels</small> # ''[[Hypericum saturejifolium]]'' <small>Jaub. & Spach</small> # ''[[Hypericum saxifragum]]'' <small>N.Robson & Hub.-Mor.</small> # ''[[Hypericum scabroides]]'' <small>N.Robson & Poulter</small> # ''[[Hypericum scabrum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum scioanum]]'' <small>Chiov.</small> # ''[[Hypericum scopulorum]]'' <small>Balf.f.</small> # ''[[Hypericum scouleri]]'' <small>Hook.</small> # ''[[Hypericum scruglii]]'' <small>Bacch., Brullo & Salmeri</small> # ''[[Hypericum sechmenii]]'' <small>Ocak & Koyuncu</small> # ''[[Hypericum selaginella]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum senanense]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Hypericum seniawinii]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Hypericum senkakuinsulare]]'' <small>Hatus.</small> # ''[[Hypericum setosum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum sewense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum sherriffii]]'' <small>N.Robson & D.G.Long</small> # ''[[Hypericum siamense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum sikokumontanum]]'' <small>Makino</small> # ''[[Hypericum silenoides]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Hypericum simonsii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum sinaicum]]'' <small>Hochst. ex Boiss.</small> # ''[[Hypericum smithii]]'' <small>(N.Robson) N.Robson</small> # ''[[Hypericum socotranum]]'' <small>R.D.Good</small> # ''[[Hypericum somaliense]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum sorgerae]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum spectabile]]'' <small>Jaub. & Spach</small> # ''[[Hypericum sphaerocarpum]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Hypericum sprucei]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum spruneri]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum stellatum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum stenobotrys]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum stenopetalum]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Hypericum steyermarkii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Hypericum strictum]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Hypericum struthiolifolium]]'' <small>Juss.</small> # ''[[Hypericum stuebelii]]'' <small>Hieron.</small> # ''[[Hypericum styphelioides]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Hypericum subalatum]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Hypericum subcordatum]]'' <small>(R.Keller) N.Robson</small> # ''[[Hypericum subsessile]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum suffruticosum]]'' <small>P.B.Adams & N.Robson</small> # ''[[Hypericum synstylum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum taihezanense]]'' <small>Sasaki ex S.Suzuki</small> # ''[[Hypericum taygeteum]]'' <small>Quézel & Contandr.</small> # ''[[Hypericum tenuicaule]]'' <small>Hook.f. & Thomson ex Dyer</small> # ''[[Hypericum tenuifolium]]'' <small>Pursh</small> # ''[[Hypericum teretiusculum]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Hypericum ternatum]]'' <small>Poulter</small> # ''[[Hypericum ternum]]'' <small>A.St.-Hil.</small> # ''[[Hypericum terrae-firmae]]'' <small>Sprague & L.Riley</small> # ''[[Hypericum tetrapetalum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum tetrapterum]]'' <small>Fr.</small> # ''[[Hypericum tetrastichum]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Hypericum thasium]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Hypericum theodori]]'' <small>Woronow</small> # ''[[Hypericum thesiifolium]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Hypericum thuyoides]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Hypericum thymbrifolium]]'' <small>Boiss. & Noë</small> # ''[[Hypericum thymifolium]]'' <small>Banks & Sol.</small> # ''[[Hypericum thymopsis]]'' <small>Boiss.</small> # ''[[Hypericum tomentosum]]'' <small>L.</small> # ''[[Hypericum tortuosum]]'' <small>Balf.f.</small> # ''[[Hypericum tosaense]]'' <small>Makino</small> # ''[[Hypericum trachyphyllum]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Hypericum trichocaulon]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Hypericum trigonum]]'' <small>Hand.-Mazz.</small> # ''[[Hypericum triquetrifolium]]'' <small>Turra</small> # ''[[Hypericum tymphresteum]]'' <small>Boiss. & Spruner</small> # ''[[Hypericum umbellatum]]'' <small>A.Kern.</small> # ''[[Hypericum umbraculoides]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum undulatum]]'' <small>Schousb. ex Willd.</small> # ''[[Hypericum uniflorum]]'' <small>Boiss. & Heldr.</small> # ''[[Hypericum uniglandulosum]]'' <small>Hausskn. ex Bornm.</small> # ''[[Hypericum uralum]]'' <small>Buch.-Ham. ex D.Don</small> # ''[[Hypericum vacciniifolium]]'' <small>Hayek & Siehe</small> # ''[[Hypericum vaccinioides]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum valleanum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum venustum]]'' <small>Fenzl</small> # ''[[Hypericum vermiculare]]'' <small>Boiss. & Hausskn.</small> # ''[[Hypericum vesiculosum]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Hypericum virgatum]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Hypericum vulcanicum]]'' <small>Koidz.</small> # ''[[Hypericum wardianum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum watanabei]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum wightianum]]'' <small>Wall. ex Wight & Arn.</small> # ''[[Hypericum williamsii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum wilmsii]]'' <small>R.Keller</small> # ''[[Hypericum wilsonii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum woodianum]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum wurdackii]]'' <small>N.Robson</small> # ''[[Hypericum xylosteifolium]]'' <small>(Spach) N.Robson</small> # ''[[Hypericum yamamotoanum]]'' <small>H.Koidz.</small> # ''[[Hypericum yamamotoi]]'' <small>Miyabe & Kimura</small> # ''[[Hypericum yezoense]]'' <small>Maxim.</small> # ''[[Hypericum yojiroanum]]'' <small>Tatew. & Koji Ito</small> {{div col|end}} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Hypericum}} [[Kategorija:Magnoliopsida]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] 2ll9g6jbsn9zcd4lbfw2t0avc8i9bu8 Somatska hipermutacija 0 458339 3899950 3887420 2026-06-23T06:07:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899950 wikitext text/x-wiki '''Somatska hipermutacija''' ('''SHM''') je ćelijski mehanizam pomoću kojeg se [[imunski sistem]] prilagođava novim stranim elementima koji se suočavaju s njim (npr. [[mikrobi]]), kao što je vidljivo tokom [[promjena klase imunoglobulina|promjene klase imunoglobulina]]. Glavna komponenta procesa [[sazrijevanje afiniteta|sazrevanja afiniteta]], SHM diversificira [[B-ćelija|B-ćelijske]] receptore koji se koriste za prepoznavanje stranih elemenata ([[antigen]]a) i omogućava imunskom sistemu da prilagodi svoj odgovor na nove prijetnje tokom životnog vijeka organizma.<ref name="Janeway2005">{{cite book| author=Janeway, C.A.|author2=Travers, P.|author3=Walport, M.|author4=Shlomchik, M.J. |year=2005 |title=Immunobiology | url=https://archive.org/details/bwb_930-BAA-126_p2a5|edition=6th |publisher=Garland Science |isbn=978-0-8153-4101-7}}</ref> Somatska hipermutacija uključuje programirani proces [[mutacije]] koji utiče na varijabilne regije [[imunoglobulin]]skih gena. Za razliku od [[germ-mutacija]], SHM utjiče samo na pojedine organizme [[limfociti|imunske ćelije]], a mutacije se ne prenose u [[potomstvo]] organizma.<ref name="Oprea1999">Oprea, M. (1999) [http://www.santafe.edu/~mihaela/thesis/version_short.html ''Antibody Repertoires and Pathogen Recognition:''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080906130252/http://www.santafe.edu/~mihaela/thesis/version_short.html |date=6. 9. 2008 }} The Role of Germline Diversity and Somatic Hypermutation'' (Thesis) University of Leeds.''</ref> Pogrešna somatska hipermutacija je vjerovatni mehanizam u razvoju [[limfom|ćelijskih limfoma]]<ref name="Odegard2006">{{cite journal|year=2006|title=Targeting of somatic hypermutation|journal=Nat. Rev. Immunol.|volume=6|issue=8|pages=573–583|doi=10.1038/nri1896|pmid=16868548|author1=Odegard V.H.|author2=Schatz D.G.}}</ref> i mnogih drugih [[kancer]]a.<ref name=":18">{{Cite journal|last=Steele|first=E.J.|last2=Lindley|first2=R.A.|year=2010|title=Somatic mutation patterns in non-lymphoid cancers resemble the strand biased somatic hypermutation spectra of antibody genes|url=http://researchrepository.murdoch.edu.au/id/eprint/4482/1/Somatic_mutation_patterns.pdf|journal=DNA Repair|volume=9|issue=6|pages=600–603|doi=10.1016/j.dnarep.2010.03.007|pmid=20418189|via=}}</ref><ref name=":19">{{Cite journal|last=Lindley|first=R.A.|last2=Steele|first2=E.J.|year=2013|title=Critical analysis of strand-biased somatic mutation signatures in TP53 versus Ig genes, in genome -wide data and the etiology of cancer|url=https://www.hindawi.com/journals/isrn/2013/921418/|journal=ISRN Genomics|volume=2013 Article ID 921418|pages=18 pages|via=}}</ref> == Ciljanje == Kada [[B-ćelija]] prepozna antigen, ona se stimulira za dijeljenje (ili [[proliferacija|proliferacij]]). Tokom proliferacije, [[Lokus (genetika)|lokus]] [[receptor B-ćelije|receptora B-ćelije]] prolazi kroz iznimno veliku brzinu somatskih mutacija koja je veća za bar 10<sup>5</sup>–10<sup>6</sup> veća od normalne mutabilnosti u [[genom]]u.<ref name="Oprea1999"/> Varijacija je uglavnom u obliku [[tačkasta mutacija|pojedinačne supstitucije]], pri čemu su rjeđe insercije i delecije. Ove se mutacije uglavnom događaju u „vrućim tačkama“ [[DNK]], koje su koncentrirane u [[hipervarijabilna regija|hipervarijabilnim regijama]]. Ove regije odgovaraju [[određujuća regija komplementarnosti|određujućim regijama komplementarnosti]]; mjesta koja su uključena u prepoznavanje antigena na imunoglobulinu.<ref name="Li2004">{{cite journal |author=Li, Z. |author2=Wool, C.J. |author3=Iglesias-Ussel |author4=M.D., Ronai, D. |author5=Scharff, M.D. |year=2004 |title=The generation of antibody diversity through somatic hypermutation and class switch recombination |journal=Genes & Development |volume=18 |pages=1–11 |doi=10.1101/gad.1161904 |pmid=14724175 |issue=1 |url=http://genesdev.cshlp.org/content/18/1/1.full |access-date=25. 12. 2019 |archive-date=25. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191225122213/http://genesdev.cshlp.org/content/18/1/1.full |url-status=dead }}</ref><ref name=":1">{{cite journal|last1=Dunn-Walters|first1=DK|last2=Dogan|first2=A|last3=Boursier|first3=L|last4=MacDonald|first4=CM|last5=Spencer|first5=J|title=Base-specific sequences that bias somatic hypermutation deduced by analysis of out of frame genes.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_1998-03-01_160_5/page/n339|journal=J. Immunol.|date=1998|volume=160|pages=2360–64}}</ref><ref name=":2">{{cite journal|last1=Spencer|first1=J|last2=Dunn-Walters|first2=DK|title=Hypermutation at A-T base pairs: The A nucleotide replacement spectrum is affected by adjacent nucleotides and there is no reverse complementarity of sequences around A and T nucleotides.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2005-10-15_175_8/page/n375|journal=J. Immunol.|date=2005|volume=175|issue=8|pages=5170–77|doi=10.4049/jimmunol.175.8.5170|pmid=16210621}}</ref> Sveukupni rezultat procesa hipermutacije postiže se ravnotežom između popravljanja grešaka i popravka visoke vjernosti koplementiranja.<ref name="Liu2009">{{cite journal| author=Liu, M.|author2=Schatz, D.G. | year=2009 |title=Balancing AID and DNA repair during somatic hypermutation. Trends in Immunology |volume=30 |pages=173–181 |url=http://www.cell.com/trends/immunology/abstract/S1471-4906%2809%2900042-8| doi=10.1016/j.it.2009.01.007| journal=Trends in Immunology| issue=4| pmid=19303358}}</ref> Ova usmjerena hipermutacija omogućava izbor B-ćelija koje eksprimiraju imunoglobulinske receptore koji imaju poboljšanu sposobnost prepoznavanja i vezivanja određenog stranog [[antigen]]a.<ref name="Janeway2005"/> ==Također pogledajte== * [[Sazrevanje afiniteta]] * [[Anergija]] * [[Imunski sistem]] * [[Imunoglobulin]] ==References== {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|Immunoglobulin+somatic+hypermutation}} {{Imunološki sistem}} [[Kategorija:Imunološki sistem]] [[Kategorija:Antitijela]] g0y8ty2dwg34a2jzopzn6rcqosrghbr Id, ego i super-ego 0 458948 3899732 3898530 2026-06-22T12:28:05Z KWiki 9400 ±[[Kategorija:Freudovska psihologija]]→[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]; ±[[Kategorija:Koncepti o selfu]]→[[Kategorija:Koncepcije sebe]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899732 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} [[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]] '''Id, ego i super-ego''' predstavljaju tri međusobno povezana i međudjelujuća dijela [[Psihički aparat|psihičkog aparata]], opisana u strukturnom modelu [[psiha (psihologija)|psihe]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. Ovi pojmovi su teorijski konstrukti koje je Freud koristio kako bi objasnio osnovnu strukturu psihičkog života onako kako se ona ispoljava u psihoanalitičkoj praksi. Freud je koristio [[Njemački jezik|njemačke]] izraze ''das Es'', ''Ich'' i ''Über-Ich'', koji doslovno znače ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. [[Latinski jezik|Latinski]] termini ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' uvedeni su u prijevodima njegovih djela te su ostali u širokoj upotrebi. Strukturni model uveden je u Freudovom djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a dodatno je razrađen i formalizovan u kasnijim djelima, među kojima je i ''[[Ego i Id]]'' iz 1923. Sigmund Freud razvio je ovaj model kao odgovor na nejasnoće koje su se pojavile u vezi s pojmovima ″svjesno″ i ″nesvjesno″ u njegovom ranijem topografskom modelu psihe.<ref name="Bullock_Trombley_1999">{{cite book |editor1-last=Bullock |editor1-first=Alan |editor2-last=Trombley |editor2-first=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=978-0-00-255869-3 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1920">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1920 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XVIII (1920–1922): Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://www.sas.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Beyond_P_P.pdf |access-date=10. 6. 2026 |language=en}}</ref> U najširem smislu, ''id'' predstavlja nesvjesni skup [[Instinkt|nagonskih]] potreba, impulsa i želja koje nisu međusobno usklađene. ''Super-ego'' je dio psihe koji sadrži internalizirane društvene norme, pravila i vrijednosti, oblikovane prvenstveno pod utjecajem roditeljskih zahtjeva, zabrana i očekivanja tokom djetinjstva. ''Ego'' je psihička instanca koja nastoji uskladiti zahtjeve ida, ograničenja vanjske stvarnosti i moralne zahtjeve super-ega te na osnovu toga usmjerava ponašanje pojedinca. Objašnjavajući odnos između ega i ida, Sigmund Freud uporedio je ego s jahačem, a id s konjem. Prema toj analogiji, jahač mora obuzdavati i usmjeravati znatno snažniju energiju konja, istovremeno mu povremeno dopuštajući ostvarenje njegovih nagona u granicama onoga što je moguće i prihvatljivo. Na sličan način, ego nastoji upravljati energijama ida i usmjeravati ih prema djelovanju koje je prilagođeno stvarnosti. Freud je stoga smatrao da ego ″ima običaj pretvarati volju ida u djelovanje kao da je riječ o njegovoj vlastitoj volji″.<ref name="Freud_1966">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref> == Historija i prijevod termina == Izrazi ''id'', ''ego'' i ''super-ego'' nisu termini koje je koristio sam [[Sigmund Freud]], nego latinizirani oblici koje je uveo njegov prevodilac [[James Strachey]]. Freud je u svojim djelima koristio njemačke izraze ''das Es'', ''das Ich'' i ''das Über-Ich'',<ref name="Laplanche_Pontalis_1974">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=J.-B. |date=1974 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo Donald Nicholson-Smith}}</ref> koji doslovno ″ono″, ″ja″ i ″nad-ja″. Zbog toga su ovi pojmovi njemačkim čitaocima bili relativno lako razumljivi i povezani sa svakodnevnim jezikom. Izraz ''das Es'' prvobitno je koristio [[Georg Groddeck]], čije su ideje privukle Freudovu pažnju. U engleskim prijevodima Groddeckovih djela ovaj termin preveden je kao ''the It'' (″ono″).<ref name="Groddeck_1928">{{cite book |last=Groddeck |first=Georg |date=1928 |title=The Book of the It: Psychoanalytic Letters to a Friend |publisher=Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/b29815101 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Termin ''ego'' preuzet je neposredno iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]], u kojem predstavlja [[nominativ]] prvog lica jednine [[Lična zamjenica|lične zamjenice]] i doslovno znači ″ja″. Način na koji su Freudovi termini prevedeni na engleski jezik bio je predmet kritika. Tako je [[Bruno Bettelheim]] smatrao da su engleski prijevodi otežali razumijevanje Freudovih ideja jer su svakodnevni i neposredni jezik njegovih originalnih njemačkih tekstova zamijenili formalizovanom stručnom terminologijom.<ref name="Symington_2018">{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Id == [[Sigmund Freud]] smatrao je da je id [[Nesvjesno|nesvjesni]] izvor tjelesnih potreba, impulsa i [[Želja|želja]], posebno onih povezanih s agresivnošću i seksualnim nagonom.<ref name="Martin_2010">{{cite book |last1=Martin |first1=G. Neil |last2=Carlson |first2=Neil R. |last3=Buskist |first3=William |date=2010 |title=Psychology |edition=4. |publisher=Pearson Education Limited |location=Harlow, Essex |isbn=978-0-273-72011-9 |url=http://www.sociology.org.uk/notes/Psychology4ed.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Id djeluje u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]] — psihičkom načelom usmjerenim ka trenutnom zadovoljenju impulsa i želja.<ref name="Schacter_2009">{{cite book |last1=Schacter |first1=Daniel L. |last2=Gilbert |first2=Daniel T. |last3=Wegner |first3=Daniel M. |date=2009 |title=Psychology |edition=2. |publisher=Worth Publishers |location=New York City |isbn=978-1-4292-3719-2 |url=https://archive.org/details/psychology0000scha/page/481 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je id opisivao kao ″tamni, nepristupačni dio naše ličnosti″. Prema njegovom mišljenju, id nije moguće neposredno spoznati, već se o njemu može zaključivati uglavnom na osnovu analize snova i neurotskih simptoma. Budući da djeluje izvan svjesnog iskustva, može se opisati prvenstveno kroz njegov odnos i suprotnost prema egu. Freud je smatrao da id nema organizovanu strukturu niti jedinstvenu volju. Njegovo djelovanje usmjereno je isključivo na zadovoljenje nagona u skladu s [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> U idu ne postoje logičko rasuđivanje ni pretpostavke koje karakterišu svjesni mentalni život. Suprotstavljeni impulsi mogu postojati istovremeno, bez međusobnog poništavanja, a u njemu ne postoji ništa što bi odgovaralo pojmovima negacije ili vremena. Freud je također isticao da id ne poznaje vrijednosne sudove, moralna načela niti razlikovanje dobra i zla. Prema njegovom shvatanju, id se sastoji od nagonskih ulaganja psihičke energije koja teži neposrednom pražnjenju i zadovoljenju.<ref name="Freud_1933" /> Sa razvojnog stanovišta, id prethodi egu. Prema Freudovom shvatanju, id se sastoji od osnovnih nagonskih pobuda koje su prisutne od rođenja, ukorijenjene u tjelesnoj organizaciji pojedinca i vođene isključivo [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principom zadovoljstva]].<ref name="Lapsley_Stey_2012">{{cite book |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |date=2012 |title=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |chapter=Id, Ego, and Superego |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |doi=10.1016/B978-0-12-375000-6.00199-3 |chapter-url=http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20161213073830/http://www3.nd.edu/~dlapsle1/Lab/Articles_%26_Chapters_files/Entry%20for%20Encyclopedia%20of%20Human%20BehaviorFInal%20Submitted%20Formatted4.pdf |archive-date=13. 12. 2016 |url-status=dead |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1949">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1949 |title=An Outline of Psycho-Analysis |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/b2981487x |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da psihički aparat u početku postoji kao nediferencirani id. Tokom razvoja, iz jednog njegovog dijela postepeno se oblikuje strukturirani ego, odnosno doživljaj [[Self|vlastitog ja]] kao integrisane cjeline. Za razliku od ida, ego svoje djelovanje ne zasniva samo na principu zadovoljstva, već uzima u obzir i zahtjeve vanjske stvarnosti, odnosno princip realnosti. Freud je id opisivao kao ″veliki rezervoar [[libido|libida]]″, odnosno psihičke energije želje, koja se u psihoanalitičkoj teoriji najčešće povezuje sa seksualnim nagonima.<ref name="Freud_1984">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |series=The Pelican Freud Library |volume=11 |editor-last=Richards |editor-first=Angela |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |url=https://archive.org/details/onmetapsychology0002freu |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref> Libido predstavlja energiju životnih nagona, usmjerenih na održavanje, obnavljanje i razvoj života. Kasnije je Freud u svoju teoriju uveo i koncept [[Nagon smrti|nagona smrti]], za koji je smatrao da teži vraćanju organskog života u neživo stanje.<ref name="Freud_1984" /> Prema njegovom mišljenju, nagon smrti djelimično se ispoljava kao ''″nagon destrukcije″'' usmjeren prema vanjskom svijetu i drugim živim bićima, prvenstveno kroz agresivno ponašanje.<ref name="Freud_1984" /> Budući da id obuhvata sve nagonske impulse, Freud je smatrao da su i destruktivni nagoni i [[Eros]], odnosno životni nagoni, sastavni dijelovi ida.<ref name="Freud_1933" /> == Ego == [[Datoteka:Structural-Model1.png|mini|mini|desno|300px|″Ego nije jasno odvojen od ida; njegov donji dio stapa se s njim. Potisnuti sadržaji također se stapaju s idom i predstavljaju njegov dio. Od ega su jasno odvojeni jedino otporima potiskivanja, ali s egom mogu komunicirati posredstvom ida.″ ([[Sigmund Freud]], 1923)]] Ego djeluje u skladu s [[Princip realnosti|principom realnosti]]. Njegova funkcija je da obrađuje i organizuje opažaje, misli, sjećanja i snove, povezujući ih u logički koherentne cjeline i usmjeravajući ponašanje pojedinca. Budući da su nagoni ida često u sukobu s moralnim normama, društvenim pravilima i kulturnim zahtjevima,<ref name="Freud_1930">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1930 |title=Das Unbehagen in der Kultur |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/DasUnbehagenInDerKultur |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Freud_1927">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=Die Zukunft einer Illusion |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/Freud_1927_Die_Zukunft_einer_Illusion_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> ego nastoji usmjeriti nagonsku energiju i omogućiti zadovoljenje nagona na način koji je usklađen sa zahtjevima stvarnosti.<ref name="Noam_1984">{{cite journal |last=Noam |first=Gil G. |last2=Hauser |first2=Stuart T. |last3=Santostefano |first3=Sebastiano |last4=Garrison |first4=William |last5=Jacobson |first5=Alan M. |last6=Powers |first6=Sally I. |last7=Mead |first7=Merrill |date=1984 |title=Ego Development and Psychopathology: A Study of Hospitalized Adolescents |journal=Child Development |volume=55 |issue=1 |pages=184–194 |doi=10.1111/j.1467-8624.1984.tb00283.x |url=https://www.jstor.org/stable/1129844 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ego opisivao kao posrednika između ida i vanjskog svijeta. U toj ulozi ego pokušava pomiriti nagonske zahtjeve ida sa ograničenjima stvarnosti, pri čemu često racionalizuje ili prikriva nesvjesne impulse ida. Prema Freudu, ego je nerijetko ″primoran prikrivati nesvjesne zahtjeve ida vlastitim [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacijama]], prikrivati sukobe između ida i stvarnosti te stvarati privid da uvažava zahtjeve stvarnosti čak i onda kada id ostaje nepopustljiv i nepromijenjen″.<ref name="Freud_1933" /> Freud je u početku izraz ego koristio za označavanje osjećaja vlastitog ja, ali je kasnije njegovo značenje proširio tako da obuhvati različite psihičke funkcije, uključujući prosuđivanje, toleranciju, [[Testiranje realnosti|provjeru stvarnosti]], kontrolu, planiranje, [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], sintezu informacija, intelektualno funkcionisanje i [[pamćenje]]. U tom smislu, ego predstavlja organizacijsko načelo na kojem se zasnivaju mišljenje i tumačenje stvarnosti.<ref name="Snowden_2005">{{cite book |last=Snowden |first=Ruth |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000snow |publisher=Teach Yourself |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-340-88402-7}}</ref> Prema Freudu, ego je dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta. Za razliku od ida, koji sadrži nagonske strasti i impulse, ego predstavlja ono što se može nazvati razumom i zdravim razumom. Freud je odnos između ega i ida ponovo ilustrovao metaforom jahača i konja. Kao što jahač mora obuzdavati i usmjeravati snažnijeg konja, tako i ego nastoji upravljati energijama ida. Međutim, za razliku od jahača koji koristi vlastitu snagu, ego se pri tome služi energijom koju posuđuje od ida.<ref name="Freud_1984" /> Freud je također smatrao da ego istovremeno služi ″trojici strogih gospodara″: vanjskom svijetu, super-egu i idu.<ref name="Freud_1933" /> Njegova osnovna zadaća jeste održavanje ravnoteže između nagonskih zahtjeva ida, ograničenja koja nameće stvarnost i moralnih zahtjeva superega. U tom smislu, ego je usmjeren na samoodržavanje, nastojeći nagonske impulse ida zadržati u granicama koje su prilagođene stvarnosti i prihvatljive superegu. Prema Freudu, ego se nalazi između suprotstavljenih zahtjeva ida, superega i vanjske stvarnosti te nastoji održati ravnotežu među njima. Takav položaj čini ga izloženim različitim oblicima [[anksioznost]]i: realističkoj, moralnoj i neurotskoj. Realistička anksioznost povezana je s opasnostima iz vanjskog svijeta, moralna proizlazi iz zahtjeva super-ega, dok neurotska nastaje kao posljedica pritiska nagonskih impulsa ida.<ref name="Freud_1933" /> Freud je smatrao da ego često pokušava ublažiti sukobe između ida i stvarnosti prikrivajući ili preoblikujući određene aspekte realnosti. Istovremeno, super-ego kontroliše njegovo djelovanje i reaguje osjećajima [[Krivica (emocija)|krivice]], [[anksioznost]]i i [[Kompleks inferiornosti|manje vrijednosti]] kada procijeni da ego nije postupio u skladu s internalizovanim moralnim normama. Kako bi se nosio s unutrašnjim konfliktima i anksioznošću, ego koristi [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]]. Njihova funkcija je smanjenje psihičke napetosti i anksioznosti tako što prikrivaju, preoblikuju ili usmjeravaju impulse koji se doživljavaju kao prijeteći.<ref name="Myers_2015">{{cite book |last=Myers |first=David G. |date=2015 |title=Psychology in Modules |url=https://archive.org/details/psychologyinmodu0000myer |publisher=Worth Publishers, A Macmillan Education Imprint |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-4641-6752-2}}</ref> Među odbrambenim mehanizmima koje je opisao Sigmund Freud nalaze se [[poricanje]], [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]], [[intelektualizacija]], [[Maštanje (psihologija)|maštanje]], [[Kompenzacija (psihologija)|kompenzacija]], [[Psihološka projekcija|projekcija]], [[Racionalizacija (psihologija)|racionalizacija]], [[reaktivna formacija]], [[Regresija (psihologija)|regresija]], [[potiskivanje]] i [[Sublimacija (psihologija)|sublimacija]]. Freudova kćerka, [[Anna Freud]], dodatno je proširila teoriju odbrambenih mehanizama opisujući [[Poništavanje (psihologija)|poništavanje]], [[Potiskivanje misli|supresiju]], [[Disocijacija (psihologija)|disocijaciju]], [[Idealizacija i devalvacija|idealizaciju]], [[Identifikacija (psihologija)|identifikaciju]], [[Introjekcija|introjekciju]], preokretanje, [[Somatizacija|somatizaciju]], [[Cijepanje (psihologija)|cijepanje]] i supstituciju kao dodatne načine psihološke odbrane. U dijagramu koji prikazuje strukturni i topografski model psihe, ego je predstavljen kao instanca koja se jednim dijelom nalazi u svjesnom, jednim dijelom u [[Predsvjesno|predsvjesnom]], a jednim dijelom u [[Nesvjesno|nesvjesnom]] području psihe. Prema tom prikazu, približno polovina ega pripada svjesnom, četvrtina predsvjesnom, a četvrtina nesvjesnom dijelu psihe. == Super-ego == Super-ego predstavlja dio psihe koji odražava internalizaciju društvenih normi, moralnih pravila i kulturnih vrijednosti. Ovi sadržaji prvenstveno se usvajaju od roditelja, ali i od drugih autoriteta te šire kulturne sredine. Sigmund Freud razvio je koncept super-ega nadovezujući se na ranije pojmove [[Ego-ideal|ego-ideal]]a i posebne psihičke instance koja kontroliše ostvarivanje ego-ideala i djeluje kao ono što nazivamo savješću.<ref name="Freud_1984" /> Freud je smatrao da se super-ego razvija kroz identifikaciju s roditeljima. Tokom razvoja, on ne usvaja samo roditeljske norme i vrijednosti nego i utjecaje drugih osoba koje preuzimaju roditeljsku ulogu, kao što su odgajatelji, nastavnici i uzori koje pojedinac idealizuje. {{Citat|Dječiji super-ego zapravo nije izgrađen prema uzoru na roditelje, nego prema uzoru na super-ego roditelja. Sadržaji koji ga ispunjavaju isti su, te on postaje nosilac tradicije i vrijednosnih sudova koji se na taj način prenose s generacije na generaciju.<ref name="Freud_1933" />}} Super-ego teži savršenstvu.<ref name="Myers_2015" /> On predstavlja dio strukture ličnosti, uglavnom, ali ne u potpunosti nesvjestan, koji obuhvata ego-ideal, moralne i duhovne ciljeve pojedinca, kao i psihičku instancu koja se najčešće naziva [[Savjest|savješću]]. Savjest kritikuje, procjenjuje i ograničava izražavanje nagona, fantazija, osjećaja i postupaka. U tom smislu, super-ego djeluje suprotno idu. Dok id teži neposrednom zadovoljenju nagonskih potreba, super-ego predstavlja internalizovani mehanizam koji nastoji usmjeriti ego prema ponašanju koje je prihvatljivo sa stanovišta društvenih i moralnih normi.<ref name="Calian_2012">{{cite book |last=Calian |first=Florian |date=2012 |title=Plato's Psychology of Action and the Origin of Agency |url=https://www.researchgate.net/publication/233852125_Plato's_Psychology_of_Action_and_the_Origin_of_Agency |publisher=L'Harmattan |pages=17–19 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-963-236-587-9}}</ref> Razvoj ega i super-ega povezan je s dva važna faktora: djetetovom bespomoćnošću i razrješenjem [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Sedat_2005">{{cite book |last=Sedat |first=Jacques |date=2005 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freud0000seda |publisher=Other Press |location=New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-59051-168-8}}</ref> Kod dječaka se super-ego formira tokom razrješenja Edipovog kompleksa, kroz proces identifikacije s ocem. Do toga dolazi nakon odustajanja od majke kao objekta ljubavi, uslijed [[Strah od kastracije|straha od kastracije]]. Freud je smatrao da super-ego zadržava osobine očinske figure te da njegova snaga zavisi od intenziteta Edipovog kompleksa i načina na koji je on razriješen. U tom kontekstu navodi: {{Citat|Super-ego zadržava karakter oca, a što je Edipov kompleks bio snažniji i što je brže podlegao potiskivanju (pod utjecajem autoriteta, religijskog odgoja, školovanja i čitanja), to će kasnije dominacija super-ega nad egom biti stroža – u obliku savjesti ili možda nesvjesnog osjećaja krivice.<ref name="Freud_1927_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1927 |title=The Ego and the Id |url=https://archive.org/details/freud-1927-id |translator=Riviere, Joan |publisher=The Hogarth Press & The Institute of Psycho-Analysis |location=London |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} U djelu ''[[Ego i id]]'' Freud opisuje [[Ego-ideal|ego-ideal]] kao instancu koja se odlikuje strogošću i sklonošću nametanju zahtjeva pojedincu. Prema njegovom mišljenju, oblikovanje super-ega usko je povezano s načinom na koji dijete doživljava roditelje tokom ranog razvoja. Budući da dijete u najranijim godinama roditelje doživljava kao izuzetno moćne i autoritativne figure, upravo ta rana iskustva imaju presudan utjecaj na formiranje super-ega. {{Citat|...ne treba zaboraviti ni to da dijete različito procjenjuje svoje roditelje u različitim razdobljima života. U vrijeme kada Edipov kompleks ustupa mjesto super-egu, roditelji su za dijete gotovo veličanstvene figure. Kasnije, međutim, gube veliki dio te idealizovane slike. Tada dolazi i do identifikacije s roditeljima kakvi se doživljavaju u tom kasnijem periodu, a te identifikacije redovno značajno doprinose oblikovanju karaktera. Međutim, one utječu samo na ego i više ne djeluju na super-ego, koji je već oblikovan najranijim roditeljskim slikama. |''Nova uvodna predavanja iz psihoanalize''<ref name="Freud_1933" />}} Kada dijete doživljava roditelja kao suparnika ili autoritativnu figuru, ono se suočava s osjećajem zabrane i obaveze koji Freud opisuje kao diktatorsko ″Moraš″. Taj osjećaj povezan je s roditeljskim [[imago]]m, odnosno unutrašnjom psihičkom predstavom roditelja.<ref name="APA_Imago">{{Cite web |url=https://dictionary.apa.org/imago |title=APA Dictionary of Psychology: Imago |publisher=American Psychological Association |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema psihoanalitičkoj teoriji, utjecaj roditeljskog imaga može se ispoljavati na različitim nivoima psihoseksualnog razvoja, uključujući autoerotsku, narcističku, analnu i falusnu fazu.<ref name="Pederson_2015">{{cite book |last=Pederson |first=Trevor C. |date=2015 |title=The Economics of Libido: Psychic Bisexuality, the Superego, and the Centrality of the Oedipus Complex |url=https://books.google.ba/books/about/The_Economics_of_Libido.html?id=XRv3BgAAQBAJ |publisher=Karnac Books |access-date=11. 6. 2026 |language=en |isbn=9781781814376}}</ref> Odnosi uspostavljeni u tim razvojnim fazama povezani su s formiranjem različitih obrazaca emocionalnih i agresivnih impulsa, koji imaju važnu ulogu u razvoju ličnosti.<ref name="Hommel_2019">{{Cite journal |last=Hommel |first=Bernhard |date=2019-10-01 |title=Affect and control: A conceptual clarification |url=https://zenodo.org/record/3634804 |journal=International Journal of Psychophysiology |volume=144 |pages=1–6 |doi=10.1016/j.ijpsycho.2019.07.006 |hdl=1887/81987 |issn=0167-8760 |pmid=31362029 |s2cid=198998249 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Koncept Edipovog kompleksa, koji se prema Freudu internalizira u super-egu i koji je povezao s hipotetičkim ubistvom praoca darvinističke horde od strane njegovih sinova, bio je predmet kritika zbog navodnog [[Seksizam|seksizma]]. Freud je razvoj super-ega povezao sa [[Strah od kastracije|strahom od kastracije]] i identifikovanjem s ocem, smatrajući da se taj proces kod dječaka i djevojčica odvija različito zbog anatomskih razlika. Zbog toga je tvrdio da se super-ego kod žena ne razvija na isti način kao kod muškaraca te da je prosuđivanje kod žena češće pod utjecajem osjećaja privrženosti ili neprijateljstva nego straha od kastracije, koji je prema njegovoj teoriji imao ključnu ulogu u razvoju super-ega kod muškaraca.<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=On Sexuality: Three Essays on the Theory of Sexuality and Other Works |url=https://archive.org/details/onsexualitythree0000freu |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth; New York |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovakva tumačenja kasnije su često kritikovana kao rodno pristrasna. Ipak, Freud je naknadno ublažio vlastito stajalište ističući da većina muškaraca također ne odgovara u potpunosti idealizovanom modelu muškosti. Smatrao je da svaka osoba, bez obzira na spol, u sebi objedinjuje i muške i ženske osobine, koje je opisivao kao općeljudske karakteristike.<ref name="Freud_1977" /> == Psihički aparat == [[Datoteka:Freuds structural model of psyche.png|mini|mini|desno|300px|Freudov strukturni ili troinstancijski model psihe, zasnovan na metafori jahača i konja. Ljudska glava simbolizuje ego, a životinja id. Libidna energija proizlazi iz ida i usmjerava se prema psihičkim procesima spoznaje i tjelesnom djelovanju. Ego putem opažanja, prosuđivanja i kontrole ponašanja nastoji zadovoljiti zahtjeve ida, dok super-ego internalizuje iskustva i društvene norme stečene tokom djetinjstva. Kada su zahtjevi super-ega u skladu s nagonima ida, pojedinac postiže psihičku ravnotežu. Freud je smatrao da granice između svjesnog i nesvjesnog nisu oštro određene, što je izrazio poznatom formulacijom: ″Gdje je bio id, treba da nastane ego.″<ref name="Freud_1966" /><ref name="Freud_1933_1">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=Neue Folge der Vorlesungen zur Einführung in die Psychoanalyse |series=Kleinoktavausgabe |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien |url=https://archive.org/details/Freud_1933_Neue_Folge_k |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref>]] Kako bi prevladao poteškoće u razumijevanju psihičkih procesa, Sigmund Freud razvio je koncept ″metapsihologije″, koji je [[Jacques Lacan]] opisao kao ''tehničku razradu'' modela psihe.<ref name="Lacan_1988">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1988 |title=The Seminar of Jacques Lacan: Book 1: Freud's Papers on Technique 1953-1954 |editor-last=Miller |editor-first=Jacques-Alain |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York / London |url=https://books.google.com.gi/books?id=jXw4AAAAIAAJ |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo John Forrester}}</ref> U okviru tog pristupa Freud je psihički aparat prikazao kao sistem sastavljen od tri međusobno povezane instance: ida, ega i super-ega. Id je smatrao izvornom psihičkom strukturom iz koje se tokom razvoja diferenciraju ego i super-ego. Pokretačku snagu psihičkog života predstavlja [[libido]], energija nagona koju je Freud dovodio u vezu s Platonovim [[Eros]]om.<ref name="Plato_2008">{{cite book |last=Plato |first= |date=2008 |title=The Symposium |editor-last1=Howatson |editor-first1=M. C. |editor-last2=Sheffield |editor-first2=Frisbee C. C. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-68298-5 |url=https://www.cambridge.org/9780521682985 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Prevela M. C. Howatson}}</ref><ref name="Freud_1921">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1921 |title=Massenpsychologie und Ich-Analyse |publisher=Internationaler Psychoanalytischer Verlag |location=Wien / Leipzig / Zürich |url=https://archive.org/details/massenpsycholog00freugoog |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Freud je smatrao da se psihički procesi mogu proučavati iz više perspektiva, uključujući topografski, dinamički i ekonomski aspekt. Vjerovao je da će takav metapsihološki okvir omogućiti usklađivanje [[Psihoanaliza|psihoanalize]] s [[Biologija|biologijom]] i [[Evolucija|evolucijskom]] teorijom te pružiti naučnu osnovu za razumijevanje [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i psihičkog razvoja. U tom kontekstu razvio je teoriju psihoseksualnog razvoja kroz oralnu, analnu i genitalnu fazu.<ref name="Freud_1948">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1948 |title=Gesammelte Werke. Chronologisch geordnet. XIV. Band. Werke aus den Jahren 1925-1931 |publisher=Imago Publishing Co. |location=London |url=https://archive.org/details/freud-1948-gw-14 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Važno mjesto u Freudovim kasnijim razmatranjima zauzima hipoteza o pračoporu, koju je izložio u djelu ''[[Totem i tabu]]''. Prema toj pretpostavci, najranije ljudske zajednice bile su organizovane oko dominantnog oca koji je imao monopol nad ženama. Nakon njegovog nasilnog uklanjanja, sinovi su uspostavili nova pravila zajedničkog života, uključujući zabranu [[incest]]a i različite moralne norme. Freud je smatrao da su iz takvih procesa postepeno nastali osnovni oblici društvene organizacije, moralnosti i religije. Ova hipoteza povezana je i s njegovim tumačenjem Edipovog kompleksa, porijekla totemizma te kasnijim razmatranjima kulture i civilizacije.<ref name="Freud_2004">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2004 |title=Totem and Taboo |publisher=Routledge (Taylor & Francis e-Library) |location=London / New York |isbn=0-203-16470-9 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1913%5D%20Totem%20and%20Taboo%20%28James%20Strachey%20translation%2C%201950%29 |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Preveo James Strachey}}</ref><ref name="Freud_1930" /> Međutim, Freud je pred kraj života naglašavao da su takve rekonstrukcije rane ljudske historije ostale hipotetičke. U djelu ''[[Mojsije i monoteizam]]'' ukazao je na nedostatak empirijskih saznanja o ponašanju primata i ranim oblicima ljudske društvene organizacije, zbog čega njegove pretpostavke o pračoporu nije bilo moguće neposredno potvrditi ili opovrgnuti.<ref name="Freud_1939">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1939 |title=Der Mann Moses und die monotheistische Religion: Drei Abhandlungen |publisher=Verlag Allert de Lange |location=Amsterdam |url=https://archive.org/details/DerMannMosesUndDieMonotheistischeReligion_520 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Ipak, smatrao je da vrijednost jedne hipoteze ne zavisi isključivo od neposredne provjerljivosti, nego i od njene sposobnosti da poveže i objasni različite pojave u novim područjima istraživanja.<ref name="Freud_1921" /> == Strukturni model i neuropsihoanaliza == [[Datoteka:Neurology Freud's three Instances.png|mini|mini|desno|300px|Tri instance Freudovog strukturalnog modela, kombinovane s nalazima moderne [[Neurologija|neurologije]]]] Freudova osnovna metapsihološka pretpostavka bila je da se psihički život, sa svojim potrebama, sviješću i pamćenjem, može posmatrati kao psihički aparat kojem se mogu pripisati ″prostorna rasprostranjenost i sastavljenost od više dijelova″, te čije je mjesto smješteno u [[mozak|mozgu]], odnosno [[Nervni sistem|nervnom sistemu]].<ref name="Freud_2010">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=2010 |title=Abriss der Psychoanalyse |series=Reclams Universal-Bibliothek |publisher=Reclam |location=Stuttgart |isbn=978-3-15-018728-9 |url=https://archive.org/details/abrissderpsychoa0000freu_v8g2 |access-date=11. 6. 2026 |language=de}}</ref> Razvoj savremenih neuroloških metoda omogućio je posmatranje bioelektrične aktivnosti [[neuron]]a u živom mozgu.<ref name="Solms_Turnbull_2011">{{cite journal |last1=Solms |first1=Mark |last2=Turnbull |first2=Oliver H. |date=2011 |title=What Is Neuropsychoanalysis? |journal=Neuropsychoanalysis |volume=13 |issue=2 |pages=133–145 |doi=10.1080/15294145.2011.10773670 |url=https://www.academia.edu/51359194 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Takva istraživanja doprinijela su boljem razumijevanju moždanih područja povezanih s osnovnim potrebama i nagonima, poput potrebe za hranom ili tjelesnim kontaktom, kao i regija odgovornih za složene procese svjesnog [[mišljenje|mišljenja]], koji se najčešće povezuju s funkcijama [[Čeoni režanj|frontalnog režnja]]. Istovremeno, utvrđeno je da su pojedini dijelovi mozga specijalizovani za pohranjivanje i obradu pamćenja, što pojedini autori dovode u vezu s funkcijama koje je Freud pripisivao super-egu. Za ovakvo shvatanje značajno je bilo Freudovo djelo ''Nacrt naučne psihologije'', napisano 1895. U njemu je iznio pretpostavku da se iskustva pohranjuju u neuronskoj mreži putem trajnih promjena nastalih nakon određenog događaja. Iako je Freud ubrzo napustio ovaj pokušaj povezivanja [[Psihologija|psihologije]] i [[Neurofiziologija|neurofiziologije]], te rukopis nije objavio za života, on predstavlja jedan od prvih pokušaja objašnjenja psihičkih procesa na osnovu funkcionisanja nervnog sistema.<ref name="Freud_1895">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume III (1893-1899): Early Psycho-Analytic Publications |chapter=Project for a Scientific Psychology |editor-last=Strachey |editor-first=James |publisher=Hogarth Press |location=London |pages=347–445 |url=http://users.clas.ufl.edu/burt/freud%20fleiss%20letters/200711781-013.pdf |access-date=11. 6. 2026 |language=en |others=Originalno napisano 1895. godine}}</ref> Spoznaje o neuronskim procesima koji omogućavaju trajno pohranjivanje iskustava u mozgu pripadaju području [[Fiziologija|fiziologije]] i [[Neuronauka|neuronauke]]. Takva istraživanja usmjerena su na objašnjavanje mehanizama nastanka i pohranjivanja tragova pamćenja, dok se psihoanaliza prvenstveno bavi pitanjem odnosa između svjesnih i nesvjesnih psihičkih procesa. Prema Freudu, svijest je neposredno dostupna iskustvu, ali se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima. Smatrao je da se o psihičkom životu sa sigurnošću mogu utvrditi dvije činjenice: postojanje mozga i nervnog sistema kao njegovog biološkog osnova te postojanje svjesnih iskustava. Između ta dva pola postoje brojne pojave koje se mogu lokalizovati i proučavati, ali samo njihovo neurološko smještanje ne pruža potpuno objašnjenje prirode svijesti.<ref name="Freud_1948" /> == Prednosti strukturnog modela == U svom ranijem, ″topografskom modelu″ psihe Freud je razlikovao tri psihička sistema: svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Svjesno obuhvata sadržaje koji su u određenom trenutku prisutni u svijesti, uključujući informacije koje dolaze iz vanjskog okruženja i unutrašnjih psihičkih procesa. [[Predsvjesno]] sadrži sadržaje koji trenutno nisu prisutni u svijesti, ali mogu postati svjesni bez većih poteškoća. Nesvjesno obuhvata ideje, želje i impulse koji su [[potiskivanje]]m učinjeni nedostupnim svijesti. Uvođenjem ″strukturnog modela″ Freud je nastojao prevazići ograničenja topografskog prikaza psihe. Smatrao je da pojam nesvjesnog ne treba koristiti samo za označavanje posebnog psihičkog područja, nego i za opisivanje procesa koji djeluju unutar različitih dijelova psihičkog aparata. Zbog toga je koncept nesvjesnog kao zasebnog sistema djelimično zamijenio pojmom ida, koji predstavlja izvor nagona i psihičke energije.<ref name="Freud_1933" /> Za razliku od topografskog modela, koji psihu dijeli na svjesno, predsvjesno i nesvjesno, strukturni model razlikuje id, ego i super-ego. Ove instance ne odgovaraju direktno pojedinim nivoima svijesti, jer svaka od njih može sadržavati svjesne, predsvjesne i nesvjesne elemente. Na taj način strukturni model presijeca raniju podjelu na ″svjesno″ i ″nesvjesno″ te omogućava složenije objašnjenje psihičkog funkcioniranja. Freud je razvio strukturni model psihe jer je smatrao da omogućava precizniji i složeniji prikaz psihičkog funkcionisanja od ranijeg topografskog modela. Prema tom shvatanju, sadržaji ida su prvenstveno [[Nesvjesno|nesvjesni]], iako neki sadržaji mogu postati nesvjesni i naknadnim procesom [[Potiskivanje|potiskivanja]]. Nasuprot tome, sadržaji ega, poput [[mišljenje|mišljenja]] i [[Percepcija|percepcije]], kao i sadržaji super-ega, uključujući savjest, vrijednosti i sjećanja, mogu djelovati na svjesnom, predsvjesnom i nesvjesnom nivou. Freud je smatrao da novi model omogućava naučno osnovanije opisivanje strukture i funkcija psihičkog aparata, kako kod [[Mentalno zdravlje|psihički zdravih osoba]] tako i kod osoba s [[Mentalni poremećaj|mentalnim poremećajima]]. Zbog toga je strukturni model smatrao korisnim dijagnostičkim okvirom za razumijevanje različitih oblika [[Psihopatologija|psihopatologije]]. U tom kontekstu Freud je tvrdio da se pojedini psihički poremećaji mogu razumjeti kao posljedica sukoba između različitih psihičkih instanci. Tako [[transferne neuroze]] proizlaze iz sukoba između ega i ida, [[narcističke neuroze]] iz sukoba između ega i super-ega, dok [[Psihoza|psihoze]] nastaju kao posljedica sukoba između ega i vanjske stvarnosti.<ref name="Freud_1948" /> Iako je uveo nove psihičke instance – id, ego i superego – Freud ih nije posmatrao kao potpuno odvojene od svojih ranijih koncepata. Naprotiv, one su bile usko povezane s prethodnim teorijskim formulacijama. Tako je id u velikoj mjeri odgovarao onome što je ranije nazivao sistemskim nesvjesnim, dok je super-ego predstavljao daljnji razvoj pojmova savjesti i idealnog ega.<ref name="Richards_Metapsychology">{{cite book |last=Richards |first=Angela |date=1984 |title=On Metapsychology: The Theory of Psychoanalysis |chapter=Editor's Introduction |series=The Penguin Freud Library |volume=11 |publisher=Penguin Books |location=Harmondsworth |contribution-url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.190734 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud pritom nije odbacio ni svoju raniju podjelu psihe na svjesno, predsvjesno i nesvjesno. Međutim, naglašavao je da se topografski i strukturni model ne podudaraju u potpunosti. Drugim riječima, tri nivoa svijesti ne odgovaraju direktno trima psihičkim instancama, jer svaka od njih može sadržavati svjesne, predsvjesne i nesvjesne elemente. Zbog toga je Freud smatrao da odnos između nivoa svijesti i psihičkih instanci nije jednostavan niti strogo određen, nego predstavlja složenu mrežu međusobno povezanih funkcija i procesa.<ref name="Freud_1933" /> Metafora ledenog brijega, koju je predložio [[G. Stanley Hall]], vizuelno prikazuje odnos između ida, ega i super-ega u Freudovom strukturnom modelu psihe te svjesnog i nesvjesnog u njegovom topografskom modelu. Prema toj metafori, cjelokupni id, kao i dijelovi ega i superega, nalaze se ispod površine vode i predstavljaju nesvjesni dio psihe. Iznad površine prikazani su samo oni dijelovi ega i superega koji pripadaju području svijesti.<ref name="Martin_2010" /> == Također pogledajte == * [[Cenzura (psihoanaliza)]] * [[Smrt ega]] * [[Platonova teorija duše]] * [[Psihologija selfa]] * [[Otpor (psihoanaliza)]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite journal |last1=Freud |first1=Sigmund |date=1910 |title=The Origin and Development of Psychoanalysis |jstor=1413001 |journal=American Journal of Psychology |volume=21 |issue=2 |pages=181–218 |doi=10.2307/1413001 |url=https://archive.org/details/americanjournalo21halluoft/page/181 |access-date=11. 6. 2026 |language= en}} * {{cite book |last=Freud |first=Sigmund | date=1961 |title=Beyond the Pleasure Principle |translator=James Strachey |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=0-393-00769-3 |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1920%5D%20Beyond%20The%20Pleasure%20Principle%20%28James%20Strachey%20Translation%201961%29.pdf |access-date = 11. 6. 2026 |language=en}} * {{cite book |date=1989 |title=The Freud Reader |editor-last=Gay |editor-first=Peter |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=0-393-02686-8 |url=https://archive.org/details/freudreader0000freu_q1q6 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}} * {{cite journal | last = Eissler | first = Kurt R. | date = 1953 | title = The Effect of the Structure of the Ego on Psychoanalytic Technique | journal = The Psychoanalytic Quarterly | volume = 22 | issue = 1 | pages = 104–124 | url = https://www.psychomedia.it/pm/modther/probpsiter/eiss53-1.htm | access-date = 11. 6. 2026 | language = en | others = Ponovno objavljeno na portalu Psychomedia }} == Vanjski linkovi == * [http://apa.org/ Američko psihološko udruženje (APA)] (en) * [http://education-portal.com/academy/lesson/id-ego-and-superego.html Video lekcija o idu, egu i superegu] (en) * [https://www.pbs.org/wgbh/aso/databank/entries/bhchar.html Informacije o Charcotu, Freudovom učitelju i mentoru] (en) * [https://www.freudfile.org/childhood.html Osnovne informacije o Freudovom djetinjstvu i životu] (en) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Id, Ego, And Super-Ego}} [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Koncepcije sebe]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Psihološki modeli]] m8j9iv75q5u0e6hdwtsgn7147e5uvct Rotifera 0 459480 3899861 3887454 2026-06-22T17:12:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899861 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Rotifera<br> (Koljeno rotifera ili kolnjaci)<br>Vremenski raspon:<br> [[eocen]], prije 56 miliona godina – [[holocen|Sadašnjost]] | slika =Rotifera (Genusː Philodina) - 40X view.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Mikroskopski izgled rotifera | regnum = [[Animalia]] | superphylum = [[Platyzoa]] | phylum = '''Rotifera''' | phylum_autorstvo = <small>[[Georges Cuvier|Cuvier]], 1798.</small> <br>[[Razred (biologija)|Razredi]]<br> *[[Digononta]] * [[Eurotatoria]] ** [[Bdelloidea]] ** [[Monogononta]] * [[Pararotatoria]] ** [[Seisonidae]] }} '''Rotifera''' ([[Latinski|lat.]] ''rota'' = kolo + ''-fer'' = nosač), obično nazivane '''životinje s kolima''' ili '''kolnjaci''' ili '''kolaste životinjice''',<ref name="Howey">{{cite web|url=http://www.microscopy-uk.org.uk/mag/indexmag.html?http://www.microscopy-uk.org.uk/mag/artnov99/rotih.html|title=Welcome to the Wonderfully Weird World of Rotifers|last=Howey|first=Richard L.|year=1999|publisher=Micscape Magazine|access-date=19. 2. 2010}}</ref> čine [[koljeno (biologija)|koljeno]] '''Rotifera''', [[bosanski]] obično '''rotifere'''. To su organizmi, [[beskičmenjaci]], [[Pseudocelomata]] mikroskopseke ili submikroskopskih dimenzija. Prvi ih je opisao [[John Harris]], 1696., a ostale oblike [[Antonie van Leeuwenhoek]], 1703.<ref name="cambridge1896">{{cite book | title = The Cambridge Natural History |author1=Harmer, Sidney Frederic |author2=Shipley, Arthur Everett |lastauthoramp=yes | year = 1896 | publisher = The Macmillan company | url = https://books.google.com/books?id=bvoEAAAAYAAJ&pg=PA197&lpg=PA197&dq=%22john+harris%22+rotifer | pages = 197 | access-date = 25. 7. 2008}}</ref> Većina rotifera le dugs od 0.1–0.5&nbsp;mm, iako se njihova veličina može kretati od 50&nbsp;µm do preko 2&nbsp;mm,<ref name="Howey"/> i uobičajene su u [[slatka voda|slatkovodnom]] okruženju širom svijeta s nekoliko vrsta u [[More|slanim vodama]]. Neke rotifere su slobodnoplivajuće [[plankton]]ske, drugi se kreću vrpcom duž supstrata, a neki su [[Sesilnost (zoologija)|sesilne]], koji žive unutar cijevi ili želatinozni organizmi koji su pričvršćeni na supstrat. Postoji oko 25 kolonijalnih vrsta (npr. ''[[Sinantherina semibullata]]''), bilo sjedeće ili planktonske. Rotiferi su važan dio slatke vode [[zooplankton]]a, glavni su izvor hrane i sa mnogim vrstama također doprinose razgradnji organske tvari u tlu.<ref>{{cite web|url=http://www.freshwaterlife.org/servlet/CDSServlet?status=ND01MDU3JmN0bl9pbmZvX3ZpZXdfc2l6ZT1jdG5faW5mb192aWV3X2Z1bGwmNj1lbiYzMz0qJjM3PWtvcw~~|archive-url=https://archive.today/20120801144708/http://www.freshwaterlife.org/servlet/CDSServlet?status=ND01MDU3JmN0bl9pbmZvX3ZpZXdfc2l6ZT1jdG5faW5mb192aWV3X2Z1bGwmNj1lbiYzMz0qJjM3PWtvcw~~|url-status=dead|archive-date=1. 8. 2012|title=Rotifers|work=Freshwater Life |access-date=19. 2. 2010}}</ref> Većina vrsta je [[kosmopolitska distribucija|kosmopolitska]], ali postoje i neke [[endem]]ske vrste, poput ''[[Cephalodella vittata]]'' u [[Bajkalsko jezero|Bajkalskom jezeru]].<ref>Hendrik Segers (2007). Annotated checklist of the rotifers (Phylum Rotifera), with notes on nomenclature, taxonomy</ref> No, nedavni dokazi putem [[barkodiranje DNK|barkodiranja]] sugeriraju da su neke 'kosmopolitske' vrste, poput ''[[Brachionus plicatilis]]'', ''[[Brachionus calyciflorus]]'', ''[[Lecane bulla]]'', između ostalih, zapravo su [[kompleks vrsta]].<ref>{{Cite journal|title = Speciation in ancient cryptic species complexes: evidence from the molecular phylogeny of ''Brachionus plicatilis'' (Rotifera)|journal = Evolution; International Journal of Organic Evolution|date = juli 2002|issn = 0014-3820|pmid = 12206243|pages = 1431–1444|volume = 56|issue = 7|first = Africa|last = Gómez|first2 = Manuel|last2 = Serra|first3 = Gary R.|last3 = Carvalho|first4 = David H.|last4 = Lunt|doi=10.1111/j.0014-3820.2002.tb01455.x}}</ref><ref>Dec 2011 4th Internat. Barcode of Life conference, University of Adelaide</ref> U nekim novijim tretmanima, rotiere se postavljaju s [[Acanthocepha]] u većem [[kladus]]u zvanom '''Syndermata'''. ==Anatomija== {{Multiple image | direction = vertical | align = left | width = 220 | header = Kolonija rotifera | image1 = 20100708 colonial rotifer Conochilius.JPG | caption1 = Kolonijalne rotifere, prvobitno identificirane kao ''[[Conochilus]]'' iz jezera Pontchartrain, [[Louisiana]]. | image2 = Sinantheria-socialis.jpg | caption2 = Kolonija ''[[Sinantheria socialis]]'' na listu ''[[Elodea densa]]'' iz Sjevernog njemačkog jezera (na jedinkama uočava se srcolika krunica). }} Građa rotifera je vrlo različita, ali se ugrubo na tijelu mogu uočiti tri dijela, pri čemu vrste koje žive na biljkama potsjećaju na crve, a vrste u vodi su kesaste. * '''Glava s rotatornim organom''' pokazuje da se rotatorni organ sastoji od dva vijenca treplji koje su gotovo neprekidno u pokretu i zbog toga liče kola koja se okreću. Na taj način istovremeno izazivaju strujanje vode s hranjivim česticama. Rotiferei mogu uvući ili izvući rotatorni organ. * '''Trup''' je u sredini tijela, obično zaštićen [[hitin]]skim omotačem. Crvolike vrste mogu glavu i stopalo uvući u trup. * '''Stopalo''' rotifera ima dvije izrasline s dvije [[žlijezda|žlijezde]] koje luče ljepljivu supstancu kojom se životinja može povremeno ili trajno vezati za supstrat. Zavisno od tjelesne građe, kolnjaci se mogu kretati na više načina: klizanjem, plivanjem, puzanjem (skupljanjem i istezanjem) ili se uz pomoć treplji na roratornom organu. Tokom suše, rotifere imaju sposobnost [[anabioza|anabioze]]. Iz tijela izbacuju tjelesnu tečnost i zbiju se u lopticu. U takvom obliku, zvanom i "suha ukočenost", mogu preživjeti i do četiri godine. Na trupu ili stopalu mogu ostati pričvršćeni paketi ili pojedinačna [[jaje|jaja]] koja imaju istu sposobnost reagiranja na loše ekološke uvjete kao i odrasle životinje.<ref>{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=https://books.google.com/books?id=Ia2eIPVksMMC|ref=harv}}</ref><ref>{{cite book |last=Dahlgren |first=R.M. |last2=Clifford |first2=H.T. |last3=Yeo |first3=P.F. |title=The families of the monocotyledons |year=1985 |publisher=Springer-Verlag |location=Berlin|url=https://books.google.com/books?id=3iGndTFY0skC|isbn= 978-3-642-64903-5| access-date=10. 2. 2014|ref=harv}}</ref> ==Ekologija== Rotiferai su vrlo otporne životinje i mogu preživjeti u vrlo različitim sredinama. Na kopnu, žive na [[stablo|stablima]], u vlažnim [[mahovina]]ma, kao i u [[pijesak|pijesku]] ili između zrnaca [[tlo|tla]], ali jednako tako nastanjuju i [[more|mora]] i slatkovodne sredine, gdje su važan izvor hrane većim životinjama. Dobro podnose hladnoćeu [[Antarktik]]a i [[Arktik]]a, kao ni visoke temperature [[termalni izvor|termalnih izvora]]. Različiti [[Rod (biologija)|rodovi]] kolnjaka žive ili trajno pričvršćeni na biljkama, slobodno plutaju vodom ili u [[detritus]]u. ==Ishrana== Većina vrsta hrani se algama ili [[detritus]]om. Neke vrste, pomoću [[cilija|treplji]] i strujom vode uzimaju [[alge]] ili [[bakterije]]. Međutim, postoje i grabežljiva rotifere koje u vodenoj strujii love vrlo malehne [[potozoa|jednočelijske životinje]] ili nihove dijelove. Vrsta ''Asplanchna birghtwelli'', velika samo oko 1&nbsp;mm također je grabljivac, tako što u vodu izlučuje osobit [[peptid]]. Druge vrste imaju drugačije načine lova, a neke [[parazit]]iraju na drugim životinjama. ==Razmnožavanje == Rotifere pojedinih [[Rod (biologija)|rodova]] imaju različite načine razmnožavanja. U povoljnim okolnostima (uglavnom u ljetnim mjesecima) razmnožavaju se nespolno ([[partenogeneza|partenogenezom]]), a kad su uvjeti nepovoljni (uglavnom u jesen), razmnožavanje je spolno.<ref name="Raven">{{cite book|author=Raven P. H., Johanson G. B.|year=1999|title=Biology|url=https://archive.org/details/biologyjohn00rave|publisher= WCB/McGraw–Hill, New York}}</ref> Očekivani životni vijek pojedinih [[vrsta]] je različit, a u prosjeku je to oko jedne sedmice. ==Veličina genoma== Utvrđeno je da veličina genoma vrste ''[[Adineta vaga]]'' iznosi oko 244 Mb.<ref>{{cite journal|last1=Flot|first1=Jean-François|last2=Hespeels|first2=Boris|last3=Li|first3=Xiang|last4=Noel|first4=Benjamin|last5=Arkhipova|first5=Irina|last6=Danchin|first6=Etienne G. J.|last7=Hejnol|first7=Andreas|last8=Henrissat|first8=Bernard|last9=Koszul|first9=Romain|last10=Aury|first10=Jean-Marc|last11=Barbe|first11=Valérie|last12=Barthélémy|first12=Roxane-Marie|last13=Bast|first13=Jens|last14=Bazykin|first14=Georgii A.|last15=Chabrol|first15=Olivier|last16=Couloux|first16=Arnaud|last17=Da Rocha|first17=Martine|last18=Da Silva|first18=Corinne|last19=Gladyshev|first19=Eugene|last20=Gouret|first20=Philippe|last21=Hallatschek|first21=Oskar|last22=Hecox-Lea|first22=Bette|last23=Labadie|first23=Karine|last24=Lejeune|first24=Benjamin|last25=Piskurek|first25=Oliver|last26=Poulain|first26=Julie|last27=Rodriguez|first27=Fernando|last28=Ryan|first28=Joseph F.|last29=Vakhrusheva|first29=Olga A.|last30=Wajnberg|first30=Eric|last31=Wirth|first31=Bénédicte|last32=Yushenova|first32=Irina|last33=Kellis|first33=Manolis|last34=Kondrashov|first34=Alexey S.|last35=Mark Welch|first35=David B.|last36=Pontarotti|first36=Pierre|last37=Weissenbach|first37=Jean|last38=Wincker|first38=Patrick|last39=Jaillon|first39=Olivier|last40=Van Doninck|first40=Karine|title=Genomic evidence for ameiotic evolution in the bdelloid rotifer Adineta vaga|journal=Nature|date=21. 7. 2013|volume=500|issue=7463|pages=453–457|doi=10.1038/nature12326|pmid=23873043|bibcode=2013Natur.500..453F|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01282538/document}}</ref> Čini se da su genomi monogonota znatno manji od onih kod Bdelloida. Sadržaj nuklearne DNK (2C) u Monogononta u osam različitih vrsta četiri različita roda kretao se gotovo četverostruko, od 0,12 do 0,46 pg..<ref>Stelzer, C.P. (2011). A first assessment of genome size diversity in Monogonont rotifers. Hydrobiologia 662: 77–82 http://www.springerlink.com/content/u6115421878k4425{{Mrtav link}}</ref> Veličina haploidnog, "1C" genoms vrsta roda ''[[Brachionus]]'' kreće se u rasponu od 0,056 do 0,416 pg.<ref>Stelzer, C.P., Riss, S., Stadler, P. (2011) Genome size evolution at the speciation level: The cryptic species complex ''Brachionus plicatilis'' (Rotifera) BMC Evolutionary Biology 11: 90.</ref> == Taksonomija i imenovanje == {{Multiple image | direction = vertical | width = 220 | header = Jedinke rotifera | image1 = Bdelloid Rotifer.jpg | caption1 = [[Bdelloida|Bdelloidna]] rotifera | image2 = Mikrofoto.de-Raedertier Ptygura pilula 2.jpg | caption2 = ''[[Ptygura pilula]]'' | image3 = Mikrofoto.de-Brachionus quadridentatus 6.jpg | caption3 = ''[[Brachionus quadridentatus]]'' }} [[John Harris]] prvi je opisao rotifere (posebno [[Bdelloidea|bdeloidnne]]) 1696. godine kao "životinju poput velikog [[magot]]a koja bi se mogla uvući u sfernu figuru, a zatim se ponovo ispružiti; kraj repa se pojavio kliješta poput onih kof [[uholadža|uholadže]]".<ref name =" cambridge1896 "/> 1702. [[Antonie van Leeuwenhoek]] dao je detaljan opis '' [[Rotaria rotatoria|Rotifer vulgaris]]'' i kasnije opisano '' [[Floscularia ringens|Melicerta ringens]] '' i druge vrste.<ref name="brit1907">{{cite book | title = Encyclopædia Britannica | edition = Ninth | year = 1907 | pages = 8 | volume = XXI | author = Bourne, A.G. | editor = Baynes, Spencer and W. Robertson Smith | publisher = The Werner Company | location = Akron, Ohio | url = https://books.google.com/books?id=yAsEAAAAYAAJ&printsec=titlepage#PPA8,M1 | access-date = 27. 7. 2008}}</ref> Također je bio prvi koji je objavio zapažanja o oživljavanju određenih vrsta nakon sušenja. Ostali promatrači opisali su druge oblike, ali tek kada je 1838. godine objavljena knjiga [[Christian Gottfried Ehrenberg|Christiana Gottfrieda Ehrenberga]] „Die Infusionsthierchen als vollkommene Organismen“, rotiferi su prepoznati kao [[metazoa|višećelijske životinje]].<ref name="brit1907"/> Opisano je oko 2200 [[vrsta]] rotifera. U toku je rasprava o njihovoj taksonomiji. Jedani ih smještaju koljeno Rotifera, s tri razreda: [[Seisonidea]], [[Bdelloidea]] i [[Monogononta]].<ref>{{Citation |last=Barnes |first=R.S.K. |last2=Calow |first2=P. |last3=Olive |first3=P.J.W. |last4=Golding |first4=D.W. |last5=Spicer |first5=J.I. |year=2001 |title=The Invertebrates: a synthesis |location=Oxford; Malden, MA |publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-04761-1 |lastauthoramp=yes }}</ref> Najveća skupina je Monogononta, sa oko 1500 vrsta, a slijedi je Bdelloidea, sa oko 350 vrsta. Postoje samo dva poznata roda sa tri vrste Seisonidea.<ref name="Berkeley">{{cite web | url = http://www.ucmp.berkeley.edu/phyla/rotifera/rotifera.html | title = Introduction to the Rotifera | access-date = 27. 7. 2008 | date = 1. 5. 2000 |author1=Baqai, Aisha |author2=Guruswamy, Vivek |author3=Liu, Janie |author4=Rizki, Gizem |last-author-amp=yes | publisher = University of California Museum of Paleontology}}</ref> Za [[Acanthocephala]], koje su se prethodno smatrale zasebnim koljenom, dokazano je da su modificirane rotifere. Tačan odnos prema ostalim članovima koljene još nije riješen.<ref name="shimek">{{cite web | url = http://reefkeeping.com/issues/2006-01/rs/index.php | author = Shimek, Ronald | access-date = 27. 7. 2008 | title = Nano-Animals, Part I: Rotifers | publisher = Reefkeeping.com | date = januar 2006 | archive-date = 10. 1. 2006 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060110074116/http://reefkeeping.com/issues/2006-01/rs/index.php | url-status = dead }}</ref> Jedna od mogućnosti je da su Acanthocephala bliže Bdelloidea i Monogononta nego Seisonidea; odgovarajuća imena i odnosi prikazani su u [[kladogram]]u ispod. {{clade|style=line-height:100% |1={{clade |label1=[[Syndermata]] |1={{clade |1=[[Seisonida]] |2={{clade |label1=[[Eurotatoria]] |1={{clade |1=[[Bdelloidea]] |2=[[Monogononta]] }} |2=[[Acanthocephala]] }} }} }} }} Rotifera su, strogo govoreći, ograničene na Bdelloidea i Monogonontu. Rotifera, Acanthocephala i Seisonida čine [[kladus]] zvani Syndermata.<ref>{{Citation |last=Ruppert |first=Edward E. |last2=Fox |first2=Richard S |last3=Barnes |first3=Robert D. |year=2004 |title=Invertebrate zoology : a functional evolutionary approach |edition=7th |location=Belmont, CA |publisher=Thomson-Brooks/Cole |isbn=978-0-03-025982-1 |lastauthoramp=yes |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821 }}, p. 788ff. – see particularly p. 804</ref> Iako se kolnjaci i danas smatraju koljenom, prema filogenetskim, morfološkim i molekularnobiološkim usporedbama danas ih se više ne smatra prirodnom skupinom ([[monofilija]]) jer se još jedno [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]], [[Acanthocephala]], smatra sestrinskom s [[Red (taksonomija)|red]]om [[Bdelloida]] iz koljena kolnjaka<ref>James R. Garey, Thomas J. Near, Michael R. Nonnemacher1, Steven A. Nadler: ''Molecular evidence for Acanthocephala as a subtaxon of Rotifera.'' Journal of Molecular Evolution 43 (3), 1996; Seiten 287–292 ([http://www.springerlink.com/content/25872018183p7t42/ Abstract]{{Mrtav link}})</ref><ref>Martín García-Varela, Gerardo Pérez-Ponce de León, Patricia de la Torre, Michael P. Cummings, S.S.S. Sarma, Juan P. Laclette: ''Phylogenetic Relationships of Acanthocephala Based on Analysis of 18S Ribosomal RNA Gene Sequences.'' Journal of Molecular Evolution 50 (6), 2000; Seiten 532–540 ([http://www.springerlink.com/content/gu4ecrw6k6lkddjx/ Abstract]{{Mrtav link}})</ref>. {{div col|3}} ;Koljeno Rotifera *Razred [[Eurotatoria]] **Red [[Bdelloidea]] ***Porodica [[Adinetidae]] ****Rod [[Adineta]] ****Rod [[Bradyscela]] ***Porodica [[Habrotrochidae]] ****Rod [[Habrotrocha]] ****Rod [[Otostephanos]] ****Rod [[Scepanotrocha]] ***Porodica [[Philodinavidae]] ****Rod [[Abrochtha]] ****Rod [[Henoceros]] ****Rod [[Philodinavus]] ***Porodica [[Philodinidae]] ****Rod [[Anomopus]] ****Rod [[Ceratotrocha]] ****Rod [[Didymodactylos]] ****Rod [[Dissotrocha]] ****Rod [[Embata]] ****Rod [[Macrotrachela]] ****Rod [[Mniobia]] ****Rod [[Philodina]] ****Rod [[Pleuretra]] ****Rod [[Pseudoembata]] ****Rod [[Rotaria]] ****Rod [[Zelinkiella]] {{div col end}} {{div col|2}} **Red [[Collothecacea]] ***Porodica [[Atrochidae]] ****Rod [[Acyclus]] ****Rod [[Atrochus]] ****Rod [[Cupelopagis]] ***Porodica [[Collothecidae]] ****Rod [[Collotheca]] ****Rod [[Stephanoceros]] **Red [[Flosculariaceae]] ***Porodica [[Conochilidae]] ****Rod [[Conochilopsis]] ****Rod [[Conochilus]] ***Porodica [[Flosculariidae]] ****Rod [[Beauchampia]] ****Rod [[Floscularia]] ****Rod [[Lacinularia]] ****Rod [[Limnias]] ****Rod [[Octotrocha]] ****Rod [[Pentatrocha]] ****Rod [[Ptygura]] ****Rod [[Sinantherina]] ***Porodica [[Hexarthridae]] ****Rod [[Hexarthra]] ***Porodica [[Testudinellidae]] ****Rod [[Anchitestudinella]] ****Rod [[Pompholyx]] ****Rod [[Testudinella]] ***Porodica [[Trochosphaeridae]] ****Rod [[Filinia]] ****Rod [[Horaella]] ****Rod [[Trochosphaera]] **Red [[Ploima]] ***Porodica [[Asciaporrectidae]] ****Rod [[Asciaporrecta]] ***Porodica [[Asplanchnidae]] ****Rod [[Asplanchna]] ****Rod [[Asplanchnopus]] ****Rod [[Harringia]] ***Porodica [[Birgeidae]] ****Rod [[Birgea]] ***Porodica [[Brachionidae]] ****Rod [[Anuraeopsis]] ****Rod [[Brachionus]] ****Rod [[Kellicottia]] ****Rod [[Keratella]] ****Rod [[Notholca]] ****Rod [[Plationus]] ****Rod [[Platyias]] ***Porodica [[Clariaidae]] ****Rod [[Claria]] ***Porodica [[Cotylegaleatidae]] ****Rod [[Cotylegaleata]] ***Porodica [[Dicranophoridae]] ****Rod [[Albertia]] ****Rod [[Aspelta]] ****Rod [[Balatro]] ****Rod [[Dicranophoroides]] ****Rod [[Dicranophorus]] ****Rod [[Donneria]] ****Rod [[Dorria]] ****Rod [[Encentrum]] ****Rod [[Erignatha]] ****Rod [[Glaciera]] ****Rod [[Inflatana]] ****Rod [[Kostea]] ****Rod [[Myersinella]] ****Rod [[Paradicranophorus]] ****Rod Parencentrum ****Rod [[Pedipartia]] ****Rod Streptognatha ****Rod [[Wierzejskiella]] ****Rod [[Wigrella]] ***Porodica [[Epiphanidae]] ****Rod [[Cyrtonia]] ****Rod [[Epiphanes]] ****Rod [[Mikrocodides]] ****Rod [[Proalides]] ****Rod [[Rhinoglena]] ***Porodica [[Euchlanidae]] ****Rod [[Beauchampiella]] ****Rod [[Dipleuchlanis]] ****Rod [[Diplois]] ****Rod [[Euchlanis]] ****Rod [[Pseudoeuchlanis]] ****Rod [[Tripleuchlanis]] ***Porodica [[Gastropodidae]] ****Rod [[Ascomorpha]] ****Rod [[Gastropus]] ***Porodica [[Ituridae]] ****Rod [[Itura]] ***Porodica [[Lecanidae]] ****Rod [[Lecane]] ***Porodica [[Lepadellidae]] ****Rod [[Colurella]] ****Rod [[Lepadella]] ****Rod [[Paracolurella]] ****Rod [[Squatinella]] ***Porodica [[Lindiidae]] ****Rod [[Lindia]] ***Porodica [[Microcodidae]] ****Rod [[Microcodon]] ***Porodica [[Mytilinidae]] ****Rod [[Lophocharis]] ****Rod [[Mytilina]] ***Porodica [[Notommatidae]] ****Rod [[Cephalodella]] ****Rod [[Dorystoma]] ****Rod [[Drilophaga]] ****Rod [[Enteroplea]] ****Rod [[Eosphora]] ****Rod [[Eothinia]] ****Rod [[Monommata]] ****Rod [[Notommata]] ****Rod [[Pleurata]] ****Rod [[Pleurotrocha]] ****Rod [[Pleurotrochopsis]] ****Rod [[Pourriotia]] ****Rod [[Pseudoharringia]] ****Rod [[Resticula]] ****Rod [[Rousseletia]] ****Rod [[Sphyrias]] ****Rod [[Taphrocampa]] ****Rod [[Tylotrocha]] ***Porodica [[Proalidae]] ****Rod [[Bryceella]] ****Rod [[Proales]] ****Rod [[Proalinopsis]] ****Rod [[Wulfertia]] ***Porodica [[Scaridiidae]] ****Rod [[Scaridium]] ***Porodica Synchaetidae ****Rod [[Ploesoma]] ****Rod [[Polyarthra]] ****Rod [[Pseudoploesoma]] ****Rod [[Synchaeta]] ***Porodica [[Tetrasiphonidae]] ****Rod [[Tetrasiphon]] ***Porodica [[Trichocercidae]] ****Rod [[Ascomorphella]] ****Rod [[Elosa]] ****Rod [[Trichocerca]] ***Porodica [[Trichotriidae]] ****Rod [[Macrochaetus]] ****Rod [[Trichotria]] ****Rod [[Wolga]] *'''Razred [[Pararotatoria]]''' **Red [[Seisonacea]] ***Porodica [[Seisonidae]] ****Rod [[Paraseison]] ****Rod [[Seison]] {{div col end}} ==Galerija== <gallery> Datoteka:Pair of Rotifers, likely Euchlanis, from Northeast US Pond sample.jpg|Par ''[[Lepadella]]'' u bazenu, sjeveroistok [[SAD]] </gallery> ==Također pogledajte== *[[Beskičmenjaci]] ==Reference== {{refspisak|2 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Rotifera}} *[http://www.rotifera.hausdernatur.at/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211025204647/http://www.rotifera.hausdernatur.at/ |date=25. 10. 2021 }} *[http://www.rotifera.hausdernatur.at Rotifer World Catalog, by Jersabek, C.D. & Leitner M.F.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211025204647/http://www.rotifera.hausdernatur.at/ |date=25. 10. 2021 }} *[http://www.ucmp.berkeley.edu/phyla/rotifera/rotifera.html Introduction to the Rotifera] *[http://www.micrographia.com/specbiol/rotife/homebdel/bdel0100.htm Rotifers] *[http://www.tolweb.org/Rotifera/2480 Tree of Life Web Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514114210/http://tolweb.org/Rotifera/2480 |date=14. 5. 2011 }} *[http://www.alinweb.com/video/ Rotifer Videos] *[http://icb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/42/3/660 Detailed description of Rotifers] *[http://www.gutenberg.org/files/35879/35879-h/35879-h.html ''The Rotifers'', by Robert Abernathy, on Project Gutenberg] *[http://www.hydro-kosmos.de/mikmak/micro.htm ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210921103543/http://hydro-kosmos.de/mikmak/micro.htm |date=21. 9. 2021 }} {{životinje}} [[Kategorija:Platyzoa]] [[Kategorija:Beskičmenjaci]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] qtinl26cnzerj9kqhl0paeub0n0w0a7 SARS-CoV-2 0 460493 3899872 3408533 2026-06-22T18:34:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899872 wikitext text/x-wiki {{About|virusu koji je otkriven krajem 2019|bolest koju izaziva ovaj virus|COVID-19|epidemiju koja je izbila u Wuhanu krajem 2019|Epidemija novog koronavirusa 2019/20.}} {{Taksokvir | boja = rgb(250,250,190) | slika = SARS-CoV with corona.jpg | slika_alt = Elektronski mikrograf SARS-CoV-2 viriona | slika_opis = Elektronski mikrograf SARS-CoV-2 viriona | slika2 = 3D medical animation coronavirus structure.jpg | slika2_alt = Ilustracija poprečnog presjeka virusa SARS-CoV-2 koji prikazuje unutrašnje dijelove | slika2_opis = Ilustracija poprečnog presjeka virusa SARS-CoV-2 koji prikazuje unutrašnje dijelove | naziv = Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 | ordo = ''[[Nidovirales]]'' | familia = ''[[Coronaviridae]]'' | subfamilia = ''[[Orthocoronavirinae]]'' | genus = ''[[Betacoronavirus]]'' | subgenus = ''[[Sarbecovirus]]'' <!--Incertae sedis/Betacoronavirus--> | species = ''[[SARS]]'' | subdivision = | synonyms_ref = | sinonimi = *''SARS-CoV-2'' *''Novi koronavirus 2019'' *''2019-nCoV'' }} '''SARS-CoV-2''' ({{Jez-en|Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2}}, u prevodu: '''teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2''') jest [[zarazni virus]] koji uzrokuje [[COVID-19|COVID-19 akutnu respiratornu bolest]].<ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-asia-china-51466362|title=Coronavirus disease named Covid-19|date=11. 2. 2020|work=[[BBC News Online]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215204154/https://www.bbc.com/news/world-asia-china-51466362|archive-date=15. 2. 2020|url-status=live|access-date=15. 2. 2020}}</ref> Virus je uzrok [[COVID-19#Epidemija koronavirusa u Wuhanu 2019/2020.|epidemije novog koronavirusa]]. Genomsko sekvenciranje je pokazalo da je to pozitivni, jedno-lančani [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] [[koronavirus]] i sadrži 29.903 nukleotida.<ref>{{cite web|url=http://www.chinacdc.cn/dfdt/201912/t20191226_209404.html|title=中国疾病预防控制中心|publisher=[[Chinese Center for Disease Control and Prevention]]|location=People's Republic of China|language=Chinese|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206072618/http://www.chinacdc.cn/dfdt/201912/t20191226_209404.html|archive-date=6. 2. 2020|url-status=dead|access-date=9. 1. 2020}}</ref> Mnogi rani slučajevi bili su povezani sa velikom pijacom morskih plodova i životinja u Wuhanu, a smatra se da virus ima [[Zoonoza|životinjsko]] porijeklo. Redanjem genetskih sekvenci ovog virusa i drugih uzoraka virusa pokazala su sličnost sa [[SARS|SARS-CoV]] (79,5%) i koronavirusom šišmiša (96%).<ref name=":22">{{Cite journal|last1=Zhou|first1=Peng|last2=Yang|first2=Xing-Lou|last3=Wang|first3=Xian-Guang|last4=Hu|first4=Ben|last5=Zhang|first5=Lei|last6=Zhang|first6=Wei|last7=Si|first7=Hao-Rui|date=3. 2. 2020|title=A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin|url=https://www.nature.com/articles/s41586-020-2012-7|journal=Nature|pages=1–4|doi=10.1038/s41586-020-2012-7|pmid=32015507|archive-url=https://web.archive.org/web/20200203131759/https://www.nature.com/articles/s41586-020-2012-7|archive-date=3. 2. 2020|access-date=3. 2. 2020|via=www.nature.com/|url-status=live}}</ref> Zbog toga se smatra da porijeklo virusa vjerovatno dolazi od [[šišmiš]]a,<ref name=":4">{{cite journal|last1=Benvenuto|first1=Domenico|last2=Giovannetti|first2=Marta|last3=Ciccozzi|first3=Alessandra|last4=Spoto|first4=Silvia|last5=Angeletti|first5=Silvia|last6=Ciccozzi|first6=Massimo|year=2020|title=The 2019 new Coronavirus epidemic: evidence for virus evolution|url=https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2020.01.24.915157v1|journal=bioRxiv|volume=|pages=2020.01.24.915157|doi=10.1101/2020.01.24.915157|via=}}</ref><ref name="Cyranoski">{{Cite journal|last=Callaway|first=Ewen|last2=Cyranoski|first2=David|date=23. 1. 2020|title=Why snakes probably aren't spreading the new China virus|url=https://www.nature.com/articles/d41586-020-00180-8|journal=Nature|doi=10.1038/d41586-020-00180-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20200125051951/https://www.nature.com/articles/d41586-020-00180-8|archive-date=25. 1. 2020|access-date=27. 1. 2020|url-status=live}}</ref> iako porijeklo od ljuskavaca (pangolini) nije isključeno.<ref name=":0">{{cite report|vauthors=((World Health Organization))|year=2020|title=Novel Coronavirus (2019-nCoV): situation report, 22|publisher=[[World Health Organization]]|hdl=10665/330991|hdl-access=free}}</ref> Kako bi se izbjegla zabuna s bolešću [[SARS]], Svjetska zdravstvena organizacija u svojim javnim istupima naziva virus kao "virus koji je izazvao bolest COVID-19".<ref name="COVIDname">{{cite web|url=https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/naming-the-coronavirus-disease-(covid-2019)-and-the-virus-that-causes-it|title=Naming the coronavirus disease (COVID-2019) and the virus that causes it|publisher=World Health Organization|access-date=24. 2. 2020|quote=From a risk communications perspective, using the name SARS can have unintended consequences in terms of creating unnecessary fear for some populations.... For that reason and others, WHO has begun referring to the virus as “the virus responsible for COVID-19” or “the COVID-19 virus” when communicating with the public. Neither of these designations are [sic] intended as replacements for the official name of the virus as agreed by the ICTV.}}</ref> == Virologija == === Infekcija === Prenos s čovjeka na čovjeka potvrđen je tokom [[Pandemija koronavirusa 2019/2020.|pandemije novog koronavirusa]] SARS-CoV-2.<ref name="Chan24Jan20202">{{cite journal|display-authors=6|date=februar 2020|title=A familial cluster of pneumonia associated with the 2019 novel coronavirus indicating person-to-person transmission: a study of a family cluster|journal=Lancet|volume=395|issue=10223|pages=514–523|doi=10.1016/S0140-6736(20)30154-9|pmid=31986261|vauthors=Chan JF, Yuan S, Kok KH, To KK, Chu H, Yang J, Xing F, Liu J, Yip CC, Poon RW, Tsoi HW, Lo SK, Chan KH, Poon VK, Chan WM, Ip JD, Cai JP, Cheng VC, Chen H, Hui CK, Yuen KY}}</ref> Prenosi se preko respiratornih kapljica od kašljanja u rasponu od oko 2 m.<ref>{{cite news|url=https://www.nbcnews.com/health/health-news/how-does-new-coronavirus-spread-n1121856|title=How does coronavirus spread?|vauthors=Edwards E|date=25. 1. 2020|publisher=[[NBC News]]|access-date=13. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200128081650/https://www.nbcnews.com/health/health-news/how-does-new-coronavirus-spread-n1121856|archive-date=28. 1. 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/about/transmission.html|title=How COVID-19 Spreads|date=27. 1. 2020|website=U.S. [[Centers for Disease Control and Prevention]] (CDC)|archive-url=https://web.archive.org/web/20200128152653/https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/about/transmission.html|archive-date=28. 1. 2020|url-status=live|access-date=29. 1. 2020}}</ref> Moguće se zaraziti i indirektno preko kontaminiranih površina.<ref>{{Cite web|url=https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/getting-workplace-ready-for-covid-19.pdf|title=Getting your workplace ready for COVID-19|date=27. 2. 2020|website=World Health Organization|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=3. 3. 2020}}</ref> Virus se širi relativno brzo i lako među ljudima, te se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe.<ref>{{Cite web|url=https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/pitanja-i-odgovori-o-bolesti-uzrokovanoj-novim-koronavirusom/|title=Pitanja i odgovori o bolesti uzrokovanoj novim koronavirusom|website=www.hzjz.hr|language=hr|access-date=18. 3. 2020}}</ref> Preliminarna istraživanja ukazuju da virus može opstati na [[Plastika|plastici]] i [[čelik]]u do tri dana, ali ne i na kartonu gdje može preživjeti ne više od jednog dana, i [[Bakar|bakru]] na kojem virus može preživjeti ne više od četiri sata.<ref>{{cite journal|display-authors=6|date=17. 3. 2020|title=Correspondence: Aerosol and Surface Stability of SARS-CoV-2 as Compared with SARS-CoV-1|journal=[[The New England Journal of Medicine]]|doi=10.1056/NEJMc2004973|pmid=32182409|vauthors=van Doremalen N, Bushmaker T, Morris DH, Holbrook MG, Gamble A, Williamson BN, Tamin A, Harcourt JL, Thornburg NJ, Gerber SI, Lloyd-Smith JO, de Wit E, Munster VJ}}</ref> Virus se inaktivira [[sapun]]om, koji destabilizuje njegov [[lipidni dvosloj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.theatlantic.com/science/archive/2020/03/biography-new-coronavirus/608338/|title=Why the Coronavirus Has Been So Successful|date=20. 3. 2020|website=The Atlantic|archive-url=https://web.archive.org/web/20200320161836/https://www.theatlantic.com/science/archive/2020/03/biography-new-coronavirus/608338/|archive-date=20. 3. 2020|url-status=live|vauthors=Yong E|access-date=20. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://covid19.govt.nz/|title=Unite against COVID-19|last=|first=|date=|website=New Zealand Government - Unite against COVID-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20200326000717/https://covid19.govt.nz/|archive-date=26. 3. 2020|url-status=dead|access-date=}}</ref> Također, moguća je infekcija u toku inkubacijskog perioda [[Virus (biologija)|virusa]], ali to još nije u potpunosti dokazano,<ref>{{cite journal|date=februar 2020|title=Study claiming new coronavirus can be transmitted by people without symptoms was flawed|journal=Science|doi=10.1126/science.abb1524|vauthors=Kupferschmidt K}}</ref> tako da takva asimptomatska vrsta prenošenja nije rasprostranjena, te da su [[Infekcija|infekcije]] uglavnom rezultat prenošenja virusa od pacijenata koji imaju stvarne simptome bolesti [[COVID-19]]. === Rezervoar === Prve poznate infekcije virusnog soja SARS-CoV-2 desile su se u Wuhanu, međutim izvor zaraze ostaje nepoznat.<ref name="early">{{cite journal|date=januar 2020|title=Wuhan seafood market may not be source of novel virus spreading globally|journal=Science|doi=10.1126/science.abb0611|issn=0036-8075|vauthors=Cohen J}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.popsci.com/story/health/wuhan-coronavirus-china-wet-market-wild-animal/|title=We're still not sure where the Wuhan coronavirus really came from|date=28. 1. 2020|website=[[Popular Science]]|archive-url=https://archive.today/20200130003350/https://www.popsci.com/story/health/wuhan-coronavirus-china-wet-market-wild-animal/|archive-date=30. 1. 2020|url-status=live|vauthors=Eschner K|access-date=30. 1. 2020}}</ref><ref>{{cite document|date=21. 2. 2020|title=Decoding evolution and transmissions of novel pneumonia coronavirus using the whole genomic data|url=http://www.chinaxiv.org/abs/202002.00033|doi=10.12074/202002.00033|doi-broken-date=26. 2. 2020|vauthors=Yu WB, Tang GD, Zhang L, Corlett RT}}</ref> == Epidemiologija == {{Main|Pandemija koronavirusa 2019/2020.|COVID-19}}Vjeruje se da se prvi poznati slučaj [[Infekcija|infekcije]] desio 17. novembra 2019.<ref>{{cite news|title=Coronavirus: China's first confirmed Covid-19 case traced back to November 17|url=https://www.scmp.com/news/china/society/article/3074991/coronavirus-chinas-first-confirmed-covid-19-case-traced-back|website=[[South China Morning Post]]|vauthors=Ma J|date=13. 3. 2020|access-date=16. 3. 2020}}</ref> Virus se potom proširio na sve provincije u Kini, a onda i ostatak svijeta.<ref>{{cite journal|display-authors=6|date=mart 2020|title=Transmission of 2019-nCoV Infection from an Asymptomatic Contact in Germany|journal=[[The New England Journal of Medicine]]|volume=382|issue=10|pages=970–971|doi=10.1056/NEJMc2001468|pmid=32003551|vauthors=Rothe C, Schunk M, Sothmann P, Bretzel G, Froeschl G, Wallrauch C, Zimmer T, Thiel V, Janke C, Guggemos W, Seilmaier M, Drosten C, Vollmar P, Zwirglmaier K, Zange S, Wölfel R, Hoelscher M}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-china-health-ecuador/ecuador-confirms-five-new-cases-of-coronavirus-all-close-to-initial-patient-idUSKBN20O2EE|title=Ecuador confirms five new cases of coronavirus, all close to initial patient|publisher=[[Reuters]]|date=2. 3. 2020|access-date=5. 3. 2020}}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] je 30. januara 2020. proglasila virus prijetnjom za međunarodno [[javno zdravstvo]],<ref name="NYT 20200130">{{cite news|title=W.H.O. Declares Global Emergency as Wuhan Coronavirus Spreads|vauthors=Wee SL, ((McNeil Jr. DG)), Hernández JC|website=[[The New York Times]]|date=30. 1. 2020|url=https://www.nytimes.com/2020/01/30/health/coronavirus-world-health-organization.html|access-date=30. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200130195011/https://www.nytimes.com/2020/01/30/health/coronavirus-world-health-organization.html|archive-date=30. 1. 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite press release|title=Statement on the second meeting of the International Health Regulations (2005) Emergency Committee regarding the outbreak of novel coronavirus (2019-nCoV)|website=[[World Health Organization]] (WHO)|date=30. 1. 2020|url=https://www.who.int/news-room/detail/30-01-2020-statement-on-the-second-meeting-of-the-international-health-regulations-(2005)-emergency-committee-regarding-the-outbreak-of-novel-coronavirus-(2019-ncov)|access-date=30. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200131005904/https://www.who.int/news-room/detail/30-01-2020-statement-on-the-second-meeting-of-the-international-health-regulations-(2005)-emergency-committee-regarding-the-outbreak-of-novel-coronavirus-(2019-ncov)|archive-date=31. 1. 2020|url-status=live}}</ref> a 11. marta 2020 proglasila [[Pandemija|pandemijom]].<ref>{{cite press release|title=WHO Director-General's opening remarks at the media briefing on COVID-19 - 11 March 2020|website=[[World Health Organization]] (WHO)|date=11. 3. 2020|url=https://www.who.int/dg/speeches/detail/who-director-general-s-opening-remarks-at-the-media-briefing-on-covid-19---11-march-2020|access-date=12. 3. 2020|url-status=live}}</ref> == Galerija == Elektronski mikrografi SARS-CoV-2 <gallery> Datoteka:SARS-CoV-2 (yellow).jpg |alt1=SARS-CoV-2 (žuta) u nastajanju iz ljudske ćelije |SARS-CoV-2 (žuta) u nastajanju iz ljudske ćelije Datoteka:Novel Coronavirus SARS-CoV-2 (49534370233).jpg |alt2=SARS-CoV-2 viron sa vidljivom koronom |SARS-CoV-2 viron sa vidljivom koronom Datoteka:SARS-CoV-2 49534865371.jpg |alt3=SARS-CoV-2 viron sa vidljivom koronom |SARS-CoV-2 viron sa vidljivom koronom Datoteka:SARS-CoV-2.jpg |alt4=SARS-CoV-2 (žuta) u nastajanju iz ljudske ćelije |SARS-CoV-2 (žuta) u nastajanju iz ljudske ćelije Datoteka:SARS-CoV-2 virion animation.gif |alt4=3D animacija SARS-CoV-2 virona |3D animacija SARS-CoV-2 virona </gallery> == Također pogledajte == *[[COVID-19]] * [[Koronavirus]] *[[Pandemija koronavirusa 2019/2020.|Pandemija koronovavirusa 2019/2020.]] == Dalje čitanje == {{refbegin}} * {{cite journal|date=mart 2020|title=The Novel Coronavirus – A Snapshot of Current Knowledge|journal=Microbial Biotechnology|volume=2020|pages=1–6|doi=10.1111/1751-7915.13557|pmid=32144890|vauthors=Brüssow H}} * {{cite journal|date=februar 2020|title=The Novel Coronavirus: A Bird's Eye View|journal=The International Journal of Occupational and Environmental Medicine|volume=11|issue=2|pages=65–71|doi=10.15171/ijoem.2020.1921|pmid=32020915|vauthors=Habibzadeh P, Stoneman EK}} * {{cite report|vauthors=((World Health Organization))|year=2020|title=Laboratory testing of human suspected cases of novel coronavirus (nCoV) infection: interim guidance, 10 January 2020|author-link=World Health Organization|publisher=World Health Organization|hdl=10665/330374|id=WHO/2019-nCoV/laboratory/2020.1|hdl-access=free}} * {{cite report|vauthors=((World Health Organization))|year=2020|title=WHO R&D Blueprint: informal consultation on prioritization of candidate therapeutic agents for use in novel coronavirus 2019 infection, Geneva, Switzerland, 24 January 2020|author-link=World Health Organization|publisher=World Health Organization|hdl=10665/330680|id=WHO/HEO/R&D Blueprint (nCoV)/2020.1|hdl-access=free}} {{refend}} == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * {{cite web|url=https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/index.html|title=Koronavirusna bolest 2019 (COVID-19)|last=|first=|date=|website=CDC|publisher=|access-date=}} * [https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2020/02/Protokol-uzimanja-transporta-pohranjivanja-uzoraka-i-mjere-zastite.pdf Mjere za spriječavanje infekcije tokom prikupljanja uzoraka za novi koronavirus] – zzjzfbih.ba {{Commons category}} {{Wikivrste|Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2}} [[Kategorija:Betakoronavirusi]] [[Kategorija:Pandemija koronavirusa 2019/2020.]] [[Kategorija:COVID-19]] 7r5zdh764hd3u7tyai0rctucc2lal5v Softverska licenca 0 461149 3899944 3506752 2026-06-23T05:42:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899944 wikitext text/x-wiki '''Softverska licenca''' jest pravni instrument (obične putem [[Ugovor|ugovorneg prava]], sa ili bez štampaneg materijala) kojim se reguliše korištenje, distribucija i redistribucija softvera. Prema američkom zakonu o autorskim pravima, sav [[softver]] zaštićen je [[Kršenje autorskih prava|autorskim pravima]], u obliku [[Izvorni kod|izvorneg koda]] i oblika objektneg koda, osim ako je taj softver razvila vlada Sjedinjenih Američkih Država, u kom slučaju ne može biti zaštićen autorskim pravima.<ref name="fsm">{{Cite web|url=http://www.freesoftwaremagazine.com/articles/what_if_copyright_didnt_apply_binary_executables|title=What if copyright didn't apply to binary executables?|last=Hancock|first=Terry|date=29. 8. 2008|publisher=[[Free Software Magazine]]|access-date=25. 1. 2016|archive-date=25. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160125013542/http://www.freesoftwaremagazine.com/articles/what_if_copyright_didnt_apply_binary_executables|url-status=dead}}</ref> Autori softvera zaštićeneg autorskim pravima mogu svoj softver donirati u javnu domenu i on također ne može biti licenciran. Tipična licenca softvera daje krajnjem korisniku dozvolu za upotrebu jedne ili više kopija softvera. == Licence za softver i zakon o autorskim pravima == Većina izdaneg softvera može se kategorizirati prema vrsti licence (pogledaj tabelu). Postoje dvije uobičajene kategorije softvera prema zakonu o autorskim pravima, a samim tim i s licencama koje daju posebna prava vlasniku licence, [[Vlasnički softver|vlasničkog softvera]] i [[Besplatni softver otvoreneg koda|softvera koji je besplatan i otvoreneg koda]] (FOSS). {| class="wikitable" border="1" style="font-size: 100%" |+ Softverske licence i prava u kontekstu autorskih prava, po Marku Webbinku.<ref name="redhat2005">{{cite web|url=http://www.redhat.com/f/summitfiles/presentation/May31/Open%20Source%20Dynamics/Troan_OpenSourceProprietyPersp.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122163130/http://www.redhat.com/f/summitfiles/presentation/May31/Open%20Source%20Dynamics/Troan_OpenSourceProprietyPersp.pdf|archive-date=22. 1. 2014 |year=2005 |access-date=29. 12. 2015 |title=Open Source from a Proprietary Perspective |author=Larry Troan |work=[[RedHat]] Summit 2006 [[Nashville]] |pages=10 |format=pdf |publisher=redhat.com}}</ref> |- ! scope="col" | [[Licenca|Prava]] ! scope="col" | [[Softver u javnom vlasništvu|Javno vlasništvo]] ! scope="col" | [[Dozvola za rad]] [[FOSS]]<br>licenca (npr. [[BSD licenca]]) ! scope="col" | [[Copyleft licenca|Copyleft]] FOSS<br>licenca (npr. [[GPL]]) ! scope="col" | [[Freeware]]/[[Shareware]]/<br>[[Freemium]] ! scope="col" | [[Vlasnički softver|Vlasnička licenca]] ! scope="col" | [[Poslovna tajna]] |- | [[Autorska prava]] pridržana || {{ne}} || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{da|Striktno}} |- | Prava na pokretanje || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{ne}} |- | Prava na prikaz || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{ne}} |- | Pravo na kopiranje || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{možda|Često}} || {{ne}} || {{ne|Vlasnici podnose tužbe protiv kršenja autorskih prava}} |- | Pravo na modifikaciju || {{da}} || {{da}} || {{da}} || {{ne}} || {{ne}} || {{ne}} |- | Pravo na distribuciju || {{da}} || {{možda|Da, pod istom licencom}} || {{možda|Da, pod istom licencom}} || {{možda|Često}}|| {{ne}} || {{ne}} |- | Pravo na podlicenciranje || {{da}} || {{da}} || {{ne}} || {{ne}} || {{ne}} || {{ne}} |- | Primjer || [[SQLite]], [[ImageJ]] || [[Apache web server]], [[ToyBox]] || [[Linux kernel]], [[GIMP]], [[Open Broadcaster Software|OBS]] || [[IrfanView]], [[Winamp]], ''[[League of Legends]]'' || [[Windows]], većina komercijalnih video igara i [[Digital rights management|zaštita sadržaja]], [[Spotify]], [[xSplit]], [[Tidal (servis)|TIDAL]]|| Serversko [[Računarstvo u oblaku]], programi i usluge, forenzičke aplikacije i ostale poslovne primjene. |- |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.gnu.org/philosophy/license-list.html "Razne licence i komentari o njima"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000815065020/http://www.gnu.org/philosophy/license-list.html |date=15. 8. 2000 }} . [[Fondacija za slobodni softver|Fondacija besplatneg softvera]] [[Kategorija:Softverske licence]] gkvvgu33l31nzlvn73ajv6kfq7brk7k Tekija u Blagaju 0 464162 3899708 3895064 2026-06-22T12:23:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899708 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Tekija u Blagaju | slika = File:-Tekija. The dervish house at the Buna spring. -bosnia -bosna -waterscape (36999560861).jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Tekija na vrelu Bune u Blagaju | opis_slike = Tekija na vrelu Bune | geografska_dužina = 17.9034 | geografska_širina = 43.2568 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj tekije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = [[Blagaj]] (Mostar) | religijska_pripadnost = [[Islam]] (Derviški red - sufizam) | općina = [[Mostar]] | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|Osmanska arhitektura]] | osnivač = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = oko 1520. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | visina_maks = | broj_kupola = | broj_munara = | visina_munare = | materijali = Kamen, drvo }} '''Tekija u Blagaju''' nalazi se na izvoru rijeke [[Buna|Bune]], nedaleko od centra [[Blagaj]]a kod [[Mostar]]a. Predstavlja vrijedan sakralno-stambeni objekat [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini]], sa vrlo izraženim odlikama koje su proistekle iz utjecaja [[barok]]a na osmansku arhitekturu. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 11. decembra 2003. u [[Sarajevo|Sarajevu]], donijela je odluku da se Tekija u Blagaju proglasi za [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionaln spomenike Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1867 |title=Tekija u Blagaju |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=9. 2. 2019 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213003959/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1867 |url-status=dead }}</ref> Ovu odluke Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik. [[Sufijstvo]] ima svoje korijene u životu poslanika [[Muhammed|Muhameda]], koji se običavao osamljivati u molitvama. Kada je u 12. stoljeću sufijstvo poprimilo institucionalne oblike izražavanja i kada su nastali prvi tarikati (sufijska bratstva), ta pojava je svoj odraz imala i u nastanku novog arhitektonskog oblika, pod različitim nazivima: hanikah, tekija, zawija, dargha, ribat, itd. Sufijstvo se javlja u svim krajevima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ono je ostavilo tragove u [[književnost]]i, [[Filozofija|filozofiji]] kao i u samom životu [[Muslimani|muslimanskog]] stanovništva. Pripadnici tog pravca su [[derviš]]i koji se dijele u više redova. U Bosni i Hercegovini uobičajno se koristi naziv [[tekija]], mada se pojavljuju i nazivi zavija i hanikah, u nešto izmijenjenom značenju. U Bosni i Hercegovini je bilo više derviških redova i oni su se raširili po čitavoj njenoj teritoriji, tako da u to vrijeme nije bilo nijednog većeg mjesta da nije imalo makar jednu tekiju. == Historija == Kompleks blagajske [[Tekija|Tekije]] izgrađen je po uspostavljanju [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vlasti u [[Hercegovina|Hercegovini]], a najkasnije, oko 1520. Prvobitno vođena je od strane bektijaškog reda, a kasnije, u 18. stoljeću, poslije obnove od strane mostarskog muftije Zijaudin Ahmed-ibn-Mustafe, postat će centar okupljanja halvetija. Blagajska tekija je usljed odronjavanja stijena i košćela iznad samog izvora i tekije više puta stradala i obnavljana. Na molbu Ačik-paše (Muhamed Hindija), koji je 1848. postao šejhom ove tekije, [[Omer-paša Latas]] je 1851. naredio izvršenje prve restauracije tekije, turbeta i musarfihane. Tridest godina nakon restauracije tekija je srušena tako što se jedna stijena odronila na nju. Nakon opsežnih studija u ljeto 1952. Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture NR BiH pristupio je restauraciji [[Turbe (mauzolej)|turbeta]] i musafirhane sa ciljem da se tekija što potpunije dovede u prvobitno stanje i očuva dojam starine. Tamo gdje materijal nije vidljiv korišteni su i neki novi materijali kao što je cigla i rezano drvo. Krovna konstrukcija koja je bila gotovo potpuno porušena, izrađena je od rezane građe. Stropovi i stropne grede iznad turbeta i na tavanu, kao i strop u lođi i kahvodžaku izrađeni su od blanjanih dasaka. Zamijenjeni su podovi u skoro svim prostorijama i to je urađeno od starih dasaka. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih djejstava]] 1993. objekat je pretrpio manja oštećenja na krovu i kruništu zapadne fasade, što je sanirano po završetku rata. Tekija je aktivno radila do 1925.g. kada je umro i njen posljednji šejh Sejdo Šehović. Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] rad derviša i tekija službeno je bio zabranjen u Bosni i Hercegovini. Tekijom je do ranih 70-tih godina upravljao [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]]. Od tada do 1974.g. službeno bila je bez titulara, kad je [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamska zajednica]] ponovo preuzima i počinje koristiti i štititi od daljeg propadanja. == Opis == [[File:Blagaj, tekija, detail drevene konstrukce.jpg|thumb|200px|desn|Detalj drvene konstrukcije blagajske tekije]] Musafirhana ima podrum, prizemlje i sprat. Podrum se nalazi ispod prostorija hajata i sobe na etaži prizemlja i zauzima 1/3 površine prizemlja. Prostorije podruma čine hajat sa londžom i izba. Preko 5 kamenih stepenica se silazi do rijeke. Jednokrakim kamenim stepeništem se penje do prizemlja. Na londžu se izlazi iz hajata i ona je izbačena nad rijekom. Londža je izrađena od drvene konstrukcije sa drvenim podom i drvenom ogradom. Prizemlje je nepravilne osnove i sastoji se od četiri prostorije. U ove prostorije se ulazi iz natkrivenog prostora, hajata. Kuhinja) ima ravan strop (nije otvorena do pod krov što je bilo uobičajeno rješenje za objekte iz tog perioda), a ognjište je uzdignuto i uvučeno u nišu iz koje se odvodi dim širokim dimnjakom. Zidovi prostorija okrenutih na sjevroistočnu i sjeverozapadnu stranu su ukopani u stijenu. Sprat musafirhane je nepravilne osnove, a sastoji se od: ulaznog prostora koji se naziva tavan, prostorije na uglu koja se zove ćošak, velike prostorije koja se zove odaja (3,6 x 4,7 m), zatim kahvodžak (3,1 x 3,5 m), ćulhan, hamam i ćenifa (nužnik). Hamam je natkriven perforiranom kupolom izvedenom od kamena. Iz posebne prostorije uz kahvodžak se pripremala topla i hladna voda. Uređaj za zagrijavanje samog hamama je ispod kamenog poda i pomoću glinenih cijevi kroz njegove zidove se razvodila toplota. U perforirane dijelove kupole hamama su bili ubačeni komadi stakla u boji. Uz hamam su i druge prostorije, koje zajedno sa njim čine čitav sanitarni blok, a to su ćenifa i abdestluk (umivaonik) sa zajedničkim predprostorom. [[File:Inside Blagaj tekke.jpg|thumb|350px|lijevo|Unutrašnjost blagajske tekije]] Otomanski barokni utjecaj se vidi u oblikovanju krova i dekorativnim elementima na zabatu glavne fasade (iznad gostinjske sobe zvane ćošak). Krov je blago povijen, neuobičajne forme za pokrivanje kamenim pločama. U prostoriji ćošak strop je raskošno ukrašen drvenim polihromnim rezbarijama. U prostoriji su i tradicionalne musandere zamijenjene nišama koje danas imaju dekorativnu ulogu. Uz tekiju se nalazi [[turbe]] u kome se nalaze dva groba, obilježena drvenim kaburima. O tome ko je ovdje sahranjen nema pisanih podataka, ali prema legendi tu leži dugogodišnji šejh blagajske tekije Ačik-paša (Muhamed Hindija), koji je 1848. postao šejhom ove tekije. On se izdavao za [[Indija|Indijca]], a stvarno je bio poslan iz [[Istambul]]a da špijunira rad [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]] i druge feudalne gospode u Herecegovini.<ref name="Spomenik"/> Prema Nominaciji za listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine pod nazivom Ambijentalna cjelina grada Blagaj koju je izradio Zavod za zaštitu kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, Vrelo Bune sa liticama je svrstano u geomorfološke spomenike prirode, a Vrelo Bune u hidrološke spomenike prirode. Stijena iznad tekijskih građevina također je dio sakralne cjeline. Ona je istovremeno i dio objekta. == Sadašnje stanje == Turbe sa musafirhanom blagajske tekije je u građevinski dobrom stanju. Osim za sakralnu namjenu musafirhana se danas koristi i kao ugostiteljski objekat sa prodajom [[suvenir]]a. [[Vodenica]] na desnoj strani rijeke je u dobrom stanju, i sada služi za prodaju suvenira, dok su od vodenice na lijevoj strani rijeke ostali samo ostaci [[kamen]]ih zidova. == Literatura == * Džemal Ćehajić - Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1986. * [[Amra Hadžimuhamedović]] - Prostorne osobenosti tekija u Bosni i Hercegovini, University of Trieste. * [[Mehmed Mujezinović]] - Islamska epigrafika Bosne I Hercegovine, knjiga 2, Istočna i centralna Bosna, Veselin Masleša, Sarajevo * Nermina Mujezinović - Blagaj kod Mostara, Hercegovina br. 11-12, Mostar, 2000. * [[Alija Bejtić]] - Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, III-IV, 1952-53, Veselin Masleša, Sarajevo * [[Džemal Čelić]] - Naše starine I, Sarajevo, 1953. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://tekijablagaj.ba/tekija/ Tekija Blagaj - Zvanična stranica] {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Blagaj tekke}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru]] [[Kategorija:Tekije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] oletvyn5hsnmyq34e9jd5wc1u4pkipw Salonta 0 466661 3899887 3666904 2026-06-22T20:31:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899887 wikitext text/x-wiki '''Salonta''' (rumunski: [saˈlonta]; {{Jez-hu|Nagyszalonta, Szalonta}}, {{Jez-de|Grosssalontha}}; {{Jez-tr|Salanta}}) je grad u [[Bihor (okrug)|okrugu Bihor]], u geografskoj regiji Krišana, sjeverozapadna [[Rumunija]], blizu mađarske granice.{{Populacija|1910|11=1977|17=2011|16=20006|15=2002|14=20660|13=1992|12=19746|10=17754|15514|9=1966|8=16276|7=1956|6=14447|5=1948|4=15297|1930|18=17042}} Prema rumunskom popisu stanovništva iz 2011. godine, grad ima 17.042 stanovnika, a sačinjavaju ga [[Mađari]] (58,1%), [[Rumuni]] (38,83%), [[Romi]] (2,4%), [[Slovaci]] 0,4% i drugi (0,5%).<ref>{{Cite web|url=http://www.bihor.insse.ro/phpfiles/Comunicat%20-%20DATE%20PROVIZORII%20RPL%202011.pdf|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20120616230135/http://www.bihor.insse.ro/phpfiles/Comunicat%20-%20DATE%20PROVIZORII%20RPL%202011.pdf|archive-date=16. 6. 2012|url-status=dead|access-date=10. 3. 2012}}</ref> U pogledu religije, 2002. godine 51,12% su činili pripadnici reformisane crkve ([[Kalvinizam|kalvinisti]]), 36,46% rumunski pravoslavci, 6,56% rimokatolici i 5,86% se odnosilo na baptiste, rumunske grko-katolike, pentekostalace i druge vjere.<ref>[http://www.edrc.ro/recensamant.jsp?regiune_id=2140&judet_id=2141&localitate_id=2143 Romanian 2002 Census]</ref> == Historija == Grad, kao dio Kraljevine Ugarske, prvi put je dokumentiran 1214. godine pod imenom ''Zolonta,'' a 1332. godine papski dokument koristio je ime ''Zalanta''. Od 1587. godine korišten je mađarski pravopis ''Szalonta''. Do 16. vijeka bilo je to samo malo selo s oko 300 stanovnika i nalazilo se na zemlji porodice Toldi. Veći grad bila je tvrđava Culiser, koju su Turci 1598. godine uništili. Culiser nikada nije obnovljen i Salonta je počela zauzimati važniju ulogu u regiji nakon 1606., kada je princ [[Transilvanija|Transilvanije]], Stephan Bocskai ovdje naselio 300 vojnika i prisvojio im zemlju. Izgradili su vlastite farme, ali morali su držati oružje spremnim da odvrate napad Turaka. 3. juni, dan u kojem su vojnici bili naseljeni, danas se proglašava "danom grada". Međutim, osmanski Turci su zauzeli grad 1660. godine i kao „Salanta“, postala je sandžačko središte vilajeta [[Oradea|Varat]] sve do 1692. godine. Mađarski pjesnik iz 19. vijeka János Arany rodio se i živio u Salonti veći dio svog života. Lajos Zilahy, još jedan poznati mađarski autor, također je rođen u Salonti, 27. marta 1891. godine. Salonta, skupa sa cijelom Transilvanijom, postala je dio Rumunije potpisivanjem Trianonskog mirovnog sporazuma 1920. Od 1940. do 1944. godine, kao rezultat Druge bečke nagrade, bila je dijelom Mađarske; nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Pariskim mirovnim sporazumom ponovo su uspostavljene trianonske granice. == Klima i geografija == Salonta ima kontinentalnu vlažnu klimu, s toplim i vrućim ljetima i hladnim do vrlo hladnim zimama, ali relativno malo snijega. Prosječne godišnje padavine su 578&nbsp; mm<sup>3</sup>.<ref>NASA Langley Research Center Atmospheric Science Data Center; New et al. 2002, online,</ref> Prosječna januarska temperatura je -2,4&nbsp;°C, a u julu je 20,7&nbsp;°C (prosjek za niske i visoke). Nalazi se u ravnicama zapadno od Apusenskih [[Karpati|Karpata]] na nadmorskoj visini između 91 i 100 metara nadmorske visine. == Privreda == Salonta je u cijeloj zemlji poznata po proizvodnji kobasica Salam de Salonta koje se proizvode od 1970-ih. Većina državnih fabrika izgrađenih u doba komunizma otišla je u bankrot još od 1989. godine. Međutim, tokom 2000-ih bilo je značajnih stranih direktnih ulaganja u male fabrike i pogone za montažu - posebno u tekstilnu industriju. 2008. godine, Inteva Products LLC - velika multinacionalna kompanija - pokrenula je proizvodnju u svom pogonu u Salonti, jedinu u Rumuniji i jednu na svega pet u srednjoj i istočnoj Evropi. Inteva proizvodi kablove i rezove i ostale dijelove automobila u pogonu Salonta.<ref>{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS205681+31-Jan-2008+PRN20080131|title=Reuters: Arvin Meritor in Salonta, Romania|archive-url=https://web.archive.org/web/20080308092959/http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS205681+31-Jan-2008+PRN20080131|archive-date=8. 3. 2008|url-status=dead|access-date=1. 7. 2017}}</ref> == Zanimljivosti == Grad Salonta bio je domaćin nacionalnom prvenstvu u jedrilicama Rumunije 2006. godine (''Campionat naţional de aeromodelism''), a njegov tim ''Metalul Salonta'' već je nekoliko puta osvajao prvenstvo.<ref>{{Cite web |url=http://www.salonta.net/en/files/etc/repulo.htm |title=Romanian Aeromodelism, Salonta Cup |access-date=12. 1. 2013 |archive-date=14. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014113926/http://www.salonta.net/en/files/etc/repulo.htm |url-status=dead }}</ref> == Sport == [[Košarka]]: CSS "TEODOR NES" SALONTA<ref>{{Cite web |url=http://www.cosr.ro/stiri/2019-04-11/baschetul-masculin-primul-sport-unde-au-fost-desemnate-finalistele-gimnaziadei-20182019-din-toate-cele-opt-regi |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 7. 2020 |archive-date=4. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804045812/http://www.cosr.ro/stiri/2019-04-11/baschetul-masculin-primul-sport-unde-au-fost-desemnate-finalistele-gimnaziadei-20182019-din-toate-cele-opt-regi |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.cosr.ro/stiri/2018-05-23/echipele-castigatoare-ale-gimnaziadei-20172018-la-baschet-feminin-si-volei-masculin-premiate-in-sala-polivalent |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 7. 2020 |archive-date=24. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201124144731/http://www.cosr.ro/stiri/2018-05-23/echipele-castigatoare-ale-gimnaziadei-20172018-la-baschet-feminin-si-volei-masculin-premiate-in-sala-polivalent |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.frbaschet.ro/campionat-feminin/campionatul-national-u14-feminin</ref><ref>https://www.frbaschet.ro/stiri/generale/meciuri-de-pregatire-in-turcia-pentru-selectionatele-u15-ale-romaniei-0</ref> Tengo Salonta je Salontin nogoteniski tim, vrlo uspješan klub na nacionalnom nivou, a također i prvaci Svjetskog kupa u nogotenisu, osvojenog 2017. nakon rezultata 3–1 u finalu protiv [[Češka|češkog]] kluba iz Karlovy Vary, domaćina turnira.<ref>[http://www.bihon.ro/bihorenii-de-la-tengo-salonta-au-castigat-cupa-mondiala-la-futnet/1847401 Bihorenii de la Tengo Salonta au câștigat Cupa Mondială la futnet]. bihon.ro</ref> Fudbal je takođe sport sa dugom tradicijom u gradu koji se nalazi blizu mađarske granice. Olimpia Salonta je ekipa Salonte, osnovana je 1911. godine, a klub je igrao uglavnom u trećoj i četvrtoj ligi, sa 31 sezonom u trećoj ligi rumunskog fudbalskog liga sistema. 10 godina, između 2003. i 2013., u Salonti je postojao drugi fudbalski klub, Liberty Salonta, klub s jakom akademijom na nacionalnom nivou koji je s vremenom promovirao mnoge zanimljive igrače, čak se probivši u prvu ligu 2006., ali je prodao svoje mjesto klubu UTA Arad i nikada nije igrao na najvišem nivou rumunskog fudbala. == Međunarodni odnosi == === Gradovi prijatelji - gradovi sestre === Salonta je povezana sa: * {{ZD|HUN}} [[Csepel]], Mađarska * {{ZD|HUN}} [[Hajdúböszörmény]], Mađarska * {{ZD|HUN}} [[Nagykőrös]], Mađarska * {{ZD|SVK}} [[Rimavská Sobota]], Slovačka * {{ZD|HUN}} [[Sarkad, Mađarska|Sarkad]], Mađarska <small>(od 2001.)</small> * {{ZD|HUN}} [[Túrkeve]], Mađarska <small>(od 1994.)</small> * {{ZD|HUN}} [[Derecske]], Mađarska * {{ZD|HUN}} [[Békéscsaba]], Mađarska == Galerija slika == <gallery> Datoteka:Primăria Salonta.JPG|Pročelje Gradske vijećnice Datoteka:Primăria din Salonta.JPG|Gradska vijećnica Datoteka:Csonka Torony.jpg|Ciunt toranj Datoteka:Róth Ház.jpg|Róth kuća Datoteka:Casa de cultura Salonta.JPG|Kuća kulture Datoteka:RO BH Salonta Consulat.JPG|Konzulat Slovačke Datoteka:RO BH Salonta Judecatoria.JPG|Sud Datoteka:ScoalaSalonta.JPG|Srednja škola Teodor Neș Datoteka:RO BH Salonta Muzeul Taranului si troita.JPG|Panorama seoskog muzeja Datoteka:Muzeul taranului.JPG|Seoski muzej Datoteka:RO BH Salonta Alee parc.JPG|Gradski park Datoteka:Calvinist Cathedral.JPG|Reformirana katedrala Datoteka:RO BH Salonta Parcul din centru.JPG|Pravoslavna crkva Datoteka:Katolische Kirche.jpg|Katolička crkva Datoteka:RO BH Salonta Locomotiva cu abur.JPG|Željeznička stanica Datoteka:Hotel Slavia.JPG|Hotel Slavia Datoteka:Hotel Central. Fortepan 30106.jpg|Hotel Central 1932. Datoteka:Vasútállomás. Fortepan 30166.jpg|Željeznička stanica 1921. godine Datoteka:Magyar Királyi Főgimnázium (ma Arany János Főgimnázium). Fortepan 86679.jpg|Srednja škola Teodor Neș 1907. Datoteka:Főtér, szemben a Csonkatorony. Fortepan 30165.jpg|Ciunt toranj i centar grada 1917. godine Datoteka:Főtér, szemben a református templom. Fortepan 30164.jpg|Reformirana katedrala i centar grada 1917. godine </gallery> == Izvori == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.salonta.ro/ Salonta Site General Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201204105643/http://www.salonta.ro/ |date=4. 12. 2020 }} [[Kategorija:Gradovi u Rumuniji]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] ojcqhitkr7gddyhofiq9n10tagweiai S-Nitrozoglutation 0 467458 3899869 3887599 2026-06-22T18:26:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899869 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''S''-Nitrozoglutation}} {{Infokutija hemijski spoj |slika= | Strukturna formula =[[datoteka:nitrosoglutathione.svg |250px]] | Hemijski spoj =''S''-Nitrozoglutation | Druga imena =<small>L</small>-γ-Glutamil-''S''-nitrozo-<small>L</small>-cisteinilglicin; Glutation tionitrit; ''S''-Nitrozo-<small>L</small>-glutation<br>Sistemsko ime: (2''S'')-2-Amino-5-<nowiki></nowiki>(2''R'')-1-(carboksilmetilamino)-3-nitrozosulfanil-1-oksopropan-2-il]amino]-5-oksopentanoična kiselina | Sumarna formula = C<sub>10</sub>H<sub>16</sub>N<sub>4</sub>O<sub>7</sub>S | CAS registarski broj =57564-91-7 | SMIILES= C(CC(=O)N[C@@H](CSN=O)C(=O)NCC(=O)O)[C@@H](C(=O)O)N | SMILES1 = | StdInChI = 1S/C10H16N4O7S/c11-5(10(19)20)1-2-7(15)13-6(4-22-14-21)9(18)12-3-8(16)17/h5-6H,1-4,11H2,(H,12,18)(H,13,15)(H,16,17)(H,19,20)/t5-,6-/m0/s1 | Kratki opis = | Molarna masa = | Agregatno stanje = | Gustoća = | Tačka topljenja = | Tačka ključanja = | pKa = 2,212 | pKb = 11,785 | Rastvorljivost = | Dipolni moment = |InChI = |StedInchI= | ChEBI = | KEGG = <br>[[PubChem]]: 104858 | MeSHName = S-Nitrosoglutathione |HAZARD= }} '''''S''-Nitrozoglutation''' ('''GSNO''') je endogeni [[S-nitrozotiol|''S''-nitrozotiol]] (SNO) koji ima kritičnu ulogu u signalizaciji [[dušik-oksid]]a (NO) i izvor je bioraspoloživog NO. NO ne postoji u ćelijama sa SNO koji služe kao endogeni nosači NO-a i donori. SNO spontano oslobađaju NO različitom brzinom i mogu biti snažni terminatori [[radikal (hemija)|slobodnih radikala]] reakcijama [[širenje lanca]], direktno reagirajući sa ROO• radikalima, dajući [[nitro spoj|nitro]] derivate kao krajnje proizvode.<ref name="pmid18689562">{{cite journal |vauthors=de Oliveira CP, de Lima VM, Simplicio FI, Soriano FG, de Mello ES, de Souza HP, Alves VA, Laurindo FR, Carrilho FJ, de Oliveira MG | title = Prevention and reversion of nonalcoholic steatohepatitis in OB/OB mice by S-nitroso-N-acetylcysteine treatment | journal = J Am Coll Nutr | volume = 27 | issue = 2 | pages = 299–305 |date=april 2008 | pmid = 18689562 | doi = 10.1080/07315724.2008.10719703}}</ref> NO generira se unutarćelijski, iz enzima [[sintza dušičnog oksida]] (NOS): nNOS, eNOS i iNOS, a prepoznata je kao izvor ''[[in vivo]]'' mnogih SNO. U kisikovim puferima, međutim, stvaranje SNO nastaje usljed oksidacije NO u [[dinitrogen-trioksid]] (N<sub>2</sub>O<sub>3</sub>).<ref name="pmid17035104">{{cite journal |vauthors=Giustarini D, Milzani A, Dalle-Donne I, Rossi R | title = Detection of S-nitrosothiols in biological fluids: a comparison among the most widely applied methodologies | journal = J. Chromatogr. B | volume = 851 | issue = 1–2 | pages = 124–39 |date=maj 2007 | pmid = 17035104 | doi = 10.1016/j.jchromb.2006.09.031 }}</ref> Neki dokazi upućuju na to da i egzogeni NO i endogeno izvedeni NO iz sinteza dušik-oksida mogu reagirati s [[glutation]]om da se formira GSNO. == GSNOR == Enzim [[GSNO reduktaza]] (GSNOR) redukuje ''S''-nitrozoglutation (GSNO) do nestabilnog intermedijara, ''S''-hidroksilaminoglutationa, koji se zatim preuređuje u oblik glutation-sulfonamida, ili u prisustvu GSH, formira oksidirani glutation (GSSG) i hidroksilamin.<ref>{{cite journal |vauthors=Hedberg JJ, Griffiths WJ, Nilsson SJ, Höög JO |title=Reduction of S-nitrosoglutathione by human alcohol dehydrogenase 3 is an irreversible reaction as analysed by electrospray mass spectrometry |journal=Eur. J. Biochem. |volume=270 |issue=6 |pages=1249–56 |date=mart 2003 |pmid=12631283 |doi= 10.1046/j.1432-1033.2003.03486.x|url=}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Jensen DE, Belka GK, Du Bois GC |title=S-Nitrosoglutathione is a substrate for rat alcohol dehydrogenase class III isoenzyme |journal=Biochem. J. |volume=331 |issue= 2|pages=659–68 |date=april 1998 |pmid=9531510 |pmc=1219401 |doi= 10.1042/bj3310659|url=}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Staab CA, Alander J, Morgenstern R, Grafström RC, Höög JO |title=The Janus face of alcohol dehydrogenase 3 |journal=Chem. Biol. Interact. |volume=178 |issue=1–3 |pages=29–35 |date=mart 2009 |pmid=19038239 |doi=10.1016/j.cbi.2008.10.050 |url=}}</ref> Kroz ovaj katabolički proces, GSNOR regulira ćelijske koncentracije GSNO i ima centralnu ulogu u regulaciji nivoa endogenih ''S''-nitrozotiola i u kontroli proteina ''S''-signaliziranja na bazi nitrozilacije. [[Datoteka:GSNO figure.png|thumb|left|Hemijska sinteza GSNO|500px]]{{clear left}} Generiranje GSNO može poslužiti kao stabilan i mobilni NO bazen koji može efikasno pretvaranje NO signalizacije.<ref name="pmid19625446">{{cite journal |vauthors=Dijkers PF, O'Farrell PH | title = Dissection of a hypoxia-induced, nitric oxide-mediated signaling cascade | journal = Mol. Biol. Cell | volume = 20 | issue = 18 | pages = 4083–90 |date=septembar 2009 | pmid = 19625446 | pmc = 2743626 | doi = 10.1091/mbc.E09-05-0362 }}</ref><ref name="pmid20203313">{{cite journal |vauthors=Lima B, Forrester MT, Hess DT, Stamler JS | title = S-nitrosylation in cardiovascular signaling | journal = Circ. Res. | volume = 106 | issue = 4 | pages = 633–46 |date=mart 2010 | pmid = 20203313 | pmc = 2891248 | doi = 10.1161/CIRCRESAHA.109.207381 }}</ref> Za razliku od drugih glasnika niske molekulske težine koji se vežu i aktiviraju ciljne ćelijske receptore, NO signalizacija posreduje koordinirajući kompleks između NO i [[tranzicijski metal|tranzicijskog metala]] ili ciljnih ćelijskih proteina, često putem ''S''-[[nitrozilacija|nitrozilacije]] od [[cistein]]skih <ref name="pmid17524376">{{cite journal |vauthors=Derakhshan B, Hao G, Gross SS | title = Balancing reactivity against selectivity: the evolution of protein S-nitrosylation as an effector of cell signaling by nitric oxide | journal = Cardiovasc. Res. | volume = 75 | issue = 2 | pages = 210–9 |date=juli 2007 | pmid = 17524376 | pmc = 1994943 | doi = 10.1016/j.cardiores.2007.04.023 }}</ref><ref name="pmid15688001">{{cite journal |vauthors=Hess DT, Matsumoto A, Kim SO, Marshall HE, Stamler JS | title = Protein S-nitrosylation: purview and parameters | journal = Nat. Rev. Mol. Cell Biol. | volume = 6 | issue = 2 | pages = 150–66 |date=februar 2005 | pmid = 15688001 | doi = 10.1038/nrm1569 }}</ref><ref name="Kone_2006">{{cite journal | author = Kone BC | title = S-Nitrosylation: Targets, Controls and Outcomes | journal = Current Genomics | volume = 7 | issue = 5 | pages = 301–10 | date = august 2006 | pmid = | doi = 10.2174/138920206778604340 | url = http://www.benthamscience.com/contents-JCode-CG-Vol-00000007-Iss-00000005.htm#3130838 }}{{Mrtav link}}</ref> Studije sugerirauju da [[metabolizam]] NO ima značajnu ulogu u kardiovaskularnim i respiratornim bolestima kod ljudi, kao i u imunskkoj toleranciji tokom transplantacije organa.<ref name="pmid17973870">{{cite journal |vauthors=Casey DP, Beck DT, Braith RW | title = Systemic plasma levels of nitrite/nitrate (NOx) reflect brachial flow-mediated dilation responses in young men and women | journal = Clin. Exp. Pharmacol. Physiol. | volume = 34 | issue = 12 | pages = 1291–3 |date=decembar 2007 | pmid = 17973870 | doi = 10.1111/j.1440-1681.2007.04715.x }}</ref><ref name="pmid14581383">{{cite journal |vauthors=Ganz P, Vita JA | title = Testing endothelial vasomotor function: nitric oxide, a multipotent molecule | journal = Circulation | volume = 108 | issue = 17 | pages = 2049–53 |date=oktobar 2003 | pmid = 14581383 | doi = 10.1161/01.CIR.0000089507.19675.F9 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid15919956">{{cite journal |vauthors=Que LG, Liu L, Yan Y, Whitehead GS, Gavett SH, Schwartz DA, Stamler JS | title = Protection from experimental asthma by an endogenous bronchodilator | journal = Science | volume = 308 | issue = 5728 | pages = 1618–21 |date=juni 2005 | pmid = 15919956 | pmc = 2128762 | doi = 10.1126/science.1108228 }}.</ref><ref name="Snyder_2002">{{cite journal | vauthors = Snyder AH, McPherson ME, Hunt JF, Johnson M, Stamler JS, Gaston B | title = Acute effects of aerosolized S-nitrosoglutathione in cystic fibrosis | journal = Am. J. Respir. Crit. Care Med. | volume = 165 | issue = 7 | pages = 922–6 | date = april 2002 | pmid = 11934715 | doi = 10.1164/ajrccm.165.7.2105032 | hdl = 1808/16125 | url = https://kuscholarworks.ku.edu/bitstream/1808/16125/1/JohnsonMicheal_AJRCCM_165%287%291.pdf }}{{Mrtav link}}</ref> ==GSNO u zdravlju i bolesti== Koncentracije GSNO i NO reguliraju respiratornu funkciju modulacijom tona dišnih puteva i pro- i protivupalne odgovore u respiratornom traktu.<ref name="Snyder_2002"/><ref name="pmid8248198">{{cite journal |vauthors=Gaston B, Reilly J, Drazen JM, Fackler J, Ramdev P, Arnelle D, Mullins ME, Sugarbaker DJ, Chee C, Singel DJ | title = Endogenous nitrogen oxides and bronchodilator S-nitrosothiols in human airways | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 90 | issue = 23 | pages = 10957–61 |date=decembar 1993 | pmid = 8248198 | pmc = 47900 | doi = 10.1073/pnas.90.23.10957}}</ref> Budući da je NO labilni plin i endogenim razinama je teško manipulirati, predloženo je da se egzogeno GSNO može upotrijebiti za regulaciju razine u cirkulaciji NO i vrsta koje potiču od NO, a GSNO može biti važan kod pacijenata s plućnim bolestima kao što je [[cistična fibroza]]. U skladu s ovim terapijskim ciljem, nedavno istraživanje pokazalo da pacijenti sa cističnom fibrozom dobro podnose akutno liječenje aerosoliranim GSNO-om.<ref name="Snyder_2002"/> SNO u jetrenim [[mitohondrija]]ma utiče na pravilno funkcioniranje jetre. Mitohondrijski SNO-proteini inhibiraju kompleks I prijenosa elektrona; proizvodnjom modulirane mitohondrijske [[ROS|reaktivne vrste kisika]] (ROS) utiču na otvaranje prelaznih pora mitohondrijske propustljivosti ovisno o kalciju; promoviraju selektivni unos mitohondrijskih proteina i podstiču mitohondrijsku fisiju. Izmjenjena [[redoks]]ne ravnoteže ima presudnu ulogu u patogenezi oboljenja jetre uključujući steatozu, steatohepatitis i fibrozu. Jednostavnost reverzibilnosti i međusobna interakcija ''S''-nitrozirajućih i denitnih enzimskih reakcija podupiru hipotezu da SNO reguliraju mitohondrije putem redoks mehanizama.<ref name="pmid21397666">{{cite journal | author = Piantadosi CA | title = Regulation of mitochondrial processes by protein S-nitrosylation | journal = Biochim Biophys Acta | volume = 1820| issue = 6| pages = 712–21|date=mart 2011 | pmid = 21397666 | doi = 10.1016/j.bbagen.2011.03.008 | pmc = 3162082}}</ref> U studiji koja je procjenjivala učinke [[ursodeoksiholična kiselina|ursodeoksiholične kiseline]] (UDCA) na protok žuči i cirozi, NO nije nađen u žuči kao SNO, nego prvenstveno GSNO. UDCA-stimulirana žučna sekrecija NO spriječena je inhibicijom iNOS-a s L-NAME u izoliranim perfuziranim jetrama, kao i u jetri pacova osiromašenih u GSH-u butionin sulfoksiminom. Štaviše, bilijarna sekrecija NO vrsta je značajno smanjena u transportnim mutantima infuziranim UDCA [kaseta koja veže ATP C2 / multi-droga, rezistentna na nedostatak otpornog proteina 2], a taj je nalaz bio u skladu sa uključivanjem nosača glutationa ABCC2 / Mrp2 u kanalskom transportu GSNO. Naročito je bilo primjetljivo da je u kultiviranim normalnim holangiocitima pcova GSNA aktivirana protein kinaza B, zaštićena od [[apoptoza|apoptoze]] i pojačanog UDCA-induciranog oslobađanja [[ATP]]-a u medij.<ref name="pmid20683964">{{cite journal |vauthors=Rodríguez-Ortigosa CM, Banales JM, Olivas I, Uriarte I, Marín JJ, Corrales FJ, Medina JF, Prieto J | title = Biliary secretion of S-nitrosoglutathione is involved in the hypercholeresis induced by ursodeoxycholic acid in the normal rat | journal = Hepatology | volume = 52 | issue = 2 | pages = 667–77 |date=august 2010 | pmid = 20683964 | doi = 10.1002/hep.23709 }}</ref> Finally, they demonstrated that retrograde GSNO infusion into the common bile duct increased bile flow and biliary bicarbonate secretion. The study concluded that UDCA-induced biliary secretion of GSNO contributed to stimulating ductal secretion of bile. ==Neuromodulator== Nađeno je da se GSNO, zajedno sa [[glutation]]om i [[oksidirani glutation|oksidiranim glutationom]] (GSSG) vežu na [[glutamat]] mesto prepoznavanja [[NMDA receptor|NMDA]] i [[AMPA receptora]] (preko njihovih γ -glutamil dijelova), a mogu biti i endogeni [[neuromodulator]]i.<ref name="SteulletNeijt2006">{{cite journal|last1=Steullet|first1=P.|last2=Neijt|first2=H.C.|last3=Cuénod|first3=M.|last4=Do|first4=K.Q.|title=Synaptic plasticity impairment and hypofunction of NMDA receptors induced by glutathione deficit: Relevance to schizophrenia|journal=Neuroscience|volume=137|issue=3|year=2006|pages=807–819|issn=0306-4522|doi=10.1016/j.neuroscience.2005.10.014|pmid=16330153}}</ref><ref name="VargaJenei1997">{{cite journal|last1=Varga|first1=V.|last2=Jenei|first2=Zs.|last3=Janáky|first3=R.|last4=Saransaari|first4=P.|last5=Oja|first5=S. S.|journal=Neurochemical Research|volume=22|issue=9|year=1997|pages=1165–1171|issn=0364-3190|doi=10.1023/A:1027377605054|pmid=9251108|title=Glutathione is an endogenous ligand of rat brain N-methyl-D-aspartate (NMDA) and 2-amino-3-hydroxy-5-methyl-4-isoxazolepropionate (AMPA) receptors}}</ref> U [[milimol]]nim koncentracijama oni također mogu modulirati redoks stanje kompleksa NMDA receptora.<ref name="VargaJenei1997" /> ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== * {{MeSH name|S-Nitrosoglutathione}} {{commonscat|S-Nitrosoglutathione}} {{Neurotransmiteri}} {{DEFAULTSORT:Nitrosoglutathione, S-}} [[Kategorija:Nitro spojevi]] [[Kategorija:Receptori]] [[Kategorija:Neurotransmiteri]] oeu2es9yd7ec2xjkee98i2231efttxe Sistem sabirnih kanala 0 468136 3899928 3884952 2026-06-23T02:33:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Sistem sabirnih kanala | Latinski = ''Tubulus renalis colligens'' | Image = Gray1128.png | Caption = Shema bubrežne tubule sa vasularnom podrškom | Width = 290 | Image2 = | Caption2 = | Precursor = | Sistem =[[Mokraćni sistem]] | Location = Bubreg | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Sistem sabirnih kanala''' [[bubreg]]a sastoji se od niza tubula (cjevčica) i kanala koji fizički povezuju [[nefron]]e sa [[bubrežna čaša|malom čašicom]] ili direktno sa [[bubrežna karlica|bubrežnom karlicom]]. Sistem sabirnih kanala posljednji je dio [[nefron]]a i sudjeluje u održavanje ravnoteže [[elektrolit]]a i tečnosti, putem reapsorpcije i izlučivanja, procese regulirane [[hormon]]ima [[aldosteron]]om i [[vazopresin]]om (antidiuretski hormon). Postoji nekoliko komponenti sistema sabirnih kanala, uključujući vezne tubule, korteksne sabirne kanale i sabirne kanale bubtržne srži. == Struktura == === Segmenti === [[Datoteka:Gray1133.png| thumbnail|Jednostavni stubasti epitel i jednostavni kuboidni epitel u sabirnim kanalima [[svinja|svinjkog]] [[bubreg]]a. Zidovi velike i male [[spojna tubula|spojne tubule]] (a, odnosno b), kružne strukture, formirani su od jednostavnog stubastog (a) i jednostavnog kuboidnog (b) epitela .]] Segmenti sistema su sljedeći: {| class="wikitable" !Segment !Opis |- | [[Spojne tubule]] || Povezuje distalnu izuvijanu tubulu sa korteksnim sabirnim kanalom korteksa |- | Početne sabirne tubule|| Prije konvergencije nefrona |- | Sabirni kanali bubrežne kore || |- | Sržni sabirni kanali|| |- | [[Papilarni kanali]] || |} ==== Spojna cijev ==== U odnosu na [[bubrežno tjelašce]], '''spojnu tubulu''' ('''CNT''', ili '''spojnu cjevčicu''' ili '''lučnu bubrežnu tubulu''') je najproksimalniji dio sistema sabirnih kanala. Smješten je uz [[distalna izuvijana cijev|distalnu izuvijanu tubulu]], najudaljeniji segment [[bubrežna cijev|bubrežne tubule]]. Spojne tubule iz nekoliko susjednih nefrona spajaju se i formiraju korine sabirne tubule, a one se mogu spojiti i formirati korine sabirne kanale (CCD).<ref>{{cite journal | author=Imai M | title=The connecting tubule: a functional subdivision of the rabbit distal nephron segments | url=https://archive.org/details/sim_kidney-international_1979-04_15_4/page/346 | journal=Kidney Int | year=1979 | pages=346–56 | volume=15 | issue=4 | pmid=513494 | doi=10.1038/ki.1979.46}}</ref> Spojne tubule nekih [[jukstatubulski nefron|jukstamedulskih nefrona]] mogu se svoditi prema gore, formirajući arkadu. Upravo je ta "lučna" osobina koja tubuli daje alternativno ime. Spojna tubula potiče od [[metanefroski blastem|metanefroskog blastem]], ali ostatak sistema poiče od [[mokraćovodni pupoljak|mokračovodnog pupoljka]].<ref>{{Cite book|last=Mitchell, B. S.|title=Embryology: an illustrated colour text|date=2009|publisher=Churchill Livingstone/Elsevier|others=Sharma, Ram, Britton, Robert.|isbn=978-0-7020-5081-7|edition=2nd|location=Edinburgh|pages=50–51|oclc=787843894}}</ref> {{anchor | Početni kanal}} Početna sabirna cjevčica je segment čija je građa slična strukturi sabirnog kanala, ali prije konvergencije s drugim tubulima. {{anchor| Korin sabirni kanal}} Korini sabirni kanali (CTN) primaju filtrat iz više početnih sabirnih tubula i spuštaju se u [[bubrežna srž|bubrežnu srž]] da bi formirali njene sabirne kanale. Učestvuje u regulaciji [[voda|vode]] i [[elektrolit]]a, uključujući [[natrij]] i [[hlorid]]e.<ref>{{cite book |author1=Eaton, Douglas C. |author2=Pooler, John P. | title=Vander's Renal Physiology |url=https://archive.org/details/vandersrenalphys0000eato | publisher=Lange Medical Books/McGraw-Hill | year=2004 | edition=6th | isbn=0-07-135728-9}}</ref> CNT su osjetljivi i na [[izoprotenerol]] (više nego na kortikeksne sabirne kanale) i [[vazopresin|antidiuretski hormon]] (manje nego na korine sabirne kanale), a posljednje u velikoj mjeri određuje njegovu funkciju u reapsorpciji vode. ====Sabirni kanal srži==== Sabirni kanali srži (medule) podijeljeni su u vanjski i unutrašnji segment, a potonji sežu dublje u medulu. Varijabilna resorpcija vode i, ovisno o ravnoteži tekućine i hormonskim utjecajima, nastavlja se reapsorpcija ili izlučivanje iona [[natrij]]a, [[kalij]]a, [[vodik]]a i [[bikarbonat]]a. [[Urea]] se ovdje pasivno transportuje iz kanala i stvara gradijent od 500mOsm. {{anchor|Vanjski segment}} Vanjski segment medulskog sabirnog kanala slijedi korteknni sabirni kanal. Dostiže nivo bubrežne srži gdje se [[tanki silazni ogranak Henleove petlje]] graniči sa [[debeli uzlazni ogranak Henleove petlje|debelim uzlaznim ogrankom Henleove petlje]]<ref>{{Cite book|last = Boron|first=Walter F.|title=Medical Physiology: A Cellular and Molecular Approach|url = https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro| edition = updated| publisher=Elsevier/Saunders|location=Philadelphia |year=2005 |isbn=1-4160-2328-3}}</ref>{{rp|837}} {{anchor|Unutrašnji segment}} Unutrašnji segment je dio sistema sabirnih kanala između vanjskog segmenta i papilarnih kanala. ==== Papilarni kanal ==== '''Papilarni (sabirni) kanali''' su anatomske strukture [[bubreg]]a, prethodno poznate kao '''[[Lorenzo Bellini|Bellinijevi kanali]]'''. Papilarni kanali predstavljaju najveći distalni dio [[sabirni kanal|sabirnog kanala]]. Primaju [[bubrežna filtracija|bubrežni filtrat]] (preteča [[mokraća|urina]]) iz nekoliko [[sabirni kanal srži|medulskih sabirnih kanala]] i prazne se u [[mala čašica|maloj čašici]]. Papilarni kanali nastavljaju aktivaciju reapsorpcije vode i ravnoteže elektrolita pokrenutu u [[sabirne tubule|sabirnim tubulama]].<ref>{{Cite book|title = Junqueira's Basic Histology|url = https://archive.org/details/junqueirasbasich0013mesc|last = Mescher|first = Anthony|publisher = McGraw-Hill|year = 2013|isbn = 9780071807203|location = |pages = [https://archive.org/details/junqueirasbasich0013mesc/page/n398 385]–403}}</ref> [[Medulski sabirni kanal]] se konvergira i formira središnji (papilarni) kanal blizu vrha svake [[bubrežne piramide]]. Ovaj "papilarni kanal" izlazi iz bubrežne piramide na [[bubrežna papilabu|brežnim papilama]]. Bubrežni [[filtracija|filtrat]] odvodi se u [[Bubrežna čašica|malu čašicu]] kao [[mokraća]]<ref name=":0">{{Cite book|title = Junqueira's Basic Histology|url = https://archive.org/details/junqueirasbasich0013mesc|last = Mescher|first = Anthony|publisher = McGraw-Hill|year = 2013|isbn = 9780071807203|location = |pages = [https://archive.org/details/junqueirasbasich0013mesc/page/n413 400]}}</ref> Ćelijee koje čine sam kanal slične su ostatku sabirnog sistema. Kanal je obložen slojem jednostavnog [[epitel|stubastog epitela]] oslonjenog na tanku [[bazna membrana|baznu membranu]]. Epitel se sastoji uglavnom od glavnih i α-interkalariranih ćelija.<ref>{{Cite book|title = Color Atlas and Text of Histology|last = Gartner|first = Leslie|publisher = Lippincott & Wilkins|year = 2014|isbn = 9781451113433|location = Baltimore, MD 21201|pages = 383–399|last2 = Hiatt}}</ref> [[epitel|Jednostavni stubasti epitel]] sistema sabirnih kanala prelazi u [[urotelij]], blizu spoja papilarnog kanala i male čaše.<ref name=":0" /> Te ćelije rade u tandemskoj reapsorpciji voda, natrija i ureje i luče kiselinu i kalij. Količina reapsorpcije ili sekrecije koja se javlja povezana je s potrebama tijela u bilo kojem trenutku. Ovim procesima posreduju [[hormon]]i ([[aldosteron]], [[vazopresin]]) i [[osmolarnost]] (koncentracija električno nabijenih hemikalija) okolne medule. [[Hormon]]i reguliraju, kako propusnost papilarnih kanala za vodu, tako i za [[elektrolit]]e. Konkretno u medulskom sabirnom kanalu, [[vazopresin]] vrši regulaciju [[transporter ureje|transportera ureje A1]]. To povećava koncentraciju [[urea|ureje]] u okolnom [[intersticij]]u i povećava osmolarnost. [[Osmolarnost]] utiče na jačinu sile koja povlači (reapsorbira) vodu iz papilarnog kanala u intersticij srži. To je posebno važno u papilarnim kanalima. '''Osmolarnost se povećava''' od baze bubrežne piramide do vrha. Najviša je na bubrežnom vrhu (do 1200 mOsm). Stoga je sila koja pokreće reapsorpciju vode iz sabirnog sistema najveća u papilskom kanalu.<ref>{{Cite book|title = Physiology|last = Costanzo|first = Linda|publisher = Wolters Kluwer Health|year = 2011|isbn = 9781451187953|location = Baltimore, MD 21201|pages = 167–172}}</ref> ===Ćelije=== Svaka komponenta sistema sabirnih kanala sadrži dva tipa ćelija: ''interkalirane ćelije'' i tip ćelija specifičan za segment: * Za tubule, ovaj specifični tip ćelije je ''spojna tubulska ćelija '' * Za sabirne kanale to je "glavna ćelija". Unutrašnji sabirni kanali srži sadrže dodatni tip ćelija, koji se naziva ''unutrašnja ćelija sržnog sabirnog kanala'' ====Glavne ćelije==== Glavna ćelija posreduje utjecaj sabirnog kanala na ravnotežu natrija i kalija, putem [[natrijev kanal|natrijevih]] i [[kalijev kanal|kalijevih kanala]], smještenih na [[apikalna membrana|apikalnoj membrani]] ćelije. Ekspresiju natrijumskih kanala (posebno [[ENaC]]) određuje [[aldosteron]]. [[Datoteka:Alpha Intercalated Cell Cartoon.svg|250px|thumb|Interkalirana α-ćelija]]Povećanje aldosterona povećava ekspresiju lumenskih natrijevih kanala.<ref>{{cite journal |last1= May|first1= Anne|last2= Puoti|first2= Alessandro|last3=Gaeggeler|first3=Hans-Peter|last4=Horisberger|first4=Jean-Daniel|last5=Rossier|first5=Bernard C|date= 1997|title= Early Effect of Aldosterone on the Rate of Synthesis of the Epithelial Sodium Channel a Subunit in A6 Renal Cells|url= http://jasn.asnjournals.org/content/8/12/1813.full.pdf|journal= Journal of the American Society of Nephrology|volume= 8|issue= 12|pages= 1813–1822|doi= |pmid= 9402082|access-date= 21. 11. 2017}}</ref> Aldosteron također povećava broj pumpi [[Na⁺/K⁺-ATPaza]]<ref name=GUYTON2006>{{Cite book| edition = 11| publisher = Elsevier Saunders| isbn = 0-7216-0240-1| page = | last = Guyton| first = Arthur C.|author2=John E. Hall| title = Textbook of Medical Physiology| url = https://archive.org/details/textbookofmedica0000guyt| location = Philadelphia| year = 2006}} </ref> koje omogućavaju povećanu reapsorpciju natrija i izlučivanje kalija.<ref name = GUYTON2006/> [[Vazopresin]] određuje ekspresiju [[akvaporin]]skih kanala koji pružaju fizički put za prolaz vode kroz glavne ćelije.<ref>{{cite journal|doi=10.1007/BF00584753|pmid=2441357|title=Electrophysiological studies in principal cells of rat cortical collecting tubules ADH increases the apical membrane Na+-conductance|year=1987|last1=Schlatter|first1=Eberhard|last2=Schafer|first2=James A.|journal=Pflügers Archiv: European Journal of Physiology|volume=409|issue=1–2|pages=81–92}}</ref> Zajedno, aldosteron i vazopresin omogućavaju glavnoj ćeliji da kontrolira količinu vode koja se reapsorbira ====Interkalirane ćelije==== I interkalirane ćelije dolaze u α, β i ne-α ne-β varijantama i učestvuju u održavanju [[kiselinsko-bazna ravnoteža|kiselinsko-bazne homeostaze]].<ref>{{Cite journal|last=Alper|first=S. L.|last2=Natale|first2=J.|last3=Gluck|first3=S.|last4=Lodish|first4=H. F.|last5=Brown|first5=D.|date=1. 7. 1989|title=Subtypes of intercalated cells in rat kidney collecting duct defined by antibodies against erythroid band 3 and renal vacuolar H+-ATPase|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=86|issue=14|pages=5429–5433|doi=10.1073/pnas.86.14.5429|issn=0027-8424|pmc=297636|pmid=2526338|bibcode=1989PNAS...86.5429A}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Kim|first=J.|last2=Kim|first2=Y. H.|last3=Cha|first3=J. H.|last4=Tisher|first4=C. C.|last5=Madsen|first5=K. M.|date=januar 1999|title=Intercalated cell subtypes in connecting tubule and cortical collecting duct of rat and mouse|journal=Journal of the American Society of Nephrology|volume=10|issue=1|pages=1–12|issn=1046-6673|pmid=9890303}}</ref> {| class="wikitable" | '''Tip ćelije''' || '''Lučenje''' || '''Reapsorpcija''' |- | α-Interkalirane ćelije|| [[Kiselina]] (preko apikalne [[protonska pumpa|H<sup>+</sup>-ATPaze]] [[izmjenjivač vodik-kalij|izmjenjivača H<sup>+</sup>/K<sup>+</sup>]]) u obliku [[vodik]]ovih [[ion]]a || [[Bikarbonat]] (preko [[traka 3|trake 3]], bazolateralnog [[hlorid-bikarbonatni izmjenjivać|izmjenjivača|Cl<sup>−</sup>/HCO<sub>3</sub><sup>−</sup>]])<ref>{{cite book| title= Essentials of Human Physiology| first= Thomas M. |last= Nosek| chapter=Section 7/7ch07/7ch07p17 |chapter-url=http://humanphysiology.tuars.com/program/section7/7ch07/7ch07p17.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324124828/http://humanphysiology.tuars.com/program/section7/7ch07/7ch07p17.htm|archive-date=24. 3. 2016|ref=}} – "Interkaliranih ćelija"</ref> |- | β-Interkalirane ćelije ||Bikarbonat (preko [[pendrin]]a, specializiranog apikalnog [[hlorid-bikarbonatni izmjenjivač|Cl<sup>−</sup>HCO<sub>3</sub><sup>−</sup>]] || Kiselina (preko bazne [[protonska pumpa|H<sup>+</sup>-ATPaze]]) |- |Ne-α ne-β interkalirane ćelije |[[Kiselina]] (preko apikalne [[protonska pumpa|H<sup>+</sup>-ATPaze]] i [[izmjenjivač vodik-kalij|izmjenjivača H<sup>+</sup>/K<sup>+</sup>]]) [[bikarbonat]] (preko [[pendrin]]a)<ref>{{Cite journal|last=Kim|first=Young-Hee|last2=Kwon|first2=Tae-Hwan|last3=Frische|first3=Sebastian|last4=Kim|first4=Jin|last5=Tisher|first5=C. Craig|last6=Madsen|first6=Kirsten M.|last7=Nielsen|first7=Søren|date=1. 10. 2002|title=Immunocytochemical localization of pendrin in intercalated cell subtypes in rat and mouse kidney|journal=American Journal of Physiology. Renal Physiology|volume=283|issue=4|pages=F744–F754|doi=10.1152/ajprenal.00037.2002|pmid=12217866|issn=1931-857X}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Wall|first=Susan M.|last2=Hassell|first2=Kathryn A.|last3=Royaux|first3=Ines E.|last4=Green|first4=Eric D.|last5=Chang|first5=Judy Y.|last6=Shipley|first6=Gregory L.|last7=Verlander|first7=Jill W.|date=1. 1. 2003|title=Localization of pendrin in mouse kidney|journal=American Journal of Physiology. Renal Physiology|volume=284|issue=1|pages=F229–F241|doi=10.1152/ajprenal.00147.2002|pmid=12388426|issn=1931-857X}}</ref> | - |} Zbog doprinosa održavanja kiselinsko-bazne homeostaze, interkalirane ćelije imaju važnu ulogu u odgovoru bubrega na [[acidoza|acidozu]] i [[alkaloza|alkalozu]]. Oštećenje sposobnosti α-interkalirane ćelije da luči kiselinu može rezultirati [[bubrežna tubulska acidoza|distalnom bubrežnom tubulskom acidozom]] (RTA tip I, klasični RTA). Skupina interkaliranih ćelija je također znatno modificirana kao odgovor na hronično liječenje [[litij]]em, uključujući dodatak uglavnom nekarakteriziranog ćelijskog tipa koji ispoljava markere i za interkalirane i za glavne ćelije.<ref>{{Cite journal|last=Christensen|first=Birgitte Mønster|last2=Marples|first2=David|last3=Kim|first3=Young-Hee|last4=Wang|first4=Weidong|last5=Frøkiær|first5=Jørgen|last6=Nielsen|first6=Søren|date=1. 4. 2004|title=Changes in cellular composition of kidney collecting duct cells in rats with lithium-induced NDI|journal=American Journal of Physiology. Cell Physiology|volume=286|issue=4|pages=C952–C964|doi=10.1152/ajpcell.00266.2003|pmid=14613889|issn=0363-6143|url=http://pdfs.semanticscholar.org/1276/ef349695561b2405c6e47079975cbdb898d4.pdf|access-date=9. 9. 2020|archive-date=19. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190219000744/http://pdfs.semanticscholar.org/1276/ef349695561b2405c6e47079975cbdb898d4.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Himmel|first=Nathaniel J.|last2=Wang|first2=Yirong|last3=Rodriguez|first3=Daniel A.|last4=Sun|first4=Michael A.|last5=Blount|first5=Mitsi A.|date=18. 4. 2018|title=Chronic lithium treatment induces novel patterns of pendrin localization and expression|journal=American Journal of Physiology. Renal Physiology|volume=315|issue=2|pages=F313–F322|doi=10.1152/ajprenal.00065.2018|issn=1931-857X|pmc=6139525|pmid=29667915}}</ref> ==Funkcija== [[Datoteka:Kidney nephron molar transport diagram.svg|280px|thumb| Dijagram kretanja iona u nefronu, sa sabirnim kanalima s desne strane.]] Sistem sabirnih kanala je završna komponenta bubrega koja utiče na ravnotežu [[elektrolit]]a i tjelesnih tečnosti. Kod ljudi, sistem obavlja 4-5% bubrežne resorpcije [[natrij]]a i 5% bubrežne resorpcije vode. U vrijeme ekstremne dehidracije, u sistem sabirnih kanala može se ponovo upiti preko 24% filtrirane vode. Široke razlike u nivoima reabsorpcije vode za sistem sabirnih kanala odražavaju njegovu zavisnost od hormonske aktivacije. Sabirni kanali, posebno vanjskokorski i korini sabirni kanali, uglavnom su nepropusni za vodu bez prisustva [[vazopresin|antidiuretskog hormona]] (ADH ili [[vazopresin]]). * U ''odsustvu'' ADH, voda u bubrežnom filtratu ostaje voda da uđe u urin, pospješujući [[diureza|izmokravanje]]. * Kada je ADH ''prisutan'', [[akvaporin]]i omogućavaju reapsorpciju ove vode, čime inhibiraju diurezu. Sistem sabirnih kanala učestvuje u regulaciji drugih [[elektrolit]]a, uključujući [[hlorid]]a, [[kalij]], [[vodik-ion]] i [[bikarbonat]]e. Vanstanični protein zvani [[hensin]] posreduje u regulaciji sekrecije kiseline putem alfa ćelija u acidozi i lučenja bikarbonata od iz beta ćelija u alkalozi.<ref>{{Cite book|title=Harrison's principles of internal medicine|publisher=|others=Jameson, J. Larry,, Kasper, Dennis L.,, Longo, Dan L. (Dan Louis), 1949-, Fauci, Anthony S., 1940-, Hauser, Stephen L.,, Loscalzo, Joseph|date=13. 8. 2018|isbn=978-1-259-64403-0|edition=20th|location=New York|pages=2097|oclc=1029074059}}</ref><ref name="Takito">{{cite journal |last1=Takito |first1=J |last2=Hikita |first2=C |last3=Al-Awqati |first3=Q |title=Hensin, a new collecting duct protein involved in the in vitro plasticity of intercalated cell polarity. |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_1996-11-15_98_10/page/2324 |journal=The Journal of Clinical Investigation |date=15. 11. 1996 |volume=98 |issue=10 |pages=2324–31 |doi=10.1172/JCI119044 |pmid=8941650|pmc=507683 }}</ref> ==Karcinom sabirnog kanala == {{glavni|Karcinom sabirnog kanala}} Karcinom sabirnih kanala relativno je rijedak podtip karcinoma bubrežnih ćelija (RCC), koji čini manje od 1% svih RCC. Mnogi prijavljeni slučajevi dogodili su se kod mlađih pacijenata, često u trećoj, četvrtoj ili petoj deceniji života. Karcinomi sabirnih kanala potiču iz medule, ali mnogi su infiltrativni, a širenje u korteks je uobičajeno . Većina prijavljenih slučajeva bili su visokog stupnja, uznapredovali su i nisu reagirali na uobičajene terapije. Većina pacijenata ima izražene simptome u prezentaciji. Imunohistohemijske i molekulske analize sugeriraju da sakupljanje RCC kanala mogu nalikovati karcinomu prijelaznih ćelija, a neki pacijenti s naprednim RCC sabirnih kanala reagirali su na hemoterapiju zasnovanu na cisplatinu ili gemcitabinu. ==Također pogledajte== * [[Bubreg]] *[[Bowmanova čahura]] ==Reference== {{refspisak}} {{Gray's}} ==Vanjski linkovi== * {{cite book| title= Essentials of Human Physiology| first= Thomas M. |last= Nosek| chapter=Section 7/7ch03/7ch03p18 |chapter-url=http://humanphysiology.tuars.com/program/section7/7ch03/7ch03p18.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324124828/http://humanphysiology.tuars.com/program/section7/7ch03/7ch03p18.htm|archive-date=24. 3. 2016|ref=}} * [https://web.archive.org/web/20060324050642/http://www.ndif.org/Terms/tubule.html Types of tubules at ndif.org] * [https://web.archive.org/web/20020920035956/http://www.benet.org/teachers/meraci/Biology/FrBioReviews/Review-Excretory_System/review-excretory_system.html Diagram (#31) at benet.org] {{commonscat|Collecting duct system}} {{DEFAULTSORT:Collecting Duct System}} [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] [[Kategorija:Anatomija životinja]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] [[Kategorija:Mokraćni sistem]] [[Kategorija:Anatomija bubrega]] 718l4reu3l4u6znftgqgro2rtu09s9j Spužva Bob Skockani 0 473783 3899992 3841830 2026-06-23T10:36:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899992 wikitext text/x-wiki {{About|crtanoj seriji|članak o istoimenom glavnom liku|Spužva Bob Skockani (lik)}} {{Infokutija TV-emisija | slika = SpongeBob SquarePants logo Nickelodeon.svg | broj_sezona = 13 | povezane_emisije = ''[[Kamp Koral: SpongeBob's Under Years]]''<br>''[[The Patrick Star Show]]'' | početak serije = 1. maj 1999. | format_zvuka = Stereo (1999–2012)<br>[[Dolby Pro Logic]] 5.1 (2009, 2012–) | format_slike = [[NTSC]] ([[480i]]) (1999–2012)<br>[[HDTV]] [[1080i]] (2009, 2012–) | kanal = [[Nickelodeon]] | produkcijska_kompanija = United Plankton Pictures<br>[[Nickelodeon Animation Studio]]{{efn|Na animaciji radi korejski studio [[Rough Draft Studios]]<ref name="washingtonpost"/><ref>https://web.archive.org/web/20080310222309/http://www.roughdraftstudios.com/press/press_20040115.html</ref>}} | trajanje epizode = 11 minuta (segmenti, uvijek emitirani u parovima)<br>22 minute (specijali, dva segmenta) | producent = Donna Castricone (1999–2002)<br>Helen Kafatic (2002–04)<br>Anne Michaud (2001)<br>Dina Buteyn (2005–10)<br>Jennie Monica Hammond (2010–) | izvršni_producent = Stephen Hillenburg (1999–2018)<br>[[Paul Tibbitt]] (2008–17) | spisak_epizoda = Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog" | broj_epizoda = 272 | jezik = Engleski | originalni naslov = SpongeBob SquarePants | država = [[SAD]] | kompozitori = Steve Belfer<br>Nicolas Carr<br>Sage Guyton<br>Jeremy Wakefield<br>Brad Carow (1999–2002)<br>[[The Blue Hawaiians]] (1999–2002)<br>Eban Schletter (2000–)<br>Barry Anthony Trop (2005–14) | završna_tema = Remiksirani instrumental uvodne pjesme (kompozitor: Steve Belfer) | uvodna_tema = "SpongeBob SquarePants" (izvodi [[Patrick Pinney]]) | kompozitor_muzičke_teme = Derek Drymon<br>Mark Harrison<br>Stephen Hillenburg<br>Blaise Smith | narator = Tom Kenny (u nekim epizodama) | glasovi = [[Tom Kenny]]<br>[[Bill Fagerbakke]]<br>[[Rodger Bumpass]]<br>[[Clancy Brown]]<br>[[Mr. Lawrence]]<br>[[Jill Talley]]<br>[[Carolyn Lawrence]]<br>[[Mary Jo Catlett]]<br>[[Lori Alan]] | kreativni_direktor = Derek Drymon (1999–2004)<br>[[Vincent Waller]] (2005–15) | razvijač = [[Derek Drymon]]<br>[[Tim Hill]]<br>[[Nick Jennings]] | autor = [[Stephen Hillenburg]] | žanr = [[Nadrealna komedija]]<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=QRPep55zMCE&ab_channel=NickelodeonCartoonUniverse|title=Meet the Creator: Stephen Hillenburg|access-date=23. 3. 2021}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.vulture.com/2018/11/spongebob-squarepants-stephen-hillenburg-legacy.html|publisher=[[New York (časopis)|New York]]|title=SpongeBob SquarePants and the Indestructible Faith of Imagination|access-date=23. 3. 2021}}</ref> | ime2 = ''SpongeBob'' | veb-sajt = https://www.spongebobshop.com/ }} '''''Spužva Bob Skockani''''' ({{jez-en|SpongeBob SquarePants}}), također '''''Sunđer Bob Kockalone''''', američka je [[Animacija|animirana]] [[Komedija|humoristična]] [[televizijska serija]] koju je napravio učitelj [[Okeanografija|okeanografije]] i animator Stephen Hillenburg za Nickelodeon. Radnja serije je o pustolovinama i nezgodama [[Spužva Bob Skockani (lik)|naslovnog lika]] i njegovih prijatelja u gradu pod vodom Bikini Doline ({{Jez-en|Bikini Bottom}}). [[Spisak američkih televizijskih serija s najdužim trajanjem emitiranja|Peta je američka animirana serija u svijetu po trajanju emitiranja]], a zbog svoje popularnosti postala je [[medijska franšiza]]. Najpopularnija je Nickelodeonova serija, kao i najčešće distribuirana imovina [[ViacomCBS Networks International]]a. Licencirani proizvodi serije zaradili su Nickelodeonu više od 13 milijardi dolara.<ref>{{Cite web|url=https://www.businesswire.com/news/home/20190211005682/en/Nickelodeon-Marks-20-Years-of-SpongeBob-SquarePants-with-the-%E2%80%9CBest-Year-Ever%E2%80%9D|title=Nickelodeon Marks 20 Years of SpongeBob SquarePants with the “Best Year Ever”|date=12. 2. 2019|website=www.businesswire.com|language=en|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Mnoge ideje serije nastale su u neobjavljenoj knjizi ''The Intertidal Zone'', koju je Stephen Hillenburg napravio za svoje studente kako bi ih podučavao o podvodnom životu. Počeo je razvijati ''Spužvu Boba Skockanog'' u seriju 1996. nakon završetka serije ''[[Rocko's Modern Life]]''. Godine 1997. napravljen je sedmominutni [[Televizijski pilot|pilot]] za Nickelodeon. Uloga Spužve Boba bila je ponuđena Tomu Kennyju, koji je radio sa Stephenom na ''RML''-u. Prvobitno ime Spužve Boba bilo je SpongeBoy, a ime serije bilo je ''SpongeBoy Ahoy!'', ali su oba imena već bila zaštićena autorskim pravima. Nakon što je Nickelodeon prikazao seriju na [[Kids' Choice Awards 1999.|Kids' Choice Awards 1999]], [[Help Wanted|pilot serije]] bio je emitiran 1. maja. Serija se službeno počela emitirati 17. jula 1999. Od tada je postala veoma popularna širom svijeta. U kinima je 19. novembra 2004. bio objavljen [[Spužva Bob Skockani: film|istoimeni dugometražni film]] o seriji. Nakon njega su izašla još dva dugometražna filma – ''[[Spužva Bob Skockani: Spužva na suhom|Spužva na suhom]]'' (6. februara 2015) i ''[[Spužva Bob Skockani: Spužva u bijegu|Spužva u bijegu]]'' (14. augusta 2020,{{Efn|Film je trebao biti objavljen u kinima međunarodno, ali je zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] samo bio objavljen u kinima [[Kanada|Kanade]]. Međunarodno je film bio objavljen na uslugama [[Paramount+]] i [[Netflix]] (4. marta 2021).}} dijelovi ovog filma služe kao prethodnik serije). [[Spužva Bob Skockani (13. sezona)|Trinaesta]] sezona bila je odobrena 17. jula 2019, a počela se emitirati u oktobru 2020.<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2019/07/spongebob-squarepants-renewed-season-13-nickelodeon-anniversary-special-ratings-1202647458/|title=‘SpongeBob SquarePants’ Renewed For Season 13 By Nickelodeon On Heels Of Strong Ratings For Anniversary Special|last=Andreeva|first=Nellie|last2=Andreeva|first2=Nellie|date=17. 7. 2019|website=Deadline|language=en-US|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Sve prethodne sezone dostupne su na usluzi Paramount+ od 30. jula 2020.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2020/digital/news/cbs-all-access-70-viacomcbs-shows-2021-rebranding-1234720611/|title=CBS All Access Adds 70 Shows From ViacomCBS’s Networks Ahead of 2021 Rebranding|last=Spangler|first=Todd|last2=Spangler|first2=Todd|date=30. 7. 2020|website=Variety|language=en-US|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Serija je osvojila mnogo nagrada, uključujući: šest nagrada [[Nagrade Annie|Annie]], osam nagrada [[Motion Picture Sound Editors|Golden Reel]], četiri [[Nagrada Emmy|Emmyja]], osamnaest nagrada [[Kids' Choice Awards]] i dvije nagrade [[British Academy Children's Awards|BAFTA po izboru djece]]. [[Broadway|Brodvejski]] [[SpongeBob SquarePants (mjuzikl)|mjuzikl]] o seriji koji su kritičari pohvalili bio je napravljen 2017.<ref>{{Cite news|title=SpongeBob SquarePants Is 20 Now, and a Favorite Meme|url=https://www.nytimes.com/2019/05/01/arts/spongebob-squarepants-stephen-hillenburg.html|newspaper=The New York Times|date=2. 5. 2018|access-date=23. 3. 2021|issn=0362-4331|language=en-US|first=Michael|last=Gold}}</ref> U martu 2021. objavljena je 3D serija o djetinjstvima glavnih likova ''Kamp Koral: SpongeBob's Under Years'' na usluzi Paramount+. ''The Patrick Star Show'', serija o liku [[Patrik Zvijezda|Patrika Zvijezde]], premijerno je prikazana na Nickelodeonu 9. jula 2021.<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/video/nickelodeon-trailers-spongebob-squarepants-spinoff-the-patrick-star-show-middleman-post-premiere-date/|title=Nickelodeon Unveils Trailers For ‘SpongeBob SquarePants’ Spinoff ‘The Patrick Star Show’ & ‘Middlemost Post’, Sets Premiere Date|last=Petski|first=Denise|last2=Petski|first2=Denise|date=17. 6. 2021|website=Deadline|language=en-US|access-date=10. 7. 2021}}</ref> Trenutno je u razvoju [[spin-off]] serija o liku [[Kalamarko Pipkavac|Kalamarka Pipkavca]] bez naslova, kao i film o [[Luna Frnjau|Luni Frnjau]]. == Radnja == {{Glavni|Spisak likova serije "Spužva Bob Skockani"}} === Mjesto radnje === [[Datoteka:Bikini Atoll.png|lijevo|mini|[[Atol Bikini]], [[koralni greben]] na [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Bikini Dolina, fiktivno mjesto radnje serije, nalazi se ispod Bikinija.<ref>{{Cite web|url=https://www.huffingtonpost.com/2015/02/07/spongebob-squarepants-theory_n_6627556.html|title=SpongeBob SquarePants Debunks One Popular Fan Theory|last=Bradley|first=Bill|date=7. 2. 2015|website=HuffPost|language=en|access-date=23. 3. 2021}}</ref>|233x233px]] Ispod pravog atola Bikini, koralnog grebena na Pacifiku, nalazi se fiktivno mjesto radnje: Bikini Dolina.<ref>{{Cite web|url=http://www.vimn.com/press/nicktoons/series/spongebob-squarepants-0|title=SpongeBob Squarepants|website=www.vimn.com|language=en|access-date=23. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-83498648.html|title=THE HYPE SOAKING IT UP' SPONGEBOB' ACTOR LOVES THE ATTENTION.(L.A. Life) - Daily News (Los Angeles, CA) {{!}} HighBeam Research|date=6. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=6. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131106075350/http://www.highbeam.com/doc/1G1-83498648.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.qsrmagazine.com/articles/news/story.phtml?id=3354|title=Burger King SpongeBob SquarePants - Restaurant News - QSR Magazine|date=21. 10. 2007|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=21. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071021075539/http://www.qsrmagazine.com/articles/news/story.phtml?id=3354|url-status=bot: unknown}}</ref> Stanovnici Bikini Doline su većinom šarene ribe koje žive u zgradama od boca ili lijevaka s brodova. Likovi serije voze se u "brodomobilima" (brodovima s točkovima, {{Jez-en|Boatmobile}}). Ostale fiktivne lokacije su: ulica Ljuštura ({{Jez-en|Conch Street}}), gdje žive tri najvažnija lika serije – Spužva Bob Skockani ([[Spužve|spužva]]), Kalamarko Pipkavac ([[hobotnica]]) i Patrik Zvijezda ([[Morske zvijezde|morska zvijezda]]); [[Rakova poslastica]] ({{Jez-en|Krusty Krab}}) – najpoznatiji podvodni restoran u kojem rade Spužva Bob i Kalamarko, i posjeduje ga pohlepni [[Gdin. Kliještić]]; Prijateljska kantica ({{Jez-en|Chum Bucket}}) – restoran preko puta Rakove poslastice gdje niko ne ide zbog odvratne hrane. Posjeduju ju [[Plankton i Karla|Plankton]], Kliještićev bivši najbolji prijatelj i danas najgori neprijatelj, i njegova računarska žena Karla; Škola brodarenja [[Gđa. Pufnić|Gđe. Pufnić]] ({{Jez-en|Mrs. Puff's Boating School}}) koju pohađa Spužva Bob, koji nikako ne uspijeva dobiti svoju dozvolu za vožnju broda, zbog čega ga Gđa. Pufnić mrzi; Kupola s drvetom, ({{Jez-en|Treedome}}) dom Spužva Bobove najbolje prijateljice [[Luna Frnjau|Lune]] – vjeverice iz [[Teksas]]a koja nosi kacigu za zrak; starački dom ({{Jez-en|Shady Shoals Rest Home}}) gdje žive superjunaci [[Čovjek Sirena i Dječak Školjka]]; [[livada morske trave]] zvana Polje meduza ({{Jez-en|Jellyfish Fields}}) gdje se Spužva Bob i Patrik vole igrati; i Mulj laguna, ({{Jez-en|Goo Lagoon}}) pješčana plaža gdje ribe i ostali mogu plivati u mulju.<ref>{{Cite web|url=https://gsa.confex.com/gsa/2013AM/webprogram/Paper223766.html|title=Abstract: THE GEOLOGY OF SPONGEBOB SQUAREPANTS: POTENTIAL OF A CARTOON TO ENHANCE STUDENT LEARNING IN THE GEOSCIENCES (2013 GSA Annual Meeting in Denver: 125th Anniversary of GSA (27-30 October 2013))|website=gsa.confex.com|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Tokom produkcije pilotne epizode ekipa je trebala smisliti mjesta koja su se mogla često koristiti i pojaviti se u više epizoda, kao što su kuća Spužve Boba i Rakova poslastica.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://cartoonician.com/the-oral-history-of-spongebob-squarepants/|title=The Oral History of SpongeBob SquarePants {{!}} Hogan's Alley|date=31. 8. 2015|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=31. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150831044034/http://cartoonician.com/the-oral-history-of-spongebob-squarepants/|url-status=bot: unknown}}</ref> Ideja serije bila je da okruženje bude pomorsko, pa su iskorištena mnogu užad, daske, točkovi brodova, mreže, sidra, bojleri i zakovice da stvore mjesto radnje. Između scena se pojavljuju mjehurići i čuje se zvuk duboke tekuće vode da se naglasi podvodna tema.<ref name=":0" /> U seriji se također pojavljuju "nebeski cvjetovi".<ref name=":0" /> Kenny Pittenger, dizajner pozadina, objasnio je da su "kao oblaci, ali nisu stvarno oblaci jer se radnja serije odvija pod vodom. Zbog utjecaja [[tiki]]ja na emisiju, slikari u pozadini koriste puno šablona."<ref name=":0" /> [[Datoteka:24The SpongeBob SquarePants Mascots.jpg|mini|Kostimi Patrika Zvijezde i Spužve Boba (s lijeva na desno)]] == Postava == {{Glavni|Glumačka postava "Spužve Boba Skockanog"|Spisak gostujučih uloga u "Spužva Bobu Skockanom"}} * Tom Kenny u ulozi Spužve Boba ({{Jez-en|SpongeBob SquarePants}}), glavnog lika serije. Spužva Bob je šašav, nespretan, i talentiran kuhar koji živi u ananasu i radi u Rakovoj poslastici. On ne izgleda kao [[Spužve|morska Spužva]], već kao kuhinjska [[spužva za čišćenje]]. Tom Kenny također daje glas ljubimcu Spužve Boba, pužu Slavku ({{Jez-en|Gary the Snail}}). * Bill Fagerbakke u ulozi Patrika Zvijezde ({{Jez-en|Patrick Star}}), najboljeg prijatelja Spužve Boba koji živi na istoj ulici kao on, ispod kamena. Patrik je lijen, proždrljiv i glup. * Rodger Bumpass u ulozi Kalamarka Pipkavca ({{Jez-en|Squidward Tentacles}}), mrzovoljnog komšije Spužve Boba i Patrika. On živi u [[moai]]ju i radi sa Spužva Bobom u Rakovoj poslastici kao blagajnik. On je umjetnik, loš svirač klarineta, i jako umišljena hobotnica. * Clancy Brown u ulozi Gdina. Kliještića ({{Jez-en|Mr. Krabs}}), pohlepnog vlasnika Rakove poslastice. On je rak i otac [[Ulješura|ulješure]] Koraljke. *Lori Alan u ulozi Koraljke Kliještić ({{Jez-en|Pearl Krabs}}), tinejdžerkse kćerke gdina. Kliještića. Kliještić želi da bude vlasnica Rakove poslastice kad naraste, ali Koraljku više zanima druženje s prijateljicama i zabava u trgovačkim centrima.<ref>{{Cite web|url=http://www.nicksplat.com/Tvshows/Characters/Nicktoons/Spongebob_squarepants/pearl.html|title=www.nicksplat.com - Spongebob_squarepants Toons - Pearl|date=12. 8. 2004|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=12. 8. 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20040812015604/http://www.nicksplat.com/Tvshows/Characters/Nicktoons/Spongebob_squarepants/pearl.html|url-status=bot: unknown}}</ref> * Mr. Doug Lawrence u ulozi Planktona, malenog ali opasnog neprijatelja Gdina. Kliještića. On je vlasnik Prijateljske kantice, restorana koji se nalazi preko puta Rakova poslastice, ali nije ni blizu uspješan. Također je muž računara Karle.<ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-82792771.html|title=Stephen Hillenburg created the undersea world of SpongeBob.(The Orange County Register) - Knight Ridder/Tribune News Service {{!}} HighBeam Research|date=10. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=10. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140610060614/http://www.highbeam.com/doc/1G1-82792771.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.nicknz.co.nz/shows/SpongeBob%20SquarePants/show.html|title=nick|date=10. 10. 2007|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=10. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071010072941/http://www.nicknz.co.nz/shows/SpongeBob%20SquarePants/show.html|url-status=bot: unknown}}</ref> * Jill Talley u ulozi Karle Planktona ({{Jez-en|Karen Plankton}}), drske žene Planktona. Ona je računar koji je u početku zalijepljen za zid, ali se kasnije počne sama micati.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/dhosford/docs/sb_character_guide|title=SB Character Guide|last=37044932|website=Issuu|language=en|access-date=23. 3. 2021|archive-date=7. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200807141336/https://issuu.com/dhosford/docs/sb_character_guide|url-status=dead}}</ref> * Carolyn Lawrence u ulozi Lune Frnjau ({{Jez-en|Sandy Cheeks}}), najbolje prijateljice Spužve Boba. Za razliku od Patrika, ona je veoma pametna. Voli nauku i eksperimente. Također živi u kupoli s drvetom i kisikom, i uvijek nosi kacigu i odijelo sa zrakom.<ref>{{Cite web|url=http://www.nickelodeon.com.au/fullynick/tvshows/shows/spongebob-squarepants-show|title=Nickelodeon - Spongebob Squarepants|date=10. 3. 2008|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=10. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080310224329/http://www.nickelodeon.com.au/fullynick/tvshows/shows/spongebob-squarepants-show|url-status=bot: unknown}}</ref> * Mary Jo Catlett u ulozi Gđe. Pufnić ({{Jez-en|Mrs. Puff}}), učiteljice u školi brodarenja. Ona je učiteljica Spužve Boba, i ona ga mrzi jer je grozan vozač. Često završi u zatvoru zbog manjka brige za Spužva Bobom.<ref>{{Cite web|url=https://www.tagesspiegel.de/gesellschaft/medien/spongebob-das-kind-im-schwamme/1209130.html|title=Das Kind im Schwamme|website=www.tagesspiegel.de|language=de|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Kad se prepadne, napuše se kao prava [[napuhača]].<ref>{{Cite web|url=http://nickelodeonuniverse.com/character/mrs-puff/|title=Mrs. Puff – Nickelodeon Universe|date=6. 6. 2017|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=6. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170606214926/http://nickelodeonuniverse.com/character/mrs-puff/|url-status=bot: unknown}}</ref> == Produkcija == {{Također pogledajte|Spužva Bob Skockani (1. sezona)}}[[Datoteka:Stephen Hillenburg by Carlos Cazurro.jpg|mini|Stephen Hillenburg, autor serije, i [[Biblija (televizija)|biblija]]]] === Izvršni producenti i rukovodstvo === Do njegove smrti u 2018. je Stephen Hillenburg bio izvršni producent serije kao i glavni producent od 1999. do 2004. Emitiranje serije [[Prekid (televizija)|prekinuto]] je 2002, kad je Hillenburg zaustavio produkciju da radi na filmu.<ref name=":0" /> Nakon što je film bio finaliziran i [[Spužva Bob Skockani (3. sezona)|treća sezona]] bila završena, Hillenburg je napustio ulogu glavnog rukovoditelja serije. Iako više nije imao direktnu ulogu u produkciji serije, zadržao je savjetničku ulogu i pregledavao svaku epizodu.<ref>{{Cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/2009/07/14/spongebob-turns-10-valued_n_231304.html|title=SpongeBob Turns 10 Valued At $8 Billion|date=8. 2. 2016|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=8. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160208163834/http://www.huffingtonpost.com/2009/07/14/spongebob-turns-10-valued_n_231304.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.accessonline.com/articles/nickelodeons-spongebob-squarepants-reaches-a-milestone-10-years-73722/|title=Nickelodeon’s ‘SpongeBob SquarePants’ Reaches A Milestone: 10 Years {{!}} Access Online|date=25. 6. 2018|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=25. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180625050637/http://www.accessonline.com/articles/nickelodeons-spongebob-squarepants-reaches-a-milestone-10-years-73722/|url-status=bot: unknown}}</ref> Kad je film bio dovršen, Hilleburg je htio da serija završi, da ne bi "[[Preskakanje ajkule|preskočila ajkulu]]", ali je Nickelodeon htio više epizoda.<ref name=":0" /> Hilleburg je odlučio da bi Paul Tibbitt, ko je do tada bio scenarist, režiser i umjetnik na [[Knjiga snimanja|knjigama snimanja]], bio dobar glavni producent za nove sezone.<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.digitalspy.com/tv/a312387/paul-tibbitt-spongebob-squarepants/|title=Paul Tibbitt ('Spongebob Squarepants')|last=Fletcher|first=Alex|date=3. 4. 2011|website=Digital Spy|language=en-GB|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Hillenburgu je Tibbitt bio jedan od omiljenih članova ekipe, i "stvarno mu je vjerovao".<ref name="washingtonpost">{{Cite web|url=http://voices.washingtonpost.com/comic-riffs/2009/07/_tom_kenny_who_voices.html|title=Comic Riffs - The Interview: 'SpongeBob' Creator Stephen Hillenburg|website=voices.washingtonpost.com|access-date=23. 3. 2021|archive-date=6. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121006111645/http://voices.washingtonpost.com/comic-riffs/2009/07/_tom_kenny_who_voices.html|url-status=dead}}</ref> Dana 13. decembra 2014, bilo je najavljeno da se Hillenburg vratio seriji s nepotvrđenom ulogom.<ref>{{Cite web|url=http://www.cartoonbrew.com/tv/spongebob-creator-stephen-hillenburg-returning-to-his-show-106935.html|title='SpongeBob' Creator Stephen Hillenburg Returning to His Show|date=13. 12. 2014|website=Cartoon Brew|language=en-US|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Dana 26. novembra 2018. je, s 57 godina, Stephen Hillenburg umro zbog komplikacija s [[Amiotrofična lateralna skleroza|amiotrofičnom lateralnom sklerozom]] (ALS-om), kojom je bio dijagnosticiran u martu 2017.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2017/tv/news/spongebob-squarepants-creator-stephen-hillenburg-reveals-als-diagnosis-1202007865/|title=‘SpongeBob SquarePants’ Creator Stephen Hillenburg Reveals ALS Diagnosis|last=Wallenstein|first=Andrew|last2=Wallenstein|first2=Andrew|date=13. 3. 2017|website=Variety|language=en-US|access-date=23. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2018/tv/news/spongebob-squarepants-creator-dead-dies-stephen-hillenburg-1203037362/|title=‘SpongeBob Squarepants’ Creator Stephen Hillenburg Dies at 57|last=Otterson|first=Joe|last2=Otterson|first2=Joe|date=27. 11. 2018|website=Variety|language=en-US|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Nickelodeon je potvrdio da će serija nastaviti nakon njegove smrti.<ref>{{Cite web|url=https://twitter.com/nickelodeon/status/1067913022822334464|title=Nickelodeon potvrđuje da serija nastavlja|website=Twitter|language=en|access-date=23. 3. 2021}}</ref> U februaru 2019, predsjednik Nickelodeona [[Brian Robbins]], zakleo se da će serija trajati do samog kraja života kanala.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2019/tv/news/nickelodeon-brian-robbins-spongebob-lego-paddington-john-cena-1203139534/|title=‘SpongeBob’ Spinoffs Planned as Nickelodeon Chief Brian Robbins Tries to Win Back Young Viewers (EXCLUSIVE)|last=Steinberg|first=Brian|last2=Steinberg|first2=Brian|date=14. 2. 2019|website=Variety|language=en-US|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Od [[Spužva Bob Skockani (9. sezona)|devete sezone]] su glavni producenti serije [[Vincent Waller]] i [[Marc Ceccarelli]], bivši scenaristi i režiseri knjiga snimanja. === Pisanje === Scenarist i redatelj knjiga snimanja [[Luke Brookshier]] tvrdi da je proces pisanja scenarija za ''Spužvu Boba'' "drugačiji od drugih serija".<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.4mations.tv/2009/09/interview-with-luke-brookshier-spongebob-squarepants-storyboard-director/|title=4mations. Animate Your Universe. UK animation blog featuring: animation reviews, animation shorts and animation advice. » Interview with Luke Brookshier, SpongeBob SquarePants Storyboard Director|date=23. 3. 2012|website=web.archive.org|access-date=23. 3. 2021|archive-date=23. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323112314/http://www.4mations.tv/2009/09/interview-with-luke-brookshier-spongebob-squarepants-storyboard-director/|url-status=bot: unknown}}</ref> Za razliku od serijinih vršnjaka, ''Spužva Bob Skockani'' nema napisane [[scenarij]]e.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web|url=https://www.animationmagazine.net/tv/bikini-bottom-confessions/|title=Bikini Bottom Confessions:|last=Zahed|first=Ramin|date=24. 7. 2009|website=Animation Magazine|language=en-US|access-date=23. 3. 2021}}</ref> Umjesto toga, priču razvija tim pet pisaca premise i šeme. Tim redatelja knjiga snimanja tada dobije šemu od dvije stranice, koji daju cjeloviti grubi nacrt scenarija. Jedna od metoda koja je često bila u upotrebi tokom stvaranja knjiga snimanja bila je korištenje [[Post-it|ljepljivih listića]]. Šale i mnogo dijaloga dodaje se u ovoj fazi.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Brookshier poređuje ovaj proces s metodom pravljenja crtića "u [[Zlatno doba američke animacije|ranim danima animacije]]".<ref name=":1" /> Odluku o korištenju skica umjesto scenarija donio je Hillenburg rano u razvoju serije.<ref name=":0" /> Serija ''Rocko's Modern Life'' također je koristila knjige snimanja, i Hilleburg je, nakon rada na toj seriji, mislio da bi korištenje knjiga snimanja bila dobra ideja – iako ga je Nickelodeon zamolio da koristi scenarije.<ref name=":0" /> Jedna od scenaristica, [[Merriwether Williams]], objasnila je da bi ona i Mr. Lawrence napisali šemu za epizodu, i dovršili ju do 16:00 sati.<ref name=":0" /> Scenaristi koristili su iskustva iz svojih života dok su smišljali ideje za epizode.<ref name="washingtonpost" /><ref name=":0" /> Na primjer, epizodu "[[Sailor Mouth]]", u kojoj Spužva Bob i Patrik nauče [[Psovanje|psovati]],<ref name="washingtonpost" /> inspiriralo je iskustvo iz djetinjstva scenarista Dereka Drymona. Drymona je često kažnjavala majka kad je govorio riječ ''[[fuck]]'' pred njom.<ref name=":0" /> Objasnio je: "Scena gdje Patrik trči ka Gdinu. Kliještiću da mu kaže da Spužva Bob psuje, dok je Spužva Bob iza njega, identična je onome šta se dogodilo u pravom životu".<ref name=":0" /> Kraj epizode, gdje Gdin. Kliještić psuje više od Patrika i Spužva Boba, inspirirala je činjenica da je Drymonova majka "zapravo također puno psovala".<ref name=":0" /> Epizoda "The Secret Box" (u kojoj Patrik skriva kutiju tajni od Spužva Boba) također dolazi iz Drymonovog djetinjstva.<ref name="washingtonpost" /><ref name=":0" /> Hillenburg je objasnio: "Derek je imao tajnu kutiju kad je bio dijete, i nama je rekao o njoj. Htjeli smo mu se narugati ''i'' iskoristiti tu ideju."<ref name="washingtonpost" /> Sve epizode, osim specijala, podijeljene su u dva segmenta od 11 minuta i emitirane zajedno. Hillenburg je objasnio: "Nikad nisam htio napraviti seriju u kojoj epizode traju pola sata" i "htio sam da epizode traju koliko trebaju".<ref name="washingtonpost" /> === Animacija === Oko 50 ljudi rade zajedno da naprave epizodu serije.<ref name=":1" /> Tokom njenog trajanja, seriju je producirao Nickelodeon Animation Studio, čije je sjedište u [[Burbank, Kalifornija|Burbanku]] ([[Kalifornija]]). Animaciju dovršava studio Rough Draft Studios, koji se nalazi u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].<ref name="washingtonpost" /><ref>{{Cite web|url=https://www.roughdraftstudios.com/press/press_20040115.html|title=Press - Rough Draft Studios|website=www.roughdraftstudios.com|access-date=24. 3. 2021|archive-date=8. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308103617/https://www.roughdraftstudios.com/press/press_20040115.html|url-status=dead}}</ref> Ekipa u Kaliforniji dovršava knjige snimanja, i ekipa u Južnoj Koreji ih koristi kao šablone.<ref name="washingtonpost" /> Ta grupa animira svaku scenu rućno, oboje svaki [[Cel (folija)|cel]] na računaru i oboje pozadine. Epizode se dovrše u Kaliforniji, gdje se dodaje muzika i obavlja uređivanje.<ref name=":1" /> Prva sezona koristila je [[Tradicionalna animacija#Cel|cel-animaciju]].<ref name=":2" /> Godinu dana nakon se počela koristiti [[Tradicionalna animacija#Digitalna tinta i boja|digitalna tinta i boja]].<ref name=":2" /> Godine 2009. je izvršni producent Paul Tibbitt rekao: "Prva sezona serija bila je napravljena staromodnim načinom, celima, i svaki je cel trebao biti djelomično obojen, ostavljen da se osuši, te se na njego dodalo još nekoliko boja. Još uvijek je težak dio pravljenja serije, ali novi način omogučava brže ispravljanje grešaka".<ref name=":2" /> Godine 2008. je ekipa zamijenila bojice sa [[Wacom#Cintiq|Cintiqama Wacoma]] da crtaju. Polusatni specijal iz [[Spužva Bob Skockani (5. sezona)|pete sezone]], ''[[Napast zapada]]'', bila je prva epizoda za koju je ekipa koristila ovu metodu. Dizajner pozadina serije Kenny Pittenger rekao je da je "jedina razlika između crtanja danas i crtanja prije jest da se bojice i papir ne koristi od pete sezone".<ref name=":0" /> Zbog Wacomovih Cintiqa su animatori mogli crtati na ekranima računara i automatski popravljati greške. Pittenger je rekao: "Mnoge moje kolege ih ne vole koristiti, ali meni se sviđaju."<ref name=":0" /> Od 2004. je ekipa sarađivala s animacijskim studijom [[Screen Novelties]] za posebne epizode gdje se koristi [[stop-motion]] animacija. Studio je napravio kratku scenu [[Animacija glinom|animiranu glinom]] za kraj prvog filma.<ref>{{Cite web|url=https://www.huffpost.com/entry/spongebob-christmas-album_b_2175828|title=New SpongeBob SquarePants Song Urges Shoppers Not to Be Jerks This Holiday Season|last=Hill|first=Jim|date=23. 11. 2012|website=HuffPost|language=en|access-date=25. 3. 2021}}</ref> Godine 2009. je studio napravio posebnu uvodnu špicu za [[Kocka je bačena (Spužva Bob Skockani)|specijal desete godišnjice serije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.animationmagazine.net/tv/stop-motion-casts-a-spell-on-spongebob/|title=Stop Motion Casts a Spell on SpongeBob|last=Zahed|first=Ramin|date=21. 11. 2012|website=Animation Magazine|language=en-US|access-date=25. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite book|last=Priebe|first=Ken A.|url=https://www.worldcat.org/oclc/699852526|title=The advanced art of stop-motion animation|date=2011|publisher=Course Technology|isbn=978-1-4354-5704-1|location=Boston, Mass.|oclc=699852526}}</ref> Studio je također animirao groznoh snježnog mekušca, antagonista specijala ''Smrznute face'' iz [[Spužva Bob Skockani (8. sezona)|osme sezone]], koji izgleda kao ogromna hobotnica.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.awn.com/animationworld/stop-motion-spongebob-special-means-christmas-comes-early-year|title=A Stop-Motion SpongeBob Special Means Christmas Comes Early This Year|website=Animation World Network|language=en|access-date=25. 3. 2021}}</ref> Portal ''[[Animation World Network]]'', u njihovom članku o stop-motion animaciji u seriji, objavili su da je ekipa serije "oduvijek imala planove napraviti veči projekt sa studijom".<ref name=":3" /> Ovaj veči projekt nastao je 2011, u božićnom specijalu animiran samo u stop-motionu, imena ''[[Kako je Spužva Bob spasio Božić]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.huffpost.com/entry/spongebob-squarepants-christmas-special_n_1597975|title=EXCLUSIVE: 'SpongeBob' Gets The Stop-Motion Treatment (And John Goodman!)|date=14. 6. 2012|website=HuffPost|language=en|access-date=25. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/nickelodeon-debuts-first-full-length-stop-motion-special-its-a-spongebob-christmas-dec-9-at-730-pm-etpt-176667241.html|title=Nickelodeon Debuts First Full-Length Stop-Motion Special, It's A SpongeBob Christmas!, Dec. 9, At 7:30 p.m. (ET/PT)|last=Nickelodeon|website=www.prnewswire.com|language=en|access-date=25. 3. 2021}}</ref> Setovi specijala bili su napravljeni neuobičajenim materijalima, kao npr. soda bikarbona, gliter, komadiči drveća i žitarice.<ref>{{Cite web|url=https://www.cartoonbrew.com/stop-motion/its-a-spongebob-stop-mo-christmas-72872.html|title=It's A Spongebob Stop-Mo Christmas|date=6. 11. 2012|website=Cartoon Brew|language=en-US|access-date=25. 3. 2021}}</ref> Godine 2013. je studio Screen Novelties bio je nominiran za dvije nagrade Annie, i osvojio jednu na [[30. dodjela nagrade "Annie"|tridesetoj dodjeli nagrada]]. Također je bio nominiran za nagradu Golden Reel<ref>{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/race/golden-reel-nominees-413536|title=Sound Editors Announce Golden Reel Nominees|date=17. 1. 2013|website=The Hollywood Reporter|language=en|access-date=25. 3. 2021}}</ref> i na [[Međunarodni festival animiranih filmova Annecy|međunarodnom festivalu animiranih filmova Annecy]].<ref>{{Cite web|url=http://www.annecy.org/annecy-2013/festival/official-selection:c8|title=Annecy > Annecy 2013 > Festival > Official Selection|date=1. 4. 2013|website=web.archive.org|access-date=25. 3. 2021|archive-date=1. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130401141556/http://www.annecy.org/annecy-2013/festival/official-selection:c8|url-status=bot: unknown}}</ref> Za film ''Spužva na suhom'' je tim napravio lutku delfina imena Mjehurić kojem glas daje [[Matt Berry]].<ref>{{Cite web|url=https://www.indiewire.com/2015/02/review-off-the-wall-and-trippy-sequel-the-spongebob-movie-sponge-out-of-water-267418/|title=Review: Off-The-Wall And Trippy Sequel ‘The SpongeBob Movie: Sponge Out Of Water’|last=Taylor|first=Drew|last2=Taylor|first2=Drew|date=5. 2. 2015|website=IndieWire|language=en|access-date=25. 3. 2021|archive-date=28. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170128162242/https://www.indiewire.com/2015/02/review-off-the-wall-and-trippy-sequel-the-spongebob-movie-sponge-out-of-water-267418/|url-status=dead}}</ref> Lik Mjehurića bio je animiran stop-motionom i tradicionalnom animacijom. Epizoda "[[The Legend of Boo-Kini Bottom]]", iz [[Spužva Bob Skockani (11. sezona)|jedanaeste sezone]], također je animirana stop-motionom.<ref>{{Cite web|url=https://www.instagram.com/p/BSkU8kLgjOG/|title=Kaz Prapuolenis na Instagramu|website=[[Instagram]]|publisher=[[Kaz Prapuonelis]]|access-date=26. 3. 2021}}</ref> === Muzika === Mark Harrison i Blaise Smith napravili su serijinu prepoznatljivu uvodnu špicu.<ref>{{Citation|title=Spongebob Squarepants (Theme) - Paintly The Pirate & Kids {{!}} Song Info {{!}} AllMusic|url=https://www.allmusic.com/song/spongebob-squarepants-theme-mt0033331163|access-date=26. 3. 2021|language=en}}</ref> Stephen Hillenburg i Derek Drymon napisali su tekst pjesme. Melodiju je inspirirala mornarska pjesma "[[Blow the Man Down]]".<ref name=":4">{{Cite book|last=Neuwirth|first=Allan|url=https://www.worldcat.org/oclc/51476889|title=Makin' toons : inside the most popular animated TV shows and movies|date=2003|publisher=Allworth Press|isbn=1-58115-269-8|location=New York|oclc=51476889}}</ref> [[Uljana slika]] pirata pjeva pjesmu. Ekipa mu je dala ime "Painty". Tom Kenny, glas Spužva Boba, rekao je da je "prije nekoliko godina" sliku pronašao Stephen Hilleburg u [[Dobrotvorna prodavnica|dobrotvornoj prodavnici]].<ref name=":5">{{Cite web|url=http://www.thepeoplespeakradio.net/archives/mp3/tps-2006-12-05-kenny.mp3|title=Wayback Machine|date=24. 7. 2011|website=web.archive.org|access-date=26. 3. 2021|archive-date=24. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110724101824/http://www.thepeoplespeakradio.net/archives/mp3/tps-2006-12-05-kenny.mp3|url-status=bot: unknown}}</ref> Patrick Pinney Paintyju daje glas.<ref name=":4" /> Hilleburgove usne metnute su na lice pirata.<ref name=":5" /> Verzije uvodne pjesme koju pjeva [[Avril Lavigne]] je na [[The SpongeBob SquarePants Movie – Music from the Movie and More...|zvučnoj podlozi prvog filma]].<ref name=":30">{{Cite web|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/avril-sings-spongebob-243642/|title=Avril Sings “SpongeBob”|last=Mar|first=Alex|date=1. 10. 2004|website=Rolling Stone|language=en-US|access-date=26. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ultimate-guitar.com/news/upcoming_releases/avril_lavigne_on_spongebob_squarepants.html|title=Avril Lavigne On SpongeBob SquarePants|website=www.ultimate-guitar.com|language=en|access-date=26. 3. 2021}}</ref> Kad je serije bila premještena na [[udarni termin]], bend [[Violent Femmes]] napravio je svoju verziju pjesme koja je bila iskorištena u reklamama za seriju.<ref>{{Cite web|url=http://www.rockzone.com/interviews/femmes.shtml|title=ROCKZONE.COM: Interviews: Violent Femmes|date=15. 8. 2013|website=web.archive.org|access-date=26. 3. 2021|archive-date=15. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130815213049/http://www.rockzone.com/interviews/femmes.shtml|url-status=bot: unknown}}</ref> Steve Belfer, Hilleburgov prijatelj iz [[Kalifornijski umjetnički institut|CalArtsa]], pjeva odjavnu špicu.<ref name=":0" /> U pjesmi se čuje ukulele, po zahtjevu Hillenburga.<ref name=":0" /> Glavni muzički urednik i kompozitor serije je Nicolas Carr.<ref name=":0" /> Mnoga muzika iz prve sezone posuđena je od [[APM Music|APM]]-a. Carr je rekao da su uspjeli pronači "mnogo starih i slatkih havajskih pjesama, kao i mnogo velikih, orkestriranih pjesama".<ref name=":0" /> Nakon prve sezone su Carr i Belfer osnovali "The Sponge Divers Orchestra", i sami prave pjesme za seriju. Carr još uvijek koristi neke pjesme APM-a, i koristi neke pjesme koje je napravio za svoju kompaniju Animation Music Inc.<ref name=":0" /> == Pregled == <onlyinclude>{{Pregled serije|boja1=#6DC44C|finale10=2. 12. 2017.|link6=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#6. sezona (2008–10)|link5=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#5. sezona (2007–09)|link4=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#4. sezona (2005–07)|link3=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#3. sezona (2001–04)|link2=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#2. sezona (2000–03)|finale11=25. 11. 2018.|finale9=20. 2. 2017.|link8=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#8. sezona (2011–12)|finale8=6. 12. 2012.|finale7=11. 6. 2011.|finale6=5. 7. 2010.|finale5=19. 7. 2009.|finale4=24. 7. 2007.|finale3=11. 10. 2004.|finale2=26. 7. 2003.|link7=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#7. sezona (2009–11)|link9=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#9. sezona (2012–17)|epizode12=26<ref>http://www.thefutoncritic.com/news/2017/05/23/nickelodeon-greenlights-season-12-of-spongebob-squarepants-number-one-animated-series-across-all-tv-with-kids-815512/20170523nickelodeon01/</ref>|premijera7=19. 7. 2009.|dodatnoA12=n. p.|premijera13=22. 10. 2020.<ref>http://www.thefutoncritic.com/showatch/spongebob-squarepants/listings/</ref>|premijera12=11. 11. 2018.|premijera11=24. 6. 2017.|premijera10=15. 10. 2016.|premijera9=21. 7. 2012.|premijera8=26. 3. 2011.|premijera6=3. 3. 2008.|link10=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#10. sezona (2016–17)|premijera5=19. 2. 2007.|premijera4=6. 5. 2005.|premijera3=5. 10. 2001.|premijera2=26. 10. 2000.|link13=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#13. sezona (2020–danas)|link12=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#12. sezona (2018–21)|link11=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#11. sezona (2017–18)|epizode13=26<ref>http://thefutoncritic.com/news/2019/07/17/nickelodeons-spongebob-squarepants-gets-season-13-pick-up-as-anniversary-special-scores-double-digit-gains-bringing-in-more-than-2-million-total-viewers-308215/20190717nickelodeon01/</ref>|epizode11=26|dodatnoA=Segmenti|boja5=#FAF75B|boja11=#31dfb5|boja10=#A4D8E2|boja9=#FFAAD7|boja8=#04B0F7|boja7=#A1DFFB|boja6=#554C99|boja4=#FFB072|boja13=#b1d082|boja3=#01A8CA|boja2=#FCA02F|finale1=3. 3. 2001.|premijera1=1. 5. 1991.|dodatnoA1=41|epizode1=20|link1=Spisak epizoda "Spužve Boba Skockanog"#1. sezona (1999–2001)|boja12=#34508a|dodatnoA2=39|epizode10=11|epizode2=20|epizode9=26|epizode8=26|epizode7=26|epizode6=26|epizode5=20|epizode4=20|epizode3=20|dodatnoA11=50|dodatnoA3=37|dodatnoA10=22|dodatnoA9=49|dodatnoA8=47|dodatnoA7=50|dodatnoA6=47|dodatnoA5=41|dodatnoA4=38|dodatnoA13=n. p.}}</onlyinclude> === Deseta godišnjica === [[Datoteka:Spužva Bob Skockani - DVD (prvih 100 epizoda).png|mini|DVD s prvih 100 epizoda serije (tj. [[Spužva Bob Skockani (2. sezona)|prvih]] [[Spužva Bob Skockani (3. sezona)|pet]] [[Spužva Bob Skockani (4. sezona)|sezona]])|lijevo|352x352piksel]]Nickelodeon je započeo slavlje serijine desete godišnjice 18. januara 2009. na [[Filmski festival Sundance|filmskom festivalu Sundance]] [[Filmski festival Sundance 2009.|te godine]]. Na festivalu je po prvi put ikad glasovna postava serije čitala scenarij specijala ''[[Spužva Bob protiv Velikog]]''.<ref name=":6">{{Citation|title=SpongeBob SquarePants Meets Johnny Depp - IGN|url=https://www.ign.com/articles/2009/01/09/spongebob-squarepants-meets-johnny-depp|access-date=27. 3. 2021|language=en}}</ref><ref name=":7">{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/2009/01/19/idUS145869+19-Jan-2009+PRN20090119|title=Nickelodeon Taps Patrick Creadon and Christine O'Malley to Produce First-Ever SpongeBob... {{!}} Reuters|date=25. 8. 2014|website=web.archive.org|access-date=27. 3. 2021|archive-date=25. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140825100641/https://www.reuters.com/article/2009/01/19/idUS145869+19-Jan-2009+PRN20090119|url-status=dead}}</ref> Epizodi je televizijska premijera bila 17. aprila 2009, i u njoj se pojavljuje [[Johnny Depp]].<ref>{{Cite web|url=https://www.awn.com/news/johnny-depp-teaches-spongebob-hang-ten-new-tv-special|title=Johnny Depp Teaches SpongeBob to Hang Ten in New TV Special|website=Animation World Network|language=en|access-date=27. 3. 2021}}</ref> Nickelodeon je također napravio novu robu za seriju, i stvorio veb-sajt s domenom spongebob.com (koji sad preusmjerava na Nickelodeonov sajt). "Spužva Bob i element tematike očuvanja vode" također je dodan Nickelodeonovoj [[Pro-socijalno ponašanje|pro-socijalnoj]] kampanji ''[[The Big Green Help]]''.<ref name=":7" /> U intervjuu o serijinoj desetoj godišnjici je Tom Kenny rekao: "Ponosan sam zbog činjenice da djeca još uvijek jako vole seriju i misle o njoj ... Željno iščekuju nove epizode. Ljudi koji su bili mala djeca kad je započela prije 10 godina još uvijek je gledaju i vole ju, i misle da je smiješna. To je [[čaša ljubavi]] za mene."<ref name=":8">{{Cite web|url=http://www.popmatters.com/pm/article/108120-spongebob-squarepants-celebrates-10-years-of-nautical-nonsense/|title=‘SpongeBob SquarePants’ celebrates 10 years of nautical nonsense < PopWire {{!}} PopMatters|date=17. 7. 2009|website=web.archive.org|access-date=27. 3. 2021|archive-date=17. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090717003015/http://www.popmatters.com/pm/article/108120-spongebob-squarepants-celebrates-10-years-of-nautical-nonsense/|url-status=bot: unknown}}</ref> Jednosatnom dokumentarcu o seriji (''[[Square Roots: The Story of SpongeBob SquarePants]]'') bila je premijera na kanalu [[VH1]] tri noći prije godišnjice.<ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /><ref>{{Cite web|url=https://www.upi.com/Entertainment_News/2009/01/19/SpongeBob-documentary-on-its-way/79001232406610/|title='SpongeBob' documentary on its way|website=UPI|language=en|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://articles.washingtonpost.com/2009-07-14/news/36923802_1_stephen-hillenburg-sponge-character-squidward-tentacles|title=Absorbent And Yellow And Beloved At 10 Is He - Washington Post|date=12. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=27. 3. 2021|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112073445/http://articles.washingtonpost.com/2009-07-14/news/36923802_1_stephen-hillenburg-sponge-character-squidward-tentacles|url-status=dead}}</ref> Film su napravili [[Patrick Creadon]] i Christine O'Malley, nakon njihovog [[I.O.U.S.A.|filma o financijskim problemima SAD-a]]. Creadon je rekao da je bio "spreman napraviti nešto zabavnije" nakon što je "dvi godine proučavao financijsko zdravlje SAD-a", i da su on i Christine mislili da je dokumentarac o ''Spužva Bobu'' bila savršena ideja.<ref name=":7" /> U petak, 17. jula 2009. je Nickelodeon službeno započeo godišnjicu serije, s [[Maraton (televizija)|televizijskim maratonom]] imena "The Ultimate SpongeBob SpongeBash Weekend" koji je trajao 50 sati. Započeo je s novom epizodom imena "To SquarePants or Not To SquarePants". Subota nakon je započela s 10 najboljih epizoda po izboru obožavatelja, i s dugometražnim filmom. Te nedjelje je maraton završio s deset najboljih epizoda po izboru slavnih ličnosti, i premijerom još deset novih epizoda.<ref name=":7" /><ref>{{Cite web|url=http://www.toymania.com/news/messages/11311.shtml|title=Ultimate SpongeBob SpongeBash Weekend - Raving Toy Maniac - The Latest News and Pictures from the World of Toys|website=www.toymania.com|access-date=27. 3. 2021}}</ref> Ostatak godine je Nickelodeon također posvetio serijinoj godišnjici. Dana 21. jula je bio objavljen DVD s 8 epizoda, uključujući "To SquarePants or Not To SquarePants", epizodu koja je započela maraton.<ref>{{Cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/SpongeBob-SquarePants-To-SP-or-Not-to-SP/11747|title=SpongeBob SquarePants DVD news: Announcement for SpongeBob SquarePants - To SquarePants or Not to SquarePants {{!}} TVShowsOnDVD.com|date=27. 4. 2015|website=web.archive.org|access-date=27. 3. 2021|archive-date=27. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150427162005/http://www.tvshowsondvd.com/news/SpongeBob-SquarePants-To-SP-or-Not-to-SP/11747|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":9">{{Cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/SpongeBob-SquarePants-The-First-100-Episodes/11781|title=SpongeBob SquarePants DVD news: Announcement for SpongeBob SquarePants - The First 100 Episodes {{!}} TVShowsOnDVD.com|date=6. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=27. 3. 2021|archive-date=6. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131206075924/http://www.tvshowsondvd.com/news/SpongeBob-SquarePants-The-First-100-Episodes/11781|url-status=bot: unknown}}</ref> Dana 22. septembra je bio objavljen set DVD-a s prvih 100 epizoda serije. Sastoji se od 14 diskova i traje 2,200 minute.<ref name=":9" /><ref>{{Citation|title=SpongeBob SquarePants: The First 100 Episodes DVD Review - IGN|url=https://www.ign.com/articles/2009/09/21/spongebob-squarepants-the-first-100-episodes-dvd-review|access-date=27. 3. 2021|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/releases/SpongeBob-SquarePants-100-Episodes-Seasons-1-5/9154|title=SpongeBob SquarePants - The First 100 Episodes (Seasons 1-5) DVD Information {{!}} TVShowsOnDVD.com|date=1. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=27. 3. 2021|archive-date=1. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131101100209/http://www.tvshowsondvd.com/releases/SpongeBob-SquarePants-100-Episodes-Seasons-1-5/9154|url-status=bot: unknown}}</ref> Dana 6. novembra je bio objavljen dugometražni televizijski specijal imena ''Kocka je bačena'', i emitiran je na Nickelodeonu. Narator filma je [[Ricky Gervais]] i u njemu se pojavljuju mnoge slavne ličnosti, kao: [[Rosario Dawson]], [[Craig Ferguson]], [[Will Ferrell]], [[Tina Fey]], [[LeBron James]], [[P!nk]], [[Triumph the Insult Comic Dog]], i [[Robin Williams]].<ref>{{Cite web|url=http://www.monstersandcritics.com/smallscreen/news/article_1506939.php/SpongeBob-SquarePants-Truth-or-Square-Friday-Nov-6|title=SpongeBob SquarePants “Truth or Square, Friday Nov. 6 - Monsters and Critics|date=12. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=27. 3. 2021|archive-date=12. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112073718/http://www.monstersandcritics.com/smallscreen/news/article_1506939.php/SpongeBob-SquarePants-Truth-or-Square-Friday-Nov-6|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.animationmagazine.net/tv/soaking-in-the-festivities/|title=Soaking in the Festivities|last=Zahed|first=Ramin|date=24. 7. 2009|website=Animation Magazine|language=en-US|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/3am/celebrity-news/ricky-gervais-will-ferrell-and-robin-williams-403690|title=Ricky Gervais, Will Ferrell and Robin Williams pay tribute to SpongeBob Squarepants|last=Mirror.co.uk|date=30. 6. 2009|website=mirror|language=en|access-date=27. 3. 2021}}</ref> Dana 10. novembra je specijal bio objavljen na DVD-u uz još četiri epizode.<ref>{{Cite web|url=http://www.tvshowsondvd.com/news/SpongeBob-SquarePants-Truth-or-Square/12462|title=SpongeBob SquarePants DVD news: Announcement for SpongeBob SquarePants - Truth or Square {{!}} TVShowsOnDVD.com|date=5. 1. 2015|website=web.archive.org|access-date=27. 3. 2021|archive-date=5. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150105133819/http://www.tvshowsondvd.com/news/SpongeBob-SquarePants-Truth-or-Square/12462|url-status=bot: unknown}}</ref> === Dvadeseta godišnjica === Dana 11. februara 2019. je Nickelodeon najavio početak slavlja serijine dvadesete godišnjice. Godišnjica bi se sastojala od serije slavlja imena "Best Year Ever".<ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/entertainment/herocomplex/la-et-hc-spongebob-20th-best-year-ever-20190211-story.html|title=‘SpongeBob Squarepants’ to celebrate 20 years with the ‘Best Year Ever’ and a new movie|last=|date=12. 2. 2019|website=[[Los Angeles Times]]|language=en-US|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref name=":33">{{Cite web|url=https://www.cbr.com/spongebob-squarepants-spinoff-nickelodeon/|title=SpongeBob SquarePants Spinoffs in the Works From Nickelodeon|date=14. 2. 2019|website=CBR|language=en-US|access-date=27. 3. 2021}}</ref> Za godišnjicu je [[Pantone]] stvorili su nijanse boja "Spužva Bob žuta" i "Patrik Zvijezda ružičasta" koje je Nickelodeon mogao koristiti.<ref name=":10">{{Cite web|url=https://kidscreen.com/2019/05/30/spongebob-gets-artsy-for-20th-anniversary/|title=SpongeBob gets artsy for 20th anniversary|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref name=":11">{{Cite web|url=https://www.businesswire.com/news/home/20190530005850/en/Nickelodeon-and-The-Pantone-Color-Institute-Launch-SpongeBob-Yellow-and-Patrick-Star-Pink-in-Commemoration-of-SpongeBob%E2%80%99s-20th-Anniversary|title=Nickelodeon and The Pantone Color Institute Launch SpongeBob Yellow and Patrick Star Pink in Commemoration of SpongeBob’s 20th Anniversary|date=30. 5. 2019|website=www.businesswire.com|language=en|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref name=":12">{{Cite web|url=https://variety.com/2019/tv/features/spongebob-squarepants-big-birthday-bash-20-festivities-nickelodeon-slime-sdcc-live-action-1203260059/|title=Behind the Business of ‘SpongeBob’s Big Birthday Blowout’|last=Owen|first=Rob|last2=Owen|first2=Rob|date=10. 7. 2019|website=Variety|language=en-US|access-date=27. 3. 2021}}</ref> Nickelodeon je angažirao [[Romero Britto|Romera Britta]], [[Jon Burgerman|Jona Burgermana]] i filipinsku grupu umjetnika Secret Fresh da naprave slike s temom serije. Njihove slike bi se kasnije iskoristile u reklamnim materijalima.<ref name=":10" /><ref name=":11" /> Dana 12. februara je [[Cynthia Rowley]] predstavila [[mokro odijelo]] s temom serije tokom [[Njujorška modna sedmica|njujorške modne sedmice]].<ref name=":13">{{Cite web|url=https://www.animationmagazine.net/events/nickelodeon-celebrates-20-years-of-spongebob-squarepants-with-best-year-ever/|title=Nickelodeon Celebrates 20 Years of ‘SpongeBob SquarePants’ with “Best Year Ever”|last=Milligan|first=Mercedes|date=12. 2. 2019|website=Animation Magazine|language=en-US|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.danspapers.com/2019/02/cynthia-rowley-spongebob-squarepants/|title=Cynthia Rowley Creates SpongeBob SquarePants Birthday Wetsuit|last=Taylor|first=Anna|website=www.danspapers.com|language=en-US|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.scmp.com/lifestyle/fashion-beauty/article/3021142/nike-vans-moschino-how-spongebob-squarepants-became|title=Nike caps 20 years of SpongeBob SquarePants fashion tie-ups|date=4. 8. 2019|website=South China Morning Post|language=en|access-date=27. 3. 2021}}</ref> Dizajnerica Marlou Breuls je jedan mjesec kasnije predstavila kolekciju s temom serije na tokom [[Spisak modnih događaja#Nizozemska|amsterdamske modne sedmice]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nylon.com/marlou-breuls-spongebob-squarepants|title=SpongeBob Got A Haute Couture Makeover At Amsterdam Fashion Week|last=Stubblebine|first=Allison|website=Nylon|language=en|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://footwearnews.com/2019/runway/womens/spongebob-squarepants-marlou-breuls-amsterdam-fashion-week-1202760501/|title=This Edgy Fashion Collection Is Inspired by SpongeBob SquarePants|last=Crenshaw|first=Madeleine|last2=Crenshaw|first2=Madeleine|date=14. 3. 2019|website=Footwear News|language=en-US|access-date=27. 3. 2021}}</ref> Tokom ljeta je [[Nike, Inc.|Nike]], u saradnji s košarkašem [[Kyrie Irving]], objavio cipele, dodatke i odjeću s temom serije.<ref>{{Cite web|url=https://www.licenseglobal.com/apparel-accessories/kyrie-irving-nike-go-under-sea-spongebob|title=Kyrie Irving, Nike Go Under the Sea with SpongeBob|date=23. 7. 2019|website=licenseglobal.com|language=en|access-date=27. 3. 2021|archive-date=26. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190726121730/https://www.licenseglobal.com/apparel-accessories/kyrie-irving-nike-go-under-sea-spongebob|url-status=dead}}</ref> HipDot Studios objavili su prvu ikad kozmetičku kolekciju s temom animirane serije tog jula.<ref name=":13" /><ref>{{Cite web|url=https://goodmorningamerica.com/style/story/hipdot-launches-spongebob-squarepants-cosmetics-collection-64413092|title=HipDot launches 'SpongeBob Squarepants' cosmetics collection|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=27. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.allure.com/story/spongebob-squarepants-makeup-collection-hipdot-studios-eye-shadow-palettes|title=SpongeBob Squarepants Sheet Masks Are Here, and the Photos Will Keep You Up at Night|last=Fasanella|first=Kaleigh|website=Allure|language=en-us|access-date=27. 3. 2021}}</ref> Tokom godišnjice je također napravljen službeni YouTube kanal za seriju, mobilna igra i nove igračke.<ref name=":12" /><ref name=":13" /> Proslava je službeno započela 12. jula 2019. s premijerom dugometražnog igrano-animiranog specijala ''[[SpongeBob's Big Birthday Blowout]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/life/tv/2019/02/11/spongebob-squarepants-adds-live-action-20th-anniversary/2843374002/|title='SpongeBob' goes live-action to celebrate 'Best Year Ever' 20th anniversary|last=Keveney|first=Bill|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=30. 3. 2021}}</ref> Nastavila je na [[San Diego Comic-Con]]u gdje su mnoge aktivnosti bile posvećene serij.<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2019/06/spongebob-squarepants-san-diego-comic-con-20th-anniversary-1202634218/|title=‘SpongeBob SquarePants’ 20th Anniversary To Pop Confetti At San Diego Comic-Con|last=D'Alessandro|first=Anthony|last2=D'Alessandro|first2=Anthony|date=18. 6. 2019|website=Deadline|language=en-US|access-date=30. 3. 2021}}</ref> Na [[Amazon Prime#Prime Day|dan Amazon Primea]] su DVD-i ''SpongeBob SquarePants: The Best 200 Episodes Ever!'', ''SpongeBob SquarePants: The First 100 Episodes'' i ''SpongeBob SquarePants: The Next 100 Episodes'' bili objavljeni.<ref>{{Cite web|url=https://www.animationmagazine.net/home-entertainment/celebrate-spongebob-with-nicks-best-200-episodes-ever-30-disc-set/|title=Celebrate SpongeBob with Nick’s ‘Best 200 Episodes Ever’ 30-Disc Set|last=Milligan|first=Mercedes|date=10. 7. 2019|website=Animation Magazine|language=en-US|access-date=30. 3. 2021}}</ref> Proslava je završila 14. augusta s objavom trećeg filma.<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2020/04/the-spongebob-movie-sponge-on-the-run-new-release-date-1202908177/|title=‘The SpongeBob Movie: Sponge On the Run’ Takes Over ‘Infinite’s Early August Slot|last=D'Alessandro|first=Anthony|last2=D'Alessandro|first2=Anthony|date=14. 4. 2020|website=Deadline|language=en-US|access-date=30. 3. 2021}}</ref> [[Datoteka:Nickelodeon 2009 logo.svg|mini|Nickelodeon, prvi kanal na kojem se serija emitirala]] == Emitiranje == {| class="wikitable" !Država / Područje !Kanal(i) !Napomena |- |{{ZID|Albanija}} |[[Çufo]], [[Bang Bang]], [[Top Channel]], [[Comedy Central]], [[Amazon Prime]], [[Nicktoons]] |{{Efn|Na Comedy Centralu se emitira verzija s titlovima.}} |- |[[Arapski svijet]] |[[MBC 3]], Nickelodeon, NickToons, Bokra.net, Boraseid 5 |{{Efn|Sinhronizacija koja se emitira na kanalima Bokra.net, Boraseid 5 napravljena je ilegalno. Na MBC-u 3, Nickelodeonu i Nicktoonsu se serija legalno emitira.}} |- |{{ZID|Argentina}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[Telefe]] | |- |{{ZID|Armenija}} |[[Armenia 2]], [[CS Media|TV5]] |{{Efn|Na kanalu Armenia 2 je serija sinhronizirana. Na TV-u 5 je emitiran voice-over.}} |- |{{ZID|Australija}} |Nickelodeon, [[9Go!]], [[10 Peach]], [[10 Shake]] | rowspan="6" | |- |{{ZID|Azerbejdžan}} |RB Günəş TV, [[ANS TV]], [[ITV (Azerbejdžan)|iTV]] |- |{{ZID|Bangladeš}} |[[Duronto TV]]<ref>{{Cite web|url=http://nickalive.blogspot.com/2019/04/bangladeshs-duronto-tv-to-debut.html|title=NickALive!: Bangladesh's Duronto TV to Debut 'SpongeBob SquarePants' with Bengali Dub on Sunday 14th April 2019|date=2. 4. 2019|website=NickALive!|access-date=2. 4. 2021}}</ref> |- |{{ZID|Belgija}} |Nickelodeon, [[AB3]] |- |{{ZID|Bolivija}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[Red ATB]] |- |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |[[NTV Hayat|Hayat TV]],<ref>{{Citation|title=HAYAT TV: SPUŽVA BOB SKOCKANI - najava crtanog filma za 11 2015|url=https://www.youtube.com/watch?v=tMhrzqV0gis|access-date=30. 3. 2021|language=bs-Latn-BA}}</ref> Nickelodeon, Nicktoons, [[Hayatovci]], [[Alternativna televizija|Alternativna TV]], [[Red TV]] | rowspan="6" | |- |{{ZID|Brazil}} |Nickelodeon, [[Sistema Brasileiro de Televisão|SBT]], [[Rede Globo]] |- |{{ZID|Bugarska}} |[[Diema Family]], [[Super7]], [[TV7 (Bugarska)|TV7]], Nickelodeon |{{Efn|Na Nickeldoeonu se emitira sinhronizacija. Na ostalim kanalima se emitira voice-over.}} |- |{{ZID|Crna Gora}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[TV Vijesti]] | rowspan="6" | |- |{{ZID|Češka}} |Nickelodeon, [[TV Nova (Češka)|Nova]], Nova 2, Nova Gold, SMÍCHOV, Comedy Central |- |{{ZID|Čile}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[Canal 13]] |- |{{ZID|Danska}} |Nickelodeon,<ref>{{Citation|title=SvampeBob Firkant - Sæson 12 - TV Serier {{!}} Nickelodeon|url=https://www.nickelodeon.dk/shows/76ypv4/swampebob-firkant|access-date=2. 4. 2021|language=da|archive-date=22. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422035150/https://www.nickelodeon.dk/shows/76ypv4/swampebob-firkant|url-status=dead}}</ref> [[DR1]], [[DR Ultra]] |- |{{ZID|Dominikanska Republika}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[Antena 7]] |- |{{ZID|Ekvador}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[Teleamazonas]] |- |{{ZID|Estonija}} |[[TV3 (Estonija)|TV3]],<ref>{{Cite web|url=https://tv3.ee/saade/kasna-kalle-kantpuks/|title=Käsna-Kalle Kantpüks|last=OKIA|website=TV3|language=et|access-date=2. 4. 2021|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120134004/https://tv3.ee/saade/kasna-kalle-kantpuks/|url-status=dead}}</ref> Nickelodeon, [[Kanal 2]] |{{Efn|Na TV-u 3+ se emitira sinhronizacija na [[ruski jezik|ruskom jeziku]], i kanal je napravio svoj voice-over, za razliku od sinhronizacije koja se emitira u Rusiji}} |- |{{ZID|Filipini}} |[[Q (kanal)|QTV]], [[ABS-CBN]], [[Yey!]], [[TV5 (Filipini)|TV5]] |- |{{ZID|Finska}} |Nickelodeon, [[Nelonen]], [[MTV3]],<ref>{{Cite web|url=https://www.mtvuutiset.fi/aihe/paavo-pesusieni/7188836|title=Paavo Pesusieni|website=mtvuutiset.fi|language=fi|access-date=2. 4. 2021}}</ref> [[C More Juniori]], [[Sub (kanal)|Sub]] |- |{{ZID|Francuska}} |Nickelodeon, [[TF1]], [[Canal J]], [[Télétoon]] |- |{{ZID|Grčka}} |[[Channel 9 (Grčka)|Channel 9]], Alpha Kids, Nickelodeon, Alfa TV, RIK 2, [[Star Channel (Grčka)|Star Channel]], [[Tele Time]] |- |{{ZID|Gruzija}} |[[Imedi Media Holding|Imedi TV]] |- |{{ZID|Hong Kong}} |[[Asia Television]], [[HK Television Entertainment|ViuTV]], [[Netflix]] |{{Efn|Svaki kanal ima svoju sinhronizaciju.}} |- |{{ZID|Hrvatska}} |[[RTL (Hrvatska)|RTL]], [[Nova (hrvatski TV-kanal)|Nova TV]],<ref>{{Citation|title=Spužva Bob Skockani|url=https://novatv.dnevnik.hr/djecji/spuzva-bob-skockani/|access-date=2. 4. 2021|language=hr}}</ref> Mini TV, Nickelodeon, Nicktoons, [[HRT 3]], Comedy Central, HBO GO<ref>{{Cite web|url=http://hbogo.hr/serije/spuzva-bob-skockani|title=Spužva Bob Skockani / SpongeBob SquarePants|website=hbogo.hr|language=hr|access-date=2. 4. 2021}}{{Mrtav link}}</ref> |{{Efn|Na RTL-u se emitirala prva sinhronizacija (od S1-5). Na Nickelodonu se emitira nova sinhronizacija ostatka serije. Na Novoj TV emitira se nova sinhronizacija. Na Mini TV-u emitiraju se obje verzije. Na Nicktoonsu se emitira nova verzija i resinhronizacija prvih pet sezona. Na HRT-u 3 emitiraju se samo najnovije epizode nove sinhronizacije.}} |- |{{ZID|Indija}} |[[Colors Gujurati]], Nickelodeon, [[Chutti TV]], [[Kushi TV]] |{{Efn|Colors Gujurati: na [[gudžuratski jezik|gudžuratskom]]<br>Nickelodeon: na [[hindski jezik|hindskom]], [[tamilski jezik|tamilskom]] i [[telugu]]<br>Chutti TV: tamilski<br>Kushi TV: telugu}} |- |{{ZID|Indonezija}} |Nickelodeon, [[TvOne|Lativi]], [[GTV (Indonezija)|GTV]] | |- |{{ZID|Iran}} |RIB Pooya, Utoon, Persian Toon, Shiraz TV, MYTV, [[MBC Persia]], IRIB TV2 |{{Efn|Postoji pet sinhronizacija na perzijskom jeziku, i nijedna nije službena}} |- |{{ZID|Irska}} |[[Cúla4]] | rowspan="18" | |- |{{ZID|Island}} |[[Stöð 2]], [[RÚV]] |- |{{ZID|Italija}} |Nickelodeon, [[Italia 1]], [[Boing (Italija)|Boing]], [[Super!]] |- |{{ZID|Izrael}} |Nickelodeon, [[Channel 10 (Izrael)|Channel 10]] |- |{{ZID|Japan}} |[[NHK Educational TV]], [[Animax]], Nickelodeon |- |{{ZID|Južna Koreja}} |[[Educational Broadcasting System|EBS]], Nickelodeon, [[Tooniverse]] |- |{{ZID|Kanada}} |Nickelodeon, [[YTV]]<ref>{{Cite web|url=https://www.ytv.com/shows/spongebob-squarepants/|title=SpongeBob SquarePants {{!}} Schedule and Full Episodes on YTV|website=YTV|language=en-CA|access-date=2. 4. 2021|archive-date=18. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210318052459/https://www.ytv.com/shows/spongebob-squarepants/|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZID|Kina}} |[[CCTV-1]], [[CCTV-14]], BTV Kaku Kids, BC東森超視, [[Hunan Broadcasting System]], Jiajia Cartoon, [[Jiangsu Television]], Nickelodeon, [[Shanghai Television]], [[EBC Yoyo]] |- |{{ZID|Kolumbija}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[RCN Televisión|RCN]], [[Citytv Bogotá|Citytv]] |- |{{ZID|Kuba}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[Canal Educativo]] |- |{{ZID|Latvija}} |[[TV3 (Latvija)|TV3]], Nickelodeon |- |{{ZID|Litvanija}} |[[TV3 (Litvanija)|TV3]], [[LNK (kanal)|LNK]], Nickelodeon, [[TV8 (Litvanija)|TV8]] |- |{{ZID|Mađarska}} |Nickelodeon, [[TV2 (Mađarska)|TV2]], [[RTL Klub]], [[Viva (Mađarska)|Viva]], [[Cool TV]], Comedy Central, Nicktoons |- |{{ZID|Malezija}} |Nickelodeon, [[TV9 (Malezija)|TV9]] |- |{{ZID|Meksiko}} |Nickelodeon, Nicktoons, MTV, [[Canal 5 (Meksisko)|Canal 5]] |- |{{ZID|Mjanmar}} |[[Skynet]] Cartoon |- |{{ZID|Nizozemska}} |Nickelodeon, Nicktoons |- |{{ZID|Norveška}} |Nickelodeon,<ref>{{Citation|title=Svampebob Firkant - Sesong 12 - TV Serier {{!}} Nickelodeon|url=https://www.nickelodeon.no/shows/76ypv4/svampebob-firkant|access-date=2. 4. 2021|language=nb|archive-date=23. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423012925/https://www.nickelodeon.no/shows/76ypv4/svampebob-firkant|url-status=dead}}</ref> [[NRK Super]] |- |{{ZID|Novi Zeland}} |Nickelodeon, [[TVNZ 2]], [[Māori Television]] |{{Efn|Na Nickelodeonu, i TVNZ-u 2 se emitira na engleskom. Na kanalu Māori Television se emitira na maorskom.}} |- |{{ZID|Njemačka}} |[[Super RTL]], Toggo, Nickelodeon, Nicktoons, [[ORF 1]], [[MTV]], [[VIVA (Njemačka)|VIVA]], Comedy Central | rowspan="12" | |- |{{ZID|Peru}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[América Televisión]] |- |{{ZID|Poljska}} |Nickelodeon, MTV, [[Puls 2]], [[TVP1]], [[TV Puls]], Comedy Central |- |{{ZID|Portugal}} |Nickelodeon, [[Sociedade Independente de Comunicação|SIC]], [[Televisão Independente|TVI]], MTV, Netflix, [[RTP2]] |- |{{ZID|Québec}} |[[Vrak]] |- |{{ZID|Rumunija}} |[[Centrul Național Media|Național TV]], [[Pro TV|Pro]], Nickelodeon, Nicktoons, Comedy Central, [[Kanal D (Rumunija)|Kanal D]], Prima, [[Paramount Network|Paramount]], HBO GO |- |{{ZID|Rusija}} |Nickelodeon, [[2x2 (kanal)|2x2]], [[TNT (Rusija)|TNT]], MTV, [[Karusel]]<ref>{{Cite web|url=https://www.karusel-tv.ru/announce/15375-gubka_bob_kvadratnye_shtany|title=Мультсериал «Губка Боб Квадратные штаны» – детские мультфильмы на канале Карусель|website=article|language=ru|access-date=2. 4. 2021}}</ref> |- |{{ZID|SAD}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[CBS]] (Božićni specijal) |- |{{ZID|Sjeverna Makedonija}} |A1, [[MRT 1]], [[HBO Go|HBO GO]] |- |{{ZID|Slovačka}} |[[Dajto]], [[TV Markiza]], Nickelodeon, [[TV JOJ]], JOJKO |- |{{ZID|Slovenija}} |Nickelodeon, OTO, [[Pop (Slovenija)|POP TV]], Planet TV, [[Kanal A]] |- |{{ZID|Srbija}} |[[TV B92|b92]], 02 TV, Nickelodeon, Nicktoons, [[Pink Kids]], [[Pink Super Kids]], HBO GO<ref>{{Cite web|url=http://hbogo.rs/serije/sunder-bob-kockalone|title=Sunđer Bob Kockalone {{!}} HBO GO|website=hbogo.rs|language=sr|access-date=2. 4. 2021|archive-date=4. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210404171706/https://hbogo.rs/serije/sunder-bob-kockalone|url-status=dead}}</ref> |{{Efn|Kanal b92 napravio je svoju sinhronizaciju, koja se emitirala na svim navedenim kanalima. Sve do 11. sezone je bilo sinhronizirano. Na Nickelodeonu i Nicktoonsu se od 11. sezone emitira nova sinhronizacija.}} |- |{{ZID|Španija}} |Nickelodeon, [[Clan (kanal)|Clan]], [[Cuatro (kanal)|Cuatro]], [[Canal Panda (Španija)|Canal Panda]], MTV | rowspan="3" | |- |{{ZID|Švedska}} |Nickelodeon,<ref>{{Cite web|url=http://www.nickelodeon.se/svampbob-fyrkant/|title=SvampBob Fyrkant - Nickelodeon.se|website=Nickelodeon|language=sv-se|access-date=2. 4. 2021|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414090134/http://www.nickelodeon.se/svampbob-fyrkant/|url-status=dead}}</ref> Nicktoons, [[TV4 (Švedska)|TV4]] |- |{{ZID|Tajland}} |Nickelodeon, [[True Spark]], RAMA Channel |- |{{ZID|Turska}} |Zarok TV, Nickelodeon, Nicktoons, [[CNBC-e]] |{{Efn|Na Zarok TV-u se serija emitira na [[kurdski jezik|kurdskom jeziku]]}} |- |{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[Viva (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Viva]], [[Channel 5 (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Channel 5]], [[CITV]], [[S4C]] |{{Efn|Na S4C-u se emitira sinhronizacija na [[velški jezik|velškom jeziku]]. Na ostalim kanalima se emitira izvorna verzija (na engleskom jeziku).}} |- |{{ZID|Ukrajina}} |[[Novij Kanal]], [[ICTV (Ukrajina)|ICTV]], [[STB (kanal)|STB]], [[PLUSPLUS]],<ref>{{Cite web|url=https://1plus1.video/gubka-bob-kvadratnye-shtany|title=Губка Боб Квадратні Штани дивитись онлайн на 1+1 video|website=1+1 video|language=uk|access-date=2. 4. 2021|archive-date=17. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210117124729/https://1plus1.video/gubka-bob-kvadratnye-shtany|url-status=dead}}</ref> [[TET (kanal)|TET]] | rowspan="3" | |- |{{ZID|Venecuela}} |Nickelodeon, Nicktoons, [[Venevisión]] |- |{{ZID|Vijetnam}} |YouTV, Netflix, [[VTV1]], [[Ho Chi Minh City Television|HTVC]] |} == Prijem == === Ocjene i postignuća === Nakon samo jednog mjeseca emitiranja je serija postala najuspješnija dječija televizijska emisija prikazana subotom ujutro. Među djecom dobi 2–11 je serija imala prosječni [[Nielsenov rejting]] od 4.9, s 1.9 miliona gledaoca.<ref>{{Cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/demystifying-the-s/|title=Numbers 101 - TV Ratings, Nielsen Ratings, Television Show Ratings {{!}} TVbytheNumbers|date=29. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=29. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150329031934/http://tvbythenumbers.zap2it.com/demystifying-the-s/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-55581463.html|title=Nicklodeon.(rating of Nickelodeon's cartoon SpongeBob SquarePants)(Brief Article)(Statistical Data Included) - Multichannel News {{!}} HighBeam Research|date=10. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=10. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140610081516/http://www.highbeam.com/doc/1G1-55581463.html|url-status=dead}}</ref> Dvije godine nakon početka emitiranja se serija ustanovila kao drugi najuspješniji dječiji program Nickelodeona, nakon ''[[Rugratsi|Rugratsa]]''. Smatra se da je serija Nickelodeonu osvojila "krunu rejtinga za serije emitirane subotom ujutro".<ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-75761403.html|title=NICK RETAINS SATURDAY CROWN.(Brief Article) - Broadcasting & Cable {{!}} HighBeam Research|date=6. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=6. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131106075359/http://www.highbeam.com/doc/1G1-75761403.html|url-status=dead}}</ref> Do [[Spužva Bob Skockani (4. sezona)|četvrte]] je sezone serija privukla mnoge odrasle gledaoce—skoro pa 40% njenih gledaoca imali su između 18 i 34 godine.<ref name=":14">{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-78370194.html|title=THE STRETCH.(Home Front) - Rocky Mountain News (Denver, CO) {{!}} HighBeam Research|date=6. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=6. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131106075355/http://www.highbeam.com/doc/1G1-78370194.html|url-status=dead}}</ref> Kao odgovor na uspjeh vikendom, Nickelodeon je seriji dao vremenske termine u 18:00 i 20:00, od ponedjeljka do četvrtka, kako bi povećali gledanost serije.<ref name=":14" /><ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-76426074.html|title=SPONGE SOAKS UP LAUGHS ON TV.(LIVING) - The Cincinnati Post (Cincinnati, OH) {{!}} HighBeam Research|date=24. 9. 2015|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924163424/http://www.highbeam.com/doc/1G1-76426074.html|url-status=dead}}</ref> Do kraja 2001. je ''Spužva Bob Skockani'' imao najbolje ocjene od svih dječijih serija na televiziji.<ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-9138807.html|title=Grown-ups embrace a wacky, square sponge; There's just something about this sweet kids' cartoon that's attracting an adult audience. Local fans can't get enough of SpongeBob. - Lancaster New Era (Lancaster, PA) {{!}} HighBeam Research|date=8. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=8. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131108172353/http://www.highbeam.com/doc/1P2-9138807.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-9876189.html|title='SpongeBob' rises from sea to peak of ratings: Nickelodeon show top-rated among kids aged 2 to 11 - Charleston Daily Mail {{!}} HighBeam Research|date=10. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=10. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140610081521/http://www.highbeam.com/doc/1P2-9876189.html|url-status=dead}}</ref><ref name=":15">{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-82792771.html|title=Stephen Hillenburg created the undersea world of SpongeBob.(The Orange County Register) - Knight Ridder/Tribune News Service {{!}} HighBeam Research|date=10. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=10. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140610060614/http://www.highbeam.com/doc/1G1-82792771.html|url-status=dead}}</ref> Sedmično je serija imala oko petnaest miliona gledaoca, od kojih su najmanje pet miliona bili odrasli.<ref name=":15" /> Oktobra 2002. je nova serija na Nickelodeonu, ''[[Čudnovili roditelji]]'', postala druga najuspješnija dječija serija.<ref name=":16">{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-7796026.html|title=`ODDPARENTS' IS SOAKING UP POPULARITY OF `SPONGEBOB' - The Boston Globe (Boston, MA) {{!}} HighBeam Research|date=10. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=10. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140610081527/http://www.highbeam.com/doc/1P2-7796026.html|url-status=dead}}</ref> Serija je čak postala uspješnija od ''Spužve Boba Skockanog''—''Čudnovili roditelji'' imali su rejting od 6.2 s više od 2.5 miliona gledaoca, dok je rejting ''Spužva Boba Skockanog'' bio 6.0 s više od 2.4 miliona gledaoca.<ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-94666940.html|title='Fairly Odd' number puts 'SpongeBob' in second.(animated comedies rated)(Brief Article) - Daily Variety {{!}} HighBeam Research|date=10. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=10. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140610081525/http://www.highbeam.com/doc/1G1-94666940.html|url-status=dead}}</ref> Nickelodeon je primijetio da su ''Čudnovili roditelji'' bili uspješniji, i zato su premješteni na termin u 20:00 umjesto ''Spužve Boba Skockanog''.<ref name=":16" /> U intervjuu je [[Cyma Zarghami]], tadašnja [[Generalni direktor|generalna direktorica]] i [[izvršna potpredsjednica]] Nickelodeona, rekla: "Računamo li na činjenicu da će ''Čudnovili roditelji'' prestiči ''Spužva Boba''? … Nadamo se. Ali je ''Spužva Bob'' previše jedinstven, ne znamo hoće li ikad biti ponovljen."<ref name=":16" /> Ocjene serije su se počele pogoršavati 2012.<ref>{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/nickelodeon-ratings-disney-tops-kids-rival-key-category-first-time-36612/|title=Sorry, SpongeBob: Disney Channel Knocks Nick From Top Ratings Perch|last=Molloy|first=Tim|date=28. 3. 2012|website=TheWrap|language=en-US|access-date=4. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2011/11/nickelodeons-ratings-decline-is-no-blip-is-viacom-or-nielsen-to-blame-199006/|title=Nickelodeon's Ratings Decline Is No “Blip”; Is Viacom Or Nielsen To Blame?|last=Lieberman|first=David|last2=Lieberman|first2=David|date=29. 11. 2011|website=Deadline|language=en-US|access-date=4. 4. 2021}}</ref> Prosječni broj gledaoca u dobi od dvije do jedanaest godina koji su gledali ''Spužva Boba'' u bilo kojem trenutku opao je za 29% u prvom kvartalu u odnosu na godinu ranije, navodi [[Nielsen Media Research|Nielsen]]. [[John Jannarone]], poslovni pisac za novine ''[[The Wall Street Journal]]'', sugerira sa se ocjene serije smanjuju zbog njene starosti i prezasićenosti, i da je ovo razlog zašto su se ocjene drugih serija na kanalu počele pogoršavati.<ref name=":17">{{Cite news|title=Viacom's SpongeBob Crisis|url=https://online.wsj.com/article/SB10001424052702303990604577370510139597158.html|newspaper=Wall Street Journal|date=2. 5. 2012|access-date=4. 4. 2021|issn=0099-9660|language=en-US|first=John|last=Jannarone}}</ref> Medijski analitičar Todd Juenger pripisao je pad ocjena Nickelodeona izravno dostupnosti sadržaja za streaming na uslugama poput Netflixa.<ref>{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/nickelodeon-viacom-336290|title=Analyst: Nickelodeon Might Be in Danger of Being Dropped by Some TV Distributors|date=12. 6. 2012|website=The Hollywood Reporter|language=en|access-date=4. 4. 2021}}</ref> [[Philippe Dauman]], predsjednik i izvršni direktor [[Viacom]]a, proturječio je toj ideji, rekavši: "Ostvarujemo lijepe prihode od ovih pretplatnih VOD ponuda".<ref>{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/viacom-ceo-philippe-dauman-defends-nickelodeons-netflix-ratings-319904|title=Viacom CEO Defends Nickelodeon's Netflix Deal Again|date=3. 5. 2012|website=The Hollywood Reporter|language=en|access-date=4. 4. 2021}}</ref><ref name=":18">{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/viacom-ceo-netflix-content-not-hurting-nickelodeon-ratings-philippe-dauman-286605|title=Viacom CEO: Netflix Content Is Not Hurting Nickelodeon Ratings|date=2. 2. 2012|website=The Hollywood Reporter|language=en|access-date=4. 4. 2021}}</ref> Glasnogovornik Nickelodeona rekao je da je ''Spužva Bob'' čestu uspješan i da je i dalje najbolje ocijenjena animirana serija na svim dječijim televizijama.<ref name=":17" /> Dauman je za pad okrivio "neka sistemska pitanja" Nielsena, pozivajući se na opsežne set-top-box podatke koji "ni na koji način ne odražavaju" podatke Nielsena.<ref name=":18" /> Juenger je napomenuo da bi ''Spužva Bob'' mogao utjecati na ocjene ostalih programa Nickelodeona, jer djeca često mijenjaju kanale kako bi pronašla svoje omiljene programe, a zatim prate tu mrežu.<ref name=":17" /> Dana 22. aprila 2013. je izvršni direktor Netflixa [[Reed Hastings]] objavio namjeru da ne obnavlja postojeći ugovor s Viacomom.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2013/digital/news/viacom-and-netflix-to-scale-down-svod-deal-1200407086/|title=Viacom and Netflix to Scale Down SVOD Deal|last=Wallenstein|first=Andrew|last2=Wallenstein|first2=Andrew|date=22. 4. 2013|website=Variety|language=en-US|access-date=4. 4. 2021}}</ref> Viacomov dogovor s Netflixom istekao je, i emisije poput ''Spužva Boba'' i ''[[Dora istražuje]]'' bile su uklonjene.<ref>{{Cite web|url=https://gigaom.com/2013/05/23/no-more-dora-spongebob-on-netflix/|title=Adios, Dora: Netflix is starting to take Viacom shows offline|last=Roettgers|first=Janko|date=23. 5. 2013|website=gigaom.com|language=en-US|access-date=4. 4. 2021|archive-date=10. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150310025418/https://gigaom.com/2013/05/23/no-more-dora-spongebob-on-netflix/|url-status=dead}}</ref> Ali, sezone 5, [[Spužva Bob Skockani (6. sezona)|6]], [[Spužva Bob Skockani (7. sezona)|7]] i [[Spužva Bob Skockani (8. sezona)|8]] dostupne su na kanadskoj verziji Netflixa.<ref name=":27">{{Cite web|url=https://ca.flixboss.com/series/spongebob-squarepants-70155547|title=SpongeBob SquarePants (1999) - Series|website=Flixboss|language=en|access-date=4. 4. 2021}}</ref> Dana 4. juna 2013. je Viacom najavio višegodišnji ugovor o licenciranju koji će svoje programe, poput ''Spužva Boba'' i ''Doru istražuje'', premjestiti na [[Amazon.com|Amazon]], najvećeg konkurenta Netflixa.<ref>{{Cite news|title=Dora, SpongeBob Swap Sides in Fickle Web-Video World|url=https://online.wsj.com/article/SB10001424127887324423904578525044270830934.html|newspaper=Wall Street Journal|date=5. 6. 2013|access-date=4. 4. 2021|issn=0099-9660|language=en-US|first=Amol Sharma and Greg|last=Bensinger}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.pcmag.com/news/amazon-inks-streaming-deal-for-viacom-shows-like-dora-spongebob|title=Amazon Inks Streaming Deal for Viacom Shows Like Dora, SpongeBob|website=PCMAG|language=en|access-date=4. 4. 2021}}</ref> Amazon se složio da Viacomu plati više od 200 miliona dolara za licencu, što je njihova najveća transakcija streaming pretplate ikad.<ref>{{Cite web|url=https://www.denverpost.com/2013/06/04/amazon-writes-biggest-streaming-video-check-for-dora-spongebob/|title=Amazon writes biggest streaming video check for Dora, SpongeBob|last=Reuters|date=4. 6. 2013|website=The Denver Post|language=en-US|access-date=4. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mercurynews.com/2013/06/04/amazon-swipes-spongebob-from-netflix-in-most-expensive-deal-yet/|title=Amazon swipes SpongeBob from Netflix in most expensive deal yet|date=4. 6. 2013|website=The Mercury News|language=en-US|access-date=4. 4. 2021}}</ref> ''Spužva Bob Skockani'' jedna je od najdugovječnijih serija na Nickelodeonu.<ref>{{Cite web|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/spongebob-squarepants-nickelodeon-longest-running-shows-decade-article-1.435311|title='SpongeBob SquarePants' one of Nickelodeon's longest-running shows after nearly a decade - NY Daily News|date=21. 1. 2013|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=21. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130121072606/http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/spongebob-squarepants-nickelodeon-longest-running-shows-decade-article-1.435311|url-status=bot: unknown}}</ref> Postala je serija s najviše epizoda tokom svoje osme sezone, nadmašivši 172 epizode ''Rugratsa''.<ref>{{Cite web|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-277305615.html|title=5 of the best. - Sunday Tribune (South Africa) {{!}} HighBeam Research|date=10. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=4. 4. 2021|archive-date=10. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140610050540/http://www.highbeam.com/doc/1G1-277305615.html|url-status=dead}}</ref> Uz još 26 epizoda u devetoj sezoni, broj produciranih epizoda se digao na 204.<ref>{{Cite web|url=https://ew.com/article/2011/01/03/spongebob-renewed/|title='SpongeBob SquarePants' buckles up for ninth season|website=EW.com|language=en|access-date=4. 4. 2021|archive-date=1. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210501022139/https://ew.com/article/2011/01/03/spongebob-renewed/|url-status=dead}}</ref> U izjavi je Brown Johnson, predsjednik animacije Nickelodeona, rekao: "Uspjeh ''Spužve Boba'' u preko 200 epizoda dokaz je vizije, komičnog senzibiliteta i dinamičnih, simpatičnih likova kreatora Stephena Hillenburga. Serija se sada pridružuje klubu savremenih klasičnih [[Spisak programa koje emitira Nickelodeon|Nicktoonsa]] koji su dostigli ovu mjeru, pa smo nevjerovatno ponosni."<ref>{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/nickelodeons-spongebob-squarepants-renewed-ninth-67737|title=Nickelodeon's 'SpongeBob SquarePants' Renewed for Ninth Season|date=3. 1. 2011|website=The Hollywood Reporter|language=en|access-date=4. 4. 2021}}</ref> === Kritike === ''Spužva Bob Skockani'' je jedna od najcjenjenijih serija s Nickelodeona ikad. Kritičari su pohvalili njenu privlačnost ljudim raznih uzrasta, i serija je osvojila mnoge nagrade i nominacije. [[James Poniewozik]] je, za časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'', opisao naslovnog junaka kao "anti-[[Bart Simpson|Barta Simpsona]], temperamentno i fizički: glava mu je jednako četvrtasta i uredna kako je Bartova tršava, i on ima ličnost kojoj se može prilagoditi—savjestan, optimističan i slijep prema lošim stvarima u svijetu i onima oko njega."<ref>{{Cite news|title=Soaking Up Attention|url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,187600,00.html|newspaper=Time|date=9. 12. 2001|access-date=5. 4. 2021|issn=0040-781X|language=en-US|first=James|last=Poniewozik|archive-date=29. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131229004630/http://content.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C187600%2C00.html|url-status=dead}}</ref> Novinarka Laura Fries je, u recenziji serije za časopis ''[[Variety]]'', opisala crtić kao: "promišljen i inventivan, o beznadno optimističnoj i elastičnoj morskoj spužvi ... Lišen [[dvosmislenost]]i današnjih animiranih TV-emisija, ovo je čisto dječja stvar … Međutim, to ne znači da je ''Spužva Bob'' jednostavan ili čak maloljetan. Šarmantan je i hirovit, ali dovoljno pametan da privuče i tinejdžere i djecu starijeg uzrasta."<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/1999/tv/reviews/spongebob-squarepants-1200458428/|title=SpongeBob SquarePants|last=Fries|first=Laura|date=14. 7. 1999|website=Variety|language=en-US|access-date=5. 4. 2021}}</ref> [[Joyce Millman]], kritičarka za ''[[The New York Times]]'', rekla je da je ''Spužva Bob'' "pametan bez da je neprobojna za mlade gledatelje i glupa bez da dosađuje odraslima. To je najšarmantniji crtić na televiziji i jedan od najčudnijih. A također je dobra, čista zabava, koja ima smisla jer se ipak radi o spužvi. […] Njegovo neumoljivo raspoloženje bilo bi iritantno da nije tako simpatičan i da mu je svijet tako čudan … Poput serije ''[[Pee-wee's Playhouse]]'', ''Spužva Bob'' radosno pleše na tankoj liniji između djetinjstva i zrelosti, bezobzirnosti i logora, iskrivljenog i slatkog."<ref>{{Cite news|title=TELEVISION/RADIO; The Gentle World Of a Joyful Sponge|url=https://www.nytimes.com/2001/07/08/arts/television-radio-the-gentle-world-of-a-joyful-sponge.html|newspaper=The New York Times|date=8. 7. 2001|access-date=5. 4. 2021|issn=0362-4331|language=en-US|first=Joyce|last=Millman}}</ref> [[Robert Thompson (medijski stipendist)|Robert Thompson]], profesor komunikacija i direktor Centra za proučavanje popularne televizije na [[Univerzitet Syracuse|Univerzitetu Syracuse]], rekao je za ''[[Los Angeles Times]]'': "U isto vrijeme je kao vremeplov koji vodi roditelje nazad u djetinjstvo, i moderan."<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/features/lifestyle/la-040702spongebob.story|title=Adults Find Their Inner Sponge|date=2. 3. 2003|website=web.archive.org|access-date=5. 4. 2021|archive-date=2. 3. 2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20030302082942/http://www.latimes.com/features/lifestyle/la-040702spongebob.story|url-status=dead}}</ref> Televizijski kritičari [[Alan Sepinwall]] i [[Matt Zoller Seitz]] proglasili su ''Spužvu Boba Skockanog'' 22. najboljom američkom TV-serijom u knjizi ''[[TV (The Book)]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.fastcompany.com/3063291/two-critics-pick-the-all-time-best-tv-shows-and-they-know-you-already-hate-their-list|title=Two Critics Pick The All-Time Best TV Shows. And They Know You Already Hate Their List|last=Champagne|first=Christine|date=31. 8. 2016|website=Fast Company|language=en-US|access-date=5. 4. 2021}}</ref> U intervjuu iz 2007. je [[Barack Obama]], 44. predsjednik SAD-a, rekao da mu je Spužva Bob omiljeni televizijski lik, i da voli gledati seriju sa kćerkama.<ref>{{Cite web|url=https://ew.com/article/2012/08/16/barack-obama-pop-culture/|title=President Obama likes SpongeBob, hates the Kardashians|website=EW.com|language=en|access-date=5. 4. 2021}}</ref> === Nagrade i nominacije === {{Glavni|Spisak nagrada i nominacija za "Spužvu Boba Skockanog"}} === Nasljeđe === [[Datoteka:Wax Museum Plus (6344827249).jpg|mini|Voštani kip Spužve Boba ([[National Wax Museum Plus]], [[Dublin]], [[Irska]])|lijevo]]U julu 2009. godine je muzej voštanih figura [[Madame Tussauds]] u New Yorku napravio je voštanu skulpturu Spužve Boba za proslavu desete godišnjice serije. Spužva Bob je postao prvi animirani lik isklesan u potpunosti od voska.<ref>{{Cite web|url=http://www.timeout.com/new-york-kids/tony-kids-blog/yellow-fever-spongebob-figure-to-debut-at-madame-tussauds|title=Yellow fever: SpongeBob figure to debut at Madame Tussauds {{!}} Things to Do, Blogs, TONY Kids blog {{!}} reviews, guides, things to do, film - Time Out New York Kids|date=3. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=5. 4. 2021|archive-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203020651/http://www.timeout.com/new-york-kids/tony-kids-blog/yellow-fever-spongebob-figure-to-debut-at-madame-tussauds|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/spongebob-squarepants-nickelodeon-longest-running-shows-decade-article-1.435311|title='SpongeBob SquarePants' one of Nickelodeon's longest-running shows after nearly a decade - NY Daily News|date=21. 1. 2013|website=web.archive.org|access-date=5. 4. 2021|archive-date=21. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130121072606/http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/spongebob-squarepants-nickelodeon-longest-running-shows-decade-article-1.435311|url-status=bot: unknown}}</ref> U maju 2011. je nova vrsta gljiva, ''[[Spongiforma squarepantsii]]'', bila opisana i nazvana po naslovnom liku serije.<ref>{{Cite journal|last=Desjardin|first=Dennis E.|last2=Peay|first2=Kabir G.|last3=Bruns|first3=Thomas D.|date=10. 3. 2011|title=Spongiforma squarepantsii , a new species of gasteroid bolete from Borneo|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.3852/10-433|journal=Mycologia|language=en|volume=103|issue=5|pages=1119–1123|doi=10.3852/10-433|issn=0027-5514}}</ref> Lik je također postao trend na [[egipat]]skom trgu [[Trg Tahrir|Tahrir]].<ref name=":19">{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/shortcuts/2013/may/27/spongebob-squarepants-egypt-cartoon-fame|title=How SpongeBob SquarePants became massive in Egypt|date=27. 5. 2013|website=the Guardian|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Spužva Bob je postao modni fenomen nakon [[Protesti u Egiptu (2011)|protesta iz 2011]].<ref name=":20">{{Cite web|url=https://www.vice.com/en/article/wdpawm/spongebob-squarepants-egypts-new-revolutionary-symbol|title=Is SpongeBob SquarePants the New Che Guevara?|website=www.vice.com|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://english.alarabiya.net/en/life-style/variety/2013/05/28/Meet-Egypt-s-latest-Tahrir-icon-SpongeBob-SquarePants.html|title=Meet Egypt’s unusual Tahrir icon: SpongeBob SquarePants - Alarabiya.net English {{!}} Front Page|date=28. 5. 2013|website=web.archive.org|access-date=6. 4. 2021|archive-date=28. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130528173047/http://english.alarabiya.net/en/life-style/variety/2013/05/28/Meet-Egypt-s-latest-Tahrir-icon-SpongeBob-SquarePants.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Fenomen je doveo do stvaranja projekta na [[Tumblr]]u imena "Spužva Bob na Nilu". Projekt su osnovali američki studenti Andrew Leber i Elisabeth Jaquette i pokušava dokumentirati svaku pojavu Spužva Boba u Egiptu.<ref name=":21">{{Cite web|url=https://www.prospectmagazine.co.uk/arts-and-books/spongebob-squarepants-middle-east-egypt|title=SpongeBob SquarePants takes over the Middle East|last=Cormack|first=Raphael|date=26. 3. 2013|website=Prospect Magazine|language=en-US|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Sherief Elkeshta je fenomen citirao u eseju o neskladnom stanju politike u Egiptu u nezavisnom mjesečnom listu pod imenom ''Midan Masr''. Napisao je, "Zašto on [Spužva Bob] barem ne drži Molotovljev koktel? Ili podiže šaku?"<ref>{{Cite web|url=http://www.midanmasr.com/en/article.aspx?ArticleID=208|title=Brooklyn, Egypt, and SpongeBob|website=Midan Masr|access-date=6. 4. 2021|archive-date=21. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130121172006/http://www.midanmasr.com/en/article.aspx?ArticleID=208|url-status=dead}}</ref> Fenomen se proširio čak i do [[Libija|Libije]], gdje je fotografiran libijski pobunjenik u haljini Spužva Boba slaveći revoluciju.<ref>{{Cite web|url=http://tavernkeepers.com/the-new-mascot-of-egypt-spongebob-squarepants/|title=The New Mascot of Egypt: Spongebob Squarepants {{!}} Tavern Keepers|date=15. 6. 2013|website=web.archive.org|access-date=6. 4. 2021|archive-date=15. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615083050/http://tavernkeepers.com/the-new-mascot-of-egypt-spongebob-squarepants/|url-status=bot: unknown}}</ref> Iako su ''[[The Guardian]]'' i ''[[Vice]]'' utvrdili da taj trend nema malo ili nimalo političkog značaja,<ref name=":19" /><ref name=":20" /> poduzete su predsjedničke kampanje za Spužva Boba u Egiptu i [[Sirija|Siriji]] kao "šala".<ref name=":20" /><ref name=":21" /> Dana 13. februara 2013. je video u kojem ruska vojska pjeva uvodnu pjesmu serije bio objavljena na [[YouTube]].<ref name=":22">{{Cite web|url=https://metro.co.uk/2013/02/19/russian-soldiers-march-to-spongebob-squarepants-theme-song-3503968/|title=Russian soldiers march to SpongeBob SquarePants|last=Molloy|first=Mark|date=19. 2. 2013|website=Metro|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Prema veb-sajtu koji je objavio video, ovo je jedna od "najpopularnijih pjesama za marširanje" u ruskoj vojsci.<ref name=":22" /> Video je u prvoj sedmici prikupio gotovo 50 hiljadu pregleda.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/newsvideo/weirdnewsvideo/9878416/Russian-soldiers-sing-SpongeBob-SquarePants-theme-tune-as-they-march.html|title=Video: Russian soldiers sing SpongeBob SquarePants theme tune as they march - Telegraph|date=19. 2. 2013|website=web.archive.org|access-date=6. 4. 2021|archive-date=19. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130219150621/https://www.telegraph.co.uk/news/newsvideo/weirdnewsvideo/9878416/Russian-soldiers-sing-SpongeBob-SquarePants-theme-tune-as-they-march.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Nakon Hillenburgove smrti u novembru 2018. godine, više od 1,2 miliona obožavaoca potpisalo je peticiju za [[NFL]] da se pjesma "[[David Glen Eisley#Muzička karijera|Sweet Victory]]" iz popularne epizode 2. sezone "[[Band Geeks]]" izvodi u njegovu čast na poluvremenu [[Super Bowl LIII|Super Bowla LIII]]. Twitter račun Atlantinog stadiona [[Mercedes-Benz Stadium|Mercedes-Benz]], mjesto održavanja emisije, objavio je u decembru [[GIF]] od Spužva Boba koji pleše uz "Band Geeks". [[Maroon 5]], grupa koja je nastupala na utakmici, uključila je kratki isječak Spužve Boba u pretpregledni video, navodeći obožavaoce da vjeruju da će pjesma biti izvedena. Početak pjesme služio je kao prelazak u set umjetnika Travisa Scotta, što je mnoge obožavatelje ostavilo razočaranima.<ref>{{Cite web|url=https://sports.yahoo.com/sweet-victory-brief-spongebob-squarepants-appearance-super-bowl-halftime-show-disappoints-015346882.html|title=Where was 'Sweet Victory?' Brief SpongeBob SquarePants appearance at Super Bowl halftime show disappoints|website=sports.yahoo.com|language=en-US|access-date=6. 4. 2021|archive-date=8. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200808201225/https://sports.yahoo.com/amphtml/sweet-victory-brief-spongebob-squarepants-appearance-super-bowl-halftime-show-disappoints-015346882.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/2/3/18209868/spongebob-squarepants-sweet-victory-super-bowl-2019-marron-5-halftime-show|title=Spongebob Squarepants’ ‘Sweet Victory’ finally gets a Super Bowl tribute|last=Alexander|first=Julia|date=3. 2. 2019|website=The Verge|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> Kao odgovor na razočaranje obožavatelja, [[Dallas Stars]]i iz [[National Hockey League]]a pokazale su isječak pune pjesme "Sweet Victory" tokom utakmice u areni [[American Airlines Center]].<ref>{{Cite web|url=https://www.foxsports.com/southwest/story/watch-dallas-stars-give-fans-the-sweet-victory-spongebob-halftime-show-we-all-deserve-020419?amp=true|title=WATCH: Dallas Stars give fans the ‘Sweet Victory’ SpongeBob halftime show we all deserve|website=FOX Sports|language=en-US|access-date=6. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.sbnation.com/lookit/2019/2/5/18212310/dallas-stars-sweet-victory-spongebob-video|title=The Dallas Stars gave us the ‘Sweet Victory’ Spongebob halftime we missed at the Super Bowl|website=www.sbnation.com|language=en|access-date=6. 4. 2021}}</ref> === Kontroverze === Godine 2005. je [[Evangelizam|evangelička]] grupa u SAD-u napala internetski video koji je prikazivao isječke iz ''Spužve Boba Skockanog'' i drugih dječjih emisija postavljenih uz pjesmu "[[We Are Family (pjesma)|We Are Family]]" grupe [[Sister Sledge]] radi promocije različitosti i tolerancije. Smatrali su da se Spužva Bob koristio za "zagovaranje [[homoseksualnost]]i".<ref>{{Cite news|title=US right attacks SpongeBob video|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/4190699.stm|date=20. 1. 2005|access-date=7. 4. 2021|language=en-GB}}</ref><ref name=":23">{{Cite web|url=https://usatoday30.usatoday.com/life/television/2005-01-22-kids-video_x.htm|title=USATODAY.com - Spongebob, Muppets, Sister Sledge writer suffer criticism|website=usatoday30.usatoday.com|access-date=7. 4. 2021}}</ref> [[James Dobson]] iz organizacije [[Focus on the Family]] optužio je video za promociju homoseksualnosti jer ga je sponzorirala grupa za toleranciju.<ref name=":23" /> Incident je pokrenuo pitanja o istinitoj seksualnosti Spužve Boba. Iako je lik postao popularan među homoseksualnim gledaocima, tvorac serije Stephen Hillenburg već je prije tri godine porekao njegovu homoseksualnost, pojasnivši u to vrijeme da je smatrao da je lik "pomalo [[Aseksualnost|aseksualan]]".<ref>{{Cite news|title=Camp cartoon star 'is not gay'|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2313221.stm|date=9. 10. 2002|access-date=7. 4. 2021|language=en-GB}}</ref> Nakon Dobsonovih komentara, Hillenburg je potvrdio svoj stav, rekavši da seksualne sklonosti ne igraju ulogu u onome što oni "pokušavaju učiniti" sa serijom.<ref>{{Cite web|url=https://people.com/celebrity/spongebob-asexual-not-gay-creator/|title=SpongeBob Asexual, Not Gay: Creator|website=PEOPLE.com|language=en|access-date=7. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.iol.co.za/news/world/spongebob-isnt-gay-or-straight-creator-says-232667|title=SpongeBob isn't gay or straight, creator says|website=www.iol.co.za|language=en|access-date=7. 4. 2021}}</ref> Tom Kenny i drugi članovi produkcije bili su izbezumljeni što se problem pojavio.<ref name=":5" /> Nakon kontroverze je John H. Thomas, generalni ministar i predsjednik [[Ujedinjena Crkva Kristova|Ujedinjene Crkve Kristove]], rekao da će pozdraviti Spužva Boba u svom ministarstvu. Rekavši: "Isus nije odbijao ljude. Nećemo ni mi."<ref>{{Cite web|url=http://www.nbr.co.nz/home/column_article.asp?id=11260&cid=1&cname=Media|title=National Business Review (NBR) - Business, News, Arts, Media, Share Market & More|date=27. 9. 2007|website=web.archive.org|access-date=7. 4. 2021|archive-date=27. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927213717/http://www.nbr.co.nz/home/column_article.asp?id=11260&cid=1&cname=Media|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Teorija queera|Teoretičar queera]] Jeffery P. Dennis, autor članka u časopisu "Queertoons", tvrdio je da Spužva Bob i Luna nisu romantično zaljubljeni, ali je dodao da vjeruje da su Spužva Bob i Patrik "upareni s vjerojatno erotskim intenzitetom".<ref>{{Cite web|url=http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/VOLUME06/Queertoons.shtml|title=Queertoons|website=www.icce.rug.nl|access-date=7. 4. 2021|archive-date=25. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200925124217/http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/VOLUME06/Queertoons.shtml|url-status=dead}}</ref> Njegov članak objavio je časopis ''[[Journal of Popular Film & Television]]'' u članku imena "The Same Thing We Do Every Night: Signifying Same-Sex Desire in Television Cartoons".<ref>{{Cite journal|last=Dennis|first=Jeffery P.|date=jesen 2003|title=Perspectives: “The Same Thing We Do Every Night”: Signifying Same-Sex Desire in Television Cartoons|url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/01956050309603674|journal=Journal of Popular Film and Television|language=en|volume=31|issue=3|pages=132–140|doi=10.1080/01956050309603674|issn=0195-6051}}</ref> Martin Goodman iz časopisa ''Animation World Magazine'' Dennisove komentare u vezi sa Spužva Bobom i Patrikom nazvao je "zanimljivima".<ref>{{Cite web|url=https://www.awn.com/animationworld/deconstruction-zone-part-2|title=Deconstruction Zone — Part 2|website=Animation World Network|language=en|access-date=7. 4. 2021}}</ref> Ukrajinski veb-sajt imena Porodica pod zaštitom Svete Djevice, koji je ''[[The Wall Street Journal]]'' opisao kao "rubnu katoličku" grupu, kritizirao jeseriju zbog navodnog "reklamiranja homoseksualnosti".<ref name=":24">{{Cite web|url=https://www.wsj.com/articles/BL-NEB-5854|title=Ukraine's Morality Police Probe 'Gay' SpongeBob - WSJ|date=25. 2. 2021|website=web.archive.org|access-date=7. 4. 2021|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225150430/https://www.wsj.com/articles/BL-NEB-5854|url-status=bot: unknown}}</ref> Grupa je tražila da se serija zabrani, zajedno s nekoliko drugih popularnih dječjih svojstava. [[Nacionalna stručna komisija Ukrajine za zaštitu javnog morala]] počela je razmatrati slučaj u augustu 2012.<ref name=":24" /> Pitanja o seksualnosti Spužva Boba pojavila su se ponovo 2020. nakon što je Nickelodeonova zvanični Twitter stranica objavila sliku lika u duginim bojama s tekstom koji slavi LGBTQ+ zajednicu i njene saveznike tokom [[Ponos LGBT osoba#Mjeseca ponosa|Mjeseca ponosa]]. Iako se u toj objavi nisu navodile bilo kakve seksualne orijentacije Spužva Boba, brojni su korisnici odgovorili na društvenim mrežama, tvrdeći da već sumnjaju da je možda homoseksualac ili ponovo potvrđujući Hillenburgov opis aseksualnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/entertainment/tv/2020/06/13/nickelodeons-pride-tweet-reignites-debate-spongebobs-sexuality/3184582001/|title=Nickelodeon's Pride tweet reignites debate on SpongeBob's sexual orientation|last=Ali|first=Rasha|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=7. 4. 2021}}</ref> U aprilu 2009, [[Burger King]] objavio je reklamu na temu serija u kojoj je prikazana parodija na pjesmu [[Sir Mix-a-Lot]]a "[[Baby Got Back]]". [[Kampanja za djetinjstvo bez komercijalnosti]] protestirala je protiv reklame zbog toga što je bila seksistička i neprimjereno seksualna, posebno uzimajući u obzir da baza obožavatelja serije uključuje malu djecu.<ref>{{Cite web|url=https://www.commondreams.org/newswire/2009/04/09/ccfc-nickelodeon-did-you-approve-spongebob-squarebutt-burger-king-commercial|title=CCFC to Nickelodeon: Did You Approve the SpongeBob SquareButt Burger King Commercial?|website=Common Dreams|language=en|access-date=7. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://jezebel.com/spongebob-meets-sir-mix-a-lot-in-new-burger-king-ads-5203677|title=SpongeBob Meets Sir Mix-A-Lot In New Burger King Ads|website=Jezebel|language=en-us|access-date=7. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://blogs.suntimes.com/shinyobjects/2009/04/burger-king-pushes-flat-butts-and-spongebob-to-kids-hires-buttheads-to-do-it.html|title=Burger King pushes flat butts and SpongeBob to kids, hires buttheads to do it - Shiny Objects|date=11. 11. 2014|website=web.archive.org|access-date=7. 4. 2021|archive-date=11. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111003615/http://blogs.suntimes.com/shinyobjects/2009/04/burger-king-pushes-flat-butts-and-spongebob-to-kids-hires-buttheads-to-do-it.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":25">{{Cite web|url=https://shine.yahoo.com/parenting/is-the-sir-mix-a-lot-burger-king-commercial-too-much-for-kids-444044.html|title=Is the Sir Mix-a-Lot Burger King commercial too much for kids? {{!}} Parenting - Yahoo Shine|date=16. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=7. 4. 2021|archive-date=16. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416202924/https://shine.yahoo.com/parenting/is-the-sir-mix-a-lot-burger-king-commercial-too-much-for-kids-444044.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":26">{{Cite web|url=http://voices.yahoo.com/spongebob-sir-mix-lot-burger-king-offensive-commercial-3094448.html?cat=33|title=Spongebob + Sir Mix-A-Lot + Burger King = Offensive Commercial? - Yahoo Voices - voices.yahoo.com|date=9. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=7. 4. 2021|archive-date=9. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131209042535/http://voices.yahoo.com/spongebob-sir-mix-lot-burger-king-offensive-commercial-3094448.html?cat=33|url-status=bot: unknown}}</ref> U službenim izjavama koje su objavili Burger King i Nickelodeon, obje kompanije tvrde da je kampanja usmjerena na roditelje.<ref name=":25" /><ref name=":26" />{{quote box|align=right|width=30em|style=max-width:40%|quote="Djeca koja su gledala crtić radila su sa upola manjim kapacitetom od druge djece."|source=—Angeline S. Lillard, Univerzitet Virginije<ref>{{cite news|last=Rabin|first=Roni Caryn|title=Is ''SpongeBob SquarePants'' Bad for Children?|url=http://well.blogs.nytimes.com/2011/09/12/is-spongebob-squarepants-bad-for-children/|work=[[The New York Times]]|access-date=7. 4. 2021|date=12. 9. 2011}}</ref>}}Studija iz 2011. godine, provedena na [[Univerzitetu Virginije]], objavljena u časopisu ''[[Pediatrics (časopis)|Pediatrics]]'', sugerira da je dopuštanje djeci predškolske dobi da gledaju seriju prouzrokovalo kratkoročne poremećaje u mentalnoj funkciji i rasponu pažnje zbog čestih promjena snimaka, u poređenju s kontrolnim grupama koje su gledale ''[[Oblutak|Oblutka]]'' i crtale slike.<ref>{{Cite journal|last=Lillard|first=A. S.|last2=Peterson|first2=J.|date=1. 10. 2011|title=The Immediate Impact of Different Types of Television on Young Children's Executive Function|url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/doi/10.1542/peds.2010-1919|journal=PEDIATRICS|language=en|volume=128|issue=4|pages=644–649|doi=10.1542/peds.2010-1919|issn=0031-4005}}</ref><ref>{{Cite news|title=Study: Fast-Moving Cartoons Like SpongeBob May Impair Kids’ Focus|url=https://healthland.time.com/2011/09/12/do-your-kids-find-it-hard-to-focus-after-watching-spongebob-research-bears-that-out/|newspaper=Time|date=12. 9. 2011|access-date=7. 4. 2021|issn=0040-781X|language=en-US|first=Bonnie|last=Rochman|archive-date=20. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130420202450/http://healthland.time.com/2011/09/12/do-your-kids-find-it-hard-to-focus-after-watching-spongebob-research-bears-that-out/|url-status=dead}}</ref> Izvršni direktor Nickelodeona odgovorio je u intervjuu da serija nije bila namijenjena publici te dobi i da je studija koristila "sumnjivu metodologiju i nije mogla pružiti osnovu za bilo kakve valjane nalaze kojima roditelji mogu vjerovati".<ref>{{Cite web|url=https://thechart.blogs.cnn.com/2011/09/12/study-some-cartoons-are-bad-for-childrens-brains/|title=Study: Some cartoons are bad for children's brains|language=en|access-date=7. 4. 2021|archive-date=12. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412021330/https://thechart.blogs.cnn.com/2011/09/12/study-some-cartoons-are-bad-for-childrens-brains/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2011-sep-12-la-heb-spongebob-squarepants-children-brain-20110912-story.html|title=SpongeBob impairs little kids' thinking, study finds|date=12. 9. 2011|website=Los Angeles Times|language=en-US|access-date=7. 4. 2021}}</ref> Godine 2014. je [[ministar obrazovanja]] [[Kazahstan]]a, Zabira Orazalijeva, emisiju smatrala previše nasilnom za djecu, nazivajući naslovnog lika "samozatajnim [[Huliganstvo|huliganom]]"<ref name=":28">{{Cite web|url=https://metro.co.uk/2014/09/28/spongebob-squarepants-is-a-self-absorbed-violent-hooligan-says-kazakhstan-4884788/|title=SpongeBob SquarePants is a 'self-absorbed, violent hooligan'|last=Hartley-Parkinson|first=Richard|date=28. 9. 2014|website=Metro|language=en|access-date=7. 4. 2021}}</ref> koji "redovno nanosi nasilje drugima u svojoj zajednici i čini se da uživa u onome što radi".<ref name=":28" /><ref>{{Cite web|url=https://www.washingtontimes.com/news/2014/sep/28/spongebob-squarepants-promotes-hooligan-behavior-s/|title=SpongeBob Squarepants promotes hooligan behavior, says Kazakhstan|website=The Washington Times|language=en-US|access-date=7. 4. 2021|archive-date=18. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200918152458/https://www.washingtontimes.com/news/2014/sep/28/spongebob-squarepants-promotes-hooligan-behavior-s/|url-status=dead}}</ref> Nekoliko epizoda serije također su bile predmet kontroverze. U izvještaju pod naslovom "Vukovi u ovčjoj odjeći", koji dokumentira porast potencijalno nasilnog, nepristojnog i seksualnog sadržaja u dječjim programima, organizacija [[Parents Television Council]], zaštitarska medijska grupa, tvrdi da je epizoda "Sailor Mouth" iz druge sezone implicitni pokušaj promocije i [[Satira|satire]] upotrebe vulgarnih riječi među djecom.<ref>{{Cite web|url=http://www.parentstv.org/PTC/publications/reports/childrensstudy/childrensstudy.pdf|title=Wayback Machine|date=9. 8. 2007|website=web.archive.org|access-date=7. 4. 2021|archive-date=9. 8. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070809080108/http://www.parentstv.org/PTC/publications/reports/childrensstudy/childrensstudy.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> Specijal ''[[Spužva Bob na zadnjoj liniji obrane]]'', i epizoda "Selling Out" bili su kritizirani zbog promicanja [[Ekološka svjest|ekološke svjesti]] i [[Politička lijevica|političke lijevice]] zbog njihovog negativnog prikazivanja [[Veliki biznis|velikih biznisa]].<ref name=":29">{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/spongebobs-firing-sparks-political-debate-652727|title=SpongeBob's Firing Sparks Political Debate (Exclusive Video)|date=4. 11. 2013|website=The Hollywood Reporter|language=en|access-date=7. 4. 2021}}</ref> Specijal iz 9. sezone, ''[[Spužva Bob, otpušten si!]]'', izazvao je široku kontroverzu i pokrenuo političku raspravu oko prikazivanja [[nezaposlenost]]i.<ref name=":29" /> ViacomCBS je povukao epizodu iz 3. sezone, "Mid-Life Crustacean", koja je prvi put emitirana 2003. godine, vjerovatno zbog kraja u kojem Spužva Bob, Patrik i gdin. Kliještić učestvuju u [[Racija gaćica|raciji gaćica]]. "Utvrdili smo da neki elementi priče nisu prikladni za djecu", izjavio je predstavnik Nickelodeona. Kasnija epizoda "Kwarantined Krab", iz [[Spužva Bob Skockani (12. sezona)|12. sezone]], također je postala nedostupna zbog sličnosti s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-a 19]].<ref>{{Citation|title=SpongeBob SquarePants Episodes Pulled Over Storyline Concerns - IGN|url=https://www.ign.com/articles/spongebob-squarepants-episodes-pulled-over-storyline-concerns|access-date=7. 4. 2021|language=en}}</ref> == Roba i drugi mediji == {{Glavni|Spisak medija "Spužve Boba Skockanog"}} === Streaming === Prvobitno je serija bila dostupna na Netflixu. Međutim, serija je uklonjena 2013. jer njihov ugovor s Viacomom nije bio obnovljen.<ref>{{Cite web|url=https://gigaom.com/2013/05/23/no-more-dora-spongebob-on-netflix/,%20https://gigaom.com/2013/05/23/no-more-dora-spongebob-on-netflix/|title=Adios, Dora: Netflix is starting to take Viacom shows offline|last=Roettgers|first=Janko|date=23. 5. 2013|website=gigaom.com|language=en-US|access-date=7. 4. 2021|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418054318/https://gigaom.com/2013/05/23/no-more-dora-spongebob-on-netflix/|url-status=dead}}</ref> Serija je također bila dostupna za streaming na usluzi [[Hulu]] počevši od 2012. dok nije bila uklonjena 2016.<ref>{{Cite web|url=https://ew.com/article/2012/10/09/nickelodeon-hulu-plus/|title=Nickelodeon shows now available to watch on Hulu Plus|website=EW.com|language=en|access-date=7. 4. 2021}}</ref> Serija je kasnije postala dostupna na usluzi [[Prime Video]] 2013. nakon što je Netflixov ugovor okončan.<ref>{{Cite web|url=https://adage.com/article/media/amazon-signs-exclusive-deal-stream-viacom-shows/241846|title={{!}} Ad Age|date=4. 6. 2013|website=adage.com|language=en|access-date=7. 4. 2021}}</ref> Kao dio plana rebrandinga usluge Paramount+, serija se pridružila toj usluzi uz ostale serije ViacomCBS-a 30. jula 2020.<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2020/07/spongebob-squarepants-spinoff-kamp-koral-shifts-to-cbs-all-access-as-nickelodeon-library-shows-arrive-1202998734/|title=‘SpongeBob SquarePants’ Spinoff ‘Kamp Koral’ Shifts To CBS All Access As Nickelodeon Library Shows Arrive|last=Hayes|first=Dade|last2=Hayes|first2=Dade|date=30. 7. 2020|website=Deadline|language=en-US|access-date=7. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://thefutoncritic.com/news/2020/07/30/viacomcbs-debuts-expanded-and-enhanced-cbs-all-access-370101/20200730cbs01/|title=Breaking News - ViacomCBS Debuts Expanded and Enhanced CBS All Access {{!}} TheFutonCritic.com|website=thefutoncritic.com|access-date=7. 4. 2021}}</ref> Trenutno je prvih 6 sezona dostupno za streaming na usluzi Prime Video, a prvih 12 sezona putem usluge Paramount+.<ref>{{Cite web|url=https://decider.com/show/spongebob-squarepants/|title=SpongeBob SquarePants {{!}} Where to Stream and Watch|website=Decider|language=en-US|access-date=7. 4. 2021}}</ref> Na Netflixu je serija dostupna, ali samo u Kanadi.<ref name=":27" /> Sezone 8, 9 i [[Spužva Bob Skockani (10. sezona)|10]] dostupne su na usluzi [[HBO Go]].<ref>{{Cite web|url=http://hbogo.ba/serije/spuzva-bob-skockani|title=Spužva Bob Skockani / SpongeBob SquarePants|website=hbogo.ba|language=bs|access-date=7. 4. 2021|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418054405/https://hbogo.ba/geoblock|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://hbogo.hr/serije/spuzva-bob-skockani|title=Spužva Bob Skockani / SpongeBob SquarePants|website=hbogo.hr|language=hr|access-date=7. 4. 2021}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://hbogo.rs/serije/sunder-bob-kockalone|title=Sunđer Bob Kockalone {{!}} HBO GO|website=hbogo.rs|language=sr|access-date=7. 4. 2021|archive-date=4. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210404171706/https://hbogo.rs/serije/sunder-bob-kockalone|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://hbogo.me/serije/sunder-bob-kockalone|title=Sunđer Bob Kockalone / SpongeBob SquarePants|website=hbogo.me|language=me|access-date=7. 4. 2021|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418054327/https://hbogo.me/geoblock|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://hbogo.mk/serii/sungjerot-bob|title=Сунѓерот Боб - HBO GO|website=hbogo.mk|language=mk|access-date=7. 4. 2021|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418054327/https://hbogo.mk/geoblock|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://hbogo.bg/kids/serial/spondzh-bob-kvadratni-gashti|title=Спондж Боб Квадратни гащи / SpongeBob SquarePants|website=hbogo.bg|language=bg|access-date=7. 4. 2021|archive-date=22. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210422201350/https://hbogo.bg/kids/serial/spondzh-bob-kvadratni-gashti|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://hbogo.ro/kids/seriale/spongebob-pantaloni-patrati|title=SpongeBob Pantaloni Pătrați / SpongeBob SquarePants|website=hbogo.ro|language=ro|access-date=7. 4. 2021|archive-date=16. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516070517/https://hbogo.ro/kids/seriale/spongebob-pantaloni-patrati|url-status=dead}}</ref> === Muzika === Objavljene su tri [[Zvučna podloga|zvučne podloge]] s muzikom iz serije (''[[SpongeBob SquarePants: Original Theme Highlights]]'' (2001), ''[[SpongeBob's Greatest Hits]]'' (2009), i ''[[SpongeBob SquarePants: The Yellow Album]]'' (2005)). ''Original Theme Highlights'' bio je na 171. mjestu na ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].<ref>{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/search/albums/spongebob+squarepants+original+theme+highlights|title=Album Search for "spongebob squarepants original theme highlights"|website=AllMusic|language=en|access-date=8. 4. 2021}}</ref> Na istoj ljestvici je ''Spongebob's Greatest Hits'' bio 122. mjesto.<ref>{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/search/albums/spongebobs+greatest+hits|title=Album Search for "spongebobs greatest hits"|website=AllMusic|language=en|access-date=8. 4. 2021}}</ref> Nekoliko pjesama je snimljeno u svrhu izdanja jednog singla ili albuma, i nisu bile u seriji. Pjesma "My Tidy Whities" koju su napisali Tom Kenny i [[Andy Paley]] objavljena je samo na albumu ''[[The Best Day Ever]]'' (2006). Kennyjeva inspiracija za pjesmu bio je "humor u donjem rublju",<ref name=":31">{{Cite web|url=http://www.newsday.com/entertainment/ny-fffast4956134nov05,0,4012699.story?coll=ny-entertainment-promo|title=FAST CHAT TOM KENNY -- Newsday.com|date=17. 2. 2008|website=web.archive.org|access-date=8. 4. 2021|archive-date=17. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080217024149/http://www.newsday.com/entertainment/ny-fffast4956134nov05,0,4012699.story?coll=ny-entertainment-promo|url-status=bot: unknown}}</ref> rekavši: "Humor donjeg rublja uvijek je siguran nasmijač s djecom ... Samo vidjeti lika toliko neobičnog koji nosi zaista prozaično, normalno, [[Kmart]]-sko donje rublje od tri paketa smiješan je crtež ... Mislili smo da je smiješno napraviti zaista bujnu, lijepu ljubavnu pjesmu za njegovo donje rublje ".<ref name=":31" /> Zvučna podloga za film (imena ''[[The SpongeBob SquarePants Movie – Music from the Movie and More...]]'') bila je objavljena u novembru 2004. Razni izvođači, uključujući [[The Flaming Lips]],<ref>{{Cite web|url=https://www.billboard.com/articles/news/65812/lips-shins-kick-back-with-spongebob|title=Lips, Shins Kick Back With 'SpongeBob'|website=Billboard|language=en|access-date=8. 4. 2021}}</ref> [[Wilco]],<ref name=":32">{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/1491510/flaming-lips-wilco-commercial-weirdo-avril-lavigne-head-up-spongebob-lp/|title=Flaming Lips, Wilco, 'Commercial Weirdo' Avril Lavigne Head Up 'SpongeBob' LP|last=Archive-Joe-DAngelo|website=MTV News|language=en|access-date=8. 4. 2021|archive-date=12. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210512020656/http://www.mtv.com/news/1491510/flaming-lips-wilco-commercial-weirdo-avril-lavigne-head-up-spongebob-lp/|url-status=dead}}</ref> [[Ween]],<ref>{{Cite web|url=http://mnilive.com/2009/06/nickelodeon-celebrates-pop-culture-icon-spongebob-squarepants-decade/|title=Nickelodeon Celebrates Pop Culture Icon SpongeBob SquarePants decade {{!}} mnilive.com|date=26. 6. 2009|website=web.archive.org|access-date=8. 4. 2021|archive-date=26. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090626060310/http://mnilive.com/2009/06/nickelodeon-celebrates-pop-culture-icon-spongebob-squarepants-decade/|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Motörhead]],<ref name=":32" /> [[The Shins]]<ref>{{Cite web|url=http://www.thefader.com/2004/10/04/spongebob-soundtrack-boasts-shins-wilco-and-flaming-lips-songs/|title=SpongeBob Soundtrack Boasts Shins, Wilco, And Flaming Lips Songs {{!}} The FADER|date=7. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=8. 4. 2021|archive-date=7. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131207145020/http://www.thefader.com/2004/10/04/spongebob-soundtrack-boasts-shins-wilco-and-flaming-lips-songs/|url-status=bot: unknown}}</ref> i [[Avril Lavigne]]<ref name=":30" /> doprinijeli su zvučnoj podlozi koja je dosegla 76. mjesto na ljestvici ''Billboard'' 200.<ref>{{Cite web|url=https://www.allmusic.com/search/albums/the+spongebob+squarepants+movie+music+from+the+movie+and+more|title=Album Search for "the spongebob squarepants movie music from the movie and more"|website=AllMusic|language=en|access-date=8. 4. 2021}}</ref> === Atrakcije === [[Datoteka:Spongebob Squarepants Rock Bottom Plunge.ogv|lijevo|mini|Video vožnje ''Spongebob Squarepants Rock Bottom Plunge'']] Vožnja i animirani film imena [[SpongeBob SquarePants 4-D]] bila je uvedena u zabavne parkove [[Six Flags Over Texas]] i [[Flamingo Land Resort]], kao i u akvarij [[Shedd Aquarium]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sheddaquarium.org/4dtheater.html|title=WebCite query result|website=www.webcitation.org|access-date=10. 4. 2021|archive-date=29. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129122646/http://sheddaquarium.org/4dtheater.html|url-status=dead}}</ref> U vožnji je prava voda i mjehurići, i mnogo senzornih dodataka. Godine 2012. se Nickelodeon ponovo udružio s kompanijama [[SimEx-Iwerks Entertainment]] i Super 78 kako bi proizveli vožnju ''SpongeBob SquarePants 4-D: The Great Jelly Rescue''.<ref>{{Cite web|url=https://www.cartoonbrew.com/biz/spongebob-squarepants-4-d-attraction-coming-soon-70391.html|title="SpongeBob Squarepants" 4-D Attraction Coming Soon|date=25. 9. 2012|website=Cartoon Brew|language=en-US|access-date=10. 4. 2021}}</ref> Atrakcija je bila uvedena u akvarij [[Mystic Aquarium]] 2013.<ref>{{Cite web|url=https://www.facebook.com/mysticchamber/posts/meet-spongebob-squarepants-at-mystic-aquariumsaturday-may-18-2013-1030-am-to-sun/10151682705251528/|title=Meet SpongeBob SquarePants at Mystic Aquarium!|website=Facebook|language=en|access-date=10. 4. 2021}}</ref> Također je uvedena u odmaralište [[Holiday Inn Resort Orlando Suites – Waterpark|Nickelodeon Suites Orlando]] ([[Orlando]], [[Florida]]).<ref>{{Cite web|url=https://insidethemagic.net/2013/04/spongebob-squarepants-makes-a-splash-at-nick-hotel-with-new-4d-movie-bikini-bottom-breakfast-and-more-entertainment/|title=SpongeBob SquarePants makes a splash at Nick Hotel with new 4D movie, Bikini Bottom Breakfast, and more entertainment|last=Brigante|first=Ricky|date=23. 4. 2013|website=Inside the Magic|language=en-US|access-date=10. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://eyeonorlando.com/2013/04/spongebob-squarepants-4-d-the-great-jelly-rescue-2/|title=SpongeBob SquarePants 4-D: The Great Jelly Rescue - Eye on Orlando|date=3. 5. 2013|website=web.archive.org|access-date=10. 4. 2021|archive-date=3. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130503111622/http://eyeonorlando.com/2013/04/spongebob-squarepants-4-d-the-great-jelly-rescue-2/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://attractionsmagazine.com/blog/2013/04/22/nick-hotel-debuts-new-spongebob-4d-movie-and-bikini-bottom-character-breakfast/|title=Nick Hotel debuts new Spongebob 4D movie and Bikini Bottom character breakfast - Orlando Attractions Magazine|date=23. 4. 2013|website=web.archive.org|access-date=10. 4. 2021|archive-date=23. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130423114753/http://attractionsmagazine.com/blog/2013/04/22/nick-hotel-debuts-new-spongebob-4d-movie-and-bikini-bottom-character-breakfast/|url-status=bot: unknown}}</ref> Sedmominutni film prati Spužva Boba, Patrika i Lunu, na pustolovini da zaustave Planktona, koji napada Polje meduza. U [[Trgovački centar|trgovačkom centru]] [[Mall of America]] nalazi se tematski park Nickelodeona. Jedna od vožnja je [[tobogan smrti]] imena ''Spongebob Squarepants Rock Bottom Plunge'' koji je napravila njemačka kompanija [[Gerstlauer]]. Tobogan smrti bio je otvoren 15. marta 2008.<ref>{{Cite web|url=https://www.themeparkinsider.com/flume/200803/642/|title=New attraction spotlight: Nickelodeon Universe at Mall of America|website=Theme Park Insider|access-date=10. 4. 2021}}</ref> Dana 23. maja 2015, na [[Moody Gardens]]u u [[Teksas]]u, otvoren je interaktivni 3D show imena ''SpongeBob SubPants Adventure''. John Zendt, predsjednik i izvršni direktor Moody Gardensa, rekao je da se u showu "posjetioci mogu družiti s likovima Nickelodeona na digitalnoj pozornici, kako nikad prije nisu mogli."<ref>{{Cite web|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/moody-gardens-announces-launch-of-new-one-of-a-kind-spongebob-subpants-interactive-experience-300043050.html|title=Moody Gardens Announces Launch of New One-of-a-Kind SpongeBob SubPants Interactive Experience|last=Gardens|first=Moody|website=www.prnewswire.com|language=en|access-date=10. 4. 2021}}</ref> === SpongeBob SquareShorts === Godine 2013. je Nickelodeon započeo takmičenje kratkih filmova o ''Spužva Bobu Skockanom'', SpongeBob SquareShorts: Original Fan Tributes.<ref>{{Cite web|url=https://www.awn.com/news/nick-launches-2013-short-film-contest|title=Nick Launches 2013 Short Film Contest|website=Animation World Network|language=en|access-date=10. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.animationmagazine.net/events/nick-launches-spongebob-squareshorts-contest/|title=Nick Launches SpongeBob SquareShorts Contest|last=Milligan|first=Mercedes|date=7. 5. 2013|website=Animation Magazine|language=en-US|access-date=10. 4. 2021}}</ref> Takmičenje je ohrabrilo obožavatelje i filmske stvaraoce širom svijeta da stvore originalne kratke filmove inspirirane serijom za priliku da osvoje nagradu i putovanje za četiri osobe na projekciju u [[Hollywood]]u. Takmičenje je započelo 6. maja i trajalo je do 28. juna 2013.<ref>{{Cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/07/nickelodeon-announces-first-ever-spongebob-squarepants-global-film-competition-spongebob-squareshorts-original-fan-tributes/181318/|title=Nickelodeon Announces First-Ever Spongebob SquarePants Global Film Competition, ‘SpongeBob SquareShorts: Original Fan Tributes’ - Ratings {{!}} TVbytheNumbers|date=11. 5. 2013|website=web.archive.org|access-date=10. 4. 2021|archive-date=11. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130511005553/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2013/05/07/nickelodeon-announces-first-ever-spongebob-squarepants-global-film-competition-spongebob-squareshorts-original-fan-tributes/181318/|url-status=dead}}</ref> Dana 19. jula 2013. je Nickelodeon objavio finaliste.<ref>{{Cite web|url=http://www.licensing.biz/news/read/nickelodeon-reveals-finalists-in-spongebob-squareshorts-film-comp/026966|title=Nickelodeon reveals finalists in SpongeBob Squareshorts film comp {{!}} Latest news from the licensing industry {{!}} Licensing.biz|date=24. 10. 2013|website=web.archive.org|access-date=10. 4. 2021|archive-date=24. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024040444/http://www.licensing.biz/news/read/nickelodeon-reveals-finalists-in-spongebob-squareshorts-film-comp/026966|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/news/2013/07/19/nickelodeon-announces-finalists-for-first-ever-spongebob-squareshorts-global-short-film-competition-92000/20130719nickelodeon01/|title=Breaking News - Nickelodeon Announces Finalists For First-Ever SpongeBob SquareShorts Global Short Film Competition {{!}} TheFutonCritic.com|website=www.thefutoncritic.com|access-date=10. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://animesuperhero.com/nickelodeon-announces-finalists-for-first-ever-spongebob-squareshorts-original-fan-tributes/|title=PR: Nickelodeon Announces Finalists for First-Ever "SpongeBob SquareShorts: Original Fan Tributes"|last=Liu|first=Ed|date=19. 7. 2013|website=Anime Superhero News|language=en-US|access-date=10. 4. 2021|archive-date=10. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210410101200/https://animesuperhero.com/nickelodeon-announces-finalists-for-first-ever-spongebob-squareshorts-original-fan-tributes/|url-status=dead}}</ref> Dana 13. avgusta 2013, kategoriju do 18 godina osvojio je David iz SAD-a za svoju reklamu ''The Krabby Commercial'', dok je kratki film ''Finally Home'', od Nicole iz Južne Afrike, pobijedio u kategoriji za starije od 18 godina. === Mjuzikl === {{Glavni|SpongeBob SquarePants (mjuzikl)}}[[Tina Landau]], režiserka, adaptirala je seriju u pozorišni mjuzikl 2016. Premijera mjuzikla bila u Chicagu 2016, i na [[Broadway]]u je bio prikazan u pozorištu [[Palace Theatre]] 4. decembra 2017.<ref>{{Cite news|title=With a Singing SpongeBob, Nickelodeon Aims for a Broadway Splash|url=https://www.nytimes.com/2017/11/22/theater/spongebob-squarepants-the-broadway-musical-nickelodeon.html|newspaper=The New York Times|date=22. 11. 2017|access-date=10. 4. 2021|issn=0362-4331|language=en-US|first=Sopan|last=Deb}}</ref> Kritičari su pohvalili mjuzikl,<ref>{{Cite web|url=https://www.houstonchronicle.com/entertainment/theater/article/Spongebob-musical-underscores-nautical-nonsense-12620152.php|title='Spongebob' musical underscores nautical nonsense of art vs. entertainment|last=Chen|first=Wei-Huan|date=16. 2. 2018|website=Houston Chronicle|language=en-US|access-date=10. 4. 2021}}</ref> i bio je nominiran za 12 nagrada [[Nagrade Tony|Tony]] na [[72. dodjela nagrade Tony|72. dodjeli nagrada]].<ref>{{Cite web|url=http://www.playbill.com/article/2018-tony-award-nominations-spongebob-squarepants-and-mean-girls-lead-the-pack|title=2018 Tony Award Nominations: SpongeBob SquarePants and Mean Girls Lead the Pack|last=Staff|first=Playbill|date=3. 1. 2018|website=Playbill|language=en|access-date=10. 4. 2021}}</ref> == Spin-off serije == === ''Kamp Koral: SpongeBob's Under Years'' === [[Spin-off]] imena ''Kamp Koral: SpongeBob's Under Years'' bio je anajvljen 14. februara 2019.<ref name=":33" /> Serija prati mlađe verzije likova u naslovnom kampu.<ref name=":34">{{Cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/news/2019/06/04/nickelodeon-greenlights-kamp-koral-original-animated-spinoff-of-hit-series-spongebob-squarepants-104415/20190604nickelodeon02/|title=Breaking News - Nickelodeon Greenlights "Kamp Koral," Original Animated Spinoff of Hit Series "SpongeBob SquarePants" {{!}} TheFutonCritic.com|website=www.thefutoncritic.com|access-date=11. 4. 2021}}</ref><ref name=":35">{{Cite web|url=https://deadline.com/2019/06/spongebob-squarepants-cg-animated-prequel-series-kamp-koral-greenlighted-nickelodeon-1202626441/|title=‘SpongeBob SquarePants’ CG-Animated Prequel Series ‘Kamp Koral’ Greenlighted By Nickelodeon|last=Andreeva|first=Nellie|last2=Andreeva|first2=Nellie|date=4. 6. 2019|website=Deadline|language=en-US|access-date=11. 4. 2021}}</ref> Scene mlađih verzija likova prikazane su u trećem filmu.<ref name=":35" /> Početak produkcije je bio potvrđen juna 2019.<ref name=":33" /><ref name=":34" /> Za razliku od serije, ''Kamp Koral'' je animiran u 3D-u. Naslov i početak emitiranja (juli 2020) bio je potvrđen 19. februara 2020.<ref>{{Cite web|url=http://thefutoncritic.com/news/2020/02/19/nickelodeon-announces-voice-cast-for-kamp-koral-spongebobs-under-years-first-ever-spongebob-squarepants-spinoff-575101/20200219nickelodeon06/|title=Breaking News - Nickelodeon Announces Voice Cast for "Kamp Koral: Spongebob's Under Years," First-Ever "Spongebob Squarepants" Spinoff {{!}} TheFutonCritic.com|website=thefutoncritic.com|access-date=11. 4. 2021}}</ref> Dana 30. jula 2020. je bilo potvrđeno da će serija biti dostupna na usluzi za streaming Paramount+ od 2021.<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2020/07/spongebob-squarepants-spinoff-kamp-koral-shifts-to-cbs-all-access-as-nickelodeon-library-shows-arrive-1202998734/|title=‘SpongeBob SquarePants’ Spinoff ‘Kamp Koral’ Shifts To CBS All Access As Nickelodeon Library Shows Arrive|last=Hayes|first=Dade|last2=Hayes|first2=Dade|date=30. 7. 2020|website=Deadline|language=en-US|access-date=11. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://thefutoncritic.com/news/2020/07/30/viacomcbs-debuts-expanded-and-enhanced-cbs-all-access-370101/20200730cbs01/|title=Breaking News - ViacomCBS Debuts Expanded and Enhanced CBS All Access {{!}} TheFutonCritic.com|website=thefutoncritic.com|access-date=11. 4. 2021}}</ref> Dana 28. januara 2021. je bilo potvrđeno da će se serija početi emitirati 4. marta 2021.<ref>{{Cite web|url=https://www.thewrap.com/spongebob-movie-sponge-on-the-run-release-paramount-plus-march-launch/|title='The SpongeBob Movie' to Debut on Paramount+ at March Launch|date=28. 1. 2021|website=TheWrap|language=en-US|access-date=11. 4. 2021}}</ref> === ''The Patrick Star Show'' === Dana 10. augusta 2020. je bilo potvrđeno da će lik Patrik Zvijezda dobiti svoj [[talk show]], i 13 epizoda je bilo naručeno. Serija će biti slična emisijama poput ''[[The Larry Sanders Show]]'' i ''[[Comedy Bang! Bang!]]''.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2020/tv/news/spongebob-squarepants-spinoff-the-patrick-star-show-in-the-works-nickelodeon-1234730755/|title=‘SpongeBob Squarepants’ Spinoff ‘The Patrick Star Show’ in the Works to Nickelodeon|last=Thorne|first=Will|date=10. 8. 2020|website=Variety|language=en-US|access-date=11. 4. 2021}}</ref> Serija je bila odobrena 4. marta 2021. i emitira se na Nickelodeonu od ljeta 2021, i kasnije će biti dostupna na usluzi Paramount+.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2021/tv/news/spongebob-squarepants-patrick-star-nickelodeon-paramount-plus-1234921485/|title=Nickelodeon Set to Expand ‘SpongeBob SquarePants’ With ‘Patrick Star’ Series|last=Steinberg|first=Brian|date=4. 3. 2021|website=Variety|language=en-US|access-date=11. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://thefutoncritic.com/news/2021/03/04/nickelodeon-greenlights-the-patrick-star-show-original-animated-spongebob-squarepants-spinoff-slated-to-air-this-summer-13011/20210304nickelodeon01/|title=Breaking News - Nickelodeon Greenlights "The Patrick Star Show," Original Animated "SpongeBob SquarePants" Spinoff, Slated to Air This Summer {{!}} TheFutonCritic.com|website=thefutoncritic.com|access-date=11. 4. 2021}}</ref> === Neimenovane spin-off serije i filmovi na Netflixu === U novembru 2019. se saznalo da je muzička serija o Kalamarku u razvoju za Netflix.<ref>{{Cite news|title=‘SpongeBob’ Spinoff Highlights Netflix-Nickelodeon Deal|url=https://www.nytimes.com/2019/11/13/business/media/netflix-nickelodeon-spongebob-squarepants.html|newspaper=The New York Times|date=13. 11. 2019|access-date=11. 4. 2021|issn=0362-4331|language=en-US|first=Brooks|last=Barnes}}</ref> ViacomCBS je najavio dva filma o seriji koja će biti objavljena na Netflixu.<ref>{{Cite web|url=https://www.mediaplaynews.com/its-a-spongebob-squarepants-vision-at-viacomcbs/|title=It’s a ‘SpongeBob SquarePants’ World at ViacomCBS – Media Play News|language=en-US|access-date=11. 4. 2021}}</ref> == Filmovi == *''[[Spužva Bob Skockani: film]]'' (2004) *''[[Spužva Bob Skockani: Spužva na suhom]]'' (2015) *''[[Spužva Bob Skockani: Spužva u bijegu]]'' (2020) == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == <references responsive="" /> == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|id=0206512|title={{PAGENAME}}}} {{Spužva Bob Skockani}}{{Serije Nickelodeona}} [[Kategorija:Spužva Bob Skockani| ]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 1999.]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 1990-ih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke animirane TV-serije iz 2020-ih]] {{Istaknuti članak}} iyl6yh8zsnsinju5ami974o47ucg35e Slobodna teritorija Trsta 0 475360 3899936 3746147 2026-06-23T04:24:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899936 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Slobodna teritorija Trsta | genitiv = Slobodne teritorije Trsta | godina_druge_vlasti = 1951–1954 | vladar_prva_vlast = [[Terence Airey]] (Zona A)<br>[[Mirko Lenac]] (Zona B) | valuta = [[Italijanska lira]] (Zona A)<br>[[Jugolira]] (Zona B) | država_poslije2 = Italija | vrsta_vlasti = [[Guverner]] | država_poslije_zastava2 = Flag of Italy.svg | etničke_grupe = [[Jugoslaveni]] i [[Italijani]] | datum osnivanja = [[Osnivanje]] | stanovnika_godina = 1949. | površina_godina = 1947. | izvorno_ime = Territorio Libero di Trieste<br>Svobodno tržaško ozemlje<br>Slobodni teritorij Trsta | država_poslije1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | zastava = Free Territory Trieste Flag.svg | godina_prve_vlasti = 1947–1951 | država_prije1 = Kraljevina Italija | razdoblje = 1947–1954 | država_prije_zastava1 = Flag of Italy (1861–1946).svg | država_poslije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg | službeni_jezik = [[srpskohrvatski]], [[slovenski]] i [[italijanski]] | karta = Free Territory of Trieste Map-hr.svg | glavni_grad = [[Trst]] | državno_uređenje = [[Grad-država]] pod nadzorom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] | površina = 738 | stanovnika = 370.000 | vladar_druga_vlast = [[John Winterton]] (Zona A)<br>[[Miloš Stamatović]] (Zona B) | grb = Free Territory of Trieste coat of arms.svg | nezavisnost = 10. februar 1947. | vremenska_zona = [[UTC+01:00|UTC +1]] ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]])<br>[[UTC+02:00|UTC +2]] ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) }} '''Slobodna teritorija Trsta''' ([[Italijanski jezik|it]]: ''Territorio libero di Trieste''; [[Slovenski jezik|slv]]: ''Svobodno tržaško ozemlje''; [[Hrvatski jezik|hr]]: ''Slobodni teritorij Trsta'') bilo je nezavisna teritorija smješteno u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] između sjeverne [[Italija|Italije]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], okrenuta sjevernom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], pod direktnom odgovornošću [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U osnovi je djelovao kao slobodan grad, tj. [[grad-država]]. Slobodna država Trsta je osnovana 10. februara 1947. godine, i to Ugovorom o miru s Italijom, kojega su pod okriljem [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] potpisale sve sile pobjednice iz Drugog svjetskog rata. Glavni cilj uspostave tog ovog teritorija je bila smanjivanje teritorija koje predstavljaju predmet spora između [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[Italija|Italije]] - [[Istra]], [[Rijeka]], [[Zadar]], otok [[Cres]], [[Lošinj]] i [[Lastovo (Hrvatska)|Lastovo]], te jednog broja manjih otoka koji su nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bili pripali Italiji su istim ugovorom iz 1947. godine pripojena [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] u Jugoslaviji - a time i između tadašnjeg [[Socijalizam|socijalističkog]] i zapadnog bloka u uvjetima [[Hladni rat|Hladnog rata]] između njih. Objektivno je nad južnim dijelom STT-a - tzv. "Zonom B" upravljala Jugoslavija (putem vojne uprave, koja je njime upravljala kao faktičnim dijelom socijalističke Jugoslavije), a sjeverni dio ("Zona A") koji je bio pod vojnom upravom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] ekonomski i socijalno je predstavljao dio Italije. Faktično stanje je sankcionirano [[Osimski sporazum|Osimskim ugovorom]] iz 1975. godine, kojim su granice između zone A i zone B postale definitivno priznatim međudržavnim granicama.<ref>{{Cite web|url=https://informator.hr/strucni-clanci/vremeplov-osimski-sporazumi-10-studenoga-1975|title=Vremeplov: Osimski sporazumi – 10. studenoga 1975. {{!}} Novi informator|last=Banić|first=Slavica|website=informator.hr|language=en|access-date=13. 4. 2021}}</ref> Područje nekadašnje Zone B koje se nalazi južno od rijeke Dragonje pripada danas [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a područje od te rijeke do italijanske granice predstavlja teritorij [[Slovenija|Slovenije]] (Slovensko Primorje). == Geografija == Slobodni teritorij Trsta se sastojao od grada [[Trst]]a, te obalnog pojasa koji se danas nalazi u Italiji (zona A) i jednog dijela Istarskog poluotoka (zona B), danas podijeljen između Slovenije i Hrvatske. Područje države se protezalo na 738&nbsp;km² oko [[Tršćanski zaliv|Tršćanskog zaliva]] od Duina na sjeveru, do [[Novigrad (Istarska županija)|Novigrada]] na jugu, te je na tom području živjelo oko 370,000 stanovnika. Rijeke na ovom području su: [[Dragonja (rijeka)|Dragonja]] (''Dragogna''), Reka (''Timavo''), [[Glinščica]] (''Rosandra'') i Mirna (''Quieto''). Najviša tačka države je bila [[Veliko Gradišče]] (''Monte Castellaro'') (724 m). Teritorija se sastojila od 18 općina (od sjevera prema jugu): {| class="wikitable" ! rowspan="2" |Zona ! colspan="2" |Općina !Država |- !Izvorno ime !Drugo ime ! |- ! rowspan="7" |A |[[Duino|Duino / Devin]] |''Duino'' | rowspan="7" |{{ZID|Italija}} |- |[[Aurisina|Aurisina / Nabrežina]] |''Aurisina'' |- |[[Zgonik (Italija)|Zgonik]] |''Sgonico'' |- |[[Repentabor]] |''Monrupino'' |- |[[Trst]] |''Trieste'' |- |[[Milje (Italija)|Milje / Muđa]] |''Muggia'' |- |[[Dolina (Italija)|Dolina]] |''San Dorligo della Valle'' |- ! colspan="4" |- |- ! rowspan="11" |B |[[Dekani]] |''Villa Decani'' | rowspan="6" |{{ZID|Slovenija}} |- |[[Koper]] |''Kopar'', ''Capodistria'' |- |[[Izola]] |''Isola'' |- |[[Piran]] |''Pirano'' |- |[[Marezige]] |''Maresego'' |- |[[Šmarje (Koper)|Šmarje]] |''Monte di Capodistria'' |- |[[Umag]] |''Umago'' | rowspan="5" |{{ZID|Hrvatska}} |- |[[Buje]] |''Buie'' |- |[[Brtonigla]] |''Verteneglio'' |- |[[Grožnjan]] |''Grisignana'' |- |[[Novigrad (Istarska županija)|Novigrad]] |''Cittànova'' |} == Historija == Trst je vijekovima bio dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], iako su većinu stanovnika činili [[Italijani]]. Nakon Prvog svjetskog rata, 1921. godine, Italija je službeno pripojila Trst, Istru, [[Kvarner]] i dijelove današnje zapadne Slovenije. Nadalje, 1924. godine, Italija je pripojila i Slobodnu Državu Rijeku. Ruralno područje su većinom naseljavali Slovenci i Hrvati, dok su Talijani prebivali većinom u Trstu i nekim istarskim gradovima. U 1920-im i 1930-im godinama, [[Slaveni|slavensko stanovništvo]] je pod fašističkim režimom bilo podvrgnuto italijanizaciji i diskriminaciji. Također su često bili podvrgnuti nasilju, 13. maja 1920. zapaljen je Slovenski narodni dom u Trstu, kao odgovor na ubojstvo dvojice italijanskih mornara, koje je ubila jugoslavenska žandarmerija u pobuni u [[Split]]u. Mnogi Slovenci i Hrvati su emigrirali u Jugoslaviju, dok su se neki pridružili pokretu otpora TIGR ([[Trst]], [[Istra]], [[Gorica]] i [[Rijeka]]), koji je u 1920-ima i 1930-ima izveo više od 100 oružanih akcija u Trstu i njegovoj okolici. [[Datoteka:Marshall_Plan_poster.JPG|lijevo|mini|235x235px|Poster [[Marshallov plan|Marshallovog plana]] koji prikazuje zastave evropskih država, uključujući zastavu [[Trst]]a, koja je greškom prikazana s plavom umjesto s crvenom pozadinom.]] [[Datoteka:Coat_of_Arms_of_the_Free_Territory_of_Trieste_-_Zone_B.svg|mini|198x198px|Grb Slobodnog teritorija Trsta korišten u Zoni B.]] Italija se u Drugom svjetskom ratu borila na strani [[Sile Osovine|Osovinskih sila]]. Nakon pada fašističkog režima 1943. godine i italijanske kapitulacije, [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] je pripojila ovaj teritorij, ali su ga okupirale njemačke snage. 4. armijs jugoslavenske vojske, zajedno sa 9. korpusom slovenske [[NOV]]-e, zauzela je Trst 1. maja 1945. godine, čime su Trst osvojile partizanske snage. Idući dan njemačka vojska se predala [[Novi Zeland|novozelandskoj]] vojsci. 12. maja je potpisan dogovor između Jugoslavije i zapadnih [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] o napuštanju teritorija, što je jugoslavenska vojska učinila 12. juna. 10. februara 1947. godine, u [[Pariz]]u je potpisan Pariški mirovni ugovor, mirovni sporazum s Italijom kojim je osnovan Slobodni teritorij Trsta (STT). Ovaj teritorij je podijeljen u dvije zone. Zona A je bila oko 222,5&nbsp;km² i u njoj je živjelo 262 406 stanovnika, te je uključivala grad Trst. Ova zona je bila pod upravom britanskih i američkih snaga. Zona B je bila velika 515,5&nbsp;km² te je uključivala sjeverozapadnu Istru. U ovoj zoni je tad živjelo 71.000 stanovnika, a bila je pod upravom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Ovaj teritorij, tako nikad nije ''de facto'' funkcionirao kao samostalna država, iako je ''de iure'' to bio, te je izdavao vlastiti novac i poštanske marke. U 1954. godini, u [[London]]u, potpisan je Sporazum o suglasju (ili ''Londonski sporazum'')<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37085|title=Londonski ugovor {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=13. 4. 2021}}</ref> kojim je Slobodni teritorij Trsta prestajao postojati. Zona A je priključena Italiji, a zona B Jugoslaviji. Konačna granica između Italije i Jugoslavije je dogovorena 1975. godine, Osimskim sporazumima (ili ''Osimskim sporazumom''), koji je potpisan 10. novembra u italijanskom mjestu Osimo. Zona A odgovara današnjoj italijanskoj pokrajini Trst, a zona B je podijeljena između primorske [[Slovenija|Slovenije]] i [[Istarska županija|Istarske županije]]. == Stanovništvo == === Popis u Austro-Ugarskoj iz 1910. === Prema revidiranom austro-ugarskom popisu stanovništva iz 1910. godine, popisano je 229.437 Tršćana (u samom gradu bez okolnih krajeva). Nakon protesta [[Slovenci|Slovenaca]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]], popis je ponovno proveden samo za grad Trst i to tako da se građani nisu izjašnjavali prema jeziku kojim su se služili, nego kako su upisivani u određenu narodnost prema obliku prezimena ili prema mjestu podrijetla: * [[Italijani]]: 51,85% (118,957) * [[Slovenci]]: 24,78% (56,845) * [[Nijemci]]: 5,17% (11,856), * [[Hrvati]] i [[Srbi]]: 1,05% (2,403) * Ostali: 0,34% (779) * Stranci izvan Austro-Ugarske od kojih je oko 75% bilo iz Italije: 16,82% (38,597) === Lokalni popis iz 1910. === Prema lokalnom popisu provedenom iste godine, ali prema govornom jeziku, stanje je bilo sljedeće: * Italijani: 142,000 * Slovenci: 36,500 * Nijemci: 9,600 * stranci, uglavnom iz [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]: 30,000 === Italijanski popis iz 1921. === Prema popisu Kraljevine Italije iz 1921., koji je proveden prema govornom jeziku (i uz italijanske popisivače koji su "domoljubno" upisivali kao govornike [[Italijanski jezik|italijanskog jezika]] mnoge koji su bili dvojezični: bilo je to vrijeme najintenzivnije italijanizacije), podaci za područje koje će obuhvaćati Slobodni teritorij Trsta bili su sljedeći: '''Cijelo područje budućeg STT''' * Italijani: 266,311 * Slovenci i Hrvati: 48,714 * ostali: 18,531 '''Buduća Zona A''' * Italijani: 211,660 * Slovenci i Hrvati: 32,427 * ostali: 18,319 '''Buduća Zona B''' * Italijani: 54,651 * Slovenci i Hrvati: 16,287 * ostali: 212 '''Sam grad Trst''' * Italijani: 203,373 * Slovenci: 18,088 * stranci: 18,122 === Popisi i procjene nakon Drugog svjetskog rata === Prema procjenama Savezničke vojne uprave, u zoni A 1949. godine bilo je oko 310,000 stanovnika, od čega oko 239,200 Itlijana i oko 63,000 Slovenaca. Prema jugoslavenskom popisu za Zonu B iz 1945. godine, na tom je području stanje bilo ukupno 67,461 stanovnik, od čega 30,789 Hrvata i Slovenaca, 29,672 Italijana i 7,000 neopredijeljenih.<ref>Glenda Sluga, „Trieste: Ethnicity and the Cold War, 1945-54“, ''Journal of Contemporary History'' 29 (1994) 285-303.</ref> Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata odbili priznati kako rezultate italijanskog popisa iz 1921., tako i rezultate jugoslavenskog popisa iz 1945., i u svojim su procjenama uglavnom slijedili austro-ugarski popis iz 1910.<ref>[http://razor.arnes.si/~mkralj/istra-history/e-period.html Darko Darovec, ''A Brief History of Istra'', Yanchep, Western Australia 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070913111043/http://razor.arnes.si/~mkralj/istra-history/e-period.html |date=13. 9. 2007 }} {{ISBN|0958577404}}</ref> Tijekom 1940-ih, te nakon podijele zemlje, veliki broj Italijana, oko 40,000, iselio se iz zone B u zonu A ili u Italiju. Razlozi su bilo razni: etničke tenzije i pritisak sa strane Jugoslavenske vlasti, ekonomski razlozi, podupiranje fašističkog režima, prisiljenje na odlazak ili želja za životom u matičnoj državi. Na jugoslavenskoj strani, iseljenici su znani kao optanti (od lat. ''optare'', »željeti, izbirati«), a na italijanskoj kao ezuli (od lat. ''exilium'', »izgon«). Oko 30,000 Italijana ostalo je živjeti u tadašnjoj Jugoslaviji, te danas predstavljaju italijansku manjinu u Sloveniji i Hrvatskoj. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://triesteriviera.tripod.com/treaty.htm Ustav STT-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210413012259/https://triesteriviera.tripod.com/treaty.htm |date=13. 4. 2021 }} [[Kategorija:Slobodna teritorija Trsta]] [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1947.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1954.]] [[Kategorija:Historijska geografija Hrvatske]] [[Kategorija:Historijska geografija Slovenije]] m3wyyx8k06rs5gd9mcmxhqwipf40e5f Sindrom 45, X/46, XX 0 475379 3899788 3885525 2026-06-22T13:50:22Z KWiki 9400 ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Gonadna disgeneza | DiseasesDB = | ICD10 = {{ICD10|Q|99|1|q|90}} | ICD9 = {{ICD9|758.6}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D006059 *Dijagnoza: Pregled karlice (provjera sazrijevanja vanjskih unutarnjih genitalija), opći pregled ([[sekundarne spolne oznake|sekundarnih spolnih obilježja]]), analiza kariotipa, razina hormona, kao šo su [[FSH]] i [[luteinizirajući hormon]] (koji se povećavaju u slučaju čisto XX disgeneze) }} '''Gonadna disgeneza''' klasificirana je kao bilo koja [[Poremećaji spolnog razvoja|urođeni razvojni poremećaj reproduktivnog sistema]]<ref name="renamed_from_1_on_20180529113559">{{cite journal|vauthors=Carreau S, Lejeune H | title=Andrology: Male Reproductive Health and Dysfunction | journal=Andrologie |volume=11 | issue=2 | pages=95–97 | date = 2001 | doi =10.1007/BF03034401| doi-access=free }}</ref> kod mškarca ili žene. To je atipski razvoj [[gonada]] u [[embrion]]u,<ref>{{cite book | vauthors = Hughes I | chapter = The Testes: Disorders of Sexual Differentiation and Puberty in the Male | publisher = Elsevier Health Sciences | pages = 662–685| date = 2008| doi = 10.1016/B978-1-4160-4090-3.X5001-7| pmc = 1491552 | title = Pediatric Endocrinology | journal = Canadian Medical Association Journal | volume = 135 | issue = 5 | isbn = 9781416040903 }}</ref> s reproduktivnim tkivom zamijenjenim bezfunkcionalnim, [[vezivno tkivo|vlaknastim tkivom]], zvanim prugaste spolne žlijezde.<ref name="renamed_from_3_on_20180529113559">{{cite web | title = Gonadal Streak. Farlex Partner Medical Dictionary. | url = https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/gonadal+streak}}</ref> Prugaste gonade su u obliku [[aplazija]], što rezultira hormonskim neuspjehom koji se manifestuje kao spolni infantizam, [[neplodnost]], bez započinjanja [[pubertet]]a i [[sekundarne spolne oznake|sekundarnih spolnih obilježja]].<ref name="renamed_from_4_on_20180529113559">{{cite book | vauthors = Balsamo A, Buonocore G, Bracci R, Weindling M| chapter= Disorders of Sexual Development |title=Neonatology | publisher = Springer | date = 2012}}</ref> Razvoj gonada je genetički kontroliran procesom spolnih hromozoma (XX ili [[XY sistem određivanja spola|XY]]) koji usmjerava nastanak gonade ([[jajnici]] ili [[sjemenici]]). Diferencijacija spolnih žlijezda zahtijeva strogo reguliranu kaskadu genetičkih, molekulskih i morfogenih događaja.<ref name="renamed_from_5_on_20180529113559">{{Cite book | vauthors = Pieretti RV, Donahoe PK | chapter= Pathogenesis and Treatment of Disorders of Sexual Development |title=Endocrine Surgery in Children | publisher = Springer | pages = 241–270 | date = 2018 | doi=10.1007/978-3-662-54256-9_18 | isbn = 978-3-662-54254-5 }}</ref> Pri formiranju razvijene gonade, proizvodnja [[steroid]]a utiče na lokalne i udaljene receptore za kontinuirane [[morfologija|morfološke]] i [[biohemija|biohemijske]] promjene.<ref name="renamed_from_5_on_20180529113559"/> Ovo rezultira odgovarajućim [[fenotip]]om koji odgovara [[kariotip]]u (46, XX za žene i 46, XY za muškarce.<ref name="renamed_from_5_on_20180529113559"/> Disgeneza gonada nastaje neuspjehom signalizacije u ovom strogo reguliranom procesu tokom ranog [[embriogeneza|razvoja fetusa]].<ref name="renamed_from_6_on_20180529113559">{{cite journal | vauthors = Boizet-Bonhoure B | title = Development and Pathology of the Gonad | journal = Seminars in Cell & Developmental Biology |volume = 45 | pages = 57–58 | date = 2015 | pmid = 26653403 | doi= 10.1016/j.semcdb.2015.11.009 }}</ref><ref name="renamed_from_7_on_20180529113559">{{cite journal | vauthors = Jorgensen A, Johansen M, Juul A, Skakkebaek N, Main K, Rajpert-De Meyts E | title = Pathogenesis of germ cell neoplasia in testicular dysgenesis and disorders of sex development | journal = Seminars in Cell & Developmental Biology |volume = 45 | pages = 124–137| date = 2015 | pmid = 26410164| doi=10.1016/j.semcdb.2015.09.013 }}</ref> Manifestacije disgeneze gonada ovise o [[etiologija|etiologiji]] i težini osnovnog defekta. == Uzroci == * Čista disgeneza gonada 46, XX poznata i kao [[XX disgeneza gonada]] * Čista disgeneza gonada 46, XY poznata i kao [[XY disgeneza gonada]] * [[Mješovita gonadna disgeneza]] također poznata kao parcijalna gonadna disgeneza i [[45, X / 46, XY mozaicizam]] * [[Turnerov sindrom]] poznat i kao [[45, X]] ili 45, X0 * [[Endokrini poremećaji]] ==Gonadna disgeneza 46,XY== {{Glavni|XY gonadna disgeneza}} 46, XY disgeneza gonada je karakteristična za [[Hipogonadizam|muški hipogonadizam]] sa [[kariotip]]om 46, XY.<ref name="renamed_from_12_on_20180529113559">{{cite journal | vauthors = Chen H, Huang H, Chang T, Lai C, Soong Y | title = Pure XY gonadal dysgenesis and agenesis in monozygotic twins | journal = Fertility and Sterility |volume = 85 | issue = 4 | pages = 1059.9–1059.11| date = 2006 | pmid = 16580399 | doi= 10.1016/j.fertnstert.2005.09.054 }}</ref> U [[embriogeneza|embriogenezi]], razvoj muških spolnih žlijezda kontrolira se [[SRY|faktorom određivanja testisa]] smještenim na [[SRY|regiji Y-kromosoma koja određuje spol]] ([[SRY]]). Muška spolna žlijezda ovisi o [[SRY]] i [[signalni put|signalnim putevima]] pokrenutim na nekoliko drugih gena kako bi se olakšao razvoj [[testis]]a. [[Etiologija]] 46, XY disgeneze gonada može biti uzrokovana [[mutacija]]ma u [[gen]]ima, uključenim u razvoj testisa, kao što su [[SRY]], [[SOX9]], [[WT1]], [[SF1]] i [[DHH]].<ref name="renamed_from_13_on_20180529113559">{{cite journal | vauthors = Barseghyan H, Symon A, Zadikyan M, Almalvez M, Segura E, Eskin A, Bramble M, Arboleda V, Bazter R, Neslon S, Delot E, Harley V, Vilain E | title = Identification of novel candidate genes for 46, XY disorders of sex development (DSD) using a C57BL/6J-Y POS mouse model | journal = Biology of Sex Differences |volume = 9 | issue = 8 | pages = 8 | date = 2018 | pmid = 29378665 | pmc = 5789682| doi=10.1186/s13293-018-0167-9 }}</ref> Ako su pojedinačno ili kombinacija ovih gena mutirani ili deletirani, [[ćelijska signalizacija|nizvodna signalizacija]] se prekida, što dovodi do malformacije [[muški reproduktivni sistem|muških spoljašnjih genitalija]].<ref name="renamed_from_14_on_20180529113559">{{cite journal | vauthors = Han Y, Wang Y, Li Q, Dai S, He A, Wang E | title = Dysgerminoma in a case of 46, XY pure gonadal dysgenesis (Swyer Syndrome): a case report | journal = Diagnostic Pathology |volume = 6| issue = 84 | pages = 84 | date = 2011| pmid = 21929773 | pmc = 3182960| doi=10.1186/1746-1596-6-84}}</ref> [[SRY]] djeluje na gen [[SOX9]], koji pokreće formiranje [[Sertolijeve ćelije]] i diferencijaciju testisa.<ref name="renamed_from_15_on_20180529113559">{{Cite book | vauthors = Biason-Lauber A | title = The Battle of the Sexes: Human Sex Development and Its Disorders in Molecular Mechanisms of Cell Differentiation in Gonad Development | journal = Results and Problems in Cell Differentiation |volume = 58| pages = 337–382| date = 2006| pmid = 27300185 | doi= 10.1007/978-3-319-31973-5_13| isbn = 978-3-319-31971-1 }}</ref> Odsustvo [[SRY]] dovodi do toga da [[SOX9]] ne bude izražen u odgovarajućem vremenu ili koncentraciji, što dovodi do nedostatka u proizvodnji [[testosteron]]a i [[antimilerovski hormon|antimelerovskog hormona]]. Neodgovarajući nivoi [[testosteron]]a i antimelerovskog hormona remete razvoj [[Wolffov kanal|Wolffovih kanala]] i unutrašnjih genitalija koje su ključne za [[muški reproduktivni sistem|razvoj reproduktivnog trakta muškarca]].<ref name="renamed_from_4_on_20180529113559"/> Nedostatak muških steroidnih hormona podstiče razvoj [[Millerov kanal|Müllerovih kanala]] i promovira razvoj [[ženski reproduktivni sistem|ženskih genitalija]].<ref name="renamed_from_12_on_20180529113559"/> Prugaste gonadE zamjenjuju tkiva testisa, nalik na stromU jajnika, odsutu od [[jajnički folikul|folikula jajničkih folikula]].<ref name="renamed_from_14_on_20180529113559"/> [[XY disgeneza gonada|46, XY disgeneza gonada]] može ostati nesumnjiva sve dok se ne primijeti [[odgođeni pubertet|odgođeni pubertetski razvoj]]. Otprilike 15% slučajeva [[XY disgeneza gonada|46, XY gonadnih disgeneza]] nosi ''[[Mutacija|de novo]]'' [[mutacija]] u [[SRY gen]]u,<ref name="renamed_from_16_on_20180529113559">{{cite journal | vauthors = Bashamboo A, McElreavey K | title = Human sex-determination and disorders of sex-development (DSD)| journal = Seminars in Cell & Developmental Biology |volume = 45 | pages = 77–83 | date = 2015 | pmid = 26526145 | doi=10.1016/j.semcdb.2015.10.030}}</ref> sa nepoznatim uzrokom za preostali dio [[XY disgeneza gonada|46, XY disgeneze gonada]].<ref name="renamed_from_15_on_20180529113559"/> ===Mješovita gonadna disgeneza=== {{Glavni|Mozaicizam 45,X/46,XY}} Mješovita disgeneza gonada, poznata i kao [[mozaicizam X0 / XY]] ili djelomična disgeneza gonada <ref name="renamed_from_15_on_20180529113559"/> je poremećaj spolnog razvoja povezan sa [[aneuploidija]]ma [[spolni hromosom|spolnih hromosoma]] i mozaicizmom [[hromosom Y|Y hromozoma]].<ref name="renamed_from_14_on_20180529113559"/> Miješana disgeneza spolnih žlijezda je prisustvo dvije ili više [[klicin list|klicnih ćelija]].<ref name="renamed_from_17_on_20180529113559">{{cite journal | vauthors = Donahoe P, Crawford J, Hendren W | title = Mixed Gonadal Dysgenesis, Pathogenesis and Management | journal = Journal of Pediatric Surgery |volume = 14 | issue =3 | pages = 287–300 | date = 1979 | pmid = 480090 | doi=10.1016/s0022-3468(79)80486-8}}</ref> Stepen razvijenosti [[muški reproduktivni sistem|muškoh reproduktivnog trakta]] određuje se po odnosop ćelija spolnih linija koje izražavaju [[XY sistem određivanja spola|XY]] [[genotip]]u. Manifestacije [[mješovita gonadna disgeneza|mješovite disgeneze gonada]] su vrlo varijabilne sa [[simetrija|asimetrijom]] u razvoju gonada od [[testis]]a i [[gonadna žlijezda|gonadn žlijezde]], što se čini procentom ćelija koje imaju [[XY sistem određivanja spola|XY]] [[genotip]]u. [[Sindrom testisne disgeneze|disgeni testis]] može imati adekvatno funkcionalno tkivo da proizvede zadovoljavajuće nivoe [[testosteron]]a, koji uzrokuje [[maskulinizacija|maskulinizaciju]]. Mješovita disgeneza gonada slabo se razumije na [[molekula|molekulskom]] nivou. Gubitak [[hromosom Y|Y hromosoma]] može nastati uslijed [[Delecija (genetika)|delecije]], [[Hromozomska translokacija|translokacije]] ili [[migracija ćelija|migracijskih]] neuspjeha uparenih hromosoma tokom [[ćelijska dioba|ćelijskih dioba]].<ref name="renamed_from_16_on_20180529113559"/><ref name="renamed_from_17_on_20180529113559"/> Hromosomski gubitak rezultira djelomičnom ekspresijom [[SRY gen]]a, što dovodi do abnormalnog razvoja [[reproduktivni sistem|reproduktivnog trakta]] i promijenjenih nivoa hormona.<ref name="renamed_from_16_on_20180529113559"/><ref name="renamed_from_17_on_20180529113559"/> ===Turnerov sindrom=== {{Glavni|Turnerov sindrom}} [[Turnerov sindrom]], poznat i kao 45, X ili 45, X0, je [[hromosomska mutacija|hromosomska abnormalnost]] koju karakterizira djelimični ili potpuno nedostajući drugi [[hromosom X|X hromozom]]<ref name="renamed_from_4_on_20180529113559"/><ref name="renamed_from_19_on_20180529113559">{{cite web | url= https://www.nichd.nih.gov/health/topics/turner/conditioninfo/default | title = Turner Syndrome: Condition Information | publisher = Eunice Kennedy Shriver National Institute of Health and Human Development | date = 2012 }}</ref><ref name="renamed_from_20_on_20180529113559">{{Cite book | vauthors = Saenger P, Bondy A | chapter=Turner Syndrome | title = Pediatric Endocrinology |edition=4th | pages = 664–696 | date = 2014| isbn = 9780323315258 }}</ref> dajući hromosomski broj 45, umjesto normalnog 2''n''=46 .<ref name="renamed_from_19_on_20180529113559"/> Disregulacija u signalu [[mejoza|mejoze]] na [[klicin list|zametne ćelije]] tokom [[embriogeneza|embriogeneze]] može rezultirati [[hromatidno nerazdvajanje|nerazdvajanjem]] i [[monosomija X|monosomijom X]], zbog neuspeha razdvajanja hromosoma bilo u roditeljskim [[gamet]]ima ili tokom ranih [[embriogeneza|embrionskih dioba]].<ref name="renamed_from_4_on_20180529113559"/><ref name="renamed_from_7_on_20180529113559"/> [[Etiologija]] [[fenotip]]a Turnerovog sindroma može biti rezultat [[haploinsuficijencija]], gdje dio kritičnih gena postaje neaktivan tokom [[embriogeneza|embriogeneze]].<ref name="renamed_from_4_on_20180529113559"/><ref name="renamed_from_19_on_20180529113559"/> Uobičajeni [[jajnici|razvoj jajnika]] zahtijeva ove vitalne regije [[hromosom X|X hromosoma]], koje su inaktivirane.<ref name="renamed_from_4_on_20180529113559"/><ref name="renamed_from_21_on_20180529113559">{{cite journal | vauthors = Elsheikh M, Dunger D, Conway G, Wass J | title = Turners Syndrome in adulthood | journal = Endocrine Reviews |volume = 23 | issue = 1 | pages = 120–140 | date = 2002 | doi= 10.1210/edrv.23.1.0457 | pmid = 11844747 | doi-access = free }}</ref> Kliničke manifestacije uključuju [[amenoreja|primarnu amenoreju]], [[hipergonadotropni hipogonadizam]], [[gonade u nizu]], [[neplodnost]] i neuspjeh u razvoju [[sekundarne spolne oznake|sekundarnih spolnih obilježja]]. Turnerov sindrom se ne dijagnosticira dok se ne utvrdi da je odgođeni početak [[pubertet]]a sa [[Paramezonefroski kanal|Müllerove strukture]] u infantnoj fazi. Fizičke [[fenotip]]ske karakteristike uključuju [[nizak rast]], [[morfologija|dismorfne]] osobine i [[limfedem]] pri rođenju. [[Komorbitet]]i uključuju [[srčana mana|srčane mane]], [[čulo vida|vid]] i [[gluhoća|slušne probleme]], [[dijabetes]] i nisku proizvodnju [[hormoni štitnjače|hormona ptitnjače]].<ref name="renamed_from_4_on_20180529113559"/><ref name="renamed_from_20_on_20180529113559"/> === Endokrini poremećaji === {{Glavni|Endokrini poremećaji}} [[Endokrini poremećaji]] ometaju [[endokrini sistem]] i oslobađanje [[hormon]]a.<ref name="renamed_from_22_on_20180529113559">{{cite web | title = Endocrine Disruptors, National Institute of Environmental Health Sciences, 2013| url = https://www.niehs.nih.gov/health/topics/agents/endocrine/}}</ref> Hormoni su presudni za odvijanje normalnih pojava u [[embriogeneza|embriogenezi]].<ref name="renamed_from_21_on_20180529113559"/> [[Fetusni razvoj]] oslanja se na pravilno vrijeme isporuke hormona za [[ćelijska diferencijacija|ćelijsku diferencijaciju]] i sazrijevanje. Prekidi mogu uzrokovati [[Poremećaji spolnog razvoja|poremećaje seksualnog razvoja]], što dovodi do disgeneze gonada. == Također pogledajte == * [[Ovotestis]] * [[46 XX]] == Reference == {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gonadna disgeneza}} [[Kategorija:Urođeni poremećaji ženskih genitalnih organa]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] t2dlfhk5u9ftu4rfmigbdxist4z12gg Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija 0 475541 3899789 3897253 2026-06-22T13:50:44Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija]] na [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]] 3897253 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |ime = Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija | ICD11 = 5A71.01 | ICD10 = E25.0 *Sinonim: Neklasična kasnopojavna adrenalna hiperplazija *Frekvencija: 1%–2% }} '''Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija''' (LOCAH), poznata i kao neklasična kongenitalna nadbubrežna hiperplazija (NCCAH ili NCAH), blaži je oblik [[kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|nadbubrežnje hiperplazije]] (CAH)<ref name=":0">{{Cite journal|last=Adriaansen|first=Bas P. H.|last2=Schröder|first2=Mariska A. M.|last3=Span|first3=Paul N.|last4=Sweep|first4=Fred C. G. J.|last5=van Herwaarden|first5=Antonius E.|last6=Claahsen-van der Grinten|first6=Hedi L.|date=12. 12. 2022|title=Challenges in treatment of patients with non-classic congenital adrenal hyperplasia|url=https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fendo.2022.1064024/full|journal=Frontiers in Endocrinology|volume=13|pages=1064024|doi=10.3389/fendo.2022.1064024|issn=1664-2392|pmc=PMC9791115|pmid=36578966}}</ref>, grupa [[Genetički poremećaj|autosomno recesivnih poremećaja]], koju karakteriziraju oštećena sinetza [[kortizol]]a<ref name="pmid28576284">{{cite journal | vauthors = El-Maouche D, Arlt W, Merke DP | title = Congenital adrenal hyperplasia | journal = Lancet (London, England) | volume = 390 | issue = 10108 | pages = 2194–2210 | date = novembar 2017 | pmid = 28576284 | doi = 10.1016/S0140-6736(17)31431-9 | url = }}</ref> što dovodi do promjenjivih stupnjeva viška [[postpartalni period|postnatalnog]] [[androgen]]a<ref name=":0" /><ref name="pmid30272171">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Arlt W, Auchus RJ, Baskin LS, Conway GS, Merke DP, Meyer-Bahlburg HF, Miller WL, Murad MH, Oberfield SE, White PC | display-authors = 6 | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to Steroid 21-Hydroxylase Deficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 103 | issue = 11 | pages = 4043–4088 | date = novembar 2018 | pmid = 30272171 | pmc = 6456929 | doi = 10.1210/jc.2018-01865 }}</ref><ref name="pmid7951484">{{cite journal | vauthors = Hattori N, Ishihara T, Moridera K, Hino M, Ikekubo K, Kurahachi H | title = A case of late-onset congenital adrenal hyperplasia due to partial 3 beta-hydroxysteroid dehydrogenase deficiency | journal = Endocrine Journal | volume = 40 | issue = 1 | pages = 107–9 | date = februar 1993 | pmid = 7951484 | doi = 10.1507/endocrj.40.107 | url = https://www.jstage.jst.go.jp/article/endocrj1993/40/1/40_1_107/_article | doi-access = free }}</ref><ref name="omim202010">{{cite web |url=https://www.omim.org/entry/202010 |title=Congenital adrenal hyperplasia due to 11-beta-hydroxylase deficiency }}</ref>. Uzroci LOCAH isti su kao i [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasične CAH]], a u većini slučajeva su [[mutacije]] u genu ''[[CYP21A2]]'', koji rezultiraju u odgovarajućim promjenama aktivnosti u pridruženoj [[21-hidroksilaza|P450c21 (21-hidroksilazi)]], proteinskom [[enzim]]u, što u konačnici dovodi do prekomjerne proizvodnje [[androgen]]a. Drugi uzroci, iako rjeđi, su mutacije gena koji utiču na druge enzime uključene u [[metabolizam]] [[steroid]]a, kao što su [[Steroid 11β-hidroksilaza|11β-hidroksilaza]] ili [[3β-hidroksisteroidna dehidrogenaza]]. Prevalencija je između 0,1% i 2%, ovisno o populaciji i jedna je od najčešćih autosomno recesivnih genetičkih bolesti kod ljudi.<ref name="pmid9556656">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Dupont B, Rubinstein P, Piazza A, Kastelan A, New MI | title = High frequency of nonclassical steroid 21-hydroxylase deficiency | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_1985-07_37_4/page/650 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 37 | issue = 4 | pages = 650–67 | date = juli 1985 | pmid = 9556656 | pmc = 1684620 }}</ref><ref name="pmid19500762">{{cite journal | vauthors = Krone N, Arlt W | title = Genetics of congenital adrenal hyperplasia | journal = Best Practice & Research. Clinical Endocrinology & Metabolism | volume = 23 | issue = 2 | pages = 181–92 | date = april 2009 | pmid = 19500762 | pmc = 5576025 | doi = 10.1016/j.beem.2008.10.014 }}</ref><ref name="pmid26865584">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Nanba AT, Chomic R, Upadhyay SK, Giordano TJ, Shields JJ, Merke DP, Rainey WE, Auchus RJ | display-authors = 6 | title = Adrenal-derived 11-oxygenated 19-carbon steroids are the dominant androgens in classic 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 174 | issue = 5 | pages = 601–9 | date = maj 2016 | pmid = 26865584 | pmc = 4874183 | doi = 10.1530/EJE-15-1181 }}</ref> Patofiziologija je složena i nisu sve osobe simptomatske.<ref name="pmid30272171"/> ==Ispoljavanje== Pacijenti sa LOCAH obično imaju znake [[hiperandrogenizam|hiperandrogenizma]], a ne nedostatak glukokortikoida, stanje koje karakterizira neadekvatna proizvodnja kortizola.<ref name="pmid20671993"/><ref name="pmid32145273">{{cite journal | vauthors = Dineen R, Martin-Grace J, Thompson CJ, Sherlock M | title = The management of glucocorticoid deficiency: Current and future perspectives | journal = Clinica Chimica Acta; International Journal of Clinical Chemistry | volume = 505 | pages = 148–159 | date = juni 2020 | pmid = 32145273 | doi = 10.1016/j.cca.2020.03.006 }}</ref> Oštećenje sinteze kortizola je blago, ali klinički tiho.<ref name = "pmid32966723"/> Pacijenti sa LOCAH obično imaju iste početne vrijednosti, ali niže vršne nivoe kortizola u odnosu na kontrolu zdravih.<ref name="pmid27849625">{{cite journal | vauthors = Karachaliou FH, Kafetzi M, Dracopoulou M, Vlachopapadopoulou E, Leka S, Fotinou A, Michalacos S | title = Cortisol response to adrenocorticotropin testing in non-classical congenital adrenal hyperplasia (NCCAH) | journal = Journal of Pediatric Endocrinology & Metabolism : JPEM | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1365–1371 | date = decembar 2016 | pmid = 27849625 | doi = 10.1515/jpem-2016-0216 | url = }}</ref><ref name="pmid21320597">{{cite journal | vauthors = Chung S, Son GH, Kim K | title = Circadian rhythm of adrenal glucocorticoid: its regulation and clinical implications | journal = Biochimica Et Biophysica Acta | volume = 1812 | issue = 5 | pages = 581–91 | date = maj 2011 | pmid = 21320597 | doi = 10.1016/j.bbadis.2011.02.003 | url = }}</ref> Ravniji nagibi dnevnog kortizola doprinose poremećaju regulacije centralnog i perifernog cirkadijskog mehanizma, povezanog sa stresom sa negativnim zdravstvenim ishodima.<ref name="pmid18971218">{{cite journal | vauthors = Dickmeis T | title = Glucocorticoids and the circadian clock | journal = The Journal of Endocrinology | volume = 200 | issue = 1 | pages = 3–22 | date = januar 2009 | pmid = 18971218 | doi = 10.1677/JOE-08-0415 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid28229109">{{cite journal | vauthors = Koch CE, Leinweber B, Drengberg BC, Blaum C, Oster H | title = Interaction between circadian rhythms and stress | journal = Neurobiology of Stress | volume = 6 | issue = | pages = 57–67 | date = februar 2017 | pmid = 28229109 | pmc = 5314421 | doi = 10.1016/j.ynstr.2016.09.001 | url = }}</ref><ref name="pmid28503165">{{cite journal | vauthors = Nicolaides NC, Charmandari E, Kino T, Chrousos GP | title = Stress-Related and Circadian Secretion and Target Tissue Actions of Glucocorticoids: Impact on Health | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 8 | issue = | pages = 70 | date = 2017 | pmid = 28503165 | pmc = 5408025 | doi = 10.3389/fendo.2017.00070 | url = }}</ref> Zbog hiperandrogenizma, žene se mogu pojaviti sa simptomima poput [[hirzutizam|hirzutizma]], [[oligomenoreja]], [[akna|akni]], [[neplodnost]]i,<ref name="pmid30566904">{{cite journal | vauthors = Miller WL, Auchus RJ | title = The "backdoor pathway" of androgen synthesis in human male sexual development | journal = PLOS Biology | volume = 17 | issue = 4 | pages = e3000198 | date = april 2019 | pmid = 30943210 | pmc = 6464227 | doi = 10.1371/journal.pbio.3000198}}</ref> i muške [[alopecija|ćelavosti]].<ref name="pmid24002412">{{cite journal | vauthors = Pignatelli D | title = Non-classic adrenal hyperplasia due to the deficiency of 21-hydroxylase and its relation to polycystic ovarian syndrome | journal = Frontiers of Hormone Research | volume = 40 | pages = 158–70 | date = 2013 | pmid = 24002412 | doi = 10.1159/000342179 | isbn = 978-3-318-02238-4 }}</ref><ref name="pmid31244776">{{cite journal | vauthors = Livadas S, Bothou C | title = Management of the Female With Non-classical Congenital Adrenal Hyperplasia (NCCAH): A Patient-Oriented Approach | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 10 | pages = 366 | date = 2019 | pmid = 31244776 | pmc = 6563652 | doi = 10.3389/fendo.2019.00366}}</ref><ref name="pmid28713602">{{cite journal | vauthors = Powell D, Inoue T, Bahtiyar G, Fenteany G, Sacerdote A | title = Treatment of Nonclassic 11-Hydroxylase Deficiency with Ashwagandha Root | journal = Case Reports in Endocrinology | volume = 2017 | pages = 1869560 | date = 2017 | pmid = 28713602 | pmc = 5496100 | doi = 10.1155/2017/1869560 }}</ref> Muškarci su općenito asimptomatski,<ref name="pmid20671993"/><ref name="pmid28582566"/> but may present with [[acne]],<ref name="pmid12828760">{{cite journal | vauthors = Degitz K, Placzek M, Arnold B, Schmidt H, Plewig G | title = Congenital adrenal hyperplasia and acne in male patients | url = https://archive.org/details/sim_british-journal-of-dermatology_2003-06_148_6/page/1263 | journal = The British Journal of Dermatology | volume = 148 | issue = 6 | pages = 1263–6 | date = juni 2003 | pmid = 12828760 | doi = 10.1046/j.1365-2133.2003.05369.x }}</ref><ref name="pmid19936418">{{cite journal | vauthors = Sharquie KE, Noaimi AA, Saleh BO, Anbar ZN | title = The frequency of 21-alpha hydroxylase enzyme deficiency and related sex hormones in Iraqi healthy male subjects versus patients with acne vulgaris | journal = Saudi Medical Journal | volume = 30 | issue = 12 | pages = 1547–50 | date = decembar 2009 | pmid = 19936418 }}</ref><ref name="pmid26082286">{{cite journal | vauthors = Falhammar H, Nordenström A | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency: clinical presentation, diagnosis, treatment, and outcome | journal = Endocrine | volume = 50 | issue = 1 | pages = 32–50 | date = septembar 2015 | pmid = 26082286 | doi = 10.1007/s12020-015-0656-0}}</ref> rano ćelavi<ref name="newmi2006">{{cite journal | vauthors = New MI | title = Extensive clinical experience: nonclassical 21-hydroxylase deficiency | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 91 | issue = 11 | pages = 4205–14 | date = novembar 2006 | pmid = 16912124 | doi = 10.1210/jc.2006-1645 | url = https://academic.oup.com/jcem/article/91/11/4205/2656228}}</ref><ref name="pmid17145028">{{cite journal | vauthors = Bernal González C, Fernández Salas C, Martínez S, Ezquieta Zubicaray B | title = [Premature androgenetic alopecia in adult male with nonclassic 21-OH deficiency. A novel nonsense CYP21A2 mutation (Y336X) in 2 affected siblings] | language = es-es | journal = Medicina Clinica | volume = 127 | issue = 16 | pages = 617–21 | date = oktobar 2006 | pmid = 17145028 | doi = 10.1016/s0025-7753(06)72688-4 }}</ref><ref name="pmid25905311">{{cite book | vauthors = Feingold KR, Anawalt B, Boyce A, Chrousos G, de Herder WW, Dungan K, Grossman A, Hershman JM, Hofland J, Kaltsas G, Koch C, Kopp P, Korbonits M, McLachlan R, Morley JE, New M, Purnell J, Singer F, Stratakis CA, Trence DL, Wilson DP, Yau M, Gujral J, New MI | title = Congenital Adrenal Hyperplasia: Diagnosis and Emergency Treatment | date = april 2019 | pmid = 25905311 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279085/}}</ref>, sahroničnim prostatitisom, sindromom hroničnog bola u karlici,<ref name="pmid18308097">{{cite journal | vauthors = Dimitrakov J, Joffe HV, Soldin SJ, Bolus R, Buffington CA, Nickel JC | title = Adrenocortical hormone abnormalities in men with chronic prostatitis/chronic pelvic pain syndrome | journal = Urology | volume = 71 | issue = 2 | pages = 261–6 | date = februar 2008 | pmid = 18308097 | pmc = 2390769 | doi = 10.1016/j.urology.2007.09.025 | url =https://archive.org/details/sim_urology_2008-02_71_2/page/260}}</ref> a vrlo rijetko i tumori ostatka nadbubrežne testikule.<ref name="pmid30566904"/><ref name="newmi2006"/><ref name="pmid33718059">{{cite journal | vauthors = Corcioni B, Renzulli M, Marasco G, Baronio F, Gambineri A, Ricciardi D, Ortolano R, Farina D, Gaudiano C, Cassio A, Pagotto U, Golfieri R | title = Prevalence and ultrasound patterns of testicular adrenal rest tumors in adults with congenital adrenal hyperplasia | journal = Translational Andrology and Urology | volume = 10 | issue = 2 | pages = 562–573 | date = februar 2021 | pmid = 33718059 | pmc = 7947447 | doi = 10.21037/tau-20-998 | url = }}</ref> Iako se simptomi obično dijagnosticiraju nakon [[pubertet]]a, djeca mogu imati preranu [[adrenarha|adrenarhu]].<ref name="pmid20671993">{{cite journal | vauthors = Witchel SF, Azziz R | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia | journal = International Journal of Pediatric Endocrinology | volume = 2010 | pages = 625105 | date = 2010 | pmid = 20671993 | pmc = 2910408 | doi = 10.1155/2010/625105 | doi-access = free }}</ref> Stepen hormonskog poremećaja u pacijenata sa LOCAH je relativno blag. Takvi pacijenti nisu opsežno proučavani. Međutim, promjene na [[hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežna osovina|hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežnoj osovini]] žlijezda prisutne su čak i u ovom blagom obliku bolesti i mogu doprinijeti psihijatrijskoj ranjivosti.<ref name="pmid32966723">{{cite journal | vauthors = Merke DP, Auchus RJ | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to 21-Hydroxylase Deficiency | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 383 | issue = 13 | pages = 1248–1261 | date = septembar 2020 | pmid = 32966723 | doi = 10.1056/NEJMra1909786 }}</ref> == Dijagnoza == Prvobitno ga karakterizira francuski biohemičar Jacques Decourt 1957.<ref>{{cite journal | vauthors = Decourt J, Jayle MF, Baulieu E | title = [Clinically late virilism with excretion of pregnanetriol and insufficiency of cortisol production] | language = fr | journal = Annales d'Endocrinologie | volume = 18 | issue = 3 | pages = 416–22 | date = maj 1957 | pmid = 13470408 | trans-title = Clinically late virilism with excretion of pregnanetriol and insufficiency of cortisol production }}</ref> LOCAH se razlikuje od [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasične CAH]] po tome što ne uzrokuje atipsku neonatalnu genitalnu morfologiju, nije opasan po život i javlja se nakon rođenja. Za razliku od klasičnog CAH, LOCAH se ne može pouzdano otkriti neonatalnim pregledom.<ref name=pmid27354284>{{cite journal | vauthors = Kurtoğlu S, Hatipoğlu N | title = Non-Classical Congenital Adrenal Hyperplasia in Childhood | journal = Journal of Clinical Research in Pediatric Endocrinology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 1–7 | date = mart 2017 | pmid = 27354284 | pmc = 5363159 | doi = 10.4274/jcrpe.3378 }}</ref> Mnoge osobe (i muškarci i žene) ne pokazuju simptome tokom djetinjstva i adolescencije i postaju svjesni mogućnosti LOCAH-a tek zbog dijagnoze drugog člana porodice. Smatra se da 90% žena s LOCAH nikada ne dobije dijagnozu. U mladih žena, prvi [[simptom]] koji se javlja obično je prerana [[pubarha]]. Najranija poznata dijagnoza bila je kod 6-mjesečne žene koja je razvila [[stidna dlakavost|stidne dlake]].<ref>{{cite journal | vauthors = Kohn B, Levine LS, Pollack MS, Pang S, Lorenzen F, Levy D, Lerner AJ, Rondanini GF, Dupont B, New MI | display-authors = 6 | title = Late-onset steroid 21-hydroxylase deficiency: a variant of classical congenital adrenal hyperplasia | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 55 | issue = 5 | pages = 817–27 | date = novembar 1982 | pmid = 6288753 | doi = 10.1210/jcem-55-5-817 }}</ref> Dodatni simptomi uključuju akne, menstrualne nepravilnosti i hirzutizam kod žena kao i [[alopecija|alopeciju]] kod muškaraca. LOCAH se često pogrešno dijagnosticira kao [[policistična bolest jajnika]] (PCOS).<ref>{{cite journal | vauthors = Chrousos GP, Loriaux DL, Mann DL, Cutler GB | title = Late-onset 21-hydroxylase deficiency mimicking idiopathic hirsutism or polycystic ovarian disease | url = https://archive.org/details/sim_annals-of-internal-medicine_1982-02_96_2/page/143 | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 96 | issue = 2 | pages = 143–8 | date = februar 1982 | pmid = 6977282 | doi = 10.7326/0003-4819-96-2-143 }}</ref> LOCAH se često dijagnosticira u kontekstu procjene [[neplodnost]]i kod žena. Tokom folikulske faze menstruacijskog ciklusa, akumulira se [[progesteron]], zajedno sa [[17α-hidroksiprogesteron]]om koji mogu prorijediti [[endometrij]] i promijeniti [[cerviks]]nu [[sluz]] na način sličan učinku [[progesteron]]skoj kontracepciji, ometajući normalan menstruacijski ciklus, što može dovesti do oligomenoreje ili [[amenoreja|amenoreje]] i narušiti prodiranje sperme.<ref name="pmid26038201">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Auchus RJ | title = Adrenal steroidogenesis and congenital adrenal hyperplasia | journal = Endocrinology and Metabolism Clinics of North America | volume = 44 | issue = 2 | pages = 275–96 | date = juni 2015 | pmid = 26038201 | pmc = 4506691 | doi = 10.1016/j.ecl.2015.02.002}}</ref> Nenormalan razvoj endometrija dovodi do smanjenja primljivosti maternice, što također doprinosi neplodnosti.<ref name="pmid31499506">{{cite journal | vauthors = Pignatelli D, Pereira SS, Pasquali R | title = Androgens in Congenital Adrenal Hyperplasia | journal = Frontiers of Hormone Research | volume = 53 | issue = | pages = 65–76 | date = 2019 | pmid = 31499506 | doi = 10.1159/000494903}}</ref> Jednom kada pokušaju zatrudnjeti, većina žena s LOCAH zatrudniće u roku od godine dana sa ili bez liječenja, ali žene s LOCAH imaju povećan rizik od pobačaja. Dijagnostički postupak varira u zavisnosti od specifičnog nedostatka enzima koji uzrokuje LOCAH i precizni nivoi [[krvni serum|serumskog]] [[androgen]]a, potrebnih za dijagnozu i podložnih odstupanju od različitih metoda mjerenja, usavršavanju u određenim slučajevima pod aktivnim istraživanjem. ===Nedostatak 21-hidroksilaze=== ==== Pregled ==== {{glavni|Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija usljed nedostatka 21-hidroksilaze}} Stanje nedostatka [[hidroksilaza 21|21-hidroksilaze]] pregledava se merenjem nivoa [[krvni serum|serumskog]] [[17α-hidroksiprogesteron]]a (17-OHP) ujutro i između 3. i 5. dana menstruacijskog ciklusa (za žene), kako bi se smanjila mogućnost lažno pozitivnih rezultata.<ref name = "pmid32966723"/> 17-OHP koristi se kao marker aktivnost enzima [[21-hidroksilaza]] od 1980-ih.<ref name="pmid2547827">{{cite journal | vauthors = Azziz R, Zacur HA | title = 21-Hydroxylase deficiency in female hyperandrogenism: screening and diagnosis | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 69 | issue = 3 | pages = 577–84 | date = septembar 1989 | pmid = 2547827 | doi = 10.1210/jcem-69-3-577 }}</ref> Granična vrijednost bazne vrijednosti 17-OHP je predmet rasprave. Najčešće vrijednosti su 2,0&nbsp;ng/mL,<ref name="pmid30272171"/><ref name="doi10264422075175320164819">{{cite journal | doi=10.26442/2075-1753_2016.4.8-19 | title=Клинические рекомендации Российской ассоциации эндокринологов по диагностике и лечебно-профилактическим мероприятиям при врожденной дисфункции коры надпочечников у пациентов во взрослом возрасте|journal=Consilium Medicum|year=2016}}</ref>, ali nivoi od 1,7&nbsp;ng/mL omogućaqvaju bolju selektivnost.<ref name="pmid28582566"/><ref name=pmid27354284/> Većina istraživanja o biohemijskoj dijagnozi LOCAH-a oslanjala se na direktne [[imunoanaliza|imunoanalize]], kao što su [[radioimunološki test]] ili fluorescentni testovi s vremenskom razlučivanjem za mjerenje 17-OHP, dakle, problemi unakrsne reaktivnosti i pouzdanosti ovih metoda su mogle uzrokovati razlike u preporučenim graničnim vrijednostima 17-OHP, pa upotreba analize [[tečna hromatografija – masena spektrometrija]] ima za cilj poboljšati tačnost mjerenja 17-OHP i povećati dijagnostički kvalitet LOCAH-a.<ref name="pmid28582566"/> Slučajno vremenski određena mjerenja 17-OHP nisu se pokazala korisnima za skrining, jer su često normalna i poznato je da su vrlo visoka u [[luteusna faza|luteusnoj fazi]] ženskog menstruacijskog ciklusa. Nakon što su izmjereni bazni nivoi, potvrda se vrši primjenom ACTH i poređenjem 17-OHP prije i poslije testa. Nivoi 17-OHP preko 10&nbsp;ng mL u 60. minutu nakon stimulacije smatraju se dijagnostičkim za LOCAH.<ref name=pmid27354284/> ==== Androgeni pozadinski put ==== U nedostatku [[21-hidroksilaza]], posebno u blažim slučajevima (LOCAH), androgeni put „stražnjih vrata“ može biti razlog viška androgena.<ref>{{cite journal | vauthors = White PC | title = Update on diagnosis and management of congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = Current Opinion in Endocrinology, Diabetes and Obesity | volume = 25 | issue = 3 | pages = 178–184 | date = juni 2018 | pmid = 29718004 | doi = 10.1097/MED.0000000000000402}}</ref> Ovaj put se ne uzima uvijek u obzir u kliničkoj evaluaciji pacijenata sa [[hiperandrogenizam|hiperandrogenizmom]], stanjima kao što je LOCAH i može biti izvor dijagnostičkih zamki i zabune. Jedna studija slučaja pokazala je važnost, uzimajući u obzir nivoe [[krvni serum|seruma]] [[5α-dihidrotestosteron]]a (DHT) i pozadinskog puta androgena u dijagnozi LOCAH koji ne bi bio očit samo iz nivoa testosterona.<ref name="pmid32610579">{{cite journal | vauthors = Sumińska M, Bogusz-Górna K, Wegner D, Fichna M | title = Non-Classic Disorder of Adrenal Steroidogenesis and Clinical Dilemmas in 21-Hydroxylase Deficiency Combined with Backdoor Androgen Pathway. Mini-Review and Case Report | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 21 | issue = 13 | pages = 4622 | date = juni 2020 | pmid = 32610579 | pmc = 7369945 | doi = 10.3390/ijms21134622 }}</ref> ===Nedostatak 11β-hidroksilaze=== Aktivnost [[Steroid 11β-hidroksilaza|11β-hidroksilaze]] može se odrediti promatranjem baznog nivoa [[11-deoksikortizol]]a. Nivo preko 10&nbsp;ng/ml, ukazuje na praćenje ACTH stimulacijskog testa. Za LOCAH dijagnostički su 60-minutni nivoi post-stimulacije [[11-deoksikortizol]]a viši od 18&nbsp;ng/ml.<ref name=pmid27354284/> === Nedostatak 3β-hidroksisteroid-dehidrogenaze=== {{Glavni|Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija usljed nedostatka 3β-hidroksisteroid-dehidrogenaze}} Aktivnost [[3β-hidroksisteroid dehidrogenaza]] može se odrediti promatranjem baznog nivoa [[17α-hidroksipregnenolon]]a. Nivo iznad 30&nbsp;ng/mL i odnos [[17α-hidroksipregnenolon]] / [[kortizol]] iznad 10 SD, koji dijagnosticiraju LOCAH. == Upravljanje == Upravljanje i liječenje LOCAH specifično je za slučaj, a primjena liječenja [[glukokortikoid]]ima nije standardna kao u [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasičnoj CAH]]<ref name=":0" />. Nedavni pregledi naglašavaju tretman koji je specifičan za svaki slučaj, a ne samo abnormalni nivo hormona.<ref name=pmid27354284/><ref name=pmid18690539/><ref>{{cite journal | vauthors = Kelestimur F | title = Non-classic congenital adrenal hyperplasia | journal = Pediatric Endocrinology Reviews | volume = 3 Suppl 3 | pages = 451–4 | date = august 2006 | pmid = 17551465 | quote = NCAH is not characterized by cortisol insufficiency and these patients do not need glucocorticoid replacement before and/or during surgery unless they have been treated chronically with glucocorticoids. }}</ref> LOCAH nije životno opasno zdravstveno stanje i rizici liječenja prenatalno ili asimptomatskoj djeci nadmašuju potencijalne koristi <ref>{{cite journal | vauthors = Miller WL, Witchel SF | title = Prenatal treatment of congenital adrenal hyperplasia: risks outweigh benefits | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2013-05_208_5/page/354 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 208 | issue = 5 | pages = 354–9 | date = maj 2013 | pmid = 23123167 | doi = 10.1016/j.ajog.2012.10.885 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Clayton PE, Miller WL, Oberfield SE, Ritzén EM, Sippell WG, Speiser PW | title = Consensus statement on 21-hydroxylase deficiency from the European Society for Paediatric Endocrinology and the Lawson Wilkins Pediatric Endocrine Society | journal = Hormone Research | volume = 58 | issue = 4 | pages = 188–95 | date = 2002 | pmid = 12324718 | doi = 10.1159/000065490| author7 = ESPE/ LWPES CAH Working Group }}</ref><ref>{{cite journal | title = Consensus statement on 21-hydroxylase deficiency from the Lawson Wilkins Pediatric Endocrine Society and the European Society for Paediatric Endocrinology | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 87 | issue = 9 | pages = 4048–53 | date = septembar 2002 | pmid = 12213842 | doi = 10.1210/jc.2002-020611 | doi-access = free }}</ref> U odgovarajućim slučajevima, glukokortikoidi (obično [[hidrokortizon]] kod djece) daju se za suzbijanje sekrecije [[kortikotropin-oslobađajući hormon|kortikotropin oslobađajućeg hormona]] (CRH) koji proizvodi [[hipotalamus]] i [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH) [[hipofiza|hipofize]]. Ova supresija će smanjiti koncentraciju seksualnih steroida u [[krv]]i, koje proizvode [[nadbubrežne žlijezde]]. Neka od glavnih razmatranja u liječenju uključuju budno čekanje ozbiljnosti simptoma, kao i neželjene reakcije na [[glukokortikoid]]e koji se primjenjuju kao lijekovi, viđeni kod pacijenta sa [[gustoća kostiju|mineralnom gustoćom kostiju]], visina i težina.<ref name="pmid19946984">{{cite journal | vauthors = Van Ryzin C | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia: an overview | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatric-nursing_2009-12_24_6/page/535 | journal = Journal of Pediatric Nursing | volume = 24 | issue = 6 | pages = 535–7 | date = decembar 2009 | pmid = 19946984 | doi = 10.1016/j.pedn.2009.09.004 }}</ref> Za žene, [[oralna kontraceptivna pilula]] i [[androgeni blokator]]i, kao što su [[spironolakton]] ili [[ciproteron-acetat]] su alternative glukokortikoidima za upravljanje simptomima viška androgena. Žene s LOCAH-om koje se liječe hidrokortizonom imaju niži rizik od pobačaja. == Molekulska genetika == LOCAH se najčešće pripisuje mutacijama gena "[[CYP21A2]]", koji kodira enzim [[21-hidroksilaza]]. Slučajevi LOCAH-a zbog nedostataka u drugim enzimima koji su poznati uzroci CAH ([[3β-hidroksisteroid dehidrogenaza]], [[steroid 11β-hidroksilaza]], itd.) su rijetki i nemaju utvrđene procjene prevalencije.<ref name=pmid18690539>{{cite journal | vauthors = Speiser PW | title = Nonclassic adrenal hyperplasia | journal = Reviews in Endocrine & Metabolic Disorders | volume = 10 | issue = 1 | pages = 77–82 | date = mart 2009 | pmid = 18690539 | doi = 10.1007/s11154-008-9097-x}}</ref> Nekoliko ozbiljnih mutacija povezano je s LOCAH: [[Delecija (genetika)|delecija]] gena '' CYP21A2 '', mala [[konverzija gena]], mutacija p.&nbsp;''I172N'' (rs6475, c.518T> A, ''CYP21A2'' * 11) , mutacija c.293-13A/C> G (rs6467, ''CYP21A2'' * 9) i mutacija p.Gln318Stop (p.Q318X, rs7755898, c.952C> T, CYP21A2.<ref name="pmid32647925"/> Osim toga, LOCAH zbog nedostatka 21-hidroksilaze može biti uzrokovan duplikacijama [[pseudogen]]a ''CYP21A1P'' i gena ''C4B''. Zbog visokog stepena homologije između gena CYP21A2 i pseudogena CYP21A1P i složenosti lokusa, istraživanje na nivou sekvenciranja može biti teško.<ref name="pmid33168061">{{cite journal | vauthors = Espinosa Reyes TM, Collazo Mesa T, Lantigua Cruz PA, Agramonte Machado A, Domínguez Alonso E, Falhammar H | title = Molecular diagnosis of patients with congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = BMC Endocrine Disorders | volume = 20 | issue = 1 | pages = 165 | date = novembar 2020 | pmid = 33168061 | pmc = 7653887 | doi = 10.1186/s12902-020-00643-z }}</ref> Studija iz 2021. pokazala je da blagi [[genotip]]ovi povezani sa LOCAH imaju nisku stopu podudarnosti s tim [[fenotip]]ovima, vjerovatno zbog složenih karakteristika genotipizacije 21-hidroksilaze i ograničenja upotrebe masivnog paralelnog sekvenciranja, bez kombiniranja s drugim sveobuhvatnim metodima.<ref name="pmid33677812">{{cite journal | vauthors = Karaoğlan M, Nacarkahya G, Aytaç EH, Keskin M | title = Challenges of CYP21A2 genotyping in children with 21-hydroxylase deficiency: determination of genotype-phenotype correlation using next generation sequencing in Southeastern Anatolia | journal = Journal of Endocrinological Investigation | volume = | issue = | pages = | date = mart 2021 | pmid = 33677812 | doi = 10.1007/s40618-021-01546-z }}</ref> Utvrđeno je da su sljedeće tri mutacije gena `CYP21A2 'rezultirale umjerenim smanjenjem enzimske aktivnosti povezane s tim alelom (20–60% rezidualne aktivnosti) i povezane su sa LOCAH:<ref name="pmid28541281"/> *V281L (rs6471, c.844G>C, CYP21A2*15); * p.P453S (rs6445, c.1360C>T, CYP21A2*19); * p.P30L (rs9378251, c.92C>T, CYP21A2*8). [[Tačkasta mutacija]] u [[egzon]]u 7 iz ''CYP21A2'', obično se nalazi u alelima povezanim s LOCAH.<ref name="pmid32647925">{{cite journal | vauthors = Dörr HG, Schulze N, Bettendorf M, Binder G, Bonfig W, Denzer C, Dunstheimer D, Salzgeber K, Schmidt H, Schwab KO, Voss E, Wabitsch M, Wölfle J | display-authors = 6 | title = Genotype-phenotype correlations in children and adolescents with nonclassical congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = Molecular and Cellular Pediatrics | volume = 7 | issue = 1 | pages = 8 | date = juli 2020 | pmid = 32647925 | pmc = 7347723 | doi = 10.1186/s40348-020-00100-w }}</ref><ref name="pmid33168061"/><ref name="pmid28541281">{{cite journal | vauthors = Hannah-Shmouni F, Morissette R, Sinaii N, Elman M, Prezant TR, Chen W, Pulver A, Merke DP | display-authors = 6 | title = Revisiting the prevalence of nonclassic congenital adrenal hyperplasia in US Ashkenazi Jews and Caucasians | journal = Genetics in Medicine | volume = 19 | issue = 11 | pages = 1276–1279 | date = novembar 2017 | pmid = 28541281 | pmc = 5675788 | doi = 10.1038/gim.2017.46 }}</ref> Nositelji ove mutacije zadržavaju 20% – 50% aktivnosti 21-hidroksilaze,<ref name="pmid28582566"/><ref name="pmid2249999">{{cite journal | vauthors = Tusie-Luna MT, Traktman P, White PC | title = Determination of functional effects of mutations in the steroid 21-hydroxylase gene (CYP21) using recombinant vaccinia virus | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1990-12-05_265_34/page/20916 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 265 | issue = 34 | pages = 20916–22 | date = decembar 1990 | pmid = 2249999 }}</ref> ali su u većem riziku od simptoma viška androgena nego nositelji teških mutacija i imali su veći [[test stimulacije ACTH|stimuliran adrenokortikotropni hormon (ACTH)]] [[17α-hidroksiprogesteron]],<ref name="pmid16712666">{{cite journal | vauthors = Admoni O, Israel S, Lavi I, Gur M, Tenenbaum-Rakover Y | title = Hyperandrogenism in carriers of CYP21 mutations: the role of genotype | journal = Clinical Endocrinology | volume = 64 | issue = 6 | pages = 645–51 | date = juni 2006 | pmid = 16712666 | doi = 10.1111/j.1365-2265.2006.02521.x}}</ref> što sugerira da heterozigotne mutacije na CYP21A2 imaju važnu ulogu u bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Neocleous V, Shammas C, Phedonos AP, Karaoli E, Kyriakou A, Toumba M, Phylactou LA, Skordis N | display-authors = 6 | title = Genetic defects in the cyp21a2 gene in heterozygous girls with premature adrenarche and adolescent females with hyperandrogenemia | journal = Georgian Medical News | issue = 210 | pages = 40–7 | date = septembar 2012 | pmid = 23045419 }}</ref> Posebno blagi klinički simptomi LOCAH-a, kao što su [[hiperandrogenizam]], [[hirzutizam]] i [[akne]] ili [[neplodnost]] preklapaju se s drugim bolestima kao što je [[sindrom policističnih jajnika]]. Biohemijski parametri poput [[17α-hidroksiprogesteron]]a možda neće biti povišeni u vrlo blagim slučajevima LOCAH-a i mogu se razlikovati između laboratorija, što otežava interpretaciju. Možda neće biti moguće izvesti [[test stimulacije ACTH]] u svim institucijama, ovisno o dostupnosti lijeka za injekcije [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]]. Zbog toga je sveobuhvatna genotipizacija '' CYP21A2 '' (umjesto samih testova specifičnih za varijantu) dobar način za isključivanje/potvrđivanje nedostatka 21-hidroksilaze i statusa heterozigoznosti (nositelja).<ref name="pmid32616876">{{cite journal | vauthors = Baumgartner-Parzer S, Witsch-Baumgartner M, Hoeppner W | title = EMQN best practice guidelines for molecular genetic testing and reporting of 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 28 | issue = 10 | pages = 1341–1367 | date = oktobar 2020 | pmid = 32616876 | pmc = 7609334 | doi = 10.1038/s41431-020-0653-5}}</ref> [[Genetičko testiranje]] može se koristiti za isključivanje lažno pozitivne dijagnoze samo na osnovu biohemijskih parametara, čak i uz stimulaciju ACTH, jer povišeni nivo 17-OHP mogu također biti uzrokovani [[tumor jajnika|tumorom jajnika]] ili [[tumor nadbubrežne žlijezde|tumorom nadbubrežne žlijezde]], nego varijantama u genu '' CYP21A2 ''.<ref name="pmid33117272">{{cite journal | vauthors = Tsai WH, Wong CH, Dai SH, Tsai CH, Zeng YH | title = Adrenal Tumor Mimicking Non-Classic Congenital Adrenal Hyperplasia | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 11 | pages = 526287 | date = 2020 | pmid = 33117272 | pmc = 7551200 | doi = 10.3389/fendo.2020.526287}}</ref> == Incidencija == Prema [[haplotipa|studije udruživanja haplotipa]], prevalencija LOCAH-a u općoj bijeloj populaciji procjenjuje se na 1: 500 do 1:1.000, ali kod ljudi s visokom stopom braka među rođacima, stopa prevalencije je od 1:50 do 1: 100. Analiza genotipa '' CYP21A2 '' iz 2017. predvidjela je da je ukupna učestalost LOCAH-a u bijeloj populaciji [[SAD|Sjedinjenih Država]] oko 1: 200 (nivo pouzdanosti od 95%, od 1:100 do 1:280).<ref name="pmid30272171"/><ref>{{cite journal | vauthors = Hannah-Shmouni F, Morissette R, Sinaii N, Elman M, Prezant TR, Chen W, Pulver A, Merke DP | display-authors = 6 | title = Revisiting the prevalence of nonclassic congenital adrenal hyperplasia in US Ashkenazi Jews and Caucasians | journal = Genetics in Medicine | volume = 19 | issue = 11 | pages = 1276–1279 | date = novembar 2017 | pmid = 28541281 | doi = 10.1038/gim.2017.46| doi-access = free }}</ref> Prema meta-analizi iz 2017, prevalencija LOCAH-a među ženama sa znakovima i simptomima viška androgena u svijetu je 4,2%, a između 1% i 10%, ovisno o etničkoj pripadnosti populacije koja se proučava.<ref name="pmid28582566">{{cite journal | vauthors = Carmina E, Dewailly D, Escobar-Morreale HF, Kelestimur F, Moran C, Oberfield S, Witchel SF, Azziz R | display-authors = 6 | title = Non-classic congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency revisited: an update with a special focus on adolescent and adult women | journal = Human Reproduction Update | volume = 23 | issue = 5 | pages = 580–599 | date = septembar 2017 | pmid = 28582566 | doi = 10.1093/humupd/dmx014 | doi-access = free }}</ref> Pogođeni LOCAH-om čine 88% procjene prevalencije stanja [[interseks]]a od 1,7% [[Anne Fausto-Sterling]],<ref>{{cite book | vauthors = Fausto-Sterling A |title=Sexing the body : gender politics and the construction of sexuality |location=New York |isbn=9781549104480}}</ref> koje citiraju brojne istaknute organizacije za zastupanje interspolnih osoba.<ref>{{cite web |title=Intersex babies are perfect just as they are! |url=https://www.unfe.org/intersex-awareness/ |website=UN Free & Equal |quote=up to 1.7 percent of babies are born with sex characteristics that don’t fit typical definitions of male and female. That makes being intersex almost as common as being a redhead!}}</ref><ref>{{cite web |title=Its Intersex Awareness Day - here are 5 myths we need to shatter |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2018/10/its-intersex-awareness-day-here-are-5-myths-we-need-to-shatter/ |website=www.amnesty.org |language=en |quote=According to experts, around 1.7% of the population is born with intersex traits - comparable to the number of people born with red hair.}}</ref><ref>{{cite web |title=What is Intersex? Frequently Asked Questions |url=https://interactadvocates.org/faq/#howcommon |website=interACT: Advocates for Intersex Youth |quote=About 1.7% of people are born intersex. (Compare that to a ~0.3% chance of having identical twins!) 1 in 2,000 babies (0.05% of humans) are born with genital differences that a doctor might suggest changing with unnecessary surgery.}}</ref><ref>{{cite web |title=Intersex population figures |url=https://ihra.org.au/16601/intersex-numbers/ |website=Intersex Human Rights Australia |language=en |date=28. 9. 2013 |quote=Given that intersex people only come to the attention of data collectors through chance or an apparent medical reason, the actual numbers of people with intersex variations are likely to be as much as 1.7%. Despite the limitations of the data, 1.7% seems more justifiable as an upper limit figure than alternatives, to date.}}</ref> Iz kliničke perspektive, LOCAH nije interspolno stanje<ref>{{cite journal | vauthors = Sax L | title = How common is intersex? a response to Anne Fausto-Sterling | journal = Journal of Sex Research | volume = 39 | issue = 3 | pages = 174–8 | date = august 2002 | pmid = 12476264 | doi = 10.1080/00224490209552139 | url = https://www.leonardsax.com/how-common-is-intersex-a-response-to-anne-fausto-sterling/| quote = Reviewing the list of conditions which Fausto-Sterling considers to be intersex, we find that this one condition–late-onset congenital adrenal hyperplasia (LOCAH)–accounts for 88% of all those patients whom Fausto-Sterling classifies as intersex (1.5/1.7 = 88%). From a clinician’s perspective, however, LOCAH is not an intersex condition. The genitalia of these babies are normal at birth, and consonant with their chromosomes: XY males have normal male genitalia, and XX females have normal female genitalia. }}</ref> i uključivanje LOCAH-a u procjene interspolne prevalencije navedeno je kao primjer sumnjive statističke prakse.<ref>{{cite book | vauthors = Best J |title=Stat-spotting : a field guide to identifying dubious data |date=14. 9. 2013 |location=Berkeley |isbn=978-0520279988 |pages=12–13 |edition=Updated and expand}}</ref> == Također pogledajte== * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze]] * [[Lipoidna urođena nadbubrežna hiperplazija]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Poremećaji nadbubrežne žlijezde]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Kožna stanja povezana s endokrinima]] [[Kategorija:Nasljedne bolesti i poremećaji]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma holesterola i steroida]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] 1ci89ekzmdwwq9r5zdp3do2u2dfmc5m 3899791 3899789 2026-06-22T13:51:09Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899791 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |ime = Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija | ICD11 = 5A71.01 | ICD10 = E25.0 *Sinonim: Neklasična kasnopojavna adrenalna hiperplazija *Frekvencija: 1%–2% }} '''Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija''' (LOCAH), poznata i kao neklasična kongenitalna nadbubrežna hiperplazija (NCCAH ili NCAH), blaži je oblik [[kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|nadbubrežnje hiperplazije]] (CAH)<ref name=":0">{{Cite journal|last=Adriaansen|first=Bas P. H.|last2=Schröder|first2=Mariska A. M.|last3=Span|first3=Paul N.|last4=Sweep|first4=Fred C. G. J.|last5=van Herwaarden|first5=Antonius E.|last6=Claahsen-van der Grinten|first6=Hedi L.|date=12. 12. 2022|title=Challenges in treatment of patients with non-classic congenital adrenal hyperplasia|url=https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fendo.2022.1064024/full|journal=Frontiers in Endocrinology|volume=13|pages=1064024|doi=10.3389/fendo.2022.1064024|issn=1664-2392|pmc=PMC9791115|pmid=36578966}}</ref>, grupa [[Genetički poremećaj|autosomno recesivnih poremećaja]], koju karakteriziraju oštećena sinetza [[kortizol]]a<ref name="pmid28576284">{{cite journal | vauthors = El-Maouche D, Arlt W, Merke DP | title = Congenital adrenal hyperplasia | journal = Lancet (London, England) | volume = 390 | issue = 10108 | pages = 2194–2210 | date = novembar 2017 | pmid = 28576284 | doi = 10.1016/S0140-6736(17)31431-9 | url = }}</ref> što dovodi do promjenjivih stupnjeva viška [[postpartalni period|postnatalnog]] [[androgen]]a<ref name=":0" /><ref name="pmid30272171">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Arlt W, Auchus RJ, Baskin LS, Conway GS, Merke DP, Meyer-Bahlburg HF, Miller WL, Murad MH, Oberfield SE, White PC | display-authors = 6 | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to Steroid 21-Hydroxylase Deficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 103 | issue = 11 | pages = 4043–4088 | date = novembar 2018 | pmid = 30272171 | pmc = 6456929 | doi = 10.1210/jc.2018-01865 }}</ref><ref name="pmid7951484">{{cite journal | vauthors = Hattori N, Ishihara T, Moridera K, Hino M, Ikekubo K, Kurahachi H | title = A case of late-onset congenital adrenal hyperplasia due to partial 3 beta-hydroxysteroid dehydrogenase deficiency | journal = Endocrine Journal | volume = 40 | issue = 1 | pages = 107–9 | date = februar 1993 | pmid = 7951484 | doi = 10.1507/endocrj.40.107 | url = https://www.jstage.jst.go.jp/article/endocrj1993/40/1/40_1_107/_article | doi-access = free }}</ref><ref name="omim202010">{{cite web |url=https://www.omim.org/entry/202010 |title=Congenital adrenal hyperplasia due to 11-beta-hydroxylase deficiency }}</ref>. Uzroci LOCAH isti su kao i [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasične CAH]], a u većini slučajeva su [[mutacije]] u genu ''[[CYP21A2]]'', koji rezultiraju u odgovarajućim promjenama aktivnosti u pridruženoj [[21-hidroksilaza|P450c21 (21-hidroksilazi)]], proteinskom [[enzim]]u, što u konačnici dovodi do prekomjerne proizvodnje [[androgen]]a. Drugi uzroci, iako rjeđi, su mutacije gena koji utiču na druge enzime uključene u [[metabolizam]] [[steroid]]a, kao što su [[Steroid 11β-hidroksilaza|11β-hidroksilaza]] ili [[3β-hidroksisteroidna dehidrogenaza]]. Prevalencija je između 0,1% i 2%, ovisno o populaciji i jedna je od najčešćih autosomno recesivnih genetičkih bolesti kod ljudi.<ref name="pmid9556656">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Dupont B, Rubinstein P, Piazza A, Kastelan A, New MI | title = High frequency of nonclassical steroid 21-hydroxylase deficiency | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_1985-07_37_4/page/650 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 37 | issue = 4 | pages = 650–67 | date = juli 1985 | pmid = 9556656 | pmc = 1684620 }}</ref><ref name="pmid19500762">{{cite journal | vauthors = Krone N, Arlt W | title = Genetics of congenital adrenal hyperplasia | journal = Best Practice & Research. Clinical Endocrinology & Metabolism | volume = 23 | issue = 2 | pages = 181–92 | date = april 2009 | pmid = 19500762 | pmc = 5576025 | doi = 10.1016/j.beem.2008.10.014 }}</ref><ref name="pmid26865584">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Nanba AT, Chomic R, Upadhyay SK, Giordano TJ, Shields JJ, Merke DP, Rainey WE, Auchus RJ | display-authors = 6 | title = Adrenal-derived 11-oxygenated 19-carbon steroids are the dominant androgens in classic 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 174 | issue = 5 | pages = 601–9 | date = maj 2016 | pmid = 26865584 | pmc = 4874183 | doi = 10.1530/EJE-15-1181 }}</ref> Patofiziologija je složena i nisu sve osobe simptomatske.<ref name="pmid30272171"/> ==Ispoljavanje== Pacijenti sa LOCAH obično imaju znake [[hiperandrogenizam|hiperandrogenizma]], a ne nedostatak glukokortikoida, stanje koje karakterizira neadekvatna proizvodnja kortizola.<ref name="pmid20671993"/><ref name="pmid32145273">{{cite journal | vauthors = Dineen R, Martin-Grace J, Thompson CJ, Sherlock M | title = The management of glucocorticoid deficiency: Current and future perspectives | journal = Clinica Chimica Acta; International Journal of Clinical Chemistry | volume = 505 | pages = 148–159 | date = juni 2020 | pmid = 32145273 | doi = 10.1016/j.cca.2020.03.006 }}</ref> Oštećenje sinteze kortizola je blago, ali klinički tiho.<ref name = "pmid32966723"/> Pacijenti sa LOCAH obično imaju iste početne vrijednosti, ali niže vršne nivoe kortizola u odnosu na kontrolu zdravih.<ref name="pmid27849625">{{cite journal | vauthors = Karachaliou FH, Kafetzi M, Dracopoulou M, Vlachopapadopoulou E, Leka S, Fotinou A, Michalacos S | title = Cortisol response to adrenocorticotropin testing in non-classical congenital adrenal hyperplasia (NCCAH) | journal = Journal of Pediatric Endocrinology & Metabolism : JPEM | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1365–1371 | date = decembar 2016 | pmid = 27849625 | doi = 10.1515/jpem-2016-0216 | url = }}</ref><ref name="pmid21320597">{{cite journal | vauthors = Chung S, Son GH, Kim K | title = Circadian rhythm of adrenal glucocorticoid: its regulation and clinical implications | journal = Biochimica Et Biophysica Acta | volume = 1812 | issue = 5 | pages = 581–91 | date = maj 2011 | pmid = 21320597 | doi = 10.1016/j.bbadis.2011.02.003 | url = }}</ref> Ravniji nagibi dnevnog kortizola doprinose poremećaju regulacije centralnog i perifernog cirkadijskog mehanizma, povezanog sa stresom sa negativnim zdravstvenim ishodima.<ref name="pmid18971218">{{cite journal | vauthors = Dickmeis T | title = Glucocorticoids and the circadian clock | journal = The Journal of Endocrinology | volume = 200 | issue = 1 | pages = 3–22 | date = januar 2009 | pmid = 18971218 | doi = 10.1677/JOE-08-0415 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid28229109">{{cite journal | vauthors = Koch CE, Leinweber B, Drengberg BC, Blaum C, Oster H | title = Interaction between circadian rhythms and stress | journal = Neurobiology of Stress | volume = 6 | issue = | pages = 57–67 | date = februar 2017 | pmid = 28229109 | pmc = 5314421 | doi = 10.1016/j.ynstr.2016.09.001 | url = }}</ref><ref name="pmid28503165">{{cite journal | vauthors = Nicolaides NC, Charmandari E, Kino T, Chrousos GP | title = Stress-Related and Circadian Secretion and Target Tissue Actions of Glucocorticoids: Impact on Health | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 8 | issue = | pages = 70 | date = 2017 | pmid = 28503165 | pmc = 5408025 | doi = 10.3389/fendo.2017.00070 | url = }}</ref> Zbog hiperandrogenizma, žene se mogu pojaviti sa simptomima poput [[hirzutizam|hirzutizma]], [[oligomenoreja]], [[akna|akni]], [[neplodnost]]i,<ref name="pmid30566904">{{cite journal | vauthors = Miller WL, Auchus RJ | title = The "backdoor pathway" of androgen synthesis in human male sexual development | journal = PLOS Biology | volume = 17 | issue = 4 | pages = e3000198 | date = april 2019 | pmid = 30943210 | pmc = 6464227 | doi = 10.1371/journal.pbio.3000198}}</ref> i muške [[alopecija|ćelavosti]].<ref name="pmid24002412">{{cite journal | vauthors = Pignatelli D | title = Non-classic adrenal hyperplasia due to the deficiency of 21-hydroxylase and its relation to polycystic ovarian syndrome | journal = Frontiers of Hormone Research | volume = 40 | pages = 158–70 | date = 2013 | pmid = 24002412 | doi = 10.1159/000342179 | isbn = 978-3-318-02238-4 }}</ref><ref name="pmid31244776">{{cite journal | vauthors = Livadas S, Bothou C | title = Management of the Female With Non-classical Congenital Adrenal Hyperplasia (NCCAH): A Patient-Oriented Approach | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 10 | pages = 366 | date = 2019 | pmid = 31244776 | pmc = 6563652 | doi = 10.3389/fendo.2019.00366}}</ref><ref name="pmid28713602">{{cite journal | vauthors = Powell D, Inoue T, Bahtiyar G, Fenteany G, Sacerdote A | title = Treatment of Nonclassic 11-Hydroxylase Deficiency with Ashwagandha Root | journal = Case Reports in Endocrinology | volume = 2017 | pages = 1869560 | date = 2017 | pmid = 28713602 | pmc = 5496100 | doi = 10.1155/2017/1869560 }}</ref> Muškarci su općenito asimptomatski,<ref name="pmid20671993"/><ref name="pmid28582566"/> but may present with [[acne]],<ref name="pmid12828760">{{cite journal | vauthors = Degitz K, Placzek M, Arnold B, Schmidt H, Plewig G | title = Congenital adrenal hyperplasia and acne in male patients | url = https://archive.org/details/sim_british-journal-of-dermatology_2003-06_148_6/page/1263 | journal = The British Journal of Dermatology | volume = 148 | issue = 6 | pages = 1263–6 | date = juni 2003 | pmid = 12828760 | doi = 10.1046/j.1365-2133.2003.05369.x }}</ref><ref name="pmid19936418">{{cite journal | vauthors = Sharquie KE, Noaimi AA, Saleh BO, Anbar ZN | title = The frequency of 21-alpha hydroxylase enzyme deficiency and related sex hormones in Iraqi healthy male subjects versus patients with acne vulgaris | journal = Saudi Medical Journal | volume = 30 | issue = 12 | pages = 1547–50 | date = decembar 2009 | pmid = 19936418 }}</ref><ref name="pmid26082286">{{cite journal | vauthors = Falhammar H, Nordenström A | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency: clinical presentation, diagnosis, treatment, and outcome | journal = Endocrine | volume = 50 | issue = 1 | pages = 32–50 | date = septembar 2015 | pmid = 26082286 | doi = 10.1007/s12020-015-0656-0}}</ref> rano ćelavi<ref name="newmi2006">{{cite journal | vauthors = New MI | title = Extensive clinical experience: nonclassical 21-hydroxylase deficiency | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 91 | issue = 11 | pages = 4205–14 | date = novembar 2006 | pmid = 16912124 | doi = 10.1210/jc.2006-1645 | url = https://academic.oup.com/jcem/article/91/11/4205/2656228}}</ref><ref name="pmid17145028">{{cite journal | vauthors = Bernal González C, Fernández Salas C, Martínez S, Ezquieta Zubicaray B | title = [Premature androgenetic alopecia in adult male with nonclassic 21-OH deficiency. A novel nonsense CYP21A2 mutation (Y336X) in 2 affected siblings] | language = es-es | journal = Medicina Clinica | volume = 127 | issue = 16 | pages = 617–21 | date = oktobar 2006 | pmid = 17145028 | doi = 10.1016/s0025-7753(06)72688-4 }}</ref><ref name="pmid25905311">{{cite book | vauthors = Feingold KR, Anawalt B, Boyce A, Chrousos G, de Herder WW, Dungan K, Grossman A, Hershman JM, Hofland J, Kaltsas G, Koch C, Kopp P, Korbonits M, McLachlan R, Morley JE, New M, Purnell J, Singer F, Stratakis CA, Trence DL, Wilson DP, Yau M, Gujral J, New MI | title = Congenital Adrenal Hyperplasia: Diagnosis and Emergency Treatment | date = april 2019 | pmid = 25905311 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279085/}}</ref>, sahroničnim prostatitisom, sindromom hroničnog bola u karlici,<ref name="pmid18308097">{{cite journal | vauthors = Dimitrakov J, Joffe HV, Soldin SJ, Bolus R, Buffington CA, Nickel JC | title = Adrenocortical hormone abnormalities in men with chronic prostatitis/chronic pelvic pain syndrome | journal = Urology | volume = 71 | issue = 2 | pages = 261–6 | date = februar 2008 | pmid = 18308097 | pmc = 2390769 | doi = 10.1016/j.urology.2007.09.025 | url =https://archive.org/details/sim_urology_2008-02_71_2/page/260}}</ref> a vrlo rijetko i tumori ostatka nadbubrežne testikule.<ref name="pmid30566904"/><ref name="newmi2006"/><ref name="pmid33718059">{{cite journal | vauthors = Corcioni B, Renzulli M, Marasco G, Baronio F, Gambineri A, Ricciardi D, Ortolano R, Farina D, Gaudiano C, Cassio A, Pagotto U, Golfieri R | title = Prevalence and ultrasound patterns of testicular adrenal rest tumors in adults with congenital adrenal hyperplasia | journal = Translational Andrology and Urology | volume = 10 | issue = 2 | pages = 562–573 | date = februar 2021 | pmid = 33718059 | pmc = 7947447 | doi = 10.21037/tau-20-998 | url = }}</ref> Iako se simptomi obično dijagnosticiraju nakon [[pubertet]]a, djeca mogu imati preranu [[adrenarha|adrenarhu]].<ref name="pmid20671993">{{cite journal | vauthors = Witchel SF, Azziz R | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia | journal = International Journal of Pediatric Endocrinology | volume = 2010 | pages = 625105 | date = 2010 | pmid = 20671993 | pmc = 2910408 | doi = 10.1155/2010/625105 | doi-access = free }}</ref> Stepen hormonskog poremećaja u pacijenata sa LOCAH je relativno blag. Takvi pacijenti nisu opsežno proučavani. Međutim, promjene na [[hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežna osovina|hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežnoj osovini]] žlijezda prisutne su čak i u ovom blagom obliku bolesti i mogu doprinijeti psihijatrijskoj ranjivosti.<ref name="pmid32966723">{{cite journal | vauthors = Merke DP, Auchus RJ | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to 21-Hydroxylase Deficiency | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 383 | issue = 13 | pages = 1248–1261 | date = septembar 2020 | pmid = 32966723 | doi = 10.1056/NEJMra1909786 }}</ref> == Dijagnoza == Prvobitno ga karakterizira francuski biohemičar Jacques Decourt 1957.<ref>{{cite journal | vauthors = Decourt J, Jayle MF, Baulieu E | title = [Clinically late virilism with excretion of pregnanetriol and insufficiency of cortisol production] | language = fr | journal = Annales d'Endocrinologie | volume = 18 | issue = 3 | pages = 416–22 | date = maj 1957 | pmid = 13470408 | trans-title = Clinically late virilism with excretion of pregnanetriol and insufficiency of cortisol production }}</ref> LOCAH se razlikuje od [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasične CAH]] po tome što ne uzrokuje atipsku neonatalnu genitalnu morfologiju, nije opasan po život i javlja se nakon rođenja. Za razliku od klasičnog CAH, LOCAH se ne može pouzdano otkriti neonatalnim pregledom.<ref name=pmid27354284>{{cite journal | vauthors = Kurtoğlu S, Hatipoğlu N | title = Non-Classical Congenital Adrenal Hyperplasia in Childhood | journal = Journal of Clinical Research in Pediatric Endocrinology | volume = 9 | issue = 1 | pages = 1–7 | date = mart 2017 | pmid = 27354284 | pmc = 5363159 | doi = 10.4274/jcrpe.3378 }}</ref> Mnoge osobe (i muškarci i žene) ne pokazuju simptome tokom djetinjstva i adolescencije i postaju svjesni mogućnosti LOCAH-a tek zbog dijagnoze drugog člana porodice. Smatra se da 90% žena s LOCAH nikada ne dobije dijagnozu. U mladih žena, prvi [[simptom]] koji se javlja obično je prerana [[pubarha]]. Najranija poznata dijagnoza bila je kod 6-mjesečne žene koja je razvila [[stidna dlakavost|stidne dlake]].<ref>{{cite journal | vauthors = Kohn B, Levine LS, Pollack MS, Pang S, Lorenzen F, Levy D, Lerner AJ, Rondanini GF, Dupont B, New MI | display-authors = 6 | title = Late-onset steroid 21-hydroxylase deficiency: a variant of classical congenital adrenal hyperplasia | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 55 | issue = 5 | pages = 817–27 | date = novembar 1982 | pmid = 6288753 | doi = 10.1210/jcem-55-5-817 }}</ref> Dodatni simptomi uključuju akne, menstrualne nepravilnosti i hirzutizam kod žena kao i [[alopecija|alopeciju]] kod muškaraca. LOCAH se često pogrešno dijagnosticira kao [[policistična bolest jajnika]] (PCOS).<ref>{{cite journal | vauthors = Chrousos GP, Loriaux DL, Mann DL, Cutler GB | title = Late-onset 21-hydroxylase deficiency mimicking idiopathic hirsutism or polycystic ovarian disease | url = https://archive.org/details/sim_annals-of-internal-medicine_1982-02_96_2/page/143 | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 96 | issue = 2 | pages = 143–8 | date = februar 1982 | pmid = 6977282 | doi = 10.7326/0003-4819-96-2-143 }}</ref> LOCAH se često dijagnosticira u kontekstu procjene [[neplodnost]]i kod žena. Tokom folikulske faze menstruacijskog ciklusa, akumulira se [[progesteron]], zajedno sa [[17α-hidroksiprogesteron]]om koji mogu prorijediti [[endometrij]] i promijeniti [[cerviks]]nu [[sluz]] na način sličan učinku [[progesteron]]skoj kontracepciji, ometajući normalan menstruacijski ciklus, što može dovesti do oligomenoreje ili [[amenoreja|amenoreje]] i narušiti prodiranje sperme.<ref name="pmid26038201">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Auchus RJ | title = Adrenal steroidogenesis and congenital adrenal hyperplasia | journal = Endocrinology and Metabolism Clinics of North America | volume = 44 | issue = 2 | pages = 275–96 | date = juni 2015 | pmid = 26038201 | pmc = 4506691 | doi = 10.1016/j.ecl.2015.02.002}}</ref> Nenormalan razvoj endometrija dovodi do smanjenja primljivosti maternice, što također doprinosi neplodnosti.<ref name="pmid31499506">{{cite journal | vauthors = Pignatelli D, Pereira SS, Pasquali R | title = Androgens in Congenital Adrenal Hyperplasia | journal = Frontiers of Hormone Research | volume = 53 | issue = | pages = 65–76 | date = 2019 | pmid = 31499506 | doi = 10.1159/000494903}}</ref> Jednom kada pokušaju zatrudnjeti, većina žena s LOCAH zatrudniće u roku od godine dana sa ili bez liječenja, ali žene s LOCAH imaju povećan rizik od pobačaja. Dijagnostički postupak varira u zavisnosti od specifičnog nedostatka enzima koji uzrokuje LOCAH i precizni nivoi [[krvni serum|serumskog]] [[androgen]]a, potrebnih za dijagnozu i podložnih odstupanju od različitih metoda mjerenja, usavršavanju u određenim slučajevima pod aktivnim istraživanjem. ===Nedostatak 21-hidroksilaze=== ==== Pregled ==== {{glavni|Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija usljed nedostatka 21-hidroksilaze}} Stanje nedostatka [[hidroksilaza 21|21-hidroksilaze]] pregledava se merenjem nivoa [[krvni serum|serumskog]] [[17α-hidroksiprogesteron]]a (17-OHP) ujutro i između 3. i 5. dana menstruacijskog ciklusa (za žene), kako bi se smanjila mogućnost lažno pozitivnih rezultata.<ref name = "pmid32966723"/> 17-OHP koristi se kao marker aktivnost enzima [[21-hidroksilaza]] od 1980-ih.<ref name="pmid2547827">{{cite journal | vauthors = Azziz R, Zacur HA | title = 21-Hydroxylase deficiency in female hyperandrogenism: screening and diagnosis | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 69 | issue = 3 | pages = 577–84 | date = septembar 1989 | pmid = 2547827 | doi = 10.1210/jcem-69-3-577 }}</ref> Granična vrijednost bazne vrijednosti 17-OHP je predmet rasprave. Najčešće vrijednosti su 2,0&nbsp;ng/mL,<ref name="pmid30272171"/><ref name="doi10264422075175320164819">{{cite journal | doi=10.26442/2075-1753_2016.4.8-19 | title=Клинические рекомендации Российской ассоциации эндокринологов по диагностике и лечебно-профилактическим мероприятиям при врожденной дисфункции коры надпочечников у пациентов во взрослом возрасте|journal=Consilium Medicum|year=2016}}</ref>, ali nivoi od 1,7&nbsp;ng/mL omogućaqvaju bolju selektivnost.<ref name="pmid28582566"/><ref name=pmid27354284/> Većina istraživanja o biohemijskoj dijagnozi LOCAH-a oslanjala se na direktne [[imunoanaliza|imunoanalize]], kao što su [[radioimunološki test]] ili fluorescentni testovi s vremenskom razlučivanjem za mjerenje 17-OHP, dakle, problemi unakrsne reaktivnosti i pouzdanosti ovih metoda su mogle uzrokovati razlike u preporučenim graničnim vrijednostima 17-OHP, pa upotreba analize [[tečna hromatografija – masena spektrometrija]] ima za cilj poboljšati tačnost mjerenja 17-OHP i povećati dijagnostički kvalitet LOCAH-a.<ref name="pmid28582566"/> Slučajno vremenski određena mjerenja 17-OHP nisu se pokazala korisnima za skrining, jer su često normalna i poznato je da su vrlo visoka u [[luteusna faza|luteusnoj fazi]] ženskog menstruacijskog ciklusa. Nakon što su izmjereni bazni nivoi, potvrda se vrši primjenom ACTH i poređenjem 17-OHP prije i poslije testa. Nivoi 17-OHP preko 10&nbsp;ng mL u 60. minutu nakon stimulacije smatraju se dijagnostičkim za LOCAH.<ref name=pmid27354284/> ==== Androgeni pozadinski put ==== U nedostatku [[21-hidroksilaza]], posebno u blažim slučajevima (LOCAH), androgeni put „stražnjih vrata“ može biti razlog viška androgena.<ref>{{cite journal | vauthors = White PC | title = Update on diagnosis and management of congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = Current Opinion in Endocrinology, Diabetes and Obesity | volume = 25 | issue = 3 | pages = 178–184 | date = juni 2018 | pmid = 29718004 | doi = 10.1097/MED.0000000000000402}}</ref> Ovaj put se ne uzima uvijek u obzir u kliničkoj evaluaciji pacijenata sa [[hiperandrogenizam|hiperandrogenizmom]], stanjima kao što je LOCAH i može biti izvor dijagnostičkih zamki i zabune. Jedna studija slučaja pokazala je važnost, uzimajući u obzir nivoe [[krvni serum|seruma]] [[5α-dihidrotestosteron]]a (DHT) i pozadinskog puta androgena u dijagnozi LOCAH koji ne bi bio očit samo iz nivoa testosterona.<ref name="pmid32610579">{{cite journal | vauthors = Sumińska M, Bogusz-Górna K, Wegner D, Fichna M | title = Non-Classic Disorder of Adrenal Steroidogenesis and Clinical Dilemmas in 21-Hydroxylase Deficiency Combined with Backdoor Androgen Pathway. Mini-Review and Case Report | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 21 | issue = 13 | pages = 4622 | date = juni 2020 | pmid = 32610579 | pmc = 7369945 | doi = 10.3390/ijms21134622 }}</ref> ===Nedostatak 11β-hidroksilaze=== Aktivnost [[Steroid 11β-hidroksilaza|11β-hidroksilaze]] može se odrediti promatranjem baznog nivoa [[11-deoksikortizol]]a. Nivo preko 10&nbsp;ng/ml, ukazuje na praćenje ACTH stimulacijskog testa. Za LOCAH dijagnostički su 60-minutni nivoi post-stimulacije [[11-deoksikortizol]]a viši od 18&nbsp;ng/ml.<ref name=pmid27354284/> === Nedostatak 3β-hidroksisteroid-dehidrogenaze=== {{Glavni|Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija usljed nedostatka 3β-hidroksisteroid-dehidrogenaze}} Aktivnost [[3β-hidroksisteroid dehidrogenaza]] može se odrediti promatranjem baznog nivoa [[17α-hidroksipregnenolon]]a. Nivo iznad 30&nbsp;ng/mL i odnos [[17α-hidroksipregnenolon]] / [[kortizol]] iznad 10 SD, koji dijagnosticiraju LOCAH. == Upravljanje == Upravljanje i liječenje LOCAH specifično je za slučaj, a primjena liječenja [[glukokortikoid]]ima nije standardna kao u [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|klasičnoj CAH]]<ref name=":0" />. Nedavni pregledi naglašavaju tretman koji je specifičan za svaki slučaj, a ne samo abnormalni nivo hormona.<ref name=pmid27354284/><ref name=pmid18690539/><ref>{{cite journal | vauthors = Kelestimur F | title = Non-classic congenital adrenal hyperplasia | journal = Pediatric Endocrinology Reviews | volume = 3 Suppl 3 | pages = 451–4 | date = august 2006 | pmid = 17551465 | quote = NCAH is not characterized by cortisol insufficiency and these patients do not need glucocorticoid replacement before and/or during surgery unless they have been treated chronically with glucocorticoids. }}</ref> LOCAH nije životno opasno zdravstveno stanje i rizici liječenja prenatalno ili asimptomatskoj djeci nadmašuju potencijalne koristi <ref>{{cite journal | vauthors = Miller WL, Witchel SF | title = Prenatal treatment of congenital adrenal hyperplasia: risks outweigh benefits | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2013-05_208_5/page/354 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 208 | issue = 5 | pages = 354–9 | date = maj 2013 | pmid = 23123167 | doi = 10.1016/j.ajog.2012.10.885 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Clayton PE, Miller WL, Oberfield SE, Ritzén EM, Sippell WG, Speiser PW | title = Consensus statement on 21-hydroxylase deficiency from the European Society for Paediatric Endocrinology and the Lawson Wilkins Pediatric Endocrine Society | journal = Hormone Research | volume = 58 | issue = 4 | pages = 188–95 | date = 2002 | pmid = 12324718 | doi = 10.1159/000065490| author7 = ESPE/ LWPES CAH Working Group }}</ref><ref>{{cite journal | title = Consensus statement on 21-hydroxylase deficiency from the Lawson Wilkins Pediatric Endocrine Society and the European Society for Paediatric Endocrinology | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 87 | issue = 9 | pages = 4048–53 | date = septembar 2002 | pmid = 12213842 | doi = 10.1210/jc.2002-020611 | doi-access = free }}</ref> U odgovarajućim slučajevima, glukokortikoidi (obično [[hidrokortizon]] kod djece) daju se za suzbijanje sekrecije [[kortikotropin-oslobađajući hormon|kortikotropin oslobađajućeg hormona]] (CRH) koji proizvodi [[hipotalamus]] i [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH) [[hipofiza|hipofize]]. Ova supresija će smanjiti koncentraciju seksualnih steroida u [[krv]]i, koje proizvode [[nadbubrežne žlijezde]]. Neka od glavnih razmatranja u liječenju uključuju budno čekanje ozbiljnosti simptoma, kao i neželjene reakcije na [[glukokortikoid]]e koji se primjenjuju kao lijekovi, viđeni kod pacijenta sa [[gustoća kostiju|mineralnom gustoćom kostiju]], visina i težina.<ref name="pmid19946984">{{cite journal | vauthors = Van Ryzin C | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia: an overview | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatric-nursing_2009-12_24_6/page/535 | journal = Journal of Pediatric Nursing | volume = 24 | issue = 6 | pages = 535–7 | date = decembar 2009 | pmid = 19946984 | doi = 10.1016/j.pedn.2009.09.004 }}</ref> Za žene, [[oralna kontraceptivna pilula]] i [[androgeni blokator]]i, kao što su [[spironolakton]] ili [[ciproteron-acetat]] su alternative glukokortikoidima za upravljanje simptomima viška androgena. Žene s LOCAH-om koje se liječe hidrokortizonom imaju niži rizik od pobačaja. == Molekulska genetika == LOCAH se najčešće pripisuje mutacijama gena "[[CYP21A2]]", koji kodira enzim [[21-hidroksilaza]]. Slučajevi LOCAH-a zbog nedostataka u drugim enzimima koji su poznati uzroci CAH ([[3β-hidroksisteroid dehidrogenaza]], [[steroid 11β-hidroksilaza]], itd.) su rijetki i nemaju utvrđene procjene prevalencije.<ref name=pmid18690539>{{cite journal | vauthors = Speiser PW | title = Nonclassic adrenal hyperplasia | journal = Reviews in Endocrine & Metabolic Disorders | volume = 10 | issue = 1 | pages = 77–82 | date = mart 2009 | pmid = 18690539 | doi = 10.1007/s11154-008-9097-x}}</ref> Nekoliko ozbiljnih mutacija povezano je s LOCAH: [[Delecija (genetika)|delecija]] gena '' CYP21A2 '', mala [[konverzija gena]], mutacija p.&nbsp;''I172N'' (rs6475, c.518T> A, ''CYP21A2'' * 11) , mutacija c.293-13A/C> G (rs6467, ''CYP21A2'' * 9) i mutacija p.Gln318Stop (p.Q318X, rs7755898, c.952C> T, CYP21A2.<ref name="pmid32647925"/> Osim toga, LOCAH zbog nedostatka 21-hidroksilaze može biti uzrokovan duplikacijama [[pseudogen]]a ''CYP21A1P'' i gena ''C4B''. Zbog visokog stepena homologije između gena CYP21A2 i pseudogena CYP21A1P i složenosti lokusa, istraživanje na nivou sekvenciranja može biti teško.<ref name="pmid33168061">{{cite journal | vauthors = Espinosa Reyes TM, Collazo Mesa T, Lantigua Cruz PA, Agramonte Machado A, Domínguez Alonso E, Falhammar H | title = Molecular diagnosis of patients with congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = BMC Endocrine Disorders | volume = 20 | issue = 1 | pages = 165 | date = novembar 2020 | pmid = 33168061 | pmc = 7653887 | doi = 10.1186/s12902-020-00643-z }}</ref> Studija iz 2021. pokazala je da blagi [[genotip]]ovi povezani sa LOCAH imaju nisku stopu podudarnosti s tim [[fenotip]]ovima, vjerovatno zbog složenih karakteristika genotipizacije 21-hidroksilaze i ograničenja upotrebe masivnog paralelnog sekvenciranja, bez kombiniranja s drugim sveobuhvatnim metodima.<ref name="pmid33677812">{{cite journal | vauthors = Karaoğlan M, Nacarkahya G, Aytaç EH, Keskin M | title = Challenges of CYP21A2 genotyping in children with 21-hydroxylase deficiency: determination of genotype-phenotype correlation using next generation sequencing in Southeastern Anatolia | journal = Journal of Endocrinological Investigation | volume = | issue = | pages = | date = mart 2021 | pmid = 33677812 | doi = 10.1007/s40618-021-01546-z }}</ref> Utvrđeno je da su sljedeće tri mutacije gena `CYP21A2 'rezultirale umjerenim smanjenjem enzimske aktivnosti povezane s tim alelom (20–60% rezidualne aktivnosti) i povezane su sa LOCAH:<ref name="pmid28541281"/> *V281L (rs6471, c.844G>C, CYP21A2*15); * p.P453S (rs6445, c.1360C>T, CYP21A2*19); * p.P30L (rs9378251, c.92C>T, CYP21A2*8). [[Tačkasta mutacija]] u [[egzon]]u 7 iz ''CYP21A2'', obično se nalazi u alelima povezanim s LOCAH.<ref name="pmid32647925">{{cite journal | vauthors = Dörr HG, Schulze N, Bettendorf M, Binder G, Bonfig W, Denzer C, Dunstheimer D, Salzgeber K, Schmidt H, Schwab KO, Voss E, Wabitsch M, Wölfle J | display-authors = 6 | title = Genotype-phenotype correlations in children and adolescents with nonclassical congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = Molecular and Cellular Pediatrics | volume = 7 | issue = 1 | pages = 8 | date = juli 2020 | pmid = 32647925 | pmc = 7347723 | doi = 10.1186/s40348-020-00100-w }}</ref><ref name="pmid33168061"/><ref name="pmid28541281">{{cite journal | vauthors = Hannah-Shmouni F, Morissette R, Sinaii N, Elman M, Prezant TR, Chen W, Pulver A, Merke DP | display-authors = 6 | title = Revisiting the prevalence of nonclassic congenital adrenal hyperplasia in US Ashkenazi Jews and Caucasians | journal = Genetics in Medicine | volume = 19 | issue = 11 | pages = 1276–1279 | date = novembar 2017 | pmid = 28541281 | pmc = 5675788 | doi = 10.1038/gim.2017.46 }}</ref> Nositelji ove mutacije zadržavaju 20% – 50% aktivnosti 21-hidroksilaze,<ref name="pmid28582566"/><ref name="pmid2249999">{{cite journal | vauthors = Tusie-Luna MT, Traktman P, White PC | title = Determination of functional effects of mutations in the steroid 21-hydroxylase gene (CYP21) using recombinant vaccinia virus | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1990-12-05_265_34/page/20916 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 265 | issue = 34 | pages = 20916–22 | date = decembar 1990 | pmid = 2249999 }}</ref> ali su u većem riziku od simptoma viška androgena nego nositelji teških mutacija i imali su veći [[test stimulacije ACTH|stimuliran adrenokortikotropni hormon (ACTH)]] [[17α-hidroksiprogesteron]],<ref name="pmid16712666">{{cite journal | vauthors = Admoni O, Israel S, Lavi I, Gur M, Tenenbaum-Rakover Y | title = Hyperandrogenism in carriers of CYP21 mutations: the role of genotype | journal = Clinical Endocrinology | volume = 64 | issue = 6 | pages = 645–51 | date = juni 2006 | pmid = 16712666 | doi = 10.1111/j.1365-2265.2006.02521.x}}</ref> što sugerira da heterozigotne mutacije na CYP21A2 imaju važnu ulogu u bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Neocleous V, Shammas C, Phedonos AP, Karaoli E, Kyriakou A, Toumba M, Phylactou LA, Skordis N | display-authors = 6 | title = Genetic defects in the cyp21a2 gene in heterozygous girls with premature adrenarche and adolescent females with hyperandrogenemia | journal = Georgian Medical News | issue = 210 | pages = 40–7 | date = septembar 2012 | pmid = 23045419 }}</ref> Posebno blagi klinički simptomi LOCAH-a, kao što su [[hiperandrogenizam]], [[hirzutizam]] i [[akne]] ili [[neplodnost]] preklapaju se s drugim bolestima kao što je [[sindrom policističnih jajnika]]. Biohemijski parametri poput [[17α-hidroksiprogesteron]]a možda neće biti povišeni u vrlo blagim slučajevima LOCAH-a i mogu se razlikovati između laboratorija, što otežava interpretaciju. Možda neće biti moguće izvesti [[test stimulacije ACTH]] u svim institucijama, ovisno o dostupnosti lijeka za injekcije [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]]. Zbog toga je sveobuhvatna genotipizacija '' CYP21A2 '' (umjesto samih testova specifičnih za varijantu) dobar način za isključivanje/potvrđivanje nedostatka 21-hidroksilaze i statusa heterozigoznosti (nositelja).<ref name="pmid32616876">{{cite journal | vauthors = Baumgartner-Parzer S, Witsch-Baumgartner M, Hoeppner W | title = EMQN best practice guidelines for molecular genetic testing and reporting of 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 28 | issue = 10 | pages = 1341–1367 | date = oktobar 2020 | pmid = 32616876 | pmc = 7609334 | doi = 10.1038/s41431-020-0653-5}}</ref> [[Genetičko testiranje]] može se koristiti za isključivanje lažno pozitivne dijagnoze samo na osnovu biohemijskih parametara, čak i uz stimulaciju ACTH, jer povišeni nivo 17-OHP mogu također biti uzrokovani [[tumor jajnika|tumorom jajnika]] ili [[tumor nadbubrežne žlijezde|tumorom nadbubrežne žlijezde]], nego varijantama u genu '' CYP21A2 ''.<ref name="pmid33117272">{{cite journal | vauthors = Tsai WH, Wong CH, Dai SH, Tsai CH, Zeng YH | title = Adrenal Tumor Mimicking Non-Classic Congenital Adrenal Hyperplasia | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 11 | pages = 526287 | date = 2020 | pmid = 33117272 | pmc = 7551200 | doi = 10.3389/fendo.2020.526287}}</ref> == Incidencija == Prema [[haplotipa|studije udruživanja haplotipa]], prevalencija LOCAH-a u općoj bijeloj populaciji procjenjuje se na 1: 500 do 1:1.000, ali kod ljudi s visokom stopom braka među rođacima, stopa prevalencije je od 1:50 do 1: 100. Analiza genotipa '' CYP21A2 '' iz 2017. predvidjela je da je ukupna učestalost LOCAH-a u bijeloj populaciji [[SAD|Sjedinjenih Država]] oko 1: 200 (nivo pouzdanosti od 95%, od 1:100 do 1:280).<ref name="pmid30272171"/><ref>{{cite journal | vauthors = Hannah-Shmouni F, Morissette R, Sinaii N, Elman M, Prezant TR, Chen W, Pulver A, Merke DP | display-authors = 6 | title = Revisiting the prevalence of nonclassic congenital adrenal hyperplasia in US Ashkenazi Jews and Caucasians | journal = Genetics in Medicine | volume = 19 | issue = 11 | pages = 1276–1279 | date = novembar 2017 | pmid = 28541281 | doi = 10.1038/gim.2017.46| doi-access = free }}</ref> Prema meta-analizi iz 2017, prevalencija LOCAH-a među ženama sa znakovima i simptomima viška androgena u svijetu je 4,2%, a između 1% i 10%, ovisno o etničkoj pripadnosti populacije koja se proučava.<ref name="pmid28582566">{{cite journal | vauthors = Carmina E, Dewailly D, Escobar-Morreale HF, Kelestimur F, Moran C, Oberfield S, Witchel SF, Azziz R | display-authors = 6 | title = Non-classic congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency revisited: an update with a special focus on adolescent and adult women | journal = Human Reproduction Update | volume = 23 | issue = 5 | pages = 580–599 | date = septembar 2017 | pmid = 28582566 | doi = 10.1093/humupd/dmx014 | doi-access = free }}</ref> Pogođeni LOCAH-om čine 88% procjene prevalencije stanja [[interseks]]a od 1,7% [[Anne Fausto-Sterling]],<ref>{{cite book | vauthors = Fausto-Sterling A |title=Sexing the body : gender politics and the construction of sexuality |location=New York |isbn=9781549104480}}</ref> koje citiraju brojne istaknute organizacije za zastupanje interspolnih osoba.<ref>{{cite web |title=Intersex babies are perfect just as they are! |url=https://www.unfe.org/intersex-awareness/ |website=UN Free & Equal |quote=up to 1.7 percent of babies are born with sex characteristics that don’t fit typical definitions of male and female. That makes being intersex almost as common as being a redhead!}}</ref><ref>{{cite web |title=Its Intersex Awareness Day - here are 5 myths we need to shatter |url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2018/10/its-intersex-awareness-day-here-are-5-myths-we-need-to-shatter/ |website=www.amnesty.org |language=en |quote=According to experts, around 1.7% of the population is born with intersex traits - comparable to the number of people born with red hair.}}</ref><ref>{{cite web |title=What is Intersex? Frequently Asked Questions |url=https://interactadvocates.org/faq/#howcommon |website=interACT: Advocates for Intersex Youth |quote=About 1.7% of people are born intersex. (Compare that to a ~0.3% chance of having identical twins!) 1 in 2,000 babies (0.05% of humans) are born with genital differences that a doctor might suggest changing with unnecessary surgery.}}</ref><ref>{{cite web |title=Intersex population figures |url=https://ihra.org.au/16601/intersex-numbers/ |website=Intersex Human Rights Australia |language=en |date=28. 9. 2013 |quote=Given that intersex people only come to the attention of data collectors through chance or an apparent medical reason, the actual numbers of people with intersex variations are likely to be as much as 1.7%. Despite the limitations of the data, 1.7% seems more justifiable as an upper limit figure than alternatives, to date.}}</ref> Iz kliničke perspektive, LOCAH nije interspolno stanje<ref>{{cite journal | vauthors = Sax L | title = How common is intersex? a response to Anne Fausto-Sterling | journal = Journal of Sex Research | volume = 39 | issue = 3 | pages = 174–8 | date = august 2002 | pmid = 12476264 | doi = 10.1080/00224490209552139 | url = https://www.leonardsax.com/how-common-is-intersex-a-response-to-anne-fausto-sterling/| quote = Reviewing the list of conditions which Fausto-Sterling considers to be intersex, we find that this one condition–late-onset congenital adrenal hyperplasia (LOCAH)–accounts for 88% of all those patients whom Fausto-Sterling classifies as intersex (1.5/1.7 = 88%). From a clinician’s perspective, however, LOCAH is not an intersex condition. The genitalia of these babies are normal at birth, and consonant with their chromosomes: XY males have normal male genitalia, and XX females have normal female genitalia. }}</ref> i uključivanje LOCAH-a u procjene interspolne prevalencije navedeno je kao primjer sumnjive statističke prakse.<ref>{{cite book | vauthors = Best J |title=Stat-spotting : a field guide to identifying dubious data |date=14. 9. 2013 |location=Berkeley |isbn=978-0520279988 |pages=12–13 |edition=Updated and expand}}</ref> == Također pogledajte== * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze]] * [[Lipoidna urođena nadbubrežna hiperplazija]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Poremećaji nadbubrežne žlijezde]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Kožna stanja povezana s endokrinima]] [[Kategorija:Nasljedne bolesti i poremećaji]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma holesterola i steroida]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] ge8ktmkbdnq942zgf66qkyblcv1kxml Hipospadija 0 475551 3899800 3885535 2026-06-22T13:55:16Z KWiki 9400 ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899800 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Hipospadija | slika = Hypospadias-lg.jpg | opis_slike = Razni tipovi hipospadija | ICD10 = {{ICD10|Q|54||q|54|}} | ICD9 = {{ICD9|752.61}} | DiseasesDB = 29907 | MedlinePlus = 001286 | eMedicineSubj = ped | eMedicineTopic = 1136 | MeshID = *Oblast: [[Urologija]], [[medicinska genetika]] }} '''Hipospadija''' je uobičajena varijacija u razvoju [[fetus]]nog [[penis]]a kod koje se [[mokraćovod]] ne otvara na uobičajenom mjesta u glaviču penisa. To je druga najčešća nenormalnost rođenja muškog reproduktivnog sistema, koja pogađa oko jednog od svakih 250 muškaraca pri rođenju.<ref name="Snodgrass">{{cite book |last=Snodgrass |first=Warren |editor-first1=Allan |editor-last1=Wein | editor-first2= Meredith F | editor-last2= Campbell | editor-first3= Patrick C | editor-last3= Walsh |title=Campbell-Walsh Urology, Tenth Edition |publisher=Elsevier |year=2012 |pages=3503–3536 |chapter=Chapter 130: Hypospadias |isbn=978-1-4160-6911-9}}</ref> Otprilike 90% slučajeva su manje ozbiljne distalne hipospadije, kod kojih se otvor ureter ([[mokraćni otvor|meatus]]) nalazi na ili blizu glave penisa ([[glans]]a). Preostali imaju proksimalnu hipospadiju, u kojoj se meatus vraća natrag na osovinu penisa, blizu ili unutar [[mošnje|skrotuma]]. Sjajno tkivo koje je trebalo graditi ureter proteže se od meatusa do vrha glavića; ovo tkivo naziva se [[uretrska ploča]]. U većini slučajeva [[prepucij]] je manje razvijen i ne obavija se u potpunosti oko penisa, ostavljajući donju stranu glavića nepokrivenom. Također, može doći do savijanja penisa prema dolje, koje se obično naziva ''[[hordee]]''.<ref name="south">{{cite book |vauthors = King S, Beasley S|veditors = South M|title=Practical Paediatrics, Seventh Edition|url = https://archive.org/details/practicalpaediat0000unse_t9g5|publisher=Churchill Livingstone, Elsevier |year=2012 |orig-year=1st. Pub. 1986 |pages=[https://archive.org/details/practicalpaediat0000unse_t9g5/page/266 266]–267 |chapter=Chapter 9.1:Surgical Conditions in Older Children |isbn=978-0-702-04292-8 }}</ref> Chordee se nalazi u 10% distalnih i 50% proksimalnih hipospadija <ref name="pmid19692004">{{cite journal | vauthors = Snodgrass W, Prieto J | title = Straightening ventral curvature while preserving the urethral plate in proximal hypospadias repair | journal = The Journal of Urology | volume = 182 | issue = 4 Suppl | pages = 1720–5 | date = oktobar 2009 | pmid = 19692004 | doi = 10.1016/j.juro.2009.02.084 }}</ref> slučajeve u vrijeme operacije. Također, skrotum može biti veći nego obično na obje strane penisa (zvana [[penoskrotumska transpozicija]]). Uzrok hipospadije je nepoznat. Najčešće se javlja sama od sebe, bez drugih varijacija, iako u oko 10% slučajeva može biti dio interseksnog stanja ili medicinskog sindroma s višestrukim abnormalnostima.<ref name="pmid2231648">{{cite journal | vauthors = Stoll C, Alembik Y, Roth MP, Dott B | title = Genetic and environmental factors in hypospadias | journal = Journal of Medical Genetics | volume = 27 | issue = 9 | pages = 559–63 | date = septembar 1990 | pmid = 2231648 | pmc = 1017217 | doi = 10.1136/jmg.27.9.559 }}</ref><ref name="pmid3746833">{{cite journal | vauthors = Calzolari E, Contiero MR, Roncarati E, Mattiuz PL, Volpato S | title = Aetiological factors in hypospadias | journal = Journal of Medical Genetics | volume = 23 | issue = 4 | pages = 333–7 | date = august 1986 | pmid = 3746833 | pmc = 1049700 | doi = 10.1136/jmg.23.4.333 }}</ref> Najčešća pridružena razlika je [[nespušteni testis]], koja je zabilježena kod oko 3% novorođenčadi s distalnom i 10% s proksimalnom hipospadijom.<ref name=Wu2002>{{cite journal |last1=Wu |first1=Hongfei |last2=Wei |first2=Zhang |last3=M. |first3=Gu |year=2002 |title=Hypospadias and enlarged prostatic utricle |journal=Chinese Journal of Urology |volume=12 |pages=51–3 |url=http://en.cnki.com.cn/Article_en/CJFDTOTAL-ZHMN200212028.htm |access-date=17. 4. 2021 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304053005/http://en.cnki.com.cn/Article_en/CJFDTOTAL-ZHMN200212028.htm |url-status=dead }}</ref> Kombinacija hipospadije i nespuštenog testisa ponekad ukazuje na to da dijete ima [[interseks]]no stanje, pa se mogu preporučiti dodatna ispitivanja kako bi se osiguralo da dijete nema [[kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|kongenitalnu nadbubrežnu hiperplaziju]] s gubitkom soli ili sličnim stanjem, kada je potrebna hitna medicinska intervencija.<ref name="pmid9120962">{{cite journal | vauthors = Kaefer M, Tobin MS, Hendren WH, Bauer SB, Peters CA, Atala A, Colodny AH, Mandell J, Retik AB | display-authors = 6 | title = Continent urinary diversion: the Children's Hospital experience | journal = The Journal of Urology | volume = 157 | issue = 4 | pages = 1394–9 | date = april 1997 | pmid = 9120962 | doi = 10.1016/S0022-5347(01)64998-X }}</ref><ref name="pmid11796295">{{cite journal | vauthors = Tarman GJ, Kaplan GW, Lerman SL, McAleer IM, Losasso BE | title = Lower genitourinary injury and pelvic fractures in pediatric patients | url = https://archive.org/details/sim_jama-neurology_2002-01_59_1/page/123 | journal = Urology | volume = 59 | issue = 1 | pages = 123–6; discussion 126 | date = januar 2002 | pmid = 11796295 | doi = 10.1016/S0090-4295(01)01526-6 }}</ref> Inače, novorođenčadima sa hipospadijom rutinski nisu potrebni krvni testovi ili rendgen.<ref name = "Snodgrass" /> Hipospadija može biti simptom ili indikacija [[interseks]]nog stanja, ali samo prisustvo hipospadije nije dovoljno da bi se osoba klasifikovala kao interspolna. U većini slučajeva hipospadija nije povezana ni s jednim drugim stanjem. .<ref>{{cite web |url=https://patient.info/health/penis-problems/hypospadias |title=Hypospadias |last=Tidy |first=Colin |date=19. 1. 2016 |website=Patient |publisher=Patient Platform Ltd |access-date= 18. 10. 2018}}</ref> == Prezentacija == === Komplikacije === Kod osoba s hipospadijom, primjećuje se porast problema s erekcijom, posebno kada su povezani s hordom (zakrivljenost osovine prema dolje). Obično postoji minimalna interakcija sa sposobnošću ejakulacije kod hipospadije, pod uslovom da meatus ostane distalno. Na to može uticati i koegzistencija stražnjih ureterskih zalistaka. Povećavaju se poteškoće povezane sa ejakulacijom, međutim, uključujući povećanu stopu bola u ejakulaciji i slabu / dribling ejakulaciju. Stope ovih problema su iste bez obzira na to je li hipospadija hirurški ispravljena ili ne. == Dijagnoza == Penis s hipospadijom obično ima karakterističan izgled. Ne samo da je meatus (otvor za mokraću) niži od uobičajenog, nego je i kožica često samo djelomično razvijena, nedostaje joj uobičajena količina koja bi pokrivala glavić s donje strane, zbog čega bi imao kapuljaču. Međutim, novorođenčad s djelomičnim razvojem kožice ne moraju nužno imati hipospadiju, jer neka na uobičajenom mjestu imaju mesus s prepucijem s kapuljačom, koji se naziva "hordee bez hipospadije". U ostalim slučajevima je prepucij tipski, a hipospadija skrivena. Ovo se naziva "megameatus sa netaknutim prepucijem". Stanje se otkriva tokom obrezivanja novorođenčeta ili kasnije u djetinjstvu kada se prepucij počne povlačiti. Novorođenče s kožicom opbičajenog izgleda i ravnim penisom kod kojeg se otkrije da ima hipospadiju nakon početka obrezivanja, obrezivanje se može izvršiti bez brige zbog ugrožavanja popravljanja hipospadije.<ref name="pmid16753427">{{cite journal | vauthors = Snodgrass WT, Khavari R | title = Prior circumcision does not complicate repair of hypospadias with an intact prepuce | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-urology_2006-07_176_1/page/296 | journal = The Journal of Urology | volume = 176 | issue = 1 | pages = 296–8 | date = juli 2006 | pmid = 16753427 | doi = 10.1016/S0022-5347(06)00564-7 }}</ref><ref name="pmid24534572">{{cite journal | vauthors = Chalmers D, Wiedel CA, Siparsky GL, Campbell JB, Wilcox DT | title = Discovery of hypospadias during newborn circumcision should not preclude completion of the procedure | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_2014-05_164_5/page/1171 | journal = The Journal of Pediatrics | volume = 164 | issue = 5 | pages = 1171–1174.e1 | date = maj 2014 | pmid = 24534572 | doi = 10.1016/j.jpeds.2014.01.013 }}</ref> Hipospadija se gotovo nikada ne otkrije nakon obrezivanja. == Liječenje == Tamo gdje se hipospadija kod djeteta vidi kao genitalna nejasnoća, standard zdravstvene zaštite Svjetske zdravstvene organizacije odgađa operaciju dok dijete ne postane dovoljno staro za sudjelovanje u informiranom pristanku, osim ako hitna operacija nije potrebna jer nedostaje otvor za mokrenje. Hipospadija nije ozbiljno zdravstveno stanje. Otvor za mokraću koji nije okružen tkivom glavića vjerovatnije će "prskati" urin, što može dovesti do toga da muškarac sjedne da mokri, jer ne može pouzdano stajati i mokriti u toalet. Chordee je zasebno stanje, ali tamo gdje se dogodi, zakrivljenost prema dolje može biti dovoljna da oteža seksualnu penetraciju. Iz ovih ili drugih razloga, ljudi s hipospadijom mogu odlučiti tražiti [[uteroplastika|uretroplastiku]], hirurško produženje mokraćovoda pomoću kožnog transplantata. Operacija može proširiti mokraćni kanal do kraja penisa, ispraviti savijanje i / ili promijeniti kožicu (bilo [[obrezivanje]]m ili promjenom izgleda u uobičajenije stanje ("[[prepucioplastika]]"). Ovisno o stopi zatajenja, uspjeh uretroplastike izuzetno varira, od oko 5% za najjednostavnije popravke oštećenja normalnog uretera intervencijom iskusnog hirurga, do 15-20% kada se može koristiti bukalni graft (transplantat) iz unutrašnjosti usta da produži ureter, na blizu 50% kada su graft uretralne cijevi građene od druge kože.<ref>{{Cite web|url=http://www.columbiaurology.org/urethroplasty|title=Urethroplasty|date=6. 6. 2016|website=Department of Urology|language=en|access-date=14. 6. 2019}}</ref> Kada je hipospadija opsežna – treći stepen/penoskrotumska – ili ima povezane razlike u spolnom razvoju, poput horde ili [[kriptorhidizam]], najbolje upravljanje može biti složenija odluka. Svjetski standard (UN i [[WHO]]) zabranjuje nebitnu operaciju koja daje "normalan" izgled bez informirane saglasnosti pacijenta,<ref>{{Cite web|url=https://www.unfe.org/wp-content/uploads/2017/05/UNFE-Intersex.pdf|title=United Nations Fact Sheet-Intersex}}</ref> a Američka akademija za pedijatriju preporučuje, ali ne zahtijeva isti standard. AAP-ov udžbenik pedijatrijske njege kaže: "Dodjeljivanje spola pacijentima s genitalnom dvosmislenošću trebalo bi donijeti tek nakon pažljivog ispitivanja multidisciplinarnog tima; sve češće se odgađaju hirurške odluke dok dijete ne može sudjelovati u odluci-proces obrade."<ref>{{Cite web|url=https://pediatriccare.solutions.aap.org/chapter.aspx?sectionId=123812175&bookId=1626&resultClick=1|title=Disorders of Sex Development {{!}} American Academy of Pediatrics Textbook of Pediatric Care, 2nd Edition {{!}} Pediatric Care Online {{!}} AAP Point-of-Care-Solutions|website=pediatriccare.solutions.aap.org|access-date=14. 6. 2019}}</ref> Treba izvršiti procjenu [[kariotip]]a i [[endokrinologija|endokrinog stanja]], kako bi se otkrile interseksna stanja ili nedostaci hormona koji imaju velike zdravstvene rizike (tj. gubljenje soli). Ako je penis [[mikropenis|mali]], [[testosteron]] ili ljudski horionski [[gonadotropin]] (hCG) mogu se dati injekcije uz pristanak da se poveća prije operacije ako će to povećati šansu za uspješnu popravku uretera.<ref name = "Snodgrass" /> Hirurški popravak teške hipospadije može zahtijevati višestruke zahvate i [[sluznica]] [[transplantacija kože|kalemljenje kože]]. [[Prepucij]]ska kožicaa se često koristi za kalemljenje, a obrezivanje treba izbjegavati prije popravka. Kod pacijenata sa ozbiljnom hipospadijom, operacija često daje nezadovoljavajuće rezultate, poput prstenastog ožiljka, zakrivljenosti ili stvaranja uretrske [[fistula|fistule]], [[diverticulum]]a ili striktura. Fistula je neželjeni otvor kroz kožu duž mokraćovoda i može rezultirati curenjem mokraće ili abnormalnom strujom. Divertikulum je "pretjerano" stvaranje ureterske sluznice, koje ometa protok mokraće i može rezultirati posturinacijskim curenjem. Striktura je sužavanje uretre dovoljno ozbiljno da ometa protok. Smanjene stope komplikacija čak i za popravak trećeg stepena (npr. stope fistule ispod 5%) prijavljene su posljednjih godina iz centara s najviše iskustva.<ref>{{Cite web|url=https://www.parcurology.com/news-and-articles/re-operation-dr-nicol-bush-dr-warren-snodgrass-2/|title=Re operation with Dr Nicol Bush & Dr Warren Snodgrass|date=15. 7. 2016|website=PARC Urology Hypospadias Center|language=en-US|access-date=9. 5. 2019}}</ref> Međutim, tipske komplikacije u uretroplastiji za ozbiljne hipospadije mogu dovesti do dugih hirurških ciklusa neuspjeha i popravka, a nuspojave mogu uključivati gubitak spolne ili mokraćne funkcije.<ref>{{cite book |last1=Bayne |first1=Aaron P. |last2=Jones |first2=Eric A. |editor1-first=Samir S. |editor1-last=Taneja |title=Complications of Urologic Surgery |edition=4th |date=2010 |publisher=W.B. Saunders |isbn=978-1-4160-4572-4 |pages=713–722 |chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9781416045724000601 |chapter=Complications of hypospadias repair }}</ref> Istraživanje sugerira da su stope neuspjeha veće kada uretroplastika korigira urođeno stanje, a ne bolest ili ozljedu <ref>{{cite journal | vauthors = Suh JG, Choi WS, Paick JS, Kim SW | title = Surgical Outcome of Excision and End-to-End Anastomosis for Bulbar Urethral Stricture | journal = Korean Journal of Urology | volume = 54 | issue = 7 | pages = 442–7 | date = juli 2013 | pmid = 23878686 | pmc = 3715707 | doi = 10.4111/kju.2013.54.7.442 }}</ref> pa bi pacijenti i porodice koji razmišljaju o operaciji hipospadije trebali imati realna očekivanja o rizicima i koristima.<ref>{{Cite web|url=https://www.issm.info/sexual-health-qa/what-are-some-of-the-risks-of-penile-surgery/|title=What are some of the risks of penile surgery?|date=21. 2. 2012|website=ISSM|language=en-GB|access-date=14. 6. 2019}}</ref> === Starost na operaciji === Na rezultate operacije vjerovatno ne utiče dob u kojoj se vrši popravak.<ref>{{cite book|author=Warren T. Snodgrass|title=Pediatric Urology: Evidence for Optimal Patient Management|url=https://books.google.com/books?id=6v7MpSAqbgcC&pg=PA117|date=13. 5. 2013|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4614-6910-0|pages=117–}}</ref><ref name="jpurol.com">{{cite journal | vauthors = Bush N, Snodgrass W | title = Response to "Re: Snodgrass W, et al. Duration of follow-up to diagnose hypospadias urethroplasty complications. J Pediatr Urol 2014;10:783-784" | journal = Journal of Pediatric Urology | volume = 10 | issue = 4 | pages = 784–5 | date = august 2014 | pmid = 24999242 | doi = 10.1016/j.jpurol.2014.04.022 }}</ref> Tinejdžeri i odrasli obično provedu po jednu noć u bolnici nakon operacije. === Preoperativni hormoni === Hormoni potencijalno povećavaju veličinu penisa, a koristili su se kod djece s proksimalnom hipospadijom koja imaju manji penis. Brojni članci izvještavaju da injekcije [[testosteron]]a ili topikusne kreme povećavaju dužinu i opseg penisa. Međutim, malo studija raspravlja o utjecaju ovog liječenja na uspjeh korektivne hirurgije, s proturječnim rezultatima.<ref name="jpurol.com"/><ref name="pmid18679395">{{cite journal | vauthors = Kaplan GW | title = Does administration of transdermal dihydrotestosterone gel before hypospadias repair improve postoperative outcomes? | journal = Nature Clinical Practice. Urology | volume = 5 | issue = 9 | pages = 474–5 | date = septembar 2008 | pmid = 18679395 | doi = 10.1038/ncpuro1178 }}</ref> Stoga, uloga, ako postoji, u predoperativnoj stimulaciji hormona još uvijek nije jasna. === Hirurgija === Popravak hipoposadije obavlja se u općoj anesteziji, najčešće nadopunjenom živčanim blokom penisa ili kaudalnim blokom, kako bi se smanjila potrebna opća anestezija i smanjila nelagoda nakon operacije. U proteklih 100 godina korištene su mnoge tehnike za proširenje mokraćnog kanala na željeno mjesto. Danas je najčešća operacija, poznata kao tubularizirana urezana ploča ili popravak "TIP", unosi uretrersku ploču od niskog mesusa do kraja glavice. TIP popravak, koji se naziva i Snodgrassov popravak (prema tvorcu metode, [[Warren Snodgrass|Dr. Warrenu Snodgrassu]]), najčešće je korištena procedura i hirurški metod za popravak hipospadije u svijetu. Ovaj postupak može se koristiti za sve popravke distalne hipospadije, s naknadnim komplikacijama koje se očekuju u manje od 10% slučajeva.<ref name="pmid19837000">{{cite journal | vauthors = Snodgrass WT, Bush N, Cost N | title = Tubularized incised plate hypospadias repair for distal hypospadias | journal = Journal of Pediatric Urology | volume = 6 | issue = 4 | pages = 408–13 | date = august 2010 | pmid = 19837000 | doi = 10.1016/j.jpurol.2009.09.010 }}</ref><ref name="pmid21159560">{{cite journal | vauthors = Wilkinson DJ, Farrelly P, Kenny SE | title = Outcomes in distal hypospadias: a systematic review of the Mathieu and tubularized incised plate repairs | journal = Journal of Pediatric Urology | volume = 8 | issue = 3 | pages = 307–12 | date = juni 2012 | pmid = 21159560 | doi = 10.1016/j.jpurol.2010.11.008 }}</ref> Manje je konsenzusa oko popravke proksimalne hipospadije.<ref name="pmid20727541">{{cite journal | vauthors = Castagnetti M, El-Ghoneimi A | title = Surgical management of primary severe hypospadias in children: systematic 20-year review | journal = The Journal of Urology | volume = 184 | issue = 4 | pages = 1469–74 | date = oktobar 2010 | pmid = 20727541 | doi = 10.1016/j.juro.2010.06.044 }}</ref> TIP popravak može se koristiti kada je penis ravan ili ima blagu zakrivljenost prema dolje, s uspjehom u 85%.<ref name="pmid19837000"/> Alternativno, mokraćni kanal može se rekonstruirati pomoću kožice, sa zabilježenim uspjehom od 55% do 75%.<ref name="Snodgrass2013">{{cite book|author=Warren T. Snodgrass|title=Pediatric Urology: Evidence for Optimal Patient Management|url=https://books.google.com/books?id=6v7MpSAqbgcC&pg=PA129|date=13. 5. 2013|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4614-6910-0|pages=129–}}</ref> Većina distalnih i mnogih proksimalnih hipospadija korigira se u jednoj operaciji. Međutim, oni s najtežim stanjem koji imaju mokraćni otvor u skrotumu i savijanje penisa prema dolje često se korigiraju u dvofaznoj operaciji. Tokom prve operacije zakrivljenost se ispravlja. Na drugom se završava mokraćni kanal. Sve komplikacije mogu zahtijevati dodatne intervencije na popravku. <gallery> Hypospadias3.jpg|Primjer penisa sa hipospadijom Hypospadie Fisteln.jpg|Penis sa hipospadijom (1) i dvije fistule (2) </gallery> == Ishodi == Većina djece koja nisu interseksna i imaju hipospadiju popravljaju se bez komplikacija. To se posebno odnosi na operacije distalne hipospadije, koje su uspješne u preko 90% slučajeva. Problemi koji se mogu pojaviti uključuju malu rupu u urinarnom kanalu ispod mesusa, koja se naziva [[fistula]]. Glava penisa, koja je otvorena pri rođenju kod djece s hipospadijom i zatvorena je oko mokraćnog kanala na operaciji, ponekad se ponovo otvori, poznato kao dehiscencija glansa. Novo urinarno otvaranje može ožiljiti, što rezultira [[stenoza meatusa|stenozom mestusa]], ili unutarnje ožiljke mogu stvoriti [[Uretrersk striktura|suženje]], što može uzrokovati djelimičnu blokadu mokrenja. Ako se novom mokraćnom kanalu baloni prilikom mokrenja djeteta dijagnosticira [[divertikulum]]. Većina komplikacija otkriva se u roku od šest mjeseci nakon operacije, iako se povremeno ne mogu naći već dugi niz godina. Općenito, kada se nakon popravka u djetinjstvu ne vide problemi, nove komplikacije koje nastanu nakon puberteta su rijetke. Međutim, neki problemi koji nisu adekvatno sanirani u djetinjstvu mogu postati izraženiji kada penis raste u pubertetu, poput zaostale zakrivljenosti penisa ili prskanja mokraćom zbog puknuća popravke na glaviću penisa.<ref name="pmid18790424">{{cite journal | vauthors = Suoub M, Dave S, El-Hout Y, Braga LH, Farhat WA | title = Distal hypospadias repair with or without foreskin reconstruction: A single-surgeon experience | journal = Journal of Pediatric Urology | volume = 4 | issue = 5 | pages = 377–80 | date = oktobar 2008 | pmid = 18790424 | doi = 10.1016/j.jpurol.2008.01.215 }}</ref><ref name="pmid22854388">{{cite journal | vauthors = Snodgrass W, Dajusta D, Villanueva C, Bush N | title = Foreskin reconstruction does not increase urethroplasty or skin complications after distal TIP hypospadias repair | journal = Journal of Pediatric Urology | volume = 9 | issue = 4 | pages = 401–6 | date = august 2013 | pmid = 22854388 | doi = 10.1016/j.jpurol.2012.06.008 }}</ref> (Figure 4a, 4b) Pacijenti i hirurzi imali su različita mišljenja o ishodima popravljanja hipospadije, to jest, pacijenti možda neće biti zadovoljni kozmetičkim rezultatom koji hirurg smatra zadovoljavajućim, ali pacijenti s kozmetičkim rezultatom koje kirurg smatra nezadovoljavajućim mogu i sami biti zadovoljni. Sve u svemu, pacijenti su bili manje zadovoljni od hirurga.<ref name = "Mieusset_2005">{{cite journal | vauthors = Mieusset R, Soulié M | title = Hypospadias: psychosocial, sexual, and reproductive consequences in adult life | journal = Journal of Andrology | volume = 26 | issue = 2 | pages = 163–8 | date = 2005 | pmid = 15713818 | doi = 10.1002/j.1939-4640.2005.tb01078.x | doi-access = free }}</ref> == Epidemiologija == Hipospadija je među najčešćim urođenim mahanama na svijetu i druga najčešća urođena mahana u muškom reproduktivnom sistemu, a javlja se jednom na svakih 250 muškaraca.<ref name=epidemiology>{{cite web|last=Gatti|first=John M |title=Epidemiology|url=http://emedicine.medscape.com/article/1015227-overview#a0199|publisher=Medscape Reference|access-date=22. 1. 2013}}</ref> Zbog varijacija u zahtjevima za izvještavanjem različitih nacionalnih baza podataka, podaci iz takvih registara ne mogu se koristiti za precizno utvrđivanje incidencije hipospadije ili geografskih varijacija u njenom pojavljivanju.<ref name="Snodgrass"/> == Odrasli == Iako se većina popravaka hipospadije radi u djetinjstvu, povremeno odrasla osoba želi operaciju zbog prskanja urina ili nezadovoljstva izgledom. Ostale odrasle osobe koje žele operaciju imaju dugotrajne komplikacije kao rezultat dječjih operacija. Direktna usporedba hirurških rezultata kod djece naspram odraslih otkrila je da su imali iste ishode, a odrasli mogu podvrgnuti popravljanju ili ponovnoj operaciji hipospadije uz dobra očekivanja za uspjeh. ==Poznate osobe sa hipospadijom == * [[Tigar Devore]] <ref>{{cite news | url = https://www.bbc.co.uk/news/health-14459843 | title = Male or female? Babies born on the sliding sex scale | work = [[British Broadcasting Corporation]] | date = 11. 10. 2011 | access-date = 12. 5. 2016}}</ref><ref name="rewire2018">{{Cite news| last = Littlefield| first = Amy| title = Intersex People Want to End Nonconsensual Surgeries. A California Resolution Is Their 'Warning Shot.'| work = Rewire.News| access-date = 30. 11. 2018| date = 13. 8. 2018| url = https://rewire.news/article/2018/08/13/intersex-people-want-to-end-nonconsensual-surgeries-a-california-resolution-is-their-warning-shot/}}</ref> *[[Gabriel J. Martín]]<ref name="abc">[https://www.abc.es/sociedad/20141020/abci-intersexualidad-cuerpos-enganan-201410170853.html Intersexualidad: «Nunca me sentí niña y mi comportamiento masculino era un problema».] ''ABC''. 20 October 2014.</ref><ref name="verne">[https://verne.elpais.com/verne/2016/06/24/articulo/1466781342_404833.html La barba me dio la razón: aunque me criaran como una niña, yo era un niño.] ''El País''. 30 June 2016.</ref> *[[Shooting of Scout Schultz|Scout Schultz]]<ref name="atavist2018">{{Cite news| issue = 82| last = Lieberman| first = Hallie| title = The Trigger Effect| work = The Atavist Magazine| access-date = 31. 8. 2018| date = 29. 8. 2018| url = https://magazine.atavist.com/the-trigger-effect-scout-schultz-georgia-tech| archive-url = https://web.archive.org/web/20180901113216/https://magazine.atavist.com/the-trigger-effect-scout-schultz-georgia-tech| archive-date = 1. 9. 2018| url-status = live}}</ref> *[[Maurice Duplessis]] *[[Aprilia Manganang]] == Također pogledajte == * [[Pedijatrijska urologija]] * [[Andrologija]] * [[Kriptorhizam]] * [[Ekstrofija mokraćne bešike]] * [[Perinealna uretra]] * [[Dvosmislene genitalije]], [[interseks]] * [[Sindrom neosjetljivosti na androgen]] * [[Sindrom disgeneze testisa]] == Reference == {{refspisak}} == Dopumska literatura == {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Austin PF, Siow Y, Fallat ME, Cain MP, Rink RC, Casale AJ | title = The relationship between müllerian inhibiting substance and androgens in boys with hypospadias | journal = The Journal of Urology | volume = 168 | issue = 4 Pt 2 | pages = 1784–8; discussion 1788 | date = oktobar 2002 | pmid = 12352359 | doi = 10.1016/S0022-5347(05)64413-8 }} * {{cite journal | vauthors = Patel RP, Shukla AR, Snyder HM | title = The island tube and island onlay hypospadias repairs offer excellent long-term outcomes: a 14-year followup | journal = The Journal of Urology | volume = 172 | issue = 4 Pt 2 | pages = 1717–9; discussion 1719 | date = oktobar 2004 | pmid = 15371798 | doi = 10.1097/01.ju.0000138903.20136.22 }} * {{cite journal | vauthors = Retik AB, Atala A | title = Complications of hypospadias repair | url = https://archive.org/details/sim_urologic-clinics-of-north-america_2002-05_29_2/page/329 | journal = The Urologic Clinics of North America | volume = 29 | issue = 2 | pages = 329–39 | date = maj 2002 | pmid = 12371224 | doi = 10.1016/S0094-0143(02)00026-5 }} * {{cite journal | vauthors = Shukla AR, Patel RP, Canning DA | title = Hypospadias | url = https://archive.org/details/sim_urologic-clinics-of-north-america_2004-08_31_3/page/445 | journal = The Urologic Clinics of North America | volume = 31 | issue = 3 | pages = 445–60, viii | date = august 2004 | pmid = 15313054 | doi = 10.1016/j.ucl.2004.04.020 }} *[https://web.archive.org/web/20030402102719/http://ehpnet1.niehs.nih.gov/docs/1999/107p297-302paulozzi/abstract.html International Trends in Rates of Hypospadias and Cryptorchidism] * {{cite journal | journal=Indian Journal of Urology | year=2008 | volume=24 | issue=2 | title=Special issue on hypospadias | url=http://www.indianjurol.com/showBackIssue.asp?issn=0970-1591;year=2008;volume=24;issue=2;month=April-June | access-date=17. 4. 2021 | archive-date=11. 8. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170811143630/http://www.indianjurol.com/showBackIssue.asp?issn=0970-1591;year=2008;volume=24;issue=2;month=April-June | url-status=dead }} {{refend}} == Vanjski linkovi== {{commonscat-inline|Hypospadias}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji muških genitalnih organa]] [[Kategorija:Penis]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] bu3m5vd84sknyaiv9k11ke35k6dg1ya Urođena nadbubrežna hiperplazija 0 475591 3899792 3885538 2026-06-22T13:51:26Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija]] na [[Urođena nadbubrežna hiperplazija]] 3885538 wikitext text/x-wiki {{infokutija bolest |ime = Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija [[slika:Cortisol2.svg|thumb|center|300px|<center>Struktura kortizola</center>]] [[slika:Congenital_adrenal_hyperplasia.jpg|thumb|250px|center|Obdukcija novorođenčeta. Strelice pokazuju povećane nadbubrežne žlijezde]] | ICD11 = 5A71.01 | ICD10 = E25.0 | ICD10CM = {{ICD10CM}} | ICD9 = {{ICD9}} | ICDO = | OMIM = | DiseasesDB = | Curlie = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | PatientUK = | MeshID = D000312 *Simptomi: [[Natriureza|Prekomjerno izmokravanje natrija]], [[virilizam]], [[prijevremeni pubertet|rano]], [[odgođeni pubertet|odgođen ili odsutan pubertet]], [[hiperandrogenizam]] *Pojava: [[Uterus|Prije rođenja]] *Trajanje: Cjeloživotno *Uzroci: Varijante u genima odgovornim za [[enzim]]e potrebne za [[biosinteza|sintezu]] kortizola u [[kora nadbubrežne žlijezde|kori nadbubrežne žlijezde]] }} '''Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija''' ('''CAH''') je grupa [[Genetički poremećaj|autosomno recesivnih poremećaja]] koju karakteriše oštećena sinteza [[kortizol]]a.<ref name="pmid28576284">{{cite journal | vauthors = El-Maouche D, Arlt W, Merke DP | title = Congenital adrenal hyperplasia | journal = Lancet (London, England) | volume = 390 | issue = 10108 | pages = 2194–2210 | date = novembar 2017 | pmid = 28576284 | doi = 10.1016/S0140-6736(17)31431-9 | url = }}</ref><ref name="pmid30272171">{{cite journal |pmid=30272171|year=2018|last1=Speiser|first1=P. W.|last2=Arlt|first2=W.|last3=Auchus|first3=R. J.|last4=Baskin|first4=L. S.|last5=Conway|first5=G. S.|last6=Merke|first6=D. P.|author7=Meyer-Bahlburg HFL|last8=Miller|first8=W. L.|last9=Murad|first9=M. H.|last10=Oberfield|first10=S. E.|last11=White|first11=P. C.|title=Congenital Adrenal Hyperplasia Due to Steroid 21-Hydroxylase Deficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline|journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism|volume=103|issue=11|pages=4043–4088|doi=10.1210/jc.2018-01865|pmc=6456929}}</ref> Posljedica je nedostatka jednog od pet [[enzim]]a potrebnih za [[biosinteza|sintezu]] kortizola u [[kora nadbubrežne žlijezde|kori nadbubrežne žlijezde]].<ref name="pmid12930931">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, White PC | title = Congenital adrenal hyperplasia | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2003-08-21_349_8/page/776 | journal = The New England Journal of Medicine| volume = 349 | issue = 8 | pages = 776–88 | date = august 2003 | pmid = 12930931 | doi = 10.1056/NEJMra021561}}</ref> Većina ovih poremećaja uključuje prekomjernu ili nedostatnu proizvodnju [[hormon]]a, poput [[glukokortikoid]]a, [[mineralokortikoid]]a ili [[spolni steroidi|spolnih steroida]], i može promijeniti razvoj [[primarne spolne osobine|primarnij]] ili [[sekundarne spolne oznake|sekundarnih spolnih obilježja]] kod nekih pogođenih [[novirođenče|novorođenčadi]], djece ili odraslih.<ref name="MilunskyMilunsky2010">{{cite book|author1=Aubrey Milunsky|author2=Jeff Milunsky|title=Genetic Disorders and the Fetus: Diagnosis, Prevention and Treatment|url=https://books.google.com/books?id=oKCmA4dOYtMC&pg=PA600|access-date=14. 6. 2010|date=29. 1. 2010|publisher=John Wiley and Sons|isbn=978-1-4051-9087-9|pages=600–}}</ref> To je jedan od najčešćih autosomno recesivnih poremećaja kod ljudi.<ref name="pmid9556656">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Dupont B, Rubinstein P, Piazza A, Kastelan A, New MI | title = High frequency of nonclassical steroid 21-hydroxylase deficiency | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 37 | issue = 4 | pages = 650–67 | date = juli 1985 | pmid = 9556656 | pmc = 1684620}}</ref><ref name="pmid19500762">{{cite journal | vauthors = Krone N, Arlt W | title = Genetics of congenital adrenal hyperplasia | journal = Best Practice & Research. Clinical Endocrinology & Metabolism | volume = 23 | issue = 2 | pages = 181–92 | date = april 2009 | pmid = 19500762 | pmc = 5576025 | doi = 10.1016/j.beem.2008.10.014}}</ref><ref name="pmid26865584">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Nanba AT, Chomic R, Upadhyay SK, Giordano TJ, Shields JJ, Merke DP, Rainey WE, Auchus RJ | title = Adrenal-derived 11-oxygenated 19-carbon steroids are the dominant androgens in classic 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 174 | issue = 5 | pages = 601–9 | date = maj 2016 | pmid = 26865584 | pmc = 4874183 | doi = 10.1530/EJE-15-1181}}</ref> == Obrasci == CAH se može javiti u različitim oblicima. Klinička slika svakog oblika je različita i u velikoj mjeri ovisi o osnovnom defektu enzima, njegovom zadržavanju prekursora i nedostatnim proizvodima.<ref name="pmid25905188">{{cite book | vauthors = Feingold KR, Anawalt B, Boyce A, Chrousos G, de Herder WW, Dungan K, Grossman A, Hershman JM, Hofland HJ, Kaltsas G, Koch C, Kopp P, Korbonits M, McLachlan R, Morley JE, New M, Purnell J, Singer F, Stratakis CA, Trence DL, Wilson DP, New M, Yau M, Lekarev O, Lin-Su K, Parsa A, Pina C, Yuen T, Khattab A | title = Congenital Adrenal Hyperplasia | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK278953/ | date = 15. 3. 2017 | publisher = MDText.com, Inc | pmid = 25905188}}</ref> Klasični oblici pojavljuju se u djetinjstvu, a neklasični u kasnom djetinjstvu. Prikaz u bolesnika s klasičnim CAH može se dalje podijeliti u dva oblika: trošenje soli i jednostavno viriliziranje, ovisno o tome da li postoji nedostatak mineralokortikoida ili ne.<ref name = "pmid20558634">{{cite journal|year=2010|last1=Dauber|first1=A.|last2=Kellogg|first2=M.|last3=Majzoub|first3=J. A.|title=Monitoring of therapy in congenital adrenal hyperplasia|journal=Clinical Chemistry|volume=56|issue=8|pages=1245–51|doi=10.1373/clinchem.2010.146035|doi-access=free}}</ref> Ova podtipizacija, međutim, često nije klinički značajna, jer svi pacijenti u određenoj mjeri gube so i klinički se prikazi mogu preklapati.<ref name="pmid32966723">{{cite journal | vauthors = Merke DP, Auchus RJ | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to 21-Hydroxylase Deficiency | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 383 | issue = 13 | pages = 1248–1261 | date = septembar 2020 | pmid = 32966723 | doi = 10.1056/NEJMra1909786 }}</ref> === Klasična === ==== Gubljenje soli ==== U 75% slučajeva ozbiljnog nedostatka enzima, nedovoljna proizvodnja [[aldosteron]]a može dovesti do gubitka soli, neuspjeha u napredovanju i potencijalno fatalne [[hipovolemija|hipovolemije]] i šoka. Propuštena dijagnoza CAH zbog gubitka soli povezana je s povećanim rizikom od ranog [[novorođenče|neonatalnog]] morbiditeta i smrti. ==== Jednostavna virilizacija ==== Glavna karakteristika CAH u novorođenih žena je abnormalni razvoj vanjskih genitalija, koji ima različit stupanj virilizacije. Prema smjernicama kliničke prakse, za novorođenčad za koju je utvrđeno da ima bilateralne nepristupačne spolne žlijezde, treba razmotriti procjenu CAH. Ako se virilizacijski CAH ne može identificirati i liječiti, i dječaci i djevojčice mogu proći brzi postnatalni rast i virilizaciju. === Neklasična === {{Glavni| Kasnopojavna kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde}} Pored prekomjernog gubitka soli i jednostavnih virilizirajućih oblika CAH, dijagnosticiranih u dojenačkoj dobi, postoji i blagi ili "neklasični" oblik koji karakterizira različiti stupanj viška [[androgen]]a nakon rođenja, ali je ponekad asimptomatski. Neklasični oblik može se primijetiti u kasnom djetinjstvu i može dovesti do ubrzanog rasta, preranog spolnog sazrijevanja, [[akna|akni]] i sekundarnog [[sindrom policistnih jajnika|sindroma policistnih jajnika]]. U odraslih muškaraca rano ćelavljenje i neplodnost mogu nagovijestiti dijagnozu. == Znaci i simptomi == Simptomi CAH variraju ovisno o obliku i spolu pacijenta. Simptomi mogu uključivati: Zbog neadekvatnih [[mineralokortikoid]]a: * [[Povraćanje]] usljed [[natriureza|gubljenje soli]], što dovodi do [[dehidraciija|dehidracije]] i smrti. Zbog viška androgena: * U ekstremnoj [[virilizacija|virilizaciji]] vidi se izduženi [[klitoris]] s [[falus]]om strukturom.<ref>{{Cite web|last=Philadelphia|first=The Children's Hospital of|date=19. 11. 2019|title=Classic congenital Adrenal Hyperplasia Diagnosed in the Newborn Period|url=https://www.chop.edu/news/classic-congenital-adrenal-hyperplasia-diagnosed-newborn-period|access-date=5. 9. 2020|website=www.chop.edu|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last1=New|first1=Maria|last2=Yau|first2=Mabel|last3=Lekarev|first3=Oksana|last4=Lin-Su|first4=Karen|last5=Parsa|first5=Alan|last6=Pina|first6=Christian|last7=Yuen|first7=Tony|last8=Khattab|first8=Ahmed|date=15. 3. 2017|title=Figure 2, [Different degrees of virilization according...].|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK278953/figure/congn-adren-hyprplsa_f_congn-adren-hyprplsa_etx-ped-ch8-fig2/|access-date=5. 9. 2020|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Genital Birth Defects - Children's Health Issues|url=https://www.merckmanuals.com/home/children-s-health-issues/birth-defects-of-the-urinary-tract-and-genitals/genital-birth-defects|access-date=5. 9. 2020|website=Merck Manuals Consumer Version|language=en-US}}</ref> * [[Dvosmislene genitalije]], kod neke se novorođenčadi javljaju tako da je u početku teško identificirati vanjske genitalije kao "muške" ili "ženske". * Rane [[pubarha|stidne dlake]] i brzi rast javljaju se u djetinjstvu. * [[Prerani pubertet]] ili neuspjeh [[pubertet]]a ([[seksualni infantilizam]]: odsutan ili [[odgođeni pubertet]]) * [[Hirzutizam|Pretjerana dlakvost lica]], virilizacija i / ili [[menstruaacijski ciklus|menstruacijske nepravilnosti]] u adolescenciji * [[Neplodnost]] zbog [[anovulacija]] * [[Klitoromegalija]], uvećani [[klitoris]] i plitka [[vagina]] <ref>Richard D. McAnulty, M. Michele Burnette (2006) ''[https://books.google.com/books?id=KBi9aG0pQAkC&pg=PA165&lpg=PA165&dq=%22Digit+ratio%22+clitoris&source=bl&ots=SQjuEc1zm0&sig=VAVPJgd4f4wu6ToO9nPpGthPedY&hl=en&ei=hyZYTaLoKpKgtwfDxrnGDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBMQ6AEwAA#v=onepage&q=%22Digit%20ratio%22%20clitoris&f=false Sex and sexuality, Volume 1]'', Greenwood Publishing Group, p.165</ref> Zbog nedovoljnog nivoa [[androgen]]a i [[estrogen]]a: * [[virilizacija|Podvirilizacija]] kod muškaraca XY može rezultirati očigledno ženskim vanjskim genitalijama. * Kod žena, [[hipogonadizam]] može izazvati [[seksualni infantilizam]] ili abnormalni pubertetski razvoj, [[neplodnost]] i druge abnormalnosti reproduktivnog sistema. == Genetika == CAH je rezultat [[mutacija]] [[gen]]a za [[enzim]] posredovanja biohemijskih koraka proizvodnje [[mineralokortikoid]]a, [[glukokortikoid]]a ili [[spolni steroid|seksualnih steroida]] iz [[holesterol]]a iz [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnih žlijezda]] ([[steroidogeneza]]).<ref name="Warrell2005">{{cite book|author=David A. Warrell|title=Oxford textbook of medicine: Sections 18-33|url=https://books.google.com/books?id=hL1NKQJlY1IC&pg=PA261|access-date=14. 6. 2010|year=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-856978-7|pages=261–}}</ref> Svaki oblik CAH povezan je sa određenim defektnim genom. Najčešći tip (95% slučajeva) <ref name = "pmid30272171" /> uključuje gen za [[21-hidroksilaza|21-hidroksilazu]], koji se nalazi na poziciji 6p21.3, kao dio [[HLA]] kompleksa; Nedostatak 21-hidroksilaze rezultat je jedinstvene mutacije sa dvije visoko homologne bliske kopije u seriji koje se sastoje od aktivnog gena (''CYP21A2'') i neaktivnog [[pseudogen]]a (''CYP21A1P''). Mutanatni [[alel]]i nastali su rekombinacijom između aktivnog i pseudogena (konverzija gena).<ref name="DeMais">{{cite book|last=Mais|first=Daniel D.|title=Quick compendium of clinical pathology|year=2008|publisher=ASCP Press|location=Chicago|isbn=978-0891895671|edition=2nd|url-access=registration|url=https://archive.org/details/quickcompendiumo0000mais}}</ref> Oko 5% slučajeva CAH nastaje zbog defekata u genu koji kodira [[11β-hidroksilaza|11β-hidroksilazu]] i posljedični [[nedostatak 11β-hidroksilaze]]. Drugi, rjeđi oblici CAH uzrokovani su mutacijama u genima, uključujući '' [[HSD3B2]] '' (3β-hidroksisteroidna dehidrogenaza 2), ''[[CYP17A1]]'' (17α-hidroksilaza / 17,20-lijaza),<ref name="Miller_2012">{{cite journal | vauthors = Miller WL | title = The syndrome of 17,20 lyase deficiency | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 97 | issue = 1 | pages = 59–67 | date = januar 2012 | pmid = 22072737 | pmc = 3251937 | doi = 10.1210/jc.2011-2161 }}</ref>'' [[CYP11A1]] '' (P450scc; enzim za cijepanje bočnog lanca holesterola), ''[[STAR]]'' ([[steroidogeni akutni regulatorni protein]]; STAR), '' [[CYB5A]] '' ([[citohrom b5|citohrom b<sub>5</sub>]]) i '' CYPOR '' ([[citohrom P450 oksidoreduktaza]]; POR). === Ekspresivnost === Daljnja varijabilnost uvedena je stepenom enzimske neefikasnosti koju proizvode specifični [[aleli]] svakog pacijenta. Neki aleli rezultiraju težim stupnjem enzimske neefikasnosti. Općenito, ozbiljni stepeni neefikasnosti proizvode promjene na fetusu i probleme u prenatalnom ili perinatalnom životu. Blaži stupnjevi neefikasnosti obično su povezani sa prekomjernim ili nedostatnim [[spolni steroid|spolnim hormonom]] efektima u djetinjstvu ili adolescenciji, dok najblaži oblici CAH ometaju ovulaciju i plodnost kod odraslih. == Dijagnoza == === Klinička procjena === Ženska novorođenčad s klasičnim CAH ima dvosmislene genitalije, zbog izloženosti visokim koncentracijama [[androgen]]a ''[[in utero]]''. CAH zbog nedostatka 21-hidroksilaze najčešći je uzrok dvosmislenih genitalija u genotipski normalne ženske novorođenčadi (44 + XX). Kod manje pogođene žene može se rano pojaviti [[pubarha]]. Mlade žene mogu rano imati simpteome [[sindrom policitntnih jajnika|sindroma policistnih jajnika]] ([[oligomenoreja]], policističnih jajnika, [[hirzutizam]]). Muškarci s klasičnom CAH uglavnom nemaju znakove CAH pri rođenju. Neki se mogu pojaviti sa [[hiperpigmentacija|hiperpigmentacijom]], uslijed kosekrecije s hormonom koji stimulira [[melanocit]]e i mogućeg povećanja [[penis]]a. Starost pri dijagnozi kod muškaraca sa CAH varira i zavisi od težine nedostatka [[aldosteron]]a. Dječaci s bolešću gubitka soli rano se javljaju sa simptomima [[hiponatremija|hiponatremije]] i [[hipovolemija|hipovolemije]]. Dječaci s bolešću koja ne troši sol kasnije se javljaju sa znakovima virilizacije.<ref name = "DeMais"/> U rjeđim oblicima CAH, muškarci su podmaskulinizirani, a žene uglavnom nemaju znakove ili simptome pri rođenju. === Laboratorijske studije === [[Genetička analiza]] može biti korisna za potvrđivanje dijagnoze CAH, ali nije potrebna ako su prisutni klasični klinički i laboratorijski nalazi. U klasičnom nedostatku 21-hidroksilaze, laboratorijske studije će pokazati da je prisutna: : *'''Hipoglikemija''' (zbog hipokortizolizma) – jedna od mnogih funkcija kortizola je povećanje nivoa glukoze u krvi. To se događa kombinacijom nekoliko mehanizama, uključujući (a) stimulaciju glukoneogeze (tj. stvaranje nove glukoze) u jetri, (b) promociju glikogenolize (tj. razgradnju glikogena u glukozu) i (c) sprečavanje napuštanja glukoze iz krvotoka regulacijom GLUT-4 receptora (koji obično pospješuju kretanje glukoze iz krvotoka u masno i mišićno tkivo). Zato, kada kortizola nema, ti se procesi (efikasno) odvijaju u obrnutom smjeru. Iako postoje kompenzacijski mehanizmi koji ublažavaju uticaj hipokortizolizma, oni su ograničeni u svojoj mjeri, a neto učinak je i dalje hipoglikemija. : * '''Hiponatremija''' (zbog hipoaldosteronizma) – Aldosteron je krajnji proizvod sistema renin-angiotenzin-aldosteron koji regulira [[krvni pritisak]], putem njegovog nadzora u aparatu za bubrežni jukstaglomerul. Aldosteron normalno funkcionira za povećanje zadržavanja natrija (koji donosi i vodu) u zamjenu za kalij. Dakle, nedostatak aldosterona uzrokuje hiperkalemiju i hiponatremiju. Zapravo, ovo je razlika između nedostatka 11-hidroksilaze, u kojem je jedan od povećanih proizvoda 11-deoksikortikosteron koji ima slabu mineralokortikoidnu aktivnost. U nedostatku 11-hidroksilaze, 11-deoksikortikosteron se proizvodi u tolikoj količini da djeluje na zadržavanje natrija, na štetu kalija. Iz tog razloga pacijenti sa nedostatkom 11-hidroksilaze ne pokazuju gubitak soli (iako to ponekad čine u dojenačkoj dobi), već imaju hipertenziju/zadržavanje vode i ponekad hipokalemiju. : *'''Hiperkalemija''' (zbog hipoaldosteronizma) : * '''Povišeni [[17α-hidroksiprogesteron]]''' Klasični nedostatak 21-hidroksilaze obično uzrokuje nivo 17α-hidroksiprogesterona u krvi >242 nmol/ L. (Za usporedbu, dojenče u dobi do tri dana trebalo bi imati <3 nmol /L. Mnogi programi neonatalnog skrininga imaju specifične referentne vrijednosti prema težini i gestacijskoj dobi, jer se visoki nivoi mogu primijetiti kod nedonoščadi bez CAH.) Pacijenti koji troše sol imaju tendenciju da imaju viši nivo 17α-hidroksiprogesterona od pacijenata koji ne troše so. U blažim slučajevima, 17α-hidroksiprogesteron možda neće biti povišen u određenom slučajnom uzorku krvi, ali će porasti tokom [[ACTH|testa stimulacije kortikotropinom]]. === Klasifikacija === Kortizol je nadbubrežni steroidni hormon potreban za normalnu endokrinu funkciju. Proizvodnja započinje u drugom mjesecu fetusnog života. Loša proizvodnja kortizola obilježje je većine oblika CAH. Neefikasna proizvodnja kortizola rezultira porastom nivoa [[ACTH|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH), jer se kortizol vraća da bi inhibirao proizvodnju ACTH, pa gubitak kortizola rezultira povećanim ACTH.<ref>{{Cite book|title=Robbins and Cotran pathologic basis of disease|others=Kumar, Vinay, 1944-, Abbas, Abul K.,, Aster, Jon C.,, Perkins, James A.|year=2014|isbn=9781455726134|edition=Ninth|location=Philadelphia, PA|pages=1128|oclc=879416939|last1 = Kumar|first1 = Vinay|last2 = Abbas|first2 = Abul K.|last3 = Aster|first3 = Jon C.}}</ref> Ova povećana stimulacija ACTH inducira prekomerni rast ('' hiperplazija '') i prekomernu aktivnost steroidnih ćelija kore nadbubrežne žlojezde. Defekti koji uzrokuju nadbubrežnu hiperplaziju su urođeni (tj. prisutni pri rođenju). [[slika:Steroidogenesis.svg|thumb|450px|[[Steroidogeneza]]: Enzimi zahvaćeni CAH predstavljeni su jednom crvenom i četiri zelene trake na gornjoj polovini dijagrama (na primjer, "21α-hidroksilaza" vidljiva je u blizini gornjeg centra. "17α-hidroksilaza" i "17,20 liaza" su vidljivi kao jedan enzim).<ref name="HäggströmRichfield2014">{{cite journal|last2=Richfield|first2=David|year=2014|title=Diagram of the pathways of human steroidogenesis|journal=WikiJournal of Medicine|volume=1|issue=1|doi=10.15347/wjm/2014.005|issn=2002-4436|last1=Häggström|first1=Mikael|doi-access=free}}</ref> <br>Ovisno o tome koji je enzim nedostupan, smanjuje se proizvodnja [[androgen]]a (dolje lijevo) ili [[mineralokortikoid]]a (gore desno). To zauzvrat može dovesti do povećane proizvodnje drugih molekula zbog nakupljanja prekursora.]] Nedostatak kortizola u CAH obično je djelimičan i nije najozbiljniji problem za pogođenu osobu. Sinteza kortizola dijeli korake sa sintezom mineralokortikoida, poput aldosterona, [[androgen]]a kao što su [[testosteron]] i [[estrogen]]a,odnosno [[estradiol]]. Rezultirajuća prekomjerna ili nedostatna proizvodnja ove tri klase hormona stvara najvažnije probleme ljudima sa CAH. Specifična enzimska neefikasnost povezana je s karakterističnim obrascima prekomjerne ili nedovoljne proizvodnje mineralokortikoida ili spolnih steroida. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća, većina endokrinologa nazivala je oblike CAH tradicijskim imenima u lijevom stupcu, koji uglavnom odgovaraju nedostatnoj aktivnosti enzima. Kako su tokom 1980-ih identificirane tačne strukture i geni za enzime, utvrđeno je da je većina enzima [[citohrom P450 oksidaza]] i preimenovani su da to odražavaju. U nekim slučajevima je utvrđeno da više reakcija učestvuje u istoj reakciji, a u drugim slučajevima je jedan enzim posredovao u više reakcija. Također su pronađene varijacije u različitim tkivima i vrstama sisara. U svim svojim oblicima, urođena nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze čini oko 95% dijagnosticiranih slučajeva CAH. Ako se ne spominje još jedan specifični enzim, "CAH" se u gotovo svim kontekstima odnosi na nedostatak 21-hidroksilaze. (terminii "CAH koji troši so" i "CAH koji jednostavno virilizuje" obično se odnose na podtipove ovog stanja.) CAH zbog nedostataka enzima koji nisu 21-hidroksilaza predstavljaju mnoge iste izazove u upravljanju, kao i nedostatak 21-hidroksilaze, ali neki uključuju višak mineralokortikoida ili nedostatak spolnih steroida. {| class="wikitable" |- ! Uobičajeni medicinski termin ! % ! [[OMIM]] ! Enzim(i) ! [[Lokus (genetika)|Lolus]] ! Supstrat(i) ! Produkt(i) ! Mineralokortikoidi ! Androgeni |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|21-hidroksilazna CAH]] | 95%<ref name="pmid30272171"/> | {{OMIM|201910||none}} | [[P450c21]] | 6p21.3 | [[17-hidroksiprogesteron|17-OH-progesteron]] → <br /> [[progesteron]] → | [[11-deoksikortizol]] <br /> [[11-deoksikortikosteron|DOC]]| ↓ | ↑ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 11β-hidroksilaze|11β-hidroksilazna CAH]] | 5% | {{OMIM|202010||none}} | [[P450c11β]] | 8q21-22 | 11-Dezoksiortizol→<br/>DOC→ | [[Kortizol]]<br />[[Kortikosteron]] | ↑ | ↑ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 3β-hidroksisteroidne dehidrogenaze|3β-HSD CAH]] | Vrlo rijetka | {{OMIM|201810||none}} | [[3βHSD2]] | 1p13 | [[Pregnenolon]]→<br />[[17-OH-Pregnenolon]]→<br />[[DHEA]]→ | [[Progesteron]]<br />17-OH-Progesteron<br />[[Androstenedion]] | ↓ | ↓ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze|17α-hidroksilazna CAH]] | Vrlo rijetka | {{OMIM|202110||none}} | [[CYP17A1]] | 10q24.3 | [[Pregnenolon]]→<br />[[Progesteron]]→<br />17-OH-Pregnenolon→ | 17-OH-Pregnenolon<br />17-OH-Progesteron<br />[[DHEA]] | ↑ | ↓ |- | [[Lipoidna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|Lipoidna CAH]] <br /> (20,22-dezmolaza) | Vrlo rijetka | {{OMIM|201710||none}} | [[StAR]]<br />[[P450scc]] | 8p11.2<br />15q23-q24 | Transport [[holesterol]]a<br/>[[Holesterol]]→ | U [[mitohondrija]]ma<br />[[Pregnenolon]] | ↓ | ↓ |} == Skrining== Sada se u Sjedinjenim Državama i preko 40 drugih zemalja svako rođeno dijete pregleda pri rođenju na 21-hidroksilazu CAH. Ovaj test otkriva povišene nivoe [[17α-hidroksiprogesteron]]a (17-OHP). Otkrivanje visokih nivoa 17-OHP omogućava rano otkrivanje CAH. Novorođenčad otkrivena dovoljno rano mogu uzimati lijekove i živjeti relativno normalnim životom. Proces pregleda, međutim, karakterizira visoka stopa lažno pozitivnih rezultata. U jednoj studiji,<ref name="Pass & Neto">{{cite book|author1=Kenneth A. Pass|author2=Eurico Carmago Neto|title=Update: Newborn Screening for Endocrinopathies|url=http://pediatrics.evms.edu/residency/resgoals/ENDO/ENDORef-newborn-screening.pdf|access-date=12. 12. 2013|year=2005|pages=831–834|archive-url=https://web.archive.org/web/20140101065427/http://pediatrics.evms.edu/residency/resgoals/ENDO/ENDORef-newborn-screening.pdf|archive-date=1. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> skrininga CAH je imao najnižu [[pozitivna prediktivna vrijednost|pozitivnu vrijednost predviđanja]] (111 pravih pozitivnih slučajeva među 20.647 abnormalnih rezultata skrininga u dvogodišnjem periodu, ili 0,53%, u usporedbi sa 6,36% za nedostatak biotinidaze, 1,84% za kongenitalni hipotiroidizam, 0,56 % za klasičnu galaktozemiju i 2,9% za fenilketonuriju). Prema ovoj procjeni, 200 novorođenčadi bez utjecaja zahtijevalo je kliničko i laboratorijsko praćenje za svaki slučaj pravog CAH. == Liječenje == Budući da su kliničke manifestacije svakog oblika CAH jedinstvene i u velikoj mjeri ovise o osnovnim enzimskim defektima, njihovom zadržavanju prekursora i neispravnim proizvodima, terapijski cilj CAH je nadoknaditi nedovoljno nadbubrežnih hormona i suzbiti višak prekursora. Liječenje svih oblika CAH može uključivati bilo šta od: # Snabdevanje sa dovoljno glukokortikoida, za smanjenje hiperplazije i prekomerne proizvodnje androgena ili mineralokortikoida # Osiguravanje zamjenskog mineralokortikoida i dodatne soli ako osoba ima nedostatak # Obezbeđivanje zamjenskog testosterona ili estrogena u pubertetu ako osoba ima nedostatak # Dodatni tretmani za optimizaciju rasta odlaganjem puberteta ili odgađanjem sazrijevanja kostiju Ako je CAH uzrokovan nedostatkom enzima 21-hidroksilaze, cilj liječenja je normalizacija nivoa glavnog supstrata enzima – 17α-hidroksiprogesterona. == Epidemiologija == Incidencija se geografski razlikuje. U Sjedinjenim Državama, urođena nadbubrežna hiperplazija u svom klasičnom obliku posebno je česta kod američkih domorodaca i [[Yupik narodi|Yupik]] Eskima (incidencija {{Frac | 1 | 280}}). Među američkim bijelcima, učestalost klasičnog oblika je oko {{Frac | 1 | 15.000}}). Kontinuirani tretman i opća kondicija poboljšavaju se edukacijom i praćenjem.<ref>{{Cite journal|last1=Kruse|first1=B.|last2=Riepe|first2=F. G.|last3=Krone|first3=N.|last4=Bosinski|first4=H. a. G.|last5=Kloehn|first5=S.|last6=Partsch|first6=C. J.|last7=Sippell|first7=W. G.|last8=Mönig|first8=H.|date=juli 2004|title=Congenital adrenal hyperplasia - how to improve the transition from adolescence to adult life|journal=Experimental and Clinical Endocrinology & Diabetes |volume=112|issue=7|pages=343–355|doi=10.1055/s-2004-821013|issn=0947-7349|pmid=15239019}}</ref> == Također pogledajte== * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 3β-hidroksisteroidne dehidrogenaze]] * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 11β-hidroksilaze]] * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze]] -> * [[Poremećaji spolnog razvoja]] * [[Urođene greške metabolizma steroida]] * [[Lista vaginskih anomalija]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== * {{cite journal|last=Han|first=Thang S.|author2=Walker, Brian R. |author3=Arlt, Wiebke |author4= Ross, Richard J. |title=Treatment and health outcomes in adults with congenital adrenal hyperplasia|journal=Nature Reviews Endocrinology|date=17. 12. 2013|volume=10|issue=2|pages=115–124|doi=10.1038/nrendo.2013.239|pmid=24342885|postscript=Figure 2: The adrenal steroidogenesis pathway.}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category| Congenital Adrenal Hyperplasia }} * {{Curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Sex-Development_Disorders/Intersex/Congenital_Adrenal_Hyperplasia/}} {{Poremećaj nadbubrežne žlijezde}} {{Greške metabolizma holesterola i steroida}} {{Authority control}} [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Kožni uslovi povezani s endokrinima]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] [[Kategorija:Genetički poremećaji]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma holesterola i steroida]] ga86rbliuj6htqvjjadwmb3wlulqnku 3899794 3899792 2026-06-22T13:51:49Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899794 wikitext text/x-wiki {{infokutija bolest |ime = Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija [[slika:Cortisol2.svg|thumb|center|300px|<center>Struktura kortizola</center>]] [[slika:Congenital_adrenal_hyperplasia.jpg|thumb|250px|center|Obdukcija novorođenčeta. Strelice pokazuju povećane nadbubrežne žlijezde]] | ICD11 = 5A71.01 | ICD10 = E25.0 | ICD10CM = {{ICD10CM}} | ICD9 = {{ICD9}} | ICDO = | OMIM = | DiseasesDB = | Curlie = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | PatientUK = | MeshID = D000312 *Simptomi: [[Natriureza|Prekomjerno izmokravanje natrija]], [[virilizam]], [[prijevremeni pubertet|rano]], [[odgođeni pubertet|odgođen ili odsutan pubertet]], [[hiperandrogenizam]] *Pojava: [[Uterus|Prije rođenja]] *Trajanje: Cjeloživotno *Uzroci: Varijante u genima odgovornim za [[enzim]]e potrebne za [[biosinteza|sintezu]] kortizola u [[kora nadbubrežne žlijezde|kori nadbubrežne žlijezde]] }} '''Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija''' ('''CAH''') je grupa [[Genetički poremećaj|autosomno recesivnih poremećaja]] koju karakteriše oštećena sinteza [[kortizol]]a.<ref name="pmid28576284">{{cite journal | vauthors = El-Maouche D, Arlt W, Merke DP | title = Congenital adrenal hyperplasia | journal = Lancet (London, England) | volume = 390 | issue = 10108 | pages = 2194–2210 | date = novembar 2017 | pmid = 28576284 | doi = 10.1016/S0140-6736(17)31431-9 | url = }}</ref><ref name="pmid30272171">{{cite journal |pmid=30272171|year=2018|last1=Speiser|first1=P. W.|last2=Arlt|first2=W.|last3=Auchus|first3=R. J.|last4=Baskin|first4=L. S.|last5=Conway|first5=G. S.|last6=Merke|first6=D. P.|author7=Meyer-Bahlburg HFL|last8=Miller|first8=W. L.|last9=Murad|first9=M. H.|last10=Oberfield|first10=S. E.|last11=White|first11=P. C.|title=Congenital Adrenal Hyperplasia Due to Steroid 21-Hydroxylase Deficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline|journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism|volume=103|issue=11|pages=4043–4088|doi=10.1210/jc.2018-01865|pmc=6456929}}</ref> Posljedica je nedostatka jednog od pet [[enzim]]a potrebnih za [[biosinteza|sintezu]] kortizola u [[kora nadbubrežne žlijezde|kori nadbubrežne žlijezde]].<ref name="pmid12930931">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, White PC | title = Congenital adrenal hyperplasia | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2003-08-21_349_8/page/776 | journal = The New England Journal of Medicine| volume = 349 | issue = 8 | pages = 776–88 | date = august 2003 | pmid = 12930931 | doi = 10.1056/NEJMra021561}}</ref> Većina ovih poremećaja uključuje prekomjernu ili nedostatnu proizvodnju [[hormon]]a, poput [[glukokortikoid]]a, [[mineralokortikoid]]a ili [[spolni steroidi|spolnih steroida]], i može promijeniti razvoj [[primarne spolne osobine|primarnij]] ili [[sekundarne spolne oznake|sekundarnih spolnih obilježja]] kod nekih pogođenih [[novirođenče|novorođenčadi]], djece ili odraslih.<ref name="MilunskyMilunsky2010">{{cite book|author1=Aubrey Milunsky|author2=Jeff Milunsky|title=Genetic Disorders and the Fetus: Diagnosis, Prevention and Treatment|url=https://books.google.com/books?id=oKCmA4dOYtMC&pg=PA600|access-date=14. 6. 2010|date=29. 1. 2010|publisher=John Wiley and Sons|isbn=978-1-4051-9087-9|pages=600–}}</ref> To je jedan od najčešćih autosomno recesivnih poremećaja kod ljudi.<ref name="pmid9556656">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Dupont B, Rubinstein P, Piazza A, Kastelan A, New MI | title = High frequency of nonclassical steroid 21-hydroxylase deficiency | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 37 | issue = 4 | pages = 650–67 | date = juli 1985 | pmid = 9556656 | pmc = 1684620}}</ref><ref name="pmid19500762">{{cite journal | vauthors = Krone N, Arlt W | title = Genetics of congenital adrenal hyperplasia | journal = Best Practice & Research. Clinical Endocrinology & Metabolism | volume = 23 | issue = 2 | pages = 181–92 | date = april 2009 | pmid = 19500762 | pmc = 5576025 | doi = 10.1016/j.beem.2008.10.014}}</ref><ref name="pmid26865584">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Nanba AT, Chomic R, Upadhyay SK, Giordano TJ, Shields JJ, Merke DP, Rainey WE, Auchus RJ | title = Adrenal-derived 11-oxygenated 19-carbon steroids are the dominant androgens in classic 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 174 | issue = 5 | pages = 601–9 | date = maj 2016 | pmid = 26865584 | pmc = 4874183 | doi = 10.1530/EJE-15-1181}}</ref> == Obrasci == CAH se može javiti u različitim oblicima. Klinička slika svakog oblika je različita i u velikoj mjeri ovisi o osnovnom defektu enzima, njegovom zadržavanju prekursora i nedostatnim proizvodima.<ref name="pmid25905188">{{cite book | vauthors = Feingold KR, Anawalt B, Boyce A, Chrousos G, de Herder WW, Dungan K, Grossman A, Hershman JM, Hofland HJ, Kaltsas G, Koch C, Kopp P, Korbonits M, McLachlan R, Morley JE, New M, Purnell J, Singer F, Stratakis CA, Trence DL, Wilson DP, New M, Yau M, Lekarev O, Lin-Su K, Parsa A, Pina C, Yuen T, Khattab A | title = Congenital Adrenal Hyperplasia | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK278953/ | date = 15. 3. 2017 | publisher = MDText.com, Inc | pmid = 25905188}}</ref> Klasični oblici pojavljuju se u djetinjstvu, a neklasični u kasnom djetinjstvu. Prikaz u bolesnika s klasičnim CAH može se dalje podijeliti u dva oblika: trošenje soli i jednostavno viriliziranje, ovisno o tome da li postoji nedostatak mineralokortikoida ili ne.<ref name = "pmid20558634">{{cite journal|year=2010|last1=Dauber|first1=A.|last2=Kellogg|first2=M.|last3=Majzoub|first3=J. A.|title=Monitoring of therapy in congenital adrenal hyperplasia|journal=Clinical Chemistry|volume=56|issue=8|pages=1245–51|doi=10.1373/clinchem.2010.146035|doi-access=free}}</ref> Ova podtipizacija, međutim, često nije klinički značajna, jer svi pacijenti u određenoj mjeri gube so i klinički se prikazi mogu preklapati.<ref name="pmid32966723">{{cite journal | vauthors = Merke DP, Auchus RJ | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to 21-Hydroxylase Deficiency | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 383 | issue = 13 | pages = 1248–1261 | date = septembar 2020 | pmid = 32966723 | doi = 10.1056/NEJMra1909786 }}</ref> === Klasična === ==== Gubljenje soli ==== U 75% slučajeva ozbiljnog nedostatka enzima, nedovoljna proizvodnja [[aldosteron]]a može dovesti do gubitka soli, neuspjeha u napredovanju i potencijalno fatalne [[hipovolemija|hipovolemije]] i šoka. Propuštena dijagnoza CAH zbog gubitka soli povezana je s povećanim rizikom od ranog [[novorođenče|neonatalnog]] morbiditeta i smrti. ==== Jednostavna virilizacija ==== Glavna karakteristika CAH u novorođenih žena je abnormalni razvoj vanjskih genitalija, koji ima različit stupanj virilizacije. Prema smjernicama kliničke prakse, za novorođenčad za koju je utvrđeno da ima bilateralne nepristupačne spolne žlijezde, treba razmotriti procjenu CAH. Ako se virilizacijski CAH ne može identificirati i liječiti, i dječaci i djevojčice mogu proći brzi postnatalni rast i virilizaciju. === Neklasična === {{Glavni| Kasnopojavna kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde}} Pored prekomjernog gubitka soli i jednostavnih virilizirajućih oblika CAH, dijagnosticiranih u dojenačkoj dobi, postoji i blagi ili "neklasični" oblik koji karakterizira različiti stupanj viška [[androgen]]a nakon rođenja, ali je ponekad asimptomatski. Neklasični oblik može se primijetiti u kasnom djetinjstvu i može dovesti do ubrzanog rasta, preranog spolnog sazrijevanja, [[akna|akni]] i sekundarnog [[sindrom policistnih jajnika|sindroma policistnih jajnika]]. U odraslih muškaraca rano ćelavljenje i neplodnost mogu nagovijestiti dijagnozu. == Znaci i simptomi == Simptomi CAH variraju ovisno o obliku i spolu pacijenta. Simptomi mogu uključivati: Zbog neadekvatnih [[mineralokortikoid]]a: * [[Povraćanje]] usljed [[natriureza|gubljenje soli]], što dovodi do [[dehidraciija|dehidracije]] i smrti. Zbog viška androgena: * U ekstremnoj [[virilizacija|virilizaciji]] vidi se izduženi [[klitoris]] s [[falus]]om strukturom.<ref>{{Cite web|last=Philadelphia|first=The Children's Hospital of|date=19. 11. 2019|title=Classic congenital Adrenal Hyperplasia Diagnosed in the Newborn Period|url=https://www.chop.edu/news/classic-congenital-adrenal-hyperplasia-diagnosed-newborn-period|access-date=5. 9. 2020|website=www.chop.edu|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last1=New|first1=Maria|last2=Yau|first2=Mabel|last3=Lekarev|first3=Oksana|last4=Lin-Su|first4=Karen|last5=Parsa|first5=Alan|last6=Pina|first6=Christian|last7=Yuen|first7=Tony|last8=Khattab|first8=Ahmed|date=15. 3. 2017|title=Figure 2, [Different degrees of virilization according...].|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK278953/figure/congn-adren-hyprplsa_f_congn-adren-hyprplsa_etx-ped-ch8-fig2/|access-date=5. 9. 2020|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Genital Birth Defects - Children's Health Issues|url=https://www.merckmanuals.com/home/children-s-health-issues/birth-defects-of-the-urinary-tract-and-genitals/genital-birth-defects|access-date=5. 9. 2020|website=Merck Manuals Consumer Version|language=en-US}}</ref> * [[Dvosmislene genitalije]], kod neke se novorođenčadi javljaju tako da je u početku teško identificirati vanjske genitalije kao "muške" ili "ženske". * Rane [[pubarha|stidne dlake]] i brzi rast javljaju se u djetinjstvu. * [[Prerani pubertet]] ili neuspjeh [[pubertet]]a ([[seksualni infantilizam]]: odsutan ili [[odgođeni pubertet]]) * [[Hirzutizam|Pretjerana dlakvost lica]], virilizacija i / ili [[menstruaacijski ciklus|menstruacijske nepravilnosti]] u adolescenciji * [[Neplodnost]] zbog [[anovulacija]] * [[Klitoromegalija]], uvećani [[klitoris]] i plitka [[vagina]] <ref>Richard D. McAnulty, M. Michele Burnette (2006) ''[https://books.google.com/books?id=KBi9aG0pQAkC&pg=PA165&lpg=PA165&dq=%22Digit+ratio%22+clitoris&source=bl&ots=SQjuEc1zm0&sig=VAVPJgd4f4wu6ToO9nPpGthPedY&hl=en&ei=hyZYTaLoKpKgtwfDxrnGDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBMQ6AEwAA#v=onepage&q=%22Digit%20ratio%22%20clitoris&f=false Sex and sexuality, Volume 1]'', Greenwood Publishing Group, p.165</ref> Zbog nedovoljnog nivoa [[androgen]]a i [[estrogen]]a: * [[virilizacija|Podvirilizacija]] kod muškaraca XY može rezultirati očigledno ženskim vanjskim genitalijama. * Kod žena, [[hipogonadizam]] može izazvati [[seksualni infantilizam]] ili abnormalni pubertetski razvoj, [[neplodnost]] i druge abnormalnosti reproduktivnog sistema. == Genetika == CAH je rezultat [[mutacija]] [[gen]]a za [[enzim]] posredovanja biohemijskih koraka proizvodnje [[mineralokortikoid]]a, [[glukokortikoid]]a ili [[spolni steroid|seksualnih steroida]] iz [[holesterol]]a iz [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnih žlijezda]] ([[steroidogeneza]]).<ref name="Warrell2005">{{cite book|author=David A. Warrell|title=Oxford textbook of medicine: Sections 18-33|url=https://books.google.com/books?id=hL1NKQJlY1IC&pg=PA261|access-date=14. 6. 2010|year=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-856978-7|pages=261–}}</ref> Svaki oblik CAH povezan je sa određenim defektnim genom. Najčešći tip (95% slučajeva) <ref name = "pmid30272171" /> uključuje gen za [[21-hidroksilaza|21-hidroksilazu]], koji se nalazi na poziciji 6p21.3, kao dio [[HLA]] kompleksa; Nedostatak 21-hidroksilaze rezultat je jedinstvene mutacije sa dvije visoko homologne bliske kopije u seriji koje se sastoje od aktivnog gena (''CYP21A2'') i neaktivnog [[pseudogen]]a (''CYP21A1P''). Mutanatni [[alel]]i nastali su rekombinacijom između aktivnog i pseudogena (konverzija gena).<ref name="DeMais">{{cite book|last=Mais|first=Daniel D.|title=Quick compendium of clinical pathology|year=2008|publisher=ASCP Press|location=Chicago|isbn=978-0891895671|edition=2nd|url-access=registration|url=https://archive.org/details/quickcompendiumo0000mais}}</ref> Oko 5% slučajeva CAH nastaje zbog defekata u genu koji kodira [[11β-hidroksilaza|11β-hidroksilazu]] i posljedični [[nedostatak 11β-hidroksilaze]]. Drugi, rjeđi oblici CAH uzrokovani su mutacijama u genima, uključujući '' [[HSD3B2]] '' (3β-hidroksisteroidna dehidrogenaza 2), ''[[CYP17A1]]'' (17α-hidroksilaza / 17,20-lijaza),<ref name="Miller_2012">{{cite journal | vauthors = Miller WL | title = The syndrome of 17,20 lyase deficiency | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 97 | issue = 1 | pages = 59–67 | date = januar 2012 | pmid = 22072737 | pmc = 3251937 | doi = 10.1210/jc.2011-2161 }}</ref>'' [[CYP11A1]] '' (P450scc; enzim za cijepanje bočnog lanca holesterola), ''[[STAR]]'' ([[steroidogeni akutni regulatorni protein]]; STAR), '' [[CYB5A]] '' ([[citohrom b5|citohrom b<sub>5</sub>]]) i '' CYPOR '' ([[citohrom P450 oksidoreduktaza]]; POR). === Ekspresivnost === Daljnja varijabilnost uvedena je stepenom enzimske neefikasnosti koju proizvode specifični [[aleli]] svakog pacijenta. Neki aleli rezultiraju težim stupnjem enzimske neefikasnosti. Općenito, ozbiljni stepeni neefikasnosti proizvode promjene na fetusu i probleme u prenatalnom ili perinatalnom životu. Blaži stupnjevi neefikasnosti obično su povezani sa prekomjernim ili nedostatnim [[spolni steroid|spolnim hormonom]] efektima u djetinjstvu ili adolescenciji, dok najblaži oblici CAH ometaju ovulaciju i plodnost kod odraslih. == Dijagnoza == === Klinička procjena === Ženska novorođenčad s klasičnim CAH ima dvosmislene genitalije, zbog izloženosti visokim koncentracijama [[androgen]]a ''[[in utero]]''. CAH zbog nedostatka 21-hidroksilaze najčešći je uzrok dvosmislenih genitalija u genotipski normalne ženske novorođenčadi (44 + XX). Kod manje pogođene žene može se rano pojaviti [[pubarha]]. Mlade žene mogu rano imati simpteome [[sindrom policitntnih jajnika|sindroma policistnih jajnika]] ([[oligomenoreja]], policističnih jajnika, [[hirzutizam]]). Muškarci s klasičnom CAH uglavnom nemaju znakove CAH pri rođenju. Neki se mogu pojaviti sa [[hiperpigmentacija|hiperpigmentacijom]], uslijed kosekrecije s hormonom koji stimulira [[melanocit]]e i mogućeg povećanja [[penis]]a. Starost pri dijagnozi kod muškaraca sa CAH varira i zavisi od težine nedostatka [[aldosteron]]a. Dječaci s bolešću gubitka soli rano se javljaju sa simptomima [[hiponatremija|hiponatremije]] i [[hipovolemija|hipovolemije]]. Dječaci s bolešću koja ne troši sol kasnije se javljaju sa znakovima virilizacije.<ref name = "DeMais"/> U rjeđim oblicima CAH, muškarci su podmaskulinizirani, a žene uglavnom nemaju znakove ili simptome pri rođenju. === Laboratorijske studije === [[Genetička analiza]] može biti korisna za potvrđivanje dijagnoze CAH, ali nije potrebna ako su prisutni klasični klinički i laboratorijski nalazi. U klasičnom nedostatku 21-hidroksilaze, laboratorijske studije će pokazati da je prisutna: : *'''Hipoglikemija''' (zbog hipokortizolizma) – jedna od mnogih funkcija kortizola je povećanje nivoa glukoze u krvi. To se događa kombinacijom nekoliko mehanizama, uključujući (a) stimulaciju glukoneogeze (tj. stvaranje nove glukoze) u jetri, (b) promociju glikogenolize (tj. razgradnju glikogena u glukozu) i (c) sprečavanje napuštanja glukoze iz krvotoka regulacijom GLUT-4 receptora (koji obično pospješuju kretanje glukoze iz krvotoka u masno i mišićno tkivo). Zato, kada kortizola nema, ti se procesi (efikasno) odvijaju u obrnutom smjeru. Iako postoje kompenzacijski mehanizmi koji ublažavaju uticaj hipokortizolizma, oni su ograničeni u svojoj mjeri, a neto učinak je i dalje hipoglikemija. : * '''Hiponatremija''' (zbog hipoaldosteronizma) – Aldosteron je krajnji proizvod sistema renin-angiotenzin-aldosteron koji regulira [[krvni pritisak]], putem njegovog nadzora u aparatu za bubrežni jukstaglomerul. Aldosteron normalno funkcionira za povećanje zadržavanja natrija (koji donosi i vodu) u zamjenu za kalij. Dakle, nedostatak aldosterona uzrokuje hiperkalemiju i hiponatremiju. Zapravo, ovo je razlika između nedostatka 11-hidroksilaze, u kojem je jedan od povećanih proizvoda 11-deoksikortikosteron koji ima slabu mineralokortikoidnu aktivnost. U nedostatku 11-hidroksilaze, 11-deoksikortikosteron se proizvodi u tolikoj količini da djeluje na zadržavanje natrija, na štetu kalija. Iz tog razloga pacijenti sa nedostatkom 11-hidroksilaze ne pokazuju gubitak soli (iako to ponekad čine u dojenačkoj dobi), već imaju hipertenziju/zadržavanje vode i ponekad hipokalemiju. : *'''Hiperkalemija''' (zbog hipoaldosteronizma) : * '''Povišeni [[17α-hidroksiprogesteron]]''' Klasični nedostatak 21-hidroksilaze obično uzrokuje nivo 17α-hidroksiprogesterona u krvi >242 nmol/ L. (Za usporedbu, dojenče u dobi do tri dana trebalo bi imati <3 nmol /L. Mnogi programi neonatalnog skrininga imaju specifične referentne vrijednosti prema težini i gestacijskoj dobi, jer se visoki nivoi mogu primijetiti kod nedonoščadi bez CAH.) Pacijenti koji troše sol imaju tendenciju da imaju viši nivo 17α-hidroksiprogesterona od pacijenata koji ne troše so. U blažim slučajevima, 17α-hidroksiprogesteron možda neće biti povišen u određenom slučajnom uzorku krvi, ali će porasti tokom [[ACTH|testa stimulacije kortikotropinom]]. === Klasifikacija === Kortizol je nadbubrežni steroidni hormon potreban za normalnu endokrinu funkciju. Proizvodnja započinje u drugom mjesecu fetusnog života. Loša proizvodnja kortizola obilježje je većine oblika CAH. Neefikasna proizvodnja kortizola rezultira porastom nivoa [[ACTH|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH), jer se kortizol vraća da bi inhibirao proizvodnju ACTH, pa gubitak kortizola rezultira povećanim ACTH.<ref>{{Cite book|title=Robbins and Cotran pathologic basis of disease|others=Kumar, Vinay, 1944-, Abbas, Abul K.,, Aster, Jon C.,, Perkins, James A.|year=2014|isbn=9781455726134|edition=Ninth|location=Philadelphia, PA|pages=1128|oclc=879416939|last1 = Kumar|first1 = Vinay|last2 = Abbas|first2 = Abul K.|last3 = Aster|first3 = Jon C.}}</ref> Ova povećana stimulacija ACTH inducira prekomerni rast ('' hiperplazija '') i prekomernu aktivnost steroidnih ćelija kore nadbubrežne žlojezde. Defekti koji uzrokuju nadbubrežnu hiperplaziju su urođeni (tj. prisutni pri rođenju). [[slika:Steroidogenesis.svg|thumb|450px|[[Steroidogeneza]]: Enzimi zahvaćeni CAH predstavljeni su jednom crvenom i četiri zelene trake na gornjoj polovini dijagrama (na primjer, "21α-hidroksilaza" vidljiva je u blizini gornjeg centra. "17α-hidroksilaza" i "17,20 liaza" su vidljivi kao jedan enzim).<ref name="HäggströmRichfield2014">{{cite journal|last2=Richfield|first2=David|year=2014|title=Diagram of the pathways of human steroidogenesis|journal=WikiJournal of Medicine|volume=1|issue=1|doi=10.15347/wjm/2014.005|issn=2002-4436|last1=Häggström|first1=Mikael|doi-access=free}}</ref> <br>Ovisno o tome koji je enzim nedostupan, smanjuje se proizvodnja [[androgen]]a (dolje lijevo) ili [[mineralokortikoid]]a (gore desno). To zauzvrat može dovesti do povećane proizvodnje drugih molekula zbog nakupljanja prekursora.]] Nedostatak kortizola u CAH obično je djelimičan i nije najozbiljniji problem za pogođenu osobu. Sinteza kortizola dijeli korake sa sintezom mineralokortikoida, poput aldosterona, [[androgen]]a kao što su [[testosteron]] i [[estrogen]]a,odnosno [[estradiol]]. Rezultirajuća prekomjerna ili nedostatna proizvodnja ove tri klase hormona stvara najvažnije probleme ljudima sa CAH. Specifična enzimska neefikasnost povezana je s karakterističnim obrascima prekomjerne ili nedovoljne proizvodnje mineralokortikoida ili spolnih steroida. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća, većina endokrinologa nazivala je oblike CAH tradicijskim imenima u lijevom stupcu, koji uglavnom odgovaraju nedostatnoj aktivnosti enzima. Kako su tokom 1980-ih identificirane tačne strukture i geni za enzime, utvrđeno je da je većina enzima [[citohrom P450 oksidaza]] i preimenovani su da to odražavaju. U nekim slučajevima je utvrđeno da više reakcija učestvuje u istoj reakciji, a u drugim slučajevima je jedan enzim posredovao u više reakcija. Također su pronađene varijacije u različitim tkivima i vrstama sisara. U svim svojim oblicima, urođena nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze čini oko 95% dijagnosticiranih slučajeva CAH. Ako se ne spominje još jedan specifični enzim, "CAH" se u gotovo svim kontekstima odnosi na nedostatak 21-hidroksilaze. (terminii "CAH koji troši so" i "CAH koji jednostavno virilizuje" obično se odnose na podtipove ovog stanja.) CAH zbog nedostataka enzima koji nisu 21-hidroksilaza predstavljaju mnoge iste izazove u upravljanju, kao i nedostatak 21-hidroksilaze, ali neki uključuju višak mineralokortikoida ili nedostatak spolnih steroida. {| class="wikitable" |- ! Uobičajeni medicinski termin ! % ! [[OMIM]] ! Enzim(i) ! [[Lokus (genetika)|Lolus]] ! Supstrat(i) ! Produkt(i) ! Mineralokortikoidi ! Androgeni |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|21-hidroksilazna CAH]] | 95%<ref name="pmid30272171"/> | {{OMIM|201910||none}} | [[P450c21]] | 6p21.3 | [[17-hidroksiprogesteron|17-OH-progesteron]] → <br /> [[progesteron]] → | [[11-deoksikortizol]] <br /> [[11-deoksikortikosteron|DOC]]| ↓ | ↑ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 11β-hidroksilaze|11β-hidroksilazna CAH]] | 5% | {{OMIM|202010||none}} | [[P450c11β]] | 8q21-22 | 11-Dezoksiortizol→<br/>DOC→ | [[Kortizol]]<br />[[Kortikosteron]] | ↑ | ↑ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 3β-hidroksisteroidne dehidrogenaze|3β-HSD CAH]] | Vrlo rijetka | {{OMIM|201810||none}} | [[3βHSD2]] | 1p13 | [[Pregnenolon]]→<br />[[17-OH-Pregnenolon]]→<br />[[DHEA]]→ | [[Progesteron]]<br />17-OH-Progesteron<br />[[Androstenedion]] | ↓ | ↓ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze|17α-hidroksilazna CAH]] | Vrlo rijetka | {{OMIM|202110||none}} | [[CYP17A1]] | 10q24.3 | [[Pregnenolon]]→<br />[[Progesteron]]→<br />17-OH-Pregnenolon→ | 17-OH-Pregnenolon<br />17-OH-Progesteron<br />[[DHEA]] | ↑ | ↓ |- | [[Lipoidna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|Lipoidna CAH]] <br /> (20,22-dezmolaza) | Vrlo rijetka | {{OMIM|201710||none}} | [[StAR]]<br />[[P450scc]] | 8p11.2<br />15q23-q24 | Transport [[holesterol]]a<br/>[[Holesterol]]→ | U [[mitohondrija]]ma<br />[[Pregnenolon]] | ↓ | ↓ |} == Skrining== Sada se u Sjedinjenim Državama i preko 40 drugih zemalja svako rođeno dijete pregleda pri rođenju na 21-hidroksilazu CAH. Ovaj test otkriva povišene nivoe [[17α-hidroksiprogesteron]]a (17-OHP). Otkrivanje visokih nivoa 17-OHP omogućava rano otkrivanje CAH. Novorođenčad otkrivena dovoljno rano mogu uzimati lijekove i živjeti relativno normalnim životom. Proces pregleda, međutim, karakterizira visoka stopa lažno pozitivnih rezultata. U jednoj studiji,<ref name="Pass & Neto">{{cite book|author1=Kenneth A. Pass|author2=Eurico Carmago Neto|title=Update: Newborn Screening for Endocrinopathies|url=http://pediatrics.evms.edu/residency/resgoals/ENDO/ENDORef-newborn-screening.pdf|access-date=12. 12. 2013|year=2005|pages=831–834|archive-url=https://web.archive.org/web/20140101065427/http://pediatrics.evms.edu/residency/resgoals/ENDO/ENDORef-newborn-screening.pdf|archive-date=1. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> skrininga CAH je imao najnižu [[pozitivna prediktivna vrijednost|pozitivnu vrijednost predviđanja]] (111 pravih pozitivnih slučajeva među 20.647 abnormalnih rezultata skrininga u dvogodišnjem periodu, ili 0,53%, u usporedbi sa 6,36% za nedostatak biotinidaze, 1,84% za kongenitalni hipotiroidizam, 0,56 % za klasičnu galaktozemiju i 2,9% za fenilketonuriju). Prema ovoj procjeni, 200 novorođenčadi bez utjecaja zahtijevalo je kliničko i laboratorijsko praćenje za svaki slučaj pravog CAH. == Liječenje == Budući da su kliničke manifestacije svakog oblika CAH jedinstvene i u velikoj mjeri ovise o osnovnim enzimskim defektima, njihovom zadržavanju prekursora i neispravnim proizvodima, terapijski cilj CAH je nadoknaditi nedovoljno nadbubrežnih hormona i suzbiti višak prekursora. Liječenje svih oblika CAH može uključivati bilo šta od: # Snabdevanje sa dovoljno glukokortikoida, za smanjenje hiperplazije i prekomerne proizvodnje androgena ili mineralokortikoida # Osiguravanje zamjenskog mineralokortikoida i dodatne soli ako osoba ima nedostatak # Obezbeđivanje zamjenskog testosterona ili estrogena u pubertetu ako osoba ima nedostatak # Dodatni tretmani za optimizaciju rasta odlaganjem puberteta ili odgađanjem sazrijevanja kostiju Ako je CAH uzrokovan nedostatkom enzima 21-hidroksilaze, cilj liječenja je normalizacija nivoa glavnog supstrata enzima – 17α-hidroksiprogesterona. == Epidemiologija == Incidencija se geografski razlikuje. U Sjedinjenim Državama, urođena nadbubrežna hiperplazija u svom klasičnom obliku posebno je česta kod američkih domorodaca i [[Yupik narodi|Yupik]] Eskima (incidencija {{Frac | 1 | 280}}). Među američkim bijelcima, učestalost klasičnog oblika je oko {{Frac | 1 | 15.000}}). Kontinuirani tretman i opća kondicija poboljšavaju se edukacijom i praćenjem.<ref>{{Cite journal|last1=Kruse|first1=B.|last2=Riepe|first2=F. G.|last3=Krone|first3=N.|last4=Bosinski|first4=H. a. G.|last5=Kloehn|first5=S.|last6=Partsch|first6=C. J.|last7=Sippell|first7=W. G.|last8=Mönig|first8=H.|date=juli 2004|title=Congenital adrenal hyperplasia - how to improve the transition from adolescence to adult life|journal=Experimental and Clinical Endocrinology & Diabetes |volume=112|issue=7|pages=343–355|doi=10.1055/s-2004-821013|issn=0947-7349|pmid=15239019}}</ref> == Također pogledajte== * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 3β-hidroksisteroidne dehidrogenaze]] * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 11β-hidroksilaze]] * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze]] -> * [[Poremećaji spolnog razvoja]] * [[Urođene greške metabolizma steroida]] * [[Lista vaginskih anomalija]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== * {{cite journal|last=Han|first=Thang S.|author2=Walker, Brian R. |author3=Arlt, Wiebke |author4= Ross, Richard J. |title=Treatment and health outcomes in adults with congenital adrenal hyperplasia|journal=Nature Reviews Endocrinology|date=17. 12. 2013|volume=10|issue=2|pages=115–124|doi=10.1038/nrendo.2013.239|pmid=24342885|postscript=Figure 2: The adrenal steroidogenesis pathway.}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category| Congenital Adrenal Hyperplasia }} * {{Curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Sex-Development_Disorders/Intersex/Congenital_Adrenal_Hyperplasia/}} {{Poremećaj nadbubrežne žlijezde}} {{Greške metabolizma holesterola i steroida}} {{Authority control}} [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Kožni uslovi povezani s endokrinima]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] [[Kategorija:Genetički poremećaji]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma holesterola i steroida]] jy9hiazcwdqsxjnpp4jzenbsfo0ls8l 3899795 3899794 2026-06-22T13:52:39Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kožni uslovi povezani s endokrinima]] uklonjena; [[Kategorija:Kožna stanja povezana s endokrinim sistemom]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899795 wikitext text/x-wiki {{infokutija bolest |ime = Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija [[slika:Cortisol2.svg|thumb|center|300px|<center>Struktura kortizola</center>]] [[slika:Congenital_adrenal_hyperplasia.jpg|thumb|250px|center|Obdukcija novorođenčeta. Strelice pokazuju povećane nadbubrežne žlijezde]] | ICD11 = 5A71.01 | ICD10 = E25.0 | ICD10CM = {{ICD10CM}} | ICD9 = {{ICD9}} | ICDO = | OMIM = | DiseasesDB = | Curlie = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | PatientUK = | MeshID = D000312 *Simptomi: [[Natriureza|Prekomjerno izmokravanje natrija]], [[virilizam]], [[prijevremeni pubertet|rano]], [[odgođeni pubertet|odgođen ili odsutan pubertet]], [[hiperandrogenizam]] *Pojava: [[Uterus|Prije rođenja]] *Trajanje: Cjeloživotno *Uzroci: Varijante u genima odgovornim za [[enzim]]e potrebne za [[biosinteza|sintezu]] kortizola u [[kora nadbubrežne žlijezde|kori nadbubrežne žlijezde]] }} '''Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija''' ('''CAH''') je grupa [[Genetički poremećaj|autosomno recesivnih poremećaja]] koju karakteriše oštećena sinteza [[kortizol]]a.<ref name="pmid28576284">{{cite journal | vauthors = El-Maouche D, Arlt W, Merke DP | title = Congenital adrenal hyperplasia | journal = Lancet (London, England) | volume = 390 | issue = 10108 | pages = 2194–2210 | date = novembar 2017 | pmid = 28576284 | doi = 10.1016/S0140-6736(17)31431-9 | url = }}</ref><ref name="pmid30272171">{{cite journal |pmid=30272171|year=2018|last1=Speiser|first1=P. W.|last2=Arlt|first2=W.|last3=Auchus|first3=R. J.|last4=Baskin|first4=L. S.|last5=Conway|first5=G. S.|last6=Merke|first6=D. P.|author7=Meyer-Bahlburg HFL|last8=Miller|first8=W. L.|last9=Murad|first9=M. H.|last10=Oberfield|first10=S. E.|last11=White|first11=P. C.|title=Congenital Adrenal Hyperplasia Due to Steroid 21-Hydroxylase Deficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline|journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism|volume=103|issue=11|pages=4043–4088|doi=10.1210/jc.2018-01865|pmc=6456929}}</ref> Posljedica je nedostatka jednog od pet [[enzim]]a potrebnih za [[biosinteza|sintezu]] kortizola u [[kora nadbubrežne žlijezde|kori nadbubrežne žlijezde]].<ref name="pmid12930931">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, White PC | title = Congenital adrenal hyperplasia | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2003-08-21_349_8/page/776 | journal = The New England Journal of Medicine| volume = 349 | issue = 8 | pages = 776–88 | date = august 2003 | pmid = 12930931 | doi = 10.1056/NEJMra021561}}</ref> Većina ovih poremećaja uključuje prekomjernu ili nedostatnu proizvodnju [[hormon]]a, poput [[glukokortikoid]]a, [[mineralokortikoid]]a ili [[spolni steroidi|spolnih steroida]], i može promijeniti razvoj [[primarne spolne osobine|primarnij]] ili [[sekundarne spolne oznake|sekundarnih spolnih obilježja]] kod nekih pogođenih [[novirođenče|novorođenčadi]], djece ili odraslih.<ref name="MilunskyMilunsky2010">{{cite book|author1=Aubrey Milunsky|author2=Jeff Milunsky|title=Genetic Disorders and the Fetus: Diagnosis, Prevention and Treatment|url=https://books.google.com/books?id=oKCmA4dOYtMC&pg=PA600|access-date=14. 6. 2010|date=29. 1. 2010|publisher=John Wiley and Sons|isbn=978-1-4051-9087-9|pages=600–}}</ref> To je jedan od najčešćih autosomno recesivnih poremećaja kod ljudi.<ref name="pmid9556656">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Dupont B, Rubinstein P, Piazza A, Kastelan A, New MI | title = High frequency of nonclassical steroid 21-hydroxylase deficiency | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 37 | issue = 4 | pages = 650–67 | date = juli 1985 | pmid = 9556656 | pmc = 1684620}}</ref><ref name="pmid19500762">{{cite journal | vauthors = Krone N, Arlt W | title = Genetics of congenital adrenal hyperplasia | journal = Best Practice & Research. Clinical Endocrinology & Metabolism | volume = 23 | issue = 2 | pages = 181–92 | date = april 2009 | pmid = 19500762 | pmc = 5576025 | doi = 10.1016/j.beem.2008.10.014}}</ref><ref name="pmid26865584">{{cite journal | vauthors = Turcu AF, Nanba AT, Chomic R, Upadhyay SK, Giordano TJ, Shields JJ, Merke DP, Rainey WE, Auchus RJ | title = Adrenal-derived 11-oxygenated 19-carbon steroids are the dominant androgens in classic 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 174 | issue = 5 | pages = 601–9 | date = maj 2016 | pmid = 26865584 | pmc = 4874183 | doi = 10.1530/EJE-15-1181}}</ref> == Obrasci == CAH se može javiti u različitim oblicima. Klinička slika svakog oblika je različita i u velikoj mjeri ovisi o osnovnom defektu enzima, njegovom zadržavanju prekursora i nedostatnim proizvodima.<ref name="pmid25905188">{{cite book | vauthors = Feingold KR, Anawalt B, Boyce A, Chrousos G, de Herder WW, Dungan K, Grossman A, Hershman JM, Hofland HJ, Kaltsas G, Koch C, Kopp P, Korbonits M, McLachlan R, Morley JE, New M, Purnell J, Singer F, Stratakis CA, Trence DL, Wilson DP, New M, Yau M, Lekarev O, Lin-Su K, Parsa A, Pina C, Yuen T, Khattab A | title = Congenital Adrenal Hyperplasia | url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK278953/ | date = 15. 3. 2017 | publisher = MDText.com, Inc | pmid = 25905188}}</ref> Klasični oblici pojavljuju se u djetinjstvu, a neklasični u kasnom djetinjstvu. Prikaz u bolesnika s klasičnim CAH može se dalje podijeliti u dva oblika: trošenje soli i jednostavno viriliziranje, ovisno o tome da li postoji nedostatak mineralokortikoida ili ne.<ref name = "pmid20558634">{{cite journal|year=2010|last1=Dauber|first1=A.|last2=Kellogg|first2=M.|last3=Majzoub|first3=J. A.|title=Monitoring of therapy in congenital adrenal hyperplasia|journal=Clinical Chemistry|volume=56|issue=8|pages=1245–51|doi=10.1373/clinchem.2010.146035|doi-access=free}}</ref> Ova podtipizacija, međutim, često nije klinički značajna, jer svi pacijenti u određenoj mjeri gube so i klinički se prikazi mogu preklapati.<ref name="pmid32966723">{{cite journal | vauthors = Merke DP, Auchus RJ | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to 21-Hydroxylase Deficiency | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 383 | issue = 13 | pages = 1248–1261 | date = septembar 2020 | pmid = 32966723 | doi = 10.1056/NEJMra1909786 }}</ref> === Klasična === ==== Gubljenje soli ==== U 75% slučajeva ozbiljnog nedostatka enzima, nedovoljna proizvodnja [[aldosteron]]a može dovesti do gubitka soli, neuspjeha u napredovanju i potencijalno fatalne [[hipovolemija|hipovolemije]] i šoka. Propuštena dijagnoza CAH zbog gubitka soli povezana je s povećanim rizikom od ranog [[novorođenče|neonatalnog]] morbiditeta i smrti. ==== Jednostavna virilizacija ==== Glavna karakteristika CAH u novorođenih žena je abnormalni razvoj vanjskih genitalija, koji ima različit stupanj virilizacije. Prema smjernicama kliničke prakse, za novorođenčad za koju je utvrđeno da ima bilateralne nepristupačne spolne žlijezde, treba razmotriti procjenu CAH. Ako se virilizacijski CAH ne može identificirati i liječiti, i dječaci i djevojčice mogu proći brzi postnatalni rast i virilizaciju. === Neklasična === {{Glavni| Kasnopojavna kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde}} Pored prekomjernog gubitka soli i jednostavnih virilizirajućih oblika CAH, dijagnosticiranih u dojenačkoj dobi, postoji i blagi ili "neklasični" oblik koji karakterizira različiti stupanj viška [[androgen]]a nakon rođenja, ali je ponekad asimptomatski. Neklasični oblik može se primijetiti u kasnom djetinjstvu i može dovesti do ubrzanog rasta, preranog spolnog sazrijevanja, [[akna|akni]] i sekundarnog [[sindrom policistnih jajnika|sindroma policistnih jajnika]]. U odraslih muškaraca rano ćelavljenje i neplodnost mogu nagovijestiti dijagnozu. == Znaci i simptomi == Simptomi CAH variraju ovisno o obliku i spolu pacijenta. Simptomi mogu uključivati: Zbog neadekvatnih [[mineralokortikoid]]a: * [[Povraćanje]] usljed [[natriureza|gubljenje soli]], što dovodi do [[dehidraciija|dehidracije]] i smrti. Zbog viška androgena: * U ekstremnoj [[virilizacija|virilizaciji]] vidi se izduženi [[klitoris]] s [[falus]]om strukturom.<ref>{{Cite web|last=Philadelphia|first=The Children's Hospital of|date=19. 11. 2019|title=Classic congenital Adrenal Hyperplasia Diagnosed in the Newborn Period|url=https://www.chop.edu/news/classic-congenital-adrenal-hyperplasia-diagnosed-newborn-period|access-date=5. 9. 2020|website=www.chop.edu|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last1=New|first1=Maria|last2=Yau|first2=Mabel|last3=Lekarev|first3=Oksana|last4=Lin-Su|first4=Karen|last5=Parsa|first5=Alan|last6=Pina|first6=Christian|last7=Yuen|first7=Tony|last8=Khattab|first8=Ahmed|date=15. 3. 2017|title=Figure 2, [Different degrees of virilization according...].|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK278953/figure/congn-adren-hyprplsa_f_congn-adren-hyprplsa_etx-ped-ch8-fig2/|access-date=5. 9. 2020|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Genital Birth Defects - Children's Health Issues|url=https://www.merckmanuals.com/home/children-s-health-issues/birth-defects-of-the-urinary-tract-and-genitals/genital-birth-defects|access-date=5. 9. 2020|website=Merck Manuals Consumer Version|language=en-US}}</ref> * [[Dvosmislene genitalije]], kod neke se novorođenčadi javljaju tako da je u početku teško identificirati vanjske genitalije kao "muške" ili "ženske". * Rane [[pubarha|stidne dlake]] i brzi rast javljaju se u djetinjstvu. * [[Prerani pubertet]] ili neuspjeh [[pubertet]]a ([[seksualni infantilizam]]: odsutan ili [[odgođeni pubertet]]) * [[Hirzutizam|Pretjerana dlakvost lica]], virilizacija i / ili [[menstruaacijski ciklus|menstruacijske nepravilnosti]] u adolescenciji * [[Neplodnost]] zbog [[anovulacija]] * [[Klitoromegalija]], uvećani [[klitoris]] i plitka [[vagina]] <ref>Richard D. McAnulty, M. Michele Burnette (2006) ''[https://books.google.com/books?id=KBi9aG0pQAkC&pg=PA165&lpg=PA165&dq=%22Digit+ratio%22+clitoris&source=bl&ots=SQjuEc1zm0&sig=VAVPJgd4f4wu6ToO9nPpGthPedY&hl=en&ei=hyZYTaLoKpKgtwfDxrnGDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBMQ6AEwAA#v=onepage&q=%22Digit%20ratio%22%20clitoris&f=false Sex and sexuality, Volume 1]'', Greenwood Publishing Group, p.165</ref> Zbog nedovoljnog nivoa [[androgen]]a i [[estrogen]]a: * [[virilizacija|Podvirilizacija]] kod muškaraca XY može rezultirati očigledno ženskim vanjskim genitalijama. * Kod žena, [[hipogonadizam]] može izazvati [[seksualni infantilizam]] ili abnormalni pubertetski razvoj, [[neplodnost]] i druge abnormalnosti reproduktivnog sistema. == Genetika == CAH je rezultat [[mutacija]] [[gen]]a za [[enzim]] posredovanja biohemijskih koraka proizvodnje [[mineralokortikoid]]a, [[glukokortikoid]]a ili [[spolni steroid|seksualnih steroida]] iz [[holesterol]]a iz [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnih žlijezda]] ([[steroidogeneza]]).<ref name="Warrell2005">{{cite book|author=David A. Warrell|title=Oxford textbook of medicine: Sections 18-33|url=https://books.google.com/books?id=hL1NKQJlY1IC&pg=PA261|access-date=14. 6. 2010|year=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-856978-7|pages=261–}}</ref> Svaki oblik CAH povezan je sa određenim defektnim genom. Najčešći tip (95% slučajeva) <ref name = "pmid30272171" /> uključuje gen za [[21-hidroksilaza|21-hidroksilazu]], koji se nalazi na poziciji 6p21.3, kao dio [[HLA]] kompleksa; Nedostatak 21-hidroksilaze rezultat je jedinstvene mutacije sa dvije visoko homologne bliske kopije u seriji koje se sastoje od aktivnog gena (''CYP21A2'') i neaktivnog [[pseudogen]]a (''CYP21A1P''). Mutanatni [[alel]]i nastali su rekombinacijom između aktivnog i pseudogena (konverzija gena).<ref name="DeMais">{{cite book|last=Mais|first=Daniel D.|title=Quick compendium of clinical pathology|year=2008|publisher=ASCP Press|location=Chicago|isbn=978-0891895671|edition=2nd|url-access=registration|url=https://archive.org/details/quickcompendiumo0000mais}}</ref> Oko 5% slučajeva CAH nastaje zbog defekata u genu koji kodira [[11β-hidroksilaza|11β-hidroksilazu]] i posljedični [[nedostatak 11β-hidroksilaze]]. Drugi, rjeđi oblici CAH uzrokovani su mutacijama u genima, uključujući '' [[HSD3B2]] '' (3β-hidroksisteroidna dehidrogenaza 2), ''[[CYP17A1]]'' (17α-hidroksilaza / 17,20-lijaza),<ref name="Miller_2012">{{cite journal | vauthors = Miller WL | title = The syndrome of 17,20 lyase deficiency | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 97 | issue = 1 | pages = 59–67 | date = januar 2012 | pmid = 22072737 | pmc = 3251937 | doi = 10.1210/jc.2011-2161 }}</ref>'' [[CYP11A1]] '' (P450scc; enzim za cijepanje bočnog lanca holesterola), ''[[STAR]]'' ([[steroidogeni akutni regulatorni protein]]; STAR), '' [[CYB5A]] '' ([[citohrom b5|citohrom b<sub>5</sub>]]) i '' CYPOR '' ([[citohrom P450 oksidoreduktaza]]; POR). === Ekspresivnost === Daljnja varijabilnost uvedena je stepenom enzimske neefikasnosti koju proizvode specifični [[aleli]] svakog pacijenta. Neki aleli rezultiraju težim stupnjem enzimske neefikasnosti. Općenito, ozbiljni stepeni neefikasnosti proizvode promjene na fetusu i probleme u prenatalnom ili perinatalnom životu. Blaži stupnjevi neefikasnosti obično su povezani sa prekomjernim ili nedostatnim [[spolni steroid|spolnim hormonom]] efektima u djetinjstvu ili adolescenciji, dok najblaži oblici CAH ometaju ovulaciju i plodnost kod odraslih. == Dijagnoza == === Klinička procjena === Ženska novorođenčad s klasičnim CAH ima dvosmislene genitalije, zbog izloženosti visokim koncentracijama [[androgen]]a ''[[in utero]]''. CAH zbog nedostatka 21-hidroksilaze najčešći je uzrok dvosmislenih genitalija u genotipski normalne ženske novorođenčadi (44 + XX). Kod manje pogođene žene može se rano pojaviti [[pubarha]]. Mlade žene mogu rano imati simpteome [[sindrom policitntnih jajnika|sindroma policistnih jajnika]] ([[oligomenoreja]], policističnih jajnika, [[hirzutizam]]). Muškarci s klasičnom CAH uglavnom nemaju znakove CAH pri rođenju. Neki se mogu pojaviti sa [[hiperpigmentacija|hiperpigmentacijom]], uslijed kosekrecije s hormonom koji stimulira [[melanocit]]e i mogućeg povećanja [[penis]]a. Starost pri dijagnozi kod muškaraca sa CAH varira i zavisi od težine nedostatka [[aldosteron]]a. Dječaci s bolešću gubitka soli rano se javljaju sa simptomima [[hiponatremija|hiponatremije]] i [[hipovolemija|hipovolemije]]. Dječaci s bolešću koja ne troši sol kasnije se javljaju sa znakovima virilizacije.<ref name = "DeMais"/> U rjeđim oblicima CAH, muškarci su podmaskulinizirani, a žene uglavnom nemaju znakove ili simptome pri rođenju. === Laboratorijske studije === [[Genetička analiza]] može biti korisna za potvrđivanje dijagnoze CAH, ali nije potrebna ako su prisutni klasični klinički i laboratorijski nalazi. U klasičnom nedostatku 21-hidroksilaze, laboratorijske studije će pokazati da je prisutna: : *'''Hipoglikemija''' (zbog hipokortizolizma) – jedna od mnogih funkcija kortizola je povećanje nivoa glukoze u krvi. To se događa kombinacijom nekoliko mehanizama, uključujući (a) stimulaciju glukoneogeze (tj. stvaranje nove glukoze) u jetri, (b) promociju glikogenolize (tj. razgradnju glikogena u glukozu) i (c) sprečavanje napuštanja glukoze iz krvotoka regulacijom GLUT-4 receptora (koji obično pospješuju kretanje glukoze iz krvotoka u masno i mišićno tkivo). Zato, kada kortizola nema, ti se procesi (efikasno) odvijaju u obrnutom smjeru. Iako postoje kompenzacijski mehanizmi koji ublažavaju uticaj hipokortizolizma, oni su ograničeni u svojoj mjeri, a neto učinak je i dalje hipoglikemija. : * '''Hiponatremija''' (zbog hipoaldosteronizma) – Aldosteron je krajnji proizvod sistema renin-angiotenzin-aldosteron koji regulira [[krvni pritisak]], putem njegovog nadzora u aparatu za bubrežni jukstaglomerul. Aldosteron normalno funkcionira za povećanje zadržavanja natrija (koji donosi i vodu) u zamjenu za kalij. Dakle, nedostatak aldosterona uzrokuje hiperkalemiju i hiponatremiju. Zapravo, ovo je razlika između nedostatka 11-hidroksilaze, u kojem je jedan od povećanih proizvoda 11-deoksikortikosteron koji ima slabu mineralokortikoidnu aktivnost. U nedostatku 11-hidroksilaze, 11-deoksikortikosteron se proizvodi u tolikoj količini da djeluje na zadržavanje natrija, na štetu kalija. Iz tog razloga pacijenti sa nedostatkom 11-hidroksilaze ne pokazuju gubitak soli (iako to ponekad čine u dojenačkoj dobi), već imaju hipertenziju/zadržavanje vode i ponekad hipokalemiju. : *'''Hiperkalemija''' (zbog hipoaldosteronizma) : * '''Povišeni [[17α-hidroksiprogesteron]]''' Klasični nedostatak 21-hidroksilaze obično uzrokuje nivo 17α-hidroksiprogesterona u krvi >242 nmol/ L. (Za usporedbu, dojenče u dobi do tri dana trebalo bi imati <3 nmol /L. Mnogi programi neonatalnog skrininga imaju specifične referentne vrijednosti prema težini i gestacijskoj dobi, jer se visoki nivoi mogu primijetiti kod nedonoščadi bez CAH.) Pacijenti koji troše sol imaju tendenciju da imaju viši nivo 17α-hidroksiprogesterona od pacijenata koji ne troše so. U blažim slučajevima, 17α-hidroksiprogesteron možda neće biti povišen u određenom slučajnom uzorku krvi, ali će porasti tokom [[ACTH|testa stimulacije kortikotropinom]]. === Klasifikacija === Kortizol je nadbubrežni steroidni hormon potreban za normalnu endokrinu funkciju. Proizvodnja započinje u drugom mjesecu fetusnog života. Loša proizvodnja kortizola obilježje je većine oblika CAH. Neefikasna proizvodnja kortizola rezultira porastom nivoa [[ACTH|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH), jer se kortizol vraća da bi inhibirao proizvodnju ACTH, pa gubitak kortizola rezultira povećanim ACTH.<ref>{{Cite book|title=Robbins and Cotran pathologic basis of disease|others=Kumar, Vinay, 1944-, Abbas, Abul K.,, Aster, Jon C.,, Perkins, James A.|year=2014|isbn=9781455726134|edition=Ninth|location=Philadelphia, PA|pages=1128|oclc=879416939|last1 = Kumar|first1 = Vinay|last2 = Abbas|first2 = Abul K.|last3 = Aster|first3 = Jon C.}}</ref> Ova povećana stimulacija ACTH inducira prekomerni rast ('' hiperplazija '') i prekomernu aktivnost steroidnih ćelija kore nadbubrežne žlojezde. Defekti koji uzrokuju nadbubrežnu hiperplaziju su urođeni (tj. prisutni pri rođenju). [[slika:Steroidogenesis.svg|thumb|450px|[[Steroidogeneza]]: Enzimi zahvaćeni CAH predstavljeni su jednom crvenom i četiri zelene trake na gornjoj polovini dijagrama (na primjer, "21α-hidroksilaza" vidljiva je u blizini gornjeg centra. "17α-hidroksilaza" i "17,20 liaza" su vidljivi kao jedan enzim).<ref name="HäggströmRichfield2014">{{cite journal|last2=Richfield|first2=David|year=2014|title=Diagram of the pathways of human steroidogenesis|journal=WikiJournal of Medicine|volume=1|issue=1|doi=10.15347/wjm/2014.005|issn=2002-4436|last1=Häggström|first1=Mikael|doi-access=free}}</ref> <br>Ovisno o tome koji je enzim nedostupan, smanjuje se proizvodnja [[androgen]]a (dolje lijevo) ili [[mineralokortikoid]]a (gore desno). To zauzvrat može dovesti do povećane proizvodnje drugih molekula zbog nakupljanja prekursora.]] Nedostatak kortizola u CAH obično je djelimičan i nije najozbiljniji problem za pogođenu osobu. Sinteza kortizola dijeli korake sa sintezom mineralokortikoida, poput aldosterona, [[androgen]]a kao što su [[testosteron]] i [[estrogen]]a,odnosno [[estradiol]]. Rezultirajuća prekomjerna ili nedostatna proizvodnja ove tri klase hormona stvara najvažnije probleme ljudima sa CAH. Specifična enzimska neefikasnost povezana je s karakterističnim obrascima prekomjerne ili nedovoljne proizvodnje mineralokortikoida ili spolnih steroida. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća, većina endokrinologa nazivala je oblike CAH tradicijskim imenima u lijevom stupcu, koji uglavnom odgovaraju nedostatnoj aktivnosti enzima. Kako su tokom 1980-ih identificirane tačne strukture i geni za enzime, utvrđeno je da je većina enzima [[citohrom P450 oksidaza]] i preimenovani su da to odražavaju. U nekim slučajevima je utvrđeno da više reakcija učestvuje u istoj reakciji, a u drugim slučajevima je jedan enzim posredovao u više reakcija. Također su pronađene varijacije u različitim tkivima i vrstama sisara. U svim svojim oblicima, urođena nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze čini oko 95% dijagnosticiranih slučajeva CAH. Ako se ne spominje još jedan specifični enzim, "CAH" se u gotovo svim kontekstima odnosi na nedostatak 21-hidroksilaze. (terminii "CAH koji troši so" i "CAH koji jednostavno virilizuje" obično se odnose na podtipove ovog stanja.) CAH zbog nedostataka enzima koji nisu 21-hidroksilaza predstavljaju mnoge iste izazove u upravljanju, kao i nedostatak 21-hidroksilaze, ali neki uključuju višak mineralokortikoida ili nedostatak spolnih steroida. {| class="wikitable" |- ! Uobičajeni medicinski termin ! % ! [[OMIM]] ! Enzim(i) ! [[Lokus (genetika)|Lolus]] ! Supstrat(i) ! Produkt(i) ! Mineralokortikoidi ! Androgeni |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|21-hidroksilazna CAH]] | 95%<ref name="pmid30272171"/> | {{OMIM|201910||none}} | [[P450c21]] | 6p21.3 | [[17-hidroksiprogesteron|17-OH-progesteron]] → <br /> [[progesteron]] → | [[11-deoksikortizol]] <br /> [[11-deoksikortikosteron|DOC]]| ↓ | ↑ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 11β-hidroksilaze|11β-hidroksilazna CAH]] | 5% | {{OMIM|202010||none}} | [[P450c11β]] | 8q21-22 | 11-Dezoksiortizol→<br/>DOC→ | [[Kortizol]]<br />[[Kortikosteron]] | ↑ | ↑ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 3β-hidroksisteroidne dehidrogenaze|3β-HSD CAH]] | Vrlo rijetka | {{OMIM|201810||none}} | [[3βHSD2]] | 1p13 | [[Pregnenolon]]→<br />[[17-OH-Pregnenolon]]→<br />[[DHEA]]→ | [[Progesteron]]<br />17-OH-Progesteron<br />[[Androstenedion]] | ↓ | ↓ |- | [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze|17α-hidroksilazna CAH]] | Vrlo rijetka | {{OMIM|202110||none}} | [[CYP17A1]] | 10q24.3 | [[Pregnenolon]]→<br />[[Progesteron]]→<br />17-OH-Pregnenolon→ | 17-OH-Pregnenolon<br />17-OH-Progesteron<br />[[DHEA]] | ↑ | ↓ |- | [[Lipoidna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija|Lipoidna CAH]] <br /> (20,22-dezmolaza) | Vrlo rijetka | {{OMIM|201710||none}} | [[StAR]]<br />[[P450scc]] | 8p11.2<br />15q23-q24 | Transport [[holesterol]]a<br/>[[Holesterol]]→ | U [[mitohondrija]]ma<br />[[Pregnenolon]] | ↓ | ↓ |} == Skrining== Sada se u Sjedinjenim Državama i preko 40 drugih zemalja svako rođeno dijete pregleda pri rođenju na 21-hidroksilazu CAH. Ovaj test otkriva povišene nivoe [[17α-hidroksiprogesteron]]a (17-OHP). Otkrivanje visokih nivoa 17-OHP omogućava rano otkrivanje CAH. Novorođenčad otkrivena dovoljno rano mogu uzimati lijekove i živjeti relativno normalnim životom. Proces pregleda, međutim, karakterizira visoka stopa lažno pozitivnih rezultata. U jednoj studiji,<ref name="Pass & Neto">{{cite book|author1=Kenneth A. Pass|author2=Eurico Carmago Neto|title=Update: Newborn Screening for Endocrinopathies|url=http://pediatrics.evms.edu/residency/resgoals/ENDO/ENDORef-newborn-screening.pdf|access-date=12. 12. 2013|year=2005|pages=831–834|archive-url=https://web.archive.org/web/20140101065427/http://pediatrics.evms.edu/residency/resgoals/ENDO/ENDORef-newborn-screening.pdf|archive-date=1. 1. 2014|url-status=dead}}</ref> skrininga CAH je imao najnižu [[pozitivna prediktivna vrijednost|pozitivnu vrijednost predviđanja]] (111 pravih pozitivnih slučajeva među 20.647 abnormalnih rezultata skrininga u dvogodišnjem periodu, ili 0,53%, u usporedbi sa 6,36% za nedostatak biotinidaze, 1,84% za kongenitalni hipotiroidizam, 0,56 % za klasičnu galaktozemiju i 2,9% za fenilketonuriju). Prema ovoj procjeni, 200 novorođenčadi bez utjecaja zahtijevalo je kliničko i laboratorijsko praćenje za svaki slučaj pravog CAH. == Liječenje == Budući da su kliničke manifestacije svakog oblika CAH jedinstvene i u velikoj mjeri ovise o osnovnim enzimskim defektima, njihovom zadržavanju prekursora i neispravnim proizvodima, terapijski cilj CAH je nadoknaditi nedovoljno nadbubrežnih hormona i suzbiti višak prekursora. Liječenje svih oblika CAH može uključivati bilo šta od: # Snabdevanje sa dovoljno glukokortikoida, za smanjenje hiperplazije i prekomerne proizvodnje androgena ili mineralokortikoida # Osiguravanje zamjenskog mineralokortikoida i dodatne soli ako osoba ima nedostatak # Obezbeđivanje zamjenskog testosterona ili estrogena u pubertetu ako osoba ima nedostatak # Dodatni tretmani za optimizaciju rasta odlaganjem puberteta ili odgađanjem sazrijevanja kostiju Ako je CAH uzrokovan nedostatkom enzima 21-hidroksilaze, cilj liječenja je normalizacija nivoa glavnog supstrata enzima – 17α-hidroksiprogesterona. == Epidemiologija == Incidencija se geografski razlikuje. U Sjedinjenim Državama, urođena nadbubrežna hiperplazija u svom klasičnom obliku posebno je česta kod američkih domorodaca i [[Yupik narodi|Yupik]] Eskima (incidencija {{Frac | 1 | 280}}). Među američkim bijelcima, učestalost klasičnog oblika je oko {{Frac | 1 | 15.000}}). Kontinuirani tretman i opća kondicija poboljšavaju se edukacijom i praćenjem.<ref>{{Cite journal|last1=Kruse|first1=B.|last2=Riepe|first2=F. G.|last3=Krone|first3=N.|last4=Bosinski|first4=H. a. G.|last5=Kloehn|first5=S.|last6=Partsch|first6=C. J.|last7=Sippell|first7=W. G.|last8=Mönig|first8=H.|date=juli 2004|title=Congenital adrenal hyperplasia - how to improve the transition from adolescence to adult life|journal=Experimental and Clinical Endocrinology & Diabetes |volume=112|issue=7|pages=343–355|doi=10.1055/s-2004-821013|issn=0947-7349|pmid=15239019}}</ref> == Također pogledajte== * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 3β-hidroksisteroidne dehidrogenaze]] * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 11β-hidroksilaze]] * [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija zbog nedostatka 17α-hidroksilaze]] -> * [[Poremećaji spolnog razvoja]] * [[Urođene greške metabolizma steroida]] * [[Lista vaginskih anomalija]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== * {{cite journal|last=Han|first=Thang S.|author2=Walker, Brian R. |author3=Arlt, Wiebke |author4= Ross, Richard J. |title=Treatment and health outcomes in adults with congenital adrenal hyperplasia|journal=Nature Reviews Endocrinology|date=17. 12. 2013|volume=10|issue=2|pages=115–124|doi=10.1038/nrendo.2013.239|pmid=24342885|postscript=Figure 2: The adrenal steroidogenesis pathway.}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category| Congenital Adrenal Hyperplasia }} * {{Curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Sex-Development_Disorders/Intersex/Congenital_Adrenal_Hyperplasia/}} {{Poremećaj nadbubrežne žlijezde}} {{Greške metabolizma holesterola i steroida}} {{Authority control}} [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Kožna stanja povezana s endokrinim sistemom]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] [[Kategorija:Genetički poremećaji]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma holesterola i steroida]] pqi4jmasg91fy8a8m8hb5jnop27vefw Urođeni hipotiroidizam 0 477680 3899785 3885669 2026-06-22T13:49:14Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kongenitalni hipotiroidizam]] na [[Urođeni hipotiroidizam]] preko preusmjerenja 3885669 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Kongenitalni hipotiroidizam<br>(Prirođeni hipotiroidizam) | slika = Jaundice in newborn.jpg | veličina_slike = 300px | Opis slike = Šestosedmična djevojčica sa žuticom zbog hipotireoze | DiseasesDB = 6612 | ICD10 = {{ICD10|E|00||e|00}}, {{ICD10|E|03|0|e|00}}, {{ICD10|E|03|1|e|00}} | ICD9 = {{ICD9|243}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 001193 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D003409 }} '''Prirođeni kipotiroidizam''', urođeni hipotiroidizam ili kongenitalni hipotiroidizam ('''CH''') je nedostatak [[Tireoidni hormoni|tiroidnog hormona]] prisutan pri [[porođaj|rođenju]]. Ako se ne liječi nekoliko mjeseci nakon rođenja, teške urođena [[hipotireoza]] može dovesti do [[zastoj rasta|zastoja u rastu]] i trajne [[mentalna retardacija|intelektualne invalidnosti]]. Dojenčad rođena sa urođenim hipotireoidizmom mogu pokazivati nikakve ili blage efekte koji često ostaju neprepoznati kao problem. Značajni nedostatak može uzrokovati [[prekomjerno spavanje]], smanjeno zanimanje za [[dojenje]], loš [[mišićni tonus]], slab ili promukao plač, rijetko pražnjenje crijeva, značajnu [[žutica novorođenčadi|žuticu]] i [[tjelesna temperatura|nisku tjelesnu temperaturu]]. ==Uzrok i dijagnoza == Uzroci kongenitalne hipotireoze uključuju nedostatak [[jod]]a i razvojni nedostatak u [[štitasta žljezda|štitnjači]], bilo zbog genetičke greške ili nepoznatog uzroka. ==Liječenje i epidemiologija== Tretman se sastoji od dnevne doze hormona štitnjače ([[tiroksin]]) kroz usta. Budući da je liječenje jednostavno, efikasno i jeftino, većina razvijenog svijeta koristi [[skrining novorođenčadi]], za određivanje [[tireostimulirajući hormon|tireostimulirajućeg hormona]] (TSH) u krvi za otkrivanje kongenitalnog hipotiroidizma. Većina djece s urođenim hipotiroidizmom, pravilno liječenoj tiroksinom, raste i razvija se normalno u svim pogledima. Otprilike 1/4000 novorođenčadi ima ozbiljan nedostatak funkcije štitnjače; veći broj ima blagi ili umjereni nedostatak. == Znakovi i simptomi == Dojenčad rođena s urođenim hipotireoidizmom mogu biti bez efekata ili mogu pokazivati blage simptome koji često ostaju neprepoznati kao problem: [[prekomjerno spavanje]], smanjeni interes za [[dojenje]], loš mišićni tonus mišića, nizak ili promukli plač, rijetki izmet, značajna [[žutica novorođenčadi|žutica]] i [[niska tjelesna temperatura]]. Ako je nedostatak fetusnog hormona štitnjače ozbiljan zbog potpunog odsustva (atereoze) žlijezde, fizičke osobine mogu uključivati veću prednju [[fontanela|fontanelu]], postojanost stražnje fontanele, [[pupčana hernija|pupčanu herniju]] i veliki jezik ([[makroglosija]]). U eri prije skrininga novorođenčadi, u prvom mjesecu života prepoznato je manje od polovine slučajeva teške hipotireoze. Kako su mjeseci odmicali, ove su bebe slabo rasle i kasnile u razvoju. Do nekoliko godina starosti života bi javljale bi se prepoznatljive crte lica i tijela. Perzistentnost teške, neliječene hipotireoze rezultirala je ozbiljnim mentalnim oštećenjima, s većinom [[IQ]] ispod 80. Većina ove djece na kraju je završila u institucionalnoj njezi.ž<gallery> CDpic3.png| Tromjesečno dojenče sa neliječenom CH; slika prikazuje hipotonično držanje, miksedematozno lice, makroglosiju i pupčanu kilu CDpic1.png | Lice Izbliza, prikazuje miješane facije, makroglosiju i mrlje od kože CDpic2.png | Izbliza prikaz rastezanje trbuha i pupčanu kilu. Cretinnen_aus_Steiermark,_1819_gez._Loder,_gest._Leopold_Müller.jpg| Kongenitalna hipotireoza, gravura na bakru, 1815 </gallery> == Uzrok == Širom svijeta najčešći uzrok urođene hipotireoze je nedostatak [[jod]]a, ali u većini razvijenog svijeta i područjima adekvatnog joda u životnoj sredini slučajevi su posljedica kombinacije poznatih i nepoznatih uzroka. Najčešće postoji defekt u razvoju same štitnjače, što rezultira odsutnošću (atereoza) ili nerazvijenošću (hipoplazije) žlijezde. Međutim, nedavna ispitivanja pokazala su porast broja slučajeva uzrokovanih promjenama žlijezde ''[[in situ]]'' (zvane dishormonogeneza kada postoji nedostatak u proizvodnji hormona).<ref>{{cite journal |last1=Worth |first1=Chris |last2=Hird |first2=Beverly |last3=Tetlow |first3=Lesley |last4=Wright |first4=Neville |last5=Patel |first5=Leena |last6=Banerjee |first6=Indraneel |title=Thyroid scintigraphy differentiates subtypes of congenital hypothyroidism |journal=Archives of Disease in Childhood |date=14. 11. 2019 |pages=archdischild-2019-317665 |doi=10.1136/archdischild-2019-317665|pmid=31727620 |url=https://www.research.manchester.ac.uk/portal/en/publications/thyroid-scintigraphy-differentiates-subtypes-of-congenital-hypothyroidism(571859bb-ecdb-47ad-973c-646e41b1a415).html }}</ref> Hipoplazija žlijezde može se razviti više na vratu ili čak na stražnjem dijelu jezika. Žlijezda na pogrešnom mjestu naziva se ''ektopna'', a takva žlijezda u dnu ili stražnjem dijelu jezika je ''jezična'' štitnjača. Neki od ovih slučajeva razvojno abnormalnih žlijezda proizlaze zbog [[nasljedna bolest|genetićkih defekata]], a neki su "sporadični", bez razloga koji se može identificirati. Jedno japansko istraživanje otkrilo je statističku [[korelacija|korelaciju]] između određenih [[organohlor]]nih [[insekticid]]a i [[polihlorirani dibenzodioksin|dioksina]] – poput hemikalija u mlijeku majki koje su rodile novorođenčad sa urođenim hipotiroidizmom.<ref name="pmid17307219">{{cite journal |vauthors=Nagayama J, Kohno H, Kunisue T |title=Concentrations of organochlorine pollutants in mothers who gave birth to neonates with congenital hypothyroidism |journal=Chemosphere |volume=68 |issue=5 |pages=972–6 |year=2007 |pmid=17307219 |doi=10.1016/j.chemosphere.2007.01.010 |display-authors=etal|bibcode=2007Chmsp..68..972N }}</ref> Zabilježen je neonatusni hipotiroidizam kod dojenčadi izloženih [[litij]]u, [[stabilizator raspoloženja|stabilizatoru raspoloženja]] koji se koristi za liječenje [[bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]], ''[[in utero]]''.<ref>{{cite journal|last1=Frassetto|first1=F|last2=Tourneur Martel|first2=F|last3=Barjhoux|first3=CE|last4=Villier|first4=C|last5=Bot|first5=BL|last6=Vincent|first6=F|title=Goiter in a newborn exposed to lithium in utero.|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-pharmacotherapy_2002-11_36_11/page/1745|journal=The Annals of Pharmacotherapy|date=novembar 2002|volume=36|issue=11|pages=1745–8|doi=10.1345/aph.1C123|pmid=12398572|s2cid=24175902}}</ref> U nekim slučajevima, hipotireoza otkrivena skriningom može biti prolazna. Jedan od uobičajenih uzroka ovoga je prisustvo majčinskih [[antitijelo|antitijela]] koja privremeno narušavaju funkciju štitnjače na nekoliko sedmicaa.<ref>{{cite web |url=http://www.orpha.net/consor/cgi-bin/Disease_Search.php?lng=EN&data_id=760&Disease_Disease_Search_diseaseGroup=congenital-hypothyroidism&Disease_Disease_Search_diseaseType=Pat&Disease(s)/group%20of%20diseases=Congenital-hypothyroidism&title=Congenital-hypothyroidism&search=Disease_Search_Simple |title=Congenital hypothyroidism |work=Orphanet |date=august 2010 |access-date=22. 5. 2012}}</ref> Riječ "kretenizam" stari je izraz za stanje mentalne i fizičke zaostalosti koja proizlazi iz neliječene kongenitalne hipotireoze, obično zbog nedostatka [[jod]]a od rođenja, zbog niskog nivoa joda u tlu i lokalnim izvorima hrane. Pojam je, kao i mnogi drugi medicinski izrazi iz 19. stoljeća, stekao pejorativne konotacije kako se koristio u laičkom govoru. Sada je zastarjelo; [[ICD-10]] koristi naziv [[sindrom kongenitalnog nedostatka joda]]“ s dodatnim specifikatorima za različite tipove. === Genetika === Kongenitalni hipotiroidizam može se javiti i zbog genetičkih defekata sinteze [[tiroksin]]a ili [[trijodotironin]]a u strukturno normalnoj žlijezdi. Među specifične nedostatke ubrajaju se rezistencija na tirotropin ([[tireostimulirajući hormon|TSH]]), nedostatak prihvatanja joda, defekt organizacije [[tiroglobulin]]a i [[jodotirozin-dejodinaza]]. U malom dijelu slučajeva kongenitalne hipotireoze, defekt je posljedica nedostatka hormona koji stimulira štitnjaču, bilo izolirani ili kao dio urođenog [[hipopituarizam|hipopituitarizma]]. Genetički tipovi negušavosnog kongenitalnog hipotiroidizma uključuju: {| class="wikitable" |- ! [[OMIM]] ! Ime ! Gen |- | {{OMIM|275200||none}} | cđKongenitalni hipotiroidizan, negušavosni 1 CHNG1 | [[TSHR]] |- | {{OMIM|218700||none}} | CHNG2 | [[PAX8]] |- | {{OMIM|609893||none}} | CHNG3 | ? at 15q25.3-q26.1 |- | {{OMIM|275100||none}} | CHNG4 | [[TSHB]] |- | {{OMIM|225250||none}} | CHNG5 | [[NKX2-5]] |} Negušavosni kongenitalni hipotiroidizam opisan je kao "najrasprostranjeniji urođeni endokrini poremećaj ".<ref name="pmid16189712">{{cite journal |vauthors=Grasberger H, Vaxillaire M, Pannain S |title=Identification of a locus for nongoitrous congenital hypothyroidism on chromosome 15q25.3-26.1 |journal=Hum. Genet. |volume=118 |issue=3–4 |pages=348–55 |date=decembar 2005 |pmid=16189712 |doi=10.1007/s00439-005-0036-6|s2cid=19782628 |display-authors=etal}}</ref> == Dijagnoza == U razvijenom svijetu, gotovo svi slučajevi urođene hipotireoze otkrivaju se programom skrininga za novorođenčad. Oni se temelje na mjerenju [[TSH]] ili [[tiroksin]]a (T<sub>4</sub>) drugog ili trećeg dana života (ubodom u petu). ===Evaluacija=== Ako je TSH visok ili T<sub>4</sub> nizak, pozivaju se liječnik i roditelji dojenčeta i preporučuje se upućivanje pedijatrijskom [[endokrinologija|endokrinologu]] radi potvrde dijagnoze i započinjanja liječenja. [[Tehnecij]] (Tc-99m pertehnetat) [[skeniranje štitnjače]] otkriva strukturno abnormalnu žlijezdu, dok ispitivanje radioaktivnim jodom (RAIU) utvrđuje urođeno odsustvo ili nedostatak u organizovanju (postupak neophodan za stvaranje hormona štitnjače). == Liječenje == Cilj skrining programa za novorođenčad je otkriti i započeti liječenje u prvih 1-2 sedmice života. Tretman se sastoji od dnevne doze [[tiroksin]]a, dostupne u obliku malih tableta. Generičko ime je [[levotiroksin]], a dostupan je nekoliko marki. Tableta se zdrobi i daje bebi sa malom količinom vode ili mlijeka. Najčešće preporučeni raspon doza je 10-15 [[mikrogram|μg]] /kg dnevno, obično 12,5 do 37,5 ili 44 μg.<ref name="LaFranchi">{{cite journal |vauthors=LaFranchi SH, Austin J |title=How should we be treating children with congenital hypothyroidism? |journal=J. Pediatr. Endocrinol. Metab. |volume=20 |issue=5 |pages=559–78 |year=2007 |pmid=17642417 |doi= 10.1515/JPEM.2007.20.5.559|s2cid=638254 }}</ref> U roku od nekoliko sedmica, nivoi T<sub>4 </sub> i TSH ponovo se provjeravaju, kako bi se potvrdilo da su liječenjem normalizirani. Kako dijete odrasta, ti se nivoi redovito provjeravaju kako bi se održala prava doza. Doza se povećava kako dijete raste. == Prognoza == Većina djece rođene s urođenim hipotireoidizmom i ispravno liječena tiroksinom rastu i razvijaju se normalno u svim pogledima. Čak se i većina osoba s atreozom i neotkrivljivim nivoom T<sub>4</sub> pri rođenju razvija s normalnom inteligencijom, ali, budući da je je akademski učinak populacije obično ispod rezultata braće i sestara, kod nekih se javljaju blagi problemi.<ref name="pmid8062543">{{cite journal |vauthors=Moltz KC, Postellon DC |title=Congenital hypothyroidism and mental development |journal=Compr Ther |volume=20 |issue=6 |pages=342–6 |year=1994 |pmid=8062543 }}</ref> Kongenitalna hipotireoza je najčešći preventivni uzrok intelektualne invalidnosti. Nekoliko tretmana u [[medicina|medicinskoj]] praksi pruža toliko veliku korist kao i mali napor. Razvojni kvocijent (DQ, prema [[Gesellovi razvojni programi|Gesellovim razvojnim programima]]) djece s hipotiroidizmom u dobi od 24 mjeseca koja su se liječila u roku od prve 3 sedmice rođenja sažet je dolje: {| class="wikitable" |- ! . !! Adaptivno ponašanje !! Fina motorika !! Gruba motorika !! Jezik!! Osono-društveno ponašanje |- | Teška CH|| 92 || 89 || 90 || 89 || 90 |- | Srednja CH|| 97 || 97 || 98 || 96 || 96 |- |Blaga CH|| 100 || 99 || 100 || 99 || 100 |} <ref>{{cite journal |vauthors=Huo K, Zhang Z, Zhao D, Li H, Wang J, Wang X, Feng H, Wang X, Zhu C |title=Risk factors for neurodevelopmental deficits in congenital hypothyroidism after early substitution treatment |journal= Endocrine Journal|volume=58 |issue=5 |pages=355–61 |year=2011 |pmid=21467693|doi= 10.1507/endocrj.k10e-384|doi-access=free }}</ref> ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Bolesti štitnjače}} {{Kongenitalni endokrini poremećaji}} {{Nedostaci receptora}} {{Nedostaci faktora transkripcije / koregulatora}} {{Poremećaji vanćelijskog liganda}} {{DEFAULTSORT:Congenital Hypothyroidism}} [[Kategorija:Bolesti štitne žlijezde]] [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Intelektualna invalidnost]] [[Kategorija:Nedostaci receptora ćelijske površine]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 19]] luv3jdqem9b2vt5l9n52e3tbvnn517v 3899787 3899785 2026-06-22T13:49:36Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Kongenitalni hipotiroidizam<br>(Prirođeni hipotiroidizam) | slika = Jaundice in newborn.jpg | veličina_slike = 300px | Opis slike = Šestosedmična djevojčica sa žuticom zbog hipotireoze | DiseasesDB = 6612 | ICD10 = {{ICD10|E|00||e|00}}, {{ICD10|E|03|0|e|00}}, {{ICD10|E|03|1|e|00}} | ICD9 = {{ICD9|243}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 001193 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D003409 }} '''Prirođeni kipotiroidizam''', urođeni hipotiroidizam ili kongenitalni hipotiroidizam ('''CH''') je nedostatak [[Tireoidni hormoni|tiroidnog hormona]] prisutan pri [[porođaj|rođenju]]. Ako se ne liječi nekoliko mjeseci nakon rođenja, teške urođena [[hipotireoza]] može dovesti do [[zastoj rasta|zastoja u rastu]] i trajne [[mentalna retardacija|intelektualne invalidnosti]]. Dojenčad rođena sa urođenim hipotireoidizmom mogu pokazivati nikakve ili blage efekte koji često ostaju neprepoznati kao problem. Značajni nedostatak može uzrokovati [[prekomjerno spavanje]], smanjeno zanimanje za [[dojenje]], loš [[mišićni tonus]], slab ili promukao plač, rijetko pražnjenje crijeva, značajnu [[žutica novorođenčadi|žuticu]] i [[tjelesna temperatura|nisku tjelesnu temperaturu]]. ==Uzrok i dijagnoza == Uzroci kongenitalne hipotireoze uključuju nedostatak [[jod]]a i razvojni nedostatak u [[štitasta žljezda|štitnjači]], bilo zbog genetičke greške ili nepoznatog uzroka. ==Liječenje i epidemiologija== Tretman se sastoji od dnevne doze hormona štitnjače ([[tiroksin]]) kroz usta. Budući da je liječenje jednostavno, efikasno i jeftino, većina razvijenog svijeta koristi [[skrining novorođenčadi]], za određivanje [[tireostimulirajući hormon|tireostimulirajućeg hormona]] (TSH) u krvi za otkrivanje kongenitalnog hipotiroidizma. Većina djece s urođenim hipotiroidizmom, pravilno liječenoj tiroksinom, raste i razvija se normalno u svim pogledima. Otprilike 1/4000 novorođenčadi ima ozbiljan nedostatak funkcije štitnjače; veći broj ima blagi ili umjereni nedostatak. == Znakovi i simptomi == Dojenčad rođena s urođenim hipotireoidizmom mogu biti bez efekata ili mogu pokazivati blage simptome koji često ostaju neprepoznati kao problem: [[prekomjerno spavanje]], smanjeni interes za [[dojenje]], loš mišićni tonus mišića, nizak ili promukli plač, rijetki izmet, značajna [[žutica novorođenčadi|žutica]] i [[niska tjelesna temperatura]]. Ako je nedostatak fetusnog hormona štitnjače ozbiljan zbog potpunog odsustva (atereoze) žlijezde, fizičke osobine mogu uključivati veću prednju [[fontanela|fontanelu]], postojanost stražnje fontanele, [[pupčana hernija|pupčanu herniju]] i veliki jezik ([[makroglosija]]). U eri prije skrininga novorođenčadi, u prvom mjesecu života prepoznato je manje od polovine slučajeva teške hipotireoze. Kako su mjeseci odmicali, ove su bebe slabo rasle i kasnile u razvoju. Do nekoliko godina starosti života bi javljale bi se prepoznatljive crte lica i tijela. Perzistentnost teške, neliječene hipotireoze rezultirala je ozbiljnim mentalnim oštećenjima, s većinom [[IQ]] ispod 80. Većina ove djece na kraju je završila u institucionalnoj njezi.ž<gallery> CDpic3.png| Tromjesečno dojenče sa neliječenom CH; slika prikazuje hipotonično držanje, miksedematozno lice, makroglosiju i pupčanu kilu CDpic1.png | Lice Izbliza, prikazuje miješane facije, makroglosiju i mrlje od kože CDpic2.png | Izbliza prikaz rastezanje trbuha i pupčanu kilu. Cretinnen_aus_Steiermark,_1819_gez._Loder,_gest._Leopold_Müller.jpg| Kongenitalna hipotireoza, gravura na bakru, 1815 </gallery> == Uzrok == Širom svijeta najčešći uzrok urođene hipotireoze je nedostatak [[jod]]a, ali u većini razvijenog svijeta i područjima adekvatnog joda u životnoj sredini slučajevi su posljedica kombinacije poznatih i nepoznatih uzroka. Najčešće postoji defekt u razvoju same štitnjače, što rezultira odsutnošću (atereoza) ili nerazvijenošću (hipoplazije) žlijezde. Međutim, nedavna ispitivanja pokazala su porast broja slučajeva uzrokovanih promjenama žlijezde ''[[in situ]]'' (zvane dishormonogeneza kada postoji nedostatak u proizvodnji hormona).<ref>{{cite journal |last1=Worth |first1=Chris |last2=Hird |first2=Beverly |last3=Tetlow |first3=Lesley |last4=Wright |first4=Neville |last5=Patel |first5=Leena |last6=Banerjee |first6=Indraneel |title=Thyroid scintigraphy differentiates subtypes of congenital hypothyroidism |journal=Archives of Disease in Childhood |date=14. 11. 2019 |pages=archdischild-2019-317665 |doi=10.1136/archdischild-2019-317665|pmid=31727620 |url=https://www.research.manchester.ac.uk/portal/en/publications/thyroid-scintigraphy-differentiates-subtypes-of-congenital-hypothyroidism(571859bb-ecdb-47ad-973c-646e41b1a415).html }}</ref> Hipoplazija žlijezde može se razviti više na vratu ili čak na stražnjem dijelu jezika. Žlijezda na pogrešnom mjestu naziva se ''ektopna'', a takva žlijezda u dnu ili stražnjem dijelu jezika je ''jezična'' štitnjača. Neki od ovih slučajeva razvojno abnormalnih žlijezda proizlaze zbog [[nasljedna bolest|genetićkih defekata]], a neki su "sporadični", bez razloga koji se može identificirati. Jedno japansko istraživanje otkrilo je statističku [[korelacija|korelaciju]] između određenih [[organohlor]]nih [[insekticid]]a i [[polihlorirani dibenzodioksin|dioksina]] – poput hemikalija u mlijeku majki koje su rodile novorođenčad sa urođenim hipotiroidizmom.<ref name="pmid17307219">{{cite journal |vauthors=Nagayama J, Kohno H, Kunisue T |title=Concentrations of organochlorine pollutants in mothers who gave birth to neonates with congenital hypothyroidism |journal=Chemosphere |volume=68 |issue=5 |pages=972–6 |year=2007 |pmid=17307219 |doi=10.1016/j.chemosphere.2007.01.010 |display-authors=etal|bibcode=2007Chmsp..68..972N }}</ref> Zabilježen je neonatusni hipotiroidizam kod dojenčadi izloženih [[litij]]u, [[stabilizator raspoloženja|stabilizatoru raspoloženja]] koji se koristi za liječenje [[bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]], ''[[in utero]]''.<ref>{{cite journal|last1=Frassetto|first1=F|last2=Tourneur Martel|first2=F|last3=Barjhoux|first3=CE|last4=Villier|first4=C|last5=Bot|first5=BL|last6=Vincent|first6=F|title=Goiter in a newborn exposed to lithium in utero.|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-pharmacotherapy_2002-11_36_11/page/1745|journal=The Annals of Pharmacotherapy|date=novembar 2002|volume=36|issue=11|pages=1745–8|doi=10.1345/aph.1C123|pmid=12398572|s2cid=24175902}}</ref> U nekim slučajevima, hipotireoza otkrivena skriningom može biti prolazna. Jedan od uobičajenih uzroka ovoga je prisustvo majčinskih [[antitijelo|antitijela]] koja privremeno narušavaju funkciju štitnjače na nekoliko sedmicaa.<ref>{{cite web |url=http://www.orpha.net/consor/cgi-bin/Disease_Search.php?lng=EN&data_id=760&Disease_Disease_Search_diseaseGroup=congenital-hypothyroidism&Disease_Disease_Search_diseaseType=Pat&Disease(s)/group%20of%20diseases=Congenital-hypothyroidism&title=Congenital-hypothyroidism&search=Disease_Search_Simple |title=Congenital hypothyroidism |work=Orphanet |date=august 2010 |access-date=22. 5. 2012}}</ref> Riječ "kretenizam" stari je izraz za stanje mentalne i fizičke zaostalosti koja proizlazi iz neliječene kongenitalne hipotireoze, obično zbog nedostatka [[jod]]a od rođenja, zbog niskog nivoa joda u tlu i lokalnim izvorima hrane. Pojam je, kao i mnogi drugi medicinski izrazi iz 19. stoljeća, stekao pejorativne konotacije kako se koristio u laičkom govoru. Sada je zastarjelo; [[ICD-10]] koristi naziv [[sindrom kongenitalnog nedostatka joda]]“ s dodatnim specifikatorima za različite tipove. === Genetika === Kongenitalni hipotiroidizam može se javiti i zbog genetičkih defekata sinteze [[tiroksin]]a ili [[trijodotironin]]a u strukturno normalnoj žlijezdi. Među specifične nedostatke ubrajaju se rezistencija na tirotropin ([[tireostimulirajući hormon|TSH]]), nedostatak prihvatanja joda, defekt organizacije [[tiroglobulin]]a i [[jodotirozin-dejodinaza]]. U malom dijelu slučajeva kongenitalne hipotireoze, defekt je posljedica nedostatka hormona koji stimulira štitnjaču, bilo izolirani ili kao dio urođenog [[hipopituarizam|hipopituitarizma]]. Genetički tipovi negušavosnog kongenitalnog hipotiroidizma uključuju: {| class="wikitable" |- ! [[OMIM]] ! Ime ! Gen |- | {{OMIM|275200||none}} | cđKongenitalni hipotiroidizan, negušavosni 1 CHNG1 | [[TSHR]] |- | {{OMIM|218700||none}} | CHNG2 | [[PAX8]] |- | {{OMIM|609893||none}} | CHNG3 | ? at 15q25.3-q26.1 |- | {{OMIM|275100||none}} | CHNG4 | [[TSHB]] |- | {{OMIM|225250||none}} | CHNG5 | [[NKX2-5]] |} Negušavosni kongenitalni hipotiroidizam opisan je kao "najrasprostranjeniji urođeni endokrini poremećaj ".<ref name="pmid16189712">{{cite journal |vauthors=Grasberger H, Vaxillaire M, Pannain S |title=Identification of a locus for nongoitrous congenital hypothyroidism on chromosome 15q25.3-26.1 |journal=Hum. Genet. |volume=118 |issue=3–4 |pages=348–55 |date=decembar 2005 |pmid=16189712 |doi=10.1007/s00439-005-0036-6|s2cid=19782628 |display-authors=etal}}</ref> == Dijagnoza == U razvijenom svijetu, gotovo svi slučajevi urođene hipotireoze otkrivaju se programom skrininga za novorođenčad. Oni se temelje na mjerenju [[TSH]] ili [[tiroksin]]a (T<sub>4</sub>) drugog ili trećeg dana života (ubodom u petu). ===Evaluacija=== Ako je TSH visok ili T<sub>4</sub> nizak, pozivaju se liječnik i roditelji dojenčeta i preporučuje se upućivanje pedijatrijskom [[endokrinologija|endokrinologu]] radi potvrde dijagnoze i započinjanja liječenja. [[Tehnecij]] (Tc-99m pertehnetat) [[skeniranje štitnjače]] otkriva strukturno abnormalnu žlijezdu, dok ispitivanje radioaktivnim jodom (RAIU) utvrđuje urođeno odsustvo ili nedostatak u organizovanju (postupak neophodan za stvaranje hormona štitnjače). == Liječenje == Cilj skrining programa za novorođenčad je otkriti i započeti liječenje u prvih 1-2 sedmice života. Tretman se sastoji od dnevne doze [[tiroksin]]a, dostupne u obliku malih tableta. Generičko ime je [[levotiroksin]], a dostupan je nekoliko marki. Tableta se zdrobi i daje bebi sa malom količinom vode ili mlijeka. Najčešće preporučeni raspon doza je 10-15 [[mikrogram|μg]] /kg dnevno, obično 12,5 do 37,5 ili 44 μg.<ref name="LaFranchi">{{cite journal |vauthors=LaFranchi SH, Austin J |title=How should we be treating children with congenital hypothyroidism? |journal=J. Pediatr. Endocrinol. Metab. |volume=20 |issue=5 |pages=559–78 |year=2007 |pmid=17642417 |doi= 10.1515/JPEM.2007.20.5.559|s2cid=638254 }}</ref> U roku od nekoliko sedmica, nivoi T<sub>4 </sub> i TSH ponovo se provjeravaju, kako bi se potvrdilo da su liječenjem normalizirani. Kako dijete odrasta, ti se nivoi redovito provjeravaju kako bi se održala prava doza. Doza se povećava kako dijete raste. == Prognoza == Većina djece rođene s urođenim hipotireoidizmom i ispravno liječena tiroksinom rastu i razvijaju se normalno u svim pogledima. Čak se i većina osoba s atreozom i neotkrivljivim nivoom T<sub>4</sub> pri rođenju razvija s normalnom inteligencijom, ali, budući da je je akademski učinak populacije obično ispod rezultata braće i sestara, kod nekih se javljaju blagi problemi.<ref name="pmid8062543">{{cite journal |vauthors=Moltz KC, Postellon DC |title=Congenital hypothyroidism and mental development |journal=Compr Ther |volume=20 |issue=6 |pages=342–6 |year=1994 |pmid=8062543 }}</ref> Kongenitalna hipotireoza je najčešći preventivni uzrok intelektualne invalidnosti. Nekoliko tretmana u [[medicina|medicinskoj]] praksi pruža toliko veliku korist kao i mali napor. Razvojni kvocijent (DQ, prema [[Gesellovi razvojni programi|Gesellovim razvojnim programima]]) djece s hipotiroidizmom u dobi od 24 mjeseca koja su se liječila u roku od prve 3 sedmice rođenja sažet je dolje: {| class="wikitable" |- ! . !! Adaptivno ponašanje !! Fina motorika !! Gruba motorika !! Jezik!! Osono-društveno ponašanje |- | Teška CH|| 92 || 89 || 90 || 89 || 90 |- | Srednja CH|| 97 || 97 || 98 || 96 || 96 |- |Blaga CH|| 100 || 99 || 100 || 99 || 100 |} <ref>{{cite journal |vauthors=Huo K, Zhang Z, Zhao D, Li H, Wang J, Wang X, Feng H, Wang X, Zhu C |title=Risk factors for neurodevelopmental deficits in congenital hypothyroidism after early substitution treatment |journal= Endocrine Journal|volume=58 |issue=5 |pages=355–61 |year=2011 |pmid=21467693|doi= 10.1507/endocrj.k10e-384|doi-access=free }}</ref> ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Bolesti štitnjače}} {{Kongenitalni endokrini poremećaji}} {{Nedostaci receptora}} {{Nedostaci faktora transkripcije / koregulatora}} {{Poremećaji vanćelijskog liganda}} {{DEFAULTSORT:Congenital Hypothyroidism}} [[Kategorija:Bolesti štitne žlijezde]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Intelektualna invalidnost]] [[Kategorija:Nedostaci receptora ćelijske površine]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 19]] f5kgubxy4mowc8l3yean69hfiblbmkc Bolest s mokraćom mirisa javorovog sirupa 0 477805 3899801 3885681 2026-06-22T13:56:00Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji mokraćnog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Bolest s mokraćom mirisa javorovog sirupa<br/>(Ketoacidurija razgranatog lanca) | slika = L-isoleucine-skeletal.svg | veličina_slike = 300px | opis_slike = [[Izoleucin]] (slika gore), [[leucin]] i [[valin]] su [[aminokiseline]] razgranatog lanca koje se nakupljaju u MSUD | ICD10 = {{ICD10|E|71|0|e|70}} | ICD9 = {{ICD9|270.3}} | ICDO = | OMIM = 248600 | OMIM_mult = | MedlinePlus = 000373 | eMedicineSubj = ped | eMedicineTopic = 1368 | DiseasesDB = 7820 | MeshID = D008375 | GeneReviewsName=Maple Syrup Urine Disease | GeneReviewsNBK=NBK1319 | Orphanet=511 *Oblast: [[Medicinska genetika]] | diagnosis = | differential = | prevention = | treatment = | medication = | prognosis = | frequency = | deaths = }} '''Bolest s mokraćom mirisa javorovog sirupa''' ('''MSUD''') jest [[autosom]]no [[Recesivni gen|recesivni]]<ref>{{cite journal |pmid=10234605 |date= april 1999 |vauthors=P odebrad F, Heil M, Reichert S, Mosandl A, Sewell AC, Böhles H |title=4,5-dimethyl-3-hydroxy-25H-furanone (sotolone)--the odour of maple syrup urine disease |volume=22 |issue=2 |pages=107–114 |journal=Journal of Inherited Metabolic Disease |doi= 10.1023/A:1005433516026|s2cid=6426166 }}</ref> [[metabolički poremećaj]] koji utječe na [[aminokiseline razgranatog lanca]]. To je tip [[organska acidemija|organske acidemije]].<ref>{{cite journal |vauthors =Ogier de Baulny H, Saudubray JM |title=Branched-chain organic acidurias |journal=Semin Neonatol. |volume=7 |issue=1 |pages=65–74 |year=2002 |pmid=12069539 |doi=10.1053/siny.2001.0087}}</ref> Ime je dobio po prepoznatljivom slatkastom mirisu [[mokraća|mokraće]] oboljele novorođenčadi, posebno prije dijagnoze i u vrijeme akutne bolesti.<ref name="GHR">{{cite web |url= http://ghr.nlm.nih.gov/condition/maple-syrup-urine-disease|title=Maple syrup urine disease|date= juli 2017|work=Genetics Home Reference}}</ref> == Klasifikacija == Bolest se može klasificirati prema obrascu znakova i simptoma ili genetičkom uzroku. Njen najčešći i najteži oblik jest klasični tip, koji se pojavljuje ubrzo nakon rođenja. Dok god se ne liječi, pojavljuju se progresivni simptomi u neprekidnom nizu. Različiti oblici poremećaja mogu se očitovati tek kasnije u djetinjstvu, s manje ozbiljnim simptomima koji se mogu pojaviti samo u vrijeme posta, stresa ili bolesti, ali i dalje uključuju mentalne i fizičke probleme ako se ne liječe. Potkategorije MSUD-a: # Klasični MSUD # Intermedijerni MSUD # Intermitentni MSUD # MSUD koji reagira na tiamin Općenito, većina pacijenata klasificira se u jednu od ove četiri kategorije, ali neki pacijenti pogođeni MSUD-om ne odgovaraju kriterijima za navedene pododjeljke i smatraju se neklasificiranim MSUD-om.<ref name="test"/> == Znaci i simptomi == Bolest je nazvana zbog prisustva mirisa slatkog mirisa, slično [[javorov sirup]], kada osoba uđe u metaboličku krizu. Zajedno sa mirisom koji je prisutan u [[ušnom vosku]] pogođene osobe tokom metaboličke krize. U populacijama kojima je javorov sirup nepoznat, aromu se može uporediti sa [[piskavica]]ma, a konzumacija piskavice može prenijeti aromu u urin.<ref name = ": 0"/> Simptomi MSUD variraju između pacijenata i u velikoj su mjeri povezani s količinom preostale aktivnosti enzima. === Klasični MSUD === Dojenčad s klasičnim MSUD-om ispoljava suptilne simptome u prvih 24–48 sati. Suptilni simptomi uključuju loše hranjenje, bilo bočicom ili dojkom, letargiju i razdražljivost. Dojenče tada ima povećane žarišne neurološke znakove. Ovi znakovi uključuju [[atetoid]]e, [[hipertonija|hipertoniju]], [[grč|spazme]] i [[opistotonus]] koji dovode do konvulzija i kome. Ako se MSUD ne liječi, pojavit će se centralna neurološka funkcija i respiratorna insuficijencija, što će dovesti do smrti. Iako se MSUD može stabilizirati, još uvijek postoje prijetnje metaboličkom dekompenzacijom i gubitkom koštane mase, što može dovesti do [[osteoporoza]], [[pankreatitis]]a i [[unutarkraniska hipertenzija|unutarkranijske hipertenzije]]. Dodatni znakovi i simptomi koji se mogu povezati s klasičnim MSUD-om uključuju intelektualna ograničenja i probleme u ponašanju.<ref name="test">{{cite web|url=https://rarediseases.org/rare-diseases/maple-syrup-urine-disease/|title= NORD - Maple Syrup Urine Disease|access-date=13. 12. 2019}}</ref> === Intermedijarni MSUD === Ovaj MSUD ima veći nivo preostale aktivnosti enzima od klasičnog MSUD. Većina djece sa intermedijarnim MSUD-om dijagnosticira se u dobi između pet mjeseci i sedam godina. Simptomi povezani s klasičnim MSUD-om također se pojavljuju i u ovom MSUD-u. === Intermitentni MSUD === Suprotno klasičnom i srednjem MSUD-u, osobe s isprekidanim MSUD-om (na mahove) imat će normalan rast i intelektualni razvoj. Simptomi letargije i karakterističnog mirisa javorovog sirupa pojavit će se kada pogođeni doživi stres, ne jede ili razvije infekciju. Metabolička kriza koja dovodi do napada, u kojem je i oštećenja mozga i dalje je moguća.<ref name="test" /> === MSUD s reakcijom na tiamin === Simptomi povezani s MSUD sa odgovorom na tiamin slični su intermedijarnim MSUD-ima. Novorođenčad se rijetko javlja sa simptomima.<ref name = "test"/> === Kasniji početak === Simptomi MSUD-a mogu se pojaviti i kasnije, ovisno o težini bolesti.<ref name = ": 0">"OMIM Entry - # 248600 - MAPLE SYRUP URINE DISEASE; MSUD". www.omim.org. Retrieved 2016-11-14.</ref> Neliječeni kod starijih osoba, a u vrijeme metaboličke krize, simptomi stanja uključuju nekarakteristično neprikladno, ekstremno ili nestalno ponašanje i raspoloženja, halucinacije, [[nedostatak apetita]], [[mršavljenje]],<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.omim.org/entry/248600|title=OMIM Entry - # 248600 - MAPLE SYRUP URINE DISEASE; MSUD|website=www.omim.org|access-date=14. 11. 2016}}</ref> i druge smetnje, kao što su [[anemija]], [[dijareja]], [[povraćanje]], [[dehidracija]], [[letargija]],<ref name = ": 0"/> oscilirajuća [[hipertonija]] i [[hipotonija]],<ref name=":0" /> [[ataksija]],<ref name=":0" /> [[napad (bolest)|napadi]],<ref name=":0" /> [[hipoglkemija]], [[ketoacidoza]], [[opistotonus]], [[pankreatitis]],<ref name="GeneReviews">{{Cite book|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1319/|title=Maple Syrup Urine Disease|last1=Strauss|first1=Kevin A.|last2=Puffenberger|first2=Erik G.|last3=Morton|first3=D. Holmes|date=1. 1. 1993|publisher=University of Washington, Seattle|editor-last=Pagon|editor-first=Roberta A.|location=Seattle (WA)|pmid=20301495|editor-last2=Adam|editor-first2=Margaret P.|editor-last3=Ardinger|editor-first3=Holly H.|editor-last4=Wallace|editor-first4=Stephanie E.|editor-last5=Amemiya|editor-first5=Anne|editor-last6=Bean|editor-first6=Lora J.H.|editor-last7=Bird|editor-first7=Thomas D.|editor-last8=Fong|editor-first8=Chin-To|editor-last9=Mefford|editor-first9=Heather C.}}</ref> brzi neurološki pad i [[koma]]. Ako ne bude liječenja, vjerovatno će nastupiti smrt od [[cerebralni edem|cerebralnog edema]]. Pored toga, MSUD pacijenti imaju nenormalan tok bolesti kod jednostavnih infekcija koje mogu dovesti do trajnih oštećenja. == Uzroci == [[slika:Autorecessive.svg| thumb| Bolest urina sa bojom javorovog sirupa ima autosomno recesivni obrazac [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]].]] Mutacije sljedećih gena uzrokuju bolest mokraće javorovog sirupa: * [[BCKDHA]] ({{OMIM | 608348}}) * [[BCKDHB]] ({{OMIM | 248611}}) * [[DBT (gen)|DBT]] ({{OMIM | 248610}}) * [[Dihidrolipoamid-dehidrogenaza|DLD]] ({{OMIM | 238331}}) Ova četiri gena proizvode proteine koji zajedno djeluju kao [[kompleks alfa-keto kiselina razgranatog lanca dehidrogenaze]]. Kompleks je neophodan za razgradnju aminokiselina [[leucin]], [[izoleucin]] i [[valin]]. Prisutni su u određenoj količini u gotovo svim vrstama hrane, ali posebno, [[protein]]ima bogatoj hrani, kao što su [[mliječni proizvod]]i, [[meso]], [[riba]], [[soja]], [[gluten]], [[jaje|jaja]], [[orah|orasi]], [[integrakno zrno]], [[sjeme]], [[avokado]], [[alge]], jestive morske alge, [[grah]] i [[mahunarke]]. Mutacija bilo kojeg od ovih gena smanjuje ili eliminira funkciju enzimskog kompleksa, sprečavajući normalno razgradnju [[izoleucin]]a, [[leucin]]a i [[valin]]a. Kao posljedica, ove aminokiseline i njihovi nusproizvodi nakupljaju se u tijelu. Budući da je visok nivo ovih supstanci toksičan za [[mozak]] i druge organe, ova nakupina dovodi do ozbiljnih medicinskih problema povezanih s bolešću urina javorovog sirupa. Ovo stanje ima [[Autosomno nasljeđivanje|obrazac autosomnog recesivnog nasljeđivanja]], što znači da se oštećeni gen nalazi na [[autosom]]u, a dvije kopije gena – po jedna od svakog roditelja – moraju se naslijediti da potomak bude pogođen poremećajem. Roditelji djeteta s autosomno recesivnim poremećajem su [[genetički nositelj|nositelji]] jedne kopije oštećenog gena, ali poremećaj obično na njih ne utječe. == Patofiziologija == MSUD je metabolički poremećaj uzrokovan nedostatkom [[kompleks alfa-keto kiseline razgranatog lanca dehidrogenaze|kompleksa alfa-keto kiseline razgranatog lanca dehidrogenaze]] (BCKAD), što dovodi do nakupljanja [[aminokiselina razgranatog lanca]] ([[leucin]], [[izoleucin]] i [[valin]]) i njihovih toksičnih nusproizvoda (ketokiseline) u krvi i urinu. Nakupljanje ovih BCAAS dovest će do mirisa javorovog sirupa koji je povezan s MSUD. BCKAD kompleks započinje razgradnjom leucina, izoleucina i valina upotrebom aminotransferaze granatog lanca u njihove relevantne α-ketokiseline. Drugi korak uključuje pretvaranje α-ketokiselina u acetoacetat, acetil-CoA i sukcinil-CoA, oksidativnom dekarboksilacijom α-ketokiselina. BCKAD kompleks sastoji se od četiri naznačene [[proteinska podjedinica|podjedinice]] E<sub>1</sub>α, E<sub>1</sub>β, E<sub>2</sub> i E<sub>3</sub>. Podjedinica E<sub>3</sub> je također komponenta [[kompleks piruvat dehidrogenaze|kompleksa piruvat dehidrogenaze]] i [[kompleks oksoglutarat dehidrogenaze|kompleksa oksoglutarat dehidrogenaze]].<ref name="Tietz2011">{{cite book |last1= Pasquali |first1= Marzia |last2= Longo |first2= Nicola |editor1-last= Burtis |editor1-first= Carl A. |editor2-last= Ashwood |editor2-first= Edward R. |editor3-last= Bruns |editor3-first= David E. |title= Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics |chapter-url= https://books.google.com/books?id=AiEV_gAACAAJ |edition=5th |date= 13. 12. 2011 |publisher= Elsevier Health Sciences |isbn= 978-1-4160-6164-9 |page=2062 |chapter= 58. Newborn screening and inborn errors of metabolism }}</ref> MSUD može nastati kao posljedica mutacija bilo kojeg gena koji kodira ove enzimske podjedinice, E<sub>1</sub>α, E<sub>1</sub>β, E<sub>2</sub> i E<sub>3</sub>. Mutacije ovih enzimskih podjedinica dovešće do BCKAD kompleksa koji neće moći razgraditi leucin, izoleucin i valin. Razine ovih aminokiselina razgranatog lanca postat će povišene i dovesti do simptoma povezanih s MSUD-om. Razine [[glutamat]]a održavaju se u mozgu pomoću BCAA metaboličkih funkcija i ako se ne održavaju pravilno, mogu dovesti do neuroloških problema, koji se vide kod osoba sa MSUD-om. Pokazano je i da visoke razine leucina utiču na homeostazu vode unutar subkorteksne sive mase, što dovodi do cerebralnog edema, koji se javlja kod pacijenata s MSUD-om, ako se ne liječe. == Dijagnoza == Prije lahke dostupnosti mjerenja [[aminokiselina]] u plazmi, dijagnoza se obično postavljala na osnovu sugestivnih simptoma i mirisa. Pogođene osobe sada se često identificiruju sa karakterističnim povišenjima aminokiselina u plazmi, koje nemaju karakterističan miris. Spoj koji je odgovoran za miris je [[sotolon]].<ref name="GeneReviews"/> Dana 9. maja 2014. godine, Nacionalni odbor za skrining u Velikoj Britaniji (UK NSC) objavio je svoju preporuku da se u svakoj novorođenoj bebi u Velikoj Britaniji izvrši pregled daljnjih četiri genska poremećaja kao dio njegovog NHS programa za pregled krvi novorođene, uključujući bolest mokraćne s bojom javorovog sirupa.<ref>{{cite web|url=https://www.gov.uk/government/news/new-screening-will-protect-babies-from-death-and-disability|title=New screening will protect babies from death and disability|work=screening.nhs.uk}}</ref> Procjenjuje se da bolest pogađa 1/185.000 novorođenčadi širom svijeta, a učestalost se povećava s određenim nasljedstvom.<ref name="GHR"/> Skrining novorođenčadi na bolest mokraće javorovog sirupa uključuje analizu krvi novorođenčadi starih 1-2 dana putem [[tandemska masena spektrometrija|tandemske masene spektrometrije]]. Koncentracija [[leucin]]a i [[izoleucin]]a u krvi mjeri se u odnosu na druge aminokiseline kako bi se utvrdilo da li novorođenče ima visok nivo [[aminokiseline razgranatog lanca]]. Kada novorođenče napuni 2-3 dana, koncentracija aminokiselina razgranatog lanca poput leucina u krvi veća je od 1.000 μmol /L i koriste se alternativni metodi skrininga. Umjesto toga, urin novorođenčeta analizira se na razine razgranatog lanca [[alfa-hidroksikiselina]] i [[alfa-ketokiselina]].<ref name = "GeneReviews"/> Količina i tip aktivnosti enzima kod pogođene osobe s MSUD-om odredit će s kojom će se klasifikacijom pogođena osoba identificirati: * Klasični MSUD: Manje od 2% normalne aktivnosti enzima * Intermedijarni MSUD: 3-8% normalne aktivnosti enzima * Intermitentni MSUD: 8-15% normalne aktivnosti enzima <br> MSUD koji reagira na tiamin: Velike doze tiamina povećavaju enzimsku aktivnost.<ref>{{cite web|url=https://www.msud-support.org/introduction/msud-classifications|title=MSUD classifications|access-date=19. 5. 2021|archive-date=21. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210121112130/https://www.msud-support.org/introduction/msud-classifications|url-status=dead}}</ref> == Prevencija == Ne postoje metodi za sprečavanje manifestacije patologije MSUD u novorođenčadi sa dvije oštećene kopije gena BCKD. Međutim, genetički savjetnici mogu se konsultirati sa parovima kako bi provjerili bolest putem DNK testiranja. [[genetičko testiranje|DNK testiranje]] je također dostupno za identifikaciju bolesti kod nerođenog djeteta u maternici.<ref>{{Cite news|url=http://www.healthline.com/health/maple-syrup-urine-disease#Overview1|title=Maple Syrup Urine Disease (MSUD)|newspaper=Healthline|access-date=10. 11. 2016}}</ref> == Liječenje == === Nadgledanje === Održavanje MSUD-a pod kontrolom zahtijeva pažljivo praćenje [[krvni test|hemijskih pokazatelja krvi]], kod kuće i u bolnici. [[DNPH]] ili specijalizovana [[urinska test traka mjerne skale]] mogu se koristiti za testiranje pacijentovog [[mokraća|urina]] na [[keton]]e (znake metaboličke [[dekompenzacija|dekompenzacije]]), kada je vjerovatno ili postoji sumnja na metabolički stres. Testovi [[prst]]a obavljaju se redovno i šalju u laboratoriju, da bi se odredili nivoi leucina, izoleucina i valina u krvi. Preporučuju se redovnw metaboličke konsultacije, uključujući vađenje krvi za potpunu nutritivnu analizu, posebno tokom [[pubertet]]a i perioda brzog rasta. Upravljanje MSUD-om uključuje i posebno prilagođenu metaboličku formulu, modificiranu prehranu i mjere opreza u načinu života kao što su izbjegavanje umora i [[infekcija]], kao i redovno konzumiranje dovoljnih [[kalorija]] proporcionalno fizičkom stresu i naporu. Bez dovoljno kalorija, [[katabolizam]] mišićnih proteina rezultirat će metaboličkom krizom. Oni koji boluju od MSUD-a moraju biti hospitalizirani zbog [[intravenska terapija|intravenske]] infuzije šećera i [[nazoželudačna intubacija|nosnoželudačnog]] hranjenja adaptiranim mlijekom, u slučaju metaboličke dekompenzacije ili [[nedostatak apetita|nedostatka apetita]], [[proljev]]a ili [[povraćanje]]. Izbjegavanje hrane, odbacivanje adaptiranog mlijeka i izbirljiva prehrana zajednički su problemi s MSUD-om. Neki pacijenti će možda trebati dobiti cijelu ili dio svoje svakodnevne prehrane kroz [[cijev za hranjenje]]. === Uklanjanje toksina === Nakon dijagnoze, brzo uklanjanje viška leucina iz tijela smanjuje uticaj bolesti na razvoj. Mogu se koristiti [[zamjenska transfuzija]], [[hemodijaliza]] ili [[hemofiltracija]].<ref name="TadaBuist2013">{{cite book|author1=K. Tada|author2=N.R.M. Buist|author3=John Fernandes|author4=Jean-Marie Saudubray|author5=Georges van den Berghe|title=Inborn Metabolic Diseases: Diagnosis and Treatment|url=https://books.google.com/books?id=97zoCAAAQBAJ|date=14. 3. 2013|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-3-662-03147-6|pages=216–217}}</ref> === Kontrola ishrane === Dijeta s pažljivo kontroliranim nivoima [[aminokiselina]] [[leucin]], [[izoleucin]] i [[valin]] mora se održavati cijelo vrijeme kako bi se spriječila neurološka oštećenja. Budući da se ove tri aminokiseline javljaju u svim prirodnim proteinima, a većina prirodnih namirnica sadrži nešto proteina, svaki unos hrane mora se pažljivo nadzirati, a svakodnevni unos proteina izračunavati na kumulativnoj osnovi, kako bi se osiguralo da nivo individualne tolerancije nije premašen bilo kada. Kako je MSUD dijeta toliko ograničena na proteine, a adekvatni proteini su potrebni za sve ljude, prilagođena metabolička formula koja sadrži sve ostale esencijalne aminokiseline, kao i sve [[vitamin]]e, [[mineral]]a, [[omega-3 masne kiseline]] i [[elementi u tragovima|elemente u tragovima]] (kojih možda nedostaje zbog ograničenog raspona dozvoljene hrane), bitni su aspekt upravljanja MSUD-om. Oni dopunjuju prirodni unos hrane za pacijenta sa MSUD-om, kako bi udovoljio normalnim prehrambenim potrebama, bez nanošenja štete.<ref name="psynth">{{cite journal |vauthors =Hallam P, Lilburn M, Lee PJ |title=A new protein substitute for adolescents and adults with maple syrup urine disease (MSUD) |journal=J. Inherit. Metab. Dis. |volume=28 |issue=5 |pages=665–672 |year=2005 |pmid=16151896 |doi=10.1007/s10545-005-0061-6|s2cid=24718350 }}</ref> Ako se iz prirodne hrane ne mogu dobiti odgovarajuće kalorije, bez prekoračenja tolerancije na proteine, mogu se propisati specijalizirani proizvodi s niskim udjelom proteina, poput mješavina za pečenje na bazi škroba, imitacije pirinča i tjestenine, često uz ugljikohidratni prah bez proteina koji se dodaje hrani i/ili piću i povećana u vrijeme metaboličkog stresa. Pacijenti s MSUD-om s MSUD-om koji reagira na tiamin mogu imati dijetu s većim unosom proteina, uz primjenu visokih doza [[tiamin]]a, kofaktora enzima koji uzrokuje stanje. Tipska količina doziranja MSUD-a koji reagira na tiamin ovisi o prisutnoj aktivnosti enzima i može varirati od 10&nbsp;mg–100&nbsp;mg dnevno. === Transplantacija jetre === Obično pacijente s MSUD-om nadgleda [[dijeta|dijetetičar]]. [[Transplantacija jetre]] je opcija liječenja koja može u potpunosti i trajno normalizirati metaboličku funkciju, omogućavajući ukidanje prehrambenih dodataka i strogo praćenje biohemijskih pokazatelja i unosa kalorija, opuštanje mjera opreza u vezi s MSUD-om i neograničenu prehranu. Ovaj postupak je najuspješniji kada se izvodi u mladosti, a odvikavanje od [[imunosupresiv]]a može biti dugoročno moguće. Međutim, operacija je glavni poduhvat koji zahtijeva opsežnu hospitalizaciju i rigorozno poštivanje režima sužavanja upotrebe lijekova. Nakon transplantacije, rizik od periodičnog odbacivanja uvijek će postojati, kao i potreba za određenim stupnjem cjeloživotnog praćenja u tom pogledu. Uprkos normalizaciji kliničke slike, transplantacija jetre ne smatra se lijekom za MSUD. Pacijent će i dalje nositi dvije kopije mutiranog gena BKAD u svakoj od vlastitih ćelija, što posljedično i dalje neće moći proizvesti nedostajući enzim. Oni će i dalje prenositi po jednu mutiranu kopiju gena na svako svoje biološko dijete. Kao velika operacija, sam postupak transplantacije također nosi standardne rizike, iako su šanse za njegov uspjeh jako povećane kada je jedina indikacija za to urođena greška metabolizma. U slučaju odsustva transplantacije jetre, diojeta oboljelih od MSUD mora se strogo i trajno pridržavati. Međutim, u oba scenarija liječenja, uz pravilno upravljanje, oboljeli mogu živjeti zdrav, normalan život bez trpljenja ozbiljnih neuroloških oštećenja povezanih s bolešću. === Trudnoća === Kontrola metabolizma je vitalna tokom trudnoće žena s MSUD-om. Da bi se spriječile štetne abnormalnosti u razvoju [[embrion]]a ili [[fetus]]a, potrebno je prilagoditi prehranu i pažljivo i često pratiti majčine koncentracije aminokiselina. Nedostatak aminokiselina može se otkriti praćenjem rasta fetusa, što je neophodno za pomno praćenje razvoja.<ref name="GeneReviews"/> == Prognoza == Ako se MSUD ne liječi, smrt će nastati zbog zatajenja centralne neurološke funkcije i respiratornog zatajenja. Rano otkrivanje, prehrana s niskim sadržajem aminokiselina razgranatog lanca i pomno praćenje hemijskih pokazatelja krvi mogu dovesti do dobre prognoze sa malo ili nimalo abnormalnih dešavanja. Prosječni intelektualni razvoj je ispod opće populacije, a težina deficita povezana je s vremenom kada je stanje ostalo nedijagnosticirano i efikasnošću dijetetske kontrole, uključujući one tokom metaboličkih kriza.<ref name = "TadaBuist2013"/> == Epidemiologija == Bolest urina od javorovog sirupa (MSUD) rijedak je nasljedni metabolički poremećaj. Njegova prevalencija u populaciji Sjedinjenih Država iznosi približno 1 novorođenče od 180.000 živorođenih. Međutim, u populacijama u kojima postoji veća učestalost krvnog srodstva, poput Menonita u Pensilvaniji ili Amiša, učestalost MSUD je znatno veća kod 1/176 živorođenih. U Austriji, jedno novorođenče od 250.000 živorođenih nasljeđuje MSUD.<ref>{{Cite news|url=https://www.disabled-world.com/disability/types/msud.php|title=Maple Syrup Urine Disease (MSUD): Facts & Information|newspaper=Disabled World|access-date=10. 11. 2016}}</ref> Također se vjeruje da ima veću prevalenciju u određenim populacijama dijelom i zbog [[efekt osnivača|efekta osnivača]] <ref name="fe">{{cite journal|year=1989|title=Genetic conditions among Canadian Mennonites: evidence for a founder effect among the old country (Chortitza) Mennonites|journal=Clin Invest Med|volume=12|issue=2|pages=127–141|pmid=2706837|vauthors=Jaworski MA, Severini A, Mansour G, Konrad HM, Slater J, Henning K, Schlaut J, Yoon JW, Pak CY, Maclaren N|display-authors=etal}}</ref> budući da MSUD ima mnogo veću prevalenciju kod djece porijeklom od [[Amiši|Amiša]], [[Menonit]]a i [[Jevreji|Jevreja]].<ref name="msudam">{{cite web|url=http://rarediseases.about.com/od/rarediseases1/a/062004.htm|title=Maple Syrup Urine Disease|author=Mary Kugler, R.N.|work=About.com Health|access-date=19. 5. 2021|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304063527/http://rarediseases.about.com/od/rarediseases1/a/062004.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="msudmp">{{cite journal|year=2003|title=Genetic heritage of Old Order Mennonites in southeastern Pennsylvania|journal=Am J Med Genet C Semin Med Genet|volume=121|issue=1|pages=18–31|doi=10.1002/ajmg.c.20003|pmid=12888983|author=Puffenberger EG|s2cid=25317649}}</ref><ref name="msudaj">{{cite web|url=http://www.mazornet.com/genetics/MapleSyrup.htm|title=Maple Syrup Urine Disease (MSUD) - Jewish Genetic Disease|access-date=18. 12. 2015|archive-date=27. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075254/http://www.mazornet.com/genetics/MapleSyrup.htm|url-status=dead}}</ref> == Pravci istraživanja== === Genska terapija === [[Genska terapija]] za prevladavanje genetičkih mutacija koje uzrokuju MSUD već je dokazana kao sigurna u studijama na životinjama s MSUD-om. Genska terapija uključuje zdravu kopiju gena koji uzrokuje MSUD i koja se ubacuje u [[virusni vektor]]. Vektor [[adeno-asocirani virus]] se isporučuje pacijentu [[intravenska terapija|intravenski]]. [[Hepatocit]]i će uzeti vektor i funkcionalne kopije pogođenog gena će biti eksprimirani kod MSUD pacijenta. To će omogućiti pravilno razgradnju BCAA i spriječiti nakupljanje toksičnih proizvoda.<ref>{{cite web|url=https://www.msud-support.org/research/726-msud-infographic-gene-therapy|title=MSUD infographic - gene therapy|access-date=13. 12. 2019|archive-date=14. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191214003205/https://www.msud-support.org/research/726-msud-infographic-gene-therapy|url-status=dead}}</ref> === Terapija fenilbutiratom === Pokazalo se da natrij-fenilacetat/benzoat ili natrij-fenilbutirat smanjuju BCAA u kliničkom ispitivanju provedenom u februaru 2011. Tretman fenilbutiratom smanjio je koncentraciju BCAA u krvi i odgovarajući BCKA u krvi kod određenih grupa MSUD pacijenata i mogao bi biti dodatni tretman.<ref>{{cite journal |last1=Brunetti-Pierri |first1=Nicola |last2=Lanpher |first2=Brendan |last3=Erez |first3=Ayelet |last4=Ananieva |first4=Elitsa A. |last5=Islam |first5=Mohammad |last6=Marini |first6=Juan C. |last7=Sun |first7=Qin |last8=Yu |first8=Chunli |last9=Hegde |first9=Madhuri |last10=Li |first10=Jun |last11=Wynn |first11=R. Max |last12=Chuang |first12=David T. |last13=Hutson |first13=Susan |last14=Lee |first14=Brendan |title=Phenylbutyrate therapy for maple syrup urine disease |journal=Hum Mol Genet |date=15. 2. 2011 |volume=20 |issue=4 |pages=631–640 |doi=10.1093/hmg/ddq507 |pmid=21098507 |pmc=3024040}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Izovalerijska acidemija]] * [[Metilmalonska kiselina]] * [[Propionska acidemija]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{NLM|maplesirupurinediseaza}} * {{GeneTests|msud}} {{Metabolička patologija aminokiselina}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Maple Syrup Urine Disease}} [[Kategorija:Poremećaji metabolizma aminokiselina]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 19]] b1jwldmdmbku9foeo0q8t6o6vuq7rjq Specifični razvojni poremećaj 0 478504 3899961 3885848 2026-06-23T06:39:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899961 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |ime = {{PAGENAME}} | ICD10 = {{ICD10|F80}}, {{ICD10|F81}}, {{ICD10|F82}}, {{ICD10|F83}} | ICD10CM = <!--{{ICD10CM|Xxx.xxxx}}--> | ICD9 = {{ICD9|307}}, {{ICD9|315}} | ICDO = | OMIM = | DiseasesDB = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = | GeneReviewsNBK = | GeneReviewsName = | NORD = | GARDNum = | GARDName = | Orphanet = | AO = | RP = | WO = | OrthoInfo = | NCI = | Scholia = | SNOMED CT = *Oblast: [[Psihijatrija]] |image = |image_size = |alt = |caption = |pronounce = |specialty = <!--from Wikidata; can be overwritten--> |symptoms = |complications = |onset = |duration = |types = |causes = |risks = |diagnosis = |differential = |prevention = |treatment = |medication = |prognosis = |frequency = |deaths = }} '''Specifični razvojni poremećaji''' ('''SDD''') bila je klasa poremećaja koju karakterizira usporeni razvoj u određenom području ili oblastima.<ref>{{Cite book|title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition|publisher=American Psychiatric Association|year=2013|location=Arlington, VA}}</ref><ref name=":0">{{Cite book|title=The Icd-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders: Clinical Descriptions and Diagnostic Guidelines.|url=https://archive.org/details/icd10classificat0000unse|publisher=World Health Organization|year=1992|location=Geneva}}</ref><ref name = "Vyas">Ahuja Vyas: ''Textbook of Postgraduate Psychiatry'' (2 Vols.), 2nd ed. 1999</ref><ref name = "MedicineNet">{{Cite web |url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=11249 |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 6. 2021 |archive-date=7. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120807055240/http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=11249 |url-status=dead }}</ref> Specifični razvojni poremećaji suprotstavljeni su sveprisutnim [[razvojni poremećaj|razvojnim poremećajima]],<ref name = "MedicineNet" /> koje su karakterizirala kašnjenja u razvoju više osnovnih funkcija, uključujući [[socijalizacija|socijalizaciju]] i [[komunikacija|komunikaciju]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/pdd/pdd.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 6. 2021 |archive-date=15. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161215182928/http://www.ninds.nih.gov/disorders/pdd/pdd.htm |url-status=dead }}</ref> ==Taksonomija ICD-10== Deseta revizija [[ICD|Međunarodne statističke klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema]] (ICD-10) ima četiri kategorije razvojnih poremećaja: *specifični razvojni pore|mećaji govora i jezika, *specifični razvojni poremećaji školskih vještina, *specifični razvojni poremećaj motorne funkcije i *mješoviti specifični razvojni poremećaj.<ref name=":0" /><ref>{{cite web|url=http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en#/F80|title=ICD-10 Version:2010|website=apps.who.int|access-date=10. 4. 2018}}</ref> ==Taksonomija DSM-III == U trećem izdanju [[DSM-IIIDijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM-III), SDD se suprotstavljao sveprisutnim razvojnim poremećajima (PDD). Dva su faktora koja su uzeta u obzir: * Specifičnost oštećenja: u SDD postoji jednan pojedinačni domen, dok je u PDD zahvaćeno više područja funkcioniranja. * Priroda oštećenja: razvoj SDD-a je odgođen, ali inače nije abnormalan, dok u PDD-u postoje odstupanja u ponašanju koja nisu tipska za bilo koji razvojni stadij. U DSM-IV specifični razvojni poremećaji više nisu bili grupirani. Umjesto toga, prekvalificirani su u poremećaji komunikacije, poremećaji učenja i poremećaji motorinih sposobnosti.<ref name = "Vyas" /> ==Poređenja i stanja== {| class="wikitable" |- ! ICD-10<ref>http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en#/F80 Reference for all ICD-10 disorders mentioned in the table.</ref> ! DSM-IV-TR<ref>http://behavenet.com/apa-diagnostic-classification-dsm-iv-tr#301 Reference for all DSM-IV-TR disorders mentioned in the table.</ref> ! ICD-11<ref>https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231015122454/https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054 |date=15. 10. 2023 }} Reference for all ICD-11 disorders mentioned in the table</ref> |- | Specifični razvojni poremećaji govora i jezika (F80): * [[Specifični poremećaj artikulacije govora]] (F80.0) * [[Izražajni jezični poremećaj]] (F80.1) * [[Receptivna afazija|Receptivni jezični poremećaj]] (F80.2) * [[Landau-Kleffnerov sindrom|Stečena afazija s epilepsijom]], ''Landau-Kleffnerov sindrom'' (F80.3) * Ostali razvojni poremećaji govora i jezika (F80.8) * Nespecificirani poremećaj govora i jezika u razvoju (F80.9) | [[Poremećaju komunikacije]]: * [[Izražajni jezični poremećaj]] (315.31) * [[Mješoviti receptivno-izražajni jezični poremećaj]](315.32) * [[Fonološki poremećaj]] (315.39) * [[Mucanje]] (307.0) * Poremećaj komunikacije koji nije drugačije naveden (307.9) | Razvojni poremećaji govora i jezika (6A01): * [[Govorni poremećaj|Razvojni govorni poremećaj zvuka]] (6A01.0) *[[Mucanje|Razvojni poremećaj tečnog govora]] (6A01.1) * [[Jezični poremećaj|Razvojni jezični poremećaj]](6A01.2) ** [[Mješoviti poremećaj receptivno-izražajnog jezika|Razvojni poremećaj jezika sa oštećenjem receptivnog i izražajnog jezika]] (6A01.20) ** [[Izražajni jezični poremećaj|Razvojni jezični poremećaj sa oštećenjem uglavnom izražajnog jezika]] (6A01.21) ** [[Poremećaj socijalne komunikacije|Razvojni jezični poremećaj sa oštećenjem uglavnom pragmatičnog jezika]] (6A01.22) ** Razvojni jezični poremećaj, sa ostalim navedenim oštećenjima jezika (6A01.23) * Ostali navedeni razvojni govorni ili jezični poremećaji (6A01.Y) * Nespecifirani govorni ili jezični razvojni poremećaji (6A01.Z) |- | Specifični razvojni poremećaji školskih vještina (F81): * [[Disleksija|Specifični poremećaj čitanja]] (F81.0) * [[Specifični pravopisni poremećaj]] (F81.1) * [[Diskalkulija|Specifični poremećaj aritmetičkih vještina]] (F81.2) * Mješoviti poremećaj školskih vještina (F81.3) * Ostali poremećaji školskih vještina (F81.8) * Nespecificirani poremećaj razvoja školskih vještina (F81.9) | [[Poremećaji učenja]]: * [[Disleksija|Poremećaj čitanja]] (315.0) * [[Diskalkulija|Poremećaj matematičkih vještina]](315.1) * [[Disgrafija|Poremećaj pismenog izražavanja]] (315.2) * Poremećaj učenja koji nije drugačije specificiran (315.9) | Razvojni poremećaj učenja (6A03): * [[Disleksija|Razvojni poremećaj učenja s oštećenjem čitanja]](6A03.0) * [[Dysgrafija|Razvojni poremećaj učenja s oštećenjem pismenog izražavanja]] (6A03.1) *[[Diskalkulija|Razvojni poremećaj učenja sa oštećenjem matematičkih vještina]] (6A03.2) * Razvojni poremećaj učenja sa drugim navedenim oštećenjima učenja (6A03.3) * Nespecificirani razvojni poremećaj učenja (6A03.Z) |- | * [[Razvojni poremećaj koordinacije|Specifični razvojni poremećaj motorine funkcije]] (F82) | [[Poremećaj motornih vještina]]: * [[Razvojni poremećaj koordinacije]](315.4) | [[Dispraksija|Razvojni poremećaj motorine koordinacije]] (6A04) |- | * Mješoviti specifični razvojni poremećaji (F83) | |} ==Također pogledajte== * [[Razvojni poremećaj]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Disleksija i specifični razvojni poremećaji}} {{DEFAULTSORT:Specific Developmental Disorder}} [[Kategorija:Specifični razvojni poremećaji]] [[Kategorija:Specijalno obrazovanje]] [[Kategorija:Psihijatrijska dijagnoza]] [[Kategorija:Teškoće u učenju]] [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Ponašanje]] dibhejvfmf5rnk1qvfvg1kzjebcxh8p Policistna bubrežna bolest 0 478828 3899803 3885930 2026-06-22T13:56:50Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji mokraćnog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Policistna bubrežna bolest<br>(Policistasta bubrežna bolest)<br>(Policistasti bubreg) [[slika:Polycystic kidneys, gross pathology CDC PHIL.png|thumb|300px|center| <center>Teško zahvaćeni policistni bubrezi uklonjeni tokom transplantacije</center>]] *Oblast: [[Nefrologija]] *Simptomi: [[Bol]]ovi u [[trbuh]]u *Tipovi: ADPKD<ref>{{cite web|title=Autosomal Dominant Polycystic Kidney Disease |url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/kidney-disease/polycystic-kidney-disease/autosomal-dominant-pkd |publisher=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK) |access-date=3. 1. 2018}}</ref> and ARPKD<ref>{{cite web|title=Autosomal Recessive Polycystic Kidney Disease |url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/kidney-disease/polycystic-kidney-disease/autosomal-recessive-pkd |publisher=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK) |access-date=3. 1. 2018}}</ref> *Dijagnoza: [[MRI]], [[CT-snimanje]], [[utrazvuk]] *Liječenje: Antihipertenzivi, upravljanje životnim stilom<ref>{{cite web |title=What Is Polycystic Kidney Disease? |url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/kidney-disease/polycystic-kidney-disease/what-is-pkd |publisher=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK) |access-date=3. 1. 2018}}</ref> | medication = | prognosis = | frequency = | deaths = }} '''Policistna bolest bubrega''' ('''PKD''' ili '''PCKD'''), znana i kao '''sindrom policistnog bubrega''', je [[genetički poremećaj]] u kojem [[bubrežna cjijev|bubrežne tubule]] postaju strukturno abnormalne, što rezultira razvojem i rastom višestrukih [[cista]] unutar [[bubreg]]a. Te ciste mogu se početi razvijati u [[materica|maternici]], u dojenačkoj dobi, u djetinjstvu ili u odrasloj dobi.<ref>{{cite journal |vauthors = Cramer MT, Guay-Woodford LM |title = Cystic kidney disease: a primer |journal = Adv Chronic Kidney Dis |volume = 22 |issue = 4 |pages = 297–305 |year = 2015 |pmid = 26088074 |doi = 10.1053/j.ackd.2015.04.001 }}</ref> Ciste su nefunkcionalni tubuli ispunjeni tekućinom pumpanom u njih, a veličine su od mikroskopskih do ogromnih, drobeći susjedne normalne tubule i na kraju čineći ih i nefunkcionalnima. PKD uzrokuju abnormalni geni koji proizvode specifične abnormalne proteine; ovaj protein negativno djeluje na razvoj tubula. PKD je općeniti izraz za dva tipa bolesti, od kojih svaka ima svoju patologiju i genetski uzrok: [[autosomno dominantna policistna bolest bubrega]] (ADPKD) i [[autosomno recesivna policistna bolest bubrega]] (ARPKD). Nenormalni gen postoji u svim ćelijama u tijelu; kao rposljedica, mogu se pojaviti ciste u [[jetra|jetri]], [[sjemeni mjehurići|sjemenim mjehurićima]] i [[gušterača|gušterači]]. Ovaj genetički defekt može također uzrokovati [[aneurizma|aneurizmu]] korijena [[aorta|aorte]] i aneurizme u [[Willisov krug|Willisovom krugu]] [[moždana arterija|moždanih arterija]], koje ako puknu, mogu izazvati [[subarahnoidno krvarenje]]. Na dijagnozu se može sumnjati iz jednog, nekih ili svih sljedećih slučajeva: novi bol u bokovima ili crveni urin, pozitivna porodična historija, palpacija povećanih bubrega na fizičkom pregledu. slučajni nalaz na abdomenu [[Ultrasonogram|sonogram]] ili slučajni nalaz abnormalne funkcije bubrega na rutinskom laboratorijskom pregledu ([[BUN]], [[serumski kreatinin]] ili [[Procijenjena brzina glomerulske filtracije|eGFR]]). Definitivna dijagnoza postavlja se abdominalnim [[CT-skeniranje|CT]] pregledom. Komplikacije uključuju hipertenziju, zbog aktivacije [[renin-angiotenzin-aldosteronski sistem|renin–angiotenzin–aldosteronskog sistema]] (RAAS), česte infekcije cista, mokraćno [[krvarenje]] i opadanje ubrežne funkcije. Hipertenzija se liječi [[angiotenzin-konvertujući enzim|angiotenzin-konvertujućim enzimom]] inhibitorima ([[ACEI]]) ili [[blokatori angiotenzinskih receptora|blokatorima angiotenzinskih receptora]] (ARB). Infekcije se liječe [[antibiotici]]ma. Pad bubrežne funkcije liječi se [[bubrežna nadomjesna terapija|bubrežnom nadomjesnom terapijom]] (RRT): [[dijaliza]]ma i/ili [[transplantacija|transplantacijom organa]]. Upravljanje od trenutka sumnje ili konačne dijagnoze obavlja certifikovani odbora [[nefrologija|nefrologa]]. == Znaci i simptomi == Znakovi i simptomi uključuju visoki [[krvni pritisak]], glavobolje, bolove u trbuhu, [[Hematurija|krv u mokraći]] i [[Poliurija|prekomjerno mokrenje]].<ref name="poly">{{Cite encyclopedia|title = Polycystic kidney disease|encyclopedia=MedlinePlus Medical Encyclopedia|url = https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/000502.htm|access-date = 30. 7. 2015}}</ref> Other symptoms include pain in the back, and cyst formation (renal and other organs).<ref>{{Cite web|title = Polycystic Kidney Disease|url = http://www.niddk.nih.gov/health-information/health-topics/kidney-disease/polycystic-kidney-disease-pkd/Pages/facts.aspx|website = www.niddk.nih.gov|access-date = 31. 7. 2015|archive-date = 4. 1. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20170104194545/https://www.niddk.nih.gov/health-information/health-topics/kidney-disease/polycystic-kidney-disease-pkd/Pages/facts.aspx|url-status = dead}}</ref> ==Uzroci== PKD uzrokuju abnormalni geni koji proizvode specifične abnormalne proteine koji imaju negativan učinak na razvoj tubula. PKD je opći pojam za dva tipa bolesti, od kojih svaka ima svoju patologiju i genetikki uzrok: [[autosomno dominantna policistna bolest bubrega]] (ADPKD) i [[autosomno recesivna policistna bolest bubrega]] (ARPKD).<ref>{{Cite book|title = Essentials of Pathophysiology: Concepts of Altered Health States|url = https://books.google.com/books?id=FFg88IaReBwC&q=what%2520causes%2520Polycystic%2520kidney%2520disease&pg=PA630|publisher = Lippincott Williams & Wilkins|date = 1. 1. 2011|isbn = 9781582557243|first = Carol|last = Porth}}</ref><ref name="ReferenceA">{{cite journal|last1=Phua|first1=YL|last2=Ho|first2=J|title=MicroRNAs in the pathogenesis of cystic kidney disease.|journal=Current Opinion in Pediatrics|date=april 2015|volume=27|issue=2|pages=219–26|pmid=25490692|doi=10.1097/mop.0000000000000168|pmc=4409326}}</ref> ===Autosomno dominantna=== {{Glavni|Autosomno dominantna policistna bolest bubrega}} [[slika:Adpkd.jpg|thumb|left| CT-snimak pokazuje autosomno dominantnu policističnu bolest bubrega]] [[slika:Autosomal Dominant Polycystic Kidney Disease.svg|150 px|thumb| Crtež autosomno dominantne policistne bolesti bubrega s normalnim umetkom bubrega desno od dijagrama]] [[slika:Autosomal recessive polycystic kidney disease.svg|thumb|150 px| Crtež autosomno recesivne policistne bolesti bubrega s normalnim uloškom bubrega desno od dijagrama]] Autosomno dominantna policistna bolest bubrega (ADPKD) najčešća je od svih nasljednih cistastih bolesti bubrega<ref name="Bisceglia2006" /><ref name="Torres2007">{{cite journal |author1=Torres VE |author2=Harris PC |author3=Pirson Y |title=Autosomal dominant polycystic kidney disease |journal=Lancet |year=2007 |volume=369 |issue=9569 |pages=1287–301 |doi=10.1016/S0140-6736(07)60601-1 |pmid=17434405 |s2cid=1700992 }}</ref><ref name="Simons2006">{{cite journal |author1=Simons M |author2=Walz G |title=Polycystic kidney disease: cell division with a c(l)ue? |journal=Kidney International |year=2006 |volume=70 |issue=5 |doi=10.1038/sj.ki.5001534 |pages=854–864 |pmid=16816842 |doi-access=free }}</ref> > s incidencijom 1/500 živorođenih.<ref name = "Bisceglia2006"/><ref name = "Simons2006"/> Studije pokazuju da se 10% krajnje faze bubrega (ESKD) liječi sa [[hemodijaliza|dijalizom]], a u Evropi i SAD-u su prvobitno dijagnosticirani i liječeni zbog ADPKD.<ref name="ReferenceA"/><ref name="Bisceglia2006" /> [[genetika|Genetičke]] mutacije u bilo kojem od tri [[gen]]a: [[PKD1]], [[PKD2]] i [[PKD3]] imaju slične [[fenotip]]ske prezentacije. * Gen PKD1 nalazi se na [[hromosom 16|hromosomu 16]] i kodira protein koji je uključen u regulaciju ćelijskog ciklusa i unutarćelijski transport kalcija u epitelnim ćelijama, a odgovoran je za 85% slučajeva ADPKD.<ref>{{cite journal | vauthors = Thivierge C, Kurbegovic A | title = Overexpression of PKD1 Causes Polycystic Kidney Disease | journal = Molecular and Cellular Biology | date=februar 2006 | volume = 26 | issue = 4 | pages = 1538–1548 | doi=10.1128/MCB.26.4.1538-1548.2006 | pmid = 16449663| pmc = 1367205 }}</ref> * Skupina naponski vezanih [[ionski kanal|kationskih kanala]] , s unutrašnjom selektivnošću za K > Na >> Ca i vanjskom selektivnošću za Ca2 + ≈ Ba2 + > Na + ≈ K +, kodirana je pomoću PKD2 na [[hromosom 4|hromosomu 4]]. * PKD3 se nedavno pojavio u istraživačkim radovima kao pretpostavljeni treći gen..<ref name="Bisceglia2006" /><ref name="Torres2007" /> Manje od 10% slučajeva ADPKD pojavljuje se u porodicama koje nisu imale ADPKD. Formiranje ciste započinje ''[[in utero]]'' iz bilo koje tačke duž [[nefron]]a, iako se smatra da je uključeno manje od 5% nefrona. Kako ciste akumuliraju tekućinu, povećavaju se, odvajaju se u potpunosti od nefrona, komprimiraju susjedni bubrežni [[parenhim]] i progresivno kompromitiraju [[bubrežna funkcija|funkciju bubrega]]. === Autosomno recesivna === [[Autosomno recesivna policistna bolest bubrega]] (ARPKD) ([[OMIM|263200]]) rjeđa je od dva tipa PKD-a, s incidencijom 1/20.000 živorođenih i obično se identificira u prvih nekoliko sedmicaa nakon rođenja. Nažalost, bubrezi su često [[hipoplazija|nerazvijeni]] što rezultira sa oko 30% smrtnosti kod novorođenčadi s ARPKD. [[PKHD1]] je uključen.<ref name ="ReferenceA"/><ref name = "Bisceglia2006"/> == Mehanizam == [[slika:PKD1PKD2 en.png|thumb|PKD1 i PKD2]] I autosomno dominantna i autosomno recesivna policistna bolest bubrega formirana je u vezi s abnormalnim [[cilija]]ma posredovanom signalizacijom. Izgleda da su proteini [[policistin-1]] i [[policistin-2]] uključeni i u autosomno dominantnu i u recesivnu policistnu bolest bubrega zbog oštećenja oba proteina.<ref>{{Cite journal|title = Polycystic kidney disease: inheritance, pathophysiology, prognosis, and treatment|journal = International Journal of Nephrology and Renovascular Disease|date = 24. 6. 2010|issn = 1178-7058|pmc = 3108786|pmid = 21694932|pages = 69–83|volume = 3|first1 = Christian R|last1 = Halvorson|first2 = Matthew S|last2 = Bremmer|first3 = Stephen C|last3 = Jacobs|doi = 10.2147/ijnrd.s6939}}</ref> Oba proteina komuniciraju s proteinima kalcijevih kanala i uzrokuju smanjenje oporavljenog (unutarćelijskog) kalcija i skladištenje kalcija u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]].<ref>{{Cite book|title = Comprehensive Clinical Nephrology: Expert Consult - Online|url = https://books.google.com/books?id=xesLBAAAQBAJ&q=mechanism%2520Polycystic%2520kidney%2520disease%2520NICE&pg=PA536|publisher = Elsevier Health Sciences|date = 5. 9. 2014|isbn = 9780323242875|first1 = Richard J.|last1 = Johnson|first2 = John|last2 = Feehally|first3 = Jurgen|last3 = Floege}}</ref> Bolest je karakterizirana fenomenom „drugog pogotka“, u kojem se mutirani dominantni alel nasljeđuje od roditelja, a formiranje cista nastaje tek nakon što normalni gen divljeg tipa podrži sljedeći drugi genetički „pogodak“, što rezultira bubrežnim tubularnim formiranjem cista i napredovanjem bolesti.<ref name="Int J nephrol Renovasc Dis">{{Cite book|title = Comprehensive Clinical Nephrology: Polycystic Kidney Disease: Inheritance, pathophysiology, prognosis, and treatment - Online|journal = International Journal of Nephrology and Renovascular Disease|volume = 3|pages = 69–83|publisher = Int J nephrol Renovasc Dis|date = 24. 5. 2014|isbn = 9780323242875|pmc = 3108786|last1 = Halvorson|first1 = C. R.|last2 = Bremmer|first2 = M. S.|last3 = Jacobs|first3 = S. C.|pmid = 21694932}}</ref> PKD je posljedica oštećenja [[primarna cilija|primarnih cilija]], nepokretne ćelijske [[organele]] nalik dtreplji koje se nalaze na površini većine ćelija u tijelu, a [[bazno tijelo|baznim tijelom]] usidrene u ćelijsko tijelo. Utvrđeno je da su u bubregu primarne cilije prisutne na većini [[nefron]]skih ćelija, izlazeći iz apikalne površine bubrežnog epitela u lumen tubula. Vjerovalo se da se treplje savijaju u protoku urina, što dovodi do promjena u signalizaciji,ali od tada se pokazalo da je ovo eksperimentalna pogreška (savijanje treplji bio je artefakt kompenzacije žarišne ravni, a također stvarni učinak na mješavinu ozbiljnih hipertenzija i srčanih zastoja) i da savijanje trepljia ne doprinosi promjenama u Ca fluksu. Iako nije poznato kako defekti u primarnoj ciliji dovode do razvoja cista, smatra se da je možda povezan s poremećajem jednog od mnogih signalnih puteva, reguliranih primarnim cilijama, uključujući unutarćelijski kalcijski, Wnt/β-katenin, [[cAMP|ciklični adenozin-monofosfatni]] (cAMP) ili polarnost planarnih ćelija (PCP). Funkcija primarne cilije je oštećena, što rezultira poremećajem niza unutarćelijskih signalnih kaskada, koje proizvode diferencijaciju cistastog epitela, povećanu diobu ćelija, povećanu učestalost [[apoptoza]] i gubitak resorpcijske sposobnosti.<ref name="ReferenceA"/><ref name="Int J nephrol Renovasc Dis"/> == Dijagnoza == Policistna bolest bubrega može se utvrditi putem [[CT-skeniranje|CT-snimka]] abdomena, kao i [[MRI]] i [[ultrazvuka]] istog područja. Fizički pregled/test može otkriti uvećanu [[jetra|jetru]], [[srčani šum]] i povišen [[krvni pritisak]] <ref name = poly /> === Prirodna historija === Većina slučajeva u odrasloj dobi prelazi u obostrane bolesti.<ref name="Bisceglia2006">{{cite journal|vauthors=Bisceglia M, Galliani CA, Senger C, Stallone C, Sessa A|title=Renal cystic diseases: a review|journal=Advanced Anatomic Pathology|year=2006|issue=1|pages=26–56|pmid=16462154|doi=10.1097/01.pap.0000201831.77472.d3|volume=13|s2cid=12417947}}</ref> ==Liječenje== [[slika:Human chromosome 11 FISH-mapped BACs from CGAP.png|thumb|60 px | Hromosom 11, [[FISH]]-mapirani BAC-ovi iz CGAP-a]] Ne postoji tretman odobren kod FDA. Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da blaga do umjerena ograničenja u ishrani usporavaju napredovanje [[ADPKD|autosomno dominantnu policistnu bolest bubrega]] (ADPKD) kod miševa.<ref>{{Cite journal|last1=Warner|first1=Gina|last2=Hein|first2=Kyaw Zaw|last3=Nin|first3=Veronica|last4=Edwards|first4=Marika|last5=Chini|first5=Claudia C. S.|last6=Hopp|first6=Katharina|last7=Harris|first7=Peter C.|last8=Torres|first8=Vicente E.|last9=Chini|first9=Eduardo N.|date=4. 11. 2015|title=Food Restriction Ameliorates the Development of Polycystic Kidney Disease|journal=Journal of the American Society of Nephrology|doi=10.1681/ASN.2015020132|issn=1533-3450|pmid=26538633|pmc=4849816|volume=27|issue=5|pages=1437–47}}</ref> Ako i kada bolest u određenom slučaju dovoljno napreduje, [[nefrologija|nefrolog]] ili drugi lkekar i pacijent morat će odlučiti za oblik [[bubrežna nadomjesna terapija|bubrežne nadomjesne terapije]] u liječenju završne faze bolesti bubrega ([[zatajenje bubrega]], tipski stadij 4 ili 5 hronične bubrežne bolesti).<ref name = "Cochrane2015"/> To će biti ili neki oblik [[dijaliza]], koji se može učiniti na najmanje dva različita , u različitim frekvencijama i trajanjima (da li se to radi kod kuće ili u klinici, ovisi o metodu i o stabilnosti i treningu pacijenta) i na kraju, ako ispunjavaju uvjete zbog prirode i težine njihovog stanja i ako se pronađe odgovarajuće podudaranje, jednostrana ili obostrana [[transplantacija bubrega]].<ref name = "Cochrane2015"/> Studija Cochrane Reviewa o autosomno dominantnoj policistnnoj bolesti bubrega zabilježila je činjenicu da je važno u svakom periodi, uz izbjegavanje [[rezistencija na antibiotike]], kontrolirati infekcije cista u bubrezima i, ako je zahvaćena, jetru, kada je potrebno određeno vrijeme za borbu protiv infekcije, upotrebom "[[bakteriostatik|bakteriostatskih]] i [[bakteriocid]]nih lijekova".<ref name="ReferenceA"/><ref name="Cochrane2015">{{cite journal|last1=Montero|first1=Nuria|last2=Sans|first2=Laia|last3=Webster|first3=Angela C|last4=Pascual|first4=Julio|title=Interventions for infected cysts in people with autosomal dominant polycystic kidney disease|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|date=29. 1. 2014|doi=10.1002/14651858.cd010946}}</ref> === Prognoza === Pogođeni ADPKD-om mogu imati normalan život; obrnuto, ARPKD može uzrokovati disfunkciju bubrega i može dovesti do [[otkazivanje bubrega|otkazivanja bubrega]] do 40–60 godina. ADPKD1 i ADPKD2 se vrlo razlikuju po tome što je ADPKD2 mnogo blaži.<ref>{{Cite journal|title = Polycystic Kidney Disease: Practice Essentials, Background, Pathophysiology|url = http://emedicine.medscape.com/article/244907-overview#a6|date = 20. 7. 2018}}</ref> Još uvijek nema dokazanih efikasnih terapija za sprečavanje napredovanja ADPKD.<ref name="pmid26171904">{{cite journal |vauthors = Bolignano D, Palmer SC, Ruospo M, Zoccali C, Craig JC, Strippoli GF |title = Interventions for preventing the progression of autosomal dominant polycystic kidney disease |journal = Cochrane Database Syst Rev |issue = 7 |pages = CD010294 |year = 2015 |pmid = 26171904 |doi = 10.1002/14651858.CD010294.pub2 }}</ref> == Epidemiologija == PKD je jedna od najčešćih nasljednih bolesti u Sjedinjenim Državama, a pogađa više od 600.000 ljudi. Uzrok je gotovo 10% svih završnih stadija bubrežne bolesti. Jednako utiče na muškarce, žene i sve rase.<ref>{{Cite book|title=Fifth Edition : Diseases of the Human Body|url=https://archive.org/details/diseasesofhumanb0000tamp_s1x3|last=Tamparo|first=Carol|publisher=F.A. Davis Company|year=2011|isbn=978-0-8036-2505-1|location=Philadelphia, PA|pages=[https://archive.org/details/diseasesofhumanb0000tamp_s1x3/page/443 443]}}</ref> PKD occurs in some animals as well as humans.<ref>{{cite web|title=Polycystic kidney disease (PKD): Gene test and negative register|url=http://www.icatcare.org:8080/advice/cat-health/polycystic-kidney-disease-pkd-gene-test-and-negative-register-0|publisher=International Cat Care|access-date=2. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20161117065146/http://www.icatcare.org:8080/advice/cat-health/polycystic-kidney-disease-pkd-gene-test-and-negative-register-0|archive-date=17. 11. 2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=PKD - Polycystic Kidney Disease - British Shorthair|url=http://www.antagene.com/en/pkd-polycystic-kidney-diseasebritish-shorthair|publisher=Antagene|access-date=2. 11. 2014|archive-date=17. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180817055953/http://www.antagene.com/en/pkd-polycystic-kidney-diseasebritish-shorthair|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte== * [[Autosomno recesivna policistna bolest bubrega]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== * {{Cite journal|title = The cell biology of polycystic kidney disease|journal = The Journal of Cell Biology|date = 15. 11. 2010|issn = 0021-9525|pmc = 2983067|pmid = 21079243|pages = 701–710|volume = 191|issue = 4|doi = 10.1083/jcb.201006173|first1 = Hannah C.|last1 = Chapin|first2 = Michael J.|last2 = Caplan}} * {{Cite journal|title = Polycystic Kidney Disease|journal = Annual Review of Medicine|date = 1. 1. 2009|issn = 0066-4219|pmc = 2834200|pmid = 18947299|pages = 321–337|volume = 60|doi = 10.1146/annurev.med.60.101707.125712|first1 = Peter C.|last1 = Harris|first2 = Vicente E.|last2 = Torres}} * {{Cite journal|title = Polycystic kidney disease: inheritance, pathophysiology, prognosis, an {{!}} IJNRD|journal = International Journal of Nephrology and Renovascular Disease|pages = 69–83|first = Dove|last = Press|volume = 3|doi = 10.2147/IJNRD.S6939|pmid = 21694932|year = 2010|pmc = 3108786}} == Vanjski linkovi == {{Kongenitalne malformacije mokraćnog sistema}} {{Ciistna bolest}} {{Kiliopatija}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Polycystic kidney disease}} [[Kategorija:Bolesti bubrega]] [[Kategorija:Ciliopatija]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] evzi99f7ukf6kgdqsw237zs6bf6p86y Rusmir Hrvić 0 480944 3899868 3895339 2026-06-22T18:07:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Rusmir Hrvić | slika = Rusmir Hrvic.jpg | opis = Rusmir Hrvić | datum_rođenja = 1. oktobar 1973 | državljanstvo = BIH | obrazovanje = Ekonomski fakultet u Sarajevu | zanimanje = Predsjednik uprave "AS Group" | godine_aktivnosti = 1995 - danas | poslodavac = AS Group | rodni_grad = Tešanj }} {{Preuređivanje}}{{Neutralnost}}'''Rusmir Hrvić''' je [[Privreda Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački privrednik]] i trenutni predsjednik Uprave bosanskohercegovačkog prehrambenog giganta "[[AS Group]]". == Biografija == Rusmir Hrvić rođen je 1. 10. 1973. u [[Tešanj|Tešnju]]. Srednju školu završio je u [[Doboj]]u, a diplomirao je na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu u Sarajevu]]. Svoja prva radna iskustva stiče u samostalnoj trgovinskoj radnji AS prije 1992. godine.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kolumne/licnost-dana/497860/menadzer-za-uspjeh|title=Menadžer za uspjeh|date=27. 6. 2019|website=Avaz.ba|access-date=18. 8. 2021}}</ref> U kompaniji AS Jelah radio je od 1995, a nakon diplomiranja imenovan je za zamjenika direktora preduzeća "AS".<ref>{{Cite web|url=https://ba.ekapija.com/people/1493421/rusmir-hrvic-predsjednik-uprave-as-group-covjek-za-kojeg-nema-prepreka-u|title=Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Group - Čovjek za kojeg nema prepreka u biznisu|website=ba.ekapija.com|access-date=18. 8. 2021}}</ref> == Karijera == Hrvić je 2007, kao odgovorno lice ispred kompanije AS Group, učestvovao u akviziciji firme [[Kent Elit]], turske tvornice keksa, čime je prvi put jedna bosanskohercegovačka kompanija akvizirala stranu firmu i brend. Naredne godine radio na poslovima restruktuiranja akviziranog preduzeća Napredak d.d, [[tekstil]]ne industrije iz [[Tešanj|Tešnja]]. Početkom decembra 2010. akvizira [[Vispak]]<ref>{{Cite web|url=https://www.capital.ba/akvizicija-vispaka-okoncana-prije-osam-godina/|title=Akvizicija Vispaka okončana prije osam godina|date=8. 12. 2018|website=Capital.ba - Informacija je capital|access-date=18. 8. 2021}}</ref>, čime AS Group postaje većinski vlasnik dionica bosanskohercegovačke prehrambene industrije Vispak iz [[Visoko]]g. Hrvić upravlja procesom konsolidacije ovog preduzeća i njegovog razvoja, dostigavši za kratko vrijeme prijeratni nivo proizvodnje. Slijede, podizanje razine kvaliteta postojećih proizvoda Vispaka, inovacije, kao i pokretanje novih brandova i proširenje asortimana proizvodnih programa što je dovelo do uduplavanja godišnjeg prihoda od momenta akvizicije<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/17815/uspjesna_akvizicija_vispak_za_chetiri_godine_udvostruchio_promet.html|title=USPJEŠNA AKVIZICIJA: Vispak za četiri godine udvostručio promet!|website=slobodna-bosna.ba|access-date=18. 8. 2021}}</ref> i povrata investicije u period od tri godine. Hrvić 2012. učestvuje u pokretanju nove kompanije Fortitudo d.o.o.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/foto-as-grupacija-otvorila-novi-pogon-u-tekstilnoj-industriji-fortitudo-iz-travnika/|title=FOTO: AS Grupacija otvorila novi pogon u tekstilnoj industriji Fortitudo iz Travnika|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|access-date=18. 8. 2021|archive-date=18. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210818120408/https://visoko.co.ba/foto-as-grupacija-otvorila-novi-pogon-u-tekstilnoj-industriji-fortitudo-iz-travnika/|url-status=dead}}</ref> u [[Travnik]]u, koja nastaje [[Tradicija|tradiciji]] tekstilnih industrija Borac iz Travnika i Napredak iz Tešnja. Fortitudo je za godinu dana zaposlio 650 radnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/u-travniku-otvoren-novi-pogon-tekstilne-kompanije-fortitudo/151008099|title=U Travniku otvoren novi pogon tekstilne kompanije Fortitudo|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2021}}</ref> Danas Fortitudo zapošljava preko 800 radnika koji šiju odijela i mantile za modne brandove na svijetu. Iste godine, [[Vispak|Vispak d.d]]. kupuje Gomex d.o.o tvornicu čokolade i čokoladnih jaja iz [[Laktaši|Laktaša]], čija je tehnološka linija dodana Vispakovim postrojenjima. Početkom 2013, Hrvić finalizira dvogodišnje pregovore, kada AS Group akvizira kompaniju i brand Oaza d.o.o.<ref>{{Cite web|url=https://www.akta.ba/vijesti/as-group-uspjesno-okoncao-akviziciju-kompanije-oaza-tesanjski-kiseljak/13281|title=AS GROUP uspješno okončao akviziciju kompanije Oaza-Tešanjski kiseljak|last=Akta.ba|website=Akta.ba|access-date=18. 8. 2021}}</ref> U februaru 2014, AS Group je kupovinom grupacije Klas d.d. Sarajevo, koju je predvodio Hrvić, realizirala svoju do tada najveću akviziciju.<ref>{{Cite web|url=http://www.mcm.ba/news.php?id=1198|title=Akvizicija Klasa je jedan od strateških koraka AS GROUP u ostvarenju cilja ulaska među pet najvećih prehrambenih industrija u regiji|website=MCM.BA|access-date=18. 8. 2021|archive-date=18. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210818114905/http://www.mcm.ba/news.php?id=1198|url-status=dead}}</ref> Osim [[Klas (kompanija)|Klasa]], grupaciju su činile kompanije [[Sprind dd|Sprind d.d. Sarajevo]] i Mlin i pekara [[Ljubače]]<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/mlin-ljubace-presao-pod-kapu-as-holdinga/|title=Mlin Ljubače prešao pod kapu AS Holdinga|date=6. 1. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=18. 8. 2021}}</ref>. Akvizicijom Klasa nastao je poslovni sistem i stekli su se uslovi za pokretanje i razvoj prehrambene industrije u cijeloj Bosni i Hercegovini<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/rusmir-hrvic-as-group-jedan-od-pokretaca-privrednog-razvoja-bih/|title=Rusmir Hrvić: AS GROUP jedan od pokretača privrednog razvoja BiH|last=Softić|first=Ilma|website=Visoko.co.ba|access-date=18. 8. 2021|archive-date=18. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210818120411/https://visoko.co.ba/rusmir-hrvic-as-group-jedan-od-pokretaca-privrednog-razvoja-bih/|url-status=dead}}</ref>. Akvizicija Klasa je ujedno i jedan od strateških koraka AS Group u ostvarenju cilja ulaska među pet najvećih prehrambenih industrija u regiji.<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/as-holding-pred-ulaskom-u-top-5-u-regionu/|title=AS Holding pred ulaskom u top 5 u regionu|date=22. 1. 2019|website=Biznis Info|access-date=18. 8. 2021}}</ref> Krajem 2016, AS Group je zapošljavala oko 3500 uposlenika.<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/group-zaposljava-vise-od-4-000-ljudi/|title=AS GROUP zapošljava više od 4.000 ljudi|date=27. 9. 2017|website=Biznis Info|access-date=18. 8. 2021}}</ref> Od 1. januara 2017. Hrvić je imenovan na poziciju direktora novosnovanog AS Holdinga d.o.o, kompanije koja upravlja AS Group. U 2017. godini, bio je jedan od aktera u kupovini većeg dijela imovine bosanskohercegovačkog [[Agrokomerc]]a iz [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]],<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/grupacija-kupila-agrokomerc-za-tri-miliona-km/|title=Grupacija AS kupila imovinu Agrokomerca za tri miliona KM|date=23. 3. 2017|website=Biznis Info|access-date=18. 8. 2021}}</ref> te u restruktuiranju grupacije i formiranju "AS Holdinga", kao društva za upravljanje privrednim društvima, čime je uspostavljeno korporativno upravljanje Grupacijom. Iste godine akvizirana je kompanija Svjetlostkomerc Sarajevo, bosanskohercegovački maloprodajni lanac specijaliziran za prodaju knjiga, udžbenika, školskog pribora, darovne galanterije i kancelarijskog materijala.<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/bh-gigant-kupio-svjetlostkomerc-zelimo-jacati-lidersku-poziciju/|title=Bh. gigant kupio Svjetlostkomerc: Želimo jačati lidersku poziciju|date=12. 8. 2017|website=Biznis Info|access-date=18. 8. 2021}}</ref> 2018. rukovodi akvizicijom kontrolnog paketa dionica kompanije [[Solana Tuzla|Solana d.d Tuzla]]<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/60882/nova_akvizicija_tesanjske_firme_as_grupa_preuzela_znachajan_paket_dionica_tuzlanske_solane.html|title=NOVA AKVIZICIJA TEŠANJSKE FIRME: AS grupa preuzela značajan paket dionica tuzlanske Solane|website=slobodna-bosna.ba|access-date=18. 8. 2021}}</ref> == Nagrade i priznanja == Poslovni portal [[Indikator.ba]] proglasio je akviziciju sarajevskog Klasa od strane AS GROUP za najbolji poslovni potez u 2014. godini.<ref>{{Cite web|url=https://www.bljesak.info/business/flash/preuzimanje-klasa-najbolji-poslovni-potez-u-2014/104937|title=Preuzimanje Klasa najbolji poslovni potez u 2014.|website=Bljesak.info|language=hr|access-date=18. 8. 2021}}</ref> Zbog ukupnih poslovnih postignuća, [[BH Dani|BH magazin Dani]] proglašavaju ga za ličnost godine u 2013.<ref>{{Cite web|url=https://www.mojposao.ba/#!home;postId=1307|title=MojPosao.ba {{!}} Vodeći portal za zapošljavanje|website=MojPosao.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2021}}</ref> Izborom portala [[Posao.ba]], Klas d.d. Sarajevo je odabran za jednog od najpoželjnijih poslodavaca u proizvodno-prehrambenom sektoru BiH u 2015. godini.<ref>{{Cite web|url=https://www.monasi.ba/#!home;postId=1307|title=MojPosao.ba {{!}} Vodeći portal za zapošljavanje|website=MojPosao.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2021}}{{Mrtav link}}</ref> Rusmir Hrvić je otvorio sajam [[ZEPS]] 2015, kao prvi poduzetnik u 22-godišnjoj historiji najvećeg sajma privrede u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://nap.ba/news/16711|title=Rusmir Hrvić 6. oktobra otvara ZEPS 2015|date=28. 9. 2015|website=Novinska agencija Patria|access-date=18. 8. 2021}}{{Mrtav link}}</ref> Prvi je aktuelni potpredsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, a član je Savjeta za nauku Kantona Sarajevo. Priznanje "Sarajevo Business Bridge Awards" koje dodjeljuje Sarajevo Business Forum kompanijama i pojedincima, koji su svojim radom, inovativnim idejama i zapošljavanjem mladih, doprinijeli razvoju poduzetništva i investicijske klime u regiji, Rusmiru Hrviću uručeno je 2016. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/rusmiru-hrvicu-pripala-prestizna-nagrada-na-10-sarajevo-business-forumu/190417066|title=Rusmiru Hrviću pripala nagrada na 10. Sarajevo Business Forumu|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=18. 8. 2021}}</ref> Poslovni portal [[Biznis.ba]] dodijelio mu je priznanje “Biznismen godine 2017”.<ref>{{Cite web|url=http://vijesti.ba/clanak/388353/biznismen-godine-rusmir-hrvic|title=BIZNISMEN GODINE RUSMIR HRVIĆ|website=vijesti.ba|access-date=18. 8. 2021|archive-date=18. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210818121035/https://vijesti.ba/clanak/388353/biznismen-godine-rusmir-hrvic|url-status=dead}}</ref> Rusmir Hrvić dobitnik je nagrade “Večernjakov pečat” kao Privrednik 2018. u izboru čitatelja Večernjeg lista.<ref>{{Cite web|url=https://poslovnenovine.ba/2018/05/15/vecernjakov-pecat-rusmir-hrvic-proglasen-za-privrednika-godine-u-bih/|title=Večernjakov pečat: Rusmir Hrvić proglašen za privrednika godine u BiH|last=Maj|first=15|last2=Dešavanja {{!}} 0|first2=2018 {{!}}|date=15. 5. 2018|website=Poslovne novine|access-date=18. 8. 2021}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Tešanj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački privrednici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pwc8hoyr5sd6xigjzfhdfwp5dksnhwx Nedostatak 21-hidroksilaze 0 487321 3899796 3889190 2026-06-22T13:52:54Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899796 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde zbog nedostatka 21-hidroksilaze<br>(21-OH CAH) | slika = 17-Hydroxyprogesterone.svg |veličina_slike=300px | opis_slike = Nedostatak [[21-hidroksilaza]] može dovesti do akumulacije [[17α-hidroksiprogesteron]]a *Oblast: [[Enzimologija]] | field = | symptoms = | complications = | onset = | duration = | types = | causes = | risks = | diagnosis = | differential = | prevention = | treatment = | medication = | prognosis = | frequency = | DiseasesDB = 1854 | ICD10 = {{ICD10|E|25|0|e|20}} | ICD9 = {{ICD9|255.2}} | ICDO = | OMIM = 201910 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = }} '''Kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde zbog nedostatka 21-hidroksilaze''' u svim njenim oblicima čini preko 95% dijagnostikovanih slučajeva [[kongenitalna adrenalna hiperplazija|kongenitalne adrenalne hiperplazije]] (CAH),<ref name="pmid30272171">{{cite journal | vauthors = Speiser PW, Arlt W, Auchus RJ, Baskin LS, Conway GS, Merke DP, Meyer-Bahlburg HF, Miller WL, Murad MH, Oberfield SE, White PC | display-authors = 6 | title = Congenital Adrenal Hyperplasia Due to Steroid 21-Hydroxylase Deficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 103 | issue = 11 | pages = 4043–4088 | date = novembar 2018 | pmid = 30272171 | pmc = 6456929 | doi = 10.1210/jc.2018-01865 }}</ref> a CAH se u većini konteksta odnosi na nedostatak [[21-hidroksilaza|21-hidroksilaze]] i različite mutacije povezane s oštećenjem enzima mapirane na strukturi proteina.<ref>{{cite journal | vauthors = Neves Cruz J, da Costa KS, de Carvalho TA, de Alencar NA | title = Measuring the structural impact of mutations on cytochrome P450 21A2, the major steroid 21-hydroxylase related to congenital adrenal hyperplasia | journal = Journal of Biomolecular Structure & Dynamics | volume = 38 | issue = 5 | pages = 1425–1434 | date = mart 2020 | pmid = 30982438 | doi = 10.1080/07391102.2019.1607560 | s2cid = 115195169}}</ref> ==Prezentacija== ===Ranopojavna teška CAH sa nedostatkom 21-hidroksilaze=== Događaju se dvije najozbiljnije [[neonatus]]ne posljedice nedostatka [[21-hidroksilaze]]: po život opasne krize trošenja soli u prvom mjesecu života (i za mušku i za žensku djecu) i teška [[virilizacija]] ženske djece. Podjela ranog početka CAH na forme koje troše [[soli]] i forme jednostavne virilizacije, a koja se zasniva na kapacitetu [[nadbubrežne žlijezde]] da proizvodi male količine [[aldosteron]]a u obliku jednostavne virilize, često nije klinički značajna, jer se kliničke slike preklapaju i svi pacijenti gube so u određenoj mjeri. ===Krize trošenja soli kod dojenčadi=== Prekomjerne količine nadbubrežnog testosterona imaju mali efekt na genitalije muške novorođenčadi sa teškim CAH. Ako muško dojenče sa CAH ne bude otkriveno [[skrining novorođenčeta|skiningom novorođenčeta]], izgledat će zdravo i normalno i brzo će biti otpušteno kući svojoj porodici. Međutim, nedostatak aldosterona dovodi do visoke stope gubitka [[natrij]]a u [[urin|mokraći]]. Koncentracije natrija u urinu mogu premašiti 50 mEq/L. Sa ovom brzinom gubitka soli, novorođenče ne može održavati volumen krvi, a [[hiponatremija|hiponatremijska]] [[dehidracija]] počinje da se razvija do kraja prve sedmice života. Izlučivanje [[kalij]]a i [[kiselina]] takođe je poremećeno kada je manjkava aktivnost [[mineralokortikoid]]a, a [[hiperkalemija]] i [[metabolička acidoza]] se postepeno razvijaju. Sposobnost održavanja cirkulacije dodatno je ograničena efektom nedostatka kortizola. Rani simptomi su slinjenje i slabo dobijanje na težini, ali većina dojenčadi s teškim CAH ima [[povraćanje]], tešku dehidraciju i cirkulatorni kolaps ([[cirkulacijski šok]]) do druge ili treće sedmice života. Kada se dovede u bolnicu, beba od 1–3 sedmice će biti i premala i dehidrirana. [[Krvni pritisak]] može biti nizak. [[Bazni hmetabolizam|Osnovni metabolički pokazatelji]] će otkriti [[hiponatremija|hiponatremiju]], sa [[krvni serum|serumskim]] Na<sup>+</sup> tipsdki između 105 i 125 mEq/L. [[Hiperkalijemija]] kod ove [[novorođenčad]]i može biti ekstremna — nivoi K<sup>+</sup> iznad 10 mEq/L nisu neuobičajeni — kao i stepen [[metabolička acidoza|metaboličke acidoze]]. [[Hipoglikemija]] može biti prisutna. Ovo se naziva kriza trošenja soli i brzo uzrokuje smrt ako se ne liječi. Koliko god ova novorođenčad bila bolesna, brzo reaguju na liječenje hidrokortizonom i intravenskom fiziološkom otopinom, a [[dekstroza]] brzo vraća volumen krvi, [[krvni pritisak]] i sadržaj [[natrij]]a u tijelu i preokreće hiperkalemiju. Uz odgovarajući tretman, većina dojenčadi je van životne opasnosti u roku od 24 sata. ===Kasnopojavna (neklasična) CAH=== {{Main|Kongenitalna kasnopojavna adrenalna hiperplazija}} Višak [[androgen]]a dovoljno je blag da [[virilizacija]] nije očigledna ili ostaje neprepoznata pri rođenju i u ranom djetinjstvu. Međutim, nivoi androgena su iznad normalnog i polako rastu tokom djetinjstva, proizvodeći primjetne efekte između 2. i 9. godine života. Pojava [[stidna dlakavost|stidnih dlaka]] u srednjem djetinjstvu jest najčešća karakteristika koja vodi do procjene i dijagnoze. Druge prateće karakteristike su vjerovatno visok rast i ubrzano [[koštano doba]] (često 3–5 godina unaprijed). Često su prisutne povećana mišićna masa, [[Acne vulgaris|akne]] i [[tjelesni miris]] odraslih. Kod dječaka [[penis]] će biti uvećan. Blago povećanje [[klitoris]]a može se javiti kod djevojčica, a ponekad se prepozn i određeni stepen prenatalne virilizacije koji je možda prošao nezapaženo u dojenačkom uzrastu. Glavni ciljevi liječenja neklasičnog CAH-a su očuvanje što većeg mogućeg rasta i sprječavanje centralnog [[preuranjeni pubertet|preuranjenog puberteta]] ako već nije pokrenut. Ovo su teži izazovi nego kod CAH koji se otkriva u dojenčasdi jer će umjereni nivoi [[androgen]]a imati nekoliko godina da unaprijede sazrijevanje kostiju i da pokrenu centralni [[pubertet]] prije nego što se bolest otkrije. Dijagnoza neklasične CAH obično se potvrđuje otkrivanjem ekstremnih povišenja [[17α-hidroksiprogesteron]]a, zajedno sa umjereno visokim nivoima [[testosteron]]a. [[ACTH|kosintropinski]] test stimulacije može biti potreban u blagim slučajevima, ali obično su nasumični nivoi 17OHP dovoljno visoki da potvrde dijagnozu. Povišen [[17α-hidroksiprogesteron]] može aktivirati androgeni put " stražnjih vrata", što dovodi do viška [[5α-dihidrotestosteron]]a i drugih moćnih androgena, uz normalne nivoe [[testosteron]]a.<ref name="pmid2537337">{{cite journal | vauthors = Fiet J, Gueux B, Raux-DeMay MC, Kuttenn F, Vexiau P, Brerault JL, Couillin P, Galons H, Villette JM, Julien R | display-authors = 6 | title = Increased plasma 21-deoxycorticosterone (21-DB) levels in late-onset adrenal 21-hydroxylase deficiency suggest a mild defect of the mineralocorticoid pathway | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 68 | issue = 3 | pages = 542–7 | date = mart 1989 | pmid = 2537337 | doi = 10.1210/jcem-68-3-542 | department = primary }}</ref><ref name="pmid32610579">{{cite journal | vauthors = Sumińska M, Bogusz-Górna K, Wegner D, Fichna M | title = Non-Classic Disorder of Adrenal Steroidogenesis and Clinical Dilemmas in 21-Hydroxylase Deficiency Combined with Backdoor Androgen Pathway. Mini-Review and Case Report | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 21 | issue = 13 | pages = 4622 | date = juni 2020 | pmid = 32610579 | pmc = 7369945 | doi = 10.3390/ijms21134622 | doi-access = free }}</ref> Nedavni dodaci liječenju za očuvanje rasta uključuju inhibiciju [[aromataza|aromataze]] za usporavanje sazrijevanja kostiju, smanjenjem količine testosterona pretvorenog u [[estradiol]] i korištenje blokatora [[estrogen]]a u istu svrhu. Kada se postigne supresija [[nadbubrežne žlijezde]], pacijentu je potrebna pokrivenost [[steroid]]ima stresa, kao što je gore opisano za značajnu bolest ili ozljedu. Ostali [[alel]]i rezultiraju još blažim stepenom hiperandrogenizma koji možda čak i ne uzrokuje probleme kod muškaraca i možda neće biti prepoznat do [[adolescencija|adolescencije]] ili kasnije kod žena. Blagi efekti androgena kod mladih žena mogu uključivati [[hirzutizam]], [[akne]] ili [[anovulacija|anovulaciju]] (što zauzvrat može uzrokovati [[neplodnost]]). Nivo testosterona kod ovih žena može biti blago povišen ili jednostavno iznad prosjeka. Ove kliničke karakteristike su one Kao kod [[sindrom policisstnih jajnika|sindroma policistastih jajnika]] (PCOS), a mali procenat žena sa PCOS-om ima kasnu pojavu CAH kada se ispita. Dijagnoza kasnopojavne CAH može se posumnjati na osnovu visokog nivoa 17α-hidroksiprogesterona, ali neki slučajevi su toliko blagi da je povišenje vidljivo tek nakon [[ACTH stimulacijski test|stimulacije kosintropinom]]. Liječenje može uključivati kombinaciju vrlo niske doze glukokortikoida za smanjenje proizvodnje androgena nadbubrežne žlijezde i bilo kojeg od različitih agenasa koji blokiraju efekte androgena i/ili induciraju [[ovulacija|ovulaciju]]. Kasnopojvnu CAH je prvobitno okarakterizirao francuski biohemičar Jacques Decourt 1957.<ref>{{cite journal | vauthors = Decourt J, Jayle MF, Baulieu E | title = [Clinically late virilism with excretion of pregnanetriol and insufficiency of cortisol production] | language = fr | journal = Annales d'Endocrinologie | volume = 18 | issue = 3 | pages = 416–22 | date = maj 1957 | pmid = 13470408 | trans-title = Clinically late virilism with excretion of pregnanetriol and insufficiency of cortisol production }}</ref> ali povezanost s blagim nedostatkom 21-hidroksilaze nazvanom neklasični nedostatak 21-hidroksilaze, okarakterizirane različitim simptomima hiperandrogena koji se pojavljuju postnatalno kod muškaraca i žena, prva je opisala [[Maria New]], 1979.<ref>{{cite journal | vauthors = New MI, Lorenzen F, Pang S, Gunczler P, Dupont B, Levine LS | title = "Acquired" adrenal hyperplasia with 21-hydroxylase deficiency is not the same genetic disorders as congenital adrenal hyperplasia | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 48 | issue = 2 | pages = 356–9 | date = februar 1979 | pmid = 218988 | doi = 10.1210/jcem-48-2-356 }}</ref> New od tada proučavala je načine za smanjenje viška androgena i otkrila da tretman [[deksametazon]]om od 0,25&nbsp;mg oralno svake večeri poništava akne i neredovnu menstruaciju za tri mjeseca, ali [[hirzutizam]] zahtijeva do 30 mjeseci.<ref name="pmid16912124"/><ref name="pmid22186144">{{cite journal | vauthors = Trapp CM, Oberfield SE | title = Recommendations for treatment of nonclassic congenital adrenal hyperplasia (NCCAH): an update | journal = Steroids | volume = 77 | issue = 4 | pages = 342–6 | date = mart 2012 | pmid = 22186144 | pmc = 3638754 | doi = 10.1016/j.steroids.2011.12.009 }}</ref> Deksametazon ima glukokortikoidnu aktivnost i snažna svojstva supresije [[ACTH]] unutar [[Hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežna osovina|hipotalamo-hipofizno-nadbubrežne osovine]].<ref>{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279156/ |title=Glucocorticoid Therapy and Adrenal Suppression|year=2000|publisher=MDText.com}}</ref><ref name="pmid4881892">{{cite journal | vauthors = Rabhan NB | title = Pituitary-adrenal suppression and Cushing's syndrome after intermittent dexamethasone therapy | url = https://archive.org/details/sim_annals-of-internal-medicine_1968-12_69_6/page/1141 | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 69 | issue = 6 | pages = 1141–8 | date = decembar 1968 | pmid = 4881892 | doi = 10.7326/0003-4819-69-6-1141}}</ref> Niži ACTH dovodi do smanjene proizvodnje svih [[steroid]]a, uključujući androgene. Prema Uputstvu za kliničku praksu iz 2018., liječenje glukokortikoidima se ne preporučuje kod asimptomskih osoba; međutim, ako su simptomi viška androgena dovoljni, može se propisati liječenje deksametazonom.<ref name="pmid30272171"/> Druga opcija liječenja su oralne kontracepcijske pilule.<ref name="pmid23039910">{{cite journal | vauthors = Matthews D, Cheetham T | title = What is the best approach to the teenage patient presenting with nonclassical congenital adrenal hyperplasia: should we always treat with glucocorticoids? | journal = Clinical Endocrinology | volume = 78 | issue = 3 | pages = 338–41 | date = mart 2013 | pmid = 23039910 | doi = 10.1111/cen.12065 | s2cid = 24131309 | url = | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid20671993">{{cite journal | vauthors = Witchel SF, Azziz R | title = Nonclassic congenital adrenal hyperplasia | journal = International Journal of Pediatric Endocrinology | volume = 2010 | issue = | pages = 625105 | date = 2010 | pmid = 20671993 | pmc = 2910408 | doi = 10.1155/2010/625105 | url = | doi-access = free }}</ref> ==Genetika== [[Slika:autorecessive.svg|thumb|right|21-hidroksilaza CAH nasljeđuje se na [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] način]] Gen ''[[Citohrom P450|CYP]] [[21-Hidroksilaza|21A2]]'' za [[enzim]] P450c21 (također poznat kao [[21-hidroksilaza]]) nalazi se na poziciji [[hromosom 6|6p21.3]],<ref name="pmid19228439">{{cite journal | vauthors = Trakakis E, Loghis C, Kassanos D | title = Congenital adrenal hyperplasia because of 21-hydroxylase deficiency. A genetic disorder of interest to obstetricians and gynecologists | journal = Obstetrical & Gynecological Survey | volume = 64 | issue = 3 | pages = 177–89 | date = mart 2009 | pmid = 19228439 | doi = 10.1097/OGX.0b013e318193301b | s2cid = 37242194 }}</ref> usred gena ''HLA B'' i ''HLA DR'' koji su lokusi [[kodon|kodiranja]] [[HLA|glavnog kopleksa histokompatibilnosti]] ([[HLA|ljudski leukocitni antigen]]). ''CYP21A2'' je uparen sa nefunkcionalnim [[pseudogen]]skim ''CYP21A1P''.<ref name="pmid32616876"/> Dokumentirani su rezultati abnormalnih [[alel]]a CYP21A2, koji većinom proizlaze iz [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]] homolognih regiona ''CYP21A2'' i ''CYP21A1P''.<ref name="pmid32616876"/> Manjak 21-hidroksilaze može biti uzrokovan makrodelecijama od oko 30 Kb, što uključuje ne samo većina 5′ regije gena CYP21A2, već i sav C4B gen i 3′ regiju pseudogena CYP21A1P. [[duplikacija (genetika)|Duplikacije]] pseudogena CYP21A1P i gena C4B često su povezane s neklasičnim nedostatkom 21-hidroksilaze. Zbog visokog stepena [[homolog]]ije između gena CYP21A2 i pseudogena CYP21A1P, te složenosti lokusa, istraživanje na molekulskom nivou je teško.<ref name="pmid33168061">{{cite journal | vauthors = Espinosa Reyes TM, Collazo Mesa T, Lantigua Cruz PA, Agramonte Machado A, Domínguez Alonso E, Falhammar H | title = Molecular diagnosis of patients with congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = BMC Endocrine Disorders | volume = 20 | issue = 1 | pages = 165 | date = novembar 2020 | pmid = 33168061 | doi = 10.1186/s12902-020-00643-z | pmc = 7653887 | doi-access = free }}</ref> Razlike u preostaloj aktivnosti enzima različitih alela objašnjavaju različite stepene ozbiljnosti bolesti. [[Nasljeđivanje]] svih oblika 21-hidroksilaze CAH je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivno]].<ref name="pmid30272171"/> Osobe zahvaćene bilo kojim oblikom bolesti imaju dva abnormalna alela, a oba roditelja su obično [[heterozigoti]] (ili [[genetički nositelj|nositelji]]). Kada oba roditelja nose abnormalni [[alel]], svako dijete ima 25% šanse da ima bolest, 50% šanse da bude nositelj, a roditelji i 25% šanse da ima dva normalna gena.<ref name="pmid30272171" /> Sada je moguće testirati [[heterozigot]]nost mjerenjem porasta [[17α-hidroksiprogesteron]]a nakon [[ACTH]] stimulacije, ili odnedavno direktnim sekvenciranjem gena. Do sada je identifikovano više od 200 varijanti koje izazivaju bolesti unutar gena "CYP21A2" koje dovode do nedostatka 21-hidroksilaze<ref name="pmid31317337">{{cite journal | vauthors = Concolino P | title = Issues with the Detection of Large Genomic Rearrangements in Molecular Diagnosis of 21-Hydroxylase Deficiency | journal = Molecular Diagnosis & Therapy | volume = 23 | issue = 5 | pages = 563–567 | date = oktobar 2019 | pmid = 31317337 | doi = 10.1007/s40291-019-00415-z | s2cid = 197543506 | url = }}</ref> ako su najmanje dvije od ovih varijanti prisutne kao [[heterozigot|dvostruki heterozigoti]]. Postoji dobra [[korelacija]] između [[genotip]]a i [[fenotip]]a. Kao rezultat toga, genotipizacija ''CYP21A2'' ima visoku dijagnostičku vrijednost. Međutim, genotipizacija gena ''CYP21A2'' podložna je greškama, posebno zbog blisko lociranog i visoko homolognog [[pseudogen]]a ''[[CYP21A1P]]'' i složenih [[duplikacija (genetika)|duplikacija]], [[delecija (genetika)|delecija]] i preuređivanja unutar hromosomske regije 6p21.3 . Zato genotipizacija ''CYP21A2'', interpretacija rezultata i adekvatno [[genetičko savjetovanje]] pacijenata i njihovih porodica zahtijevaju duboko razumijevanje genetike ''CYP21A2''.<ref name="pmid32616876">{{cite journal | vauthors = Baumgartner-Parzer S, Witsch-Baumgartner M, Hoeppner W | title = EMQN best practice guidelines for molecular genetic testing and reporting of 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Human Genetics | date = juli 2020 | volume = 28 | issue = 10 | pages = 1341–1367 | pmid = 32616876 | doi = 10.1038/s41431-020-0653-5 | pmc = 7609334 | s2cid = 220295067 | doi-access = free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Slika:Steroidogenesis.svg|thumb|right|450px| Ljudska [[steroidogeneza]], koja prikazuje ''21-α hidroksilazu'' u gornjem centru, sa putevima do [[aldosteron]]a i [[kortizol]]a desno, i putevima do [[androgen]]a lijevo.]] Enzim P450c21, koji se obično naziva 21-hidroksilaza (21-OH), ugrađen je u glatki [[endoplazmatski retikulum]] ćelija [[nadbubrežne žlijezde|kore nadbubrežnih žlijezda]]. Katalizira [[hidroksilacija|hidroksilaciju]] 17α-hidroksiprogesterona (17OHP) u 11-deoksikortizol na [[glukokortikoid]]nom putu, koji počinje od [[pregnenolon]] a i završava [[kortizol]]om. Također katalizira hidroksilaciju [[progesteron]]a u 11-deoksikortikosteron (DOC) na [[mineralokortikoid]]nom putu, puta od pregnenolona do [[aldosteron]]a. Nedovoljna aktivnost ovog enzima smanjuje efikasnost sinteze kortizola, uz konstantnu hiperplaziju [[Kora nadbubrežne žlijezde|kore nadbubrežne žlijezde]] i povišenje nivoa [[ACTH]]. ACTH stimulira unos [[holesterol]]a i sintezu pregnenolona. Steroidni prekursori do njega i uključujući progesteron, 17α-hidroksipregnenolon, a posebno 17α-hidroksiprogesteron akumuliraju se u kori nadbubrežne žlijezde i u cirkulirajućoj krvi. Nivoi 17OHP u krvi mogu dostići 10–1000 puta više od normalne koncentracije. Budući da aktivnost 21-hidroksilaze nije uključena u sintezu [[androgen]]a, značajan dio velikih količina 17α-hidroksipregnenolona preusmjerava se na sintezu [[DHEA]], [[androstendion]]a i [[testosteron]]a, počevši od trećeg mjeseca [[fetus]]nog života kod oba spola. Sinteza [[aldosteron]]a također zavisi od aktivnosti 21-hidroksilaze. Iako je fetusna proizvodnja poremećena, to ne uzrokuje prenatalne efekte, jer veza [[placenta|posteljice]]l omogućava krvi majke da "[[dijaliza|dijalizira]]" fetus i održava ravnotežu [[elektrolit]]a i volumen krvi. ==Dijagnoza== Budući da je CAH [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivna]] bolest, većina djece sa CAH se rađa od roditelja koji nisu svjesni rizika i nemaju porodičnu anamnezu. Svako dijete će imati 25% šanse da se rodi s bolešću.<ref name="pmid30272171"/> ===Klasifikacija=== Stanje se može klasificirati u "potrošnja soli", "jednostavnu virilizaciju" i "neklasične" oblike.<ref name="pmid30272171"/> {| class="wikitable" |- ! Tip ! Efekti [[Spolni steroid|spolnog steroida]] ! Ostali efekti |- | Ozbiljni nedostatak 21-hidroksilaze uzrokuje '''CAH trošenja soli''' | Najčešći uzrok su [[dvosmislene genitalije]] zbog prenatalne [[virilizacija|virilizacije]] genetički ženskih (XX) novorođenčadi. | Povraćanje opasno po život i [[dehidracija]] koji se javljaju u prvih nekoliko sedmica života. Nivoi aldosterona i kortizola su smanjeni. |- | Umjereni nedostatak 21-hidroksilaze naziva se '''jednostavno virilizirajuća CAH''''' | Obično se prepoznaje kao uzrok virilizacije djece u prepubertetskoj dobi. | Kortizol je smanjen, ali aldosteron nije. |- | Još blaži oblici nedostatka 21-hidroksilaze nazivaju se '''neklasični CAH''' | Može izazvati [[androgen]]e efekte i [[neplodnost]] kod adolescenata i odraslih žena. | Ne smanjuju se razine ni aldosterona ni kortizola. |} Tipovi koji troše sol i jednostavni virilizirajući tipovi grupišu se ponekad kao "'klasični'".<ref name="pmid15988383">{{cite journal | vauthors = Forest MG, Tardy V, Nicolino M, David M, Morel Y | title = 21-Hydroxylase deficiency: an exemplary model of the contribution of molecular biology in the understanding and management of the disease | journal = Annales d'Endocrinologie | volume = 66 | issue = 3 | pages = 225–32 | date = juni 2005 | pmid = 15988383 | doi = 10.1016/s0003-4266(05)81754-8 }}</ref> ==Liječenje== Od 2018. godine, Smjernice za kliničku praksu savjetuju da kliničari nastave smatrati prenatalnu terapiju eksperimentalnom.<ref name="pmid30272171"/> Budući da period tokom kojeg se genitalije fetusa mogu virilizirati počinje oko šeest sedmica nakon začeća, prenatalni tretman kako bi se izbjegla virilizacija mora se započeti do 6.–7. sedmice.<ref name="pmid30272171"/> === Primjena deksametazona u prenatalnom liječenju === [[Nadbubrežne žlijezde]] ženskih fetusa sa CAH počinju proizvoditi višak [[androgen]]a do 9. sedmice gestacije. Najvažniji aspekti virilizacija (urogenitalno zatvaranje i falusni ureter) dešava se između 8. i 12. sedmice. Teoreijski, ako bi se fetusu moglo dopremiti dovoljno [[glukokortikoid]]a da smanji proizvodnju testosterona nadbubrežne žlijezde do 9. sedmice [[virilizacija]] bi se mogla spriječiti i izbjeći teška odluka o vremenu operacije. Izazov prevencije teške virilizacije djevojčica je dvostruk: otkrivanje CAH-a na početku trudnoće i isporuka efektivne količine glukokortikoida fetusu bez nanošenja štete majci.Prvi problem još nije u potpunosti riješen, ali se pokazalo da ako [[trudnica]] uzme dovoljno [[deksametazon]]a, taj može proći kroz placentu da potisne funkciju nadbubrežne žlijezde fetusa. Još uvijek nema programa koji otkrivaju rizik u porodicama koje još nisu imale dijete sa CAH. Za porodice koje žele da izbegnu virilizaciju drugog djeteta, sadašnja strategija je da počnu da uzimaju deksametazon čim se potvrdi trudnoća, iako je u tom periodu šansa da je trudnoća devojčica sa CAH samo 12,5%. Majka uzima deksametazon svaki dan dok se ne može sa sigurnošću utvrditi da li nosi oboljelu djevojčicu. Da li je fetus oboljela djevojčica može se utvrditi analizom [[horion]]skih resica u 9.–11. sedmici gestacije ili [[amniocenteza|amniocentezom]] u periodu između 15. i 18. sedmice [[Trudnoća|gestacije]]. U svakom slučaju spol fetusa može se brzo odrediti, a ako je fetus muškog spola, deksametazon se može prekinuti. Ako je ženskog, fetusna [[DNK]] se analizira kako bi se utvrdilo da li nosi neki od poznatih abnormalnih alela gena ''CYP21''. Ako je tako, deksametazon se nastavlja do kraja trudnoće u dozi od oko 1&nbsp;mg dnevno. Većina majki koje su slijedile ovaj plan liječenja imale su barem blage [[Cushingov sindrom|kušingoidne]] efekte glukokortikoida, ali su rodile kćeri čije su genitalije mnogo manje virilizirane. [[Deksametazon]] se koristi kao neetiketirani rani prenatalni tretman za simptome CAH kod ženskih fetusa, ali ne liječi osnovni kongenitalni poremećaj. Švedsko kliničko ispitivanje iz 2007. pokazalo je da liječenje može uzrokovati kognitivne i etološke defekte, ali mali broj ispitanika znači da se studija ne može smatrati definitivnom. Američka studija iz 2012. nije pokazala negativne kratkoročne ishode, ali jeste "nižu kognitivnu obradu kod CAH djevojčica i žena s dugotrajnom izloženošću DEX-u".<ref>{{cite journal | vauthors = Meyer-Bahlburg HF, Dolezal C, Haggerty R, Silverman M, New MI | title = Cognitive outcome of offspring from dexamethasone-treated pregnancies at risk for congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 167 | issue = 1 | pages = 103–10 | date = juli 2012 | pmid = 22549088 | pmc = 3383400 | doi = 10.1530/EJE-11-0789 }}</ref> Primjena prenatalnog deksametazona bila je predmet kontroverzi oko pitanja zvanog [[informirani pristanak]] i zbog toga što liječenje mora prethoditi kliničkoj dijagnozi CAH kod ženskog fetusa,<ref>{{cite magazine | vauthors = Elton C | title = A Prenatal Treatment Raises Questions of Medical Ethics | magazine = Time| date = 18. 6. 2010 | url = http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1996453,00.html?xid=rss-mostpopular | archive-url = https://web.archive.org/web/20100621002832/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1996453,00.html?xid=rss-mostpopular | url-status = dead | archive-date = 21. 6. 2010 | access-date = 5. 7. 2010}}</ref> posebno zato što ''[[in utero]]'' deksametazon može uzrokovati metaboličke probleme koji nisu evidentni tek kasnije u životu; švedske klinike obustavile su zapošljavanje za takva istraživanja 2010.<ref>{{cite journal | vauthors = Hirvikoski T, Nordenström A, Wedell A, Ritzén M, Lajic S | title = Prenatal dexamethasone treatment of children at risk for congenital adrenal hyperplasia: the Swedish experience and standpoint | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 97 | issue = 6 | pages = 1881–3 | date = juni 2012 | pmid = 22466333 | doi = 10.1210/jc.2012-1222 | doi-access = free }}</ref> Liječenje je također izazvalo zabrinutost u [[LGBT]] i [[bioetika|bioetičkim]] zajednicama nakon objavljivanja eseja na forumu Hastings Centra i istraživanja u Journal of Bioethical Inquiry, koje je otkrilo da prenatalni tretman poduziman da se ženskim fetusima spriječi da postanu [[LGBT|lezbejke]] nakon rođenja, odnosno da mogu povećati vjerovatnoću da se upuste u "tradicionalno" žensko ponašanje i karijere, te da budu više zainteresirani za rađanje i podizanje djece. Citirajući poznati pokušaj muškarca koji koristi svoje znanje o „bratskom redu rođenja i muškoj seksualnoj orijentaciji“ da izbjegne da ima [[homoseksualnost|homoseksualnog]] sina koristeći [[Surogat majčinstvo|surogat]], esejisti (profesor [[Alice Dreger]] sa Medicinskog fakulteta Feinberškog Univerziteta Northwestern, profesorica Ellen Feder sa američkog univerziteta i advokat [[Anne Tamar-Mattis]]) sugeriraju da prenatalni "dex" tretmani predstavljaju prvi poznati pokušaj korištenja ''[[in utero]]'' protokols za smanjenje učestalosti homoseksualnosti i [[biseksualnost]]i kod ljudi.<ref>{{cite web | vauthors = Dreger A, Feder EK, Tamar-Mattis A |author-link1= Alice Dreger | author-link3= Anne Tamar-Mattis |title = Preventing Homosexuality (and Uppity Women) in the Womb? | publisher = Bioethics Forum, a service of the Hastings Center | date = 29. 6. 2010 | url = http://www.thehastingscenter.org/Bioethicsforum/Post.aspx?id=4754&blogid=140 | access-date = 5. 7. 2010}}</ref><ref name="pmid22904609"/> Istraživanja o korištenju prenatalnih [[hormon]]skih tretmana za sprječavanje homoseksualnosti sežu do ranih 1990-ih ili ranije.<ref>{{Cite journal | vauthors = Meyer-Bahlburg H | title = Will Prenatal Hormone Treatment Prevent Homosexuality?| journal = Journal of Child and Adolescent Psychopharmacology | date = 1990 | volume = 1| issue = 4| pages = 279–283 | doi = 10.1089/cap.1990.1.279 }}</ref> Pošto je CAH recesivan gen, i majka i otac moraju biti recesivni nosioci CAH da bi dijete imalo CAH. Zbog napretka moderne medicine, ovi parovi sa recesivnim CAH genima imaju opciju da spreče CAH kod svojih potomaka putem [[preimplantacijska genetička dijagnoza]] (PGD). U PGD-u, jajna stanica se oplođuje izvan ženinog tijela u petrijevoj posudi (IVF). Trećeg dana, kada se embrion razvio od jedne ćelije do otprilike četiri do šest ćelija, jedna od tih ćelija se uklanja iz embrija bez njegovog oštećenja. [[Embrion]] nastavlja da raste do 5. dana kada je ili zamrznut ili implantiran u majku. U međuvremenu, uklonjena ćelija se analizira kako bi se utvrdilo da li embrion ima CAH. Ako se utvrdi da embrion ima CAH, roditelji mogu donijeti odluku da li žele da se implantira majci ili ne. Studijske metaanalize koje podržavaju upotrebu deksametazona na fetusima pod rizikom od CAH otkrila je da se "manje od jedne polovine od jednog procenta objavljenih 'studija' ove intervencije smatra dovoljno visokokvalitetnim da pruži značajne podatke. Čak su i ove četiri studije bile niskog kvaliteta&nbsp;... na način toliko klizav da su prekršile profesionalne standarde medicinske etike"<ref name="pmid22904609">{{cite journal | vauthors = Dreger A, Feder EK, Tamar-Mattis A | title = Prenatal Dexamethasone for Congenital Adrenal Hyperplasia: An Ethics Canary in the Modern Medical Mine | journal = Journal of Bioethical Inquiry | volume = 9 | issue = 3 | pages = 277–294 | date = septembar 2012 | pmid = 22904609 | pmc = 3416978 | doi = 10.1007/s11673-012-9384-9 }}</ref> i "nije bilo podataka o dugotrajnom praćenju fizičkih i metaboličkih ishoda kod djece izložene deksametazonu".<ref name="pmid20550539">{{cite journal | vauthors = Mercè Fernández-Balsells M, Muthusamy K, Smushkin G, Lampropulos JF, Elamin MB, Abu Elnour NO, Elamin KB, Agrwal N, Gallegos-Orozco JF, Lane MA, Erwin PJ, Montori VM, Murad MH | display-authors = 6 | title = Prenatal dexamethasone use for the prevention of virilization in pregnancies at risk for classical congenital adrenal hyperplasia because of 21-hydroxylase (CYP21A2) deficiency: a systematic review and meta-analyses | journal = Clinical Endocrinology | volume = 73 | issue = 4 | pages = 436–44 | date = oktobar 2010 | pmid = 20550539 | doi = 10.1111/j.1365-2265.2010.03826.x | s2cid = 29694687 }}</ref> ===Dugotrajno upravljanje CAH-om=== Lečenje dojenčadi i dece sa CAH je složeno i zahteva dugotrajnu negu u [[pedijatrija|pedijatrijskoj]] [[endokrinologija|endokrinološkoj klinici]]. Nakon što je dijagnoza potvrđena i bilo kakva kriza trošenja soli izbjegnuta ili poništena, glavni problemi upravljanja uključuju: # Pokretanje i praćenje [[hormon]]ske zamjene # Pokrivenost stresom, prevencija kriza, edukacija roditelja # Rekonstruktivna [[hirurgija]] # Optimiziranje rasta # Optimizacija supresije [[androgen]]a i [[plodnost (biologija)|plodnosti]] kod žena sa CAH ===Hormonska zamjena=== Primarni ciljevi hormonske zamjene su zaštita od [[nadbubrežna insuficijencija|nadbubrežne insuficijencije]] i suzbijanje prekomjerne proizvodnje [[androgen]] [[nadbubrežne žlijezde]]. [[Glukokortikoidi]] se daju svoj djeci i odraslima sa svim osim s najblažim i najnovijim oblicima CAH. Glukokortikoidi pružaju pouzdanu zamjenu za [[kortizol]], čime se smanjuju nivoi [[ACTH]]. Smanjenje ACTH također smanjuje stimulans za kontinuiranu hiperplaziju i prekomjernu proizvodnju androgena. Drugim riječima, nadomjestak glukokortikoida je primarnI metod za smanjenje prekomjerne proizvodnje androgena nadbubrežne žlijezde kod oba spola. Brojni glukokortikoidi dostupni su za terapijsku upotrebu. [[Hidrokortizon]] ili tekući [[prednizolon]] preferiraju se u dojenčadi i djetinjstvu, a [[prednizon]] ili [[deksametazon]] su često pogodniji za odrasle. Doziranje glukokortikoida počinje se obično na nižem kraju fiziološke zamjene (6–12&nbsp;mg/m<sup>2</sup>), ali se prilagođava tokom djetinjstva, kako bi se spriječio i rast supresije od prevelike količine glukokortikoida i bijega androgena iz premale zamjene. Nivoi [[17α-hidroksiprogesteron]]a, [[testosteron]]a, [[androstendion]] a i drugih nadbubrežnih steroida prate se za dodatne informacije, ali se možda neće u potpunosti normalizirati čak ni uz optimalno liječenje. Međutim, sadašnji metodi terapije glukokortikoidima mogu dovesti do nefizioloških doza koje, pored problema uzrokovanih prekomjernim izlaganjem androgenima, mogu štetiti zdravlju. Različiti klinički rezultati, osim steroida, zahtijevaju redovno praćenje. Negativne posljedice su prvenstveno posljedica nefiziološke zamjene glukokortikoida.<ref name="pmid33741777">{{cite journal | vauthors = Nordenström A, Lajic S, Falhammar H | title = Clinical outcomes in 21-hydroxylase deficiency | journal = Current Opinion in Endocrinology, Diabetes and Obesity | volume = 28| issue = 3| pages = 318–324| date = mart 2021 | pmid = 33741777 | doi = 10.1097/MED.0000000000000625 | s2cid = 232298877 }}</ref> [[Mineralokortikoid]]i se zamjenjuju kod svih novorođenčadi sa trošenjem soli i kod većine pacijenata s povišenim nivoima [[renin]]a. [[Fludrokortizon]] je jedini farmaceutski dostupan mineralokortikoid i obično se koristi u dozama od 0,05 do 2&nbsp;mg dnevno. Radi optimizacije doze, prate se nivoi [[elektrolit]]a, [[renin]]a i [[krvni pritisak|krvnog pritiska]]. ==Incidencija== Prema većini studija, globalna incidencija klasičnih oblika kreće se od oko 1/14.000 do 1/18.000 rođenja, na osnovu programa skrininga novorođenčadi i nacionalnih registra slučajeva, ali ova situacija je češća u malim genetički izolovanim populacijama s malim [[genski fond|genskim fondovima]].<ref name="pmid30272171"/> Incidencija neklasičnih oblika je 1/200 do 1/1.000 na osnovu različitih procjena, a viša je i u grupama ljudi s visokom stopom brakova [[inbriding|u srodstvu]], do 1/50.<ref name="pmid30272171"/><ref name="pmid16912124">{{cite journal | vauthors = New MI | title = Extensive clinical experience: nonclassical 21-hydroxylase deficiency | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 91 | issue = 11 | pages = 4205–14 | date = novembar 2006 | pmid = 16912124 | doi = 10.1210/jc.2006-1645 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Hannah-Shmouni F, Morissette R, Sinaii N, Elman M, Prezant TR, Chen W, Pulver A, Merke DP | display-authors = 6 | title = Revisiting the prevalence of nonclassic congenital adrenal hyperplasia in US Ashkenazi Jews and Caucasians | journal = Genetics in Medicine | volume = 19 | issue = 11 | pages = 1276–1279 | date = novembar 2017 | pmid = 28541281 | doi = 10.1038/gim.2017.46 | pmc = 5675788 | s2cid = 4630175 }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Urođene greške metabolizma steroida]] * [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija]] * [[Adrenalna insuficijencija]] * [[Poremećaji seksualnog razvoja]] * [[Interseks]]ualnost, [[pseudohermafroditizam]] i [[dvosmislene genitalije]] * [[21-Hidroksilaza]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=cah GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on 21-Hydroxylase-Deficient Congenital Adrenal Hyperplasia] * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/omim/201910 OMIM entry on 21-Hydroxylase-Deficient Congenital Adrenal Hyperplasia] {{Poremećaji nadbubrežne žlijezde}} {{Kvarovi metabolizma holesterola i steroida}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 6]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Kožna stanja povezana s endokrinim sistemom]] [[Kategorija:Međuspolne varijacije]] [[Kategorija:Poremećaji metabolizma holesterola i steroida]] iy9nilhwusikz0zi3o0zxen5w7clux5 Pendredov sindrom 0 487416 3899797 3889204 2026-06-22T13:53:18Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Pendredov sindrom<br>(Sindrom gušavost-gluhoća)<ref>{{cite web |last1=RESERVED |first1=INSERM US14-- ALL RIGHTS |title=Orphanet: Pendred syndrome |url=https://www.orpha.net/consor/cgi-bin/OC_Exp.php?lng=EN&Expert=705 |website=www.orpha.net |access-date=29. 9. 2019 |language=en}}</ref> | slika = File:Pendred syndrome diagram.jpg |veličina_slike=300px | opis_slike = Normalna [[pužnica]] ima 2,5 zavoja, ali kod Pendredovog sindroma postoji abnormalna particija (središnje koštano jezgro je smanjeno u veličini i složenosti) i smanjen broj zavoja koji vodi do Mondinijeve pužnice koja ima bazni zavoj i prošireni apikalni zaokret (1,5 okreta). Tu je i prošireni endolimfni kanal i vrećica sa proširenim pužničnim kanalom *Oblast: [[Medicinska genetika]] | DiseasesDB = 9771 | ICD10 = {{ICD10|E|07|1}} | ICD9 = | ICDO = | OMIM = 274600 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = | GeneReviewsNBK = NBK1467 | GeneReviewsName = Pendred Syndrome/DFNB4 | SNOMED CT = 70348004 | Orphanet = 705 *[[Frekvencija]]: | deaths = }} '''Pendredov sindrom''' je [[genetički poremećaj]] koji dovodi do kongenitalnog bilateralnog (obostranog) [[senzorinervni gubitak sluha|senzorinervnog gubitka sluha]] i [[gušavost]]i, sa eutireoidnim ili blagim hipotireozama (smanjenom funkcijom [[tireoidea|štitnjače]]). Ne postoji poseban tretman, osim mjera podrške za [[gubitak sluha]] i suplementacije [[tireoidni hormoni|hormona štitnjače]] u slučaju hipotireoze. Ime je dobio po dr. Vaughanu Pendredu (1869–1946), doktoru [[Britanija|Britancu]] koji je prvi opisao stanje u [[Irska|irskoj]] porodici koja živi u [[Durham, Engleska|Durhamu]] 1896.<ref name=Pendred>{{cite journal | author=Pendred V | title=Deaf-mutism and goitre | journal=Lancet | year=1896 |volume=2 | issue=3808 | pages=532 | doi=10.1016/S0140-6736(01)74403-0| url=https://zenodo.org/record/1982473 }}</ref><ref name=Pearce>{{cite journal |author=Pearce JM |title=Pendred's syndrome |journal=Eur. Neurol. |volume=58 |issue=3 |pages=189–90 |year=2007 |pmid=17622729 |doi=10.1159/000104724 |doi-access=free }}</ref> To čini 7,5% do 15% svih slučajeva kongenitalnih [[gluhoća]].<ref name=Reardon/> ==Znakovi i simptomi== [[Gubitak sluha]] kod Pendredovog sindroma je često, iako ne uvijek, prisutan od rođenja, a usvajanje [[jezik]]a može biti značajan problem ako je [[gluhoća]] teška u djetinjstvu. Gubitak sluha se obično pogoršava tokom godina, a napredovanje može biti postupno i povezano sa manjom traumom glave. U nekim slučajevima, razvoj jezika se pogoršava nakon [[povreda glave]], što pokazuje da je [[unutrašnje uho]] osjetljivo na traumu kod Pendredovog sindroma; ovo je posljedica proširenih vestibulskih akvadukta uobičajenih za ovaj sindrom.<ref name=Reardon>{{cite journal |vauthors=Reardon W, Coffey R, Phelps PD, etal |title=Pendred syndrome--100 years of underascertainment? |url=https://archive.org/details/sim_qjm_1997-07_90_7/page/442 |journal=QJM |volume=90 |issue=7 |pages=443–7 |date=juli 1997 |pmid=9302427 |doi=10.1093/qjmed/90.7.443|doi-access=free }}</ref> Funkcija vestibuluma varira u Pendredovom sindromu i [[vrtoglavica]] može biti karakteristika manje traume glave. [[Gušavost]] je prisutna u 75% svih slučajeva.<ref name=Reardon/> ==Genetika== [[slika:autorecessive.svg|thumb|right|Pendredov sindrom ima autosomno recesivni obrazac [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]].]] Pendredov sindrom se nasljeđuje na [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] način, što znači da je potrebno naslijediti abnormalni gen od svakog ([[heterozigot]]nog) roditelja da bi se razvilo stanje. To također znači da brat ili sestra pacijenta sa Pendredovim sindromom ima 25% šanse da će također imati to stanje ako su roditelji nepromijenjeni [[genetički nositelj]]i.<ref name="pmid28648509">{{cite journal | vauthors = Wémeau JL, Kopp P | title = Pendred syndrome | journal = Best Practice & Research. Clinical Endocrinology & Metabolism | volume = 31 | issue = 2 | pages = 213–224 | date = mart 2017 | pmid = 28648509 | doi = 10.1016/j.beem.2017.04.011 }}</ref> Povezan je sa [[mutacija|mutacijom]] u [[gen]]u ''PDS'', koji kodira protein ''[[pendrin]]'' ([[porodica rastvornih nosača]] 26, član 4, [[SLC26A4 ]]). Gen se nalazi na dugom kraku [[hromosom 7|hromosoma 7]] (7q31).<ref name=Sheffield>{{cite journal |vauthors=Sheffield VC, Kraiem Z, Beck JC, etal |title=Pendred syndrome maps to chromosome 7q21-34 and is caused by an intrinsic defect in thyroid iodine organification |journal=Nat. Genet. |volume=12 |issue=4 |pages=424–6 |date=april 1996 |pmid=8630498 |doi=10.1038/ng0496-424 |s2cid=25888014 }}</ref><ref name="pmid8630497">{{cite journal | vauthors = Coyle B, Coffey R, Armour JA, Gausden E, Hochberg Z, Grossman A, Britton K, Pembrey M, Reardon W, Trembath R|display-authors = 6 | title = Pendred syndrome (goitre and sensorineural hearing loss) maps to chromosome 7 in the region containing the nonsyndromic deafness gene DFNB4 | journal = Nature Genetics | volume = 12 | issue = 4 | pages = 421–3 | date = april 1996 | pmid = 8630497 | doi = 10.1038/ng0496-421|s2cid=7166946 }}</ref> Mutacije u istom genu također uzrokuju [[sindrom uvećanog vestibulskog kanala]] (EVA ili EVAS), još jedan urođeni uzrok gluhoće; specifične mutacije češće uzrokuju EVAS, dok su druge više povezane s Pendredovim sindromom.<ref name="pmid17690912">{{cite journal | vauthors = Azaiez H, Yang T, Prasad S, Sorensen JL, Nishimura CJ, Kimberling WJ, Smith RJ | title = Genotype-phenotype correlations for SLC26A4-related deafness | journal = Human Genetics | volume = 122 | issue = 5 | pages = 451–7 | date = decembar 2007 | pmid = 17690912 | doi = 10.1007/s00439-007-0415-2 | s2cid=19451595 }}</ref> ==Patofiziologija== SLC26A4 se može naći u [[pužnica|kohleji]] (dio unutrašnjeg uha), [[tireoidea|štitnjači]] i [[bubrezi]]ma. U bubrezima učestvuje u lučenju [[bikarbonat]]a. Međutim, nije poznato da Pendredov sindrom dovodi do problema s bubrezima.<ref>{{cite journal |vauthors=Royaux IE, Wall SM, Karniski LP, etal |title=Pendrin, encoded by the Pendred syndrome gene, resides in the apical region of renal intercalated cells and mediates bicarbonate secretion |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=98 |issue=7 |pages=4221–6 |date=mart 2001 |pmid=11274445 |doi=10.1073/pnas.071516798 |pmc=31206|bibcode=2001PNAS...98.4221R |doi-access=free }}</ref> It functions as an iodide/chloride transporter.<ref name="pmid10192399">{{cite journal | vauthors = Scott DA, Wang R, Kreman TM, Sheffield VC, Karniski LP | title = The Pendred syndrome gene encodes a chloride-iodide transport protein | journal = Nature Genetics | volume = 21 | issue = 4 | pages = 440–3 | date = april 1999 | pmid = 10192399 | doi = 10.1038/7783 | s2cid = 23717390 }}</ref> U štitnoj žlijezdi to dovodi do smanjene organizacije usvajanja [[jod]]a (tj. njegove inkorporacije u [[hormon]] štitnjače).<ref name=Sheffield/> == Dijagnoza == Osobe s Pendredovim sindromom imaju [[gubitak sluha]], bilo pri rođenju ili tokom djetinjstva. Gubitak sluha je obično progresivan. U ranim fazama obično se radi o mješovitom gubitku sluha (konduktivni i senzornervni gubitak sluha) zbog efekta trećeg prozora izazvanog malformacijama [[unutrašnje uho|unutrašnjeg uha]] (prošireni vestibulski akvadukti). Gušavost štitaste žlezde može biti prisutna u prvoj deceniji i uobičajena je krajem druge decenije. [[MRI|MRI skeniranje]] unutrašnjeg uha obično pokazuje proširene ili velike vestibulske akvedukte sa uvećanim [[endolimfa|endolimfnim]] vrećama i može pokazati abnormalnosti pužnice koje su poznate kao [[Mondinijeva displazija]].<ref name=Reardon/> [[Genetičko testiranje]] za identifikaciju gena za kodiranje pendrina obično postavlja dijagnozu. Ako se sumnja na stanje, ponekad se izvodi "test pražnjenja perhlorata". Ovaj test je visoko [[osjetljivost (test)|osjetljiv]], ali može biti i abnormalan u drugim stanjima štitnjače.<ref name=Reardon/> Ako je prisutna gušavost, izvode se [[testovi funkcije štitne žlijezde]], kako bi se identificirali blagi slučajevi disfunkcije štitnjače čak i ako još ne izazivaju simptome.<ref name=NIDCD>{{cite web |author=National Institute on Deafness and Other Communication Disorders |url=http://www.nidcd.nih.gov/health/hearing/pendred.asp |title=Pendred Syndrome |date=oktobar 2006 |access-date=5. 5. 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080509161459/http://www.nidcd.nih.gov/health/hearing/pendred.asp |archive-date=9. 5. 2008 }}</ref> ==Liječenje== Ne postoji specifičan tretman za Pendredov sindrom. Ako su nivoi hormona štitnjače smanjeni, mogu biti potrebni [[tiroidni hormoni|suplementi hormona štitnjače]]. Pacijentima se savjetuje da preduzmu mjere opreza protiv povreda glave.<ref name=NIDCD/> ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=pendred GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Pendred Syndrome/DFNB4] * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/disease/Pendred.html NCBI Genes and Diseases] {{Poremećaji rastvornih nosača}} {{Kongenitalni endokrini poremećaji}} {{DEFAULTSORT:Pendred Syndrome}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 7]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Poremećaji membranskih transportnih proteina]] [[Kategorija:Gluhoća]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] i8vfrbq7z3bubqiqsjpxp92yl2gqcqm Meckelov sindrom 0 487772 3899802 3889267 2026-06-22T13:56:32Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji mokraćnog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Meckelov sindrom | sinonimi = Meckel–Gruberov sindrom, Gruberov sindrom, ''Disencephalia splanchnocystica'' | slika = Embryos with mutation in Mks1krc, a cause of Meckel syndrome.png | veličina_slike = 300px | alt = | opis_slike = [[Embrion]]i s mutacijom u MKS1KRC, uzrokom Meckelovog sindroma. | izgovor = | specijalnost = [[Medicinska genetika]] | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = <!-- ili |uzrok= --> | rizici = <!-- ili |rizik= --> | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | liječenje = <!-- ili |tretman= --> | lijek = | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = }} '''Meckel–Gruberov sindrom''' je rijedak, [[smrt]]onosni [[ciliopatija|ciliopatski]] [[genetički poremećaj]], karakteriziran [[cista]]stom [[displazija|displazijom]] [[bubreg]]a, malformacijama [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (potiljačna encefalokela), [[polidaktilija|polidaktilijom]] (postaksijalna), [[jetra|jetrenim]] defektima u razvoju i [[plućna hipoplazija|plućnom hipoplazijom]] zbog [[oligohidramnion]]a. Meckel-Gruberov sindrom je dobio ime po [[Johann Meckel|Johannu Meckelu]] i Georgu Gruberu.<ref>{{WhoNamedIt|synd|2055}}</ref><ref>J. F. Meckel. Beschreibung zweier durch sehr ähnliche Bildungsabweichungen entstellter Geschwister. Deutsches Archiv für Physiologie, 1822, '''7''': 99–172.</ref><ref>G. B. Gruber. Beiträge zur Frage "gekoppelter" Missbildungen (Akrocephalossyndactylie und Dysencephalia splancnocystica. Beitr path Anat, 1934, '''93''': 459–476.</ref> ==Patofiziologija== Meckel–Gruberov sindrom (MKS) je [[autosom]]no recesivna smrtonosna malformacija. Nedavno su identifikovana dva MKS [[gen]]a, [[MKS1]] i [[MKS3]]. Sprovedena studija opisala je [[Ćelija (biologija)|ćelijsku]], [[Ćelija (biologija)|potćelijsku]] i funkcionalnu karakterizaciju novih [[protein]]a, [[MKS1]] i [[meckelin]]a, [[kodon|kodiranih]] ovim genima.<ref name=dawe07>{{cite journal | vauthors=Dawe HR, Smith UM, Cullinane AR, Gerrelli D, Cox P, Badano JL, Blair-Reid S, Sriram N, Katsanis N, Attie-Bitach T, Afford SC, Copp AJ, Kelly DA, Gull K, Johnson CA | year=2007 | title=The Meckel–Gruber Syndrome proteins MKS1 and meckelin interact and are required for primary cilium formation | journal=Human Molecular Genetics | volume=16 | pages=173–186 | doi=10.1093/hmg/ddl459 | pmid=17185389 | issue=2 | doi-access=free }}</ref> {| class="wikitable" |- ! Tip ! [[OMIM]] ! [[Gen]] |- | MKS1 | {{OMIM|609883||none}} | [[MKS1]] |- | MKS2 | {{OMIM|603194||none}} | [[TMEM216]] |- | MKS3 | {{OMIM|607361||none}} | [[TMEM67]] |- | MKS4 | {{OMIM|611134||none}} | [[CEP290]] |- | MKS5 | {{OMIM|611561||none}} | [[RPGRIP1L]] |- | MKS6 | {{OMIM|612284||none}} | [[CC2D2A]] |- | MKS7 | {{OMIM|608002||none}} | [[NPHP3]] |- | MKS8 | {{OMIM|613846||none}} | [[TCTN2]] |- | MKS9 | {{OMIM|614144||none}} | [[B9D1]] |- | MKS10 | {{OMIM|611951||none}} | [[B9D2]] |} ==Dijagnoza== Displazijski [[bubrezi]] prevladavaju u preko 95% svih identifikovanih slučajeva. Kada se to dogodi, [[mikroskop]]ske [[ciste]] se razvijaju unutar bubrega i polahko ga uništavaju, uzrokujući da se uveća za 10 do 20 puta od svoje prvobitne veličine. Nivo [[amnion|amnionske tečnosti]] u [[maternica|maternici]] može biti značajno promenjen ili ostati normalan, a normalan nivo tečnosti ne bi trebalo da bude kriterij za isključivanje dijagnoze. [[Potiljačni režanj|Potiljačna]] [[encefalokela]] prisutna je u 60% do 80% svih slučajeva, a postaksijalna [[polidaktilija]] u 55% do 75% od ukupnog broja identifikovanih slučajeva. Pronalaženje najmanje dvije od tri [[Fenotip|fenotipske karakteristike]] klasične trijade, u prisustvu normalnog [[kariotip]]a, čini dijagnozu čvrstom. Redovni [[ultrazvuk]] i proaktivna prenatalna njega obično mogu otkriti [[simptom]]e rano u [[trudnoća]]ma. ==Upravljanje== Ne postoji lijek za ovu bolest. Liječenje je [[simptom]]sko i da se bebi učini što ugodnijim.<ref>{{Cite web|url=https://rarediseases.org/rare-diseases/meckel-syndrome/|title=Meckel Syndrome|website=NORD (National Organization for Rare Disorders)|access-date=2. 12. 2019}}</ref> == Prognoza == Bolest je smrtonosna. Većina novorođenčadi koja nisu [[mrtvorođenče|mrtvorođena]],a s Meckelovim sindromom umiru u roku od nekoliko sati do dana nakon rođenja.<ref>{{Cite journal|last1=Kheir|first1=Abdelmoneim E. M.|last2=Imam|first2=Abdelmutalab|last3=Omer|first3=Ilham M.|last4=Hassan|first4=Ibtsama M.A.|last5=Elamin|first5=Sara A.|last6=Awadalla|first6=Esra A.|last7=Gadalla|first7=Mohammed H.|last8=Hamdoon|first8=Tagwa A.|date=2012|title=Meckel-Gruber syndrome: A rare and lethal anomaly|journal=Sudanese Journal of Paediatrics|volume=12|issue=1|pages=93–96|issn=0256-4408|pmc=4949827|pmid=27493335}}</ref> The longest survival time reported in medical literature is 28 months.<ref>{{Cite journal|last1=Barisic|first1=Ingeborg|last2=Boban|first2=Ljubica|last3=Loane|first3=Maria|last4=Garne|first4=Ester|last5=Wellesley|first5=Diana|last6=Calzolari|first6=Elisa|last7=Dolk|first7=Helen|last8=Addor|first8=Marie-Claude|last9=Bergman|first9=Jorieke EH|last10=Braz|first10=Paula|last11=Draper|first11=Elizabeth S|date=juni 2015|title=Meckel–Gruber Syndrome: a population-based study on prevalence, prenatal diagnosis, clinical features, and survival in Europe|journal=European Journal of Human Genetics|volume=23|issue=6|pages=746–752|doi=10.1038/ejhg.2014.174|issn=1018-4813|pmc=4795048|pmid=25182137}}</ref> ==Incidencija== Iako nije precizno poznato, procjenjuje se da je opća stopa incidencije za Meckelov sidrom, prema Bergsmi, 0,02/10.000 do 0,7/10.000 rođenih.<ref>{{Cite book |last=Bergsma |first=D. |year=1979 |chapter=Birth Defects |title=Atlas and Compendium |publisher=Macmillan Press |location=London }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Salonen |first1=R. |last2=Norio |first2=R. |last3=Reynolds |year=1984 |first3=James F. |title=The Meckel syndrome: Clinicopathological Findings in 67 Patients |journal=American Journal of Medical Genetics |volume=18 |pmid=6486167 |issue=4 |pages=671–689 |doi=10.1002/ajmg.1320180414 }}</ref> Ovaj sindrom je [[bolest finskog naslijeđa]]. Njegova učestalost je mnogo veća u [[Finska|Finskoj]], gdje je incidencija čak 1,1/10.000 rođenih. Procjenjuje se da tamo Meckelov sindrom čini 5% svih defekata [[nervna cijev|nervne cijevi]].<ref>{{Cite journal |last=Nyberg |first=D. A. |year=1990 |title=Meckel–Gruber syndrome; Importance of Prenatal Diagnosis |journal= Journal of Ultrasound in Medicine|volume=9 |issue= 12|pages=691–696 |display-authors=etal|doi=10.7863/jum.1990.9.12.691 |pmid=2277397 |s2cid=25658017 |doi-access=free }}</ref> [[Leicestershire]]ska perinatalna anketa mortaliteta za godine od 1976. do 1982. otkrila je visoku učestalost Meckelovog sindroma kod indijskih imigranata [[Gudžarati|Gudžarati naroda]].<ref>{{Cite journal|last1=Young|first1=I. D.|last2=Rickett|first2=A. B.|last3=Clarke|first3=M.|date=1. 8. 1985|title=High incidence of Meckel's syndrome in Gujarati Indians.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-medical-genetics_1985-08_22_4/page/301|journal=Journal of Medical Genetics|volume=22|issue=4|pages=301–304|doi=10.1136/jmg.22.4.301|issn=0022-2593|pmid=4045959|pmc=1049454}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 31662 | ICD10 = {{ICD10|Q|61|9|q|60}} | ICD9 = | ICDO = | OMIM = 249000 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = ped | eMedicineTopic = 1390 | MeshID = }} {{Urođene malformacije mokraćnog sistema}} {{Ciliopatija}} {{DEFAULTSORT:Meckel-Gruber syndrome}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 11]] [[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]] [[Kategorija:Ciliopatija]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji nervnog sistema]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji probavnog sistema]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] [[Kategorija:Rijetki sindromi]] 8n0g8li4hmen16xtv8oylhow813h6b8 Sekvenciranje DNK 0 489828 3899915 3889609 2026-06-22T23:36:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899915 wikitext text/x-wiki {{Genetika bočni stubac}} '''Sekvenciranje DNK ''' je proces određivanja [[sekvenca nukleinske kiseline|sekvenci nukleinskih kiselina]] – redoslijeda [[nukleotid]]a u [[molekula]]ma [[DNK]]. Uključuje bilo koji metod ili tehnologiju koja se koristi za određivanje redoslijeda četiri baze: [[adenin]], [[guanin]], [[citozin]] i [[timin]]. Pojava brzih metoda sekvenciranja DNK uveliko je ubrzala biološka i medicinska istraživanja i otkrića.<ref>{{cite web|url=https://theconversation.com/introducing-dark-dna-the-phenomenon-that-could-change-how-we-think-about-evolution-82867|title=Introducing 'dark DNA' – the phenomenon that could change how we think about evolution}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Behjati S, Tarpey PS | title = What is next generation sequencing? | journal = Archives of Disease in Childhood: Education and Practice Edition | issue = 6 | pages = 236–8 | date = decembar 2013 | volume = 98 | pmid = 23986538 | pmc = 3841808 | doi = 10.1136/archdischild-2013-304340 }}</ref> Poznavanje sekvenci DNK postalo je neophodno za osnovna biološka istraživanja, [[Genografski projekt|DNK Genografski projekti]] ma i u brojnim primijenjenim poljima kao što su [[medicinska dijagnoza]], [[biotehnologija]], [[forenzička biologija]], [[virologija]] i [[biosistematika]]. Uspoređujući normalne i mutirane sekvence DNK mogu se dijagnosticirati različite bolesti, uključujući različite tipove raka,<ref>{{cite journal | vauthors = Chmielecki J, Meyerson M | title = DNA sequencing of cancer: what have we learned? | journal = Annual Review of Medicine | volume = 65 | issue = 1 | pages = 63–79 | date = 14. 1. 2014 | pmid = 24274178 | doi = 10.1146/annurev-med-060712-200152 }}</ref> karakterizira repertoar [[antitijela]], a može se koristiti za usmjeravanje liječenja pacijenata.<ref>{{cite journal | vauthors = Pekin D, Skhiri Y, Baret JC, Le Corre D, Mazutis L, Salem CB, Millot F, El Harrak A, Hutchison JB, Larson JW, Link DR, Laurent-Puig P, Griffiths AD, Taly V | display-authors = 6 | title = Quantitative and sensitive detection of rare mutations using droplet-based microfluidics | journal = Lab on a Chip | volume = 11 | issue = 13 | pages = 2156–66 | date = juli 2011 | pmid = 21594292 | doi = 10.1039/c1lc20128j }}</ref> Posjedovanje brzog načina sekvenciranja DNK omogućava bržu i individualiziraniju medicinsku njegu i identifikaciju i katalogizaciju više organizama. Povećana brzina sekvenciranja postignuta modernom tehnologijom sekvenciranja DNK bila je ključna u sekvenciranju kompletnih sekvenci DNK, ili [[genom]]a, brojnih tipova i vrsta života, uključujući [[ljudski genom]] i druge kompletne sekvence DNK mnogih životinjskih, biljnih i mikrobnih [[vrsta]]. [[slika:Radioactive Fluorescent Seq.jpg|280px|right| Primjer rezultata automatiziranog sekvenciranja DNK sa završetkom lanca.]] Prve sekvence DNK dobili su akademski istraživači, ranih 1970-ih, koristeći mukotrpne metode zasnovane na [[hromatografija|dvodimenzijskoj hromatografiji]]. Nakon razvoja [[fluorescencija|fluorescentnog]] metoda sekvenciranja [[DNK sekvencer]]om,<ref name=olsvik1993>{{cite journal | vauthors = Olsvik O, Wahlberg J, Petterson B, Uhlén M, Popovic T, Wachsmuth IK, Fields PI | title = Use of automated sequencing of polymerase chain reaction-generated amplicons to identify three types of cholera toxin subunit B in Vibrio cholerae O1 strains | journal = J. Clin. Microbiol. | volume = 31 | issue = 1 | pages = 22–25 | date = januar 1993 | pmid = 7678018 | pmc = 262614 | doi = 10.1128/JCM.31.1.22-25.1993 }}</ref> Sekvenciranje DNK postalo je lakše i za veličine redova brže.<ref name="pmid18992322">{{cite journal | vauthors = Pettersson E, Lundeberg J, Ahmadian A | title = Generations of sequencing technologies | journal = Genomics | volume = 93 | issue = 2 | pages = 105–11 | date = februar 2009 | pmid = 18992322 | doi = 10.1016/j.ygeno.2008.10.003 | doi-access = free }}</ref> == Aplikacije == DNK sekvenciranje se može koristiti za određivanje sekvence pojedinačnih [[gen]]a, većih genetičkih regija (tj. klastera gena ili [[operon]]a), punih [[hromosom]]a ili [[Sekvenciranje cijelog genoma|cijelih genoma]] bilo kojih organizama. Sekvenciranje DNK je takođe najefikasniji način za indirektno sekvenciranje [[RNK]] ili [[protein]]a (preko njihovog [[otvoreni okvir čitanja|otvorenih okvira čitanja]]). Zapravo, sekvenciranje DNK postalo je ključna tehnologija u mnogim oblastima biologije i drugih nauka kao što su [[medicina]], [[forenzika]] i [[bioantropologija]]. === Molekulska biologija === Sekvenciranje se koristi u [[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]] za proučavanje genoma i proteina koje oni kodiraju. Informacije dobijene pomoću sekvenciranja omogućavaju da se identifikuju promjene u genima, povezanost s bolestima i [[fenotip]]ovima, te identificiraju potencijalne mete lijeka. === Evolucijska biologija === Budući da je DNK informativna [[makromolekula]] u smislu prijenosa s jedne [[generacije]] na drugu, sekvenciranje DNK se koristi u [[evolucijska biologija|evolucijskoj biologiji]] za proučavanje kako su različiti organizmi povezani i kako su evoluirali. U februaru 2021. godine, naučnici su po prvi put izvijestili o sekvenciranju [[DNK]] iz [[mrtvac|životinjskih ostataka]], u ovom slučaju [[mamut]]a, starijih od milion godina, najstarije DNK sekvencirane do danas.<ref name="CNN-20210217">{{cite news |last=Hunt |first=Katie |title=World's oldest DNA sequenced from a mammoth that lived more than a million years ago |url=https://www.cnn.com/2021/02/17/world/mammoth-oldest-dna-million-years-ago-scn/index.html |date=17. 2. 2021 |work=CNN|access-date=17. 2. 2021 }}</ref><ref name="NAT-20210217">{{cite journal |last=Callaway |first=Ewen |title=Million-year-old mammoth genomes shatter record for oldest ancient DNA - Permafrost-preserved teeth, up to 1.6 million years old, identify a new kind of mammoth in Siberia. |date=17. 2. 2021 |journal=[[Nature]] |volume=590 |issue=7847 |pages=537–538 |doi=10.1038/d41586-021-00436-x |pmid=33597786 |doi-access=free }}</ref> === Metagenomika === {{Glavni| Metagenomika}} Oblast [[metagenomika|metagenomike]] uključuje identifikaciju organizama prisutnih u vodnom tijelu, [[kanalizacija]]ma, prljavštini, krhotinama filtriranim iz zraka ili uzorcima briseva iz [[organizam]]a. Poznavanje toga koji su organizmi prisutni u određenom okruženju ključno je za istraživanje u [[ekologija|ekologiji]], [[epidemiologija|epidemiologiji]], [[mikrobiologija|mikrobiologiji]] i drugim poljima. Sekvenciranje omogućava da se odredi koje vrste [[mikrob]]a mogu biti prisutne u [[mikrobiom]]u, naprimjer. === Virusologija === {{Glavni |Virusologija}} Kako je većina virusa premala da bi se mogla vidjeti svjetlosnim [[mikroskop]]om, za identifikaciju i proučavanje virusa, sekvenciranje je jedan od glavnih alata u virologiji.<ref name=":0c"/> Virusni genomi mogu biti bazirani na DNK ili RNK. RNK virusi su vremenski osjetljiviji za sekvenciranje genoma, jer se brže razgrađuju u kliničkim uzorcima.<ref name="Shirlee"/> Tradicijski [[Sangersko sekvenciranje]] i sekvenciranje sljedeće generacije koriste se za sekvenciranje virusa u osnovnim i kliničkim istraživanjima , kao i za dijagnozu virusnih [[infekcija]] u nastajanju, molekularnu epidemiologiju virusnih patogena i testiranje rezistencije na lijekove. U [[GenBank]] postoji više od 2,3 miliona jedinstvenih virusnih sekvenci.<ref name=":0c"/> Nedavno je NGS nadmašio tradicijski Sangerov metod kao najpopularniji pristup za generiranje virusnih genoma.<ref name=":0c">{{cite journal |last1=Castro |first1=Christina |last2=Marine |first2=Rachel |last3=Ramos |first3=Edward |last4=Ng |first4=Terry Fei Fan |title=The effect of variant interference on de novo assembly for viral deep sequencing |journal=BMC Genomics |doi=10.1186/s12864-020-06801-w |biorxiv=10.1101/815480 |year=2019 |volume=21 |issue=1 |page=421 |pmid=32571214 |pmc=7306937 |doi-access=free }}</ref> Tokom izbijanja [[ptičja gripa|ptičje gripe]] 1990., virusno sekvenciranje utvrdilo je da podtip gripe potiče iz resortiranja između [[prepelica]] i živine. To je dovelo do zakona u [[Hong Kong]]u koji je zabranio prodaju živih prepelica i živine zajedno na tržištu. Virusno sekvenciranje se također može koristiti za procjenu kada je virusna [[epidemija]] počela korištenjem tehnike [[molekularni sat|molekulskog sata]].<ref name="Shirlee">{{cite journal|doi=10.1146/annurev-virology-110615-035747|title=Genomic Analysis of Viral Outbreaks|year=2016|last1=Wohl|first1=Shirlee|last2=Schaffner|first2=Stephen F.|last3=Sabeti|first3=Pardis C.|journal=Annual Review of Virology|volume=3|issue=1|pages=173–195|pmid=27501264|pmc=5210220}}</ref> === Medicina === Medicinski tehničari mogu sekvencirati gene (ili, teorijski, pune genome) pacijenata kako bi utvrdili postoji li rizik od genetičkih bolesti. Ovo je oblik [[genetičko testiranje|genetičkog testiranja]], iako neki genetički testovi možda ne uključuju sekvenciranje DNK. DNK sekvenciranje se također sve više koristi za dijagnosticiranje i liječenje [[rijetka bolest|rijetkih bolesti]]. Kako se otkriva sve više gena koji uzrokuju rijetke genetičke bolesti, molekulske dijagnoze za pacijente postaju sve popularnije. Sekvenciranje DNK omogućava kliničarima da identifikuju genetičke bolesti, poboljšaju upravljanje bolestima, pruže reproduktivno savjetovanje i učinkovitije terapije.<ref>Boycott, K., Vanstone, M., Bulman, D. et al. [https://doi.org/10.1038/nrg3555 Rare-disease genetics in the era of next-generation sequencing: discovery to translation.] ''Nat Rev Genet'' 14, 681–691 (2013). https://doi.org/10.1038/nrg3555</ref> Također, sekvenciranje DNK može biti korisno za određivanje specifične bakterije, kako bi se omogućilo više [[Antimikrobni spektar|precizni antibiotski tretmani]], čime se smanjuje rizik od stvaranja [[antimikrobna rezistencija]] u populaciji [[bakterija]].<ref>{{cite journal| pmid=28425484 | doi=10.1038/srep46327 | volume=7 | title=''Mycobacterium tuberculosis'' resistance prediction and lineage classification from genome sequencing: comparison of automated analysis tools | year=2017 | journal=Sci Rep | page=46327 | vauthors=Schleusener V, Köser CU, Beckert P, Niemann S, Feuerriegel S| pmc=7365310 | bibcode=2017NatSR...746327S | doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal| pmid=31106066 | doi=10.7717/peerj.6857 | volume=7 | title=A large scale evaluation of TBProfiler and Mykrobe for antibiotic resistance prediction in ''Mycobacterium tuberculosis'' | pmc=6500375 | year=2019 | journal=PeerJ | page=e6857 | vauthors=Mahé P, El Azami M, Barlas P, Tournoud M}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://innovation.ox.ac.uk/wp-content/uploads/2015/04/Mykrobe-predictor-Poster.pdf |title=Mykrobe predictor –Antibiotic resistance prediction for S. aureus and M. tuberculosis from whole genome sequence data |access-date=26. 3. 2022 |archive-date=25. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201125230635/https://innovation.ox.ac.uk/wp-content/uploads/2015/04/Mykrobe-predictor-Poster.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.nature.com/articles/ncomms10063 Rapid antibiotic-resistance predictions from genome sequence data for ''Staphylococcus aureus'' and ''Mycobacterium tuberculosis'']</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.tvo.org/transcript/115187X/michael-mosley-vs-the-superbugs |title=Michael Mosley vs the superbugs |access-date=21. 10. 2019 |archive-date=24. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201124174040/https://www.tvo.org/transcript/115187X/michael-mosley-vs-the-superbugs |url-status=dead }}</ref><ref>[https://github.com/Mykrobe-tools/mykrobe Mykrobe Predictor github]</ref> === Forenzička istraživanja === {{glavni| Forenzička analiza DNK}} DNK sekvenciranje se može koristiti zajedno sa metodima [[profiliranje DNK|profiliranja DNK]] za [[forenzičla identifikacija|forenzičku identifikaciju]]<ref>{{Cite news|url=https://theconversation.com/from-the-crime-scene-to-the-courtroom-the-journey-of-a-dna-sample-82250|title=From the crime scene to the courtroom: the journey of a DNA sample|last1=Curtis|first1=Caitlin|last2=Hereward|first2=James | name-list-style = vanc |date=29. 8. 2017|work=The Conversation }}</ref> i [[DNK testiranje očinstva|testiranje očinstva]]. DNK testiranje je u posljednjih nekoliko decenija izuzetno evoluiralo kako bi na kraju povezalo otisak DNK sa onim što je pod istragom. DNK obrasci u njenim „otiscima prstiju“, pljuvački, [[dlakin folikul|dlakinim folikulima]] itd ,na jedinstven način odvaja svaki živi organizam od drugog. DNK testiranje je tehnika koja može otkriti specifične genome u lancu DNK kako bi se proizveo jedinstveni i individualizirani uzorak. == Četiri kanonske baze == {{Glavni | Nukleotid}} Kanonska struktura DNK ima četiri nukleobaze: [[timin]] (T), [[adenin]] (A), [[citozin]] (C) i [[guanin]] (G). Sekvenciranje DNK je određivanje fizičkog reda ovih baza u molekuli DNK. Međutim, postoje mnoge druge baze koje mogu biti u molekuli. Kod nekih virusa (posebno [[bakteriofag]]a), citozin se može zamijeniti hidroksi-metilom ili hidroksi-metilNIMm glukoznim citozinom.<ref>{{cite journal | vauthors = Moréra S, Larivière L, Kurzeck J, Aschke-Sonnenborn U, Freemont PS, Janin J, Rüger W | title = High resolution crystal structures of T4 phage beta-glucosyltransferase: induced fit and effect of substrate and metal binding | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 311 | issue = 3 | pages = 569–77 | date = august 2001 | pmid = 11493010 | doi = 10.1006/jmbi.2001.4905 }}</ref> U [[sisar]]SKOJ DNK mogu se naći varijante baza sa [[metil]] grupama ili fosfosulfatom.<ref>{{cite journal | vauthors = Ehrlich M, Gama-Sosa MA, Huang LH, Midgett RM, Kuo KC, McCune RA, Gehrke C | title = Amount and distribution of 5-methylcytosine in human DNA from different types of tissues of cells | journal = Nucleic Acids Research | volume = 10 | issue = 8 | pages = 2709–21 | date = april 1982 | pmid = 7079182 | pmc = 320645 | doi = 10.1093/nar/10.8.2709 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ehrlich M, Wang RY | title = 5-Methylcytosine in eukaryotic DNA | url = https://archive.org/details/sim_science_1981-06-19_212_4501/page/1350 | journal = Science | volume = 212 | issue = 4501 | pages = 1350–7 | date = juni 1981 | pmid = 6262918 | doi = 10.1126/science.6262918 | bibcode = 1981Sci...212.1350E }}</ref> U zavisnosti od tehnike sekvenciranja, određena modifikacija, naprimjer, 5mC ([[5 metil-citozin]]) uobičajena kod ljudi, može, ali ne mora biti otkrivena.<ref>{{cite journal | vauthors = Song CX, Clark TA, Lu XY, Kislyuk A, Dai Q, Turner SW, He C, Korlach J | display-authors = 6 | title = Sensitive and specific single-molecule sequencing of 5-hydroxymethylcytosine | journal = Nature Methods | volume = 9 | issue = 1 | pages = 75–7 | date = novembar 2011 | pmid = 22101853 | pmc = 3646335 | doi = 10.1038/nmeth.1779 }}</ref> === Sekvenciranje RNK === [[Sekvenciranje RNK]] bio je jedan od najranijih oblika sekvenciranja [[nukleotid]]a. Glavni orijentir sekvenciranja RNK je sekvenca prvog kompletnog gena i kompletnog [[genom]]a [[Bakteriofag MS2|bakteriofaga MS2]], koji su identificirali i objavili [[Walter Fiers]] i njegovi saradnici na Univerzitetu u Gentu ([[Gent]], [[Belgija]]), 1972<ref>{{cite journal | vauthors = Min Jou W, Haegeman G, Ysebaert M, Fiers W | title = Nucleotide sequence of the gene coding for the bacteriophage MS2 coat protein | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1972-05-12_237_5350/page/82 | journal = Nature | volume = 237 | issue = 5350 | pages = 82–8 | date = maj 1972 | pmid = 4555447 | doi = 10.1038/237082a0 | bibcode = 1972Natur.237...82J | s2cid = 4153893 }}</ref> and 1976.<ref>{{cite journal | vauthors = Fiers W, Contreras R, Duerinck F, Haegeman G, Iserentant D, Merregaert J, Min Jou W, Molemans F, Raeymaekers A, Van den Berghe A, Volckaert G, Ysebaert M | title = Complete nucleotide sequence of bacteriophage MS2 RNA: primary and secondary structure of the replicase gene | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1976-04-08_260_5551/page/500 | journal = [[Nature]] | volume = 260 | issue = 5551 | pages = 500–7 | date = april 1976 | pmid = 1264203 | doi = 10.1038/260500a0 | bibcode = 1976Natur.260..500F | s2cid = 4289674 }}</ref> Tradicijski metodi sekvenciranja RNK zahtijevaju stvaranje molekule [[Komplementarna DNK|cDNK]] koja se mora sekvencirati.<ref>{{cite journal | vauthors = Ozsolak F, Milos PM | title = RNA sequencing: advances, challenges and opportunities | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 12 | issue = 2 | pages = 87–98 | date = februar 2011 | pmid = 21191423 | pmc = 3031867 | doi = 10.1038/nrg2934 }}</ref> === Rani metodi sekvenciranja DNK === Prvi metod za određivanje sekvenci DNK uključivala je strategiju proširenja specifične za lokaciju koju je uspostavio [[Ray Wu]] na Univerzitet Cornell. 1970.<ref>{{cite web|url=http://www.mbg.cornell.edu/faculty-staff/faculty/wu.cfm|title=Ray Wu Faculty Profile|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304121126/http://www.mbg.cornell.edu/faculty-staff/faculty/wu.cfm|archive-date=4. 3. 2009|publisher=Cornell University}}</ref> [[Kataliza]] DNK [[polimeraza]]ma i specifično obilježavanje [[nukleotid]]a, koji su istaknuti u postojećim shemama sekvenciranja, korišteni su za sekvenciranje kohezivnih krajeva DNK lambda faga.<ref>{{cite journal | vauthors = Padmanabhan R, Jay E, Wu R | title = Chemical synthesis of a primer and its use in the sequence analysis of the lysozyme gene of bacteriophage T4 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 71 | issue = 6 | pages = 2510–4 | date = juni 1974 | pmid = 4526223 | pmc = 388489 | doi = 10.1073/pnas.71.6.2510 | bibcode = 1974PNAS...71.2510P | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Onaga LA | title = Ray Wu as Fifth Business: Demonstrating Collective Memory in the History of DNA Sequencing | journal = Studies in the History and Philosophy of Science | volume = 46 | pages = 1–14 | date = juni 2014 | pmid = 24565976 | doi = 10.1016/j.shpsc.2013.12.006 | series = Part C }}</ref><ref name="pmid4553110">{{cite journal | vauthors = Wu R | title = Nucleotide sequence analysis of DNA | url = https://archive.org/details/sim_nature-new-biology_1972-04-19_236_68/page/n7 | journal = Nature New Biology | volume = 236 | issue = 68 | pages = 198–200 | year = 1972 | pmid = 4553110 | doi = 10.1038/newbio236198a0 }}</ref> Između 1970. i 1973., Wu, R Padmanabhan i kolege pokazali su da se ovaj metod može koristiti za određivanje bilo koje sekvence DNK, korištenjem sintetičkih [[prajmer]]a specifičnih za lokaciju.<ref name="pmid4560009">{{cite journal | vauthors = Padmanabhan R, Wu R | title = Nucleotide sequence analysis of DNA. IX. Use of oligonucleotides of defined sequence as primers in DNA sequence analysis | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 48 | issue = 5 | pages = 1295–302 | year = 1972 | pmid = 4560009 | doi = 10.1016/0006-291X(72)90852-2}}</ref><ref name="pmid4358929">{{cite journal | vauthors = Wu R, Tu CD, Padmanabhan R | title = Nucleotide sequence analysis of DNA. XII. The chemical synthesis and sequence analysis of a dodecadeoxynucleotide which binds to the endolysin gene of bacteriophage lambda | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 55 | issue = 4 | pages = 1092–99 | year = 1973 | pmid = 4358929 | doi = 10.1016/S0006-291X(73)80007-5}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Jay E, Bambara R, Padmanabhan R, Wu R | title = DNA sequence analysis: a general, simple and rapid method for sequencing large oligodeoxyribonucleotide fragments by mapping | journal = Nucleic Acids Research | volume = 1 | issue = 3 | pages = 331–53 | date = mart 1974 | pmid = 10793670 | pmc = 344020 | doi = 10.1093/nar/1.3.331 }}</ref> [[Frederick Sanger]] je zatim usvojio ovu strategiju proširenja primjera za razvoj bržih metoda sekvenciranja DNK u Medical Research Council Center, [[Cambridge]], UK i objavio metod za "Sekvenciranje DNK sa inhibitorima koji terminiraju lanac", 1977. [[Walter Gilbert]] i [[Allan Maxam]] na Harvardu su također razvili metode sekvenciranja, uključujući i onaj za "Sekvenciranje DNK hemijskom degradacijom".<ref>Gilbert, W. [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1980/gilbert-lecture.pdf DNA sequencing and gene structure]. Nobel lecture, 8 December 1980.</ref> Godine 1973. Gilbert i Maxam objavili su sekvencu od 24 para baza koristeći meto poznatu kao analiza lutajućih tačaka.<ref>{{cite journal | vauthors = Gilbert W, Maxam A | title = The Nucleotide Sequence of the lac Operator | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 70 | issue = 12 | pages = 3581–84 | date = decembar 1973 | pmid = 4587255 | pmc = 427284 | doi = 10.1073/pnas.70.12.3581 | bibcode = 1973PNAS...70.3581G | doi-access = free }}</ref> Napredak u sekvenciranju je potpomognut konkurentnim razvojem tehnologije [[rekombinantma DNK|rekombinantne DNK]], omogućavajući izolaciju uzoraka DNK iz izvora koji nisu virusi. === Sekvenciranje punih genoma === [[slika:Genome map of the bacteriophage ΦX174 showing overlapping genes.svg|thumb|300px |right| Genom od 5,386 bp bakteriofaga φX174. Svaki obojeni blok predstavlja gen.]] Prvi potpuni DNK genom koji je sekvencioniran bio je za [[bakteriofag φX174]] 1977.<ref>{{cite journal | vauthors = Sanger F, Air GM, Barrell BG, Brown NL, Coulson AR, Fiddes CA, Hutchison CA, Slocombe PM, Smith M | title = Nucleotide sequence of bacteriophage phi X174 DNA | journal = Nature | volume = 265 | issue = 5596 | pages = 687–95 | date = februar 1977 | pmid = 870828 | doi = 10.1038/265687a0 | bibcode = 1977Natur.265..687S | s2cid = 4206886 }}</ref> Naučnici Vijeća za medicinska istraživanja (UK) dešifrirali su kompletnu sekvencu DNK [[Epstein-Barrov virus|Epstein-Barrovog virusa]] 1984. godine, otkrivši da sadrži 172.282 [[nukleotid]]a. Završetak sekvence označio je značajnu prekretnicu u sekvenciranju DNK jer je postignut bez prethodnog poznavanja genetičkog profila virusa.<ref>[http://www.whatisbiotechnology.org/exhibitions/sanger/sequencing "The Next Frontier: Human Viruses"] , whatisbiotechnology.org, Retrieved 3 May 2017</ref> Herbert Pohl i saradnici ranih 1980-ih razvili su neradioaktivni metod za prijenos molekula sekvencirajućih reakcijskih smjesa DNK na imobilizirajući matriks tokom [[elektroforeza]].<ref>{{cite journal | vauthors = Beck S, Pohl FM | title = DNA sequencing with direct blotting electrophoresis | journal = EMBO J | volume = 3 | issue = 12 | pages = 2905–09 | year = 1984 | pmid = 6396083 | pmc = 557787 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1984.tb02230.x }}</ref><ref>United States Patent 4,631,122 (1986)</ref> Slijedi komercijalizacija DNK sekvencera "Direct-Blotting-Electrophoresis-System GATC 1500" u [[GATC Biotech]], koji se intenzivno koristio u okviru EU programa za sekvenciranje genoma, kompletne DNK sekvence hromosoma II kvasca ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''.<ref name = "Feldmann_1994" /> Laboratorija [[Leroy E. Hood]] na California Institute of Technology objavila je prvo poluautomatsko mašinsko sekvenciranje DNK, 1986.<ref>{{cite journal | vauthors = Smith LM, Sanders JZ, Kaiser RJ, Hughes P, Dodd C, Connell CR, Heiner C, Kent SB, Hood LE | title = Fluorescence Detection in Automated DNA Sequence Analysis | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1986-06-12_321_6071/page/674 | journal = [[Nature]] | volume = 321 | issue = 6071 | pages = 674–79 | date = 12. 6. 1986 | pmid = 3713851 | doi = 10.1038/321674a0 | bibcode = 1986Natur.321..674S | s2cid = 27800972 }}</ref> Slijedio ga je marketing [[Applied Biosystems]] prve potpuno automatizovane mašine za sekvenciranje, ABI 370, 1987. i Dupont's Genesis 2000.,<ref>{{cite journal | vauthors = Prober JM, Trainor GL, Dam RJ, Hobbs FW, Robertson CW, Zagursky RJ, Cocuzza AJ, Jensen MA, Baumeister K | title = A system for rapid DNA sequencing with fluorescent chain-terminating dideoxynucleotides | url = https://archive.org/details/sim_science_1987-10-16_238_4825/page/336 | journal = Science | volume = 238 | issue = 4825 | pages = 336–41 | date = 16. 10. 1987 | pmid = 2443975 | doi = 10.1126/science.2443975 | bibcode = 1987Sci...238..336P }}</ref> koristeći novu tehniku fluorescentnog označavanja koja omogućava da se sva četiri didezoksinukleotida identifikuju u jednoj traci. Do 1990. godine, SAD Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) započeli su opsežna ispitivanja sekvenciranja na ''[[Mycoplasma capricolum]]'', ''[[Escherichia coli]]'', ''[[Caenorhabditis elegans]]'' i ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', po cijeni od 0,75 USD po bazi. U međuvremenu, sekvenciranje ljudskih [[cDNK]] sekvenci zvanih eksprimirana oznaka sekvenci počelo je u laboratoriji [[Craig Venter]], pokušaj da se uhvati frakcija kodiranja [[ljudski genom|ljudskog genoma]].<ref name="pmid2047873">{{cite journal | vauthors = Adams MD, Kelley JM, Gocayne JD, Dubnick M, Polymeropoulos MH, Xiao H, Merril CR, Wu A, Olde B, Moreno RF | title = Complementary DNA sequencing: expressed sequence tags and human genome project | url = https://archive.org/details/sim_science_1991-06-21_252_5013/page/n69 | journal = Science | volume = 252 | issue = 5013 | pages = 1651–56 | date = juni 1991 | pmid = 2047873 | doi = 10.1126/science.2047873 | bibcode = 1991Sci...252.1651A | s2cid = 13436211 }}</ref> U 1995. , Venter, [[Hamilton O. Smith|Hamilton Smith]] et al. sa [[Institut za genomska istraživanja|Instituta za genomska istraživanja]] (TIGR) objavili su prvi kompletan genom slobodnog živog organizma, bakterije ''[[Haemophilus influenzae]]''. Kružni hromozom sadrži 1.830.137 baza i njegova objava u časopisu Science<ref>{{cite journal | vauthors = Fleischmann RD, Adams MD, White O, Clayton RA, Kirkness EF, Kerlavage AR, Bult CJ, Tomb JF, Dougherty BA, Merrick JM | title = Whole-genome random sequencing and assembly of ''Haemophilus influenzae Rd'' | url = https://archive.org/details/sim_science_1995-07-28_269_5223/page/496 | journal = Science | volume = 269 | issue = 5223 | pages = 496–512 | date = juli 1995 | pmid = 7542800 | doi = 10.1126/science.7542800 | bibcode = 1995Sci...269..496F }}</ref> označila je prvu objavljenu nasumičnu upotrebu cijelog genoma, eliminirajući potrebu za početnim naporima na mapiranju. Do 2001. godine, metodi sekvenciranja tipa „sačmarica“ korištene su za proizvodnju nacrta sekvence ljudskog genoma.<ref name="Lander_2001"/><ref name = "Venter_2001"/> === Metodi sekvenciranja visoke propusnosti (HTS) === [[slika:History of sequencing technology.jpg|thumb|upright=2| {{center| Historija tehnologije sekvenciranja {{hsp}}<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/fbioe.2020.01032|title = Review on the Application of Machine Learning Algorithms in the Sequence Data Mining of DNA|year = 2020|last1 = Yang|first1 = Aimin|last2 = Zhang|first2 = Wei|last3 = Wang|first3 = Jiahao|last4 = Yang|first4 = Ke|last5 = Han|first5 = Yang|last6 = Zhang|first6 = Limin|journal = Frontiers in Bioengineering and Biotechnology|volume = 8|page = 1032|pmid = 33015010|pmc = 7498545|doi-access = free}}</ref>}}]] Nekoliko novih metoda za sekvenciranje DNK razvijeno je sredinom do kasnih 1990-ih i implementirano u komercijalne [[DNK sekvencion]]e do 2000. Zajedno su nazvani metodi sekvenciranja "sljedeće generacije" ili "druge generacije" (NGS), kako bi se razlikovali od ranijih metoda, uključujući [[Sangersko sekvenciranje]]. Za razliku od prve generacije sekvenciranja, NGS tehnologiju tipski karakteriše to što je vrlo skalabilna, što omogućava da se cijeli genom sekvencira odjednom. Obično se to postiže fragmentacijom genoma na male komadiće, nasumično uzorkovanjem za fragment i sekvenciranjem pomoću jedne od različitih tehnologija, poput onih opisanih u nastavku. Čitav genom je moguć jer se više fragmenata sekvencira odjednom (dajući mu naziv "masivno paralelno" sekvenciranje) u automatiziranom procesu. NGS tehnologija je izuzetno osnažila istraživače da traže uvid u zdravlje, bioantropologe da istražuju ljudsko porijeklo i katalizuje pokret "[[Personalizirana medicina|Personalizirane medicine]]". Međutim, to je također otvorilo vrata za više prostora za greške. Postoji mnogo softverskih alata za izvođenje računarske analize NGS podataka, često kompajliranih na online platformama kao što je CSI NGS Portal, svaki sa svojim vlastitim algoritmom. Čak i parametri unutar jednog softverskog paketa mogu promijeniti ishod analize. Osim toga, velike količine podataka proizvedenih sekvenciranjem DNK također su zahtijevale razvoj novih metoda i programa za analizu sekvenci. Nekoliko napora da se razviju standardi u polju NGS-a su pokušani da se pozabave ovim izazovima, od kojih su većina bili mali napori koji su proizašli iz pojedinačnih laboratorija. Nedavno je veliki, organizovan napor koji je finansirala FDA kulminirao standardom BioCompute Object. Dana 26. oktobra 1990. [[Roger Tsien]], Pepi Ross, Margaret Fahnestock i Allan J Johnston podnijeli su patent koji opisuje postupno („baza-po-bazu“) sekvenciranje sa uklonjivim 3' blokatorims na sekvencama DNK (blotovi i pojedinačne molekule DNK).<ref name=TsienPatent>{{cite web|url=http://worldwide.espacenet.com/publicationDetails/biblio?FT=D&date=19910516&DB=EPODOC&locale=en_EP&CC=WO&NR=9106678A1&KC=A1&ND=4|title=Espacenet – Bibliographic data|website=worldwide.espacenet.com|access-date=26. 3. 2022|archive-date=10. 1. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220110061959/https://worldwide.espacenet.com/publicationDetails/biblio?FT=D&date=19910516&DB=EPODOC&locale=en_EP&CC=WO&NR=9106678A1&KC=A1&ND=4|url-status=dead}}</ref> U 1996. [[Pål Nyrén]] i njegov student [[Mostafa Ronaghi]] na Kraljevskom institutu za tehnologiju u [[Stockholm]]u objavili su svoj metod [[pirosekvenciranje|pirosekvenciranja]].<ref name=Ronaghi>{{cite journal | vauthors = Ronaghi M, Karamohamed S, Pettersson B, Uhlén M, Nyrén P | title = Real-time DNA sequencing using detection of pyrophosphate release | journal = Analytical Biochemistry | volume = 242 | issue = 1 | pages = 84–89 | year = 1996 | pmid = 8923969 | doi = 10.1006/abio.1996.0432 }}</ref> == Također pogledajte== *[[Bioinformatika]] * [[Sekvenciranje genoma raka]] * [[DNK računarstvo]] * [[DNK tranzistor sa efektom polja]] * [[Teorija sekvenciranja DNK]] *[[DNK sekvencer]] *[[Genografski projekt]] * [[Genomski projekt]] * [[Sekvenciranje genoma ugroženih vrsta]] *[[Sekvenca nukleinskih kiselina]] *[[Multipleksno pojačanje sonde ovisno o ligaciji]] *[[Personalizirana medicina]] * [[Sekvenciranje proteina]] * [[Rudarenje sekvence]] * [[Alat za profiliranje sekvenci]] *[[Sekvenciranje hibridizacijom]] * [[Sekvenciranje ligacijom]] * [[TIARA (baza podataka)]] * [[DNK sekvenciranje transmisijskom elektronskom mikroskopijom]] == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="Feldmann_1994">{{cite journal | vauthors = Feldmann H, ''et al''. | title = Complete DNA sequence of yeast chromosome II | journal = EMBO J. | volume = 13 | issue = 24 | pages = 5795–809 | year = 1994 | pmid = 7813418 | pmc = 395553 | doi = 10.1002/j.1460-2075.1994.tb06923.x }}</ref> <ref name="Lander_2001">{{cite journal | vauthors = Lander ES, Linton LM, Birren B, Nusbaum C, Zody MC, ''et al''. | title = Initial sequencing and analysis of the human genome | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6822 | pages = 860–921 | date = februar 2001 | pmid = 11237011 | doi = 10.1038/35057062 | bibcode = 2001Natur.409..860L | url = https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/62798/1/409860a0.pdf | doi-access = free }}</ref> <ref name="Venter_2001">{{cite journal | vauthors = Venter JC, Adams MD, ''et al''. | title = The sequence of the human genome | journal = Science | volume = 291 | issue = 5507 | pages = 1304–51 | date = februar 2001 | pmid = 11181995 | doi = 10.1126/science.1058040 | bibcode = 2001Sci...291.1304V | doi-access = free }}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Library resources box |onlinebooks=no |by=no}} {{Wikiknjige |1= Next Generation Sequencing (NGS) }} * A Wikibooks:Next Generation Sequencing (NGS) {{Portal|Biologija}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Dna Sequencing}} [[Kategorija:DNK sekvenciranje| ]] [[Kategorija:Biotehnologija]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Genetičko mapiranje]] [[Kategorija:Molekularna biologija]] [[Kategorija:Tehnike molekularne biologije]] [[Kategorija:Uvodi iz 1970.]] [[Kategorija:1970. u biologiji]] [[Kategorija:1970. u biotehnologiji]] [[Kategorija:1970. u nauci]] [[Kategorija:1998. u tehnologiji]] evzr2akm1n600i1536ksjf6n9qjpbat Peter Sloterdijk 0 490030 3899657 3438307 2026-06-22T12:12:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899657 wikitext text/x-wiki '''Peter Sloterdijk''' ( {{IPAc-en|ˈ|s|l|oʊ|t|ər|d|aɪ|k}} ; {{IPA-de|ˈsloːtɐˌdaɪk|lang}} ; rođen 26. juna 1947.) je [[njemačka |njemački]] [[Filozofija|filozof]] i teoretičar kulture . Profesor je filozofije i teorije medija na Univerzitetu za umjetnost i dizajn u Karlsruheu . Bio je jedan od voditelja televizijske emisije ''Im Glashaus: Das Philosophische Quartett'' od 2002. do 2012. godine koja se emitirala na kanalu [[ZDF]]. [[File:Peter Sloterdijk, Karlsruhe 07-2009, IMGP3019.jpg|thumb|Peter Sloterdijk]] [[File:Peter Sloterdijk no Fronteiras do Pensamento Porto Alegre 2016 (30028458802).jpg|thumb|Peter Sloterdijk]] Sloterdijkov otac je bio [[Nizozemska|Holanđanin]], a majka [[Njemica]]. Od 1968. do 1974. godine studirao je filozofiju, germanistiku i historiju na Univerzitetu u [[München|Minhenu]] i Univerzitetu u [[Hamburg|Hamburgu]]. Godine 1975. doktorirao je na Univerzitetu u Hamburgu. Tokom 1980-ih radio je kao slobodni pisac. Godine 1983. objavljuje ''Kritik der zynischen Vernunft''. Od tada je objavio niz filozofskih radova koji imaju izuzetnu recepciju u Njemačkoj. Godine 2001. imenovan je za kancelara Univerziteta za umjetnost i dizajn Karlsruhe, u sklopu Centra za umjetnost i medije Karlsruhe . Njegov najpoznatiji učenik i bivši pomoćnik u Karlsruheu je Marc Jongen, poslanik Bundestaga. <ref>Cf. Rudolf Walther in ''taz'' (''die tageszeitung''), 27 May 2016; [https://www.zeit.de/2016/23/marc-jongen-afd-karlsruhe-philosophie-asylpolitik "Man macht sich zum Knecht"] (Marc Jongen, interviewed by Jens Jessen and Ijoma Mangold), ''Die Zeit'', no. 23/2016 {{Subscription required}}</ref> Godine 2002. Sloterdijk je počeo da radi kao jedan od voditelja {{Jezik|de|Im Glashaus: Das Philosophische Quartett}} ("U staklenoj kući: <ref>{{Cite web |url=http://dict.tu-chemnitz.de/english-german/sits.html |title=from the old German expression ''"Wer selbst im Glashaus sitzt, sollte nicht mit Steinen werfen"'' = He who sits in a glass house should not throw stones |access-date=5. 4. 2022 |archive-date=2. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200302162335/https://dict.tu-chemnitz.de/english-german/sits.html |url-status=dead }}</ref> Filozofski kvartet"), emisije na njemačkom televizijskom kanalu ZDF posvećena dubinskoj raspravi o ključnim savremenim pitanjima. <ref>{{Cite web|url=http://www.3sat.de/3sat.php?http%3A%2F%2Fwww.3sat.de%2Fspecials%2F50919%2Findex.html|title=Im Glashaus – Das philosophische Quartett, ZDF website|archive-url=https://web.archive.org/web/20090217035935/http://www.3sat.de/3sat.php?http%3A%2F%2Fwww.3sat.de%2Fspecials%2F50919%2Findex.html|archive-date=17 February 2009|url-status=dead|access-date=5 May 2020}}</ref> == Filozofski stav == Sloterdijk odbacuje postojanje dualizama — tijela i duše, subjekta i objekta, kulture i prirode, itd. — budući da njihove interakcije, "prostori koegzistencije" i zajednički tehnološki napredak stvaraju hibridne stvarnosti. Sloterdijkove ideje se ponekad nazivaju posthumanizmom <ref>Michael Kempe, "Neulich im Menschenpark: Die phantastische Anthropologie des Peter Sloterdijk", in Bernhard Kleeberg ''et alii'' (eds.), ''Die List der Gene: Stratageme eines neuen Menschen'' (Tübingen: Gunter Narr, 2001), pp. 151—170, specifically pp. 162—164.</ref> i nastoje da integrišu različite komponente koje su, po njegovom mišljenju, pogrešno smatrane odvojenima jedna od druge. Shodno tome, on predlaže stvaranje "ontološke konstitucije" koja bi uključila sva bića - ljude, životinje, biljke i mašine. == Filozofski stil == Poput [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], Sloterdijk je i dalje uvjeren da savremeni filozofi moraju opasno razmišljati i dopustiti da ih „kidnapuju” suvremene „hiperkompleksnosti”: Oni moraju napustiti naš današnji humanistički i nacionalistički svijet radi šireg horizonta, istovremeno ekološkog i globalnog. <ref>Book Description for "Neither Sun Nor Death", MIT Press 2011</ref> Sloterdijkov filozofski stil uspostavlja ravnotežu između čvrstog akademizma naučnog profesora i određenog osjećaja antiakademizma (svjedočite njegovo stalno interesovanje za ideje Oshoa, čiji je učenik postao kasnih sedamdesetih). Zauzimajući sociološki stav, Andreas Dorschel vidi Sloterdijkovu inovaciju na početku 21. vijeka u uvođenju principa slavnih u filozofiju. <ref>[http://www.ingentaconnect.com/content/mohr/phr/2013/00000060/00000004/art00002 Andreas Dorschel, "Denktagebücher: Zur Poetik des philosophischen Journals", ''Philosophische Rundschau'' LX (2013), no. 4, pp. 264—298, specifically pp. 293—297.]</ref> Sam Sloterdijk, smatrajući da je pretjerivanje neophodno za privlačenje pažnje, opisuje način na koji predstavlja svoje ideje kao "hiperbolične" ( ''hyperbolisch'' ). <ref>Holger von Dobeneck, ''Das Sloterdijk-Alphabet: Eine lexikalische Einführung in seinen Ideenkosmos'', 2nd. ed. (Würzburg: Königshausen & Neumann, 2006), p. 10.</ref> == Radovi == === ''Kritika ciničnog razuma'' === ''Kritik der zynischen Vernunft'', koji je objavio Suhrkamp 1983. (i na engleskom kao ''Kritika ciničnog razuma'', 1987.), postao je najprodavaniji rad o filozofiji na njemačkom jeziku od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i te je bio pokretač Sloterdijkove filozofske karijere. <ref>See Stefan Lorenz Sorgner, [http://www.tabvlarasa.de/20/sorgner.php "In Search of Lost Cheekiness. An Introduction to Peter Sloterdijk's ''Critique of Cynical Reason''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222210954/http://www.tabvlarasa.de/20/sorgner.php |date=22. 2. 2020 }}, in ''Tabula Rasa'', 2003.</ref> === ''Sfere'' === Trilogija ''Sfere'' je filozofov magnum opus . Prvi tom je objavljen 1998. godine, drugi 1999. godine, a posljednji 2004. godine. ''Sfere'' se bave "prostorima koegzistencije", prostorima koji se obično zanemaruju ili uzimaju zdravo za gotovo, a koji skrivaju informacije ključne za razvoj razumijevanja ljudskosti. Istraživanje ovih sfera počinje osnovnom razlikom između [[Sisari|sisara]] i drugih životinja: biološkom i utopijskom udobnošću majčine [[Materica|utrobe]], koju ljudi pokušavaju ponovo stvoriti kroz nauku, ideologiju i religiju. Od ovih mikrosfera ( [[Ontologija|ontološki]] odnosi poput [[fetus]] - [[Posteljica|placenta]] ) do makrosfera ( ''makro-uteri'' kao što su [[Suverena država|stanja]] ), Sloterdijk analizira sfere u kojima ljudi pokušavaju, ali ne uspijevaju da borave, te prati vezu između vitalnih kriza (npr. praznine i [[Narcizam|narcisoidne]] odvojenosti) i kriza kreiranih kada se sfera razbije. Sloterdijk kaže da su prvi paragrafi ''Sfere'' "knjiga koju je [[Martin Heidegger|Hajdeger]] trebao da napiše", prateći tom [[Bitak i vrijeme|Bitku i vremenu]] odnosno "Bitak i prostor".  On je mislio na svoje početno istraživanje ideje ''Daseina'', koje se zatim nastavlja dalje kako se Sloterdijk distancira od Heideggerovih pozicija. <ref>In more recent years, a deepening of this take on [[Heidegger]]'s thought is given expression through a focus on the primordiality of space over time in [[fundamental ontology]] as articulated in numerous studies by the British-Lebanese philosopher and architect [[Nader El-Bizri]] in his investigation of "the place of being", of "dwelling", and primarily of [[Khôra]].</ref> === ''Nietzsche Apostol'' === Dana 25. avgusta 2000. u [[Weimar|Vajmaru]], Sloterdijk je održao govor o Nietzscheu; povod je bio stogodišnjica Nietzscheove smrti. Govor je kasnije štampan kao kratka knjiga <ref>{{Cite book|last=Sloterdijk|first=Peter|url=https://archive.org/details/nachrusslandunda0000koep|title=Über die Verbesserung der guten Nachricht – Nietzsches fünftes "Evangelium"|publisher=[[Suhrkamp Verlag|Suhrkamp]]|year=2001|isbn=9783518066157|url-access=registration}}</ref> i preveden na engleski. <ref>{{Cite book|last=Sloterdijk|first=Peter|title=Nietzsche Apostle|publisher=Semiotext(e)|year=2013|isbn=9781584350996|series=Semiotext(e) Intervention Series|volume=16}}</ref> Sloterdijk je predstavio ideju da je jezik u osnovi [[Narcizam|narcisoidan]] : pojedinci, države i religije koriste jezik da promoviraju i potvrđuju sebe. Međutim, povijesno gledano, kršćanstvo i norme u zapadnoj kulturi sprječavale su govornike i autore da se direktno hvale, tako da bi, na primjer, umjesto toga častili Boga ili hvalili mrtve u hvalospjevima, kako bi demonstrirali vlastitu vještinu putem zastupnika. Prema Sloterdijkovom izvještaju, Nietzsche je prekršio ovu normu redovno hvaleći sebe u svom radu. Za primjere klasičnog zapadnjačkog "proksi-narcizma", Sloterdijk citira Otfrida od Weissenburga, [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] i [[Lav Tolstoj|Lava Tolstoja]], od kojih je svaki pripremio uređene verzije [[Evanđelje|četiri evanđelja]]. Za Sloterdijka, svako djelo se može smatrati "petim evanđeljem" u kojem urednik potvrđuje svoju vlastitu kulturu uređujući tradiciju kako bi se prilagodila vlastitoj historijskoj situaciji. Uz ovu pozadinu, Sloterdijk objašnjava da je Nietzsche svoje djelo ''[[Tako je govorio Zaratustra]]'' također predstavio kao svojevrsno peto jevanđelje. U Sloterdijkovom izvještaju, Nietzsche se bavi narcizmom do sramotnog stepena, posebno u ''Ecce Homo'', promovišući oblik individualizma i predstavljajući sebe i svoju filozofiju kao [[Marka|brend]] . Međutim, kao što su kršćanska evanđelja prisvojili gore navedeni "urednici", tako su i Nietzscheovu misao prisvojili i pogrešno protumačili [[Nacizam|nacisti]] . Sloterdijk zaključuje rad upoređujući Nietzscheov individualizam sa onim [[Ralph Waldo Emerson|Ralpha Waldoa Emersona]] u eseju "Samopouzdanje" iz 1841. === ''Globalizacija'' === Sloterdijk također tvrdi da sadašnjem konceptu [[Globalizacija|globalizacije]] nedostaje historijska perspektiva. Po njegovom mišljenju to je tek treći talas u procesu savladavanja udaljenosti (prvi talas je metafizička globalizacija grčke [[Kosmologija|kosmologije]], a drugi nautička globalizacija 15. stoljeća). Razlika za Sloterdijka je u tome što, dok je drugi talas stvorio kosmopolitizam, treći stvara globalni provincijalizam . Sloterdijkova skica filozofske historije globalizacije može se naći u ''Im Weltinnenraum des Kapitals'' (2005; prevedeno kao ''U svjetskoj unutrašnjosti kapitala'' ), podnaslovom "Die letzte Kugel" ("Posljednja sfera"). U intervjuu za Noema Magazine, Sloterdijk je proširio ideju “planetarnog ko-imunizma”, pozivajući se na potrebu da se “podijele sredstva zaštite čak i sa najudaljenijim članovima porodice muškarca/žene” kada su suočeni sa zajedničkim prijetnjama kao što su pandemije. <ref name="Sloterdijk">{{Cite web|url=https://www.noemamag.com/co-immunism-an-ethos-for-our-age-of-climate-change/|title=Co-Immunism In The Age Of Pandemics And Climate Change|last=Sloterdijk|first=Peter|last2=Gardels|first2=Nathan|date=12 June 2020|publisher=Noema Magazine|language=English|access-date=27 August 2020}}</ref> === ''Bijes i vrijeme'' === U svom ''Zorn und Zeit'' (prevedeno kao ''Bijes i vrijeme'' ), Sloterdijk karakterizira emociju bijesa kao psihopolitičku silu kroz ljudsku historiju. Politički aspekti su posebno izraženi u zapadnoj tradiciji, počevši od uvodnih riječi [[Homer|Homerove]] ''Ilijade'', „O bijesu Ahilejevu, Pelejevom sinu, pjevaj, o Boginjo. . ." . Sloterdijk priznaje doprinos [[Psihoanaliza|psihoanalize]] našem razumijevanju snažnih emocionalnih stavova: "U skladu sa svojim osnovnim erotodinamičkim pristupom, psihoanaliza je iznijela na vidjelo mnogo mržnje, drugu stranu života." ( ''Bes i vreme'', str.&nbsp;14) Važno je da za Sloterdijka, judeo-kršćanske koncepcije Boga na kraju "pokreću" osjećaj bijesa i ozlojeđenosti, stvarajući "metafizičke osvetničke banke". Za Sloterdijka, "Bog na taj način postaje lokacija transcendentnog skladišta obustavljenog ljudskog bijesa i zamrznutih planova osvete." <ref>{{Cite web |url=http://berlinbooks.org/brb/2010/12/rage-and-time/ |title=Francesco Klauser in ''The Berlin Review of Books'', December 2010 |access-date=5. 4. 2022 |archive-date=11. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101211042742/http://berlinbooks.org/brb/2010/12/rage-and-time/ |url-status=dead }}</ref> == Genetski spor == Ubrzo nakon što je Sloterdijk održao simpozijum o filozofiji i Hajdegeru, izazvao je kontroverzu svojim esejom "Regeln für den Menschenpark" ("Pravila za ljudski park"). U ovom tekstu Sloterdijk smatra kulture i civilizacije „antropogenim staklenicima“, instalacijama za uzgoj ljudskih bića; kao što smo uspostavili rezervate divljih životinja da zaštitimo određene životinjske vrste, tako bismo trebali usvojiti promišljenije politike kako bismo osigurali opstanak [[Aristotel|Aristotelove]] ''zoon politikon'' . "Ukroćenje čovjeka nije uspjelo", žali se Sloterdijk. "Civilizacijski potencijal za varvarstvo raste; svakodnevna bestijalizacija čovjeka je u porastu." Zbog [[Eugenika|eugeničke]] politike [[Nacizam|nacista]] u novijoj istoriji Njemačke, takve rasprave se u Njemačkoj smatraju zlokobnim teretom. Razbijajući njemački tabu na diskusiju o genetskoj manipulaciji, Sloterdijkov esej sugerira da pojava novih genetskih tehnologija zahtijeva otvoreniju raspravu i regulaciju "biokulturne" reprodukcije. U očima [[Jürgen Habermas|Habermasa]], to je Sloterdijka učinilo "fašistom". Sloterdijk je odgovorio da je to samo po sebi pribjegavanje "fašističkoj" taktici da ga diskredituje.  Srž kontroverze nisu bile samo Sloterdijkove ideje već i njegova upotreba njemačkih riječi ''Züchtung'' ("uzgoj", "uzgoj") i ''Selektion'' ("izbor"). Sloterdijk je odbacio optužbu za nacizam, koji je smatrao stranom njegovom historijskom kontekstu. Ipak, tekst je pokrenuo kontroverzu u kojoj je Sloterdijk bio oštro kritiziran, kako zbog njegove navodne upotrebe fašističke retorike da promovira [[Platon|Platonovu]] viziju vlade s apsolutnom kontrolom nad stanovništvom, tako i zbog nenormativnog, pojednostavljenog smanjenja samog bioetičkog pitanja. Ova druga kritika bila je zasnovana na nedorečenosti Sloterdijkove pozicije o tome kako će tačno društvo biti pogođeno razvojem genetske nauke. Nakon što je kontroverza umnožila stavove i za i protiv njega, ''Die Zeit'' je objavio otvoreno pismo Sloterdijka Habermasu u kojem je žestoko optužio Habermasa da "kritizira iza njegovih leđa" i zagovara gledište o humanizmu koje je Sloterdijk proglasio mrtvim. <ref>[https://www.independent.co.uk/news/world/anger-as-philosopher-revives-vocabulary-of-third-reich-1123225.html "Anger as philosopher revives vocabulary of Third Reich"]</ref> == Spor države blagostanja == Još jedan spor se pojavio nakon Sloterdijkovog članka "Die Revolution der gebenden Hand" (13. juna 2009.; prev. "Revolucija ruke koja daje") <ref>[https://www.faz.net/s/Rub9A19C8AB8EC84EEF8640E9F05A69B915/Doc~E3E570BE344824089B6549A8283A0933B~ATpl~Ecommon~Scontent.html Peter Sloterdijk "Die Revolution der gebenden Hand"]</ref> <ref>[http://leninunserallerlehrer.wordpress.com/2009/07/31/die-revolution-der-gebenden-hand-peter-sloterdijk-belehrt-marx-eines-richtigeren/ "Die Revolution der gebenden Hand – Peter Sloterdijk „belehrt“ Marx eines Richtigeren"]</ref> u ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung|Frankfurter Allgemeine]]'', jednom od najčitanijih njemačkih novina. Tamo je Sloterdijk tvrdio da je nacionalna država blagostanja "fiskalna kleptokratija" koja je pretvorila zemlju u "močvaru ogorčenosti" i degradirala njene građane u "mistificirane subjekte poreskog prava". Sloterdijk je otvorio tekst čuvenim citatom ljevičarskih kritičara kapitalizma (koji je Proudhon proslavio u 19. veku u svojoj knjizi " Šta je svojina? " ) " Imovina je krađa ", navodeći, međutim, da je danas moderna [[država]] ta koja najviše uzima. "Živimo u fiskalnom grabežljivom polusocijalizmu - i niko ne poziva na fiskalni građanski rat." <ref>{{Cite web|url=http://www.berlinonline.de/berliner-zeitung/archiv/.bin/dump.fcgi/2009/1026/feuilleton/0007/index.html|title=Wo bleibt der Bürgerkrieg?|archive-url=https://web.archive.org/web/20101222234320/http://www.berlinonline.de/berliner-zeitung/archiv/.bin/dump.fcgi/2009/1026/feuilleton/0007/index.html|archive-date=22 December 2010|url-status=dead|access-date=7 August 2010}}</ref> <ref>[http://www.taz.de/1/debatte/kommentar/artikel/1/blasen-zu-phrasen/ "Peter Sloterdijk rebelliert gegen den "Zwangssteuerstaat" – Blasen zu Phrasen"]</ref> Ponovio je svoje izjave i pokrenuo debatu u svojim člancima pod naslovom "Kleptokratie des Staates" (prev. " Kleptokratija države") i "Aufbruch der Leistungsträger" (prev. "Ustanak izvođača") u njemačkom časopisu ''Cicero – Magazin für politische Kultur'' . <ref>[[:de:Cicero (Zeitschrift)]]</ref> Prema Sloterdijku, institucije države blagostanja su pogodne za sistem koji privileguje marginalizovane, ali se, neodrživo, oslanja na klasu građana koji su materijalno uspješni. Sloterdijkova provokativna preporuka bila je da se porez na dohodak treba duboko smanjiti, a razlika se nadoknađuje donacijama bogatih u sistemu koji bi nagrađivao veće davaoce socijalnim statusom. Zauzvrat bi bili hvaljeni zbog svoje velikodušnosti, umjesto da se osjećaju krivim za svoj uspjeh ili ogorčeni zbog zavisnosti društva od njih. <ref>[http://www.globalpost.com/dispatch/germany/100108/welfare-state-peter-sloterdijk "Germany's welfare state under fire – One of Germany's foremost public intellectuals, Peter Sloterdijk, began the offensive on the welfare state"]</ref> U januaru 2010. godine objavljen je prevod na engleski pod naslovom „A Grasping Hand – Moderna demokratska država pljačka svoje produktivne građane“, u ''Forbesu'' <ref>[https://www.forbes.com/2010/01/27/free-market-democracy-modern-opinions-contributors-peter-sloterdijk.html "A Grasping Hand – The modern democratic state pillages its productive citizens"]</ref> i u zimskom izdanju ''City Journala'' za 2010. godinu. <ref>[http://www.city-journal.org/2010/20_1_snd-democratic-state.html "The Grasping Hand-The modern democratic state pillages its productive citizens"]</ref> Sloterdijkova knjiga iz 2010., ''Die nehmende Hand und die gebende Seite'', sadrži tekstove koji su pokrenuli spor o državi blagostanja 2009–2010. == Pol i feminizam == U septembru 2016. Sloterdijk je objavio e-mail roman ''The Schelling Project'' . <ref>Peter Sloterdijk, ''Das Schelling-Projekt'' (Berlin: Suhrkamp, 2016)</ref> Poluautobiografski tekst sadrži autoportret autora koji se pojavljuje kao "Peer Sloterdijk"; a nekoliko Sloterdijkovih prijatelja, kao što su Thomas Macho, Siegfried Mauser i Michaela Boenke, pojavljuju se u romanu. Zajedno, kako ide zaplet, oni prave nacrt istraživačkog prijedloga za Njemačku agenciju za finansiranje istraživanja (Deutsche Forschungsgemeinschaft) o evoluciji ženskog [[Orgazam|orgazma]] . Kako bi izgledalo dublje i tako impresioniralo recenzente, tim lažira vezu ovog pitanja s metafizikom njemačkog idealističkog filozofa Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga . Recenzenti, međutim, vide podvalu i odbijaju aplikaciju. Nakon odbijanja, tim se razdvaja i svaki od njegovih članova ide svojim putem. Dok je Sloterdijkov e-mail roman o akademskoj prevari ocijenjen kao osrednji u smislu literarnog kvaliteta, <ref>Jens Jessen in ''DIE ZEIT'' no. 37, 1 September 2016, p. 39. Sloterdijk fails to develop different voices for his characters, notes Stefan Kister in ''Stuttgarter Zeitung'', 15 September 2016.</ref> na njega se više gledalo kao na političku izjavu, <ref>Cf. Frédéric Valin in ''Der Freitag'' no. 39 (26 September 2016): "It's obvious: ''The Schelling Project'' has not even been intended as a novel; it has been launched as sheer act of provocation." ("Es liegt auf der Hand: ''Das Schelling-Projekt'' ist nicht als Roman konzipiert, es ist vielmehr als Provokation gedacht.")</ref> konkretno kao napad na gender mainstreaming u Njemačkoj 21. stoljeća. <ref>Sloterdijk sees its foundation in the feminist presentation of women as "victims" ("Opfergetue"), analyzes Jens Jessen in ''DIE ZEIT'' no. 37, 1 September 2016, p. 39.</ref> Kritičarka Elke Schmitter, u preglednom članku za ''Der Spiegel'' pod naslovom 'Žena kao starinska šala', <ref>Elke Schmitter, 'Die Frau als Herrenwitz', ''Der Spiegel'', 1 September 2016. Male fantasies of women "dripping wet like a gravel lorry" ("tropfte [...] schon wie ein Kieslaster") when men come even near them are no substitute for literary imagination, Schmitter suggests.</ref> opisala je Sloterdijkov tekst kao antifeministički pamflet koji je tanko prikriven kao roman. <ref>A similar point is made by Stefanie Lohaus in ''DIE ZEIT'', 23 September 2016</ref> U intervjuu za ''Süddeutsche Zeitung'' Sloterdijk se branio od optužbi i tvrdio da je njegov odnos prema ženama obožavanje, a ne prezir. <ref>Vera Schroeder/David Pfeifer/Sven Michaelsen, 'Peter Sloterdijk im SZ-Gespräch', ''Süddeutsche Zeitung'', 17 September 2016</ref> == Počasti i priznanja == === Počasni doktorati === * 2011: Počasni doktorat Univerziteta u Nijmegenu, Holandija <ref name="DIE WELT 2021">{{Cite web|url=https://www.welt.de/themen/peter-sloterdijk/|title=Peter Sloterdijk - Philosoph|date=8 August 2021|website=DIE WELT|language=de|access-date=8 August 2021}}</ref> == Filmski nastupi == * ''Marx Reloaded'', [[ARTE|Arte]], april 2011 == Spisak originalnih radova na njemačkom jeziku == * ''Kritik der zynischen Vernunft'', 1983. * ''Der Zauberbaum. Die Entstehung der Psychoanalyse im Jahr 1785'', 1985. * ''Der Denker auf der Bühne. Nietzsches Materialismus'', 1986. (''Thinker on Stage: Nietzsche's Materialism'') * ''Kopernikanische Mobilmachung und ptolmäische Abrüstung'', 1986. * ''Zur Welt kommen – Zur Sprache kommen. Frankfurter Vorlesungen'', 1988. * ''Eurotaoismus. Zur Kritik der politischen Kinetik'', 1989. * ''Versprechen auf Deutsch. Rede über das eigene Land'', 1990. * ''Weltfremdheit'', 1993. * ''Falls Europa erwacht. Gedanken zum Programm einer Weltmacht am Ende des Zeitalters seiner politischen Absence'', 1994. * ''Scheintod im Denken – Von Philosophie und Wissenschaft als Übung'', Frankfurt am Main (Suhrkamp), 1995. * ''Im selben Boot – Versuch über die Hyperpolitik'', Frankfurt am Main (Suhrkamp), 1995. * ''Selbstversuch'', Ein Gespräch mit Carlos Oliveira, 1996. * ''Der starke Grund zusammen zu sein. Erinnerungen an die Erfindung des Volkes'', 1998. * ''Sphären I – Blasen, Mikrosphärologie'', 1998. (''Spheres I'') * ''Sphären II – Globen, Makrosphärologie'', 1999. (''Spheres II'') * ''Regeln für den Menschenpark. Ein Antwortschreiben zu Heideggers Brief über den Humanismus'', 1999. * ''Die Verachtung der Massen. Versuch über Kulturkämpfe in der modernen Gesellschaft'', 2000. * ''Über die Verbesserung der guten Nachricht. Nietzsches fünftes Evangelium. Rede zum 100. Todestag von Friedrich Nietzsche'', 2000. * ''Nicht gerettet. Versuche nach Heidegger'', 2001. * ''Die Sonne und der Tod'', Dialogische Untersuchungen mit Hans-Jürgen Heinrichs, 2001. * ''Tau von den Bermudas. Über einige Regime der Phantasie'', 2001. * ''Luftbeben. An den Wurzeln des Terrors'', 2002. * ''Sphären III – Schäume, Plurale Sphärologie'', 2004. (''Spheres III'') * ''Im Weltinnenraum des Kapitals'', 2005. * ''Was zählt, kehrt wieder. Philosophische Dialogue'', with [[Alain Finkielkraut]] (from French), 2005. * ''Zorn und Zeit. Politisch-psychologischer Versuch'', 2006. {{ISBN|3-518-41840-8}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/3-518-41840-8|3-518-41840-8]] * ''Der ästhetische Imperativ'', 2007. * ''Derrida Ein Ägypter'', 2007. * ''Gottes Eifer. Vom Kampf der drei Monotheismen'', Frankfurt am Main (Insel), 2007. * ''Theorie der Nachkriegszeiten'', (Suhrkamp), 2008. * ''Du mußt dein Leben ändern'', Frankfurt am Main (Suhrkamp), 2009. * ''Philosophische Temperamente Von Platon bis Foucault'', München (Diederichs) 2009. {{ISBN|978-3-424-35016-6}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-3-424-35016-6|978-3-424-35016-6]] * ''Scheintod im Denken, Von Philosophie und Wissenschaft als Ubung'' (Suhrkamp), 2010. * ''Die nehmende Hand und die gebende Seite'', (Suhrkamp), 2010. * ''Die schrecklichen Kinder der Neuzeit'', (Suhrkamp), 2014. * ''Was geschah im 20. Jahrhundert? Unterwegs zu einer Kritik der extremistischen Vernunft'', (Suhrkamp), 2016. * ''Das Schelling-Projekt. Ein Bericht''. Suhrkamp, Berlin 2016, {{ISBN|978-3-518-42524-4}}. * ''Nach Gott: Glaubens- und Unglaubensversuche''. Suhrkamp, Berlin 2017, {{ISBN|978-3-518-42632-6}} bzw. {{ISBN|3-518-42632-X}}[[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/3-518-42632-X|3-518-42632-X]]. * ''Neue Zeilen und Tage. Notizen 2011–2013''. Suhrkamp, Berlin 2018, {{ISBN|978-3-518-42844-3}}. * ''Polyloquien. Ein Brevier''. Hrsg. v. Raimund Fellinger, Suhrkamp, Berlin 2018, {{ISBN|978-3-518-42775-0}}. * ''Den Himmel zum Sprechen bringen. Über Theopoesie''. Suhrkamp, Berlin 2020, {{ISBN|978-3-518-42933-4}}. * ''Der Staat streift seine Samthandschuhe ab. Ausgewählte Gespräche und Beiträge 2020–2021''. Suhrkamp, Berlin 2021, {{ISBN|978-3-518-47222-4}}. * ''Wer noch kein Grau gedacht hat. Eine Farbenlehre''. Suhrkamp, Berlin 2022, {{ISBN|978-3-518-43068-2}}. == Sloterdijk na bosanskom jeziku == * Sloterdijk, Peter. ''Božja Revnost: O Borbi Triju Monoteizama''. Bosansko narodno pozorište, 2013. * Sloterdijk, P. (1989). ''Mislilac na pozornici''. Radio-Sarajevo. * Sloterdijk, P. (2014). Svetac i hohštapler. ''Zeničke Sveske : Časopis Za Društvenu Fenomenologiju i Kulturnu Dijalogiku'', ''19'', 263–269. * Šarčević, A. (2005). ''Kritika moderne: socijalna filozofija: filozofija znanosti: teorija racionalnosti - otvoreno društvo: Hans Lenk, Carl Friedrich von Weizsäcker, Jürgen Habermas, Paul Feyerabend, Richard Rorty, Peter Sloterdijk, Kostas Axelos, Gianni Vattimo, Will Kymlicka'' (Vol. 8). Svjetlost; Bemust; Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]. * Sloterdijk, P. (2014). Prividna smrt u mišljenju. ''Odjek'', ''67''(1/4), 8–11. * Kasper, W., & Sloterdijk, P. (2007). Religija nije nikad cool: rasprava kardinala Waltera Kaspera i filozofa Petera Sloterdijka. ''Odjek'', ''60''(1), 104–108. * Sloterdijk, P. (2014). Prividna smrt u mišljenju. ''Odjek'', ''67''(1/4), 8–11. * Sloterdijk, P. (2012). Farmaka. ''Zeničke Sveske : Časopis Za Društvenu Fenomenologiju i Kulturnu Dijalogiku'', ''16'', 7–18. == Reference == == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} * [http://www.petersloterdijk.net/ Peter Sloterdijk web stranica] * {{IMDb name|1302434}} -u * [http://www.city-journal.org/2010/20_1_snd-democratic-state.html Grasping Hand], Peter Sloterdijk, ''City Journal ,'' zima 2010 * [http://www.tabvlarasa.de/20/sorgner.php Vidi Stefan Lorenz Sorgner, "U potrazi za izgubljenom bezobrazlukom, uvod u kritiku ciničnog razuma Petera Sloterdijka", u: Tabula Rasa, 20 (2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222210954/http://www.tabvlarasa.de/20/sorgner.php |date=22. 2. 2020 }} * [https://web.archive.org/web/20080528042753/http://www.petersloterdijk.net/international/texts/en_texts/en_texts_PS_operable_man.html ''Operabilni čovjek'', Sloterdijkov esej o etičkom stanju genske tehnologije] * [https://lareviewofbooks.org/article/sphere-theory-a-case-for-connectedness/ Review of ''Bubbles''], u: Los Angeles Review of Books * [https://web.archive.org/web/20150112023135/http://www.waterytimes.com/index1.php?no=1&location=N001C03&txt=N001C03T07 European Times and Unknown Waters, Cluj-Napoca, Braşoveanu, Narcisa (april 2009.).] [https://web.archive.org/web/20150112023135/http://www.waterytimes.com/index1.php?no=1&location=N001C03&txt=N001C03T07 „Narcisoidni i cinični stavovi – dvije identične maske, Gilles Lipovetsky, L'ère du vide.] [https://web.archive.org/web/20150112023135/http://www.waterytimes.com/index1.php?no=1&location=N001C03&txt=N001C03T07 Essais sur l'individualisme contemporain i Peter Sloterdijk, Kritik der zynischen Vernunft"] * [https://web.archive.org/web/20070927103935/http://www.bookforum.com/archive/feb_05/funcke.html Teme: Sfere (feb/mar 2005)] (intervju) * [http://appareil.revues.org/1767 Barthélémy on Sloterdijk & Stiegler] * Michel Weber, " [https://www.academia.edu/9735137/_Sloterdijk_The_Art_of_Philosophy_2014_ The Art of Philosophy—Critical Review] ", ''Kosmos i istorija: časopis prirodne i društvene filozofije'', vol. 10, br. 2, 2014, str.&nbsp;327–333. [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Filozofija 20. vijeka]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Filozofija društvenih nauka]] [[Kategorija:Posthumanizam]] [[Kategorija:Kontinentalna filozofija]] [[Kategorija:Fenomenologija]] [[Kategorija:Filozofija 21. vijeka]] [[Kategorija:Njemačka filozofija]] [[Kategorija:Kontinentalni filozofi]] nfvhu1tkb0t7avwrqzaqaq21uqivoxk Rimokatolička crkva u Azerbejdžanu 0 490342 3899835 3871959 2026-06-22T15:31:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899835 wikitext text/x-wiki '''Rimokatolička crkva u Azerbejdžanu''' dio je svjetske [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. Ovo je katolička vjerska zajednica u [[Azerbejdžan]]u u punom zajedništvu s [[Papa|papom]], trenutno [[Papa Franjo|Franjom]] (od 17. oktobra 2016). == Istorija == U ovoj islamiziranoj zemlji rimokatoličke misije od 14. stoljeća održavaju [[dominikanci]], [[kapucini]], [[augustinci]] i [[jezuiti]]. Rad Bartula, dominikanskog misionara iz Bolonje u 14. i 15. stoljeću, urodio je plodom. 28 naselja u [[Nahičevan]]u prešlo je u rimokatoličanstvo. Uprkos teškim odnosima i pritiscima Armenske apostolske crkve, rimokatolicizam je tamo opstao više od tri stoljeća, nakon čega je uslijedio pad i do 1800-ih godina više nije bilo vjernika.<ref>Chardin, John. "The travels of Sir John Chardin, by the way of the Black Sea, through the countries of Circassia, Mingrelia, the country of the Abcas, Georgia, Armenia, and Media, into Persia proper: 1643-1713." Voyages and Travels in All Parts of the World. Ed. John Pinkerton. Vol. 9. London: Strahan and Preston, 1811.</ref> Dolazak [[Rusko osvajanje Azerbejdžana|ruske]] vlasti stvorio je povoljnije okruženje za kršćane. Postalo je omiljeno odredište za različite kršćanske denominacije. Rimokatolike su predstavljali Poljaci koji su emigrirali u [[Baku]]u i [[Šamakhi]] sredinom 19. vijeka, zatim ukrajinci, gruzijci katolici, jermeni katolici i Zapadni Evropljani koji su se trajno nastanili u Bakuu. Od 1880-ih svećenika koji poslužuje selo [[Ajsori|asirskih]] [[kaldejski kršćani|kaldejskih kršćana]] Siyaqut zaređuje rimokatolički biskup.<ref>[http://www.assyrianchurcheast.am/index.php?page=news&section=news_full&id=9 Brief History of Assyrian Settlement in Russia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170225132357/http://www.assyrianchurcheast.am/index.php?page=news&section=news_full&id=9 |date=25. 2. 2017 }}.</ref> [[Datoteka:Stmarysbaku.jpg|mini|desno|Crkva Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, srušena 1931.]] U Bakuu je postojala [[Katolička crkva Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije u Bakuu|crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije]]. [[Staljin]] je naredio rušenje te crkve 1931. godine. Zgrada više ne postoji. Početkom 20. veka u Bakuu je postojala mala zajednica Poljaka, Nijemaca i ruskih doseljenika za čije je potrebe ova crkva podignuta 1912. godine.<ref>{{cite web |author=Lowe, Christian |date=23. svibnja 2002. |title=Pope Celebrates Mass in Azerbaijan |work=Catholic World News |url=http://www.cwnews.com/news/viewstory.cfm?recnum=18204 |access-date=18. lipnja 2006.}}</ref> Drugi je izgrađen u [[Qusar]]u, gdje je bio sjedište poljskog puka.<ref>[http://www.polonia-azeri.org/catol.html History of the Catholic Church in Azerbaijan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303201019/http://www.polonia-azeri.org/catol.html |date=3. ožujka 2016. }}. Polonia Azerbaijan.</ref> Godine 1917. rimokatolička zajednica imala je 2.500 članova. Početkom 1930-ih, po nalogu staljinističke vlade, pogubljen je jedini sveštenik ove male zajednice Stefan Demurov.<ref name="history">{{cite web |date=20. svibnja 2005. |title=Faithful Waited 70 Years for Confirmation in Azerbaijan |work=Zenit News Agency |url=http://www.zenit.org/article-13070?l=english |access-date=18. lipnja 2006. |deadurl=yes |archive-url=https://web.archive.org/web/20120927020524/http://www.zenit.org/article-13070?l=english |archive-date=27. rujna 2012.}}</ref> Godine 1931. komunističke vlasti su srušile crkvu.<ref>{{cite web |author=Lowe, Christian |date=23. svibnja 2002. |title=Pope's faltering health causes concern on azerbaijan visit |work=Agence France Presse |url=http://www.stetson.edu/~psteeves/relnews/0205e.html |access-date=18. lipnja 2006. |archive-date=7. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170307130303/http://www.stetson.edu/~psteeves/relnews/0205e.html |url-status=dead }}</ref> Danas u Azerbejdžanu ima 570<ref>(eng.) [https://www.catholicculture.org/news/headlines/index.cfm?storyid=29456 Profiling Catholic presence in Georgia, Azerbaijan before papal visit].</ref> lokalnih rimokatolika (od 2016.). Azerbejdžan je u potpunosti pokriven jednom [[apostolska prefektura|apostolskom prefekturom]] od 2011. goodine. Služi ga sedam [[Salezijanci|salezijanaca]] i još dva fratra. Pored njih, ovdje djeluje i misija [[Misionari ljubavi|Misionar ljubavi]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.catholic.az/ Katolička Crkva u Azerbajdžanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201222004342/https://www.catholic.az/ |date=22. 12. 2020 }} {{Az simbol}} {{En simbol}} {{Ru simbol}} [[Kategorija:Rimokatolička crkva u Azerbejdžanu| ]] i6i3pe0xbm12uyxa9aso6vnd7vrwkxi Šablon:Philadelphia 76ers 10 492015 3899857 3526484 2026-06-22T16:56:31Z KWiki 9400 3899857 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Philadelphia 76ers |naslov = [[Philadelphia 76ers|{{color|#{{NBA color|Philadelphia 76ers|2}}|Philadelphia 76ers}}]] |tijeloklasa = hlist |naslovstil = {{NBA color cell|Philadelphia 76ers|border=2}}; |osnovastil = {{NBA color cell2|Philadelphia 76ers|border=2}}; | iznad = * Osnovani '''1946''' * Ranija imena: '''Syracuse Nationals''' (1946–1963) * Sjedište: '''[[Philadelphia|{{color|#{{NBA color|Philadelphia 76ers|4}}|Philadelphia}}]]''' | grupa1 = Franšiza | podaci1 = * [[Historija Philadelphia 76ersa|Historija]] * [[All-Time sastav Philadelphia 76ersa|All-Time sastav]] * [[Spisak trenera Philadelphia 76ersa|Treneri]] * [[Spisak sezona Philadelphia 76ersa|Sezone]] | grupa2 = Dvorane | podaci2 = * [[Toyota Coliseum|State Fair Coliseum]] * [[Upstate Medical University Arena|Onondaga County War Memorial]] * [[Philadelphia Civic Center|Convention Hall]] * [[Philadelphia Arena]] * [[Spectrum (dvorana)|Spectrum]] * '''[[ Xfinity Mobile Arena]]''' | grupa3 = Osoblje | podaci3 = ;Vlasnici: :[[Josh Harris (biznismen)|Josh Harris]] :[[David S. Blitzer]] ;Predsjednik :[[Mike Gansey]] ;Generalni menadžer :[[Elton Brand]] ;Trener :[[Nick Nurse]] | grupa4 = Filijale u G-Leagueu | podaci4 = * [[Delaware Blue Coats]] | grupa5 = Povučeni brojevi | podaci5 = * [[Moses Malone|2]] * [[Allen Iverson|3]] * [[Dolph Schayes|4]] * [[Julius Erving|6]] * [[Maurice Cheeks|10]] * [[Wilt Chamberlain|13]] * [[Hal Greer|15]] * [[Bobby Jones (košarkaš, 1951)|24]] * [[Billy Cunningham|32]] * [[Charles Barkley|34]] | grupa6 = NBA titule | podaci6 = * [[NBA finale 1955.|1955]] * [[NBA finale 1967.|1967]] * [[NBA finale 1983.|1983.]] | grupa7 = Rivalstva | podaci7 = * [[Rivalstvo 76ers – Celtics|Boston Celtics]] | grupa8 = Kultura i tradicija | podaci8 = * [[Allen Iverson|The Answer]] * "[[Moses Malone|Fo', fo', fo']]" * [[Wilt Chamberlain|Wilt the Stilt]] * [[Julius Erving|Dr. J]] * [[Andrew Toney|"Davitelj Bostona"]] * [[Dave Zinkoff]] * "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" * [[Prokletstvo Billyja Penna]] * [[Hip Hop (maskota)|Hip Hop]] * [[Pat Croce]] * [[Sportska kuća slavnih Philadelphije]] * [[Charles Barkley|"Sir Charles"]] * [[Billy Cunningham|"The Kangaroo Kid"]] * [[Harvey Pollack]] * [[Bill Campbell (sportski komentator)|Bill Campbell]] * [[Marc Zumoff]] * [[Kate Scott (sportska komentatorica)|Kate Scott]] * [[NBA doigravanje 1967.|"Boston je mrtav!"]] * [[Philadelphia 76ers – sezona 1972/1973.|"Nine and 73-ers"]] * [[Comcast Spectacor]] * [[Alan Horwitz]] * [[NRG stanica|Stanica Pattison]] * [[Sportski kompleks u Južnoj Philadelphiji]] * ''[[Prilika života (2022)|Prilika života]]'' | ispod = * {{Ikona|Kategorija}} [[:Kategorija:Philadelphia 76ers|{{color|#{{NBA color|Philadelphia 76ers|4}}|Kategorija}}]] }} <noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA-timova|Philadelphia 76ers]] [[Kategorija:Philadelphia 76ers| ]] </noinclude> 930hloxphi5qtfsyc2dahyssex200mb Luka Dončić 0 492326 3899837 3759416 2026-06-22T15:55:59Z KWiki 9400 3899837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Luka Dončić | slika = Luka Doncic 2021 (cropped).jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = <!-- Lični podaci --> | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|2|28}} | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = Slovensko | visina = 201 cm | težina = 104 kg | nadimak = | pozicija = [[Plejmejker]] / [[krilni bek]] | početak_karijere = 2015. | NBA_draft = [[NBA draft 2018.|2018]] (3. pik – [[Atlanta Hawks]]) | kraj_karijere = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = [[Los Angeles Lakers]] | broj_na_dresu = 77 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = 2015–2018. | klub1 = [[KK Real Madrid|Real Madrid]] | godine2 = [[NBA 2018/2019.|2018]]–[[NBA 2024/2025.|2025.]] | klub2 = [[Dallas Mavericks]] | godine3 = [[NBA 2024/2025.|2025]]– | klub3 = [[Los Angeles Lakers]] | godine15 = | klub15 = <!-- Trenirane ekipe --> | tgodine1 = | tklub1 = <!-- Nagrade --> | nagrade = * 6× [[Spisak učesnika NBA All-Stars utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2020.|2020]]–[[NBA All-Star utakmica 2024.|2024]], [[NBA All-Star utakmica 2026.|2026]]) * 6× član [[Idealna petorka NBA lige|najbolje petorke]] ([[NBA 2019/2020.|2020]]–[[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2025/2026.|2026]]) * [[Novajlija godine (NBA)|Novajlija godine]] ([[NBA 2018/2019.|2019]]) * Član [[Idealni tim novajlija (NBA)|najbolje petorke novajlija]] ([[NBA 2018/2019.|2019]]) * 2× [[Spisak najboljih strijelaca sezone u NBA ligi|Najbolji strijelac sezone]] ([[NBA 2023/2024.|2024]], [[NBA 2025/2026.|2026]]) * [[Euroliga|Prvak Eurolige]] ([[Euroliga 2017/2018.|2018]]) * [[Najkorisniji igrač Eurolige]] ([[Euroliga 2017/2018.|2018]]) * [[Najkorisniji igrač Final Foura Eurolige]] ([[Final Four Eurolige 2018.|2018]]) * Član [[Idealni tim Eurolige|idealnog tima Eurolige]] ([[Euroliga 2017/2018.|2018]]) * 2× [[zvijezda u usponu Eurolige]] ([[Euroliga 2016/2017.|2017]], [[Euroliga 2017/2018.|2018]]) * Član [[Idealni tim Eurolige – decenija 2010–2020.|idealnog tima Eurolige – decenija 2010–2020]] (2020) * Član [[Ekipa povodom 25. godišnjice Eurolige|ekipe povodom 25. godišnjice Eurolige]] (2025) * [[Euroscar|Euroscar igrač godine]] (2019) * 3× prvak [[ACB liga|ACB lige]] ([[ACB liga 2014/2015.|2015]], [[ACB liga 2015/2016.|2016]], [[ACB liga 2017/2018.|2018]]) * [[Najkorisniji igrač ACB lige]] ([[ACB liga 2017/2018.|2018]]) * Član [[Idealni tim ACB lige|idealnog tima ACB lige]] ([[ACB liga 2017/2018.|2018]]) * 2× [[najbolji mladi igrač u ACB ligi]] ([[ACB liga 2016/2017.|2017]], [[ACB liga 2017/2018.|2018]]) * 2× osvajač [[Kup kralja (košarka)|Kupa kralja]] ([[Kup kralja 2016 (košarka)|2016]], [[Kup kralja 2017 (košarka)|2017]]) * Osvajač [[Interkontinentalni kup (košarka)|Interkontinentalnog kupa]] ([[Interkontinentalni kup 2015 (košarka)|2015]]) * [[Slovenski sportist godine]] (2018) | medalje = {{MedaljaDržava|{{ZD|SLO}} [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Sloveniju]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|Turska 2017.]]|Reprezentacija}} }} '''Luka Dončić''' [[Slovenija|slovenski]] je [[košarka]]š. Igra u [[NBA]] ligi za [[Los Angeles Lakers]]e na poziciji [[plejmejker]]a ili [[krilni bek|krilnog beka]]. Također je član [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|reprezentacije Slovenije]]. Pokazao je talent već u omladinskim kategorijama [[KK Union Olimpija|Union Olimpije]] prije nego što se pridružio omladinskoj akademiji [[KK Real Madrid|Real Madrida]]. Sa 16 godina debitirao je za seniorski tim akademije, postavši najmlađi debitant u historiji kluba. Dvije godine kasnije predvodio je Real do [[Final Four Eurolige 2018.|titule]] u [[Euroliga|Euroligi]], osvojivši nagrade i za najkorisnijeg igrača Final Foura i cijele sezone. Također je osvojio nagradu za [[Najkorisniji igrač ACB lige|najkorisnijeg igrača]] [[ACB liga|ACB lige]] te po dvije uzastopne nagrade za [[Zvijezda u usponu (Euroliga)|zvijezdu u usponu]] u Euroligi i [[Najbolji mladi igrač u ACB ligi|najboljeg mladog igrača]] u ACB ligi. Izabran je u [[Idealni tim Eurolige – decenija 2010–2020.|idealni tim Eurolige za deceniju 2010–2020.]] Godine [[NBA draft 2018.|2018.]] prijavio se za [[NBA draft]], na kojem su ga izabrali [[Atlanta Hawks]]i kao treći pik, ali su ga istog dana razmijenili u Maverickse.<ref>{{cite web |author= Sam Amick |title= Mavs, Hawks trade Trae Young, Luka Doncic in draft-night deal |publisher = USA Today |date= 21. 6. 2018 |url= https://usatoday.com/story/sports/nba/draft/2018/06/21/2018-nba-draft-trae-young-luka-doncic-swapped-trade/723919002/ |access-date= 5. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite web |title= Luka Doncic traded to Dallas Mavericks after Atlanta Hawks draft him with No. 3 pick in 2018 NBA Draft |publisher= CBS Sports |date= 21. 6. 2018 |url= https://www.cbssports.com/nba/news/luka-doncic-traded-to-dallas-mavericks-after-atlanta-hawks-draft-him-with-no-3-pick-in-2018-nba-draft/ |access-date= 5. 10. 2018}}</ref> Jednoglasno je izabran u [[Idealni tim novajlija (NBA)|najbolju petorku novajlija]] [[NBA 2018/2019.|2019.]] te za [[novajlija godine (NBA)|novajliju godine]]. U svojoj drugoj NBA sezoni prvi put je izabran u [[NBA All-Star utakmica|All-Star ekipu]] te u [[Idealna petorka NBA lige|najbolju petorku lige]]. Rekorder je Mavericksa po broju [[tripl-dabl]]ova.<ref>{{cite web |title= Luka Doncic sets new Mavs record with 22 triple-doubles |url= https://clutchpoints.com/mavs-news-luka-doncic-sets-new-franchise-record-22-triple-doubles/ |access-date= 6. 3. 2022 |work= ClutchPoints}}</ref> Početkom februara 2025. neočekivano je razmijenjen u [[Los Angeles Lakers]]e za [[Anthony Davis (košarkaš)|Anthonyja Davisa]].<ref>{{cite web |title= Los Angeles Lakers Acquire Luka Dončić, Maxi Kleber and Markieff Morris from Dallas Mavericks |url= https://www.nba.com/lakers/news/lakers-acquire-doncic-kleber-morris-from-mavericks-020225 |website=NBA.com |date= 2. 2. 2025|access-date= 2. 2. 2025 |language=en}}</ref> Za reprezentaciju je debitirao 2016. sa 17 godina, a već sljedeće godine znatno je pomogao da Slovenija osvoji titulu evropskog prvaka na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|EuroBasketu]] u [[Turska|Turskoj]] te je izabran u [[Idealni tim Evropskog prvenstva u košarci|najbolju petorku prvenstva]]. Nastupio je i na [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskim igrama 2020.]] u [[Tokio|Tokiju]], odvevši Sloveniju do polufinala, na kraju ipak ostavši bez medalje nakon poraza od [[Košarkaška reprezentacija Australije|Australije]] u [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020 – muškarci|utakmici za bronzu]]. == Statistike == {{NBA player statistics legend|leader=y}} === NBA === ==== Sezona ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2018/2019.|2018/19.]] | style="text-align:left;" rowspan=6| [[Dallas Mavericks|Dallas]] | '''72''' || '''72''' || 32.2 || .427 || .327 || .713 || 7.8 || 6.0 || 1.1 || .3 || 21.2 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2019/2020.|2019/20.]] | 61 || 61 || 33.6 || .463 || .316 || '''.758''' || '''9.4''' || '''8.8''' || 1.0 || .2 || '''28.8''' |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2020/2021.|2020/21.]] | 66 || 66 || 34.3 || '''.479''' || .350 || .730 || 8.0 || 8.6 || 1.0 || .5 || 27.7 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] | 65 || 65 || '''35.4''' || .457 || '''.353''' || .744 || 9.1 || 8.7 || '''1.2''' || '''.6''' || 28.4 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2022/2023.|2022/23.]] | 66 || 66 || 36.2 || '''.496''' || .342 || .742 || 8.6 || 8.0 || '''1.4''' || .5 || 32.4 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2023/2024.|2023/24.]] | 70 || 70 || '''37.5''' || .487 || '''.382''' || '''.786''' || 9.2 || '''9.8''' || '''1.4''' || .5 || style="background:#CFECEC;"|'''33.9'''* |- | style="text-align:left;" rowspan=2| [[NBA 2024/2025.|2024/25.]] | style="text-align:left;"| [[Dallas Mavericks|Dallas]] | 22 || 22 || 35.7 || .464 || .354 || .767 || 8.3 || 7.8 || '''2.0''' || .4 || 28.1 |- | style="text-align:left;" rowspan=2|[[Los Angeles Lakers|L. A. Lakers]] | 28 || 28 || 35.1 || .438 || .379 || '''.791''' || 8.1 || 7.5 || 1.6 || .4 || 28.2 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2025/2026.|2025/26.]] | 64 || 64 || 35.8 || .476 || .366 || .780 || 7.7 || 8.3 || 1.6 || .5 || style="background:#CFECEC;"|33.5* |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 514 || 514 || 35.0 || .469 || .352 || .755 || 8.5 || 8.2 || 1.3 || .5 || 29.2 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| All-Star | 6 || 5 || 20.2 || .405 || .269 || {{sort|-|—}} || 2.2 || 4.8 || .2 || .0 || 6.2 {{S-end}} ==== Doigravanje ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[NBA doigravanje 2020.|2020.]] | style="text-align:left;" rowspan=4| [[Dallas Mavericks|Dallas]] | 6 || 6 || 35.8 || '''.500''' || .364 || .656 || '''9.8''' || 8.7 || 1.2 || .5 || 31.0 |- | style="text-align:left;"|[[NBA doigravanje 2021.|2021.]] | 7 || 7 || '''40.1''' || .490 || '''.408''' || .529 || 7.9 || '''10.3''' || 1.3 || .4 || '''35.7''' |- | style="text-align:left;"| [[NBA doigravanje 2022.|2022.]] | '''15''' || '''15''' || 36.8 || .455 || .345 || '''.770''' || '''9.8''' || 6.4 || '''1.8''' || '''.6''' || 31.7 |- | style="text-align:left;"| [[NBA doigravanje 2024.|2024.]] | style="background:#cfecec;"|'''22'''* || style="background:#cfecec;"|'''22'''* || '''40.9''' || .446 || .322 || .765 || 9.5 || 8.1 || '''1.9''' || .4 || 28.9 |- | style="text-align:left;"| [[NBA doigravanje 2025.|2025.]] | style="text-align:left;"| [[Los Angeles Lakers|L. A. Lakers]] | 5 || 5 || '''41.6''' || .452 || .348 || '''.891''' || 7.0 || 5.8 || 1.0 || '''.6''' || 30.2 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|Karijera | 55 || 55 || 39.2 || .461 || .347 || .737 || 9.2 || 7.8 || 1.6 || .5 || 30.9 {{s-end}} === Euroliga === {| class="wikitable" |- | style="background:#AFE6BA; width:3em;"| |Sezone u kojima je Dončić osvojio [[Euroliga|Euroligu]] |- |style="background:#CFECEC; width:1em"| |Na čelu lige |} {{Euroleague player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2015/2016.|2015/16.]] | style="text-align:left;" rowspan=3| [[KK Real Madrid|Real Madrid]] | 12 || 0 || 11.1 || .407 || .313 || '''.882''' || 2.3 || 2.0 || .2 || '''.3''' || 3.5 || 6.2 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2016/2017.|2016/17.]] | '''35''' || 15 || 19.9 || .433 || '''.371''' || .844 || 4.5 || 4.2 || .9 || .2 || 7.8 || 13.3 |- | style="text-align:left;background:#AFE6BA;"| [[Euroliga 2017/2018.|2017/18.]] | 33 || '''17''' || '''25.9''' || '''.451''' || .329 || .816 || '''4.8''' || '''4.3''' || '''1.1''' || '''.3''' || '''16.0''' || style="background:#cfecec;"|'''21.5''' |- class="sortbottom" | colspan=2 style="text-align:center;"| Karijera | 80 || 32 || 21.0 || .443 || .344 || .828 || 4.3 || 3.9 || .9 || .3 || 10.6 || 15.6 {{S-end}} === ACB liga === :''Citirano s ACB.com''<ref>{{cite web|url=http://www.acb.com/stsacumjug.php?cod_jugador=460|title=Historial estadístico Doncic, Luka |language= es |publisher = Liga ACB|access-date= 2. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190626182110/http://www.acb.com/stsacumjug.php?cod_jugador=460 |archive-date= 26. 6. 2019 |url-status= dead}}</ref> {| class="wikitable" |- | style="background:#AFE6BA; width:3em;"| |Sezone u kojima je Dončić osvojio [[ACB liga|ACB ligu]] |} {{Euroleague player statistics start}} |- | style="text-align:left;background:#AFE6BA;"| [[ACB liga 2014/2015.|2014/15.]] | style="text-align:left;" rowspan=4| [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] | 5 || 0 || 4.8 || .427 || .333 || .750 || 1.2 || .0 || .0 || .0 || 1.6 || 1.8 |- | style="text-align:left;background:#AFE6BA;"| [[ACB liga 2015/2016.|2015/16.]] | 39 || 0 || 12.9 || '''.526''' || '''.392''' || .708 || 2.6 || 1.7 || .4 || .3 || 4.5 || 5.9 |- | style="text-align:left;"| [[ACB liga 2016/2017.|2016/17.]] | '''42''' || 11 || 19.8 || .441 || .295 || '''.785''' || 4.4 || 3.0 || .6 || .3 || 7.5 || 11.9 |- | style="text-align:left;background:#AFE6BA;"| [[ACB liga 2017/2018.|2017/18.]] | 37 || '''21''' || '''24.3''' || .462 || .293 || .752 || '''5.7''' || '''4.7''' || '''1.1''' || '''.4''' || '''12.5''' || '''18.4''' |- class="sortbottom" | colspan=2 style="text-align:center;"| Karijera | 123 || 32 || 18.3 || .463 || .310 || .754 || 4.1 || 3.0 || .7 || .3 || 7.8 || 11.6 {{S-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Luka Dončić}} * [https://www.nba.com/stats/player/1629029 Luka Dončić] na ''nba.com'' * [https://www.basketball-reference.com/players/d/doncilu01.html Luka Dončić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190606060406/https://www.basketball-reference.com/players/d/doncilu01.html |date=6. 6. 2019}} na ''[[Basketball Reference]]u'' * [https://web.archive.org/web/20151215220709/http://acb.com/jugador.php?id=460 Luka Dončić] na ''acb.com'' * [https://basketball.eurobasket.com/player/Luka-Doncic/Spain/Real_Madrid/333799 Luka Dončić] na ''eurobasket.com'' * [http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=005929 Luka Dončić] na ''euroleague.net'' * [http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/q/luka%20doncic/pid//_//players.html Luka Dončić] na ''fiba.com'' * [http://www.realmadrid.com/en/basketball/team/luka-doncic Luka Dončić] na ''realmadrid.com'' {{NBA draft 2018.}} {{NBA novajlija godine}} {{Najbolji strijelci sezone u NBA}} {{Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)}} {{Najbolji strijelci SP-a u košarci}} {{Najbolji strijelci EuroBasketa}} {{Najkorisniji igrač Eurolige}} {{Najkorisniji igrač Final Foura Eurolige}} {{Zvijezda u usponu u Euroligi}} {{Euroliga 25}} {{Idealni tim Eurolige – 2010–2020.}} {{Najkorisniji igrač ACB lige}} {{Najbolji mladi igrač u ACB ligi}} {{Euroscar}} {{Slovenski sportist godine}} {{KK Real Madrid - osvajač Interkontinentalnog kupa 2015.}} {{KK Real Madrid - prvak Eurolige 2017/18.}} {{Sastav Slovenije na EuroBasketu 2017.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dončić, Luka}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Slovenski košarkaši]] [[Kategorija:Slovenski olimpijci u košarci]] [[Kategorija:Košarkaši Real Madrida]] [[Kategorija:Košarkaši Dallas Mavericksa]] [[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Lakersa]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2020.]] fr9pmchfbn4y98oqx2o8vxkpcsrjb4r Neurodiverzitet 0 492696 3899775 3889773 2026-06-22T13:33:12Z KWiki 9400 [[Kategorija:Mentalno zdravlje]] uklonjena; [[Kategorija:Duševno zdravlje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899775 wikitext text/x-wiki [[slika:Neurodiversity Crowd 2.png|thumb|right|[[Autistička umjetnost]] oslikavajući prirodnu raznolikost ljudskih umova]] {{Sidebar diskriminacija|state=collapsed}} '''Neurodiverzitet''' ili '''ND''', odnosi se na [[Genetička varijacija|varijacije]] u [[mozak|ljudskom mozgu]] i [[svijeat|kogniciji]], naprimjer u [[Društveno ponašanje|društvenosti]], [[učenje|učenju]], [[pažnja|pažnji]], [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženju]] i ostalim [[Kognicija|mentalnim funkcijama]].<ref name=":0">{{Cite book|title=The power of neurodiversity: unleashing the advantages of your differently wired brain|url=https://archive.org/details/powerofneurodive0000unse|last=Armstrong|first=Thomas|publisher=Da Capo Lifelong|year=2011|isbn=9780738215242|edition=1st Da Capo Press paperback|location=Cambridge, MA|oclc=760085215}}</ref> Termin je izmislila sociologinja Judy Singer1998., koja je pomogla popularizaciji koncepta zajedno s novinarom Harveyjem Blumeom,<ref name=":0" /> i postavila ljudske kognitivne varijacije u kontekst [[biodiverzitet]]a i politike [[manjinska grupa|manjinskih grupa]].<ref>{{cite web |title=Reflections on the Neurodiversity Paradigm: What is Neurodiversity? |url=https://neurodiversity2.blogspot.com/p/what.html |access-date=12. 4. 2022 |website=Reflections on the Neurodiversity Paradigm}}</ref><ref>{{Cite book |last=Singer |first=Judy |asin=B01HY0QTEE |title=NeuroDiversity: The Birth of an Idea |date=3. 7. 2016 |publisher=Judy Singer |edition=2nd |language=English}}{{sps|date=april 2022}}</ref> Ovaj stav je proizašao iz [[pokret za prava autizma|Pokreta za prava autizma]], kao izazov preovlađujućim stavovima da su određene stvari koje se trenutno klasifikuju kao [[neurorazvojni poremećaji]] [[Medicinski model invaliditeta|inherentno patološki]]. Nadovezuje se na [[socijalni model invaliditeta]], u kojem invalidnost nastaje iz [[Invalidnost|društvenih barijera]] interakcije sa individualnim razlikama, umjesto da su ljudi invalidi samo kao rezultat oštećenja. Neki zagovornici i istraživači neurodiverziteta, posebno Judy Singer i Patrick Dwyer, tvrde da je paradigma neurodiverziteta sredina između snažnog medicinskog modela i snažnog društvenog modela.<ref>{{Cite journal|url=https://www.karger.com/Article/PDF/523723|format=PDF|journal=Human Development|date=2022|volume=66|page=73–92|title=The Neurodiversity Approach(es): What Are They and What Do They Mean for Researchers?|author=Patrick Dwyer|issue=2 |doi=10.1159/000523723 |s2cid=247062174 |access-date=24. 7. 2022}}</ref><ref>{{Cite book|title=Social work with disabled people|url=https://archive.org/details/socialworkwithdi0000oliv|last=Oliver, Michael |date=2006|publisher=Palgrave Macmillan|others=Sapey, Bob.|isbn=1403918384|edition= 3rd|location=Basingstoke, Hampshire|oclc=62326930}}</ref><ref name="Bloomsbury">{{Cite book |url= https://books.google.com/books?id=PV95DwAAQBAJ |title=The Bloomsbury Companion to Philosophy of Psychiatry |last=Chapman |first=Robert |date=10. 1. 2019 |publisher=Bloomsbury |isbn=9781350024069 |editor-last=Tekin |editor-first=Serife |pages=371–387 |chapter=Neurodiversity Theory and Its Discontents: Autism, Schizophrenia, and the Social Model of Disability |editor-last2=Bluhm |editor-first2=Robyn |chapter-url= https://books.google.com/books?id=PV95DwAAQBAJ&pg=PA371}}</ref> Naredna [[kontroverze u autizmu|paradigma neurodiverziteta]] bila je kontroverzna među zagovornicima [[invalidnost]]i, sa [[medicinski model autizma|protivnika]] koji tvrde da rizikuje umanjivanje patnje povezane s nekim invaliditetom i poziva za prihvatanje stvari koje bi neki želeli da se tretiraju.<ref>{{cite news |last1=Opar |first1=Alisa |title=A medical condition or just a difference? The question roils autism community. |url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/a-medical-condition-or-just-a-difference-the-question-roils-autism-community/2019/05/03/87e26f7e-6845-11e9-8985-4cf30147bdca_story.html?noredirect=on |access-date=12. 5. 2019 |newspaper=The Washington Post |date=6. 5. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/my-life-aspergers/201704/the-controversy-around-autism-and-neurodiversity|title=The Controversy Around Autism and Neurodiversity|last=Robison|first=John E.|website=Psychology Today|language=en-US|access-date=14. 5. 2019}}</ref><ref>{{Cite journal|last=McGee|first=Micki|date=august 2012|title=Neurodiversity|journal=Contexts|volume=11|issue=3|pages=12–13|doi=10.1177/1536504212456175|s2cid=220720495}}</ref><ref>{{cite web |last=Sarrett |first=Jennifer |date=april 2016 |title=Biocertification and Neurodiversity the Role and Implications of Self-Diagnosis in Autistic Communities |url=https://www.researchgate.net/publication/291949788 |access-date=6. 3. 2022 |website=www.researchgate.net}}</ref><ref>{{cite web |last=Bailin |first=Aiyana |title=Clearing Up Some Misconceptions about Neurodiversity|url=https://blogs.scientificamerican.com/observations/clearing-up-some-misconceptions-about-neurodiversity/ |access-date=12. 4. 2022 |website=Scientific American Blog Network |language=en}}</ref> Autistički samozastupnik i istraživač [[Ari Ne'eman]], jedan od glavnih zagovornika pokreta za neurodiverzitet, predložio je pristup zasnovan na osobinama, što znači da se elementi medicinskog (ili patološkog) modela mogu primijeniti u liječenju određenih [[osobina]] , [[ponašanja]] ili stanja koja su suštinski štetna (npr. samopovređivanje, poremećaji govornog jezika ili druga zdravstvena stanja koja se pojavljuju), dok se pristupi neurodiverziteta mogu primijeniti na neštetne ili adaptivne autistične osobine (npr. [[glasanje]]), intenzivna interesovanja iste osobe.<ref>{{cite journal|url=https://www.karger.com/Article/PDF/524277|journal=Human Development |date=2022|volume=66|pages=149–157|title=Neurodiversity as Politics|author1=Ari Ne’emana|author2=Elizabeth Pellicano|issue=2 |doi=10.1159/000524277 |s2cid=247829768 |access-date=24. 7. 2022}}</ref><ref>{{cite journal | url=https://doi.org/10.1016/j.rasd.2021.101864 | doi=10.1016/j.rasd.2021.101864 | title="It feels like holding back something you need to say": Autistic and Non-Autistic Adults accounts of sensory experiences and stimming | year=2021 | last1=Charlton | first1=Rebecca A. | last2=Entecott | first2=Timothy | last3=Belova | first3=Evelina | last4=Nwaordu | first4=Gabrielle | journal=Research in Autism Spectrum Disorders | volume=89 | page=101864 | s2cid=240532683 }}</ref> Nadalje, posljednjih godina došlo je do razvoja intervencija koje potvrđuju neurodiverzitet i reformi nekih intervencija.<ref name="Neurodiversity Movement 2021">{{Cite journal |last1=Leadbitter |first1=Kathy |last2=Buckle |first2=Karen Leneh |last3=Ellis |first3=Ceri |last4=Dekker |first4=Martijn |date=2021 |title=Autistic Self-Advocacy and the Neurodiversity Movement: Implications for Autism Early Intervention Research and Practice |journal=Frontiers in Psychology |volume=12 |page=635690 |doi=10.3389/fpsyg.2021.635690 |pmid=33912110|pmc=8075160 |doi-access=free }}</ref><ref name="link.springer.com">{{cite journal | url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10803-021-05316-x | doi=10.1007/s10803-021-05316-x | title=Neurodiversity and Autism Intervention: Reconciling Perspectives Through a Naturalistic Developmental Behavioral Intervention Framework | year=2021 | last1=Schuck | first1=Rachel K. | last2=Tagavi | first2=Daina M. | last3=Baiden | first3=Kaitlynn M. P. | last4=Dwyer | first4=Patrick | last5=Williams | first5=Zachary J. | last6=Osuna | first6=Anthony | last7=Ferguson | first7=Emily F. | last8=Jimenez Muñoz | first8=Maria | last9=Poyser | first9=Samantha K. | last10=Johnson | first10=Joy F. | last11=Vernon | first11=Ty W. | journal=Journal of Autism and Developmental Disorders | pmid=34643863 | s2cid=238744698 }}</ref> == Historija == Riječ neurodiverzitet pripisuje se Judy Singer, [[sociologija|društvena naučnica]] koja je sebe opisala kao "vjerovatno negdje u [[poremećaj iz autističkog spektra|autističkom spektru]]."<ref name=":1">{{cite web|title=Meet Judy Singer Neurodiversity Pioneer|url=http://www.myspectrumsuite.com/meet-judy-singer/|access-date=14. 5. 2019|website=My Spectrum Suite|language=en|archive-date=6. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190606235437/http://www.myspectrumsuite.com/meet-judy-singer/|url-status=dead}}</ref> She used the term in her sociology honours thesis published in 1999,<ref name=":1"/><ref>{{Cite book|last=Singer|first=Judy|url=https://books.google.com/books?id=nWTlAAAAQBAJ|title=Disability Discourse|date=1. 2. 1999|publisher=McGraw-Hill Education (UK)|isbn=9780335202225|editor-last=Corker|editor-first=Mairian|pages=59–67|language=en|chapter='Why can't you be normal for once in your life?' From a 'problem with no name' to the emergence of a new category of difference|quote=For me, the key significance of the 'autism spectrum' lies in its call for and anticipation of a politics of neurological diversity, or neurodiversity.|editor-last2=French|editor-first2=Sally|chapter-url=https://books.google.com/books?id=nWTlAAAAQBAJ&pg=PA59}}</ref> drawing on discussions on the InLv mailing list with others including American journalist and writer Harvey Blume,<ref>{{cite book |last=Dekker |first=Martijn |chapter=From Exclusion to Acceptance: Independent Living on the Autistic Spectrum |date=8. 11. 2019 |title=Autistic Community and the Neurodiversity Movement |pages=41–49 |location=Singapore |publisher=Springer Singapore |language=en |doi=10.1007/978-981-13-8437-0_3 |doi-access=free |isbn=978-981-13-8436-3 }}</ref> čiji je članak od 30. septembra 1998. u ''The Atlantic'' prvi upotrebio termin u štampi.<ref name="BlumeAtlantic">{{Cite news |author=Blume, Harvey |date=30. 9. 1998 |title=Neurodiversity |work=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/doc/199809u/neurodiversity |url-status=live |access-date=7. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515130741/https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1998/09/neurodiversity/305909/ |archive-date=15. 5. 2022 |quote=Neurodiversity may be every bit as crucial for the human race as biodiversity is for life in general. Who can say what form of wiring will prove best at any given moment? Cybernetics and computer culture, for example, may favor a somewhat autistic cast of mind.}}</ref> Termin je predstavljao odmak od prethodnih [[teorija o hladnoj majci|teorije o krivnji majke]] kao uzroku [[autizam|autizma.<ref>{{Cite journal |last=Bumiller |first=Kristin |date=2009 |title=The Geneticization of Autism: From New Reproductive Technologies to the Conception of Genetic Normalcy |url=https://www.jstor.org/stable/10.1086/597130 |journal=Signs |volume=34 |issue=4 |pages=875–899 |doi=10.1086/597130 |jstor=10.1086/597130 |s2cid=146225580 |issn=0097-9740}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Apel na prirodu]] * [[Autistička umjetnost]] * [[Dan autističnog ponosa]] * [[Antipsihijatrija]] * [[Oznaka invaliditeta]] * [[Pokret za prava osoba sa invaliditetom]] * [[Funkcionalna raznolikost (invaliditet)|Funkcionalna raznolikost]] * [[Genetička raznolikost]] * [[Politika identiteta]] * [[Pokret ponos ludosti]] * [[Poricanje mentalne bolesti]] * [[Mnoštvo (psihologija)]] * [[Neuroolemena]] * [[Politička korektnost]] * [[Pokret psihijatrijskih preživjelih]] * [[Društveni i kulturni aspekti autizma]] * [[Društveni i kulturni aspekti Touretteovog sindroma]] * [[Mit o mentalnoj bolesti]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== * {{cite book|last=Armstrong|first=Thomas|title=Neurodiversity: Discovering the Extraordinary Gifts of Autism, ADHD, Dyslexia, and Other Brain Differences|url=https://archive.org/details/neurodiversitydi0000arms|year=2010|publisher=Da Capo Lifelong|location=Boston |isbn=978-0738213545|page=288}} * {{cite book|last=Armstrong|first=Thomas|title=Neurodiversity in the Classroom: Strength-Based Strategies to Help Students with Special Needs Succeed in School and Life|url=https://archive.org/details/neurodiversityin0000arms|year=2012|publisher=Association for Supervision & Curriculum Development|location=Alexandria, VA|isbn=978-1416614838|page=[https://archive.org/details/neurodiversityin0000arms/page/188 188]}} * McNamara, Brittany (2016). [https://www.teenvogue.com/story/kaleidoscope-society-adhd-stigma-women-girls "The Kaleidoscope Society Is Smashing ADHD Stigma for Women and Girls"], December 12, 2016. * Nerenberg, Jenara (2017). [https://www.fastcompany.com/40421510/what-is-neurodiversity-and-why-companies-should-embrace-it "What Neurodiversity Is And Why Companies Should Embrace It"], Fast Company May 19, 2017. * {{cite book|last=Reitman|first=Harold|title=Aspertools: The Practical Guide for Understanding and Embracing Asperger's, Autism Spectrum Disorders, and Neurodiversity|year=2015|publisher=HCI Books|location=Deerfield Beach, FL|isbn=9780757318542|page=240}} * {{cite magazine|last=Silberman|first=Steve|title=Neurodiversity Rewires Conventional Thinking About Brains|url=https://www.wired.com/magazine/2013/04/neurodiversity/ |magazine=Wired|date=16. 4. 2013|access-date=7. 5. 2013}} * Praslova, Ludmila N.(2021). [https://hbr.org/2021/12/autism-doesnt-hold-people-back-at-work-discrimination-does Autism Doesn’t Hold People Back at Work. Discrimination Does]. Harvard Business Review, December 13, 2021. * Praslova, Ludmila N.(2021). [https://www.fastcompany.com/90706149/neurodivergent-people-make-great-leaders-not-just-employees Neurodivergent people make great leaders, not just employees]. Fast Company, December 15, 2021. * Praslova, Ludmila N.(2022). [https://hbr.org/2022/06/an-intersectional-approach-to-inclusion-at-work An Intersectional Approach to Inclusion at Work]. Harvard Business Review, June 21, 2022 * Singer, Judy (2016). NeuroDiversity: The Birth of an Idea. {{ISBN|978-0648154709}} * Smith, Theo and Kirby, Amanda (2021). Neurodiversity at Work: Drive Innovation, Performance and Productivity with a Neurodiverse Workforce. {{ISBN|978-1398600249}} == Vanjski linkovi == * {{commons category|Neurodiversity }} * {{Wiktionary|Neurodiversity}} {{Portal|Medicina}} {{Pervazivni razvojni poremećaji}} {{Diskriminacija}} [[Kategorija:Neurodiverzitet| ]] [[Kategorija:Duševno zdravlje]] [[Kategorija:Prava s invalidnošću]] [[Kategorija:Sociološka terminologija]] [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Neologizmi]] 6eeq4rs8nknopgiq4endjfxw5qf79k0 Saul Perlmutter 0 492926 3899911 3764178 2026-06-22T22:29:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899911 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{datum_rođenja|1959|09|22|mf=y}} | doktorski_studenti = <!--please insert--> | slika = Saul Perlmutter, PCAST Member (cropped).jpg }} '''Saul Perlmutter''' (rođen 22. septembra 1959.) je američki [[Astrofizika|astrofizičar]] u [[Lawrence Berkeley National Laboratory|Nacionalnoj laboratoriji Lawrence Berkeley]] i profesor fizike na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije, Berkeley]]. Član je i [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] i [[Američko filozofsko društvo|Američkog filozofskog društva]],<ref>{{Cite web|url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Saul+Perlmutter&title=&subject=&subdiv=&mem=&year=&year-max=&dead=&keyword=&smode=advanced|title=APS Member History|website=search.amphilsoc.org|access-date=12. 3. 2021|archive-date=5. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220905205146/https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Saul%20Perlmutter&title=&subject=&subdiv=&mem=&year=&year-max=&dead=&keyword=&smode=advanced|url-status=dead}}</ref> i izabran je za [[Član AAAS-a|člana]] [[Američko udruženje za unapređenje nauke|Američkog udruženja za unapređenje nauke]] 2003. godine. Također je član [[Spisak članova Nacionalne akademije nauka (fizika)|Nacionalne akademije nauka]]. Perlmutter je podijelio [[Shaw Prize|Shaw nagradu za astronomiju]] 2006., [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku 2011.]] i nagradu za [[Nagrada za proboj u fundamentalnoj fizici|proboj u fundamentalnoj fizici]] 2015. s [[Brian P. Schmidt|Brianom P. Schmidtom]] i [[Adam Riess|Adamom Riessom]] za pružanje dokaza da se [[Ubrzavajući univerzum|širenje svemira ubrzava]]. Od 2021. godine je član [[Predsjedničko vijeće savjetnika za nauku i tehnologiju|Predsjedničkog savjetničkog vijeća za nauku i tehnologiju]] (PCAST).<ref>{{Cite web|url=https://www.whitehouse.gov/briefing-room/statements-releases/2021/09/22/president-biden-announces-members-of-presidents-council-of-advisors-on-science-and-technology/|title=President Biden Announces Members of President's Council of Advisors on Science and Technology|date=22. 9. 2021|website=whitehouse.gov|access-date=18. 8. 2022|archive-date=23. 10. 2021|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20211023/https://www.whitehouse.gov/briefing-room/statements-releases/2021/09/22/president-biden-announces-members-of-presidents-council-of-advisors-on-science-and-technology/|url-status=dead}}</ref> Saul Perlmutter je rođen kao jedno od troje djece u [[Aškenazi|aškenazi jevrejskoj]] porodici [[Daniel D. Perlmutter|Daniela D. Perlmuttera]], profesora emeritusa hemijskog i biomolekularnog inženjerstva na [[Univerzitet u Pensilvaniji|Univerzitetu Pennsylvania]], i Felice (Feige) D. Perlmutter (rođena Davidson), profesora emeritusa [[Temple University|Univerziteta Temple]] u Školi socijalne administracije.<ref>{{Cite web|url=http://www.cbe.seas.upenn.edu/about-people/faculty/profile-perlmutter.php|title=CBE Faculty – Daniel D. Perlmutter|website=upenn.edu|access-date=5. 9. 2022|archive-date=5. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181205041143/http://www.cbe.seas.upenn.edu/about-people/faculty/profile-perlmutter.php|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://bulletin.brynmawr.edu/archways/gsswsr-august-2011/|title=Graduate School of Social Work and Social Research – Bryn Mawr Alumnae Bulletin|website=brynmawr.edu|access-date=5. 9. 2022|archive-date=30. 9. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110930031939/http://bulletin.brynmawr.edu/archways/gsswsr-august-2011/|url-status=dead}}</ref> Njegov djed po majci, učitelj [[jidiš]]a Samuel Davidson (1903–1989), emigrirao je u [[Kanada|Kanadu]] (a zatim sa suprugom Chaikom Newman u [[New York]] ) iz [[Besarabija|besarabskog]] grada [[Floreşti, Moldavija|Floreşti]] 1919.<ref>{{Cite web|url=http://articles.philly.com/1989-12-05/news/26157213_1_yiddish-culture-yiddish-language-jewish-cultural-organization|title=Samuel Davidson; Led Yiddish Culture Revival|website=philly-archives|access-date=5. 9. 2022|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304042041/http://articles.philly.com/1989-12-05/news/26157213_1_yiddish-culture-yiddish-language-jewish-cultural-organization|url-status=dead}}</ref> Perlmutter je svoje djetinjstvo proveo u četvrti [[Mount Airy, Philadelphia|Mount Airy]] u [[Philadelphia|Filadelfiji]]. Išao je u školu u obližnjem [[Germantown, Philadelphia|Germantownu]]; prva [[Škola prijatelja u ulici Greene|Greene Street Friends School]] za osnovne razrede, a zatim [[Germantown Friends School]] za razrede od 7. do 12.<ref>{{Cite news|title=Astrophysicist with Philly roots awarded Nobel Prize|last=Tom Avril|url=http://articles.philly.com/2011-10-04/news/30242928_1_astrophysicist-adam-riess-elementary-grades|work=[[The Philadelphia Inquirer]]|date=4. 10. 2011|access-date=11. 10. 2011|archive-date=1. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151001213855/http://articles.philly.com/2011-10-04/news/30242928_1_astrophysicist-adam-riess-elementary-grades|url-status=dead}}</ref> Diplomirao je fiziku sa ''magna cum laude'' na [[Univerzitet Harvard|Harvardu]] 1981., a doktorirao fiziku na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije, Berkli]], 1986. godine. Perlmutterova doktorska teza pod nazivom "Astrometrijska potraga za zvjezdanim pratiocem Sunca" <ref>{{Cite journal|last=Saul Perlmutter|year=1986|title=An Astrometric Search for a Stellar Companion to the Sun|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc1207884/|bibcode=1986PhDT........20P|doi=10.2172/6484337|osti=6484337}}</ref> opisuje razvoj i korištenje automatiziranog teleskopa za traženje kandidata [[Nemesis (zvijezda)|Nemesis]] pod [[Richard A. Muller|Richardom A. Mullerom]]. U isto vrijeme, koristio je ovaj teleskop za traženje Nemesisa i [[Supernova|supernovih]], što bi ga dovelo do njegovog nagrađivanog rada u kosmologiji.<ref name="SAprofile">{{cite magazine|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=discovering-a-dark-universe|magazine=[[Scientific American]]|title=Discovering a Dark Universe: A Q&A with Saul Perlmutter|author=David Appell|date=21. 4. 2008|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111116023019/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=discovering-a-dark-universe|archive-date=16. 11. 2011}}</ref> Perlmutter pripisuje ideju za automatsko pretraživanje supernove [[Luis Walter Alvarez|Luisu Alvarezu]], [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku|nobelovcu]] iz 1968. godine, koji je svoju ideju podijelio s Perlmutterovim istraživačkim savjetnikom.<ref name="SAprofile" /> [[Datoteka:Shaw2006astro.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/Shaw2006astro.jpg/200px-Shaw2006astro.jpg|mini|200x200piksel| Perlmutter, [[Adam Riess]] i [[Brian P. Schmidt]] su nagrađeni [[Shaw Prize|Shaw nagradom]] za astronomiju 2006. godine. Trio će kasnije biti nagrađen [[Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku|Nobelovom nagradom za fiziku 2011]] .]] == Reference == {{Refspisak|30em}}{{Nobelova nagrada za fiziku}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Biografije, Champaign–Urbana]] [[Kategorija:Tamna energija]] 8x49834a3zzx7pnt4v10q9i1xrgmi48 Sharjah FC 0 492956 3899922 3636213 2026-06-23T01:02:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899922 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub| | Boja1 = | Boja2 = | Ime kluba = '''Sharjah''' | Puno ime = Sharjah Football Club | Grb = | Nadimak = ''Al-Malik'' (Kraljevi) | Osnovan = {{start date and age|1966|df=yes}}<ref name=agleague>{{cite web|url=http://uae.agleague.ae/en/club/sharjah.html|title=Sharjah|publisher=UAE Pro League Committee|access-date=20. 9. 2016|archive-date=16. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190116094051/http://uae.agleague.ae/en/club/sharjah.html|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Sharjah (emirat)|Sharjah]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] | Boje = | Federacija = | Konfederacija = [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] | Liga = [[UAE Pro League]] | Stadion = [[Sharjah Stadion]] | Kapacitet = 18,000<ref name="ACguide">{{cite web|url=http://www.the-afc.com/afc/documents/PdfFiles/afc-asian-cup-uae-2019-welcome-guide-en|title=2019 AFC Asian Cup Welcome Guide|access-date=11. 1. 2019|publisher=Asian Football Confederation}}</ref> | Vlasnik kluba = [[Sultan bin Muhammad Al-Qasimi|Sultan Al Qasimi]] | Predsjednik kluba = Ali Salim Almidfa | Menadžer = [[Cosmin Olăroiu]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = | Prethodna sezona = | Webstranica = http://www.sharjahfc.gov.ae/ | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _sharjah2021h | uzorak_t1 = _sharjah2021h | uzorak_dr1 = _sharjah2021h | uzorak_š1 = _sharjah2021h | uzorak_č1 = _color_3_stripes_red | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _sharjah2021a | uzorak_t2 = _sharjah2021a | uzorak_dr2 = _sharjah2021a | uzorak_š2 = _sharjah2021a | uzorak_č2 = _color_3_stripes_gold | lijeva ruka2 = DD0000 | tijelo2 = DD0000 | desna ruka2 = DD0000 | šorc2 = DD0000 | čarape2 = DD0000 }}'''Sharjah FC''' ([[Arapski jezik|arapski]]: نادي الشارقة لكرة القدم) je profesionalni klub iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Emirata]], smješten u [[Sharjah (emirat)|Sharjahu]]. == Stručni štab<ref>{{Cite web|url=http://www.sharjahfc.gov.ae/en/players-staff/staff|title=Technical Staff|last=النادى|first=إدارة|website=Sharjah Football Club|language=en-US|access-date=8. 9. 2022|archive-date=8. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220908153449/http://www.sharjahfc.gov.ae/en/players-staff/staff|url-status=dead}}</ref> == {| class="wikitable" |+ !Pozicija !Ime |- |Menadžer |{{ZD|RUM}} [[Cosmin Olăroiu]] |- |Pomoćnik |{{ZD|RUM}} [[Catalin Necula]] |- |Trener prvog tima |{{ZD|RUM}} [[Gabriel Caramarin]] |- |Trener golmana |{{ZD|RUM}} [[Eugen Nae]] |} == Reference == <references responsive="" /> == Vanjski linkovi == * [http://www.sharjahfc.gov.ae/ Službeni veb-sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220908091103/http://www.sharjahfc.gov.ae/ |date=8. 9. 2022 }} [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1966.]] qqy4xn85gs2ubiie892uhibig14yv3o Kategorija:Matematičko modeliranje 14 493584 3899753 3436361 2026-06-22T12:34:46Z KWiki 9400 [[Kategorija:Konceptni modeli]] uklonjena; [[Kategorija:Konceptualno modeliranje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899753 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Mathematical modeling}} {{Kategorija|Matematički model}} [[Kategorija:Konceptualni sistemi|Matematičko modeliranje]] [[Kategorija:Apstrakcija|Matematičko modeliranje]] [[Kategorija:Konceptualno modeliranje|Matematičko modeliranje]] [[Kategorija:Primijenjena matematika|Matematičko modeliranje]] 4j0z58gu04lit9r1f0dnqwoiz8tnied 3899754 3899753 2026-06-22T12:34:56Z KWiki 9400 novi ključ za [[Kategorija:Konceptualno modeliranje]]: "Matematičko" (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899754 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Mathematical modeling}} {{Kategorija|Matematički model}} [[Kategorija:Konceptualni sistemi|Matematičko modeliranje]] [[Kategorija:Apstrakcija|Matematičko modeliranje]] [[Kategorija:Konceptualno modeliranje|Matematičko]] [[Kategorija:Primijenjena matematika|Matematičko modeliranje]] linzyenjszccrxh92738vpr85lc759g Karl Popper 0 493700 3899680 3530821 2026-06-22T12:16:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899680 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Karl_Popper_(1902-1994),_Nr._104_bust_(bronce)_in_the_Arkadenhof_of_the_University_of_Vienna-2485.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ef/Karl_Popper_%281902-1994%29%2C_Nr._104_bust_%28bronze%29_in_the_Arkadenhof_of_the_University_of_Vienna-2485.jpg/170px-Karl_Popper_%281902-1994%29%2C_Nr._104_bust_%28bronze%29_in_the_Arkadenhof_of_the_University_of_Vienna-2485.jpg|mini| Popperova bista u Arkadenhofu Univerziteta u Beču]] '''Sir Karl Raimund Popper''' CH FRS FBA {{Sfn|Miller|1997}} (28. juli 1902 – 17. septembar 1994) bio je austrijsko-britanski<ref>Adams, I.; Dyson, R. W. (2007). [https://books.google.com/books?id=pirwOBYt9nsC&pg=PA196&dq=Karl+Popper+british+citizen&hl=en&sa=X&ei=9ge4VMmSN4nyUv2Sg7AO&ved=0CEIQ6AEwBA#v=onepage&q=Karl%20Popper%20british%20citizen&f=false ''Fifty Major Political Thinkers'']. Routledge. p. 196. "He became a British citizen in 1945".</ref> [[filozof]], [[Akademija|akademski]] i [[društveni komentator]].{{Sfn|Watkins|1997}}{{Sfn|Watkins|1994}}<ref>[http://www.bbc.co.uk/radio4/history/inourtime/greatest_philosopher_karl_popper.shtml "Karl Popper (1902–94) advocated by Andrew Marr"]. BBC In Our Time – Greatest Philosopher. Retrieved January 2015.</ref> Jedan od najuticajnijih [[Filozofi nauke|filozofa nauke]] 20. vijeka,{{Sfn|Thornton|2015}}{{Sfn|Horgan|1992}}{{Sfn|IEP Popper scientific}} Poper je poznat po svom odbacivanju klasičnih [[Induktivista|induktivističkih]] pogleda na [[Naučna metoda|naučni metod]] u korist [[Falsifiabilnost|empirijske falsifiabilnosti]]. Prema Popperu, teorija u [[empirizam|empirijskim naukama]] nikada se ne može dokazati, ali se može falsificirati, što znači da se može (i treba) ispitati odlučnim eksperimentima. Popper se suprotstavljao klasičnom [[Justificationist|opravdavačkom]] prikazu znanja, koji je zamijenio [[Kritički racionalizam|kritičkim racionalizmom]], odnosno "prvom neopravdanom filozofijom kritike u historiji filozofije".<ref>[[William W. Bartley]] (1964). [http://www.the-rathouse.com/2008/Bartley1964CCR.html "Rationality versus the Theory of Rationality"]. In Mario Bunge: ''The Critical Approach to Science and Philosophy'' (The Free Press of Glencoe). Section IX.</ref> U političkom diskursu poznat je po svojoj energičnoj odbrani [[Liberalna demokratija|liberalne demokratije]] i principima [[Društvena kritika|društvene kritike]] za koje je vjerovao da su omogućili procvat [[Otvoreno društvo|otvorenog društva]]. Njegova [[politička filozofija]] je prihvatila ideje glavnih demokratskih političkih ideologija, uključujući [[socijalizam]]/[[Socijaldemokratija|socijaldemokratiju]], [[libertarijanizam]]/[[klasični liberalizam]] i [[konzervativizam]], i pokušala ih pomiriti.{{Sfn|IEP Popper political}} Godine 1928. Popper je stekao doktorat iz psihologije, pod nadzorom [[Karl Bühler|Karla Bühlera]] — s [[Moritz Schlick|Moritzom Schlickom]] koji je bio drugi predsjednik komisije za [[Komisija za teze|teze]]. Njegova disertacija nosila je naziv ''Zur Methodenfrage der Denkpsychologie'' (''O pitanjima metode u psihologiji mišljenja'').{{Sfn|Sturm|2012}} Godine 1929. dobio je ovlaštenje da predaje matematiku i fiziku u srednjoj školi i počeo to da radi. Oženio se svojom koleginicom Josefine Anna Henninger (1906–1985) 1930. godine. U strahu od uspona [[Nacizam|nacizma]] i opasnosti od ''[[Anschluss|anšlusa]]'', počeo je da koristi večeri i noći da napiše svoju prvu knjigu ''Die beiden Grundprobleme der Erkenntnistheorie'' ( ''Dva temeljna problema teorije znanja'' ). Morao je da objavi knjigu da bi dobio akademsku poziciju u zemlji koja je bila sigurna za ljude jevrejskog porekla. Na kraju, nije objavio dvotomno djelo; ali umjesto toga, sažeta verzija s nekim novim materijalom, kao ''Logik der Forschung'' (''[[Logika naučnog otkrića]]'') 1934. Ovdje je kritizirao [[psihologizam]], [[naturalizam (filozofija)|naturalizam]], [[induktivizam]] i [[logički pozitivizam]] i iznio svoju teoriju potencijalne falsifiabilnosti kao kriterija koji razgraničava nauku od nenauke. Godine 1935. i 1936. uzeo je neplaćeno odsustvo kako bi otišao u Ujedinjeno Kraljevstvo na studijsku posjetu.<ref>[[A. C. Ewing]] was responsible for Karl Popper's 1936 invitation to [[University of Cambridge|Cambridge]] (Edmonds and Eidinow 2001, p. 67).</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Karl Popper}} {{Wikicitat|Karl Popper}} * {{Internet Archive author |sname= Karl Popper}} * [http://plato.stanford.edu/entries/popper/ Karl Popper] na [http://plato.stanford.edu/ Stanfordovoj enciklopediji filozofije (''Stanford Encyclopedia of Philosophy'')] * Popper, K. R. ''[http://www.informationphilosopher.com/solutions/philosophers/popper/natural_selection_and_the_emergence_of_mind.html "Natural Selection and the Emergence of Mind"]'', 1977. * [http://www.eeng.dcu.ie/~tkpw/ The Karl Popper Web] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071203041804/http://www.eeng.dcu.ie/~tkpw/ |date=3. 12. 2007}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Analitička filozofija}} {{Pozitivizam}} {{DEFAULTSORT:Popper, Karl}} [[Kategorija:Rođeni 1902.]] [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Filozofi religije]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] fnwn83umdmfqgx72mfhw90mv0vlylhv 3899741 3899680 2026-06-22T12:28:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899741 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Karl_Popper_(1902-1994),_Nr._104_bust_(bronce)_in_the_Arkadenhof_of_the_University_of_Vienna-2485.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ef/Karl_Popper_%281902-1994%29%2C_Nr._104_bust_%28bronze%29_in_the_Arkadenhof_of_the_University_of_Vienna-2485.jpg/170px-Karl_Popper_%281902-1994%29%2C_Nr._104_bust_%28bronze%29_in_the_Arkadenhof_of_the_University_of_Vienna-2485.jpg|mini| Popperova bista u Arkadenhofu Univerziteta u Beču]] '''Sir Karl Raimund Popper''' CH FRS FBA {{Sfn|Miller|1997}} (28. juli 1902 – 17. septembar 1994) bio je austrijsko-britanski<ref>Adams, I.; Dyson, R. W. (2007). [https://books.google.com/books?id=pirwOBYt9nsC&pg=PA196&dq=Karl+Popper+british+citizen&hl=en&sa=X&ei=9ge4VMmSN4nyUv2Sg7AO&ved=0CEIQ6AEwBA#v=onepage&q=Karl%20Popper%20british%20citizen&f=false ''Fifty Major Political Thinkers'']. Routledge. p. 196. "He became a British citizen in 1945".</ref> [[filozof]], [[Akademija|akademski]] i [[društveni komentator]].{{Sfn|Watkins|1997}}{{Sfn|Watkins|1994}}<ref>[http://www.bbc.co.uk/radio4/history/inourtime/greatest_philosopher_karl_popper.shtml "Karl Popper (1902–94) advocated by Andrew Marr"]. BBC In Our Time – Greatest Philosopher. Retrieved January 2015.</ref> Jedan od najuticajnijih [[Filozofi nauke|filozofa nauke]] 20. vijeka,{{Sfn|Thornton|2015}}{{Sfn|Horgan|1992}}{{Sfn|IEP Popper scientific}} Poper je poznat po svom odbacivanju klasičnih [[Induktivista|induktivističkih]] pogleda na [[Naučna metoda|naučni metod]] u korist [[Falsifiabilnost|empirijske falsifiabilnosti]]. Prema Popperu, teorija u [[empirizam|empirijskim naukama]] nikada se ne može dokazati, ali se može falsificirati, što znači da se može (i treba) ispitati odlučnim eksperimentima. Popper se suprotstavljao klasičnom [[Justificationist|opravdavačkom]] prikazu znanja, koji je zamijenio [[Kritički racionalizam|kritičkim racionalizmom]], odnosno "prvom neopravdanom filozofijom kritike u historiji filozofije".<ref>[[William W. Bartley]] (1964). [http://www.the-rathouse.com/2008/Bartley1964CCR.html "Rationality versus the Theory of Rationality"]. In Mario Bunge: ''The Critical Approach to Science and Philosophy'' (The Free Press of Glencoe). Section IX.</ref> U političkom diskursu poznat je po svojoj energičnoj odbrani [[Liberalna demokratija|liberalne demokratije]] i principima [[Društvena kritika|društvene kritike]] za koje je vjerovao da su omogućili procvat [[Otvoreno društvo|otvorenog društva]]. Njegova [[politička filozofija]] je prihvatila ideje glavnih demokratskih političkih ideologija, uključujući [[socijalizam]]/[[Socijaldemokratija|socijaldemokratiju]], [[libertarijanizam]]/[[klasični liberalizam]] i [[konzervativizam]], i pokušala ih pomiriti.{{Sfn|IEP Popper political}} Godine 1928. Popper je stekao doktorat iz psihologije, pod nadzorom [[Karl Bühler|Karla Bühlera]] — s [[Moritz Schlick|Moritzom Schlickom]] koji je bio drugi predsjednik komisije za [[Komisija za teze|teze]]. Njegova disertacija nosila je naziv ''Zur Methodenfrage der Denkpsychologie'' (''O pitanjima metode u psihologiji mišljenja'').{{Sfn|Sturm|2012}} Godine 1929. dobio je ovlaštenje da predaje matematiku i fiziku u srednjoj školi i počeo to da radi. Oženio se svojom koleginicom Josefine Anna Henninger (1906–1985) 1930. godine. U strahu od uspona [[Nacizam|nacizma]] i opasnosti od ''[[Anschluss|anšlusa]]'', počeo je da koristi večeri i noći da napiše svoju prvu knjigu ''Die beiden Grundprobleme der Erkenntnistheorie'' ( ''Dva temeljna problema teorije znanja'' ). Morao je da objavi knjigu da bi dobio akademsku poziciju u zemlji koja je bila sigurna za ljude jevrejskog porekla. Na kraju, nije objavio dvotomno djelo; ali umjesto toga, sažeta verzija s nekim novim materijalom, kao ''Logik der Forschung'' (''[[Logika naučnog otkrića]]'') 1934. Ovdje je kritizirao [[psihologizam]], [[naturalizam (filozofija)|naturalizam]], [[induktivizam]] i [[logički pozitivizam]] i iznio svoju teoriju potencijalne falsifiabilnosti kao kriterija koji razgraničava nauku od nenauke. Godine 1935. i 1936. uzeo je neplaćeno odsustvo kako bi otišao u Ujedinjeno Kraljevstvo na studijsku posjetu.<ref>[[A. C. Ewing]] was responsible for Karl Popper's 1936 invitation to [[University of Cambridge|Cambridge]] (Edmonds and Eidinow 2001, p. 67).</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Karl Popper}} {{Wikicitat|Karl Popper}} * {{Internet Archive author |sname= Karl Popper}} * [http://plato.stanford.edu/entries/popper/ Karl Popper] na [http://plato.stanford.edu/ Stanfordovoj enciklopediji filozofije (''Stanford Encyclopedia of Philosophy'')] * Popper, K. R. ''[http://www.informationphilosopher.com/solutions/philosophers/popper/natural_selection_and_the_emergence_of_mind.html "Natural Selection and the Emergence of Mind"]'', 1977. * [http://www.eeng.dcu.ie/~tkpw/ The Karl Popper Web] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071203041804/http://www.eeng.dcu.ie/~tkpw/ |date=3. 12. 2007}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Analitička filozofija}} {{Pozitivizam}} {{DEFAULTSORT:Popper, Karl}} [[Kategorija:Rođeni 1902.]] [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Filozofi religije]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] ow2iom8xif2dkwbxkhr51yt8ubrb90c Mario Bunge 0 493713 3899673 3677473 2026-06-22T12:15:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof |region=[[Zapadna filozofija]] |era=[[Savremena filozofija]] |slika=MarioBungesmall.jpg|caption=Bunge in 2007 |ime=Mario Bunge |datum_rođenja={{Datum rođenja|1919|9|21}} |mjesto_rođenja=[[Buenos Aires]], Argentina |datum_smrti={{Datum smrti i godine|2020|2|24|1919|9|21}} |mjesto smrti=[[Montreal]], [[Quebec]], [[Kanada]] |obrazovanje=[[National University of La Plata]] (PhD, 1952) |school_tradition=[[Analitička filozofija]]<br />[[Naučni realizam]]<br />[[Emergentism]]|main_interests=[[Philosophy of science]]<br />[[Philosophy of physics]]<br />[[Pseudoscience]]|influences=[[Guido Beck]], [[Friedrich Engels]], [[David Hilbert]], [[:es:Gino Germani|Gino Germani]], [[Alberto González Domínguez]], [[Robert K. Merton]], [[Emile Meyerson]], [[Bertrand Russell]], [[Manuel Sadosky]]<ref name=Bunge2016>{{cite book |last=Bunge |first=Mario |date=2016 |title=Between Two Worlds: Memoirs of a Philosopher-Scientist |series=Springer Biographies |location=Berlin; New York |publisher=Springer-Verlag |isbn=9783319292502 |oclc=950889848 |doi=10.1007/978-3-319-29251-9 }}</ref>{{rp|113}} [[Ludwig von Bertalanffy]],<ref>Bunge said that he "taught [himself] philosophy between 1936 and 1956" while he was a regular physics student (between 1938 and 1944), studying nuclear physics under Guido Beck (see: Mario Bunge, "Philosophy of Science and Technology: A Personal Report", ''Contemporary Philosophy'', Volume 8: ''Philosophy of Latin America'', pp. 245–272, edited by Guttorm Fløistad Kluwer).</ref> [[Domingo Faustino Sarmiento]]|influenced=|notable_ideas=[[Systemics]], [[sociotechnology]]}} '''Mario Augusto Bunge''' ({{IPAc-en|ˈ|b|ʊ|ŋ|ɡ|eɪ}})<ref>Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/wHkuERXNu94 Ghostarchive] and the [https://web.archive.org/web/20191106151058/https://www.youtube.com/watch?v=wHkuERXNu94&gl=US&hl=en Wayback Machine]: {{Cite AV media}} Interview with Bunge in which the interviewer gives a pronunciation of his name.</ref> {{IPA-es|ˈbuŋxe|lang}}; [[Florida Oeste, Buenos Aires|Florida Oeste]], 21. septembar 1919. – [[Montréal|Montreal]], 24. februar 2020.) je bio [[Argentina|argentinsko]] - [[Kanada|kanadski]] [[Filozofija|filozof]] i [[fizičar]]. Njegovi filozofski spisi kombinuju [[naučni realizam]], [[Sistemika|sistemizam]], [[materijalizam]], [[emergentizam]] i druge principe. Bio je zagovornik "egzaktne filozofije"{{Rp|211}}i kritičar [[Egzistencijalizam|egzistencijalističke]], [[Hermeneutika|hermeneutičke]], [[fenomenologija (filozofija)|fenomenološke]] filozofije i [[Postmodernizam|postmodernizma]]. {{Rp|172}}Bio je popularno poznat po svojim mišljenjima protiv [[Pseudonauka|pseudonauke]]. Bunge je bio plodan intelektualac, koji je napisao više od 400 radova i 80 knjiga, posebno njegov monumentalni ''Traktat o osnovnoj filozofiji'' u osam tomova (1974–1989), sveobuhvatna i rigorozna studija onih filozofskih aspekata koje Bunge smatra jezgrom moderne filozofije: [[semantika]], [[ontologija]], [[epistemologija]], [[filozofija nauke]] i etika.<ref name="GF">{{Cite web|url=http://www.gf.org/fellows/2009-mario-a-bunge|title=Fellows: Mario A. Bunge|publisher=John Simon Guggenheim Memorial Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20110622010354/http://www.gf.org/fellows/2009-mario-a-bunge|archive-date=22. 6. 2011|url-status=dead|access-date=29. 1. 2010}}</ref> U svom ''Traktatu'', Bunge je razvio sveobuhvatan [[Nauka|naučni]] pogled koji je potom primijenio na različite prirodne i društvene nauke. Njegov rad se zasniva na globalnom [[Sistemika|sistemizmu]], [[Emergentizam|emergentizmu]], [[Racionalizam|racionalizmu]], [[Naučni realizam|naučnom realizmu]], [[Materijalizam|materijalizmu]] i [[Konsekvencijalizam|konsekvencijalizmu]].<ref>{{Cite book|last=Bunge|first=Mario|title=Ethics: The Good and the Right|date=1989|publisher=D. Reidel|isbn=9027728399|series=Treatise on Basic Philosophy|volume=8|location=Dordrecht; Boston|page=[https://books.google.com/books?id=0zTwCAAAQBAJ&pg=PR14 xiv]|doi=10.1007/978-94-009-2601-1|oclc=19354927|quote=This is the last volume of my ''Treatise on Basic Philosophy'', on which I started to work two decades ago. It is consistent with the previous volumes, in particular with the naturalistic, dynamicist, emergentist and systemist ontology, as well as with the realistic and ratioempiricist semantics and epistemology formulated therein.}}</ref> Bunge je više puta i eksplicitno negirao da je [[Logički pozitivizam|logički pozitivac]],<ref>{{Harvnb|Bunge|2016}}: "...&nbsp;mainly because of the vulgar confusion between scientism and positivism, I am often regarded as a positivist despite my many criticisms of positivism.&nbsp;... When [Gino] Germani invited me to take part in the panel for the conference on science and positivism that he had organized, I assaulted positivism and thus provoked Gino's anger. I had not realized that, in that milieu, positivism was confused with scientism.&nbsp;... I had read some of the genuine positivists, from Comte, Mach and Duhem to Reichenbach, Carnap and Philipp Rank, and had thoroughly criticized their attempt to interpret physics in anthropocentric terms, from sensation to measurement."</ref> i pisao o [[Metafizika|metafizici]].<ref>See, for example, volumes 3 and 4 of his ''Treatise on Basic Philosophy''.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Pozitivizam}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bunge, Mario}} [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Argentinski filozofi]] [[Kategorija:Argentinski fizičari]] [[Kategorija:Kanadski fizičari]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] mlurf3us6pj9v3mmznzoyajq8itvikz 3899743 3899673 2026-06-22T12:28:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof |region=[[Zapadna filozofija]] |era=[[Savremena filozofija]] |slika=MarioBungesmall.jpg|caption=Bunge in 2007 |ime=Mario Bunge |datum_rođenja={{Datum rođenja|1919|9|21}} |mjesto_rođenja=[[Buenos Aires]], Argentina |datum_smrti={{Datum smrti i godine|2020|2|24|1919|9|21}} |mjesto smrti=[[Montreal]], [[Quebec]], [[Kanada]] |obrazovanje=[[National University of La Plata]] (PhD, 1952) |school_tradition=[[Analitička filozofija]]<br />[[Naučni realizam]]<br />[[Emergentism]]|main_interests=[[Philosophy of science]]<br />[[Philosophy of physics]]<br />[[Pseudoscience]]|influences=[[Guido Beck]], [[Friedrich Engels]], [[David Hilbert]], [[:es:Gino Germani|Gino Germani]], [[Alberto González Domínguez]], [[Robert K. Merton]], [[Emile Meyerson]], [[Bertrand Russell]], [[Manuel Sadosky]]<ref name=Bunge2016>{{cite book |last=Bunge |first=Mario |date=2016 |title=Between Two Worlds: Memoirs of a Philosopher-Scientist |series=Springer Biographies |location=Berlin; New York |publisher=Springer-Verlag |isbn=9783319292502 |oclc=950889848 |doi=10.1007/978-3-319-29251-9 }}</ref>{{rp|113}} [[Ludwig von Bertalanffy]],<ref>Bunge said that he "taught [himself] philosophy between 1936 and 1956" while he was a regular physics student (between 1938 and 1944), studying nuclear physics under Guido Beck (see: Mario Bunge, "Philosophy of Science and Technology: A Personal Report", ''Contemporary Philosophy'', Volume 8: ''Philosophy of Latin America'', pp. 245–272, edited by Guttorm Fløistad Kluwer).</ref> [[Domingo Faustino Sarmiento]]|influenced=|notable_ideas=[[Systemics]], [[sociotechnology]]}} '''Mario Augusto Bunge''' ({{IPAc-en|ˈ|b|ʊ|ŋ|ɡ|eɪ}})<ref>Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/wHkuERXNu94 Ghostarchive] and the [https://web.archive.org/web/20191106151058/https://www.youtube.com/watch?v=wHkuERXNu94&gl=US&hl=en Wayback Machine]: {{Cite AV media}} Interview with Bunge in which the interviewer gives a pronunciation of his name.</ref> {{IPA-es|ˈbuŋxe|lang}}; [[Florida Oeste, Buenos Aires|Florida Oeste]], 21. septembar 1919. – [[Montréal|Montreal]], 24. februar 2020.) je bio [[Argentina|argentinsko]] - [[Kanada|kanadski]] [[Filozofija|filozof]] i [[fizičar]]. Njegovi filozofski spisi kombinuju [[naučni realizam]], [[Sistemika|sistemizam]], [[materijalizam]], [[emergentizam]] i druge principe. Bio je zagovornik "egzaktne filozofije"{{Rp|211}}i kritičar [[Egzistencijalizam|egzistencijalističke]], [[Hermeneutika|hermeneutičke]], [[fenomenologija (filozofija)|fenomenološke]] filozofije i [[Postmodernizam|postmodernizma]]. {{Rp|172}}Bio je popularno poznat po svojim mišljenjima protiv [[Pseudonauka|pseudonauke]]. Bunge je bio plodan intelektualac, koji je napisao više od 400 radova i 80 knjiga, posebno njegov monumentalni ''Traktat o osnovnoj filozofiji'' u osam tomova (1974–1989), sveobuhvatna i rigorozna studija onih filozofskih aspekata koje Bunge smatra jezgrom moderne filozofije: [[semantika]], [[ontologija]], [[epistemologija]], [[filozofija nauke]] i etika.<ref name="GF">{{Cite web|url=http://www.gf.org/fellows/2009-mario-a-bunge|title=Fellows: Mario A. Bunge|publisher=John Simon Guggenheim Memorial Foundation|archive-url=https://web.archive.org/web/20110622010354/http://www.gf.org/fellows/2009-mario-a-bunge|archive-date=22. 6. 2011|url-status=dead|access-date=29. 1. 2010}}</ref> U svom ''Traktatu'', Bunge je razvio sveobuhvatan [[Nauka|naučni]] pogled koji je potom primijenio na različite prirodne i društvene nauke. Njegov rad se zasniva na globalnom [[Sistemika|sistemizmu]], [[Emergentizam|emergentizmu]], [[Racionalizam|racionalizmu]], [[Naučni realizam|naučnom realizmu]], [[Materijalizam|materijalizmu]] i [[Konsekvencijalizam|konsekvencijalizmu]].<ref>{{Cite book|last=Bunge|first=Mario|title=Ethics: The Good and the Right|date=1989|publisher=D. Reidel|isbn=9027728399|series=Treatise on Basic Philosophy|volume=8|location=Dordrecht; Boston|page=[https://books.google.com/books?id=0zTwCAAAQBAJ&pg=PR14 xiv]|doi=10.1007/978-94-009-2601-1|oclc=19354927|quote=This is the last volume of my ''Treatise on Basic Philosophy'', on which I started to work two decades ago. It is consistent with the previous volumes, in particular with the naturalistic, dynamicist, emergentist and systemist ontology, as well as with the realistic and ratioempiricist semantics and epistemology formulated therein.}}</ref> Bunge je više puta i eksplicitno negirao da je [[Logički pozitivizam|logički pozitivac]],<ref>{{Harvnb|Bunge|2016}}: "...&nbsp;mainly because of the vulgar confusion between scientism and positivism, I am often regarded as a positivist despite my many criticisms of positivism.&nbsp;... When [Gino] Germani invited me to take part in the panel for the conference on science and positivism that he had organized, I assaulted positivism and thus provoked Gino's anger. I had not realized that, in that milieu, positivism was confused with scientism.&nbsp;... I had read some of the genuine positivists, from Comte, Mach and Duhem to Reichenbach, Carnap and Philipp Rank, and had thoroughly criticized their attempt to interpret physics in anthropocentric terms, from sensation to measurement."</ref> i pisao o [[Metafizika|metafizici]].<ref>See, for example, volumes 3 and 4 of his ''Treatise on Basic Philosophy''.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Pozitivizam}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bunge, Mario}} [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Argentinski filozofi]] [[Kategorija:Argentinski fizičari]] [[Kategorija:Kanadski fizičari]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] gvqgl5f4mmgsi569b3ab38wdsckoksj Reumatologija 0 493775 3899779 3889819 2026-06-22T13:42:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899779 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Reumatologija | podjele = | slika = | caption = |oblast = [[Mišićno-koštani sistem|Mišićno-skeletni]], [[Imunski sistem|Imunski]] |uzroci = [[Autoimunska bolest]] [[Upala]] [[Reumatoidni artritis]], [[Lupus]], [[Osteoartritis]], [[Psorijatski artritis]], [[Ankilozirajući spondilitis]], [[Giht]], [[Osteoporoza]] | tretman = [[Artrocenteza|Aspiracija zgloba]], Mišićno-skeletni pregled, [[Rentgen]] | specijalnost = Reumatolog }} '''Reumatologija''' ([[grčki|grč.]] ῥεῦμα – ''reûma'' = struja koja teče) je grana medicine posvećena dijagnostici i liječenju poremećaja čija je zajednička karakteristika [[upala]] u kostima, mišićima, zglobovima i unutrašnjim [[organ]]ima.<ref name=":0">{{Cite web |title=Explore Rheumatology |url=https://www.rheumatology.org/I-Am-A/Student-Resident/Explore-Rheumatology |access-date=28. 9. 2022 |website=www.rheumatology.org}}</ref> Reumatologija pokriva više od 100 različitih složenih bolesti, zajednički poznatih kao '''reumatske bolesti''', što uključuje mnoge oblike [[artritis]]a, kao i [[lupus]] i [[Sjögrenov sindrom]].<ref name=":0"/> [[Ljekari]] koji su prošli formalnu obuku iz reumatologije nazivaju se '''reumatolozi'''. Danas je poznato da su mnoge od ovih bolesti poremećaji [[imunski sistem|imunskog sistema]], a reumatologija se značajno preklapa sa [[imunologija|imunologijom]], granom medicine koja proučava imunski sistem. == Reumatolog == {{infokutija zanimanje | naslov = Reumatolog | slika = | caption = | službena imena = Ljekarr, medicinski specijalista <!-----------Detalji-----------------> |specijalnost= [[Specijalnost (medicina)|Specijalnost]] | sektor_aktivnosti = [[Medicina]] *[[Doktor medicine]] (MD) * [[Doktor osteopatske medicine]] (D.O.) * [[Bačelor medicine, Bačelor hirurgije]] (MBBS/MBChB) | polje_zapošljavanja= [[Bolnice]], [[Klinike]] | povezano_zanimanje= }} '''Reumatolog''' je [[ljekar]] koji je specijaliziran u polju medicinske podspecijalnosti zvane reumatologija. Reumatolog ima certifikaciju odbora nakon specijalističke obuke. U Sjedinjenim Državama, obuka u ovoj oblasti zahtijeva četiri godine dodiplomske škole, četiri godine medicinske škole, a zatim tri godine staža, nakon čega slijede dvije ili tri godine dodatne stipendije. Zahtjevi se mogu razlikovati u drugim zemljama. Reumatolozi su [[internist]]i koji su kvalifikovani dodatnom postdiplomskom obukom i iskustvom u dijagnostici i liječenju [[artritis]]a i drugih bolesti [[zglob]]ova, [[mišić]]a i [[kost]]iju. Mnogi reumatolozi također provode istraživanja kako bi utvrdili uzrok i bolje liječe ove onesposobljavajuće, a ponekad i smrtonosne bolesti. Liječenje se zasniva na naučnim istraživanjima, a dosadašnja reumatološka praksa u velikoj meri zasnovana je na modalitetima.<ref>{{cite web|url=http://www.rheumatology.org/Practice/Clinical/Patients/What_is_a_Rheumatologist_/|title=What is a Rheumatologist?|website=www.rheumatology.org}}</ref> Reumatolozi liječe [[artritis]], [[autoimunost|autoimune]] bolesti, bolove koji pogađaju zglobove i [[osteoporoza|osteoporozu]].<ref>{{cite web|title=Rheumatology Specialty Description|publisher=American Medical Association|url=https://www.ama-assn.org/specialty/rheumatology-specialty-description}}</ref> Postoji više od 200 tipova ovih bolesti, uključujući [[reumatoidni artritis]], [[osteoartritis]], [[giht]], [[lupus]], [[bol u leđima]], [[osteoporoza|osteoporozu]] i [[tendinitis]]. Neke od ovih su vrlo ozbiljne bolesti koje je teško dijagnosticirati i liječiti. Oni liječe probleme mehkog [[tkiva]] koji se odnose na poremećaje mišićno-koštanog sistema u vezi sa sportom. == Bolesti == {{Glavni|Reumatizam}} Bolesti koje dijagnostikuju ili leče reumatolozi uključuju: === Degenerativne artropatije === * [[Osteoartritis]] === Upalne artropatije === * [[Reumatoidni artritis]] * [[Spondiloartropatija]] **[[Ankilozirajući spondilitis]] **[[Reaktivni artritis]] **[[Psorijatski artritis]] **[[Enteropatski artritis]] * [[Juvenilni idiopatski artritis]] (JIA) * Kristalne artropatije: [[giht]], [[pseudogiht]] * [[Septički artritis]] === Sistemska stanja i bolesti vezivnog tkiva === [[slika:Laserbehandling.jpg|thumb|right| Medicinski [[laser]] za liječenje reumatizma]] *[[Lupus]] *[[Ehlers-Danlosov sindrom]] *[[Sjogrenov sindrom]] *[[Skleroderma]] (sistemska skleroza) *[[Polimiozitis]] *[[Dermatomiozitis]] *''[[Polymyalgia rheumatica]]'' *[[Mješovita bolest vezivnog tkiva]] *[[Relapsirajući polihondritis]] *[[Stillova bolest s početkom u odraslih]] *[[Sarkoidoza]] *[[Fibromijalgija]] *[[Sindrom miofascijalne boli]] *[[Vaskulitis]] ** [[Mikroskopski poliangiitis]] ** [[Eozinofilna granulomatoza sa poliangiitisom]] **[[Granulomatoza sa poliangiitisom]] ** ''[[Polyarteritis nodosa]]'' **[[Henoch-Schönleinova purpura]] **[[Serumska bolest]] **[[Arteritis džinovskih ćelija]], [[Temporalni arteritis]] **[[Takayasuov artritis]] **[[Behčetova bolest]] **[[Kawasakijeva bolest]] (sindrom mukokutanih limfnih čvorova) ** ''[[Thromboangiitis obliterans]]'' *[[Sindrom periodične groznice|Sindromi nasljedne periodične groznice]] ===Reumatizam mehkih tkiva=== Lokalne bolesti i [[lezije]] koje zahvataju zglobove i strukture oko zglobova uključujući tetive, [[ligament]]ne kapsule, [[Sinovijalna kesa|sinovijske kesice]], [[stres frakture]], mišiće, [[Nervni kompresijski sindrom|zaglavljivanje nerva]], [[vaskularne lezije]] i [[Ganglija|ganglije]]. Naprimjer: *[[Bol u donjem dijelu leđa]] *[[Teniski lakat]] *[[Golferov lakat]] *[[Olekranonski burzitis]] == Dijagnoza == ===Fizički pregled=== Slijede primjeri metoda dijagnoze koje se mogu izvesti normalnim [[fizički pregled|fizičkim pregledom]]. * [[Schoberov test]] testira fleksiju [[leđa|donjeg dijela leđa]]. * Višestruka inspekcija pečata * Muskuloskeletni pregled ** Skrining mišićno-skeletni pregled (SMSE) – brza procjena strukture i funkcije ** Opći mišićno-skeletni pregled (GMSE) – sveobuhvatna procjena upale zglobova ** Regionalni mišićno-skeletni pregled (RMSE) – fokusirana procjena strukture, funkcije i upale u kombinaciji sa posebnim testiranjem ===Specijalizovano=== * [[Medicinski laboratorij|Laboratorijski]] [[test krvi|testovi]] (npr. [[sedimentacija eritrocita|brzina sedimentacije eritrocita]], [[reumatoidni faktor]], anti-CCP ([[anticitrulinirani proteinsko antitelo]]), [[Antinuklearno antitijelo|ANA (Anti-nuklearno antitelo)]]) * [[X-zrake]], [[Ultrazvuk]] i druge metode snimanja zahvaćenih zglobova * [[Citopatologija]] i [[klinička hemija|hemijska patologija]] tečnosti aspirirane iz zahvaćenih zglobova (npr. da se napravi razlika između [[saeptički artritis|septičkog artritisa]] i [[giht]]a) == Tretman == Većina reumatskih bolesti se liječi [[analgetici]]ma, [[NSAID]] (nesteroidni protuupalni lijek), [[steroid]]ima (u ozbiljnim slučajevima), [[DMARD]] (antireumatskim lijekovima koji modificiraju bolest lijekovi), [[monoklonalna antitijela|monoklonska antitijela]], kao što su [[infliksimab]] i [[adalimumab]], [[TNF inhibitor]] [[etanercept]], i [[metotreksat]] za umjerene do teške [[reumatoidni artritis|reumatoidne artritise]].<ref>{{cite web |url=http://arthritis.about.com/cs/mtx/a/mtx.htm |title=Methotrexate for rheumatoid arthritis |publisher=Arthritis.about.com |access-date=24. 6. 2013 |archive-date=25. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130425142153/http://arthritis.about.com/cs/mtx/a/mtx.htm |url-status=dead }}</ref> The biologic agent [[rituximab]] (anti-B cell therapy) is now licensed for use in refractory rheumatoid arthritis.<ref>{{cite journal | display-authors = 4| author = Edwards J| author2 = Szczepanski L| author3 = Szechinski J| author4 = Filipowicz-Sosnowska A| author5 = Emery P| author6 = Close D| author7 = Stevens R| author8 = Shaw T | title = Efficacy of B-cell-targeted therapy with rituximab in patients with rheumatoid arthritis | journal = N Engl J Med | volume = 350 | issue = 25 | pages = 2572–2581 | date = 2004 | pmid = 15201414 | doi = 10.1056/NEJMoa032534| url = http://discovery.ucl.ac.uk/6967/}}</ref> [[Fizioterapija]] je vitalna u liječenju mnogih reumatskih poremećaja. [[Okupaciona terapija]] može pomoći pacijentima da pronađu alternativne načine za uobičajene pokrete koji bi inače bili ograničeni njihovom bolešću. Pacijentima s reumatoidnim artritisom često je potreban dugotrajan, koordiniran i multidisciplinarni timski pristup liječenju pojedinačnih pacijenata. Liječenje se često prilagođava individualnim potrebama svakog pacijenta, što također ovisi o odgovoru i podnošljivosti lijekova. Počevši od 2000-ih, inkorporacija [[biologija|biofarmaceutika]] (koji uključuju inhibitore [[TNF-alfa]], određene [[interleukin]]e i [[JAK-STAT signalni put]]) u standarde njega je jedan od najvažnijih dostignuća u modernoj reumatologiji.<ref>{{cite journal |author=Upchurch Katherine S., Kay Jonathan |year=2012 |title=Evolution of treatment for rheumatoid arthritis |journal=Rheumatology |volume=51 |issue=suppl 6 |pages=vi28–vi36 |doi=10.1093/rheumatology/kes278 |pmid=23221584 |doi-access=free}}</ref> ===Reumahirurgija=== ''Reumahirurgija'' – koja se ponekad naziva i reumatoidna hirurgija – je podoblast [[ortopedija|ortopedije]] koja se bavi hirurškim tretmanom pacijenata sa [[reuma]]tskim oboljenjima.<ref>[http://tidsskriftet.no/article/1115480/ "Norsk forening for revmakirurgi - Med hovedbase på Diakonhjemmet"] LB Johannessen Tidsskr Nor Lægeforen 2004; 124:3110 Nr. 23 – 2. December 2004</ref> Svrha intervencija je ograničiti aktivnost bolesti, umiriti bol i poboljšati funkciju.<ref>[http://metodebok-ortopedi.ihelse.net/Metodebok_leger/rheumakirurgi.htm Rheumakirurgi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160118015740/http://metodebok-ortopedi.ihelse.net/Metodebok_leger/rheumakirurgi.htm |date=18. 1. 2016 }}. Arne Skredderstuen November 2000</ref> Reumatske hirurške intervencije mogu se podijeliti u dvije grupe. Jedna je rana [[sinovektomija]], odnosno uklanjanje upaljene [[sinovija|sinovije]], kako bi se spriječilo širenje i zaustavila destrukcija. Druga grupa su tzv. korektivne intervencije, tj. intervencije nakon izvršenog uništenja.<ref>Den sykehusmessige revmatikeromsorgen i Norge (Kåss and Stene 1970), page 24.</ref> Među korektivnim intervencijama su zamjena zglobova, uklanjanje labavih fragmenata kosti ili hrskavice, te razne intervencije usmjerene na repoziciju i/ili stabilizaciju zglobova,<ref>[http://www.cedars-sinai.edu/Patients/Programs-and-Services/Rheumatology/Treatments/Surgery-for-Rheumatic-Diseases.aspx "Surgery for Rheumatic Diseases"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201115709/http://www.cedars-sinai.edu/Patients/Programs-and-Services/Rheumatology/Treatments/Surgery-for-Rheumatic-Diseases.aspx |date=1. 2. 2016 }} Cedars Sinai (http://www.cedars-sinai.edu)</ref> kao što je [[artrodeza]]. == Pravci istraživanja == Odedavno se veliki broj naučnih istraživanja bavi pozadinom [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]], uzroka mnogih reumatskih poremećaja. Također, pojavilo se polje zvano [[osteoimunologija]], kako bi se dalje ispitale interakcije između [[imunski sistem|imunskog sistema]], zglobova i kostiju. Sprovode se i epidemiološke studije i ispitivanja lijekova. [[Fondacija za istraživanje reumatologije]] je najveći privatni izvor finansiranja istraživanja i obuke reumatologije u Sjedinjenim Državama. ==Historija== Reumatska hirurgija nastala je u saradnji reumatologa i ortopedskih hirurga u gradu [[Heinola]], [[Finska]], tokom 1950-ih.<ref>Revmatisme: Gamle plager - ny viten (Munthe and Larsen 1987), page 49.</ref> Norveško istraživanje je 1970. godine procijenilo da je najmanje 50% pacijenata sa reumatskim simptomima potrebno reumatske operacije kao sastavni dio njihovog liječenja.<ref>Den sykehusmessige revmatikeromsorgen i Norge (Kåss and Stene 1970), pages 24-25.</ref> Evropsko hirurško društvo za reumatiidni artritis (ERASS) vano je 1979.<ref>Rydholm, U "[http://docplayer.se/3804218-Nar-jag-borjade-min-tjanstgoring.html Reumakirurgiens uppgång, stabilisering og nedgång ur ett sydsvenskt perspektiv"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200807022321/http://docplayer.se/3804218-Nar-jag-borjade-min-tjanstgoring.html |date=7. 8. 2020 }} 2013</ref> Na prijelazu u 21. stoljeće, fokus na liječenju pacijenata sa reumatskim oboljenjima se pomjera, a farmakološko liječenje postaje dominantno, dok su hirurške intervencije sve rijeđe.<ref>[http://www.mediahuset.se/wp-content/uploads/2013/10/NRB-4_12_web.pdf Trender i revmakirurgisk behandling av pasienter med leddgikt og andre kronisk inflammatoriske leddsykdommer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129204827/http://www.mediahuset.se/wp-content/uploads/2013/10/NRB-4_12_web.pdf |date=29. 1. 2016 }}, Norsk Rheumabulletin 4/2012, pages 16-17.</ref><ref>{{cite journal | author = Nikiphorou E, Carpenter L, Morris S | display-authors = etal | year = 2014 | title = Hand and foot surgery rates in rheumatoid arthritis have declined from 1986 to 2011, but large-joint replacement rates remain unchanged: results from two UK inception cohorts | journal = Arthritis Rheumatol | volume = 66 | issue = 5| pages = 1081–9 | doi = 10.1002/art.38344 | pmid = 24782174 | s2cid = 25813985 }}</ref> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.rhumatologie.org Association des medecins rhumatologues du Quebec] * [http://www.rheumatology.org American College of Rheumatology] * [http://www.eular.org European League Against Rheumatism] * [http://www.corrona.org/ Consortium of Rheumatology Researchers of North America, Inc.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225185841/http://www.corrona.org/ |date=25. 2. 2021 }} * [http://www.rheumatology.org.uk/ British Society for Rheumatology] * [http://www.rheum.ca/en/ Canadian Rheumatology Association] * [https://web.archive.org/web/20090303110442/http://www.rheumatology.org/arhp/ Association of Rheumatology Health Professionals] * [https://dgrh.de/ German Society for Rheumatology] {{Medicina}} {{Authority control}} [[Kategorija:Reumatologija| ]] sjy685fsogmchble9gk41w56rsn7prm Kategorija:Filozofija obrazovanja 14 494944 3899645 3470253 2026-06-22T12:07:50Z Panasko 146730 [[Kategorija:Teorija obrazovanja]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899645 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Philosophy of education}} {{Kategorija|Filozofija obrazovanja}} [[Kategorija:Obrazovanje|Filozofija]] [[Kategorija:Socijalna filozofija|Filozofija obrazovanja]] [[Kategorija:Filozofija društvenih nauka|Obrazovanje]] [[Kategorija:Teorija obrazovanja|Filozofija]] 31ah0em02r701qp39naf3685xh9c99l Jacques Derrida 0 496568 3899687 3759013 2026-06-22T12:17:54Z Panasko 146730 [[Kategorija:Socijalni filozofi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899687 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof|ime=Jacques Derrida|slika=Derrida-by-Pablo-Secca.jpg|opis=Derrida, Pablo Secca|datum_rođenja=15. juli 1930|datum_smrti={{Datum smrti i godine|2004|10|09|1930|07|15}}|mjesto_rođenja=El Biar, [[Alžir]]|mjesto_smrti=[[Pariz]], [[Francuska]]|supružnik={{brak|Marguerite Aucouturier|1957}}|era=[[Savremena filozofija#Filozofija 20. Vijeka|Filozofija 20. vijeka]]|ime_po_rođenju=Jackie Élie Derrida|djeca=3, uključujući Pierre Alféri|obrazovanje=École Normale Supérieure (dipl.; master, 1954; Dr. kand., 1957)<br />[[Univerzitet Harvard]] (1956–57)<br />Sorbona (Doctorat d'État, 1980)}} '''Jacques Derrida''', (15. juli 1930, El Biar, [[Alžir]] – 8. oktobar 2004, [[Pariz]], [[Francuska]]), francuski filozof čija su kritika zapadne [[Filozofija|filozofije]] i analize prirode jezika, pisanja i značenja bile vrlo kontroverzne, ali i neizmjerno uticajni u velikom dijelu intelektualnog svijeta krajem 20. vijeka.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Jacques-Derrida|title=Jacques Derrida {{!}} Biography, Books, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 2. 2023}}</ref> Jedan od najpoznatijih i najkreativnijih filozofa dvadesetog vijeka, bio je i osnivač „dekonstrukcije“, načina kritike ne samo književnih i filozofskih tekstova već i političkih institucija. Derridina slava je gotovo dosegla status medijske zvijezde, sa stotinama ljudi koji su punili dvorane da ga čuju kako govori, s filmovima i televizijskim programima posvećenim njemu, s bezbroj knjiga i članaka posvećenih njegovom razmišljanju.<ref>{{Citation|edition=Fall 2022|title=Jacques Derrida|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2022/entries/derrida/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2022|access-date=4. 2. 2023|first=Leonard|last=Lawlor}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://iep.utm.edu/jacques-derrida/|title=Derrida, Jacques {{!}} Internet Encyclopedia of Philosophy|language=en-US|access-date=4. 2. 2023}}</ref> Polazeći sa Heideggerovske tačke gledišta, Derrida tvrdi da [[metafizika]] utiče na čitavu filozofiju od [[Platon]]a pa nadalje. Dekonstrukcija je imala ogroman uticaj u [[Psihologija|psihologiji]], teoriji književnosti, kulturološkim studijama, [[Lingvistika|lingvistici]], [[Feminizam|feminizmu]], [[Sociologija|sociologiji]] i [[Antropologija|antropologiji]].<ref name=":1" /> == Kritika == Iako je kritičko ispitivanje temeljnih koncepata standardni dio filozofske prakse u zapadnoj tradiciji, rijetko se provodi tako rigorozno kao u Derridovom djelu. Njegovo pisanje poznato je po svojoj ekstremnoj suptilnosti, pomnoj pažnji prema detaljima i upornom traganju za logičkim implikacijama navodno „marginalnih“ karakteristika tekstova. Ipak, njegov rad je naišao na značajnu opoziciju među nekim filozofima, posebno onima u anglo-američkoj tradiciji. Godine 1992. prijedlog [[Univerzitet u Kembridžu|Univerziteta u Kembridžu]] da se Derridi dodijeli počasni doktorat izazvao je toliko kontroverzi da je univerzitet preduzeo neobičan korak stavljajući to pitanje na glasanje donova (Derrida je pobijedio); U međuvremenu, 19 filozofa iz cijelog svijeta objavilo je protestno pismo u kojem su tvrdili da je Derridino pisanje nerazumljivo, a njegove glavne tvrdnje ili trivijalne ili lažne. U istom duhu, drugi kritičari su prikazali Derridu kao antiracionalnog i nihilističkog protivnika “ozbiljnog” filozofskog mišljenja. Uprkos takvim kritikama, Derridove ideje ostaju moćna sila u filozofiji i bezbrojnim drugim poljima.<ref name=":0" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Filozofija jezika}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Derrida, Jacques}} [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Umrli 2004.]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] tbqw1kei9bbxqw3y68rjs07u1itsztr 3899737 3899687 2026-06-22T12:28:26Z Panasko 146730 [[Kategorija:Epistemolozi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filozof|ime=Jacques Derrida|slika=Derrida-by-Pablo-Secca.jpg|opis=Derrida, Pablo Secca|datum_rođenja=15. juli 1930|datum_smrti={{Datum smrti i godine|2004|10|09|1930|07|15}}|mjesto_rođenja=El Biar, [[Alžir]]|mjesto_smrti=[[Pariz]], [[Francuska]]|supružnik={{brak|Marguerite Aucouturier|1957}}|era=[[Savremena filozofija#Filozofija 20. Vijeka|Filozofija 20. vijeka]]|ime_po_rođenju=Jackie Élie Derrida|djeca=3, uključujući Pierre Alféri|obrazovanje=École Normale Supérieure (dipl.; master, 1954; Dr. kand., 1957)<br />[[Univerzitet Harvard]] (1956–57)<br />Sorbona (Doctorat d'État, 1980)}} '''Jacques Derrida''', (15. juli 1930, El Biar, [[Alžir]] – 8. oktobar 2004, [[Pariz]], [[Francuska]]), francuski filozof čija su kritika zapadne [[Filozofija|filozofije]] i analize prirode jezika, pisanja i značenja bile vrlo kontroverzne, ali i neizmjerno uticajni u velikom dijelu intelektualnog svijeta krajem 20. vijeka.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Jacques-Derrida|title=Jacques Derrida {{!}} Biography, Books, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 2. 2023}}</ref> Jedan od najpoznatijih i najkreativnijih filozofa dvadesetog vijeka, bio je i osnivač „dekonstrukcije“, načina kritike ne samo književnih i filozofskih tekstova već i političkih institucija. Derridina slava je gotovo dosegla status medijske zvijezde, sa stotinama ljudi koji su punili dvorane da ga čuju kako govori, s filmovima i televizijskim programima posvećenim njemu, s bezbroj knjiga i članaka posvećenih njegovom razmišljanju.<ref>{{Citation|edition=Fall 2022|title=Jacques Derrida|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2022/entries/derrida/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2022|access-date=4. 2. 2023|first=Leonard|last=Lawlor}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://iep.utm.edu/jacques-derrida/|title=Derrida, Jacques {{!}} Internet Encyclopedia of Philosophy|language=en-US|access-date=4. 2. 2023}}</ref> Polazeći sa Heideggerovske tačke gledišta, Derrida tvrdi da [[metafizika]] utiče na čitavu filozofiju od [[Platon]]a pa nadalje. Dekonstrukcija je imala ogroman uticaj u [[Psihologija|psihologiji]], teoriji književnosti, kulturološkim studijama, [[Lingvistika|lingvistici]], [[Feminizam|feminizmu]], [[Sociologija|sociologiji]] i [[Antropologija|antropologiji]].<ref name=":1" /> == Kritika == Iako je kritičko ispitivanje temeljnih koncepata standardni dio filozofske prakse u zapadnoj tradiciji, rijetko se provodi tako rigorozno kao u Derridovom djelu. Njegovo pisanje poznato je po svojoj ekstremnoj suptilnosti, pomnoj pažnji prema detaljima i upornom traganju za logičkim implikacijama navodno „marginalnih“ karakteristika tekstova. Ipak, njegov rad je naišao na značajnu opoziciju među nekim filozofima, posebno onima u anglo-američkoj tradiciji. Godine 1992. prijedlog [[Univerzitet u Kembridžu|Univerziteta u Kembridžu]] da se Derridi dodijeli počasni doktorat izazvao je toliko kontroverzi da je univerzitet preduzeo neobičan korak stavljajući to pitanje na glasanje donova (Derrida je pobijedio); U međuvremenu, 19 filozofa iz cijelog svijeta objavilo je protestno pismo u kojem su tvrdili da je Derridino pisanje nerazumljivo, a njegove glavne tvrdnje ili trivijalne ili lažne. U istom duhu, drugi kritičari su prikazali Derridu kao antiracionalnog i nihilističkog protivnika “ozbiljnog” filozofskog mišljenja. Uprkos takvim kritikama, Derridove ideje ostaju moćna sila u filozofiji i bezbrojnim drugim poljima.<ref name=":0" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Filozofija jezika}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Derrida, Jacques}} [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Umrli 2004.]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] jw08ffbp2ia3d6x925vkdedzji7frr6 Dentova bolest 0 497385 3899799 3896485 2026-06-22T13:54:04Z KWiki 9400 [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji mokraćnog sistema]] uklonjena; [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Dentova bolest | sinonimi = | slika = Gray1128.png | opis_slike = [[Nefron]] bubrega bez [[jukstaglomerulski aparat|jukstaglomerulskpg aparata]] | izgovoriti = | specijalnost =[[Nefrologija]], [[medicinska genetika]] | simptomi =Ekstremna žeđ]] u kombinaciji sa dehidracijom, što dovodi do [[Poliurija|čestog mokrenja]] * [[Nefrolitijaza]] (kamen u bubregu) * [[Hiperkalciurija]] (visok [[kalcij]] u mokraći - >300&nbsp;mg/d ili >4&nbsp;mg/kg dnevno sa normalnim nivoom kalcija u [[krv]]i/serumu) * [[Aminoacidurija]] ([[aminokiseline]] u urinu) * [[Fosfaturija]] ([[fosfat]] u urinu) * [[Glikozurija]] ([[glukoza]] u urinu) * [[Kaliureza]] ([[kalij]] u urinu) * [[Hiperurikozurija]] (prekomjerne količine [[mokraćna kiselina|mokraćne kiseline]] u urinu) * Poremećaj acidifikacije urina * [[Rahitis]] | komplikacije =Zatajenje bubrega | početak = | trajanje = | vrste = Dentova bolest 1, Dentova bolest 2 | uzroci =[[Nasljeđivanje]] | rizici = | dijagnoza =[[Genetičko testiranje]] | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | tretman = | lijekovi = | prognoza =Neizvjesna | frekvencija =? | smrtnost = }} '''Dentova bolest''' je rijetko [[X-vezano recesivno nasljeđivanje|X-vezano recesivno]] nasljedno stanje koje zahvata [[proksimalna bubrežna tubula|proksimalne bubrežne tubule]] <ref>{{DorlandsDict|nine/10123068|Dent disease}}</ref> [[bubreg]]. To je jedan od uzroka [[Fanconijeva anemija|Fanconijevog sindroma]], a karakteriziraju ga [[tubulska proteinurija]], [[hiperkalciurija|višak kalcija u mokraći]], stvaranje [[kalcij]]a [[nefrolitijaza|kamena u bubregu]], [[nefrokalcinoza]] i [[hronično zatajenje bubrega]]. "Dentova bolest" se često koristi za opisivanje čitave grupe porodičnih poremećaja, uključujući X-vezanu recesivnu nefrolitijazu sa zatajenjem bubrega, X-vezanu recesivnu hipofosfatemiju [[rahitis]] i [[japan]]sku i [[idiopatija|idiopatsku]] niskomolekularnu proteinuriju..<ref>Mayo Clinic, Division of Nephrology and Hypertension, [http://mayoresearch.mayo.edu/mayo/research/nephrology/renal_stone_disease.cfm Mineral Metabolism and Stone Disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305105115/http://mayoresearch.mayo.edu/mayo/research/nephrology/renal_stone_disease.cfm |date=5. 3. 2007 }}</ref> Oko 60% pacijenata ima mutacije u genu ''[[CLCN5]]'' (Dent 1), koji kodira [[hlorid]]/[[proton]]ski antiporter specifičan za [[bubreg]]e, a 15% pacijenata ima mutacije u genu ''[[OCRL]]1'' (Dent 2).<ref>S. Karger AG, Basel, [http://content.karger.com/produktedb/produkte.asp?doi=224793 Truncating Mutations in the Chloride/Proton ClC-5 Antiporter Gene in Seven Jewish Israeli Families with Dent’s 1 Disease]</ref> ==Znakovi i simptomi== Dentova bolest često proizvodi sljedeće znakove i simptome:<ref name="Dent disease">{{cite web |url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/13105/dent-disease | title=Dent disease |website=National Center For Advancing Translational Sciences |access-date= 4. 7. 2021}}</ref> * [[Polidipsija|Ekstremna žeđ]] u kombinaciji sa [[dehidracija|dehidracijom]], što dovodi do [[Poliurija|često mokrenje]] * [[Nefrolitijaza]] (kamen u bubregu) * [[Hiperkalciurija]] (visok [[kalcij]] u mokraći - >300&nbsp;mg/d ili >4&nbsp;mg/kg dnevno sa normalnim nivoom kalcija u [[krv]]i/[[krvni serum|serumu]]) * [[Aminoacidurija]] ([[aminokiseline]] u urinu) * [[Fosfaturija]] ([[fosfat]] u urinu) * [[Glikozurija]] ([[glukoza]] u urinu) * [[Kaliureza]] ([[kalij]] u urinu) * [[Hiperurikozurija]] (prekomjerne količine [[mokraćna kiselina|mokraćne kiseline]] u urinu) * Poremećaj acidifikacije urina * [[Rahitis]] U studiji na 25 pacijenata sa Dentovom bolešću,<ref name="QJM">{{cite journal |author1=Wrong OM |author2=Norden AGW |author3=Feest TG |title=Dent's disease; a familial proximal renal tubular syndrome with low-molecular-weight proteinuria, hypercalciuria, nephrocalcinosis, metabolic bone disease, progressive kidney failure and a marked male predominance |journal=Quarterly Journal of Medicine |volume=87 |issue=8 |pages=473–493 |year=1994 |url=http://qjmed.oxfordjournals.org/citmgr?gca=qjmed;87/8/473|archive-url=https://archive.today/20120714232835/http://qjmed.oxfordjournals.org/citmgr?gca=qjmed;87/8/473|url-status=dead|archive-date=14. 7. 2012}}</ref> 9 od 15 muškaraca i jedna od 10 žena imali su [[bubrežna bolest|završnu bolest bubrega]] do 47. godine.<ref>{{cite journal |doi=10.1093/ndt/16.7.1512 |vauthors=Burgess HK, Jayawardene SA, Velasco N |title=Dent's disease: can we slow its progression? |journal=Nephrol. Dial. Transplant. |volume=16 |issue=7 |pages=1512–3 |date=juli 2001 |pmid=11427657 |doi-access=free }}</ref> == Genetika == [[slika:X-linked recessive.svg|thumb|left|X-vezano recesivno nasljeđivanje]] ===Dentova bolest 1=== Dentova bolest je X-vezani recesivni poremećaj. Muškarci su skloni ispoljavanju simptoma u ranoj odrasloj dobi sa simptomima kamenca, [[rahitis]]a ili čak sa zatajenjem [[bubreg]]a u težim slučajevima. .<ref name="Dent disease"/> Kod ljudi gen ''CLCN5'' nalazi se na [[hromosom X|hromosomskoj poziciji Xp11.22]] i ima kodirajuću sekvencu od 2238 bp koja se sastoji od 11 [[egzon]]a na 25 do 30 kb [[genom]]ske [[DNK]] i kodiraju protein od 746 [[aminokiselina]]. ''CLCN5'' pripada porodici gena [[hloridni kanal|hloridnih kanala]] reguliranih naponom (''CLCN1-CLCN7'', ''CLCKa'' i ''CLCKb'') koji imaju oko 12 [[transmembranski domen|transmembranskih domena]]. Ovi hloridni kanali imaju važnu ulogu u kontroli ekscitabilnosti membrane, transepitelnog transporta i mogućeg ćelijslkog volumena.<ref>{{cite journal |doi=10.1007/s004240050847 |vauthors=Jentsch TJ, Friedrich T, Schriever A, Yamada H |title=The CLC chloride channel family |journal=Pflügers Arch. |volume=437 |issue=6 |pages=783–95 |date=maj 1999 |pmid=10370055 |s2cid=2602342 |url=http://link.springer.de/link/service/journals/00424/bibs/9437006/94370783.htm |access-date=8. 12. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010318025333/http://link.springer.de/link/service/journals/00424/bibs/9437006/94370783.htm |archive-date=18. 3. 2001 |url-status=dead }}</ref> Mehanizmi pomoću kojih disfunkcija CLC-5 dovodi do hiperkalciurije i druge karakteristike Dentove bolesti tek treba da se razjasne. Identifikacija dodatnih ''CLCN5'' [[mutacija]] može pomoći u ovim studijama.<ref>{{cite journal |vauthors=Yamamoto K, Cox JP, Friedrich T, etal |title=Characterization of renal chloride channel (CLCN5) mutations in Dent's disease |journal=J. Am. Soc. Nephrol. |volume=11 |issue=8 |pages=1460–8 |date=august 2000 |doi=10.1681/ASN.V1181460 |pmid=10906159 |url=http://jasn.asnjournals.org/cgi/content/full/11/8/1460|doi-access=free }}</ref> ===Dentova bolest 2=== Dentovba bolest 2 (nefrolitijaza tip 2) povezana je sa genom ''[[OCRL]]''.<ref>{{OMIM|300555}}</ref><ref name="pmid15627218">{{cite journal |vauthors=Hoopes RR, Shrimpton AE, Knohl SJ, etal |title=Dent Disease with mutations in OCRL1 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=76 |issue=2 |pages=260–7 |date=februar 2005 |pmid=15627218 |pmc=1196371 |doi=10.1086/427887 }}</ref> I Loweov sindrom ([[okulocerebrobubrežni sindrom]]) i Dentova bolest mogu biti uzrokovani skraćenim ili [[misens mutacija]]ma u ''OCRL''. ==Dijagnoza== Dijagnoza se zasniva na genetskoj studiji CNCL5 gena. == Tretman == Do danas nije poznato dogovoreno liječenje Dentove bolesti i nijedna terapija nije formalno prihvaćena. Većina mjera liječenja su potporne prirode: * [[Tiazid]] [[diuretici]] (tj. [[hidroklorotiazid]]) su uspješno korišteni u smanjenju izlučivanja [[kalcij]]a u urinu, ali je poznato i da uzrokuju [[hipokalemija]]. ** Kod [[pacov]]a sa [[diabetes insipidus]], tiazidni diuretici inhibiraju kotransporter NaCl u [[Distalna izuvijana cijev|distalnoj izuvijenoj tubuli]] [[bubreg]]a, što indirektno dovodi do manje vode i rastvorenih tvari koje se isporučuju u distalnu tubulu.<ref>{{cite journal |author=Loffing J |title=Paradoxical antidiuretic effect of thiazides in diabetes insipidus: another piece in the puzzle |journal=J. Am. Soc. Nephrol. |volume=15 |issue=11 |pages=2948–50 |date=novembar 2004 |pmid=15504949 |doi=10.1097/01.ASN.0000146568.82353.04 |url=http://jasn.asnjournals.org/cgi/content/full/15/11/2948|doi-access=free }}</ref> Poremećaj transporta [[natrij|Na]] u distalnoj izuvijanoj tubuli izaziva [[natriureza|natriurezu]] i gubitak vode, dok povećava reapsorpciju [[kalcij]]a u ovom segmentu na način koji nije povezan sa transportom natrija. * [[Amilorid]] također povećava reapsorpciju kalcijuma u distalnim tubulama i koristi se kao terapija za [[idiopatija|idiopatsku]] hiperkalciuriju. ** Kombinacija 25&nbsp;mg hlortalidona plus 5&nbsp;mg amilorida dnevno dovela je do značajnog smanjenja kalcija u urinu kod pacijenata s Dentovom bolešću, ali je pH urina bio "značajno viši kod pacijenata s Dentovom bolešću nego kod onih s idiopatskom hiperkalciurijom (P < 0,03), a supersaturacija mokraćne kiseline je posljedično bila niža (P <0,03)“.<ref>{{cite journal |doi=10.1097/01.ASN.0000036869.82685.F6 |vauthors=Raja KA, Schurman S, D'mello RG, etal |title=Responsiveness of hypercalciuria to thiazide in Dent's disease |journal=J. Am. Soc. Nephrol. |volume=13 |issue=12 |pages=2938–44 |date=decembar 2002 |pmid=12444212 |url=http://jasn.asnjournals.org/cgi/content/full/13/12/2938|doi-access=free }}</ref> * Za pacijente sa [[osteomalacija]]ma, korišteni su [[vitamin D]] ili derivati, sa očiglednim uspjehom. * Neki laboratorijski testovi na miševima sa oštećenjem tubula uzrokovanim CLC-5 pokazali su da je dijeta sa visokim sadržajem [[citrat]]a sačuvala funkciju bubrega i odgođen napredak bolesti bubrega.<ref>{{cite journal |vauthors=Cebotaru V, Kaul S, Devuyst O, etal |title=High citrate diet delays progression of renal insufficiency in the ClC-5 knockout mouse model of Dent's disease |journal=Kidney Int. |volume=68 |issue=2 |pages=642–52 |date=august 2005 |pmid=16014041 |doi=10.1111/j.1523-1755.2005.00442.x |doi-access=free }}</ref> == Historija== Dentovu bolest su prvi opisali [[Charles Enrique Dent]] i M. Friedman 1964, kada su prijavili dva nepovezana britanska dječaka sa [[rahitis]]om povezanim s oštećenjem bubrežnih tubula koje karakterizira [[hiperkalciurija]], [[hiperfosfaturija]] , [[proteinurija]] i [[aminoacidurija]].<ref>{{cite journal | pmid = 14169453 | volume=39 | issue=205 | pmc=2019188 | author=Dent CE, Friedman M | title=Hypercalcuric Rickets Associated with Renal Tubular Damage | journal=Arch Dis Child | pages=240–9 | doi=10.1136/adc.39.205.240| year=1964 }}</ref> This set of symptoms was not given a name until 30 years later, when the nephrologist [[Oliver Wrong]] more fully described the disease.<ref name="QJM"/> Wrong je studirao sa Dentom i odlučio da bolest nazove po svom mentoru.<ref>{{cite web|url=http://www.renal.org/whatwedo/news/12-03-06/Professor_Oliver_Wrong_1924_-_2012.aspx|title=Professor Oliver Wrong (1924 - 2012)}}{{Dead link|date=mart 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://jasn.asnjournals.org/cgi/content/full/16/3/729#R5 Genetic Hypercalciuria] <!-- PMID 15689405 Genetic Hypercalciuria Ref 5 is PMID 12920401 Bartter syndrome was the GH ref meant or Bartter syndrome? --> * [http://www.orpha.net/static/GB/dent_disease.html Dent disease on Orphanet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215160248/http://www.orpha.net/static/GB/dent_disease.html |date=15. 12. 2007 }} {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 29911 | ICD10 = {{ICD10|N|39|8|n|39}} | ICD9 = | ICDO = | OMIM = 300009 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeSH=D057973 | GeneReviewsName=Dent Disease | GeneReviewsNBK=NBK99494 }} {{X-vezani poremećaji}} {{Urođene malformacije urinarnog sistema}} {{Kanolopatije}} [[Kategorija:Kanalopatije]] [[Kategorija:Bolesti bubrega]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Bolesti imenovane po otkrivaču]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] 33s4afpk6fuqkmw0el5djuwysm8vs6f Londonska konvencija o moreuzima 0 497801 3899983 3751495 2026-06-23T09:38:43Z Panasko 146730 [[Kategorija:1841. u Austro-Ugarskoj]] uklonjena; [[Kategorija:1841. u Austrijskom Carstvu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Londonska konvenciju o moreuzu | slika = Turkish Strait disambig.svg | veličina_slike = | opis_slike = [[Bosfor]] (crveni), [[Dardaneli]] (žuti) i [[Mramorno more]] između njih, zajednički su poznati kao Turski moreuz. Prikazane su moderne granice. | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1841|7|13}} | mjesto_potpis = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Osmansko Carstvo]] * [[Austro-Ugarska]] * [[Ruska Imperija]] * [[Britansko Carstvo]] * [[Francuska]] * [[Pruska]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} U '''Londonskoj konvenciji o moreuzima''', zaključenoj 13. jula 1841. između tadašnjih velikih sila [[Evropa|Evrope]] – [[Ruska Imperija|Rusije]], [[Britansko Carstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Austro-Ugarska|Austrije]] i [[Pruska|Pruske]] – ponovo je uspostavljena "drevna vlast" [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] zatvaranjem [[Turski moreuzi|turskih moreuza]] ([[Bosfor]]a i [[Dardaneli]]ja), koji povezuju [[Crno more]] sa [[Sredozemno more|Mediteranom]], za sve ratne brodove, osim onih sultanovih saveznika tokom rata. Tako je koristio britanskoj pomorskoj moći na račun Rusije jer je potonja imala direktan pristup za svoju mornaricu [[Sredozemno more|Mediteranu]].<ref name="Rozakis">{{cite book|author=Christos L. Rozakis|title=The Turkish Straits|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|year=1987|pages=24–25}}</ref> Sporazum je jedan u nizu koji se bavi pristupom [[Bosfor]]u, [[Mramorno more|Mramornom moru]] i [[Dardaneli]]ma. Razvio se kao reakcija na tajni članak u [[Sporazum Hünkâr İskelesi|sporazumu Hünkâr İskelesi]], nastalom 1833, u kojem je Osmansko Carstvo jamčilo isključivo korištenje [[moreuz]]a [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] i [[Ruska Imperija|ruskim carskim]] ratnim brodovima u slučaju opšteg rata, ne dozvoljavajući "stranim ratnim brodovima da uđu u to pod bilo kojim izgovorom".<ref>Preuzeto iz orginalnog teksta Konvencije</ref> Savremeni sporazum koji kontroliše odnose jest [[Montrejska konvencija o režimu moreuza]] iz 1936, koja je još uvijek na snazi. == Pozadina == Konvencija je bila sporazum između velikih sila za jačanje Osmanskog Carstva.<ref name="gale">{{cite book|url=http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-3424602560.html|title=Straits Convention|work=Encyclopedia of the Modern Middle East and North Africa|publisher=[[Gale (publisher)|The Gale Group, Inc.]]|year=2004|via=[[HighBeam Research]]}}</ref> Razvio se iz ranijeg [[Sporazum o Dardanelima|Sporazuma o Dardanelima]], potpisanog između Britanije i Osmanlija 1809. Počevši od 1831, [[Egipat]] se, pod vodstvom egipatskog [[Muhamed Ali (Egipat)|Muhameda Alija]], pobunio protiv Osmanskog Carstva, što je rezultiralo [[Egipatsko-osmanski rat (1831-33)|egipatsko-osmanskim ratom]] (1831–1833). Ruski car [[Nikola I, car Rusije|Nikola I]] odlučio je da podrži Osmanlije. Godine 1833. [[Ruska Imperija|Rusija]] je poslala pomorsku snagu i trupe da podrže osmanlijsku odbranu [[Carigrad]]a. Britanija je isto tako podržavala Osmansko Carstvo.<ref name="gale" /> Rusija kao glavni saveznik Osmanlija potpisalo je [[Sporazum iz Hünkâr İskelesi]], koji je odražavao ovaj savez. Sporazum je garantovao da će Osmanlije zatvoriti moreuz za strane ratne brodove ako i kada [[Ruska Imperija|Rusija]] bude ugrožena, i to zatraži.<ref name="gale" /> == Pregovori == Neprijateljstvo između Turaka i [[Egipat|Egipćana]] nastavilo se 1839, što je rezultiralo [[Egipatsko-osmanlijski rat (1839–1841)|Egipatsko-osmanlijskim ratom (1839–1841)]]. Egipćani su ponovo ugrozili osmanlijske položaje. [[Lord Palmerston]] od Britanije pozvao je na pregovore sa [[Ruska Imperija|Rusijom]], [[Austro-Ugarska|Austrijom]] i [[Pruska|Pruskom]] u [[London]]u 1840.<ref name="gale" /> To je rezultiralo Londonskom konvencijom (1840). Uloženi su napori da se [[Francuska]], koja je težila da stane na stranu Mehmeta, ubijedi da prihvati multilateralni sporazum. Ovo je evoluiralo u Konvenciju o moreuzu iz 1841, koja je uključivala garancije slične onima iz Sporazuma o Dardanelima iz 1809, koji je također produžio Londonskom konvencijom iz 1840. Motivacija cara [[Nikola I, car Rusije|Nikole I]] da pristane na zatvaranje moreuza bila je njegova nelagodnost zbog Sporazuma iz Hünkâr İskelesi, za koji se bojao da bi druge velike sile mogle okrenuti protiv Rusije stvaranjem previše bliskog saveza između njega i sultana, [[Abdulmedžid I|Abdulmedžida I]]. On je također ovlastio britansku mornaricu da uguši napad na Osmansko Carstvo od njenog bivšeg vazala, [[Muhamed Ali (Egipat)|Muhameda Alija]]. Međutim, anglo-ruske tenzije oko regiona su ostale, što je na kraju dovelo do [[Krimski rat|Krimskog rata]]. == Ishodi == S britanske tačke gledišta, ova konvencija je pomogla da se očuva evropski balans snaga sprečavanjem nove moćne ruske mornarice da dominira [[Sredozemlje|Mediteranom]]. S ruske tačke gledišta, sporazum je ohrabrivao agresivnu politiku Britanije u regionu, što bi dovelo do Krimskog rata. Različita tumačenja, kao i historija britansko-ruskih odnosa 1840-ih, sugerišu da Konvencija o moreuzu "izgleda da uspostavlja novu eru harmonije" između obje sile, držeći rusku mornaricu podalje od [[Sredozemlje|Mediterana]], a britansku izvan [[Crno more|Crnog mora]].<ref>J. Clarke, British Diplomacy and Foreign Policy 1782-1865: the National Interest (London, 1989), str. 207.</ref> Dok su ovi aranžmani primorali cara [[Nikola I, car Rusije|Nikolu I]] da odustane od svojih planova za svođenje Osmanskog Carstva na potpunu zavisnost od Rusije i otimanje kontrole nad hrišćanskim zemljama [[Balkan]]a od [[Porta|Porte]], Osmansko Carstvo nije bilo potpuno nezavisno nakon konvencije, jer se oslanjalo o [[Britansko Carstvo|Britaniju]] i [[Francuska|Francusku]] radi zaštite. == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1841.]] [[Kategorija:London]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] [[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]] [[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Sporazumi Francuske]] [[Kategorija:Sporazumi Pruske]] [[Kategorija:1841. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1841. u Austrijskom Carstvu]] [[Kategorija:1841. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:1841. u Francuskoj]] [[Kategorija:1841. u Pruskoj]] [[Kategorija:1841. u Ruskoj Imperiji]] tka0lpjgluw7omwhrnw3h7h73obbrd7 Savez tri cara 0 497802 3899912 3751497 2026-06-22T22:36:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899912 wikitext text/x-wiki '''Savez tri cara''' bio je savez između [[Njemačko Carstvo|njemačkog]], [[Ruska Imperija|ruskog]] i [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] carstva, od 1873. do 1887. Kancelar [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je preuzeo punu odgovornost za [[Njemačko Carstvo|njemačku]] vanjsku politiku od 1870. do njegove smjene 1890. Njegov cilj je bila mirna [[Evropa]], zasnovana na balansu snaga. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] se plašio da će neprijateljska kombinacija [[Austro-Ugarska|Austrije]], [[Francuska|Francuske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] slomiti [[Njemačko Carstvo|Njemačku]]. Ako su dvije od njih bile saveznici, onda bi se treći udružio s Njemačkom samo ako bi Njemačka prihvatila prevelike zahtjeve. Rješenje je bilo udružiti se s dvije od tri sile. Godine 1873. osnovao je Savez tri cara, savez [[Njemačko Carstvo|njemačkog]] i [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] cara i cara [[Ruska Imperija|Rusije]]. Zajedno bi kontrolisali [[Istočna Evropa|istočnu Evropu]], pazeći da se nemirne etničke grupe poput [[Poljaci|Poljaka]] drže pod kontrolom. Imao je za cilj neutralisovanje rivalstva između dva susjeda Njemačke sporazumom o njihovim sferama uticaja na [[Balkan]]u i izolaciju njemačkog neprijatelja, [[Francuska|Francuske]]. [[Balkan]] je predstavljao ozbiljnije pitanje, a [[Otto von Bismarck|Bizmarkovo]] rješenje je bilo da [[Austro-Ugarska|Austriji]] da prevlast u zapadnim, a [[Ruska Imperija|Rusiji]] u istočnim oblastima.<ref>Raymond James Sontag, ''European Diplomatic History: 1871–1932'' (1933) str. 3–58</ref> Prva Savez tri cara bila je na snazi od 1873. do 1878, druga je osnovana 18. 6. 1881. i trajao je tri godine. Obnovljena je 1884, ali je istekla 1887. Oba saveza su prekinuta zbog kontinuiranog snažnog sukoba interesa između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] na [[Balkan]]u. Drugi savez predviđao je da se na [[Balkan]]u ne smiju vršiti nikakve teritorijalne promjene bez prethodnog dogovora i da [[Austro-Ugarska|Austrija]] može [[Aneksijska kriza|aneksirati Bosnu i Hercegovinu]] kada to želi; u slučaju rata između jedne strane i velike sile koja nije potpisnica ugovora, druge dvije strane trebale su zadržati neutralnost. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je bio u mogućnosti da privremeno sačuva veze sa [[Ruska Imperija|Rusijom]] u [[Ugovor o reosiguranju|Ugovoru o reosiguranju]] iz 1887; ali, nakon njegove smjene, ovaj ugovor nije obnovljen, te je stvoren francusko-ruski savez. == Prvi sporazum (1873) == Dana 22. 10. 1873. [[Otto von Bismarck|Bizmark]] je pregovarao o sporazumu između monarha [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačke]]. Savez je nastojao da oživi [[Sveta alijansa|Svetu alijansu]] iz 1815. i da djeluje kao bedem protiv radikalnih osjećaja koje su vladari smatrali uznemirujućim.<ref>[[Savez tri cara#refGildea2003|Gildea 2003]], p. 237.</ref> Njoj je prethodila [[Šenbrunska konvencija]] koju su [[Ruska Imperija|Rusija]] i [[Austro-Ugarska]] potpisale 6. juna 1873. Bizmark je često vodio Savez dok je procjenjivala izazove, usredsređene na održavanje ravnoteže snaga između uključenih država i Evrope u cjelini. Kamen temeljac njegove političke filozofije uključivao je očuvanje statusa quo i izbjegavanje rata. Uprkos njemačkoj pobjedi u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] 1870-1871, nasilje je ostalo svježe u sjećanju nove države i učinilo je Njemačku nespremnom da se suprotstavi Francuskoj, ali je kao i uvijek željela ograničiti njenu moć. Prema koaliciji, radikalna socijalistička tijela poput [[Prva internacionala|Prve internacionale]] predstavljale su jednu od ključnih prijetnji regionalnoj stabilnosti i dominaciji. Savez se aktivno suprotstavljao širenju njenog uticaja.<ref>{{cite book|last=Henig|first=Ruth Beatrice|title=The Origins of the First World War|url=https://archive.org/details/originsoffirstwo0000heni|year=2002|publisher=Routledge|isbn=0-415-26185-6|page=[https://archive.org/details/originsoffirstwo0000heni/page/3 3]}}</ref> Savez se susreo i s krizom u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]], gdje su bugarski nemiri izazvali nasilnu reakciju tamošnjih osmanlijskih snaga, koje su izazvale užas država posmatrača. Izvještaj o ustanku Sir [[Edwin Pears]]a,<ref>Sir Edwin Pears, Forty Years in Constantinople, 1873–1915, (New York: D. Appleton and Co., 1916), pp. 16–19, reprinted in Alfred J. Bannan and Achilles Edelenyi, eds., Documentary History of Eastern Europe, (New York: Twayne Publishers, 1970), str. 191–94. found at [http://www.fordham.edu/halsall/mod/1876massacre-bulgaria.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004114339/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1876massacre-bulgaria.html|date=4. 10. 2013}}</ref> opisuje jezive zločine i otkriva britansko iznenađenje njihovim razmjerama. ==Prvo raspuštanje (1878)== Savez se prvobitno raspao 1878. zbog teritorijalnih sporova na [[Balkan]]u jer se Austro-Ugarska bojala da bi ruska podrška Srbiji mogla na kraju zapaliti iredentističke strasti među [[Slaveni|slavenskom populacijom]].<ref name="Gildea03pg240">[[#refGildea2003|Gildea 2003]], trs. 240.</ref> Ruske vlasti su se, isto tako, plašile pobune ako [[Panslavistički pokret]] dobije preveliku moć.<ref name="Gildea03pg240" /> Prvi zaključak tijela iz 1879. ustupio je mjesto odbrambenom [[Dvojni savez (1879)|Dvojnom savezu]] između Austro-Ugarske i Njemačke kako bi se suprotstavio potencijalnoj ruskoj agresiji. Godine 1882. Italija se pridružila sporazumu o formiranju [[Trojni savez (1882)|Trojnog saveza]].<ref>{{Cite web|url=http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document.cfm?document_id=1860|title=GHDI - Document|access-date=30. 3. 2023|archive-date=25. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225162742/http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document.cfm?document_id=1860|url-status=dead}}</ref> == Oživljavanje saveza (1881–1887) == [[Berlinski sporazum (1878)]] učinio je da se Rusija osjeća prevarenom za svoje dobitke u rusko-turskom ratu. Međutim, Bizmark nije zaboravio rusku ključnu ulogu u evropskoj diplomatiji. Formalniji savez tri cara sklopljen je 18. juna 1881.<ref>[https://wwi.lib.byu.edu/index.php/The_Three_Emperors%27_League Text of the actual agreement]</ref> Trajao je tri godine, i obnovljen je u [[Skjernjevice|Skjernjevicama]] 1884, ali je istekao 1887. Oba saveza su prekinuta zbog sukoba između Austro-Ugarske i Rusije na Balkanu. Kako bi očuvala zajedničko razumijevanje s Rusijom, Njemačka je 1887. potpisala [[Ugovor o reosiguranju|Ugovor o međusobnom reosiguranju]]. Iako su Rusi to smatrali ponižavajućim i spriječavalo ih da koriste svoju crnomosku flotu na drugim mjestima, zatvaranje moreuza za strane ratne brodove, uključeno u sporazume iz 1881. i 1884, značilo je da je bilo malo razloga da održe svoju flotu u [[Crno more|Crnom moru]].<ref>{{cite journal |last=Langer |first=William L. |date= januar 1929 |title=Russia, the Straits Question, and the European Powers, 1904-8 |url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1929-01_44_173/page/n62 |journal=The English Historical Review |volume=44 |issue= 173 |pages=59–85 |doi=10.1093/ehr/XLIV.CLXXIII.59 |jstor=552495}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Diplomatija Velikih sila}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1873.]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1881.]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1884.]] [[Kategorija:Vojni savezi]] 3ns5oie8l35fpezsz88bn6bm48bfn6r Nikola Jokić 0 498872 3899838 3893289 2026-06-22T16:02:10Z KWiki 9400 3899838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Nikola Jokić | slika = Nikola Jokic free throw (cropped).jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Jokić 2020. <!-- Lični podaci --> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1995|02|19}} | mjesto_rođenja = [[Sombor]], [[SR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine||||1995|02|19}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 211 cm | težina = 129 kg | nadimak = ''Jokara'', ''The Joker'' | pozicija = [[Centar (košarka)|Centar]] | početak_karijere = 2012. | NBA_draft = [[NBA draft 2014.|2014]] (41. pik – [[Denver Nuggets]]) | kraj_karijere = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = [[Denver Nuggets]] | broj_na_dresu = 15 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = 2012–2015. | klub1 = [[Mega Basket]] | godine2 = [[NBA 2015/2016.|2015]]– | klub2 = [[Denver Nuggets]] <!-- Trenirane ekipe --> | godine_treniranja = | trenirane_ekipe = <!-- Nagrade --> | nagrade = * [[Spisak prvaka NBA-lige|Prvak NBA]] ([[NBA finale 2023.|2023]]) * [[Najkorisniji igrač NBA finala]] ([[NBA finale 2023.|2023]]) * 3× [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisniji igrač lige]] ([[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2023/2024.|2024]]) * 8× [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2019.|2019]]–[[NBA All-Star utakmica 2026.|2026]]) * 6× član [[All-NBA ekipa|najbolje petorke]] ([[NBA 2018/2019.|2019]], [[NBA 2020/2021.|2021]], [[NBA 2021/2022.|2022]], [[NBA 2023/2024.|2024]]–[[NBA 2025/2026.|2026]]) * 2× član [[All-NBA ekipa|najbolje druge petorke]] ([[NBA 2019/2020.|2020]], [[NBA 2022/2023.|2023]]) * [[Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)|Najkorisniji igrač finala Zapadne konferencije]] ([[NBA doigravanje 2023.|2023]]) * Član [[Najbolja petorka novajlija (NBA)|najbolje petorke novajlija]] ([[NBA 2015/2016.|2016]]) * [[Spisak najboljih skakača sezone NBA-lige|Najbolji skakač sezone (NBA)]] ([[NBA 2025/2026.|2026]]) * [[Spisak najboljih asistenata sezone NBA-lige|Najbolji asistent sezone (NBA)]] ([[NBA 2025/2026.|2026]]) * 5× [[srbijanski košarkaš godine]] (2018, 2021, 2022, 2024, 2025) * [[Najkorisniji igrač ABA lige]] ([[ABA liga 2014/2015.|2015]]) * [[Najbolji mladi igrač ABA lige]] ([[ABA liga 2014/2015.|2015]]) | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}} {{MedaljaSrebro|[[Olimpijske igre 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Košarka na Olimpijskim igrama 2016 – muškarci|Reprezentacija]]}} {{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2024.|Pariz 2024.]]|[[Košarka na Olimpijskim igrama 2024 – muškarci|Reprezentacija]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19|Svjetsko prvenstvo U-19]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u košarci U-19 2013.|Češka 2013.]]|[[Košarkaška reprezentacija Srbije U-19|Reprezentacija]]}} | oznakastat1 = [[Poen (košarka)|Poeni]] | vrijednoststat1 = | oznakastat2 = [[Skok (košarka)|Skokovi]] | vrijednoststat2 = | oznakastat3 = [[Asistencija (košarka)|Asistencije]] | vrijednoststat3 = }} '''Nikola Jokić''' [[srbija]]nski je [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Centar (košarka)|centra]], a nastupa za [[Denver Nuggets]]e. Prvi je Srbijanac koji je proglašen [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisnijim igračem]] [[NBA]] lige, i to uzastopno: [[NBA 2020/2021.|2020/21.]]<ref name="2021 MVP">{{cite web |title= Denver Nuggets' Nikola Jokić named NBA's Most Valuable Player |url= https://www.nba.com/nuggets/news/jokic-mvp-20210608 |publisher= Denver Nuggets |language=en}}</ref> i [[NBA 2021/2022.|2021/22.]]<ref name="2022 MVP">{{cite web |url= https://www.nba.com/news/nuggets-nikola-jokic-wins-2021-22-kia-most-valuable-player-award |title= Nuggets' Nikola Jokic wins 2021-22 Kia Most Valuable Player award |website= NBA.com |date= 12. 5. 2022 |access-date= 12. 5. 2022 |language= en}}</ref> te još jednom [[NBA 2021/2022.|2024.]] Također je bio [[najkorisniji igrač NBA finala]] [[NBA finale 2023.|2023]], predvodivši Nuggetse do prve titule prvaka u klupskoj historiji.<ref>{{Cite web|url=https://www.nba.com/news/nikola-jokic-2023-bill-russell-nba-finals-mvp-award|title=Nikola Jokic earns 2023 Bill Russell NBA Finals Most Valuable Player award|website=NBA.com|language=en|access-date=13. 6. 2023}}</ref> Tri sezone nastupao je za [[KK Mega Basket|Mega Leks]] i proglašen je najkorisnijim igračem [[ABA liga|ABA lige]]. U drugom krugu [[NBA draft]]a [[NBA draft 2014.|2014.]] kao 41. pik izabrali su ga Denver Nuggetsi, s kojima je u julu 2015. potpisao ugovor. Godine 2018. prvi je put izabran da igra na All-Star utakmici. S njim kao liderom franšize, Denver je izborio plasman u doigravanje u sezoni [[NBA 2018/2019.|2018/19.]] i poslije deset godina prošao prvi krug doigravanja da bi [[NBA 2022/2023.|2023.]] osvojio i prvu titulu prvaka u klupskoj historiji. Jokić je četiri puta izabran u najbolju petorku NBA lige (2019, 2021, 2022, 2024). Ostvario je najbrži [[tripl-dabl]] u historiji NBA lige za samo 14 minuta i 33 sekunde. Ujedno je postao evropski košarkaš s najvećim brojem tripl-dablova i ušao među trojicu najboljih igrača po tom parametru u historiji NBA lige. Također je jedan od trojice u historiji NBA lige koji su sezonu završili s tripl-dablom u prosjeku, uz [[Oscar Robertson|Oscara Robertsona]] i [[Russell Westbrook|Russella Westbrooka]],<ref>{{Cite web |date= 12. 4. 2025 |title= Nuggets star Nikola Jokić becomes 3rd NBA player to average triple-double for a season |url= https://www.nba.com/news/nuggets-nikola-jokic-averages-triple-double-for-season |access-date= 12. 4. 2025 |website= NBA.com |language=en}}</ref> te jedini koji je na kraju sezone bio plasiran među tri najbolja u ligi u četiri kategorije: poeni, [[Skok (košarka)|skokovi]], [[Asistencija (košarka)|asistencije]] i [[Ukradena lopta (košarka)|ukradene lopte]].<ref>{{Cite web |date= 18. 4. 2025 |title= The Athletic: The Nikola Jokić effect – How a quiet MVP front-runner elevates his teammates |url= https://www.nba.com/news/the-athletic-the-nikola-jokic-effect-how-a-quiet-mvp-front-runner-gets-the-most-from-his-teammates |access-date= 18. 4. 2025 |website= NBA.com |language=en}}</ref> S [[Košarkaška reprezentacija Srbije|reprezentacijom Srbije]] [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016 – muškarci|osvojio je]] srebrnu medalju na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] i bronzanu [[Olimpijske igre 2024.|2024.]] [[Košarkaški savez Srbije]] četiri puta dodijelio mu je nagradu za najboljeg srbijanskog košarkaša. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Nikola Jokić}} * [https://www.basketball-reference.com/players/j/jokicni01.html Profil] na ''[[Basketball Reference]]u'' * [https://www.nba.com/stats/player/203999 Jokićeva NBA statistika] {{NBA draft 2014.}} {{Najkorisniji igrač NBA}} {{Najkorisniji igrač NBA finala}} {{Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)}} {{Najbolji skakač sezone u NBA}} {{Najbolji asistenti sezone u NBA}} {{Najkorisniji igrač ABA lige‎}} {{Najbolji mladi igrač ABA lige‎}} {{Najbolji skakač sezone ABA lige‎}} {{Srbijanski košarkaš godine}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Srbije na OI 2016}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Srbije na OI 2024}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jokić, Nikola}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sombor]] [[Kategorija:Srbijanski košarkaši]] [[Kategorija:Srbijanski olimpijci u košarci]] [[Kategorija:Košarkaši Mega Basketa]] [[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2024.]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Srbija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Srbija)]] lijtjeq97a20u79zkpzlw08iq88bf7h Šablon:Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA) 10 499738 3899829 3729576 2026-06-22T14:50:48Z KWiki 9400 3899829 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA) | naslov = [[Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)|Najkorisniji igrač konferencijskog finala]] ([[NBA]]) | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Istočna konferencija (NBA)|Istočna konferencija]] | podaci1 = * 2022:&nbsp;[[Jayson Tatum|Tatum]] * 2023:&nbsp;[[Jimmy Butler (košarkaš)|Butler]] * 2024:&nbsp;[[Jaylen Brown|Brown]] * 2025:&nbsp;[[Pascal Siakam|Siakam]] * 2026:&nbsp;[[Jalen Brunson|Brunson]] | grupa2 = [[Zapadna konferencija (NBA)|Zapadna konferencija]] | podaci2 = * 2022:&nbsp;[[Stephen Curry|Curry]] * 2023:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] * 2024:&nbsp;[[Luka Dončić|Dončić]] * 2025:&nbsp;[[Shai Gilgeous-Alexander|Gilgeous-Alexander]] * 2026:&nbsp;[[Victor Wembanyama|Wembanyama]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije NBA nagrada|{{PAGENAME}}]] </noinclude> e6bpo496uwy9mapj2lnhnucowsu2m1f Šablon:Najkorisniji igrač ABA lige 10 499792 3899830 3714123 2026-06-22T14:51:56Z KWiki 9400 3899830 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najkorisniji igrač ABA lige | naslov = [[Najkorisniji igrač ABA lige|Najkorisniji igrač]] [[ABA liga|ABA lige]] | podaciklasa = hlist | nowrapitems = yes | podaci1 = * 2002:&nbsp;[[Marino Baždarić|Baždarić]] * 2003:&nbsp;[[Kenyan Weaks|Weaks]] * 2004–2006:&nbsp;[[Dejan Milojević|Milojević]] * 2007:&nbsp;[[Milan Gurović|Gurović]] * 2008:&nbsp;[[Tadija Dragićević|Dragićević]] * 2009:&nbsp;[[Ante Tomić (košarkaš)|Tomić]] * 2010:&nbsp;[[Chester Mason|Mason]] * 2011:&nbsp;[[Luka Žorić|Žorić]] * 2012:&nbsp;[[David Simon (košarkaš)|Simon]] * 2013:&nbsp;[[Aleksandar Ćapin|Ćapin]] * 2014:&nbsp;[[Dario Šarić|Šarić]] * 2015:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] * 2016:&nbsp;[[Miro Bilan|Bilan]] * 2017:&nbsp;[[Nikola Janković (košarkaš)|Janković]] * 2018:&nbsp;[[Luka Žorić|Žorić]] * 2019:&nbsp;[[Goga Bitadze|Bitadze]] * 2020: ''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Filip Petrušev|Petrušev]] * 2022:&nbsp;[[Nikola Kalinić (košarkaš)|Kalinić]] * 2023–2024:&nbsp;[[Luka Božić|Božić]] * 2025:&nbsp;[[McKinley Wright|Wright]] * 2026:&nbsp;[[Bogoljub Marković|Marković]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za ABA ligu|Najkorisniji igrač]] </noinclude> 7q7jxis0ga5eh3cfvo6heui5ue4sqyy Šablon:Najbolji mladi igrač ABA lige 10 499793 3899831 3714121 2026-06-22T14:52:31Z KWiki 9400 3899831 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji mladi igrač ABA lige | naslov = [[Najbolji mladi igrač ABA lige|Najbolji mladi igrač]] [[ABA liga|ABA lige]] | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 2014:&nbsp;[[Dario Šarić|Šarić]] * 2015:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] * 2016:&nbsp;[[Ante Žižić|Žižić]] * 2017:&nbsp;[[Jonah Bolden|Bolden]] * 2018:&nbsp;[[Džanan Musa|Musa]] * 2019:&nbsp;[[Goga Bitadze|Bitadze]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Filip Petrušev|Petrušev]] * 2022:&nbsp;[[Nikola Jović|Jović]] * 2023:&nbsp;[[Nikola Đurišić|Đurišić]] * 2024:&nbsp;[[Nikola Topić|Topić]] * 2025–2026:&nbsp;[[Bogoljub Marković|Marković]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za ABA ligu|Najbolji mladi igrač]] </noinclude> six6oxg1fawrz2fcz3xqrrufcq722ym Šablon:Najbolji skakač sezone ABA lige 10 499794 3899832 3714122 2026-06-22T14:53:22Z KWiki 9400 3899832 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Najbolji skakač sezone ABA lige | naslov = Najbolji skakač sezone [[ABA liga|ABA lige]] | podaciklasa = hlist | podaci1 = * 2002:&nbsp;[[Ante Grgurević|Grgurević]] * 2003:&nbsp;[[Andrija Žižić|And. Žižić]] * 2004–2005:&nbsp;[[Dejan Milojević|Milojević]] * 2006:&nbsp;[[Jeff McMillan|McMillan]] * 2007:&nbsp;[[Todor Gečevski|Gečevski]] * 2008:&nbsp;[[Vladimir Golubović|Golubović]] * 2009:&nbsp;[[Ante Tomić (košarkaš)|Tomić]] * 2010:&nbsp;[[Chester Mason|Mason]] * 2011:&nbsp;[[Luka Žorić|Žorić]] * 2012:&nbsp;[[Michael Scott (košarkaš)|Scott]] * 2013:&nbsp;[[Boris Savović|Savović]] * 2014:&nbsp;[[Dario Šarić|Šarić]] * 2015:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] * 2016:&nbsp;[[Ante Žižić|Ant. Žižić]] * 2017:&nbsp;[[Alpha Kaba|Kaba]] * 2018–2019:&nbsp;[[Luka Božić|Božić]] * 2020: ''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Marko Simonović (košarkaš, 1999)|Simonović]] * 2022:&nbsp;[[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] * 2023:&nbsp;[[Luka Božić|Božić]] * 2024:&nbsp;[[Marcus Weathers|Weathers]] * 2025:&nbsp;[[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] * 2026:&nbsp;[[Bogoljub Markovič|Marković]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za ABA ligu|Najbolji skakač sezone]] </noinclude> h7aw65j1inmf3gmwy1arq8rqgfk5zv5 Šablon:Srbijanski košarkaš godine 10 499796 3899833 3683121 2026-06-22T14:54:01Z KWiki 9400 3899833 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Srbijanski košarkaš godine | naslov = {{ZD|SRB}} [[Srbijanski košarkaš godine]] | podaciklasa = hlist | nowrapitems = yes | grupa1 = Muškarci | podaci1 = * 2015:&nbsp;[[Nemanja Bjelica|Bjelica]] * 2016:&nbsp;[[Miloš Teodosić|Teodosić]] * 2017:&nbsp;[[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] * 2018:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] * 2019:&nbsp;[[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021–2022: [[Nikola Jokić|Jokić]] * 2023:&nbsp;[[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] * 2024–2025:&nbsp;[[Nikola Jokić|Jokić]] | grupa2 = Žene | podaci2 = * 2015:&nbsp;[[Ana Dabović|Dabović]] * 2016:&nbsp;[[Sonja Vasić|Petrović]] * 2017:&nbsp;[[Jelena Brooks|Milovanović]] * 2018:&nbsp;[[Aleksandra Crvendakić|Crvendakić]] * 2019:&nbsp;[[Sonja Vasić|Petrović]] * 2020:&nbsp;''Nije dodijeljeno'' * 2021:&nbsp;[[Sonja Vasić|Vasić]] * 2022:&nbsp;[[Tina Krajišnik|Krajišnik]] * 2023:&nbsp;[[Aleksandra Crvendakić|Crvendakić]] * 2024–2025:&nbsp;[[Jovana Nogić|Nogić]] }}<noinclude> [[Kategorija:Srbijanske košarkaške nagrade|Košarkaš godine]] [[Kategorija:Šabloni za košarku u Srbiji|Košarkaš godine]] </noinclude> abl9yx5uhrdtdl8kxbue856mc3xebtz Sport u Kazahstanu 0 502967 3899990 3832906 2026-06-23T10:29:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899990 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Alexander_Koreshkov_2009-01-17_KHL_game_Dynamo-Barys.JPG|mini|271x271piksel| Aleksandr Koreškov, kapiten kazahstanske reprezentacije u hokeju na ledu]] [[Datoteka:Issaliev_Rauan.JPG|mini|200x200piksel| Rauan Isaliyev, kapiten reprezentacije Kazahstana u bendiju]] Bivši dugogodišnji predsjednik Kazahstana, [[Nursultan Nazarbajev|Nursultan Nazarbayev]], postavio je cilj angažiranja 30 posto stanovništva zemlje u sportu, potičući sportske organizatore na ovu inicijativu. Zemlja ima mnogo sportskih klubova gdje se ljudi bave različitim sportovima, a sportski objekti su široko dostupni javnosti. Kazahstan trenutno domaćin velikih međunarodnih turnira; gradovi Astana i Almati su bili domaćini VII Zimskih azijskih igara 2011. godine, na kojima su sudjelovali timovi iz 27 zemalja. [[Kazahstan]] konstantno nastupa na olimpijskim takmičenjima. Posebno je uspješan u [[boks]]u . Ovo je privuklo određenu pažnju [[Srednja Azija|srednjoazijskoj]] naciji i povećalo svjetsku svijest o njenim sportistima. Kazahstanski grad [[Almati]] je dva puta podnosio ponude za [[Zimske olimpijske igre]] : [[Zimske olimpijske igre 2014.|2014.]] i ponovo za [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimske olimpijske igre 2022. godine]] . [[Astana]] i [[Almati]] bili su domaćini Zimskih azijskih igara 2011. godine . Na Zimskim azijskim igrama 2007. godine učestvovali su sportisti iz 25 zemalja.<ref>{{Cite web|url=https://memim.com/2007-asian-winter-games.html|title=Results 2007|date=|website=Memim Encyclopedia|archive-date=|access-date=}}</ref> * Avganistan (3) * Narodna Republika Kina (159) * kineski Tajpej (14) * Hong Kong (26) * Indija (5) * Iran (14) * Japan (112) * Jordan (3) * Kazahstan (104) * Kirgistan (5) * Kuvajt (22) * Liban (3) * Makao (26) * Malezija (21) * mongolija (23) * Nepal (2) * Sjeverna Koreja (66) * Pakistan (7) * Palestinska nacionalna uprava(1) * Filipini(5) * Južna Koreja (118) * Tadžikistan (3) * Tajland (23) * Ujedinjeni Arapski Emirati (19) * Uzbekistan (11) == Biciklizam == [[Datoteka:Assan_Bazayev.jpg|mini|251x251piksel| Asan Bazajev, biciklistički tim Astana]] Biciklizam je najuspješniji sport u Kazahstanu. Aleksandar Vinokurov je predstavljao Kazahstan tokom svoje biciklističke karijere za tim Astana. Vinokurov je ostvario impresivan biciklistički rekord, završivši na trećem mjestu ukupnog poretka na Tour de Franceu 2003. godine. Također je zauzeo 5. mjesto na Tour de Franceu 2005. godine. Dvojica mladih Kazahstanaca, Andrey Kašečkin, koji je kasnije završio na trećem mjestu na Vuelta a España 2006., i Maxim Iglinski, pobjednik Liege–Bastogne–Liege 2012. godine i sada jedan od najboljih igrača u svijetu, zauzeli su 19. i 37. mjesto. 2006. godine, Vinokurovov tim postao je poznat kao Astana nakon što je skandal sa dopingom natjerao njegov prethodni tim Liberty Seguros da se povuče s Tour de Francea 2006. godine. Vinokurov je aktivno sudjelovao u stvaranju novog tima koji su finansirala kazahstanska preduzeća, usvajajući boje kazahstanske zastave za svoje uniforme. Iste godine, Vinokurov i Kašečkin zauzeli su prvo i treće mjesto u ukupnom poretku na Vuelta a España u Španiji. Vinokurov je također osvojio zlatnu medalju u cestovnoj biciklističkoj utrci na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. U rujnu 2006., Vinokurov je osvojio 61. Vuelta a España napadajući Alejandra Valverdea na dramatičan način s preostalih 23&nbsp;km etape 17. Zatim je zadržao vodstvo u sljedeće četiri etape, uključujući i posljednji pojedinačni hronometar, što mu je donijelo pobjedu na Vuelti. Vinokurov i Kašečkin će 2007. godine formirati novi tim, podržan od istih sponzora kao i njihov tim iz 2006., ali s vlastitim imenom. Ovaj tim također je poznat kao Astana Qazaqstan Team. == Boks == Kazahstanski bokseri su općenito dobro poznati širom svijeta. Na posljednje tri Olimpijske igre njihov nastup je ocijenjen kao jedan od najboljih, s više osvojenih medalja nego bilo koja druga zemlja na svijetu, izuzev [[Kuba]] i Rusije (u sva tri natjecanja). Godine 1996. i 2004., tri kazahstanska boksera (Vasiliy Jirov 1996., Bakhtiyar Artayev 2004. i Serik Sapiyev 2012.) su proglašena najboljim bokserima zbog svojih tehničkih vještina, uz dodjelu Val Barker Trophy, koji se dodjeljuje najboljem bokseru turnira. Oleg Maskaev, rođen u Zhambylu, koji je predstavljao Rusiju, postao je WBC prvak u teškoj kategoriji nakon što je nokautirao Hasima Rahmana 12. avgusta 2006. godine. Trenutni šampion u srednjoj kategoriji, koji drži titule WBA, WBC, IBF i IBO, je kazahstanski bokser Gennady Golovkin. === Olimpijski boks === Kazahstanski bokser je osvojio medalju na svim olimpijskim igrama na kojima se takmičio. Igre u Tokiju 2020. prve su na kojima kazahstanski bokser nije osvojio zlatnu medalju (osvojena je bronza).<ref name="olympicboxing">{{Cite web|url=https://www.olympiandatabase.com/index.php?id=107971&L=1|title=Kazakhstani Olympic Athletes in Boxing|website=olympiandatabase.com}}</ref> U [[boks]]u, Kazahstan je dobro nastupio na [[Olimpijske igre 2000.|Letnjim olimpijskim igrama 2000.]] u [[Sydney|Sidneju]], Australija. Dva boksera, Bekzat Sattarkhanov i Yermakhan Ibraimov, osvojili su zlatne medalje . Još dva boksera, Bulat Žumadilov i Mukhtarkhan Dildabekov, osvojili su srebrne medalje . == Hokej na ledu == [[Datoteka:Evegeni_Nabokov_08.jpg|mini|200x200piksel| Evgeni Nabokov, kazahstanski hokejaš]] Kazahstanska reprezentacija u hokeju na ledu takmičila se u [[Hokej na ledu|hokeju na ledu]] na [[Zimske olimpijske igre 2006.|Zimskim olimpijskim igrama 1998. i 2006. godine]], kao i na Svjetskom prvenstvu u hokeju na ledu za muškarce 2006. godine . Prvenstvo Kazahstana u hokeju održava se od 1992. godine. Barys Astana je vodeći domaći kazahstanski profesionalni hokejaški tim, koji je igrao u Kazahstanskoj nacionalnoj ligi do sezone 2008–09, kada su prebačeni da igraju u Kontinentalnoj hokejaškoj ligi. U međuvremenu, Kazzinc-Torpedo igra u Vrhovnoj hokejaškoj ligi od 1996. godine, dok Saryarka Karagandy sudjeluje od 2012. godine. Među najboljim kazahstanskim hokejašima su Nik Antropov, Ivan Kulšov i Evgeni Nabokov. Bulbul Kartanbay je istaknuta hokejašica i trenutno igra za NWHL Metropolitan Riveters u New Jerseyu. == Bandy == [[Datoteka:Bandy_in_Medeu_Kazakhstan.JPG|mini|200x200piksel| Finale turnira u bendiju na Zimskim azijskim igrama u Medeu između Kazahstana i Mongolije, kojem je prisustvovao predsjednik [[Nursultan Nazarbajev|Nursultan Nazarbayev]] .<ref>{{Cite web |url=https://www.sports.ru/images/object_12.1297268592.00095.jpg |title=Image of President Nursultan Nazarbayev attending the 2011 Asian Winter Games final |access-date=17. 1. 2024 |archive-date=13. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160113053657/http://www.sports.ru/images/object_12.1297268592.00095.jpg |url-status=dead }}</ref>]] * Bendi se igra na ledenoj površini otprilike veličine [[nogomet]]nog igrališta. Najbolje se opisuje kao hokej na travi na klizaljkama, iako se koriste obje strane štapa. Svaki tim se sastoji od 11 igrača uključujući i golmana. Cilj bendija je postizanje golova udaranjem narandžaste ili ružičaste loptice veličine teniske loptice u mrežu protivničke ekipe zakrivljenim štapom dužine četiri stope. Oštrice većine štapova za zalivanje su umotane u kožni remen koji omogućava igraču da okrene loptu kada je udari. Lopta ima centar od plute i poklopac od tvrde gume. Cilj je dimenzija sedam sa jedanaest i po stopa. Dok golman nosi više obloga od ostalih igrača, on ili ona ne koristi štap. Golmani su jedini igrači kojima je dozvoljeno da koriste ruke za kontrolu lopte. Igre se obično sastoje od dva poluvremena od 45 minuta. Pauza od deset minuta je na poluvremenu kada se završava izmjena timova. Izjednačenja se ponekad prekidaju sa produžecima od 15 minuta. Pravila bendija su vrlo slična pravilima asocijacijskog fudbala. Varijacija bendija je ring bandy. Rink bandy igra se na hokejaškom klizalištu sa četiri klizača i golmanom. Pravila su uglavnom ista kao i za obični bendy.<ref>{{Cite web|url=https://www.skatetheoval.com/page/show/254552-bandy|title=Bandy-Oval Skate|access-date=17. 1. 2024|archive-date=22. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240222003521/https://www.skatetheoval.com/page/show/254552-bandy|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skiro-navelsjo.se/|title=Bandy History|archive-url=https://web.archive.org/web/20190416035946/http://www.skiro-navelsjo.se/|archive-date=16. 4. 2019|url-status=dead|access-date=8. 11. 2021}}</ref> Pravila češkog izuma "short bandy" su još sličnija, jer se igra s gol kavezima istih dimenzija i udarcima iz ugla.<ref>[http://www.worldbandy.com/2022/07/01/short-bandy-a-new-successful-type-of-bandy/ SHORT BANDY – A NEW SUCCESSFUL TYPE OF BANDY?]</ref> * Svjetsko prvenstvo u bendiju za muškarce organizira FIB i prvi put je održano 1957. godine. Održavao se svake dvije godine počevši od 1961. godine, a svake godine od 2003. godine. Trenutno je rekordan broj zemalja koje učestvuju na Svjetskim prvenstvima dvadeset (2019). Pošto broj zemalja koje igraju bendi nije veliki, svaka zemlja koja može da sastavi tim je dobrodošla da učestvuje na Svetskom prvenstvu. Kvalitet timova varira; međutim, sa samo šest nacija, Švedskom, [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]], Rusijom, Finskom, Norveškom i [[Kazahstan]]om, koje su osvojile medalje (uzimajući u obzir činjenicu da je ruski tim preuzeo od Sovjetskog Saveza 1993. ). Finska je 2004. godine osvojila svjetsko prvenstvo u Västeråsu u Švedskoj, dok su sva ostala prvenstva osvojili Švedska, Sovjetski Savez i Rusija. U februaru 2004. godine, Švedska je osvojila prvo Svjetsko prvenstvo za žene, koje je održano u Finskoj, bez primljenog gola. Na Svjetskom prvenstvu za žene 2014. Rusija je pobijedila, po prvi put srušivši [[Šveđani|Šveđanke]] s trona. 2016. Švedska je vratila titulu.<ref>{{Cite web|url=https://www-rusbandy-ru.translate.goog/news/|title=Rusbandy}}{{Mrtav link}}</ref> * Ženski turnir je 2018. prvi put odigran u jednoj potpuno azijskoj zemlji, kada mu je domaćin bio Chengde u Kini. Isto je bilo i za muški turnir iste godine (područje sjeverno i zapadno od [[Ural (rijeka)|rijeke Ural]] nalazi se u Evropi, pa je Kazahstan, koji je ranije bio domaćin svjetskog prvenstva, transkontinentalna država ), kada je Harbin bio domaćin Divizije B 2018. turnir . Tu su i Svjetsko prvenstvo u bendiju za mlade u različitim starosnim grupama za dječake i mladiće i u jednoj starosnoj grupi za djevojčice. Najstarija grupa je prvenstvo do 23 godine, Svjetsko prvenstvo u bendiju Y-23 .<ref>{{Cite web|url=https://www.worldbandy.com|title="Members – Federation of International Bandy".}}</ref> * Reprezentacija <ref>{{Cite web |url=http://bandyvm2015.ru/assets/images/gruppa-a/sas_2882-800x532.jpg |title=Team picture after the bronze medal had been captured in WCS 2015 |access-date=17. 1. 2024 |archive-date=9. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409225605/http://bandyvm2015.ru/assets/images/gruppa-a/sas_2882-800x532.jpg |url-status=dead }}</ref> je među najboljima na svijetu, te je više puta osvajala bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu u bendiju, uključujući i izdanje 2012. kada je Kazahstan bio domaćin turnira na domaćem ledu. Na turniru 2011. bili su produžetak u polufinalu od prvog plasmana u finale. 2012. su bili još bliže kada su izveli jedanaesterce. Tim je osvojio prvi turnir u bendiju na Zimskim azijskim igrama . Kazahstan će 2020. biti domaćin Svjetskog prvenstva za mlade do 21 godine.<ref>{{Cite web|url=https://translate.google.co.uk/translate?hl=en&sl=ru&u=https://news.yandex.ru/story/Myaus_vopros_o_perenose_CHM-2020_po_khokkeyu_s_myachom_iz_Irkutska_ne_stoit--f97220afe3fd45d400b9a6b05ef401fa%3Flr%3D213%26stid%3Dc9ucpGQK_xO5te8QPEMC%26lang%3Dru%26rubric%3Dhockey%26from%3Dstory%26appsearch_header%3D1%25D1%258A|title=Google Translate}}</ref> U sovjetsko vrijeme, Dinamo Alma-Ata je osvojio državno prvenstvo Sovjetskog Saveza 1977. i 1990. godine i Kup Evrope 1978. godine. Bandy je razvijen u 10 od 17 administrativnih podjela u zemlji (8 od 14 regija i 2 od 3 grada koji se nalaze unutar regiona, ali nisu dio regiona).<ref>{{Cite web |url=http://bandyvm2015.ru/en/news/?newsid=365 |title=Press conference for the Head Coaches of teams Finland and Kazakhstan |access-date=17. 1. 2024 |archive-date=4. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160604031406/http://bandyvm2015.ru/en/news/?newsid=365 |url-status=dead }}</ref> Akzhaiyk iz [[Oral]]a je, međutim, jedini profesionalni klub. * 2023. Kazahstan je postao evropski šampion u klizališnom bendiju <ref>[http://www.worldbandy.com/2023/08/29/kazakhstan-european-champion/ Kazakhtan European Champion!] </ref> == Atletika == Dmitrij Karpov je istaknuti desetobojac, koji je osvojio bronzu na [[Olimpijske igre 2004.|Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]] i [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetskim atletskim prvenstvima]] 2003. i 2007. godine. Olga Rypakova je atletičarka, specijalizovana za [[troskok]] (žene), koja je osvojila srebro na Svetskom prvenstvu u atletici 2011. i zlato na [[Olimpijske igre 2012.|Letnjim olimpijskim igrama 2012. godine]] .<ref>{{Cite web|url=https://olympics.com/en/athletes/dmitriy-karpov|title=Dmitriy Karpov|website=Olympics}}</ref> Obožavatelji su je nazvali "princezom olimpijskih igara".<ref>{{Cite web|url=https://astanatimes.com/2021/07/kazakhstans-olga-rypakova-dubbed-the-princess-of-the-olympic-games-by-fans/|title=Kazakhstan's Olga Rypakova Dubbed the "Princess of the Olympic Games" By Fans|last=July 2021|first=Staff Report in Sports on 26|date=26. 7. 2021|website=The Astana Times|language=en|access-date=}}</ref> Yeldos Smetov, 28-godišnji Bugarin, osvojio je bronzanu medalju u kategoriji do 60 kilograma nakon što je pobijedio Tornike Tsjakadoea iz Holandije. Smetov je osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Žaneiru.<ref>{{Cite web|url=https://astanatimes.com/2021/07/|title=July 2021|website=The Astana Times|language=|access-date=}}</ref> == Košarka == Najpoznatiji kazahstanski košarkaš bio je Alzhan Zharmukhamedov, koji je igrao za moskovski CSKA i [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|košarkašku reprezentaciju Sovjetskog Saveza]] 1960-ih i 1970-ih godina. Tokom svoje karijere osvojio je više titula i medalja na nekim od najprestižnijih svjetskih košarkaških takmičenja, uključujući [[Košarka na Olimpijskim igrama|Ljetne olimpijske igre]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci]], [[Evropsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]] (Evropsko prvenstvo u košarci) i [[Euroliga|Euroligu]] . Godine 1971. stekao je zvanje majstora sporta SSSR-a međunarodne klase, a godinu dana kasnije odlikovan je Ordenom znaka časti . Kazahstanska košarkaška reprezentacija osnovana je 1992. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza. Od svog osnivanja, bila je konkurentska na kontinentalnom nivou. Njeno najveće postignuće dogodilo se na Azijskim igrama 2002. godine, kada je pobijedila Filipine u posljednjoj utakmici i osvojila brončanu medalju. Na službenom prvenstvu Azije u košarci, sada poznatom kao FIBA Azijski kup, Kazahstanci su najbolje plasirani završivši na četvrtom mjestu 2007. godine. == Skijaško trčanje == [[Datoteka:Stamp_of_Kazakhstan_042.jpg|desno|mini|247x247piksel| Marka s prikazom Vladimira Smirnova]] Skijaš Vladimir Smirnov osvojio je ukupno sedam medalja na Zimskim olimpijskim igrama [[Zimske olimpijske igre 1988.|1988]]., 1994. i 1998. godine, uključujući zlatnu medalju u disciplini na 50&nbsp;km 1994. godine. Tijekom razdoblja od 1987. do 1995. godine, osvojio je ukupno 11 medalja na Svjetskim prvenstvima, uključujući četiri zlatne medalje. U prvoj fazi svoje aktivne karijere predstavljao je [[Sovjetski Savez]], a kasnije je predstavljao Kazahstan. == Ritmička gimnastika == Aliya Yussupova zauzela je 4. mjesto na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] u [[Olimpijske igre 2004.|Ateni]]. Bila je među osvajačima medalja na nekoliko prethodnih turnira i trenutno se smatra jednom od najboljih ritmičkih gimnastičarki na svijetu. Nakon njezinog povlačenja iz sporta krajem 2009. godine, [[Kazahstan]] je zadržao svoj ugled u ritmičkoj gimnastici zahvaljujući pojavi Ane Alyabyeve, koja sada predstavlja naciju na međunarodnim turnirima, Grand Prixu i svjetskom prvenstvu. Od 2015. godine Sabina Ashirbayeva je započela seniorsku karijeru, postižući značajne rezultate i slijedeći stope svoje prethodnice Aliye Yussupove. == Ragbi unija == Ragbi unija je popularan sport u Kazahstanu. Kazahstanski ragbi savez osnovan je 1993. godine, ali tradicija ragbija u zemlji datira od 1966. godine, kada je formirana prva muška ragbi reprezentacija Kazahstanske Sovjetske Republike. Nacionalna ženska reprezentacija postala je prvakinja Azije po treći put 2002. godine. Muška ekipa jača i redovito sudjeluje na velikim međunarodnim turnirima. Trenutno se nalazi na 32. mjestu (od 95) na IRB svjetskoj rang listi. == Polo == Od 2012. godine postoji Polo savez Kazahstana, koji je 2014. godine postao punopravni član Međunarodnog Polo saveza na Generalnoj skupštini održanoj u Buenos [[Buenos Aires|Airesu]], [[Argentina]]. Kazahstan ima i nacionalnu reprezentaciju u polo sportu. == Brzo klizanje == Visinsko klizalište Medeu u blizini [[Almati]]ja je jedno od najistaknutijih otvorenih klizališta na svijetu i bilo je poprište mnogih svjetskih rekorda na svim distancama [[Brzo klizanje|brzog klizanja]] prije pojave zatvorenih arena. Ledena palata Alau u [[Astana|Nur-Sultanu]] izgrađena je za Zimske azijske igre 2011. godine. == Tenis == Tenis je sport u porastu u zemlji. Nur-Sultan je od 2020. godine bio domaćin Astana Opena u muškoj i ženskoj pojedinačnoj konkurenciji, kao i u parovima, na nivou ATP 500 i WTA 250 bodova. U 2022. godini, muški turnir je unaprijeđen sa [[ATP 250]] na [[ATP 500]].<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/tournaments/nur-sultan/9410/overview|title=Astana Open, Nur-Sultan, Kazakhstan|website=ATP Tour|archive-date=|access-date=14. 8. 2022}}</ref> U 2022. godini, Elena Rybakina postala je prva kazahstanska teniserka koja je osvojila prestižnu titulu [[Grand Slam]] turnira, trijumfirajući u ženskom pojedinačnom natjecanju na Wimbledonu. == Dizanje tegova == * Ilja Iljin takmiči se u muškoj kategoriji do 105&nbsp;kg i trenutno je jedan od najboljih [[Dizanje tegova|dizača tegova]] svoje generacije. Na svom prvom međunarodnom natjecanju, Svjetskom prvenstvu u dizanju tegova 2005., zauzeo je prvo mjesto u ukupnom broju (386&nbsp;kg) i trzaju (216&nbsp;kg) sa samo 17 godina,<ref>{{Cite web|url=http://www.iwf.net/results/results_results.php?placecod=3|title=International Weightlifting Federation (IWF.NET)|website=www.iwf.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20081202053759/http://www.iwf.net/results/results_results.php?placecod=3|archive-date=2. 12. 2008|url-status=dead|access-date=12. 1. 2022}}</ref> natječući se u kategoriji do 85&nbsp;kg. On je rijedak slučaj dizača tegova koji su osvojili dvije uzastopne zlatne medalje na Olimpijskim igrama. Prva medalja bila je na [[Olimpijske igre 2008.|Ljetnim olimpijskim igrama u Pekingu 2008.]], a druga na [[Olimpijske igre 2012.|Ljetnim olimpijskim igrama u Londonu 2012]]. u kategoriji do 94&nbsp;kg. Iljin je postavio novi svjetski rekord u kategoriji do 94&nbsp;kg za izbačaj (233&nbsp;kg) i ukupno (418&nbsp;kg) u Londonu. Bio je neporažen na svim svjetskim i [[Olimpijske igre|olimpijskim]] natjecanjima na kojima je sudjelovao. Nedavno, na Svjetskom prvenstvu u dizanju tegova 2014., gdje se takmičio u muškoj kategoriji do 105&nbsp;kg, osvojio je zlato u ukupnom rezultatu (432&nbsp;kg) i u izbačaju, postavivši svjetski rekord od 242&nbsp;kg.<ref>[http://www.iwf.net/results/results-by-events/?event=298 2014 World Weightlifting Championships]</ref> == Konjički sportovi == [[Datoteka:Catchthegirl.JPG|desno|mini|200x200piksel| Jahači u tradicionalnoj nošnji igraju ''Kyz Kuu'' .]] Kazahstan se takmičio na Svjetskim igrama nomada 2014. godine, osvojivši zlato i srebro na ''Kynan Chabysh'', srebro na ''Alaman Baigeu'' i dvije bronzane medalje na ''Er Enishu'' .<ref name="Lioy-Sep2014">{{Cite web|url=https://journals.worldnomads.com/extraordinaryexperiences/story/121278/Kyrgyzstan/The-2014-World-Nomad-Games|title=The 2014 World Nomad Games - Kyrgyzstan - WorldNomads.com|last=Lioy|first=Stephen|date=26. 9. 2014|language=en}}</ref> Tradicionalni sport ''Kyz Kuu'' ("juri djevojku") uključuje jahače koji jure jedni druge.<ref>{{Cite web|url=http://www.internationalspecialreports.com/ciscentralasia/99/kazakhstan/9.html|title=The Customs and Traditions of the Kazakh|last=Wagenhauser|first=Betsy|archive-url=https://archive.today/20011223095123/http://www.internationalspecialreports.com/ciscentralasia/99/kazakhstan/9.html|archive-date=23. 12. 2001}}</ref> U oktobru 2021. godine u Turkistanu, Kazahstan, održan je turnir tradicionalnih nomadskih kazahstanskih igara. Ovaj događaj je uključivao konjske trke, streljaštvo, kazakša kures, togyzkumalak, asyk atu i audaryspak.<ref>{{Cite web|url=https://astanatimes.com/2021/10/traditional-nomads-games-held-in-kazakhstan/|title=Traditional Nomads Games Held in Kazakhstan|last=Culture|first=Saniya Bulatkulova in|last2=October 2021|first2=Kazakhstan Region Profiles: A. Deep Dive Into the Heart of Central Asia on 19|date=19. 10. 2021|website=The Astana Times|language=en|access-date=14. 12. 2021}}</ref> == Odbojka na pijesku == Kazahstan je predstavljao žensku reprezentaciju u [[Odbojka na pijesku|odbojci na pijesku]] koja se takmičila na AVC kontinentalnom kupu u odbojci na pijesku 2018–2020 .<ref>{{Cite news|title=Continental Cup Finals start in Africa|url=https://www.fivb.com/en/about/news/continental-cup-finals-start-in-africa?id=94414|access-date=7. 8. 2021|work=[[FIVB]]|date=22. 6. 2021}}</ref> == Soči 2014 == Kazahstan je osvojio jednu bronzanu medalju na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Olimpijskim igrama u Sočiju]], koju je osvojio Denis Ten u [[Umjetničko klizanje|umjetničkom klizanju]] za muškarce.<ref>{{Cite web|url=https://olympics.com/en/olympic-games/sochi-2014/medals|title=Sochi olympics|date=|website=Sochi Olympics|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://olympics.com/en/olympic-games/sochi-2014/results/figure-skating/individual-men|title=Sochi 2014 Figure Skating Individual Men Results|website=Olympics|access-date=16. 11. 2021}}</ref> == Rio 2016 == Na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama u Riju]] Kazahstan je osvojio 3 zlatne, 5 srebrnih i 10 bronzanih medalja.<ref>{{Cite web|url=https://olympics.com/en/olympic-games/rio-2016/medals|title=Rio 2016|date=|website=Rio Olympics 2016}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Sport u Kazahstanu]] b0jvvonl0ayo8g4rtu2z9lx9f4p7akv Pravo konkurencije 0 507531 3899703 3872157 2026-06-22T12:21:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Ekonomija dobrobiti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899703 wikitext text/x-wiki '''Pravo konkurencije''' je oblast prava koja promoviše ili nastoji da očuva i unaprijedi tržišnu konkurenciju regulišući antikonkurencijska djelovanja kompanija i drugih učesnika na tržištu <ref>Li, Rita Yi Man; Li, Yi Lut (1 June 2013). "The Role of Competition Law(Act): An Asian Perspective". SSRN 2281756.</ref><ref>Taylor, Martyn D. (2006). International competition law: a new dimension for the WTO?. Cambridge University Press. p. 1. ISBN 978-0-521-86389-6</ref>. Ova oblast također je poznata i kao antimonopolsko pravo (ili [[antitrust]]ovsko pravo <ref>Antitrust: Overview – Competition – European Commission". ec.europa.eu. Archived</ref>). Historija prava konkurencije seže do Rimskog carstva. Poslovna praksa [[Trgovina|trgovaca]] na tržištu, cehova i vlada oduvijek je bila podvrgnuta kontroli, a ponekad i strogim sankcijama. Od XX vijeka, pravo konkurencije je postalo globalno <ref>Topping, Simon; Tweedale, Patrick. "UAE Competition Law: New Regulations and Potential Effect on M&A Transactions". Transaction Advisors. ISSN 2329-9134.</ref>. Dva najveća i najuticajnija sistema regulacije konkurencije su antimonopolsko pravo Sjedinjenih Država i pravo konkurencije Evropske unije. Nacionalna i regionalna tijela za zaštitu konkurencije širom svijeta su formirala međunarodne mreže saradnje i podrške u provedbi svojih aktivnosti. Moderni zakon o konkurenciji je historijski evoluirao na nacionalnom nivou kako bi promovisao i održao fer konkurenciju na tržištima uglavnom unutar teritorijalnih granica nacionalnih država. Nacionalni zakon o konkurenciji obično ne pokriva aktivnosti izvan teritorijalnih granica osim ako ima značajne efekte na nivou države. Zemlje mogu dozvoliti eksteritorijalnu nadležnost u slučajevima narušavanja konkurencije na osnovu takozvane "doktrine efekata" <ref>JG Castel, 'The Extraterritorial Effects of Antitrust Laws' (1983) 179 Recueil des Cours 9</ref>. Zaštita međunarodne konkurencije regulisana je međunarodnim ugovorima . Godine 1945, tokom pregovora koji su prethodili usvajanju Opšteg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) 1947. godine, u okviru Povelje za Svjetssku trgovinska organizaciju predložene su ograničene obaveze održavanja međunarodne konkurencije. Ove obaveze nisu bile uključene u GATT, ali je 1994. godine, zaključenjem Urugvajske runde multilateralnih pregovora GATT-a, stvorena [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO). Sporazum o osnivanju WTO uključivao je niz odredbi o različitim pitanjima prekogranične konkurencije na osnovu specifičnog sektora <ref>Taylor, Martyn D. (2006). International competition law: a new dimension for the WTO?. Cambridge University Press. p. 2. ISBN 978-0-521-86389-6. Archived</ref>. Često korišten izraz za ovu oblast prava "antitrust" nastao je iz [[engleski jezik|engleskog jezika]], odnosno [[SAD]] gdje su početkom XX vijeka doneseni prvi zakoni protiv [[trust]]ova, odnosno [[kartel]]a. Kanada je 1889. godine donela ono što se smatra prvim legislativnim aktom o konkurenciji u modernom vremenu. Zakon o prevenciji i suzbijanju kombinacija nastalih u cilju ograničavanja trgovine donesen je godinu dana prije nego što su Sjedinjene Države donijele najpoznatiji pravni statut o pravu konkurencije, Sherman Act iz 1890. godine. Ime je dobio po senatoru Johnu Shermanu koji je tvrdio da Zakon "ne objavljuje novi princip prava, već primjenjuje stare i dobro priznate principe običajnog prava" <ref>Papadopoulos, Anestis S (2010). The International Dimension of EU Competition Law and Policy. Cambridge University Press. pp. 9–10. ISBN 978-0-521-19646-8.</ref>. == Osnovne odredbe == Zakon o konkurenciji, ili antimonopolski zakon, obično ima tri glavna elementa: * Zabrana sporazuma ili praksi koje narušavaju ili ograničavaju slobodnu konkurenciju između preduzeća, a naročito određivanja cijena, podjela tržišta i sl. Ovo posebno uključuje ograničavanje ili sprječavanje slobodne konkurencije koju izazivaju karteli ("zabranjeni sporazumi"); * Zabrana zloupotreba koje dovode do narušavanja konkurencije od strane firme koja dominira [[tržište]]m, ili antikonkurencijskih praksi koje imaju tendenciju da dovedu do takve dominantne pozicije. Ove zloupotrebe mogu uključivati ​​određivanje cijena, uslovljavanje kupovine proizvoda koji nema vezu sa osnovnom transakcijom, podizanje cijena i odbijanje kupoprodaje ("zloupotreba dominantnog položaja"); * Nadgledanje spajanja i preuzimanja većih firmi, uključujući i zajednička ulaganja, koje mogu dovesti do stvaranja dominantne pozicije ili [[monopol]]a. Transakcije za koje se smatra da ugrožavaju tržišnu utakmicu mogu se u potpunosti zabraniti ili odobriti uz određivanje uslova, kao što je npr. obaveza da se proda dio poslovanja koncentrisanih firmi ili da se ponude licence ili slobodan pristup kako bi se omogućilo drugim preduzećima da očuvaju tržišnu utakmicu ("zabranjene koncentracije"); * Pravo konkurencije obuhvata i nadgledanje dodjele državne pomoći, a u Bosni i Hercegovini je za ovaj posao nadležno Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine. == Historija == === Rimsko zakonodavstvo=== Rani primjer ovog zakonodavstva je donesen za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]] oko 50. godine pne.<ref>This is Julius Caesar's time according to Babled in De La Cure Annone chez le Romains.</ref> Da bi se zaštitila trgovina žitaricama, nametane su teške kazne svima onima koji direktno, namjerno i podmuklo zaustavljaju brodove za opskrbu. Pod Dioklecijanom 301. godine nove ere, ediktom je nametnua smrtna kazna za svakoga ko prekrši tarifni sistem, na primjer kupovinom, prikrivanjem ili izmišljanjem oskudice svakodnevnih dobara <ref>Wilberforce, Richard, Alan Campbell and Neil Elles (1966) The Law of Restrictive Practices and Monopolies, 2nd edition, London: Sweet and Maxwell LCCN 66-70116 Whish, Richard (2003) Competition Law, 5th Ed. Lexis Nexis Butterworths. p. 20.</ref>. Više zakona došlo je u okviru Zenonovog ustava iz 483. godine, koji se može pratiti u fiorentinskim općinskim zakonima iz 1322. i 1325. godine <ref>Wilberforce (1966) p. 22</ref>. Ovo je predviđalo konfiskaciju imovine i progon za bilo kakvu nezakonitu trgovinsku kombinatoriku ili zajedničko djelovanje monopola, bilo privatnih ili odobrenih od strane cara. Zenon je ukinuo sva ranije data ekskluzivna prava. [[Justinijan I]] je naknadno uveo zakon za plaćanje službenika za upravljanje državnim monopolima. === Srednji vijek === Zakonodavstvo u Engleskoj za kontrolu monopola i restriktivnih praksi bilo je na snazi ​​mnogo prije normanskog osvajanja <ref>Wilberforce (1966) p. 21.</ref>. Knjiga Domesday Book je zabilježila da je "foresteel" (tj. sprečavanje, praksa kupovine robe prije nego što stigne na tržište, a zatim napuhavanje cijena) jedna od tri moguće konfiskacije koje je kralj [[Edvard Ispovjednik]] mogao izvršiti u Engleskoj <ref>ollock and Maitland, History of English Law Vol. II, 453</ref>. Ali briga za poštene cijene dovela je i do pokušaja direktnog reguliranja tržišta. Pod Henrikom III je 1266. godine donesen zakon da se cijene [[hljeb]]a i piva određuju u skladu sa cijenama žitarica utvrđenim asesima. == Bosna i Hercegovina == Zakon kojim se uređuju pravila, mjere i postupci zaštite tržišne konkurencije u našoj zemlji je Zakon o konkurenciji <ref>[https://bihkonk.gov.ba/nadleznosti Službenaa stranica Konkurencijskog vijeća BiH - nadležnosti]/</ref>, a organ za provođenje zaštite konkurencije je Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine. == Također pogledajte == * [[Antitrust]] * [[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Ekonomski pojmovi]] [[Kategorija:Pravo konkurencije]] [[Kategorija:Ekonomija dobrobiti]] rn7pet9g8ibuohzk1rg7smdd8sqanun Srpska radikalna stranka Republike Srpske 0 507629 3900000 3872158 2026-06-23T11:16:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3900000 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Srpska radikalna stranka | izvorno_ime = Republike Srpske | logo = Logo SRS RS.png | skraćenica = SRS RS | predsjednik = [[Milanko Mihajlica]] | predsjednik_osnivač = | potpredsjednik = [[Miodrag Deretić]] | predsjedavajući = | generalni_sekretar = | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Nikola Poplašen]] | godina osnivanja = 12. februar 1992. | raspuštena = 19. april 2019. | prethodnik = [[Srpska demokratska stranka]] | nasljednik = [[Srpska radikalna stranka "9. januar"|Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj]]<br>[[Partija demokratskog progresa]] | slogan = | himna = | sjedište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Vidovdanska 53 | novine = | mladi_ogranak = | broj članova = | politička_pozicija = [[Desnica]] | ideologija = [[Srpski nacionalizam]]<ref>{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|title=Serbian Republic/Bosnia-Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=20. 7. 2024|archive-date=3. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230403231651/http://www.parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-rs.html|url-status=dead}}</ref><br>[[Nacionalni konzervativizam]]<ref name="SRS_RS">{{Cite web|url=https://www.globalsecurity.org/military/library/report/call/call_98-18_apb.htm|title=Bosnia-Herzegovina National Elections, Volume 1: Appendix B: Political Parties|website=www.globalsecurity.org|access-date=20. 7. 2024}}</ref><br>[[Separatizam]]<ref name="SRS_RS"/> | međunarodno_članstvo = | evropska_stranka = | boje = {{Colorbox|#08457b}} | sestrinske_stranke = | skupština1 = | broj_mandata1 = | skupština2 = | broj_mandata2 = | skupština3 = | broj_mandata3 = | skupština4 = | broj_mandata4 = | skupština5 = | broj_mandata5 = | skupština6 = | broj_mandata6 = | skupština7 = | broj_mandata7 = | veb-sajt = {{URL|srs-rs.org}} }} '''Srpska radikalna stranka Republike Srpske''' ('''SRS RS'''), jednostavnije '''Srpska radikalna stranka''' ('''SRS'''), jest bivša [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|parlamentarna politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Historija == Stranku je osnovao [[Nikola Poplašen]], bivši član [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]], 12. februara 1992. u [[Banja Luka|Banjaluci]]. Stranka je potekla od regionalnog odbora [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] iz [[Srbija|Srbije]], te se vodila njenom politikom, a kasnije i politikom [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]], osnovane 2008. od strane [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]] i [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]], bivših članova SRS. Najveći uspjeh ostvarila je u ljeto 1993. kada je iza SDS-a bila druga stranka po popularnosti u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republici Srpskoj]]. Po svom programu bila je nacionalna, patriotska i demokratska stranka desne orijentacije. Njen program je bio posvećen cjelokupnom [[Srbi|srpskom narodu]] sa naglaskom na Republiku Srpsku. Također su se zalagali za nezavisnost [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i ujedinjenje sa Srbijom, odnosno stvaranje "[[Velika Srbija|Velike Srbije]]".<ref name="SRS_RS" /><ref>{{Cite web|url=http://www.srs-rs.org/|title=Српска Радикална Странка - Републике Српске|date=9. 1. 2010|website=srs-rs.org|access-date=20. 7. 2024|archive-date=9. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109092237/http://www.srs-rs.org/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://srpskacafe.com/2019/04/radikali-u-srpskoj-od-velike-srbije-do-integrisanja-u-pdp/|title=Radikali u Srpskoj: Od "Velike Srbije" do integrisanja u PDP|last=DB|date=24. 4. 2019|website=Srpskacafe|language=bs-BA|access-date=20. 7. 2024}}</ref> Stranka je od 2004. prekinula sve odnose sa [[beograd]]skom centralom SRS-a, nakon što su se [[Milanko Mihajlica]] (predsjednik stranke) i [[Nikola Poplašen]] (osnivač) ideološki distancirali od [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]]. Šešeljeve pristalice su formirale [[Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj|Srpsku radikalnu stranku dr. Vojislav Šešelj]] (kasnije preimenovana u [[Srpska radikalna stranka "9. januar"|Srpsku radikalnu stranku "9. januar"]]), koja se 24. februara 2018. spojila u [[Srpska napredna stranka Republike Srpske|Srpsku naprednu stranku Republike Srpske]]. U aprilu 2019. većina članova stranke pristupila je [[Partija demokratskog progresa|Partiji demokratskog progresa]] (PDP), a SRS RS se ''[[de facto]]'' spojio sa PDP-om.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://opcija.net/ukrupnjavanje-srs-milanka-mihajlice-kolektivno-pristupila-pdp-u/|title=UKRUPNJAVANJE: SRS Milanka Mihajlice kolektivno pristupila PDP-u - Opcija|date=19. 4. 2019|access-date=20. 7. 2024|archive-date=20. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240720170253/https://opcija.net/ukrupnjavanje-srs-milanka-mihajlice-kolektivno-pristupila-pdp-u/|url-status=dead}}</ref> == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Nikola Poplašen]] <small>(r. 1951)</small> |12. februar 1992. |1999. |7 godina |- !2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Radislav Kanjerić]] |1999. |2002. |3 godine |- !3. |[[Datoteka:Milanko Mihajlica.jpg|bez okvira|80x80piksel]] |[[Milanko Mihajlica]] <small>(r. 1967)</small> |2002. |19. april 2019. |17 godina |} == Izbori == === Opći izbori === ==== Predsjedništvo ==== {| class="wikitable" |+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] !Godina !# !Kandidat !Broj glasova !% !Konstitutivni narod !Izabran? |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1996.]] | colspan="6" rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|1998.]] |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2002.]] |3. |[[Ognjen Tadić]] | style="text-align:center;" |44.262 |8,72 |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2006.]] | colspan="6" rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2010.]] |- !''[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2014.]]{{Efn|Učestvovala u koaliciji "[[Savez za promjene (Bosna i Hercegovina)|Savez za promjene]]".|naziv=SzP|grupa=lower-alpha}}'' |''1.'' | rowspan="2" |[[Mladen Ivanić|''Mladen Ivanić'']] |''317.799'' |''48,70'' | rowspan="2" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Da |- !''[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2018.]]{{Efn|naziv=SzP}}'' |''2.'' |''292.065'' |''42,74'' | style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |} ==== Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ==== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] !Godina !Pozicija !Broj glasova !% ![[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] ![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] !Vlada |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|1996.]] | colspan="5" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' | style="background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;" |Vanparlamentarna |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998.|1998.]] |6. |118.522 |7,60 |{{Infokutija stranka/mandati|2|42|#08457b}} |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#08457b}} | style="background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] | colspan="5" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Zabranjeno učešće na izborima'' | style="background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;" |Vanparlamentarna |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002.]] |8. |24.559 |2,00 |{{Infokutija stranka/mandati|1|42|#08457b}} |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#08457b}} | style="background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006.]] |15. |15.806 |1,12 |{{Infokutija stranka/mandati|0|42|#08457b}} |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#08457b}} | rowspan="4" style="background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;" |Vanparlamentarna |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010.]] |22. |10.483 |0,64 |{{Infokutija stranka/mandati|0|42|#08457b}} |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#08457b}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|''2014.'']]''{{Efn|naziv=SzP}}'' | rowspan="2" |''3.'' |''211.603'' |''32,64'' |{{Infokutija stranka/mandati|0|42|#08457b}} |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#08457b}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|''2018.'']]''{{Efn|naziv=SzP}}'' |''162.414'' |''9,80'' |{{Infokutija stranka/mandati|0|42|#08457b}} |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#08457b}} |} ==== Predsjednik Republike Srpske ==== {| class="wikitable" |+[[Predsjednik Republike Srpske]] !Godina !# !Kandidat !Broj glasova !% !Izabran? |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - predsjednik Republike Srpske|1996.]] | colspan="5" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - predsjednik Republike Srpske|1998.]]{{Efn|U koaliciji sa [[Srpska demokratska stranka|Srpskom demokratskom strankom]].|naziv=PRS-1998|grupa=lower-alpha}} |1. |[[Nikola Poplašen]]{{Efn|Kasnije smijenjen odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] [[Carlos Westendorp]]a 5. marta 1999; uklanjanje sprovedeno 2. septembra 1999.|naziv=Nikola Poplašen|grupa=lower-alpha}} | style="text-align:center;" |322.684 |43,9 | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Da |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - predsjednik Republike Srpske|2000.]] | colspan="5" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Zabranjeno učešće na izborima'' |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - predsjednik Republike Srpske|2002.]] |7. |[[Radislav Kanjerić]] | style="text-align:center;" |19.187 |3,8 | style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - predsjednik Republike Srpske|2006.]] | colspan="5" rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' |- ![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2007.|2007.]] |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - predsjednik Republike Srpske|''2010.'']]''{{Efn|Učestvovala u koaliciji "[[Zajedno za Srpsku]]" sa [[Srpska demokratska stranka|SDS-om]] i [[Partija demokratskog progresa|PDP-om]].|naziv=PRS-2010|grupa=lower-alpha}}'' | rowspan="3" |''2.'' | rowspan="2" |[[Ognjen Tadić|''Ognjen Tadić'']] |''227.239'' |''35,92'' | rowspan="3" style="text-align:center;background-color:#FF7F7F;" |Ne |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - predsjednik Republike Srpske|''2014.'']]''{{Efn|naziv=SzP}}'' |''296.021'' |''44,28'' |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - predsjednik Republike Srpske|''2018.'']]''{{Efn|naziv=SzP}}'' |[[Vukota Govedarica|''Vukota Govedarica'']] |''284.195'' |''41,82'' |} ==== Narodna skupština Republike Srpske ==== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+[[Narodna skupština Republike Srpske]] !Godina !Pozicija !Broj glasova !% !Mandati !Vlada |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996 - Narodna skupština Republike Srpske|1996.]] |4. |72.517 |6,7 |{{Infokutija stranka/mandati|6|83|#08457b}} | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast |- ![[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 1997.|1997.]] |3. |126.852 |15,99 |{{Infokutija stranka/mandati|15|83|#08457b}} | rowspan="2" style="background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998 - Narodna skupština Republike Srpske|1998.]] | |97.244 |13,1 |{{Infokutija stranka/mandati|11|83|#08457b}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000 - Narodna skupština Republike Srpske|2000.]] | colspan="4" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Zabranjeno učešće na izborima'' | style="background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;" |Vanparlamentarna |- ! rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002 - Narodna skupština Republike Srpske|2002.]] | rowspan="2" |5. | rowspan="2" |22.396 | rowspan="2" |4,39 | rowspan="2" |{{Infokutija stranka/mandati|4|83|#08457b}} | style="text-align:center;background-color:limegreen;" |Vlast {{Small|(do februara 2006)}} |- | style="background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;" |Opozicija {{Small|(od februara 2006)}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006 - Narodna skupština Republike Srpske|2006.]] |8. |16.454 |2.92 |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#08457b}} | rowspan="3" style="background:#FF7F7F;vertical-align:middle;text-align:center;" |Opozicija |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010 - Narodna skupština Republike Srpske|2010.]] |9. |15.166 |2.39 |{{Infokutija stranka/mandati|1|83|#08457b}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014 - Narodna skupština Republike Srpske|2014.]]{{Efn|Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|općim izborima 2014.]] učestvovala je u koaliciji sa: [[Srpska demokratska stranka|SDS-om]] i [[Partija ujedinjenih penzionera|PUP-om]]. SDS osvojio je 2 od 24 mjesta, dok je SRS RS-u pripala ostala 2 mjesta.|naziv=OI-2014|grupa=lower-alpha}} |2. |''173.742'' |''26,22'' |{{Infokutija stranka/mandati|2|83|#08457b}} |- ![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Narodna skupština Republike Srpske|2018.]]{{Efn|Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] učestvovala je u koaliciji pod nazivom ''Srpska demokratska stranka - (SDS-SRS RS-SRS)'' koju su činile: [[Srpska demokratska stranka]] (svih 16 poslanika pripalo SDS-u), Srpska radikalna stranka Republike Srpske i [[Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj]].|naziv=OI-2018|grupa=lower-alpha}} |''2.'' |''123.515'' |''18,04'' |{{Infokutija stranka/mandati|0|83|#08457b}} | style="background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;" |Vanparlamentarna |} === Lokalni izbori === ==== Skupština Brčko distrikta ==== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+[[Skupština Brčko distrikta]] !Godina !Broj glasova !% !Mandati |- ![[Prvi saziv Skupštine Brčko distrikta|2000.]] | colspan="3" rowspan="2" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004 (Brčko)|2004.]] |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008 (Brčko)|''2008.'']]{{Efn|Učestvovala u koaliciji sa: [[Srpska demokratska stranka|SDS-om]], [[Demokratski narodni savez|DNS-om]] i [[Partija demokratskog progresa|PDP-om]].|naziv=Brčko|grupa=lower-alpha}} |''8.448'' |''18,75'' |{{Infokutija stranka/mandati|6|31|#08457b}} |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012 (Brčko)|2012.]] |123 |0,30 |{{Infokutija stranka/mandati|0|31|#08457b}} |- ![[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016 (Brčko)|2016.]] | colspan="3" style="text-align:center;background-color:#ddd;" |''Nije učestvovala'' |} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Srpska demokratska stranka]] * [[Partija demokratskog progresa]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1992.]] [[Kategorija:Političke stranke raspuštene 2019.]] [[Kategorija:Bivše političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše političke stranke u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpske političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpska radikalna stranka Republike Srpske|*]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Separatizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Srpska demokratska stranka]] [[Kategorija:Partija demokratskog progresa]] 2ghz3456anoxj86x2eomt0z9kv8jujh Zimske olimpijske igre 2030. 0 507957 3899882 3688292 2026-06-22T20:02:25Z Yayan550 167137 /* */ Replace with new logo 3899882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Olimpijske igre|2030|Winter|Olympics| | logo = 2030 Winter Olympics logo (English).svg }} '''Zimske olimpijske igre 2030.''' ({{Jez-fr|Jeux olympiques d'hiver de 2030}}), zvanično poznat kao '''XXVI Zimske olimpijske igre''' i brendiran kao '''Francuske Alpe 2030''' (''Alpes Françaises 2030''), je predstojeći međunarodni [[multi-sportski događaj]] koji će se održati širom [[Francuski Alpi|francuskih Alpa]] od 8. do 24. februara 2030. godine. Mjesta će dijeliti departmani [[Alpes-Maritimes]] i [[Hautes-Alpes]] u [[Provansa-Alpi-Azurna obala|Provansi-Alpi-Azurna obala]], te departmani [[Haute-Savoie]] i [[Savoie]] u [[Auvergne-Rhône-Alpes]] . Regija domaćin je objavljena na [[142. zasjedanje MOK-a|142. sjednici MOK-a]] u [[Pariz]]u 24. jula 2024., dva dana prije početka [[Olimpijske igre 2024.|Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cbssports.com/olympics/news/ioc-delays-selection-of-2030-winter-olympics-host-after-climate-change-and-sustainability-discussions/|title=IOC delays selection of 2030 Winter Olympics host after climate change and sustainability discussions|last=Gonzalez|first=Isabel|date=7. 12. 2022|website=CBS Sports|archive-url=https://web.archive.org/web/20230205115946/https://www.cbssports.com/olympics/news/ioc-delays-selection-of-2030-winter-olympics-host-after-climate-change-and-sustainability-discussions/|archive-date=5. 2. 2023|url-status=live|access-date=18. 3. 2023}}</ref> {| class="wikitable" |+ Zimske olimpijske igre 2030. domaćin gradskih izbora ! Grad ! Naziv NOC-a ! Da ! br ! |- | '''[[Francuske Alpe]]''' | Francuska | style="text-align:center;" | '''84''' | style="text-align:center;" | 4 | style="text-align:center;" | 7 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Olimpijske igre}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:ZOI 2030.| ]] [[Kategorija:Zimske olimpijske igre]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Francuskoj]] dmvf51ow3gcohr379cbginctj5vb09l 2026. 0 508540 3899813 3898033 2026-06-22T14:15:33Z KWiki 9400 3899813 wikitext text/x-wiki {{Godina}}   {{Godina u drugim kalendarima}} '''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih. == Događaji == === Januar === * [[1. januar]] ** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].<ref>{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> ** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}</ref> ** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.<ref>{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}</ref> * [[3. januar]] ** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].<ref>{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}</ref> ** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].<ref>{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}</ref> ** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].<ref>{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}</ref> * [[5. januar]] ** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].<ref>{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}</ref> * [[6. januar]] ** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].<ref>{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[7. januar]] ** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[9. januar]] ** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[11. januar]] ** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].<ref>{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> * [[13. januar]] ** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.<ref>{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}</ref> * [[15. januar]] ** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}</ref> == Predviđeni i zakazani događaji == * [[5. februar]] &ndash; [[Novi START]] ugovor ističe. * [[6. februar|6.]] &ndash; [[22. februar|22.]] februar &ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]]. * [[6. mart|6.]] &ndash; [[15. mart|15.]] mart &ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija. * [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. * [[12. august|12. avgust]] &ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}</ref> * [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}</ref> * [[4. septembar|4.]] &ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] . * [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]). == Umrli == === Januar === * [[19. januar]] ** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica ** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš === Februar === * [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac * [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac * [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik * [[18. februar]] ** [[Jan Timman]], nizozemski šahist ** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine * [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka * [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana === Mart === * [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]] * [[7. mart]] ** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]] ** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš * [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog === April === * [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac * [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener * [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener * [[16. april]] – [[Alex Manninger]], austrijski nogometaš * [[17. april]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš * [[24. april]] – [[Dirk Kempthorne]], američki političar === Maj === * [[1. maj]] – [[Alex Zanardi]], italijanski automobilist i parabiciklist * [[6. maj]] – [[Ted Turner]], američki medijski mogul i osnivač TV-kanala [[CNN]] === Juni === * [[1. juni]] – [[Rick Adelman]], američki košarkaš i trener * [[3. juni]] – [[Edin Avdić]], bosanskohercegovački sportski komentator * [[20. juni]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica == Reference == {{Refspisak}} buj70h454ovvjg3jddiyryzkt4wpw6c Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 0 509348 3900012 3847271 2026-06-23T11:53:33Z Makenzis 98619 3900012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | naziv = Premijer ženska liga Bosne i Hercegovine | logo = Logo PŽL.png | piksela = 180 | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | konfederacija = [[UEFA]] | osnovana = {{Početni datum i godine|2001}} | ekipe = 8 | ispadanje = [[Prva ženska nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva ženska liga FBiH]] <br> [[Prva nogometna liga Republike Srpske za žene|Prva ženska liga RS]] | nivo = 1 | domaći_kup = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene|Kup BiH]] | konfederalni_kup = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | šampioni = [[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (24x) | sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2025/2026.|2025/26]] | najuspješniji_klub = [[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (24x) | veb-sajt = [https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/ nfsbih.ba] | trenutno = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2026/2027.|2026/2027.]] }} '''Premijer ženska liga Bosne i Hercegovine''' ('''PŽL''') najjača je ženska [[nogomet]]na liga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i trenutno se sastoji od 8 klubova. Od 2013. liga je ujedinjena. Prije se igralo u dvije odvojene grupe zasnovane na ligaškim sistemima ograničenim unutar entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], jedna je bila [[Prva ženska nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva ženska liga Federacije Bosne i Hercegovine]], a druga [[Prva nogometna liga Republike Srpske za žene|Prva liga Republike Srpske za žene]], pri čemu se prvak odlučivao u play-offu.<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/womenschampionsleague/news/020c-0e1448b07049-4770d289036d-1000--national-women-s-league-launches-in-bosnia-and-herzegovina/|title=National women's league launches in Bosnia and Herzegovina|last=|website=UEFA.com|publisher=[[UEFA]]|language=en|access-date=2. 9. 2024}}</ref> Osvajačice lige kvalifikuju se za mjesto u [[UEFA Liga prvaka za žene|UEFA Ligi prvaka za žene]]. Liga privlači malo medijske pažnje u Bosni i Hercegovini, dok je finansiranje često neadekvatno, a klubovima nedostaje infrastruktura, u nekim slučajevima čak i objekti za osnovne treninge.<ref>{{Cite web|url=http://humanrightshouse.org/Articles/11787.html|title=Women's football teams ignored in B&H|date=16. 9. 2009|website=humanrightshouse.org|access-date=2. 9. 2024|archive-date=8. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110408204807/http://humanrightshouse.org/Articles/11787.html|url-status=dead}}</ref> == Historija == Do 2013. liga je bila podijeljena na ligu organizovanu od [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Federacije BiH]] (NSFBiH) i ligu [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]] (FSRS). Dvije najbolje ekipe NSFBiH lige plasirale su se u play-off u kojem se pridružila prvakinja FSRS lige. Mjesto za play-off je unaprijed odlučen i igralo se kao grupa sa tri ekipe. Klub na prvom mjestu kvalifikovao se u [[UEFA Liga prvaka za žene|UEFA Ligu prvaka za žene]]. == Format == Osam klubova igraju jedni protiv drugih tri puta, dva puta kod kuće i jedan u gostima, u ukupno 21 kolu. Šampion se kvalifikuje za narednu sezonu [[UEFA Liga prvaka za žene|UEFA Lige prvaka za žene]]. Dvije najlošije plasirane ekipe ispadaju u svoju drugu ligu ([[Prva ženska nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva ženska liga FBiH]] ili [[Prva nogometna liga Republike Srpske za žene|Prva ženska liga RS]]). == Klubovi u sezoni 2024/25. == {{Glavni|Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2024/2025.}} {{location map+ |Bosna i Hercegovina|float=right |width=300 |caption=Lokacija klubova u Premijer ženskoj ligi 2024/2025. |places= {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.871850 |long=18.411015 |label=[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]]|position=top}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.343033 |long=17.807894 |label=[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]]|position=top}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.539417 |long=18.675028 |label=[[FK Sloboda Tuzla (žene)|Sloboda]]|position=right}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.71175 |long=18.348194 |label=[[ŽFK Leotar|Leotar]]|position=top}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.056249 |long=17.449827 |label=[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]]|position=left}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.668544 |long=18.974854 |label=[[SFK Libero Goražde|Libero]]|position=bottom}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.445999 |long=19.126000 |label=[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]]|position=bottom}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat= 43.9 |long=18.35 |label=[[ŽNK Vogošća|Vogošća]]|position=bottom}} }} {| class="wikitable sortable" |- ! Klub<ref>{{cite web|title=Club list|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/|publisher=nfsbih.ba|access-date=29. 5. 2023}}</ref> ! Lokacija ! Stadion |- | [[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]]|| [[Mostar]]|| [[Stadion "Rođeni"]] |- | [[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]]|| [[Bugojno]]|| [[Stadion "Jaklić"]] |- | [[ŽFK Leotar|Leotar]]|| [[Trebinje]]|| [[Stadion Police]] |- | [[SFK Libero Goražde|Libero]]|| [[Goražde]]|| [[Stadion "Midhat Drljević"]] |- | [[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]]|| [[Bijeljina]]|| [[Gradski stadion Bijeljina]] |- | [[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]]|| [[Sarajevo]]|| [[Trening-centar Butmir]] |- | [[FK Sloboda Tuzla (žene)|Sloboda]]|| [[Tuzla]]|| [[Gradski stadion Tušanj]] |- | [[ŽNK Vogošća|Vogošća]]|| [[Vogošća]]||[[Stadion "Hakija Mršo"]] |} == Pobjednice lige == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="font-size:99%;" ! rowspan="2" width="50" scope="col" |Sezona ! rowspan="2" width="140" scope="col" |Pobjednik<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesb/bih-womchamp.html|title=Bosnia-Hercegovina (Women) List of Champions|website=www.rsssf.org|access-date=2. 9. 2024}}</ref> {{small|(Titule u PŽL)}} ! rowspan="2" width="140" scope="col" |Drugoplasirani ! rowspan="2" width="140" scope="col" |Trećeplasirani ! colspan="4" scope="col" |Najbolji strijelac |- ! width="250" |Igračica <small>(Klub)</small> ! width="50" |Država !Golovi !Ref. |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2001/2002.|2001/02.]] ! scope="row" |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] (1) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2002/2003.|2002/03.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (1) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2003/2004.|2003/04.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (2) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2004/2005.|2004/05.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (3) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2005/2006.|2005/06.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (4) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2006/2007.|2006/07.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (5) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2007/2008.|2007/08.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (6) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2008/2009.|2008/09.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (7) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2009/2010.|2009/10.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (8) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2010/2011.|2010/11.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (9) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2011/2012.|2011/12.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (10) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2012/2013.|2012/13.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (11) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2013/2014.|2013/14.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (12) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2014/2015.|2014/15.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (13) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2015/2016.|2015/16.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (14) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2016/2017.|2016/17.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (15) |[[ŽFK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva]] |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2017/2018.|2017/18.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (16) |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2018/2019.|2018/19.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (17) |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2019/2020.|2019/20.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (18) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽFK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva]] |{{sortname|Armisa|Kuč}} {{small|(SFK 2000)}} |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | style="text-align:center" |10 |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|title=Strijelci Premijer lige BiH - žene 2019/20.|date=22. 9. 2020|website=web.archive.org|access-date=2. 9. 2024|archive-date=22. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922203700/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2020/2021.|2020/21.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (19) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] |{{sortname|Armisa|Kuč}} {{small|(SFK 2000)}} |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | style="text-align:center" |20 |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|title=Strijelci Premijer lige BiH - žene 2020/21.|date=25. 11. 2020|website=web.archive.org|access-date=2. 9. 2024|archive-date=25. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125021118/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2021/2022.|2021/22.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (20) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] |{{sortname|Alma|Krajnić}} {{small|(SFK 2000)}} |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | style="text-align:center" |8 |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|title=Strijelci Premijer lige BiH - žene 2021/22.|date=4. 10. 2022|website=web.archive.org|access-date=2. 9. 2024|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004033128/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2022/2023.|2022/23.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (21) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2023/2024.|2023/24.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (22) |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2025/2026.|2025/26.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (24) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] | | | style="text-align:center" | | |} == Najuspješniji klubovi == {| class="wikitable sortable" !Klub !Broj titula !Godine osvajanja titule |- |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |24 |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2002/2003.|2003]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2003/2004.|2004]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2005/2006.|2006]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2006/2007.|2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2007/2008.|2008]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2009/2010.|2010]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2010/2011.|2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2011/2012.|2012]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2012/2013.|2013]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2014/2015.|2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2015/2016.|2016]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2016/2017.|2017]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2017/2018.|2018]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2018/2019.|2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2019/2020.|2020]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2020/2021.|2021]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2021/2022.|2022]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2022/2023.|2023]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2023/2024.|2024]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2024/2025.|2025]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2025/2026.|2026.]] |- |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] |1 |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2001/2002.|2002.]] |} ==Također pogledajte== *[[Nogomet u Bosni i Hercegovini]] *[[Ženski nogomet u Bosni i Hercegovini]] *[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene]] *[[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Spisak ženskih klubova u Bosni i Hercegovini]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.nfsbih.ba/ Zvanični sajt nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] *[https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu UEFA-e] *[https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=women Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu FIFA-e] {{Nogomet u BiH}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene}} {{Seniorske sportske lige Bosne i Hercegovine}} {{Evropske prve nogometne lige za žene}} [[Kategorija:Osnivanja u 2001.]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini za žene]] [[Kategorija:Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene|*]] [[Kategorija:Prve lige Bosne i Hercegovine za žene]] [[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi za žene|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Ženski nogomet u Bosni i Hercegovini]] 1q5nn5n9lew6erwpvxifeop3shslf72 Sanja Domazet 0 516908 3899896 3685632 2026-06-22T21:17:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899896 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Sanja Domazet | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|5|14}} | mjesto_rođenja = [[Smederevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = Pjesnikinja i spisateljica | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = Goran Daničić | djeca = Nastasja Alja Daničić (1998) | nagrade = [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|Nagrada "Meša Selimović"]]<br/> [[Nagrada "Žensko pero"]] | potpis = | veb-sajt = }} '''Sanja Domazet Daničić''' (14. maj 1968.) [[srbija]]nska je [[Pisac|spisateljica]], [[novinar]]ka i univerzitetski profesor. == Biografija == Njen otac [[Slavko Domazet]] je bio poznati novinar. Rodila se u [[Smederevo|Smederevu]], a odrasla u [[Azanja|Azanji]]. Domazet je završila osnovnu školu "Dr Jovan Cvijić Smederevo" 1979. i upisala Gimnaziju u Smederevu. Završila je i Srednju muzičku školu Josip Slavenski u Beogradu. Diplomirala je na [[Pravni fakultet u Beogradu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu]] 1987, magistrirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu na kom je i doktorirala. Trenutno je vanredni profesor novinarskih predmeta na istom fakultetu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fpn.bg.ac.rs/faculty/sanja-domazet|title=Сања Домазет – Факултет политичких наука {{!}} Универзитет у Београду|access-date=13. 2. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> Bila je udata za glumca [[Goran Daničić|Gorana Daničića]] s kojim je 1998. dobila kćer Nastasju Alju Daničić studentkinju pozorišne i radio režije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. == Karijera == Sanja piše [[Poezija|poeziju]], [[Proza|prozu]], [[Drama|drame]] i [[esej]]e. Radove je objavljivala u časopisima Smederevo i Teatron. Njena drama ''Punjenje tikvice'' premijerno je izvedena u [[Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu|Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu]] 1996. Po ovoj drami je sa Slobodanom Šijanom napisala scenario za film. Dobitnica je mnogih diploma i nagrada tokom školovanja: Nagrada za poeziju i prozu, "Izvor žive reči", Nagrada za esej, "Disovo proleće", Nagrada narodne biblioteke Srbije, [[nagrada "Žensko pero"]], Najbolje novinarsko pero, [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|Nagrada Meša Selimović]], Nagrada "Moma Dimić", [[Nagrada Ljubomir P. Nenadović]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bing.com/search?q=Sanja+Domazet&cvid=e4577629db6c45d981af6326250a2c2e&gs_lcrp=EgRlZGdlKgYIABBFGDsyBggAEEUYOzIGCAEQABhAMgYIAhAAGEAyBggDEEUYPDIGCAQQRRg8MgYIBRBFGD0yCAgGEOkHGPxV0gEHNjM5ajBqMagCALACAA&PC=U531&FPIG=2F4ADEB48F7A4068AB053FF5F294DBF9&first=31&FORM=PERE1|title=Sanja Domazet|website=Bing|access-date=13. 2. 2025}}</ref>, [[Nagrada "Grigorije Božović"]]<ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/sanji-domazet-pripala-nagrada-grigorije-bozovic-za-knjigu-apsint-sa-lotrekom/|title=Sanji Domazet pripala nagrada "Grigorije Božović" za knjigu "Apsint sa Lotrekom"|last=Cukić|first=Mona|date=5. 6. 2024|website=NOVA portal|access-date=13. 2. 2025}}</ref>. === Djela === * ''Punjene tikvice'' (1996.)<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/sanja-domazet-punjene-tikvice-ili-o-umetnosti-i-drugim-demonima/zbn61eq|title=Sanja Domazet: Punjene tikvice ili o umetnosti i drugim demonima|last=Domazet|first=Sanja|date=22. 7. 2017|website=Blic.rs|access-date=13. 2. 2025}}</ref> * ''Anatomija zanosa'' - eseji (2005.) * ''Ko plače'' (2005.) * ''Moć maske: priče i drame'' (2006.) * ''Azil'' (2006.) * ''Božanstveni bezbožnici'' (2019.) * ''Na kafi kod Šekspira'' (2022.)<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/predstavljena-knjiga-putopisa-sanje-domazet-na-kafi-kod-sekspira-u-izdanju-glasnika/|title=Predstavljena knjiga putopisa Sanje Domazet "Na kafi kod Šekspira" u izdanju Glasnika - Kultura - Dnevni list Danas|date=28. 6. 2022|access-date=13. 2. 2025}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura== * {{cite book|first=Bojka|last=Vuletić|title=Leksikon smederevskih autora|year=2007|location=smederevo|isbn=978-86-910227-0-9|pages=119-120}} == Vanjski linkovi == * {{cite news|title=Sanja Domazet|last=Kovačević|url=https://www.rts.rs/page/radio/ci/story/28/radio-beograd-2/4825536/sanja-domazet.html|website=|first=Dragana|date=25. 5. 2022|work=Radio Beograd 2|access-date=25. 5. 2022}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Domazet, Sanja }} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Smederevo]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanske pjesnikinje]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Meša Selimović" (BiH)]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Žensko pero"]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Ljubomir P. Nenadović"]] ql19iauzj3xo6lx5845m1jckgoj8k39 Senka Marić 0 516999 3899919 3848203 2026-06-23T00:13:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899919 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Senka Marić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1972||}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = Književnica, pjesnikinja, prevoditeljica i urednica časopisa | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = [[Kintsugi Tijela]] | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|Nagrada "Meša Selimović]] | potpis = | veb-sajt = }} '''Senka Marić''' (rođena 1972. u Mostaru, [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[SFRJ]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] književnica, pjesnikinja, esejista i prevoditeljica. Najpoznatija je po svom stvaralaštvu kao pjesnikinja, te po romanu ''[[Kintsugi Tijela]]'' iz 2018, koji se oslanja na autoričino vlastito iskustvo sa [[Rak dojke|rakom dojke]]. Suosnivačica je književnog časopisa Strane. Marić također prevodi sa [[Engleski jezik|engleskog jezika]].<ref name=":0" /> == Biografija == Rođena je u [[Mostar]]u, 1972.<ref name=":0">{{Cite web|date=novembar 2016|title=Senka Maric|url=https://www.mqw.at/en/institutions/q21/artists-in-residence/2016/senka-maric|access-date=7. 4. 2021|website=MuseumsQuartier Wien|language=en-US|archive-date=12. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412014413/https://www.mqw.at/en/institutions/q21/artists-in-residence/2016/senka-maric/|url-status=dead}}</ref><ref name=":1">{{Cite journal|date=april 2014|title=It's Good|url=http://www.spiritofbosnia.org/volume-9-no-2-2014april/its-good/|journal=Spirit of Bosnia|volume=9|issue=2|issn=1931-4957|access-date=7. 4. 2021}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|last=Fargo Cole|first=Isabel|date=22. 7. 2019|title=30 Jahre Mauerfall: Schriftsteller schauen auf das Leben in geteilten Städten|url=https://www.tagesspiegel.de/kultur/literarisches-colloquium-30-jahre-mauerfall-schriftsteller-schauen-auf-das-leben-in-geteilten-staedten/24684250.html|access-date=7. 4. 2021|website=Der Tagesspiegel|language=de}}</ref> Poeziju je počela pisati kada je imala samo osam godina.<ref name=":3">{{Cite web|date=25. 3. 2017|title=Do smrti naredne|url=https://www.tacno.net/kultura/do-smrti-naredne/|access-date=7. 4. 2021|website=Tacno.net|language=Bosnian}}</ref> Nakon završene srednje škole studirala je pozorišno obrazovanje i komparativnu književnost na [[Filozofski fakultet u Mostaru|Filozofskom fakultetu u Mostaru]] i [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Od 1991. do 1997. Marić je izbjegla od [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] i živjela u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], gdje se školovala za stilistu na [[Akademija Vidal Sassoon|Akademiji Vidal Sassoon]] u [[London]]u.<ref name=":0" /><ref name=":4">{{Cite web|last=Mattingly|first=Stacy|date=30. 7. 2020|title=A New Generation of Writers in Bosnia and Herzegovina Narrates Life Beyond War|url=https://lithub.com/a-new-generation-of-writers-in-bosnia-and-herzegovina-narrates-life-beyond-war/|access-date=7. 4. 2021|website=Literary Hub|language=en-US}}</ref> Nakon rata se vratila u Mostar, gdje i dan danas radi kao pjesnikinja, spisateljica, prevoditeljica i urednica časopisa. Marić često učestvuje na evropskim književnim događajima, vodi radionice pisanja, te vrši funkciju glavne urednice online književnog časopisa "Strane.ba". Ovu ulogu omogućio joj je Biro za obrazovna i kulturna pitanja američkog [[State Department|State Department-a]]. Časopis je osnovan 2014. godine od strane Senke Marić, [[Almin Kaplan|Almina Kaplana]] i [[Srđan Gavrilović|Srđana Gavrilovića]], nezavisnih pisaca čiji je glavni cilj bio stvaranje prostora u kojem autori iz cijelog regiona mogu predstaviti svoj rad, promovisati književnost, kao i podsticati komunikaciju između pisaca bivših jugoslovenskih republika.<ref name=":7">{{Cite web|url=https://iwp.uiowa.edu/writers/2023/senka-maric|title=Senka MARIĆ {{!}} The International Writing Program - Graduate College {{!}} The University of Iowa|website=iwp.uiowa.edu|language=en|access-date=2026-02-12}}</ref><ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":4" /> Tu se objavljuju djela poznatih i cijenjenih autora, kao i novih književnih glasova koji tek počinju svoju karijeru. Cilj je također fokusirati se na druge umjetničke forme poput [[Likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]], [[Film|filma]], [[Fotografija|fotografije]] i [[Muzika|muzike]]. Objavila je tri knjige poezije: ''[[Odavde do nigdje]]'' (1997), ''[[To su samo riječi]]'' (2005) i ''[[Do smrti naredne]]'' (2016).<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":3" /><ref name=":5">{{Cite journal|last=Raljević|first=Selma|date=2017|title=A brief herstory of living and dying in a collection of poems Until the Next Death by Senka Marić|url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0023-51641757034R|journal=Kultura|issue=157|pages=34–48|doi=10.5937/kultura1757034R|issn=0023-5164|doi-access=free}}</ref><ref name=":6">{{Cite web|last=|date=22. 7. 2020|title=Senka Marić|url=https://www.readingbalkans.eu/authors/senka-maric/|access-date=7. 4. 2021|website=Reading Balkans|language=en-GB|archive-date=30. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201230044141/https://www.readingbalkans.eu/authors/senka-maric/|url-status=dead}}</ref> Njen debitantski roman ''[[Kintsugi Tijela]]'' objavljen je 2018; zasniva se na autoricinom sopstvenom iskustvu sa rakom, pri čemu narator u romanu preispituje svoje djetinjstvo dok se bavi bolešću i liječenjem. Marić je preživjela rak dojke, a njeni radovi se često bave i inspirisani su tim iskustvom.<ref name=":3" /><ref name=":4" /><ref name=":5" /><ref>{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/kultura/knjige/rekonstrukcija-dojk-kot-luksuz/574256|title=Rekonstrukcija dojk kot luksuz|last=Bergelj|first=Vesna Hrdlička|date=27. 3. 2021|website=RTVSLO.si|language=sl|access-date=7. 4. 2021}}</ref> === Nagrade === Godine 2013. dobila je evropsku nagradu Vitez poezije, kada je njena pjesma [[Dobro je (pjesma)|''Dobro je'']] proglašena najboljom na književnom konkursu na kojem je učestvovalo sedam evropskih zemalja, i to: [[Austrija]], [[Slovenija]], [[Italija]], Hrvatska, [[Mađarska]], [[Slovačka]] i Bosna i Hercegovina. U obrazloženju žirija, između ostalog, navedeno je: „Pjesma Senke Marić Šarić je suptilna, mudra i uzvišena.“ Osvojila je [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|Nagradu "Meša Selimović"]] za 2018. godinu, veliku književnu nagradu za romane objavljene u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Srbija|Srbiji]].<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref>{{Cite journal|last=Raljevic|first=Selma|date=januar 2018|title=Women's literary experiment of Body Kintsugi by Senka Marić|url=https://www.researchgate.net/publication/333793010|journal=Kultura|issue=162|pages=284–305|doi=10.5937/kultura1962284R|doi-access=free}}</ref> ''Kintsugi Tijela'' je na engleski prevela [[Celia Hawkesworth]], a objavila [[Peirene Press]] pod naslovom ''Body Kintsugi'' krajem 2022.<ref name=":4" /><ref>{{Cite web|last=Peligra|first=Cristina|date=5. 6. 2019|title=THE TRANSLATOR'S (INTER)VIEW. MIRZA PURIC ON UNDER PRESSURE|url=https://inpressbooks.co.uk/blogs/news/the-translator-s-interview-mirza-puric-on-under-pressure|access-date=7. 4. 2021|website=Inpress Books|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Bayley |first=Sian |date=21. 12. 2021 |title=PEN Translates award winners from 15 countries revealed |url=https://www.thebookseller.com/news/pen-translates-award-winners-15-countries-revealed-1296564 |access-date=26. 7. 2022 |website=The Bookseller |language=En}}</ref> Pored ostalih nagrada, osvojila je i English PEN Translates za 2022. godinu, i to kao prva bosanskohercegovačka spisateljica, a bila je i u užem izboru za književnu nagradu EBRD-a za 2023. godinu. Njeno djelo "Gravitacije" je osvojilo nagradu ''Štefica Cvek'' za feminističko pisanje 2022. godine.<ref name=":7" /> Dva puta je dobila [[Nagrada "Zija Dizdarević"|Nagradu "Zija Dizdarević"]] za kratku priču , najveću nagradu za kratku prozu u zemlji, 2000. i 2013.<ref name=":0" /> Kritičari je ubrajaju u prvu generaciju spisateljica u Bosni i Hercegovini koje se zbog spola ne smatraju izuzecima.<ref>{{Cite book|last1=Schultermandl|first1=Silvia|url=https://books.google.com/books?id=AIsbEAAAQBAJ|title=Ethnicity and Kinship in North American and European Literatures|last2=Rieser|first2=Klaus|date=17. 3. 2021|publisher=Routledge|isbn=978-1-000-36312-8|language=en}}</ref> == Djela == {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Žanr |- |1997. |''[[Odavde do nigdje]]'' | rowspan="3" |Poezija |- |2005. |''[[To su samo riječi]]'' |- |2016. |''[[Do smrti naredne]]'' |- |2018. |''[[Kintsugi Tijela]]'' |Roman |} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Marić, Senka }} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Meša Selimović" (BiH)]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] 1wyu7p94sl4tyxnctwyycn2lm81zu9q Šablon:Podaci o zastavi Württemberg 10 517200 3899981 3686308 2026-06-23T09:36:45Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wurttflag.png]] → [[File:Flag of the Kingdom of Württemberg (1806 - 1816).png]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · More precise and not just a meaningless name 3899981 wikitext text/x-wiki {{ {{{1<noinclude>|Podaci o zastavi</noinclude>}}} | alias = Württemberg | alias1 = {{{alias1|}}} | alias genitiv = Württemberg | zastava alias = Flagge Königreich Württemberg.svg | zastava alias-država= Wuerttemberg Banner.svg | zastava alias-1803 = Flag of the Kingdom of Württemberg (1806 - 1816).png | zastava alias-armija = Royal Württemberg Infantry Standard (1817-1921).svg | veličina = {{{veličina|}}} | ime = {{{ime|}}} | link = {{{link|}}} | link1 = {{{link1|}}} | varijanta = {{{varijanta|}}} <noinclude> | var1 = država | var2 = 1803 | preusmjerenje1 = Elektorat Württemberg | preusmjerenje2 = Kraljevina Württemberg | preusmjerenje3 = Vojvodstvo Württemberg | related1 = Württemberg-Hohenzollern | related2 = Württemberg-Baden | related3 = Baden-Württemberg </noinclude> }} plnptoqw1r4s22ycmot1fgqd3uf3uwh Književni korner 0 519291 3899975 3898263 2026-06-23T08:32:32Z Pinturiccio 141837 /* Gosti Književnog kornera */ 3899975 wikitext text/x-wiki {{Standardi}}{{Infokutija kompanija | ime = Književni korner | slika = Logo Književnog kornera.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = Zvanični logo Književnog kornera | slika2 = | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = | žanr = Kulturna platforma | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = {{start date and age|2023}} | ukinuto = | osnivač = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = | dodatak = }} '''Književni korner''' je program kojeg uređuju i vode [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisci [[Elvis Ljajić]] i [[Goran Vrhunc]] i koji se realizira dva puta mjesečno u institucijama kulture u [[Sarajevo|Sarajevu.]]<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/11/18/ljajic-i-vrhunc-knjizevnim-kornerom-vracamo-dug-kulturi-u-sarajevu|title=Ljajić i Vrhunc: Književnim kornerom vraćamo dug kulturi u Sarajevu|last=Vegara|first=Sead|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/osnivaci-knjizevnog-kornera-za-raport-ko-to-danas-cita-i-ko-dijeli-isti-ljubav-i-strast-47-razgovora-dva-puta-sedmicno-nije-mala-stvar/?fbclid=IwY2xjawM_WLFleHRuA2FlbQIxMQABHjfrxXueSh9Hzp2t9qV6va6HbtFPaCYjcJb-vdrTB7TY7DEKxrQuocunbjVS_aem_PaOFWe9mDWqmarAk9xcA2A|title=Osnivači ‘Književnog kornera’ za Raport: Ko to danas čita i ko dijeli isti ljubav i strast. 47 razgovora dva puta sedmično nije mala stvar|last=Sarajlić Ramović|first=Larisa|website=Raport.ba}}</ref> Za vizuelni identitet zadužena je [[Vildana Bratić]]. Prvi književni razgovor održan je 3. maja 2023. u prostorijama [[KUD Željezničar|ŽKUD Željezničar]], a gost je bio [[Boris Lalić]], sarajevski prozni i dramski pisac, knjižar i skejter. Književni korner održavao se i u prostorijama [[Biblioteke Sarajeva]], [[BKC Sarajevo]], Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo, [[Collegium Artisticum]], Dječjoj kući, Centar kulture i mladih [[Centar (Sarajevo)|Općine Centar]], Caffe baru Linea i Caffe baru Nota. == Gosti Književnog kornera == Književni korner je ugostio '''57 autora i autorica''' i jednu književnu grupu. Gosti Književnog kornera po sezonama su bili: '''Prva sezona (2023)'''<blockquote>1. Boris Lalić (3. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 2. Srđan Sekulić (10. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 3. [[Admir Džanko]] (17. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 4. Azemina Krehić (24. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 5. [[Lejla Kalamujić]] (31. maj 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 6. Edin Rikalo (7. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 7. Adnan Bajrović (14. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 8. Vanja Šunjić (21. juni 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 9. Zerina Kulović-Arnaut (5. juli 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]]</blockquote> '''Druga sezona (2023)'''<blockquote>10. Mirza Okić (13. septembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 11. Emina Đelilović-Kevrić (27. septembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 12. Udruženje Tavan (4. oktobar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 13. Jasmin Agić (18. oktobar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 14. [[Asmir Kujović]] (1. novembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 15. [[Nihad Hasanović]] (15. novembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 16. Sejad Durak (6. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 17. Jasmina Šahinagić (13. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 18. Adnan Lugonić (20. decembar 2023., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]</blockquote> '''Treća sezona (2024)'''<blockquote>19. Zoran Žmirić (17. januar 2024, on-line), domaćini [[Elvis Ljajić]], [[Goran Vrhunc]] 20. [[Jasmina Hanjalić]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/prstenasta-noc-poezije-20-knjizevni-korner-ugostio-jasminu-hanjalic-yfbzk|title=Prstenasta noć poezije: 20. Književni korner ugostio Jasminu Hanjalić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (31. januar 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 21. [[Almir Bašović]] (21. februar 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]] 22. [[Elvedin Nezirović]]<ref>{{Cite web|url=https://bljesak.info/magazin/knjige/nezirovic-moje-je-da-citam-knjige-i-navijam-za-velez/448259|title=Nezirović: Moje je da čitam knjige i navijam za Velež|website=bljesak.info|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (6. mart 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 23. Sabahudin Hadžialić<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-br-23-gost-sabahudin-hadzialic-lsc0u|title=Književni korner br. 23 - gost Sabahudin Hadžialić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (13. mart 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 24. Amela Mustafić<ref>{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4773|title=Književni korner br. 24, gost: Amela Mustafić KUD “Željezničar” Sarajevo {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (3. april 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Goran Vrhunc]] 25. Amila Kahrović-Posavljak (17. april 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]] 26. Ahmed Burić<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/26-knjizevni-kornera-gost-ahmed-buric-zdkrt|title=26. Književni korner: Gost Ahmed Burić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (9. maj 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Goran Vrhunc]] 27 Almir Imširević<ref>{{Cite web|url=https://mks.ks.gov.ba/node/4947|title=“KNJIŽEVNI RAZGOVORI” Gost: Almir Imširević {{!}} Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo|website=mks.ks.gov.ba|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (22. maj 2024., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]] 28. Midhat Ajanović Ajan<ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/knjizevni-korner-28-predstavljen-knjizevni-opus-midhata-ajanovica/|title=Književni korner 28: Predstavljen književni opus Midhata Ajanovića|last=Ljajić|first=Elvis|date=13. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (10. juli 2024., ŽKUD Željezničar), domaćin [[Elvis Ljajić]]</blockquote> '''Četvrta sezona (2024)'''<blockquote>29. Jagoda Iličić<ref>{{Cite web|url=https://life.ba/knjizevni-korner-gosca-je-bila-bh-knjizevnica-jagoda-ilicic/|title=Književni korner: Gošća je bila bh. književnica Jagoda Iličić|last=News|first=Life|date=12. 9. 2024|website=Life.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (11. septembar 2024., Dječja kuća), domaćin [[Goran Vrhunc]] 30. Edin Salčinović<ref name=":0">{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-32-edin-krehic-7aqe9|title=Književni korner 32: Edin Krehić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (25. septembar 2024., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]] 31. Narcis Saračević<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-31-narcis-saracevic-xk0sx|title=Književni korner 31: Narcis Saračević|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (9. oktobar 2024., Collegium Artisticum), domaćin [[Goran Vrhunc]] 32. Edin Krehić[<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|title=Književni korner u “Maku” – gost Edin Krehić|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319024129/https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gost-edin-krehic/|url-status=dead}}</ref> (23. oktobar 2024., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]] 33. Mirza Herco<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/33-knjizevni-korner-mirza-herco-sa/|title=33. Književni korner: Mirza Herco, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (6. novembar 2024., Caffe bar Linea), domaćin [[Goran Vrhunc]] 34. Almir Zalihić (13. novembar 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]] 35. Damir Uzunović<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/35-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=35. Književni korner: Damir Uzunović, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (18. decembar 2024., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]</blockquote> '''Peta sezona (2025)'''<blockquote>36. Amra Olovčić<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/5-februara-knjizevni-korner-36-gosca-amra-olovcic-pq7zx|title=5. februara Književni korner 36: Gošća Amra Olovčić|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (5. februar 2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]] 37. Ibrahim Osmanbašić<ref>{{Cite web|url=https://www.seecult.org/dogadjaji/37-knjizevni-korner-damir-uzunovic-sa/|title=37. Književni korner, SA {{!}} SEEcult|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> (19. februar 2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 38. Hamza Ridžal, Sanjin Musa<ref name="bgs.ba">{{Cite web|url=https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|title=Književni korner u Maku – gosti Hamza Ridžal i Sanjin Musa|website=www.bgs.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025|archive-date=23. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423121947/https://www.bgs.ba/knjizevni-korner-u-maku-gosti-hamza-ridzal-i-sanjin-musa/|url-status=dead}}</ref> (12. mart 2025., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]] 39. [[Marija Fekete-Sullivan]] <ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-39-gosca-marija-fekete-sullivan-2hh7r|title=Književni korner 39: Gošća Marija Fekete Sullivan|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref>(19. mart v2025., Vijeće mladih Općine Stari Grad Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 40. [[Uglješa Kesić]] (16. april 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 41. Dejan Tešić (7. maj 2025., Centralno odjeljenje), domaćin [[Elvis Ljajić]] 42. Ermina Ribić<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-42-susret-s-erminom-ribic-u-ckm-u/?fbclid=IwY2xjawKReclleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFFZUM0VUNCV1pUNGtSeWMxAR7rWyVYjvAxB2eZRPteCqeS9F7HHIeVez6DfTQQMmj9NgD3dKUnJjyWQTMIUQ_aem_Fl1-Oh2dnQs6LO9XzYXyWg|title=Književni korner 42: Susret s Erminom Ribić u CKM-u|website=centarkulture.ba|publisher=CKM|access-date=14. 5. 2025}}</ref> (14. maj 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 43. Mirsad Pašović<ref>{{Cite web|url=https://ekskluziva.ba/desavanja/predstavljeno-knjizevno-stvaralastvo-mirsada-pasovica-cijeli-zivot-u-sedam-knjiga/|title=Predstavljeno književno stvaralaštvo Mirsada Pašovića: Cijeli život u sedam knjiga|last=|date=12. 6. 2025|website=Ekskluziva.ba|language=en-US|access-date=17. 6. 2025}}</ref> (11. juni 2025., Caffe bar Nota), domaćini [[Goran Vrhunc]], [[Elvis Ljajić]] 44. Vahidin Preljević<ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2025/06/vahidin-preljevic-gost-knjizevnog-kornera/|title=Vahidin Preljević gost Književnog kornera|last=|first=|date=13. 6. 2025|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=30. 6. 2025}}</ref> (18. juni 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]]</blockquote> '''Šesta sezona (2025)'''<blockquote>45. VEČE MLADE POEZIJE<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-pocetak-seste-sezone/|title=Počinje šesta sezona Književnog kornera|website=CKM|language=en|access-date=7. 9. 2025}}</ref> (Amina Bulić, Dejan Tešić, Iman Duvnjaković, Luka Bošković, Malik Pašić, Srđan Sekulić (27. avgust 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćini [[Elvis Ljajić]], [[Goran Vrhunc]] 46. Samedin Kadić<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-sa-samedinom-kadicem/|title=Književni korner sa Semedinom Kadićem|date=30. 8. 2025|website=Centar kulture|publisher=CKM|language=en-US|access-date=7. 9. 2025}}</ref> (3. septembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]] 47. Miroslav Pilj<ref>{{Cite news|url=https://tacno.net/miroslav-pilj-gost-na-47-knjizevnom-korneru-u-sarajevu|title=Miroslav Pilj gost na 47. Književnom korneru|work=Tačno.net}}</ref> (24. septembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 48. Borivoje Simić<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/knjizevni-korner-48-borivoje-simic-u-ckm-u/|title=Književni korner #48: Borivoje Simić u CKM-u|website=Centar.ba|publisher=CKM Općine Centar Sarajevo}}</ref> (1. oktobar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Elvis Ljajić]] 49. Emsura Hamzić<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/events/knjizevni-korner-sa-emsurom-hamzic/|title=Književni korner sa Emsurom Hamzić|website=CKM}}{{Mrtav link}}</ref> (22. oktobar 2025. Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]] 50. Darko Habazin<ref>{{Cite web|url=https://www.times.ba/17/11/2025/96983/|title=Književni korner 50: gost Darko Habazin|website=Times.ba}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/u-srijedu-50-knjizevni-korner-sa-darkom-habazinom-gokfp|title=U srijedu 50. književni korner sa Darkom Habazinom|website=federalna.ba}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/18/najava-dogadjaja-darko-habazin-gost-pedesetog-knjizevnog-kornera/|title=Darko Habazin gost pedesetog “Književnog kornera”|website=Portal Bosnistika}}</ref> (19. novembar 2025., Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo), domaćin [[Goran Vrhunc]]</blockquote> '''Sedma sezona (2026)'''<blockquote>51. Andrea Lešić-Thomas<ref>{{Cite web|url=https://centarkulture.ba/prvi-ovogodisnji-knjizevni-korner-sa-andreom-lesic-thomas/|title=Prvi ovogodišnji Književni korner sa Andreom Lešić-Thomas|website=Centar kulture|publisher=CKM}}</ref> (11. mart 2026., Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina), domaćin [[Elvis Ljajić]] 52. Nihad Mešić River<ref>{{Cite web|url=https://efm.ba/knjizevni-korner-52-nihad-mesic-river/|title=Književni korner 52 – Nihad Mešić RIVER|website=EFM - jedini radio za urbanu gerilu}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/03/24/posjetite-knjizevni-korner-52/|title=Posjetite 52. Književni korner|website=Portal Bosnistika}}</ref> (25. mart 2026., Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina), domaćin [[Goran Vrhunc]] 53. Berislav Jurič<ref>{{Cite news|url=https://raport.ba/sa-berislavom-juricem-o-kulturi-knjizevnosti-i-novinarstvu|title=Sa Berislavom Juričem o kulturi, književnosti i novinarstvu}}</ref> (22. april 2026., Biblioteka MAK), domaćin [[Elvis Ljajić]]</blockquote> == Posebni programi == U okviru Književnog kornera realizuju se i programi koji su posvećeni značajnim datumima i umjetnostima koje ne pripadaju književnosti. Do sada su realizovani sljedeći programmi ovoga tipa: * Svjetski dan smijeha<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/knjizevni-korner-u-znaku-svjetskog-dana-smijeha-ovki5|title="Književni korner" u znaku Svjetskog dana smijeha|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Deset godina prvog bosanskohercegovačkog filmskog portala [[Filmofil.ba]] * Veče poezije i šaha za [[Marko Vešović (književnik)|Vešović Marka]] (2024)<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/bascarsijske-noci-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-suwpx|title=Baščaršijske noći: Veče poezije i šaha za Vešović Marka|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/magazin/kultura/u-bkc-u-vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/3307881/|title=U BKC-u 'Veče poezije i šaha za Vešović Marka'|last=Fokus.ba|date=18. 7. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/kultura/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka-veceras-u-bkc-u-ks/|title="Veče poezije i šaha za Vešović Marka" večeras u BKC-u KS|last=BiH|first=N1|date=18. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penbih.ba/2024/07/vece-poezije-i-saha-za-vesovic-marka/|title=Veče poezije i šaha za Vešović Marka|last=Ljajić|first=Elvis|date=16. 7. 2024|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Veče posvećemo [[Dževad Karahasan|Dževadu Karahasanu]]<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/bosnjacki-institut-u-sarajevu-priprema-vece-posveceno-akademiku-dzevadu-krahasanu-jueob|title=Sarajevo: Veče posvećeno Dževadu Karahasanu|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bmeia.gv.at/bs/austrijska-ambasada-sarajevo/aktuelno/kalendar-kulturnih-zbivanja/detail/gedenkfeier-die-dem-grossen-schriftsteller-dzevad-karahasan-gewidmet-ist|title=Detail|last=Österreich|first=Außenministerium der Republik|website=www.bmeia.gv.at|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Sjećanje na [[Admiral Mahić|Admirala Mahića]] (2025)<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/foto-sjecanje-na-admirala-mahica-uz-anegdote-price-i-pjesme-prijatelji-o-velikom-covjeku-pjesniku-putniku-i-boemu/#google_vignette|title=FOTO Sjećanje na Admirala Mahića uz anegdote, priče i pjesme: Prijatelji o velikom čovjeku, pjesniku, putniku i boemu|last=Emir|date=17. 1. 2025|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/galerija-collegium-artisticum-17-januara-sjecanje-na-admirala-mahica-ub2ue|title=Galerija Collegium Artisticum: 17. januara ''Sjećanje na Admirala Mahića''|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/kun/sjecanje-na-admirala-mahica-ovog-petka-u-collegium-artisticum-1012816/|title=''Sjećanje na Admirala Mahića'' ovog petka u Collegium artisticum|date=14. 1. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Svjetski dan poezije (2026)<ref>{{Cite news|url=https://federalna.ba/svjetski-dan-poezije-u-sarajevu-poezija-kao-otpor-stvarnosti-hvxbd?fbclid=IwY2xjawQtwexleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEe9RJG7vZhM5X3wexMCJ569F0JlCAzqLxuGJdfPzdsBWDN2QRMJJ2kLIDarX4_aem_X__zcCjbd5EX1Lo2ZJT5Iw|title=Svjetski dan poezije u Sarajevu: Poezija kao otpor stvarnosti|access-date=|publisher=Federalna.ba}}</ref> == Promocije knjiga == Kao način popularizovanja književnosti, u okviru Književnog kornera organizuju se i promocije knjiga domaćih i stranih autora. * Promocija knjige Kenana Kundalića "Nedostojanstvenost smrti"<ref>{{Cite web|url=https://www.zenicablog.com/foto-promocija-knjige-nedostojanstvenost-smrti-kenana-kundalica-u-sarajevu/|title=FOTO: Promocija knjige "Nedostojanstvenost smrti" Kenana Kundalića u Sarajevu|last=zenicablog|date=28. 11. 2024|website=Zenicablog|language=en-US|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Promocija knjige Silivia Montija "L’idroporto del Lido di Ostia: Carlo Del Prete" * Promocija knjige Anesa Oručevića "Dinamika cvjetanja"<ref>{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/predstavljena-knjiga-poezije-dinamika-cvjetanja-anesa-orucevica-e7man|title=Predstavljena knjiga poezije 'Dinamika cvjetanja' Anesa Oručevića|website=Federalna|language=en|access-date=8. 4. 2025}}</ref> * Promocija knjige Gorana Vrhunca "Prazno u pucanj" * Promocija knjige Ranke Eisenhauer "Zov i okovi domovine"<ref>{{Cite web|url=https://bljesak.info/info-vodic/razno/promocija-dvojezicne-knjige-zov-i-okovi-domovine-u-mostaru/525336|title=Promocija dvojezične knjige ''Zov i okovi domovine'' u Mostaru|website=Bljesak}}</ref> * Promocija romana "Čudotvorna Gospa Olovska" autorice Amre Olovčić<ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2025/11/11/50-izdanje-knjizevnog-kornera-promocija-knjige-cudotvorna-gospa-olovska-amre-olovcic/|title=Promocija knjige “Čudotvorna Gospa Olovska” Amre Olovčić|website=Portal Bosnistika}}</ref> * Promocija knjige “Kratke priče o pokušajima izbavljenja” Emine Đelilović-Kevrić<ref>{{Cite web|url=https://tacno.net/promocija-knjige-emine-delilovic-kevric-kratke-price-o-pokusajima-izbavljenja/|title=Promocija knjige Emine Đelilović-Kevrić “Kratke priče o pokušajima izbavljenja”|website=Tačno.net|publisher=Udruženje “Centar za kritičko mišljenje”}}</ref> * Promocija zbirke poezije "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/veceras-u-sarajevu-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/622534?fbclid=IwY2xjawPdy0BleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeje0Vo5au_4VqyDiCHW3Zr3sJpz70eku9SaCUl7V-I6xydSbzYw-nW9TJoJI_aem_cQWs9WF6fO5d7MiHnJlaHQ|title=Večeras u Sarajevu promocija knjige "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić|website=Radio Sarajevo}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/01/15/najava-dogadjaja-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy4tleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEet5UCvo26yd_VYUTxFKDUixcU01xHETv4BrWfzBcOWl5zD-0d0J83IoUSDS0_aem_ISS-PI5x6LylxyELS6Vnkw|title=Najava događaja: Promocija knjige “Kćeri Abdulahova” Mirzete Memišević Hodžić|website=Bosnistika}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fbl.ba/poezija-kao-dom-i-dijalog-promocija-knjige-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic/?fbclid=IwY2xjawPdy8xleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeyTA86nJk1JjgwC36C1GB34r5poNPuucePWu75vESvXyJLo18E4tGiIPxBbE_aem_mxQDs9Re8h-r7n2ueDYZUg|title=Poezija kao dom i dijalog: Promocija knjige KĆERI ABDULAHOVA Mirzete Memišević Hodžić|date=|website=FBL}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/odrzana-promocija-kceri-abdulahova-mirzete-memisevic-hodzic-rolektoster-emocija/622705?fbclid=IwY2xjawPe-phleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeOUSuIeQ95yKtN3_Eq9ATHDKIuvywAxhuMuIyCYHRDDxMZOBQ_N-jiF7yqNQ_aem_xbB3Pk1FW-JXyTwY7kBrcQ|title=Održana promocija "Kćeri Abdulahova" Mirzete Memišević Hodžić: Rolektoster emocija|website=RADIO SARAJEVO}}</ref> * Promocija knjige "Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni" [[Emir O. Filipović|Emira O. Filipovića]]<ref>{{Cite news|url=https://historiografija.hr/?p=52651|title=Promocija knjige Emira O. Filipovića “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” u Sarajevu|work=Historiografija.hr}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://tacno.net/knjizevni-korner-vas-poziva-na-promociju-knjige-vitestvo-u-srednjovjekovnoj-bosni-autora-emira-o-filipovica/|title=Književni korner vas poziva na promociju knjige “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” autora Emira O. Filipovića|work=Tačno.net}}</ref> * Promocija knjge [[Uglješa Kesić|Uglješe Kesića]] “Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne”<ref>{{Cite web|url=https://bosnistika.ba/index.php/2026/06/09/promocija-knjige-bosansko-kraljevstvo-bajke-o-vladarima-bosne-ugljese-kesica/|title=Promocija knjige “Bosansko kraljevstvo: Bajke o vladarima Bosne” Uglješe Kesića|date=2026-06-09|website=Bosnistika|language=bs-BA|access-date=2026-06-10}}</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Kultura u Sarajevu]] rhg38g2lhkx3zw3we4c380b3ozkrkll Shai Gilgeous-Alexander 0 521503 3899836 3768162 2026-06-22T15:38:53Z KWiki 9400 3899836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = | slika = Shai Gilgeous-Alexander - Thunder vs. Wizards.png | veličina_slike = 250px | opis_slike = Gilgeous-Alexander 2022 <!-- Lični podaci --> | puno_ime = Shaivonte Aician Gilgeous-Alexander | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|7|12}} | mjesto_rođenja = [[Toronto]], [[Kanada]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = Kanadsko | visina = 198 cm | težina = 88 kg | nadimak = | pozicija = [[Plejmejker]] / [[bek šuter]] | početak_karijere = 2018. | NBA_draft = [[NBA draft 2018.|2018]] – 11. pik ([[Charlotte Hornets]]) | kraj_karijere = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = [[Oklahoma City Thunder]] | broj_na_dresu = 2 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = [[NBA 2018/2019.|2018–2019.]] | klub1 = [[Los Angeles Clippers]] | godine2 = [[NBA 2019/2020.|2019]]– | klub2 = [[Oklahoma City Thunder]] | godine3 = | klub3 = | godine15 = | klub15 = <!-- Trenirane ekipe --> | tgodine1 = | tklub1 = <!-- Nagrade --> | nagrade = * [[Spisak prvaka NBA-lige|Prvak NBA]] ([[NBA finale 2025.|2025]]) * [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|Najkorisniji igrač lige]] ([[NBA 2024/2025.|2025]], [[NBA 2025/2026.|2026]]) * [[Najkorisniji igrač NBA finala]] ([[NBA finale 2025.|2025]]) * 4× [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2023.|2023]]–[[NBA All-Star utakmica 2026.|2026]]) * 4× član [[Najbolja petorka NBA lige|najbolje petorke]] ([[NBA 2022/2023.|2023]]–[[NBA 2024/2025.|2025]]) * [[Spisak najboljih strijelaca sezone u NBA ligi|Najbolji strijelac sezone]] ([[NBA 2024/2025.|2025]]) * Član [[NBA All-Rookie ekipa|najbolje druge petorke novajlija]] ([[NBA 2018/2019.|2019]]) * Dobitnik [[Nagrada "Lionel Conacher"|Nagrade "Lionel Conacher"]] (2023) | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|Filipini / Japan / Indonezija 2023.]]|Reprezentacija}} {{MedaljaTakmičenje|[[Američko prvenstvo u košarci U-18 (FIBA)|Američko prvenstvo U-18 (FIBA)]]}} {{MedaljaSrebro|[[Američko prvenstvo u košarci 2016.|Čile 2016.]]|Reprezentacija}} }} '''Shaivonte Aician Gilgeous-Alexander''', poznat i po inicijalima '''SGA''', [[Kanada|kanadski]] je [[košarka]]š. Član je [[Oklahoma City Thunder]]a u [[NBA]] ligi. Igrao je jednu godinu [[Univerzitetska košarka|univerzitetske košarke]] za [[Kentucky Wildcats]]e, a [[Charlotte Hornets]]i izabrali su ga kao 11. pik na [[NBA draft 2018.|NBA draftu 2018.]] prije nego što je iste večeri razmijenjen u [[Los Angeles Clippers]]e. Po četiri puta bio je učesnik NBA All-Star utakmice i član najbolje petorke lige. U sezoni [[NBA 2024/2025.|2024/25.]] proglašen je [[Najkorisniji igrač lige (NBA)|najkorisnijim igračem lige]];<ref>{{Cite web |date= 21. 5. 2025 |author= Tim MacMahon |title= Sources: Thunder's Shai Gilgeous-Alexander wins NBA MVP |url= https://www.espn.com/nba/story/_/id/45256670/sources-thunder-shai-gilgeous-alexander-wins-nba-mvp |access-date= 21. 5. 2025 |publisher= [[ESPN]] |agency= [[Associated Press]] |language=en}}</ref> u istoj sezoni predvodio je Thunder do [[NBA finale 2025.|prve titule NBA prvaka]] nakon [[Preseljenje Seattle SuperSonicsa u Oklahoma City|preseljenja kluba]] iz [[Seattle]]a. U [[NBA 2025/2026.|sljedećoj sezoni]] ponovo je izabran za najkorisnijeg igrača lige.<ref>{{Cite web |date= 17. 5. 2026 |title= Shai Gilgeous-Alexander becomes the 14th player to win back-to-back Kia NBA MVPs |url= https://www.nba.com/news/shai-gilgeous-alexander-kia-mvp-2025-26 |access-date= 17. 5. 2026 |website=NBA.com |author= Tim Reynolds |agency= Associated Press |language=en}}</ref> U svojoj prvoj godini izabran je u [[Najbolja petorka novajlija (NBA)|najbolju drugu petorku novajlija]] prije nego što je razmijenjen u Thunder u julu 2019. U prvoj sezoni u novom klubu bio je njihov vodeći strijelac i pomogao im da se plasiraju u doigravanje kao peti nosioci. Nakon borbe s povredama u sljedeće dvije sezone, prvi je put izabran za [[NBA All-Star utakmica|All-Star utakmicu]] te u [[Najbolja petorka NBA lige|najbolju petorku lige]] 2023, kada je završio kao četvrti strijelac lige s 31,4 poena po utakmici. U sezoni 2024/25. postao je [[Spisak najboljih strijelaca sezone u NBA ligi|najbolji strijelac]] lige s 32,7 poena po utakmici. Četvrti je igrač u historiji NBA lige koji je u istoj sezoni proglašen najkorisnijim igračem i lige i finala te bio najbolji strijelac. S [[Košarkaška reprezentacija Kanade|kanadskom reprezentacijom]] osvojio je bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|Svjetskom prvenstvu 2023.]] i izabran je u najbolji tim tog prvenstva. Iste godine dobio je nagradu [[Nagrada "Northern Star"|"Northern Star"]] kao kanadski sportist godine, što ga čini tek drugim košarkašem koji je dobio tu nagradu. == Statistike == {{NBA player statistics legend|leader=y|champion=y}} === Sezona === {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"|[[NBA 2018/2019.|2018/19.]] | style="text-align:left;"|[[Los Angeles Clippers|L. A. Clippers]] | style="background:#cfecec;"|'''82'''* || 73 || 26.5 || .476 || .367 || .800 || 2.8 || 3.3 || 1.2 || .5 || 10.8 |- | style="text-align:left;"|[[NBA 2019/2020.|2019/20.]] | style="text-align:left;" rowspan=7|[[Oklahoma City Thunder|Oklahoma City]] | 70 || 70 || 34.7 || .471 || .347 || .807 || '''5.9''' || 3.3 || 1.1 || .7 || 19.0 |- | style="text-align:left;"|[[NBA 2020/2021.|2020/21.]] | 35 || 35 || 33.7 || .500 || '''.418''' || .874 || 4.7 || 5.9 || .8 || .7 || 23.7 |- | style="text-align:left;"|[[NBA 2021/2022.|2021/22.]] | 56 || 56 || 34.7 || .453 || .300 || .810 || 5.0 || 5.9 || 1.3 || .8 || 24.5 |- | style="text-align:left;"|[[NBA 2022/2023.|2022/23.]] | 68 || 68 || '''35.5''' || .510 || .345 || '''.905''' || 4.8 || 5.5 || 1.6 || '''1.0''' || 31.4 |- | style="text-align:left;"|[[NBA 2023/2024.|2023/24.]] | 75 || 75 || 34.0 || '''.535''' || .353 || .874 || 5.5 || 6.2 || '''2.0''' || .9 || 30.1 |- | style="text-align:left; background:#afe6ba;"|[[NBA 2024/2025.|2024/25.]]{{double-dagger}} | 76 || '''76''' || 34.2 || .519 || .375 || .898 || 5.0 || 6.4 || 1.7 || '''1.0''' || style="background:#cfecec;"|'''32.7'''* |- | style="text-align:left;"|[[NBA 2025/2026.|2025/26.]] | 68 || 68 || 33.2 || '''.553''' || .386 || .879 || 4.3 || '''6.6''' || 1.4 || .8 || 31.1 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|Karijera | 530 || 521 || 33.1 || .508 || .360 || .864 || 4.7 || 5.3 || 1.4 || .8 || 25.3 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| All-Star | 3 || 2 || 16.9 || .733 || .688 || .500 || 3.0 || 4.7 || .3 || .3 || 18.7 {{s-end}} ==== Doigravanje ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"|[[NBA doigravanje 2019.|2019.]] | style="text-align:left;"|[[Los Angeles Clippers|L. A. Clippers]] | 6 || 6 || 28.8 || .467 || '''.500''' || .850 || 2.7 || 3.2 || 1.0 || .8 || 13.7 |- | style="text-align:left;"|[[NBA doigravanje 2020.|2020.]] | style="text-align:left;" rowspan=4|[[Oklahoma City Thunder|Oklahoma City]] | 7 || 7 || '''39.9''' || .433 || .400 || '''.957''' || 5.3 || 4.1 || 1.0 || .4 || 16.3 |- | style="text-align:left;"|[[NBA doigravanje 2024.|2024.]] | '''10''' || '''10''' || '''39.9''' || '''.496''' || .432 || .790 || '''7.2''' || '''6.4''' || '''1.3''' || '''1.7''' || '''30.2''' |- | style="text-align:left; background:#afe6ba;"|[[NBA doigravanje 2025.|2025.]]{{double-dagger}} | style="background:#cfecec;"|'''23'''* || style="background:#cfecec;"|'''23'''* || 37.0 || .462 || .283 || .876 || 5.3 || '''6.5''' || '''1.7''' || .9 || 29.9 |- | style="text-align:left;"|[[NBA doigravanje 2026.|2026.]] | 15 || 15 || 36.3 || .463 || .305 || .892 || 2.9 || '''7.9''' || 1.3 || .9 || 27.6 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"|Karijera | 61 || 61 || 36.8 || .467 || .340 || .869 || 4.8 || 6.2 || 1.4 || 1.0 || 26.2 {{s-end}} === Univerzitet === {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"|[[NCAA Divizija I 2017/2018.|2017/18.]] | style="text-align:left;"|[[Kentucky Wildcats|Kentucky]] | 37 || 24 || 33.7 || .485 || .404 || .817 || 4.1 || 5.1 || 1.6 || .5|| 14.4 {{s-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Shai Gilgeous-Alexander}} * [https://www.nba.com/stats/player/1628983 NBA profil] {{NBA draft 2018.}} {{Najkorisniji igrač NBA}} {{Najkorisniji igrač NBA finala}} {{Najkorisniji igrač konferencijskog finala (NBA)}} {{Najbolji strijelci sezone u NBA}} {{Nagrada "Northern Star"}} {{Nagrada "Lionel Conacher"}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Kanade na SP 2023.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gilgeous-Alexander, Shai}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Toronto]] [[Kategorija:Kanadski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Clippersa]] [[Kategorija:Košarkaši Oklahoma City Thundera]] [[Kategorija:Plejmejkeri]] [[Kategorija:Bekovi šuteri]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 2024.]] 9695l9ojt3gii4kp6v58cj4be3ox911 Reproduktivna medicina 0 524925 3899773 3890496 2026-06-22T13:21:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899773 wikitext text/x-wiki [[Slika:Aristotle Altemps Inv8575.jpg|Tvorac teorije hematogene reprodukcije.|thumb|upright|Aristotel]] '''Reproduktivna medicina''' je grana medicine koja se bavi muškim i ženskim [[reproduktivni sistem|reproduktivnim sistemom]]. Obuhvata niz reproduktivnih stanja, njihovu prevenciju i procjenu, kao i njihovo naknadno liječenje i prognozu. Reproduktivna medicina je omogućila razvoj tehnika vještačke reprodukcije (ART) koje su omogućile napredak u prevazilaženju ljudske [[neplodnost]]i, a koristi se i u poljoprivredi i u očuvanju divljih životinja. Neki primjeri ART-a uključuju IVF, umjetnu oplodnju (AI) i transfer embrija, kao i bankarstvo [[genom]]skih resursa. == Historija == Smatra se da proučavanje reproduktivne medicine datira još od [[Aristotel]]a, gdje je on osmislio „Teoriju hematogene reprodukcije”.<ref>{{Cite journal|last=Kremer|first=J.|date=20. 12. 2003|title=The haematogenous reproduction theory of Aristotle|journal=Nederlands Tijdschrift voor Geneeskunde|volume=147|issue=51|pages=2529–2535|issn=0028-2162|pmid=14735853}}</ref> Međutim, reproduktivna medicina zasnovana na dokazima može se pratiti do 1970-ih.<ref name=":00">{{Cite journal|last=Johnson|first=Martin H.|date=mart 2013|title=The early history of evidence-based reproductive medicine|journal=Reproductive Biomedicine Online|volume=26|issue=3|pages=201–209|doi=10.1016/j.rbmo.2012.11.010|issn=1472-6491|pmid=23273757|doi-access=free}}</ref> Od tada je bilo mnogo prekretnica za reproduktivnu medicinu, uključujući rođenje Louise Brown, prve bebe začete putem vantjelesne oplodnje 1978. godine.<ref>{{Cite journal|last=Clarke|first=Gary N.|date=juli 2006|title=A.R.T. and history, 1678-1978|journal=Human Reproduction (Oxford, England)|volume=21|issue=7|pages=1645–1650|doi=10.1093/humrep/del067|issn=0268-1161|pmid=16606642}}</ref> Uprkos tome, tek je 1989. godine postala klinička disciplina zahvaljujući radu [[Iain Chalmers|Iaina Chalmersa]] na razvoju [[sistematski pregled|sistematskog pregleda]] i [[Cochrane (organizacija)|Cochraneske]] kolekcije.<ref name=":00" /> ==Opseg== Reproduktivna medicina se bavi pitanjima [[seksualno obrazovanje|seksualnog obrazovanja]], [[pubertet]]a, [[planiranje porodice|planiranja porodice]], [[kontracepcija|kontracepcije]], [[neplodnost]]i, [[bolesti reproduktivnog sistema]] (uključujući [[seksualno prenosive infekcije]]) i [[seksualne disfunkcije]].<ref>{{cite web|title=KKIVF Centre|url=http://www.kkh.com.sg/Services/Women/KKIVFCentre/Pages/Home.aspx|website=KK Women's and Children's Hospital|publisher=SingHealth|access-date=4. 12. 2015|archive-date=19. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160919214457/http://www.kkh.com.sg/services/women/kkivfcentre/Pages/Home.aspx|url-status=dead}}</ref> Kod žena, reproduktivna medicina također pokriva [[menstruacija|menstruaciju]], [[ovulacija|ovulaciju]], [[trudnoća|trudnoću]] i [[menopauza|menopauzu]], kao i ginekološke poremećaje koji utječu na [[plodnost]].<ref>{{cite web|title=Fertility and Reproductive Medicine|url=https://wuphysicians.wustl.edu/medical-services/specialties/obstetrics-and-gynecology/fertility-and-reproductive-medicine|website=Washington University Physicians|publisher=Barnes-Jewish Hospital and St. Louis Children's Hospital|access-date=4. 12. 2015}}</ref> Ovo područje sarađuje i preklapa se uglavnom sa [[reproduktivnom endokrinologijom i neplodnošću]], [[seksualnom medicinom]] i [[andrologijom]], ali i donekle sa [[ginekologijom]], [[akušerstvom]], [[urologijom]], [[genitourinarnom medicinom]], medicinskom [[endokrinologijom]], [[dječjom endokrinologijom]], [[genetikom]] i [[psihijatrijom]]. == Stanja == {{Glavni|Bolesti reproduktivnog sistema}}Reproduktivna medicina se bavi prevencijom, dijagnozom i liječenjem sljedećih stanja. Ovaj odjeljak će dati primjere niza uobičajenih stanja koja utiču na ljudski reproduktivni sistem. === Zarazne bolesti === [[Infekcije reproduktivnog trakta]] (RTI) su infekcije koje utiču na [[reproduktivni sistem|reproduktivni trakt]]. Postoje tri vrste respiratornih infekcija: [[Endogena infekcija|endogene respiratorne infekcije]], [[Jatrogeneza|jatrogene respiratorne infekcije]] i [[spolno prenosive infekcije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fhi360.org/sites/default/files/webpages/Modules/STD/s1pg4.htm|title=Sexually Transmitted Diseases|website=www.fhi360.org|access-date=25. 9. 2019|archive-date=1. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150801025345/http://www.fhi360.org/sites/default/files/webpages/Modules/STD/s1pg4.htm|url-status=dead}}</ref> Endogene respiratorne infekcije (RTI) uzrokovane su prekomjernim rastom bakterija koje su normalno prisutne. Primjer endogene RTI je [[bakterijska vaginoza]]. Jatrogene RTI su infekcije koje se zaraze kao rezultat medicinskog postupka. Spolno prenosive infekcije (SPI) su infekcije koje se šire seksualnom aktivnošću, obično [[spolni odnols|vaginalnim odnosom]], [[analni seks|analnim seksom]], [[oralni seks|oralnim seksom]] i rijetko [[nepenetrativni seks|ručnim seksom]]. Mnoge SPI su izlječive; međutim, neke SPI poput [[HIV]]-a su neizlječive. SPI mogu biti [[patogene bakterije|bakterije]], [[virusna infekcija|virusna]] ili [[gljivična infekcija|gljivična]] i pogađaju i muškarce i žene. Neki primjeri SPI navedeni su u nastavku:<ref>Scott, G.R. (2014). 'Sexually transmitted infections', in Walker, B.R. (ed.) ''Davidson's Principles & Practices of Medicine''. Edinburgh: Elsevier, pp. 411-426</ref> * Bakterijske spolno prenosive infekcije ** [[Hlamidija]] ** [[Gonoreja]] ** [[Sifilis]] * Virusne spolno prenosive infekcije ** [[Herpesviridae|Herpes]] ** [[Humani papiloma virus (HPV)]] ** [[HIV|Virus humane imunodeficijencije (HIV)]] === Rak === Mnogi dijelovi reproduktivnog sistema mogu biti pogođeni [[kancer|rakom]]. U nastavku su navedeni neki primjeri reproduktivnih [[karcinom]]a: ==== Reproduktivni karcinomi koji pogađaju žene ==== * [[Rak dojke]] * [[Rak jajnika]] * [[Rak maternice]] * [[Rak grlića maternice]] ==== Reproduktivni karcinomi koji pogađaju muškarce ==== * [[Rak prostate]] * [[Rak penisa]] * [[Rak testisa]] * [[Rak dojke kod muškaraca]] * [[Benigna hiperplazija prostate]] === Stanja koja utiču na plodnost <ref>Strachan, M.W.J., Newell-Price, J. (2014). 'Endocrine disease', in Walker, B.R. (ed.) ''Davidson's Principles & Practices of Medicine''. Edinburgh: Elsevier, pp. 760</ref> === Značajan dio reproduktivne medicine uključuje promovisanje plodnosti i kod muškaraca i kod žena. ==== Uzroci neplodnosti ili smanjene plodnosti kod žena ==== * Ovulacijska disfunkcija ** [[Sindrom policističnih jajnika]] (PCOS) ** [[Hipergonadotropni hipogonadizam]] ** [[Hipogonadotropni hipogonadizam]] * Tubularna disfunkcija ** [[Zdjelična upalna bolest]] ** [[Endometrioza]] ** Prethodna [[Sterilizacija (lijek)|sterilizacija]] ** Prethodna operacija * Disfunkcija grlića materice ili maternice ** Kongenitalne abnormalnosti ** [[wikt:fibroid|Fibroid]]i ** [[Ashermanov sindrom]] * Hormonski problemi ** [[Hipotireoza]] ** [[Hipertireoza]] ** [[Cushingov sindrom]] ** [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija]] ==== Uzroci neplodnosti ili smanjene plodnosti kod muškaraca ==== * Problemi s brojem ili funkcijom spermatozoida ** [[Kriptorhizam]] ** [[Mikrodelecija Y hromosoma|Mikrodelecije Y hromosoma]] ** [[Varikokela]] ** [[Hipogonadotropni hipogonadizam]] ** [[Hipergonadotropni hipogonadizam]] * Tubularna disfunkcija ** Kongenitalne abnormalnosti ** Prethodne [[spolno prenosive infekcije]] ** [[Vazektomija]] * Problemi sa dostavom sperme ** [[Preuranjena ejakulacija]] ** Oštećenje reproduktivnih organa ** [[Retrogradna ejakulacija]] ** Određene genetičke bolesti === Poremećaji spolnog razvoja === {{glavni|Poremećaji spolnog razvoja}} === Kongenitalne anomalije === ==== Kongenitalne anomalije ženskog reproduktivnog sistema<ref>{{Cite web|url=http://www.childrenshospital.org/centers-and-services/programs/a-_-e/center-for-congenital-anomalies-of-the-reproductive-tract-program/clinical-specialities|title=Center for Congenital Anomalies of The Reproductive Tract {{!}} Conditions We Treat {{!}} Boston Children's Hospital|website=www.childrenshospital.org|access-date=25. 9. 2019}}</ref>==== {{glavni|Kategorija:Kongenitalne abnormalnosti ženskih genitalnih organa}} * Abnormalnosti grlića maternice ** [[Ageneza grlića maternice]] ** Duplikacija grlića maternice * Abnormalnosti himena ** [[Neperforirani himen]] ** [[Mikroperforirani himen]] ** [[Septatni himen]] * Abnormalnosti maternice ** [[Duplikatna maternica]] ** [[Jednoroga maternica]] ** [[Septatna maternica]] * Vaginalne abnormalnosti ** [[Poprečna vaginalna pregrada]] ** [[Vertikalna vaginalna pregrada]] ** [[Vaginalna ageneza]] ** [[Mayer Rokitansky Küster Hauserov sindrom|Mayer-Rokitansky-Küster-Hauserov sindrom]] * Abnormalnosti vulve ** [[Hipoplazija labialnih usana]] ** [[Hipertrofija labialnih usana]] ==== Kongenitalne abnormalnosti muškog reproduktivnog sistema <ref>{{Cite web|url=https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/15773-congenital-anomalies-of-the-bladder-and-genitalia|title=Congenital Anomalies of the Bladder and Genitalia|website=Cleveland Clinic|language=en|access-date=25. 9. 2019}}</ref>==== {{glavni|Kategorija:Kongenitalni poremećaji muških genitalnih organa}} * [[Kriptorhizam]] * [[Hipospadija]] * [[Epispadija]] === Endokrini poremećaji <ref>Strachan, M.W.J., Newell-Price, J. (2014). 'Endocrine disease', in Walker, B.R. (ed.) ''Davidson's Principles & Practices of Medicine''. Edinburgh: Elsevier, pp. 758</ref> === ==== Poremećaji uzrokovani viškom hormona ==== * Sindrom policistastih jajnika (PCOS) * [[Tumor granulozocelularne ćelije]] * [[Tumor Leydigovih ćelija]] * [[Teratom]] ==== Poremećaji uzrokovani nedostatkom hormona ==== * [[Hipogonadizam]] * [[Turnerov sindrom]] * [[Klinefelterov sindrom]] ==== Poremećaji uzrokovani preosjetljivošću na hormone ==== * [[Idiopatski hirzutizam]] ==== Poremećaji uzrokovani rezistencijom na hormone ==== * [[Sindrom neosjetljivosti na androgene]] * [[nedostatak 5α-reduktaze|nedostatak 5a-reduktaze]] ==== Nefunkcionalni endokrini tumori ==== * [[Ciste na jajnicima]] * [[Karcinom]] * Teratom * [[Seminom]] ==== Sekundarni endokrini poremećaji (koji potiču iz hipofize) ==== * [[Gonadotrofinom hipofize]] * [[Hipopituitarizam]] * [[Kallmannov sindrom]] == Procjena i liječenje == Procjena i liječenje reproduktivnih stanja ključno je područje reproduktivne medicine. Procjena žena počinje potpunom [[anamneza|medicinskom historijom]] (anamnezom) koja pruža detalje o općem zdravstvenom stanju žene, seksualnoj istoriji i relevantnoj porodičnoj historiji.<ref>{{Cite web|url=https://www.nice.org.uk/cks-uk-only|title=Initial assessment of infertility|website=NICE|access-date=25. 9. 2019}}</ref> Također će se obaviti [[enotioski pregled]], kako bi se identificirale abnormalnosti poput hirzutizma, abdominalnih masa, [[infekcija]], [[cista]] ili fibroida. Analiza krvi može obavijestiti kliničara o endokrinom statusu pacijenta. Nivoi [[progesteron]]a se mjere kako bi se provjerila [[ovulacija]], a mogu se mjeriti i drugi ovulacijski [[hormon]]i. Tehnike snimanja poput medicinskog ultrazvuka zdjelice također se mogu koristiti za procjenu unutrašnje anatomije.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/female-infertility/diagnosis-treatment/drc-20354313|title=Female infertility - Diagnosis and treatment - Mayo Clinic|website=www.mayoclinic.org|access-date=25. 9. 2019}}</ref> Procjena muškaraca također počinje s anamnezom i fizičkim pregledom kako bi se utvrdile sve vidljive abnormalnosti. Ispitivanja uzoraka sperme također se provode kako bi se procijenio volumen, pokretljivost i broj [[spermatozoid]]a, kao i identificirale infekcije.<ref>{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/male-infertility/diagnosis-treatment/drc-20374780|title=Male infertility - Diagnosis and treatment - Mayo Clinic|website=www.mayoclinic.org|access-date=25. 9. 2019}}</ref> Nakon što su pretrage završene, može se pristupiti liječenju utvrđenih stanja. Za probleme s plodnošću, to može uključivati [[potpomognuta reproduktivna tehnologija|potpomognutu reproduktivnu tehnologiju]] (ART) kao što je [[in vitro oplodnja|''in-vitro'' oplodnja]] (IVF) ili [[lijekovi za plodnost]]. Postoje hirurške metode koje se mogu koristiti kao liječenje, međutim, one se sada izvode rjeđe zbog sve većeg uspjeha manje invazivnih tehnika.<ref name=":0"/> Liječenje je također potrebno za spolno prenosive infekcije (SPI). One mogu biti u obliku [[antibiotik]]a za bakterijske infekcije poput [[klamidija]]<ref>{{Cite web|url=https://medlineplus.gov/chlamydiainfections.html|title=Chlamydia Infections|website=medlineplus.gov|access-date=25. 9. 2019}}</ref> ili [[Liječenje HIV/AIDS-a|visoko aktivna antiretrovirusna terapija]] (HAART) za [[HIV|virus HIV-a]].<ref>{{Cite web|url=https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/44379/9789241599764_eng.pdf;jsessionid=6ED0B04C85A28234594078856095D605?sequence=1|title=Antiretroviral therapy for HIV infection in adults and adolescents|website=WHO}}</ref> ==Obrazovanje i obuka== Prije početka karijere u reproduktivnoj medicini, pojedinci moraju steći diplomu prvog stepena. Sljedeći korak je medicinski fakultet, gdje stiču diplomu [[doktor medicine|doktora medicine]] (MD) ili [[doktor osteopatske medicine|doktora osteopatske medicine]] (DO). Specijalisti reproduktivne medicine obično prolaze [[specijalizacija iz medicine|medicinsku specijalizaciju]] iz [[akušerstvo i ginekologija|akušerstva i ginekologije]], nakon čega slijedi [[specijalizacija iz medicine|medicinska specijalizacija]] iz [[reproduktivna endokrinologija i neplodnost|reproduktivne endokrinologije i neplodnosti]]. Alternativni put do bavljenja reproduktivnom medicinom nakon medicinskog fakulteta uključuje medicinsku specijalizaciju iz urologije, nakon čega slijedi specijalizacija iz muške [[neplodnost]]i. Obrazovanje i obuka potrebna za bavljenje reproduktivnom medicinom obično traje 15-16 godina.<ref>{{Cite web |last=American Medical Association |date=22. 5. 2024 |title=Pre-med frequently asked questions |url=https://www.ama-assn.org/medical-students/preparing-medical-school/pre-med-frequently-asked-questions |access-date=11. 9. 2024}}</ref><ref>{{Cite web |last=Washington University School of Medicine St. Louis |title=Obstetrics and Gynecology, Overview of the Specialty |url=https://residency.wustl.edu/choosing-a-specialty/specialty-descriptions/obstetrics-gynecology/ |access-date=11. 9. 2024}}</ref><ref>{{Cite web |last=NYU Grossman School of Medicine |title=Reproductive Endocrinology & Infertility Fellowship |url=https://med.nyu.edu/departments-institutes/obstetrics-gynecology/education/fellowships/reproductive-endocrinology-infertility |access-date=11. 9. 2024}}</ref> Nakon završetka medicinske specijalizacije, ljekari mogu dobiti certifikaciju i moraju održavati [[kontinuirano medicinsko obrazovanje]] (CME).<ref>{{Cite web |publisher=The American Board of Obstetrics & Gynecology |title=Reproductive Endocrinology and Infertility Certifying Exam |url=https://abog.org/subspecialty-certification/reproductive-endocrinology-and-infertility/certifying-exam#:~:text=Qualifying%20Exam%20-%20Must%20have%20passed,include%2018%20months%20of%20research. |access-date=11. 9. 2024 |archive-date=11. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911145609/https://www.abog.org/subspecialty-certification/reproductive-endocrinology-and-infertility/certifying-exam#:~:text=Qualifying%20Exam%20-%20Must%20have%20passed,include%2018%20months%20of%20research. |url-status=dead }}</ref> Kontinuirana medicinska edukacija (CME) je neophodna u reproduktivnoj medicini jer napredak u tehnologiji i mogućnostima liječenja zahtijeva kontinuirano učenje i razvoj vještina. Za specijaliste reproduktivne medicine u kontracepciji, mogući su i drugi metodi obuke. Specijalisti su obično organizirani u specijalizirane organizacije kao što su [[Američko društvo za reproduktivnu medicinu]] (ASRM) i [[Evropsko društvo za ljudsku reprodukciju i embriologiju]] (ESHRE). ==Anamneza== [[Anamneza]] ili uzimanje medicinske historije o pitanjima vezanim za reproduktivnu ili [[seksualna medicina|seksualnu medicinu]] može biti otežano nevoljkošću osobe da otkrije intimne ili neugodne informacije. Čak i ako osoba ima takav problem na umu, često ne počinje razgovarati o takvom problemu bez da ljekar pokrene temu konkretnim pitanjem o seksualnom ili reproduktivnom zdravlju.<ref name=Quilliam2011/> Određeno poznavanje ljekara uglavnom olakšava osobi razgovor o intimnim temama kao što su seksualne teme, ali za neke ljude, vrlo visok stepen poznavanja može učiniti osobu nevoljkom da otkrije takve intimne teme.<ref name=Quilliam2011/> Prilikom posjete zdravstvenom radniku zbog seksualnih problema, prisustvo oba partnera para je često neophodno i obično je dobra stvar, ali također može spriječiti otkrivanje određenih tema i, prema jednom izvještaju, povećava nivo stresa.<ref name=Quilliam2011>'[http://www.medscape.com/viewarticle/743689_3 The Cringe Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130513173055/http://www.medscape.com/viewarticle/743689_3 |date=13. 5. 2013 }}' By Susan Quilliam. Posted: 06/28/2011; J Fam Plann Reprod Health Care. 2011;37(2):110-112.</ref> == Etička i medicinsko-pravna pitanja == Postoji mnogo etičnih i pravnih pitanja koja okružuju reproduktivnu medicinu. U Velikoj Britaniji, [[Autorstvo za ljudsku oplodnju i embriologiju]] (HEFA) reguliše mnoge aspekte reproduktivne medicine u Velikoj Britaniji, uključujući [[in vitro oplodnja|IVF]], [[umjetna oplodnja|umjetnu oplodnju]], skladištenje reproduktivnog tkiva i istraživanja u ovoj oblasti. HEFA je osnovana zbog [[Zakon o ljudskoj oplodnji i embriologiji iz 1990.|Zakona o ljudskoj oplodnji i embriologiji]] (1990). Ovaj zakon je revidiran i [[Zakon o ljudskoj oplodnji i embriologiji iz 2008.|Zakon o ljudskoj oplodnji i embriologiji]] (2008) je usvojen kroz parlament kao ažuriranje zakona iz 1990. godine. Za terapije poput IVF-a, mnoge zemlje imaju stroge smjernice. U Velikoj Britaniji, uputnice se daju samo ženama mlađim od 40 godina koje su ili prošle 12 ciklusa umjetne oplodnje ili su pokušavale i nisu uspjele zatrudnjeti dvije godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nice.org.uk/guidance/cg156/chapter/Recommendations#access-criteria-for-ivf|title=Recommendations {{!}} Fertility problems: assessment and treatment {{!}} Guidance {{!}} NICE|website=www.nice.org.uk|date=20. 2. 2013 |access-date=25. 9. 2019}}</ref> Iako NICE preporučuje da kliničke komisije za naručivanje lijekova (CCG) pri NHS-u (NHS Clinical Commissioning Group) obezbijede tri ciklusa IVF-a finansirana od strane NHS-a, mnogi nude samo jedan ciklus, a neki nude IVF samo u izuzetnim okolnostima preko NHS-a. Ako pojedinac ne ispunjava kriterije ili je prošao maksimalan broj ciklusa finansiranih od strane NHS-a, morat će platiti za privatni tretman.<ref>{{Cite web|url=https://www.nhs.uk/conditions/ivf/availability/|title=IVF - Availability|date=20. 10. 2017|website=nhs.uk|language=en|access-date=25. 9. 2019}}</ref> Smatra se da mnoge reproduktivne tehnologije imaju etičke probleme, uključujući IVF, [[terapija zamjene mitohondrija|terapiju zamjene mitohondrija]], [[modifikacija germinativne linije|modifikaciju germinativne linije]], [[preimplantacijska genetička dijagnoza|preimplantacijsku genetičku dijagnozu]]. Postoje mnoge grupe širom svijeta koje se protive ART-u, uključujući [[religijski odgovor na tehnologiju potpomognute oplodnje|religijske grupe]] i pro-life dobrotvorne organizacije poput LIFE-a. ==Reference== {{refspisak}} ==Dopunska literatura== * Lipshultz LI, Khera M, Atwal DT. Urology and the Primary Care Practitioner. Philadelphia: Elsevier, 2008. * Naomi Pfeffer: ''The Stork and the Syringe: A Political History of Reproductive Medicine'' (Feminist Perspectives) Polity Press 1993, {{ISBN|0-7456-1187-7}} * Speroff L, Glass RH, Kase NG. Clinical Gynecologic Endocrinology and Infertility. Fifth Edition. Williams and Wilkins, Baltimore MD, 1994 {{ISBN|0-683-07899-2}} {{Medicina}} {{Ljudska seksualnost}} {{Seks}} {{Reproduktivna fiziologija}} {{Reproduktivno zdravlje}} {{STD/STI}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Reproductive Medicine}} [[Kategorija:Ginekologija]] [[Kategorija:Andrologija]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Reproduktivna medicina| ]] hb48h9dwtdilqiutapmfrh3dma2t08l Matematički model 0 525714 3899755 3842153 2026-06-22T12:35:20Z KWiki 9400 [[Kategorija:Konceptni modeli]] uklonjena; [[Kategorija:Konceptualno modeliranje]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899755 wikitext text/x-wiki '''Matematički model''' je apstraktni i konkretni opis konkretnog sistema koji koristi matematičke koncepte i jezik matematike. Proces razvoja matematičkog modela naziva se '''''matematičko modeliranje'''''. Matematički modeli se koriste u mnogim oblastima, uključujući primijenjenu [[matematika|matematiku]], [[prirodne nauke|prirodne]] i [[društvene nauke]].<ref>{{cite journal |last1=Saltelli |first1=Andrea |display-authors=etal |date=juni 2020 |title=Five ways to ensure that models serve society: a manifesto |journal=[[Nature]] |volume=582 |issue=7813 |pages=482–484 |bibcode=2020Natur.582..482S |doi=10.1038/d41586-020-01812-9 |hdl=1885/219031 |pmid=32581374 |hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite book |last=Kornai |first=András |title=Mathematical linguistics |date=2008 |publisher=Springer |isbn=978-1-84628-985-9 |series=Advanced information and knowledge processing |location=London}}</ref> i [[Inženjerstvo|inženjering]]. Posebno, područje [[operacijsko istraživanje|operacijskih istraživanja]] proučava upotrebu matematičkog modeliranja i srodnih alata za rješavanje problema u poslovnim ili vojnim operacijama. Model može pomoći u karakterizaciji sistema proučavanjem efekata različitih komponenti, koje se mogu koristiti za predviđanje ponašanja ili rješavanje specifičnih problema. ==Elementi matematičkog modela== Matematički modeli mogu imati mnogo oblika, uključujući [[dinamički sistem|dinamičke sisteme]], [[statistički model|statističke modele]], [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]] ili [[Teorija igara|modele teorije igara]]. Ovi i drugi tipovi modela mogu se preklapati, pri čemu dati model uključuje različite apstraktne strukture. U mnogim slučajevima, kvalitet naučnog područja zavisi od toga koliko se dobro matematički modeli razvijeni na teorijskoj strani slažu s rezultatima ponovljivih eksperimenata. Nedostatak slaganja između teorijskih matematičkih modela i eksperimentalnih mjerenja često dovodi do važnog napretka kako se razvijaju bolje teorije. U [[fizika|fizičkim naukama]], tradicijski matematički model sadrži većinu sljedećih elemenata: # [[Vodeća jednačina]] # Dopunski podmodeli ## Definirajuće jednačine ## [[Konstitutivna jednačine]] # Pretpostavke i ograničenja ## [[Početni uslov|Inicijalni]] i [[granični uslov]] ## [[Ograničenja (klasična mehanika)|Klasična ograničenja]] i [[Kinematika|kinematičke jednačine]] ==Klasifikacije== Matematički modeli su različitih tipova: === Linearno vs. nelinearno === Ako svi operatori u matematičkom modelu pokazuju [[linearnost]], rezultirajući matematički model se definiše kao linearan. Svi ostali modeli se smatraju nelinearnim. Definicija linearnosti i nelinearnosti zavisi od konteksta, a linearni modeli mogu imati nelinearne izraze u sebi. Na primjer, u [[linearnom modelu|statističkom linearnom modelu]], pretpostavlja se da je odnos linearan u parametrima, ali može biti nelinearan u prediktorskim varijablama. Slično tome, diferencijalna jednačina se naziva linearnom ako se može napisati linearnim [[diferencijalnim operatorima]], ali i dalje može imati nelinearne izraze u sebi. U [[Optimizacijskom (matematika)|matematičkom programiranju]] modelu, ako su objektivne funkcije i ograničenja u potpunosti predstavljeni [[linearnim jednačinama]], tada se model smatra linearnim modelom. Ako je jedna ili više objektivnih funkcija ili ograničenja predstavljena [[nelinearnom]] jednačinom, tada se model naziva nelinearnim modelom. Linearna struktura podrazumijeva da se problem može rastaviti na jednostavnije dijelove koji se mogu tretirati nezavisno ili analizirati na različitoj skali, te da će stoga rezultati ostati validni ako se početni dio prekomponuje ili preskalira. Nelinearnost, čak i u prilično jednostavnim sistemima, često se povezuje s fenomenima kao što su haos i ireverzibilnost. Iako postoje izuzeci, nelinearni sistemi i modeli imaju tendenciju da budu teži za proučavanje od linearnih. Uobičajeni pristup nelinearnim problemima je linearizacija, ali to može biti problematično ako se pokušavaju proučavati aspekti poput ireverzibilnosti, koji su snažno povezani s nelinearnošću. === Statički vs. dinamički === „Dinamički“ model uzima u obzir vremenski zavisne promjene u stanju sistema, dok „statički“ (ili stacionarni) model izračunava sistem u ravnoteži i stoga je vremenski nepromjenjiv. Dinamički modeli su obično predstavljeni diferencijalnim jednačinama ili diferencijalnim jednačinama. === Eksplicitno vs. implicitno === Ako su svi ulazni parametri cjelokupnog modela poznati, a izlazni parametri se mogu izračunati konačnim nizom proračuna, model se naziva ''eksplicitnim''. Ali ponekad su poznati ''izlazni'' parametri, a odgovarajući ulazi se moraju riješiti iterativnim postupkom, kao što je [[Newtonov metod]] ili [[Broydenov metod]]. U takvom slučaju, model se naziva ''implicitnim''. Naprimjer, fizička svojstva mlaznog motora, kao što su površine grla turbine i mlaznice, mogu se eksplicitno izračunati na osnovu projektnog [[termodinamički ciklus|termodinamičkog ciklusa]] (protok zraka i goriva, pritisci i temperature) pri određenim uvjetima leta i postavkama snage, ali radni ciklusi [[motor]]a pri drugim uvjetima leta i postavkama snage ne mogu se eksplicitno izračunati iz konstantnih fizičkih svojstava. === Diskretno vs. kontinuirano === === Deterministički vs. probabilistički (stohastički) === Model [[deterministički sistem|deterministički]] je onaj u kojem je svaki skup varijabilnih stanja jedinstveno određen parametrima u modelu i skupovima prethodnih stanja tih varijabli; stoga, deterministički model uvijek funkcionira na isti način za dati skup početnih uvjeta. Obrnuto, u stohastičkom modelu - obično nazvanom "[[statistički model]]" - prisutna je slučajnost, a varijabilna stanja nisu opisana jedinstvenim vrijednostima, već distribucijama [[vjerovatnoća]]. === Deduktivni, induktivni ili plutajući === Deduktivni model je logička struktura zasnovana na teoriji. Induktivni model proizlazi iz empirijskih nalaza i generalizacije iz njih. Ako model ne počiva ni na teoriji ni na posmatranju, može se opisati kao 'plutajući' model. Primjena matematike u društvenim naukama izvan ekonomije kritikovana je zbog neutemeljenih modela.<ref>{{cite book |author-link=Stanislav Andreski |first=Stanislav |last=Andreski |year=1972 |title=Social Sciences as Sorcery |publisher=St. Martin’s Press |isbn=0-14-021816-5 }}</ref> Primjena teorije katastrofa u nauci okarakterisana je kao plutajući model.<ref>{{cite book |author-link=Clifford Truesdell |first=Clifford |last=Truesdell |year=1984 |title=An Idiot's Fugitive Essays on Science |url=https://archive.org/details/idiotsfugitivees0000true |pages=[https://archive.org/details/idiotsfugitivees0000true/page/120 121]–7 |publisher=Springer |isbn=3-540-90703-3 }}</ref> === Strategijski vs. nestrategijski === Modeli korišteni u [[teorija igara|teoriji igara]] razlikuju se po tome što modeliraju agente s nekompatibilnim podsticajima, kao što su konkurentske vrste ili ponuđači na aukciji. Strateški modeli pretpostavljaju da su igrači autonomni donosioci odluka koji racionalno biraju akcije koje maksimiziraju njihovu objektivnu funkciju. Ključni izazov korištenja strateških modela je definiranje i izračunavanje [[koncept rješenja|koncepta rješenja]] kao što je [[Nashova ravnoteža]]. Zanimljivo svojstvo strateških modela je da oni odvajaju rasuđivanje o pravilima igre od rasuđivanja o ponašanju igrača.<ref>Li, C., Xing, Y., He, F., & Cheng, D. (2018). A Strategic Learning Algorithm for State-based Games. ArXiv.</ref> ==Konstrukcija== U [[poslovanje|poslovanju]] i [[inženjerstvo|inženjerstvu]], matematički modeli se mogu koristiti za maksimiziranje određenog izlaza. Razmatrani sistem će zahtijevati određene ulaze. Sistem koji povezuje ulaze s izlazima zavisi i od drugih varijabli: [[teorija odlučivanja|varijable odlučivanja]], [[varijabla stanja|varijable stanja]], egzogene varijable i [[slučajna varijabla|slučajne varijable]]. Varijable odlučivanja se ponekad nazivaju nezavisnim varijablama. Egzogene varijable se ponekad nazivaju [[parametar|parametri]] ili [[konstanta (matematika)|konstante]]. Varijable nisu nezavisne jedna od druge jer varijable stanja zavise od varijable odluke, ulaza, slučajnih i egzogenih varijabli. Nadalje, izlazne varijable zavise od stanja sistema (predstavljenog varijablama stanja). Ciljevi i ograničenja sistema i njegovih korisnika mogu se predstaviti kao funkcije izlaznih varijabli ili varijabli stanja. Ciljne funkcije će zavisiti od perspektive korisnika modela. U zavisnosti od konteksta, ciljna funkcija je poznata i kao ''indeks performansi'', jer je neka mjera od interesa za korisnika. Iako ne postoji ograničenje broja ciljnih funkcija i ograničenja koje model može imati, korištenje ili optimizacija modela postaje složenije (računarski) kako se broj povećava. Naprimjer, ekonomisti često primjenjuju linearnu [[algebra|algebru]] kada koriste modele ulaz-izlaz. Složeni matematički modeli koji imaju mnogo varijabli mogu se konsolidovati korištenjem vektorskog prostora gdje jedan simbol predstavlja nekoliko varijabli. ===''A priori'' informacije=== [[Slika:Blackbox3D-withGraphs.svg|thumb|480px| Da bi se nešto analiziralo tipičnim "pristupom crne kutije", uzeće se u obzir samo ponašanje stimulusa/odgovora, kako bi se zaključilo o (nepoznatoj) "kutiji". Uobičajeni prikaz ovog "sistema crne kutije" je [[dijagram toka podataka]] centriran u kutiji.]] Problemi matematičkog modeliranja često se klasifikuju u modele [[crne kutije]] ili [[bijele kutije (softverski inženjering)|bijele kutije]], prema tome koliko je [[apriori (filozofija)|apriori]] informacija o sistemu dostupno. Model crne kutije je sistem o kojem nema dostupnih apriori informacija. Model bijele kutije (također se naziva staklena kutija ili prozirna kutija) je sistem u kojem su dostupne sve potrebne informacije. Praktično svi sistemi se nalaze negdje između modela crne i bijele kutije, tako da je ovaj koncept koristan samo kao intuitivni vodič za odlučivanje koji pristup primijeniti. Obično je poželjno koristiti što više apriori informacija kako bi model bio precizniji. Stoga se modeli bijele kutije obično smatraju jednostavnijima, jer ako ste ispravno koristili informacije, onda će se model ispravno ponašati. Često a priori informacije dolaze u obliku poznavanja vrste funkcija koje povezuju različite varijable. Na primjer, ako napravimo model kako lijek djeluje u ljudskom sistemu, znamo da je obično količina lijeka u krvi eksponencijalno opadajuća funkcija, ali i dalje nam ostaje nekoliko nepoznatih parametara; koliko brzo se količina lijeka smanjuje i koja je početna količina lijeka u krvi? Ovaj primjer stoga nije potpuno model bijele kutije. Ove parametre treba procijeniti na neki način prije nego što se model može koristiti. U modelima crne kutije pokušava se procijeniti i funkcionalni oblik odnosa između varijabli i numerički parametri u tim funkcijama. Koristeći a priori informacije mogli bismo završiti, na primjer, sa skupom funkcija koje bi vjerovatno mogle adekvatno opisati sistem. Ako nema a priori informacija, pokušali bismo koristiti funkcije što je moguće općenitije kako bismo pokrili sve različite modele. Često korišten pristup za modele crne kutije su [[umjetne neuronske mreže|neuronske mreže]] koje obično ne prave pretpostavke o ulaznim podacima. Alternativno, NARMAX (nelinearni autoregresivni model pokretnog prosjeka sa eXogenim ulazima) algoritmi koji su razvijeni kao dio [[nelinearne identifikacije sistema]]<ref name="SAB1">Billings S.A. (2013), ''Nonlinear System Identification: NARMAX Methods in the Time, Frequency, and Spatio-Temporal Domains'', Wiley.</ref> može se koristiti za odabir članova modela, određivanje strukture modela i procjenu nepoznatih parametara u prisustvu koreliranog i nelinearnog šuma. Prednost NARMAX modela u poređenju sa neuronskim mrežama je u tome što NARMAX proizvodi modele koji se mogu zapisati i povezati sa osnovnim procesom, dok neuronske mreže proizvode aproksimaciju koja je neprozirna. ====Subjektivne informacije==== Ponekad je korisno uključiti subjektivne informacije u matematički model. To se može učiniti na osnovu [[Intuicija|intuicije]], [[iskustvo|iskustva]] ili [[stručno mišljenje|stručnog mišljenja]], ili na osnovu pogodnosti matematičkog oblika. [[Bayesova statistika]] pruža teorijski okvir za uključivanje takve subjektivnosti u rigoroznu analizu: specificiramo [[apriorna raspodjela vjerovatnoće|apriornu raspodjelu vjerovatnoće]] (koja može biti subjektivna), a zatim ažuriramo ovu raspodjelu na osnovu empirijskih podataka. Primjer kada bi takav pristup bio potreban je situacija u kojoj eksperimentator lagano savije novčić i baci ga jednom, bilježeći da li padne glava, a zatim mu se da zadatak da predvidi vjerovatnoću da će sljedeće bacanje pasti glava. Nakon savijanja novčića, stvarna vjerovatnoća da će novčić pasti glava je nepoznata; tako da bi eksperimentator morao donijeti odluku (možda gledajući oblik novčića) o tome koju prethodnu distribuciju će koristiti. Uključivanje takvih subjektivnih informacija može biti važno za dobijanje tačne procjene vjerovatnoće. ===Složenost=== Općenito, složenost modela uključuje kompromis između jednostavnosti i tačnosti modela. [[Occamova britva]] je princip posebno relevantan za modeliranje, a njegova osnovna ideja je da je među modelima sa približno jednakom prediktivnom moći, najjednostavniji najpoželjniji. Dok dodata složenost obično poboljšava realizam modela, ona može učiniti model teškim za razumijevanje i analizu, a može predstavljati i računske probleme, uključujući [[numerička nestabilnost|numeričku nestabilnost]]. [[Thomas Kuhn]] tvrdi da kako nauka napreduje, objašnjenja imaju tendenciju da postanu složenija prije nego što [[promjena paradigme]] ponudi radikalno pojednostavljenje.<ref>{{Cite web|url=https://plato.stanford.edu/entries/thomas-kuhn/|title=Thomas Kuhn|date=13. 8. 2004|website=Stanford Encyclopedia of Philosophy|access-date=15. 1. 2019}}</ref> Na primjer, prilikom modeliranja leta aviona, mogli bismo ugraditi svaki mehanički dio aviona u naš model i tako bismo dobili gotovo model bijele kutije sistema. Međutim, računski troškovi dodavanja tako velike količine detalja efektivno bi spriječili korištenje takvog modela. Osim toga, nesigurnost bi se povećala zbog previše složenog sistema, jer svaki zasebni dio unosi određenu količinu varijanse u model. Stoga je obično prikladno napraviti neke aproksimacije kako bi se model sveo na razumnu veličinu. Inženjeri često mogu prihvatiti neke aproksimacije kako bi dobili robusniji i jednostavniji model. Na primjer, [[Isaac Newton|Newtonova]] [[klasična mehanika]] je aproksimirani model stvarnog svijeta. Ipak, Newtonov model je sasvim dovoljan za većinu običnih životnih situacija, odnosno sve dok su brzine čestica znatno ispod [[brzine svjetlosti]], a proučavamo samo makročestice. Imajte na umu da bolja tačnost ne znači nužno i bolji model. [[Statistički modeli]] su skloni [[pretjeranom prilagođavanju]], što znači da se model previše prilagođava podacima i izgubio je sposobnost generalizacije na nove događaje koji ranije nisu uočeni. ===Trening, podešavanje i prilagođavanje=== Svaki model koji nije čisto bijela kutija sadrži neke [[parametre]] koji se mogu koristiti za [[prilagođavanje modela]] sistemu koji treba opisati. Ako se modeliranje vrši pomoću [[Umjetna neuronska mreža|umjetne neuronske mreže]] ili drugog [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]], optimizacija parametara se naziva ''trening'', dok se optimizacija hiperparametara modela naziva ''podešavanje'' i često koristi [[unakrsna validacija (statistika)|unakrsnu validaciju]].<ref>{{Cite web | title = Machine Learning Lecture | url = http://users.sussex.ac.uk/~christ/crs/ml/lec03a.html | last = Thornton | first = Chris | access-date = 6. 2. 2019}}</ref> U konvencionalnijem modeliranju putem eksplicitno datih matematičkih funkcija, parametri se često određuju ''[[prilagođavanjem krivulje]]. ===Evaluacija i procjena=== Ključni dio procesa modeliranja je procjena da li dati matematički model tačno opisuje sistem. Na ovo pitanje može biti teško odgovoriti jer uključuje nekoliko različitih vrsta evaluacije. ====Predviđanje empirijskih podataka==== Obično je najlakši dio evaluacije modela provjera da li model predviđa eksperimentalna mjerenja ili druge empirijske podatke koji nisu korišteni u razvoju modela. U modelima s parametrima, uobičajeni pristup je podjela podataka u dva disjunktna podskupa: podatke za obuku i podatke za verifikaciju. Podaci za obuku se koriste za procjenu parametara modela. Tačan model će se blisko podudarati s podacima za verifikaciju čak i ako ovi podaci nisu korišteni za postavljanje parametara modela. Ova praksa se u statistici naziva [[unakrsna validacija (statistika)|unakrsna validacija]]. Definiranje metrike za mjerenje udaljenosti između opaženih i predviđenih podataka koristan je alat za procjenu prikladnosti modela. U statistici, teoriji odlučivanja i nekim ekonomskim modelima, funkcija gubitka igra sličnu ulogu. Iako je prilično jednostavno testirati prikladnost parametara, može biti teže testirati validnost općeg matematičkog oblika modela. Općenito, razvijeno je više matematičkih alata za testiranje prikladnosti statističkih modela nego modela koji uključuju diferencijalne jednačine. Alati iz neparametrijske statistike ponekad se mogu koristiti za procjenu koliko dobro podaci odgovaraju poznatoj distribuciji ili za dobijanje općeg modela koji pravi samo minimalne pretpostavke o matematičkom obliku modela. ====Opseg modela==== Procjena opsega modela, odnosno određivanje na koje situacije je model primjenjiv, može biti manje jednostavna. Ako je model konstruisan na osnovu skupa podataka, mora se utvrditi za koje sisteme ili situacije poznati podaci predstavljaju "tipičan" skup podataka. Pitanje da li model dobro opisuje svojstva sistema između tačaka podataka naziva se interpolacija, a isto pitanje za događaje ili tačke podataka izvan posmatranih podataka naziva se ekstrapolacija. Kao primjer tipskih ograničenja opsega modela, prilikom procjene Newtonove klasične mehanike, možemo primijetiti da je Newton vršio svoja mjerenja bez napredne opreme, tako da nije mogao mjeriti svojstva [[čestica]] koje putuju brzinama bliskim [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]. Isto tako, nije mjerio [[kretanje]] molekula i drugih malih čestica, već samo makročestica. Stoga ne čudi da njegov model ne ekstrapolira dobro u ove domene, iako je njegov model sasvim dovoljan za običnu fiziku života. ====Filozofska razmatranja==== Mnoge vrste modeliranja implicitno uključuju tvrdnje o uzročnosti. Ovo je obično (ali ne uvijek) tačno za modele koji uključuju [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]]. Budući da je svrha modeliranja proširiti naše razumijevanje svijeta, validnost modela ne počiva samo na njegovoj usklađenosti s empirijskim zapažanjima, već i na njegovoj sposobnosti ekstrapolacije na situacije ili podatke izvan onih koji su prvobitno opisani u modelu. Ovo se može smatrati razlikovanjem između kvalitativnih i kvantitativnih predviđanja. Također se može tvrditi da je model bezvrijedan osim ako ne pruža uvid koji nadilazi ono što je već poznato iz direktnog istraživanja [[fenomen]]a koji se proučava. Primjer takve kritike je argument da matematički modeli [[teorija optimalnog traženja hrane|teorije optimalnog traženja hrane]] ne nude uvid koji nadilazi zaključke zdravog razuma [[evolucija|evolucije]] i drugih osnovnih principa [[ekologija|ekologije]].<ref>{{Cite journal | last1 = Pyke | first1 = G. H. | doi = 10.1146/annurev.es.15.110184.002515 | title = Optimal Foraging Theory: A Critical Review | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 15 | pages = 523–575 | year = 1984 | issue = 1 | bibcode = 1984AnRES..15..523P }}</ref> Također treba napomenuti da, iako matematičko modeliranje koristi matematičke koncepte i jezik, ono samo po sebi nije grana matematike i ne mora nužno biti u skladu s bilo kojom matematičkom logikom, već je obično grana neke nauke ili druge tehničke oblasti, s odgovarajućim konceptima i standardima argumentacije.<ref name="Edwards">{{cite book |last1=Edwards |first1=Dilwyn |title=Guide to Mathematical Modelling |url=https://archive.org/details/guidetomathemati0000unse_t2q3 |last2=Hamson |first2=Mike |date=2007 |publisher=Industrial Press Inc. |isbn=978-0-8311-3337-5 |edition=2 |location=New York}}</ref> ==Značaj u prirodnim naukama== Matematički modeli su od velikog značaja u prirodnim naukama, posebno u fizici. Fizička teorija se gotovo uvijek izražava pomoću matematičkih modela. Kroz historiju, razvijani su sve precizniji matematički modeli. Newtonovi zakoni kretanja precizno opisuju mnoge svakodnevne pojave, ali u određenim granicama moraju se koristiti teorija relativnosti i kvantna mehanika. Uobičajeno je koristiti idealizirane modele u fizici radi pojednostavljenja stvari. Užad bez mase, tačkaste čestice, idealni gasovi i čestica u kutiji su među mnogim pojednostavljenim modelima koji se koriste u fizici. Zakoni fizike predstavljeni su jednostavnim jednačinama kao što su Newtonovi zakoni, Maxwellove jednačine i Schrödingerova jednačina. Ovi zakoni su osnova za izradu matematičkih modela stvarnih situacija. Mnoge stvarne situacije su vrlo složene i stoga se modeliraju približno na računaru. Model koji je računski izvodljiv za izračunavanje napravljen je od osnovnih zakona ili od približnih modela napravljenih od osnovnih zakona. Na primjer, molekule se mogu modelirati pomoću [[molekularnih orbitalnih]] modela koji su približna rješenja Schrödingerove jednačine. U [[inženjerstvu]], fizički modeli se često izrađuju matematičkim metodama kao što je [[analiza konačnih elemenata]]. Različiti matematički modeli koriste različite geometrije koje nisu nužno tačni opisi geometrije svemira. [[Euklidska geometrija]] se mnogo koristi u klasičnoj fizici, dok su [[specijalna relativnost|specijalna]] i [[opća teorija relativnosti]] primjeri teorija koje koriste [[geometrija|geometrije]] koje nisu [[euklid]]ske. ==Neke primjene== Često kada inženjeri analiziraju sistem koji treba kontrolisati ili optimizirati, koriste matematički model. U analizi, inženjeri mogu izgraditi deskriptivni model sistema kao hipotezu o tome kako bi sistem mogao funkcionirati ili pokušati procijeniti kako bi nepredvidivi događaj mogao utjecati na sistem. Slično tome, u kontroli sistema, inženjeri mogu isprobati različite pristupe kontroli u simulacijama. Matematički model obično opisuje sistem pomoću skupa varijabli i skupa jednačina koje uspostavljaju odnose između varijabli. Varijable mogu biti mnogo vrsta; na primjer, realni brojevi ili cijeli brojevi, vrijednosti Booleovog tipa podataka ili stringovi. Varijable predstavljaju neka svojstva sistema, na primjer, izmjereni sistemski izlazi često su u obliku signala, hronometrije, podataka o vremenu, brojača i pojave događaja. Stvarni model je skup funkcija koje opisuju odnose između različitih varijabli. ==Primjeri== * Jedan od popularnih primjera u [[računarstvu]] su matematički modeli različitih mašina, primjer je [[deterministički konačni automat]] (DKA) koji je definiran kao apstraktni matematički koncept, ali zbog determinističke prirode DKA, implementiran je u hardveru i softveru za rješavanje različitih specifičnih problema. Na primjer, sljedeći je DKA M s binarnom abecedom, koji zahtijeva da ulaz sadrži paran broj nula: [[Skika:DFAexample.svg|right|thumb|250px| [[Dijagram stanja]] za <math>M</math>]] :: <math>M = (Q, \Sigma, \delta, q_0, F)</math> gdje ::*<math>Q = \{S_1, S_2\},</math> ::*<math>\Sigma = \{0, 1\},</math> ::*<math>q_0 = S_1,</math> ::*<math>F = \{S_1\},</math> i ::*<math>\delta</math> je definirano sljedećom [[tabela prijelaza stanja|tabelom prijelaza stanja]]: :::: {| border="1" | || {{center|'''0'''}} || {{center|'''1'''}} |- |'''''S''<sub>1</sub>''' || <math>S_2</math> || <math>S_1</math> |- |'''''S''<sub>2</sub>''' || <math>S_1</math> || <math>S_2</math> |} :Stanje <math>S_1</math> r predstavlja da je do sada u ulazu bio paran broj nula, dok <math>S_2</math> označava neparan broj. 1 na ulazu ne mijenja stanje automata. Kada se ulaz završi, stanje će pokazati da li je ulaz sadržavao paran broj nula ili ne. Ako je ulaz sadržavao paran broj nula, <math>M</math> će završiti u stanju <math>S_1,</math> prihvatajuće stanje, tako da će ulazni niz biti prihvaćen. :Jezik koji prepoznaje <math>M</math> je [[regularni jezik]] dat [[regularni izraz|regularnim izrazom]] 1*( 0 (1*) 0 (1*) )*, gdje "*" je [[Kleeneova zvijezda]], npr. 1* označava bilo koji nenegativan broj (moguće nula) simbola "1". * Mnoge svakodnevne aktivnosti koje se obavljaju bez razmišljanja koriste matematičke modele. Geografska [[kartografska projekcija]] regije Zemlje na malu, ravnu površinu je model koji se može koristiti u mnoge svrhe, kao što je planiranje putovanja.<ref name="LAND INFO Worldwide Mapping">{{cite web | title=GIS Definitions of Terminology M-P | website=LAND INFO Worldwide Mapping | url=https://www.landinfo.com/resources_dictionaryMP.htm | access-date=27. 1. 2020}}</ref> * Još jedna jednostavna aktivnost je predviđanje položaja vozila na osnovu njegovog početnog položaja, smjera i brzine kretanja, koristeći jednačinu da je pređena udaljenost proizvod vremena i brzine. Ovo je poznato kao [[računanje po udaljenosti]] kada se koristi formalnije. Matematičko modeliranje na ovaj način ne zahtijeva nužno formalnu matematiku; pokazalo se da [[životinje]] koriste računanje po udaljenosti.<ref>{{cite book |last=Gallistel |title=The Organization of Learning |url=https://archive.org/details/isbn_0262071134 |location=Cambridge |publisher=The MIT Press |year=1990 |isbn=0-262-07113-4 }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Whishaw | first1 = I. Q. | last2 = Hines | first2 = D. J. | last3 = Wallace | first3 = D. G. | doi = 10.1016/S0166-4328(01)00359-X | title = Dead reckoning (path integration) requires the hippocampal formation: Evidence from spontaneous exploration and spatial learning tasks in light (allothetic) and dark (idiothetic) tests | journal = Behavioural Brain Research | volume = 127 | issue = 1–2 | pages = 49–69 | year = 2001 | pmid = 11718884| s2cid = 7897256 }}</ref> * ''Rast [[populacija]]''. Jednostavan (iako približan) model rasta stanovništva je [[Maltuzijanski model rasta]]. Nešto realističniji i široko korišteni model rasta populacije je [[logistička funkcija]] i njena proširenja. * ''Model čestice u potencijalnom polju''. U ovom modelu česticu smatramo tačkom mase koja opisuje putanju u prostoru koja je modelirana funkcijom koja daje njene koordinate u prostoru kao funkciju vremena. Potencijalno polje je dato funkcijom <math>V\! : \Reals^3\! \to \Reals</math> i putanja, koja je funkcija <math>\mathbf{r}\! : \Reals \to \Reals^3,</math> je rješenje [[diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]]: <math display=block>-\frac{\mathrm{d}^2\mathbf{r}(t)}{\mathrm{d}t^2}m = \frac{\partial V[\mathbf{r}(t)]}{\partial x}\mathbf{\hat{x}} + \frac{\partial V[\mathbf{r}(t)]}{\partial y}\mathbf{\hat{y}} + \frac{\partial V[\mathbf{r}(t)]}{\partial z}\mathbf{\hat{z}},</math> što se može napisati i kao <math display=block>m\frac{\mathrm{d}^2\mathbf{r}(t)}{\mathrm{d}t^2} = -\nabla V[\mathbf{r}(t)].</math> : Treba napomenuti da ovaj model pretpostavlja da je čestica tačkasta [[masa]], što je sigurno netačno u mnogim slučajevima u kojima koristimo ovaj model; naprimjer, kao model planetarnog kretanja. * ''Model racionalnog ponašanja za potrošača''. U ovom modelu pretpostavljamo da se potrošač suočava s izborom od <math>n</math> roba označenih <math>1, 2, \dots, n</math> svaki sa tržišnom cijenom <math>p_1, p_2, \dots, p_n.</math> Pretpostavlja se da potrošač ima funkciju [[ordinalna korisnost|ordinalne korisnosti]] <math>U</math> (ordinalnu u smislu da je značajan samo znak razlike između dvije korisnosti, a ne nivo svake korisnosti), ovisno o količinama konzumiranih roba <math>x_1, x_2, \dots, x_n</math>. Model dalje pretpostavlja da potrošač ima budžet <math>M</math> koji se koristi za kupovinu vektora <math>x_1, x_2, \dots, x_n</math> na način koji maksimizira <math>U(x_1, x_2, \dots, x_n).</math> Problem racionalnog ponašanja u ovom modelu tada postaje problem matematičke optimizacije, tj.: <math display=block>\max \, U(x_1, x_2,\ldots, x_n)</math> podložno: <math display=block>\sum_{i=1}^n p_i x_i \leq M,</math><math display=block>x_i \geq 0 \; \; \; \text{ for all } i = 1, 2, \dots, n.</math> Ovaj model je korišten u širokom spektru ekonomskih konteksta, kao što je u [[teorija opće ravnoteže|teoriji opće ravnoteže]] kako bi se pokazalo postojanje i [[Pareto efikasnost]] ekonomskih ravnoteža. * ''[[Model detekcije susjeda]]'' je model koji objašnjava formiranje [[Pečurka|gljiva]] iz početno haotične gljivične mreže. * U [[računarstvo|računarstvu]], matematički modeli se mogu koristiti za simulaciju računarskih mreža. * U [[mehanika|mehanici]], matematički modeli se mogu koristiti za analizu kretanja modela rakete. ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=30em}} * [[Model zasnovan na agentima]] * [[Svi modeli su pogrešni]] * [[Kliodinamika]] * [[Kompjuterska simulacija]] * [[Konceptualni model]] * [[Inženjering odlučivanja]] * [[Model sive kutije]] * [[Međunarodni izazov matematičkog modeliranja]] * [[Matematička biologija]] * [[Matematički dijagram]] * [[Matematička ekonomija]] * [[Matematičko modeliranje zaraznih bolesti]] * [[Matematičke finansije]] * [[Matematička psihologija]] * [[Matematička sociologija]] * [[Mikroskal i makroskal modeli]] * [[Inverzija modela]] * [[Otpornost (matematika)]] * [[Naučni model]] * [[Analiza osjetljivosti]] * [[Sferna krava]] * [[Statistički model]] * [[Surogat model]] * [[Identifikacija sistema]] {{div col end}} ==Reference== {{Refspisak}} == Dodatna literatura == ===Knjige=== * Aris, Rutherford [ 1978 ] ( 1994 ). ''Mathematical Modelling Techniques'', New York: Dover. {{isbn|0-486-68131-9}} * Bender, E.A. [ 1978 ] ( 2000 ). ''An Introduction to Mathematical Modeling'', New York: Dover. {{isbn|0-486-41180-X}} * Gary Chartrand (1977) ''Graphs as Mathematical Models'', Prindle, Webber & Schmidt {{ISBN|0871502364}} * Dubois, G. (2018) [https://www.taylorfrancis.com/books/9781351241120/ "Modeling and Simulation"], Taylor & Francis, CRC Press. * Gershenfeld, N. (1998) ''The Nature of Mathematical Modeling'', Cambridge University Press {{isbn|0-521-57095-6}} . * Lin, C.C. & Segel, L.A. ( 1988 ). ''Mathematics Applied to Deterministic Problems in the Natural Sciences'', Philadelphia: SIAM. {{isbn|0-89871-229-7}} * ''Models as Mediators: Perspectives on Natural and Social Science'' edited by Mary S. Morgan and Margaret Morrison, 1999.<ref>{{cite book | veditors=Morgan MS, Morrison M | date=28. 11. 1999 | title=Models as Mediators: Perspectives on Natural and Social Science | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-65097-7}}</ref> * Mary S. Morgan'' The World in the Model: How Economists Work and Think'', 2012.<ref name="Book">{{cite book | vauthors=Morgan MS | date=17. 9. 2012 | title=The World in the Model: How Economists Work and Think | url=https://archive.org/details/worldinmodelhowe0000morg | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-1-107-00297-5}}</ref> === Specifične aplikacije=== * Papadimitriou, Fivos. (2010). Mathematical Modelling of Spatial-Ecological Complex Systems: an Evaluation. Geography, Environment, Sustainability 1(3), 67–80. {{doi|10.24057/2071-9388-2010-3-1-67-80}} * {{Cite journal | last1 = Peierls | first1 = R. | doi = 10.1080/00107518008210938 | title = Model-making in physics | journal = Contemporary Physics | volume = 21 | pages = 3–17 | year = 1980 |bibcode = 1980ConPh..21....3P }} * ''[http://anintroductiontoinfectiousdiseasemodelling.com/ An Introduction to Infectious Disease Modelling] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222150833/http://anintroductiontoinfectiousdiseasemodelling.com/ |date=22. 2. 2016 }}'' by Emilia Vynnycky and Richard G White. == Vanjski linkovi == ;Opće reference * Patrone, F. [http://www.fioravante.patrone.name/mat/u-u/en/differential_equations_intro.htm Introduction to modeling via differential equations], with critical remarks. * [http://plus.maths.org/issue44/package/index.html Plus teacher and student package: Mathematical Modelling.]{{Mrtav link}} Brings together all articles on mathematical modeling from ''Plus Magazine'', the online mathematics magazine produced by the Millennium Mathematics Project at the University of Cambridge. ;Filozofske * Frigg, R. and S. Hartmann, [http://plato.stanford.edu/entries/models-science/ Models in Science], in: The Stanford Encyclopedia of Philosophy, (Spring 2006 Edition) * Griffiths, E. C. (2010) [https://sites.google.com/a/ncsu.edu/emily-griffiths/whatisamodel.pdf What is a model?] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mathematical Model}} [[Kategorija:Primijenjena matematika]] [[Kategorija:Matematika]] [[Kategorija:Matematičko modeliranje| ]] [[Kategorija:Matematička terminologija]] [[Kategorija:Konceptualno modeliranje]] l3hoejsbketffmxe0b8uead5o8gbfyu Sastavi ekipa na Evropskom prvenstvu u košarci 2025. 0 525760 3899909 3841545 2026-06-22T22:14:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899909 wikitext text/x-wiki Spisak igrača košarkaških reprezentacija koje se takmiče na '''[[Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|EuroBasketu 2025]]'''. Svaka ekipa ima konačni sastav od 12 igrača; ekipa može imate do jednog naturalizovanog igrača u svom sastavu prema pravilima FIBA-e. ''Godine i klub igrača su navedeni prema stanju na početku turnira, 27. augusta 2025.''<ref>{{cite news|title=FIBA EuroBasket 2025 set for start in Riga, Tampere with rosters confirmed|url=https://www.fiba.basketball/en/news/fiba-eurobasket-2025-set-for-start-in-riga-tampere-with-rosters-confirmed|access-date=26. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=26. 8. 2025}}</ref> ==Grupa A== ===Češka=== Spisak od 16 igrača objavljen je 24. jula.<ref>{{cite news|title=Omlazení lvi vyhlížejí EuroBasket|url=https://cz.basketball/omlazeni-lvi-vyhlizeji-eurobasket/a20437|access-date=7. 8. 2025|work=cz.basketball|date=24. 7. 2025}}</ref> [[Tomáš Satoranský]] se povukao zbog povrede leđa 22. augusta,<ref>{{cite news|title=Tomas Satoransky to miss EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-229822-tomas-satoransky-miss-eurobasket-2025-czechia-roster.html|access-date=22. 8. 2025|work=basketnews.com|date=22. 8. 2025}}</ref> istog dana kada je objavljen konačni sastav ekipe.<ref>{{cite news|title=Omlazení lvi vyrážejí na EuroBasket bez Satoranského|url=https://cz.basketball/omlazeni-lvi-vyrazeji-na-eurobasket-bez-satoranskeho/a20569|access-date=22. 8. 2025|work=cz.basketball|date=22. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Češke za EuroBasket 2025. |color1 = white | bg1 = #11457e | color2 = white | bg2 = #d7141a}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Jan Zidek | pos = C | m = 2.04 | year = 1999 | month = 12 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Tizona|Tizona Burgos]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Vojtěch Hruban | pos = F | m = 2.01 | year = 1989 | month = 8 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Nymburk|Nymburk]] | nat = CZE | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Adam Kejval | pos = C | m = 2.12 | year = 2002 | month = 1 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basket Brno|Brno]] | nat = CZE }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Martin Peterka | pos = FC | m = 2.05 | year = 1995 | month = 1 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[MKS Dąbrowa Górnicza (basketball)|Dąbrowa Górnicza]] | nat = POL }} {{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Jaromír Bohačík | pos = SF | m = 1.97 | year = 1992 | month = 5 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Nymburk|Nymburk]] | nat = CZE }} {{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Ondřej Sehnal | pos = PG | m = 1.90 | year = 1997 | month = 10 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Nymburk|Nymburk]] | nat = CZE }} {{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Petr Křivánek | dab = basketball | pos = PG | m = 2.00 | year = 2003 | month = 5 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basket Brno|Brno]] | nat = CZE }} {{FIBA player|df=y| num = 27 | name = Vít Krejčí | pos = G | m = 1.99 | year = 2000 | month = 6 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Atlanta Hawks | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 31 | name = Martin Kříž | pos = FC | m = 2.00 | year = 1993 | month = 6 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Nymburk|Nymburk]] | nat = CZE }} {{FIBA player|df=y| num = 32 | name = Richard Bálint | pos = G | m = 1.92 | year = 2002 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bamberg Baskets|Bamberg]] | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 71 | name = Martin Svoboda | pos = F | m = 2.01 | year = 2001 | month = 12 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Sokol Písek | nat = CZE | dab=basketball}} {{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Tomáš Kyzlink | pos = SG | m = 1.98 | year = 1993 | month = 6 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Jilin Northeast Tigers | nat = CHN }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|ESP}} [[:es:Diego Ocampo|Diego Ocampo]] | asst_coach= * {{flagicon|ESP}} [[:es:Lluís Riera|Lluís Riera]] * {{flagicon|CZE}} Jan Šotnar | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Estonija=== Spisak od 22 igrača objavljen je 7. jula.<ref>{{cite news|title=Heiko Rannula avalikustas Eesti meeste korvpallikoondise kandidaadid|url=https://www.basket.ee/et/uudised?news_id=12693|access-date=7. 8. 2025|work=basket.ee|date=7. 7. 2025}}</ref> [[Maik Kotsar]] se povukao zbog povrede ramena 22. augusta.<ref>{{cite web|title=Injury means key Estonia player Maik-Kalev Kotsar to miss basketball euro finals|url=https://news.err.ee/1609776492/injury-means-key-estonia-player-maik-kalev-kotsar-to-miss-basketball-euro-finals|date=22. 8. 2025|accessdate=25. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 25. augusta.<ref>{{cite web|title=Selgusid 12 mängijat, kes esindavad Eestit EM-finaalturniiril|url=https://sport.postimees.ee/8310977/nimekiri-selgusid-12-mangijat-kes-esindavad-eestit-em-finaalturniiril|date=25. 8. 2025|accessdate=25. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Estonije za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #0072CE | color2 = white | bg2 = black}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Henri Drell | pos = SF | m = 2.05 | year = 2000 | month = 4 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Märt Rosenthal | pos = SG | m = 1.96 | year = 1999 | month = 3 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[BC Kalev|Kalev]] | nat = EST }} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Sander Raieste | pos = SF | m = 2.04 | year = 1999 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[UCAM Murcia CB|UCAM Murcia]] | nat = ESP}} {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Kaspar Treier | pos = PF | m = 2.04 | year = 1999 | month = 9 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[Napoli Basket (2016)|Napoli]] | nat = ITA}} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Mikk Jurkatamm | pos = SG | m = 1.97 | year = 2000 | month = 9 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[S.S. Felice Scandone|Avellino]] | nat = ITA}} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Matthias Tass | pos = C | m = 2.08 | year = 1999 | month = 3 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[Legia Warsaw (basketball)|Legia Warsaw]] | nat = POL}} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Siim-Sander Vene | pos = PF | m = 2.03 | year = 1990 | month = 11 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[BC Šiauliai|Šiauliai]] | nat = LTU | note = C}} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Kregor Hermet | pos = PF | m = 2.05 | year = 1997 | month = 6 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[BC Kalev|Kalev]] | nat = EST}} {{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Janari Jõesaar | pos = SG | m = 1.98 | year = 1993 | month = 12 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[KK Bosna Royal|Bosna]] | nat = BIH}} {{FIBA player|df=y| num = 25 | name = Joonas Riismaa | pos = SG | m = 1.99 | year = 2002 | month = 3| date = 6| compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[Pallacanestro Cantù|Cantù]] | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Artur Konontšuk | pos = SF | m = 2.02 | year = 2000 | month = 5 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[Bursaspor Basketbol|Bursaspor]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Kristian Kullamäe | pos = PG | m = 1.94 | year = 1999 | month = 5 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 08 | compdate = 27 | clublink = [[BC Lietkabelis|Lietkabelis Panevėžys]] | nat = LTU }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|EST}} [[Heiko Rannula]] | asst_coach= * {{flagicon|EST}} [[Indrek Reinbok]] * {{flagicon|EST}} [[Brett Nõmm]] * {{flagicon|EST}} [[Kristjan Kangur]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Latvija=== Spisak od 25 igrača objavljen je 4. jula.<ref>{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: pirmdien sākas treniņi, gatavojoties Eiropas čempionāta finālturnīram|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-uz-treninnometni-uzaicinati-25-speletaji/|access-date=7. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=4. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Latvia announces their extended 25-man roster for Eurobasket 2025|url=https://basketnews.com/news-227403-latvia-announces-their-extended-25-man-roster-for-eurobasket-2025.html|access-date=7. 8. 2025|work=basketnews.com|date=5. 7. 2025}}</ref> Smanjen je na 20 igrača 25. jula,<ref>{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: 28. jūlijā sākas komandas treniņi, ierindā 20 kandidāti|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-28/|access-date=10. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=25. 7. 2025}}</ref> a zatim na 17 igrača 2. augusta.<ref>{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: uz treniņnometni Slovēnijā dodas 17 basketbolisti|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-29/|access-date=10. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=2. 8. 2025}}</ref> [[Mārtiņš Laksa]] i [[Rodions Kurucs]] povukli su se zbog povreda 14. i 20. augusta.<ref>{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: 45 minūšu uguņošanā ar Lietuvu mīnus 4; sestdien plkst.18 ar Slovēniju|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-31|access-date=21. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=14. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: zaudējums Grieķijai, ceturtdien plkst.20 ar Itāliju (TV6)|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-33|access-date=21. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=20. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 24. augusta, kada je otpao i [[Toms Skuja]].<ref>{{cite news|title=Vīriešu valstsvienība: nosaukts divpadsmitnieks EuroBasket2025, starts trešdien plkst.18 pret Turciju|url=https://latvijav.basket.lv/viriesu-valstsvieniba-35|access-date=24. 8. 2025|work=latvijav.basket.lv|date=24. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Latvije za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #9e3039 | color2 = white | bg2 = #9e3039 }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Mareks Mejeris | pos = F | m = 2.07 | year = 1991 | month = 9 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = U-BT Cluj-Napoca | nat = ROM }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Kristaps Porziņģis | pos = C | m = 2.21 | year = 1995 | month = 8 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Atlanta Hawks | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Dāvis Bertāns | pos = F | m = 2.08 | year = 1992 | month = 11 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Dairis Bertāns | pos = SG | m = 1.92 | year = 1989 | month = 9 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BK VEF Rīga|VEF Rīga]] | nat = LAT | note = C}} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Rolands Šmits | pos = FC | m = 2.07 | year = 1995 | month = 6 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 18 | name = Klāvs Čavars | pos = C | m = 2.08 | year = 1996 | month = 2 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Sabah BC|Sabah]] | nat = AZE }} {{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Rihards Lomažs | pos = SG | m = 1.93 | year = 1996 | month = 4 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Neptūnas|Neptūnas]] | nat = LTU }} {{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Andrejs Gražulis | pos = PF | m = 2.02 | year = 1993 | month = 7 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Türk Telekom B.K.|Türk Telekom]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 28 | name = Mārcis Šteinbergs | pos = PF | m = 2.08 | year = 2001 | month = 8 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bàsquet Manresa|Manresa]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 47 | name = Artūrs Kurucs | pos = G | m = 1.91 | year = 2000 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Breogán|Breogán]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 55 | name = Artūrs Žagars | pos = PG | m = 1.90 | year = 2000 | month = 4 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahce]] | nat = TUR |inj=yes}} {{FIBA player|df=y| num = 66 | name = Kristers Zoriks | pos = PG | m = 1.93 | year = 1998 | month = 5 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Força Lleida CE|Força Lleida]] | nat = ESP }} <!-- end list of players --> {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|ITA}} [[Luca Banchi]] | asst_coach = * {{flagicon|LAT}} [[Jānis Gailītis]] * {{flagicon|LAT}} [[Artūrs Visockis-Rubenis]] * {{flagicon|LAT}} [[Žanis Peiners]] * {{flagicon|LAT}} Dāvis Čoders | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Portugal=== Spisak od 15 igrača objavljen je 18. juna.<ref>{{cite news|title=Os 15 convocados de Mário Gomes para a preparação do EuroBasket 2025|url=https://www.fpb.pt/noticia/os-15-convocados-de-mario-gomes-para-a-preparacao-do-eurobasket-2025|access-date=7. 8. 2025|work=fpb.pt|date=18. 6. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 21. augusta.<ref>{{cite news|title=Portugal confirm final 12-player squad for EuroBasket|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/portugal-confirm-final-12-player-squad-for-eurobasket|access-date=22. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=21. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Portugala za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #ff0000 | color2 = #ffff00 | bg2 = #006600}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Diogo Brito | pos = SG | m = 1.95 | year = 1997 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Obradoiro CAB|Obradoiro]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Vladyslav Voytso | pos = F | m = 2.00 | year = 1999 | month = 7 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CD Estela|Estela]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Travante Williams | pos = SF | m = 1.97 | year = 1993 | month = 7 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CSM Oradea (men's basketball)|Oradea]] | nat = ROU | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Diogo Ventura | pos = G | m = 1.95 | year = 1994 | month = 6 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Sporting CP (basketball)|Sporting]] | nat = POR }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Miguel Queiroz | dab = basketball | pos = PF | m = 2.04 | year = 1991 | month = 7 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Porto (basketball)|Porto]] | nat = POR | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Diogo Gameiro | pos = PG | m = 1.82 | year = 1995 | month = 8 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[S.L. Benfica (basketball)|Benfica]] | nat = POR }} {{FIBA player|df=y| num = 16 | name = Francisco Amarante | pos = GF | m = 1.95 | year = 2000 | month = 3 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Oviedo CB|Oviedo]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 25 | name = Nuno Sá | pos = SF | m = 1.93 | year = 1997 | month = 3 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = AD Galomar | nat = POR }} {{FIBA player|df=y| num = 28 | name = Rafael Lisboa | pos = PG | m = 1.82 | year = 1999 | month = 11 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Club Ourense Baloncesto|Ourense]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 29 | name = Cândido Sá | pos = C | m = 2.06 | year = 1992 | month = 11 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Cáceres Ciudad del Baloncesto|Cáceres]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 33 | name = Daniel Relvão | pos = C | m = 2.08 | year = 1996 | month = 6 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[S.L. Benfica (basketball)|Benfica]] | nat = POR }} {{FIBA player|df=y| num = 88 | name = Neemias Queta | pos = C | m = 2.13 | year = 1999 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Boston Celtics | nat = USA }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|POR}} Mário Gomes | asst_coach = * {{flagicon|POR}} Nuno Tavares * {{flagicon|POR}} [[Sérgio Ramos (basketball)|Sérgio Ramos]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Srbija=== Spisak od 17 igrača objavljen je 28. jula.<ref>{{cite news|title=Селектор Пешић објавио списак кандидата за Евробаскет|url=https://kss.rs/selektor-pesic-objavio-spisak-kandidata-za-evrobasket/|access-date=6. 8. 2025|work=kss.rs|date=28. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Nikola Jokic leads NBA-heavy Serbia roster for EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-228518-serbia-eurobasket-2025-roster-nikola-jokic-nba-players.html|access-date=7. 8. 2025|work=basketnews.com|date=28. 7. 2025}}</ref> Dana 20. augusta, [[Uroš Trifunović]] i [[Alen Smailagić]] izostavljeni su iz spiska zbog povreda.<ref>{{cite news|title=Uroš Trifunović and Alen Smailagić reportedly to miss EuroBasket for Serbia|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1858464/uros-trifunovic-and-alen-smailagic-reportedly-to-miss-eurobasket-for-serbia|access-date=21. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=20. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 23. augusta, pri čemu su [[Balša Koprivica]], [[Dejan Davidovac]] i [[Nikola Topić]] izostavljeni sa spiska.<ref>{{cite news|title=Селектор Пешић одредио 12 играча за Европско првенство|url=https://kss.rs/selektor-pesic-odredio-12-igraca-za-evropsko-prvenstvo|access-date=23. 8. 2025|work=kss.rs|date=23. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Srbije za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #006CB7 | color2 = white | bg2 = #D93943}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Filip Petrušev | pos = FC | m = 2.11 | year = 2000 | month = 4 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Nikola Jović | pos = F | m = 2.08 | year = 2003 | month = 6 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Miami Heat | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Bogdan Bogdanović | dab = basketball | pos = SG | m = 1.96 | year = 1992 | month = 8 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Los Angeles Clippers | nat = USA | note = C | inj=yes}} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Vanja Marinković | pos = GF | m = 1.99 | year = 1997 | month = 1 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Partizan|Partizan]] | nat = SRB }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Tristan Vukčević | pos = FC | m = 2.13 | year = 2003 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Washington Wizards | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Ognjen Dobrić | pos = SF | m = 2.01 | year = 1994 | month = 10 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | nat = SRB }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Nikola Jokić | pos = C | m = 2.11 | year = 1995 | month = 2 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Denver Nuggets | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Vasilije Micić | pos = PG | m = 1.96 | year = 1994 | month = 1 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Marko Gudurić | pos = SG | m = 1.98 | year = 1995 | month = 3 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Olimpia Milano | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Stefan Jović | pos = PG | m = 1.98 | year = 1990 | month = 11 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 30 | name = Aleksa Avramović | pos = PG | m = 1.92 | year = 1994 | month = 10 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }} {{FIBA player|df=y| num = 33 | name = Nikola Milutinov | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 12 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ }} <!-- end list of players --> {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|SRB}} [[Svetislav Pešić]] | asst_coach = * {{flagicon|SRB}} [[Oliver Kostić]] * {{flagicon|SRB}} [[Marko Marinović]] * {{flagicon|SRB}} [[Nenad Jakovljević]] * {{flagicon|SRB}} [[Ognjen Stojaković]] * {{flagicon|SRB}} [[Mihajlo Mitić (basketball)|Mihajlo Mitić]] | roster_url = https://kss.rs/seniori-2025/ | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Turska=== Spisak od 16 igrača objavljen je 2. jula.<ref>{{cite news|title=A Erkek Milli Takımımız 26 Temmuz'da Toplanıyor|url=https://tbf.org.tr/haber/a-erkek-milli-takimimiz-26-temmuz-da-toplaniyor-2025-07-02|access-date=7. 8. 2025|publisher=tbf.org.tr|date=2. 7. 2025|language=tr}}</ref><ref>{{cite news|title=Turkey announces EuroBasket preliminary roster|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1843916/turkey-unveils-eurobasket-preliminary-roster|access-date=6. 8. 2025|publisher=eurohoops.net|date=2. 7. 2025}}</ref> Dana 18. augusta, [[Sarper David Mutaf]] je izostavljen iz spiska.<ref>{{cite news|title=Millilerimiz Hazırlıklarını Basketbol Gelişim Merkezi'nde Sürdürdü|url=https://www.tbf.org.tr/haber/millilerimiz-hazirliklarini-basketbol-gelisim-merkezi-nde-surdurdu-2025-08-18|access-date=22. 8. 2025|publisher=tbf.org.tr|date=18. 8. 2025|language=tr}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 24. augusta, pri čemu su [[Yiğitcan Saybir]], [[Yiğit Arslan]] i [[Berk Uğurlu]] izostavljeni sa spiska.<ref>{{cite news|title=12 Dev Adam'ın Avrupa Şampiyonası Kadrosu Belli Oldu|url=https://tbf.org.tr/haber/12-dev-adam-in-avrupa-sampiyonasi-kadrosu-belli-oldu-2025-08-24|access-date=24. 8. 2025|publisher=tbf.org.tr|date=24. 8. 2025|language=tr}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Turske za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #d11919 | color2 = white | bg2 = #d11919}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Shane Larkin | pos = G | m = 1.80 | year = 1992 | month = 10 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR | note = N}} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Şehmus Hazer | pos = G | m = 1.91 | year = 1999 | month = 2 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Sertaç Şanlı | pos = C | m = 2.13 | year = 1991 | month = 8 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahçe]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Cedi Osman | pos = SF | m = 2.03 | year = 1995 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Onuralp Bitim | pos = GF | m = 1.98 | year = 1999 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahçe]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Furkan Korkmaz | pos = GF | m = 2.01 | year = 1997 | month = 7 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Alperen Şengün | pos = C | m = 2.11 | year = 2002 | month = 7 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Houston Rockets | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Ercan Osmani | pos = FC | m = 2.13 | year = 1998 | month = 4 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 33 | name = Erkan Yılmaz | pos = SF | m = 1.96 | year = 1997 | month = 12 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Adem Bona | pos = PF | m = 2.08 | year = 2003 | month = 3 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Philadelphia 76ers | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 55 | name = Kenan Sipahi | pos = PG | m = 1.97 | year = 1995 | month = 5 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bahçeşehir Koleji S.K.|Bahçeşehir Koleji]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Ömer Yurtseven | pos = C | m = 2.13 | year = 1998 | month = 6 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|TUR}} [[Ergin Ataman]] | asst_coach = * {{flagicon|TUR}} [[Yakup Sekizkök]] * {{flagicon|TUR}} [[Ender Arslan]] * {{flagicon|TUR}} [[Cenk Yıldırım]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ==Grupa B== ===Finska=== Spisak od 16 igrača objavljen je 29. jula.<ref>{{cite news|title=Susijengi käynnistää EM-kotikisaleirityksen kuudentoista miehen vahvuisena|url=https://www.basket.fi/susijengi/uutiset/susijengi-kaynnistaa-em-kotikisaleirityksen-kuudentoista-miehen-vahvuisena|access-date=7. 8. 2025|work=basket.fi|date=29. 7. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 22. augusta.<ref>{{cite news|title=Susijengi vuoden 2025 EM-kisoihin on valittu|url=https://www.basket.fi/susijengi/uutiset/susijengi-vuoden-2025-em-kisoihin-on-valittu/|access-date=22. 8. 2025|work=basket.fi|date=22. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Finske za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #000080 | color2 = white | bg2 = #0000FF }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Miro Little | pos = PG | m = 1.93 | year = 2004 | month = 5 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[UC Santa Barbara Gauchos men's basketball|UC Santa Barbara]] | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Sasu Salin | note = C | pos = SG | m = 1.90 | year = 1991 | month = 6 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Estudiantes|Estudiantes]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Olivier Nkamhoua | pos = PF | m = 2.03 | year = 2000 | month = 5 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Pallacanestro Varese|Varese]] | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 18 | name = Mikael Jantunen | pos = PF | m = 2.04 | year = 2000 | month = 4 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahçe]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Elias Valtonen | pos = SF | m = 2.01 | year = 1999 | month = 6 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fundación CB Granada|Granada]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 20 | name = Alexander Madsen | pos = C | m = 2.08 | year = 1995 | month = 1 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Edon Maxhuni | pos = PG | m = 1.88 | year = 1998 | month = 3 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BCM Gravelines-Dunkerque|Gravelines-Dunkerque]] | nat = FRA }} {{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Lauri Markkanen | pos = FC | m = 2.13 | year = 1997 | month = 5 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Utah Jazz | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Miikka Muurinen | pos = PF | m = 2.11 | year = 2007 | month = 3 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = AZ Compass Prep | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 30 | name = Andre Gustavson | pos = SG | m = 1.95 | year = 1999 | month = 5 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Jacob Grandison | pos = SG | m = 1.98 | year = 1998 | month = 4 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Ilari Seppälä | pos = PG | m = 1.88 | year = 1993 | month = 3 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|FIN}} [[Lassi Tuovi]] | asst_coach = * {{flagicon|FIN}} [[Hanno Möttölä]] * {{flagicon|FIN}} [[Teemu Rannikko]] * {{flagicon|USA}} Sean Sheldon | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Njemačka=== Spisak od 16 igrača objavljen je 21. jula.<ref>{{cite news|title=DBB-Herren vor der EuroBasket: Erster Kader nominiert|url=https://www.basketball-bund.de/dbb-herren-vor-der-eurobasket-erster-kader-nominiert|access-date=7. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=29. 7. 2025|language=de}}</ref><ref>{{cite news|title=Germany's EuroBasket preliminary roster features 3 NBA players|url=https://basketnews.com/news-228175-germanys-eurobasket-preliminary-roster-features-3-nba-players.html|access-date=7. 8. 2025|work=basketnews.com|date=21. 7. 2025}}</ref> [[Tim Schneider]] i [[Christian Anderson]] izostavljeni su sa spiska 6. i 18. augusta.<ref>{{cite news|title=DBB-Herren: Trainingslager in Malaga beendet|url=https://www.basketball-bund.de/dbb-herren-trainingslager-in-malaga-beendet|access-date=15. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=6. 8. 2025|language=de}}</ref><ref>{{cite news|title=DBB-Herren: Training wieder aufgenommen|url=https://www.basketball-bund.de/dbb-herren-training-wieder-aufgenommen|access-date=22. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=18. 8. 2025|language=de}}</ref> Dana 23. augusta, [[David Krämer]] se povukao zbog povrede mišića.<ref>{{cite news|title=DBB-Herren ohne David Krämer bei der EuroBasket|url=https://www.basketball-bund.de/dbb-herren-ohne-david-kraemer-bei-der-eurobasket|access-date=24. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=23. 8. 2025|language=de}}</ref> Dan kasnije objavljen je konačni sastav ekipe, pri čemu je [[Nelson Weidemann]] bio posljednji izostavljen sa spiska.<ref>{{cite news|title=Das ist der deutsche EuroBasket-Kader|url=https://www.basketball-bund.de/das-ist-der-deutsche-eurobasket-kader|access-date=24. 8. 2025|publisher=basketball-bund.de|date=24. 8. 2025|language=de}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Njemačke za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = black | color2 = #FFCE00 | bg2 = #DD0000}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Isaac Bonga | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Partizan|Partizan]] | nat = SRB }} {{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Oscar da Silva | pos = PF | m = 2.06 | year = 1998 | month = 9 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Maodo Lô | pos = PG | m = 1.91 | year = 1992 | month = 12 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Tristan da Silva | pos = SF | m = 2.03 | year = 2001 | month = 5 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Orlando Magic | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Johannes Voigtmann | pos = FC | m = 2.11 | year = 1992 | month = 9 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Franz Wagner | pos = GF | m = 2.08 | year = 2001 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Orlando Magic | nat =USA }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Daniel Theis | pos = C | m = 2.03 | year = 1992 | month = 4 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AS Monaco Basket|AS Monaco]] | nat = FRA }} {{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Dennis Schröder | pos = PG | m = 1.85 | year = 1993 | month = 9 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Sacramento Kings | nat = USA | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Justus Hollatz | pos = PG | m = 1.91 | year = 2001 | month = 4 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 32 | name = Johannes Thiemann | pos = PF | m = 2.05 | year = 1994 | month = 2 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Gunma Crane Thunders | nat = JPN }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Leon Kratzer | pos = C | m = 2.12 | year = 1997 | month = 2 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 42 | name = Andreas Obst | pos = SG | m = 1.91 | year = 1996 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|ESP}} [[Álex Mumbrú]] | asst_coach = * {{flagicon|ESP}} Alberto Miranda Sanchez * {{flagicon|ESP}} Roberto Molina Romero * {{flagicon|USA}} Randy Gregory * {{flagicon|AUS}} Alan Ibrahimagic | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Velika Britanija=== Spisak od 18 igrača objavljen je 1. augusta.<ref>{{cite news|title=GB Men’s training squad announced ahead of EuroBasket prep tour|url=https://gb.basketball/news/national-men/gb-men%E2%80%99s-training-squad-announced-ahead-of-eurobasket-prep-tour/|access-date=9. 8. 2025|publisher=gb.basketball|date=1. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 25. augusta.<ref>{{cite news|title=Marc Steutel names final roster for FIBA EuroBasket 2025|url=https://gb.basketball/news/national-men/marc-steutel-names-final-roster-for-fiba-eurobasket-2025|access-date=25. 8. 2025|publisher=gb.basketball|date=25. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Velike Britanije za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #012169 | color2 = white | bg2 = #C8102E}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Gabriel Olaseni | pos = C | m = 2.10 | year = 1994 | month = 12 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Mersin MSK|Mersin]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Joshua Ward-Hibbert | pos = SG | m = 1.98 | year = 1994 | month = 1 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Newcastle Eagles]] | nat = GBR }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Amin Adamu | pos = GF | m = 1.96 | year = 1997 | month = 10 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[London Lions (basketball)|London Lions]] | nat = GBR }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Luke Nelson | dab = basketball | pos = G | m = 1.91 | year = 1995 | month = 6 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Soproni KC|Soproni]] | nat = HUN }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Jelani Watson-Gayle | pos = PG | m = 1.80 | year = 1998 | month = 9 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Tarik Phillip | pos = SG | m = 1.91 | year = 1993 | month = 8 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[London Lions (basketball)|London Lions]] | nat = GBR }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Jubrile Belo | pos = PF | m = 2.04 | year = 1998 | month = 6 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Falco KC Szombathely|Falco Szombathely]] | nat = HUN }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Akwasi Yeboah | pos = SF | m = 1.98 | year = 1997 | month = 6 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Trabzonspor B.K.|Trabzonspor]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Myles Hesson | pos = F | m = 1.98 | year = 1990 | month = 6 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Carl Wheatle | pos = F | m = 2.01 | year = 1998 | month = 3 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Reyer Venezia | nat = ITA | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 30 | name = Daniel Akin | link = Dan Akin | pos = FC | m = 2.06 | year = 1998 | month = 6 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Kolossos Rodou B.C.|Kolossos Rodou]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 32 | name = Patrick Whelan | dab = basketball | pos = G | m = 1.96 | year = 1996 | month = 8 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Falco KC Szombathely|Falco Szombathely]] | nat = HUN }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|GBR}} [[Marc Stuetel]] | asst_coach = * {{flagicon|ESP}} Alberto Lorenzo * {{flagicon|GRČ}} Andreas Kapoulas * {{flagicon|GBR}} Jackson Gibbons | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Litvanija=== Spisak od 16 igrača objavljen je 4. jula.<ref>{{cite news|title=„Lietuvos krepšinis“ pratęsė bendradarbiavimą su „Betsson“ – spaudos konferencijoje pristatytas vyrų rinktinės sąrašas|url=https://ltu.basketball/lietuvos-krepsinis-pratese-bendradarbiavima-su-betsson-spaudos-konferencijoje-pristatytas-vyru-rinktines-sarasas|access-date=7. 8. 2025|publisher=ltu.basketball|date=4. 7. 2025|language=lt}}</ref><ref>{{cite news|title=Lithuania's extended roster for Eurobasket 2025 revealed|url=https://basketnews.com/news-227352-lithuanias-extended-roster-for-eurobasket-2025-revealed.html|access-date=7. 8. 2025|publisher=basketnews.com|date=4. 7. 2025}}</ref> Dana 1. jula, [[Ignas Brazdeikis]] se povukao zbog povrede zgloba.<ref>{{cite news|title=Ignas Brazdeikis undergoes ankle surgery, will miss EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-227156-ignas-brazdeikis-undergoes-ankle-surgery-will-miss-eurobasket-2025.html|access-date=9. 8. 2025|publisher=basketnews.com|date=1. 7. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 24. augusta, pri čemu su [[Eimantas Bendžius]], [[Kristupas Žemaitis]] i [[Mantas Rubštavičius]] izostavljeni sa spiska.<ref>{{cite news|title=Trenerių štabo sprendimas: už darbą pasiruošime padėkota M. Rubštavičiui, K. Žemaičiui ir E. Bendžiui|url=https://ltu.basketball/treneriu-stabo-sprendimas-uz-darba-pasiruosime-padekota-m-rubstaviciui-k-zemaiciui-ir-e-bendziui|access-date=25. 8. 2025|publisher=ltu.basketball|date=23. 8. 2025|language=lt}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Litvanije za EuroBasket 2025. | color1 = #ffd700 | bg1 = #006400 | color2 = #c5272d | bg2 = #ffd700 }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Marek Blaževič | pos = C | m = 2.11 | year = 2001 | month = 9 | date = 01 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Tofaş S.K.|Tofaş]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Margiris Normantas | pos = SG | m = 1.94 | year = 1996 | month = 10 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Arnas Velička | pos = PG | m = 1.95 | year = 1999 | month = 12 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Neptūnas|Neptūnas]] | nat = LTU }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Gytis Radzevičius | pos = SF | m = 1.97 | year = 1995 | month = 8 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Rytas|Rytas Vilnius]] | nat = LTU }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Tadas Sedekerskis | pos = PF | m = 2.06 | year = 1998 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Saski Baskonia | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Ąžuolas Tubelis | pos = PF | m = 2.08 | year = 2002 | month = 3 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Rokas Jokubaitis | pos = PG | m = 1.93 | year = 2000 | month = 11 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Laurynas Birutis | pos = C | m = 2.13 | year = 1997 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }} {{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Jonas Valančiūnas | pos = C | m = 2.11 | year = 1992 | month = 5 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Denver Nuggets | nat = USA | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 31 | name = Rokas Giedraitis | pos = SF | m = 2.01 | year = 1992 | month = 8 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Canarias|Canarias]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 43 | name = Ignas Sargiūnas | pos = SG | m = 1.96 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Rytas|Rytas Vilnius]] | nat = LTU }} {{FIBA player|df=y| num = 91 | name = Deividas Sirvydis | pos = SG | m = 2.04 | year = 2000 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }} <!-- end list of players --> {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|LTU}} [[Rimas Kurtinaitis]] | asst_coach = * {{flagicon|LTU}} [[Tomas Pačėsas]] * {{flagicon|LTU}} [[Deividas Rinkevičius]] * {{flagicon|LTU}} [[Paulius Malašauskas]] * {{flagicon|LTU}} [[Andrius Ulčickas]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Crna Gora=== Spisak od 25 igrača objavljen je 1. jula.<ref>{{cite news|title=Selektor Boško Radović objavio širi spisak|url=https://www.kscg.me/vijesti/muske-reprezentacije/selektor-bosko-radovic-objavio-siri-spisak|access-date=7. 8. 2025|work=kscg.me|date=1. 7. 2025}}</ref> Smanjen je na 15 igrača 9. jula.<ref>{{cite news|title=Selektor Boško Radović skratio spisak|url=https://www.kscg.me/vijesti/muske-reprezentacije/selektor-bosko-radovic-skratio-spisak|access-date=20. 8. 2025|work=kscg.me|date=9. 7. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 22. augusta, istog dana kada se [[Jovan Kljajić]] povukao zbog povrede.<ref>{{cite news|title=Otpali Kljajić i Anđušić, Crna Gora sa pet debitanata na prvenstvu|url=https://www.kscg.me/vijesti/muske-reprezentacije/otpali-kljajic-i-andusic-crna-gora-sa-pet-debitanata-na-prvenstvu|access-date=22. 8. 2025|work=kscg.me|date=22. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Crne Gore za EuroBasket 2025. | color1 = #FFC000 | bg1 = #E30000 | color2 = #FFC000 | bg2 = #E30000 }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Kyle Allman Jr. | pos = SG | m = 1.96 | year = 1997 | month = 9 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Türk Telekom B.K.|Türk Telekom]] | nat = TUR | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Vladimir Mihailović | pos = G | m = 1.93 | year = 1990 | month = 8 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Zadar|Zadar]] | nat = CRO }} {{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Nikola Vučević | pos = C | m = 2.08 | year = 1990 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Chicago Bulls | nat = USA | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Andrija Slavković | pos = GF | m = 2.02 | year = 1999 | month = 2 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]] | nat = MNE }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Emir Hadžibegović | pos = F | m = 2.06 | year = 1996 | month = 8 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Studentski centar|Studentski centar]] | nat = MNE }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Marko Simonović | dab = basketball, born 1999 | pos = FC | m = 2.13 | year = 1999 | month = 10 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Türk Telekom B.K.|Türk Telekom]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Bojan Tomašević | pos = PF | m = 2.03 | year = 2001 | month = 6 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Zoran Vučeljić | pos = SG | m = 1.97 | year = 2003 | month = 9 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Studentski centar|Studentski centar]] | nat = MNE }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Đorđije Jovanović | pos = SF | m = 1.99 | year = 2003 | month = 5 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]] | nat = MNE }} {{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Balša Živanović | pos = SG | m = 1.90 | year = 2001 | month = 4 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Studentski centar|Studentski centar]] | nat = MNE}} {{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Zoran Nikolić | dab = basketball | pos = C | m = 2.10 | year = 1996 | month = 4 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Studentski centar|Studentski centar]] | nat = MNE }} {{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Igor Drobnjak | pos = PG | m = 1.93 | year = 2000 | month = 4 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Spartak Subotica|Spartak Subotica]] | nat = SRB }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|MNE}} [[Boško Radović]] | asst_coach= * {{flagicon|MNE}} Vladimir Todorović * {{flagicon|MNE}} Boško Boškovič | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Švedska=== Spisak od 16 igrača objavljen je 26. juna.<ref>{{cite news|title=Herrlandslagets EM-trupp uttagen|url=https://www.basket.se/nyheter/herrlandslagets-em-trupp-uttagen|access-date=7. 8. 2025|work=basket.se|date=26. 6. 2025}}</ref> Dana 15. jula, [[Bobi Klintman]] se povukao kako bi se fokusirao na oporavak od povrede.<ref>{{cite news|title=Swedish NBA Star Bobi Klintman Skips European Championship for Recovery|url=https://swedenherald.com/article/swedish-nba-star-bobi-klintman-skips-european-championship-for-recovery|access-date=22. 8. 2025|work=swedenherald.com|date=15. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Bobi Klintmans deltagande i EM|url=https://www.basket.se/nyheter/bobi-klintmans-deltagande-i-em|access-date=22. 8. 2025|work=basket.se|date=15. 7. 2025}}</ref> [[Christopher Czerapowicz]] se povukao zbog povrede 7. augusta.<ref>{{cite news|title=Herrlandslaget spelar träningsmatcher i Polen och Portugal|url=https://www.basket.se/nyheter/herrlandslaget-spelar-traningsmatcher-i-polen-och-portugal|access-date=22. 8. 2025|work=basket.se|date=7. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Švedske za EuroBasket 2025. |color1 = #fecd00 | bg1 = #006aa8 | color2 = #fecd00 | bg2 = #006aa8 }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Denzel Andersson | pos = PF | m = 2.03 | year = 1996 | month = 9 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Obradoiro CAB|Obradoiro]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Adam Ramstedt | pos = C | m = 2.09 | year = 1995 | month = 7 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valur (men's basketball)|Valur]] | nat = ISL }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Wilhelm Falk | pos = GF | m = 2.03 | year = 2003 | month = 6 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | dab = basketball | clublink = [[UCAM Murcia CB|UCAM Murcia]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Tobias Borg | pos = G | m = 1.83 | year = 1993 | month = 11 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Palencia Baloncesto|Palencia]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Pelle Larsson | pos = SG | m = 1.96 | year = 2001 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Miami Heat | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Ludvig Håkanson | pos = PG | m = 1.89 | year = 1996 | month = 3 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Joventut Badalona | nat = ESP | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Mattias Markusson | pos = C | m = 2.17 | year = 1996 | month = 4 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[MKS Dąbrowa Górnicza (basketball)|Dąbrowa Górnicza]] | nat = POL }} {{FIBA player|df=y| num = 16 | name = Nick Spires | pos = FC | m = 2.11 | year = 1994 | month = 2 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Södertälje BBK|Södertälje]] | nat = SWE }} {{FIBA player|df=y| num = 18 | name = Viktor Gaddefors | pos = F | m = 2.03 | year = 1992 | month = 10 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Twarde Pierniki Toruń | nat = POL}} {{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Melwin Pantzar | pos = G | m = 1.88 | year = 2000 | month = 4 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 31 | name = Barra Njie | pos = PG | m = 1.91 | year = 2001 | month = 1 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Löwen Braunschweig|Braunschweig]] | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Simon Birgander | pos = C | m = 2.10 | year = 1997 | month = 10 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Joventut Badalona | nat = ESP }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|FIN}} {{flagicon|SWE}} [[Mikko Riipinen]] | asst_coach = * {{flagicon|SWE}} Joakim Källman * {{flagicon|SWE}} Ludwig Degernas * {{flagicon|SWE}} Adam Engström | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ==Grupa C== ===Bosna i Hercegovina=== Spisak od 24 igrača objavljen je 4. jula.<ref>{{cite news|title=Selektor Adis Bećiragić saopštio širi spisak igrača|url=https://basket.ba/selektor-adis-beciragic-saopstio-siri-spisak-igraca-2|access-date=7. 8. 2025|work=basket.ba|date=4. 7. 2025}}</ref> Dana 20. augusta, [[Xavier Castañeda]] se povukao zbog povrede i zamijenio ga je [[John Roberson]].<ref>{{cite news|title=Castaneda ne ide na Eurobasket, Roberson se priključio Zmajevima|url=https://basket.ba/castaneda-ne-ide-na-eurobasket-roberson-se-prikljucio-zmajevima|access-date=20. 8. 2025|work=basket.ba|date=20. 8. 2025}}</ref> Istog dana, [[Džanan Musa]] se povukao kako bi se fokusirao na oporavak nakon operacije trbušnog zida.<ref>{{cite news|title=Džanan Musa propušta Evropsko prvenstvo|url=https://basket.ba/dzanan-musa-propusta-evropsko-prvenstvo|access-date=20. 8. 2025|work=basket.ba|date=20. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Dzanan Musa underwent abdominal surgery|url=https://dubaibasketball.com/basketball/dzanan-musa-underwent-abdominal-surgery|access-date=20. 8. 2025|work=dubaibasketball.com|date=15. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 21. augusta.<ref>{{cite news|title=Bosnia and Herzegovina name final 12-man roster for EuroBasket|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/bosnia-and-herzegovina-12-man-roster-fiba-eurobasket-2025|access-date=21. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=21. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Ispratimo Zmajeve na Eurobasket: Od danas u prodaji ulaznice za meč BiH – Belgija|url=https://basket.ba/ispratimo-zmajeve-na-eurobasket-od-danas-u-prodaji-ulaznice-za-mec-bih-belgija|access-date=22. 8. 2025|work=basket.ba|date=21. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine za EuroBasket 2025. | color1 = #FFDF00 | bg1 = #002395 | color2 = #FFDF00 | bg2 = #002395 }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Utah Jazz | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = John Roberson | pos = PG | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Amar Alibegović | pos = PF | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Trapani Shark | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Adnan Arslanagić | pos = PG | m = 1.83 | year = 1997 | month = 8 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Edin Atić | pos = SG | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Bosna Royal|Bosna]] | nat = BIH }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Miralem Halilović | pos = PF | m = 2.08 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Bosna Royal|Bosna]] | nat = BIH | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Ajdin Penava | pos = PF | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Śląsk Wrocław (basketball)|Śląsk Wrocław]] | nat = POL }} {{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Aleksandar Lazić | pos = SG | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hangzhou 3x3]] | nat = CHN }} {{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Tarik Hrelja | pos = SG | m = 1.94 | year = 2006 | month = 5 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]] | nat = BIH }} {{FIBA player|df=y| num = 27 | name = Adin Vrabac | pos = SF | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Szolnoki Olajbányász | nat = HUN }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|BIH}} [[Adis Bećiragić]] | asst_coach = * {{flagicon|BIH}} Gordan Firić * {{flagicon|BIH}} Hajrudin Prolić * {{flagicon|BIH}} Azur Sakić | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Kipar=== Spisak od 16 igrača objavljen je 4. jula.<ref>{{cite news|title=Οι στόχοι της Εθνικής στο ξεκίνημα της προετοιμασίας για το FIBA EuroBasket – Δηλώσεις Χριστόφορου Λειβαδιώτη|url=https://www.cbf.basketball/el/events/details/%CE%BF%CE%B9-%CF%83%CF%84%CF%8C%CF%87%CE%BF%CE%B9-%CF%84%CE%B7%CF%82-%CE%B5%CE%B8%CE%BD%CE%B9%CE%BA%CE%AE%CF%82-%CF%83%CF%84%CE%BF-%CE%BE%CE%B5%CE%BA%CE%AF%CE%BD%CE%B7%CE%BC%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CF%82-%CF%80%CF%81%CE%BF%CE%B5%CF%84%CE%BF%CE%B9%CE%BC%CE%B1%CF%83%CE%AF%CE%B1%CF%82-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%BF-fiba-eurobasket-%CE%B4%CE%B7%CE%BB%CF%8E%CF%83%CE%B5%CE%B9%CF%82-%CF%87%CF%81%CE%B9%CF%83%CF%84%CF%8C%CF%86%CE%BF%CF%81%CE%BF%CF%85-%CE%BB%CE%B5%CE%B9%CE%B2%CE%B1%CE%B4%CE%B9%CF%8E%CF%84%CE%B7|access-date=7. 8. 2025|publisher=cbf.basketball|date=4. 7. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 25. augusta.<ref>{{cite news|title=Η 12άδα της Εθνικής Κύπρου για την ιστορική παρουσία στο FIBA EuroBasket 2025 – Δηλώσεις Χριστόφορου Λειβαδιώτη|url=https://www.cbf.basketball/el/events/details/%CE%B7-12%CE%AC%CE%B4%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CF%82-%CE%B5%CE%B8%CE%BD%CE%B9%CE%BA%CE%AE%CF%82-%CE%BA%CF%8D%CF%80%CF%81%CE%BF%CF%85-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%B9%CF%83%CF%84%CE%BF%CF%81%CE%B9%CE%BA%CE%AE-%CF%80%CE%B1%CF%81%CE%BF%CF%85%CF%83%CE%AF%CE%B1-%CF%83%CF%84%CE%BF-fiba-eurobasket-2025-%CE%B4%CE%B7%CE%BB%CF%8E%CF%83%CE%B5%CE%B9%CF%82-%CF%87%CF%81%CE%B9%CF%83%CF%84%CF%8C%CF%86%CE%BF%CF%81%CE%BF%CF%85-%CE%BB%CE%B5%CE%B9%CE%B2%CE%B1%CE%B4%CE%B9%CF%8E%CF%84%CE%B7|access-date=25. 8. 2025|publisher=cbf.basketball|date=25. 7. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Kipra za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #0000FF | color2 = white | bg2 = #0000FF }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 1 | name = Christos Loizides | pos = C | m = 2.01 | year = 1991 | month = 5 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEK Larnaca B.C.|AEK Larnaca]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Konstantinos Simitzis | pos = PG | m = 1.84 | year = 1995 | month = 8 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEK Larnaca B.C.|AEK Larnaca]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Ioannis Pasiali | pos = F | m = 2.02 | year = 1997 | month = 11 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Simon Michail | pos = PG | m = 1.84 | year = 1992 | month = 6 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Stefanos Iliadis | pos = PG | m = 1.87 | year = 1994 | month = 9 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Antreas Christodoulou | pos = GF | m = 1.98 | year = 1995 | month = 2 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEL Limassol B.C.|Limassol]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Aeneas Jung | pos = F | m = 2.03 | year = 2002 | month = 2 | date = 13 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[APOEL B.C.|APOEL]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Ioannis Giannaras | pos = PG | m = 1.87 | year = 1999 | month = 3 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEK Larnaca B.C.|AEK Larnaca]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Michalis Koumis | pos = C | m = 2.05 | year = 1996 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Filippos Tigkas | pos = PG | m = 1.82 | year = 2002 | month = 11 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP }} {{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Darral Willis | pos = C | m = 2.06 | year = 1996 | month = 1 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Taipei Taishin Mars | nat = TPE | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 99 | name = Nikolaos Stylianou | pos = F | m = 1.98 | year = 1988 | month = 11 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Keravnos B.C.|Keravnos]] | nat = CYP | note = C }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|CYP}} Christophoros Livadiotis | asst_coach = * {{flagicon|CYP}} [[Michael Matsentides]] * {{flagicon|VEN}} Pablo Cano | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Gruzija=== Spisak od 16 igrača objavljen je 18. jula.<ref>{{cite news|title=საქართველოს ეროვნული ნაკრების გაფართოებული შემადგენლობა ევრობასკეტისთვის ცნობილია|url=http://gbf.ge/news/saqarthvelos-erovnuli-nakrebis-gapharthoebuli-shemadgenloba-evrobasketisthvis-tsnobilia|access-date=7. 8. 2025|work=gbf.ge|date=18. 7. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Gruzije za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #ff0000 | color2 = white | bg2 = #ff0000}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Rati Andronikashvili | pos = PG | m = 1.93 | year = 2001 | month = 3 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Obradoiro CAB|Obradoiro]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Sandro Mamukelashvili | pos = FC | m = 2.06 | year = 1999 | month = 5 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Toronto Raptors | nat = CAN }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Kakhaber Jintcharadze | pos = SF | m = 1.97 | year = 1993 | month = 7 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Amra Gagra|Amra Gagra]] | nat = GEO }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Beka Burjanadze | pos = PF | m = 2.03 | year = 1994 | month = 1 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Básquet Coruña|Coruña]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Giorgi Shermadini | pos = C | m = 2.17 | year = 1989 | month = 4 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB Canarias|Canarias]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Duda Sanadze | pos = SG | m = 1.96 | year = 1992 | month = 7 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Esperos Lamias B.C.|Esperos Lamias]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 12 | name = George Korsantia | pos = PF | m = 2.03 | year = 1998 | month = 1 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Kutaisi 2010|Kutaisi]] | nat = GEO }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Aleksandre Phevadze | pos = F | m = 2.07 | year = 1998 | month = 4 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC TSU Tbilisi|TSU]] | nat = GEO }} {{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Tornike Shengelia | pos = PF | m = 2.07 | year = 1991 | month = 10 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Barcelona Bàsquet|FC Barcelona]] | nat = ESP | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Goga Bitadze | pos = C | m = 2.08 | year = 1999 | month = 7 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Orlando Magic | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Kamar Baldwin | pos = PG | m = 1.85 | year = 1997 | month = 9 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Bayern Munich (basketball)|Bayern Munich]] | nat = GER | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Giorgi Ochkhikidze | pos = G | m = 1.92 | year = 2004 | month = 6 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Kutaisi 2010|Kutaisi]] | nat = GEO }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Džikić]] | asst_coach = * {{flagicon|GEO}} [[Anatoli Boisa]] * {{flagicon|GEO}} [[Manuchar Markoishvili]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Grčka=== Spisak od 19 igrača objavljen je 22. jula.<ref>{{cite news|title=Εθνική Ανδρών: Οι κλήσεις για την προετοιμασία εν όψει Ευρωμπάσκετ|url=https://www.basket.gr/ellinika/eidhseis/ethniki-andron-oi-kliseis-gia-tin-proet-4/145696/|access-date=7. 8. 2025|work=basket.gr|date=22. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Giannis headlines Greece's EuroBasket 2025 preliminary roster|url=https://basketnews.com/news-228228-giannis-headlines-greeces-eurobasket-2025-roster.html|access-date=10. 8. 2025|work=basketnews.com|date=22. 7. 2025}}</ref> Dana 29. jula, [[Thanasis Antetokounmpo]] je zamijenio [[Neoklis Avdalas|Neoklisa Avdalasa]].<ref>{{cite news|title=Thanasis Antetokounmpo replaces Neoklis Avdalas in Greece’s EuroBasket squad|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1852531/thanasis-antetokounmpo-replaces-neoklis-avdalas-in-greeces-eurobasket-squad/|access-date=10. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=29. 7. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 24. augusta.<ref>https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/giannis-to-lead-greece-as-final-roster-for-eurobasket-is-set</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Grčke za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #0D5EAF | color2 = white | bg2 = #0D5EAF}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Tyler Dorsey | pos = SG | m = 1.93 | year = 1996 | month = 2 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Giannoulis Larentzakis | pos = SG | m = 1.96 | year = 1993 | month = 9 | date = 22 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Vassilis Toliopoulos | pos = PG | m = 1.88 | year = 1996 | month = 6 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Kostas Sloukas | pos = PG | m = 1.90 | year = 1990 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Panagiotis Kalaitzakis | pos = SF | m = 2.00 | year = 1999 | month = 1 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 16 | name = Kostas Papanikolaou | pos = SF | m = 2.03 | year = 1990 | month = 7 | date = 31 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Dimitrios Katsivelis | pos = PG | m = 1.98 | year = 1991 | month = 10 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AEK B.C.|AEK Athens]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 20 | name = Alexandros Samodurov | pos = PF | m = 2.10 | year = 2005 | month = 4 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Giannis Antetokounmpo | pos = PF | m = 2.11 | year = 1994 | month = 12 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Milwaukee Bucks | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 37 | name = Kostas Antetokounmpo | pos = C | m = 2.09 | year = 1997 | month = 11 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Olympiacos B.C.|Olympiacos]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 43 | name = Thanasis Antetokounmpo | pos = F | m = 2.01 | year = 1992 | month = 7 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Dinos Mitoglou | pos = FC | m = 2.10 | year = 1996 | month = 6 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|GRČ}} [[Vassilis Spanoulis]] | asst_coach = * {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Charalampidis]] * {{flagicon|GRČ}} [[Ilias Kantzouris]] * {{flagicon|GRČ}} Diamantis Panagiotopoulos * {{flagicon|GRČ}} Stefanos Trantafillos | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Italija=== Spisak od 18 igrača objavljen je 18. jula.<ref>{{cite news|title=Estate 2025. Gli Azzurri per il Training Camp di Folgaria (23/31 luglio) e la Trentino Basket Cup (2/3 agosto)|url=https://fip.it/estate-2025-gli-azzurri-per-il-training-camp-di-folgaria-23-31-luglio-e-la-trentino-basket-cup-2-3-agosto|access-date=6. 8. 2025|work=fip.it|date=18. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=DiVincenzo included in Italy preliminary roster for EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-228062-divincenzo-included-in-italy-preliminary-roster-for-eurobasket-2025.html|access-date=6. 8. 2025|work=basketnews.com|date=18. 7. 2025}}</ref> Dana 28. jula, [[Dame Sarr]] se povukao kako bi se fokusirao na univerzitetsku karijeru.<ref>{{cite news|title=Duke commit Dame Sarr to skip 2025 EuroBasket Championship with Italy|url=https://therookiewire.usatoday.com/story/sports/nba/rookie/2025/07/28/duke-dame-sarr-eurobasket-championship-italy/85407099007/|access-date=10. 8. 2025|work=therookiewire.usatoday.com|date=28. 7. 2025}}</ref> Dana 30. jula, [[Donte DiVincenzo]] se povukao zbog povrede, a zamijenio ga je [[Darius Thompson]].<ref>{{cite news|title=Italy calls up Darius Thompson to replace injured Donte DiVincenzo|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1852843/donte-divincenzo-out-darius-thompson-in-italy-eurobasket-fiba/|access-date=7. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=30. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Darius Thompson da oggi in raduno con la Nazionale: “Felice di essere qui” Sabato vs Lettonia a Trieste (ore 20.00)|url=https://fip.it/darius-thompson-da-oggi-in-raduno-con-la-nazionale-felice-di-essere-qui-sabato-vs-lettonia-a-trieste-ore-20-00|access-date=7. 8. 2025|work=fip.it|date=7. 8. 2025}}</ref> Dana 4. augusta, [[Giordano Bortolani]] i [[Guglielmo Caruso]] izostavljeni su sa spiska.<ref>{{cite news|title=Gianmarco Pozzecco trims Italy roster after Trentino win|url=https://basketballsphere.com/en/pozzecco-trims-italy-roster-after-trentino-win/|access-date=10. 8. 2025|work=basketballsphere.com|date=4. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Italy win Trentino Basket Cup to tip off FIBA EuroBasket 2025 preparations|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/italy-win-trentino-basket-cup-to-tip-off-fiba-eurobasket-2025-preparations|access-date=10. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=4. 8. 2025}}</ref> Dana 18. augusta, [[Luca Severini]] je izostavljen sa spiska.<ref>{{cite news|title=Road to EuroBasket 2025. Gallinari in gruppo da oggi. Severini autorizzato a lasciare il raduno|url=https://fip.it/road-to-eurobasket-2025-gallinari-in-gruppo-da-oggi-severini-autorizzato-a-lasciare-il-raduno/|access-date=20. 8. 2025|work=fip.it|date=18. 8. 2025}}</ref> Dan kasnije, [[Stefano Tonut]] se povukao zbog povrede.<ref>{{cite news|title=Tonut autorizzato a lasciare il raduno per infortunio. Non prenderà parte a EuroBasket 2025|url=https://fip.it/tonut-autorizzato-a-lasciare-il-raduno-per-infortunio-non-prendera-parte-a-eurobasket-2025/|access-date=20. 8. 2025|work=fip.it|date=19. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Italije za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #1549C3 | color2 = white | bg2 = #1549C3}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Danilo Gallinari | pos = F | m = 2.08 | year = 1988 | month = 8 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Vaqueros de Bayamón | nat = PRI | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Nicolò Melli | pos = FC | m = 2.05 | year = 1991 | month = 1 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fenerbahçe S.K. (basketball)|Fenerbahçe]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Simone Fontecchio | pos = SF | m = 2.01 | year = 1995 | month = 12 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Miami Heat | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Darius Thompson | pos = PG | m = 1.93 | year = 1995 | month = 5 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 17 | name = Giampaolo Ricci | pos = PF | m = 2.00 | year = 1991 | month = 9 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Olimpia Milano | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 18 | name = Matteo Spagnolo | pos = G | m = 1.93 | year = 2003 | month = 1 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Saski Baskonia | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Gabriele Procida | pos = GF | m = 1.93 | year = 2002 | month = 6 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 20 | name = Saliou Niang | pos = GF | m = 1.99 | year = 2004 | month = 5 | date = 14 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Virtus Bologna | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 33 | name = Marco Spissu | pos = PG | m = 1.84 | year = 1995 | month = 2 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basket Zaragoza|Zaragoza]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Mouhamet Diouf | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 9 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Virtus Bologna | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 45 | name = Nicola Akele | pos = F | m = 2.03 | year = 1995 | month = 11 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Virtus Bologna | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 54 | name = Alessandro Pajola | pos = G | m = 1.94 | year = 1999 | month = 11 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Virtus Bologna | nat = ITA }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|ITA}} [[Gianmarco Pozzecco]] | asst_coach = * {{flagicon|ITA}} Edoardo Casalone * {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Fois]] * {{flagicon|ITA}} Federico Fucà * {{flagicon|ITA}} [[Giuseppe Poeta]] * {{flagicon|ITA}} [[Carlo Recalcati]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Španija=== Spisak od 15 igrača objavljen je 2. jula.<ref>{{cite news|title=Sergio Scariolo names EuroBasket 2025 roster, confirms departure after tournament|url=https://basketnews.com/news-227220-sergio-scariolo-names-eurobasket-2025-roster-confirms-departure-after-tournament.html|access-date=6. 8. 2025|work=basketnews.com|date=2. 7. 2025}}</ref> Dana 16. jula, [[Lorenzo Brown]] se povukao iz ličnih razloga i zamijenio ga je [[Mario Saint-Supéry]].<ref>{{cite news|title=Lorenzo Brown reportedly set to miss EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-227961-lorenzo-brown-reportedly-set-to-miss-eurobasket-2025.html|access-date=17. 8. 2025|work=basketnews.com|date=16. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Mario Saint-Supery replaces Lorenzo Brown in Spain’s EuroBasket squad|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1848439/mario-saint-supery-replaces-lorenzo-brown-in-spains-eurobasket-squad/|access-date=17. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=16. 7. 2025}}</ref> Dana 6. augusta, [[Eli Ndiaye]] se povukao zbog povrede ramena.<ref>{{cite news|title=Eli John Ndiaye abandona la concentración por lesión|url=https://www.seleccionbaloncesto.es/2025/8/6/baloncesto/eli-john-ndiaye-abandona-concentracion-por-lesion/103019.aspx|access-date=17. 8. 2025|work=seleccionbaloncesto.es|date=6. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Injury setback: Eli Ndiaye out of Spain’s EuroBasket plans|url=https://basketballsphere.com/en/injury-setback-eli-ndiaye-out-of-spains-eurobasket-plans/|access-date=8. 8. 2025|work=basketballsphere.com|date=6. 8. 2025}}</ref> [[Guillem Ferrando]] i [[Isaac Nogués]] dodani su na spisak 10. i 12. augusta, ali su kasnije izostavljeni.<ref>{{cite news|title=Guillem Ferrando se une a la concentración de #LaFamilia|url=https://www.seleccionbaloncesto.es/2025/8/10/baloncesto/guillem-ferrando-une-concentracion-lafamilia/103070.aspx|access-date=17. 8. 2025|work=seleccionbaloncesto.es|date=10. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Isaac Nogués refuerza la convocatoria de #LaFamilia|url=https://www.seleccionbaloncesto.es/2025/8/12/baloncesto/isaac-nogues-refuerza-convocatoria-lafamilia/103109.aspx|access-date=17. 8. 2025|work=seleccionbaloncesto.es|date=12. 8. 2025}}</ref> Dana 17. augusta, [[Alberto Abalde]] se povukao zbog povrede.<ref>{{cite news|title=Alberto Abalde abandona la concentración de #LaFamilia por lesión|url=https://www.seleccionbaloncesto.es/2025/8/17/baloncesto/alberto-abalde-abandona-concentracion-lafamilia-por-lesion/103172.aspx|access-date=17. 8. 2025|work=seleccionbaloncesto.es|date=17. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Alberto Abalde to miss 2025 EuroBasket|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1857859/alberto-abalde-to-miss-2025-eurobasket|access-date=17. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=17. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 21. augusta, istog dana kada se i [[Alberto Díaz]] povukao zbog povrede.<ref>{{cite news|title=Aldama leads final roster for reigning EuroBasket champs Spain|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/aldama-leads-final-roster-for-reigning-eurobasket-champs-spain|access-date=22. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=21. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Španije za EuroBasket 2025. | color1 = #FFC400 | bg1 = #C60B1E | color2 = #C60B1E | bg2 = #FFC400}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Josep Puerto | pos = GF | m = 2.00 | year = 1999 | month = 3 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Sergio de Larrea | pos = PG | m = 1.98 | year = 2005 | month = 12 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Jaime Pradilla | pos = PF | m = 2.05 | year = 2001 | month = 1 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Mario Saint-Supéry | pos = PG | m = 1.91 | year = 2006 | month = 4 | date = 14 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Gonzaga Bulldogs men's basketball|Gonzaga Bulldogs]] | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Xabier López-Arostegui | pos = SF | m = 2.00 | year = 1997 | month = 5 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Santi Aldama | pos = FC | m = 2.13 | year = 2001 | month = 1 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Memphis Grizzlies | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Darío Brizuela | pos = SG | m = 1.88 | year = 1994 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Barcelona Bàsquet|FC Barcelona]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 14 | name = Willy Hernangómez | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 5 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Barcelona Bàsquet|FC Barcelona]] | nat = ESP | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 22 | name = Santiago Yusta | pos = SF | m = 2.01 | year = 1997 | month = 4 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basket Zaragoza|Zaragoza]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 41 | name = Juancho Hernangómez | pos = PF | m = 2.06 | year = 1995 | month = 9 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Joel Parra | pos = F | m = 2.03 | year = 2000 | month = 4 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[FC Barcelona Bàsquet|FC Barcelona]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Yankuba Sima | pos = C | m = 2.11 | year = 1996 | month = 7 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valencia Basket|Valencia]] | nat = ESP }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|ITA}} [[Sergio Scariolo]] | asst_coach = * {{flagicon|ESP}} Luis Guil * {{flagicon|ESP}} Víctor García Guadarrama | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ==Grupa D== ===Belgija=== Spisak od 17 igrača objavljen je 16. jula.<ref>{{cite news|title=Les Belgian Lions disputent, à Ostende, un tournoi de préparation en vue de l’EuroBasket 2025|url=https://www.basketballbelgium.be/news/les-belgian-lions-disputent-a-ostende-un-tournoi-de-preparation-en-vue-de-leurobasket-2025|access-date=7. 8. 2025|work=basketballbelgium.be|date=16. 7. 2025}}</ref> Dana 13. augusta, spisak je smanjen na 15 igrača.<ref>{{cite news|title=Quinze Belgian Lions pour le tournoi international d’Ostende|url=https://www.basketballbelgium.be/news/quinze-belgian-lions-pour-le-tournoi-international-dostende|access-date=22. 8. 2025|work=basketballbelgium.be|date=13. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 25. augusta.<ref>{{cite news|title=Douze Belgian Lions pour l’EuroBasket 2025|url=https://www.basketballbelgium.be/news/douze-belgian-lions-pour-leurobasket-2025|access-date=25. 8. 2025|work=basketballbelgium.be|date=25. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Belgije za EuroBasket 2025. | color1 = #fdda24 | bg1 = black | color2 = #fdda24 | bg2 = #e62020}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Emmanuel Lecomte | link = Manu Lecomte | pos = PG | m = 1.80 | year = 1995 | month = 4 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CS Vâlcea 1924 Râmnicu Vâlcea|Vâlcea]] | nat = ROM }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Jean-Marc Mwema | pos = SF | m = 1.98 | year = 1989 | month = 12 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Fundación Lucentum Baloncesto|Alicante]] | nat = ESP | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Hans Vanwijn | pos = PF | m = 2.07 | year = 1995 | month = 2 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Merkezefendi Belediyesi Denizli Basket|Merkezefendi]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Loïc Schwartz | pos = GF | m = 1.98 | year = 1992 | month = 12 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Saint-Quentin Basket-Ball|Saint-Quentin]] | nat = FRA }} {{FIBA player|df=y| num = 16 | name = Kevin Tumba | pos = C | m = 2.06 | year = 1991 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Antwerp Giants | nat = BEL }} {{FIBA player|df=y| num = 19 | name = Ismaël Bako | pos = C | m = 2.08 | year = 1995 | month = 10 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Paris Basketball | nat = FRA }} {{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Andy Van Vliet | pos = C | m = 2.13 | year = 1995 | month = 7 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Rostock Seawolves | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 29 | name = Siebe Ledegen | pos = SF | m = 1.98 | year = 2005 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Okapi Aalst | nat = BEL }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Niels Van Den Eynde | pos = PG | m = 1.80 | year = 2000 | month = 12 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Okapi Aalst | nat = BEL }} {{FIBA player|df=y| num = 36 | name = Joppe Mennes | pos = SF | m = 1.97 | year = 2003 | month = 5 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Oostende|Oostende]] | nat = BEL }} {{FIBA player|df=y| num = 41 | name = Godwin Tshimanga | pos = PF | m = 2.00 | year = 2001 | month = 1 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Brussels Basketball|Brussels]] | nat = BEL }} {{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Mamadou Guisse | pos = GF | m = 1.99 | year = 2001 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CSP Limoges|Limoges]] | nat = FRA }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|CRO}} {{flagicon|BEL}} [[Dario Gjergja]] | asst_coach = * {{flagicon|BEL}} Kristof Michiels * {{flagicon|BEL}} Raymond Westphalen | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Francuska=== Spisak od 18 igrača objavljen je 27. juna.<ref>{{cite news|title=18 joueurs en lice pour l'EuroBasket|url=https://www.ffbb.com/actualites/18-joueurs-en-lice-pour-leurobasket|access-date=7. 8. 2025|publisher=ffbb.com|date=27. 6. 2025|language=fr}}</ref><ref>{{cite news|title=France announces 18-man extended roster for EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-226899-france-announces-18-man-extended-roster-for-eurobasket-2025.html|access-date=6. 8. 2025|publisher=basketnews.com|date=27. 6. 2025}}</ref> Dana 13. jula, [[Mathias Lessort]] se povukao zbog povrede i zamijenio ga je [[Yoan Makoundou]],<ref>{{cite news|title=Yoan Makoundou remplace Mathias Lessort|url=https://www.ffbb.com/actualites/yoan-makoundou-remplace-mathias-lessort|access-date=9. 8. 2025|publisher=ffbb.com|date=13. 7. 2025|language=fr}}</ref><ref>{{cite news|title=Mathias Lessort to miss EuroBasket due to injury, France faces major frontcourt crisis|url=https://basketballsphere.com/en/mathias-lessort-to-miss-eurobasket-due-to-injury-france-faces-major-frontcourt-crisis/|access-date=9. 8. 2025|publisher=basketballsphere.com|date=13. 7. 2025}}</ref> koji je kasnije izostavljen sa spiska 4. augusta.<ref>{{cite news|title=Yoan Makoundou libéré, le groupe France compte désormais 17 joueurs|url=https://www.bebasket.fr/yoan-makoundou-libere-le-groupe-france-compte-desormais-17-joueurs|access-date=10. 8. 2025|publisher=bebasket.fr|date=4. 8. 2025|language=fr}}</ref> Dana 8. augusta, spisak je smanjen na 14 igrača, pri čemu su [[Frank Ntilikina]], [[Moussa Diabaté]] i [[Ousmane Dieng]] izostavljeni sa spiska.<ref>{{cite news|title=Two NBA players cut from France's EuroBasket 2025 roster|url=https://basketnews.com/news-229082-two-nba-players-cut-from-frances-eurobasket-2025-roster.html|access-date=9. 8. 2025|publisher=basketnews.com|date=8. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Nilikina ne igra na Evrobasketu|url=https://sportklub.n1info.rs/kosarka/eurobasket/frenk-nilikina-frank-ntilikina-reprezentacija-francuske-eurobasket/|access-date=8. 8. 2025|publisher=Sportklub|date=8. 8. 2025}}</ref> Dana 16. augusta, [[Vincent Poirier]] se povukao zbog povrede koljena.<ref>{{cite news|title=France will be without Vincent Poirier for EuroBasket 2025.|url=https://www.backdoorpodcast.com/en/francia-senza-vincent-poirier-eurobasket-2025|access-date=8. 8. 2025|publisher=backdoorpodcast.com|date=16. 8. 2025|archive-date=28. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250828082327/https://www.backdoorpodcast.com/en/francia-senza-vincent-poirier-eurobasket-2025/|url-status=dead}}</ref> [[Moussa Diabaté]], koji je ranije bio izostavljen, pozvan je da zamijeni Poiriera, ali je odbio kako bi se fokusirao na predstojeću NBA sezonu.<ref>{{cite news|title=Hornets center declines to rejoin France for EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-229520-moussa-diabate-declines-france-eurobasket-2025.html|access-date=17. 8. 2025|publisher=backdoorpodcast.com|date=17. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 17. augusta, pri čemu je [[Nadir Hifi]] bio posljednji izostavljen.<ref>{{cite news|title=Les Bleus à 12 pour l'EuroBasket|url=https://www.ffbb.com/actualites/les-bleus-a-12-pour-leurobasket|access-date=17. 8. 2025|work=ffbb.com|date=17. 8. 2025|language=fr}}</ref> Dana 24. augusta, [[Matthew Strazel]] se povukao zbog povrede butine. Budući da rok nije istekao, zamijenio ga je Nadir Hifi, koji je bio posljednji izostavljen sa spiska.<ref>{{cite news|title=Nadir Hifi remplace Matthew Strazel|url=https://www.ffbb.com/actualites/nadir-hifi-remplace-matthew-strazel|access-date=25. 8. 2025|publisher=ffbb.com|date=24. 8. 2025|language=fr}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Francuske za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #0055A4 | color2 = white | bg2 = #EF4135}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 00 | name = Sylvain Francisco | pos = PG | m = 1.86 | year = 1997 | month = 10 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[BC Žalgiris|Žalgiris]] | nat = LTU }} {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Élie Okobo | pos = G | m = 1.91 | year = 1997 | month = 10 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AS Monaco Basket|AS Monaco]] | nat = FRA }} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Nadir Hifi | pos = SG | m = 1.85 | year = 2002 | month = 7 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Paris Basketball | nat = FRA }} {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Timothé Luwawu-Cabarrot | pos = GF | m = 2.01 | year = 1995 | month = 5 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Saski Baskonia | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Guerschon Yabusele | pos = PF | m = 2.04 | year = 1995 | month = 12 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = New York Knicks | nat = USA | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Isaïa Cordinier | pos = GF | m = 1.96 | year = 1996 | month = 11 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | nat = TUR }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Théo Maledon | pos = G | m = 1.93 | year = 2001 | month = 6 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 14 | name = Mam Jaiteh | link = Mouhammadou Jaiteh | pos = C | m = 2.11 | year = 1994 | month = 11 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }} {{FIBA player|df=y| num = 21 | name = Zaccharie Risacher | pos = SF | m = 2.03 | year = 2005 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Atlanta Hawks | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Jaylen Hoard | pos = PF | m = 2.03 | year = 1999 | month = 3 | date = 30 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 44 | name = Alex Sarr | pos = C | m = 2.13 | year = 2005 | month = 4 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Washington Wizards | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 99 | name = Bilal Coulibaly | pos = SF | m = 2.00 | year = 2004 | month = 7 | date = 26 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Washington Wizards | nat = USA }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|FRA}} [[Frédéric Fauthoux]] | asst_coach = * {{flagicon|FRA}} Laurent Vila * {{flagicon|FRA}} Bryan George * {{flagicon|FRA}} [[Joseph Gomis]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Island=== Spisak od 22 igrača objavljen je 24. jula.<ref>{{cite news|title=Æfingahópur A landsliðs karla fyrir EuroBasket 2025|url=https://kki.is/frettir/frett/2025/07/24/Aefingahopur-A-landslids-karla-fyrir-EuroBasket-2025/?pagetitle=%C3%86fingah%C3%B3pur+A+landsli%C3%B0s+karla+fyrir+EuroBasket+2025|access-date=7. 8. 2025|work=kki.is|date=24. 7. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 19. augusta.<ref>{{cite news|title=Iceland lock in final roster for FIBA EuroBasket 2025|url=https://www.fiba.basketball/en/news/iceland-12-man-roster-fiba-eurobasket-2025|access-date=20. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=19. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Islanda za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #0055A4 | color2 = white | bg2 = #DC1E35}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Ægir Steinarsson | pos = PG | m = 1.82 | year = 1991 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Stjarnan (men's basketball)|Stjarnan]] | nat = ISL | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 5 | name = Hilmar Smári Henningsson | pos = PG | m = 1.92 | year = 2000 | month = 9 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Stjarnan (men's basketball)|Stjarnan]] | nat = ISL }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Jón Axel Guðmundsson | pos = SF | m = 1.96 | year = 1996 | month = 10 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[CB San Pablo Burgos|Burgos]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Elvar Már Friðriksson | pos = PG | m = 1.83 | year = 1994 | month = 11 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Maroussi B.C.|Maroussi]] | nat = GRČ }} {{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Kári Jónsson | pos = G | m = 1.90 | year = 1997 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valur (men's basketball)|Valur]] | nat = ISL }} {{FIBA player|df=y| num = 14 | name = Kristinn Pálsson | pos = G | m = 1.97 | year = 1997 | month = 12 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Valur (men's basketball)|Valur]] | nat = ISL }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Martin Hermannsson | pos = SG | m = 1.90 | year = 1994 | month = 9 | date = 16 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Alba Berlin | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Haukur Pálsson | pos = F | m = 1.98 | year = 1992 | month = 5 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Álftanes (men's basketball)|Álftanes]] | nat = ISL }} {{FIBA player|df=y| num = 29 | name = Orri Gunnarsson | pos = SF | m = 1.94 | year = 2003 | month = 8 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Stjarnan (men's basketball)|Stjarnan]] | nat = ISL }} {{FIBA player|df=y| num = 32 | name = Tryggvi Hlinason | pos = C | m = 2.16 | year = 1997 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 34 | name = Styrmir Snær Þrastarson | pos = F | m = 2.01 | year = 2001 | month = 8 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Union Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]] | nat = BEL }} {{FIBA player|df=y| num = 66 | name = Sigtryggur Arnar Björnsson | pos = PG | m = 1.84 | year = 1993 | month = 3 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Tindastóll (men's basketball)|Tindastóll]] | nat = ISL }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|CAN}} {{flagicon|DEN}} [[Craig Pedersen]] | asst_coach = * {{flagicon|ISL}} [[Baldur Þór Ragnarsson]] * {{flagicon|ISL}} [[Viðar Örn Hafsteinsson]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Izrael=== Spisak od 20 igrača objavljen je 23. juna.<ref>{{cite news|title=Deni Avdija sits in the preliminary EuroBasket list of Israel|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1840621/deni-avdija-is-preliminary-squad-of-israel-eurobasket-fiba/|access-date=7. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=24. 7. 2025}}</ref> Dana 1. augusta, spisak je smanjen na 16 igrača.<ref>{{cite news|title=נקבעו 16 השחקנים למשחקי ההכנה|url=https://ibasketball.co.il/news/2025/08/%d7%a0%d7%a7%d7%91%d7%a2%d7%95-16-%d7%94%d7%a9%d7%97%d7%a7%d7%a0%d7%99%d7%9d-%d7%9c%d7%9e%d7%a9%d7%97%d7%a7%d7%99-%d7%94%d7%94%d7%9b%d7%a0%d7%94/|access-date=15. 8. 2025|work=ibasketball.co.il|date=1. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 20. augusta.<ref>{{cite news|title=Avdija leads Israel's 12-man roster for FIBA EuroBasket 2025|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/avdija-leads-israels-12-man-roster-for-fiba-eurobasket-2025|access-date=22. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=20. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Izraela za EuroBasket 2025. | color1 = white | bg1 = #0038b8 | color2 = white | bg2 = #0038b8}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Khadeen Carrington | pos = SG | m = 1.93 | year = 1995 | month = 8 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]] | nat = ISR | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Itay Segev | pos = C | m = 2.06 | year = 1995 | month = 6 | date = 15 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Deni Avdija | pos = F | m = 2.06 | year = 2001 | month = 1 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Portland Trail Blazers | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Roman Sorkin | pos = FC | m = 2.08 | year = 1996 | month = 8 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Bar Timor | pos = G | m = 1.90 | year = 1992 | month = 3 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Yam Madar | pos = PG | m = 1.90 | year = 2000 | month = 12 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Rafi Menco | pos = SF | m = 2.00 | year = 1994 | month = 3 | date = 5 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Hapoel HaEmek | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 30 | name = Nimrod Levi | pos = PF | m = 2.08 | year = 1995 | month = 3 | date = 24 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]] | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 35 | name = Ethan Burg | pos = SG | m = 2.03 | year = 2002 | month = 9 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Tennessee Volunteers basketball|Tennessee Volunteers]] | nat = USA }} {{FIBA player|df=y| num = 41 | name = Tomer Ginat | pos = PF | m = 2.03 | year = 1994 | month = 11 | date = 7 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 50 | name = Yovel Zoosman | pos = GF | m = 1.99 | year = 1998 | month = 5 | date = 12 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Jerusalem B.C.|Hapoel Jerusalem]] | nat = ISR }} {{FIBA player|df=y| num = 99 | name = Guy Palatin | pos = PG | m = 1.89 | year = 2000 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Hapoel Tel Aviv B.C.|Hapoel Tel Aviv]] | nat = ISR }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|ISR}} [[Ariel Beit-Halahmy]] | asst_coach= * {{flagicon|ISR}} [[Sharon Drucker]] * {{flagicon|ISR}} Yoav Shamir |otherlegend= * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Poljska=== Spisak od 16 igrača objavljen je 14. jula.<ref>{{cite news|title=Znamy skład kadry na zgrupowanie|url=https://pzkosz.pl/aktualnosci/n/69379/|access-date=7. 8. 2025|work=pzkosz.pl|date=14. 7. 2025}}</ref> Dana 1. augusta, [[Jordan Loyd]] je dodan na spisak nakon što je naturaliziran kao državljanin Poljske.<ref>{{cite news|title=Jordan Loyd is confirmed for Poland in the EuroBasket 2025|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1853388/jordan-loyd-jerrick-harding-get-poland-citizenship-eurobasket-fiba/|access-date=10. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=1. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Reprezentacja Polski trenuje w Katowicach|url=https://pzkosz.pl/aktualnosci/n/69445/reprezentacja-polski-trenuje-w-katowicach.html|access-date=10. 8. 2025|work=pzkosz.pl|date=8. 8. 2025}}</ref> [[Jeremy Sochan]] se povukao zbog povrede lista 10. augusta.<ref>{{cite news|title=Jeremy Sochan to miss EuroBasket with calf injury|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/jeremy-sochan-to-miss-eurobasket-with-calf-injury|access-date=10. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=10. 8. 2025}}</ref> Dana 18. augusta, [[Igor Miličić Jr.]] se povukao zbog povrede koljena.<ref>{{cite news|title=Reprezentacja Polski przed wylotem do Finlandii|url=https://pzkosz.pl/aktualnosci/n/69470/reprezentacja-polski-przed-wylotem-do-finlandii.html|access-date=22. 8. 2025|work=pzkosz.pl|date=18. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 22. augusta.<ref>{{cite news|title=Skład reprezentacji Polski na EuroBasket wybrany|url=https://pzkosz.pl/aktualnosci/n/69481/sklad-reprezentacji-polski-na-eurobasket-wybrany.html|access-date=22. 8. 2025|work=pzkosz.pl|date=22. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Poljske za EuroBasket 2025. |color1 = #DC143C | bg1 = white | color2 = white | bg2 = #DC143C }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | name = Andrzej Pluta Jr. | pos = PG | m = 1.90 | year = 2000 | month = 6 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Legia Warsaw (basketball)|Legia Warsaw]] | nat = POL }} {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Aleksander Balcerowski | pos = C | m = 2.15 | year = 2000 | month = 11 | date = 19 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Baloncesto Málaga|Unicaja Málaga]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 3 | name = Michał Sokołowski | pos = SF | m = 1.96 | year = 1992 | month = 12 | date = 11 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Jordan Loyd | pos = SG | m = 1.93 | year = 1993 | month = 7 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[AS Monaco Basket|AS Monaco]] | nat = FRA | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 9 | name = Mateusz Ponitka | pos = GF | m = 1.98 | year = 1993 | month = 8 | date = 29 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bahçeşehir Koleji S.K.|Bahçeşehir Koleji]] | nat = TUR | note = C }} {{FIBA player|df=y| num = 10 | name = Szymon Zapała | pos = C | m = 2.13 | year = 2001 | month = 5 | date = 9 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Trefl Sopot | nat = POL }} {{FIBA player|df=y| num = 11 | name = Aleksander Dziewa | pos = FC | m = 2.07 | year = 1997 | month = 11 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[S.L. Benfica (basketball)|Benfica]] | nat = POR }} {{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Tomasz Gielo | pos = PF | m = 2.05 | year = 1993 | month = 1 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Wilki Morskie Szczecin|King Szczecin]] | nat = POL }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Dominik Olejniczak | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 7 | date = 1 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Derthona Basket|Derthona]] | nat = ITA }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Kamil Łączyński | pos = PG | m = 1.83 | year = 1989 | month = 4 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Arka Gdynia (basketball)|Arka Gdynia]] | nat = POL }} {{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Michał Michalak | pos = SG | m = 1.96 | year = 1993 | month = 11 | date = 2 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Włocławek|Włocławek]] | nat = POL }} {{FIBA player|df=y| num = 28 | name = Przemysław Żołnierewicz | pos = GF | m = 1.96 | year = 1995 | month = 7 | date = 3 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Wilki Morskie Szczecin|King Szczecin]] | nat = POL }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|CRO}} {{flagicon|POL}} [[Igor Miličić]] | asst_coach = * {{flagicon|POL}} [[Andrzej Urban]] * {{flagicon|POL}} Artur Gronek * {{flagicon|POL}} Grzegorz Kożan | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ===Slovenija=== Spisak od 19 igrača objavljen je 7. jula.<ref>{{cite news|title=Na seznamu #mojtim za EuroBasket 19 košarkarjev|url=https://www.kzs.si/novica/na-seznamu-mojtim-za-eurobasket-19-kosarkarjev|access-date=7. 8. 2025|work=kzs.si|date=7. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Luka Doncic leads Slovenia’s 19-man EuroBasket 2025 squad|url=https://basketnews.com/news-227500-luka-doncic-leads-slovenias-19-man-eurobasket-2025-squad.html|access-date=10. 8. 2025|work=basketnews.com|date=7. 7. 2025}}</ref> Dana 26. jula, [[Vlatko Čančar]] se povukao kako bi se fokusirao na oporavak nakon operacije koljena.<ref>{{cite news|title=Slovenia’s Vlatko Cancar to skip EuroBasket|url=https://www.eurohoops.net/en/eurobasket/1851796/slovenias-vlatko-cancar-to-skip-eurobasket|access-date=13. 8. 2025|work=eurohoops.net|date=26. 7. 2025}}</ref> Dva dana kasnije, [[Josh Nebo]] se povukao zbog povrede, a zamijenio ga je [[Alen Omić]].<ref>{{cite news|title=Josh Nebo won't represent Slovenia at EuroBasket 2025|url=https://basketnews.com/news-228515-josh-nebo-doubtful-to-represent-slovenia-in-eurobasket-2025.html|access-date=10. 8. 2025|work=basketnews.com|date=28. 7. 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=#mojtim se je priključil Alen Omić|url=https://kzs.si/novica/mojtim-se-je-prikljucil-alen-omic|access-date=10. 8. 2025|work=kzs.si|date=30. 7. 2025}}</ref> Dana 13. augusta, [[Zoran Dragić]] se povukao nakon sukoba s glavnim trenerom [[Aleksander Sekulić|Aleksandrom Sekulićem]].<ref>{{cite news|title=Zoran Dragic's wife claims he left Slovenia NT over 'circus' atmosphere|url=https://basketnews.com/news-229307-slovenia-stars-wife-claims-husband-quit-over-circus-atmosphere.html|access-date=13. 8. 2025|work=basketnews.com|date=13. 8. 2025}}</ref> Konačni sastav ekipe objavljen je 21. augusta.<ref>{{cite news|title=Luka Doncic headlines Slovenia's 12-man roster at FIBA EuroBasket 2025|url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/luka-doncic-slovenia-12-man-roster-fiba-eurobasket-2025|access-date=22. 8. 2025|work=fiba.basketball|date=21. 8. 2025}}</ref> {{FIBA roster header|team = košarkaške reprezentacije Slovenije za EuroBasket 2025. | color1 = #1F3B53 | bg1 = #CED955 | color2 = #CED955 | bg2 = #1F3B53 }} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 2 | name = Martin Krampelj | pos = PF | m = 2.06 | year = 1995 | month = 3 | date = 10 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | nat = ESP }} {{FIBA player|df=y| num = 4 | name = Mark Padjen | pos = PG | m = 1.94 | year = 2006 | month = 1 | date = 25 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KD Ilirija|Ilirija]] | nat = SLO }} {{FIBA player|df=y| num = 6 | name = Aleksej Nikolić | pos = PG | m = 1.91 | year = 1995 | month = 2 | date = 21 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija]] | nat = SLO }} {{FIBA player|df=y| num = 7 | name = Klemen Prepelič | pos = SG | m = 1.91 | year = 1992 | month = 10 | date = 20 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Dubai Basketball | nat = UAE }} {{FIBA player|df=y| num = 8 | name = Edo Murić | pos = SF | m = 2.03 | year = 1991 | month = 11 | date = 27 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KD Ilirija|Ilirija]] | nat = SLO }} {{FIBA player|df=y| num = 12 | name = Rok Radović | pos = GF | m = 2.00 | year = 2001 | month = 2 | date = 4 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Cedevita Olimpija|Cedevita Olimpija]] | nat = SLO }} {{FIBA player|df=y| num = 13 | name = Robert Jurkovic | pos = SF | m = 2.02 | year = 2002 | month = 6 | date = 14 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[KK Krka|Krka]] | nat = SLO }} {{FIBA player|df=y| num = 15 | name = Gregor Hrovat | pos = SF | m = 1.96 | year = 1994 | month = 8 | date = 18 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[JDA Dijon Basket|JDA Dijon]] | nat = FRA }} {{FIBA player|df=y| num = 23 | name = Luka Ščuka | pos = PF | m = 2.09 | year = 2002 | month = 5 | date = 23 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = [[Basketball Löwen Braunschweig|Löwen Braunschweig]] | nat = GER }} {{FIBA player|df=y| num = 24 | name = Alen Omić | pos = C | m = 2.16 | year = 1992 | month = 5 | date = 6 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | clublink = ''Slobodan igrač'' | nat = | note = N }} {{FIBA player|df=y| num = 37 | name = Leon Stergar | pos = SG | m = 1.93 | year = 2000 | month = 3 | date = 17 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Limoges CSP | nat = FRA }} {{FIBA player|df=y| num = 77 | name = Luka Dončić | pos = G | m = 2.01 | year = 1999 | month = 2 | date = 28 | compyear = 2025 | compmonth = 8 | compdate = 27 | club = Los Angeles Lakers | nat = USA | note = C }} {{FIBA roster footer | head_coach = * {{flagicon|SLO}} [[Aleksander Sekulić]] | asst_coach = * {{flagicon|SLO}} Luka Bassin * {{flagicon|SLO}} [[Dejan Mihevc]] | otherlegend = * '''(C)''' Kapiten ekipe * '''(N)''' Naturalizovani igrač *'''Klub''' – posljednji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 27. august 2025. }} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025}} {{Evropsko prvenstvo u košarci 2025.}} {{Evropsko prvenstvo u košarci}} [[Kategorija:Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|Sastavi]] fpl0siwp3tw6d4gzoluoo0wsjstbfct Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema 14 526259 3899798 3763570 2026-06-22T13:53:36Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] na [[Kategorija:Urođeni poremećaji endokrinog sistema]] bez ostavljanja preusmjerenja 3763570 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Congenital disorders of endocrine system}} [[Kategorija:Endokrine bolesti|Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji|Kongenitalni poremećaji endokrinog sistema]] p7u4cu5f1gfcp7qe0o54e7gr91vyqod Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema 14 526260 3899804 3763571 2026-06-22T13:57:15Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Kongenitalni poremećaji mokraćnog sistema]] na [[Kategorija:Urođeni poremećaji mokraćnog sistema]] bez ostavljanja preusmjerenja 3763571 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Congenital diseases and disorders of urinary system}} [[Kategorija:Urođeni poremećaji|Kongenitalni poremećaji mokraćnog sistema]] [[Kategorija:Urološka stanja|Kongenitalni poremećaji mokraćnog sistema]] 75e0en7zb2la94bn144syda5c1ug994 Spavanje s brzim pokretima očiju 0 527496 3899960 3890643 2026-06-23T06:38:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899960 wikitext text/x-wiki [[Slika:Sleep Hypnogram.svg|thumb|395px| [[Uzorak]] [[hipnogram]]a ([[EEG|elektroencefalograma]] sna) koji prikazuje cikluse spavanja karakterizirane sve većim paradoksalnim (REM) snom [[Slika:Normal EEG of mouse.png|thumb|350px|[[Elektroencefalografija|EEG]] miša koja pokazuje REM san karakteriziran izraženim teta-ritmom]]]] '''Spavanje s brzim pokretima očiju''' ('''REM san''' ili '''REMS''') je jedinstvena faza [[San kod životinja|sna]] kod [[sisari|sisara]] (uključujući [[ljudi|ljude]]) i [[ptice]], koju karakteriziraju nasumični brzi pokreti [[oči]]ju, praćeni niskim [[mišićni tonus|mišićnim tonusom]] u cijelom tijelu i sklonost spavača da živo [[san]]ja. [[Tjelesna temperetura|Temperatura tjelesnog jezgra]] i mozga raste tokom REM sna, a temperatura kože pada na najniže vrijednosti..<ref>{{Cite journal |last1=Altini |first1=Marco |last2=Kinnunen |first2=Hannu |date=23. 6. 2021 |title=The Promise of Sleep: A Multi-Sensor Approach for Accurate Sleep Stage Detection Using the Oura Ring |journal=Sensors (Basel, Switzerland) |volume=21 |issue=13 |page=4302 |doi=10.3390/s21134302 |doi-access=free |issn=1424-8220 |pmc=8271886 |pmid=34201861|bibcode=2021Senso..21.4302A }}</ref> REM faza je također poznata kao '''paradoksalni san''' ('''PS'''), a ponekad i '''desinhronizirani san ili san sa snovima''',<ref name = "Hall_2010">{{Cite book | vauthors = Hall JE |url=https://books.google.com/books?id=Po0zyO0BFzwC |title=Guyton and Hall Textbook of Medical Physiology E-Book |year=2010|publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-1-4377-2674-9 |language=en}}</ref> zbog fizioloških sličnosti s budnim stanjima, uključujući brze, niskonaponske desinhronizovane [[neuron]]ske oscilacije moždanih talasa. Električna i hemijska aktivnost koja regulira ovu fazu izgleda da potiče iz [[moždano stablo|moždanog stabla]], a najznačajnije je karakteriše obilje [[neurotransmiter]]a [[acetilholin]]a, u kombinaciji sa gotovo potpunim odsustvom monoaminskih neurotransmitera: [[histamin]]a, [[serotonin]]a i [[norepinefrin]]a.<ref name=BrownMcCarley /> Iskustva REM sna se ne prenose u trajno pamćenje zbog odsustva norepinefrina.<ref name = "Hall_2010" /> REM san se fiziološki razlikuje od ostalih faza sna, koje se zajednički nazivaju ne-REM san (NREM san, NREMS, sinhronizovani san). Odsustvo vizuelne i slušne stimulacije (senzorna deprivacija) tokom REM sna može izazvati [[halucinacija]].<ref>{{Cite book | vauthors = Orem J |url=https://books.google.com/books?id=WYk2PoCK3XUC |title=Physiology in Sleep |year=2012|publisher=Elsevier |isbn=978-0-323-15416-1 |language=en}}</ref> REM i ne-REM san se izmjenjuju unutar jednog ciklusa spavanja, koji kod odraslih ljudi traje oko 90 minuta. Kako ciklusi spavanja nastavljaju, oni se pomiču prema većem udjelu REM sna. Prelazak na REM san donosi značajne fizičke promjene, počevši od električnih naleta koji se nazivaju "ponto-genikulo-okcipitalni talasi" ([[PGO-talasi]]) koji potiču iz [[moždano stablo|moždanog stabla]]. REM san se javlja četiri puta tokom 7-satnog sna.<ref>{{Cite book | vauthors = Mallick BN, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR |url=https://books.google.com/books?id=yajLoMNSJUwC |title=Rapid Eye Movement Sleep: Regulation and Function |date=2011 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-50378-5 |language=en}}</ref> Organizmi u REM fazi sna obustavljaju centralnu homeostazu, što omogućava velike fluktuacije u disanju, termoregulaciji i cirkulaciji koje se ne javljaju ni u jednom drugom načinu spavanja ili budnosti. Tijelo naglo gubi mišićni tonus, stanje poznato kao REM atonija.<ref name=BrownMcCarley /><ref name=LaiSiegel /> Godine 1953., profesor [[Nathaniel Kleitman]] i njegov student Eugene Aserinsky definirali su brzo kretanje očiju i povezali ga sa snovima. REM fazu sna dalje su opisali istraživači, uključujući Williama Dementa i Michela Jouveta. Mnogi eksperimenti uključivali su buđenje ispitanika kad god počnu ulaziti u REM fazu, čime se proizvodi stanje poznato kao REM deprivacija. Ispitanici kojima je dozvoljeno da ponovo normalno spavaju obično doživljavaju umjereni oporavak REM faze. Za proučavanje ove faze sna korištene su tehnike [[neurohirurgija|neurohirurgije]], hemijske injekcije, [[EEG|elektroencefalografija]], pozitronska emisiona tomografija i izvještaji o sanjarima nakon buđenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Deboer T | title = Technologies of sleep research | journal = Cellular and Molecular Life Sciences | volume = 64 | issue = 10 | pages = 1227–1235 | date = maj 2007 | pmid = 17364139 | pmc = 2771137 | doi = 10.1007/s00018-007-6533-0 | doi-access = free }}</ref> == [[Fiziologija]] == === Električna aktivnost u mozgu=== [[Slika:Sleep EEG REM.png|thumb|right|300px|[[Polisomnografija|Polisomnografski]] zapis REM sna. [[EEG]] istaknut crvenim okvirom. Pokreti očiju istaknuti crvenom linijom.]] REM san se naziva "paradoksalnim" zbog sličnosti sa [[budnost|budnošću]]. Iako je tijelo paralizirano, [[mozak]] se ponaša kao da je donekle budan, s neuronima [[moždana kora|moždane kore]], koji se aktiviraju istim ukupnim intenzitetom kao u budnom stanju.<ref name=MatarazzoEtAl2011>{{cite book | vauthors = Matarazzo L, Foret A, Mascetti L, Muto V, Shaffii A, Maquet P, Morrison AR, Mallick BN, McCarley RW, Pandi-Perumal SR | chapter = A systems-level approach to human REM sleep. | veditors = Mallick BN, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR | title = Rapid Eye Movement Sleep: Regulation and Function | date = juli 2011 | page = 71 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-1-139-50378-5 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=yajLoMNSJUwC&pg=PA71 }}</ref><ref name="myers7e">{{cite book | vauthors = Myers D |author-link=David Myers (academic) |title=Psychology |edition=7th |year=2004 |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-0-7167-8595-8 |page=[https://archive.org/details/psycholo2004myer/page/268 268] |url=https://archive.org/details/psycholo2004myer |url-access=registration |access-date=9. 1. 2010}}</ref> [[Elektroencefalografija]] tokom REM faze sna otkriva brze, niskoamplitudne, desinhronizovane neuronske oscilacije (moždane talase) koje podsjećaju na obrazac koji se vidi tokom budnosti, a razlikuju se od sporog obrasca delta talasa iz NREM faze dubokog sna.<ref name=BrownMcCarley>{{cite book | vauthors = Brown RE, McCarley RW | date = 2008 | chapter = Neuroanatomical and neurochemical basis of wakefulness and REM sleep systems | title = Neurochemistry of Sleep and Wakefulness | url = https://archive.org/details/neurochemistryof0000unse_u7p6 | veditors = Monti J, Pandi-Perumal SR, Sinton CM | location = Cambridge | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-86441-1 }}</ref><ref name="Steriade_2013">{{cite book | vauthors = Steriade MM, McCarley RW | title = Brainstem control of wakefulness and sleep | publisher = Springer Science & Business Media | date = mart 2013 | isbn = 978-1-4757-4669-3 }}</ref>{{rp|§1.2 7–23}} Važan element ovog kontrasta je theta ritam od 3–10 [[Herc|Hz]] u [[hipokampus]]u<ref name="Steriade_2013"/>{{rp|§7.2–3 206–208}} i gama talasi od 40–60&nbsp;Hz u [[moždana kora|korteksu]]; obrasci EEG aktivnosti slični ovim ritmovima se također uočavaju tokom budnog stanja.<ref name="Horne2013">{{cite journal | vauthors = Horne J | title = Why REM sleep? Clues beyond the laboratory in a more challenging world | url = https://archive.org/details/sim_biological-psychology_2013-02_92_2/page/152 | journal = Biological Psychology | volume = 92 | issue = 2 | pages = 152–68 | date = februar 2013 | pmid = 23174692 | doi = 10.1016/j.biopsycho.2012.10.010 | s2cid = 206109082 }}</ref> Korteksni i [[talamus]]ni [[neuron]]i u budnom mozgu i mozgu u REM fazi spavanja su više depolarizirani (spremnije se aktiviraju) nego u mozgu u dubokom NREM fazi spavanja.<ref name="Steriade_2013" />{{rp|§8.1 232–243}} Aktivnost theta talasa kod ljudi prevladava tokom REM faze sna i u [[hipokampus]]u i u korteksu.<ref name="pmid26441373">{{cite journal | vauthors = Lomas T, Ivtzan I, Fu CH | title = A systematic review of the neurophysiology of mindfulness on EEG oscillations | journal = Neuroscience and Biobehavioral Reviews | volume = 57 | pages = 401–410 | date = oktobar 2015 | pmid = 26441373 | doi = 10.1016/j.neubiorev.2015.09.018 | s2cid = 7276590 | url = http://roar.uel.ac.uk/4509/1/A%20systematic%20review%20of%20the%20neurophysiology%20of.pdf | access-date = 31. 10. 2025 | archive-date = 21. 9. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180921094448/http://roar.uel.ac.uk/4509/1/A%20systematic%20review%20of%20the%20neurophysiology%20of.pdf | url-status = dead }}</ref><ref name="pmid24596562">{{cite journal | vauthors = Hinterberger T, Schmidt S, Kamei T, Walach H | title = Decreased electrophysiological activity represents the conscious state of emptiness in meditation | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | page = 99 | year = 2014 | pmid = 24596562 | pmc = 3925830 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00099 | doi-access = free }}</ref> Tokom REM faze sna, električna povezanost između različitih dijelova mozga se manifestuje drugačije nego tokom budnosti. Frontalna i posteriorna područja su manje [[kortikokorteksna koherencija|kortikokortikalna koherentna]] u većini frekvencija, činjenica koja je navedena u vezi sa haotičnim iskustvom sanjanja. Međutim, posteriorna područja su međusobno koherentnija; kao i desna i lijeva [[moždana hemisfera]], posebno tokom lucidnih snova.<ref>{{cite book | vauthors = Gackenbach J | chapter = Interhemispheric EEG coherence in REM sleep and meditation: The lucid dreaming connection. | veditors = Antrobus JS, Bertini M | title = The neuropsychology of sleep and dreaming | date = januar 2013 | pages = 265–288 | location = New York | publisher = Psychology Press | isbn = 978-0-203-77254-6 }}</ref><ref name=EPS2011>{{cite book | vauthors = Pace-Schott EF | chapter = REM sleep and dreaming. | veditors = Mallick BN, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR | title = Rapid Eye Movement Sleep: Regulation and Function. | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | date = juli 2011 | pages = 8–20 | isbn = 978-1-139-50378-5 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=yajLoMNSJUwC&pg=PA8 }}</ref> Potrošnja energije mozga u REM fazi sna, mjerena metabolizmom kisika i glukoze, jednaka je ili veća od potrošnje energije u budnom stanju. Stopa u ne-REM snu je 11–40% niža.<ref name=HobsonEtAl2000 /> ==== [[Moždano stablo]] ==== Čini se da neuronska aktivnost tokom REM faze sna potiče iz moždanog stabla, posebno iz [[pontski tegmentum|pontskog tegmentuma]] i ''[[locus coeruleus]]''. REM faza sna je isprekidana i neposredno joj prethode [[PGO talasi|PGO (ponto-genikulo-potiljačni) talasi]], naleti električne aktivnosti koji potiču iz moždanog stabla.<ref name="Steriade_2013" />{{rp|§9.1–2 263–282}} (PGO talasi su dugo mjereni direktno kod [[mačke|mačaka]], ali ne i kod ljudi zbog ograničenja u eksperimentiranju; međutim, uporedivi efekti su uočeni kod ljudi tokom "faznih" događaja koji se javljaju tokom REM sna, te se stoga zaključuje postojanje sličnih PGO talasa.)<ref name=EPS2011/> Ovi talasi se javljaju u klasterima otprilike svakih šest sekundi tokom 1-2 minute tokom prelaska iz dubokog u paradoksalni san.<ref name="Steriade_2013"/> Oni pokazuju svoju najveću amplitudu pri prelasku u [[vidni korteks]] i uzrok su "brzih pokreta očiju" u paradoksalnom snu.<ref name=HobsonEtAl2000 /><ref name=Datta>{{cite book | vauthors = Datta S | chapter = PGO Wave Generation: Mechanism and functional significance | title = Rapid Eye Movement Sleep | date = 1999 | pages = 91–106 }}</ref><ref name=ErmisEtAl /> I drugi mišići se mogu kontrahirati pod uticajem ovih talasa.<ref name=Siegel2009 /> ==== [[Prednji mozak]] ==== Istraživanje provedeno 1990-ih korištenjem [[pozitronska emisiona tomografija|pozitronske emisione tomografije]] (PET) potvrdilo je ulogu moždanog stabla i sugeriralo da, unutar [[prednji mozak|prednjeg mozga]], [[limbni korteks|limbni]] i [[paralimbni korteks|paralimbni]] sistemi pokazuju veću aktivaciju od drugih područja.<ref name=MatarazzoEtAl2011/> Područja aktivirana tokom REM sna su približno inverzna onima aktiviranim tokom ne-REM sna<ref name=HobsonEtAl2000/> i pokazuju veću aktivnost nego u mirnom budnom stanju. "Prednje paralimbno REM područje aktivacije" (APRA) uključuje područja povezana sa [[emocijama]], pamćenjem, [[strah]]om i [[seks]]om, te se stoga može povezati s iskustvom sanjanja tokom REMS-a.<ref name=EPS2011 /><ref>{{cite journal | vauthors = Nofzinger EA, Mintun MA, Wiseman M, Kupfer DJ, Moore RY | title = Forebrain activation in REM sleep: an FDG PET study | journal = Brain Research | volume = 770 | issue = 1–2 | pages = 192–201 | date = oktobar 1997 | pmid = 9372219 | doi = 10.1016/s0006-8993(97)00807-x | s2cid = 22764238 }}</ref> Novija PET istraživanja su pokazala da distribucija moždane aktivnosti tokom REM sna varira u skladu sa vrstom aktivnosti uočene u prethodnom periodu budnosti.<ref name=MatarazzoEtAl2011/> [[Gornji čeoni girus]], [[medijalni čeoni girus|medijalna frontalna područja]], [[intratjemeni sulkus]] i [[gornji tjemeni režanj|gornji tjemeni korteks]], područja uključena u sofisticiranu [[pamet|mentalnu]] aktivnost, pokazuju jednaku aktivnost u REM snu kao i u budnosti. [[Amigdala]] je također aktivna tokom REM sna i može učestvovati u generiranju PGO talasa, a eksperimentalna supresija amigdale rezultira manjim REM snom.<ref>{{cite book | vauthors = Sanford LD, Ross RJ | chapter = Amygdalar regulation of REM sleep. | veditors = Mallick BN, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR | title = Rapid eye movement sleep. | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | date = juli 2011 | pages = 110–120 }}</ref> Amigdala također može regulirati srčanu funkciju umjesto manje aktivnog [[inzularnog korteksa]].<ref name=MatarazzoEtAl2011 /> === Hemikalije u mozgu === U poređenju sa [[spori san|sporim snom]], i budni i paradoksalni san uključuju veću upotrebu [[neurotransmiter]]a [[acetilholin]]a, što može uzrokovati brže moždane talase. [[monoamin]]ski neurotransmiteri [[norepinefrin]], [[serotonin]] i [[histamin]] su potpuno nedostupni. Utvrđeno je da injekcije [[inhibitor acetilholinesteraze|inhibitora acetilholinesteraze]], koji efikasno povećava dostupan acetilholin, izazivaju paradoksalni san kod ljudi i drugih životinja koje su već u sporim takasima sna. [[Karbahol]], koji oponaša učinak acetilholina na neurone, ima sličan uticaj. Kod budnih ljudi, iste injekcije proizvode paradoksalni san samo ako su monoaminski neurotransmiteri već iscrpljeni.<ref name="BrownMcCarley"/><ref name=MallickEtAl>{{cite book | vauthors = Mallick BN, Madan V, Jha S | chapter = Rapid eye movement sleep regulation by modulation of the noradrenergic system. | veditors = Monti J, Pandi-Perumal SR, Sinton CM | title = Neurochemistry of Sleep and Wakefulness. | url = https://archive.org/details/neurochemistryof0000unse_u7p6 | publisher = Camibridge University Press | location = New York | date = 2008 | pages = [https://archive.org/details/neurochemistryof0000unse_u7p6/page/58 59]–81 }}.</ref><ref name=Hobson2009>{{cite journal | vauthors = Hobson JA | title = REM sleep and dreaming: towards a theory of protoconsciousness | journal = Nature Reviews. Neuroscience | volume = 10 | issue = 11 | pages = 803–813 | date = novembar 2009 | pmid = 19794431 | doi = 10.1038/nrn2716 | s2cid = 205505278 }}</ref><ref name=AstonJonesEtAl>{{cite book | vauthors = Aston-Jones G, Gonzalez M, Doran S | chapter = Role of the locus coeruleus-norepinephrine system in arousal and circadian regulation of the sleep–wake cycle. | veditors = Ordway GA, Schwartz MA, Frazer A | title = Brain norepinephrine: Neurobiology and therapeutics. | publisher = Cambridge University Press | date = februar 2007 | pages = 157–195 | chapter-url = http://academicdepartments.musc.edu/neuromodulation/epapers/Aston-JonesetalLCsleepOrdway07.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20111213130015/http://academicdepartments.musc.edu/neuromodulation/epapers/Aston-JonesetalLCsleepOrdway07.pdf | archive-date=13. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Siegel JM | date = 2005 | chapter = REM Sleep | title = Principles and Practice of Sleep Medicine | url = https://archive.org/details/principlespracti0000unse_s6s0 | edition = 4th | veditors = Kryger MH, Roth T, Dement WB | publisher = Elsevier | pages = [https://archive.org/details/principlespracti0000unse_s6s0/page/120 120]–135 }}</ref> Dva druga [[neurotransmiterski receptor|neurotransmitera]], [[oreksin]] i [[GABA|gama-aminobuterna kiselina]] (GABA), izgleda da podstiču budnost, smanjuju je tokom dubokog sna i inhibiraju paradoksalni san.<ref name=BrownMcCarley /><ref name=LuppiEtAl>{{cite book | vauthors = Luppi PH, Gervasoni D, Verret L, Goutagny R, Peyron C, Salvert D, Léger L, Fort P | date = 2008 | chapter = Gamma-aminobutyric acid and the regulation of paradoxical, or rapid eye movement, sleeps | title = Neurochemistry of Sleep and Wakefulness | url = https://archive.org/details/neurochemistryof0000unse_u7p6 | veditors = Monti J, Pandi-Perumal SR, Sinton CM | location = Cambridge | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-86441-1 | pages = [https://archive.org/details/neurochemistryof0000unse_u7p6/page/84 85]–108 }}</ref> Za razliku od naglih promjena u električnim obrascima, hemijske promjene u mozgu pokazuju kontinuirane periodične oscilacije.<ref name=McCarley2007>{{cite journal | vauthors = McCarley RW | title = Neurobiology of REM and NREM sleep | journal = Sleep Medicine | volume = 8 | issue = 4 | pages = 302–30 | date = juni 2007 | pmid = 17468046 | doi = 10.1016/j.sleep.2007.03.005 }}</ref> ==== Modeli regulacije REM faze sna ==== Prema [[hipoteza aktivacije i sinteze|hipotezi aktivacije i sinteze]] koju su predložili [[Robert McCarley]] i [[Allan Hobson]] 1975–1977, kontrola nad REM snom uključuje puteve "REM-on" i "REM-off" neurona u moždanom stablu. REM-on neuroni su prvenstveno holinergički (tj. uključuju [[acetilholin]]); REM-off neuroni aktiviraju [[serotonin]] i [[noradrenalin]], koji, između ostalih funkcija, potiskuju REM-on neurone. McCarley i Hobson sugerišu da REM-on neuroni zapravo stimulišu REM-off neurone, čime služe kao mehanizam za cikliranje između REM i ne-REM sna.<ref name=BrownMcCarley /><ref name=MallickEtAl /><ref name=AstonJonesEtAl /><ref name=HobsonMcCarley1977>{{cite journal | vauthors = Hobson JA, McCarley RW | title = The brain as a dream state generator: an activation-synthesis hypothesis of the dream process | journal = The American Journal of Psychiatry | volume = 134 | issue = 12 | pages = 1335–48 | date = decembar 1977 | pmid = 21570 | doi = 10.1176/ajp.134.12.1335 }}</ref> Koristili su [[Lotka-Volterra jednačina|Lotka-Volterra jednačine]] da bi opisali ovaj ciklički inverzni odnos.<ref name="Steriade_2013"/>{{rp|§12.2 369–373}} Kayuza Sakai i Michel Jouvet su 1981. godine razvili sličan model.<ref name=LuppiEtAl /> Dok se acetilholin podjednako manifestira u [[korteks]]u tokom budnosti i REM faze, pojavljuje se u većim koncentracijama u moždanom stablu tokom REM faze.<ref>{{cite book | vauthors = Lydic R, Baghdoyan HA | chapter = Acetylcholine modulates sleep and wakefulness: a synaptic perspective | veditors = Monti J, Pandi-Perumal SR, Sinton CM | title = Neurochemistry of Sleep and Wakefulness | url = https://archive.org/details/neurochemistryof0000unse_u7p6 | date = 17. 1. 2008 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-1-139-46789-6 }}</ref> Prestanak uzimanja [[oreksin]]a i [[GABA]]-e može uzrokovati odsustvo drugih ekscitacijskih [[neurotransmiter]]a;<ref name = "Parmeggiani_2011">{{cite book | vauthors = Parmeggiani PL | date = 2011 | title = Systemic Homeostasis and Poikilostasis in Sleep: Is REM Sleep a Physiological Paradox? | url = https://archive.org/details/systemichomeosta0000parm | location = London | publisher = Imperial College Press | isbn = 978-1-84816-572-4 }}</ref>{{rp|16}} istraživači posljednjih godina u svoje modele sve više uključuju GABA regulaciju.<ref>{{cite book | vauthors = McKenna JT, Chen L, McCarley RW | chapter = Neuronal models of REM-sleep control: evolving concepts. | veditors = Mallick BN, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR | title = REM sleep: regulation and function | date = juli 2011 | pages = 285–299 | publisher = Cambridge University Press| location = Cambridge }}</ref> === Pokreti očiju === Većina [[pokreti očiju|pokreta očiju]] u snu sa "brzim pokretima [[oči]]ju" je zapravo manje brza od onih koje normalno pokazuju budni ljudi. Također su kraćeg trajanja i veća je [[vjerovatnoća]] da će se vratiti na svoju početnu tačku. Oko sedam takvih petlji se odvija tokom jedne minute REM sna. U snu sa sporim talasima, oči se mogu razdvojiti; međutim, oči paradoksalnog spavača se kreću u tandemu.<ref name="Steriade_2013"/>{{rp|§10.7.2 307–309}} Ovi pokreti očiju prate [[PGO-talasi|ponto-genikulo-potiljčne talase]] koji potiču iz [[moždano stablo|moždanog stabla]].<ref name=Datta /><ref name=ErmisEtAl/> Sami pokreti očiju mogu biti povezani sa osjećajem vida koji se doživljava u snu,<ref>{{cite journal | vauthors = Andrillon T, Nir Y, Cirelli C, Tononi G, Fried I | title = Single-neuron activity and eye movements during human REM sleep and awake vision | journal = Nature Communications | volume = 6 | issue = 1038 | page = 7884 | date = august 2015 | pmid = 26262924 | pmc = 4866865 | doi = 10.1038/ncomms8884 | bibcode = 2015NatCo...6.7884A }}</ref> ali direktna veza tek treba biti jasno utvrđena. Kongenitalno slijepe osobe, koje obično nemaju vizuelne slike u snovima, i dalje pomiču oči u REM snu.<ref name=HobsonEtAl2000/> Alternativno objašnjenje sugerira da je funkcionalna svrha REM sna obrada proceduralne [[memorija|memorije]], a brzo [[kretanje]] očiju je samo nuspojava mozga koji obrađuje proceduralnu memoriju povezanu s [[oko]]m.<ref>{{cite book | vauthors = Zhang J |year=2005 |title=Continual-activation theory of dreaming, Dynamical Psychology |url= http://www.goertzel.org/dynapsyc/2005/ZhangDreams.htm }}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Zhang J |year=2016 |title=Towards a comprehensive model of human memory |doi=10.13140/RG.2.1.2103.9606 |url=https://www.researchgate.net/publication/304604880}}</ref> === [[krvotok|Cirkulacija]], [[disanje]] i [[termoregulacija]] === Općenito govoreći, tijelo suspenduje [[homeostaza|homeostazu]] tokom paradoksalnog sna. [[puls|Otkucaji srca]], srčani pritisak, [[minutni volumen srca]], [[krvni pritisak|arterijski pritisak]] i [[respiratorna frekvencija|frekvencija disanja]] brzo postaju nepravilni kada tijelo pređe u REM fazu sna.<ref name = "Parmeggiani_2011"/>{{rp|12–15}} Općenito, disajni [[refleks]]i poput odgovora na [[hipoksija|hipoksiju]] se smanjuju. Sveukupno, [[mozak]] ima manju kontrolu nad disanjem; električna stimulacija moždanih područja povezanih s disanjem ne utiče na [[pluća]], kao što to čini tokom ne-REM sna i u budnom stanju.<ref name = "Parmeggiani_2011"/>{{rp|35–15}} [[Erekcija]] [[penis]]a ([[noćna tumescencija penisa]] ili NPT) normalno prati REM san kod [[pacov]]a i [[ljudi]].<ref name = "Jouvet_1999">{{cite book | vauthors = [[Michel Jouvet|Jouvet M]] | date = 1999 | title = The Paradox of Sleep: The Story of Dreaming | url = https://archive.org/details/paradoxofsleepst0000jouv | translator-last1= Garey |translator-first1= Laurence | name-list-style = vanc | location = Cambridge | publisher = MIT Press | isbn = 0-262-10080-0 }}</ref>{{rp|169–173}} Ako [[muškarac]] ima erektilnu disfunkciju (ED) dok je budan, ali ima epizode noćne tumescencije (NPT) tokom REM faze, to bi ukazivalo na to da je ED psihološke, a ne fiziološke prirode. Kod [[žena]], erekcija [[klitoris]]a ([[noćna klitorisna tumescencija]] ili NCT) uzrokuje uvećanje, uz prateći protok krvi u [[vagina|vagini]] i transudaciju (tj. podmazivanje). Tokom normalne noći sna, penis i klitoris mogu biti u erekcijama ukupno od jednog sata do čak tri i po sata tokom REM faze.<ref>{{cite journal | vauthors = Brown RE, Basheer R, McKenna JT, Strecker RE, McCarley RW | title = Control of sleep and wakefulness | journal = Physiological Reviews | volume = 92 | issue = 3 | pages = 1087–1187 (1127) | date = juli 2012 | pmid = 22811426 | pmc = 3621793 | doi = 10.1152/physrev.00032.2011 }}</ref> [[Tjelesna temperatura]] nije dobro regulirana tokom REM faze sna, te stoga organizmi postaju osjetljiviji na temperature izvan svoje termoneutralne zone. [[Mačke]] i drugi mali krzneni [[sisari]] će drhtati i brže disati kako bi regulirali temperaturu tokom NREMS faze — ali ne tokom REMS-a.<ref name = "Parmeggiani_2011"/>{{rp|12–13}} Gubitkom mišićnog tonusa, životinje gube sposobnost regulacije temperature pokretima tijela. (Međutim, čak ni mačke s pontskim [[lezija]]ma koje sprječavaju mišićnu atoniju tokom REM faze nisu regulirale svoju temperaturu drhtanjem.)<ref name = "Parmeggiani_2011" />{{rp|51–52}} [[Neuron]]i koji se obično aktiviraju kao odgovor na niske temperature —okidači za neuronsku termoregulaciju — jednostavno se ne aktiviraju tokom REM sna, kao što to čine u NREM snu i budnosti.<ref name = "Parmeggiani_2011"/>{{rp|51–52}} Posljedično, vruće ili hladne temperature okoline mogu smanjiti udio REM sna, kao i količinu ukupnog sna.<ref name = "Parmeggiani_2011" />{{rp|57–59}}<ref>{{cite book | vauthors = Szymusiak R, Alam MN, McGinty D | date = 1999 | chapter = Thermoregulatory Control of the NonREM-REM Sleep Cycle | title = Rapid Eye Movement Sleep | url = https://archive.org/details/rapideyemovement0000unse | publisher = CRC Press | veditors = Mallick BN, Inoué S | isbn = 978-0-8247-0322-6 }}</ref> Drugim riječima, ako na kraju faze dubokog sna, termalni indikatori organizma padnu izvan određenog raspona, on neće ući u paradoksalni san da deregulacija ne bi dozvolila da temperatura dalje odstupi od poželjne vrijednosti.<ref name = "Parmeggiani_2011" />{{rp|45}} Ovaj mehanizam se može 'prevariti' vještačkim zagrijavanjem mozga.<ref name = "Parmeggiani_2011" />{{rp|61}} === [[Mišić]]i === '''REM atonija''', gotovo potpuna paraliza tijela, postiže se inhibicijom [[motorni neuron|motornih neurona]]. Kada tijelo pređe u REM san, motorni neuroni u cijelom tijelu prolaze kroz proces koji se naziva [[hiperpolarizacija (biologija)|hiperpolarizacija]]:<ref>{{cite journal | vauthors = Brooks PL, Peever JH | title = Unraveling the mechanisms of REM sleep atonia | journal = Sleep | volume = 31 | issue = 11 | pages = 1492–1497 | date = novembar 2008 | pmid = 19226735 | pmc = 2579970 | doi = 10.1093/sleep/31.11.1492 }}</ref> Njihov već negativni [[membranski potencijal]] smanjuje se za dodatnih 2–10 [[volta|milivolti]], čime se povećava prag koji stimulus mora savladati da bi ih pobudio. Inhibicija mišića može biti rezultat nedostupnosti [[monoaminski neurotransmiter|monoaminskih neurotransmitera]] (koji ograničavaju količinu [[acetilholin]]a u moždanom stablu) i možda mehanizama koji se koriste u inhibiciji mišića u budnom stanju.<ref name="Steriade_2013"/>{{rp|§10.8–9.1 309–324}} Čini se da [[produžena moždina]], smještena između [[pons]]a i [[kičma|kičme]], ima sposobnost inhibicije mišića cijelog organizma.<ref name=LaiSiegel>{{cite book | vauthors = Lai YY, Siegel JM | date = 1999 | chapter = Muscle Atonia in REM Sleep | title = Rapid Eye Movement Sleep | url = https://archive.org/details/rapideyemovement0000unse | publisher = CRC Press | veditors = Mallick BN, Inoué S | isbn = 978-0-8247-0322-6 }}</ref> Mogu se javiti i neki lokalizirani trzaji i [[refleks]]i.<ref name = "Parmeggiani_2011"/>{{rp|17}} [[Zjenice]] se skupljaju.<ref name=Siegel2009>{{cite journal | vauthors = Siegel JM | title = The neurobiology of sleep | journal = Seminars in Neurology | volume = 29 | issue = 4 | pages = 277–296 | date = septembar 2009 | pmid = 19742406 | pmc = 8809119 | doi = 10.1055/s-0029-1237118 }}</ref> Nedostatak REM faze [[atonija]] uzrokuje [[poremećaj REM ponašanja]], gdje pogođene osobe fizički proživljavaju svoje snove,<ref name="pmid1620348">{{cite journal | vauthors = Lapierre O, Montplaisir J | title = Polysomnographic features of REM sleep behavior disorder: development of a scoring method | journal = Neurology | volume = 42 | issue = 7 | pages = 1371–1374 | date = juli 1992 | pmid = 1620348 | doi = 10.1212/wnl.42.7.1371 | s2cid = 25312217 }}</ref> ili obrnuto "sanjaju svoje postupke", prema alternativnoj teoriji o odnosu između mišićnih impulsa tokom REM faze i povezanih [[mentalna slika|mentalnih slika]] (što bi se odnosilo i na ljude bez ovog stanja, osim što su komande njihovim mišićima potisnute).<ref name="Steriade_2013"/>{{rp|§13.3.2.3 428–432}} Ovo se razlikuje od konvencionalnog [[mjesečar]]enja, koje se odvija tokom sporog sna, a ne REM faze.<ref name = "Jouvet_1999"/>{{rp|102}} [[Narkolepsija]], nasuprot tome, izgleda da uključuje pretjeranu i neželjenu REM atoniju: [[katapleksija|katalepsiju]] i [[pretjerana dnevna pospanost|pretjeranu dnevnu pospanost]] dok ste budni, [[hipnozna halucinacija|hipnozne halucinacije]] prije ulaska u spori san ili [[paraliza sna|paralizu sna]] dok su budni.<ref name="Steriade_2013" />{{rp|§13.1 396–400}} Drugi psihijatrijski poremećaji, uključujući depresiju, povezani su s nesrazmjernim REM snom.<ref name="Steriade_2013"/>{{rp|§13.2 400–415}} Pacijenti sa sumnjom na poremećaje spavanja obično se procjenjuju [[polisomnogram]]om.<ref>{{cite journal | vauthors = Koval'zon VM | title = [Central mechanisms of sleep-wakefulness cycle] | journal = Fiziologiia Cheloveka | volume = 37 | issue = 4 | pages = 124–134 | date = Jul–Aug 2011 | pmid = 21950094 }}</ref><ref>{{cite web |title=Polysomnography |url= https://www.medlineplus.gov/ency/article/003932.htm |access-date=2. 11. 2011 | work = Medline Plus | publisher = U.S. National Library of Medicine }}</ref> Lezije ponsa u svrhu sprječavanja atonije izazvale su funkcionalni "poremećaj REM ponašanja" kod životinja.<ref name = "Parmeggiani_2011" />{{rp|87}} == [[Psihologija]] == === Sanjanje === Faza brzog kretanja očiju (REM) je od svog otkrića usko povezana sa [[sanjanje]]m. Buđenje osoba koje spavaju tokom REM faze je uobičajeni eksperimentalni metod za dobijanje izvještaja o snovima; 80% ljudi može dati neku vrstu izvještaja o snu pod ovim okolnostima.<ref name=EPS2011 /><ref name = "Solms_1997">{{cite book | vauthors = Solms M | date = 1997 | title = The Neuropsychology of Dreams: A Clinico-Anatomical Study | location = Mahwah, NJ | publisher = Lawrence Erlbaum Associates | isbn = 0-8058-1585-6 }}</ref>{{rp|10,34}} Spavači koji se probude iz REM faze obično daju duže, narativnije opise snova koje su doživljavali i procjenjuju trajanje svojih snova kao duže.<ref name=HobsonEtAl2000>{{cite journal | vauthors = Hobson JA, Pace-Schott EF, Stickgold R | title = Dreaming and the brain: toward a cognitive neuroscience of conscious states | url = https://archive.org/details/sim_behavioral-and-brain-sciences_2000-12_23_6/page/792 | journal = The Behavioral and Brain Sciences | volume = 23 | issue = 6 | pages = 793–842; discussion 904–1121 | date = decembar 2000 | pmid = 11515143 | doi = 10.1017/s0140525x00003976 | s2cid = 14104546 }}</ref><ref name=Reinsel1992 /> [[Lucidni san|Lucidni snovi]] se javljaju mnogo češće u REM fazi sna.<ref>{{cite book | vauthors = LaBerge S | chapter = Physiological Studies of Lucid Dreaming | veditors = Antrobus JS, Bertini M | title = The Neuropsychology of Sleep and Dreaming | date = januar 2013 | pages = 289–303 | location = New York | publisher = Psychology Press | isbn = 978-0-203-77254-6 }}</ref> (U stvari, ovo bi se moglo smatrati hibridnim stanjem koje kombinuje esencijalne elemente REM sna i budne [[svijest]]i.)<ref name=HobsonEtAl2000/> Mentalni događaji koji se dešavaju tokom REM faze najčešće imaju karakteristike sna, uključujući narativnu strukturu, uvjerljivost (npr. iskustvenu sličnost s budnim životom) i uključivanje [[instinkt]]ivnih tema.<ref name=HobsonEtAl2000/> Ponekad uključuju elemente nedavnog iskustva sanjača preuzete direktno iz [[epizodno pamćenje|epizodnog pamćenja]].<ref name=MatarazzoEtAl2011/> Prema jednoj procjeni, 80% snova se dešava tokom REM faze.<ref name=Markov2012/> Hobson i McCarley su predložili da PGO-talasi karakteristični za "fazni" REM mogu snabdijevati vidni [[korteks]] i [[prednji mozak]] električnim uzbuđenjem koje pojačava halucinantne aspekte sanjanja.<ref name=Hobson2009 /><ref name=HobsonMcCarley1977/> Međutim, ljudi su se probudili; spavači ne prijavljuju značajno više bizarnih snova tokom faznog REMS-a, u poređenju sa tonusnim REMS-om.<ref name=Reinsel1992 /> Druga moguća veza između ova dva [[fenomen]]a mogla bi biti da viši prag za senzorne prekide tokom REM sna omogućava mozgu da putuje dalje duž nerealnih i neobičnih tokova misli.<ref name=Reinsel1992/> Neki snovi se mogu odvijati tokom ne-REM sna. "Lahki spavači" mogu sanjati tokom 2. faze ne-REM sna, dok "duboki spavači", nakon buđenja u istoj fazi, češće prijavljuju "razmišljanje", ali ne i "sanjanje". Određeni naučni napori da se procijeni jedinstveno bizarna priroda snova doživljenih tokom spavanja bili su prisiljeni zaključiti da bi budne misli mogle biti jednako bizarne, posebno u uslovima [[senzorne deprivacija|senzorne deprivacije]].<ref name=Reinsel1992>{{cite book | vauthors = Reinsel R, Antrobus J, Wollman M | chapter = Bizarreness in Dreams and Waking Fantasy | veditors = Antrobus JS, Bertini M | title = The Neuropsychology of Sleep and Dreaming | date = januar 2013 | pages = 157–184 | location = New York | publisher = Psychology Press | isbn = 978-0-203-77254-6 }}</ref><ref>Delphine Ouidette et al. (2012), "Dreaming without REM sleep", ''Consciousness and Cognition'' 21.</ref> Zbog sanjanja koje nije REM faza, neki istraživači spavanja žestoko su osporavali važnost povezivanja sanjanja sa REM fazom sna. Mogućnost da dobro poznati neurološki aspekti REM faze sami po sebi ne uzrokuju sanjanje sugerira potrebu za ponovnim ispitivanjem neurobiologije sanjanja ''per se''.<ref name = "Solms_1997" />{{rp|54–57}} Neki istraživači (na primjer, Dement, Hobson, Jouvet) imaju tendenciju da se opiru ideji odvajanja sanjanja od REM faze sna.<ref name=HobsonEtAl2000 /><ref name = "Jouvet_1999" />{{rp|104}} ==== Efekti SSRI-a ==== Prethodna istraživanja su pokazala da [[Selektivni inhibitor ponovnog preuzimanja serotonina|selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina]] (SSRI) imaju važan učinak na neurobiologiju REM faze sna i sanjanje.<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Tribl GG, Wetter TC, Schredl M | title = Dreaming under antidepressants: a systematic review on evidence in depressive patients and healthy volunteers | journal = Sleep Medicine Reviews | volume = 17 | issue = 2 | pages = 133–142 | date = april 2013 | pmid = 22800769 | doi = 10.1016/j.smrv.2012.05.001 }}</ref> Studija provedena na Medicinskom fakultetu [[Harvard]] 2000. godine testirala je efekte [[paroksetin]]a i [[fluvoksamin]]a na zdrave mlade odrasle muškarce i žene tokom 31 dana: početna sedmica bez lijeka, 19 dana na paroksetinu ili fluvoksaminu s jutarnjim i večernjim dozama i pet dana apsolutnog prekida uzimanja lijeka.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Pace-Schott EF, Gersh T, Silvestri R, Stickgold R, Salzman C, Hobson JA | title = SSRI treatment suppresses dream recall frequency but increases subjective dream intensity in normal subjects | journal = Journal of Sleep Research | volume = 10 | issue = 2 | pages = 129–142 | date = juni 2001 | pmid = 11422727 | doi = 10.1046/j.1365-2869.2001.00249.x | s2cid = 1612343 | doi-access = }}</ref> Rezultati su pokazali da je tretman SSRI-jem smanjio prosječnu učestalost prisjećanja snova u poređenju s početnim mjerenjima kao rezultat [[serotonin]]ergične REM supresije.<ref name=":0"/> Fluvoksamin je povećao dužinu izvještavanja o snovima, bizarnost snova, kao i intenzitet REM sna. Ovi efekti su bili najveći tokom akutnog prekida u poređenju s tretmanom i početnim danima.<ref name=":0"/> Međutim, ''subjektivni'' intenzitet sanjanja se povećao<ref name=":0"/>, a sklonost ulasku u REM san je smanjena tokom tretmana SSRI-jem u poređenju s početnim danima i danima prekida.<ref name=":0"/> === Kreativnost === Nakon buđenja iz REM sna, um se čini "hiperasocijativnim" - prijemčivijim za efekte [[semantičko prajmiiranje|semantičkog prajmiranja]]. Ljudi probuđeni iz REM sna su postigli bolje rezultate u zadacima poput [[anagram]]a i kreativnog rješavanja problema.<ref name="Rasch_2013">{{cite journal | vauthors = Rasch B, Born J | title = About sleep's role in memory | journal = Physiological Reviews | volume = 93 | issue = 2 | pages = 681–766 | date = april 2013 | pmid = 23589831 | pmc = 3768102 | doi = 10.1152/physrev.00032.2012 }}</ref>{{rp|688}} San pomaže procesu kojim kreativnost formira asocijativne elemente u nove kombinacije koje su korisne ili ispunjavaju neke uslove.<ref>{{cite journal | vauthors = Wagner U, Gais S, Haider H, Verleger R, Born J | title = Sleep inspires insight | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-01-22_427_6972/page/352 | journal = Nature | volume = 427 | issue = 6972 | pages = 352–355 | date = januar 2004 | pmid = 14737168 | doi = 10.1038/nature02223 | s2cid = 4405704 | bibcode = 2004Natur.427..352W }}</ref> Ovo se dešava u REM snu, a ne u ne-REM snu.<ref name="Cai">{{cite journal | vauthors = Cai DJ, Mednick SA, Harrison EM, Kanady JC, Mednick SC | title = REM, not incubation, improves creativity by priming associative networks | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 106 | issue = 25 | pages = 10130–10134 | date = juni 2009 | pmid = 19506253 | pmc = 2700890 | doi = 10.1073/pnas.0900271106 | doi-access = free | bibcode = 2009PNAS..10610130C }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Walker MP, Liston C, Hobson JA, Stickgold R | title = Cognitive flexibility across the sleep-wake cycle: REM-sleep enhancement of anagram problem solving | journal = Brain Research. Cognitive Brain Research | volume = 14 | issue = 3 | pages = 317–324 | date = novembar 2002 | pmid = 12421655 | doi = 10.1016/S0926-6410(02)00134-9 }}</ref> Umjesto da je posljedica procesa pamćenja, ovo se pripisuje promjenama tokom REM faze sna u [[holin]]ergičkoj i [[noradrenalin]]ergičkoj [[Neuromodulacija (biologija)|neuromodulaciji]].<ref name="Cai"/> Visoki nivoi [[acetilholin]]a u [[hipokampus]]u potiskuju povratne informacije iz hipokampusa u [[neokorteks]], dok niži nivoi acetilholina i norepinefrina u neokorteksu podstiču nekontrolisano širenje asocijativne aktivnosti unutar neokorteksnih područja.<ref>{{cite journal | vauthors = Hasselmo ME | title = Neuromodulation: acetylcholine and memory consolidation | journal = Trends in Cognitive Sciences | volume = 3 | issue = 9 | pages = 351–359 | date = septembar 1999 | pmid = 10461198 | doi = 10.1016/S1364-6613(99)01365-0 | s2cid = 14725160 | doi-access = free }}</ref> Ovo je u suprotnosti s budnim stanjem, gdje viši nivoi norepinefrina i acetilholina inhibiraju ponavljajuće veze u neokorteksu. REM san kroz ovaj proces dodaje kreativnost omogućavajući "neokorteksnim strukturama da reorganizuju asocijativne hijerarhije, u kojima bi se informacije iz [[hipokampus]]a reinterpretirale u odnosu na prethodne semantičke reprezentacije ili čvorove."<ref name="Cai"/> == Vremenski raspored == [[Slika:Sleep Hypnogram.svg|thumb|391px|Primjer [[hipnogram]]a ([[EEG|elektroencefalograma]] sna) koji prikazuje cikluse spavanja karakterizirane rastućim paradoksalnim (REM) snom]] U ''[[ciklus spavanja|ultradijalnom ciklusu spavanja]]'', [[organizam]] se naizmjenično kreće između dubokog sna (spori, veliki, sinhronizirani moždani talasi) i paradoksalnog sna (brži, desinhronizirani). Spavanje se događa u kontekstu većeg [[cirkadijski ritam|cirkadijskog ritma]], koji utiče na pospanost i fiziološke faktore zasnovane na mjeriteljima vremena u tijelu. San može biti raspoređen tokom dana ili grupiran tokom jednog dijela ritma: kod [[noćna životinja|noćnih životinja]], tokom dana, a kod [[dnevna životinja|dnevnih]], noću.<ref name = "Parmeggiani_2011" />{{rp|9–1}} Organizam se vraća [[homeostaza|homeostatskoj]] regulaciji gotovo odmah nakon završetka REM sna.<ref name = "Parmeggiani_2011"/>{{rp|17}} Tokom noćnog sna, ljudi obično dožive oko četiri ili pet perioda REM snova; oni su kraći (~15 min) na početku noći i duži (~25 min) pred kraj. Mnoge [[životinje]] i neki ljudi imaju tendenciju da se probude ili dožive period vrlo lahkog sna, na kratko vrijeme odmah nakon perioda REM sna. Relativna količina REM sna znatno varira sa godinama. [[Novorođenče]] provodi više od 80% ukupnog vremena spavanja u REM fazi.<ref name="pmid10938176">{{cite journal | vauthors = Van Cauter E, Leproult R, Plat L | title = Age-related changes in slow wave sleep and REM sleep and relationship with growth hormone and cortisol levels in healthy men | url = https://archive.org/details/sim_jama_2000-08-16_284_7/page/860 | journal = JAMA | volume = 284 | issue = 7 | pages = 861–868 | date = august 2000 | pmid = 10938176 | doi = 10.1001/jama.284.7.861 | doi-access = }}</ref> REM san obično traje 20–25% ukupnog sna kod odraslih osoba: oko 90–120 minuta noćnog sna. Prva REM epizoda se javlja oko 70 minuta nakon uspavljivanja. Slijede ciklusi od oko 90 minuta, pri čemu svaki ciklus uključuje veći udio REM sna.<ref name=McCarley2007/> (Povećani REM san kasnije tokom noći povezan je s cirkadijskim ritmom i javlja se čak i kod ljudi koji nisu spavali u prvom dijelu noći.)<ref name=Aeschbach>{{cite book | vauthors = Aeschbach D | chapter = REM-sleep regulation: circadian, homeostatic, and non-REM sleep-dependent determinants. | veditors = Mallick BN, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR | title = Rapid Eye Movement Sleep: Regulation and Function | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | date = juli 2011 | pages = 80–88 }}</ref><ref name=BarotKushida2011 /> U sedmicama nakon rođenja ljudske bebe, kako njen [[nervni sistem]] sazrijeva, neuronski obrasci u snu počinju pokazivati ritam REM i ne-REM faze sna. (Kod sisara koji se brže razvijaju, ovaj proces se odvija u [[maternica|maternici]].)<ref name=Frank2011>{{cite book | vauthors =Frank MG | title = The ontogeny and function (s) of REM sleep. Rapid eye movement sleep | date = juli 2011 | pages = 49–57 | publisher = CRC Press | veditors = Mallick BN, Inoué S | isbn = 978-0-8247-0322-6 }}</ref> Dojenčad provode više vremena u REM fazi sna nego odrasli. Udio REM faze sna se zatim značajno smanjuje u djetinjstvu. Starije osobe imaju tendenciju da spavaju manje općenito, ali spavaju u REM fazi otprilike isto apsolutno vrijeme (i stoga provode veći dio sna u REM fazi).<ref name=Markov2012 /><ref>{{cite book | vauthors = Mishima K, Shimizu T, Hishikawa Y | date = 1999 | chapter = REM Sleep Across Age and Sex | title = Rapid Eye Movement Sleep | url = https://archive.org/details/rapideyemovement0000unse | publisher = CRC Press | veditors = Mallick BN, Inoué S | isbn = 978-0-8247-0322-6 }}</ref> Spavanje s brzim pokretima očiju može se podijeliti na toničke i fazne modove.<ref>{{cite book |vauthors=Kryger M, Roth T, Dement W |title=Principles & Practices of Sleep Medicine |publisher=WB Saunders Company |year=2000 |pages=1,572}}</ref> Tonusni REM karakteriziraju theta ritmovi u mozgu; fazni REM karakteriziraju PGO-talasi i stvarni "brzi" pokreti očiju. Obrada vanjskih podražaja je uveliko inhibirana tokom faznog REM-a, a nedavni dokazi ukazuju na to da je osobe koje spavaju teže probuditi se iz faznog REM-a nego u snu sa sporim talasima.<ref name=ErmisEtAl>{{cite journal | vauthors = Ermis U, Krakow K, Voss U | title = Arousal thresholds during human tonic and phasic REM sleep | journal = Journal of Sleep Research | volume = 19 | issue = 3 | pages = 400–6 | date = septembar 2010 | pmid = 20477954 | doi = 10.1111/j.1365-2869.2010.00831.x | s2cid = 1749779 }}</ref> == Efekti deprivacije == Selektivna deprivacija REMS-a uzrokuje značajno povećanje broja pokušaja prelaska u REM fazu tokom spavanja. Tokom noćnog oporavka, osoba obično brže prelazi u fazu 3 i REM san te doživljava [[REM oporavak]], što se odnosi na povećanje vremena provedenog u REM fazi u odnosu na normalne nivoe. Ovi nalazi su u skladu s idejom da je REM san biološki neophodan.<ref>{{cite journal | vauthors = Endo T, Roth C, Landolt HP, Werth E, Aeschbach D, Achermann P, Borbély AA | title = Selective REM sleep deprivation in humans: effects on sleep and sleep EEG | journal = The American Journal of Physiology | volume = 274 | issue = 4 | pages = R1186–R1194 | date = april 1998 | pmid = 9575987 | doi = 10.1152/ajpregu.1998.274.4.R1186 }}</ref><ref name=EllmanEtAl1991>{{cite book | vauthors = Ellman SJ, Spielman AJ, Luck D, Steiner SS, Halperin R | date = 1991 | chapter = REM Deprivation: A Review | title = The Mind in Sleep | veditors = Ellman SJ, Antrobus JS }}</ref> Međutim, "povratak" REM sna obično ne traje u potpunosti koliko je procijenjena dužina propuštenih REM perioda.<ref name=Aeschbach/> Nakon što je deprivacija završena, mogu se razviti blagi psihološki poremećaji, kao što su [[anksioznost]], [[razdražljivost]], [[halucinacija]] i poteškoće s koncentracijom, a [[apetit]] se može povećati. Postoje i pozitivne posljedice deprivacije REM-a. Utvrđeno je da su neki simptomi depresije potisnuti deprivacijom REM-a; [[agresija]] se može povećati, a [[navika u ishrani]] se može poremetiti.<ref name=EllmanEtAl1991 /><ref name="Types of Sleep Deprivation">{{cite web |title=Types of Sleep Deprivation |url= http://www.macalester.edu/psychology/whathap/UBNRP/sleep_deprivation/intro04.html|archive-url= https://archive.today/20130705145140/http://www.macalester.edu/psychology/whathap/UBNRP/sleep_deprivation/intro04.html|archive-date=5. 7. 2013 | work = Macalester College }}</ref> Mogući uzrok ovih rezultata je viši [[norepinefrin]].<ref name=MallickEtAl /> Da li i kako dugotrajna deprivacija REM faze ima psihološke efekte, ostaje kontroverzno. Nekoliko izvještaja je pokazalo da deprivacija REM faze povećava agresiju i [[seksualno ponašanje]] kod laboratorijskih testiranih životinja.<ref name=EllmanEtAl1991/> Pacovi lišeni paradoksalnog sna umiru za 4-6 sedmica (dvostruko više vremena prije smrti u slučaju potpune deprivacije sna). Prosječna [[tjelesna temperatura]] kontinuirano pada tokom ovog perioda.<ref name=BarotKushida2011>{{cite book | vauthors = Barot N, Kushida C | chapter = Significance of deprivation studies | veditors = Mallick BN, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR | title = Rapid Eye Movement Sleep: Regulation and Function | date = juli 2011 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-1-139-50378-5 }}</ref> Pretpostavlja se da akutna deprivacija REM faze sna može poboljšati određene vrste [[klinička depresija|kliničke depresije]]— kada se čini da je depresija povezana s neravnotežom određenih [[neurotransmiter]]a. Iako nedostatak sna općenito smeta većini populacije, više puta je dokazano da ublažava depresiju, iako privremeno.<ref>{{cite journal | vauthors = Ringel BL, Szuba MP | title = Potential mechanisms of the sleep therapies for depression | journal = Depression and Anxiety | volume = 14 | issue = 1 | pages = 29–36 | year = 2001 | pmid = 11568980 | doi = 10.1002/da.1044 | s2cid = 25000558 }}</ref> Više od polovine osoba koje iskuse ovo olakšanje izvještava da ono prestaje biti učinkovito nakon što sljedeće noći zaspu. Stoga su istraživači osmislili metode poput promjene rasporeda spavanja tokom određenog broja dana nakon perioda deprivacije REM faze.<ref>{{cite journal | vauthors = Riemann D, König A, Hohagen F, Kiemen A, Voderholzer U, Backhaus J, Bunz J, Wesiack B, Hermle L, Berger M | display-authors = 6 | title = How to preserve the antidepressive effect of sleep deprivation: A comparison of sleep phase advance and sleep phase delay | journal = European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience | volume = 249 | issue = 5 | pages = 231–237 | year = 1999 | pmid = 10591988 | doi = 10.1007/s004060050092 | s2cid = 22514281 }}</ref> and combining sleep-schedule alterations with pharmacotherapy<ref>{{cite journal | vauthors = Wirz-Justice A, Van den Hoofdakker RH | title = Sleep deprivation in depression: what do we know, where do we go? | url = https://archive.org/details/sim_biological-psychiatry_1999-08-15_46_4/page/n13 | journal = Biological Psychiatry | volume = 46 | issue = 4 | pages = 445–453 | date = august 1999 | pmid = 10459393 | doi = 10.1016/S0006-3223(99)00125-0 | s2cid = 15428567 }}</ref> da produži ovaj efekat. [[Antidepresiv]]i (uključujući [[selektivni inhibitor ponovnog preuzimanja serotonina|selektivne inhibitore ponovnog preuzimanja serotonina]], [[triciklički antidepresiv|triciklike]] i [[inhibitor monoaminooksidaze|inhibitore monoaminooksidaze]]) i stimulansi (kao što su [[amfetamin]], [[metilfenidat]] i [[kokain]]) ometaju REM san stimulišući [[monoamin]]ske [[neurotransmiter]]e koji moraju biti potisnuti da bi se REM san pojavio. Primijenjeni u terapijskim dozama, ovi lijekovi mogu u potpunosti zaustaviti REM san sedmicama ili mjesecima. Apstinencijska kriza uzrokuje povratak REM sna.<ref name=Markov2012>{{cite journal | vauthors = Markov D, Goldman M, Doghramji K | year = 2012 | title = Normal Sleep and Circadian Rhythms: Neurobiological Mechanisms Underlying Sleep and Wakefulness | journal = Sleep Medicine Clinics | volume = 7| pages = 417–426| doi = 10.1016/j.jsmc.2012.06.015 }}</ref><ref name=Siegel2001/> Nedostatak sna stimuliše neurogenezu [[hipokampus]]a slično kao i antidepresivi, ali nije poznato da li je ovaj efekat uzrokovan REM fazom sna.<ref>{{cite journal | vauthors = Grassi Zucconi G, Cipriani S, Balgkouranidou I, Scattoni R | title = 'One night' sleep deprivation stimulates hippocampal neurogenesis | journal = Brain Research Bulletin | volume = 69 | issue = 4 | pages = 375–381 | date = april 2006 | pmid = 16624668 | doi = 10.1016/j.brainresbull.2006.01.009 | s2cid = 20823755 }}</ref> ==Kod ostalih životinja== [[Slika:Ostriches-Sleep-like-Platypuses-pone.0023203.s003.ogv|thumb|[[Noj]]evo spavanje, sa REM i [[faza sporog sna|fazom sporog sna]] <ref>{{cite journal | vauthors = Lesku JA, Meyer LC, Fuller A, Maloney SK, Dell'Omo G, Vyssotski AL, Rattenborg NC | title = Ostriches sleep like platypuses | journal = PLOS ONE | volume = 6 | issue = 8 | article-number = e23203 | year = 2011 | pmid = 21887239 | pmc = 3160860 | doi = 10.1371/journal.pone.0023203 | veditors = Balaban E | doi-access = free | bibcode = 2011PLoSO...623203L }}</ref>]] [[Slika:REM - Rapid eye movement sleep of a dog.webm|thumb| Brzi pokreti očiju kod psa]] {{glavni|San kod neljudskih životinja}} Iako se različito manifestuje kod različitih životinja, REM san ili nešto slično njemu javlja se kod svih kopnenih [[sisar]]a — kao i kod [[ptice|ptica]]. Primarni kriteriji koji se koriste za identifikaciju REM-a su promjena električne aktivnosti, mjerena [[EEG]]-om, i gubitak mišićnog tonusa, isprepleteni napadima trzanja u faznom REM-u.<ref name=RattenborgEtAl2011>{{cite book | vauthors = Rattenborg NC, Lesku JA, Martinez-Gonzalez D | chapter = Evolutionary perspectives on the function of REM sleep. | veditors = Mallick BN, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR | title = Rapid Eye Movement Sleep: Regulation and Function. | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | date = 2011 | pages = 58–70 }}</ref> Količina REM sna i ciklusa varira među životinjama; Predatori doživljavaju više REM sna od plijena.<ref name=MallickEtAl /> Veće životinje također imaju tendenciju da duže ostanu u REM fazi, moguće zato što im veća [[termalna inercija]] njihovih mozgova i tijela omogućava da tolerišu duže obustavljanje termoregulacije.<ref name = "Parmeggiani_2011" />{{rp|13, 59–61}} Period (puni ciklus REM i ne-REM faze) traje oko 90 minuta kod ljudi, 22 minute kod mačaka i 12 minuta kod pacova.<ref name="Steriade_2013" />{{rp|§12.1 363}} U maternici, [[sisari]] provode više od polovine (50–80%) 24-satnog dana u REM snu.<ref name=McCarley2007/> Čini se da [[gmizavci]] koji spavaju nemaju PGO talase ili lokalizovanu aktivaciju mozga koja se vidi kod REM faze sisara. Međutim, oni pokazuju cikluse spavanja s fazama REM-slične električne aktivnosti mjerljive EEG-om.<ref name=RattenborgEtAl2011/> Nedavna studija otkrila je periodične pokrete očiju kod [[centralni bradati agam|centralnog bradatog agama]] [[Australija|Australije]], što je navelo autore na pretpostavku da je zajednički predak [[amniota]] stoga mogao manifestirati neke prekursore REMS-a.<ref>{{cite journal | vauthors = Shein-Idelson M, Ondracek JM, Liaw HP, Reiter S, Laurent G | title = Slow waves, sharp waves, ripples, and REM in sleeping dragons | url = https://archive.org/details/sim_science_science_2016-04-29_352_6285/page/590 | journal = Science | volume = 352 | issue = 6285 | pages = 590–595 | date = april 2016 | pmid = 27126045 | doi = 10.1126/science.aaf3621 | s2cid = 6604923 | bibcode = 2016Sci...352..590S }}</ref> Opažanja skakajućih [[pauk]]a u njihovom noćnom položaju mirovanja također ukazuju na REM stanje slično snu koje karakteriziraju napadi trzanja i pokreta [[mrežnjača]] te naznake mišićne atonije (noge se uvijaju kao rezultat gubitka pritiska, uzrokovanog mišićnom atonijom u prosomi).<ref>{{cite journal | vauthors = Rößler DC, Kim K, De Agrò M, Jordan A, Galizia CG, Shamble PS | title = Regularly occurring bouts of retinal movements suggest an REM sleep-like state in jumping spiders | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 119 | issue = 33 | article-number = e2204754119 | date = august 2022 | pmid = 35939710 | pmc = 9388130 | doi = 10.1073/pnas.2204754119 | doi-access = free | bibcode = 2022PNAS..11904754R }}</ref> Eksperimenti deprivacije sna na životinjama mogu se postaviti drugačije od onih na ljudima. Metoda "saksije za cvijeće" uključuje postavljanje laboratorijske životinje iznad vode na platformu toliko malu da padne nakon gubitka mišićnog tonusa. Prirodno grubo buđenje koje rezultira može izazvati promjene u organizmu koje nužno prevazilaze jednostavno odsustvo faze sna.<ref name="Rasch_2013" />{{rp|686–687}} Ovaj metod također prestaje funkcionirati nakon otprilike tri dana jer subjekti (obično pacovi) gube volju da izbjegavaju vodu.<ref name=BarotKushida2011/> Drugi metod uključuje kompjutersko praćenje moždanih valova, zajedno s automatskim mehaniziranim trešenjem kaveza kada testna životinja uđe u REM fazu sna.<ref>{{cite journal | vauthors = Feng P, Ma Y, Vogel GW | title = Ontogeny of REM rebound in postnatal rats | journal = Sleep | volume = 24 | issue = 6 | pages = 645–653 | date = septembar 2001 | pmid = 11560177 | doi = 10.1093/sleep/24.6.645 | doi-access = }}</ref> ==Moguće funkcije== Neki istraživači tvrde da održavanje složenog moždanog procesa kao što je REM faza sna ukazuje na to da ona ima važnu funkciju za preživljavanje sisara i ptica. Ispunjava važne fiziološke potrebe vitalne za preživljavanje u mjeri u kojoj produženi nedostatak REM faze sna dovodi do smrti kod eksperimentalnih životinja. I kod ljudi i kod eksperimentalnih životinja, gubitak REM faze sna dovodi do nekoliko abnormalnosti u ponašanju i fizioloških abnormalnosti. Gubitak REM faze sna je primijećen tokom različitih prirodnih i eksperimentalnih [[infekcija]]. Preživljavanje eksperimentalnih životinja se smanjuje kada je REM faza sna potpuno oslabljena tokom infekcije; to dovodi do mogućnosti da su kvalitet i kvantitet REM faze sna generalno neophodni za normalnu fiziologiju tijela.<ref>{{cite journal | vauthors = Vertes RP | title = A life-sustaining function for REM sleep: a theory | url = https://archive.org/details/sim_neuroscience-and-biobehavioral-reviews_winter-1986_10_4/page/n5 | journal = Neuroscience and Biobehavioral Reviews | volume = 10 | issue = 4 | pages = 371–6 | date = 1986 | pmid = 3543754 | doi = 10.1016/0149-7634(86)90002-3 | s2cid = 45300482 }}</ref> Nadalje, postojanje efekta "REM povratka" sugerira mogućnost biološke potrebe za REM snom. Iako precizna funkcija REM sna nije dobro shvaćena, predloženo je nekoliko teorija. ===[[Pamćenje]]=== San općenito pomaže pamćenju. REM san može pogodovati očuvanju određenih vrsta [[sjećanja]]: konkretno, [[proceduralno pamćenje]], [[prostorno pamćenje]] i [[emocijsko pamćenje]]. Kod pacova, REM san se povećava nakon intenzivnog učenja, posebno nekoliko sati nakon, a ponekad i tokom više noći. Eksperimentalna deprivacija REM sna ponekad je inhibirala [[konsolidacija pamćenja|konsolidaciju pamćenja]], posebno u vezi sa složenim procesima (npr. kako pobjeći iz složenog lavirinta).<ref name="Rasch_2013"/>{{rp|686}} Kod ljudi, najbolji dokazi za poboljšanje pamćenja REM-om odnose se na [[učenje]] procedura - novih načina kretanja tijela (kao što je skakanje na trampolinu) i novih tehnika rješavanja problema. Izgleda da je deprivacija REM faze pogoršala deklarativno (tj. činjenično) pamćenje samo u složenijim slučajevima, kao što su sjećanja na duže priče.<ref name="Rasch_2013"/>{{rp|687}} REM san očigledno suzbija pokušaje potiskivanja određenih misli.<ref name="Rasch_2013"/> Prema ''hipotezi dvostrukog procesa'' sna i pamćenja, dvije glavne faze sna odgovaraju različitim vrstama pamćenja. Studije "noćne polovine" testirale su ovu hipotezu sa zadacima pamćenja koji su ili započeti prije spavanja i procijenjeni usred noći, ili započeti usred noći i procijenjeni ujutro.<ref name="Rasch_2013"/>{{rp|689}} [[Sporotalasni san]], dio ne-REM sna, čini se važnim za [[deklarativno pamćenje]]. Umjetno poboljšanje ne-REM sna poboljšava prisjećanje memoriranih parova riječi sljedećeg dana.<ref name="pmid17086200">{{cite journal | vauthors = Marshall L, Helgadóttir H, Mölle M, Born J | title = Boosting slow oscillations during sleep potentiates memory | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-11-30_444_7119/page/610 | journal = Nature | volume = 444 | issue = 7119 | pages = 610–613 | date = novembar 2006 | pmid = 17086200 | doi = 10.1038/nature05278 | s2cid = 205211103 | bibcode = 2006Natur.444..610M }}</ref> Tucker et al pokazali su da dnevna drijemka koja sadrži isključivo ne-REM fazu sna poboljšava [[deklarativno pamćenje]]—ali ne [[proceduralno pamćenje]].<ref name="Tucker et al.">{{cite journal | vauthors = Tucker MA, Hirota Y, Wamsley EJ, Lau H, Chaklader A, Fishbein W | title = A daytime nap containing solely non-REM sleep enhances declarative but not procedural memory | journal = Neurobiology of Learning and Memory | volume = 86 | issue = 2 | pages = 241–247 | date = septembar 2006 | pmid = 16647282 | doi = 10.1016/j.nlm.2006.03.005 | url = http://web.mit.edu/dmalt/Public/9.10/newRun2.pdf | access-date = 29. 6. 2011 | s2cid = 17606945 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170110153030/http://web.mit.edu/dmalt/Public/9.10/newRun2.pdf | archive-date = 10. 1. 2017 }}</ref> Prema „sekvencijskoj hipotezi“, dvije vrste sna rade zajedno kako bi konsolidovale [[pamćenje]].<ref name="Rasch_2013"/> Istraživač sna Jerome Siegel primijetio je da ekstremna deprivacija REM faze ne utiče značajno na pamćenje. Jedna studija slučaja osobe koja je imala malo ili nimalo REM faze sna zbog povrede moždanog debla šrapnelom nije pokazala da je pamćenje te osobe oštećeno. [[Antidepresiv]]i, koji potiskuju REM fazu sna, ne pokazuju dokaze o oštećenju pamćenja i mogu ga poboljšati.<ref name=Siegel2001>{{cite journal | vauthors = Siegel JM | title = The REM sleep-memory consolidation hypothesis | journal = Science | location = New York, N.Y. | volume = 294 | issue = 5544 | pages = 1058–63 | date = novembar 2001 | pmid = 11691984 | pmc = 8760621 | doi = 10.1126/science.1063049 | bibcode = 2001Sci...294.1058S | url = http://www.semel.ucla.edu/publication/journal-article/siegel/2001/rem-sleep-memory-consolidation-hypothesis | archive-url = https://web.archive.org/web/20100913171417/http://www.semel.ucla.edu/publication/journal-article/siegel/2001/rem-sleep-memory-consolidation-hypothesis | archive-date=13. 9. 2010 }}</ref> [[Graeme Mitchison]] i [[Francis Crick]] su 1983. godine predložili da je, zbog svoje inherentne spontane aktivnosti, funkcija REM sna "uklanjanje određenih neželjenih načina interakcije u mrežama ćelija u moždanoj kori" - proces koji oni karakteriziraju kao "[[obrnuto učenje|odučavanje]]". Kao rezultat toga, ona sjećanja koja su relevantna (čiji je temeljni neuronski supstrat dovoljno jak da izdrži takvu spontanu, haotičnu aktivaciju) se dodatno jačaju, dok se slabiji, prolazni, "šumovski" tragovi sjećanja raspadaju.<ref>{{cite journal | vauthors = Crick F, Mitchison G | title = The function of dream sleep | journal = Nature | volume = 304 | issue = 5922 | pages = 111–114 | year = 1983 | pmid = 6866101 | doi = 10.1038/304111a0 | s2cid = 41500914 | bibcode = 1983Natur.304..111C }}</ref> Konsolidacija pamćenja tokom paradoksalnog sna je specifično povezana sa periodima brzog pokreta očiju, koji se ne dešavaju kontinuirano. Jedno objašnjenje za ovu korelaciju je da PGO električni talasi, koji prethode pokretima očiju, takođe utiču na pamćenje.<ref name=Datta /> REM san bi mogao pružiti jedinstvenu priliku za "odučavanje" u osnovnim neuronskim mrežama uključenim u homeostazu, koje su zaštićene od ovog efekta "sinaptičkog smanjenja skale" tokom dubokog sna.<ref name = "Parmeggiani_2011" />{{rp|89}} === [[Nerv]]na [[ontogeneza]] === REM san najviše preovladava nakon rođenja, a smanjuje se sa godinama. Prema "ontogenetskoj hipotezi", REM (takođe poznat kod [[neonatus]]na kao ''aktivni san'') pomaže [[Razvoj nervnog sistema kod ljudi|mozga u razvoju]] pružajući neuronsku stimulaciju koja je novorođenčadi potrebna za formiranje zrelih neuronskih veza.<ref>Marks et al. 1994. Studije o deprivaciji sna pokazale su da deprivacija sna u ranoj fazi života može rezultirati problemima u ponašanju, trajnim poremećajem spavanja i smanjenjem moždane mase.<ref name=Frank2011 /><ref name="pmid6850353">{{cite journal | vauthors = Mirmiran M, Scholtens J, van de Poll NE, Uylings HB, van der Gugten J, Boer GJ | title = Effects of experimental suppression of active (REM) sleep during early development upon adult brain and behavior in the rat | journal = Brain Research | volume = 283 | issue = 2–3 | pages = 277–286 | date = april 1983 | pmid = 6850353 | doi = 10.1016/0165-3806(83)90184-0 }}</ref> Najjači dokazi za ontogenetsku hipotezu dolaze iz eksperimenata o deprivaciji REM faze sna i iz razvoja vizuelnog sistema u [[lateralno genikularno jezgro|lateralnom genikularnom jezgru]] i primarnom [[vidni korteks|vidnom korteksu]].<ref name=Frank2011/> === Odbrambena imobilizacija === Ioannis Tsoukalas sa Univerziteta u [[Stockholm]]u postavio je hipotezu da je REM san evolucijska transformacija dobro poznatog odbrambenog mehanizma, refleksa [[tonusna imobilizacija|tonusne imobilizacije]]. Ovaj [[refleks]], također poznat kao životinjska [[hipnoza]] ili simuliranje smrti, funkcionira kao posljednja linija odbrane od napadajućeg predatora i sastoji se od potpune imobilizacije životinje tako da [[oposum|izgleda mrtvo]]. Tsoukalas tvrdi da [[neurofiziologija]] i [[fenomenologija]] ove reakcije pokazuju zapanjujuće sličnosti sa REM snom; naprimjer, obje reakcije pokazuju kontrolu [[moždano stablo|moždanog stabla]], [[holin]]ergičku neurotransmisiju, paralizu, [[hipokampusni teta ritam]] i [[termoregulacija|termoregulacijske promjene]].<ref name=Tsoukalas>{{cite journal | vauthors = Tsoukalas I | year = 2012 | title = The origin of REM sleep: A hypothesis | journal = Dreaming | volume = 22 | issue = 4| pages = 253–283 | doi=10.1037/a0030790}}</ref><ref name=Vitelli2013>{{cite web | vauthors = Vitelli R | date = 25. 3. 2013 | url = https://www.psychologytoday.com/blog/media-spotlight/201303/exploring-the-mystery-rem-sleep | title = Exploring the Mystery of REM Sleep | work = Psychology Today }}</ref> ===Pomjeranje pogleda=== Prema "hipotezi skeniranja", usmjerena svojstva REM sna povezana su s pomjeranjem pogleda u slikama sna. Protiv ove hipoteze je da se takvi pokreti očiju javljaju kod onih koji su rođeni [[sljepilo|slijepi]] i kod [[fetus]]a uprkos nedostatku vida. Također, REM faze s binokularnim vidom nisu konjugirane (tj. dva oka ne pokazuju u istom smjeru istovremeno) i stoga nemaju tačku fiksacije. U prilog ovoj teoriji, istraživanja pokazuju da je u snovima orijentiranim na cilj pogled usmjeren prema radnji sna, što se određuje [[korelacija]]ma u pokretima očiju i tijela pacijenata s poremećajem ponašanja u REM sna koji oživljavaju svoje snove.<ref name="Leclair-Visonneau">{{cite journal | vauthors = Leclair-Visonneau L, Oudiette D, Gaymard B, Leu-Semenescu S, Arnulf I | title = Do the eyes scan dream images during rapid eye movement sleep? Evidence from the rapid eye movement sleep behaviour disorder model | journal = Brain | volume = 133 | issue = Pt 6 | pages = 1737–1746 | date = juni 2010 | pmid = 20478849 | doi = 10.1093/brain/awq110 | doi-access = free }}</ref> ===Opskrba [[rožnjača]] [[kisik]]om=== Dr. [[David M. Maurice]], specijalista za oči i bivši vanredni profesor na Univerzitetu Columbia, pretpostavio je da je REM faza sna povezana sa snabdijevanjem rožnjače kisikom i da je [[očna vodica]], tečnost između rožnjače i [[šarenica|šarenice]], stajaća ako se ne miješa.<ref name=Maurice>{{cite journal | vauthors = Maurice DM | title = The Von Sallmann Lecture 1996: an ophthalmological explanation of REM sleep | journal = Experimental Eye Research | volume = 66 | issue = 2 | pages = 139–145 | date = februar 1998 | pmid = 9533840 | doi = 10.1006/exer.1997.0444 | doi-access = free }}</ref> Među dokazima koji to podržavaju, izračunao je da ako je očna vodica stagnirala, kisik iz šarenice morao je dospjeti do rožnjače difuzijom kroz očnu vodicu, što nije bilo dovoljno. Prema teoriji, kada je organizam budan, pokreti očiju (ili hladna temperatura okoline) omogućavaju cirkulaciju očne vodice. Kada organizam spava, REM faza pruža prijeko potrebno pomicanje očne vodice. Ova teorija je u skladu s opažanjem da fetusi, kao i novorođenčad sa zatvorenim očima, provode mnogo vremena u REM snu i da tokom normalnog sna, epizode REM sna osobe postaju progresivno duže kako dublje u noć. Međutim, sove doživljavaju REM san, ali ne pomiču glavu više nego u snu bez REM faze.<ref name = Scriba>{{cite journal | vauthors = Scriba MF, Ducrest AL, Henry I, Vyssotski AL, Rattenborg NC, Roulin A | title = Linking melanism to brain development: expression of a melanism-related gene in barn owl feather follicles covaries with sleep ontogeny | journal = Frontiers in Zoology | volume = 10 | issue = 1 | page = 42 | date = juli 2013 | pmid = 23886007 | pmc = 3734112 | doi = 10.1186/1742-9994-10-42 | doi-access = free }}; see Fig. S1</ref> and it is well known that owls' eyes are nearly immobile.<ref>{{cite journal | vauthors = Steinbach MJ | title = Owls' eyes move | journal = The British Journal of Ophthalmology | volume = 88 | issue = 8 | page = 1103 | date = august 2004 | pmid = 15258042 | pmc = 1772283 | doi = 10.1136/bjo.2004.042291 }}</ref> ===Ostale teorije=== Druga teorija sugerira da je potrebno isključivanje monoaminskih receptora kako bi se [[monoaminski receptor]]i u mozgu mogli oporaviti i povratiti punu osjetljivost. „Sentinelsku hipotezu“ REM sna iznio je Frederick Snyder 1966. godine. Zasnovana je na zapažanju da REM san kod nekoliko sisara ([[pacov]]a, [[jež]]a, [[zec]]a i rezus [[majmun]]a) prati kratko buđenje. Ovo se ne dešava ni kod mačaka ni kod ljudi, iako je vjerojatnije da će se ljudi probuditi iz REM sna nego iz NREM sna. Snyder je postavio hipotezu da REM san periodično aktivira životinju, kako bi skenirala okolinu u potrazi za mogućim [[predator]]ima. Ova hipoteza ne objašnjava paralizu mišića kod REM sna; međutim, logička analiza bi mogla sugerirati da [[paraliza mišića]] postoji kako bi se spriječilo da se životinja potpuno probudi bez potrebe i omogućilo joj da se lahko vrati u dublji san.<ref name = "Jouvet_1999" />{{rp|122–124}}<ref>{{cite book |title=The Mind in Sleep: Psychology and Psychophysiology |url=https://archive.org/details/isbn_0471525561 | vauthors = Ellman SJ, Antrobus JS |chapter=Effects of REM deprivation |page=[https://archive.org/details/isbn_0471525561/page/398 398] |year=1991 |publisher=John Wiley and Sons |isbn=978-0-471-52556-1}}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Moorcroft WH, Belcher P |chapter=Functions of REMS and Dreaming | veditors = Moorcroft WH | title = Understanding Sleep and Dreaming |page=290 |year=2003 |publisher=Springer |isbn=978-0-306-47425-5}}</ref> Jim Horne, Istraživač sna na Univerzitetu Loughborough sugerirao je da REM faza kod modernih ljudi kompenzira smanjenu potrebu za hranom u budnom stanju [[traženje hrane]].<ref name=Horne2013/> Druge teorije su da REM faza sna zagrijava [[mozak]], stimulira i stabilizira neuronske krugove koji nisu aktivirani tokom [[budnost|buđenja]] ili stvara unutrašnju stimulaciju kako bi se pomogao razvoj [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS-a); dok neki tvrde da REM faza nema nikakvu svrhu i da je jednostavno rezultat nasumične aktivacije mozga.<ref name="Leclair-Visonneau"/><ref name=Ruby2011>{{cite journal | vauthors = Ruby PM | title = Experimental research on dreaming: state of the art and neuropsychoanalytic perspectives | journal = Frontiers in Psychology | volume = 2 | issue = | page = 286 | date = 2011 | pmid = 22121353 | pmc = 3220269 | doi = 10.3389/fpsyg.2011.00286 | doi-access = free }}</ref> Nadalje, teoretizira se da pokreti očiju igraju ulogu u određenim [[psihoterapija]]ma kao što je [[desenzitizacija i reprocesiranje pokreta očiju]] (EMDR). == Također pogledajte== * [[Neuronauka spavanja]] * [[Pedunkulopontinsko jezgro]] (PPN) * [[San i učenje]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Dopunska literatura== {{refbegin|30em}} * {{cite book | vauthors = Antrobus JS, Bertini M | date = 1992 | title = The Neuropsychology of Sleep and Dreaming | url = https://archive.org/details/neuropsychologyo0000unse_e9w5 | location = Hillsdale, NJ | publisher = Lawrence Erlbaum Associates | isbn = 0-8058-0925-2 }} * {{cite book | vauthors = Ellman SJ, Antrobus JS | date = 1991 | title = The Mind in Sleep: Psychology and Psychophysiology | url = https://archive.org/details/isbn_0471525561 | edition = Second | publisher = John Wiley & Sons, Inc. | isbn = 0-471-52556-1 }} * {{cite book | vauthors = Mallick BA, Pandi-Perumal SR, McCarley RW, Morrison AR | title = Rapid Eye Movement Sleep: Regulation and Function | publisher = Cambridge University Press | date = 2011 | isbn = 978-0-521-11680-0 }} *{{cite book | vauthors = Monti JM, Pandi-Perumal SR, Sinton CM | date = 2008 | title = Neurochemistry of Sleep and Wakefulness | url = https://archive.org/details/neurochemistryof0000unse_u7p6 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-86441-1 }} *{{cite journal | vauthors = Lee CW, Cuijpers P | title = A meta-analysis of the contribution of eye movements in processing emotional memories | journal = Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry | volume = 44 | issue = 2 | pages = 231–9 | date = juni 2013 | pmid = 23266601 | doi = 10.1016/j.jbtep.2012.11.001 | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-behavior-therapy-and-experimental-psychiatry_2013-06_44_2/page/230}} * {{cite journal | vauthors = Snyder F | title = Toward an evolutionary theory of dreaming | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1966-08_123_2/page/120 | journal = The American Journal of Psychiatry | volume = 123 | issue = 2 | pages = 121–142 | date = august 1966 | pmid = 5329927 | doi = 10.1176/ajp.123.2.121 }} * {{cite book |title=Sleep and Dreaming: Scientific Advances and Reconsiderations |editor=Edward F. Pace-Schott |year=2003 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-00869-3}} * {{cite book | vauthors = Koulack D | title = To Catch A Dream: Explorations of Dreaming. | location = New York | publisher = SUNY | date = 1991 }} * {{cite journal | vauthors = Nguyen TQ, Liang CL, Marks GA | title = GABA(A) receptors implicated in REM sleep control express a benzodiazepine binding site | journal = Brain Research | volume = 1527 | pages = 131–140 | date = august 2013 | pmid = 23835499 | pmc = 3839793 | doi = 10.1016/j.brainres.2013.06.037 }} * {{cite journal | vauthors = Liang CL, Marks GA | title = GABAA receptors are located in cholinergic terminals in the nucleus pontis oralis of the rat: implications for REM sleep control | journal = Brain Research | volume = 1543 | pages = 58–64 | date = januar 2014 | pmid = 24141149 | doi = 10.1016/j.brainres.2013.10.019 | s2cid = 46317814 }} * {{cite journal | vauthors = Grace KP, Vanstone LE, Horner RL | title = Endogenous cholinergic input to the pontine REM sleep generator is not required for REM sleep to occur | journal = The Journal of Neuroscience | volume = 34 | issue = 43 | pages = 14198–14209 | date = oktobar 2014 | pmid = 25339734 | pmc = 6608391 | doi = 10.1523/JNEUROSCI.0274-14.2014 }} * {{cite book | veditors = Culley C. Carson III,Roger Kirby, Goldstein I | title = Textbook of Erectile Dysfunction | location = Oxford, U.K. | publisher = Isis Medical Media, Ltd. | date = 1999 | vauthors = Moreland RB, Nehra A | chapter = Pathosphysiology of erectile dysfunction; a molecular basis, role of NPT in maintaining potency | pages = 105–115 }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Wiktionary}} * [https://www.pbs.org/wgbh/nova/video/what-are-dreams/ PBS' NOVA episode "What Are Dreams?" Video and Transcript] * [http://lsdbase.org/category/states/rem-sleep LSDBase] – an open sleep research database with images of REM sleep recordings. {{Sanjanje}} {{SerijaSpavanja2}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Rapid Eye Movement Sleep}} [[Kategorija:San]] [[Kategorija:Fiziologija spavanja]] [[Kategorija:Neurofiziologija]] 3dxt87tx9qkt9oissfzfrahe7r3e1oy Kategorija:1841. u Austrijskom Carstvu 14 529464 3899982 3791048 2026-06-23T09:38:27Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:1841. u Austro-Ugarskoj]] na [[Kategorija:1841. u Austrijskom Carstvu]] bez ostavljanja preusmjerenja: Standardizacija 3791048 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|184|1|183|185|19|Austro-Ugarskoj|Austria-Hungary|Evropi}} j9hrj0c1gtagt4xpfbyauluzgeifqvm 3899985 3899982 2026-06-23T09:41:59Z Panasko 146730 3899985 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|184|1|183|185|19|Austrijskom Carstvu|the Austria Empire|Evropi}} 9i6yahb3oopg1e67xwu5j0rrqn2uybt Rob Reiner 0 531227 3899839 3890866 2026-06-22T16:02:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Rob Reiner | slika = Rob Reiner.0843.jpg | opis = Rob Reiner 2008. | ime_pri_rođenju = Robert Norman Reiner | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1947|3|6}} | mjesto_rođenja = [[New York City|New York]], [[New York (savezna država)|NY]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|12|14|1947|3|6}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | uzrok_smrti = [[Ubistvo|ubistvo]] (ubodne rane) | zanimanje = [[Glumac]], [[režiser|filmski režiser]], [[filmski producent|producent]] | godine_aktivnosti = 1966–2025. | alma_mater = [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|UCLA]] | supružnik = [[Penny Marshall]] (1971–1981; razvod)<br>Michele Singer (1989–2025) | djeca = 4 (uključujući [[Tracy Reiner]]) | roditelji = [[Carl Reiner]]<br>[[Estelle Reiner]] | nagrade = [[Nagrada Emmy|Emmy]] 1974, 1978<br>[[Zlatni globus]] (nominacija)<br>[[Oscar]] (nominacija) | značajna_djela = ''[[Ovo je Spinal Tap]]'' (1984)<br>''[[Ostani uz mene (film)|Ostani uz mene]]'' (1986)<br>''[[Princeza nevjesta]]'' (1987)<br>''[[Kad je Harry sreo Sally...]]'' (1989)<br>''[[Misery (film)|Misery]]'' (1990)<br>''[[Malo dobrih ljudi]]'' (1992) }} '''Robert Norman Reiner''' ([[New York City|New York]], 6. mart 1947 – [[Los Angeles]], 14. decembar 2025) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[glumac]], [[režiser|filmski režiser]], [[filmski producent|producent]] i [[scenarist]]. Kao glumac, Reiner je postao poznat ulogom liberalnog zeta [[Michael Stivic|Michaela "Meatheada" Stivica]] u humorističkoj seriji ''[[All in the Family|Sve u porodici]]'' (''All in the Family''), za koju je dobio dvije nagrade [[Nagrada Emmy|Emmy]] tokom 1970-ih.<ref name="emmys_bio">{{cite web |title=Rob Reiner |url=https://www.televisionacademy.com/bios/rob-reiner |work=Television Academy |access-date=2026-02-19}}</ref> Kao režiser, bio je nominovan od strane [[Udruženje režisera Amerike|Udruženja režisera Amerike]] (DGA) za rad na filmovima ''[[Ostani uz mene (film)|Ostani uz mene]]'', ''[[Kad je Harry sreo Sally...]]'' i ''[[Malo dobrih ljudi]]''. Školovao se na filmskoj školi [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|UCLA]].<ref name="ucla_bio">{{cite web |title=Remembering Rob Reiner's UCLA journey |url=https://newsroom.ucla.edu/stories/remembering-rob-reiner-ucla-journey |publisher=UCLA Newsroom |date=2025-12-15 |access-date=2026-02-19}}</ref> == Biografija == Reiner se rodio u [[Bronx]]u, u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici etabliranog komičara [[Carl Reiner|Carla Reinera]] i njegove supruge Estelle. Djetinjstvo je proveo u [[New Rochelle (New York)|New Rochelleu]]. U dobi od 13 godina se s porodicom preselio u [[Los Angeles]] gdje je pohađao [[Beverly Hills High School]] i [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Univerzitet Kalifornije u Los Angelesu]] (UCLA).<ref name="britannica">{{cite web |title=Rob Reiner |url=https://www.britannica.com/biography/Rob-Reiner |publisher=Encyclopedia Britannica |access-date=2026-02-19}}</ref> Od 1971. do 1981. bio je u braku sa glumicom i režiserkom [[Penny Marshall]], s kojom je usvojio kćerku, glumicu [[Tracy Reiner]].<ref name="us_mag">{{cite web |last=Hearon |first=Sarah |title=Inside Rob Reiner's Relationship With Ex-Wife Penny Marshall, Daughter Tracy |url=https://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/inside-rob-reiners-relationship-with-ex-wife-penny-marshall-daughter-tracy/ |publisher=Us Magazine |date=2025-12-15 |access-date=2026-02-19}}</ref> Od 1989. bio je u braku sa Michele Singer, s kojom ima troje djece (Jake, Nick i Romy).<ref name="yahoo_family">{{cite web |title=Rob Reiner's Family With Wife Michele Includes 4 Kids |url=https://www.yahoo.com/entertainment/celebrity/articles/rob-reiners-family-wife-michele-034833125.html |publisher=Yahoo Entertainment |date=2025-12-14 |access-date=2026-02-19}}</ref> Od kasnih 1990-ih bavio se i politikom kao aktivist za zabranu i ograničenje [[Pušenje|pušenja]]. Godine 1998. u [[Kalifornija|Kaliforniji]] je uspješno progurao referendum o porezu na cigarete (Prop 10).<ref name="deseret_prop10">{{cite news |title=Reiner's tobacco-tax bill wins in California |url=https://www.deseret.com/1998/11/12/19411847/reiner-s-tobacco-tax-bill-wins-in-california/ |work=Deseret News |date=1998-11-12 |access-date=2026-02-19}}</ref> Međutim, kada je imenovan na mjesto predsjednika kalifornijske državne komisije "Prvih pet", došao je pod udar kritike zbog vođenja kampanje za finansiranje državnih [[Dječiji vrtić|vrtića]]. Zbog optužbi za korištenje državnog novca u kampanji referendum je propao, a Reiner je bio prisiljen podnijeti ostavku.<ref name="nypost_politics">{{cite news |title=Rob Reiner's extraordinary impact on CA politics revealed by insider |url=https://nypost.com/2025/12/15/us-news/rob-reiners-extraordinary-impact-on-ca-politics-revealed-by-insider/ |work=New York Post |date=2025-12-15 |access-date=2026-02-19}}</ref> == Filmska karijera == Reiner je od politike daleko poznatiji po uspješnim filmovima 1980-ih i 1990-ih kao što su ''[[Princeza nevjesta]]'' (''The Princess Bride''), ''[[Ostani uz mene (film)|Ostani uz mene]]'' (''Stand by Me'') i ''[[Ovo je Spinal Tap]]'' (''This Is Spinal Tap'') — mnogi od njih su doživjeli kultni status.<ref name="thr_best">{{cite web |title=Rob Reiner's Best Films: From 'Spinal Tap,' 'Misery,' and 'Princess Bride' |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/rob-reiner-best-films-1236450417/ |publisher=The Hollywood Reporter |date=2025-12-15 |access-date=2026-02-19}}</ref> Posljednji, zamišljen kao parodija [[Dokumentarni film|rock-dokumentaraca]], smatra se jednim od najuspješnijih [[Lažni dokumentarac|lažnih dokumentaraca]] (mockumentary) u historiji. Reiner je kasnije režirao komercijalno uspješne filmove koristeći svoju kompaniju [[Castle Rock Entertainment]].<ref name="decider_castle">{{cite web |title=Rob Reiner Leaves Behind The Legacy Of Castle Rock Entertainment |url=https://decider.com/2025/12/16/rob-reiner-castle-rock-entertainment-legacy/ |publisher=Decider |date=2025-12-16 |access-date=2026-02-19}}</ref> Među njih se ubrajaju ''[[Misery (film)|Misery]]'', ''[[Malo dobrih ljudi]]'' (''A Few Good Men'') i komercijalno najuspješniji – ''[[Kad je Harry sreo Sally...]]'', koji je postao klasik [[Romantična komedija|romantične komedije]]. Međutim, nakon fijaska filma ''[[Sjever (film)|Sjever]]'' (''North''), došlo je do krize u njegovoj karijeri koju označavaju komercijalni i kritički neuspjesi kao što su ''[[Alex i Emma]]'' i ''[[Šuška se...]]'' (''Rumor Has It'').<ref name="rottentomatoes">{{cite web |title=Rob Reiner Movies & TV Shows List |url=https://www.rottentomatoes.com/celebrity/rob_reiner |publisher=Rotten Tomatoes |access-date=2026-02-19}}</ref> == Smrt == Dana 14. decembra 2025. tijela Roba Reinera i njegove supruge Michele pronađena su u njihovom domu u [[Los Angeles]]u.<ref name="abc7details">{{cite web |date=2025-12-15 |title=Director Rob Reiner, wife Michele found stabbed to death in Brentwood home: Officials |url=https://abc7.com/post/rob-reiner-death-los-angeles-brentwood-michele-singer-homicide-lapd/18287399/ |work=ABC7 Los Angeles |access-date=2026-02-19}}</ref><ref>{{cite web |last=Hanlon |first=Greg |date=2025-12-14 |title=Rob Reiner and His Wife Michele Were Found Dead by Their Daughter (Exclusive Sources) |url=https://people.com/rob-reiner-wife-michele-found-slain-by-daughter-exclusive-sources-11868871 |access-date=2026-02-19 |work=People}}</ref> Tijela su imala ubodne rane, a policija je preliminarno potvrdila da se radi o [[Ubistvo|ubistvu]].<ref name="abc7details"/><ref>{{cite news |last=Cain |first=Sian |title=Director and actor Rob Reiner found dead at home with wife Michele Singer Reiner |url=https://www.theguardian.com/film/2025/dec/15/rob-reiner-director-harry-met-sally-found-dead-with-wife-michele-singer-reiner |access-date=2026-02-19 |work=The Guardian |date=2025-12-15}}</ref><ref name="reuters">{{cite news |author=Steve Gorman |date=2025-12-15 |title=Two people found dead at LA home of actor-director Rob Reiner, local media report |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/two-people-found-dead-la-home-actor-director-rob-reiner-local-media-report-2025-12-15/ |access-date=2026-02-19 |work=Reuters}}</ref> Policija u Los Angelesu je sljedećeg dana uhapsila i optužila njihovog sina, [[Nick Reiner|Nicka Reinera]], za ubistvo roditelja.<ref name="lapd">{{cite web |date=2025-12-15 |title=Detectives Announce Arrest in the Murder of Robert and Michele Reiner NR25238kt |url=https://www.lapdonline.org/newsroom/detectives-announce-arrest-in-the-murder-of-robert-and-michele-reiner-nr25238kt/ |access-date=2026-02-19 |website=LAPD Online}}</ref><ref>{{cite news |date=2025-12-15 |title=Hollywood director Rob Reiner's son Nick arrested for murder after parents' deaths |url=https://www.bbc.co.uk/news/live/crk78nx2y6pt |access-date=2026-02-19 |work=BBC News}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rob Reiner}} * {{IMDb ime|0001661|Rob Reiner}} * [https://web.archive.org/web/20061216095530/http://www.hollywood.com/celebs/fulldetail/id/195555 Biografija, nagrade i dostignuća], na Hollywood.com {{Authority control}} [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki scenaristi]] [[Kategorija:Američki producenti]] [[Kategorija:Dobitnici Emmyja]] [[Kategorija:Žrtve ubistva]] [[Kategorija:Američki Jevreji]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Hugo"]] 2hghzov0bqpv587jdwfrcrnsv5rey5l Šablon:Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. 10 532822 3899816 3899377 2026-06-22T14:27:36Z Semso98 54573 3899816 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, KOR, CZE, RSA <!--Update team results below (including date)--> |update=18. juna 2026 |win_MEX=2 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=3 |ga_MEX=0 |status_MEX=DA |win_RSA=0 |draw_RSA=1 |loss_RSA=1 |gf_RSA=1 |ga_RSA=3 |status_RSA= |win_KOR=1 |draw_KOR=0 |loss_KOR=1 |gf_KOR=2 |ga_KOR=2 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=1 |loss_CZE=1 |gf_CZE=2 |ga_CZE=3 |status_CZE= <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=CAN, SUI, BIH, QAT <!--Update team results below (including date)--> |update=18. juna 2026 |win_CAN=1 |draw_CAN=1 |loss_CAN=0 |gf_CAN=7 |ga_CAN=1 |status_CAN=D |win_BIH=0 |draw_BIH=1 |loss_BIH=1 |gf_BIH=2 |ga_BIH=5 |status_BIH= |win_QAT=0 |draw_QAT=1 |loss_QAT=1 |gf_QAT=1 |ga_QAT=7 |status_QAT= |win_SUI=1 |draw_SUI=1 |loss_SUI=0 |gf_SUI=5 |ga_SUI=2 |status_SUI= <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, SCO, HAI <!--Update team results below (including date)--> |update=19. juna 2026 |win_BRA=1 |draw_BRA=1 |loss_BRA=0 |gf_BRA=4 |ga_BRA=1 |status_BRA= |win_MAR=1 |draw_MAR=1 |loss_MAR=0 |gf_MAR=2 |ga_MAR=1 |status_MAR= |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=2 |gf_HAI=0 |ga_HAI=4 |status_HAI=E |win_SCO=1 |draw_SCO=0 |loss_SCO=1 |gf_SCO=1 |ga_SCO=1 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, AUS, PAR, TUR <!--Update team results below (including date)--> |update=19. juna 2026 |win_USA=2 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=6 |ga_USA=1 |status_USA=DA |win_PAR=1 |draw_PAR=0 |loss_PAR=1 |gf_PAR=2 |ga_PAR=4 |status_PAR= |win_AUS=1 |draw_AUS=0 |loss_AUS=1 |gf_AUS=2 |ga_AUS=2 |status_AUS= |win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=2 |gf_TUR=0 |ga_TUR=3 |status_TUR=E <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CIV, ECU, CUW <!--Update team results below (including date)--> |update=20. juna 2026 |win_GER=2 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=9 |ga_GER=2 |status_GER=A |win_CUW=0 |draw_CUW=1 |loss_CUW=1 |gf_CUW=1 |ga_CUW=7 |status_CUW= |win_CIV=1 |draw_CIV=0 |loss_CIV=1 |gf_CIV=2 |ga_CIV=2 |status_CIV= |win_ECU=0 |draw_ECU=1 |loss_ECU=1 |gf_ECU=0 |ga_ECU=1 |status_ECU= <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=20. juna 2026 |win_NED=1 |draw_NED=1 |loss_NED=0 |gf_NED=7 |ga_NED=3 |status_NED= |win_JPN=1 |draw_JPN=1 |loss_JPN=0 |gf_JPN=6 |ga_JPN=2 |status_JPN= |win_SWE=1 |draw_SWE=0 |loss_SWE=1 |gf_SWE=6 |ga_SWE=6 |status_SWE= |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=2 |gf_TUN=1 |ga_TUN=9 |status_TUN=E <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=EGY, IRN, BEL, NZL <!--Update team results below (including date)--> |update=21. juna 2026 |win_BEL=0 |draw_BEL=2 |loss_BEL=0 |gf_BEL=1 |ga_BEL=1 |status_BEL= |win_EGY=1 |draw_EGY=1 |loss_EGY=0 |gf_EGY=4 |ga_EGY=2 |status_EGY= |win_IRN=0 |draw_IRN=2 |loss_IRN=0 |gf_IRN=2 |ga_IRN=2 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=1 |loss_NZL=1 |gf_NZL=3 |ga_NZL=5 |status_NZL= <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, URU, CPV, KSA <!--Update team results below (including date)--> |update=21. juna 2026 |win_ESP=1 |draw_ESP=1 |loss_ESP=0 |gf_ESP=4 |ga_ESP=0 |status_ESP= |win_CPV=0 |draw_CPV=2 |loss_CPV=0 |gf_CPV=2 |ga_CPV=2 |status_CPV= |win_KSA=0 |draw_KSA=1 |loss_KSA=1 |gf_KSA=1 |ga_KSA=5 |status_KSA= |win_URU=0 |draw_URU=2 |loss_URU=0 |gf_URU=3 |ga_URU=3 |status_URU= <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NOR, FRA, SEN, IRQ <!--Update team results below (including date)--> |update=16. juna 2026 |win_FRA=1 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=3 |ga_FRA=1 |status_FRA= |win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=1 |gf_SEN=1 |ga_SEN=3 |status_SEN= |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=1 |gf_IRQ=1 |ga_IRQ=4 |status_IRQ= |win_NOR=1 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=4 |ga_NOR=1 |status_NOR= <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, AUT, JOR, ALG <!--Update team results below (including date)--> |update=16. juna 2026 |win_ARG=1 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=3 |ga_ARG=0 |status_ARG= |win_ALG=0 |draw_ALG=0 |loss_ALG=1 |gf_ALG=0 |ga_ALG=3 |status_ALG= |win_AUT=1 |draw_AUT=0 |loss_AUT=0 |gf_AUT=3 |ga_AUT=1 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=1 |gf_JOR=1 |ga_JOR=3 |status_JOR= <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=COL, COD, POR, UZB <!--Update team results below (including date)--> |update=17. juna 2026 |win_POR=0 |draw_POR=1 |loss_POR=0 |gf_POR=1 |ga_POR=1 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=1 |loss_COD=0 |gf_COD=1 |ga_COD=1 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=1 |gf_UZB=1 |ga_UZB=3 |status_UZB= |win_COL=1 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=3 |ga_COL=1 |status_COL= |hth_COD = Fair-play bodovi: DR Kongo −1, Portugal −3. |hth_POR = COD <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, GHA, PAN, CRO <!--Update team results below (including date)--> |update=17. juna 2026 |win_ENG=1 |draw_ENG=0 |loss_ENG=0 |gf_ENG=4 |ga_ENG=2 |status_ENG= |win_CRO=0 |draw_CRO=0 |loss_CRO=1 |gf_CRO=2 |ga_CRO=4 |status_CRO= |win_GHA=1 |draw_GHA=0 |loss_GHA=0 |gf_GHA=1 |ga_GHA=0 |status_GHA= |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=1 |gf_PAN=0 |ga_PAN=1 |status_PAN= <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrF, GrC, GrD, GrH, GrG, GrK, GrA, GrE, GrB, GrL, GrI, GrJ <!--Update team results below (including date)--> |update=21. juna 2026 |win_GrA=0 |draw_GrA=1 |loss_GrA=1 |gf_GrA=2 |ga_GrA=3 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=1 |loss_GrB=1 |gf_GrB=2 |ga_GrB=5 |status_GrB= |win_GrC=1 |draw_GrC=0 |loss_GrC=1 |gf_GrC=1 |ga_GrC=1 |status_GrC= |win_GrD=1 |draw_GrD=0 |loss_GrD=1 |gf_GrD=2 |ga_GrD=4 |status_GrD= |win_GrE=0 |draw_GrE=1 |loss_GrE=1 |gf_GrE=0 |ga_GrE=1 |status_GrE= |win_GrF=1 |draw_GrF=0 |loss_GrF=1 |gf_GrF=6 |ga_GrF=6 |status_GrF= |win_GrG=0 |draw_GrG=2 |loss_GrG=0 |gf_GrG=1 |ga_GrG=1 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=2 |loss_GrH=0 |gf_GrH=2 |ga_GrH=2 |status_GrH= |win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=1 |gf_GrI=1 |ga_GrI=3 |status_GrI= |win_GrJ=0 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=1 |gf_GrJ=1 |ga_GrJ=3 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=1 |loss_GrK=0 |gf_GrK=1 |ga_GrK=1 |status_GrK= |win_GrL=0 |draw_GrL=0 |loss_GrL=1 |gf_GrL=0 |ga_GrL=1 |status_GrL= |hth_GrI = FIFA-ina rang lista: Senegal 15, Jordan 63. |hth_GrJ = GrI <!--Team definitions--> |name_GrA={{NOG|CZE}} |name_GrB={{NOG|BIH}} |name_GrC={{NOG|SCO}} |name_GrD={{NOG|PAR}} |name_GrE={{NOG|ECU}} |name_GrF={{NOG|SWE}} |name_GrG={{NOG|BEL}} |name_GrH={{NOG|CPV}} |name_GrI={{NOG|SEN}} |name_GrJ={{NOG|JOR}} |name_GrK={{NOG|POR}} |name_GrL={{NOG|PAN}} <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> noc6lp5mdfk5rbtw3xovy91wkp14dir Nikola Borota 0 532902 3899987 3831073 2026-06-23T10:03:07Z Panasko 146730 + 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899987 wikitext text/x-wiki '''Nikola Borota''' Radovan je kompozitor i producent zabavne muzike (Mostar, 17. 12. 1948).<ref>{{Cite web|url=https://rme.rilm.org/articles/ljm00356/1.0/ljm00356|title=RILM Music Encyclopedias|website=rme.rilm.org|language=en-US|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Bio je vođa grupe [[Kamen na kamen]]. Sredinom 1970-ih bio je zastupnik ideje o "folk-šlageru", koji je spoj melodijsko-ritmičkih elemenata folklora sa festivalskom zabavnom muzikom. Autor je rodoljubnih i revolucionarnih pjesama (albumi AVNOJ i OOUR). Živi na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], i radi kao [[kompozitor]], [[muzičar]], producent, voditelj, poduzetnik i edukator.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/2361038-Nikola-Borota|title=Nikola Borota|website=Discogs|language=en|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite journal|last=Jelena|first=Jovanović|date=1. 1. 2014|title=Folklore motives in the early compositions of Nikola Borota - Radovan|url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/1450-9814/2014/1450-98141416173J.pdf|journal=Muzikologija|language=en|volume=2014|issue=16|pages=173–192|doi=10.2298/muz1416173j|issn=1450-9814}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Borota, Nikola}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački producenti]] rfzoxp5k4e02mj0hy2iiq6i52b16lxx Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G 0 533141 3899817 3898860 2026-06-22T14:28:14Z Semso98 54573 /* Belgija – Iran */ 3899817 wikitext text/x-wiki '''Grupa G''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 15. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]], [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] i [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe G će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe G će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]]. * Trećeplasirana ekipa grupe G ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−07:00|UTC−7]] ([[Pacifička vremenska zona|PDT]]).<ref name="match schedule"/> ===Belgija – Egipat=== <section begin=G1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Belgija – Egipat|1–1}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= *[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|66|a.g.}} |goals2= *[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|19}} |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance=66.775 |referee=[[Ramon Abatti]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 }}<section end=G1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26h |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |{{Football kit |pattern_la = _mrc26a |pattern_b = _egy26a |pattern_ra = _mrc26a |pattern_sh = _gha26h |pattern_so = _egy26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Egipat }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Iran – Novi Zeland=== <section begin=G2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|IRN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Iran – Novi Zeland|2–2}} |team2={{NOG|NZL}} |goals1= *[[Ramin Rezaeian|Rezaeian]] {{goal|32}} *[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{goal|64}} |goals2= *[[Elijah Just|Just]] {{goal|7||54}} |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance=70.108 |referee=[[César Arturo Ramos]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 }}<section end=G2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |{{Football kit |pattern_la = _nze26a |pattern_b = _nze26a |pattern_ra = _nze26a |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Belgija – Iran=== <section begin=G3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Belgija – Iran|0–0}} |team2={{NOG|IRN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance=70.317 |referee=[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 }}<section end=G3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26hA |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Novi Zeland – Egipat=== <section begin=G4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NZL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Novi Zeland – Egipat|Utakmica 40}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 }}<section end=G4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nzl26h |pattern_b = _nzl26h |pattern_ra = _nzl26h |pattern_sh = _nzl26h |pattern_so = _nzl26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |{{Football kit |pattern_la = _egy26h |pattern_b = _egy26h |pattern_ra = _egy26h |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Egipat }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Egipat – Iran=== <section begin=G5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|EGY}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Egipat – Iran|Utakmica 63}} |team2={{NOG|IRN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 }}<section end=G5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _egy26h |pattern_b = _egy26h |pattern_ra = _egy26h |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Egipat }} |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Novi Zeland – Belgija=== <section begin=G6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NZL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Novi Zeland – Belgija|Utakmica 64}} |team2={{NOG|BEL}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 }}<section end=G6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nzl26h |pattern_b = _nzl26h |pattern_ra = _nzl26h |pattern_sh = _nzl26h |pattern_so = _nzl26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26h |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group G}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa G]] j4bzkf3iwp3ehleamtz4vraczz10ck6 3899818 3899817 2026-06-22T14:29:13Z Semso98 54573 /* Novi Zeland – Egipat */ 3899818 wikitext text/x-wiki '''Grupa G''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 15. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Egipta|Egipat]], [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] i [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe G će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|grupe H]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe G će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]]. * Trećeplasirana ekipa grupe G ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|grupe B]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna, [[UTC−07:00|UTC−7]] ([[Pacifička vremenska zona|PDT]]).<ref name="match schedule"/> ===Belgija – Egipat=== <section begin=G1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Belgija – Egipat|1–1}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= *[[Mohamed Hany|Hany]] {{goal|66|a.g.}} |goals2= *[[Emam Ashour|Ashour]] {{goal|19}} |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance=66.775 |referee=[[Ramon Abatti]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 }}<section end=G1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26h |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |{{Football kit |pattern_la = _mrc26a |pattern_b = _egy26a |pattern_ra = _mrc26a |pattern_sh = _gha26h |pattern_so = _egy26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Egipat }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Iran – Novi Zeland=== <section begin=G2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|IRN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Iran – Novi Zeland|2–2}} |team2={{NOG|NZL}} |goals1= *[[Ramin Rezaeian|Rezaeian]] {{goal|32}} *[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{goal|64}} |goals2= *[[Elijah Just|Just]] {{goal|7||54}} |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance=70.108 |referee=[[César Arturo Ramos]] ([[Nogometni savez Meksika|Meksiko]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 }}<section end=G2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |{{Football kit |pattern_la = _nze26a |pattern_b = _nze26a |pattern_ra = _nze26a |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = 000000 |body = 000000 |rightarm = 000000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Belgija – Iran=== <section begin=G3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=12:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|BEL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Belgija – Iran|0–0}} |team2={{NOG|IRN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]] |attendance=70.317 |referee=[[Darío Herrera (nogometni sudija)|Darío Herrera]] ([[Nogometni savez Argentine|Argentina]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 }}<section end=G3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26hA |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Novi Zeland – Egipat=== <section begin=G4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=18:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NZL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Novi Zeland – Egipat|1–3}} |team2={{NOG|EGY}} |goals1= *[[Finn Surman|Surman]] {{goal|15}} |goals2= *[[Mostafa Ziko|Ziko]] {{goal|58}} *[[Mohamed Salah|Salah]] {{goal|67}} *[[Trézéguet (nogometaš)|Trézéguet]] {{goal|82}} |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance=52.497 |referee=[[Omar Al Ali]] ([[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|UAE]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 }}<section end=G4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nzl26h |pattern_b = _nzl26h |pattern_ra = _nzl26h |pattern_sh = _nzl26h |pattern_so = _nzl26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |{{Football kit |pattern_la = _egy26h |pattern_b = _egy26h |pattern_ra = _egy26h |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Egipat }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Egipat – Iran=== <section begin=G5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|EGY}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Egipat – Iran|Utakmica 63}} |team2={{NOG|IRN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 }}<section end=G5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _egy26h |pattern_b = _egy26h |pattern_ra = _egy26h |pattern_sh = _nze26a |pattern_so = |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Egipat }} |{{Football kit |pattern_la = _irn26h |pattern_b = _irn26h |pattern_ra = _irn26h |pattern_sh = |pattern_so = |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Iran }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Novi Zeland – Belgija=== <section begin=G6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=20:00 <includeonly>[[UTC−07:00|UTC−7]]</includeonly> |team1={{NOG-D|NZL}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G#Novi Zeland – Belgija|Utakmica 64}} |team2={{NOG|BEL}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 }}<section end=G6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _nzl26h |pattern_b = _nzl26h |pattern_ra = _nzl26h |pattern_sh = _nzl26h |pattern_so = _nzl26hl |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Novi Zeland}} }} |{{Football kit |pattern_la = _bel26h |pattern_b = _bel26h |pattern_ra = _bel26h |pattern_sh = _bel26h |pattern_so = _bel26hl |leftarm = ee3137 |body = ee3137 |rightarm = ee3137 |shorts = 000000 |socks = 000000 |title = Belgija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group G}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa G]] azys67s4smiwyk65u8n2t9z2gxrz68e Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H 0 533142 3899820 3898861 2026-06-22T14:30:13Z Semso98 54573 /* Španija – Saudijska Arabija */ 3899820 wikitext text/x-wiki '''Grupa H''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 15. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]], [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Ostrva|Zelenortska Ostrva]], [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] i [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe H će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe H će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Trećeplasirana ekipa grupe H ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Španija – Zelenortska Ostrva=== <section begin=H1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Španija – Zelenortska Ostrva|0–0}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance=67.640 |referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 }}<section end=H1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _esp26h |pattern_b = _esp26hA |pattern_ra = _esp26h |pattern_sh = _esp26h |pattern_so = _esp26hl |leftarm = D71726 |body = D71726 |rightarm = D71726 |shorts = 000066 |socks = D71726 |title = Španija }} |{{Football kit |pattern_la = _cpv26a |pattern_b = _cpv26a |pattern_ra = _cpv26a |pattern_sh = _cpv26a |pattern_so = _cpv26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Saudijska Arabija – Urugvaj=== <section begin=H2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|KSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Saudijska Arabija – Urugvaj|1–1}} |team2={{NOG|URU}} |goals1= *[[Abdulelah Al-Amri|Al-Amri]] {{goal|41}} |goals2= *[[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{goal|80}} |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance=62.764 |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 }}<section end=H2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ksa26h |pattern_b = _ksa26hA |pattern_ra = _ksa26h |pattern_sh = _ksa26h |pattern_so = _ksa26hl |leftarm = 43b88b |body = 43b88b |rightarm = 43b88b |shorts = 43b88b |socks = 004B49 |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |{{Football kit |pattern_la = _uru26h |pattern_b = _uru26h |pattern_ra = _uru26h |pattern_sh = _uru26h |pattern_so = _uru26h3l |leftarm = 80BBFF |body = 80BBFF |rightarm = 80BBFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Urugvaj }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Španija – Saudijska Arabija=== <section begin=H3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Španija – Saudijska Arabija|4–0}} |team2={{NOG|KSA}} |goals1= *[[Lamine Yamal|Yamal]] {{goal|10}} *[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|21||24}} *[[Hassan Al-Tambakti|Al-Tambakti]] {{goal|49|a.g.}} |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance=68.239 |referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 }}<section end=H3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _esp26h |pattern_b = _esp26hA |pattern_ra = _esp26h |pattern_sh = _esp26h |pattern_so = _esp26hl |leftarm = D71726 |body = D71726 |rightarm = D71726 |shorts = 000066 |socks = D71726 |title = Španija }} |{{Football kit |pattern_la = _ksa26a |pattern_b = _ksa26a |pattern_ra = _ksa26a |pattern_sh = _ksa26A |pattern_so = _ksa26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Urugvaj – Zelenortska Ostrva=== <section begin=H4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|URU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Urugvaj – Zelenortska Ostrva|Utakmica 37}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 }}<section end=H4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _uru26h |pattern_b = _uru26h |pattern_ra = _uru26h |pattern_sh = _uru26a |pattern_so = _uru26hl |leftarm = 80BBFF |body = 80BBFF |rightarm = 80BBFF |shorts = 0A0216 |socks = 0A0216 |title = Urugvaj }} |{{Football kit |pattern_la = _cpv26t |pattern_b = _cpv26t |pattern_ra = _cpv26t |pattern_sh = _cpv26t |pattern_so = _cpv26tl |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Zelenortska Ostrva – Saudijska Arabija=== <section begin=H5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CPV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Zelenortska Ostrva – Saudijska Arabija|Utakmica 65}} |team2={{NOG|KSA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 }}<section end=H5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cpv26h |pattern_b = _cpv26h |pattern_ra = _cpv26h |pattern_sh = _cpv26h |pattern_so = _cpv26hl |leftarm = 1A3CB0 |body = 1A3CB0 |rightarm = 1A3CB0 |shorts = 1A3CB0 |socks = 1A3CB0 |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |{{Football kit |pattern_la = _ksa26a |pattern_b = _ksa26a |pattern_ra = _ksa26a |pattern_sh = _ksa26A |pattern_so = _ksa26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Urugvaj – Španija=== <section begin=H6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|URU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Urugvaj – Španija|Utakmica 66}} |team2={{NOG|ESP}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 }}<section end=H6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _uru26a |pattern_b = _uru26a |pattern_ra = _uru26a |pattern_sh = _uru26a |pattern_so = _uru26al |leftarm = 0A0216 |body = 0A0216 |rightarm = 0A0216 |shorts = 0A0216 |socks = 0A0216 |title = Urugvaj }} |{{Football kit |pattern_la = _esp26a |pattern_b = _esp26a |pattern_ra = _esp26a |pattern_sh = _esp26a2 |pattern_so = _esp26a2l |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Španija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group H}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa H]] ap2wmo3nvecyt3oijl0nxytoqq34sev 3899821 3899820 2026-06-22T14:31:04Z Semso98 54573 /* Urugvaj – Zelenortska Ostrva */ 3899821 wikitext text/x-wiki '''Grupa H''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 15. do 26. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=4. 2. 2024 |access-date=4. 2. 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]], [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Ostrva|Zelenortska Ostrva]], [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] i [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=maj 2025 |access-date=7. 6. 2025 |archive-date=23. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe H će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe H će igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Trećeplasirana ekipa grupe H ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|grupe L]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Španija – Zelenortska Ostrva=== <section begin=H1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Španija – Zelenortska Ostrva|0–0}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance=67.640 |referee=[[Adham Makhadmeh]] ([[Nogometni savez Jordana|Jordan]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 }}<section end=H1 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _esp26h |pattern_b = _esp26hA |pattern_ra = _esp26h |pattern_sh = _esp26h |pattern_so = _esp26hl |leftarm = D71726 |body = D71726 |rightarm = D71726 |shorts = 000066 |socks = D71726 |title = Španija }} |{{Football kit |pattern_la = _cpv26a |pattern_b = _cpv26a |pattern_ra = _cpv26a |pattern_sh = _cpv26a |pattern_so = _cpv26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Saudijska Arabija – Urugvaj=== <section begin=H2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|15}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|KSA}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Saudijska Arabija – Urugvaj|1–1}} |team2={{NOG|URU}} |goals1= *[[Abdulelah Al-Amri|Al-Amri]] {{goal|41}} |goals2= *[[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{goal|80}} |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance=62.764 |referee=[[Maurizio Mariani]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 }}<section end=H2 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _ksa26h |pattern_b = _ksa26hA |pattern_ra = _ksa26h |pattern_sh = _ksa26h |pattern_so = _ksa26hl |leftarm = 43b88b |body = 43b88b |rightarm = 43b88b |shorts = 43b88b |socks = 004B49 |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |{{Football kit |pattern_la = _uru26h |pattern_b = _uru26h |pattern_ra = _uru26h |pattern_sh = _uru26h |pattern_so = _uru26h3l |leftarm = 80BBFF |body = 80BBFF |rightarm = 80BBFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Urugvaj }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Španija – Saudijska Arabija=== <section begin=H3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=12:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|ESP}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Španija – Saudijska Arabija|4–0}} |team2={{NOG|KSA}} |goals1= *[[Lamine Yamal|Yamal]] {{goal|10}} *[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{goal|21||24}} *[[Hassan Al-Tambakti|Al-Tambakti]] {{goal|49|a.g.}} |goals2= |stadium=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |attendance=68.239 |referee=[[Raphael Claus]] ([[Nogometni savez Brazila|Brazil]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 }}<section end=H3 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _esp26h |pattern_b = _esp26hA |pattern_ra = _esp26h |pattern_sh = _esp26h |pattern_so = _esp26hl |leftarm = D71726 |body = D71726 |rightarm = D71726 |shorts = 000066 |socks = D71726 |title = Španija }} |{{Football kit |pattern_la = _ksa26a |pattern_b = _ksa26a |pattern_ra = _ksa26a |pattern_sh = _ksa26A |pattern_so = _ksa26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Urugvaj – Zelenortska Ostrva=== <section begin=H4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|21}} |time=18:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|URU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Urugvaj – Zelenortska Ostrva|2–2}} |team2={{NOG|CPV}} |goals1= *[[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{goal|44}} *[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{goal|45+6}} |goals2= *[[Kevin Pina (nogometaš)|K. Pina]] {{goal|21}} *[[Hélio Varela|Varela]] {{goal|61}} |stadium=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]] |attendance=64.003 |referee=[[Espen Eskås]] ([[Nogometni savez Nroveške|Nroveška]]) |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 }}<section end=H4 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _uru26h |pattern_b = _uru26h |pattern_ra = _uru26h |pattern_sh = _uru26a |pattern_so = _uru26hl |leftarm = 80BBFF |body = 80BBFF |rightarm = 80BBFF |shorts = 0A0216 |socks = 0A0216 |title = Urugvaj }} |{{Football kit |pattern_la = _cpv26t |pattern_b = _cpv26t |pattern_ra = _cpv26t |pattern_sh = _cpv26t |pattern_so = _cpv26tl |leftarm = FF0000 |body = FF0000 |rightarm = FF0000 |shorts = FF0000 |socks = FF0000 |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Zelenortska Ostrva – Saudijska Arabija=== <section begin=H5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=19:00 [[UTC−05:00|UTC−5]] |team1={{NOG-D|CPV}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Zelenortska Ostrva – Saudijska Arabija|Utakmica 65}} |team2={{NOG|KSA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 }}<section end=H5 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _cpv26h |pattern_b = _cpv26h |pattern_ra = _cpv26h |pattern_sh = _cpv26h |pattern_so = _cpv26hl |leftarm = 1A3CB0 |body = 1A3CB0 |rightarm = 1A3CB0 |shorts = 1A3CB0 |socks = 1A3CB0 |title = {{nowrap|Zelenortska Ostrva}} }} |{{Football kit |pattern_la = _ksa26a |pattern_b = _ksa26a |pattern_ra = _ksa26a |pattern_sh = _ksa26A |pattern_so = _ksa26al |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = {{nowrap|Saudijska Arabija}} }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ===Urugvaj – Španija=== <section begin=H6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|26}} |time=18:00 [[UTC−06:00|UTC−6]] |team1={{NOG-D|URU}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H#Urugvaj – Španija|Utakmica 66}} |team2={{NOG|ESP}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 }}<section end=H6 /> {| width=92% |- |{{Football kit |pattern_la = _uru26a |pattern_b = _uru26a |pattern_ra = _uru26a |pattern_sh = _uru26a |pattern_so = _uru26al |leftarm = 0A0216 |body = 0A0216 |rightarm = 0A0216 |shorts = 0A0216 |socks = 0A0216 |title = Urugvaj }} |{{Football kit |pattern_la = _esp26a |pattern_b = _esp26a |pattern_ra = _esp26a |pattern_sh = _esp26a2 |pattern_so = _esp26a2l |leftarm = FFFFFF |body = FFFFFF |rightarm = FFFFFF |shorts = FFFFFF |socks = FFFFFF |title = Španija }} |} <!--{| style="width:100%; font-size:90%;" | '''Igrač utakmice:''' '''Pomoćne sudije:''' <br />'''Četvrti sudija:''' <br />'''Rezervni pomoćni sudija:''' <br />'''VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija:''' <br />'''Pomoćni VAR sudija za podršku:''' ([[Nogometni savez |]]) |}--> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group H}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa H]] e339j01l0co5nca5rh14o2gpfifa09q Kategorija:Pedagoška psihologija 14 533400 3899647 3899555 2026-06-22T12:08:47Z Panasko 146730 [[Kategorija:Školska psihologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899647 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Educational psychology}} {{Razvrstaj kategorije}} {{Kategorija|Pedagoška psihologija}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija|Pedagoška]] [[Kategorija:Teorija obrazovanja|Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Školska psihologija]] nlxdgbuweywj7u7gx25r33cwskhova1 Siguran prostor (sociologija) 0 533439 3899924 3898003 2026-06-23T01:33:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899924 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:straightally.svg|mini|Obrnuti [[ružičasti trokut]], okružen zelenim krugom koji simbolizira univerzalno prihvatanje, označava [[saveznik (LGBTQ+)|savezništvo]] s borbom za [[LGBTQ+ prava]] i prostore oslobođene od [[homofobija|homofobije]]. Ovaj simbol je prvi put predstavljen na radionicama protiv homofobije koje su organizovali Gay & Lesbian Urban Explorers godine 1989.<ref name="Raeburn2004">{{cite book|author=Nicole Christine Raeburn|title=Changing Corporate America from Inside Out: Lesbian and Gay Workplace Rights|url=https://books.google.com/books?id=pO_9ASZo6I4C&pg=PA209|year=2004|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3998-4|page=209}}</ref>]] Termin '''siguran prostor''' (engleski: ''safe space'') odnosi se na mjesta "predviđena da budu oslobođena od predrasuda, sukoba, kritika ili potencijalno prijetećih radnji, ideja i razgovora", prema rječniku Merriam-Webster.<ref>{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/safe%20space|title=Safe space: definicija i značenje|work=Merriam-Webster|access-date=9. 11. 2022}}</ref> Izraz potiče iz [[LGBTQ+]] kulture,<ref>{{cite news|url=https://www.vox.com/2016/7/5/11949258/safe-spaces-explained|title=Sigurni prostori, objašnjeni|last=Crockett|first=Emily|work=Vox|date=25. 8. 2016|access-date=9. 11. 2022}}</ref> ali se u međuvremenu proširio i obuhvata bilo koje mjesto gdje se marginalizirana manjina (npr. na osnovu roda, rase, vjere ili etničke pripadnosti) može okupiti kako bi komunicirala o zajedničkim iskustvima. Sigurni prostori se najčešće nalaze na univerzitetskim kampusima u zapadnom svijetu,<ref>{{cite news|last1=Amenabar|first1=Teddy|title=Novi rječnik protesta|url=https://www.washingtonpost.com/sf/style/wp/2016/05/19/2016/05/19/what-college-students-mean-when-they-ask-for-safe-spaces-and-trigger-warnings/|access-date=15. 7. 2016|newspaper=[[The Washington Post]]|date=19. 5. 2016}}</ref> ali i na radnim mjestima, kao što je slučaj u kompaniji [[Nokia]].<ref>[http://equal.org/safe-space-program/ The Safe Space Program] Alcatel-Lucent, bez datuma, pristupljeno 11. 11. 2017.</ref> Termini '''siguran prostor''' (ili '''sigurniji prostor''') i '''pozitivan prostor''' također mogu označavati da [[nastavnik]], obrazovna institucija ili studentsko tijelo ne toleriraju [[nasilje]], [[uznemiravanje]] ili [[govor mržnje]], čime stvaraju [[sigurnost|sigurno]] mjesto za marginalizirane osobe.<ref>{{cite journal|last=Waldman|first=Katy|url=http://www.slate.com/articles/double_x/cover_story/2016/09/what_science_can_tell_us_about_trigger_warnings.html|title=Što nam nauka može reći o upozorenjima na okidače|journal=Slate|date=5. 9. 2016|access-date=10. 9. 2016}}</ref> == Po državama == === Australija === Islamsko vijeće Viktorije (ICV), koje navodi da predstavlja 200.000 muslimana u državi [[Viktorija (Australija)|Viktorija]], izjavilo je da je [[Islam u Australiji|muslimanska zajednica]] pretrpjela probleme s mentalnim zdravljem zbog sumnji kojima je izložena. ICV je predložio da se islamskim grupama u zajednici daju sredstva za stvaranje "sigurnih prostora" u kojima bi se o "zapaljivim" pitanjima moglo raspravljati bez osuđivanja.<ref name=BBC>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-australia-40198145|title=Plan muslimanskog 'sigurnog prostora' izaziva svađu u Australiji|date=8. 6. 2017|publisher=BBC News|access-date=11. 6. 2017|language=en-GB}}</ref> Vlada je odbila taj prijedlog i pokrenula reviziju vladinog finansiranja ICV-a.<ref name=BBC/><ref>{{Cite news|url=http://www.news.com.au/national/breaking-news/muslim-youth-safe-spaces-needed-in-vic/news-story/57a28a82bab29e642e87a73899c0cdb7|title=Finansiranje Islamskog vijeća Viktorije pod revizijom|work=News.com.au|access-date=11. 6. 2017}}</ref> === Kanada === Kampanja ''Positive Space'' razvijena je na Univerzitetu u Torontu godine 1995.<ref>{{cite web|title=O projektu: Pregled|url=https://positivespace.utoronto.ca/about/|website=University of Toronto|access-date=29. 6. 2021}}</ref> Inicijative za pozitivne prostore postale su rasprostranjene u visokoškolskim ustanovama širom Kanade, uključujući [[Univerzitet Zapadnog Ontarija]],<ref>{{cite web|last=Safe Campus|url=http://safecampus.uwo.ca/|title=Safe Campus|publisher=University of Western Ontario|access-date=4. 8. 2017}}</ref> [[Univerzitet McGill]],<ref name="queermcgill.ca">{{cite web|title=FAQ – Queer McGill|website=queermcgill.ca|url=http://queermcgill.ca/about/faq/|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621022610/http://queermcgill.ca/about/faq/|archive-date=21. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> [[Univerzitet u Torontu]],<ref>{{cite web|last=Office of Student Life|url=http://www.positivespace.utoronto.ca/|title=Kampanja Positive Space|publisher=University of Toronto|access-date=18. 6. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325025159/http://www.positivespace.utoronto.ca/|archive-date=25. 3. 2012}}</ref> [[Koledž Algonquin]],<ref>{{cite web|title=Positive Space – savjetovanje|url=https://www.algonquincollege.com/counselling/positive-space/|website=Algonquin College|access-date=29. 6. 2021}}</ref> [[Univerzitet Britanske Kolumbije]]<ref>{{cite web|last=Positive Space|url=http://positivespace.ubc.ca/|title=Kampanja Positive Space|publisher=University of British Columbia|access-date=18. 6. 2011}}</ref> i [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]].<ref>{{cite web|last=Queen's Positive Space Program|url=http://www.queensu.ca/positivespace/|title=Queen's Positive Space Program|publisher=Queen's University|access-date=18. 6. 2011|archive-date=9. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120809054104/http://www.queensu.ca/positivespace/|url-status=dead}}</ref> Vlada Kanade također ima inicijativu za pozitivne prostore koja je pokrenuta godine 2009. s ciljem podrške LGBTQIA+ imigrantima, izbjeglicama i pridošlicama.<ref>{{cite web|title=Inicijativa pozitivnih prostora|url=https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/corporate/partners-service-providers/immigrant-serving-organizations/best-practices/positive-spaces-initiative.html|website=Government of Canada|date=9. 3. 2012|access-date=29. 6. 2021|archive-date=29. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210629145105/https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/corporate/partners-service-providers/immigrant-serving-organizations/best-practices/positive-spaces-initiative.html|url-status=dead}}</ref> Godine 2021. ministar pravde [[David Lametti]] pokušao je zakonski regulisati internet kao siguran prostor uvođenjem Prijedloga zakona C-36, kojim bi se uklonili sadržaji mržnje na internetu i izrekle kazne onima koji ih šire, navodeći da je internet postao novi javni trg i "da bi taj javni trg trebao biti siguran prostor".<ref>{{Cite web|url=https://www.thestar.com/politics/federal/2021/06/23/liberals-unveil-law-to-tackle-online-hate-speech.html|title=Liberali predstavljaju zakon o govoru mržnje na internetu|website=Toronto Star|date=23. 6. 2021|first=Kieran|last=Leavitt}}</ref> Godine 2023. [[Nova demokratska stranka Ontarija]] predložila je zakonski provođene sigurne prostore u [[Ontario|Ontariju]], Prijedlogom zakona 94 ''(Zakon o sigurnosnim zonama za 2SLGBTQI+ zajednicu)''. Zakonom bi "uvredljive primjedbe" postale prekršaj podložan novčanoj kazni do 25.000 dolara, ako se naprave u krugu od 100 metara od LGBTQ+ događaja koji odredi državni tužilac.<ref>{{cite web|title=Ontarijski NDP poziva na zakonske zaštite za drag nastupe|url=https://globalnews.ca/news/9601041/ontario-ndp-legal-protections-drag-performances/|website=[[Global News]]|date=4. 4. 2023|last=Jones|first=Allison}}</ref><ref>{{cite web|title=Zastupnik Ontarija želi obilježiti zone u kojima su "uvredljive primjedbe" nezakonite|url=https://nationalpost.com/news/canada/ontario-mpp-wants-to-demarcate-areas-in-which-offensive-remarks-are-illegal|website=[[National Post]]|date=6. 4. 2023|last=Hopper|first=Tristan}}</ref><ref>{{cite web|title=Bill 94|url=https://www.ola.org/sites/default/files/node-files/bill/document/pdf/2023/2023-04/b094_e.pdf|website=[[Zakonodavna skupština Ontarija]]|date=4. 4. 2023}}</ref> === Filipini === Filipinska komisija za žene osigurala je usvajanje Zakona o sigurnim prostorima (''Safe Spaces Act''), koji štiti građane od uznemiravanja na javnim mjestima. === Ujedinjeno Kraljevstvo === Početkom godine 2015. sve češće usvajanje sigurnih prostora na univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu izazvalo je kontroverze zbog optužbi da su korišteni za gušenje [[sloboda govora|slobode govora]] i različitih političkih stavova.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/education/2015/feb/06/safe-space-or-free-speech-crisis-debate-uk-universities|work=The Guardian|title=Siguran prostor ili sloboda govora? Kriza debate na britanskim univerzitetima|date=6. 2. 2015|first=Ian|last=Dunt}}</ref> U septembru 2016. tadašnja premijerka [[Theresa May]] kritikovala je univerzitete zbog provođenja politike "sigurnog prostora" usred zabrinutosti da autocenzura ograničava slobodu govora na kampusima. Premijerka je rekla da je "prilično izvanredno" da univerziteti zabranjuju raspravu o određenim temama koje bi mogle izazvati uvredu, te upozorila da gušenje slobode govora može imati negativan utjecaj na ekonomski i socijalni napredak Britanije.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/09/14/theresa-may-hits-out-at-universities-safe-spaces-for-stifling-fr/|title=Theresa May napada sveučilišne 'sigurne prostore' jer guše slobodu govora|last=Hughes|first=Laura|date=14. 9. 2016|newspaper=The Telegraph|access-date=14. 9. 2016}}</ref> === Sjedinjene Američke Države === U Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj koncept nastao je u [[Pokret za oslobođenje gejeva|pokretu za oslobođenje gejeva]]<ref name=Hanhardt>{{cite book|last1=Hanhardt|first1=Christina B.|title=Safe space: gay neighborhood history and the politics of violence|url=https://archive.org/details/safespacegayneig0000hanh|date=2013|location=Durham|isbn=978-0-8223-7886-0}}</ref> i [[feminizam|ženskom pokretu]], gdje "podrazumijeva određenu slobodu za govor i djelovanje, formiranje kolektivne snage i generiranje strategija za otpor... sredstvo, a ne cilj, i ne samo fizički prostor već i prostor stvoren okupljanjem žena u potrazi za zajednicom." Prvi sigurni prostori bili su [[gej bar]]ovi i grupe za podizanje svijesti.<ref name="Kenney">{{cite book|last=Kenney|first=Moira Rachel|title=Mapping Gay L.A.: The Intersection of Place and Politics|date=2001|page=24|publisher=Temple University Press|isbn=1-56639-884-3}}</ref> Godine 1989. organizacija Gay & Lesbian Urban Explorers (GLUE) razvila je program sigurnih prostora. Tokom svojih događaja, uključujući treninge o raznolikosti i radionice protiv homofobije, organizatori su dijelili magnete s obrnutim [[ružičasti trokut|ružičastim trokutom]] – simbolom organizacije [[ACT UP]] – okruženim zelenim krugom kako bi se "simboliziralo univerzalno prihvatanje", te su tražili "od saveznika da izlože magnete kako bi pokazali podršku gej pravima i označili svoje radne prostore slobodnim od homofobije".<ref>{{cite book|last=Raeburn|first=Nicole C.|title=Changing Corporate America from Inside Out: Lesbian and Gay Workplace Rights|url=https://archive.org/details/changingcorporat0000raeb|url-access=limited|date=2004|page=[https://archive.org/details/changingcorporat0000raeb/page/209 209]|isbn=0-8166-3999-X}}</ref> Organizacija ''Advocates for Youth'' na svojoj web-stranici navodi da je siguran prostor "Mjesto gdje se svako može opustiti i u potpunosti izraziti, bez straha da će se osjećati neugodno, nepoželjno ili izazvano zbog biološkog spola, rase ili etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili izražavanja, kulturnog porijekla, starosti ili fizičke i mentalne sposobnosti; mjesto gdje pravila čuvaju samopoštovanje, dostojanstvo i osjećaje svake osobe i snažno ohrabruju svakoga da poštuje druge."<ref>{{cite news|url=http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=607&Itemid=177|title=Glossary|newspaper=Advocates for Youth|access-date=24. 3. 2012}}</ref> Međutim, neki kulturu sigurnih prostora smatraju kršenjem [[Prvi amandman na Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Prvog amandmana na Ustav SAD-a]] i mehanizmom povlačenja od mišljenja suprotnih vlastitim.<ref>{{cite web|url=http://volanteonline.com/2016/09/38442/|title=Sigurni prostori narušavaju Prvi amandman|last=volanteonline|date=19. 9. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sigurni prostori mogu biti opasni|url=https://www.psychologytoday.com/blog/college-confidential/201703/safe-spaces-can-be-dangerous|access-date=5. 4. 2021|website=Psychology Today|language=en-US}}</ref> Općenito, "kultura sigurnih prostora" obuhvata pojedince ili institucije koje podržavaju siguran prostor za LGBT+ učenike i zaposlenike. Takve organizacije mogu nuditi ili zahtijevati obuku osoblja o raznolikosti, uključiti status sigurnog prostora u izjavu o misiji, objaviti izjavu o vrijednostima u uredu, online ili na štampanim materijalima, te, ako su dio koalicije, ohrabriti koaliciju da uvrsti taj status u svoju misiju i vrijednosti.<ref>{{cite web|url=http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=496&Itemid=177|title=Savjeti i strategije za stvaranje sigurnog prostora za GLBTQ mlade|publisher=Advocates for Youth|access-date=24. 3. 2012}}</ref> == Kritike == Protivnici sigurnih prostora tvrde da ta ideja guši [[sloboda govora|slobodu govora]]<ref>{{cite web|first=Timothy Garten|last=Ash|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2016/sep/16/safe-spaces-free-speech-university-prevent-no-platforming-academic-freedom|title=Sigurni prostori nisu jedina prijetnja slobodi govora|date=16. 9. 2016|work=[[The Guardian]]}}</ref><ref name="spiked">{{cite web|first=Tom|last=Slater|title=Tiranija sigurnih prostora|url=http://www.spiked-online.com/newsite/article/the-tyranny-of-safe-spaces/17933|website=Spiked|date=15. 1. 2016|access-date=26. 1. 2017}}</ref> ili briše granicu između zaštite od fizičke štete i nanošenja uvrede.<ref>[https://www.intelligencesquaredus.org/debates/trigger-warning-safe-spaces-are-dangerous Trigger Warning: Safe Spaces Are Dangerous] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260110225621/https://intelligencesquaredus.org/debates/trigger-warning-safe-spaces-are-dangerous/ |date=10. 1. 2026 }} (debata)</ref> Zagovornici sigurnih prostora, s druge strane, tvrde da su osobe izložene govoru mržnje direktno pogođene njime.<ref>{{Cite web|url=https://www.wbur.org/radioboston/2017/03/08/middlebury-protests-murray|title=Kontroverza slobodnog govora izbija na Middlebury Collegeu|website=www.wbur.org|date=8. 3. 2017}}</ref> U eseju iz septembra 2015. objavljenom u časopisu ''[[The Atlantic]]'', "The Coddling of the American Mind", [[Jonathan Haidt]] i [[Greg Lukianoff]] upozoravaju na uspon univerzitetskih kampusa kao sigurnih prostora i tvrde da vrednovanje "emocionalne sigurnosti" kao svetog cilja zanemaruje praktične i moralne kompromise, pogoršava političku polarizaciju te može usporiti emocionalni i intelektualni razvoj studenata.<ref>{{cite news|last1=Lukianoff|first1=Greg|author-link1=Greg Lukianoff|last2=Haidt|first2=Jonathan|author-link2=Jonathan Haidt|title=Kako upozorenja na okidače štete mentalnom zdravlju na kampusima|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2015/09/the-coddling-of-the-american-mind/399356/|access-date=9. 11. 2022|work=The Atlantic|date=septembar 2015|language=en}}</ref> Novinarka [[Judith Shulevitz]] je u tekstu za ''[[The New York Times]]'' iste godine napravila razliku između sastanaka na kojima učesnici pristaju osigurati siguran prostor i pokušaja da se cijeli studentski domovi ili studentske novine proglase sigurnim prostorima. Prema Shulevitzinoj, potonje je logična posljedica prvog: "Kada određene prostore označite sigurnim, implicira se da su ostali nesigurni. Iz toga slijedi da bi i oni trebali biti sigurniji." Kao primjer navela je siguran prostor na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]], kada je libertarijanka [[Wendy McElroy]] – poznata po kritikama pojma "[[kultura silovanja]]" – bila pozvana da održi govor: "Siguran prostor... bio je namijenjen osobama koje bi komentari mogli 'uznemiriti' ili 'aktivirati', kako bi se mogle oporaviti. Prostorija je bila opremljena kolačićima, bojankama, mjehurićima, plastelinom, umirujućom muzikom, jastucima, ćebadima, dudama i videom raspoloženih psića, kao i studentima i osobljem obučenim za suočavanje s traumom."<ref>{{cite news|title=Na fakultetu i skrivanje od zastrašujućih ideja|first=Judith|last=Shulevitz|author-link=Judith Shulevitz|url=https://www.nytimes.com/2015/03/22/opinion/sunday/judith-shulevitz-hiding-from-scary-ideas.html|newspaper=[[The New York Times]]|department=Op-ed|date=21. 3. 2015|access-date=23. 12. 2015}}</ref> Iste godine novinar [[Conor Friedersdorf]] kritikovao je korištenje sigurnih prostora na otvorenom za blokiranje medijskog izvještavanja o studentskim protestima, navodeći da takvo korištenje preokreće izvorna načela sigurnih prostora: "Ovo ponašanje je vrsta manipulacije sigurnošću: zastrašivanjem ili pokretanjem fizičke agresije krše se nečija prava, a zatim se ponaša kao da ta osoba čini vas nesigurnim."<ref>{{cite magazine|title=Kampusni aktivisti naoružavaju 'siguran prostor'|last=Friedersdorf|first=Conor|author-link=Conor Friedersdorf|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/11/how-campus-activists-are-weaponizing-the-safe-space/415080/|magazine=[[The Atlantic]]|department=Politics|date=10. 11. 2015|access-date=23. 12. 2015}}</ref> Tadašnji [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Barack Obama]] također je kritikovao sigurne prostore kao promotere intelektualne nezainteresovanosti: {{citat|S kim god da dođe da razgovara s vama, a vi se ne slažete, trebali biste ući u raspravu s njim. Ali ne biste ih trebali ućutkivati rekavši: 'Ne možeš doći jer sam preosjetljiv da bih slušao šta imaš za reći.' To nije način na koji učimo.<ref>{{cite magazine|title=Obama o liberalnim studentima koji žele biti "maženi": "To nije način na koji učimo"|last=Nelson|first=Libby|url=https://www.vox.com/2015/9/14/9326965/obama-political-correctness|magazine=[[Vox (web-stranica)|Vox]]|department=Politics|date=14. 9. 2015|access-date=6. 4. 2020}}</ref>}} Godine 2016. britanski glumac i pisac [[Stephen Fry]] kritikovao je sigurne prostore i [[upozorenje na okidač|upozorenja na okidače]] kao infantilizaciju studenata i moguću eroziju slobode govora.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.co.uk/entry/stephen-fry-speaks-about-erosion-of-free-speech-on-student-campuses_uk_570bb53de4b07a35187c5a96|title=Stephen Fry govori o eroziji 'slobode govora' na studentskim kampusima|last=George|first=Bowden|date=11. 4. 2016|work=[[HuffPost]]|access-date=25. 8. 2016}}</ref> [[Frank Furedi]] iz ''[[Los Angeles Times]]''-a i [[Candace Russell]] iz ''[[HuffPost]]''-a slično su ustvrdili da sigurni prostori doprinose [[eho komora (mediji)|eho komorama]] istomišljenika, izolujući one unutar tih komora od ideja koje izazivaju ili su suprotne njihovim.<ref>{{Cite news|last=Furedi|first=Frank|url=http://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-furedi-safe-space-20170105-story.html|title=Kampusi se raspadaju u 'sigurne prostore'|date=5. 1. 2017|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=27. 4. 2017|issn=0458-3035}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/candice-russell/safe-spaces-and-echo-cham_b_7043548.html|title=Sigurni prostori i eho komore: kako progresivni pokreti sami sebe koče|last=Russell|first=Candice|date=13. 4. 2015|website=[[HuffPost]]|access-date=27. 4. 2017}}</ref> Filozofkinja [[Christina Hoff Sommers]]<ref>Arnold, Tyler (14. 10. 2016). [https://www.campusreform.org/?ID=8258 "Sigurni prostori su 'recept za fanatizam', tvrdi Hoff Sommers"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250907155118/https://www.campusreform.org/?ID=8258 |date=7. 9. 2025 }}. Campus Reform.</ref> i sociologinja [[Tressie McMillan Cottom]]<ref>DeRuy, Emily. [https://www.theatlantic.com/education/archive/2016/08/finding-the-line-between-safe-space-and-segregation/496289/ "Tanka linija između sigurnog prostora i segregacije"]. ''The Atlantic'', 17. 8. 2016.</ref> također su se pridružile kritikama ovog koncepta. Godine 2016. [[Univerzitet u Chicagu]] poslao je pismo dobrodošlice novim studentima, potvrđujući posvećenost raznolikosti, učtivosti i poštovanju, te ih obavijestio da fakultet ne podržava upozorenja na okidače, ne otkazuje kontroverzne govornike i ne "odobrava stvaranje intelektualnih 'sigurnih prostora' u kojima se pojedinci mogu povući od misli i ideja suprotnih vlastitim".<ref>{{Cite web|url=https://www.npr.org/2016/08/26/491531869/university-of-chicago-tells-freshmen-it-does-not-support-trigger-warnings|title=Univerzitet u Chicagu obavještava brucoše da ne podržava 'upozorenja na okidače'|website=NPR.org}}</ref> Uprkos kritikama, neki akademici branili su praksu sigurnih prostora. Chris Waugh, doktorand na [[Univerzitet u Manchesteru|Univerzitetu u Manchesteru]], oslanjajući se na rad [[Jürgen Habermas|Jürgena Habermasa]] i [[Nancy Fraser]], tvrdi da mediji dosljedno pogrešno predstavljaju sigurne prostore. Waugh opisuje sukob između perspektive koja se fokusira na prilagođavanje jednoj javnoj sferi – s naglaskom na otpornost, eliminaciju ranjivosti i samopouzdanje kao jedini odgovor na štetu – i perspektive koja teži stvaranju više međusobno povezanih društvenih sfera, gdje sigurni prostori služe studentima kao forum za razvijanje strategija i jezika kojim se aktivno odupiru šteti u ostatku društva.<ref>{{cite book|last=Waugh|first=Chris|chapter=In Defence of Safe Spaces: Subaltern Counterpublics and Vulnerable Politics in the Neoliberal University|date=2019|pages=143–168|editor-last=Breeze|editor-first=Maddie|editor2-last=Taylor|editor2-first=Yvette|editor3-last=Costa|editor3-first=Cristina|publisher=Springer International Publishing|language=en|doi=10.1007/978-3-030-15246-8_7|isbn=978-3-030-15246-8|title=Time and Space in the Neoliberal University: Futures and fractures in higher education|s2cid=197804696}}</ref> Sigurni prostori u obrazovanju kritikuju se i zbog toga što studente mogu učiniti nesposobnim da iznesu vlastite ideje.<ref name="FlensnerVonderLippe2019">{{cite journal|last1=Flensner|first1=Karin K.|last2=Von der Lippe|first2=Marie|title=Being safe from what and safe for whom? A critical discussion of the conceptual metaphor of 'safe space'|journal=Intercultural Education|date=4. 5. 2019|volume=30|issue=3|pages=275–288|doi=10.1080/14675986.2019.1540102|doi-access=free|hdl=1956/22226|hdl-access=free}}</ref> Boostrom je godine 1998. tvrdio da se kritički dijalog o socijalnoj pravdi ne može poticati "pretvaranjem učionice u 'siguran prostor', mjesto na kojem nastavnici isključuju sukob... Moramo biti hrabri jer ćemo usput biti 'ranjivi i izloženi'; susresti ćemo se sa slikama koje su 'otuđujuće i šokantne'. Bit ćemo jako nesigurni."<ref name="AraoClemens2013"/> Razvijajući Boostromove ideje, godine 2013. Brian Arao i Kristi Clemens uveli su termin "hrabri prostor" (''brave space'') kao zamjenu za sigurne prostore u učenju o raznolikosti i socijalnoj pravdi.<ref name="AraoClemens2013">{{cite book|last1=Arao|first1=B.|last2=Clemens|first2=K.|date=2013|chapter-url=https://static1.squarespace.com/static/5b6af3b236099ba883a28b1e/t/5dcc5b2ae2b90a3c5af08fc5/1573673770842/From+Safe+Spaces+to+Brave+Spaces_2013.pdf|chapter=From Safe Spaces to Brave Spaces: A New Way to Frame Dialogue around Diversity and Social Justice|title=The Art of Effective Facilitation: Reflections from Social Justice Educators|editor-last=Landreman|editor-first=L. M.|pages=135–150|location=Sterling, VA|publisher=Stylus|isbn=9781579229740}}</ref><ref name="FlensnerVonderLippe2019"/> Prema njima, hrabri prostori odlikuju se sljedećim karakteristikama: "kontroverza uz učtivost", "preuzimanje odgovornosti za namjere i utjecaje", "izazov po slobodnom izboru", "poštovanje" i "bez napada".<ref name="AraoClemens2013"/><ref name="Ali2017">{{cite web|last=Ali|first=Diana|date=2017|url=https://www.naspa.org/files/dmfile/Policy_and_Practice_No_2_Safe_Brave_Spaces.pdf|title=Safe Spaces and Brave Spaces: Historical Context and Recommendations for Student Affairs Professionals|publisher=Research and Policy Institute, National Association of Student Personnel Administrators|access-date=13. 12. 2022}}</ref> Nacionalno udruženje administratora studentskog osoblja (NASPA) predložilo je da se termin "hrabri prostor" usvoji kao zamjena za sigurne prostore na kampusima.<ref name="Ali2017"/> Michael Wilson, direktor Magic City Acceptance Academy – [[čarter škola|čarter škole]] u predgrađu [[Birmingham (Alabama)|Birminghama u Alabami]] – nazvao je svoju školu hrabrim prostorom.<ref>{{cite news|last1=McGibney|first1=Megan|title=Magic City Acceptance Academy je utočište za LGBTQ učenike dok zakonodavci napadaju njihova prava|url=https://www.teenvogue.com/story/alabama-magic-city-acceptance-academy|access-date=9. 1. 2023|work=Teen Vogue|date=14. 6. 2022}}</ref> == U popularnoj kulturi == "Safespace" je naziv predloženog superjunaka iz Marvel Comicsa, koji pomaže ekipi [[New Warriors]] zajedno sa srodnim likom "Snowflakeom"; oboje su nebinarni. Snowflake posjeduje sposobnosti zasnovane na ledu slične onima [[Iceman (Marvel Comics)|Icemana]] iz grupe [[X-Men]], dok Safespace može generisati reaktivna, odbrambena [[polje sile (tehnologija)|polja sile]] koja štite samo druge osobe, a ne njega samog.<ref>{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/introducing-the-new-new-warriors|title=Upoznajte nove 'New Warriorse'|website=Marvel Entertainment}}</ref> Dio publike kritikovao je ovo kao podrugljivu referencu na [[pahuljica (sleng)|slengov. upotrebu termina]]<ref>{{Cite web|last=Marr|first=Rhuaridh|url=https://www.metroweekly.com/2020/03/marvel-branded-tone-deaf-for-non-binary-superhero-called-snowflake/|title=Marvel prozvan "gluvonemim za ton" zbog nebinarnog superjunaka zvanog 'Snowflake'|date=21. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322160223/https://www.metroweekly.com/2020/03/marvel-branded-tone-deaf-for-non-binary-superhero-called-snowflake/|archive-date=22. 3. 2020}}</ref>, a strip nikada nije objavljen – što je dijelom moglo biti i zbog toga što je zakazani datum objavljivanja, 15. april 2020., pao u period [[COVID-19 pandemija|COVID-19 zatvaranja]] u SAD-u.<ref>{{Cite web|first=Rich|last=Johnston|date=31. 7. 2023|title=Marvel neće, pa DC uvodi superjunaka zvanog Snowflake (gotovo)|url=https://bleedingcool.com/comics/marvel-wont-so-dc-comics-introduces-a-superhero-called-snowflake/|access-date=16. 6. 2025|website=bleedingcool.com|language=en}}</ref> Animirana serija ''South Park'' posvetila je [[Safe Space (South Park)|jednu epizodu]] ismijavanju ideje sigurnih prostora. Godine 2023. u dječijoj knjizi za srednju školu ''[[Jude Saves the World]]'', dvanaestogodišnjem [[nebinarnost|nebinarnom]] protagonistu dvije odrasle osobe pomažu da u lokalnoj javnoj biblioteci postavi siguran prostor, a mjesečni skupovi privlače i LGBTQ+ osobe i njihove prijatelje.<ref>{{cite web|title=Jude Saves the World|url=https://www.publishersweekly.com/9781338855876|website=[[Publishers Weekly]]|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Knjiga je izazvala političke reakcije u Teksasu godine 2025.<ref>{{cite web|last=Lozano|first=Juan A.|title=Texas A&M otpustio profesora engleskog zbog kolegija o dječijoj književnosti koji su kritičari nazvali "DEI i LGBTQ indoktrinacijom"|url=https://newrepublic.com/article/200229/texas-am-professor-fired-gender-ideology-maga|access-date=31. 10. 2025|website=[[fortune.com]]|date=11. 9. 2025}}</ref> == Također pogledajte == * [[Auto-segregacija]] * [[Mikroagresija]] * ''[[No Safe Spaces]]'' * [[Feministički separatizam]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * [http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=608&Itemid=177 "Stvaranje sigurnog prostora za GLBTQ mlade: priručnik"], ''AdvocatesforYouth.org''. * [https://safe.space/the-safespace-movement.html "U odbranu pokreta sigurnih prostora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171003224920/https://safe.space/the-safespace-movement.html|date=3. 10. 2017}}, ''The New Unionism Network, safe.space''. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalna pravda]] [[Kategorija:LGBTQ i obrazovanje]] [[Kategorija:LGBTQ simboli]] [[Kategorija:LGBTQ i društvo]] [[Kategorija:LGBTQ]] f4t3ssye8g1rxd6w7txlr181d1zj0jj Slash fikcija 0 533523 3899933 3872315 2026-06-23T03:55:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899933 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Slash.svg|mini|80px|Kosa crta (slash), simbol koji se koristi za razdvajanje dva imena u romantičnom uparivanju, daje ime slash fikciji.]] '''Slash fikcija''' (poznata i kao '''slashfic''') žanr je [[Fanovska fikcija|fanovske fikcije]] koji se fokusira na [[Romantika (ljubav)|romantične]] ili [[Seksualna privlačnost|seksualne veze]] između fiktivnih likova istog spola.<ref name="SATW">Bacon-Smith, Camille. "Spock Among the Women." New York Times Sunday Book Review, 16. 11. 1986</ref><ref name=VisCult>{{cite book|title=Visual Culture: Images and Interpretations|first1=Norman |last1=Bryson |author2=Michael Ann Holly |author3=Keith P. F. Moxey |name-list-style=amp |pages=304–305|chapter=Feminism, Psychoanalysis, and Popular Culture|year=1994|publisher=Wesleyan University Press|isbn=978-0-8195-6267-8}}</ref> Iako se termin "slash" prvobitno odnosio samo na priče u kojima su muški likovi uključeni u eksplicitnu seksualnu vezu kao primarni element radnje ("m/m slash"), on se sada koristi i za označavanje bilo koje fanovske priče koja sadrži romantično uparivanje između likova istog spola. Mnogi obožavatelji izdvajaju slash sa ženskim likovima kao poseban žanr, koji se obično naziva [[femslash]] (poznat i kao "f/f slash" ili "femmeslash"). Ove priče, koje su napisali obožavatelji, često nisu prihvaćene u [[Kanon (fikcija)|kanonu]] djela, a likovi obično nisu uključeni u takve veze u svojim odgovarajućim fiktivnim univerzumima.<ref name="Kustritz" /> == Historija == [[Datoteka:Leonard Nimoy William Shatner Star Trek 1968.JPG|mini|desno|180px|Kirk i Spock iz ''Zvjezdanih staza'']] Uobičajeno je mišljenje da je slash fikcija nastala krajem 1960-ih, unutar [[Fandom|fandoma]] [[Fanovska fikcija|fanovske fikcije]] serije ''[[Zvjezdane staze: Originalna serija]]'', počevši sa pričama "[[Kirk/Spock]]" koje su uglavnom pisale obožavateljice serije i koje su se privatno distribuirale među prijateljima.<ref>{{Cite web |date=7. 7. 2011 |title=Short History of Kirk/Spock Slash |url=http://beyonddreamspress.com/history.htm |access-date=9. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707231116/http://beyonddreamspress.com/history.htm |archive-date=7. 7. 2011 |url-status=live }}</ref><ref name="SATW"/><ref name=CHot20thcent799>{{cite book |title=The Cambridge history of twentieth-century English literature |url=https://archive.org/details/isbn_0521820774 |last1= Laura |first1= Marcus|first2=Peter |last2=Nicholls |year=2004 |publisher= Cambridge University Press|page= [https://archive.org/details/isbn_0521820774/page/798 799]|isbn=978-0-521-82077-6}}</ref> Ime potječe od upotrebe simbola [[Kosa crta|kose crte]] (/) u spominjanjima K/S-a krajem 1970-ih (što označava priče u kojima su Kirk i Spock imali romantičnu [i često seksualnu] vezu), u poređenju sa znakom [[ampersand|ampersanda]] (&) koji se konvencionalno koristio za K&S ili fikciju o ''prijateljstvu'' između Kirka i Spocka. Neko vrijeme termini ''slash'' i ''K/S'' (za "Kirk/Spock") koristili su se naizmjenično. Slash se kasnije proširio na druge grupe obožavatelja, prvo na serije ''[[Starsky i Hutch]]'', ''[[Blakeova sedmorka]]'' i ''[[Profesionalci (serija)|Profesionalci]]'',<ref name="Kustritz">{{cite journal | last = Kustritz | first = Anne |date=2003 | title = Slashing the Romance Narrative | journal = The Journal of American Culture | volume = 26 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/1542-734X.00098 |url=http://www.asu.edu/courses/fms351vm/total-readings/fms351-L14-reading01.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622084932/http://www.asu.edu/courses/fms351vm/total-readings/fms351-L14-reading01.pdf |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=live }}</ref> a zatim na mnoge druge, konačno stvarajući fandom zasnovan na konceptu slasha.<ref name="Boyd">Boyd, Kelly (2001) [http://ir.lib.sfu.ca/dspace/handle/1892/8734 "One index finger on the mouse scroll bar and the other on my clit" : slash writers' views on pornography, censorship, feminism and risk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200609110917/http://ir.lib.sfu.ca/dspace/handle/1892/8734 |date=9. 6. 2020 }}</ref><ref name="Normal Female Interest">Henry Jenkins, sa Cynthiom Jenkins i Shoshannom Green, "'[http://web.mit.edu/cms/People/henry3/bonking.html The Normal Female Interest in Men Bonking': Selections from Terra Nostra Underground and Strange Bedfellows] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310023833/http://web.mit.edu/cms/People/henry3/bonking.html |date=10. 3. 2009 }}," u Cheryl Harris i Alison Alexander (ur.) Theorizing Fandom: Fans, Subculture, and Identity (Hampton Press, 1998).</ref> Mnoge rane slash priče bile su zasnovane na uparivanju dva bliska prijatelja, "herojskoj dijadi" ili "Jednom pravom uparivanju" (One True Pairing), kao što su Kirk/Spock ili Starsky/Hutch; obrnuto, klasično uparivanje između [[Folija (književnost)|kontrastnih likova]] bilo je ono između [[Roj Blake|Blakea]] i [[Kerr Avon|Avona]] iz serije ''[[Blakeova sedmorka]]''.<ref name=Tosenberger/> Prve K/S priče nisu bile odmah prihvaćene od svih obožavatelja ''Zvjezdanih staza''.<ref name="sinclair-01">Jenna Sinclair, [http://www.beyonddreamspress.com/history.htm Short History of Kirk/Spock Slash] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128160929/http://www.beyonddreamspress.com/history.htm |date=28. 1. 2021 }}. Pristupljeno: 30. 6. 2008</ref> Kasnije su autorice poput [[Joanna Russ|Joanne Russ]] proučavale i recenzirale ovaj fenomen u esejima i dale žanru određeni akademski ugled.<ref>Russ, Joanna, "Pornography by Women for Women, With Love" u njenoj knjizi, ''Magic Mommas, Trembling Sisters, Puritans & Perverts''. New York: The Crossing Press: 1985.</ref><ref>Penley, Constance, "Feminism, Psychoanalysis, and the Study of Popular Culture." U Grossberg, Lawrence, ur., ''Cultural Studies'', Rutledge 1992, str. 479. Detaljno ispitivanje K/S-a kroz prizmu feminizma i feminističkih studija.</ref> Veća kasnija tolerancija i prihvatanje homoseksualnosti, kao i rastuća frustracija zbog prikazivanja gej veza u glavnim medijima, potaknuli su rastuću želju kod autora da istražuju te teme pod vlastitim uslovima, koristeći etablirane medijske likove. Slash fikcija ''Zvjezdanih staza'' ostala je važna obožavateljima, dok je nova slash fikcija nastajala oko drugih televizijskih emisija, filmova i knjiga sa naučnofantastičnim ili akciono-avanturističkim korijenima. Rani obožavatelji slasha u Engleskoj bojali su se da će biti uhapšeni jer je slash kršio tadašnje zakone o opscenosti u toj državi.<ref>{{cite journal|last1=Falzone|first1=P.J.|title=The Final Frontier Is Queer: Aberrancy, Archetype and Audience Generated Folklore in K/S Slashfiction|journal=[[Western Folklore]]|year=2005|volume=64|issue=3/4|pages=243–261|jstor=25474751}}</ref> === Izvori slasha === Od svojih najranijih dana, slash fikcija bila je posebno inspirisana popularnim franšizama [[Špekulativna fikcija|špekulativne fikcije]],<ref>Seed, David Seed (ur.), ''A Companion to Science Fiction'' (2005), "Science Fiction/Criticism" str. 57, {{ISBN|1-4051-1218-2}}</ref><ref name=CHot20thcent798/> vjerovatno zbog toga što špekulativnoj fikciji mogu nedostajati dobro razvijeni ženski likovi ili zato što špekulativni elementi omogućavaju veću slobodu u reinterpretaciji kanonskih likova. Međutim, drugi veliki opusi slash fikcije, poput serija ''Starsky i Hutch'' ili ''Profesionalci'', zasnovani su na nešpekulativnim izvorima. Slash fikcija prati popularne medije, a nove priče se neprestano stvaraju. Postoji određena korelacija između popularnosti i aktivnosti svake vrste slash fikcije i izvora materijala. Neki čitaoci i pisci slash fikcije skloni su strogom pridržavanju kanonskog izvora svoje fikcije, dok drugi učesnici mogu pratiti slash sadržaj, a da pri tome nisu obožavatelji originalnog izvornog materijala.<ref>Green, Shoshanna, Cynthia Jenkings i Henry Jenkins. "Normal Female Interest in Men Bonking: Selections From 'The Terra Nostra Underground' and 'Strange Bedfellows'." Ur. C. Harris i A. Alexander. Theorizing Fandom: Fans, Subculture and Identity. New Jersey: Hampton, 1998: str. 9–38.</ref> === Slash na internetu === Sve dok internet nije postao dostupan široj javnosti početkom 1990-ih, slash je bilo teško pronaći. Objavljivao se samo u neprofitnim [[Fanzin|fanzinima]] (često zvanim samo "zinovi") koje su uređivali obožavatelji, a čija je cijena obično bila tek toliko visoka da pokrije troškove štampanja,<ref name="Kustritz" /> i prodavali su se putem oglasnih fanzina ili na konvencijama. Pojavom interneta, pisci slash fikcije stvorili su [[Mailing lista|mailing liste]] koje su postepeno zauzele mjesto udruženja amaterske štampe (APA) i web-sajtova poput portala [[FanFiction.Net]]<ref name=CHot20thcent798>{{cite book |title=The Cambridge history of twentieth-century English literature |url=https://archive.org/details/isbn_0521820774 |last1= Laura |first1= Marcus|first2=Peter |last2=Nicholls |year=2004 |publisher= Cambridge University Press|page= [https://archive.org/details/isbn_0521820774/page/798 798]|isbn=978-0-521-82077-6}}</ref> (koji su postepeno počeli preuzimati mjesto zinova). Forumi i oglasne ploče bili su aktivni tokom prve polovine prve decenije novog milenija, a sajtovi kao što su [[Angelfire]], [[GeoCities]] i [[ProBoards]] bili su prilično uspješni. Ostala mjesta na kojima se slash objavljivao, i još uvijek se objavljuje, jesu [[Facebook]] i privatne grupe. Mnogo kasnije pojavio se [[Archive of Our Own]]. Kako se objavljivanje slasha postepeno selilo na internet, polje se otvorilo većem broju pisaca, pa je objavljena i veća količina materijala. Internet je autorima slasha omogućio veću slobodu od štampe: priče su mogle uključivati grananje radnje, linkove, kolaže, mikseve pjesama i druge inovacije. Internet je povećao vidljivost slasha i broj čitalaca, jer su čitaoci sada mogli pristupiti pričama iz vlastitog doma po znatno nižoj cijeni, budući da su zinovi koštali više od internetske veze. Broj zastupljenih [[Fandom|fandoma]] dramatično je porastao, posebno onih posvećenih naučnoj fantastici, fantastici i policijskim dramama.<ref name="Kustritz" /> Internet je također povećao nivo interakcije s čitaocima, olakšavajući obožavateljima da komentarišu priče, pišu recenzije epizoda i raspravljaju o trendovima u samom slash fandomu. Web-sajtovi i fanzini posvećeni obožavateljima serija i filmova kao što su ''[[Dosjei X]]'', ''[[Zvjezdana vrata]]'', ''[[Harry Potter]]'' i ''[[Buffy, ubica vampira]]'' postali su uobičajeni, s desetinama hiljada dostupnih slash priča.<ref name=CHot20thcent798/> == Kritička i queer pažnja == Slash fikcija privukla je više akademske pažnje od ostalih žanrova fanovske fikcije.<ref name=CHot20thcent799/> Slash fikcija bila je predmet nekoliko značajnih [[Akademske studije o obožavateljima|akademskih studija]] početkom 1990-ih, kao dio pokreta [[Kulturalni studiji|kulturalnih studija]] unutar humanističkih nauka: većina njih, što je karakteristično za kulturalne studije, pristupa slash fikciji iz etnografske perspektive i govori prvenstveno o piscima slash fikcije i zajednicama koje se oko nje formiraju. Slasheri su konfigurirani kao obožavatelji koji su se opirali kulturi.<ref name=Allington/> Neke studije – naprimjer ona italijanske antropologinje Mirne Ciconi – fokusiraju se na tekstualnu analizu same slash fikcije. Slash fikciju često su ignorisali [[Queer teorija|queer teoretičari]].<ref>{{cite journal |author1=Dhaenens F. |author2=Van Bauwel S. |author3=Biltereyst D. | year = 2008 | title = Slashing the Fiction of Queer Theory | journal = Journal of Communication Inquiry | volume = 32 | issue = 4 | pages = 335–347 | doi = 10.1177/0196859908321508 |s2cid=143260104 }}</ref> Međutim, slash fikcija opisana je kao važna za [[LGBTQ]] zajednicu i za formiranje queer identiteta jer predstavlja otpor prema očekivanju heteroseksualnosti.<ref>{{cite book |title=Science Fiction Curriculum, Cyborg Teachers, & Youth Culture(s) |last1=Weaver |first1=John A. |first2=Karen |last2=Anijar |first3=Toby |last3=Daspit |page=84|year=2003 |publisher=P. Lang |location=US |isbn=978-0-8204-5044-5}}</ref> U društvu u kojem je heteroseksualnost norma, a homoseksualnost visoko stigmatizirana, internetski forum ponekad je jedini prostor u kojem mladi članovi LGBTQ zajednice mogu biti otvoreni o svojoj seksualnosti. Mladi članovi zajednice prolaze kroz period u kojem još uvijek istražuju svoj identitet, oznake i zamjenice. Pisanjem slash fikcije, queer omladina može koristiti svoje omiljene likove i priče kako bi stvorila scenarije koji im omogućavaju istraživanje vlastitih osjećaja, misli i sebe. U tom smislu, slash fikcija nudi queer omladini priliku niskog rizika da istraže ko su. Mogu ostati anonimni dok stvaraju svijet u kojem se mogu izraziti kreativno i slobodno.<ref>{{cite web|title=The Importance of Fanfiction For Queer Youth|url=https://theestablishment.co/the-importance-of-fanfiction-for-queer-youth-4ec3e85d7519#.rsbnznbs4|first=Jane|last=Hu|website=The Establishment|access-date=15. 3. 2017}}{{Mrtav link|date=1. 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Međutim, slash fikcija također je kritikovana kao nereprezentativna za gej zajednicu u cjelini,<ref>{{Cite journal|title = 'Fandom is full of pearl clutching old ladies': Nonnies in the online slash closet|last = Brennan|first = Joseph|year = 2014|journal = International Journal of Cultural Studies|doi = 10.1177/1367877913496200|issue = 4|volume = 17|pages = 363–380|s2cid = 145482477}}</ref> te kao medij koji se koristi za izražavanje feminističke frustracije popularnom i špekulativnom fikcijom.<ref>{{cite book |title=Liquid Metal: The Science Fiction Film Reader |last=Sean |first=Redmond |page = 279 |year=2004 |publisher=Wallflower Press |location=US |isbn=978-1-903364-87-1}}</ref> Dominantna demografska grupa među čitaocima slash fikcije su žene. Spisateljica naučne fantastike [[Joanna Russ]] (koja je i sama lezbijka), autorica knjige ''[[How to Suppress Women's Writing|Kako potisnuti žensko pisanje]]'', jedna je od prvih velikih autorica naučne fantastike koja je slash fikciju i njene kulturne i književne implikacije shvatila ozbiljno.<ref>[http://jprstudies.org/2011/03/interview-joanna-russ/ Francis, Conseula i Piepmeier, Alison. "Interview: Joanna Russ" "Journal of Popular Romance Studies" #1.2; 31. 3. 2011]. Jprstudies.org. Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> U svom eseju "Pornography by Women for Women, with Love" ("Pornografija od žena za žene, s ljubavlju"), Russ tvrdi da, s obzirom na vezu Kirka i Spocka, slash fikcija kombinuje i muške i ženske osobine emocionalne ranjivosti. Takva ravnopravna veza, ona tvrdi, negira neravnotežu moći koja se obično viđa u regularnoj fanovskoj fikciji. == Definicija i višeznačnost == Fandomi slash fikcije skloni su tome da budu raznoliki i odvojeni, pri čemu svaki ima svoja pravila stila, bonton, historiju, te omiljene priče i autore. Slash se ne može komercijalno distribuirati zbog zakona o autorskim pravima i, sve do 1990-ih, bio je ili nedistribuiran ili objavljivan u [[Fanzin|zinovima]].<ref name=EEL>Decarnin, Camilla (2006) "Slash Fiction" u Gaëtan Brulotte i John Phillips (ur.) ''Encyclopedia of Erotic Literature'' New York: Routledge, str. 1233–1235.</ref> Danas se slash fikcija najčešće objavljuje na [[Tumblr|Tumblru]], nalozima na platformi [[LiveJournal]] i drugim web-sajtovima, kao što je [[Archive of Our Own]]. Pravni stručnjaci koji promovišu reformu autorskih prava ponekad koriste slash fikciju kao primjer [[Semantička demokratija|semiotičke demokratije]].<ref>Vidi npr. Siva Vaidhyanathan, 'Critical Information Studies: A Bibliographic Manifesto' (2006) 20 ''Cultural Studies'' 292.</ref> Termin ''slash fikcija'' sadrži nekoliko višeznačnosti. Zbog nedostatka kanonskih homoseksualnih veza u izvornim medijima u vrijeme kada je slash fikcija počela nastajati, neki su priče o slash fikciji počeli posmatrati kao isključivo izvan njihovih odgovarajućih kanona te su smatrali da se termin "slash fikcija" primjenjuje samo kada istospolna romantična ili erotska veza likova o kojoj autor piše nije dio kanona izvornika, a da fanovska fikcija o [[Kanon (fikcija)|kanonskim]] istospolnim vezama stoga nije slash.<ref name="Tosenberger">{{cite journal | last1 = Tosenberger | first1 = Catherine | year = 2008 | title = Homosexuality at the Online Hogwarts: Harry Potter Slash Fanfiction | journal = Children's Literature | volume = 36 | pages = 185–207 | doi = 10.1353/chl.0.0017 | s2cid = 143937185 }}</ref> Nedavno pojavljivanje otvoreno gej i biseksualnih likova na ekranu, kao što su [[Willow Rosenberg|Willow]] i [[Tara Maclay|Tara]] u televizijskoj seriji ''[[Buffy, ubica vampira]]'', likovi serije ''[[Queer as Folk]]'',<ref name=Tosenberger/> [[Jack Harkness]] u seriji ''[[Doctor Who]]'' i brojni likovi u seriji ''[[Torchwood]]'', izazvalo je mnogo dodatnih rasprava o ovom problemu. Pridržavanje spomenute definicije ostavlja takve priče bez prikladne oznake, tako da ovo razlikovanje nije široko usvojeno.<ref name=Tosenberger/> Neki autori slasha također pišu slash fikciju koja sadrži [[Transrodnost|transrodne]] teme te transrodne, [[Transeksualnost|transeksualne]] ili [[Interspolnost|interspolne]] likove. Kao rezultat toga, o tačnoj definiciji termina često se žestoko raspravljalo unutar raznih slash fandoma. Najstroža definicija smatra da samo priče o vezama između dva muška partnera ('M/M') predstavljaju 'slash fikciju', što je dovelo do evolucije termina [[femslash]]. Fikcija slična slashu također se piše u raznim fandomima japanskih [[Anime|animea]] ili [[Manga|mangi]], ali se obično naziva [[shōnen-ai]] ili [[yaoi]] za veze između muških likova, odnosno [[shōjo-ai]] ili [[yuri]] za ženske likove. Zbog sve veće popularnosti i rasprostranjenosti slasha na internetu posljednjih godina, neki koriste ''slash'' kao generički termin za svaku erotsku fanovsku fikciju, bilo da prikazuje heteroseksualne ili homoseksualne veze. To je izazvalo zabrinutost kod drugih pisaca slasha koji smatraju da, iako može biti erotičan, slash po definiciji to nije te da definisanje svake erotske fikcije kao slasha čini takvu fikciju neprikladnom za potencijalne maloljetne čitaoce [[Homoromantika|homoromantične]] fanovske fikcije. Pored toga, brojni novinari koji pišu o fenomenu fanovske fikcije općenito izgleda vjeruju da je ''sva'' fanovska fikcija slash, ili barem erotskog karaktera.<ref>Dery, Mark. Glossary. Flame Wars: The Discourse of Cyber Culture. North Carolina: Duke UP, 1994.</ref><ref>Viegener, Matias. "The Only Haircut That Makes Sense Anymore." Queer Looks: Lesbian & Gay Experimental Media. Routledge, New York: 1993.</ref><ref>Dundas, Zach, "[http://wweek.com/story.php?story=5307 Hobbits Gone Wrong] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080508040011/http://wweek.com/story.php?story=5307 |date=8. 5. 2008 }}." U ''Willamette Week'', 14. 7. 2004, pristupljeno: 15. 7. 2008. Manje nego pohvalan izvještaj o slash fikciji i njenoj ulozi u "Bit Of Earth" prevari koja je uključivala obožavatelje filmskog serijala ''[[Gospodar prstenova (filmska trilogija)|Gospodar prstenova]]''.</ref> Takve definicije ne uspijevaju razlikovati erotski od romantičnog slasha, kao ni slash, het (djela koja se prvenstveno fokusiraju na heteroseksualne veze) i gen (djela koja ne uključuju romantični fokus). Sam znak kose crte (/), kada se stavi između imena likova, počeo je značiti skraćenu oznaku za romantičnu vezu, bez obzira na to da li je uparivanje heteroseksualno ili homoseksualno, romantično ili erotsko.<ref name=Tosenberger/> == Slash i originalni izvori medija == Za mnoge ljude slash je kontroverzna tema. Osim pravnih pitanja povezanih s tradicionalnom fanovskom fikcijom, neki vjeruju da narušava ugled etabliranih medijskih likova kada se oni prikazuju na način koji nikada nije kanonski ilustriran.<ref>Hunter, Kendra. "Characterization Rape." ''The Best of Trek 2''. New York: New American Library, 1977.</ref> Ipak, teško je pronaći zvanično neodobravanje samog slasha. Već 1981. godine kompanija [[Lucasfilm]] izdavala je pravne opomene obožavateljima koji su pisali seksualno eksplicitne priče.<ref>{{Citation | last1 = Jenkins | first1 = Henry | author-link1 = Henry Jenkins | contribution = Quentin Tarantino's Star Wars? Digital Cinema, Media Convergence, and Participatory Culture. | editor-last = Durham | editor-first = Meenakshi Gigi | editor2-last = Kellner | editor2-first = Douglas | editor-link1 = Meenakshi Gigi Durham | title = Media and cultural studies: keyworks | page = 558 | publisher = Wiley-Blackwell | location = Malden | year = 2012 | isbn = 9780470658086 }}</ref> [[J. K. Rowling]] / [[Warner Bros.]] slali su pisma sa zahtjevom za [[Zabrana daljeg postupanja|obustavu]] u kojima se navode "seksualno eksplicitni" tekstovi na internetu, iako Rowling odobrava pisanje fanovske fikcije općenito, postavljajući linkove na fanovsku fikciju na svom web-sajtu i otvoreno priznajući slash fikciju, uz zadržavanje stava da uparivanja poput onih između Harryja i Draca te Harryja i Snapea nisu kanonska.{{Nedostaje referenca}} Nasuprot tome, neki kreatori medija bili su prijemčiviji za slash. U DVD komentaru za epizodu "A Hole in the World" serije ''Angel'', kreator serije [[Joss Whedon]] izjavio je: "Spike i Angel... družili su se godinama, godinama i godinama. Bili su svakakvi devijanti. Da li ljudi misle da nikad nisu...? Dajte, ljudi! Oni su tipovi otvorenog uma!", kao i trenutak kada Spike kaže: "Angel i ja nikada nismo bili intimni. Osim onog jednog puta..." liku [[Illyria|Illyriji]] u epizodi "Power Play". Kompanija Renaissance Pictures pozvala je autoricu femslasha Melissu Good da napiše scenarije za seriju ''[[Xena: Princeza ratnica]]''. Neki ljudi kažu da vide slične dokaze o takvim vezama i u drugim serijama kao što su ''[[Smallville]]'',<ref>[http://www.ejumpcut.org/archive/jc48.2006/gaySmallville/index.html The Kryptonite closet: Silence and queer secrecy in ''Smallville'']. Ejumpcut.org. Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> ''[[Lovci na natprirodno]]''<ref>{{cite journal | last = Tosenberger | first = Catherine | year = 2008 | title = "The epic love story of Sam and Dean": Supernatural, queer readings, and the romance of incestuous fan fiction | journal = Transformative Works and Cultures | volume = 1 | doi = 10.3983/twc.2008.0030 | doi-access= free }} </ref> i ''[[Due South]].''<ref>{{cite book |last = Bury |first = Rhiannon |chapter = A Critical Eye for the Queer Text: Reading and Writing Slash Fiction on (The) Line |title = The International Handbook of Virtual Learning Environments |publisher = Springer Netherlands |year = 2006 |doi = 10.1007/978-1-4020-3803-7_46 |isbn = 978-1-4020-3803-7 |pages= 1151–1167 }}</ref> Fandom serije ''Due South'' bio je jedan od prvih koji se pojavio na internetu, nakon što je serija debitovala 1994. godine.<ref>{{Cite journal|title = due South - Fanlore| journal=Chicago Tribune | date=12. 12. 1995 |url = http://fanlore.org/wiki/Due_South|publisher=[[Fanlore]]|access-date = 8. 2. 2016| last1=Johnson | first1=Allan }}</ref> Godine 1999. kreator serije ''Due South'', [[Paul Haggis]], učestvovao je na panelu za pitanja i odgovore s internetskom newsgrupom posvećenom seriji. Članovi newsgrupe upitali su Haggisa ima li problem s tim što obožavatelji vide likove koje je on stvorio (detektiva Raya Vecchija i policajca Bentona Frasera) kao osobe koje su zaljubljene jedna u drugu i imaju skrivenu vezu. Haggis je odgovorio: "Apsolutno nikakav problem. Ako su se ikada dvije osobe voljele, onda su to Ray i Fraser."<ref>{{Cite web|title = Paul Haggis QnA Session -- 1999|url = http://home.hiwaay.net/~warydbom/duesouth/interviews/haggischat.html|website = home.hiwaay.net|access-date = 8. 2. 2016|url-status = dead|archive-url = https://web.archive.org/web/20160305192158/http://home.hiwaay.net/~warydbom/duesouth/interviews/haggischat.html|archive-date = 5. 3. 2016}}</ref> Nadalje, YouTuberi [[Dan i Phil|Daniel Howell i Phil Lester]] (Daniel Howell i amazingphil) dobro su poznati po tome što veoma prihvataju slash fikciju, pa su čak napisali i nešto fanovske fikcije o sebi, koja je bila predstavljena u njihovoj knjizi ''The Amazing Book is Not on Fire''. Osim toga, njihov scenski nastup, The Amazing Tour is Not on Fire, uključivao je dio nazvan Fanfiction Live. U epizodi "The Monster at the End of This Book" televizijske serije ''Lovci na natprirodno'', glavni likovi nailaze na fiktivne prikaze samih sebe u nizu knjiga. Oni pronalaze internetski fandom i komentarišu svoje aktivnosti, uključujući pisanje slash fanovske fikcije. Obožavatelji serije to često nazivaju Wincest, zasnovano na prezimenu likova (Winchester) i činjenici da su braća (incest). Oživljavanje serije ''[[Doctor Who]]'', pod vodstvom otvoreno gej pisca [[Russell T Davies|Russella T. Daviesa]], također je donijelo omaže obožavateljima slasha mimo [[Panseksualnost|omniseksualnog]] [[Jack Harkness|kapetana Jacka Harknessa]] i drugih likova iz spin-offa ''[[Torchwood]]''. Mnogi obožavatelji vide razgovore između Doktora i Gospodara (kojeg u novoj seriji igra [[John Simm]], čiji je lik [[Sam Tyler]] u seriji ''[[Life on Mars]]'' također predmet velikog broja slash fikcija) kao pokazatelj prethodne veze ili trenutne privlačnosti. U jednom trenutku Gospodar kaže Doktoru "Sviđa mi se kada koristiš moje ime", a u specijalu za organizaciju Children in Need (epizoda "Time Crash"), Deseti Doktor govori Petom, nakon pitanja da li Gospodar još uvijek ima "tu glupu bradu": "Ne, ovaj put nema bradu. Pa, ima suprugu." – što obožavatelji ističu kao referencu na gej muškarce koji se žene ženama radi javnog ugleda, pri čemu se supruga naziva "bradom" (eng. ''beard''). To je kasnije prošireno i potvrđeno kada se Gospodar reinkarnirao u ženski oblik po imenu Missy (koju igra [[Michelle Gomez]]) s eksplicitnim poljupcem između oba lika tokom finala osme sezone (epizode "Dark Water" i "Death in Heaven"), kao i Doktorovim priznanjem Billu u epizodi "World Enough and Time" da je "[Missy] bila moja muška simpatija... Da, mislim da je tada bila muškarac. Prilično sam siguran da sam i ja bio, ali to je bilo davno."<ref>{{Cite web| title=Doctor Who | url=https://www.bbc.co.uk/writers/documents/doctor-who-s10-ep11-world-enough-and-time-steven-moffat.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20250624221435/https://www.bbc.co.uk/writers/documents/doctor-who-s10-ep11-world-enough-and-time-steven-moffat.pdf | archive-date=24. 6. 2025}}</ref> Osim toga, pisac webkasta ''Scream of the Shalka'' iz 2003. godine, [[Paul Cornell]], prihvatio je interpretaciju dinamike Doktora (kojeg glumi [[Richard E. Grant]]) i Gospodara (kojeg glumi gej glumac [[Derek Jacobi]]) kao romantične. U širem fandomu serije ''Doctor Who'', taj brod (ship) naziva se "[[wiktionary:Thoschei|Thoschei]]". Termin za emisije koje izgledaju kao da daju materijal za pisce slasha je "pre-slashed" (unaprijed slashovano), ponekad i "unaprijed slashovano za vašu udobnost". == Slash fandom == === Konvencije === Nekoliko slash konvencija održava se tokom cijele godine i širom svijeta, uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući Escapade u Kaliforniji,<ref>[http://www.escapadecon.net/index.php Escapade 2012] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150724003352/http://www.escapadecon.net/index.php |date=24. 7. 2015 }}. Escapadecon.net. Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> REVELcon u Teksasu,<ref>[http://www.severalunlimited.com/revelcon/ RevelCon Web Page] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100417082839/http://www.severalunlimited.com/revelcon/ |date=17. 4. 2010 }}. Severalunlimited.com (15. 9. 2011). Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> Connexions u Marylandu,<ref>{{cite conference|conference=ConneXions 2005: the Pajama Party|url= http://connexionscon.home.mindspring.com/connexions.html|title=Welcome|conference-url= http://connexionscon.home.mindspring.com/connexions.html|date=1. 4. 2005|location=Baltimore, MD|access-date=18. 6. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080713044201/http://connexionscon.home.mindspring.com/connexions.html|archive-date=13. 7. 2008}}</ref> MediaWest*Con u Michiganu,<ref>[http://www.mediawestcon.org/ MediaWest*Con Hub Page]. Mediawestcon.org (8. 6. 2011). Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> CON.TXT u Washingtonu, D.C.,<ref>[http://www.con-txt.net/ CON.TXT home]. Con-txt.net. Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> Con*Strict u Nevadi,<ref>[http://www.randomadventures.com/constrict/index.htm] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105003007/http://www.randomadventures.com/constrict/index.htm|date=5. 1. 2007}}</ref> Connotations u Engleskoj,<ref>[http://www.connotations.org.uk/ Connotations 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100606043402/http://www.connotations.org.uk/ |date=6. 6. 2010 }}. Connotations.org.uk. Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> Zebracon u Illinoisu,<ref>{{Cite web | url=http://www.zebracon.net/ | title=ZEBRACON - We'll give you the best tech tips and tricks you can have | access-date=18. 6. 2010 | archive-date=11. 9. 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070911135916/http://www.zebracon.net/ | url-status=dead }}</ref> Yaoi-Con u Kaliforniji,<ref>[http://www.yaoicon.com/ Updates – Yaoi-Con 2011 | A Celebration of Male Beauty and Passion in Anime and Manga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200516203740/http://www.yaoicon.com/cgi-sys/defaultwebpage.cgi |date=16. 5. 2020 }}. Yaoicon.com. Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> Bascon u Kaliforniji<ref>[http://www.bascon.org/ Bay Area Slash Convention] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090831104635/http://www.bascon.org/ |date=31. 8. 2009 }}. BASCON. Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> i druge.<ref>[https://archive.today/20120701002141/http://community.livejournal.com/slash_con/profile slash_con – Community Profile]. Community.livejournal.com. Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> === Terminologija {{anchor|Squick}} === Slash fikcija stvorila je i prisvojila riječi kako bi označila posebnosti koje se nalaze unutar fandoma. Termin "Gayfic" ponekad se koristi za označavanje priča koje se fokusiraju na veze između gej muškaraca, dok se "femslash" ili "f/f" koristi da bi se naznačilo da djelo prikazuje ženske likove u slash vezama. Slash fikcija, kao i druga fanovska fikcija, ponekad posuđuje [[Sistem ocjenjivanja filmova Američkog filmskog udruženja|sistem ocjenjivanja filmova MPAA]] kako bi naznačila količinu seksualnog sadržaja u priči. Nema sva slash fikcija eksplicitan seksualni sadržaj – interakcija između dva lika može biti bezazlena kao držanje za ruke ili čedan poljubac, ili čak ne mora sadržavati ništa osim neispunjene čežnje; priče mogu biti označene oznakom "UST" za "nerazjašnjenu seksualnu napetost" (engleski: ''unresolved sexual tension''). Neki sajtovi zahtijevaju da sve priče budu ocijenjene i da imaju priložena upozorenja, često uz pomoć [[Beta čitač|beta čitača]]. Termin ''no lemon'' ponekad se koristi za označavanje priča fanovske fikcije bez eksplicitnog seksualnog sadržaja. Sve što ima eksplicitan sadržaj, posebno erotske scene bez pratećih romantičnih scena, može se označiti kao "lemon". Termin ''lemon'' nastao je u [[Anime|anime]] / [[yaoi]] fandomima, pozivajući se na [[hentai]] anime seriju ''[[Cream Lemon]]''. Termin ''[[squick]]'' najčešće se koristi kao upozorenje na moguću negativnu reakciju čitaoca na scene u tekstu (često seksualne) koje bi nekima mogle biti uvredljive ili uznemirujuće, poput onih koje uključuju [[Incest|incest]], [[BDSM]], [[Silovanje|silovanje]], "mpreg" (mušku trudnoću), zamjenu spola i [[Mučenje|mučenje]]. Termin je nastao u diskusijskoj grupi [[Usenet]]a pod nazivom alt.sex.bondage 1991. godine.<ref>[http://www.doubletongued.org/index.php/dictionary/squick/ "squick" definition from Double-Tongued Dictionary]. Doubletongued.org (12. 3. 2005). Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> Squickovi se često navode kao upozorenje u zaglavlju fanovske priče.{{Nedostaje referenca}} Termin "slasher" koristi se za nekoga ko stvara slash fikciju, a termin "slashy" koristi se u značenju "homoerotski". "Slashy trenuci" (eng. ''slashy moments'') oni su događaji u kanonskoj radnji koje slasheri tumače kao homoerotske, a koji potom oblikuju prikaz likova u slash fikciji koji rade slasheri.<ref name="Allington">{{cite journal | last = Allington | first = Daniel |date= 2007 | title = "How Come Most People Don't See It?": Slashing the Lord of the Rings | journal = Social Semiotics | volume = 17 | issue = 1 | pages = 43–62 | doi = 10.1080/10350330601124650 | s2cid = 143324395 }}</ref> Unutar [[Brony fandom|brony fandoma]], [[Fanovska fikcija My Little Pony: Prijateljstvo je čarolija#Slash fikcije|slash fikcija]] između likova serije ''[[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija]]'' kolokvijalno se naziva "fillyfooling" za veze između kobila, a "coltcuddling" za veze između pastuha.<ref name="Rose-2012">{{cite web|title=My Little Pony: Lesbianism is Magic|url=https://www.autostraddle.com/my-little-pony-lesbianism-is-magic-138465/|author=Rose|website=[[Autostraddle]]|date=30. 5. 2012|access-date=1. 6. 2025}}</ref> == Podžanrovi == === Femslash === {{Main|Femslash}} Femslash ili femmeslash je podžanr slash fikcije koji se fokusira na romantične i/ili seksualne veze između ženskih fiktivnih likova.<ref>{{cite web|editor-last=Lo|editor-first=Malinda|date=4. 1. 2006|url= http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html|title=Fan Fiction Comes Out of the Closet|page=1|archive-url= https://web.archive.org/web/20080117044113/http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html|archive-date=17. 1. 2008|url-status=dead|website=[[AfterEllen.com]]|access-date=19. 7. 2007}}</ref> Likovi prikazani u femslashu obično su [[Heteroseksualnost|heteroseksualni]] u kanonskom univerzumu; međutim, slična fanovska fikcija o lezbijskim likovima iz praktičnih se razloga obično označava kao femslash.<ref>Herzing, Melissa. (4. 2005) [http://etd.vcu.edu/theses/submitted/etd-05092005-125907/unrestricted/herzingmj_thesis.pdf The Internet World of Fan Fiction]{{Mrtav link}} [[Virginia Commonwealth University]]. Pristupljeno: 12. 8. 2007</ref> Termin se uglavnom primjenjuje samo na fanovska djela bazirana na zapadnim [[Fandom|fandomima]]; najbliži anime/manga ekvivalenti češće se nazivaju [[yuri]] i [[shōjo-ai]] fanovskom fikcijom.<ref>[http://dictionary.lunaescence.com/index.php?cat=9 Dictionary of Anime Fandom] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704015723/http://dictionary.lunaescence.com/index.php?cat=9 |date=4. 7. 2007 }} Lunaescence. Pristupljeno: 19. 7. 2007</ref> Femslash je poznat i kao "f/f slash", "femmeslash" i "saffic",<ref>Lawrence, K. F.; schraefel, m. c. (2006) [http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11800/01/wbc2006KFLawrence.pdf Web Based Semantic Communities – Who, How and Why We Might Want Them in the First Place] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824192253/http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11800/01/wbc2006KFLawrence.pdf |date=24. 8. 2007 }} [[University of Southampton]]. Pristupljeno: 12. 8. 2007</ref> pri čemu posljednji termin predstavlja spojenicu riječi ''[[Safička ljubav|safička]]'' (engleski: ''Sapphic'') i ''fikcija''.<ref name="Tosenberger"/> Femslasha ima znatno manje nego slasha baziranog na muškim parovima – sugerisano je da heteroseksualne autorice slasha uglavnom ne pišu femslash,<ref name="Bitch">{{cite web |last=Thrupkaew |first=Noy |url=http://bitchmagazine.org/article/fan-tastic-voyage |title=Fan/tastic Voyage |work=Bitch Magazine |access-date=6. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090215150953/http://bitchmagazine.org/article/fan-tastic-voyage |archive-date=15. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> te da je rijetkost pronaći fandom s dva dovoljno zanimljiva ženska lika.<ref>{{cite web|editor-last=Lo|editor-first=Malinda|url= http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html?page=0%2C1|title=Fan Fiction Comes Out of the Closet|page=2|website=[[AfterEllen.com]]|date=4. 1. 2006|access-date=6. 3. 2009|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20080516121400/http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html?page=0%2C1|archive-date=16. 5. 2008}}</ref> Janeway i Sedma od Devet glavno su uparivanje u femslashu ''Zvjezdanih staza'', jer samo one imaju "vezu na ekranu prepunu duboke emocionalne povezanosti i sukoba".<ref>[http://j-l-r.org/asmic/fanfic/print/jlr-cyborgsex.pdf NEW VOY "cyborg sex" J/7 (NC-17) 1/1* new methodologies, new fantasies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101227004418/http://www.j-l-r.org/asmic/fanfic/print/jlr-cyborgsex.pdf |date=27. 12. 2010 }}, Russo, Julie Levin, 8. 2002</ref> Iako se raspravlja o tome da li se fanovska fikcija o [[Kanon (fikcija)|kanonskim]] lezbijkama poput [[Willow Rosenberg|Willow]] i [[Tara Maclay|Tare]] u seriji ''[[Buffy, ubica vampira]]'' računa kao "slash", njihove priče o vezama suzdržanije su od heteroseksualnih, što podstiče autore femslasha Willow/Tara da popune praznine u poznatoj radnji njihove veze.<ref>{{cite web|editor-last=Lo|editor-first=Malinda|url= http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html?page=0%2C2|title=Fan Fiction Comes Out of the Closet|page=3|website=[[AfterEllen.com]]|date=4. 1. 2006|access-date=6. 3. 2009|url-status=dead|archive-url= https://web.archive.org/web/20080516121405/http://www.afterellen.com/Print/2006/1/fanfiction.html?page=0%2C2|archive-date=16. 5. 2008}}</ref> Tek "relativno nedavno" i muški su pisci počeli pisati femslash.<ref>{{cite web|editor-first=David |editor-last=Lavery |editor-first2=Rhonda V. |editor-last2=Wilcox |title=Volume 4|work=Slayage: The Online International Journal of Buffy Studies|url= http://slayageonline.com/Volumes/Slayage_Volume_4.pdf|access-date=19. 11. 2010 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110716091719/http://slayageonline.com/Volumes/Slayage_Volume_4.pdf |archive-date=16. 7. 2011}}</ref> Druga sugestija u pogledu toga zašto ima manje femslasha odnosi se na nedostatak snažnih ženskih likova u medijima. Televizijske emisije snažno su nagnute ka prikazivanju muškaraca, s tek dvije značajne pretežno ženske TV emisije: ''[[Xena: Princeza ratnica]]'' i ''[[Narandžasta je nova crna]]''.<ref>{{cite web|title=Toastystats: Fandom Stats and Data|url=http://destinationtoast.tumblr.com/post/127453611589/toastystats-gender-bias-in-television-how-biased|website=Destination: Toast!|access-date=28. 2. 2017}}</ref> U ova dva slučaja, budući da postoji ogroman broj snažnih ženskih likova, femslash je mnogo popularniji. Inače, popularnije su emisije naklonjene muškarcima, jer su žene prikazane u tim emisijama obično slabiji sporedni likovi. === Chanslash === Chanslash je prikazivanje maloljetnih likova u seksualnim situacijama u slash fikciji. Prefiks [[Japanske titule|chan]] najvjerovatnije potječe od japanskog sufiksa imena koji se koristi kao izraz odmila prema djeci ili ženama.<ref>{{cite journal | last1 = McLelland | first1 = Mark | last2 = Yoo | first2 = Seunghyun |date= 2007 | title = The International Yaoi Boys' Love Fandom and the Regulation of Virtual Child Pornography: The Implications of Current Legislation | journal = Sexuality Research & Social Policy | volume = 4 | issue = 1 | pages = 93–104 | url = http://ro.uow.edu.au/artspapers/192/ | doi = 10.1525/srsp.2007.4.1.93 | s2cid = 142674472 | url-access= subscription }}</ref> To može biti omaž [[yaoi]] fandomima, u kojima su uparivanja maloljetnika češća. Vlasnici [[Intelektualno vlasništvo|prava intelektualnog vlasništva]] na likove u ovoj vrsti slasha često su nezadovoljni chanslashom zbog potencijalnih pravnih posljedica i zabrinutosti da će to negativno utjecati na popularnost lika. Neki studiji koji posjeduju prava na slashovane likove izdavali su naredbe za [[Zabrana daljeg postupanja|obustavu]] u prošlosti kao rezultat ove vrste slasha. Chanslash se naziva i [[shotacon]] (skraćeno kao "shouta" ili "shota") kada je riječ o anime fanovskoj fikciji. === Slash sa stvarnim osobama === Slash sa stvarnim osobama (engleski: ''Real person slash'', skraćeno RPS), također podžanr fikcije sa stvarnim osobama, uključuje uzimanje javnog imidža slavne ličnosti i stvaranje slash priča s njom. Slash sa stvarnim osobama stekao je popularnost s usponom boy bendova u industriji pop muzike 1990-ih godina.<ref>{{cite news |title=Slashing through the undercult |url=https://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2006/02/12/bocovers.xml&sSheet=/arts/2006/02/12/bomain.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20071015081859/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2006%2F02%2F12%2Fbocovers.xml&sSheet=%2Farts%2F2006%2F02%2F12%2Fbomain.html |url-status=dead |archive-date=15. 10. 2007 |newspaper=Daily Telegraph |date=14. 2. 2006 |access-date=24. 8. 2007 |location=London |first=John |last=Sutherland }}</ref> U fandomu serije ''Lovci na natprirodno'', ljubitelji slasha kojima nije bilo prijatno uparivanje dva glavna lika koji su braća, prešli su na pisanje i čitanje fikcije o Jsquared/J2 (slash koji uključuje glavne glumce [[Jared Padalecki|Jareda Padaleckija]] i [[Jensen Ackles|Jensena Acklesa]]).<ref>{{cite journal|last1=Flegel|first1=Monica|last2=Roth|first2=Jenny|title=Annihilating love and heterosexuality without women: Romance, generic difference, and queer politics in ''Supernatural'' fan fiction|journal=[[Transformative Works and Cultures]]|volume=4|year=2010|issue=4|doi=10.3983/twc.2010.0133|doi-access=free}}</ref> To je dovelo do fraze "Fandom Supernaturala – gdje RPS predstavlja moralno viši nivo". Iako je sve češći, RPS se smatra potencijalnim "squickom" za čitaoce slasha. Osim toga, upotreba poznatih ličnosti u fiktivnim, seksualnim pričama ostaje kontroverzna. Časopisi koji uključuju RPS često donose izjave o odricanju od odgovornosti koje objašnjavaju njihovu pravu fiktivnu prirodu. Henry Jenkins kaže da RPS može biti "uznemirujući" za staru gardu slasha.<ref>{{cite magazine|first=Leander |last=Kahney |url=https://www.wired.com/gadgets/mac/commentary/cultofmac/2002/06/53071?currentPage=2 |title=Bill/Steve's Sexcellent Adventure |magazine=Wired |date=5. 3. 1975 |access-date=6. 3. 2009}}</ref> Obožavatelji slasha sa stvarnim osobama navode da su persone koje predstavljaju uobičajene figure u RPS-u, kao što su boy bendovi, slavne ličnosti, sportisti i profesionalni hrvači, "u velikoj mjeri izmišljene" za zadovoljstvo obožavateljica, "pa zašto se onda ne prepustiti tome?"<ref name="Bitch"/> === Obrnuti slash === Obrnuti slash termin je koji se koristi za fanovsku fikciju bez ikakvog seksualnog sadržaja, ili s vrlo malo seksualnog sadržaja, u poređenju sa [[Kanon (fikcija)|kanonom]]. Smatra se da je termin nastao kada je počela kružiti neseksualna fanovska fikcija zasnovana na serijalu o [[Anita Blake|Aniti Blake]]. Fanovska fikcija bez seksualnog sadržaja može se nazvati i 'genfic', što je skraćenica za opću fikciju (engleski: ''general fiction''), neromantične prirode.<ref>{{Cite book|title=Fan fiction and fan communities in the age of the Internet : new essays|last1=Hellekson|first1=Karen |author-link1=Karen Hellekson |last2=Busse|first2=Kristina |author-link2=Kristina Busse |publisher=McFarland & Co.|year=2006|isbn=9780786454969|location=Jefferson, NC|pages=10|chapter=Introduction : work in progress|quote=Gen denotes a general story that posits no imposed romantic relationships among the characters.}}</ref> === Originalni slash === Originalne slash priče su one koje sadrže muški/muški sadržaj, zasnovane na uočenom homoerotskom podtekstu između fiktivnih likova.<ref>{{Cite book|title=Fan Fiction and Fan Communities in the Age of the Internet: New Essays|author1=Hellekson, Karen |author2=Busse, Kristina |publisher=McFarland|year=2006|location=Jefferson}}</ref> One mogu proizaći iz raznih medijskih sadržaja, poput mangi, televizijskih serija, filmova i knjiga. Takva djela sada se uglavnom objavljuju na internetu<ref>{{Cite journal|last=Thomas|first=A|year=2006|title=Fan fiction online: engagement, critical response and affective play through writing|url=https://archive.org/details/sim_australian-journal-of-language-and-literacy_2006-10_29_3/page/226|journal=Australian Journal of Language & Literacy|volume=29|pages=226–239}}</ref> i koriste iste oblike označavanja, upozorenja i terminologije koje obično koriste pisci slasha. Slash ima drugačiji senzibilitet od gej fikcije, vjerovatno zbog toga što su većina čitalaca slasha žene i to u zatvorenoj zajednici koja dijeli njihove ukuse, što većinu priča u žanru čini usredsređenom na emocionalne veze, iako je seks veoma prisutan. Druga vrsta homoerotske amaterske fikcije je originalni yaoi, iz žanra [[Manga|mange]] / [[Anime|animea]] [[yaoi]] (ljubav prema dječacima), koju su na Zapadu popularizirali kreatori titlova (subbers) i [[Scanlation|skenlacije]]. Oba pojma (originalni slash i originalni yaoi) smatraju se donekle kontroverznim među nekim obožavateljima slasha jer smatraju da se termin 'slash' može odnositi isključivo na djela fanovske fikcije, a ne na originalna djela. === Omegaverse === {{Main|Omegaverse}} [[Omegaverse]] je podžanr [[Špekulativna fikcija|špekulativne]] [[Erotska fikcija|erotske fikcije]] koji je nastao kao podžanr slash fikcije. U djelima iz serijala Omegaverse ljudi su ili dominantni "alfe", neutralni "bete" ili submisivni "omege", i oni ispoljavaju seksualne osobine i ponašanja zasnovana na onima kod vukova ili drugih divljih životinja.<ref>{{cite book |date=26. 11. 2013 |title=Fic: Why Fanfiction is Taking Over the World |url=https://archive.org/details/ficwhyfanfiction0000jami | first=Anne | last=Jamieson | contribution=Pon Farr, Mpreg, and the rise of the Omegaverse | contributor=Kristina Busse |location=United States |publisher=[[BenBella Books|Smart Pop]] | isbn=978-1939529190 }}</ref> Prva Omegaverse slash fikcija napisana je o televizijskoj seriji ''[[Lovci na natprirodno]]'' tokom 2010-ih. Ovaj podžanr postao je toliko popularan da je evoluirao u samostalan žanr originalne erotske fikcije, neovisan o svojim korijenima iz fanovske fikcije.<ref name="NYT 23 May 2020">{{cite news |last1=Alter |first1=Alexandra |title=A Feud in Wolf-Kink Erotica Raises a Deep Legal Question |url=https://www.nytimes.com/2020/05/23/business/omegaverse-erotica-copyright.html |work=The New York Times |date=23. 5. 2020}}</ref> Najranija komercijalna publikacija koja je koristila tropove omegaversa jeste knjiga ''With Caution'' autora J. L. Langleyja.<ref>{{cite web | url=https://booklive.jp/bkmr/omegaverse-bl-comic | title=《2019年版》おすすめオメガバースBL漫画17選【初心者向けから上級者向けまで】 | trans-title=Top 17 Recommended BL Omegaverse Manga for 2019 | language=ja | work=BookLive! | date=11. 7. 2018 | access-date=16. 4. 2020}}</ref> Trop je sredinom 2010-ih brzo stekao popularnost u Japanu kroz fanovske ''[[Dōjinshi|dōjinshije]]'' te je postao podžanr ''[[yaoi]]'' djela.<ref name="natalie 2018-12-06">{{cite web | url=https://natalie.mu/comic/news/311064 | title=傷心教師の赴任先は、妖し男子が集まる学園…羽純ハナの最新BL、ドラマCD化も決定 | language=ja | work=[[Natalie (website)|Natalie]] | date=6. 12. 2018 | access-date=16. 4. 2020}}</ref> U japanskim djelima Omegaverse također uvodi sistem [[Kasta|kasti]], gdje se alfe prikazuju kao elita više klase, dok su omege na samom dnu i suočavaju se s diskriminacijom. Omege mogu zatrudnjeti uprkos tome što su muškarci.<ref name="natalie 2018-12-06"/> == Ostala slash fanovska djela == === Slash umjetnost === Pored fikcije, obožavatelji također stvaraju [[Vizualne umjetnosti|umjetnička djela]] koja prikazuju medijske likove u kontekstu istospolnih veza. U početku se slash umjetnost uglavnom koristila na naslovnicama i unutrašnjim stranicama fanzina te se prodavala drugim obožavateljima na medijskim i slash konvencijama. === Slash manipulacije === Posljednjih godina sve više slash umjetničkih djela koristi široku dostupnost softvera za obradu slika, kao što je [[Adobe Photoshop]], za manipulaciju fotografijama svojih subjekata kako bi proizveli romantične ili erotske slike (često zvane ''slash manips''<ref>{{Cite journal|url = http://journal.media-culture.org.au/index.php/mcjournal/article/view/677|title = Slash Manips: Remixing Popular Media with Gay Pornography|last = Brennan|first = Joseph|year = 2013|journal = M/C Journal|volume = 16|issue = 4|doi = 10.5204/mcj.677|doi-access = free}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Not 'from my hot little ovaries': How slash manips pierce reductive assumptions|last = Brennan|first = Joseph|year = 2014|journal = Continuum: Journal of Media & Cultural Studies|doi = 10.1080/10304312.2013.854872|issue = 2|volume = 28|pages = 247–264|s2cid = 144148482}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Brennan|first=Joseph|year=2016|title='If Duchamp's toilet can be a masterpiece…': Slash manips as fannish readymades|journal=Journal of Fandom Studies|volume=4|issue=1|pages=3–21|doi=10.1386/jfs.4.1.3_1}}</ref>), koje impliciraju homoseksualnu vezu, bilo kao statične slike ili animirani GIF-ovi. Kada manipulirane fotografije prikazuju stvarne ljude umjesto medijskih likova, kreiranje ovih slika može biti jednako sporno kao i slash o stvarnim osobama, i to iz mnogih istih razloga. === Slash videomontaža (vidding) === Videomontaža, poznata kao [[Vidding|vidding]], postoji u medijskom fandomu od 1980-ih, a slash vidding je i dalje popularan pokret unutar ove vještine.<ref>{{cite journal | last = Coppa | first = Francesca |author-link = Francesca Coppa | year = 2008 | title = Women, Star Trek, and the early development of fannish vidding | journal = Transformative Works and Cultures | volume = 1 | doi = 10.3983/twc.2008.0044 | doi-access= free }}</ref> Slash vidderi uzimaju snimke likova (uglavnom onih koji nisu napisani kao gej ili nisu u međusobnoj vezi) te putem jukstapozicije, izbora pjesme i drugih tehnika prikazuju slash vezu na ekranu.<ref name="jenkins-howto">{{cite web | first = Henry | last = Jenkins |author-link = Henry Jenkins | title = How to Watch a Fan-Vid | url = http://www.henryjenkins.org/2006/09/how_to_watch_a_fanvid.html | publisher = Confessions of an Aca-Fan: The Official Webblog of [[Henry Jenkins]] | date = 18. 9. 2006 | access-date = 15. 8. 2009 }}</ref> Vidding je nekada bio strogo čuvan unutar slash zajednice, između ostalog i zato što su pjesme koje se koriste u videozapisima zaštićene autorskim pravima. Kada su vidderi počeli postavljati svoje videozapise na internet, njihovi sajtovi redovno su bili zaštićeni lozinkama. Danas su hiljade vidova, i projekata nalik vidovima, dostupne na YouTubeu i drugim videoplatformama.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=pf9oD_xl8mI TNG episode 15 – "That Jean-Luc Picard"]. YouTube (4. 2. 2009). Pristupljeno: 17. 10. 2011</ref> Mnoge od ovih vidova rade ljubitelji slasha (i gena), ali ogroman broj njih stvaraju i ljudi koji nikada nisu čuli za medijski fandom. Dosadašnja tajnost ljubitelja viddinga postala je nepotrebna, ali i dalje postoji etos zajednice o neotkrivanju URL-a samog viddera. === Slash igranje uloga (roleplay) === Ponekad nazivani i ''[[yaoi]]'' (muško/muško) ili ''[[yuri]]'' (žensko/žensko), igranje uloga koje uključuje istospolne likove u vezama može biti izvedeno s [[Kanon (fikcija)|kanonskim]] likovima ili kreacijama originalnih likova. Postoji slash igranje uloga zasnovano na igrama ''[[Dungeons & Dragons]]'', ''[[Lovci na natprirodno]]'', ''[[Naruto]]'', ''[[World of Warcraft]]'' i ''[[Dragon Age]]'', između ostalih. Postoje brojni mediji koji se koriste za pristup činu internetskog igranja uloga, uključujući oglasne ploče (message boards), AIM, IRC i posebno kreirane chat sobe na serverima. Neka igranja uloga su veoma stroga i od igrača se traži da ukucaju pasus ili dva za svaki krug, neka koriste stroge smjernice vezane uz kockice za igranje uloga, dok su neka kombinacija svega navedenog. Međutim, ne prihvata svaka zajednica igranja uloga slash, a neki ljudi izričito zabranjuju njegovo korištenje u svojoj zajednici s obrazloženjem da nije kanonsko ili jednostavno operateri ne mare za slash. == Također pogledajte == * [[Erotska fantastika]] * [[Gej romansa]] * [[Homoerotika]] * [[Fanovska fikcija My Little Pony: Prijateljstvo je čarolija|Fanovska fikcija ''Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija'']] * [[Seks i seksualnost u špekulativnoj fikciji]] * [[Shipping (fandom)|Shipping]] == Note == == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * Cicioni, Mirna (1998). "Male Pair Bonds and Female Desire in Fan Slash Writing." U C. Harris & A. Alexander (ur.) ''Theorizing Fandom: Fans, Subculture and Identity''. Cresskil, New Jersey: Hampton. * Penley, Constance (1997). ''NASA/Trek: Popular Science and Sex in America.'' New York: Verso. {{ISBN|0-86091-617-0}}. * Penley, Constance (1992). "Feminism, Psychoanalysis, and the Study of Popular Culture." U L. Grossberg, C. Nelson i P. Treichler (ur.), ''Cultural Studies''. Routledge, Chapman & Hall, 1992. {{ISBN|0-415-90345-9}}. * Bacon-Smith, Camile (1991). ''Enterprising Women: Television Fandom and the Creation of Popular Myth.'' Philadelphia: University of Pennsylvania Press. {{ISBN|0-8122-1379-3}}. * [[Henry Jenkins|Jenkins, Henry]] (1992). ''Textual Poachers.'' London: Routledge. {{ISBN|0-415-90572-9}}. * [https://doi.org/10.1007%2F978-1-4020-3803-7_45 Slash Fiction/Fanfiction – The International Handbook of Virtual Learning Environments] *[https://web.archive.org/web/20090221081342/http://affinitiesjournal.org/index.php/affinities/article/view/8/42 Is Slash an Alternative Medium?] *[https://web.archive.org/web/20110930160555/http://news.medill.northwestern.edu/chicago/news.aspx?id=41515 Gay Bible stories {{sic|supr|ise|nolink=y}} but don't worry community] *{{cite book|editor-first1=Karen|editor-last1=Hellekson|editor-first2=Kristina|editor-last2=Busse|title=Fan Fiction and Fan Communities in the Age of the Internet: New Essays|url=https://archive.org/details/fanfictionfancom0000unse|publisher=McFarland|year=2006|isbn=978-0-7864-2640-9}} *Sonia K. Katyal, 'Performance, property, and the slashing of gender in fan fiction,' u ''American University Journal of Gender, Social Policy & the Law'', vol. 14, br. 3 (2006): 461–518 *[http://fanlore.org/wiki/Slash Slash] definicija i historija na vikiju Fanlore *{{cite journal|last1=Scodari|first1=Christine|title=Resistance Re-Examined: Gender, Fan Practices, and Science Fiction Television|journal=Popular Communication|date= 2003|volume=1|issue=2|pages=111–130|doi=10.1207/S15405710PC0102_3|s2cid=144642651}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Slash fikcija| ]] [[Kategorija:LGBTQ fikcija]] [[Kategorija:Seksualnost u fikciji]] [[Kategorija:Gej fikcija]] [[Kategorija:Lezbijska fikcija]] gw6m6bbrdrjey0f6az5e8yv1xti4vwe Restauracijska ekologija 0 534280 3899776 3898001 2026-06-22T13:34:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899776 wikitext text/x-wiki [[Slika:Wetland restoration in Australia.jpg|thumb|280px| Nedavno izgrađena regeneracija močvarnog područja u Australiji, na lokaciji koja se ranije koristila za poljoprivredu]] [[Slika:Johnson creek pasture reclamation P2222.jpg|thumb| Rehabilitacija dijela potoka Johnson Creek (rijeka Willamette) kako bi se obnovile biološke talase i funkcije kontrole [[poplava]] na zemljištu koje je dugo bilo pretvoreno u pašnjak za ispašu krava. Horizontalni balvani mogu plutati, ali su usidreni stubovima. Novozasađeno drveće će na kraju stabilizirati tlo. Srušena stabla s korijenjem koje strše u potok namijenjena su poboljšanju staništa divljih životinja.]] [[Slika:Sankey diagram for the evolution of keywords used in restoration papers over time - facets-2022-0157 f4.jpg|thumb|[[Sankeyjev dijagram]] za evoluciju ključnih riječi korištenih u publikacijama o ekološkoj obnovi u Kanadi tokom vremena]] '''Ekološka obnova''' ili '''ekosistemska obnova''' i '''ekološka remedijacija''', jest proces pomoći u oporavku [[ekosistem]]a koji je degradiran, oštećen, uništen <ref name=":8">{{Cite web |last=Society for Ecological Restoration |title=Restoration Resource Center What is Ecological Restoration? |url=https://ser-rrc.org/what-is-ecological-restoration/ |access-date=22. 11. 2023 |website=ser-rrc.org}}</ref> ili transformiran.<ref name=":15">{{Cite book |last=Holl |first=Karen Davis |title=Primer of Ecological Restoration |date=3. 3. 2020 |publisher=Island Press |isbn=978-1-61091-972-2 |location=United Kingdom |chapter=Chapter 1}}</ref> Razlikuje se od [[Pokret za očuvanje prirode|za očuvanje prirode]], po tome što pokušava retroaktivno popraviti već oštećene ekosisteme, umjesto da preduzima preventivne mjere.<ref>{{Cite web |title=Restoration Resource Center What is Ecological Restoration? |url=https://ser-rrc.org/what-is-ecological-restoration/ |access-date=4. 2. 2024 |website=ser-rrc.org}}</ref><ref>{{Cite book |last=Martin |first=Laura |title=Wild by Design: The Rise of Ecological Restoration |publisher=Harvard University Press |year=2022 |isbn=978-0-674-97942-0 |pages=5}}</ref> Ekološka restauracija može pomoći u preokretanju gubitka [[biodiverzitet]]a, borbi protiv [[klimatske promjene|klimatskih promjena]], podršci pružanju ekosistemskih usluga i podršci lokalnim [[ekonomija]]ma.<ref>{{Cite web |last=UNEP-WCMC |title=10 years to boost ecosystem restoration for people and planet |url=https://production-wordpress.unep-wcmc.org/10-years-to-boost-ecosystem-restoration-for-people-and-planet/ |access-date=12. 7. 2023 |website=UNEP-WCMC |date=30. 4. 2020 |language=en}}</ref> [[Ujedinjene nacije]] proglasile su period od 2021. do 2030. Decenijom obnove ekosistema.<ref>{{Cite web |title=UN Decade on Restoration |url=http://www.decadeonrestoration.org/node |access-date=22. 11. 2023 |website=UN Decade on Restoration |language=en}}</ref> Obnova [[staništa]] uključuje namjernu rehabilitaciju određenog područja kako bi se ponovo uspostavio funkcionalni ekosistem. Ovo se može razlikovati od historijskih osnova (prvobitnog stanja ekosistema u određenom trenutku).<ref name=":16">{{Cite book |last=Holl |first=Karen Davis |title=Primer of Ecological Restoration |date=3. 3. 2020 |publisher=Island Press |isbn=978-1-61091-972-2 |location=United Kingdom |chapter=Chapter 2}}</ref><ref name=":17">{{Cite journal |last1=Jones |first1=Lizzie P. |last2=Turvey |first2=Samuel T. |last3=Massimino |first3=Dario |last4=Papworth |first4=Sarah K. |date=20. 8. 2020 |editor-last=Chen |editor-first=Xiaodong |title=Investigating the implications of shifting baseline syndrome on conservation |journal=People and Nature |language=en |volume=2 |issue=4 |pages=1131–1144 |doi=10.1002/pan3.10140 |bibcode=2020PeoNa...2.1131J |issn=2575-8314|doi-access=free }}</ref> Da bi se postigla uspješna obnova staništa, neophodno je razumjeti [[životni ciklus|životne cikluse]] i interakcije vrsta, kao i bitne elemente poput hrane, vode, [[nutrijent|hranjivih tvari]], prostora i skloništa potrebne za održavanje populacija vrsta. Naučnici procjenjuju da je trenutna stopa izumiranja vrsta, ili stopa [[holocensko izumiranja|holocenskog izumiranja]], 1.000 do 10.000 puta veća od normalne, pozadinske stope.<ref>{{Cite journal|last1=Pimm|first1=Stuart L.|last2=Russell|first2=Gareth J.|last3=Gittleman|first3=John L.|last4=Brooks|first4=Thomas M.|date=21. 7. 1995|title=The Future of Biodiversity|journal=Science|volume=269|issue=5222|pages=347–350|doi=10.1126/science.269.5222.347|issn=0036-8075|pmid=17841251|bibcode=1995Sci...269..347P|s2cid=35154695}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Simberloff|first=Daniel|date=januar 1996|title=Lawton, J. H. and May, R. M. (Eds.). Extinction Rates. 1995. Oxford University Press, Oxford. xii + 233 pp. Price: f17.95.|isbn=0-19-854829-X|journal=Journal of Evolutionary Biology|volume=9|issue=1|pages=[https://archive.org/details/extinctionrates00lawt/page/124 124–126]|doi=10.1046/j.1420-9101.1996.t01-1-9010124.x|issn=1010-061X|url-access=registration|url=https://archive.org/details/extinctionrates00lawt/page/124|doi-access=free}}</ref><ref name=":5">{{Cite book|last=Sciences|first=National Academy of|date=1. 1. 1988|title=Biodiversity|doi=10.17226/989|pmid=25032475|bibcode=1988nap..book..989N |isbn=978-0-309-03739-6}}</ref> [[Gubitak staništa]] je vodeći uzrok izumiranja vrsta<ref name=":5"/> i smanjenja usluga ekosistema.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Daily|first=Gretchen C.|date=1997|title=Ecosystem Services: Benefits Supplied to Human Societies by Natural Ecosystems|url=https://www.esa.org/esa/wp-content/uploads/2013/03/issue2.pdf|journal=Issues in Ecology}}</ref> Dvije metode su identificirane za usporavanje stope izumiranja vrsta i smanjenja usluga ekosistema: očuvanje kvalitetnog staništa i obnova degradiranog staništa. Broj i veličina projekata ekološke obnove eksponencijalno su se povećali posljednjih godina, sa stotinama hiljada projekata širom svijeta.<ref>{{Cite journal |last1=Crowther |first1=Thomas W. |last2=Thomas |first2=Stephen M. |last3=Hoogen |first3=Johan van den |last4=Robmann |first4=Niamh |last5=Chavarría |first5=Alfredo |last6=Cottam |first6=Andrew |last7=Cole |first7=Rebecca |last8=Elliott |first8=Thomas |last9=Clark |first9=Emily |last10=Max |first10=Simeon |last11=Danylo |first11=Olga |last12=Rowe |first12=Clara |date=20. 5. 2022 |title=Restor: Transparency and connectivity for the global environmental movement |journal=One Earth |language=English |volume=5 |issue=5 |pages=476–481 |doi=10.1016/j.oneear.2022.04.003 |bibcode=2022OEart...5..476C |issn=2590-3330|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Young|first1=T. P.|last2=Petersen|first2=D. A.|last3=Clary|first3=J. J.|date=28. 4. 2005|title=The ecology of restoration: historical links, emerging issues and unexplored realms|journal=Ecology Letters|volume=8|issue=6|pages=662–673|doi=10.1111/j.1461-0248.2005.00764.x|issn=1461-023X|doi-access=free|bibcode=2005EcolL...8..662Y }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=BenDor |first1=Todd |last2=Lester |first2=T. William |last3=Livengood |first3=Avery |last4=Davis |first4=Adam |last5=Yonavjak |first5=Logan |date=17. 6. 2015 |title=Estimating the Size and Impact of the Ecological Restoration Economy |journal=PLOS ONE |language=en |volume=10 |issue=6 |doi=10.1371/journal.pone.0128339 |issn=1932-6203 |pmc=4470920 |pmid=26083034 |doi-access=free |bibcode=2015PLoSO..1028339B }}</ref> Ciljevi restauracije odražavaju političke izbore i razlikuju se ovisno o mjestu i kulturi.<ref>{{cite journal |last1=Lackey |first1=Robert |date=2004 |title=Societal values and the proper role of restoration ecologists |url=http://blogs.oregonstate.edu/lackey/files/2017/07/8.-Societal-Values-and-the-Proper-Role-of-Restoration-Ecologists.pdf |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=22 |issue=4 |pages=45–46}}</ref><ref name="auto">{{Cite book |last=Martin |first=Laura J. |title=Wild by design: the rise of ecological restoration |date=2022 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-97942-0 |location=Cambridge, Massachusetts}}</ref><ref>{{Cite book |last=Hall |first=Marcus |title=Earth Repair: A Transatlantic History of Environmental Restoration |url=https://archive.org/details/earthrepairtrans0000hall |publisher=University of Virginia Press |year=2005}}</ref><ref>{{Cite book |last1=Higgs |first1=Eric S. |title=Nature by design: people, natural process, and ecological restoration |url=https://archive.org/details/naturebydesignpe0000eric |last2=Higgs |first2=Eric |date=2003 |publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-58226-1 |location=Cambridge, Mass.}}</ref> Na globalnom nivou, koncept pozitivnog pristupa prirodi pojavio se kao društveni cilj za postizanje potpunog oporavka prirode do 2050, uključujući i obnovu degradiranih [[ekosistem]]a kako bi se preokrenuo gubitak biodiverziteta.<ref>{{Cite journal |last1=Milner-Gulland |first1=E.J. |last2=Addison |first2=Prue |last3=Arlidge |first3=William N.S. |last4=Baker |first4=Julia |last5=Booth |first5=Hollie |last6=Brooks |first6=Thomas |last7=Bull |first7=Joseph W. |last8=Burgass |first8=Michael J. |last9=Ekstrom |first9=Jon |last10=zu Ermgassen |first10=Sophus O.S.E. |last11=Fleming |first11=L. Vincent |last12=Grub |first12=Henry M.J. |last13=von Hase |first13=Amrei |last14=Hoffmann |first14=Michael |last15=Hutton |first15=Jonathan |date=22. 1. 2021 |title=Four steps for the Earth: mainstreaming the post-2020 global biodiversity framework |journal=One Earth |volume=4 |issue=1 |pages=75–87 |doi=10.1016/j.oneear.2020.12.011 |bibcode=2021OEart...4...75M |issn=2590-3322}}</ref><ref>{{Cite web |date=21. 6. 2024 |title=Nature Positive - A Global Goal for Nature |url=https://www.naturepositive.org/ |access-date=17. 7. 2024 |website=Nature Positive Initiative |language=en-GB}}</ref> Ekološka restauracija postala je važna globalna strategija za očuvanje biodiverziteta i održavanje ekosistemskih usluga. Inicijative za restauraciju često imaju za cilj vraćanje [[ekosistem]]a u njihovo prvobitno stanje ili poboljšanje ekološkog integriteta i funkcije ekosistema.<ref>{{Cite journal |last1=Sapkota |first1=R. P. |last2=Stahl |first2=P. D. |last3=Rijal |first3=K. |date=1. 9. 2018 |title=Restoration governance: An integrated approach towards sustainably restoring degraded ecosystems |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2211464517303378 |journal=Environmental Development |volume=27 |pages=83–94 |doi=10.1016/j.envdev.2018.07.001 |bibcode=2018EnvDe..27...83S |issn=2211-4645|url-access=subscription }}</ref> ==Definicija== [[Društvo za ekološku restauraciju]] definira restauraciju kao "proces pomoći u oporavku ekosistema koji je degradiran, oštećen ili uništen. "<ref name=":8"/> [[Ekologija]] restauracije je akademska nauka o restauraciji, dok je ekološka restauracija primjena od strane praktičara.<ref>{{Cite book |last=Palmer |first=Margaret |title=Foundations of Restoration Ecology |publisher=Island Press |year=2016 |isbn=978-1-61091-697-4}}</ref> Ekološka restauracija uključuje širok spektar metoda, uključujući kontrolu erozije, pošumljavanje, uklanjanje stranih vrsta i korova, obnovu vegetacije poremećenih područja, osvjetljavanje [[potok]]a, ponovno uvođenje domaćih vrsta, poboljšanje staništa i područja rasprostranjenosti ciljanih [[vrsta]].<ref>{{Cite book |title=Restoration ecology: a synthetic approach to ecological research |date=1996 |publisher=Cambridge Univ. Press |isbn=978-0-521-33110-4 |editor-last=Jordan |editor-first=William R. |edition=Repr |location=Cambridge}}</ref> i uspostavljanje [[koridor za divlje životinje|koridora za divlje životinje]].<ref>{{Cite web |title=Habitat loss / restoration |url=https://ugc.berkeley.edu/background-content/habitat-loss-restoration/ |access-date=12. 4. 2024 |website=Understanding Global Change |language=en-US}}</ref> Mnogi naučnici i praktičari tvrde da ekološka obnova mora uključivati lokalne zajednice i zainteresovane strane: ovaj proces nazivaju "socijalno-ekološkom obnovom".<ref>Fernández‐Manjarrés, J.F., Roturier, S. and Bilhaut, A.‐G. (2018), The emergence of the social‐ecological restoration concept. Restor Ecol, 26: 404–410. {{doi|10.1111/rec.12685}}</ref> Cilj obnove [[ekosistem]]a zavisi od specifičnog konteksta svake lokacije. Tradicionalno, cilj je bio vratiti ekosisteme u prošlo stanje (historijsku osnovu), na osnovu ideje da prošli uslovi predstavljaju 'netaknuto' ili idealno funkcionalno stanje.''<ref name=":15"/>'' Međutim, ovaj pristup sada se dovodi u pitanje jer promjene u okolišu uzrokovane ljudskim djelovanjem, uključujući [[klimatske promjene]], kontinuirano mijenjaju ekosisteme, što rezultira [[pomjeranje osnovne linije|pomjeranjem osnovne linije]].''<ref name=":17" />'' Danas je široko priznato da može postojati nekoliko mogućih ciljeva za obnovu, na osnovu niza faktora.''<ref name=":16" />'' Ciljevi se postavljaju na osnovu faktora kao što su nivo degradacije ekosistema, koliko funkcionalnosti ekosistema realno može biti obnovljeno, stavovi lokalne zajednice i troškovi napora za obnovu.<ref>{{Cite book |last=Holl |first=Karen Davis |title=Primer of Ecological Restoration |date=3. 3. 2020 |publisher=Island Press |isbn=978-1-61091-972-2 |location=United Kingdom |chapter=Chapter 2", "Chapter 4}}</ref> Napori obnove imaju za cilj podršku samoodrživim ekološkim procesima i daljnju podršku interakcijama unutar ekosistema. == Obrazloženje == Postoji mnogo razloga za obnovu ekosistema. Neki od njih uključuju:<ref>{{cite journal |last1=Osborne |first1=Tracey |last2=Brock |first2=Samara |last3=Chazdon |first3=Robin |last4=Chomba |first4=Susan |last5=Garen |first5=Eva |last6=Gutierrez |first6=Victoria |last7=Lave |first7=Rebecca |last8=Lefevre |first8=Manon |last9=Sundberg |first9=Juanita |date=2021 |title=The political ecology playbook for ecosystem restoration: Principles for effective, equitable, and transformative landscapes |journal=Global Environmental Change |volume=70|doi=10.1016/j.gloenvcha.2021.102320 |doi-access=free|bibcode=2021GEC....7002320O }}</ref> * Obnavljanje [[prirodni kapital|prirodnog kapitala]] kao što su pitka voda ili populacije divljih životinja * Obnavljanje [[degradacija okoliša|degradiranog okoliša]] * Pomoć ljudskim zajednicama i ekosistemima od kojih zavise da se prilagode uticajima klimatskih promjena (kroz [[adaptacija zasnovana na ekosistemu|adaptaciju zasnovanu na ekosistemu]]) * Ublažavanje [[klimatske promjene|klimatskih promjena]] (npr. putem [[sekvestracija ugljika|sekvestracije ugljika]])<ref>{{Cite journal |last1=Strassburg |first1=Bernardo B. N. |last2=Iribarrem |first2=Alvaro |last3=Beyer |first3=Hawthorne L. |last4=Cordeiro |first4=Carlos Leandro |last5=Crouzeilles |first5=Renato |last6=Jakovac |first6=Catarina C. |last7=Braga Junqueira |first7=André |last8=Lacerda |first8=Eduardo |last9=Latawiec |first9=Agnieszka E. |last10=Balmford |first10=Andrew |last11=Brooks |first11=Thomas M. |date=14. 10. 2020 |title=Global priority areas for ecosystem restoration |url=https://www.nature.com/articles/s41586-020-2784-9.epdf?sharing_token=LPSdnk_pg1a12z8RGboeptRgN0jAjWel9jnR3ZoTv0O-LQbPFf5E56f7ybAlUXkbEcA7aLEGu3q7w6l0xApcTXmYYMVgN-tgINCfirLktyJyDG9m1CEvnslFto7xoRH_jLyCDVxwocrnMZ-PfbfqBl4JTXeACcU8tZeFOTyjiQBD4XWFRfjnk3CvnO_-WmW1tdMHvhH5F02GKQ6Z7b8oRVLsm32kOhTZKDKH1ZKkLS4wXr3PdPZMQpqyXA1kd9F5hqLn4TH0imcW8-NuSiVtqZj3iQe-8Q0xJ0UHdM7ONsw4XSqJAbVYbhzQBRGLI8F3BCELnUdpHZR-n96KdsAUth-MwvJRXGS0Ly-jmVKE4qkeGVu_MMCrzIjpda-i5n1ysQtj-I7v0VHJNnxgdKpqw9jf7zzvjol9CB55h1yKGzFEvYrTaDwO8u5YDLhxo66bmOawBADVqlTlBcPaOmCojGV7okKh2_fU8FEz20HlOlHldgON_55IJyzHRautpGSh&tracking_referrer=www.theguardian.com |journal=Nature |language=en |volume=586 |issue=7831 |pages=724–729 |bibcode=2020Natur.586..724S |doi=10.1038/s41586-020-2784-9 |issn=0028-0836 |pmid=33057198 |s2cid=222350130 |hdl-access=free |hdl=11336/137992|url-access=subscription }}</ref> * Pomaganje zaštićenim ili [[ugrožena vrsta|ugroženim vrstama]]<ref>Silva, S., Lowry, M., Macaya-Solis, C., Byatt, B., & Lucas, M. C. (2017). Can navigation locks be used to help migratory fishes with poor swimming performance pass tidal barrages? A test with lampreys. Ecological engineering, 102, 291–302</ref> * Estetski razlozi <ref>{{Cite journal |vauthors=Harris JA, Hobbs RJ, Higgs ES, Aronson JA |year=2006 |title=Ecological restoration and climate change |journal=Restoration Ecology |volume=14 |issue=2 |pages=170–76 |doi=10.1111/j.1526-100x.2006.00136.x |s2cid=17605839}}</ref> * Moralni razlozi: ljudska intervencija je neprirodno uništila mnoga staništa i postoji urođena obaveza da se ta uništena staništa obnove. * Regulisano korištenje/žetva, posebno za egzistenciju.<ref name=":132">{{Cite journal |last=Baldy |first=Cutcha Risling |date=decembar 2013 |title=Why we gather: traditional gathering in native Northwest California and the future of bio-cultural sovereignty |journal=Ecological Processes |volume=2 |issue=1 |doi=10.1186/2192-1709-2-17 |issn=2192-1709 |doi-access=free|bibcode=2013EcoPr...2...17B }}</ref> * Kulturni značaj za autohtono stanovništvo <ref name=":132" /><ref>{{Cite book |last=SIMPSON |first=LEANNE BETASAMOSAKE |title=As We Have Always Done |date=17. 10. 2017 |publisher=University of Minnesota Press |isbn=978-1-4529-5600-8 |doi=10.5749/j.ctt1pwt77c}}</ref> * Ekološko zdravlje obližnjeg stanovništva <ref>{{Cite journal |last=Wendelowski |first=Karyn I. |date=1995 |title=A Matter of Trust: Federal Environmental Responsibilities to Native Americans under Customary International Law |url=https://digitalcommons.law.ou.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1285&context=ailr |journal=American Indian Law Review |volume=20 |issue=2 |pages=423–458 |doi=10.2307/20068803 |issn=0094-002X |jstor=20068803|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Restoration in action at Buffelsdraai.jpg|thumb|Projekt pošumljavanja zajednice Buffelsdraai: Obnova šuma u akciji na [[Projekt pošumljavanja zajednice na deponiji Buffelsdraai]] u Južnoj Africi]] Postoje značajne razlike u mišljenjima o tome kako postaviti ciljeve obnove i definirati njihov uspjeh.<ref>{{cite journal |last1=Hobbs |first1=Richard J. |date=2004 |title=Restoration ecology: the challenge of social values and expectations |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=2 |pages=43–48 |doi=10.1890/1540-9295(2004)002[0043:RETCOS]2.0.CO;2}}</ref> As Laura J. Martin writes, "Restoration targets are moral and political matters as well as logistical and scientific ones."<ref>{{Cite book |last=Martin |first=Laura |title=Wild by Design: The Rise of Ecological Restoration |publisher=Harvard University Press |year=2022 |isbn=978-0-674-97942-0}}</ref> Neki restauratori zagovaraju aktivnu obnovu (npr. ubijanje invazivnih životinja), dok drugi vjeruju da zaštićena područja trebaju imati minimalno ljudsko uplitanje, kao što je [[Ponovno divljanje (biologija očuvanja)|ponovno divljanje]]. [[Datoteka:Young_Trees_Planted_to_Restore_a_Damaged_Ecosystem.jpg|thumb|Mlada stabla zasađena radi obnove oštećenog ekosistema]] Skeptici sumnjaju da koristi opravdavaju ekonomska ulaganja ili ukazuju na neuspješne projekte obnove i dovode u pitanje izvodljivost obnove u potpunosti. Može biti teško postaviti ciljeve obnove jer, kako piše Anthony Bradshaw, "ekosistemi nisu statični, već u stanju dinamičke ravnoteže. "<ref>{{Cite book |last=Urbanska |first=Krystyna |title=Restoration Ecology and Sustainable Development |year=2000 |isbn=978-0-521-59989-4 |pages=11|publisher=Cambridge University Press }}</ref> Neki naučnici tvrde da, iako se [[ekosistem]] možda neće vratiti u prvobitno stanje, funkcije "[[novi ekosistem|novog ekosistema]]" i dalje su vrijedne.<ref>{{Cite journal |last1=Hobbs |first1=Richard J. |last2=Higgs |first2=Eric |last3=Harris |first3=James A. |date=1. 11. 2009 |title=Novel ecosystems: implications for conservation and restoration |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169534709002018 |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=24 |issue=11 |pages=599–605 |doi=10.1016/j.tree.2009.05.012 |pmid=19683830 |bibcode=2009TEcoE..24..599H |s2cid=2129320 |issn=0169-5347|url-access=subscription }}</ref> Obnova ekosistema može [[Ublažavanje klimatskih promjena|ublažiti klimatske promjene]] kroz aktivnosti kao što je [[pošumljavanje]]. Međutim, pošumljavanje može imati negativne uticaje na [[biodiverzitet]], posebno kada se razmatraju inicijative [[sadnja drveća|sadnje drveća]] u [[tropski i suptropski travnjaci, savane i grmlje|tropskim savanama]].<ref>{{Cite journal |last1=Veldman |first1=Joseph W. |last2=Overbeck |first2=Gerhard E. |last3=Negreiros |first3=Daniel |last4=Mahy |first4=Gregory |last5=Le Stradic |first5=Soizig |last6=Fernandes |first6=G. Wilson |last7=Durigan |first7=Giselda |last8=Buisson |first8=Elise |last9=Putz |first9=Francis E. |last10=Bond |first10=William J. |date=9. 9. 2015 |title=Where Tree Planting and Forest Expansion are Bad for Biodiversity and Ecosystem Services |journal=BioScience |volume=65 |issue=10 |pages=1011–1018 |doi=10.1093/biosci/biv118 |issn=1525-3244}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Dudley |first1=Nigel |last2=Eufemia |first2=Luca |last3=Fleckenstein |first3=Martina |last4=Periago |first4=Maria E. |last5=Petersen |first5=Ilka |last6=Timmers |first6=Jean F. |date=21. 8. 2020 |title=Grasslands and savannahs in the <scp>UN</scp> Decade on Ecosystem Restoration |journal=Restoration Ecology |volume=28 |issue=6 |pages=1313–1317 |doi=10.1111/rec.13272 |issn=1061-2971}}</ref> Uticaji pošumljavanja na vodosnabdijevanje i kvalitet vode također su predmet rasprave i razlikuju se ovisno o regiji, klimi i starosti projekata pošumljavanja.<ref>{{Cite journal |last1=Ellison |first1=David |last2=N. Futter |first2=Martyn |last3=Bishop |first3=Kevin |date=1. 11. 2011 |title=On the forest cover–water yield debate: from demand- to supply-side thinking |journal=Global Change Biology |language=en |volume=18 |issue=3 |pages=806–820 |doi=10.1111/j.1365-2486.2011.02589.x |issn=1354-1013|pmc=3597246 }}</ref> [[Kompenzacija ugljika]], zasnovana na šumarstvu je kontroverzna i ponekad se kritizira kao ugljični kolonijalizam.<ref>{{Cite news |last=Kron |first=Josh |date=22. 9. 2011 |title=In Scramble for Land, Group Says, Company Pushed Ugandans Out |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2011/09/22/world/africa/in-scramble-for-land-oxfam-says-ugandans-were-pushed-out.html |access-date=22. 11. 2023 |issn=0362-4331}}</ref> Još jedan pokretač projekata obnove u Sjedinjenim Američkim Državama je pravni okvir [[Zakon o čistoj vodi|Zakona o čistoj vodi]], koji često zahtijeva ublažavanje štete nanesene vodenim sistemima razvojem ili drugim aktivnostima.<ref name="auto"/><ref>{{Cite web |date=20. 8. 2015 |title=Compensatory Mitigation Methods |url=https://www.epa.gov/cwa-404/what-does-compensatory-mitigation-mean-under-cwa-section-404 |access-date=4. 6. 2018 |website=United States Environmental Protection Agency}}</ref> == Teorijske osnove == Ekološka restauracija se oslanja na širok spektar ekoloških koncepata. === Poremećaj === [[Poremećaj (ekologija)|Poremećaj]] je promjena uslova okoline koja remeti funkcionisanje ekosistema. Poremećaj se može javiti na različitim prostornim i vremenskim skalama i prirodna je komponenta mnogih zajednica.<ref>{{Cite book|title=Assembly rules and restoration ecology: bridging the gap between theory and practice|url=https://archive.org/details/isbn_9781559633758|date=2004|publisher=Island Press|others=Temperton, Vicky M.|isbn=978-1-4294-9513-4|location=Washington, D.C.|chapter=Chapter 17: Disturbance, Succession, and Community Assembly in Terrestrial Plant Communities|oclc=173134455}}</ref> Naprimjer, mnoge obnove [[šuma]] i [[travnjak]]a primjenjuju [[šumski požar]] kao režim prirodnih poremećaja.<ref>{{Cite book |last=Bond |first=William J. |title=Open Ecosystems |date=26. 7. 2019 |publisher=Oxford University Press |doi=10.1093/oso/9780198812456.001.0001 |isbn=978-0-19-881245-6}}</ref> Međutim, ozbiljnost i obim antropogenog utjecaja porasli su u posljednjih nekoliko stoljeća. Razlikovanje poremećaja uzrokovanih ljudskim djelovanjem i onih koji se prirodno javljaju važno je ako želimo razumjeti kako obnoviti prirodne procese i minimizirati antropogene utjecaje na ekosisteme. === Sukcesija === [[Ekološka sukcesija]] je proces kojim se zajednica mijenja tokom vremena, posebno nakon poremećaja. U mnogim slučajevima, [[ekosistem]] će se promijeniti od jednostavnog nivoa organizacije s nekoliko dominantnih [[pionirska vrsta|pionirskih vrsta]], do sve složenije zajednice s mnogo međuzavisnih vrsta. Obnova se često sastoji od pokretanja, pomaganja ili ubrzavanja ekoloških sukcesijskih procesa, ovisno o ozbiljnosti poremećaja.<ref>{{Cite book|title=Directing ecological succession|url=https://archive.org/details/directingecologi0000luke|author=Luken, James O.|date=1990|publisher=Chapman and Hall|isbn=978-0-412-34450-3|edition= 1st |location=London|oclc=21376331}}</ref> Nakon blagih do umjerenih prirodnih i antropogenih poremećaja, obnova u ovim sistemima uključuje ubrzavanje prirodnih sukcesijskih putanja kroz pažljivo upravljanje. Međutim, u sistemu koji je pretrpio ozbiljniji poremećaj (kao što su urbani ekosistemi), obnova može zahtijevati intenzivne napore kako bi se ponovo stvorili uslovi okoline koji pogoduju prirodnim sukcesijskim procesima.<ref name="wallace2017">{{cite journal |last1=Wallace |first1=K. J. |last2=Laughlin |first2=Daniel C. |last3=Clarkson |first3=Bruce D. |title=Exotic weeds and fluctuating microclimate can constrain native plant regeneration in urban forest restoration |journal=Ecological Applications |date=2017 |volume=27 |issue=4 |pages=1268–1279 |doi=10.1002/eap.1520 |pmid=28182314 |bibcode=2017EcoAp..27.1268W |hdl=10289/12974 |hdl-access=free }}</ref> === Fragmentacija === [[Fragmentacija staništa]] opisuje prostorne diskontinuitete u biološkom sistemu, gdje se ekosistemi dijele na manje dijelove, zbog promjena u korištenju zemljišta (npr. [[poljoprivreda]]) i prirodnih poremećaja. To smanjuje veličinu populacije i povećava stepen izolacije. Ove manje i izolovane populacije su sklonije [[izumiranje|izumiranju]]. Fragmentacija ekosistema smanjuje kvalitet staništa. [[Efekti ruba|rub fragmenta]] ima drugačiji raspon uslova okoline i stoga podržava različite vrste nego unutrašnjost.<ref name=":19">{{Cite web |title=Science |url=https://www.science.org/action/cookieAbsent |access-date=18. 4. 2026 |website=AAAS |language=en |doi=10.1126/sciadv.1500052 |pmc=4643828 |pmid=26601154}}</ref> Restorativni projekti mogu povećati efektivnu veličinu populacije dodavanjem odgovarajućeg staništa i smanjiti izolaciju stvaranjem [[koridor divljih životinja|koridora staništa]] koji povezuju izolirane fragmente.<ref name=":19"/> Preokretanje efekata fragmentacije važna je komponenta ekologije restauracije.<ref>{{cite journal|title=Targeted habitat restoration can reduced extinction rates in fragrmented forests|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=114|issue=36|pages=9635–9640|doi=10.1073/pnas.1705834114|pmid=28827340|pmc=5594666|year=2017|last1=Newmark|first1=William D.|last2=Jenkins|first2=Clinton N.|last3=Pimm|first3=Stuart L.|last4=McNeally|first4=Phoebe B.|last5=Halley|first5=John M.|bibcode=2017PNAS..114.9635N |doi-access=free}}</ref><ref name="repairing1">{{Citation | author1=Goosem, Stephen | author2=Tucker, Nigel | author3=Wet Tropics Management Authority, (issuing body.) | title=Repairing the rainforest | year=2013 | publication-date=2013 | publisher=Wet Tropics Management Authority; [Tarzali, Queensland] : Biotropica Australia | edition=2 | pages=57–85 | isbn=978-1-921591-66-2}}</ref><ref name="Tracey">{{Citation | author1=Tracey, J. G. (John Geoffrey), 1920-2004 | author2=Australian National University. Centre for Resource and Environmental Studies | title=Trees on the Atherton Tableland: remnants, regrowth and opportunities for planting | year= 1986 | publication-date=1986 | publisher=Australian National University, Centre for Resource and Environmental Studies | isbn=978-0-86740-253-7}}</ref> Sastav okolnog pejzaža također može utjecati na učinkovitost projekata obnove. Na primjer, lokacija obnove koja je bliže preostaloj vegetaciji imat će veće šanse da se prirodno regenerira putem [[disperzija sjemena|rasipanja sjemena]] nego lokacija koja je dalje.<ref>{{Cite journal |last1=Gilby |first1=Ben L |last2=Olds |first2=Andrew D |last3=Connolly |first3=Rod M |last4=Henderson |first4=Christopher J |last5=Schlacher |first5=Thomas A |date=1. 12. 2018 |title=Spatial Restoration Ecology: Placing Restoration in a Landscape Context |url=https://academic.oup.com/bioscience/article/68/12/1007/5162986 |journal=BioScience |language=en |volume=68 |issue=12 |pages=1007–1019 |doi=10.1093/biosci/biy126 |issn=0006-3568|hdl=10072/382942 |hdl-access=free }}</ref> === Funkcija ekosistema === Funkcija ekosistema opisuje najosnovnije i najbitnije temeljne procese bilo kojeg prirodnog sistema, uključujući cikluse hranjivih tvari i [[protok energije]]. Razumijevanje složenosti ovih funkcija [[ekosistem]]a neophodno je za rješavanje svih ekoloških procesa koji mogu biti degradirani. Funkcije ekosistema su nova svojstva sistema kao cjeline, stoga su praćenje i upravljanje prirodnim resursima ključni za dugoročnu stabilnost ekosistema. Potpuno samoodržavajući i potpuno funkcionalan ekosistem je krajnji cilj restorativnih napora. Mora se razumjeti koja svojstva ekosistema utiču na druga kako bi se obnovile željene funkcije i dostigli taj cilj.<ref>{{cite journal |last1=Wallace |first1=K. J. |last2=Laughlin |first2=Daniel C. |last3=Clarkson |first3=Bruce D. |last4=Schipper |first4=Louis A. |title=Forest canopy restoration has indirect effects on litter decomposition and no effect on denitrification |journal=Ecosphere |date=2018 |volume=9 |issue=12 |pages=e02534 |doi=10.1002/ecs2.2534 |doi-access=free |bibcode=2018Ecosp...9E2534W |hdl=10289/13010 |hdl-access=free }}</ref> === Okupljanje zajednice === Okupljanje zajednice "je okvir koji može ujediniti gotovo cijelu [[ekologija zajednice|ekologiju zajednice]] pod jednim konceptualnim kišobranom".<ref>{{Cite book|title=Urban ecology: an introduction|author=Douglas, Ian|others=James, Philip (Professor of ecology)|isbn=978-1-136-26696-6|location=New York, NY|oclc=894509632|date = 30. 10. 2014}}</ref> Teorija ski zajednica pokušava objasniti postojanje ekološki sličnih mjesta s različitim skupinama vrsta. Pretpostavlja da vrste imaju slične zahtjeve za [[ekološka niša|nišu]], tako da je formiranje zajednica proizvod slučajnih fluktuacija iz zajedničkog [[fond vrsta|fonda vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Young|first1=Truman P.|last2=Chase|first2=Jonathan M.|last3=Huddleston|first3=Russell T.|date=2001|title=Community Succession and Assembly: Comparing, Contrasting and Combining Paradigms in the Context of Ecological Restoration|jstor=43440887|journal=Ecological Restoration|volume=19|issue=1|pages=5–18|doi=10.3368/er.19.1.5|s2cid=87540012}}</ref> U okupljanju, ako su sve vrste ekološki prilično ekvivalentne, onda nasumične varijacije u kolonizaciji, te stope migracije i izumiranja između vrsta, uzrokuju razlike u [[sastav vrsta|sastavu vrsta]] između lokacija sa sličnim uslovima okoline.<ref>{{Cite book|last1=Douglas|first1=Ian|url=https://books.google.com/books?id=bRAhBQAAQBAJ&q=Community+assembly+%22is+a+framework+that+can+unify+virtually+all+of+(community)+ecology+under+a+single+conceptual+umbrella%22.+Community+assembly+theory+attempts+to+explain+the+existence+of+environmentally+similar+sites+with+different+assemblage+of+species.+It+assumes+that+species+have+similar+niche+requirements,+so+that+community+formation+is+a+product+of+random+fluctuations+from+a+common+species+pool.+Essentially,+if+all+species+are+fairly+ecologically+equivalent,+then+random+variation+in+colonization,+and+migration+and+extinction+rates+between+species,+drive+differences+in+species+composition+between+sites+with+comparable+environmental+conditions&pg=PA314|title=Urban Ecology: An Introduction|last2=James|first2=Philip|date=30. 10. 2014|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-26696-6|page=314|language=en}}</ref> === Populacijska genetika === {{glavni| Populacijska genetika}} Pokazalo se da je [[genetička raznolikost]] jednako važna kao i raznolikost vrsta za obnavljanje procesa ekosistema.<ref>{{Cite journal|last1=Hughes|first1=A. Randall|last2=Inouye|first2=Brian D.|last3=Johnson|first3=Marc T. J.|last4=Underwood|first4=Nora|last5=Vellend|first5=Mark|date=8. 4. 2008|title=Ecological consequences of genetic diversity|journal=Ecology Letters|volume=11|issue=6|pages=609–623|doi=10.1111/j.1461-0248.2008.01179.x|pmid=18400018|issn=1461-023X|doi-access=free|bibcode=2008EcolL..11..609H }}</ref> Stoga ekološke restauracije sve više uključuju genetičkke procese u upravljačke prakse. Populacijskogenetički procesi koje je važno uzeti u obzir kod obnovljenih [[populacija]] uključuju [[efekt osnivača]], [[inbridinška depresija|inbridinšku]] i [[autbridinška depresija|autbridinšku depresiju]], te [[genetički drift]], [[neadaptacija|neadaptaciju]] i [[genski tok]]. Takvi procesi mogu predvidjeti hoće li se vrsta uspješno uspostaviti na mjestu restauracije.<ref>{{Cite journal|last1=Montalvo|first1=Arlee M.|last2=Rice|first2=Susan L. Williams|last3=Buchmann|first3=Stephen L.|last4=Cory|first4=Coleen|last5=Handel|first5=Steven N.|last6=Nabhan|first6=Gary P.|last7=Robichaux|first7=Robert H.|date=decembar 1997|title=Restoration Biolog y: A Population Biolog y Perspective|url=https://archive.org/details/sim_restoration-ecology_1997-12_5_4/page/276|journal=Restoration Ecology|volume=5|issue=4|pages=277–290|doi=10.1046/j.1526-100x.1997.00542.x|bibcode=1997ResEc...5..277M |s2cid=56366398|issn=1061-2971}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Crutsinger|first1=Gregory M.|last2=Collins|first2=Michael D.|last3=Fordyce|first3=James A.|last4=Gompert|first4=Zachariah|last5=Nice|first5=Chris C.|last6=Sanders|first6=Nathan J.|date=18. 8. 2006|title=Plant Genotypic Diversity Predicts Community Structure and Governs an Ecosystem Process|journal=Science|volume=313|issue=5789|pages=966–968|doi=10.1126/science.1128326|issn=0036-8075|pmid=16917062|bibcode=2006Sci...313..966C|s2cid=12968062}}</ref> == Primjena == === Akumulacija lisnog otpada === Akumulacija [[lisni otpad|lisnog otpada]] ima važnu ulogu u procesu obnove. Veće količine lisnog otpada drže viši nivo vlažnosti, što je ključni faktor za uspostavljanje biljaka. Proces akumulacije zavisi od faktora poput vjetra i šumskog [[sastav vrsta|sastava vrsta]]. Lisni otpad, koji se nalazi u primarnim šumama je obilniji, dublji i sadrži više vlage nego u sekundarnim šumama. Važno je uzeti u obzir ova tehnička razmatranja prilikom planiranja projekta obnove.<ref>{{Cite journal|last=Barrientos|first=Zaidett|date=2012|title=Dynamics of leaf litter humidity, depth and quantity: two restoration strategies failed to mimic ground microhabitat conditions of a low montane and premontane forest in Costa Rica.|url=https://investiga.uned.ac.cr/ecologiaurbana/wp-content/uploads/sites/30/2017/09/ZBL-2012-Hojarasca-Restauracion.pdf|journal=Revista de Biología Tropical|volume=60|issue=3|pages=1041–1053|doi=10.15517/rbt.v60i3.1756|pmid=23025078|doi-access=free}}</ref> === Uticaj heterogenosti tla na heterogenost zajednice === Prostorna heterogenost resursa može uticati na sastav, raznolikost i putanju formiranja biljne zajednice. Baer i saradnici (2005) su manipulisali heterogenošću resursa tla u projektu restauracije prerije visoke [[trave]]. Otkrili su sve veću heterogenost resursa, koja sama po sebi nije bila dovoljna da osigura raznolikost vrsta u situacijama u kojima jedna vrsta može dominirati u rasponu nivoa resursa. Njihovi nalazi su u skladu sa teorijom o ulozi ekoloških filtera u formiranju zajednice. Uspostavljanje jedne vrste, [[adaptacija|najbolje prilagođene]] fizičkim i biološkim uslovima, može imati izuzetno važnu ulogu u određivanju strukture zajednice.<ref>{{Cite journal|last1=Baer|first1=Sara G.|last2=Collins|first2=Scott L|last3=Blair|first3=John M.|last4=Knapp|first4=Alan K.|last5=Fiedler|first5=Anna K.|date=2005|title=Soil Heterogeneity Effects on Tallgrass Prairie Community Heterogeneity: An Application of Ecological Theory to Restoration Ecology|url=https://archive.org/details/sim_restoration-ecology_2005-06_13_2/page/412|journal=Restoration Ecology|volume=13|issue=2|pages=413–424|doi=10.1111/j.1526-100x.2005.00051.x|bibcode=2005ResEc..13..413B |s2cid=55420256|issn=1061-2971}}</ref> === Invazija i restauracija === Restauracija se koristi kao alat za smanjenje širenja invazivnih biljnih vrsta na mnogo načina. Prva metoda restauraciju prvenstveno posmatra kao sredstvo za smanjenje prisustva [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] i ograničavanje njihovog širenja. Budući da ovaj pristup naglašava kontrolu osvajača, tehnike restauracije mogu se razlikovati od tipičnih projekata restauracije.<ref>{{Cite journal|last1=Epanchin-Niell|first1=Rebecca|last2=Englin|first2=Jeffrey|last3=Nalle|first3=Darek|date=novembar 2009|title=Investing in rangeland restoration in the Arid West, USA: Countering the effects of an invasive weed on the long-term fire cycle|journal=Journal of Environmental Management|volume=91|issue=2|pages=370–379|doi=10.1016/j.jenvman.2009.09.004|pmid=19781845|bibcode=2009JEnvM..91..370E }}</ref><ref name=":0">{{Cite journal|last1=Török|first1=Péter|last2=Miglécz|first2=Tamás|last3=Valkó|first3=Orsolya|last4=Kelemen|first4=András|last5=Deák|first5=Balázs|last6=Lengyel|first6=Szabolcs|last7=Tóthmérész|first7=Béla|date=januar 2012|title=Recovery of native grass biodiversity by sowing on former croplands: Is weed suppression a feasible goal for grassland restoration?|journal=Journal for Nature Conservation|volume=20|issue=1|pages=41–48|doi=10.1016/j.jnc.2011.07.006|bibcode=2012JNatC..20...41T |doi-access=free}}</ref> Cilj takvih projekata nije nužno obnavljanje cijelog [[ekosistem]]a ili [[staništa]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fs.fed.us/rm/pubs/rmrs_p008/rmrs_p008_001_016.pdf|title=Selecting Plant Species for Ecological Restoration: a Perspective for Land Managers|last1=Brown|first1=Ray|last2=Amacher|first2=Michael|date=1999|website=USDA Forest Service Proceedings RMRS-P-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20170505022949/https://www.fs.fed.us/rm/pubs/rmrs_p008/rmrs_p008_001_016.pdf|archive-date=5. 5. 2017}}</ref> Ovi projekti često koriste mješavine agresivnih domaćih vrsta niže raznolikosti, posijane pri velikoj gustoći.<ref>{{Cite journal|last1=Wilson|first1=Rob G.|last2=Orloff|first2=Steve B.|last3=Lancaster|first3=Donald L.|last4=Kirby|first4=Donald W.|last5=Carlson|first5=Harry L.|date=2010|title=Integrating Herbicide Use and Perennial Grass Revegetation to Suppress Weeds in Noncrop Areas|journal=Invasive Plant Science and Management|volume=3|issue=1|pages=81–92|doi=10.1614/ipsm-09-008.1|bibcode=2010IPSM....3...81W |s2cid=86706900|issn=1939-7291}}</ref> They are not always actively managed following seeding.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Kettenring|first1=Karin M. |author-link1=Karin M. Kettenring |last2=Adams|first2=Carrie Reinhardt|date=1. 8. 2011|title=Lessons learned from invasive plant control experiments: a systematic review and meta-analysis|journal=Journal of Applied Ecology|volume=48|issue=4|pages=970–979|doi=10.1111/j.1365-2664.2011.01979.x|issn=1365-2664|doi-access=free|bibcode=2011JApEc..48..970K }}</ref> Ciljna područja za ovu vrstu restauracije su ona u kojima u velikoj mjeri dominiraju invazivne vrste. Ciljevi su prvo ukloniti vrstu, a zatim na taj način smanjiti broj invazivnog sjemena koje se širi na okolna područja. Primjer za to je upotreba bioloških sredstava za suzbijanje (kao što su [[biljojedi]] [[insekti]]) koji suzbijaju invazivne korovske vrste, dok stručnjaci za restauraciju istovremeno siju domaće biljne vrste koje koriste oslobođene resurse.<ref>{{cite journal |last1=Cutting |first1=K. J. |last2=Hough-Goldstein |first2=J. |title=Integration of biological control and native seeding to restore invaded plant communities |journal=Restoration Ecology |date=2013 |volume=21 |issue=5 |pages=648–655 |doi=10.1111/j.1526-100X.2012.00936.x |bibcode=2013ResEc..21..648C |s2cid=82148885 }}</ref> Ovi pristupi su se pokazali efikasnim u smanjenju korova, iako to nije uvijek održivo rješenje dugoročno bez dodatnog suzbijanja korova, poput košnje ili ponovne sjetve.<ref name=":0"/><ref name=":1" /><ref>{{Cite journal|last1=Dana|first1=Blumenthal|last2=Nicholas|first2=Jordan|last3=Elizabeth|first3=Svenson|date=6. 3. 2003|title=Weed Control as a Rationale for Restoration: The Example of Tallgrass Prairie|journal=Conservation Ecology|volume=7|issue=1|doi=10.5751/ES-00480-070106|bibcode=2003ConEc...7Tar.6B |issn=1195-5449|hdl=10535/3228|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Blumenthal|first1=Dana M.|last2=Jordan|first2=Nicholas R.|last3=Svenson|first3=Elizabeth L.|date=20. 5. 2005|title=Effects of prairie restoration on weed invasions|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=107|issue=2–3|pages=221–230|doi=10.1016/j.agee.2004.11.008|bibcode=2005AgEE..107..221B }}</ref> Projekti restauracije se također koriste kao način da se bolje razumije šta čini ekološku zajednicu otpornom na invaziju. Budući da projekti restauracije imaju širok spektar strategija i metoda implementacije koje se koriste za kontrolu invazivnih vrsta, ekolozi ih mogu koristiti za testiranje teorija o invaziji.<ref name=":1" /> Projekti restauracije su korišteni da se razumije kako raznolikost vrsta uvedenih u restauraciji utiče na invaziju. Znamo da prerije s većom raznolikošću uglavnom imaju niže nivoe invazije.<ref>{{Cite journal|last1=Montoya|first1=Daniel|last2=Rogers|first2=Lucy|last3=Memmott|first3=Jane|date=1. 12. 2012|title=Emerging perspectives in the restoration of biodiversity-based ecosystem services|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=27|issue=12|pages=666–672|doi=10.1016/j.tree.2012.07.004|pmid=22883537|bibcode=2012TEcoE..27..666M }}</ref> Uključivanje [[funkcionalna ekologija|funkcionalne ekologije]] pokazalo je da funkcionalno raznolikije restauracije imaju niže nivoe invazije.<ref>{{Cite journal|last1=Pokorny|first1=Monica L.|last2=Sheley|first2=Roger L.|last3=Zabinski|first3=Catherine A.|last4=Engel|first4=Richard E.|last5=Svejcar|first5=Tony J.|last6=Borkowski|first6=John J.|date=1. 9. 2005|title=Plant Functional Group Diversity as a Mechanism for Invasion Resistance|journal=Restoration Ecology|volume=13|issue=3|pages=448–459|doi=10.1111/j.1526-100X.2005.00056.x|bibcode=2005ResEc..13..448P |s2cid=53447999|issn=1526-100X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1461&context=usdaarsfacpub|url-access=subscription}}</ref> Nadalje, studije su pokazale da korištenje autohtonost (biologija)|[[domaćih vrsta]] funkcionalno sličnih [[invazivna vrsta|invazivnim vrstama]] bolje konkurira invazivnim vrstama.<ref>{{Cite journal|last1=Cleland|first1=Elsa E.|last2=Larios|first2=Loralee|last3=Suding|first3=Katharine N.|date=1. 5. 2013|title=Strengthening Invasion Filters to Reassemble Native Plant Communities: Soil Resources and Phenological Overlap|journal=Restoration Ecology|volume=21|issue=3|pages=390–398|doi=10.1111/j.1526-100x.2012.00896.x|bibcode=2013ResEc..21..390C |s2cid=85974542|issn=1526-100X}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Firn|first1=Jennifer|last2=MacDougall|first2=Andrew S.|last3=Schmidt|first3=Susanne|last4=Buckley|first4=Yvonne M.|date=1. 7. 2010|title=Early emergence and resource availability can competitively favour natives over a functionally similar invader|journal=Oecologia|volume=163|issue=3|pages=775–784|doi=10.1007/s00442-010-1583-7|pmid=20179971|issn=0029-8549|bibcode=2010Oecol.163..775F|s2cid=22315364}}</ref> Za restauraciju također su korištene razne strategije primijenjene na različitim mjestima restauracije, kako bi bolje razumjeli najuspješnije tehnike upravljanja za kontrolu invazije.<ref>{{Cite journal|last=Rowe|first=Helen I.|date=1. 11. 2010|title=Tricks of the Trade: Techniques and Opinions from 38 Experts in Tallgrass Prairie Restoration|journal=Restoration Ecology|volume=18|pages=253–262|doi=10.1111/j.1526-100X.2010.00663.x|bibcode=2010ResEc..18S.253R |s2cid=84240914|issn=1526-100X}}</ref> Razvijanje ekologije restauracije u potpunu nauku i unapređenje njene prakse zahtijeva generalizacije o procesima koji upravljaju razvojem obnovljenih zajednica. Iako se mogu osmisliti novi eksperimenti, jedan od načina za napredak je korištenje podataka iz postojećih studija restauracije kako bi se povezalo ponašanje biljnih vrsta s njihovim ekološkim karakteristikama.<ref>{{Cite journal |last1=Pywell |first1=Richard F. |last2=Bullock |first2=James M. |last3=Roy |first3=David B. |last4=Warman |first4=Liz |last5=Walker |first5=Kevin J. |last6=Rothery |first6=Peter |date=februar 2003 |title=Plant traits as predictors of performance in ecological restoration: Plant traits as predictors of performance |url=http://doi.wiley.com/10.1046/j.1365-2664.2003.00762.x |journal=Journal of Applied Ecology |language=en |volume=40 |issue=1 |pages=65–77 |doi=10.1046/j.1365-2664.2003.00762.x|url-access=subscription }}</ref> === Sukcesijske putanje === Napredak duž željenog sukcesijskog puta može biti otežan ako postoji više stabilnih stanja. Promatrajući podatke o obnovi močvara iz više od 40 godina, Klötzli i Gootjans (2001) tvrde da neočekivani i neželjeni vegetacijski sklopovi "mogu ukazivati na to da uslovi okoline nisu pogodni za ciljne zajednice".<ref>{{Cite journal|last1=Klotzli|first1=Frank|last2=Grootjans|first2=Ab P.|date=2001|title=Restoration of Natural and Semi-Natural Wetland Systems in Central Europe: Progress and Predictability of Developments|journal=Restoration Ecology|volume=9|issue=2|pages=209–219|doi=10.1046/j.1526-100x.2001.009002209.x|bibcode=2001ResEc...9..209K |issn=1061-2971|url=https://www.rug.nl/research/portal/en/publications/restoration-of-natural-and-seminatural-wetland-systems-in-central-europe(477aedb5-d154-4121-b6ef-2cb616eaf70e).html|hdl=11370/477aedb5-d154-4121-b6ef-2cb616eaf70e|s2cid=73522613|hdl-access=free}}</ref> Sukcesija se može kretati u nepredviđenim smjerovima, ali ograničavanje uslova okoline unutar uskog raspona može obuzdati moguće sukcesijske putanje i povećati vjerovatnoću željenog ishoda.<ref>{{Cite web|url=http://environment-ecology.com/what-is-ecology/140-restoration-ecology.html|title=Restoration Ecology|website=environment-ecology.com|access-date=22. 4. 2020}}</ref><ref name="repairing">{{Citation | author1=Goosem, Stephen | author2=Tucker, Nigel | author3=Wet Tropics Management Authority, (issuing body.) | title=Repairing the rainforest | year=2013 | publication-date=2013 | publisher=Wet Tropics Management Authority; [Tarzali, Queensland] : Biotropica Australia | edition=2 | pages=28, 29, 30 | isbn=978-1-921591-66-2}}</ref> === Pronalaženje zemljišta za obnovu === Studija je kvantificirala [[ublažavanje klimatskih promjena]] potencijale 'visokoprihodnih' zemalja [[emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede|promjena prehrane – od konzumacije mesa]] – i obnovu pošteđenog zemljišta. Otkrili su da bi hipotetska promjena prehrane "mogla smanjiti godišnje emisije poljoprivredne proizvodnje iz prehrane visokoprihodnih zemalja za 61%, a istovremeno vezati čak 98,3 (55,6–143,7) Gt{{CO2}} ekvivalenta, što je jednako približno 14 godina tekućiih globalnih poljoprivrednih emisija dok prirodna vegetacija ne sazrije", rezultate nazivaju "dvostrukom klimatskom dividendom".<ref>{{cite news |title=How plant-based diets not only reduce our carbon footprint, but also increase carbon capture |url=https://phys.org/news/2022-01-plant-based-diets-carbon-footprint-capture.html |access-date=14. 2. 2022 |work=Leiden University |language=en}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Sun |first1=Zhongxiao |last2=Scherer |first2=Laura |last3=Tukker |first3=Arnold |last4=Spawn-Lee |first4=Seth A. |last5=Bruckner |first5=Martin |last6=Gibbs |first6=Holly K. |last7=Behrens |first7=Paul |title=Dietary change in high-income nations alone can lead to substantial double climate dividend |journal=Nature Food |date=januar 2022 |volume=3 |issue=1 |pages=29–37 |doi=10.1038/s43016-021-00431-5 |pmid=37118487 |s2cid=245867412 |language=en |issn=2662-1355 |url=https://www.researchgate.net/publication/357723207 |url-access=subscription}}</ref> === Nabavka materijala za restauraciju === Za većinu projekata restauracije generalno se preporučuje nabavka materijala od lokalnog stanovništva kako bi se povećale šanse za uspjeh restauracije i minimizirali efekti [[maladaptacija|nepravilne adaptacije]].<ref>{{Cite journal|last1=Breed|first1=Martin F.|last2=Stead|first2=Michael G.|last3=Ottewell|first3=Kym M.|last4=Gardner|first4=Michael G.|last5=Lowe|first5=Andrew J.|date=1. 2. 2013|title=Which provenance and where? Seed sourcing strategies for revegetation in a changing environment|journal=Conservation Genetics|volume=14|issue=1|pages=1–10|doi=10.1007/s10592-012-0425-z|bibcode=2013ConG...14....1B |s2cid=12813499|issn=1566-0621}}</ref> Međutim, definicija lokalnog može varirati ovisno o vrsti, staništu i regiji.<ref>{{Cite journal|last1=McKay|first1=John K.|last2=Christian|first2=Caroline E.|last3=Harrison|first3=Susan|author-link3=Susan Harrison (ecologist) |last4=Rice|first4=Kevin J.|date=2005|title="How Local Is Local?"-A Review of Practical and Conceptual Issues in the Genetics of Restoration|journal=Restoration Ecology|volume=13|issue=3|pages=432–440|doi=10.1111/j.1526-100x.2005.00058.x|issn=1061-2971|doi-access=free|bibcode=2005ResEc..13..432M }}</ref> Šumarska služba SAD-a nedavno je razvila privremene zone sjemena zasnovane na kombinaciji zona minimalnih zimskih temperatura, aridnosti i ekoregiona nivoa III.<ref>{{Cite journal|last1=Bower|first1=Andrew D.|last2=Clair|first2=J. Bradley St.|last3=Erickson|first3=Vicky|date=1. 7. 2014|title=Generalized provisional seed zones for native plants|journal=Ecological Applications|volume=24|issue=5|pages=913–919|doi=10.1890/13-0285.1|pmid=25154085|s2cid=30260358 |issn=1939-5582|doi-access=free|bibcode=2014EcoAp..24..913B }}</ref> Umjesto strogih preporuka za udaljenost, druge smjernice preporučuju nabavku sjemena koja odgovara sličnim uvjetima okoline kojima je vrsta izložena, bilo sada ili u uvjetima predviđenih klimatskih promjena. Na primjer, nabavka za ''[[Castilleja levisecta]]'' pokazala je da su populacije s udaljenijim izvorima koje su odgovarale sličnim varijablama okoline bile pogodnije za projekt obnove od populacija s bližim izvorima.<ref>{{Cite journal|last1=Lawrence|first1=Beth A.|last2=Kaye|first2=Thomas N.|date=1. 3. 2011|title=Reintroduction of Castilleja levisecta: Effects of Ecological Similarity, Source Population Genetics, and Habitat Quality|journal=Restoration Ecology|volume=19|issue=2|pages=166–176|doi=10.1111/j.1526-100x.2009.00549.x|bibcode=2011ResEc..19..166L |s2cid=85653946|issn=1526-100X}}</ref> Slično tome, niz novih metoda istražuje [[interakcija gena i okoline|interakcije gena i okoline]] kako bi se identificirale optimalne izvorne populacije, na osnovu genetske adaptacije na uvjete okoline.<ref>{{Cite journal|last1=Borrell|first1=James S.|last2=Zohren|first2=Jasmin|last3=Nichols|first3=Richard A.|last4=Buggs|first4=Richard J. A.|date=2020|title=Genomic assessment of local adaptation in dwarf birch to inform assisted gene flow|journal=Evolutionary Applications|language=en|volume=13|issue=1|pages=161–175|doi=10.1111/eva.12883|pmid=31892950|pmc=6935589|bibcode=2020EvApp..13..161B |issn=1752-4571}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Rellstab|first1=Christian|last2=Zoller|first2=Stefan|last3=Walthert|first3=Lorenz|last4=Lesur|first4=Isabelle|last5=Pluess|first5=Andrea R.|last6=Graf|first6=René|last7=Bodénès|first7=Catherine|last8=Sperisen|first8=Christoph|last9=Kremer|first9=Antoine|last10=Gugerli|first10=Felix|date=decembar 2016|title=Signatures of local adaptation in candidate genes of oaks ( Quercus spp.) with respect to present and future climatic conditions|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=25|issue=23|pages=5907–5924|doi=10.1111/mec.13889|pmid=27759957|bibcode=2016MolEc..25.5907R |s2cid=31814079}}</ref> == Izazovi == Neki smatraju da je obnova ekosistema nepraktična, dijelom i zato što obnove često ne ispunjavaju svoje ciljeve. Hilderbrand i saradnici ističu da se mnogo puta neizvjesnost (o funkcijama ekosistema, odnosima vrsta i slično) ne rješava i da su vremenski okviri postavljeni za 'potpunu' obnovu nerazumno kratki, dok se drugi kritični markeri za obnovu u punom obimu ili ignorišu ili skraćuju zbog zabrinutosti oko izvodljivosti.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Hilderbrand |first1=Robert |last2=Watts |first2=Adam |last3=Randle |first3=April |date=25. 4. 2005 |title=The Myths of Restoration Ecology |url=https://www.ecologyandsociety.org/vol10/iss1/art19/ |journal=Ecology and Society |language=en |volume=10 |issue=1 |doi=10.5751/ES-01277-100119 |issn=1708-3087|hdl=2027.42/142557 |hdl-access=free }}</ref> U drugim slučajevima, ekosistem može biti toliko degradiran da napuštanje (dopuštanje ozbiljno degradiranom ekosistemu da se sam oporavi) može biti najmudrija opcija.<ref>{{Cite journal|last1=HOLL|first1=KAREN D.|last2=HAYES|first2=GREY F.|date=27. 2. 2006|title=Challenges to Introducing and Managing Disturbance Regimes for Holocarpha macradenia, an Endangered Annual Grassland Forb|journal=Conservation Biology|volume=20|issue=4|pages=1121–1131|doi=10.1111/j.1523-1739.2006.00416.x|pmid=16922228|bibcode=2006ConBi..20.1121H |s2cid=18822692|issn=0888-8892}}</ref> Lokalne zajednice ponekad se protive restauracijama koje uključuju uvođenje velikih predatora ili biljaka koje zahtijevaju [[režim uznemiravanja|režime uznemiravanja]] poput redovnih požara, navodeći kao razlog prijetnju ljudskom stanovanju u tom području.<ref name=":10">{{Cite journal|last=Macdonald|first=David|date=2002|title=The ecological context: a species population perspective|journal=Handbook of Ecological Restoration|volume=1|pages=47–65|doi=10.1017/CBO9780511549984.006|isbn=978-0-521-79128-1}}</ref> Visoki ekonomski troškovi mogu se također percipirati kao negativan uticaj procesa obnove. Međutim, rezultati obnove često su varijabilni i pod uticajem su faktora kao što su prošla upotreba zemljišta, [[klimatske promjene]] i interakcije [[vrsta]].<ref>{{Cite journal |last=Suding |first=Katharine N. |date=1. 12. 2011 |title=Toward an Era of Restoration in Ecology: Successes, Failures, and Opportunities Ahead |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev-ecolsys-102710-145115 |journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics |language=en |volume=42 |issue= |pages=465–487 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-102710-145115 |issn=1543-592X|url-access=subscription }}</ref>. Prema eri obnove u ekologiji. [[Slika:Regenerated habitat for superb parrot on the abandoned Boorowa railway line.jpg|thumb|Obnova ekosistema za [[sjajni papagaj|sjajnog papagaja]] na napuštenoj željezničkoj pruzi u Australiji]] Javno mnijenje je veoma važno u izvodljivosti obnove; ako javnost vjeruje da troškovi obnove nadmašuju koristi, neće je podržati.<ref name=":10" /> Mnogi neuspjesi su se dogodili u prošlim projektima obnove, mnogo puta zato što nisu postavljeni jasni ciljevi kao cilj obnove ili je nepotpuno razumijevanje osnovnog ekološkog okvira dovelo do nedovoljnih mjera. To može biti zato što, kako kaže Peter Alpert, "ljudi možda ne znaju [uvijek] kako efikasno upravljati prirodnim sistemima".<ref>Alpert, P. 2002. Managing the wild: should stewards be pilots? Frontiers in Ecology and the Environment 9(2): 494–499.</ref> Nadalje, mnoge pretpostavke se izvode o mitovima o restauraciji, kao što je [[kopija]], gdje se plan restauracije, koji je funkcionirao u jednom području, primjenjuje na drugo s istim očekivanim rezultatima, ali ne i ostvarenim.<ref name=":9" /> === Jaz između nauke i prakse === [[Datoteka:Restored Prairie at the West Eugene Wetlands (8745659774).jpg|thumb| Obnovljena [[prerija]] u močvarama West Eugene u [[Eugene, Oregon]]]] Jedan od problema za oba područja je jaz između ekologije restauracije i ekološke restauracije u praksi. Mnogi praktičari restauracije, kao i naučnici, smatraju da nauka nije adekvatno uključena u projekte ekološke restauracije.<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Dickens|first1=Sara Jo M.|last2=Suding|first2=Katharine N.|date=1. 6. 2013|title=Spanning the Science-Practice Divide: Why Restoration Scientists Need to be More Involved with Practice|journal=Ecological Restoration|volume=31|issue=2|pages=134–140|doi=10.3368/er.31.2.134|bibcode=2013EcoRe..31..134D |s2cid=4657808|issn=1522-4740}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal|last1=Cabin|first1=Robert J.|last2=Clewell|first2=Andre|last3=Ingram|first3=Mrill|last4=McDonald|first4=Tein|last5=Temperton|first5=Vicky|date=1. 11. 2010|title=Bridging Restoration Science and Practice: Results and Analysis of a Survey from the 2009 Society for Ecological Restoration International Meeting|journal=Restoration Ecology|volume=18|issue=6|pages=783–788|doi=10.1111/j.1526-100x.2010.00743.x|bibcode=2010ResEc..18..783C |issn=1526-100X|hdl=2027.42/79142|s2cid=46326690|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=David|first1=Erica|last2=Dixon|first2=Kingsley W.|last3=Menz|first3=Myles H. M.|date=1. 5. 2016|title=Cooperative Extension: A Model of Science–Practice Integration for Ecosystem Restoration|url=http://www.cell.com/trends/plant-science/abstract/S1360-1385(16)00002-9|journal=Trends in Plant Science|language=en|volume=21|issue=5|pages=410–417|doi=10.1016/j.tplants.2016.01.001|pmid=26838476|bibcode=2016TPS....21..410D |issn=1360-1385|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Burbidge|first1=Allan H.|last2=Maron|first2=Martine|last3=Clarke|first3=Michael F.|last4=Baker|first4=Jack|last5=Oliver|first5=Damon L.|last6=Ford|first6=Greg|date=1. 4. 2011|title=Linking science and practice in ecological research and management: How can we do it better?|journal=Ecological Management & Restoration|volume=12|issue=1|pages=54–60|doi=10.1111/j.1442-8903.2011.00569.x|bibcode=2011EcoMR..12...54B |issn=1442-8903}}</ref> U anketi provedenoj 2009. među praktičarima i naučnicima, "jaz između nauke i prakse" naveden je kao drugi najčešće navođeni razlog koji ograničava rast i nauke i prakse restauracije.<ref name=":3"/> Postoji niz teorija o uzroku ovog jaza. Međutim, dobro je utvrđeno da je jedan od glavnih problema to što pitanja koja proučavaju ekolozi restauracije često nisu korisna ili lako primjenjiva od strane upravitelja zemljišta.<ref name=":2" /><ref name=":4">{{Cite journal|last=Cabin|first=Robert J.|date=1. 3. 2007|title=Science-Driven Restoration: A Square Grid on a Round Earth?|journal=Restoration Ecology|volume=15|issue=1|pages=1–7|doi=10.1111/j.1526-100x.2006.00183.x|bibcode=2007ResEc..15....1C |s2cid=73715844|issn=1526-100X}}</ref> Naprimjer, mnoge publikacije iz oblasti ekologije restauracije detaljno karakteriziraju obim problema, bez pružanja konkretnih rješenja.<ref name=":4"/> Osim toga, mnoge studije ekologije restauracije provode se pod kontroliranim uvjetima i često u razmjerima mnogo manjim od stvarnih restauracija.<ref name=":1"/> Često je nepoznato da li ovi obrasci važe u primijenjenom kontekstu. Postoje dokazi da ovi eksperimenti malog obima povećavaju stope grešaka tipa II i razlikuju se od ekoloških obrazaca u stvarnim restauracijama.<ref>{{Cite journal|last1=Duc|first1=M. G. Le|last2=Pakeman|first2=R. J.|last3=Marrs|first3=R. H.|date=1. 6. 2003|title=Changes in the rhizome system of bracken subjected to long-term experimental treatment|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-ecology_2003-06_40_3/page/508|journal=Journal of Applied Ecology|volume=40|issue=3|pages=508–522|doi=10.1046/j.1365-2664.2003.00818.x|bibcode=2003JApEc..40..508D |issn=1365-2664}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Erskine Ogden|first1=Jennifer A.|last2=Rejmánek|first2=Marcel|date=oktobar 2005|title=Recovery of native plant communities after the control of a dominant invasive plant species, Foeniculum vulgare: Implications for management|url=https://archive.org/details/sim_biological-conservation_2005-10_125_4/page/426|journal=Biological Conservation|volume=125|issue=4|pages=427–439|doi=10.1016/j.biocon.2005.03.025|bibcode=2005BCons.125..427E }}</ref> Jedan od pristupa rješavanju ovog jaza bio je razvoj Međunarodnih principa i standarda za praksu ekološke restauracije od strane Društva za ekološku restauraciju (vidi dolje) – međutim, ovaj pristup je osporavan, a naučnici aktivni u ovoj oblasti sugerišu da je to restriktivan, te da umjesto toga principi i smjernice nude fleksibilnost.<ref>Higgs, E.S., Harris, J.A., Heger, T. et al. (2018) Keep ecological restoration open and flexible. Nat Ecol Evol 2, 580.</ref> Dodatna komplikacija je u tome što se ekolozi koji se bave restauracijom, a žele prikupljati podatke velikih razmjera o projektima restauracije, mogu suočiti s ogromnim preprekama u prikupljanju podataka. Menadžeri se razlikuju u količini podataka koje prikupljaju i koliko zapisa čuvaju. Neke agencije čuvaju samo nekoliko fizičkih kopija podataka, što istraživačima otežava pristup.<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S.|last2=Sudduth|first2=Elizabeth B.|last3=Palmer|first3=Margaret A.|last4=Allan|first4=J. David|last5=Meyer|first5=Judy L.|last6=Alexander|first6=Gretchen|last7=Follastad-Shah|first7=Jennifer|last8=Hassett|first8=Brooke|last9=Jenkinson|first9=Robin|date=1. 9. 2007|title=Restoring Rivers One Reach at a Time: Results from a Survey of U.S. River Restoration Practitioners|journal=Restoration Ecology|volume=15|issue=3|pages=482–493|doi=10.1111/j.1526-100x.2007.00244.x|bibcode=2007ResEc..15..482B |issn=1526-100X|hdl=2027.42/72915|s2cid=20534915|url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/72915/1/j.1526-100X.2007.00244.x.pdf|hdl-access=free}}</ref> Mnogi projekti obnove su ograničeni vremenom i novcem, tako da prikupljanje podataka i vođenje evidencije nisu uvijek izvodljivi.<ref name=":3" /> Međutim, ovo ograničava sposobnost da se analiziraju projekti obnove i daju preporuke na osnovu empirijskih podataka. === Sigurnost hrane i degradacija prirode === [[Poljoprivreda]] je pokretač [[degradacija okoliša]]. Međutim, ključno je da napori za obnovu ekosistema ne budu u sukobu sa rastućim [[potreba za sigurnošću hrane|za proizvodnjom hrane]].<ref name="10.1016/j.oneear.2022.06.002"/> Okviri za obnovu imaju za cilj da pomognu u donošenju političkih odluka minimiziranjem kompromisa između ekološke obnove i proizvodnje<ref>{{Cite journal |last1=Stefanes |first1=Maurício |last2=Ochoa-Quintero |first2=Jose Manuel |last3=Roque |first3=Fabio |last4=Sugai |first4=Larissa Sayuri |last5=Tambosi |first5=Leandro |last6=Lourival |first6=Reinaldo |last7=Laurance |first7=Susan |date=20. 12. 2016 |title=Incorporating resilience and cost in ecological restoration strategies at landscape scale |url=https://www.ecologyandsociety.org/vol21/iss4/art54/ |journal=Ecology and Society |language=en |volume=21 |issue=4 |doi=10.5751/ES-08922-210454 |issn=1708-3087|hdl=11449/174024 |hdl-access=free }}</ref> i procjenu najboljeg korištenja zemljišta za uravnoteženje skladištenja ugljika i uzgoja hrane.<ref>{{Cite journal |last1=Searchinger |first1=Timothy D. |last2=Wirsenius |first2=Stefan |last3=Beringer |first3=Tim |last4=Dumas |first4=Patrice |date=12. 12. 2018 |title=Assessing the efficiency of changes in land use for mitigating climate change |url=https://www.nature.com/articles/s41586-018-0757-z |journal=Nature |language=en |volume=564 |issue=7735 |pages=249–253 |doi=10.1038/s41586-018-0757-z |pmid=30542169 |bibcode=2018Natur.564..249S |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Naprimjer, [[agrošumarstvo]] se sve više smatra održivom strategijom obnove ekosistema, posebno u zemljama s velikim poljoprivrednim otiskom.<ref>{{Cite journal |last1=Gopalakrishna |first1=Trisha |last2=Lomax |first2=Guy |last3=Aguirre-Gutiérrez |first3=Jesús |last4=Bauman |first4=David |last5=Roy |first5=Parth Sarathi |last6=Joshi |first6=Pawan K. |last7=Malhi |first7=Yadvinder |date=18. 1. 2022 |title=Existing land uses constrain climate change mitigation potential of forest restoration in India |journal=Conservation Letters |volume=15 |issue=2 |doi=10.1111/conl.12867 |bibcode=2022ConL...15E2867G |issn=1755-263X|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Chapman |first1=Melissa |last2=Walker |first2=Wayne S. |last3=Cook-Patton |first3=Susan C. |last4=Ellis |first4=Peter W. |last5=Farina |first5=Mary |last6=Griscom |first6=Bronson W. |last7=Baccini |first7=Alessandro |date=2. 6. 2020 |title=Large climate mitigation potential from adding trees to agricultural lands |journal=Global Change Biology |volume=26 |issue=8 |pages=4357–4365 |doi=10.1111/gcb.15121 |pmid=32301542 |bibcode=2020GCBio..26.4357C |issn=1354-1013}}</ref> === Obnova kao zamjena za naglo smanjenje emisija === Klimatske koristi od obnove prirode su "zasjenjene razmjerama [[Ublažavanje klimatskih promjena|tekućih emisija fosilnih goriva]]".<ref name="10.1016/j.oneear.2022.06.002">{{cite journal |last1=Dooley |first1=Kate |last2=Nicholls |first2=Zebedee |last3=Meinshausen |first3=Malte |title=Carbon removals from nature restoration are no substitute for steep emission reductions |journal=One Earth |date=15. 7. 2022 |volume=5 |issue=7 |pages=812–824 |doi=10.1016/j.oneear.2022.06.002 |bibcode=2022OEart...5..812D |s2cid=250231236 |language=English |issn=2590-3330|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite news |last1=Dooley |first1=Kate |last2=Nicholls |first2=Zebedee |title=Nature restoration no substitute for cutting fossil fuels |url=https://phys.org/news/2022-07-nature-substitute-fossil-fuels.html |access-date=21. 8. 2022 |work=phys.org |language=en}}</ref> Rizikuje se "pretjeranim oslanjanjem na [[zemljište]] za ublažavanje [[klimatske promjene|klimatskih promjena]] na štetu postepenog ukidanja fosilnih goriva". Uprkos ovim problemima, obnova prirode dobija sve veću pažnju, a studija zaključuje da je "obnova zemljišta važna opcija za borbu protiv klimatskih promjena, ali ne može nadoknaditi kašnjenja u smanjenju emisija fosilnih goriva" jer je "malo vjerovatno da će se uraditi dovoljno brzo da bi se značajno smanjile globalne vršne temperature koje se očekuju u narednih nekoliko decenija".<ref name="10.1016/j.oneear.2022.06.002"/> Istraživači su otkrili da je, u smislu ekoloških usluga, bolje izbjeći nego dozvoliti deforestaciju radi naknadnog ponovnog pošumljavanja, jer prvo dovodi do nepovratnih efekata u smislu [[gubitak biodiverziteta|gubitka biodiverziteta]] i [[degradacija tla|degradacije tla]].<ref>{{cite web |title=Press corner |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/MEMO_08_632 |access-date=28. 9. 2020 |website=European Commission – European Commission |language=en}}</ref> Nadalje, [[vjerovatnoća]] da će se naslijeđeni [[ugljik]] osloboditi iz tla veća je u mlađim borealnim šumama.<ref>{{cite journal |last1=Walker |first1=Xanthe J. |last2=Baltzer |first2=Jennifer L. |last3=Cumming |first3=Steven G. |last4=Day |first4=Nicola J. |last5=Ebert |first5=Christopher |last6=Goetz |first6=Scott |last7=Johnstone |first7=Jill F. |last8=Potter |first8=Stefano |last9=Rogers |first9=Brendan M. |last10=Schuur |first10=Edward A. G. |last11=Turetsky |first11=Merritt R. |last12=Mack |first12=Michelle C. |author-link12=Michelle Cailin Mack |date=august 2019 |title=Increasing wildfires threaten historic carbon sink of boreal forest soils |url=https://www.nature.com/articles/s41586-019-1474-y |journal=Nature |language=en |volume=572 |issue=7770 |pages=520–523 |bibcode=2019Natur.572..520W |doi=10.1038/s41586-019-1474-y |issn=1476-4687 |pmid=31435055 |s2cid=201124728 |access-date=28. 9. 2020|url-access=subscription }}</ref> Globalne emisije stakleničkih plinova uzrokovane oštećenjem tropskih kišnih šuma možda su bile znatno potcijenjene do otprilike 2019.<ref>{{cite news |date=31. 10. 2019 |title=Climate emissions from tropical forest damage 'underestimated by a factor of six' |url=https://www.theguardian.com/environment/2019/oct/31/climate-emissions-from-tropical-forest-damage-underestimated-by-a-factor-of-six |access-date=28. 9. 2020 |work=The Guardian |language=en}}</ref> Osim toga, efekti pošumljavanja ili ponovnog pošumljavanja bit će dalje u budućnosti od očuvanja postojećih [[šuma]] netaknutim.<ref>{{cite web |title=Why Keeping Mature Forests Intact Is Key to the Climate Fight |url=https://e360.yale.edu/features/why-keeping-mature-forests-intact-is-key-to-the-climate-fight |access-date=28. 9. 2020 |website=Yale E360}}</ref> Potrebno je mnogo duže vrijeme – nekoliko decenija – da se koristi globalnog zagrijavanja manifestuju u istim koristima od [[sekvestracija ugljika|sekvestracije ugljika]] od zrelog drveća u tropskim šumama, a samim tim i od ograničavanja deforestacije.<ref>{{cite web |date=1. 9. 2012 |title=Would a Large-scale Reforestation Effort Help Counter the Global Warming Impacts of Deforestation? |url=https://blog.ucsusa.org/elliott-negin/would-reforestation-help-counter-deforestation |access-date=28. 9. 2020 |website=Union of Concerned Scientists}}</ref> Stoga naučnici smatraju "zaštitu i oporavak ekosistema bogatih [[ugljik]]om i dugovječnih, posebno prirodnih šuma" "glavnim klimatskim [[Rješenja zasnovana na prirodi|rješenjem]]".<ref>{{cite web |title=Planting trees is no substitute for natural forests |url=https://phys.org/news/2019-08-trees-substitute-natural-forests.html |access-date=2. 5. 2021 |website=phys.org |language=en}}</ref> == Suprotstavljanje ekologije restauracije i konzervacijske biologije == I ekolozi restauracije i [[konzervacijska biologija|konzervacijski biolozi]] slažu se da je zaštita i obnova staništa važna za zaštitu biodiverziteta. Međutim, [[konzervacijska biologija]] prvenstveno je ukorijenjena u [[populacijska biologija|populacijskoj biologiji]]. Zbog toga je uglavnom organizirana na nivou [[populacijska genetika|populacijska genetike]] i procjenjuje populacije specifičnih vrsta (tj. [[ugrožene vrste]]). Ekologija restauracije organizirana je na nivou [[ekologija zajednice|zajednice]], koja se fokusira na šire grupe unutar ekosistema.<ref name=":7">{{Cite journal|last=Young|first=Truman P|date=2000|title=Restoration ecology and conservation biology|url=https://archive.org/details/sim_biological-conservation_2000-01_92_1/page/72|journal=Biological Conservation|volume=92|issue=1|pages=73–83|doi=10.1016/s0006-3207(99)00057-9|bibcode=2000BCons..92...73Y |issn=0006-3207|citeseerx=10.1.1.493.1604}}</ref> Osim toga, konzervacijska biologija često se koncentrira na [[kičmenjak]]e i [[beskičmenjak]]e zbog njihove istaknutosti i popularnosti, dok se ekologija restauracije koncentrira na biljke. Ekologija restauracije fokusira se na biljke jer projekti restauracije obično počinju uspostavljanjem biljnih zajednica. Ekološka restauracija, uprkos tome što je fokusirana na biljke, može imati i "krovne vrste" za pojedinačne ekosisteme i projekte restauracije.<ref name=":7"/> Naprimjer, leptir monarh je krovna vrsta za očuvanje i obnovu staništa biljke Asclepias, jer leptirima monarhima trebaju biljke mliječne trave za razmnožavanje. Konačno, ekologija restauracije ima jači fokus na tlo, strukturu tla, gljive i mikroorganizme jer tlo pruža osnovu funkcionalnih kopnenih [[ekosistem]]a.<ref>{{Cite journal|last=Allen|first=Craig D|date=2002|title=Ecological restoration of southwestern Ponderosa pine ecosystems: A broad perspective|journal=Ecological Applications|volume=12|issue=5|pages=1418–1433|doi=10.1890/1051-0761(2002)012[1418:EROSPP]2.0.CO;2}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Harris|first=J. A.|date=decembar 2003|title=Measurements of the soil microbial community for estimating the success of restoration|journal=European Journal of Soil Science|volume=54|issue=4|pages=801–808|doi=10.1046/j.1351-0754.2003.0559.x|s2cid=96561755|issn=1351-0754|doi-access=free|bibcode=2003EuJSS..54..801H }}</ref> == Međunarodni principi i standardi za praksu ekološke restauracije == [[Društvo za ekološku restauraciju]] (SER) objavilo je drugo izdanje Međunarodnih standarda za praksu ekološke restauracije 27. septembra 2019. u [[Cape Town]]u, [[Južna Afrika]], na SER-ovoj 8. svjetskoj konferenciji o ekološkoj restauraciji.<ref>{{Cite news|url=https://www.ser.org/page/SERStandards/International-Standards-for-the-Practice-of-Ecological-Restoration.htm|title=International Principles & Standards for the Practice of Ecological Restoration, 2nd Edition|date=27. 9. 2019|access-date=15. 1. 2019}}</ref> Publikacija pruža ažurirane i proširene smjernice o praksi ekološke restauracije, pojašnjava širinu ekološke restauracije i srodnih aktivnosti sanacije okoliša, te uključuje ideje i doprinose raznolike međunarodne grupe naučnika i praktičara koji se bave restauracijom. Drugo izdanje se nadovezuje na prvo izdanje Standarda, koje je objavljeno 12. decembra 2016. na 13. Konferenciji stranaka [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]] u Cancunu, [[Meksiko]]. Razvoj ovih Standarda bio je široko konsultativan. Prvo izdanje distribuirano je desetinama praktičara i str0učnjaka radi povratnih informacija i pregleda. Nakon objavljivanja prvog izdanja, SER je održao radionice i sesije slušanja, tražio povratne informacije od ključnih međunarodnih partnera i zainteresovanih strana, otvorio anketu za članove, pridružene članove i podržavaoce, te razmotrio i odgovorio na objavljene kritike. Međunarodni principi i standardi za praksu ekološke restauracije: * Predstavljaju robustan okvir za vođenje projekata restauracije ka postizanju željenih ciljeva. * Rješavanje izazova obnove, uključujući: efikasan dizajn i implementaciju, uzimanje u obzir složene dinamike ekosistema (posebno u kontekstu klimatskih promjena) i snalaženje u kompromisima povezanim s prioritetima i odlukama upravljanja zemljištem. * Istaknuti ulogu ekološke obnove u povezivanju društvenih, zajedničkih, produktivnih i održivih ciljeva. * Preporučiti mjere učinka za aktivnosti obnove koje industrije, zajednice i vlade trebaju razmotriti. * Proširiti popis praksi i akcija koje vode praktičare u planiranju, implementaciji i praćenju aktivnosti, uključujući: odgovarajuće pristupe procjeni lokacije i identifikaciji referentnih ekosistema, različite pristupe obnovi, uključujući prirodnu regeneraciju, i ulogu ekološke obnove u globalnim inicijativama obnove. * Uključiti prošireni glosar terminologije obnove. * Pružiti tehnički dodatak o nabavci sjemena i drugih propagula za obnovu. ==Implementacija po zemlji/regiji== [[Autohtoni narodi]], upravitelji zemljišta, čuvari i laici praktikuju ekološku obnovu ili ekološko upravljanje hiljadama godina.<ref name="anderson2005">{{Cite book |last=Anderson |first=K. |title=Tending the Wild: Native American Knowledge and the Management of California's Natural Resources |date=2005 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-23856-5 |location=Berkeley |oclc=56103978}}</ref> Ekologija restauracije pojavila se kao zasebna oblast u [[ekologija|ekologiji]] krajem dvadesetog vijeka.<ref name="auto"/> Termin su skovali [[John Aber]] i [[Bill Jordan|William Jordan III]] kada su bili na [[Univerzitet Wisconsin–Madison|Univerzitetu Wisconsin–Madison]].<ref name="jordan2011">{{Cite book |last=Jordan, III |first=W. R. |title=Making Mature Whole: A History of Ecological Restoration |date=2011 |publisher=Island Press |isbn=978-1-61091-042-2 |location=Washington, DC |oclc=750183084}}</ref> === Evropska unija === [[Evropska unija]] je 2024. usvojila zakon o obnovi prirode s ciljem obnove 20% degradiranih ekosistema do 2030. i 100% do 2050. godine. Predstavnica Austrije, [[Leonore Gewessler]], glasala je protiv volje svoje vlade i zbog toga se može suočiti s do 10 godina zatvora.<ref>{{cite news |title=EU ministers approve contested Nature Restoration Law |url=https://www.dw.com/en/eu-ministers-approve-contested-nature-restoration-law/a-69382916 |access-date=18. 6. 2024 |agency=Deutsche Welle |date=17. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web |last1=J. Kurmayer |first1=Nikolaus |title=Nature restoration: Austrian conservatives charge Gewessler for abuse of office |url=https://www.euractiv.com/section/energy-environment/news/nature-restoration-austrian-conservatives-charge-gewessler-for-abuse-of-office/ |website=Euractive |date=17. 6. 2024 |access-date=18. 6. 2024}}</ref> === SAD === Prije pojave [[ekologija|ekologije]] kao naučne discipline, restauracija velikih razmjera započela je obnovom populacija krupne divljači, početkom 20. stoljeća.<ref name="auto"/> Prvi projekt restauracije autohtonih biljaka u Sjedinjenim Državama pokrenula je 1907. Eloise Butler u [[Minneapolis]]u, [[Minnesota]].<ref>{{Cite web |last=Martin |first=Laura |date=2022 |title=The Women Who Saved Wildflowers {{!}} Sierra Club |url=https://www.sierraclub.org/sierra/women-who-saved-wildflowers-wildflower-preservation-society |access-date=22. 11. 2023 |website=www.sierraclub.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Eloise Butler Wildflower Garden and Bird Sanctuary {{!}} Public Gardens of Minnesota |url=https://mngardens.horticulture.umn.edu/eloise-butler-wildflower-garden-and-bird-sanctuary |access-date=22. 11. 2023 |website=mngardens.horticulture.umn.edu}}</ref> Nakon toga je uslijedio program obnove Ekološke laboratorije [[Vassar College]]a, koji je osnovala profesorica [[Edith A. Roberts|Edith Roberts]], 1921.<ref name="auto"/> Prva restauracija [[prerija visoke trave|prerije visoke trave]] bila je Curtisova prerija 1936. u [[Arboretum]]u Univerziteta [[Wisconsin]]–[[Madison]].<ref name="jordan2011" /><ref name="court2012">{{Cite book |last=Court |first=F. E. |title=Pioneers of Ecological Restoration: The People and Legacy of the University of Wisconsin Arboretum |date=2012 |publisher=University of Wisconsin Press |isbn=978-0-299-28663-7 |location=Madison |oclc=814694131}}</ref> Radnici [[Civilna organizacija za zaštitu prirode|Civilne organizacije za zaštitu prirode]] ponovo su zasadili obližnje prerijske vrste na bivši [[pašnjak]] za [[konj]]e, pod nadzorom univerzitetskog osoblja, uključujući [[Aldo Leopold|Alda Leopolda]], [[Theodor Sperry|Theodora Sperryja]], [[Henry C. Greene|Henryja C. Greenea]] i [[John Thomas Curtis|Johna T. Curtisa]].<ref name="curtis1971">{{Cite book |last=Curtis |first=J. T. |title=The Vegetation of Wisconsin: An Ordination of Plant Communities |url=https://archive.org/details/vegetationofwisc0000john |date=1971 |publisher=University of Wisconsin Press |isbn=978-0-299-01943-3 |location=Madison |oclc=811410421}}</ref> Arboretum Univerziteta Washington bio je centar istraživanja [[prerija]] visokih travnatih trava tokom prve polovine 20. vijeka i proučavanja tehnika poput [[Kontrolisanog spaljivanja|propisanog spaljivanja]].<ref name="court2012"/> Nakon toga uslijedio je Schulenberg Prairie površine 40 hektara u [[Morton Arboretum]]u, koji su 1962. pokrenuli Ray Schulenberg i Robert Betz. Betz je zatim sarađivao sa ''The Nature Conservancy'', kako bi uspostavio [[Fermilab|Fermi National Laboratory]]jsku preriju visokih [[trava]], površine 260 hektara u 1974.<ref>{{Cite web |title=Fermilab {{!}} History and Archives {{!}} Site and Natural History |url=https://history.fnal.gov/historical/site/restoration_beginning.html |access-date=22. 3. 2023 |website=history.fnal.gov}}</ref> Restauracijska ekologija pojavila se kao zasebna poddisciplina ekologije i upravljanja prirodnim resursima s dramatičnim porastom broja zaštićenih prirodnih područja 1980-ih.<ref name="auto"/> Godine 1997. Nacionalna federacija za divlje životinje potpisala je memorandum o razumijevanju s Međuplemenskom zadrugom za [[bizon]]e, prvi sporazum o očuvanju prirode između ekološke organizacije i međuplemenske grupe, kako bi se zalagala za obnovu divljih bizona na [[pleme]]nskim zemljištima.<ref>{{Cite web |title=Tribal Bison Restoration |url=https://www.nwf.org/Home/Our-Work/Wildlife-Conservation/Bison/Tribal-Lands |access-date=22. 11. 2023 |website=National Wildlife Federation |language=en}}</ref> Anishinaabek/Neshnabék širom regije Velikih jezera vode projekte ekološke obnove koji, riječima Kylea Whytea, "nastoje učiti iz, prilagođavati i primjenjivati u praksi lokalne ljudske i neljudske odnose i priče na spoju duboke historije Anishinaabea i disruptivnih kampanja industrijskih doseljenika."<ref>{{Cite book |last=Whyte |first=Kyle |date=2017 |title=Our Ancestors' Dystopia Now: Indigenous Conservation and the Anthropocene |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9781315766355-32/ancestors-dystopia-indigenous-conservation-anthropocene-kyle-powys-whyte |pages=222–231 |doi=10.4324/9781315766355-32 |isbn=978-1-315-76635-5 }}</ref> === Australija === [[Australija]] jest bila mjesto historijski značajnih projekata ekološke obnove, počevši od 1930-ih. Ovi projekti bili su odgovori na opsežnu štetu okolišu koju su nanijeli kolonizacijski doseljenici, nakon prisilnog raseljavanja zajednica [[Aboridžini|Prvih australskih naroda]]. Značajno tradicionalno ekološko znanje zajednica Prvih naroda nije korišteno u projektima historijske obnove. Mnoge od prvih projekata obnove australijskih doseljenika pokrenuli su volonteri, često u obliku društvenih grupa. Mnogi od njih cijenili su i koristili naučne resurse, poput botaničkog i ekološkog znanja. Učestvovale su lokalne i državne vladine agencije, kao i industrija. Australijski naučnici počeli su imati sve važniju ulogu. Istaknuti naučnik koji se zanimao za preokretanje degradacije vegetacije bio je botaničar i biljni ekolog, profesor [[Theodore Osborn|T G Osborn]], Univerzitet u [[Adelaide]]u, koji je 1920-ih proveo pionirsko istraživanje uzroka degradacije autohtone vegetacije u sušnim zonama. Od tada, australijski botaničari, biljni ekolozi i istraživači erozije tla sve više razvijaju interes za oporavak ekološkog funkcioniranja na degradiranim mjestima. Najraniji poznati pokušaj australijskih doseljenika da obnove degradirani prirodni ekosistem započeo je 1896. u Nairmu (kako je poznat ljudima naroda Kulin) ili Port Phillip Bayu u [[Melbourne]]u.<ref name=":14">Ardill, Peter J (2021) [https://ecologicalrestorationhistory.org/articles/ Innovative Federation and Inter-war Period repair of degraded natural areas and their ecosystems: local government and community restoration of Coast Teatree Leptospermum laevigatum at Port Phillip Bay, Victoria, Australia]. The Repair Press Sydney (February), p. 34</ref> Lokalne vlasti i društvene grupe ponovo su zasadile degradirana područja priobalnih rezervata autohtonom biljnom vrstom, obalnim čajevcem (''[[Leptospermum laevigatum]]'').<ref name=":14"/> Projekti su bili motivirani utilitarističkim razlozima: očuvanjem rekreacijskih mjesta i promocijom turizma. Međutim, neki lokalni stanovnici, uključujući australijskog novinara, pisca o prirodi i amaterskog ornitologa, [[Donald Alaster Macdonald|Donald Macdonald]], bili su uznemireni gubitkom vrijednih bioloških kvaliteta i vodili su kampanju za potpunu obnovu ekosistema čajevca i očuvanje njih i njihove autohtone faune.<ref name=":14"/> Degradirana sušna područja Australije bila su mjesto historijskih projekata ekološke obnove. Pastoralna industrija uspostavljena u sušnim područjima Južne Australije i Novog Južnog Walesa rezultirala je značajnom degradacijom ovih područja do oko 1900, što je rezultiralo jakom erozijom vjetrom. Od otprilike 1930, australijski stočari su provodili projekte revegetacije s ciljem značajne do potpune obnove autohtone flore na degradiranim, vjetrom erodiranim područjima.{{sfn|Ardill|2022}} U svojoj istraživačkoj stanici Koonamore u aridnoj zoni Južne Australije, osnovanoj 1925., profesor T. G. Osborn je proučavao gubitak autohtone vegetacije, uzrokovan prekomjernim naseljima i rezultirajućom erozijom i degradacijom vjetrom, zaključujući da je obnova autohtonih vegetacijskih zajednica slanog grmlja (''[[Atriplex]]'' spp.), plavog grmlja (''[[Maireana]]'' spp.) i mulge (''[[Acacia aneura]]'') moguća ako se na degradirane pašnjake primijeni tehnika zatvaranja stoke i prirodne regeneracije revegetacije.{{sfn|Ardill|2022|p=9}} Najvjerovatnije pod utjecajem Osbornovog istraživanja, južnoaustralijski stočari su tokom 1930-ih usvojili ovu tehniku revegetacije. Naprimjer, na stanici Wirraminna (ili imanju, ranču), nakon ograđivanja radi sprječavanja ulaska stoke, veliki nanosi tla su u potpunosti obnovljeni i stabilizirani prirodnom regeneracijom autohtone vegetacije. Također je utvrđeno da je brazdiranje (ili oranje) erodiranih područja rezultiralo prirodnom regeneracijom autohtone vegetacije. Ovi programi su bili toliko uspješni da ih je vlada Južne Australije usvojila kao odobrene državne politike očuvanja tla 1936. Zakonodavstvo uvedeno 1939. kodificiralo je ove politike. {{sfn|Ardill|2022|pp=32–34}} Godine 1936. rudarski ispitivač [[Albert Morris]] i njegove kolege za restauraciju pokrenuli su projekt regeneracije područja Broken Hill. Ovaj projekt uključivao je prirodnu regeneraciju autohtone flore na stotinama hektara koje je jako erodirano vjetrom, a nalazi se u sušnom zapadnom Novom Južnom Walesu.<ref name=":12"/> Lokalne i državne vlasti, te rudarska industrija Broken Hilla, podržali su i financirali projekt.<ref name=":12">Ardill, Peter J. (2017) "Albert Morris and the Broken Hill regeneration area: time, landscape and renewal." Australian Association of Bush Regenerators (AABR). Sydney http://www.aabr.org.au/morris-broken-hill/</ref> U stvari, budući da je projekat regeneracije područja bio tako dobro prilagođen teškim uslovima sušne zone, vlada države Novi Južni Vels usvojila ga je kao model za predloženu obnovu dvadeset miliona hektara sušnog zapadnog dijela države koji je bio sveden na ozbiljno erodirano stanje. Zakon u tom smislu usvojen je 1949. godine.<ref>Ardill 2022: 54</ref> Još jedan značajan projekat ekološke obnove ranih australijskih doseljenika dogodio se na sjevernoj obali Novog Južnog Velsa. Od otprilike 1840. doseljenici su prisilno okupirali obalna zaleđa, progonili zajednice Prvih naroda, uništavali opsežna područja biološki raznolike prašume i pretvarali zemlju u farme. Preživjeli su samo mali dijelovi prašume. Godine 1935. mljekar Ambrose Crawford počeo je obnavljati degradirani dio lokalne prašume od četiri jutra (1,7 hektara), ili "Veliki grm" (nizijska tropska prašuma), kako se nazivala, u rezervatu Lumley Park, [[Alstonville]].<ref>McDonald T in Jordan, William R. & Lubick, George M. (2012) ''Making Nature Whole: A History of Ecological Restoration''. Washington, D.C. Island Press p.73 {{ISBN|9781597265126}}</ref> Njegove glavne tehnike obnove bile su uklanjanje korova koji je gušio biljke prašume i sadnja odgovarajućih autohtonih vrsta prašume. Crawford je koristio profesionalne vladine botaničare kao savjetnike i dobio je podršku od svog lokalnog vladinog vijeća. Obnovljeni rezervat prašume i danas postoji. === Ujedinjeno Kraljevstvo === ==== Preporuka Komiteta za prirodni kapital za 25-godišnji plan ==== Komitet za prirodni kapital [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (NCC) dao je preporuku u svom drugom izvještaju o stanju prirodnog kapitala objavljenom u martu 2014. da je, kako bi se ispunio cilj Vlade da bude prva [[generacija]] koja će ostaviti okoliš u boljem stanju nego što je naslijeđen, potreban dugoročni 25-godišnji plan za održavanje i poboljšanje prirodnog kapitala Engleske. Državni sekretar Ministarstva za okoliš, hranu i ruralna pitanja Ujedinjenog Kraljevstva, Owen Paterson, opisao je svoju ambiciju za prirodni okoliš i kako se rad Odbora uklapa u to na događaju NCC-a u novembru 2012. godine: "Međutim, ne želim samo održati naša prirodna bogatstva; želim ih poboljšati. Želim da iz njih izvučemo najveću moguću korist, a istovremeno osigurati da budu dostupna generacijama koje dolaze. To je ono na što je usmjeren inovativni rad NCC-a."<ref>{{Cite news |last=Paterson |first=Owen |date=27. 11. 2012 |title=Owen Paterson's speech to Royal Society on Natural Capital Committee |work=gov.uk |url=https://www.gov.uk/government/speeches/owen-paterson-s-speech-to-royal-society-on-natural-capital-committee |access-date=4. 6. 2018}}</ref> == Tradicionalno ekološko znanje == [[Tradicionalno ekološko znanje]] (TEK) iz [[Autohtoni narodi]] pokazuje kako je ekologija restauracije historijsko polje, kojim ljudi žive hiljadama godina.<ref>{{Cite journal |last1=Stocker |first1=Laura |last2=Collard |first2=Leonard |last3=Rooney |first3=Angela |date=2. 7. 2016 |title=Aboriginal world views and colonisation: implications for coastal sustainability † |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13549839.2015.1036414 |journal=Local Environment |language=en |volume=21 |issue=7 |pages=844–865 |doi=10.1080/13549839.2015.1036414 |bibcode=2016LoEnv..21..844S |issn=1354-9839 |s2cid=143198003|url-access=subscription }}</ref> Autohtoni narodi su stekli ekološko znanje kroz posmatranje, iskustvo i upravljanje prirodnim resursima i okolinom oko sebe. U prošlosti su upravljali svojom okolinom i mijenjali strukturu vegetacije ne samo kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe (hrana, voda, sklonište, lijekovi), već i kako bi poboljšali željene karakteristike, pa čak i povećali populaciju i [[biodiverzitet]]. Na taj način su ostvarili bliski odnos s okolinom i naučili lekcije koje autohtoni narodi čuvaju u svojoj kulturi.<ref name="anderson2005"/> To znači da se mnogo toga može naučiti od lokalnog stanovništva koje je autohtono u ekosistemu koji se obnavlja<ref>{{Cite journal |last1=Douterlungne |first1=David |last2=Levy-Tacher |first2=Samuel I. |last3=Golicher |first3=Duncan J. |last4=Dañobeytia |first4=Francisco Román |date=29. 10. 2008 |title=Applying Indigenous Knowledge to the Restoration of Degraded Tropical Rain Forest Clearings Dominated by Bracken Fern |journal=Restoration Ecology |volume=18 |issue=3 |pages=322–329 |doi=10.1111/j.1526-100x.2008.00459.x |issn=1061-2971 |s2cid=85960569}}</ref> zbog duboke povezanosti i [[biokulturna i jezička raznolikost|biokulturne i jezičke raznolikosti]] mjesta.<ref>{{Cite journal |last=Maffi |first=Luisa |date=16. 9. 2005 |title=Linguistic, cultural, and biological diversity |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.anthro.34.081804.120437 |journal=Annual Review of Anthropology |volume=34 |issue=1 |pages=599–617 |doi=10.1146/annurev.anthro.34.081804.120437 |issn=0084-6570|url-access=subscription }}</ref> Korištenje prirodnih resursa od strane autohtonog stanovništva uzima u obzir mnoge kulturne, društvene i ekološke aspekte, budući da su oduvijek imali blisku vezu sa životinjama i biljkama oko sebe tokom stoljeća, budući da su sebi obezbjeđivali egzistenciju iz okoline koja ih okružuje.<ref>{{Cite book |last=Anderson |first=M. Kat |title=Tending the Wild |date=14. 6. 2005 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-93310-1 |doi=10.1525/9780520933101}}</ref> Restauracijski ekolozi moraju uzeti u obzir da je TEK zavisan od lokacije zbog bliske veze.<ref>{{Cite journal |last1=Walker |first1=E.T. |last2=Wehi |first2=P.M. |author-link2=Priscilla Wehi |last3=Nelson |first3=N.J. |last4=Beggs |first4=J.R. |last5=Whaanga |first5=H |date=2019 |title=Kaitiakitanga, place and the urban restoration agenda |url=https://newzealandecology.org/nzje/3381 |journal=New Zealand Journal of Ecology |volume=43 |issue=3 |page=34 |doi=10.20417/nzjecol.43.34 |bibcode=2019NZJE...43...34W |doi-access=free}}</ref> i stoga, prilikom angažovanja autohtonih naroda da uključe znanje u svrhe restauracije, mora se voditi računa o poštovanju i pažnji kako bi se izbjeglo prisvajanje TEK-a.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Hall |first1=Monique Mae |last2=Wehi |first2=Priscilla M. |author-link2=Priscilla Wehi |last3=Whaanga |first3=Hēmi |last4=Walker |first4=Erana T. |last5=Koia |first5=Jonni Hazeline |last6=Wallace |first6=Kiri Joy |date=2021 |title=Promoting social and environmental justice to support Indigenous partnerships in urban ecosystem restoration |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/rec.13305 |journal=Restoration Ecology |language=en |volume=29 |issue=1|doi=10.1111/rec.13305 |bibcode=2021ResEc..2913305H |issn=1526-100X |s2cid=228960211|hdl=10289/15955 |hdl-access=free |url-access=subscription }}</ref> Uspješnu ekološku obnovu koja uključuje autohtone narode moraju voditi autohtoni narodi,<ref name=":11"/> kako bi se osiguralo da neautohtoni narodi priznaju nejednak odnos moći.<ref>{{Cite journal |last1=Broughton |first1=D |last2=(Te Aitanga-a-Hauiti, Taranaki, Ngā |last3=McBreen |first3=K |last4=(Waitaha, Kāti Māmoe, Ngāi Tahu) |date=3. 4. 2015 |title=Mātauranga Māori, tino rangatiratanga and the future of New Zealand science |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |language=en |volume=45 |issue=2 |pages=83–88 |doi=10.1080/03036758.2015.1011171 |bibcode=2015JRSNZ..45...83B |issn=0303-6758 |s2cid=129384221|doi-access=free }}</ref> Jedan od načina da se to postigne je korištenje okvira "hodanja na dvije noge" koji je kreirao starješina Secwépemca, poglavar dr. Ronald E. Ignice, a koji navodi da su TEK i zapadno znanje dvije noge koje bi trebali pokretati umovi starosjedilaca.<ref>{{Cite journal |last1=Dickson-Hoyle |first1=Sarah |last2=Ignace |first2=Ronald E. |last3=Ignace |first3=Marianne B. |last4=Hagerman |first4=Shannon M. |last5=Daniels |first5=Lori D. |last6=Copes-Gerbitz |first6=Kelsey |date=maj 2022 |title=Walking on two legs: a pathway of Indigenous restoration and reconciliation in fire-adapted landscapes |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/rec.13566 |journal=Restoration Ecology |language=en |volume=30 |issue=4 |doi=10.1111/rec.13566 |bibcode=2022ResEc..3013566D |issn=1061-2971|url-access=subscription }}</ref> Naprimjer, kalifornijski [[Indijanci|autohtoni narodi]] imaju rigidnu i složenu praksu žetve, upravljanja i proizvodnje, uglavnom tipične hortikulturne tehnike i koncentrirano paljenje šuma. Imali su bogato znanje o ekologiji i prirodnim tehnikama kako bi razumjeli obrasce paljenja, biljni materijal, uzgoj, orezivanje, kopanje; šta je jestivo, a šta nije. Ovo znanje se proteže i na upravljanje divljim životinjama – koliko je brojna, gdje je rasprostranjena i koliko je raznolika [[populacij]]a velikih [[sisar]]a.<ref name=":13">{{Cite book |last=Anderson |first=M. Kat |title=Tending the Wild: Native American Knowledge and the Management of California's Natural Resources |publisher=Berkeley: University of California Press |year=2005 |pages=1–10, 358–364}}</ref> Iako su Sjedinjene Države suzbile degradaciju, fragmentaciju i gubitak staništa izdvajanjem zemljišta izvan svakog ljudskog utjecaja, prakse autohtonog stanovništva mogle bi doprinijeti obnovi ekosistema i upravljanju divljim životinjama.<ref name=":13" /> == Također pogledajte == {{div col|colwidth=22em}} * [[Primijenjena ekologija]] * [[Bioremedijacija]] * [[Regeneracija grmlja]] * [[Konzervacijska biologija]] * [[Ozelenjavanje pustinje]] * [[Ekološki dizajn]] * [[Ekološko inženjerstvo]] * [[Ekološka trijaža]] * [[Ekološki zasnovano upravljanje invazivnim biljkama]] * [[Obnova poplavnih područja]] * [[Obnova šuma]] * [[Sanacija podzemnih voda]] * [[Obnova ostrva]] * [[Rehabilitacija zemljišta]] * [[Zakon o obnovi prirode]] * [[Ekologija pomirenja]] * [[Ekonomija obnove]] * [[Obnova priobalne zone]] * [[Obnova vodotoka]] {{div col end}} == Reference == === Bilješke === {{refspisak|30em}} === Povezani časopisi === *''Restoration Ecology ('', journal of the Society for Ecological Restoration (SER)<ref>[http://www.ser.org/resources/resources-detail-view/restoration-ecology-journal "Restoration Ecology", SER.] Accessed: September 14, 2015.</ref> *''Ecological Management & Restoration'', published by the Ecological Society of Australia (ESA)<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/journal/10.1111/(ISSN)1442-8903 "Ecological Management & Restoration", John Wiley & Sons.] Accessed: September 14, 2015.</ref> * ''Ecological Restoration'', published by the University of Wisconsin Press<ref>[http://uwpress.wisc.edu/journals/journals/er.html "Ecological Restoration", University of Wisconsin Press.] Accessed: September 14, 2015.</ref> === Bibliografija === {{refbegin|2|indent=yes}} * Allen, M.F., Jasper, D.A. & Zak, J.C. (2002). Micro-organisms. In Perrow M.R. & Davy, A.J. (Eds.), Handbook of Ecological Restoration, Volume 1 Principles of Restoration, pp.&nbsp;257–278. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-79128-6}} * Anderson, M.K. (2005). Tending the Wild: Native American knowledge and the management of California's natural resources. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23856-7}} * Ardill, Peter J. (2017) Albert Morris and the Broken Hill regeneration area: time, landscape and renewal. Australian Association of Bush Regenerators (AABR). Sydney. http://www.aabr.org.au/morris-broken-hill/ * Ardill, Peter J (2021) 'Innovative Federation and Inter-war Period repair of degraded natural areas and their ecosystems: local government and community restoration of Coast Teatree ''Leptospermum laevigatum'' at Port Phillip Bay, Victoria, Australia' The Repair Press Sydney (February) https://ecologicalrestorationhistory.org/articles/ * {{cite journal|last=Ardill|first=Peter J.|year=2022|title=Rekindling memory of environmental repair responses to the Australian wind erosion crisis of 1930–45: ecologically aligned restoration of degraded arid-zone pastoral lands and the resultant shaping of state soil conservation policies|publisher=The Repair Press Sydney|journal=Ecological Restoration History|url=https://ecologicalrestorationhistory.files.wordpress.com/2022/01/ardill-2022-rekindling-memory-of-environmental-repair-responses.pdf}} * Baer, S.G., Collins, S.L., Blair, J.M., Knapp, A.K. & Fiedler, A.K. 2005. "Soil heterogeneity effects on tallgrass prairie community heterogeneity: an application of ecological theory to restoration ecology". Restoration Ecology 13 (2), 413–424. * Bradshaw, A.D. (1987). Restoration: the acid test for ecology. In Jordan, W.R., Gilpin, M.E. & Aber, J.D. (Eds.), Restoration Ecology: A Synthetic Approach to Ecological Research, pp.&nbsp;23–29. Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-33728-3}} * {{aut|Bradshaw, A. D.}} 1997. What do we mean by restoration?. Restoration ecology and sustainable development., eds. Krystyna M., Urbanska, Nigel R., Webb, Edwards P. University Press, Cambridge. * Court, Franklin E. (2012) Pioneers of ecological restoration: the people and legacy of the University of Wisconsin Arboretum. Madison: University of Wisconsin Press. {{ISBN|9780299286644}} * Daily, G.C., Alexander, S., Ehrlich, P.R., Goulder, L., Lubchenco, J., Matson, P.A., Mooney, H.A., Postel, S., Schneider, S.H., Tilman, D. & Woodwell, G.M. (1997) "Ecosystem Services: Benefits Supplied to Human Societies by Natural Ecosystems". Issues in Ecology 1 (2), 1–18. * Harris, J.A. (2003) Measurements of the soil microbial community for estimating the success of restoration. European Journal of Soil Science. 54, 801–808. * Harris, J.A., Hobbs, R.J, Higgs, E. and Aronson, J. (2006) Ecological restoration and global climate change. Restoration Ecology 14(2) 170 – 176. * {{aut|Hilderbrand et al.}} 2005. The myths of restoration ecology. Ecology and Society 10(2): 19. [http://www.ecologyandsociety.org/vol10/iss1/art19/ES-2005-1277.pdf Full Article] * {{aut|Holl, K.}} 2006. Professor of environmental studies at the university of California santa cruz. Personal Communication. * Jordan, William R. & Lubick, George M. (2012) Making nature whole: a history of ecological restoration. Washington, D.C. Island Press. {{ISBN|9781597265126}} * Klotzi, F. & Gootjans, A.P. (2001). Restoration of natural and semi-natural wetland systems in Central Europe: progress and predictability of developments. Restoration Ecology 9 (2), 209–219. * Liu, John D (2011). Finding Sustainability in Ecosystem Restoration. Kosmos Fall | Winter 2011. [http://www.kosmosjournal.org/LiteratureRetrieve.aspx?ID=108645 Full Article] * Luken, J.O. (1990). Directing Ecological Succession. New York: Chapman and Hall. {{ISBN|0-412-34450-5}} * {{aut|MacDonald et al.}} 2002. The ecological context: a species population perspective. Cambridge University Press, Cambridge. * Novacek, M.J. & Cleland, E.E. (2001). "The current biodiversity extinction event: Scenarios for mitigation and recovery". Proceedings of the National Academy of Sciences 98 (10), 5466–5470. * Seabloom, E.W., Harpole, W.S., Reichman, O.J. & Tilman, D. 2003. "Invasion, competitive dominance, and resource use by exotic and native California grassland species". Proceedings of the National Academy of Sciences 100 (23), 13384–13389. * SER (2004). The SER Primer on Ecological Restoration, Version 2. Society for Ecological Restoration Science and Policy Working Group. https://web.archive.org/web/20060207050251/http://www.ser.org/reading_resources.asp * Shears N.T. (2007) Biogeography, community structure and biological habitat types of subtidal reefs on the South Island West Coast, New Zealand. ''Science for Conservation 281''. p 53. Department of Conservation, New Zealand. [http://www.doc.govt.nz/upload/documents/science-and-technical/sfc281.pdf] * {{aut|Speth, J. G.}} 2004. Red Sky at Morning: America and the Crisis of the Global Environment. Yale University Press, Connecticut. * van Andel, J. & Grootjans, A.P. (2006). Restoration Ecology: The New Frontier . In van Andel, J. & Aronson, J. (Eds.), Restoration Ecology, pp.&nbsp;16–28. Massachusetts: Blackwell. {{ISBN|0-632-05834-X}} * White, P.S. & Jentsch, A. (2004). Disturbance, succession and community assembly in terrestrial plant communities. In Temperton, V.K., Hobbs, R.J., Nuttle, T. & Halle, S. (Eds.), Assembly Rules and Restoration Ecology: Bridging the Gap Between Theory and Practice, pp.&nbsp;342–366. Washington, DC: Island Press. {{ISBN|1-55963-375-1}} * Wilson, E. O. (1988). Biodiversity. Washington DC: National Academy. {{ISBN|0-309-03739-5}} * Young, T.P. (2000). "Restoration ecology and conservation biology". Biological Conservation. 92, 73–83. * Young, T.P., Chase, J.M. & Huddleston, R.T. (2001). "Succession and assembly as conceptual bases in community ecology and ecological restoration". Ecological Restoration. 19, 5–19. * Young, T.P., Petersen, D.A. & Clary, J.J. (2005). "The ecology of restoration: historical links, emerging issues and unexplored realms". Ecology Letters 8, 662–673. {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ecological restoration}} *[https://www.ser.org/page/RestorationEcology Restoration Ecology: The Journal of the Society for Ecological Restoration] *[https://ecologicalrestorationhistory.org/ Australian Ecological Restoration History] *[https://www.ser.org/ Society for Ecological Restoration] *[http://www.restoration-ecology.eu/ Restoration ecology working group] * [http://www.nature-revive.org/accordions/view/nrs Nature – Revive Service] * [https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/restoration-ecology-13339059/ Nature Education Knowledge entry on Restoration Ecology] (peer-reviewed) at nature.com * [https://www.asla.org/ContentDetail.aspx?id=24076 Green Infrastructure Resource Guide] at asla.org * [https://web.archive.org/web/20161221111240/https://www.nal.usda.gov/sites/default/files/resources/ceapbrochure.pdf Conservation Effects Assessment Project bibliographies] at nal.usda.gov * [http://www.seagrassli.org/ Seagrass Restoration Information] * [https://www.backtonatives.org/ Back to Natives Restoration] (''non-profit organization'') * [https://www.ser-rrc.org/resource/a-guide-to-prairie-and-wetland-r/ A Guide to Prairie and Wetland Restoration In Eastern Nebraska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604232718/https://www.ser-rrc.org/resource/a-guide-to-prairie-and-wetland-r/ |date=4. 6. 2023 }} * [http://www.eemp.org/ EEMP] – a non-profit 501(c)(3) organization dedicated to communicate the lessons of restoration through media around the world. * [https://vimeo.com/19661805 Hope in a Changing Climate] awarded documentary film on the potential of global ecosystem restoration * [https://www.mass.gov/orgs/division-of-ecological-restoration Massachusetts Division of Ecological Restoration] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ekološka restauracija| 01]] [[Kategorija:Bioremedijacija]] [[Kategorija:Konzervacijaka biologija]] [[Kategorija:Stanište]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Biljke za fitoremedijaciju]] [[Kategorija:Održivo vrtlarstvo]] [[Kategorija:Ekološke podoblasti]] 3930ign29bm9loko2akycjwe33emy4n Vrelo Bune 0 534683 3899721 3894571 2026-06-22T12:25:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bune | slika = Blagaj – Vrelo Bune 1.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Vrelo Bune i Blagajska tekija ispod stijene | photo_caption = Vrelo Bune s [[Blagajska tekija|Blagajskom tekijom]] | koordinate = {{coord|43|15|25|N|17|54|15|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Blagaj]], [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = Kraški sistem istočne Hercegovine | visina = 56 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vodotok = [[Buna (rijeka)|Buna]] | protok = 3–120 | temperatura = 10–11 | mapframe_zoom = 14 }} '''Vrelo Bune''' jest [[kraško vrelo]] [[Rijeka|rijeke]] [[Buna|Bune]] u [[Blagaj]]u, jugoistočno od [[Mostar]]a. Smješteno je u podnožju strme krečnjačke stijene, uz [[Tekija u Blagaju|Blagajsku tekiju]], i čini jednu od najprepoznatljivijih prirodno-graditeljskih cjelina u [[Hercegovina|Hercegovini]]. U hidrogeološkoj literaturi opisuje se kao snažno uzlazno sifonsko kraško vrelo, s velikim kolebanjem protoka i razvijenim podzemnim kanalima.<ref name="IUGS">{{cite web |title= Vrelo Bune Spring |url=https://iugs-geoheritage.org/geoheritage_sites/vrelo-bune-spring/ |website= International Union of Geological Sciences – Geoheritage Sites |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo je na jugoistočnom rubu Blagaja, na lijevoj strani doline [[Neretva|Neretve]], približno 12&nbsp;km od Mostara. Buna iz njega istječe kao već formirana rijeka i nakon kratkog toka ulijeva se u Neretvu kod naselja [[Buna (Mostar)|Buna]]. Širi prostor Blagaja pripada području prelaza između kraških zaravni [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]] i dolinskog sistema Neretve, što je odredilo i hidrološke osobine izvorišta. [[UNESCO]]-ov opis prirodno-graditeljske cjeline Blagaja navodi da izvor Bune sa stijenama ima obilježja geomorfološkog i hidrološkog prirodnog spomenika, dok se vrijednost cjeline zasniva na povezanosti vode, stijenskog sklopa, naselja i graditeljskog naslijeđa.<ref name="UNESCO">{{cite web |title=The natural and architectural ensemble of Blagaj |url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5280/ |website= UNESCO World Heritage Centre |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Hidrogeologija == Vrelo nastaje na kontaktu [[Kreda|krednih]] [[krečnjak]]a i [[eocen]]skog [[fliš]]a. Voda izbija iz pećinskog otvora ispod visoke stijene, pri čemu je tektonski sklop presudan za formiranje izvorišta i okolnog kraškog reljefa.<ref name="IUGS"/> U stručnim opisima klasificira se kao uzlazno sifonsko kraško vrelo, što znači da voda iz dubljih kraških kanala pod pritiskom izlazi prema površini. Minimalni protok vrela iznosi 3 [[Kubni metar|m³]]/[[Sekunda|s]], srednji 23,7 m³/s, dok najveći zabilježeni protoci dosežu 120 m³/s. Na Buni je u januaru 1971. zabilježen protok 380 m³/s, što pokazuje izrazitu promjenjivost sistema pri visokim vodama.<ref name="IUGS"/> Temperatura vode iznosi 10–11 [[Celzijev stepen|°C]].<ref name="IUGS"/> Ronilačka istraživanja sifonskog sistema počela su 1973, a nastavljena su u ekspedicijama 1984, 1999. i 2003. Ukupna istražena dužina potopljenih sifona iznosi 520 m, dok je vertikalna razlika između najdublje istražene tačke i izlaza vode 72 m.<ref name="IUGS"/> Procijenjeno slivno područje vrela obuhvata 1100&nbsp;km², uključujući [[Nevesinjsko polje]], sliv [[Zalomka|Zalomke]] i širi prostor [[Velež (planina)|Veleži]].<ref name="IUGS"/> == Prirodno i graditeljsko naslijeđe == Neposredno uz izvor je Blagajska tekija, [[derviš]]ki kompleks podignut u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskom periodu]], čiji je položaj neposredno vezan za stijenu, pećinski otvor i tok Bune. Veza prirodnog oblika i sakralne [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmanske arhitekture]] učinila je lokalitet jednim od najpoznatijih primjera gradnje u kraškom pejzažu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je "Prirodno-graditeljsku cjelinu – Tekija u Blagaju na Buni" nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="KONS">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela?lang=bs |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Prirodno i urbano područje Blagaja uvršteno je i na Tentativnu listu UNESCO-a 2007.<ref name="UNESCO"/> Arhitekt [[Ahmet Hadrović]] u radu o Vrelu Bune opisuje lokalitet kroz odnos vode, čovjeka i izgrađenog prostora, naglašavajući da se prirodna sredina, duhovno naslijeđe i arhitektonske strukture čitaju kao jedinstvena cjelina.<ref name="Hadrovic">{{cite journal |last= Hadrović |first= Ahmet |title=Water and man: The river Buna spring in the Blagaj |journal=International Journal of Multidisciplinary Research and Growth Evaluation |volume=3 |issue=6 |pages=33–41 |year=2022 |url=https://www.allmultidisciplinaryjournal.com/article/1112/water-and-man-the-river-buna-spring-in-the-blagaj |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery> Blagaj - source of the Buna river.jpg|Izvor Bune ispod stijene Blagaj – Vrelo Bune 1.jpg|Vrelo Bune i tekija Blagaj – Vrelo Bune 2.jpg|Izlaz vode iz pećinskog otvora Blagaj – Vrelo Bune 3.jpg|Stijena iznad izvora Blagaj – Vrelo Bune 4.jpg|Buna neposredno nakon izvora Blagaj, Dervish House and Buna River (44304160421).jpg|Blagajska tekija i Buna Buna source.jpg|Voda na izlazu iz vrela Buna spring.jpg|Vrelo i okolni pejzaž Source of the Buna river.jpg|Izvorišni dio Bune Vrelo Bune i tekija.jpg|Tekija uz Vrelo Bune </gallery> == Literatura == * {{cite book |last=Milanović |first=Petar |title=Karst of East Herzegovina and Dubrovnik Littoral |publisher=Springer |year=2023 |isbn=978-3-031-28120-4}} * {{cite book |last=Stevanović |first=Zoran |chapter=Major Springs of Southeastern Europe and Their Utilization |editor-last=Kresic |editor-first=Neven |editor2-last=Stevanović |editor2-first=Zoran |title=Groundwater Hydrology of Springs |publisher=Butterworth-Heinemann |year=2010 |pages=389–410 |doi=10.1016/B978-1-85617-502-9.00010-4}} * {{cite journal |last=Hadrović |first=Ahmet |title=Water and man: The river Buna spring in the Blagaj |journal=International Journal of Multidisciplinary Research and Growth Evaluation |volume=3 |issue=6 |pages=33–41 |year=2022}} == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Blagaj]] [[Kategorija:Mostar]] [[Kategorija:Neretva]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini]] halvedzjo448q9cg33xijat90fsuxd3 Reakcija borbe ili bijega 0 534932 3899646 3897894 2026-06-22T12:08:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899646 wikitext text/x-wiki {{Multiple image | direction = vertical | image1 = Cat and dog standoff (3926784260).jpg | image2 = Dog and cat showing fight or flight responses.jpg | alt1 = Pas kruži oko mačke sa savijenim leđima | alt2 = Pas na zadnjim nogama i mačka sikće sa savijenim leđima | total_width = 300 | footer = Susreću se [[pas]] i [[mačka]], istovremeno izražavajući reakcije borbe (gore) i bijega (dolje).}} '''Reakcija borbe ili bijega''', '''bori se ili bježi''', '''bori se i bježi''' ili '''reakcija borbe-bijega-ili-zamrzavanja''', također poznata kao '''hiperuzbuđenost''' ili '''akutno stresna reakcija''', jest [[fiziologija|fiziološka]] reakcija koja se javlja kao odgovor na percipirani [[Psihološka trauma|štetni događaj]], [[Trauma|napad]] ili prijetnju preživljavanju.<ref name="Cannon - Fight or Flight Response">{{cite book |last=Cannon |first=Walter |title=The Wisdom Of The Body |url=https://archive.org/details/wisdomofbody0000cann |date=17. 4. 1963 |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-00205-8 |location=United States}}</ref> Prvi put ga je opisao [[Walter Bradford Cannon]] 1914.<ref>{{cite journal |last1=Cannon |first1=Walter B. |title=The emergency function of the adrenal medulla in pain and the major emotions |journal=American Journal of Physiology |date=1914 |volume=33 |issue=2 |pages=356–372 |doi=10.1152/ajplegacy.1914.33.2.356}}</ref> koje je on nazivao "potrebama borbe ili bijega" u 1915.<ref name="Walter Bradford Cannon 1915 211">{{Cite book|title=Bodily changes in pain, hunger, fear, and rage|author=[[Walter Bradford Cannon]]|publisher=Appleton-Century-Crofts|year=1915|location=New York|page=211}}</ref> Njegova teorija tvrdi da životinje reaguju na prijetnje općim pražnjenjem [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]], pripremajući životinju za borbu ili bijeg.<ref name="Jansen - Intro fight or flight physiology">{{cite journal|last=Jansen|first=A|author2=Nguyen, X |author3=Karpitsky, V |author4= Mettenleiter, M |title=Central Command Neurons of the Sympathetic Nervous System: Basis of the Fight-or-Flight Response|journal=Science Magazine|date=27. 10. 1995|volume=5236|issue=270|pages=644–6|doi=10.1126/science.270.5236.644|pmid=7570024|bibcode=1995Sci...270..644J|s2cid=38807605}}</ref> Preciznije, [[srž nadbubrežne žlijezde]] proizvodi hormonsku kaskadu koja rezultira lučenjem [[kateholamin]]a, posebno [[norepinefrin]]a i [[epinefrin]]a.<ref>{{cite book |author=Walter Bradford Cannon |title=Bodily Changes in Pain, Hunger, Fear and Rage: An Account of Recent Researches into the Function of Emotional Excitement |year=1915 |publisher=Appleton-Century-Crofts }}</ref> Hormoni [[estrogen]], [[testosteron]] i [[kortizol]], kao i [[neurotransmiter]]i [[dopamin]] i [[serotonin]], također utiču na to kako organizmi reagiraju na [[stres]].<ref>{{cite news|title=Adrenaline, Cortisol, Norepinephrine: The Three Major Stress Hormones, Explained|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/04/19/adrenaline-cortisol-stress-hormones_n_3112800.html|access-date=16. 8. 2014|work=Huffington Post|date=19. 4. 2014}}</ref> Hormon [[osteokalcin]] bi također mogao imati ulogu.<ref>{{Cite web|last=Kwon|first=Diana|title=Fight or Flight May Be in Our Bones|url=https://www.scientificamerican.com/article/fight-or-flight-may-be-in-our-bones/|access-date=22. 6. 2020|website=Scientific American|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Bone, not adrenaline, drives fight or flight response|url=https://phys.org/news/2019-09-bone-adrenaline-flight-response.html|access-date=22. 6. 2020|website=phys.org|language=en}}</ref> Ovaj odgovor se prepoznaje kao prva faza [[Stres|sindrom opće adaptacije]] koji reguliše [[stres]] odgovore među [[kičmenjaci]]ma i drugim [[organizmi]]ma.<ref name="Pathology - Theory Medical Student's Library">{{cite book|last=Gozhenko|first=A|title=PATHOLOGY – Theory. Medical Student's Library|year=2009|publisher=Radom|pages=270–275|author2=Gurkalova, I.P. |author3=Zukow, W |author4= Kwasnik, Z }}</ref> {{TOC limit|3}} ==Ime== Prvobitno shvaćeno kao reakcija "bori se ili bježi" u Cannonovom istraživanju,<ref name="Walter Bradford Cannon 1915 211"/> stanje hiperuzbuđenosti rezultira nekoliko reakcija osim borbe ili bježanja. To je navelo ljude da ga nazovu reakcijom "bori se, bježi, zamrzni se", "bori se-bježi-zamrzni se-ukloni se"<ref name="fawn">{{cite book |last=Walker |first=Peter |date=2013 |title=Complex PTSD: From Surviving to Thriving: a Guide and Map for Recovering from Childhood Trauma |url=https://archive.org/details/complexptsdfroms0000walk|location= |publisher= An Azure Coyote Book|page= |isbn=978-1-4928-7184-2}}</ref><ref>{{Cite web |title=It's Not Just 'Fight or Flight'—Other Ways Your Body Responds To Stress |url=https://www.health.com/fight-flight-freeze-fawn-8348342 |access-date=26. 5. 2025 |website=Health |language=en}}</ref> ili "bori se-bježi-onesvijesti se-ili-ukoči se", između ostalih varijanti.<ref>{{cite book |last1=Donahue |first1=J.J. |chapter=Fight-Flight-Freeze System |editor1-last=Zeigler-Hill |editor1-first=V. |editor2-last=Shackelford |editor2-first=T.K. |title=Encyclopedia of Personality and Individual Differences |date=2020 |pages=1590–1595 |doi=10.1007/978-3-319-24612-3_751 |isbn=978-3-319-24610-9 |s2cid=240856695 }}</ref> Širi spektar reakcija, kao što su [[smrzavanje]], padanje u nesvijest, bijeg i strah,<ref>{{cite journal |last1=Bracha |first1=H. Stefan |title=Freeze, Flight, Fight, Fright, Faint: Adaptationist Perspectives on the Acute Stress Response Spectrum |journal=CNS Spectrums |date=septembar 2004 |volume=9 |issue=9 |pages=679–685 |doi=10.1017/S1092852900001954 |pmid=15337864 |s2cid=8430710 |url=http://cogprints.org/5014/1/2004_C.N.S_Five_Fs_of_FEAR--Freeze_Flight_Fight_Fright_Faint.pdf?q=fright |access-date=31. 5. 2021}}</ref> navelo je istraživače da koriste neutralniju ili prilagodljiviju terminologiju kao što su "hiperuzbuđenost" ili "akutni stresni odgovor". ==Fiziologija == ===Autonomni nervni sistem=== {{gkavni|Autonomni nervni sistem}} [[Autonomni nervni sistem]] jest kontrolni sistem koji djeluje uglavnom podsvjesno i reguliše [[puls|otkucaje srca]], [[probavni sistem|probavu]], [[frekvencija disanja|frekvenciju disanja]], [[dilatacija zjenica|pupilarni odgovor]], [[mokrenje|urinaciju]] i [[seksualno uzbuđenje]]. Ovaj sistem je primarni mehanizam u kontroli reakcije "bori se ili bježi", a njegovu ulogu posreduju dvije različite komponente: [[simpatički nervni sistem|simpatički]] i [[parasimpatički nervni sistem]].<ref name="Human Physiology - Janig">{{cite book|editor-last=Janig|editor-first=W|title=Human Physiology|url=https://archive.org/details/humanphysiology0000schm|year=1989|publisher=Springer-Verlag|location=New York, NY|pages=[https://archive.org/details/humanphysiology0000schm/page/333 333]–370|author1=Schmidt, A |author2=Thews, G |edition=2|chapter=Autonomic Nervous System}}</ref> Reakcija "bori se ili bježi" je ugrađeni mehanizam preživljavanja tijela [[Anti-predatorska adaptacija|mehanizam preživljavanja]]. Aktivira se bez svjesnog razmišljanja, pripremajući tijelo da se suoči s opasnošću (bori se) ili pobjegne od nje (bijeg). Ovu akutnu reakciju na stres kontrolira dio tijelesnog autopilotnog sistema koji se naziva autonomni nervni sistem (ANS), koji se sastoji od dvije grane: simpatički nervni sistem (SNS) aktivira reakciju "bori se ili bježi", a parasimpatički nervni sistem (PNS) pomaže tijelu da se smiri kada opasnost prođe.<ref>{{cite web |title=Fight or Flight Response: What It Is and How to Manage |url=https://anxietychecklist.com/fight-or-flight-response-guide |website=Anxiety Checklist |access-date=18. 11. 2025}}</ref> [[Slika:The Autonomic Nervous System.png|thumb|455x455px|Poređenje simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sistema]] ====Simpatički nervni sistem==== {{glavni|Simpatički nervni sistem}} [[Simpatički nervni sistem]] potiče iz [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i njegova glavna funkcija je aktiviranje reakcija uzbuđenja koje se javljaju tokom reakcije "bori se ili bježi".<ref name=":23">{{Cite book |last1=Myers |first1=David G. |title=Psychology |last2=DeWall |first2=C. Nathan |publisher=MacMillan Publishing |year=2021 |edition=13 |page=422}}</ref> Simpatički nervni sistem prenosi signale iz dorzalnog [[hipotalamus]]a, što aktivira [[srce]], povećava vaskularni otpor i povećava [[krvotok|protok krvi]], posebno u mišićno, srčano i moždano tkivo.<ref name=":03">{{Cite journal |last1=Kozlowska |first1=Kasia |last2=Walker |first2=Peter |last3=McLean |first3=Loyola |last4=Carrive |first4=Pascal |date=2015 |title=Fear and the Defense Cascade: Clinical Implications and Management |journal=Harvard Review of Psychiatry |volume=23 |issue=4 |pages=263–287 |doi=10.1097/HRP.0000000000000065 |issn=1067-3229 |pmc=4495877 |pmid=26062169}}</ref> Aktivira [[srž nadbubrežne žlijezde]], oslobađajući [[kateholamin]]e koji pojačavaju simpatički odgovor. Osim toga, ova komponenta autonomnog nervnog sistema koristi i aktivira oslobađanje [[norepinefrin]]a iz nadbubrežnih žlijezda u reakciji.<ref name="Autonomic Nervous System - Chudler2">{{cite web |last=Chudler |first=Eric |title=Neuroscience For Kids |url=https://faculty.washington.edu/chudler/auto.html |access-date=19. 4. 2013 |publisher=University of Washington}}</ref> ====Parasimpatički nervni sistem==== {{glavni|Parasimpatički nervni sistem}} [[Parasimpatički nervni sistem]] potiče iz trtičnog dijela [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[Medulla oblongata|medula]], fizički okružujući simpatički izvor, i radi u skladu sa simpatičkim nervnim sistemom. Poznat je kao dio za smirivanje autonomnog nervnog sistema.<ref name=":23"/> Dok je [[simpatički nervni sistem]] aktiviran, parasimpatički smanjuje svoj odgovor. Eferentna [[Vagusni nerv|vagusna vlakna]] koja potiču iz dvosmislenog jezgra šire se paralelno sa respiratornim sistemom, smanjujući vagusni srčani parasimpatički tonus.<ref name=":03"/> Nakon reakcije "bori se ili bježi", glavna funkcija parasimpatičkog sistema je aktiviranje reakcije "odmori se i probavi" i vraćanje tijela u [[homeostaza|homeostazu]]. Ovaj sistem koristi i aktivira oslobađanje [[neurotransmiter]]a [[acetilholin]]a. ===Reakcija=== Reakcija počinje u [[amigdala|amigdali]], što izaziva nervni odgovor u [[hipotalamus]]u. Početnu reakciju prati aktivacija [[hipofiza|hipofize]] i lučenje hormona [[adrenokortikotropni hormon|ACTH]].<ref name="ACTH Action">{{cite web |last=Margioris |first=Andrew |title=ACTH Action on the Adrenal |url=http://www.endotext.org/adrenal/adrenal5/adrenal5.htm |publisher=Endotext.org |access-date=18. 4. 2013 |author2=Tsatsanis, Christos |date=april 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130306182338/http://www.endotext.org/adrenal/adrenal5/adrenal5.htm |archive-date=6. 3. 2013 }}</ref> [[Nadbubrežna žlijezda]] aktivira se gotovo istovremeno, putem simpatičkog nervnog sistema, i oslobađa hormon [[epinefrin]]. Oslobađanje hemijskih glasnika rezultira proizvodnjom hormona [[kortizol]]a, koji povećava [[krvni pritisak]], [[šećer u krvi]] i potiskuje [[imunski sistem]].<ref name="physiological reactions - Padgett & Glaser">{{cite journal|last=Padgett|first=David|author2=Glaser, R|title=How stress influences the immune response|journal=Trends in Immunology|date=august 2003|volume=24|issue=8|pages=444–448|doi=10.1016/S1471-4906(03)00173-X|pmid=12909458|citeseerx=10.1.1.467.1386}}</ref> Početni odgovor i naknadne reakcije se pokreću u nastojanju da se stvori nalet energije. Ovaj nalet energije aktivira se vezivanjem adrenalina za [[ćelija (biologija)|ćelije jetre]] i naknadnom proizvodnjom [[glukoza|glukoze]].<ref name="Glycogen Metabolism - King">{{cite web |last=King |first=Michael |title=PATHWAYS: GLYCOGEN & GLUCOSE |url=https://neuromuscular.wustl.edu/pathol/diagrams/glycogen.htm |publisher=Washington University in St. Louis}}</ref> Osim toga, cirkulacija kortizola služi za pretvaranje [[masne kiseline|masnih kiselina]] u dostupnu [[energija|energiju]], što priprema mišiće u cijelom tijelu za reakciju.<ref name="Cell Communication in Fight or Flight">{{cite web |title=HOW CELLS communicate during the fight or flight response |url=http://learn.genetics.utah.edu/content/begin/cells/fight_flight/ |publisher=University of Utah |access-date=18. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130808004906/http://learn.genetics.utah.edu/content/begin/cells/fight_flight/ |archive-date=8. 8. 2013 }}</ref> Kateholaminski hormoni, kao što su [[adrenalin|epinefrin]] ([[epinefrin]]) ili [[noradrenalin]] (norepinefrin), olakšavaju trenutne fizičke reakcije povezane s pripremom za nasilnu [[mišićna kontrakcija|mišićnu akciju]].<ref name=gleitman>{{Cite book|author= Henry Gleitman, Alan J. Fridlund and Daniel Reisberg |title= Psychology |edition= 6 |year= 2004 |publisher= W. W. Norton & Company |isbn= 978-0-393-97767-7 }}</ref> ===Funkcija fizioloških promjena=== Fiziološke promjene koje se javljaju tokom reakcije "bori se ili bježi" aktiviraju se kako bi tijelu dale povećanu snagu i brzinu u iščekivanju borbe ili trčanja. Neke od specifičnih fizioloških promjena i njihovih funkcija uključuju:<ref name=":23"/><ref name="Physiological Changes - Tripod2">{{cite web |last=Stress Management for Health Course |title=The Fight Flight Response |url=http://stresscourse.tripod.com/id11.html |access-date=19. 4. 2013 |archive-date=20. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520160931/https://stresscourse.tripod.com/id11.html |url-status=dead }}</ref><ref name="The Science of Stress - Olpin2">{{cite web |last=Olpin |first=Michael |title=The Science of Stress |url=http://faculty.weber.edu/molpin/healthclasses/1110/bookchapters/stressphysiologychapter.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20171120215838/http://faculty.weber.edu/molpin/healthclasses/1110/bookchapters/stressphysiologychapter.htm |archive-date=20. 11. 2017 |access-date=25. 4. 2013 |publisher=Weber State University}}</ref> * Povećani [[protok krvi]] u mišićima i mozgu aktivira se preusmjeravanjem protoka krvi iz drugih dijelova tijela kako bi se olakšalo brzo djelovanje, što smanjuje protok krvi u [[probavni sistem]], što smanjuje [[apetit]] i sposobnost probave hrane. * Povećani [[krvni pritisak]] i otkucaji srca povećavaju [[minutni volumen srca]], kako bi se tijelu osiguralo više energije. * [[Jetra]] luči povećane količine [[glukoza|glukoze]] (putem [[glikogenoliza|glikogenolize]], izazvane [[adrenalin]]om<ref>{{Cite web |title=Glycogenolysis {{!}} Glucose Metabolism, Liver Function & Regulation {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/science/glycogenolysis |access-date=9. 1. 2025 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref> i [[masti]] u [[krv]], kako bi tijelu osigurali izvor goriva za zadovoljavanje energetskih potreba. * [[Brzina disanja]] se povećava, kako bi se osigurao [[kisik]], potreban za sagorijevanje viška glukoze. * [[Koagulacija|Zgrušavanje krvi]] funkcija tijela ubrzava se, kako bi se smanjilo [[krvarenje]] i spriječio prekomjerni gubitak krvi u slučaju povrede zadobijene tokom reakcije. * Povećan [[mišićni tonus|napetost mišića]] kako bi se tijelu osigurala dodatna brzina i snaga, što može rezultirati drhtanjem ili tresenjem dok se napetost ne oslobodi. * Zjenice [[Midrijaza|se šire]] kako bi propustile više svjetla, omogućavajući bolji vid okoline tijela. ==Emocijske komponente== ===Regulacija emocija=== {{glavni|Emocijska samoregulacija}} U kontekstu reakcije "bori se ili bježi", emocijska regulacija koristi se proaktivno, kako bi se izbjegle prijetnje stresom ili kako bi se kontrolirao nivo emocijskog uzbuđenja. Emocijska socijalizacija može razviti nečiju sposobnost da uspješno reguliše svoje emocije. Suočeni s percipiranom prijetnjom (u kontekstu situacije borbe ili bijega), oni koji su odrasli uz podržavajuće [[roditelj]]sko [[ponašanje]] mnogo su skloniji samoregulaciji svojih [[emocija]].<ref name="Emotional Regulation - Cistler">{{cite journal|last=Cistler|first=Josh|author2=Bunmi O. Olatunji |author3=Matthew T. Feldner |author4=John P. Forsyth |title=Emotion Regulation and the Anxiety Disorders: An Integrative Review|journal=Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment|year=2010|volume=32|issue=1|pages=68–82|doi=10.1007/s10862-009-9161-1|pmid=20622981|pmc=2901125}}</ref><ref name="Emotional Regulation - Gross">{{cite journal|last=Gross|first=James|title=Sharpening the Focus: Emotion Regulation, Arousal, and Social Competence|journal=Psychological Inquiry|year=1998|volume=9|issue=4|pages=287–290|doi=10.1207/s15327965pli0904_8}}</ref> ===Emocijska reaktivnost=== Tokom reakcije, intenzitet emocije koju izaziva stimulus također će odrediti prirodu i intenzitet odgovora u [[ponašanje|ponašanju]].<ref name="Emotional Reactivity - Avero">{{cite journal|last=Avero|first=Pedro|author2=Calvo, M|title=Emotional reactivity to social-evaluative stress: genderdifferences in response systems concordance|journal=Personality and Individual Differences|date=1. 7. 1999|volume=27|issue=1|pages=155–170|doi=10.1016/S0191-8869(98)00229-3}}</ref> U eksperimentu koji su proveli Clayton, Lang, Leshner i Quick (2019), posmatrali su odgovore 49 učesnika na poruke protiv [[pušenje|pušenja]].<ref>{{Cite journal |last1=Clayton |first1=Russell B. |last2=Lang |first2=Annie |last3=Leshner |first3=Glenn |last4=Quick |first4=Brian L. |date=4. 7. 2019 |title=Who Fights, Who Flees? An Integration of the LC4MP and Psychological Reactance Theory |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/15213269.2018.1476157 |journal=Media Psychology |language=en |volume=22 |issue=4 |pages=545–571 |doi=10.1080/15213269.2018.1476157 |issn=1521-3269|url-access=subscription }}</ref> Participants reacted in two orders of fashion after seeing the message with the individual smoker and their effects on those surrounding them.<ref>{{Cite journal |last1=Sanders-Jackson |first1=Ashley N. |last2=Cappella |first2=Joseph N. |last3=Linebarger |first3=Deborah L. |last4=Piotrowski |first4=Jessica Taylor |last5=O'Keeffe |first5=Moira |last6=Strasser |first6=Andrew A. |date=1. 4. 2011 |title=Visual Attention to Antismoking PSAs: Smoking Cues versus Other Attention-Grabbing Features |journal=Human Communication Research |volume=37 |issue=2 |pages=275–292 |doi=10.1111/j.1468-2958.2010.01402.x |issn=0360-3989 |pmc=3489183 |pmid=23136462}}</ref> Prva reakcija bila je kod učesnika koji su imali jače odbrambene mehanizme, koji su odlučili ignorisati poruke, dok su drugi učesnici koji su imali niže odbrambene mehanizme, na kraju počeli da se svađaju i frustriraju nakon što su vidjeli poruke protiv pušenja.<ref>{{Cite journal |last1=Clayton |first1=Russell B. |last2=Leshner |first2=Glenn |last3=Tomko |first3=Rachel L. |last4=Trull |first4=Timothy J. |last5=Piasecki |first5=Thomas M. |date=4. 3. 2017 |title=Who Fights, Who Flees? An Integration of the LC4MP and Psychological Reactance Theory |journal=Media Psychology |volume=22 |issue=3 |pages=254–261 |doi=10.1080/10810730.2016.1268222 |issn=1081-0730 |pmc=5451094 |pmid=28248620}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Wong |first1=Norman C. H. |last2=Harrison |first2=Kylie J. |last3=Harvell |first3=Lindsey A. |date=24. 9. 2015 |title=Reactance and Public Health Messages: The Unintended Dangers of Anti-tobacco PSAs |url=https://redfame.com/journal/index.php/smc/article/view/1022 |journal=Studies in Media and Communication |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=72–83 |doi=10.11114/smc.v3i2.1022 |issn=2325-808X}}</ref> Pojedinci s višim nivoima emocionalne reaktivnosti (kao što je [[anksiozni poremećaj]]) mogu biti skloni [[anksioznost]]i i [[agresija|agresiji]], što ilustruje implikacije odgovarajuće emocijske reakcije u odgovoru "bori se ili bježi".<ref name="Emotional Reactivity - Carthy">{{cite journal|last=Carthy|first=T|author2=Horesh N |author3=Apter A |author4=Edge MD |author5=Gross JJ |title=Emotional reactivity and cognitive regulation in anxious children|journal=Behaviour Research and Therapy|date=maj 2010|volume=48|issue=5|pages=384–393|doi=10.1016/j.brat.2009.12.013|pmid=20089246|s2cid=14382059}}</ref><ref name="Emotional reactivity - Valiente">{{cite journal|last=Valiente|first=C|author2=Eisenberg N |author3=Smith CL |author4=Reiser M |author5=Fabes RA |author6=Losoya S |author7=Guthrie IK |author8=Murphy BC |title=The relations of effortful control and reactive control to children's externalising problems: A longitudinal assessment|journal=Personality|date=decembar 2003|volume=71|issue=6|pages=1171–1196|doi=10.1111/1467-6494.7106011 |pmid=14633062}}</ref> ==Kognitivne komponente== ===Specifičnost sadržaja=== Specifične komponente kognicija u reakciji "bori se ili bježi" izgleda da su uglavnom negativne. Ove negativne kognicije mogu se karakterizirati: pažnjom na negativne podražaje, percepcijom dvosmislenih situacija kao negativnih i ponavljanjem prisjećanja negativnih riječi.<ref name="Content specificity - Reid">{{cite journal|last1=Reid|first1=Sophie C.|last2=Salmon|first2=Karen|author3=Peter F. Lovibond|title=Cognitive Biases in Childhood Anxiety, Depression, and Aggression: Are They Pervasive or Specific?|journal=Cognitive Therapy and Research|date=oktobar 2006|volume=30|issue=5|pages=531–549|doi=10.1007/s10608-006-9077-y|s2cid=28911747}}</ref> Također mogu postojati specifične negativne misli povezane s emocijama koje se obično vide u reakciji.<ref name="Content Specificity - Beck">{{cite book|last=Beck|first=Aaron|title=Cognitive Therapy and the Emotional Disorders|year=1979|publisher=Penguin Books|location=United States}}</ref> ===Percepcija kontrole=== {{glavni|Kontrola (psihologija)}} [[Percepcija kontrole]] odnosi se na misli pojedinca o kontroli nad situacijama i događajima.<ref name="Perceived Control - Weems">{{cite journal|last=Weems|first=CF|author2=Silverman, WK|title=An integrative model of control: implications for understanding emotion regulation and dysregulation in childhood anxiety|journal=Journal of Affective Disorders|date=april 2006|volume=91|issue=2|pages=113–124|doi=10.1016/j.jad.2006.01.009|pmid=16487599}}</ref> Percipiranu kontrolu treba razlikovati od stvarne kontrole jer uvjerenja pojedinca o vlastitim sposobnostima ne moraju odražavati stvarne sposobnosti. Stoga, precjenjivanje ili potcjenjivanje percipirane kontrole može dovesti do [[anksioznost]]i i agresije.<ref name="Perceived Control - Brendgen">{{cite journal|last=Brendgen|first=M|author2=Vitaro F |author3=Turgeon L |author4=Poulin F |author5=Wanner B |title=Is there a dark side of positive illusions? Overestimation of social competence and subsequent adjustment in aggressive and nonaggressive children|journal=Journal of Abnormal Child Psychology|date=juni 2004|volume=32|issue=3|pages=305–320|doi=10.1023/B:JACP.0000026144.08470.cd|pmid=15228179|s2cid=11239252}}</ref> ===Obrada socijalnih informacija=== {{Glavni|Obrada socijalnih informacija (kognicija)}} Model obrade socijalnih informacija predlaže niz faktora koji određuju ponašanje u kontekstu socijalnih situacija i postojećih [[misao|misli]].<ref name="Social Information Processing - Crick">{{cite journal|last=Crick|first=Nicki|author2=Dodge, Kenneth|title=A review and reformulation of social information-processing mechanisms in children's social adjustment|journal=Psychological Bulletin|date=januar 1994|volume=115|issue=1|pages=74–101|doi=10.1037/0033-2909.115.1.74}}</ref> Pripisivanje neprijateljstva, posebno u dvosmislenim situacijama, čini se jednim od najvažnijih kognitivnih faktora povezanih s reakcijom "bori se ili bježi" zbog svojih implikacija na [[agresija|agresiju]].<ref name="Social Information Processing - Dodge">{{cite journal|last=Dodge|first=Kenneth|title=Social cognition and children's aggressive behavior|journal=Journal of Child Development|date=mart 1980|volume=51|issue=1|pages=162–170|doi=10.2307/1129603|jstor=1129603|pmid=7363732 }}</ref> ==Ostale životinje== ===Evolucijska perspektiva=== Objašnjenje [[evolucijska psihologija|evolucijske psihologije]] je da su rane životinje morale brzo reagirati na prijeteće podražaje i nisu imale vremena da se psihološki i fizički pripreme.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Adamo |first=S. A. |date=1. 9. 2014 |title=The Effects of Stress Hormones on Immune Function May be Vital for the Adaptive Reconfiguration of the Immune System During Fight-or-Flight Behavior |journal=Integrative and Comparative Biology |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=419–426 |doi=10.1093/icb/icu005 |issn=1540-7063|doi-access=free |pmid=24691569 }}</ref> Reakcija "bori se ili bježi" pružila im je mehanizme za brzo reagiranje na prijetnje opstanku.<ref name="Purpose of fight or fight - Grohol">{{cite web|last=Grohol|first=John|title=What's the purpose of the fight or flight response?|url=http://psychcentral.com/blog/archives/2012/12/04/whats-the-purpose-of-the-fight-or-flight-response/|access-date=18. 4. 2013|archive-date=23. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130323170934/http://psychcentral.com/blog/archives/2012/12/04/whats-the-purpose-of-the-fight-or-flight-response/}}</ref><ref name="Concepts of Stress - Goldstein">{{cite journal|last=Goldstein|first=David|author2=Kopin, I|title=Evolution of concepts of stress|journal=Stress|year=2007|volume=10|issue=2|doi=10.1080/10253890701288935|pages=109–20|pmid=17514579|s2cid=25072963|doi-access=free}}</ref> ===Primjeri=== Tipičan primjer stresne reakcije je [[zebre|zebra]] koja pase. Ako vidi [[lav]]a kako se približava tražeći ulov, [[stres]]na aktivira se reakcija, kao sredstvo za bijeg od svog [[predator]]a. Bijeg zahtijeva intenzivan mišićni napor, podržan od strane svih tjelesnih sistema. Aktivacija simpatičkog nervnog sistema zadovoljava ove potrebe. Sličan primjer borbe je mačka koju će napasti pas. Mačka pokazuje ubrzan rad srca, piloerekciju (dlaka koja se diže na leđima i glavi) i proširenje [[zjenica]], sve znakove simpatičkog uzbuđenja.<ref name=gleitman/> Treba napomenuti da zebra i mačka i dalje održavaju [[homeostaza|homeostazu]] u svim stanjima. U julu 1992., časopis ''Behavioral Ecology'' objavio je eksperimentalno istraživanje koje je proveo biolog Lee A. Dugatkin, gdje su [[Guppy|gupiji]] razvrstani u "hrabre", "obične" i "plašljive" grupe, na osnovu njihovih reakcija kada su se suočili s [[brancin|maloustim brancinom]] (tj. pregledali su predatora, sakrili se ili otplivali), nakon čega su gupiji ostavljeni u [[akvarij]]u s brancinom. Nakon 60 sati, 40 % plašljivih i 15 % običnih gupija je preživjelo, dok nijedan od hrabrih gupija nije.<ref>{{cite journal|last=Dugatkin|first=Lee Alan|title=Tendency to inspect predators predicts mortality risk in the guppy ''(Poecilia reticulata)''|journal=Behavioral Ecology|year=1992|publisher=Oxford University Press|volume=3|issue=2|pages=125–127|doi=10.1093/beheco/3.2.124|url=https://academic.oup.com/beheco/article-abstract/3/2/124/218010|access-date=9. 9. 2020|url-access=subscription}}</ref><ref>{{cite book|last1=Nesse|first1=Randolph|last2=Williams|first2=George C.|title=Why We Get Sick: The New Science of Darwinian Medicine|year=1994|page=213|publisher=Vintage Books|place=New York|isbn=978-0-679-74674-4}}</ref> ===Različiti odgovori=== [[Slika:Ruseckas-Stumbro medžioklė.jpg|thumb|300px| Bizoni koje love psi]] [[Životinje]] reaguju na prijetnje na mnogo složenih načina.<ref name=":0"/> Pacovi, na primjer, pokušavaju pobjeći kada su ugroženi, ali će se boriti kada su stjerani u kut. Neke životinje stoje potpuno mirno kako ih predatori ne bi vidjeli.<ref>{{Cite magazine |last=Schulz |first=Kathryn |date=28. 10. 2024 |title=What Do Animals Understand About Death? |url=https://www.newyorker.com/magazine/2024/11/04/playing-possum-susana-monso-book-review |access-date=26. 5. 2025 |magazine=The New Yorker |language=en-US |issn=0028-792X}}</ref> Mnoge životinje ukoče se ili se prave mrtve kada ih se dodirne u nadi da će predator izgubiti interes.<ref>{{Cite journal |last1=Niermann |first1=H.C.M. |last2=Figner |first2=F. |last3=Roelofs |first3=K. |date=24. 1. 2017 |title=Individual differences in defensive stress-responses: the potential relevance for psychopathology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352154616301425 |journal=Current Opinion in Behavioral Sciences |volume=14 |pages=94–101 |doi=10.1016/j.cobeha.2017.01.002 |via=Science Direct|hdl=2066/166278 |hdl-access=free |url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite web |last=Bristol |first=University of |title=How long to play dead in order to stay alive? |url=https://www.bristol.ac.uk/news/2020/july/antlions-play-dead.html |access-date=26. 5. 2025 |website=www.bristol.ac.uk |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Humphreys |first1=Rosalind K. |last2=Ruxton |first2=Graeme D. |date=2018 |title=A review of thanatosis (death feigning) as an anti-predator behaviour |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=72 |issue=2 |page=22 |doi=10.1007/s00265-017-2436-8 |issn=0340-5443 |pmc=5769822 |pmid=29386702|bibcode=2018BEcoS..72...22H }}</ref> Druge životinje imaju alternativne metode samozaštite. Neke vrste [[Ektotermija|hladnokrvnih]] životinja brzo [[hromatofor|mijenjaju boju]], kako bi se kamuflirale.<ref name="Fish changing colors">{{cite book|last=Gill|first=A.C.|title=Revision of the Indo-Pacific dottyback fish subfamily Pseudochrominae (Perciformes: Pseudochromidae)|year=2004|publisher=Smithiana Monographs|pages=1–123}}</ref> Ove reakcije pokreće [[simpatički nervni sistem]], ali, da bi se uklopile u model borbe ili bijega, ideja bijega mora se proširiti tako da uključuje izbjegavanje zarobljavanja, bilo na fizički ili senzorni način.<ref>{{Cite journal |last1=Rösler |first1=Lara |last2=Gamer |first2=Matthias |date=20. 11. 2019 |title=Freezing of gaze during action preparation under threat imminence |journal=Scientific Reports |language=en |volume=9 |issue=1 |page=17215 |doi=10.1038/s41598-019-53683-4 |pmid=31748589 |pmc=6868270 |bibcode=2019NatSR...917215R |issn=2045-2322}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Kozlowska |first1=Kasia |last2=Walker |first2=Peter |last3=McLean |first3=Loyola |last4=Carrive |first4=Pascal |date=2015 |title=Fear and the Defense Cascade: Clinical Implications and Management |journal=Harvard Review of Psychiatry |volume=23 |issue=4 |pages=263–287 |doi=10.1097/HRP.0000000000000065 |issn=1465-7309 |pmc=4495877 |pmid=26062169}}</ref> Dakle, bijeg može biti nestajanje na drugu lokaciju ili jednostavno nestajanje na mjestu, a borba i bijeg se često kombiniraju u datoj situaciji.<ref name="BIFF Response-Aballay">{{cite journal|last=Singh|first=J|author2=Aballay, A|title=Microbial Colonization Activates an Immune Fight-and-Flight Response via Neuroendocrine Signaling|journal=Developmental Cell|date=8. 4. 2019|volume=49|issue=1|pages=89–99|doi=10.1016/j.devcel.2019.02.001|pmid=30827896|pmc=6456415|doi-access=free}}</ref> Radnje borbe ili bijega također imaju polarnost – individua može se boriti protiv ili bježati od nečega što je prijeteće, poput gladnog [[lav]]a, ili se boriti za ili letjeti prema nečemu što je potrebno, poput sigurnosti obale od bijesne [[rijeka|rijeke]].<ref name=":0">{{Cite web |date=9. 11. 2023 |title=Fight, Flight, Freeze, or Fawn: How We Respond to Threats |url=https://www.simplypsychology.org/fight-flight-freeze-fawn.html |access-date=26. 5. 2025 |language=en-US}}</ref> Prijetnja od druge životinje ne mora uvijek rezultirati trenutnom borbom ili bijegom. Može postojati period pojačane [[svijest]]i, tokom kojeg svaka životinja interpretira signale ponašanja od druge. Znakovi poput blijeđenja, piloerekcije, nepokretnosti, zvukova i govora tijela komuniciraju status i namjere svake [[životinje]]. Može postojati neki oblik vrsta pregovaranja, nakon čega može uslijediti borba ili bijeg, ali to također može rezultirati igrom, [[parenje]]m ili ničim. Primjer za to su [[mačke|mačići]] koji se igraju: svaki pokazuje znakove simpatikusnog uzbuđenja, ali nikada ne nanose stvarnu štetu partneru.<ref>{{Cite journal |last=Roelofs |first=Karin |date=19. 4. 2017 |title=Freeze for action: neurobiological mechanisms in animal and human freezing |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=372 |issue=1718 |doi=10.1098/rstb.2016.0206 |issn=1471-2970 |pmc=5332864 |pmid=28242739}}</ref><ref>{{Cite web |title=The 5 Fs: fight, flight, freeze, flop and friend |url=https://rapecrisis.org.uk/get-help/tools-for-victims-and-survivors/understanding-your-response/fight-or-flight/ |access-date=26. 5. 2025 |website=Rape Crisis England & Wales}}</ref> ==U krivičnom pravu== Akutna stresna reakcija je čest problem u krivičnim slučajevima samoodbrane. Stručna mišljenja su obično potrebna ako krivica branitelja postane fokus slučaja.<ref>{{cite book | last = Gawron | first = Tomáš | date = 2023 | title = Nutná obrana v právní praxi | url = https://knihovna.usoud.cz/arl-us/cs/detail-us_us_cat-0054718-Nutna-obrana-v-pravni-praxi/?disprec=1&iset=1 | location = Brno | publisher = Václav Klemm | page = 289 | isbn = 978-80-87713-23-5 | language = cs }}</ref> ==Također pogledajte== {{columns-list|colwidth=22em| * [[Akutna stresna reakcija]] * [[Anksioznost]] * [[Anksiozni poremećaj]] * [[Prividna smrt]] * [[Tjelesna reaktivnost]] * [[Suočavanje (psihologija)]] * [[Fiziologija odbrane]] * [[Emocionalna disregulacija]] * [[Strah]] * [[Ponašanje ukočenosti]] * [[Generalizovani anksiozni poremećaj]] * [[Distanca bijega]] * [[Hipotalamus-hipofiza-adrenalna osovina]] * [[Napad panike]] * [[Fobija]] * [[Odmor i probava]] * [[Socijalna anksioznost]] * [[Socijalan anksiozni poremećaj]] * [[Njegujte i sprijateljite se]] * ''[[Reakcija opuštanja]]'' * [[Vazokonstrikcija]] * [[Yerkes-Dodsonov zakon]] * [[Refleksna sinkopa]] * [[Hipervigilanca]]}} ==Reference== {{refspisak}} ==Dodatni izvori== *Sapolsky, Robert M., 1994. Why Zebras Don't Get Ulcers. W.H. Freeman and Company. * {{USGovernment|url=http://www.surgeongeneral.gov/library/mentalhealth/chapter4/sec2_1.html}} * Arun, C. P. (2004). Fight or flight, forbearance and fortitude: the spectrum of actions of the catecholamines and their cousins. ''Annals of the New York Academy of sciences'', ''1018''(1), 137-140. * Seng, J., & Group, C. (2019). From Fight or Flight, Freeze or Faint, to "Flow": Identifying a Concept to Express a Positive Embodied Outcome of Trauma Recovery. ''Journal of the American Psychiatric Nurses Association'', ''25''(3), 200-207. * Katz, Carmit., Tsur, Noga., Talmon, Anat., and Nicolet, Racheli, (2021). Beyond fight, flight, and freeze: Towards a new conceptualization of peritraumatic responses to child sexual abuse based on retrospective accounts of adult survivors. ''Child Abuse and Neglect, 112''(1), 1-12 * O'Dea, Connor., Castro Bueno, Angelica M., and Saucier, Donald A, (2017). Fight or flight: Perceptions of men who confront versus ignore threats to themselves and others. ''Personality and Individual Differences, 104''(1), 345-351. ==Vanjski linkovi== *{{commons category|Fight-Or-Flight Response}} {{Evolucijska psihologija}} {{DEFAULTSORT:Fight-Or-Flight Response}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Agresivnost]] [[Kategorija:Strah]] [[Kategorija:Ponašanje]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Agonizam]] tfcz6axsbrky6rbtao2yv7pmhjd2l4l Sofija Rusova 0 534971 3899943 3897973 2026-06-23T05:39:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3899943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sofija Rusova | slika = Sofija Rusowa.jpg | alt_slike = Sofija Rusova | opis = Sofija Rusova 1874. | ime_pri_rođenju = Sofija Fedorivna Lindfors | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|2|18}} | mjesto_rođenja = [[Olešnja]], [[Gorodnjanski ujezđ]], [[Černjihivska oblast]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1940|2|5|1856|2|18}} | mjesto_smrti = [[Prag]], [[Protektorat Češka i Moravska]] | nacionalnost = [[Ukrajinci|ukrajinska]] | druga_imena = {{jez-uk|Софія Федорівна Русова}} | bračni_partner = [[Aleksandar Rusov]] | djeca = 2 | zanimanje = pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja }} '''Sofija Fedorivna Rusova''' ({{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}; 18. februar 1856 – 5. februar 1940) bila je [[Ukrajina|ukrajinska]] pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja.<ref name="IEU">{{Cite web|last=Bohachevsky-Chomiak|first=Marta|title=Rusova, Sofiia|url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovaSofiia.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine|publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta|access-date=25. februar 2026|location=Edmonton|language=en|date=2001}}</ref><ref name="UBE">{{Cite web|last=Poperečna|first=Lidija|title=Rusova Sofija Fedorivna|url=https://ube.nlu.org.ua/article/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B0%20%D0%A1%D0%BE%D1%84%D1%96%D1%8F%20%D0%A4%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D1%80%D1%96%D0%B2%D0%BD%D0%B0|website=Українська бібліотечна енциклопедія|publisher=Yaroslav Mudryi National Library of Ukraine|access-date=25. februar 2026|location=Kijev|language=uk|date=29. septembar 2025}}</ref> Bila je članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], a vodila je odjeljenje za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete Ukrajine.<ref name="IEU" /><ref name="UBE" /> Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena i Sveukrajinskog udruženja učitelja.<ref name="IEU" /><ref name="UBE" /> == Biografija == === Rani život === Sofija Fedorivna Lindfors rođena je 18. februara 1856. u [[Olešnja|Olešnji]], tada u [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], na području današnje [[Černjihivska oblast|Černjihivske oblasti]] u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]].<ref name="IEU" /> Njen otac, Fedir Lindfors, bio je penzionisani oficir iz baltičke plemićke porodice švedskog porijekla, a majka Hana Gervais bila je francuskog porijekla.<ref name="tyzh">{{Cite web|title=Софія Русова — громадська й освітня лідerka nekoliko epohh|date=18. 2. 2026|url=https://tyzhden.ua/sofiia-rusova-hromadska-j-osvitnia-liderka-kilkokh-epokh/|access-date=19. 2. 2026}}</ref> U porodici su se svakodnevno govorili ruski i francuski jezik. Kao dijete izgubila je stariju sestru Nataliju i mlađeg brata Volodimira. Nakon smrti majke o njoj je brinula starija sestra Marija. Porodica se preselila u [[Kijev]], gdje je završila Funduklejivsku gimnaziju.<ref name="memoirs">{{Cite book|title=Moi spohady|last=Rusova|first=Sofia|year=1937|location=Lviv, Ukraine}}</ref> === Obrazovanje i rad === Nakon očeve smrti 1871. Sofija je sa sestrom Marijom nastavila živjeti u Kijevu. Kako u gradu tada nije bilo vrtića, sestre su proučavale rano dječije obrazovanje s namjerom da otvore vlastiti vrtić. Godine 1872. otvorile su prvi vrtić u Kijevu.<ref name="memoirs" /> U narednim godinama Rusova je organizirala nedjeljne škole i javna čitanja, sastavila ukrajinsku početnicu i udžbenik iz geografije te predavala na Fröbelovom pedagoškom institutu u Kijevu.<ref name="tyzh" /> Učestvovala je na brojnim učiteljskim kongresima i zalagala se za pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.<ref name="tyzh" /> Rusova se smatra jednom od najistaknutijih pedagoginja svog vremena i zagovornicom nacionalnog obrazovanja.<ref name="IEU" /> Iako nije imala formalno visoko obrazovanje, u Pragu je dobila počasnu diplomu iz sociologije, a predavala je i na Bestuževskim kursevima u [[Sankt Peterburg]]u.<ref name="tyzh" /> Od 1910. do 1914. uređivala je i objavljivala ''Svitlo'', prvi ukrajinski pedagoški časopis u Dnjeprskoj Ukrajini.<ref name="tyzh" /> Nakon emigracije vodila je pedagošku katedru na Drahomanovom višem pedagoškom institutu u Pragu. Objavila je i rasprave o predškolskom i društvenom obrazovanju 1927. i 1930.<ref name="tyzh" /> === Politički aktivizam === Do 19. vijeka [[Ruska Imperija]] je ukinula političke i vojne institucije Ukrajine. Ukrajinci su nazivani „Mali Rusi”, a Ukrajina je svedena na položaj provincije. Krajem 19. vijeka bio je izražen snažan antijukrajinski stav.<ref name="Subtelny">{{Cite book|title=Ukraine: A History|url=https://archive.org/details/isbn_9780802067753|last=Subtelny|first=Orest|publisher=University of Toronto Press|year=1988}}</ref> Carski režim pod [[Aleksandar II|Aleksandrom II]] izdao je [[Emski ukaz]], kojim je zabranjena upotreba ukrajinskog jezika u štampi.<ref name="Subtelny" /> Ukrajinska inteligencija nastojala je objaviti cjeloviti ''Kobzar'' [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] u dva toma, uključujući dijelove koji su bili cenzurisani i gotovo nepoznati u Ukrajini.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/glagoslav/docs/kobzar|title=The Complete Kobzar|last=Shevchenko|first=Taras|date=2013|website=issuu.com/glagoslav|access-date=24. 5. 2026|archive-date=18. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150418021219/https://issuu.com/glagoslav/docs/kobzar|url-status=dead}}</ref> Rusova i njen suprug Aleksandar proveli su određeno vrijeme u [[Prag]]u pripremajući tekst za objavljivanje. [[Fedir Vovk]] pribavio je Ševčenkove rukopise koje je kupio od pjesnikove braće novcem ukrajinskih dobrotvora. Sofija i Aleksandar Rusov potom su objavljeni ''Kobzar'' prenijeli u Ukrajinu.<ref>{{Cite book|title=Shchodennyky ta spohady|last=Rusov|first=Oleksander|year=2011|location=Černihiv}}</ref> Tokom boravka u Pragu izgubili su tromjesečnu kćerku Ljudmilu.<ref name="tyzh" /> Bračni par Rusov više puta je protjerivan u [[Sankt Peterburg]] zbog građanske i političke aktivnosti. Rusova je nekoliko puta hapšena i zatvarana zbog svojih revolucionarnih stavova i tekstova. Porodični dom često je pretresala policija, a Sofija je povjerljiva dokumenta ponekad skrivala u odjeći svoje djece. Njihov mlađi sin Jurij rođen je dok je njegova majka bila pod optužbom za krijumčarenje zabranjenih knjiga iz Galicije za Tarasivtsku bratovštinu. Godine 1915. Rusova je ostala udovica nakon što je Aleksandar umro tokom evakuacije iz Kijeva u Saratov.<ref name="tyzh" /> Godine 1917. Rusova je postala članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], jedna od jedanaest žena u tom tijelu. Radila je u Ministarstvu prosvjete na odjeljenju za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih i bila odgovorna za derusifikaciju škola i pripremu novih školskih udžbenika. Između marta i septembra 1917. nadgledala je osnivanje 66 škola i 21 gimnazije s nastavom na ukrajinskom jeziku.<ref name="tyzh" /> Kasnije je predavala na [[Kamjanec-Podiljski nacionalni univerzitet]]u. Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena.<ref name="IEU" /><ref name="memoirs" /> Predstavljala je ukrajinske žene na međunarodnom kongresu u Hagu 1922. i u Rimu 1923. Godine 1933. objavila je poruku svjetskoj javnosti u kojoj je osudila sovjetsku politiku tokom [[Holodomor]]a.<ref name="tyzh" /> === Lični život === U augustu 1874. Rusova se udala za [[Aleksandar Rusov|Aleksandra Rusova]] (1847–1915), statističara i folkloristu.<ref name="IEU" /><ref name="UBE" /><ref name="OleksanderIEU">{{cite web |title=Rusov, Oleksander |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovOleksander.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}</ref> Po Aleksandrovom savjetu, Sofija je posjećivala rodno selo kako bi prikupljala ukrajinske narodne pjesme. Svadbi su prisustvovali [[Mihajlo Drahomanov]] i [[Mykola Lisenko]], koji je za mladu napisao rapsodiju. Aleksandar je bio uvjereni [[narodnik]], a nakon braka on i Sofija uključili su se u građanske, intelektualne i revolucionarne aktivnosti te putovali širom zemlje raspravljajući o razvoju ukrajinskog nacionalnog pokreta.<ref name="tyzh" /> Par je imao dvoje djece: [[Mihajlo Rusov]]a (1876–1909), etnografa i člana Revolucionarne ukrajinske partije, i [[Jurij Rusov|Jurija Rusova]] (1898–1961), biologa.<ref name="IEU" /><ref name="OleksanderIEU" /><ref name="MykhailoIEU">{{cite web |title=Rusov, Mykhailo |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovMykhailo.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}</ref><ref name="YuriiIEU">{{cite web |title=Rusov, Yurii |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovYurii.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}</ref> === Nasljeđe === Rusova je promovirala vrtićko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, ljudska prava i političko organiziranje seljaka. Iz Sovjetske Ukrajine pobjegla je 1922. Nastanila se u Pragu, gdje je predavala na Ukrajinskom višem pedagoškom institutu od 1924. do 1939. Umrla je u Pragu u 84. godini i sahranjena na Olšanskom groblju.<ref name="Day">{{Cite web|last=Hupalo|first=Serhiy|date=28. 2. 2006|title=The cross of a great Ukrainian woman|url=https://day.kyiv.ua/en/article/culture/cross-great-ukrainian-woman|website=The Day}}</ref> Godine 2016. u Ukrajini je iskovan komemorativni novčić povodom 160. godišnjice njenog rođenja.<ref>{{Cite web|title=Sofia Rusova|url=https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003801/https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|archive-date=7. 5. 2018|access-date=13. 2. 2023|website=National Bank of Ukraine}}</ref> Spomenik je postavljen na školskom imanju u Ripkiju, a škola Sofije Rusove u Olešnji čuva njen muzej i organizira naučne radionice posvećene Rusovoj.<ref>{{Cite web|date=1. 10. 2013|title=Opening of the Museum of Sofia Rusova in Chernihiv|url=http://www.choim.org/%d0%b2%d1%96%d0%b4%d0%ba%d1%80%d0%b8%d1%82%d1%82%d1%8f-%d0%bc%d1%83%d0%B7%d0%B5%D1%8e-%d1%81%d0%be%d1%84%d1%96%D1%97-%d1%80%d1%83%d1%81%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%97-%d0%BD%d0%B0-%d1%87%D0%B5%D1%80%D0%BD/?lang=en|website=Chernihiv Historical Museum of VV. Tarnovsky|language=en|access-date=13. 2. 2023}}</ref> U junu 2023. Biblioteka Vladimir Korolenko Rusov u Černihivu preimenovana je u Černihivsku regionalnu univerzalnu naučnu biblioteku Sofije i Oleksandra Rusova. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sofia Rusova}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rusova, Sofija}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Olešnja]] [[Kategorija:Ukrajinski pisci]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] 974b1y4fg42ifddl2n5mtuqd493myh5 Kateksa 0 535373 3899738 3898721 2026-06-22T12:28:30Z KWiki 9400 [[Kategorija:Koncepti o selfu]] uklonjena; [[Kategorija:Koncepcije sebe]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899738 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihoanaliza}} U [[psihoanaliza|psihoanalizi]], '''kateksa''' (ili '''emocionalno ulaganje''') označava proces usmjeravanja i vezivanja [[Mentalna energija|psihičke, odnosno emocionalne energije]] za određenu osobu, objekat, ideju ili mentalnu predstavu.<ref name="Laplanche_1974">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=Jean-Bertrand |date=1974 |title=The Language of Psycho-analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |isbn=978-0-393-01105-0 |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hall_1954">{{cite book |last=Hall |first=Calvin S. |date=1954 |title=A Primer of Freudian Psychology |publisher=New American Library |location=New York |url=https://archive.org/details/primeroffreudian00hall |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Porijeklo termina == Termin kateksa (cathexis) potiče od starogrčke riječi ''káthexis'' (κάθεξις), a u psihoanalitičku terminologiju uveo ga je [[James Strachey]] kao prijevod [[Njemački jezik|njemačkog izraza]] ''Besetzung'', koji je [[Sigmund Freud]] koristio u svojim radovima.<ref name="Laplanche_1974" /><ref name="Gay_1989">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1989 |title=Freud: A Life for Our Time |publisher=W. W. Norton & Company |url=https://archive.org/details/freudlifeforourt00gayp/page/n15/mode/2up |isbn=978-0-393-07234-1 |page=465n |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nagera_2014">{{cite book |editor-last=Nagera |editor-first=Humberto |date=2014 |orig-date=1970 |title=Basic Psychoanalytic Concepts on Metapsychology, Conflicts, Anxiety and Other Subjects |publisher=Routledge |location=Abingdon-on-Thames |url=https://books.google.ba/books?id=9xmvAwAAQBAJ |isbn=978-1-317-67042-1 |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sam Freud je ranije, u jednom pismu [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]], na engleskom jeziku upotrijebio riječ ''interest'' (interes) kako bi približio značenje ovog pojma.<ref name="Gay_1989" /> [[Peter Gay]] je kritikovao Stracheyjev prijevod izraza ''Besetzung'' terminom ''cathexis'' (kateksa), smatrajući ga nepotrebno ezoteričnim i stručnim izrazom koji zamjenjuje Freudov izvorni pojam. Prema njegovom mišljenju, ''Besetzung'' je riječ iz svakodnevnog njemačkog jezika bogata asocijativnim značenjima, među kojima su "okupacija" (npr. vojnim snagama) ili "naboj" (npr. [[Električni naboj|električni]]),<ref name="Gay_1989" /> iako se navodi da Gay griješi u pogledu ovog posljednjeg primjera. == Upotreba == Freud je kateksu definisao raspodjelu [[libido|libida]], ističući, na primjer, da su misli koje se javljaju u snovima povezane s različitim količinama emocionalnog naboja ([[Afekt (psihologija)|afekt]]a).<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kateksa, odnosno alokacija emocionalnog naboja, može biti pozitivnog ili negativnog karaktera, zbog čega su neki Freudovi sljedbenici govorili i o kateksi [[Nagon smrti|mortida]], odnosno destruktivnoj ili agresivnoj psihičkoj energiji.<ref name="Berne_1968">{{cite book |last=Berne |first=Eric |date=1968 |title=A Layman's Guide to Psychiatry and Psychoanalysis |publisher=Simon and Schuster |location=New York |url=https://archive.org/details/laymansguidetop00bern/page/2/mode/2up |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Skup takvih srodnih ideja i mentalnih predstava koje su povezane istim emocionalnim nabojem (katekstirane), Freud je nazvao [[Kompleks (psihologija)|kompleksom]].<ref name="Freud_1977">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1977 |title=Five Lectures on Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/fivelecturesonps00freu |isbn=978-0-393-00847-0 |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je funkcionisanje psihoseksualnih energija često opisivao kvazifizikalnim terminima.<ref name="Freud_1933" /> Tako je frustraciju uslijed neostvarenih libidinalnih želja prikazivao kao blokadu katektirane psihičke energije koja se s vremenom nakuplja i zahtijeva oslobađanje alternativnim putevima. Prema njegovom shvatanju, do takvog oslobađanja može doći putem [[Regresija (psihologija)|regresije]], odnosno vraćanja na ranije razvojne faze i ponovnog usmjeravanja psihičke energije prema prethodnim pozicijama ili [[Fiksacija (psihologija)|fiksacijama]]. Energija se također može izraziti kroz [[Autoerotizam|autoerotsko]] zadovoljstvo u fantaziji usmjereno prema ranijim seksualnim objektima, što je Freud nazivao "objektnim kateksama".<ref name="Freud_1933" /> Kako bi objasnio mehanizme kojima se takvi procesi ograničavaju, Freud je koristio termin "[[Antikateksa|antikateksa]]" ili kontranaboj.<ref name="Felluga_2015">{{cite book |last=Felluga |first=Dino |date=2015 |title=Critical Theory: The Key Concepts |publisher=Taylor & Francis |location=London |isbn=978-1-317-51429-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Critical_Theory_The_Key_Concepts.html?id=OHdKCAAAQBAJ |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovim pojmom označavao je psihičku energiju koju [[Id, ego i super-ego|ego]] ulaže radi blokiranja regresivnih pokušaja pražnjenja katektirane energije, odnosno radi [[Potiskivanje|potiskivanja]] neprihvatljivih želja i impulsa. Prema Freudovom shvatanju, takvo potiskivanje ne uklanja libidinalnu energiju, već je zadržava pod pritiskom. Poput pare u parnoj mašini, katektirana energija se nakuplja sve dok ne pronađe alternativne ispušne ventile. To se može manifestovati kroz [[Sublimacija (psihologija)|sublimaciju]], [[Reaktivna formacija|reaktivnu formaciju]] ili kroz stvaranje različitih simptoma, koji ponekad mogu značajno ograničavati svakodnevno funkcionisanje pojedinca.<ref name="Freud_1933" /> [[M. Scott Peck]] pravi razliku između ljubavi i katekse. Prema njegovom tumačenju, kateksa predstavlja početnu fazu zaljubljenosti i snažne emocionalne [[Međuljudska privlačnost|privlačnosti]] u odnosu, dok [[ljubav]] označava trajnu posvećenost, brigu i odgovornost prema drugoj osobi. Za Pecka, kateksa se od ljubavi razlikuje po svojoj prolaznoj i dinamičnoj prirodi, dok je ljubav rezultat svjesnog i kontinuiranog opredjeljenja za odnos s drugom osobom.<ref name="Peck_1978">{{cite book |last=Peck |first=M. Scott |date=1978 |title=The Road Less Traveled: A New Psychology of Love, Traditional Values and Spiritual Growth |publisher=Simon & Schuster |location=New York |url=https://archive.org/details/roadlesstraveled0000unse |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Objektni odnosi == Freud je rani razvoj doživljavao kao proces u kojem se objekti (ljudi i predmeti iz okoline) katekstiraju libidinalnom energijom, što je smatrao jednim od središnjih aspekata psihičkog razvoja.<ref name="Freud_1933" /> Posebno je naglašavao da se psihički odnosi prema objektima formiraju kroz ulaganje psihičke energije u njih. U opisu procesa tugovanja, Freud je pokazao kako se kateksa povlači iz izgubljenog objekta, što predstavlja važan mehanizam psihičke prerade gubitka. Upravo kroz analizu povlačenja katektirane energije u procesu žalovanja, dao je jedan od osnovnih doprinosa kasnijem razvoju [[Teorija objektnih odnosa|teorije objektnih odnosa]].<ref name="Symington_2018">{{cite book |last=Symington |first=Neville |date=2018 |title=Narcissism: A New Theory |publisher=Routledge |isbn=978-1-85575-047-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429902246_A35080221/preview-9780429902246_A35080221.pdf |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Misaoni procesi == Freud je mišljenje smatrao svojevrsnim eksperimentalnim procesom u kojem je prisutna minimalna količina katekse, "na isti način kao što general pomjera male figure po karti".<ref name="Freud_1933" /> Freud ovim poređenjem naglašava da je mišljenje zapravo bezbjedna, kontrolisana i ekonomična unutrašnja laboratorija uma. Ona omogućava osobi da eksperimentiše s idejama i planira postupke uz minimalan utrošak energije, čuvajući se od stvarnih grešaka u vanjskom svijetu. Nasuprot tome, u slučajevima [[deluzija]] (sumanutih ideja), Freud je smatrao da dolazi do hiperkateksije – prekomjernog ulaganja psihičke energije u ideje koje su ranije bile zanemarene ili ocijenjene kao neobične. Takvo "preopterećenje" idejama, prema njemu, predstavlja jedan od mehanizama koji doprinose nastanku [[Psihopatologija|psihopatologije]].<ref name="Freud_1914">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1922 |title=Psychopathology of Everyday Life |publisher=T. Fisher Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/download/psychopathologyo00freu/psychopathologyo00freu.pdf |access-date=15. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Umjetnost == [[Eric Berne]] je ukazao na mogućnost da [[Dječija umjetnost|dječija umjetnost]] često ne prikazuje objektivni izgled predmeta, već intenzitet katekse koju je dijete u njega uložilo. Na taj način, umjetnički izraz kod djece može više odražavati snagu emocionalnog ulaganja u objekat nego njegovu stvarnu vizuelnu formu.<ref name="Berne_1968" /> == Kritike == Kritičari naglašavaju da pojam "kateksa" unosi potencijalno zavaravajuću analogiju s [[Neurofiziologija|neurofiziologijom]]. Prema njihovom mišljenju, zamisao o "punjenju" ili ulaganju energije može imati smisla kada se govori o ljudskim mislima i idejama, ali je potpuno neprimjenjiva kada se govori o vanjskim objektima.<ref name="Laplanche_1974" /> Dodatna nejasnoća u Freudovoj upotrebi ovog pojma uočava se u suprotstavljanju dva različita značenja katekse. S jedne strane, on je posmatra kao mjerljivu količinu neodređene energije (libida), dok ga s druge strane opisuje kao kvalitativno specifičnu vrstu osjećaja – kao što je, na primjer, "kateksa čežnje" (gdje energija ima sasvim određen emotivni ton).<ref name="Laplanche_1974" /> == Također pogledajte == * [[Akateksa]] * [[Anala fiksacija]] * [[Kateksa tijela]] * [[Kondenzacija (psihologija)]] * [[Dekateksis]] * [[Oralna faza]] * [[Otpor (psihoanaliza)|Otpor]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.enotes.com/cathexis-reference/cathexis-187347 Kateksa] {{en simbol}} * [https://www.verywellmind.com/cathexis-and-anticathexis-2795843 Kateksa i antikateksa] {{en simbol}} * [https://chicagoanalysis.org/blog/conditions-and-diagnoses/cathexis-emotional-energy/ Kateksa: Emocionalna energija] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Koncepcije sebe]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] [[Kategorija:Psihološki modeli]] 5t21b2g2dh1z766gcs6bbqmc23tdkw0 Kategorija:Sreća 14 535421 3899638 3899198 2026-06-22T12:00:15Z KWiki 9400 3899638 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Happiness}} {{Kategorija|Sreća}} [[Kategorija:Emocije|Sreća]] [[Kategorija:Kvalitet života|Sreća]] [[Kategorija:Lični razvoj|Sreća]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija|Sreća]] [[Kategorija:Pozitivno razmišljanje|Sreća]] [[Kategorija:Suštinski problemi u etici|Sreća]] [[Kategorija:Zadovoljstvo|Sreća]] qh5s04ua5r3rg7oxiuix73ytf7u4fpv Kategorija:Psihološki modeli 14 535423 3899750 3899201 2026-06-22T12:31:02Z KWiki 9400 ±[[Kategorija:Psihološke teorije]]; ±[[Kategorija:Naučni modeli]]→[[Kategorija:Konceptualni modeli]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899750 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Konceptualni modeli|Psihološki]] [[Kategorija:Psihološke teorije|Modeli]] idcd0fgwwwzjzi0g311cjnbt4iyjtgw Kategorija:Teorije razvojnih faza 14 535424 3899759 3899202 2026-06-22T12:43:00Z KWiki 9400 +[[Kategorija:Faze ljudskog života]]; ±[[Kategorija:Razvojna psihologija]]; ±[[Kategorija:Psihološke teorije]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899759 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Faze ljudskog života|Teorije razvojnih faza]] [[Kategorija:Psihološke teorije|Teorije razvojnih faza]] [[Kategorija:Razvojna psihologija|Teorije razvojnih faza]] 9eh88basiwrj0d0h7b2x1hddwx4nzs3 Kategorija:Nesvjesno 14 535425 3899761 3899203 2026-06-22T12:46:03Z KWiki 9400 ±[[Kategorija:Psihološki koncepti]]; ±[[Kategorija:Mentalni procesi]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899761 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Mentalni procesi|Nesvjesno]] [[Kategorija:Psihološki koncepti|Nesvjesno]] 69py5zkyacfdehuphgb5shdf0dc6wl1 Kategorija:Analitička psihologija 14 535426 3899762 3899204 2026-06-22T12:49:00Z KWiki 9400 3899762 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Analytical psychology}} {{Kategorija|Analitička psihologija}} [[Kategorija:Neopsihoanalitičke škole|Analitička psihologija]] [[Kategorija:Carl Gustav Jung|Analitička psihologija]] 8gaz9efdynv3j9zxsg522vagtiisadx Kategorija:Hipnoza 14 535427 3899768 3899205 2026-06-22T13:07:09Z KWiki 9400 3899768 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Hypnosis}} {{Kategorija|Hipnoza}} [[Kategorija:Kontrola nad umom|Hipnoza]] [[Kategorija:Mentalna stanja|Hipnoza]] ec0hwe2y1f2ir7t3buoeuzyzmzs67es Kategorija:Psihoterapija 14 535428 3899774 3899335 2026-06-22T13:31:42Z KWiki 9400 3899774 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Psychotherapy}} {{Kategorija|Psihoterapija}} [[Kategorija:Briga o mentalnom zdravlju|Psihoterapija]] [[Kategorija:Terapija|Psihoterapija]] [[Kategorija:Psihijatrijski tretmani|Psihoterapija]] [[Kategorija:Ljudske aktivnosti|Psihoterapija]] nvy65yw1x8xx9a7mvz5jmiufd805c2x Kategorija:Poteškoće u učenju 14 535430 3899778 3899208 2026-06-22T13:41:13Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Poremećaji učenja]] na [[Kategorija:Poteškoće u učenju]] bez ostavljanja preusmjerenja 3899208 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Razvojni poremećaji]] [[Kategorija:Inkluzivno obrazovanje]] jhwdgaxr10569yqxml3xizaj0pyeozx 3899782 3899778 2026-06-22T13:45:33Z KWiki 9400 3899782 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Razvojni poremećaji|Učenje]] [[Kategorija:Učenje|Poteškoće]] 2gykc4tv0z5tg3n8a4j5btcc83z2928 Kategorija:Razvojni poremećaji 14 535432 3899784 3899332 2026-06-22T13:48:01Z KWiki 9400 3899784 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Poremećaji po vrstama|Razvojni]] [[Kategorija:Ljudski razvoj|Poremećaji]] 05gxohq600tr461omyfvdr4tyobn5ds Psihoterapija 0 535455 3899921 3899472 2026-06-23T00:37:17Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3899921 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]] '''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].<ref name="APA_Psychotherapy">{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].<ref name="Hupp_SantaMaria_2023">{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.<ref name="Gelo_Pritz_Rieken_2015">{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].<ref name="Schwartz_2017">{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News & World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv "psihoterapeut" može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen. Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe. Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].<ref name="Leichsenring_2022">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]]. == Definicije == Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači "dah", "duh" ili "duša") i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem "liječenje" ili "medicinski tretman"). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao "liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...", iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.<ref name="OED_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapija se često naziva i "terapijom razgovorom", posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti<ref name="NAMI_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].<ref name="YourDictionary_talk_therapy">{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.<ref name="Akwash_2018">{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,<ref name="APA_Resolution_2012">{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: {{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.<ref name="Campbell_2013">{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].<ref name="Frank_Frank_1993">{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}</ref> Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.<ref name="Gregory_Zangwill_1987">{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}</ref> Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili "profesionalnim" fokusom.<ref name="Mulhauser_History">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling & Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.<ref name="Basford_Slevin_2003">{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}</ref> Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.<ref name="Varma_Gupta_2008">{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Provođenje == Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).<ref name="Wright_2008">{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).<ref name="Wright_2008" /><ref name="Carroll_Rounsaville_2010">{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.<ref name="Schechter_Coates_2006">{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}</ref> U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.<ref name="Seyedi_2023">{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RTF_AI_Documentation">{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrbDoc_Mental_Health">{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health & Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ExpertSay_AI_HIPAA">{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Regulativa == Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga. [[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.<ref>{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}</ref> [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.<ref name="APsaA_Psychotherapy_Training">{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.<ref name="EAP_Core_Competencies_2013">{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.<ref name="APA_Code_Section4">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.<ref name="Mathews_2022">{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Evropa === Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na "stručnjake za mentalno zdravlje" (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.<ref name="Woelbert_2015">{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:<ref name="EAP_1990">{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju; * obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou; * raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana; * cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima; * pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom. S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.<ref name="IQWiG_2025">{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.<ref name="PsychTh-APrV_2016">{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}</ref> [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.<ref name="IQWiG_2025" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija| ]] r8xqqqgtg9m8cisuownpt7xdjkd4fuc 3899988 3899921 2026-06-23T10:16:33Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en 3899988 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]] '''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].<ref name="APA_Psychotherapy">{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].<ref name="Hupp_SantaMaria_2023">{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.<ref name="Gelo_Pritz_Rieken_2015">{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].<ref name="Schwartz_2017">{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News & World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv "psihoterapeut" može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen. Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe. Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].<ref name="Leichsenring_2022">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]]. == Definicije == Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači "dah", "duh" ili "duša") i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem "liječenje" ili "medicinski tretman"). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao "liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...", iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.<ref name="OED_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapija se često naziva i "terapijom razgovorom", posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti<ref name="NAMI_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].<ref name="YourDictionary_talk_therapy">{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.<ref name="Akwash_2018">{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,<ref name="APA_Resolution_2012">{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: {{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.<ref name="Campbell_2013">{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].<ref name="Frank_Frank_1993">{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}</ref> Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.<ref name="Gregory_Zangwill_1987">{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}</ref> Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili "profesionalnim" fokusom.<ref name="Mulhauser_History">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling & Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.<ref name="Basford_Slevin_2003">{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}</ref> Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.<ref name="Varma_Gupta_2008">{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Provođenje == Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).<ref name="Wright_2008">{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).<ref name="Wright_2008" /><ref name="Carroll_Rounsaville_2010">{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.<ref name="Schechter_Coates_2006">{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}</ref> U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.<ref name="Seyedi_2023">{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RTF_AI_Documentation">{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrbDoc_Mental_Health">{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health & Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ExpertSay_AI_HIPAA">{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Regulativa == Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga. [[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.<ref>{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}</ref> [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.<ref name="APsaA_Psychotherapy_Training">{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.<ref name="EAP_Core_Competencies_2013">{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.<ref name="APA_Code_Section4">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.<ref name="Mathews_2022">{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Evropa === Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na "stručnjake za mentalno zdravlje" (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.<ref name="Woelbert_2015">{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:<ref name="EAP_1990">{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju; * obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou; * raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana; * cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima; * pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom. S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.<ref name="IQWiG_2025">{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.<ref name="PsychTh-APrV_2016">{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}</ref> [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.<ref name="IQWiG_2025" /> Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.<ref name="CNOP_1989">{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Manghi_2021">{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}</ref> U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv "psihoterapeut" zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.<ref name="Socialstyrelsen_2026">{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva "psihoterapeut" na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.<ref name="Arrêté_2010">{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.<ref name="EAP_France">{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.<ref name="Eurydice_Austria_2026">{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.<ref name="DH_2007">{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McGivern_Fischer_2012">{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science & Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="HSCA_2012">{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PSA_FAQs_2026">{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nazivi "savjetnik" i "psihoterapeut" nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružalaca psihoterapijskih usluga. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija| ]] j7aiglqodr2rlm3k9xllcz4rwonlgjl 3899989 3899988 2026-06-23T10:17:29Z Bosancica by MK 173186 3899989 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]] '''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].<ref name="APA_Psychotherapy">{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].<ref name="Hupp_SantaMaria_2023">{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |edition=ilustrovano |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.<ref name="Gelo_Pritz_Rieken_2015">{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].<ref name="Schwartz_2017">{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News & World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv "psihoterapeut" može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen. Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe. Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].<ref name="Leichsenring_2022">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]]. == Definicije == Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači "dah", "duh" ili "duša") i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem "liječenje" ili "medicinski tretman"). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao "liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...", iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.<ref name="OED_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapija se često naziva i "terapijom razgovorom", posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti<ref name="NAMI_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].<ref name="YourDictionary_talk_therapy">{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.<ref name="Akwash_2018">{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,<ref name="APA_Resolution_2012">{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: {{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.<ref name="Campbell_2013">{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].<ref name="Frank_Frank_1993">{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |edition=reprint |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}</ref> Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.<ref name="Gregory_Zangwill_1987">{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}</ref> Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili "profesionalnim" fokusom.<ref name="Mulhauser_History">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling & Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.<ref name="Basford_Slevin_2003">{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |edition=illustrated |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}</ref> Psihoterapija može uključivati i pitanja [[Duhovnost|duhovnosti]] kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.<ref name="Varma_Gupta_2008">{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |archive-date=22. juli 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Provođenje == Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).<ref name="Wright_2008">{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).<ref name="Wright_2008" /><ref name="Carroll_Rounsaville_2010">{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[Narativ|narativnih]] priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.<ref name="Schechter_Coates_2006">{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}</ref> U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.<ref name="Seyedi_2023">{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RTF_AI_Documentation">{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrbDoc_Mental_Health">{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health & Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ExpertSay_AI_HIPAA">{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Regulativa == Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga. [[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.<ref>{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13 March 2022 |website=universityhq.org}}</ref> [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.<ref name="APsaA_Psychotherapy_Training">{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.<ref name="EAP_Core_Competencies_2013">{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.<ref name="APA_Code_Section4">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.<ref name="Mathews_2022">{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Evropa === Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na "stručnjake za mentalno zdravlje" (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.<ref name="Woelbert_2015">{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:<ref name="EAP_1990">{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=21. 10. 1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju; * obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou; * raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana; * cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima; * pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom. S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.<ref name="IQWiG_2025">{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[Sistemska terapija|sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.<ref name="PsychTh-APrV_2016">{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}</ref> [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.<ref name="IQWiG_2025" /> Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.<ref name="CNOP_1989">{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Manghi_2021">{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}</ref> U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv "psihoterapeut" zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.<ref name="Socialstyrelsen_2026">{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva "psihoterapeut" na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.<ref name="Arrêté_2010">{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.<ref name="EAP_France">{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.<ref name="Eurydice_Austria_2026">{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.<ref name="DH_2007">{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McGivern_Fischer_2012">{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science & Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=februar 2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="HSCA_2012">{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PSA_FAQs_2026">{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nazivi "savjetnik" i "psihoterapeut" nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija| ]] cky4j040pegdua9vyzezfxgysnzrdai Obavezni prijavilac 0 535460 3899913 3899507 2026-06-22T23:04:51Z Bosancica by MK 173186 Završen prijevod (nisu prevedeni statistički podaci - zastarjelost izvora) dodani podaci vezani za BiH 3899913 wikitext text/x-wiki '''Obavezni prijavilac''' jeste osoba koja je zakonom obavezana prijaviti [[Krivično djelo|krivična djela]] ili sumnju na njihovo izvršenje, prvenstveno u slučajevima kada zna ili osnovano sumnja da je [[Maloljetnik (pravo)|dijete]] ili druga [[ranjiva odrasla osoba]] izložena zlostavljanju, zanemarivanju ili riziku od takvog postupanja. Zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu se proširiti i na [[ranjiva odrasla osoba|odrasle osobe]] koje su posebno ranjive zbog [[Invaliditet|invaliditeta]], [[Mentalni poremećaj|mentalne bolesti]] ili [[Starost|starije životne dobi]]. Ukoliko obavezni prijavilac ne prijavi ova krivična djela, može snositi [[Građansko pravo|građanskopravnu]] i [[Krivično pravo|krivičnopravnu]] odgovornost zbog propuštanja prijave. Među obaveznim prijavljivačima najčešće se nalaze profesije koje rade s djecom, ranjivim odraslim osobama ili u hitnim službama, kao što su [[Nastavnik|nastavnici]], [[ljekar]]i, [[Psiholog|psiholozi]], [[Socijalni radnik|socijalni radnici]] i [[Policijski službenik|policijski službenici]], dok u pojedinim državama obaveza prijavljivanja može važiti za sve punoljetne građane bez obzira na njihovu profesiju. == Historija == Tokom 1962. američki ljekari [[C. Henry Kempe]] i Brandt Steele objavili su 1962. godine rad pod naslovom "Sindrom zlostavljanog djeteta" (''The Battered Child Syndrome''),<ref name="Helfer_1997">{{cite book |title=The Battered Child |editor-last1=Helfer |editor-first1=Mary Edna |editor-last2=Kempe |editor-first2=Ruth S. |editor-last3=Krugman |editor-first3=Richard D. |date=1997 |edition=illustrated, reprint |publisher=University of Chicago Press |url=https://books.google.gm/books?id=8_PRR8ukU8gC |access-date=21. 6. 2026 |isbn=9780226326238 |language=en}}</ref><ref name="Kempe_1962">{{cite journal |last1=Kempe |first1=C. H. |last2=Silverman |first2=Frederic N. |last3=Steele |first3=Brandt F. |last4=Droegemuller |first4=William |last5=Silver |first5=Henry K. |title=The Battered Child Syndrome |journal=Journal of the American Medical Association |date=1962 |volume=181 |pages=17–24 |url=https://www.kempe.org/wp-content/uploads/2015/01/The_Battered_Child_Syndrome.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> koji je pomogao ljekarima da lakše prepoznaju [[Zlostavljanje djeteta|zlostavljanje djece]], njegove posljedice, kao i potrebu za prijavljivanjem teškog [[Fizičko zlostavljanje|fizičkog zlostavljanja]] nadležnim pravnim organima. Objavljivanje ovog rada promijenilo je dotadašnja dominantna shvatanja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje se zlostavljanje djece do tada smatralo rijetkom pojavom, a ne rasprostranjenim društvenim problemom.<ref>{{Cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/larry-wolff/battered-child-syndrome_b_2406348.html|title = The Battered-Child Syndrome: 50 Years Later|date=2013 |website=Huffington Post |last=Wolff |first=Larry}}</ref> Godine 1974. [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]] usvojio je [[Zakon o prevenciji i tretmanu zlostavljane djece Sjedinjenih Američkih Država|Zakon o prevenciji i tretmanu zlostavljane djece]] (CAPTA), kojim su saveznim državama osigurana sredstva za razvoj službi za zaštitu djece i [[Telefonska linija za pomoć|telefonskih linija za prijavu zlostavljanja]], s ciljem sprječavanja teških povreda djece. Ovaj zakon, praćen medijskim izvještavanjem, zagovaranjem aktivista i naučnim istraživanjima, doveo je do postepene promjene društvenih očekivanja u pogledu obaveze prijavljivanja u Sjedinjenim Američkim Državama, a potom, različitim tempom, i u drugim zapadnim zemljama.<ref name="Krason_2007">{{cite journal |last1=Krason |first1=Stephen M. |title=The Critics Of Current Child Abuse Laws And The Child Protective System: A Survey Of The Leading Literature |journal=The Catholic Social Science Review |date=2007 |volume=12 |pages=307–350 |url=https://www.researchgate.net/publication/290499617_The_Critics_of_Current_Child_Abuse_Laws_and_the_Child_Protective_System_A_Survey_of_the_Leading_Literature |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Besharov_1985">{{cite journal |last1=Besharov |first1=Douglas J. |title="Doing Something" About Child Abuse: The Need to Narrow the Grounds For State Intervention |journal=Harvard Journal of Law & Public Policy |date=1985 |volume=8 |pages=539–590 |url=https://welfareacademy.umd.edu/pubs/childwelfare/doingsomething_85.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Širom svijeta sistemi obaveznog prijavljivanja prvobitno su uspostavljeni radi reagovanja na fizičko zlostavljanje djece. Vremenom je njihov opseg proširen kako bi obuhvatio i [[Seksualno zlostavljanje|seksualno]] i [[Psihološko zlostavljanje|emocionalno zlostavljanje]], [[Zanemarivanje djeteta|zanemarivanje djece]], kao i izloženost djece [[Nasilje u porodici|nasilju u porodici]]. Ovo širenje pratili su i obimniji zahtjevi za prijavljivanje zlostavljanja: ranije su se prijave podnosile samo kada bi incident uzrokovao teške fizičke povrede, ali kako su se definicije mijenjale, počele su se uključivati ​​i lakše fizičke povrede, razvojne i [[Psihološka trauma|psihološke traume]].<ref name="Cox_Bromfield_Bromley_2018">{{cite web |last1=Cox |first1=Sarah |last2=Bromfield |first2=Leah |last3=Bromley |first3=Amy |title=Key Legislative Definitions for Child Protection Intake |url=https://accp.adelaide.edu.au/siteassets/accp/documents/brief-6-key-legislative-definitions-for-child-protection-intake.pdf |publisher=Australian Centre for Child Protection, University of Adelaide |date=2018 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama broj prijava sumnje na zlostavljanje i zanemarivanje djece značajno je rastao tokom posljednjih decenija.<ref name="MondaleAct">{{cite web |url=http://www.faithandreason.com/wp-content/uploads/2012/08/Mondale-Act-After-Forty-Years_-True.pdf |title=The Mondale Act and Its Aftermath: An Overview of Forty Years of American Law, Public Policy, and Governmental Response to Child Abuse and Neglect |author=Krason, Stephen M. |publisher=Scarecrow Press |year=2013 |pages=1–58 |access-date=22. 6. 2026 |archive-date=18. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518090527/http://www.faithandreason.com/wp-content/uploads/2012/08/Mondale-Act-After-Forty-Years_-True.pdf |url-status=dead }}</ref> Međutim, veliki dio prijavljenih slučajeva nije bio potvrđen nakon službene istrage. Iako je broj prijava kontinuirano rastao, broj potvrđenih slučajeva ostao je relativno stabilan ili je u pojedinim periodima opadao.<ref name="HHS_2015">{{cite book |author=U.S. Department of Health and Human Services, Administration for Children and Families, Administration on Children, Youth and Families, Children’s Bureau |title=Child Maltreatment 2013 |date=2015 |url=https://acf.gov/sites/default/files/documents/cb/cm2013.pdf |publisher=U.S. Government Printing Office |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori ukazali su na to da se u javnim raspravama često poistovjećuje broj prijava sa stvarnim brojem slučajeva zlostavljanja djece. Takvo tumačenje može dovesti do precjenjivanja stvarnog obima problema, budući da svaka prijava ne rezultira potvrdom da je do zlostavljanja ili zanemarivanja zaista došlo.<ref name="Durrant_2003">{{cite web |last1=Durrant |first1=Joan E. |title=Child Abuse in Sweden |url=https://www.naturalchild.org/articles/guest/joan_durrant.html |website=The Natural Child Project |date=2012 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2014, kao odgovor na [[Seksualni skandal na Univerzitetu Penn State|seksualni skandal na Univerzitetu Penn State]], tadašnji guverner [[Tom Corbett]] potpisao je zakon kojim je proširen krug profesionalaca obaveznih za prijavljivanje sumnje na zlostavljanje djece. Cilj ovih izmjena bio je povećati broj prijava i unaprijediti zaštitu djece od zlostavljanja. Međutim, analiza koju su objavili [[NBC News]] i [[ProPublica]] pokazala je da je broj prijavljene djece koja su bila predmet istrage značajno porastao nakon usvajanja zakonskih izmjena. U prvoj polovini 2010-ih (prije uvođenja ovih izmjena) istraga je provedena u 29.766 slučajeva, od kojih je 10.410 potvrđeno kao zlostavljanje ili zanemarivanje. U drugoj polovini decenije (nakon usvojenih izmjena) broj prijava je porastao na 42.366, dok je broj potvrđenih slučajeva ostao gotovo nepromijenjen i iznosio je 10.399. Kritičari zakona o obaveznom prijavljivanju navode da povećanje broja prijava nije nužno dovelo do smanjenja najtežih oblika zlostavljanja djece. Kao argument ističu podatke prema kojima je broj smrtnih slučajeva povezanih sa zlostavljanjem djece u Pennsylvaniji porastao sa 96 u 2014. na 194 u 2021.<ref name="Hixenbaugh_2022">{{cite magazine |last1=Hixenbaugh |first1=Mike |last2=Khimm |first2=Suzy |last3=Philip |first3=Agnel |title=Mandatory Reporting Was Supposed to Stop Severe Child Abuse. It Punishes Poor Families Instead |url=https://www.propublica.org/article/mandatory-reporting-strains-systems-punishes-poor-families |magazine=ProPublica |date=2022 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zagovornici obaveznog prijavljivanja, s druge strane, smatraju da veći broj prijava omogućava ranije prepoznavanje rizičnih situacija i pružanje zaštite djeci, te upozoravaju da se uzroci promjena u stopama zlostavljanja ne mogu jednostavno pripisati samo zakonima o obaveznom prijavljivanju. == Kriteriji za obavezno prijavljivanje zlostavljanja djece prema pravnim sistemima == Kriteriji za obavezno prijavljivanje zlostavljanja i zanemarivanja djece značajno se razlikuju među državama i pravnim sistemima.<ref name="Mathews_2014">{{cite journal |last1=Mathews |first1=Ben |title=Mandatory Reporting Laws and Identification of Child Abuse and Neglect: Consideration of Differential Maltreatment Types, and a Cross-Jurisdictional Analysis of Child Sexual Abuse Reports |journal=Social Sciences |date=2014 |volume=3 |issue=3 |pages=460–482 |doi=10.3390/socsci3030460 |issn=2076-0760 |url=https://www.mdpi.com/2076-0760/3/3/460 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U većini jurisdikcija obaveza prijavljivanja odnosi se na osobe koje imaju osnovanu sumnju da je dijete izloženo zlostavljanju ili zanemarivanju. U pojedinim zemljama ova obaveza proširena je i na slučajeve sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje zavisnih odraslih osoba, osoba s [[Invaliditet|invaliditet]]om ili [[Starenje|starijih osoba]].<ref name="LACounty_APS">{{cite web |title=Adult Protective Services (APS) |url=https://ad.lacounty.gov/services/adult-protective-services/ |website=County of Los Angeles Department of Aging & Disabilities |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Neke jurisdikcije primjenjuju model "univerzalnog obaveznog prijavljivanja", prema kojem je svaki član društva dužan prijaviti sumnju na zlostavljanje, bez obzira na profesiju ili službeni položaj. U drugim državama obavezno prijavljivanje ograničeno je na određene profesionalne skupine koje tokom svog rada dolaze u kontakt s djecom ili drugim ranjivim osobama.<ref name="Madge_1994">{{cite book |last1=Madge |first1=Nicola |title=Children and residential care in Europe |date=1994 |publisher=National Children's Bureau |location=London |isbn=978-0-903984-63-8 |url=https://archive.org/details/childrenresident0000madg |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ho_2017">{{cite journal |last1=Ho |first1=Grace W. K. |last2=Gross |first2=Deborah A. |last3=Bettencourt |first3=Amie |title=Universal Mandatory Reporting Policies and the Odds of Identifying Child Physical Abuse |journal=American Journal of Public Health |date=2017 |volume=107 |issue=5 |pages=709–716 |doi=10.2105/AJPH.2017.303667 |pmid=28323475 |pmc=5388942 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5388942/ |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema određenim analizama, neki oblik sistema obaveznog prijavljivanja postoji u većini država svijeta. Procjenjuje se da takvi sistemi postoje u približno 86% evropskih država, 77% afričkih država, 72% azijskih država i 90% država na američkom kontinentu.<ref name="Perry_2015">{{cite news |last1=Perry |first1=Tom |title=Child abuse needs mandatory reporting to create a high-risk environment for paedophiles |url=https://www.independent.co.uk/voices/child-abuse-needs-mandatory-reporting-to-create-a-highrisk-environment-for-paedophiles-10077521.html |newspaper=The Independent |date=2015 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, obim zakonskih obaveza, krug obveznika prijavljivanja, postupci prijavljivanja i pravne posljedice neprijavljivanja značajno se razlikuju među pojedinim zemljama. U '''Australiji''', svi građani [[Sjeverna teritorija|Sjeverne teritorije]] imaju zakonsku obavezu prijaviti sumnju na zlostavljanje djece.<ref name="NTGov_2023">{{cite book |author=Northern Territory Government |title=Mandatory Reporters Guide: A guide to reporting Child Abuse, Harm and Exploitation in the Northern Territory |date=2023 |url=https://families.nt.gov.au/family-youth-support/care-services/resources/documents/Mandatory-Reporters-Guide-March-2023.pdf |publisher=Department of Territory Families, Housing and Communities |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U ostalim australskim saveznim državama i teritorijama obaveza prijavljivanja odnosi se na određene profesionalne skupine i radna mjesta propisana zakonom.<ref name="WAGov_2025">{{cite web |author=Government of Western Australia |title=Mandatory Reporting of Child Sexual Abuse in WA |url=https://www.wa.gov.au/service/community-services/community-support/mandatory-reporting-of-child-sexual-abuse-wa |website=WA.gov.au |date=2025 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SAGov_2024">{{cite book |author=Government of South Australia Department for Education |title=Mandatory notification procedure |date=2024 |url=https://www.education.sa.gov.au/policies/shared/mandatory-notification-procedure.pdf |publisher=Department for Education |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="TasGov_2026">{{cite web |author=Tasmanian Department of Health |title=How to report a safeguarding concern |url=https://www.health.tas.gov.au/health-topics/child-and-youth-health/child-safety-and-wellbeing/how-report-safeguarding-concern |website=Tasmanian Department of Health |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="VicGov_CPManual">{{cite web |author=Department of Families, Fairness and Housing, Government of Victoria |title=Child Protection Manual |url=https://www.cpmanual.vic.gov.au/ |website=Child Protection Manual |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NSW_DCJ_2026">{{cite web |author=New South Wales Department of Communities and Justice |title=Mandatory reporting |url=https://dcj.nsw.gov.au/service-providers/deliver-services-to-children-and-families/nsw-interagency-guidelines-for-practitioners/reporting-responding-wellbeing-and-safety-concerns/mandatory-reporting.html |website=Department of Communities and Justice |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="QLD_DCYJMA_2026">{{cite web |author=Queensland Department of Children, Youth Justice and Multicultural Affairs |title=Mandatory reporting |url=https://www.families.qld.gov.au/our-work/child-safety/about-child-protection/mandatory-reporting |website=Department of Children, Youth Justice and Multicultural Affairs |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACTGov_2026">{{cite web |author=ACT Government |title=Community service providers |url=https://www.act.gov.au/community/community-service-providers |website=ACT Government |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Brazilu''' je prijavljivanje sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djece obavezno u zdravstvenom sistemu, obrazovnim ustanovama kao i od strane mreže Vijeća za zaštitu djece, koja djeluju u brojnim općinama.<ref name="Cardia_2012">{{cite book |last1=Cardia |first1=Nancy |last2=Lagatta |first2=Pedro |last3=Affonso |first3=Claudinei |title=Assessment of Child Maltreatment Prevention Readiness: Country Report Brazil 2012 |date=2012 |url=https://nev.prp.usp.br/wp-content/uploads/2015/01/down266.pdf |publisher=Center for the Study of Violence, University of São Paulo (NEV/USP) |location=São Paulo |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Maleziji''', [[Zakon o zaštiti djece iz 2001. (Malezija)|Zakon o zaštiti djece iz 2001.]] obavezuje svakog medicinskog službenika, ljekara, pružaoca usluga dječije zaštite ili člana porodice da nadležnom organu za zaštitu djece u zemlji prijavi svoje sumnje, saznanja ili uvjerenja da je dijete zlostavljano ili zanemareno. Propuštanje ove obaveze može dovesti do krivične odgovornosti.<ref name="WCCPenang_2026">{{cite web |author=Women's Centre for Change, Penang |title=Laws in Malaysia: Laws Related To Child Sexual Abuse |url=https://www.wccpenang.org/child-sexual-abuse-laws-in-malaysia/ |website=WCC Penang |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Južnoafričkoj Republici''', član 110. [[Zakon o zaštiti djece iz 2005.]] obavezuje "svakog službenika kazneno-popravne ustanove, stomatologa, homeopatu, imigracijskog službenika, inspektora rada, pravnog zastupnika, ljekara, babicu, vjerskog službenika, medicinsku sestru, radnog terapeuta, fizioterapeuta, psihologa, vjerskog vođu, stručnjaka iz oblasti socijalnih službi, socijalnog radnika, logopeda, nastavnika, tradicionalnog zdravstvenog praktičara, tradicionalnog vođu, člana osoblja ili volontera u ustanovi za djelomičnu brigu, prihvatnom centru ili centru za brigu o djeci i mladima" da prijavi svaki slučaj u kojem sumnja da je dijete zlostavljano "na način koji uzrokuje fizičku povredu, seksualno zlostavljano ili namjerno zanemarivanje". S druge strane, [[Zakon o seksualnim deliktima iz 1957.]] obavezuje sve građane koji imaju saznanja o seksualnom iskorištavanju djece da to krivično djelo prijave policiji.<ref name="Hendricks_2014">{{cite journal |author=Hendricks, Melany |title=Mandatory reporting of child abuse in South Africa: Legislation explored |journal=South African Medical Journal |date=2014 |volume=104 |issue=8 |pages=550 |doi=10.7196/samj.8110 |url=https://www.researchgate.net/publication/265611297_Mandatory_reporting_of_child_abuse_in_South_Africa_Legislation_explored |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Ujedinjenom Kraljevstvu''', zakonska obaveza prijavljivanja sumnje da je djetetu potrebna zaštita i briga prvenstveno se odnosi na socijalne radnike lokalnih vlasti, socijalne radnike zdravstvenih i socijalnih službi u Sjevernoj Irskoj te policijske službenike. Iako profesionalni kodeksi i lokalne smjernice od nastavnika, ljekara i drugih stručnjaka očekuju prijavljivanje sumnji na zlostavljanje djece, takva obaveza uglavnom nije propisana zakonom.<ref name="Madge_1994" /> Izuzetak predstavlja obaveza prijavljivanja slučajeva [[Sakaćenje ženskih genitalija|sakaćenja ženskih genitalija]], koja se odnosi na određene stručnjake koji rade s djecom i mladima.<ref name="UK_FGMA_2003">{{cite web |author=Government of the United Kingdom |title=Female Genital Mutilation Act 2003 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2003/31/contents |website=Legislation.gov.uk |date=2003 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UK_HomeOffice_2015">{{cite web |author=Home Office, Government of the United Kingdom |title=Crime and policing news update: February 2015 |url=https://www.gov.uk/government/publications/crime-and-policing-news-update-february-2015/crime-and-policing-news-update-february-2015 |website=GOV.UK |date=2015 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Bosni i Hercegovini''' zakoni o krivičnom postupku na sličan način taksativno definišu krug profesionalaca i odgovornih lica koji imaju strogu zakonsku dužnost zaštite maloljetnika. Prema ovim odredbama, "zdravstveni radnici, nastavnici, odgajatelji, roditelji, staraoci, usvojioci i druge osobe koje su ovlašćene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama, da vrše nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika" obavezni su da odmah obavijeste policiju ili tužilaštvo ukoliko saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog, fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja. S druge strane, krivični zakoni u BiH obavezuju sve građane na prijavljivanje, propisujući da je svako dužan prijaviti izvršenje krivičnog djela kada neprijavljivanje tog djela (poput najtežih krivičnih djela za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora) samo po sebi predstavlja krivično djelo.<ref name="ZKP_BiH">{{cite web |title=Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/zakon-o-krivicnom-postupku-bosne-i-hercegovine.html |website=Paragraf Lex BA |access-date=23. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="KZ_BiH">{{cite web |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=Paragraf Lex BA |access-date=23. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Sjeverna Amerika == U '''Sjedinjenim Američkim Državama''', savezne države često dopunjuju svoje zakone, ali od 2019. sve savezne države, Distrikt Kolumbija i navedene teritorije (Američka Samoa, Guam, Sjeverna Marijanska Ostrva, Portoriko i Američka Djevičanska Ostrva) imaju propise kojima se utvrđuju obaveze prijavljivanja sumnje na loše postupanje prema djeci. U gotovo svim ovim jurisdikcijama, zakonom su definisane specifične profesije čiji su članovi dužni prijaviti sumnju na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta nadležnoj službi.<ref name="CWIG_2023">{{cite book |author=Child Welfare Information Gateway |title=Mandatory Reporting of Child Abuse and Neglect |date=2023 |url=https://www.childwelfare.gov/resources/mandatory-reporting-child-abuse-and-neglect/ |publisher=Children's Bureau, Administration for Children and Families, U.S. Department of Health and Human Services |series=State Statutes Series |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od 2019, u 18 saveznih država i Portoriku, svaka osoba koje posumnja na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta dužna je to i prijaviti, bez obzira na svoju profesiju. U svim ostalim saveznim državama, teritorijama i Distriktu Kolumbija, prijavljivanje je dozvoljeno i svakom licu koje nema zakonsku obavezu.<ref name="CWIG_2023" /> '''Kanada''' propisuje obavezu prijavljivanja za sve građane, osim na Teritoriji Yukon, gdje je ta dužnost ograničena na osobe koje dolaze u kontakt s djecom u okviru svojih profesionalnih uloga.<ref name="Mathews_Kenny_2008">{{cite journal |last1=Mathews |first1=Benjamin Peter |last2=Kenny |first2=Maureen |title=Mandatory reporting legislation in the USA, Canada and Australia: a cross-jurisdictional review of key features, differences and issues |journal=Child Maltreatment |date=2008 |volume=13 |issue=1 |pages=50–63 |doi=10.1177/1077559507310613 |url=http://eprints.qut.edu.au/11850/1/11850_1.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> '''Meksiko''' također ima zakonom propisane dužnosti prijavljivanja.<ref name="Mathews_Kenny_2008" /> == Evropska unija == [[Vijeće Evrope]] pozvalo je sve države članice da uvedu obavezno prijavljivanje zlostavljanja djece, a uporedni podaci Agencije Evropske unije za temeljna prava (FRA) pokazuju stalni trend jačanja zakonskih obaveza širom [[Evropska unija|Evropske unije]].<ref name="FRA_2024_Report">{{cite web |author=European Union Agency for Fundamental Rights |title=Mapping child protection systems in the EU – Update 2023 |url=https://fra.europa.eu/en/publication/2024/mapping-child-protection-systems-eu-update-2023 |date=2024 |publisher=FRA |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema podacima iz 2023, većina država članica EU danas primjenjuje zakonsku obavezu prijavljivanja sumnje na zlostavljanje, zanemarivanje ili nasilje nad djecom za profesionalne profile koji dolaze u kontakt s djecom. Konkretno, u 17 država članica (među kojima su Bugarska, Danska, Estonija, Francuska, Hrvatska, Irska, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunija, Slovenija, Španija i Švedska) ova obaveza obuhvata sve stručne profile koji rade s djecom. Malta je, nakon ranijih zakonskih izmjena, u potpunosti integrisala obavezno prijavljivanje u svoj sistem zaštite. S druge strane, u državama poput Austrije, Belgije, Cipra, Češke, Finske, Grčke, Italije, Letonije, Portugala i Slovačke, zakonska dužnost je i dalje fokusirana na tačno određene profesionalne grupe, prvenstveno na socijalne radnike, prosvjetne radnike i zdravstveno osoblje.<ref name="FRA_2024_Report" /><ref name="FRA_2024_Dataset">{{cite web |author=European Union Agency for Fundamental Rights |title=Dataset: Mapping child protection systems – Update 2023 |url=https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2024-dataset-mapping-child-protection-systems_en.xlsx |date=2024 |publisher=FRA |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zemlje koje tradicionalno nisu imale opću zakonsku obavezu prijavljivanja prilagodile su svoje sisteme: * Njemačka i Nizozemska su razvile specifične zakonske okvire i proceduralne korake za profesionalce. U Njemačkoj je uspostavljeno zakonsko pravo i procedura za procjenu rizika i saradnju sa službama za zaštitu mladih, dok Nizozemska koristi standardizovani kodeks ponašanja i obavezni protokol u pet koraka (''Meldcode'') koji stručnjaci moraju primijeniti u slučaju sumnje na nasilje. * Malta je usvajanjem novih zakonskih akata uvela strogu obavezu prijavljivanja za stručne radnike i volontere u sistemu alternativne brige o djeci.<ref name="FRA_2024_Report" /> U pogledu opće javnosti, više od polovine država članica EU (uključujući Bugarsku, Cipar, Češku, Dansku, Estonija, Finsku, Hrvatsku, Irsku, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Švedsku) propisuje specifičnu zakonsku dužnost i za same građane da prijave slučajeve u kojima sumnjaju da je dijete žrtva zlostavljanja, zanemarivanja ili iskorištavanja. U ostalim državama članicama koje nemaju posebne odredbe unutar porodičnog prava ili zakona o zaštiti djece, građani podliježu općim odredbama krivičnog prava o obavezi prijavljivanja teških krivičnih djela, ali bez posebno definisane, preventivne dužnosti prijavljivanja djeteta koje se nalazi u stanju socijalnog rizika.<ref name="FRA_2024_Dataset" /> == Procesi prijavljivanja == Procesi prijavljivanja znatno se razlikuju u zavisnosti od pravnog sistema. Od obaveznih prijavljivača se obično zahtijeva da navedu svoje ime i prezime prilikom podnošenja prijave. Ovo omogućava istražiteljima da ih kontaktiraju radi dobijanja dodatnih detalja ukoliko je to potrebno, a ujedno štiti samog obaveznog prijavljivača od optužbi da nije postupio u skladu sa zakonom.<ref name="Cox_Bromfield_Bromley_2018" /><ref name="CWIG_2023" /><ref name="Mathews_Kenny_2008" /> Prijavljivači se prvenstveno podstiču da prijave samu sumnju, a ne da sami provode istragu ili čekaju apsolutne dokaze, jer bi odgađanje moglo dovesti do daljeg nanošenja štete potencijalnoj žrtvi, dok bi počiniocima omogućilo da pripreme odbranu putem zastrašivanja. Istraga zlostavljanja prepušta se stručnim osobama. Pojedini pravni sistemi predviđaju jasne mjere zaštite za prijave podnesene u dobroj vjeri, osiguravajući povjerljivost identiteta prijavljivača.<ref name="Cox_Bromfield_Bromley_2018" /><ref name="CWIG_2023" /><ref name="Mathews_Kenny_2008" /> Pri tome treba imati na umu da se prijavljuju isključivo sumnje, zbog čega se mora poštovati pretpostavka nevinosti sve dok se ne prikupe dokazi kojima se utvrđuje krivica.<ref name="Besharov_1994">{{cite journal |last=Besharov |first=Douglas J. |title=Responding to Child Sexual Abuse: The Need for a Balanced Approach |journal=The Future of Children |date=1994 |volume=4 |issue=2 |pages=135–155 |doi=10.2307/1602528 |url=https://www.welfareacademy.org/pubs/childwelfare/respondingto_94.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Profesije i prijavljivanje === Obaveza prijavljivanja se uglavnom odnosi na profesije čiji članovi ostvaruju učestao kontakt s djecom. U nekim pravnim sistemima od svih građana se zahtijeva prijavljivanje sumnje na određene oblike zlostavljanja, dok u drugim sistemima ovu obavezu isključivo imaju ljekari ili medicinski radnici. U zakonskim okvirima uglavnom se naglašava dasu ove grupe ''zakonski obavezne'' podnositi prijave, a većina sistema istovremeno omogućava i ''dobrovoljno'' prijavljivanje svakoj osobi koje izrazi zabrinutost. === Privilegija povjerljivosti sveštenik–ispovjednik i ostali izuzeci === Sukobi između dužnosti obaveznog prijavljivača i pojedinih propisa o [[Privilegovano svjedočenje|zaštićenoj komunikaciji]] česta su pojava. Ipak, u mnogim pravnim sistemima, [[advokatska tajna]] i povjerljivost odnosa između sveštenika i ispovjednika izuzeti su od obaveznog prijavljivanja. U pojedinim saveznim državama SAD-a, od ove obaveze izuzeti su i psihijatri te psiholozi.<ref name="CWIG_2023" /> [[Ispovjedna tajna]] predstavlja oblik zaštićene komunikacije koji štiti razmjenu informacija između sveštenog lica i vjernika (ispovjednika) koji podatke povjerava u tajnosti. Kada se ova privilegija primjenjuje, ni vjerski službenik ni ispovjednik ne mogu biti prisiljeni da svjedoče na sudu, daju iskaz ili učestvuju u drugim pravnim postupcima o sadržaju te komunikacije.<ref name="Lucas_2026">{{cite web |last=Lucas |first=S. |title=Attorney client privilege explains what courts protect and when it can be lost |url=https://thefirstfile.com/2006-12-answers-to-questions-about-the-attorney-client-privilege/ |website=The First File |date=2026 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == Sistemi prijavljivanja, koji su prvobitno stvoreni kao odgovor na [[Fizičko zlostavljanje|fizičko zlostavljanje]], s vremenom su prošireni na veći broj kažnjivih djela u različitim zemljama, nakon što je prepoznato da [[Seksualno zlostavljanje|seksualno]] i [[Psihičko zlostavljanje|emocionalno zlostavljanje]], zanemarivanje, kao i izloženost nasilju u porodici, također ostavljaju duboke posljedice na dobrobit djece.<ref name="Cox_Bromfield_Bromley_2018" /> Kritičari istraga koje se pokreću na osnovu prijava o zlostavljanju djece ističu sljedeće negativne efekte: * Dijete može biti nepravedno ili pogrešno izmješteno iz porodice. * Dugotrajna i ponovljena ispitivanja, kao i fizički pregledi, mogu ostaviti emocionalne traume. * Čak i ako dijete ne bude izmješteno iz porodice, unutar nje se mogu javiti trajan strah, nepovjerenje i nesigurnost. * Dugotrajni boravak u udomiteljskoj porodici ili ustanovi (alternativna briga) može uzrokovati trajne psihološke posljedice i nanijeti nepopravljivu štetu vezi između roditelja i djeteta. * Sama optužba za loše postupanje može narušiti stabilnost porodice, čak i ako se u postupku tvrdnje odbace kao neosnovane. Prijetnje i pretpostavka krivice umjesto nevinosti često vode do osjećaja nemoći, neadekvatnosti i depresije, uskraćivanja prava na pravično suđenje i lične slobode, narušavanja ugleda, narušavanja privatnosti, kao i do pravnih posljedica ukoliko se krivica unaprijed pretpostavi.<ref name="Chill_2003">{{cite journal |last=Chill |first=Paul |title=Burden of Proof Begone: The Pernicious Effect of Emergency Removal in Child Protective Proceedings |journal=Family Court Review |date=2003 |volume=41 |issue=4 |pages=457–471 |doi=10.1111/j.1744-1617.2003.tb00900.x |url=https://papers.ssrn.com/sol3/Delivery.cfm/SSRN_ID1886506_code534975.pdf?abstractid=1886506&mirid=1 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Može doći do ekonomskih gubitaka uslijed potrebe za angažovanjem pravnih zastupnika radi odbrane i ispunjavanja nametnutih institucionalnih zahtjeva. Kritičari također navode da zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu: * preopteretiti sistem socijalne zaštite i povećati porezno opterećenje građana.<ref name="Oregonian_2012">{{cite web |author=The Oregonian |title=Jerry Sandusky sex abuse case has states re-examining mandatory reporter laws |url=https://www.oregonlive.com/today/2012/06/jerry_sandusky_sex_abuse_case.html |website=The Oregonian/OregonLive |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * povećati broj neosnovanih prijava ili prijava koje ne opravdavaju uplitanje državnih organa.<ref name="Orr_1999">{{cite book |last=Orr |first=Susan |title=Child Protection at the Crossroads: Child Abuse, Child Protection and Recommendations for Reform |url=https://reason.org/wp-content/uploads/files/dfd94f43193053c05646fac22fb26f16.pdf |publisher=Reason Public Policy Institute |series=Policy Study No. 262 |date=1999 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * odvratiti pojedince, uključujući i same žrtve zlostavljanja, od traženja medicinske pomoći ili održavanja terapijskog odnosa, uslijed straha da će biti prijavljeni. * nesrazmjerno utjecati na [[Afroamerikanci|afroameričke]] porodice.<ref name="Lau_Krase_Morse_2008">{{cite book |last1=Lau |first1=Kenneth |last2=Krase |first2=Kathryn |last3=Morse |first3=Richard H. |title=Mandated Reporting of Child Abuse and Neglect: A Practical Guide for Social Workers |edition=illustrated |publisher=Springer Publishing Company |date=2008 |isbn=9780826117823 |url=https://books.google.ba/books?id=FHiBniv8-GEC&printsec=frontcover |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * obeshrabriti građane da unutar zajednice direktno i pozitivno pomognu porodicama u krizi, jer mogu smatrati da su svoju društvenu odgovornost ispunili samim pozivanjem anonimne telefonske linije.<ref name="Orr_1999" /> Osim toga, ističe se da zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu imati nenamjerne posljedice za osobe koje su predmet prijave. Pojedinci, uključujući i maloljetnike, koji nikada nisu krivično osuđeni, mogu ostati evidentirani u centralnim registrima odnosno bazama podataka službi za zaštitu djece (koje se razlikuju od [[Registri seksualnih prijestupnika|registara seksualnih prijestupnika]]), tokom više decenija. Zbog obaveznih provjera prošlosti takve evidencije mogu značajno ograničiti njihove mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja. Također su zabilježeni slučajevi u kojima su roditelji koji su uspješno prevladali ovisnost o drogama i nastavili medicinski tretman odvikavanja bili predmet obaveznog prijavljivanja, iako nije postojala sumnja na zlostavljanje djece niti na ponovno korištenje narkotika.<ref name="Stout_2023">{{cite web |last=Stout |first=Matt |title=Six years sober, she was still reported for child abuse for taking addiction medication. Is it time to change the rules? |url=https://www.bostonglobe.com/2023/06/14/metro/push-reimagine-mandated-reporting-increasingly-has-new-question-is-less-not-more-better/ |website=The Boston Globe |date=2023 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Efekt posmatrača]] * [[Zaštita djece]] * [[Zlostavljanje djeteta]] * [[Tamna brojka kriminaliteta]] * [[Smrt Daniela Valerija]] * [[Obavezno prijavljivanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.childwelfare.gov/pubPDFs/manda.pdf Pregled obaveznog prijavljivanja u Sjedinjenim Američkim Državama] {{en simbol}} * [https://aifs.gov.au/resources/resource-sheets/mandatory-reporting-child-abuse-and-neglect Pregled obaveznog prijavljivanja u Australiji] {{en simbol}} * [https://fra.europa.eu/en/content/provisions-professionals-legal-obligation-report-cases-child-abuse-neglect-and-violence Pregled obaveznog prijavljivanja u Evropskoj uniji] {{en simbol}} * [https://welfareacademy.umd.edu/pubs/childwelfare/ Publikacije o dobrobiti i zlostavljanju djece - Welfare Academy] {{en simbol}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last1=Szafranek |first1=Magdalena |last2=Fabián |first2=Petr |last3=Škoviera |first3=Albín |last4=Gorczowska |first4=Joanna |title=Child protection system – just think differently? Critical analysis of selected models |date=2022 |publisher=University of Warsaw |isbn=978-83-235-5494-3 |doi=10.31338/uw.9788323554943 |url=https://www.researchgate.net/publication/361518321_Child_protection_system_-_just_think_differently_Critical_analysis_of_selected_models |language=en}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zlostavljanje djece]] [[Kategorija:Zdravstveno pravo]] [[Kategorija:Policijski informanti]] h1k0asrv0b4chzdfeskrfbw74t0d6uu Slaven Galić 0 535474 3899639 3899628 2026-06-22T12:01:46Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Rođeni 1964.]]; +[[Kategorija:Biografije, Mostar]]; +[[Kategorija:Živi ljudi]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899639 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Slaven Galić | slika = Slaven Galic.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], FNR Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}</ref> Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013. Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996). Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}</ref> Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] qeb03to50ixe4l4syi82ymizuo72bug 3899641 3899639 2026-06-22T12:04:46Z Panasko 146730 3899641 wikitext text/x-wiki {{Relevantnost}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Slaven Galić | slika = Slaven Galic.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], FNR Jugoslavija | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}</ref> Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013. Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996). Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}</ref> Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 8uchv76k7xtijzxi0aptw1rx3kfxn4j 3899770 3899641 2026-06-22T13:10:54Z Slaven Galić 182835 Tehničke izmjene 3899770 wikitext text/x-wiki {{Relevantnost}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Slaven Galić | slika = Slaven Galic.jpg | alt_slike = | opis = Slaven 2026 | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Zamjenik ministra obrane BiH | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}</ref> Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013. Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996). Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}</ref> Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] ebttlgmp5az1jpx50pp4wz0uwnbopqw 3899840 3899770 2026-06-22T16:04:56Z Palapa 383 3899840 wikitext text/x-wiki {{Relevantnost}} {{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba | ime = Slaven Galić | slika = Slaven Galic.jpg | alt_slike = | opis = Slaven 2026 | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Zamjenik ministra obrane BiH | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}</ref> Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013. Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996). Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}</ref> Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 9v1k6l8gbye51ohi31qfkbyrcihozf4 3899873 3899840 2026-06-22T18:36:27Z AnToni 2325 [[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899873 wikitext text/x-wiki {{Relevantnost}} {{Preuređivanje}}{{Reklama}}{{Infokutija osoba | ime = Slaven Galić | slika = Slaven Galic.jpg | alt_slike = | opis = Slaven 2026 | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|06|20}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Zamjenik ministra obrane BiH | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} Slaven Galić ([[Mostar]], 20. juna 1964) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je dužnosnik i umirovljeni brigadir [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|title=Zamjenik ministra Galić u oproštajnu posjetu primio zamjenika komandanta NATO Štaba Sarajevo|date=18. 11. 2024|website=mod.gov.ba|publisher=Ministarstvo odbrane BiH|access-date=22. 6. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/slaven-galic-tri-godine-predsjednistvo-bih-ignorira-hvo-daytonski-sporazum-je-revidiran/|title=Slaven Galić: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, Daytonski sporazum je revidiran|date=2025-09-16|website=www.dnevnik.ba|language=bs|access-date=2026-06-22}}</ref> Rođen je 20. juna 1964. u [[Mostar]]u. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Diplomirao je na [[Mašinski fakultet u Mostaru|Mašinskom fakultetu u Mostaru]], stekavši zvanje diplomiranog inženjera strojarstva. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik 2. gardijske brigade [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Magisterij iz područja Strategija nacionalne sigurnosti stekao je u školi nacionalne obrane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, gdje se školovao tokom 2012. i 2013. Tokom vojne karijere završio je više stručnih i zapovjednih programa, među kojima su: Nacionalni ratni koledž u Washingtonu, SAD (2013), Zapovjedno-stožerna škola u Kansasu, SAD (2010), Vojno-diplomatska škola u Zagrebu (1996). Galić je tijekom vojne službe obnašao niz zapovjednih i stožernih dužnosti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2008. bio je vojni savjetnik u Misiji Bosne i Hercegovine pri [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]/[[Ujedinjene nacije|UN]] i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. Od 2009. do 2011. vršio je dužnost načelnika G-2 u Operativnom zapovjedništvu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a od 2011. do 2012. dužnost načelnika J-1 u Zajedničkom stožeru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2013. imenovan je zapovjednikom 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, dužnost koju je obnašao do 2017. Penzionisan je u činu brigadira 1. marta 2018. Od 2023. obnaša dužnost zamjenika ministra obrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove.<ref>{{Cite web|url=https://www.mod.gov.ba/MO_BiH/Struktura/zamjenici_ministra/politika_planovi/?id=21768|title=Zamjenik ministra za politiku i planove|website=www.mod.gov.ba|access-date=2026-06-22}}</ref> Uz maternji jezik, aktivno se služi engleskim jezikom. Oženjen je i otac dvije kćerke. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Galić, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] f112pvczr61zzsapimh9v0ny6pild89 Kategorija:Pozitivno razmišljanje 14 535481 3899640 2026-06-22T12:03:28Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Positive mental attitude}} {{Kategorija|Pozitivno razmišljanje}} [[Kategorija:Briga o sebi|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Ličnost|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Motivacija|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Optimizam|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Psihološki stavovi|Pozitivno razmišljanje]] 3899640 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Positive mental attitude}} {{Kategorija|Pozitivno razmišljanje}} [[Kategorija:Briga o sebi|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Ličnost|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Motivacija|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Optimizam|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija|Pozitivno razmišljanje]] [[Kategorija:Psihološki stavovi|Pozitivno razmišljanje]] 3flp831ds10fd28i7f5bhzqgfsh38ir Kategorija:Optimizam 14 535482 3899644 2026-06-22T12:07:39Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Optimism}} {{Kategorija|Optimizam}} [[Kategorija:Filozofija života|Optimizam]] [[Kategorija:Ličnost|Optimizam]] [[Kategorija:Motivacija|Optimizam]] 3899644 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Optimism}} {{Kategorija|Optimizam}} [[Kategorija:Filozofija života|Optimizam]] [[Kategorija:Ličnost|Optimizam]] [[Kategorija:Motivacija|Optimizam]] 2ij4ldzak17ixuaezuyzhky0u1g2vaz Kategorija:Kvalitet života 14 535483 3899651 2026-06-22T12:11:52Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Quality of life}} {{Kategorija|Kvalitet života}} [[Kategorija:Ekonomija dobrobiti|Kvalitet života]] [[Kategorija:Eutenika|Kvalitet života]] [[Kategorija:Kvalitet|Život]] [[Kategorija:Pacijent|Kvalitet života]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija|Kvalitet života]] [[Kategorija:Zdravlje|Kvalitet života]] 3899651 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Quality of life}} {{Kategorija|Kvalitet života}} [[Kategorija:Ekonomija dobrobiti|Kvalitet života]] [[Kategorija:Eutenika|Kvalitet života]] [[Kategorija:Kvalitet|Život]] [[Kategorija:Pacijent|Kvalitet života]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija|Kvalitet života]] [[Kategorija:Zdravlje|Kvalitet života]] axjptmy20uil5d7x7ufaw1ds0r48qpb Kategorija:Ekonomija dobrobiti 14 535484 3899671 2026-06-22T12:15:42Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Kategorija|Ekonomija dobrobiti}} [[Kategorija:Grane ekonomije|Ekonomija dobrobiti]] [[Kategorija:Mikroekonomija|Ekonomija dobrobiti]] [[Kategorija:Socijalna pomoć|Ekonomija dobrobiti]] 3899671 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Ekonomija dobrobiti}} [[Kategorija:Grane ekonomije|Ekonomija dobrobiti]] [[Kategorija:Mikroekonomija|Ekonomija dobrobiti]] [[Kategorija:Socijalna pomoć|Ekonomija dobrobiti]] 1g97clko8jy1auplgzvb39nhd7zsf94 Kategorija:Socijalna pomoć 14 535485 3899698 2026-06-22T12:18:50Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Welfare}} [[Kategorija:Dobrotvorni rad|Socijalna pomoć]] [[Kategorija:Humanitarna pomoć|Socijalna]] [[Kategorija:Relacijska etika|Socijalna pomoć]] [[Kategorija:Siromaštvo|Socijalna pomoć]] 3899698 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Welfare}} [[Kategorija:Dobrotvorni rad|Socijalna pomoć]] [[Kategorija:Humanitarna pomoć|Socijalna]] [[Kategorija:Relacijska etika|Socijalna pomoć]] [[Kategorija:Siromaštvo|Socijalna pomoć]] pr3rigdht0x2g15ohtd5515xvyqk5uu Kategorija:Kvalitet 14 535486 3899702 2026-06-22T12:20:59Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Quality}} [[Kategorija:Evaluacija|Kvalitet]] 3899702 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Quality}} [[Kategorija:Evaluacija|Kvalitet]] 6qm23un86p8zo7amvfna6n51qy1xbxu Kategorija:Pacijent 14 535487 3899706 2026-06-22T12:22:42Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Patients}} {{Kategorija|Pacijent}} [[Kategorija:Medicinska praksa|Pacijent]] 3899706 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Patients}} {{Kategorija|Pacijent}} [[Kategorija:Medicinska praksa|Pacijent]] 5rjucdqqle3oxxk6fg0awe0olnio580 Kategorija:Zadovoljstvo 14 535488 3899720 2026-06-22T12:25:20Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Pleasure}} {{Kategorija|Zadovoljstvo}} [[Kategorija:Osjećaj|Zadovoljstvo]] [[Kategorija:Percepcija|Zadovoljstvo]] 3899720 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Pleasure}} {{Kategorija|Zadovoljstvo}} [[Kategorija:Osjećaj|Zadovoljstvo]] [[Kategorija:Percepcija|Zadovoljstvo]] ryuehxdqzpefq99jzhi07lhjsypox4j Kategorija:Konceptualni modeli 14 535489 3899751 2026-06-22T12:33:03Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Types of scientific models by field}} [[Kategorija:Konceptualno modeliranje|*Modeli]] [[Kategorija:Naučni modeli|Konceptualni]] [[Kategorija:Koncepti|*Modeli]] 3899751 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Types of scientific models by field}} [[Kategorija:Konceptualno modeliranje|*Modeli]] [[Kategorija:Naučni modeli|Konceptualni]] [[Kategorija:Koncepti|*Modeli]] 2x5d6uz8sj9b462f04b7w71t3x0tza5 Kategorija:Duhovnost 14 535490 3899758 2026-06-22T12:39:54Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Spirituality}} {{Kategorija|Duhovnost}} [[Kategorija:Ljudsko ponašanje|Duhovnost]] [[Kategorija:Vjerovanje|Duhovnost]] 3899758 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Spirituality}} {{Kategorija|Duhovnost}} [[Kategorija:Ljudsko ponašanje|Duhovnost]] [[Kategorija:Vjerovanje|Duhovnost]] 9r6aj4tp25kfg610aosnsm2m2f1838f Kategorija:Faze ljudskog života 14 535491 3899760 2026-06-22T12:44:08Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Human life cycle}} [[Kategorija:Ljudski razvoj|Faze života]] [[Kategorija:Starenje|Faze ljudskog života]] 3899760 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Human life cycle}} [[Kategorija:Ljudski razvoj|Faze života]] [[Kategorija:Starenje|Faze ljudskog života]] 4czlbxe596891takxi3hc2byyi4hrs4 Kategorija:Neopsihoanalitičke škole 14 535492 3899763 2026-06-22T12:50:20Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Neopsychoanalytic schools}} [[Kategorija:Psihoanalitičke škole|Neopsihoanalitičke]] 3899763 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Neopsychoanalytic schools}} [[Kategorija:Psihoanalitičke škole|Neopsihoanalitičke]] ek553fmpphpnbkq0652dnx3awjzw4zf Kategorija:Psihoanalitičke škole 14 535493 3899764 2026-06-22T12:51:35Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Psychoanalytic schools}} [[Kategorija:Psihoanaliza|Škole]] [[Kategorija:Psihološke škole|Psihoanalitičke]] 3899764 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Psychoanalytic schools}} [[Kategorija:Psihoanaliza|Škole]] [[Kategorija:Psihološke škole|Psihoanalitičke]] hd44xz66l7ptqll5kxjky9iai47j6c8 Kategorija:Carl Gustav Jung 14 535494 3899765 2026-06-22T12:53:56Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Carl Jung}} {{Kategorija|Carl Gustav Jung}} [[Kategorija:Švicarski psiholozi|Jung, Carl Gustav]] 3899765 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Carl Jung}} {{Kategorija|Carl Gustav Jung}} [[Kategorija:Švicarski psiholozi|Jung, Carl Gustav]] 89cdqipjiefumfh35x4pkk5vfjax01t Kategorija:Kontrola nad umom 14 535495 3899771 2026-06-22T13:11:38Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Mind control}} {{Kategorija|Kontrola nad umom}} [[Kategorija:Kontrola (društvena i politička)|Um]] [[Kategorija:Hipotetska tehnologija|Kontrola nad umom]] [[Kategorija:Popularna psihologija|Kontrola nad umom]] [[Kategorija:Psihičke moći|Kontrola nad umom]] [[Kategorija:Psihološka manipulacija|Kontrola nad umom]] 3899771 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Mind control}} {{Kategorija|Kontrola nad umom}} [[Kategorija:Kontrola (društvena i politička)|Um]] [[Kategorija:Hipotetska tehnologija|Kontrola nad umom]] [[Kategorija:Popularna psihologija|Kontrola nad umom]] [[Kategorija:Psihičke moći|Kontrola nad umom]] [[Kategorija:Psihološka manipulacija|Kontrola nad umom]] dwi5af3pcvq6k8kxiwzcjejb9qndzsq Kongenitalni hipotiroidizam 0 535496 3899786 2026-06-22T13:49:15Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kongenitalni hipotiroidizam]] na [[Urođeni hipotiroidizam]] preko preusmjerenja 3899786 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Urođeni hipotiroidizam]] rby2rrkovqk4tytma4j8thgo37srrth Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija 0 535497 3899790 2026-06-22T13:50:44Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija]] na [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]] 3899790 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kasnopojavna urođena nadbubrežna hiperplazija]] t9dtzt1i9pz05bke4xzmg3rbc62fwt2 Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija 0 535498 3899793 2026-06-22T13:51:27Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija]] na [[Urođena nadbubrežna hiperplazija]] 3899793 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Urođena nadbubrežna hiperplazija]] 3n5mggqdlbewb2pxlgad31643g30mg8 Razgovor s korisnikom:Buckurisbh 3 535499 3899805 2026-06-22T14:01:20Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3899805 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Razgovor s korisnikom:Indy12345 3 535500 3899806 2026-06-22T14:01:37Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3899806 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Razgovor s korisnikom:A r&!m8h a 3 535501 3899808 2026-06-22T14:08:27Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3899808 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Wells Fargo Center (Philadelphia) 0 535502 3899851 2026-06-22T16:49:54Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Wells Fargo Center (Philadelphia)]] na [[Xfinity Mobile Arena]] 3899851 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Xfinity Mobile Arena]] ki35yg6v5tp3h2q17c8509wrkg88wg4 Razgovor s korisnikom:Almedin111 3 535504 3899864 2026-06-22T17:46:53Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3899864 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny Kategorija:Košarkaški klubovi osnovani 1937. 14 535505 3899871 2026-06-22T18:30:41Z KWiki 9400 Nova stranica: {{košarkaosnivanjekat|193|7|1929|1940}} 3899871 wikitext text/x-wiki {{košarkaosnivanjekat|193|7|1929|1940}} 4ni7no6lhcnir7wltqdl60kvn161a29 Cornwall (grofovija) 0 535506 3899889 2026-06-22T20:53:35Z Akir-toj 182441 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:hr:Special:Redirect/revision/6848160|Cornwall (grofovija)]]" 3899889 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ( kornijski )<br /><br /><br /><br /> ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' (puni naziv '''Cornwall i ostrva Scilly''') je [[grofovija]] u jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]], smješten na krajnjem jugozapadu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Prostire se na površini od 3.562 km² i prema podacima iz 2019. godine ima 568.210 stanovnika. Glavni grad okruga je [[Truro]]. Cornwall ima brdovita i vlažna područja u unutrašnjosti. Obala je stjenovita s ribarskim gradovima. Blaga klima pogodna je za [[stočarstvo]], uzgoj voća, povrća i cvijeća. == Jezik == U Cornwallu se do 18. vijeka govorio poseban [[keltski jezik]] - [[kornijski jezik]]. Danas [[UNESCO]] smatra kornijski jezik ugroženim, ali se on i dalje predaje u nekim školama u Cornwallu. [[Kategorija:Engleske grofovije]] [[Kategorija:Engleska]] 81z9p1d9jftu0wi25mjir33q8eqtmqm 3899895 3899889 2026-06-22T21:13:32Z Akir-toj 182441 3899895 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' (kornijski: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|Lamanšom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Grofovije u Engleskoj]] [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] [[Kategorija:Engleska]] 3zh10eu5zhou3a7v9h4gg2jxtzg9206 3899898 3899895 2026-06-22T21:21:26Z Akir-toj 182441 3899898 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|Lamanšom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Grofovije u Engleskoj]] [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] [[Kategorija:Engleska]] 0drp1dswd91j7jagif43a0flqb64sgy 3899904 3899898 2026-06-22T21:36:54Z AnToni 2325 3899904 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Grofovije u Engleskoj]] [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] [[Kategorija:Engleska]] i6mvn0y1a5yln20knyyvbfhouazu791 3899905 3899904 2026-06-22T21:37:02Z AnToni 2325 [[Kategorija:Engleska]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899905 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Grofovije u Engleskoj]] [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] f7t4c9kuf3zquq4v1aor04l8eelfd14 3899906 3899905 2026-06-22T21:37:10Z AnToni 2325 [[Kategorija:Grofovije u Engleskoj]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3899906 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] h1q0hm8mk3l9iz1qhsxbzv4461ogexk 3899949 3899906 2026-06-23T06:07:09Z AnToni 2325 3899949 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall | vrsta_teritorije = Grofovija | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = | uzrečica = | himna = | karta = | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = <!--Treći nivo vlasti, npr. Kanton--> | podjela_ime3 = <!--Ime tog trećeg nivoa, npr. Kanton Sarajevo--> | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] af5wvv2ucn1xvrw8ae6qpo12fqpgcg4 3899951 3899949 2026-06-23T06:08:58Z AnToni 2325 3899951 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall | vrsta_teritorije = Grofovija | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = | uzrečica = | himna = | karta = | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] mrbmdj8zhxo9lnc8lxuvty1uc9o24u9 3899953 3899951 2026-06-23T06:11:46Z AnToni 2325 3899953 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall | vrsta_teritorije = Grofovija | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Cornwall_UK_locator_map_2010.svg | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 3562 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] 7lraxwiviagenbvtic2i1atmn6flh2n 3899955 3899953 2026-06-23T06:13:41Z AnToni 2325 3899955 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall | vrsta_teritorije = Grofovija | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = Arms of the Duchy of Cornwall.svg | uzrečica = | himna = | karta = Cornwall_UK_locator_map_2010.svg | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 3562 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel]] |- | colspan="2" style="text-align:center;" |[[Datoteka:Cornwall_UK_locator_map_2010.svg|182x182piksel|Položaj Cornwalla u [[Engleska|Engleskoj]]]] |- ! Moto: | ''Onen hag oll'' ''Svi do jednog'' |- ! Država: |{{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |- ! Država unutar [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] : |{{ZD|ENG}} [[Engleska]] |- ! [[Regije Engleske|Regija]] : | Jugozapadna Engleska |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] qdczfjva735f9l0ai4sj65xq17whtv0 3899959 3899955 2026-06-23T06:21:28Z AnToni 2325 3899959 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall | vrsta_teritorije = [[Engleske ceremonijalne grofovije|Grofovija]] | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = Cornwalla | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = Arms of the Duchy of Cornwall.svg | uzrečica = ''Onen hag oll'' | himna = | karta = Cornwall_UK_locator_map_2010.svg | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 3562 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' ! Moto: | ''Svi do jednog'' |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Površina: | 3.562 km² |- ! Broj stanovnika: | 568.210 ( [[2019.|2019]] ) |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] 3sex888mi7urv91oyewbpaemh4s29pc 3899963 3899959 2026-06-23T06:46:19Z AnToni 2325 3899963 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall | vrsta_teritorije = [[Engleske ceremonijalne grofovije|Grofovija]] | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = Cornwalla | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = Arms of the Duchy of Cornwall.svg | uzrečica = ''Onen hag oll'' | himna = | karta = Cornwall_UK_locator_map_2010.svg | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = [[Truro]] | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 3.562 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 568.210 | stanovnika_godina = 2019 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' ! Moto: | ''Svi do jednog'' |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] gs91ch66u5yh83l6op1pvm9z85nzqfj 3899964 3899963 2026-06-23T06:48:44Z AnToni 2325 3899964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall, Kernow | vrsta_teritorije = [[Engleske ceremonijalne grofovije|Grofovija]] | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = Cornwalla | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = Arms of the Duchy of Cornwall.svg | uzrečica = ''Onen hag oll'' | himna = | karta = Cornwall_UK_locator_map_2010.svg | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = [[Truro]] | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 3.562 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 568.210 | stanovnika_godina = 2019 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' ! Moto: | ''Svi do jednog'' |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] dnpj5ayimq7guomq2yzy11wg0jg8nvr 3899965 3899964 2026-06-23T06:53:09Z AnToni 2325 3899965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall, Kernow | vrsta_teritorije = [[Engleske ceremonijalne grofovije|Grofovija]] | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = Cornwalla | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = Arms of the Duchy of Cornwall.svg | uzrečica = ''Onen hag oll'' | himna = | karta = Cornwall_UK_locator_map_2010.svg | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = [[Truro]] | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = [[Camborne]] | službeni_jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 3.562 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 568.210 | stanovnika_godina = 2019 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = GB-CON | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' ! Moto: | ''Svi do jednog'' |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] sbn80rvubbskjiz01lzkr2w7qs1hh38 3899977 3899965 2026-06-23T09:06:10Z AnToni 2325 3899977 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall, Kernow | vrsta_teritorije = [[Engleske ceremonijalne grofovije|Grofovija]] | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = Cornwalla | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = Arms of the Duchy of Cornwall.svg | uzrečica = ''Onen hag oll'' | himna = | karta = Cornwall_UK_locator_map_2010.svg | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = [[Truro]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|50.260|-5.051|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Camborne]] | službeni_jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 3.562 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 568.210 | stanovnika_godina = 2019 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = GB-CON | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' ! Moto: | ''Svi do jednog'' |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je ceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Engleska|Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom Tamar. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom ''city'' je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima kalaja, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i uči.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] (''Eden Project'') i brojna poznata odredišta za surfanje, poput Newquaya. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasty]] (''Cornish pasty'' – slano punjeno pecivo). Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] st9jmp26hzn37jx4aftv4v3005ylel3 3899978 3899977 2026-06-23T09:10:37Z AnToni 2325 3899978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politička podjela | zvanično_ime = Cornwall | izvorno_ime = Cornwall, Kernow | vrsta_teritorije = [[Engleske ceremonijalne grofovije|Grofovija]] | razdoblje = <!--Period postojanja, samo za bivše teritorije--> | država_prije1 = <!--Država/Teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija prije, samo za bivše teritorije--> | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = <!--Država/Teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije_zastava1 = <!--Zastava države/teritorija poslije, samo za bivše teritorije--> | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | ime_genitiv = Cornwalla | zastava = Flag_of_Cornwall.svg|150x150piksel | grb = Arms of the Duchy of Cornwall.svg | uzrečica = ''Onen hag oll'' | himna = | karta = Cornwall_UK_locator_map_2010.svg | opis_karte = | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | podjela_vrsta2 = Savezna država | podjela_ime2 = {{ZID|Engleska}} | podjela_vrsta3 = [[Regije Engleske]] | podjela_ime3 = [[Jugozapadna Engleska]] | podjela_vrsta4 = <!--Četvrti nivo vlasti--> | podjela_ime4 = <!--Ime tog četvrtog nivoa--> | podjela_vrsta5 = <!--Peti nivo vlasti--> | podjela_ime5 = <!--Ime tog petog nivoa--> | glavni_grad = [[Truro]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|50.260|-5.051|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Camborne]] | službeni_jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | upravni_oblik = | titula_vladara = | vladar = | titula_vladara2 = | vladar2 = | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = | događaj_datum1 = | događaj2 = | događaj_datum2 = | događaj3 = | događaj_datum3 = | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | osnivanje = | ukidanje = | površina = 3.562 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 568.210 | stanovnika_godina = 2019 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = | registarske_oznake = | pozivni_broj = | iso_kod = GB-CON | internetski_nastavak = | veb-sajt = | danas_dio = | komentar = }} {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: 125%" |'''Cornwall''' ! Moto: | ''Svi do jednog'' |- ! [[Vremenska zona]] : | [[UTC±00:00|UTC±0]] ( [[GMT]] ) |- ! - Ljeto ( [[Ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] ): | [[utc+01:00|UTC+1]] ( [[Britansko ljetno vrijeme|BST]] ) |- ! Lord Namjesnik : | [[Edward Bolitho]] |- ! [[Visoki šerif]] : | Kate Holborow |- ! Gustoća: | 160/km² |} [[Datoteka:CornwallKernowMappa.png|mini|Karta Cornwalla]] '''Cornwall''' ([[Kornijski jezik|kornijski]]: ''Kernow'') je [[Engleske ceremonijalne grofovijeceremonijalna grofovija u Jugozapadnoj [[Jugozapadna Engleska|Jugozapadnoj Engleskoj]]. Graniči sa [[Keltsko more|Keltskim morem]] na sjeveru i zapadu, [[La Manche|La Mancheom]] na jugu te grofovijom [[Devon]] na istoku, od koje je odvojen rijekom [[Tamar]]. Administrativno sjedište i jedini grad sa statusom grada je [[Truro]]. Cornwall je domovina kornijskog naroda i priznat je kao jedna od [[Keltske nacije|keltskih nacija]].<ref name="Teverson">{{cite web |title=Lords Hansard Text for 25 Jan 2011 (pt002) |url=https://publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |access-date=8. 2. 2011 |publisher=[[Parliament of the United Kingdom]] |date=25. 1. 2011 |work=[[Hansard]] |archive-date=21. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121214151/http://www.publications.parliament.uk/pa/ld201011/ldhansrd/text/110125-0002.htm#11012574000133 |url-status=live }}</ref> Regija je kroz historiju zadržala poseban kulturni identitet. == Historija == U antičko doba područje je bilo poznato po bogatim nalazištima [[kalaj]]a, zbog čega se rano razvila trgovina. Nakon rimskog napuštanja Britanije, Cornwall je bio dio keltskog kraljevstva [[Dumnonia]], koje se dugo odupiralo anglosaksonskoj ekspanziji. Nakon normanskog osvajanja integriran je u Englesku, ali je zadržao vlastitu kulturu i [[Kornijski jezik|kornijski jezik]]. Kao maternji jezik izumro je krajem 18. vijeka, no danas se ponovo oživljava i podučava se.<ref>{{cite web | title = States Parties to the European Charter for Regional or Minority Languages | publisher = Council of Europe | url = https://rm.coe.int/november-2022-revised-table-languages-covered-english-/1680a8fef4 | access-date = 16. 4. 2024}}</ref> Historijski gledano, rudarstvo (vađenje kalaja i bakra) bilo je temelj privrede, a danas su ti stari rudarski pejzaži pod zaštitom UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1215 |title=Cornwall and West Devon Mining Landscape – UNESCO World Heritage Centre |publisher=Whc.unesco.org |access-date=2. 11. 2015 |archive-date=2. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200802132748/http://whc.unesco.org/en/list/1215 |url-status=live }}</ref> == Geografija i klima == Cornwall se nalazi na krajnjem jugozapadu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Obala je poznata po strmim liticama na sjeveru i blažim, zaštićenijim uvalama na jugu (poznatim kao "Kornijska rivijera"). Klima je umjerena okeanska, s najblažim i najsunčanijim zimama u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući direktnom uticaju Golfske struje.<ref>{{cite web|url=http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |title=UK climate information |publisher=Met Office |date=1. 5. 2014 |access-date=2. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304032708/http://www.metoffice.com/climate/uk/averages/19712000/tmean/17.gif |archive-date=4. 3. 2010 }}</ref> == Demografija == Prema procjenama, Cornwall ima preko 560.000 stanovnika. Stanovništvo je pretežno homogeno. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2021. godine, statistika različitih etničkih i rasnih grupa izgleda ovako:<ref name="2021 Nomis"/> * 96,8% Bijelci * 1,2% Osobe miješanog porijekla * 1,1% Ostale etničke grupe * 0,7% Azijati * 0,2% Crnci == Privreda == Nakon postepenog pada rudarstva, ribarstva i poljoprivrede, današnja privreda Cornwalla uveliko se oslanja na turizam, koji čini oko četvrtinu lokalnog BDP-a.<ref>{{cite web|url=http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080615022352/http://db.cornwall.gov.uk/ltp/marchannex2/chapter_57.html |archive-date=15. 6. 2008 |title=Home Page – Cornwall Council |publisher=Db.cornwall.gov.uk |access-date=2. 11. 2015 }}</ref> Zbog razuđene obale, blage klime i keltskog naslijeđa, regiju godišnje posjeti oko pet miliona turista. Poznate atrakcije uključuju [[Projekt Eden]] i brojna poznata odredišta za surfanje, poput [[Newquay]]a. == Kultura == Cornwall ima bogatu kulturnu tradiciju koja uključuje osebujnu narodnu muziku, snažnu mitologiju (legenda o kralju Arturu usko se veže za dvorac [[Tintagel]]) i tradicionalnu kuhinju, od koje je najpoznatiji [[Korniški pasti]], slano punjeno pecivo. Službena zastava grofovije i kornijskog naroda je [[Zastava svetog Pirana|Zastava sv. Pirana]] (bijeli krst na crnoj pozadini).<ref name="fotw">{{cite web|url=https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |title=Cross of Saint Piran |publisher=Flags of the World (FOTW) |access-date=17. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070117170419/https://www.fotw.info/flags/gb-corn.html |archive-date=17. 1. 2007 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} {{Grofovije u Engleskoj}} [[Kategorija:Cornwall|*]] [[Kategorija:Engleske grofovije]] awbdjtifquraoa4keitjqnzma7gu4hi Razgovor:Cornwall (grofovija) 1 535507 3899966 2026-06-23T06:54:04Z AnToni 2325 Nova stranica: == (grofovija) == Da li je potrebno (grofovija)?--~~~~ 3899966 wikitext text/x-wiki == (grofovija) == Da li je potrebno (grofovija)?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:53, 23 juni 2026 (CEST) fp7g9ywmgs99opwa4igi6kadzjzn973 3899968 3899966 2026-06-23T06:57:32Z KWiki 9400 /* (grofovija) */ odgovor 3899968 wikitext text/x-wiki == (grofovija) == Da li je potrebno (grofovija)?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:53, 23 juni 2026 (CEST) :Ako se razlikuje od poluostrva, onda treba. Politički pojam prema geografskom. Ako se ne razlikuje, onda je jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:57, 23 juni 2026 (CEST) 63zpi9iiii587s92yttbvodvl8af2qv Tetovo 0 535508 3899986 2026-06-23T09:52:02Z Akir-toj 182441 Nova stranica: {{Infokutija naselje | slika_veličina = | slika_zastava = Flag of Tetovo Municipality, North Macedonia.svg | slika_grb = Coat of arms of Tetovo Municipality, Macedonia.svg | slika = 20090715 Tetovo view from the mountain.jpg | slika_opis = Pogled na Tetovo | vođa_titula = Načelnik | vođa_ime = [[Bilal Kasami]] | visina... 3899986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | slika_veličina = | slika_zastava = Flag of Tetovo Municipality, North Macedonia.svg | slika_grb = Coat of arms of Tetovo Municipality, Macedonia.svg | slika = 20090715 Tetovo view from the mountain.jpg | slika_opis = Pogled na Tetovo | vođa_titula = Načelnik | vođa_ime = [[Bilal Kasami]] | visina = 468 | stanovništvo_ukupno = 63,176 | stanovništvo_gustoća = 59.15 | poštanski_broj = 1200 | pozivni_broj = +389 044 | registarske_tablice = TE | veb-sajt = https://tetovo.gov.mk/ | površina_ukupno = 1,068 }}'''Tetovo''' ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Tetova'') je grad u sjeverozapadnoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], smješten u donjoj [[Pološka kotlina|Pološkoj kotlini]], u podnožju [[Šar-planina|Šar-planine]]. Sa oko 63.000 stanovnika, prema popisu 2021. Tetovo je jedan od najvećih gradova u državi, važno administrativno, privredno i kulturno središte regiona Polog. == Etimologija == Ime Tetovo, prema narodnoj legendi, potiče od junaka po imenu Teto koji je oslobodio kraj od opasne zmije. Druga verzija sugeriše da ime potiče od staroslovenske riječi „hътѣтово“ (željeno mjesto). Tokom osmanskog perioda grad je bio poznat i kao Kalkandelen, a na albanskom jeziku nosi naziv Tetova.<ref name="Senev">{{cite book |title=Makedonskite gradovi vo turisko vreme |last1=Senev |first1=Zoran |last2=Gerasimov |first2=Kiro |year=2004 |location=Kočani |pages=83-84}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Tetovo,_razglednica,_1936.jpg|lijevo|mini|Tetovo, razglednica, 1936]] Arheološka istraživanja (lokaliteti Tumba i Pod Selo) potvrđuju naseljenost još iz ranog neolita, prije oko 8.000 godina.<ref name="gavro">''Darko Gavrovski, "Tetovski drevnosti. Polog od Praistorijata do VI vek n.e.", Tetovo, 2009.''</ref> U antičkom periodu ovdje je postojalo naselje ''Draudacum'', a kasnije je područje bilo pod vlašću Agrijana, Rimljana i Vizantije. Tetovo se prvi put u pisanim izvorima kao naselje spominje u 12. vijeku. Tokom osmanske vladavine (od 15. vijeka), grad se razvija u značajan trgovački i zanatski centar, poznat po proizvodnji oružja i tekstila. U 19. vijeku, putopisac Ami Boué opisuje Tetovo kao grad sa mnogo zelenila i oko 4.500 stanovnika. U 20. vijeku, Tetovo je bilo značajno središte [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|komunističkog pokreta u Makedoniji]]; 1943. godine u njemu je osnovana Komunistička partija Makedonije u kući koja je danas muzej. Grad je također bio poprište sukoba tokom 2001. godine.<ref name="CNN">{{cite web |url=http://transcripts.cnn.com/2001/WORLD/europe/07/24/macedonia.offensive.0555/index.html |title=''Macedonia issues rebel ultimatum'' |accessdate=2009-01-18 }}</ref> == Demografija == Prema posljednjem popisu iz 2021. godine, Tetovo broji 63.176 stanovnika.<ref>{{cite web |url=https://www.stat.gov.mk/PrikaziSoopstenie.aspx?rbrtxt=146|title=Popis stanovništva 2021|publisher=[[Državni zavod za statistiku Makedonije]]}}</ref> Grad je multikulturalna sredina gdje većinu čine [[Albanci]] (oko 54%) i [[Makedonci]] (oko 22%), uz značajne zajednice [[Romi|Roma]], [[Turci|Turaka]] i drugih naroda. == Kultura i znamenitosti == [[Datoteka:Шарена_Џамија.jpg|mini|Šarena džamija]] Tetovo je prepoznatljivo po bogatom kulturnom naslijeđu: * '''Šarena džamija''': Jedinstven spomenik islamske arhitekture iz 16. vijeka, poznat po bogato oslikanim fasadama koje su unikatne u regionu. * '''Arabati Baba-tekija''': Jedna od najznačajnijih bektašijskih tekija na Balkanu, osnovana u 16. vijeku, koja je služila kao duhovno središte. * '''Tetovsko kale''': Tvrđava na brdu Baltepe iz 19. vijeka, izgrađena od strane Abdurahman-paše.[[Datoteka:Sv._Nikola_vo_Tetovo_09.JPG|mini|Crkva Sv. Nikole]]'''Crkve''': U gradu se nalaze pravoslavni hramovi, među kojima je Saborni hram sv. Ćirila i Metodija i crkva sv. Nikole, koja je više puta obnavljana. * '''Kulturne institucije''': Dom kulture "Iljo Anteski - Smok" je centralno mjesto za pozorišne predstave, koncerte i likovne izložbe. == Obrazovanje == Tetovo je univerzitetski centar. U gradu se nalaze: * [[Državni univerzitet u Tetovu]] * [[Univerzitet Jugoistočne Evrope]] (osnovan 2001. godine) U gradu postoji i nekoliko srednjih škola, uključujući najstariju gimnaziju "Kiril Pejčinović" i medicinsku školu "Nikola Štejn". == Privreda i turizam == [[Datoteka:Popova-Shapka-Panoramic-View.jpg|mini|Skijaški centar Popova Šapka]] Privreda grada se oslanja na tekstilnu industriju (nekadašnji gigant "Teteks"), prerađivačku industriju, trgovinu i zanatstvo. Posljednjih godina prisutan je razvoj privatnog sektora i uslužnih djelatnosti. Tetovo je glavna polazna tačka za [[Skijaški centar Popova Šapka|skijaški centar '''Popova Šapka''']] na [[Šar-planina|Šar-planini]]. Sa nadmorskom visinom od 1.780 metara, Popova Šapka predstavlja zimski centar sa skijaškim stazama na Šar-planini, dok se tokom ljetnih mjeseci koristi za planinarenje i pristup glacijalnim jezerima. == Sport == [[Datoteka:StadiumTetovo.jpg|mini|Gradski stadion]] Fudbal je najmasovniji sport u Tetovu. U gradu djeluju četiri kluba, od kojih se tri takmiče u [[Prva liga Sjeverne Makedonije|Prvoj ligi Sjeverne Makedonije]]. Fudbalski klubovi su: * [[KF Shkëndija]] * [[FK Renova]] * [[FK Teteks]] Odbojka je također veoma popularna, a grad je dao veliki broj uspješnih odbojkaša kroz klubove kao što su Škendija i Bami Kor Medika. Od 1976. godine održava se memorijalni odbojkaški turnir "Branko Hadži-Iljoski".<ref>[https://www.okljuboten.mk/ Istorijat i tradicija OK Ljuboten]</ref> Pored navedenih, u Tetovu su popularni rvanje, karate i tenis (kroz [[TK Ljuboten]]), koji se razvija od 1950-ih godina.<ref>{{Наведена мрежна страница |url=http://www.kiss.com.mk/mak/novosti1.asp?id=4352 |title=''Teniseri u Tetovu bez elementarnih uslova'' |accessdate=2009-01-03 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Tetovo]] o823dw84e13s5qulxmg8ez3b82vyy31 3900013 3899986 2026-06-23T11:54:19Z AnToni 2325 3900013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | slika_veličina = | slika_zastava = Flag of Tetovo Municipality, North Macedonia.svg | slika_grb = Coat of arms of Tetovo Municipality, Macedonia.svg | slika = 20090715 Tetovo view from the mountain.jpg | slika_opis = Pogled na Tetovo | vođa_titula = Načelnik | vođa_ime = [[Bilal Kasami]] | visina = 468 | stanovništvo_ukupno = 63,176 | stanovništvo_gustoća = 59.15 | poštanski_broj = 1200 | pozivni_broj = +389 044 | registarske_tablice = TE | veb-sajt = https://tetovo.gov.mk/ | površina_ukupno = 1,068 }}'''Tetovo''' ({{sq|Tetova}}) je grad u sjeverozapadnoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], smješten u donjoj [[Pološka kotlina|Pološkoj kotlini]], u podnožju [[Šar-planina|Šar-planine]]. Sa oko 63.000 stanovnika, prema popisu 2021. Tetovo je jedan od najvećih gradova u državi, važno administrativno, privredno i kulturno središte regiona Polog. == Etimologija == Ime Tetovo, prema narodnoj legendi, potiče od junaka po imenu Teto koji je oslobodio kraj od opasne zmije. Druga verzija sugeriše da ime potiče od staroslovenske riječi „hътѣтово“ (željeno mjesto). Tokom osmanskog perioda grad je bio poznat i kao Kalkandelen, a na albanskom jeziku nosi naziv Tetova.<ref name="Senev">{{cite book |title=Makedonskite gradovi vo turisko vreme |last1=Senev |first1=Zoran |last2=Gerasimov |first2=Kiro |year=2004 |location=Kočani |pages=83-84}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Tetovo,_razglednica,_1936.jpg|lijevo|mini|Tetovo, razglednica, 1936]] Arheološka istraživanja (lokaliteti Tumba i Pod Selo) potvrđuju naseljenost još iz ranog neolita, prije oko 8.000 godina.<ref name="gavro">''Darko Gavrovski, "Tetovski drevnosti. Polog od Praistorijata do VI vek n.e.", Tetovo, 2009.''</ref> U antičkom periodu ovdje je postojalo naselje ''Draudacum'', a kasnije je područje bilo pod vlašću Agrijana, Rimljana i Vizantije. Tetovo se prvi put u pisanim izvorima kao naselje spominje u 12. vijeku. Tokom osmanske vladavine (od 15. vijeka), grad se razvija u značajan trgovački i zanatski centar, poznat po proizvodnji oružja i tekstila. U 19. vijeku, putopisac Ami Boué opisuje Tetovo kao grad sa mnogo zelenila i oko 4.500 stanovnika. U 20. vijeku, Tetovo je bilo značajno središte [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|komunističkog pokreta u Makedoniji]]; 1943. godine u njemu je osnovana Komunistička partija Makedonije u kući koja je danas muzej. Grad je također bio poprište sukoba tokom 2001. godine.<ref name="CNN">{{cite web |url=http://transcripts.cnn.com/2001/WORLD/europe/07/24/macedonia.offensive.0555/index.html |title=''Macedonia issues rebel ultimatum'' |accessdate=2009-01-18 }}</ref> == Demografija == Prema popisu iz 2021, Tetovo broji 63.176 stanovnika.<ref>{{cite web |url=https://www.stat.gov.mk/PrikaziSoopstenie.aspx?rbrtxt=146|title=Popis stanovništva 2021|publisher=[[Državni zavod za statistiku Makedonije]]}}</ref> Grad je multikulturalna sredina gdje većinu čine [[Albanci]] (oko 54%) i [[Makedonci]] (oko 22%), uz značajne zajednice [[Romi|Roma]], [[Turci|Turaka]] i drugih naroda. == Kultura i znamenitosti == [[Datoteka:Шарена_Џамија.jpg|mini|Šarena džamija]] Tetovo je prepoznatljivo po kulturnom naslijeđu: * [[Šarena džamija]]: Spomenik islamske arhitekture iz 16. vijeka, poznat po bogato oslikanim fasadama. * [[Arabati Baba-tekija]]: Jedna od najznačajnijih bektašijskih tekija na Balkanu, osnovana u 16. vijeku, koja je služila kao duhovno središte. * [[Tetovsko kale]]: Tvrđava na brdu Baltepe iz 19. vijeka, izgrađena od strane Abdurahman-paše.[[Datoteka:Sv._Nikola_vo_Tetovo_09.JPG|mini|Crkva Sv. Nikole]]'''Crkve''': U gradu se nalaze pravoslavni hramovi, među kojima je Saborni hram sv. Ćirila i Metodija i crkva sv. Nikole, koja je više puta obnavljana. * Kulturne institucije: Dom kulture "Iljo Anteski - Smok" je centralno mjesto za pozorišne predstave, koncerte i likovne izložbe. == Obrazovanje == Tetovo je univerzitetski centar. U gradu se nalaze: * [[Državni univerzitet u Tetovu]] * [[Univerzitet Jugoistočne Evrope]] (osnovan 2001.) U gradu postoji i nekoliko srednjih škola, uključujući najstariju gimnaziju "Kiril Pejčinović" i medicinsku školu "Nikola Štejn". == Privreda i turizam == [[Datoteka:Popova-Shapka-Panoramic-View.jpg|mini|Skijaški centar Popova Šapka]] Privreda grada se oslanja na tekstilnu industriju (nekadašnji gigant "Teteks"), prerađivačku industriju, trgovinu i zanatstvo. Posljednjih godina prisutan je razvoj privatnog sektora i uslužnih djelatnosti. Tetovo je glavna polazna tačka za [[Skijaški centar Popova Šapka|skijaški centar '''Popova Šapka''']] na [[Šar-planina|Šar-planini]]. Sa nadmorskom visinom od 1.780 metara, Popova Šapka predstavlja zimski centar sa skijaškim stazama na Šar-planini, dok se tokom ljetnih mjeseci koristi za planinarenje i pristup glacijalnim jezerima. == Sport == [[Datoteka:StadiumTetovo.jpg|mini|Gradski stadion]] Fudbal je najmasovniji sport u Tetovu. U gradu djeluju četiri kluba, od kojih se tri takmiče u [[Prva liga Sjeverne Makedonije|Prvoj ligi Sjeverne Makedonije]]. Fudbalski klubovi su: * [[KF Shkëndija]] * [[FK Renova]] * [[FK Teteks]] Odbojka je također veoma popularna, a grad je dao veliki broj uspješnih odbojkaša kroz klubove kao što su Škendija i Bami Kor Medika. Od 1976. godine održava se memorijalni odbojkaški turnir "Branko Hadži-Iljoski".<ref>[https://www.okljuboten.mk/ Istorijat i tradicija OK Ljuboten]</ref> Pored navedenih, u Tetovu su popularni rvanje, karate i tenis (kroz [[TK Ljuboten]]), koji se razvija od 1950-ih godina.<ref>{{Наведена мрежна страница |url=http://www.kiss.com.mk/mak/novosti1.asp?id=4352 |title=''Teniseri u Tetovu bez elementarnih uslova'' |accessdate=2009-01-03 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Tetovo]] fxsdpxltcidbe5wsgx87ooxhrrp2sad 3900015 3900013 2026-06-23T11:55:22Z AnToni 2325 /* Kultura i znamenitosti */ 3900015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | slika_veličina = | slika_zastava = Flag of Tetovo Municipality, North Macedonia.svg | slika_grb = Coat of arms of Tetovo Municipality, Macedonia.svg | slika = 20090715 Tetovo view from the mountain.jpg | slika_opis = Pogled na Tetovo | vođa_titula = Načelnik | vođa_ime = [[Bilal Kasami]] | visina = 468 | stanovništvo_ukupno = 63,176 | stanovništvo_gustoća = 59.15 | poštanski_broj = 1200 | pozivni_broj = +389 044 | registarske_tablice = TE | veb-sajt = https://tetovo.gov.mk/ | površina_ukupno = 1,068 }}'''Tetovo''' ({{sq|Tetova}}) je grad u sjeverozapadnoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], smješten u donjoj [[Pološka kotlina|Pološkoj kotlini]], u podnožju [[Šar-planina|Šar-planine]]. Sa oko 63.000 stanovnika, prema popisu 2021. Tetovo je jedan od najvećih gradova u državi, važno administrativno, privredno i kulturno središte regiona Polog. == Etimologija == Ime Tetovo, prema narodnoj legendi, potiče od junaka po imenu Teto koji je oslobodio kraj od opasne zmije. Druga verzija sugeriše da ime potiče od staroslovenske riječi „hътѣтово“ (željeno mjesto). Tokom osmanskog perioda grad je bio poznat i kao Kalkandelen, a na albanskom jeziku nosi naziv Tetova.<ref name="Senev">{{cite book |title=Makedonskite gradovi vo turisko vreme |last1=Senev |first1=Zoran |last2=Gerasimov |first2=Kiro |year=2004 |location=Kočani |pages=83-84}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Tetovo,_razglednica,_1936.jpg|lijevo|mini|Tetovo, razglednica, 1936]] Arheološka istraživanja (lokaliteti Tumba i Pod Selo) potvrđuju naseljenost još iz ranog neolita, prije oko 8.000 godina.<ref name="gavro">''Darko Gavrovski, "Tetovski drevnosti. Polog od Praistorijata do VI vek n.e.", Tetovo, 2009.''</ref> U antičkom periodu ovdje je postojalo naselje ''Draudacum'', a kasnije je područje bilo pod vlašću Agrijana, Rimljana i Vizantije. Tetovo se prvi put u pisanim izvorima kao naselje spominje u 12. vijeku. Tokom osmanske vladavine (od 15. vijeka), grad se razvija u značajan trgovački i zanatski centar, poznat po proizvodnji oružja i tekstila. U 19. vijeku, putopisac Ami Boué opisuje Tetovo kao grad sa mnogo zelenila i oko 4.500 stanovnika. U 20. vijeku, Tetovo je bilo značajno središte [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|komunističkog pokreta u Makedoniji]]; 1943. godine u njemu je osnovana Komunistička partija Makedonije u kući koja je danas muzej. Grad je također bio poprište sukoba tokom 2001. godine.<ref name="CNN">{{cite web |url=http://transcripts.cnn.com/2001/WORLD/europe/07/24/macedonia.offensive.0555/index.html |title=''Macedonia issues rebel ultimatum'' |accessdate=2009-01-18 }}</ref> == Demografija == Prema popisu iz 2021, Tetovo broji 63.176 stanovnika.<ref>{{cite web |url=https://www.stat.gov.mk/PrikaziSoopstenie.aspx?rbrtxt=146|title=Popis stanovništva 2021|publisher=[[Državni zavod za statistiku Makedonije]]}}</ref> Grad je multikulturalna sredina gdje većinu čine [[Albanci]] (oko 54%) i [[Makedonci]] (oko 22%), uz značajne zajednice [[Romi|Roma]], [[Turci|Turaka]] i drugih naroda. == Kultura i znamenitosti == [[Datoteka:Шарена_Џамија.jpg|mini|Šarena džamija]] Tetovo je prepoznatljivo po kulturnom naslijeđu: * [[Šarena džamija]]: Spomenik islamske arhitekture iz 16. vijeka, poznat po bogato oslikanim fasadama. * [[Arabati Baba-tekija]]: Jedna od najznačajnijih bektašijskih tekija na Balkanu, osnovana u 16. vijeku, koja je služila kao duhovno središte. * [[Tetovsko kale]]: Tvrđava na brdu Baltepe iz 19. vijeka, izgrađena od strane Abdurahman-paše.[[Datoteka:Sv._Nikola_vo_Tetovo_09.JPG|mini|Crkva Sv. Nikole]] * Crkve: U gradu se nalaze pravoslavni hramovi: >[[Saborni hram sv. Ćirila i Metodija]] i [[Crkva sv. Nikole]], koja je više puta obnavljana. * Kulturne institucije: Dom kulture "Iljo Anteski - Smok" je centralno mjesto za pozorišne predstave, koncerte i likovne izložbe. == Obrazovanje == Tetovo je univerzitetski centar. U gradu se nalaze: * [[Državni univerzitet u Tetovu]] * [[Univerzitet Jugoistočne Evrope]] (osnovan 2001.) U gradu postoji i nekoliko srednjih škola, uključujući najstariju gimnaziju "Kiril Pejčinović" i medicinsku školu "Nikola Štejn". == Privreda i turizam == [[Datoteka:Popova-Shapka-Panoramic-View.jpg|mini|Skijaški centar Popova Šapka]] Privreda grada se oslanja na tekstilnu industriju (nekadašnji gigant "Teteks"), prerađivačku industriju, trgovinu i zanatstvo. Posljednjih godina prisutan je razvoj privatnog sektora i uslužnih djelatnosti. Tetovo je glavna polazna tačka za [[Skijaški centar Popova Šapka|skijaški centar '''Popova Šapka''']] na [[Šar-planina|Šar-planini]]. Sa nadmorskom visinom od 1.780 metara, Popova Šapka predstavlja zimski centar sa skijaškim stazama na Šar-planini, dok se tokom ljetnih mjeseci koristi za planinarenje i pristup glacijalnim jezerima. == Sport == [[Datoteka:StadiumTetovo.jpg|mini|Gradski stadion]] Fudbal je najmasovniji sport u Tetovu. U gradu djeluju četiri kluba, od kojih se tri takmiče u [[Prva liga Sjeverne Makedonije|Prvoj ligi Sjeverne Makedonije]]. Fudbalski klubovi su: * [[KF Shkëndija]] * [[FK Renova]] * [[FK Teteks]] Odbojka je također veoma popularna, a grad je dao veliki broj uspješnih odbojkaša kroz klubove kao što su Škendija i Bami Kor Medika. Od 1976. godine održava se memorijalni odbojkaški turnir "Branko Hadži-Iljoski".<ref>[https://www.okljuboten.mk/ Istorijat i tradicija OK Ljuboten]</ref> Pored navedenih, u Tetovu su popularni rvanje, karate i tenis (kroz [[TK Ljuboten]]), koji se razvija od 1950-ih godina.<ref>{{Наведена мрежна страница |url=http://www.kiss.com.mk/mak/novosti1.asp?id=4352 |title=''Teniseri u Tetovu bez elementarnih uslova'' |accessdate=2009-01-03 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Tetovo]] k9nc9un53mk815dbn09hu4g5mrvczzt 3900016 3900015 2026-06-23T11:55:48Z AnToni 2325 /* Privreda i turizam */ 3900016 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | slika_veličina = | slika_zastava = Flag of Tetovo Municipality, North Macedonia.svg | slika_grb = Coat of arms of Tetovo Municipality, Macedonia.svg | slika = 20090715 Tetovo view from the mountain.jpg | slika_opis = Pogled na Tetovo | vođa_titula = Načelnik | vođa_ime = [[Bilal Kasami]] | visina = 468 | stanovništvo_ukupno = 63,176 | stanovništvo_gustoća = 59.15 | poštanski_broj = 1200 | pozivni_broj = +389 044 | registarske_tablice = TE | veb-sajt = https://tetovo.gov.mk/ | površina_ukupno = 1,068 }}'''Tetovo''' ({{sq|Tetova}}) je grad u sjeverozapadnoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], smješten u donjoj [[Pološka kotlina|Pološkoj kotlini]], u podnožju [[Šar-planina|Šar-planine]]. Sa oko 63.000 stanovnika, prema popisu 2021. Tetovo je jedan od najvećih gradova u državi, važno administrativno, privredno i kulturno središte regiona Polog. == Etimologija == Ime Tetovo, prema narodnoj legendi, potiče od junaka po imenu Teto koji je oslobodio kraj od opasne zmije. Druga verzija sugeriše da ime potiče od staroslovenske riječi „hътѣтово“ (željeno mjesto). Tokom osmanskog perioda grad je bio poznat i kao Kalkandelen, a na albanskom jeziku nosi naziv Tetova.<ref name="Senev">{{cite book |title=Makedonskite gradovi vo turisko vreme |last1=Senev |first1=Zoran |last2=Gerasimov |first2=Kiro |year=2004 |location=Kočani |pages=83-84}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Tetovo,_razglednica,_1936.jpg|lijevo|mini|Tetovo, razglednica, 1936]] Arheološka istraživanja (lokaliteti Tumba i Pod Selo) potvrđuju naseljenost još iz ranog neolita, prije oko 8.000 godina.<ref name="gavro">''Darko Gavrovski, "Tetovski drevnosti. Polog od Praistorijata do VI vek n.e.", Tetovo, 2009.''</ref> U antičkom periodu ovdje je postojalo naselje ''Draudacum'', a kasnije je područje bilo pod vlašću Agrijana, Rimljana i Vizantije. Tetovo se prvi put u pisanim izvorima kao naselje spominje u 12. vijeku. Tokom osmanske vladavine (od 15. vijeka), grad se razvija u značajan trgovački i zanatski centar, poznat po proizvodnji oružja i tekstila. U 19. vijeku, putopisac Ami Boué opisuje Tetovo kao grad sa mnogo zelenila i oko 4.500 stanovnika. U 20. vijeku, Tetovo je bilo značajno središte [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|komunističkog pokreta u Makedoniji]]; 1943. godine u njemu je osnovana Komunistička partija Makedonije u kući koja je danas muzej. Grad je također bio poprište sukoba tokom 2001. godine.<ref name="CNN">{{cite web |url=http://transcripts.cnn.com/2001/WORLD/europe/07/24/macedonia.offensive.0555/index.html |title=''Macedonia issues rebel ultimatum'' |accessdate=2009-01-18 }}</ref> == Demografija == Prema popisu iz 2021, Tetovo broji 63.176 stanovnika.<ref>{{cite web |url=https://www.stat.gov.mk/PrikaziSoopstenie.aspx?rbrtxt=146|title=Popis stanovništva 2021|publisher=[[Državni zavod za statistiku Makedonije]]}}</ref> Grad je multikulturalna sredina gdje većinu čine [[Albanci]] (oko 54%) i [[Makedonci]] (oko 22%), uz značajne zajednice [[Romi|Roma]], [[Turci|Turaka]] i drugih naroda. == Kultura i znamenitosti == [[Datoteka:Шарена_Џамија.jpg|mini|Šarena džamija]] Tetovo je prepoznatljivo po kulturnom naslijeđu: * [[Šarena džamija]]: Spomenik islamske arhitekture iz 16. vijeka, poznat po bogato oslikanim fasadama. * [[Arabati Baba-tekija]]: Jedna od najznačajnijih bektašijskih tekija na Balkanu, osnovana u 16. vijeku, koja je služila kao duhovno središte. * [[Tetovsko kale]]: Tvrđava na brdu Baltepe iz 19. vijeka, izgrađena od strane Abdurahman-paše.[[Datoteka:Sv._Nikola_vo_Tetovo_09.JPG|mini|Crkva Sv. Nikole]] * Crkve: U gradu se nalaze pravoslavni hramovi: >[[Saborni hram sv. Ćirila i Metodija]] i [[Crkva sv. Nikole]], koja je više puta obnavljana. * Kulturne institucije: Dom kulture "Iljo Anteski - Smok" je centralno mjesto za pozorišne predstave, koncerte i likovne izložbe. == Obrazovanje == Tetovo je univerzitetski centar. U gradu se nalaze: * [[Državni univerzitet u Tetovu]] * [[Univerzitet Jugoistočne Evrope]] (osnovan 2001.) U gradu postoji i nekoliko srednjih škola, uključujući najstariju gimnaziju "Kiril Pejčinović" i medicinsku školu "Nikola Štejn". == Privreda i turizam == [[Datoteka:Popova-Shapka-Panoramic-View.jpg|mini|Skijaški centar Popova Šapka]] Privreda grada se oslanja na tekstilnu industriju (nekadašnji gigant "Teteks"), prerađivačku industriju, trgovinu i zanatstvo. Posljednjih godina prisutan je razvoj privatnog sektora i uslužnih djelatnosti. Tetovo je glavna polazna tačka za [[Skijaški centar Popova Šapka|skijaški centar Popova Šapka]] na [[Šar-planina|Šar-planini]]. Sa nadmorskom visinom od 1.780 metara, Popova Šapka predstavlja zimski centar sa skijaškim stazama na Šar-planini, dok se tokom ljetnih mjeseci koristi za planinarenje i pristup glacijalnim jezerima. == Sport == [[Datoteka:StadiumTetovo.jpg|mini|Gradski stadion]] Fudbal je najmasovniji sport u Tetovu. U gradu djeluju četiri kluba, od kojih se tri takmiče u [[Prva liga Sjeverne Makedonije|Prvoj ligi Sjeverne Makedonije]]. Fudbalski klubovi su: * [[KF Shkëndija]] * [[FK Renova]] * [[FK Teteks]] Odbojka je također veoma popularna, a grad je dao veliki broj uspješnih odbojkaša kroz klubove kao što su Škendija i Bami Kor Medika. Od 1976. godine održava se memorijalni odbojkaški turnir "Branko Hadži-Iljoski".<ref>[https://www.okljuboten.mk/ Istorijat i tradicija OK Ljuboten]</ref> Pored navedenih, u Tetovu su popularni rvanje, karate i tenis (kroz [[TK Ljuboten]]), koji se razvija od 1950-ih godina.<ref>{{Наведена мрежна страница |url=http://www.kiss.com.mk/mak/novosti1.asp?id=4352 |title=''Teniseri u Tetovu bez elementarnih uslova'' |accessdate=2009-01-03 }}</ref> == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Tetovo]] as7xx9q7p2klq8parr4fmx7gyqmn8ml Kategorija:Albanski aktivisti 14 535509 3900005 2026-06-23T11:39:02Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Commonscat|Activists from Albania}} [[Kategorija:Aktivisti|Albanija]] [[Kategorija:Biografije, Albanija|Aktivisti]] [[Kategorija:Albanski ljudi po zanimanju]] 3900005 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Activists from Albania}} [[Kategorija:Aktivisti|Albanija]] [[Kategorija:Biografije, Albanija|Aktivisti]] [[Kategorija:Albanski ljudi po zanimanju]] arv8hil3auy2xw9kr7z6g5j5b4uc6ld Kategorija:Albanski filozofi 14 535510 3900006 2026-06-23T11:41:42Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:Biografije, Albanija|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi po državama]] [[Kategorija:Albanski ljudi po zanimanju]] 3900006 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Biografije, Albanija|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi po državama]] [[Kategorija:Albanski ljudi po zanimanju]] in2ljr23b46xachftnuxwv31gsvyb7e 3900007 3900006 2026-06-23T11:43:07Z Panasko 146730 3900007 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Philosophers from Albania}} [[Kategorija:Biografije, Albanija|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi po državama]] [[Kategorija:Albanski ljudi po zanimanju]] kw2jegfdfe2f7kl2qrcw0iaonz0mion Kategorija:Albanski novinari 14 535511 3900010 2026-06-23T11:44:50Z Panasko 146730 Nova stranica: {{BiHPortal}} {{Novinari po državama|Albanija|Albaniji}} 3900010 wikitext text/x-wiki {{BiHPortal}} {{Novinari po državama|Albanija|Albaniji}} 3bpdofllvjnt5umtwwlnx52lp93lvi9 Kategorija:Albanski slikari 14 535512 3900011 2026-06-23T11:47:25Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Slikari po državama|Albanski|Albanska}} 3900011 wikitext text/x-wiki {{Slikari po državama|Albanski|Albanska}} iablem2hmmoo8vusfpwcldgbyx2slsx